(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Muvetta (2-Dio) - Malik ibn Enes"

I MAM MAL I K 



ENES 




VERZIJA MUHAMMEDA IBNUL-HASENA ES-SEJBANIJA 
UCEN I KA I MAMA EBU HAN I F E 






prijevod i komentar 
HAM I D I NDZ I C 



K N J I G A 2 



Autor 

Imam Malik ihn Enes 

Prijevod i komentar 
mi - . Hamid Indzic 

Izdavac 

Elci Ibrahim-pasina 

medresa Travnik 

Za izdavaca 

mr. Mu harem Dautovic, 

direktor 

Recenzenti 

prof. dr. Fund Sedic 

prof. dr. Sulejman Topoljak 

Salih Indzic, prof. 



Obrada arapskog teksta 
mr. Senad Ceman 

Lektor i korektor 
Anna Lolic, prof. 

Tehnicki urednik 
Munever Bektas 

Dizajn omota 
Sal ad in Pasalic 

Stampa 

"Bemust" Sarajevo 

Za stampariju 
Mustafa Becirovic 



CIP - Katalagizaci ja u publikaciji 
Nacionalna i univerzitetska biblioteka 
Bosne i Hercegovine, Sarajevo 

28-T25-4/-5 

MALIK, ibn Anas 

Muweta' : ver z i j a (rivajet) Muhammeda 
Ibmil-Hasena es-Sejbanija, ufenika imama Eton 
Hanife / Malik ibn Enes ; prijevod i komentar 
Hamid indzic , - Travnik : El£i Ibrahim- Pas ina 
Medresa, 2008, - 3S6 str, ; 25 cm 



BiljeSke uz tekst 
ISBN 978-9958-9388-3-2 

I. Ebu Abdullah Malik, b. Enes b, Malik vidi 

Malik, ibn Anas 



COB1SS.BH-ID 15447238 



Imam Malik ibn Enes 



MUVETTA' 



verzija (rivajet) 

Muhammeda ibnul-Hasena es-Sejbanija 

ucenika imama Ebu Hanife 



prijevod i komentar 

Hamid I ndzic 



Travnik, 2008. 




Uvodna rijec prevodioca 



Neka je neizmjerna hvala Allahu, dz.s., na svim 
blagodatima sa kojima nas obasipa, a jedna od tih blagodati je i 
Njegova pomoc u zavrsetku prijevoda i komentara drugog dijela 
Malikove „Muvette'", i to rivajeta (verzije) koju je od njega cuo i 
prenio ucenik i drug imama Ebu Hanife, Muhammed ibnul- 
Hasen eS-Sejbani, Allah im se smilovao. 

Donosim salavat i selam na posljednjeg Allahovog 
poslanika, Muhammeda ibn Abdullaha, na njegovu casnu 
porodicu, sve ashabe, kao i na sve njegove sljedbenike do 
Sudnjeg dana. Neka se Allah Uzviseni smiluje muslimanskoj 
ulemi, sehidima i da'ijama koji su pronosili rijeci istine i 
pozrtvovano ulagali svoje zivote i imetke na torn putu. 

Uoci ramazana 1428. h.g., sto odgovara septembru 2007. 
g., sam zavrgio prevod i komentar ovog veoma vrijednog i 
jedinstvenog, fikhsko-hadiskog djela ciji je autor jedan od 
najvecih autoriteta, imama i mudztehida. 'ahm Medine, Malik 

ibn Enes. 

Ovo djelo je specificno i odlikuje se slijedecim 

karakteristikama: 

- Muvetta 1 je djelo 'alima koji je bio muhaddis i fekih, 
imam mezheba, mudztehid kojem su ucenjaci njegovog vremena 
posvjedocili da je bio prvak u fikhu i hadisu koji je bio obdaren 
ogromnim intelektualnim kapacitetom i koji je uspio ovladati 
objema naucnim disciplinama i odlicno ih ukomponovati. 

- Mnogi islamski autoriteti su kazali sve najljepse o ovom 
djelu, hvaleci ga i dajuci mu najvece ocjene. Dovoljno je eitirati 
rijeci hvale jednog od najvecih imama, mudztehida, fekiha i 
muhaddisa, imama SafTija koji je rekao: ,^Nakon Allahove 
knjige, na Zemlji se nije pojavila autenticnija knjiga od 
Muvetta'a," U drugoj predaji stoji da je on rekao: „Na Zemlji se 
nije pojavila knjiga koja je bliza Kur'anu od Malikovog 
Muvetta'a." A od njega se prenosi da je, takoder, rekao: „Nakon 



5 



Allahove knjige nema knjige koja je korisnija od Muvette." Veci 
broj prenesenih izjava imama Safi'ija je dokaz da se on vise puta 
vrlo pohvalno izrazio o ovom vrijednom djelu. 

- Muvett'a je zapisana sredinom drugog stoljeca po Hidzri i 
to je prvo fikhsko-hadisko djelo. Imama Malika i njeguvu 
metodu su kasnije preuzeli i razradili cuveni 'alimi poput: 
Abdullaha ibnul-Mubareka, Buharije, Muslima, Ebu Davuda, Et- 
Tirmizija, En-Nesaija, Ibnul-Madzdze... 

- Muvettu je od imama Malika prenio imam mudztehid, 
fekih i muhaddis, prvak u navednim naucnim disciplinama i u 
arapskom jeziku, imam Muhammed ibnul-Hasen es-Sejbani koji 
je ptme tri godine proveo u drustvu svog ucitelja imama Malika 
ibn Enesa slusajuci i biljezeci od njega hadise, napajajuci se sa 
izvora ziianja, koristeci se pri tome svojom ostroumnoscu, 
inteligencijom i natprosjecnom nadarenoscu. 

- Ovo je rivajet Muhammeda ibnul-Hasena koji je bio 
ucenik imama Ebu Hanife i Ebu Jusufa, ucitelj imamu Safi'iju. 
Svoje poznavanje hadiskih disciplina je usavrsio pred imamom 
Malikom ibn Enesom. Prenoseci Muvettu i nakon citiranja tih 
hadisa, objasnjavao je stavove svog mezheba koji su nekada bili 
identicni i poklapali se sa Malikovim stavovima, a nekada je 
argumentirano iznosio stavove hanefijskih pravnika koji su bili 
suprotni Malikovim. Cesto je iznosio dodatna objasnjenja manje 
jasnih rijeci i pojmova koji se spominju u hadisima, a zatim bi 
iznosio svoje stavove oko pojedinacnih fikhskih mes'ela. 
Ponekad bi navodio razlike u stavovima izmedu njega i njegovog 
ucitelja imama Ebu Hanife, kao i imama Malika, dokazujuci 
ispravnost svojih stavova i podupirajuci ih sa hadisima, kao sto 
je slucaj u mes'eli koja govori o abdestu nakon curenja (oticanja) 
krvi iz nosa. 

Takoder je naveo 16 hadisa koji su u korist njegovog 
mezheba po pitanju ne gubljenja abdesta u slucaj u doticanja 
spolnog organa, a ti hadisi imaju lance prenosilaca koji ne idu 
preko Malika ibn Enesa. 



Pogledaj prvi torn Muvette od 55-57. stranice. 



■ 



- Zbog cinjenice da je u svom rivajetu Muvette imam 
Muhammed naveo mnogo hadisa koji nisu preneseni od imama 
Malika, kao i zbog cinjenice da u njemu navodi svoja fikhska 
misljenja i stavove, zatim stavove svog imama u mezhebu, Ebu 
Hanife. ali i stavove nekih ashaba, r.a,, zbog svega toga je 
njegovo djelo dobilo naziv ^Muvetta' imama Muhammeda". To 
nije nista cudno ako se zna da Muvetta nije prenesen bez 
komentara i dodataka koji su djelo i ugradeno znanje i fikh 
imama Muhammeda, a pored njega i fikh imama Ebu Hanife, 
kao i vecine hanefijskih pravnika. Uz to, tu se nalaze i rije£i 
ashaba, ali i Muhammedovi komentari i neslaganja sa imamom 
Malikom i drugim ucenjacima u nekim mes'elama. 

- Ovo djelo je spoj znanja iz oblasti hadisa i fikha, 
tradicionalnog i racionalnog, staticnog i dmamicnog. Ono je spoj 
znanja ucenjaka Iraka i Hidzaza, uz vaganje i procjenu njihovih 
stavova koje vrsi veliki i strucni znalac, imam i mudztehid, 
Muhammed ibnul-Hasen. Ove karakterike i odlike su 
neprocjenljivog znacaja i vrijednosti za one koji to shvacaju i 
razumiju. 

Molim Uzvisenog AUaha da nasu ulemu nagradi za hizmet 
dini-islamu i njegovim naucnim disciplinama, posebno hadisu i 
fikhu, koje su osnova njegovom ispravnom razumijevanju i 
primjeni. 



U Travniku, 31.9.2007. godine 



Hamid Indzic 



Poglavlje o braku 



£{£ji ol^T 



POGLAVLJE O BRAKU 2 



( j^y p~ii J^ flj-J S-LP OjSj J^-jIl (-Jl{ ) - 1 

1. Kako ce onaj koji je ozenjen s vise zena izvrsiti raspored 

boravka kod njih? 



ji £> J\ j> dUUlt *lp jp j£* jf j>. &\ xp Ua»- dl\* \*j&t - »YV 

Cju-ij ilx* C*-i Cii d) Dlja dUal ^jip dU ^ : a.Ufr c-»-"i jr*- 

. CiJ : cJtf CJ jij il-LP Citt Ci* DJ_j jA*up 



2 Brak je ugovor izmedu muskarea i zene, sklopljen prema serijatskim 
propisima, na osnovu kojeg im biva dopusten intimni odnos. Brak je 
preporucen u mnogim hadisima Altahovog Poslanika, s.a.v.s., a neki 
od njih su sljedeci: „Brak je moj sunnet, pa ko ostavi moj sunnet, 
meni ne pripada." „Zenite se, jer cu se ja ponositi pred drugim 
narodima vasom brojnoscu." „0 omladino, ko od vas bude u 
mogucnosti, neka se ozeni, a ako ne bude u mogucnosti, neka posti, 
jer mu je to (post) zastita (od grijeha)." Islamski pravnici kazu da je 
brak farz onome koji ispunjava sve uvjete neophodne za brak, a ne 
moze izbjeci blud i okolnosti koje su takoder zabranjene (radnje koje 
vode ka bludu), i gresan je ako se u toj situaciji ne ozeni. Ako se 
osoba moze strpiti i siguma je da nece uciniti ono sto je haram, 
islamski pravnici se razilaze oko te situacije, pa neki kazu da mu je 
brak mendub (mustehab), drugi kazu da je fardi kifaje, treci da je 
vadzib, a cetvrti mubah. 



9 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



ls-i j^Js- U> Jbjj *i jAJUP ^—j Lll U.LP ^-» Ci\ ^~i J>tj li^j : -U* J\3 



523. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr da mu je prenio Abdul-Melik ibn Ebi Bekr ibnul-Haris 
ibn Hisain od svoga oca, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., prilikom 
prvoga bracnog sastanka s Ummu Selernom, r.a., rekao joj prvog 
jutra kada je osvanula kod njega: "Ti nimalo nisi manje 
vrijedna kod mene (u odnosu na ostale supruge), pa ako zelis, 
kod tebe cu boraviti sedam dana, a i kod njih po sedam dana, 
ili, ako hoces, kod tebe cu boraviti tri dana, a zatim cu kod 
svake (od vas) boraviti isti vremenski period (od tri dana)." 
Ona rece: "Budi kod mene tri dana!" 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog 
hadisa. Obavezno je da, ako bude boravio sedam dana kod nje 
(one koju je tek vjencao), i kod ostalih supruga provede sedam 
dana, s tim da kod nje nece boraviti ni dana duze od toga. A ako 
bude kod nje boravio tri dana, duzan je i kod ostalih boraviti po 
tri dana. To je misljenje Ebu Hanife i vecine ostalih nasih 
pravnika." 



2. Najmanji iznos (mehra) koji je covjek obavezan dati zeni 

koju zeli vjencati 






10 



Poglavlje o braku 






524. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Humejd et- 
Tavil od Enesa ibn Malika, da je Abdur-Rahman ibn 'Avf, 
r.a., dosao kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., a na njemu je bilo 
tragova zute boje (od mirisa safrana), pa ga je obavijestio da 
se ozenio jednom Ensarijkom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ga 
upita: "Koliko si joj poslao (mehra)?" On odgovori: "Oku 
zlata." Poslanik, s.a.v.s., tada rece: "Napravi gozbu, pa 
makar od mesa jedne ovce!" 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Najmanji mehr je 
deset dirhema, a to je iznos zbog kojeg se (u slucaju krade) 
odsijeca ruka. To je misljenje Ebu Hanife i vecine nasih 

pravnika." 




3. Nije dozvoljeno da covjek pored svoje supruge ozeni i 
njenu tetku po ocu ili tetku po majci 

■ ^^j 

. UJl^ii jfi ifl\*J>j iL^» ^jl Jy j*j J>li lJuij : J^£ J^ 

525. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od 
Abdur-Rahmana el-E'aredza r a on prenio od Ebu Hurejre, r.a.. da 






U hadisu se govori o poligamnom braku. 



11 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Covjek ne sastavlja u braku 
zenu i njenu tetku po ocu, niti zenu i njenu tetku po majci ." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je misljenje 
i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



«i^j t*l (J ^J i^—Al j» Jun-* £? Ajf Oju- jj ^Js UjjsM ^^ Vjjrl - QV\ 

- *>3 &* ^ 4 5 -^J J^j 11 ki ^J ^^ ^ J' ^^ U^ 5 ^ 

, J,UJ ill *4?"j LuLgAJ j* ioUJlj Ue&- J\ Jj3 jAj a>-u Ujfj : >W£ JiS 

526. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Se'ida ibn Musejjiba kako zabranjuje sastavljanje u 
braku zene i njene tetke po ocu, ili zene i njene tetke po 
majci, kao i da covjek ima intimni odnos s trudnicom koja 
nosi u svome stomaku dijete drugog covjeka. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je misljenje 
i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika," 



4 Ljubomora medu suprugama bi u ovom slucaju rezultirala kidanje 
rodbinskih veza. 

5 Mudrost u zabrani ove vrste braka je u tome sto se na taj nafiin 
sprecava narusavanje krvnog srodstva i rodbinskih veza. 



12 



Poglavlje o braku 



4. O covjeku koji zaruci zenu koju je prethodno zarucio 6 

njegov brat 



: Jii ,JL.j Up ill ^ji^ ill Jj-ij ii\ : ijij* ^ j* ^j*^ 1 j*j* ji j*^ 
ill ^49. , UUiS ,y» iUUll ) 3J-w jf Jj4 ^Aj Jb'-U iJJ&j : «U* J 14 



ill *^j U\^iS jj» a^Uilj 5j 

527. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Muhammeda ibn Jahaja ibn Habbana, a on od Abdur- 
Rahmana ibn Hurmuza el-E'aredza koji je prenio od Ebu 
Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neka niko 
ne zarucuje zenu koju je prethodno zarucio njegov brat!" 

Muhammedje rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je misljenje 
i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



Zaruke su preporuceni cin kojim se omogucava buducim 
supruznicima i njihovim porodicama da se upoznaju, ali se zarucene 
osobe smatraju jedno drugom strancima i nije im dopusteno 
osamljivanje i intinmi kontakt sve dok ne sklope bracni ugovor. 
7 Brat po vjeri, rodeni brat, brat po ocu, ili brat po majci. Ovdje su 
moguce sve ove opcije. 



13 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



5. Udavana zena ima pravo sama se (pre) udati, bez trazenja 
saglasnosti svog zastitnika (skrbnika) 



jSLJi Oil uU Uiib ^i c^b b> /^ ** J V^ 1 C^ 3 ^ (/A II : -u* Jli 

528. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur- 
Rahman ibnul-Kasim od svoga oca, a on od Abdur-Rahmana i 
Mudzemmi'a, dvojice sinova Jezida ibn Dzarije el-Ensarija, koji 
su kazali kako je Hansa, kcerka Hizamova, ispricala da ju je 
njen otac vjencao, iako je ranije bila udata. To joj nije bilo 
drago, pa je otisla AHahovom Poslaniku, s.a.v.s., te je on 
raskinuo brak koji je sklopio njen otac. 

Muhammed veli: "Ne treba vjencavati prethodno udavanu, 
kao i djevicu koja je punoljetna, osim s njihovim dopustenjem. 
Dopustenje djevice je (obicno) u vidu njene sutnje (koja je znak 
odobravanja), a dopustenje udavane zene je njena izjava da je 
saglasna, bilo da je udaje njen otac ili neko drugi (od njenih 
zastitnika, odnosno skrbnika). Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i 
vecine nasih pravnika." 



14 



Poglavlj e obraku 



C && ^ ^-Jt* *H gJ J* J^ °" LP d J& tW' ^ ) ~~ n 

6. O covjeku koji je ozenjen s vise zena od cetiri i zeli se 

(ponovo) ozeniti 




ill J^j jl UitL : Jli <->^ ji 1 u j^ ^ u ^J^ ~ °** 
pLt &■ - Bj-j jJS* oj^t OiTj - (JjSJ & J^-jJ J^ j^j 4eU A» jU 

{H»^l J> j*j JJ* JV* Ji 0* C^J A ^ ^^ C^ : Jl ^ 

529. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab: 
"Do nas je (predajom) stiglo da je AHahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao covjeku iz piemen a Sekif koji je bio ozenjen s deset 
zena, kada je presao na islam: "Zadrzi od njih cetiri, a 
razvedi se od ostalih!" 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, on odabire 
cetiri koje hoce, a napusta preostale. A Ebu Hanife kaze: 'Brak s 
prvim cetirima je dopusten, a brak s ostalima je nevazeci', a to je 

stav i Ibrahima en-Neha'ija." 

hj*s r"^ 1 ^ -^^ ^ u 3 *^ •*** ^ & ***-> Ujb " ^ u Ujy ^ -or* 

jjlfl yu : JUS ,sjA £jj*j Sjb -'j £~i Of aijfS ij~j gj> »*& cJlfj 

4)11 A3"; 5i^ ^l Jj3 jftj . yljp- Oj-J ^> fj J «JU 0j5o D\ L^wu ^ 



15 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



530. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Rebi'a ibn Ebi 
Abdur-Rahman da je Velid, koji je bio ozenjen s cetirima 
zenama, upitao Kasima i 'Urvu da li moze jednu od njih 
razvjencati, a ozeniti drugu, pa su mu rekli: "Da, razvedi se 
od svoje zene dajuci joj razvod tri puta", a Kasim je rekao: 
"Na razlicitim mjestima." 

Muhammed je rekao: "Ne dopada nam se da se ozeni 
petom, makar se nepovratao razvjencao s jednom od njih, sve 
dok joj ne istekne njen pricek ('iddet). Ne dopada nam se da 
njegova sjemena tekucina bude u maternicama pet zena koje nisu 
robinje. To je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



7. Sta iziskuje obavezu davanja vjencanoga dara? 

Jsrjli J>o lij : Jtf cJi j> juj ^ *j\& &\ Uj>i dJJu \ij^\ - ©T> 

. (jlJUflil V^J ■*$ jj=~Jl C~>j(j <UI^«\j 

^l-^ji ^^ J^j • ^V* <y **\*sij ~****~ s$ ^ >*j ^ ^ "- ■*** ^ 

JlJUaJt u-*i ^ iJUbj \$&a Jjb Dl 111 j^ll ti-fli 111 ^ C& j* ^ ^ ^* 

531. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Zejda ibn Sabita, r.a., da je rekao: "Kada covjek ima (prvi) 
odnos sa svojoj zenom i spuste se zastori, vjencani dar 
postaje obavezan." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je miSljenje i 
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 

Malik ibn Enes je rekao: L 'Ako joj dadne razvod odmah 
nakon toga, njoj pripada samo pola vjencanoga dara, osim u 
slucaju da se (ona) duze zadrzi kod njega i on nastavi uzivati s 
njom (bez intimnog odnosa), onda je obavezan predati cijeli 
vjencani dar." 



16 



Poglavlje o braku 



( jUJjl M& ob ) - A 
8. Brak bez mehra ('sigar') 

k Jj-j of ..: #* &\ ■&.. £& *j£$ ^ ^ " * rY 

0_j& of J& ^arjjj li^ ey 1 j^^J JlJUflJl 0j& "^ - J>-^J l-ifj : J** J 15 

532. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Naff od 
Abdullaha Ibn Omera, r.a., da je AHahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio 'sigar'. Sigar je ako covjek vjenca svoju kcerku, pod 
uvjetom da ga ovaj drugi ozeni svojom kcerkom, ali bez davanja 
vjencanoga dara (mehra). 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ne moze 
vjencanje zene biti zamjena za vjencani dar (mehr). 

Pa ako bi je vjencao pod uvjetom da njen vjencani dar bude 
to sto ce ga ovaj drugi vjencati sa svojom kcerkom, takav brak je 
dopusten, a ona ima pravo na vjencani dar koji je srazmjeran 
vjencanim darovima zena poput nje (njenih sestara ili rodica), 
bez ikakvog umanjivanja, niti povecavanja. Ovo je stav Ebu 
Hanife i vecine nasih pravnika." 

( ;~J\ £& wjU ) - * 
9. Brak u tajnosti 



17 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Ua J& J+i> \i\j #JUbLi jfi Ji! J jj£ ^ ^l&Jt J^J Jb*-t3 iJbtj : j»a Jtf 
cJUf jJj J*& (1 5al«Jjl 0^ j-Jl £& loji Stylj J^rj y^ »j tfill 
^l£j jl-4i Ulj l^ i)lf DJj Ijfo? ^^ t>tf O^y'j J*j i f 0>^ 5al$JtJl 

533. Obavijestio nas je Malik prenoseci od Ebuz-Zubejra 
da je Omeru doveden covjek koji se ozenio uz prisustvo samo 
jednog muskarca i jedne zene koji su bili svjedoci torn braku. 
Omer rece: "To je brak u tajnosti i mi ga ne dopustamo. Da 
sam ga prije zabranio (i razglasio propis njegove zabrane), 
primijenio bih kaznenu mjeru." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, jer brak nije 
dopusteno sklopiti ako nisu prisutna najmanje dva svjedoka 
(muskarca). U ovom slucaju, koji je odbio Omer, bili su prisutni 
muskarac i zena, i ovo se naziva brak u tajnosti, jer svjedocenje 
nije upotpunjeno. A da je ono bilo upotpunjeno sa prisustvom 
dvojice muskaraca ili jednog muskarca i dviju zena, takav brak 
bi bio dopusten iako se i tada sklapa u tajnosti. Brak u tajnosti ce 
biti nistavan ako bude obavljen bez svjedoka, ali ako se upotpuni 
svjedocenje onda je to javni brak, makar ga oni i tajili." 

. ill 43- j ii-w ^ Jji jAj Jb*-ts tJUj : .W* JlS 

534. Muhammed veli: "Obavijestio nas je Muhammed ibn 
Ebban od Hammada, a on od Ibrahima da je Omer ibnul- 
Hattab, r.a., dopustio svjedocenje muskarca i dviju zena 
kada se radi o sklapanju braka i njegovu razvodu." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i 
Ebu Hanife." 



18 



Poglavlje o braku 




10. O muskarcu koji sastavi u konkubinatu zenu i njenu 
kcerku, ili zenu i njenu sestru 



Jl : <U jp 4-tf j* ill jlp ^ Ml JL-p jjp ^y^ 1 Wj b- ^^ U J^' - F* 
*^ : J^ ? 6fH\ JUj \J\J*-\ tfcjrf jw»Jl C^U U l^lj itjll jp Ji* j*p 

535. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
'Ubejdullaha ibn Abdullaha ibn 'Utbe, a on od svoga oca da je 
Omer upitan o konkubinatskoj vezi sa zenom i njenom 
kcerkom, je li dopusteno da ima intimni odnos s jednom, a 
zatim s drugom? Omer odgovori: "Ne zelim dopustiti odnos 
s objema zenaina", pa mu to zabrani. 

jp (JU^p JL "farj 0? : «-jji ji i-a-i jf> iSjA^\ jp dJJU Uj>t - of *\ 

U h) ' i g'^j-j 3jl"V 'ig-t-' : JUS ? U^iJ >*£ Ja (S»^l C-^U tf O^*"^ 1 

pl-ij Up ill JUs ^1 wJ^wf J* *^"J (^* £>* f ^ £"^ ^^ 

•lA' jy ^j ^ aw ^ * c* ^ «A* ^ ^ ^ 1Ju *J : "^ ^ 

536. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Kabise ibn Zuejba da je jedan covjek upitao Osmana o 
dvjema sestrama konkubinama, da li je dopusteno da budu 



19 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



zajedno s jednim covjekom? Osman odgovori: "To je 
dopustio jedan ajet, a zabranio drugi. Ne bih to ucinio." 
Covjek je izasao i sreo jednoga od ashaba Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., te mu je postavio isto pitanje. Taj mu 
rece: "Da ja imam vlast u svojim rukama, pa mi bude 
doveden neko ko je to ucinio, ja bih to nedjelo kaznio 
odgovarajucom kaznom." Ibn Sihab veli: "Smatram da je to 
bio Alija." 

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Ne trebaju 
se sastaviti kao konkubine zena i njena kcerka, niti zena i njena 
sestra. Ammar ibn Jasir veli: "Allah nije nista zabranio kada 
se radi o zenama, a da to isto nije zabranio i kada se radi o 
konkubinama, osim sto mu je dopusteno da ih ima vise." 
Time je zelio kazati da mu je dopusteno imati neogranicen broj 
konkubina, a nije mu dopusteno imati vise od cetiriju zena, a to 
je i stav Ebu Hanife," 



11. O muskarcu koji vjenca zenu, a bude sprijecen imati 
intimni odnos zbog njezine ili svoje tjelesne mahane 



^jjj ja ■. Jji oif 4>t i^tM j> jl*-» j& ij^it jt\ Uj>f t*AJu Kjj-l - orv 

. Uirf (Jjfl *i\j l^-J» jti *-» J^-E dJ <~>j*&i *J& ^— * £d ^las-j pii 6\jfl\ 

oy 1^-j: 2j iw Cww b\ ill «*j iLzr j\ (jjl y>j i^U \lij : .U* Jl3 
ioJJaJ ^ \4~Ji OjUsM DJj , IJLjt dii A* U> jU^ *>!j tor jj ^ <tf jUsi-l OlS 
CJlT OJj toX £» djjl JjaJlS Uj CJlf dj ii-Jl Ifr--...-^ J3 y| JlS fcjjj 4yb 
^3 j|j ^^^ U Jib JU£ t» >A*i Ojs*- j^j ^ jJS Olj S.L-JI l^Jl jiaj Ij^j 



20 



Poglavlje o braku 



537. Obavijestio nas je Malik, prifiao nam je Ibn Sihab da 
Se'id ibnul-Musejjib govorio: "Ko vjenca zenu, pa s njom ne 
bude mogao stupiti u intimni odnos, odreduje mu se period 
od jedne (hidzretske) godine. Pa ako nakon toga ne stupi sa 
njom u intimni odnos, taj brak ce se razvrgnuti." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i 
Ebu Hanife. Ako prode godina, a on ne bude u stanju imati 
intimni odnos s njom, njoj se daje pravo izbora. Pa ako izabere 
ostati s njim, ona je i nadalje njegova supruga i ona nakon toga 
nikada vise nema pravo izbora. A ako izabere ostaviti ga, onda je 
to neopoziv razvod braka. 

A ako bi on kazao: „Ja sam imao intimni odnos s njom 
godinu", pa ako se radi o udavanoj zeni (sejjib), onda se prihvata 
njegova izjava, uz njegovu zakletvu. A ako se radi o djevici, 
zenske osobe ce to proyjeriti, pa ako kazu da je djevica, dat ce 
joj se pravo izbora nakon sto se ona zakune Allahom da nije 
irnao intimni odnos s njom. AH ako kazu da je imala bracni 
odnos, onda se prihvata njegova izjava daje imao intimni odnos 
s njom, uz njegovu zakletvu. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine 
nasih pravnika." 



r jj* Jj-j U:j : J\3 -01 (-—Jit & JLa-i jP jj# Uj>l dUU Ujj^f - of A 
. CJjIJ CJs-U l)1j oj CJfrU 0[ j& \i\A j& jl dysr <kj »fj*l 

538. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Mudzebber 
prenoseci od Se'ida ibnul- Musejjiba da je rekao: "Ko vjenca 
zenu, a boluje od ludila ill neke druge bolesti, zena ima pravo 
izbora: ako zeli, ostat ce s njim, a ako zeli, moze ga 
napnstiti." 

Muhammed je rekao: ,Ako je situacija takva da se (u 
takvoj zajednici) ne moze izdrzati; pa ako bude htjela ostat ce, a 



21 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



ako zeli moze ga napustiti, s tim sto u drugim okolnostima ona 
nema pravo izbora, osim kada se radi o impotentnom ili 
kastriranom muskarcu." 



12. Od djevice se trazi dopustenje kada se radi o njezinoj 

udaji 



: tjA* 0* [ O* J& lH ^ <J* J"^ 1 LH ^ "M" ^J^ 1 ^^* u j^ - a ?^ 
. frlj-ti dUi J t-J^ 1 j^J '-H^ 1 ^*J ^s^ tl' J J* J*J "^ ^J : * Usi J^ 

539. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah 
ibnul-Fadl od Nafi'a ibn Dzubejra, a on od Ibn Abbasa, r.a., da 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Hudovica ili pustenica je 
preca da sama izabere svog bracnog druga od njezinog 
staratelja, a od djevice se trazi dopustenje kada se radi o 
njezinoj udaji, a to dopustenje je njezina sutnja." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i 
Ebu Hanife. Nema razlike, da li se radi o zenskoj osobi koja ima 
oca, ili onoj koja ga nema." 

j£> tSjjJrl (Cj&l JLP ^P if JL-Vl grfjJt j> .j-J Ujtff-f liUU Uj^-I -•».£» 

J j^Sl OiU-J : j»JUj "Up 4ti (J L^ <&i Jj-*j «J\5 : J 13 U......-U gj jl*~» 

. »>-»Sfl j&Pj uJ*ii olji j$~ M 

, Jsf-b iJuJ : JU^ Jl3 

540. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Kajs ibnur- 
Rebi'a el-Esedi od Abdul-Kerima el-Dzezerija, a on prenio od 



22 



Poglavlje o braku 



Se'ida ibnul-Musejjiba, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Od djevica se trazi njihova dopustenje kada se radi o 
njihovoj udaji, imale one oceve ili ne." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo." 



13, Brak bez staratelja 8 

: tjliai-l jt ytS- J IS : Jl3 i^^-ll jt jl*-j jp Jjt j Ujj^j dUU> Uj^l - * £ > 

4ii . igJjsi j* j^fjji ^i jl ; C-j-l^-i iJua J j*p JjS Asaff jflj jJbr £l£J\i 
dlb j» ci*i bis tf-^ j-^i; *i ii\ i\j\ \e\ «uS &■& jbrf aiSj 4jj ^ 

541. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je jedan covjek 
od Se'ida ibnul-Musejjiba, da je Omer ibnul-Hattab, r.a., 
rekao: "Nije ispravno da se zena udaje, osim uz dopustenje 
svoga staratelja, ili nekog razumnog rodaka, ili, pak, 
vladara." 



8 Malik i Safija uvjetuju dopustenje zeninog staratelja kako bi bracni 
ugovor bio valjan, dok su Ebu Hanife i Zufer dopustili brak i bez 
dopustenja njezinog staratelja, pod uvjetom da se uda za njoj 
dostojnog covjeka i uz uobicajeni mehr. Staratelj muslimanki ne 
moze biti: nevjernik, maloumnik, maloljetnik, glup (blesav), rob i 
zenska osoba. 



23 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Muhamrned je rekao: "Nema braka osim uz dopustenje 
staratelja, pa ako se sukobe ona i njezin staratelj, onda je vladar 
(zamjenik, kadija) staratelj onoj koja nema svoga staratelja. 

A Ebu Hanife veli: 'Ako se uda za sebi dostojnog muskarca 
i ne odredi sebi malu vrijednost vjencanoga dara (mehra), takav 
vid braka je dopusten. Njegov dokaz su rijeci Omera u ovom 
hadisu: '... ili nekog razumnog rodaka...', neka zna da zaista on 
nije staratelj, iako je Omer dopustio da je on moze vjencati, jer ju 
je time zelio zastititi da ona sebi ne odredi mali iznos mehra. Pa 
ako ona pravilno postupi u tome (uda se za sebi dostojnog 
muskarca i odredi odgovarajuci iznos svoga mehra), dopusta se 
(njezina udaja bez prisustva njezinog staratelja).'" 



14. O covjeku koji se ozeni, a ne odredi zeni vjencani dar 

ji Jbj ijl \qa\j - jj>£- jj ill Xj«i Uj Ot *S\j UJb- dlJU Xij*-\ - i Y 

Uj U JUL* *i Ot ^^yJaiS C-jU jj Xj *#-> IjJUs^i liJU J J-aJ tii C-jIj . l$*JUi» 

. Ii4 Jb=-U L-Jj : x*rf J la 

542. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NafT da je 
kcerka 'Ubejdullaha ibn Omera, a njezina majka je bila 
kcerka Zejda ibnul-Hattaba, bila udata za sina Abdullaha 
ibn Omera. Njezin muz je um to, a nije joj odredio mehr, pa 
je njezina majka zahtijevala da joj se preda mehr. Ibn Omer 
je rekao: "Ona nema pravo na mehr, a da ima pravo na 
njega, mi joj ga ne bismo uskratili, niti bismo joj nepravdu 
ucinili." Majka je odbila to prihvatiti, pa su odredili da im 



24 



Poglavlje o braku 



Zejd ibn Sabit, r.a., presudi u torn sporu. On je presudio da 
ona nema pravo na mchr, a ima pravo na nasljedstvo. 

Muhammed veli: "Mi ovo ne prihvatamo." 

(lj «V' &? ^J d : yAJl ^j>\ j* i* j* S4»- f> U JS^ ~ ° * r 
^Jb» J1.U> U : Syu~j> j) ill JLP JUS US J^-X J? JJ OUi iSlJUo U. ^ji 
jS^ Olj ill jJ \>)f# {f* ty J£ && Uii iaki II j jSj V U|jU-j j* 
Jiw tit U*L : tiLJsr <y J^rj J^ tJ^jj ^J-*JJ ^J ^^r^ 1 J* J ;£** ^ 
- C-r43 -JL-ij <Up dill ^jL^ dtl Jj-'j <-»^*-^' u* ^^*J i/**-*""^ ti^~> j> 
jilj c-y f jj* J ^JLij <U* ill J^ jiii Jj-jj «.Uadj - <sj >^£ tS-^j 
ill Jj-,j JjS tiy «31ji Ujli* IjJLS rj u ^j* ^ -V* £>** : ^ ^j**-^ 

, JLij *J* iill ^jLp 

543. Obavijestio nas je Ebu Hanife od Hammada, a on 
prenio od Ibrahima en-Neha'ija, da je neki covjek ozenio zenu 
a nije joj odredio mehr, te je umro prije nego sto je imao 
intimni kontakt s njom. Abdullah ibn Mes'ud je povodom 
toga dogadaja rekao: "Ona ima pravo na mehr koji je 
srazmjeran mehru zena poput nje (njezinih rodica), bez 
umanjivanja ili povecanja." Nakon sto je donio presudu, 
rekao je: "Ako ona (presuda) bude ispravna, pa od Allaha je, 
a ako bude pogresna, pa od mene je i od sejtana, a Allah i 
Njegov Poslanik su od toga cisti." Jedan od prisutnih rece, a 
do nas je predajom stiglo da se radi o M'akilu ibn Sinanu el- 
Esdze'iju, jednom od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 
"Presudio si, tako mi Onoga kojim se zaklinje, presudom 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u slucaju Biru'e kcerke 
Vasikove el-Esdze'ijje!" A Abdullah se obradovao kao 



25 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



nikada prijc zbog toga sto je njegova presuda bila istovjetna 
presudi Allahovog Poslanika, s.a.v.s." 

Mesruk ibnul-Edzde'a veli: "Nema nasljedstva ako 
prije njega ne bude mehra." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je i stav Ebu 
Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 

( UOP J rj]? flljll Ub)- > s 
15. O zeni koja se uda dok je u periodu priceka ('iddeta) 

jL-j £i ljU^L*ij v - j — l l jj *M-" J* V^-* 1 iji^ ^j^"' i±M\* Uj^l — Qt t 
J C+*&& t$£Ua3 ^JM\ JLij ^J- cJtf' 4l)l JL-P ji 4*dk iyl l>! : tfJb- Uil 

L^srjj OlT (JJj — Ujlp J Cjx& 5Ijj»I UJ : j*s- JlSj U^j Jyj CJbj-^> 

lJUs tj\ j> ^U- JjS Jj jyJl iJLa jp ^r j v*^ 1 j* j** Jl b*L : juj£ JlS 

. <up Jto dill ^j 

544. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Se'ida ibnul-Musejjiba i Sulejmana ibn Jesara da je kcerka 
Talhe ibn 'IJbejduHaha bila udata za Rusejda es-Sekafija 
koji joj je dao razvod, pa se u 'iddetu udala za Ebu Se'ida 
ibn Munebbiha ili za Ebul-Dzulasa ibn Munejjeta sto je bio 
povod da je Omer, r.a., udari, a i njezinoga muza s nekoliko 
udaraca stapom, zatim ih je rastavio. Omer, r.a., je torn 
prilikom rekao: "Zena koja se uda u periodu svoga priceka 
('iddeta), a njezin muz nije imao intimni odnos s njom, u torn 



26 



Poglavlje o braku 



slucaju njih dvoje ce se rastaviti, ali ce upotpuniti ostatak 
svog 'iddeta od prvog muza, a drugi muz ce biti jedan od 
potencijalnih prosaca. A ako je imao intinini odnos s njoni. 
njih dvoje ce se rastaviti, pa ce upotpuniti svoj 'iddet od 
prvog muza, pa ce onda sacekati da prode 'iddet od drugog 
muza, a nakon toga je vise nikada ne moze ozeniti." Se'id 
ibnul-Musejjib veli: "A njoj pripada njezin mehr zbog toga 
sto je imao intinini odnos s njom." 

Muhammed je rekao: "Do nas je predajom dosio da je 
Omer ibnul-Hattab promijenio svoj stav i prihvatio stav Alije ibn 

Ebi Taliba, r.a. (sto slijedi)," 



ji/ jlp ^ Jiii c-» J J*!*i igSi-w» j>fj \jJ w*s jlj u^> Jy ut J>0 

. U$* ill ^j U& c*> CH (/^ J J* lii J** £*"J* • * u °i J*^' 

545. Obavijestio nas je El-Hasen ibn 'Umare od El-Hakema 
ibn 'Ujejne, a on od Mudzahida, koji je kazao: "Omer ibnul- 
Hattab je promijenio svoj stav o pitanju one koja se uda dok 
je u periodu 'iddeta i prihvatio je stav Alije. Naime, Omer je 
rekao: 'Ako bude imao intimni odnos s njom, njih dvoje ce 
biti rastavljeni i nikada se vise nece moci vjencati.' Uzeo je 
njezin mehr i stavio ga u bejtul-mal. Alija je rekao: "Ona 
ima pravo na mehr zbog toga sto je imao intimni odnos s 
njom. A kada protekne njezin 'iddet od prvog muza, drugi 
muz je, ako hoce, moze ozeniti." Omer je odustao od svoga 
stava i prihvatio Alijin stav o torn pitanju." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu 

Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



27 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



f Ij-^j jr f^l 5juj' o-Ltli ^jj ^f* *iU* S'y 1 <J' ! V' ci' LH ^ il •^ J* 
$.1^*3 Lotf IjJj OAJj ,r li-A>j j4^' ^*ij ^*"jj J ^ p Ci^oi c-b- &&■ CJTjj? 
j* jiLi s-Uai JLLfhUH Jj*l «.LJ ^ *.U-j y>* l*ai olkiM jj j*p J| ^jj 
CijA\S cJa* CC 4^jj ^* **jil *AA t»1 &jtfi\ Uf : j^w atjll cJlii ilUi 
till oijjl wjUjIj <u?i£j ^JUi ^jj UU>I Ud IgJu J UuJj i_A^?x3 tUoJl 
1 «UI Ui : ^ JV3j U^uj Jyj (iUJb j** \^IXa3 j^j IjJaj J jJjJl i)^ 

***•* t>° j 5 ^ y - ^ 1 ■^ *** ° tUr ^ Jj 4 ^ 1 *^j A* 51 ^ ^j : • utf J 15 

jwj Ufu; Jjij Jj^i jjjjl j$i jb$>\ 4-j ^ JiV Uto (olj 5(jl1 jOj ^ ^5 



546. Obavijestio nas je Jezid ibn Abdullah ibnul-Had od 
Muhammeda ibn Ibrahima, a on prenio od Sulejmana ibn Jesara 
da je Abdullah ibn Ebi Umejje rekao: "Jednoj zeni je umro 
muz, te je bila u 'iddetu cetiri mjeseca i deset dana, zatim se 
udala nakon isteka 'iddeta, pa je kod drugog niuza provela 
cetiri i po mjeseca, a zatim je rod Ha potpuno (zdravo) dijete. 
Njezin muz je otisao Omeru ibnul-Hattabu, r.a., a on je 
pozvao starije i iskusne zene koje su dozivjele i predislamski 
period te ih je upitao o tome. Jedna od till zena rece: ' Ja cu te 
obavijestiti: Toj zeni je umro prvi muz nakon sto je zanijela, 
pa joj je potekla krv (hajda ili dr.), a njezin plod u stomaku je 
zakrzljao, a kada je njezin drugi muz za kojeg se udala imao 
intimni odnos s njom, do ploda je doprla sjemena tekucina, a 
zatim se pokrenuo u njezinom stomaku i razvio se/ Omer je 
prih vatio njezine rijeci kao istinite i razvrgnuo taj brak. 
Omer rece: "O njima dvoma sam samo dobro cuo", i dijete 
je pripisao prvom rnuzu." 



28 



Poglavlje o braku 



Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Dijete pripada 
prvom muzu, jer ga je ona rodila kod drugog muza s kojim je 
bila kraci period od sest mjeseci, a zena ne moze roditi potpuno 
dijete u periodu kracem od sest mjeseci. Zato je to dijete od 
prvog muza, a brak se razvrgne izmedu nje i drugog muza i ona 
ima pravo na mehr zbog toga sto je imao intimni odnos s njom, i 
to onaj koji je manji od ugovorenog i uobicajenog. Ovo je stav i 
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



( JjsJl udt* ) - VI 
16. O ejakulaciji izvan spolnog organa zene (kontracepcija) 

547. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Salim Ebun- 
Nadr od Amira ibn Sa'da ibn Ebi Vekkasa, a on prenio od svog 
oca da je ejakulirao izvan spolnog organa svoje zene. 



. Jjw dtf <-»jif b! t)t :i_jjjj j,l jJj ^ j* (JjLojH'i 

548. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Salim Ebun- 
Nadr od Abdur-Rahmana ibn Efleha, sluge Ebu Ejjuba el- 
Ensarija, a on od Ebu Ejjubove zene da je Ebu Ejjub, r.a., 
ejakulirao izvan spolnog organa (svoje supruge). 



9 El-'azl, se moze prevesti i kao izvlacenje spolnog uda iz vulve pred 
ejakulaciju, ne zeleci zacece. 



29 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



: hj* j> $f# j> ^l*i-! tf> cij^ J£s-» Oi '**** U J^ ! ^ U U J^ f ~ ° i * 

^ jJj jf ^! v*^ ^ £*' j-* trJ tfj'yr ^ ^i ■*»— 
dU ill yp : cJi : Jl3 ^bjur V 4s31 : Jli : JlS ? Jj*lM ^ J-*£ at j^uu 

. jJUff : Jij JU* Jij j* ^i £^ C^f Jij : J^ **U C£& 
U*^ Di^ *^i If* Jj« C>\ ^ ^ J^-jJj *rjj i*Si CJ\T lijj Oib ^J If* 

549. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Damre ibn 
Se'id el-Mazini od Hadzdzadza ibn 'Amra ibn Gazijje da je on 
sjedio kod Zejda ibn Sabita kada mu je dosao Ibn Kahd, 
covjek iz Jemena, i upitao ga: "O Ebu Se'ide, ja imam 
robinje (konkubine), a medu zcnama koje imam nema mi 
drazih od njih, ali mi se ne dopada da sa svima njima imam 
djecu, pa da li cu ejakulirati izvan spolnog organa tih zena?" 
Zejd rece: "Daj mu fetvu (odgovori mu), o Hadzdzadzu!" 
Rekao sam: "Allah ti oprostio grijehe, mi sjedimo kod tebe 
da bismo naucili od tebe." Zejd ponovi: "Daj mu fetvu!" 
Odgovorih: "To je tvoja njiva, ako hoces, nemoj je zalijevati, 
a ako hoces, zalijevaj je." "Ovo sam slusao od Zejda", a 
Zejd rece: "Istinu je rekao." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ne smatramo da 
ima smetnje da covjek ima snosaj izvan spolnog organa robinje 
(konkubine), a kada se radi o slobodnoj zeni koja nije robinja, ne 
bi trebao to ciniti, osim uz njezino dopustenje. 1 A ako bi robinja 



10 Islam je poveo racuna i o intimnom zadovoljstvu oba supruznika, a 
nikako samo jednoga na stetu drugoga. Intimni zivot supruznika i 
njihovo zadovoljstvo u njemu je veoma vazan faktor bracne veze 
ciji uspjeh i harmonija umnogome zavisi od uspjesnosti intimnih 



30 



Poglavlje o braku 



odnosa. U protivnom, imamo brak u kome zavladaju osjecaji 

dusevnog nemira, rastresenosti, potistenosti, nervoze, psihicke 

nestabilnosti, a moze dovesti i do unistenja i propasti braka. 

Mozda neki misle da je islam zanemario ovu vrstu problema, ili da 

nije dao smjernice za intimni zivot supruznika, ali oni se varaju. 

Islam priznaje postojanje poriva i strasti koje je Allah, dz.s., stvorio 

u covjeku. U isto vrijeme, on kritikuje one koji te porive smatraju 

necim necistim i niskim, nedostojnim ljudskih bica. Allah, dz.s., u 

Svojoj Casnoj Knjizi spominje, u kontekstu nekih propisa, i intimni 

odnos, pa kaze: „Dopusta vam se da se u noci posta sastajete s 

vasim zenama (imate intimne odnose), one su vasa odjeca, a vi ste 

njihova odjeca... Nemojte se s njima sastajati dok ste mu'tekifi u 

dzamijama..." (El-Bekare, 187) A u drugom ajetu: „I pitaju te o 

mjeseenom pranju, reci: 'To je neprijatnost', zato ne opcite sa 

zenama za vrijeme mjesecnoga pranja i ne prilazite im dok se ne 

ociste. A kad se ociste (okupaju), onda im prilazite onako kako vam 

je Allah naredio..." (En-Nisa' 222) Islam je utvrdio pravo svakog od 

supruznika na intimne odnose i potakao je na njih, smatrajuci ih 

ibadetom kojim se covjek priblizava zadovoljstvu Uzvisenog 

Allaha. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Vi i u spolnom odnosu 

imate nagradu." Ashabi su upitali: „Zar ce neko od nas imati 

nagradu kada utoli svoju spolnu zelju i nagon?" Allahov Poslanik, 

s.a.v.s., rece: „Da. Zar nece biti kaznjen u slucaju ako ima 

nedopusteni intimni odnos, pa isto tako ce biti nagraden ako ima 

halal odnos. Zar vi samo racunate ono sto je zlo, a ne uzimate u 

obzir ono sto je dobro?!" 

Islam je obavezao muskarca da ispuni pravo zene na intimni odnos 
u kojem ce biti zadovoljeni njeni intimni prohtjevi. Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., je rekao Abdullahu ibn Amru, koji je po danu 
postio, a nocu klanjao nafile: „Tvoje tijelo ima kod tebe svoja 
prava, i tvoja zena ima kod tebe svoja prava." Imam Gazali, Allah 
mu se smilovao, kaze: „Treba da (shodno njenim potrebama) ima 
intimni odnos s njom najmanje jedanput u cetiri noci, pa i vise ili 
manje od toga, ako ona ima potrebu za tim." ('Ihja' 'ulumid-din', 
2/50, na arapskom jeziku) Islam je skrenuo paznju da muskarcu ne 
smije biti cilj samo zadovoljenje svoje potrebe, ne obracajuci paznju 
na osjecanja i potrebe svoje supruge. Imam Gazali u navedenom 
djelu detaljno spominje islamski bonton (predigru, sami tok 



31 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



bila njegova supruga, ne treba to ciniti, osim uz dopustenje 
njezinoga gospodara. To je stav i Ebu Hanife." 

a\ s* & k jlp & Ai ^ & Ju 0* ^^ o>> u J^ f ^ u u j^ " ep * 

.1// ji j* ij!j*u ^jJj -4 c-sj-i •*! « (it ^3 Ait 1*1*4 
j^irt j ij^ai oi ^uu j*ha ^ ** Ai ^j j** liA e^ ^ : ■*** ^ 

j*p jfj flUi Jiy CJftbjJ <d 5ij\sr ^j CjU # Jtf 0* 1*1* •** ■ j*j>i r»J 

. jbf-ts tJ^i 4w ^ftSi ^L*j 4-Ip ill ^ 

550. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Salima ibn Abdullaha, a on od Abdullaha ibn Omera da je Omer 
ibnul-Hattab, r.a., rekao: "Sta misle ljudi koji imaju snosaj 
izvan spolnog organa svojih robinja! Nemojte misliti da ce 
mi doci robinja ciji gospodar priznaje kako je imao intimni 
odnos s njom, a da mu ja necu pripisati njezino dijete. Zato, 
cinite to i nadalje, ili se prodite toga!" 

Muhammed je rekao: "Omer je ovako postupio zato da bi 
upozorio ljude i zaprijetio im da ne izgube svoje robinje, a imaju 
s njima intimne odnose. 

Do nas je predajom doslo da je Zejd ibn Sabit, r.a., imao 
intimni odnos sa svojom robinjom koja je rodila dijete, ali ga 
je on porekao, 

Takoder je Omer ibnul-Hattab, r.a., imao intimni odnos 
s robinjom koja je zanijela, pa je rekao: 'O Allahu, ne 
dopusti da Omerovoj porodici bude pridruzen onaj koji nije 



intimnog odnosa i njegov zavrsetak) koji tretira ovaj segment 
bracnog zivota. 



32 



Poglavlje o braku 



od njih.' Robin ja je rodila crno dijete i priznala je da je to 
dijete jednog pastira, a Omer je opovrgao njenu prethodnu 
izjavu u kojoj mu ona pripisuje to dijete. 

Ebu Hanife je govorio: 'Ako joj zabrani kretanje i ne 
dopusti da izlazi, pa ona zatrudni, nije mu dopusteno, s moraine 
strane, poreci da je to njegovo dijete/ i mi ovo prihvatamo." 

ji j** Jtf : cJtf jl»* jf c~y M-" j* ^iu &•**■ viiJu Uj^i - oe> 

551. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Safijje, kcerke Ebu 'Ubejde, da je pripovijedala od Omera ibnul- 
Hattaba, r.a., koji je rekao: "Sta misle ljudi koji imaju intimni 
odnos sa svojim robin jama, zatim ih pustaju da izlaze! Tako 
mi Allaha, nemojte misliti da ce mi doci robinja ciji gospodar 
priznaje da je imao intimni odnos s njom, a da mu ja necu 
pripisati njezino dijete, pa ih nastavite pustati ili ih 
zadrzite!" 






33 





Poglavlje o razvodu braka 



POGLAVLJE O RAZVODU BRAKA 



11 



( kJl i3*Ak Mfe) ~^! 
1. Razvod braka koji je u skladu sa sunnetom 

^j b } : tji j** jjI CjiC : J\5 jlyi ^ iill X* UJ>to- ilta Ujj*f -oat 
j* j$kr iij?- p L3r j* j^ IjaUs Uj* J-ai I^aUsj (Ji 4!—3l <3*AJp : x>^ J\s 

552. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar da je cuo Ibn Omera kako uci ajet: "O vjerovjesnice, 
kada budete pustali vase zene, pustajte ih na pocetku perioda 

kada su ciste." 

Muhammed je rekao: "Razvod braka koji je u skladu sa 
sunnetom je da covjek razvede zenu na pocetku njezinoga 



11 Razvod braka je raskid bracnog ugovora koji je u islamu dozvoljen, 
iako je islam propisao nekoliko koraka koji imaju za cilj pokusaj 
ocuvanja bracne veze. Ti koraci su spomenuti u kur'anskim ajetima 
sure En-Nisa', 34. i 35. Ako ti koraci ne dovedu do ocuvanja braka, 
onda muz daje zeni razvod braka, ili moze doci do sporazumnog 
razvoda, ili sudskog razvoda braka. 

12 Et-Talak, 1. Ovdje je citiran ajet po kiraetu koji se prenosi od Ibn 
Abbasa i Ibn Omera, r.a. a ta predaja od njih dvojice je ocijenjena 
kao „sazz t; (neprihvatljiva) predaja, tako da se ne moze prihvatiti i 
smatrati kur'anskim ajetom, kao gto kod nas (hanefija) ne moze 
imati stepen ahad hadisa. 



35 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



perioda kada je cista i u periodu kada nije imao s njom intimni 
odnos, odnosno kada se ocisti (okupa) od mjesecnice (hajza) a 
prije nego §to se intimno sastane s njom. Ovo je stav i Ebu 
Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 

j jttiv j*j 4j1/1 jik 4i\ s& j> &1JL* tf ^ Uj^t OJJU \ijf\ -oat 
ill J^j di3i j* >* jLi ^j U* i>> ^ ill J^-j .14? 

S.U-JI U jUtf 0? At yt ^II SJbdl £U4 ^-j: 01 Ji l^alfe »IA t>Jj a* l$£~M *U 

553. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, r.a, da je on dao razvod svojoj zeni dok 
je imala mjesecnicu, a to se desilo za zivota Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s. Omer je upitao Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., za taj slucaj, pa mu je rekao: "Naredi mu da je vrati, 
zatim, neka je zadrzi kod sebe sve dok se ne ocisti (okupa 
nakon mjesecnice), zatim, kada bude imala ponovo 
mjesecnicu i od nje se ocisti, ako bude htio, moze je jos 
zadrzati, ili, ako bude htio, moze je razvesti prije nego sto 
bude imao intimni sastanak s njom. To je period u kojem je 
Allah naredio da se u njemu mogu razvesti zene." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo." 

( JLnJI CJ- SrjJ-1 d*^P <-*b ) - t 

2. Razvod koji se daje slobodnoj zeni koja je udata za roba 

i«JU j»f t_Jt& UJi d i***U ji -ut^ ap ^j*jl* Ufcte ^ u %s^ -oat 



36 



Poglavlje o razvodu braka 



554. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Se'ida ibnul-Musejjiba da je Nufej', Ummii Sclemin rob koji je 
otkupio svoju slobodu, bio ozenjen slobodnom zenom, te joj 
je dva puta dao razvod braka, pa je zatrazio fetvu od 
Osmana ibn 'Affana, r.a., koji mu rece: "Zabranjena ti je." 13 



ft Ijlp l>IS* U-ii Jl : jUj j» 0U»L> jp JUjJi j>\ L&b- diiU Uj>l - see 

JU i>T jAj jr jjjl JLP 4JLU dU J jP <dL»i (JUiP jb L)f JLij <Up ill ^jU* 

. di-U c-*^ ^Up c-»y : *i\J& U«-3r aljJLuli aJLj c-jtf jt JUj 

555. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od 
Sulejmana ibn Jesara, da je Nufej' bio Ummu Selemin rob, iii 
rob koji je otkupio svoju slobodu, a bio je ozenjen slobodnom 
zenom koju je razveo dva puta, pa su mu supruge Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., naredile da ode Osmanu, r.a., i upita ga za 
taj slucaj. Susreo se s njim kod Deredza u momentu kada se 
drzao za ruku sa Zejdom ibn Sabitom, r.a., te mu je postavio 
pitanje, a obojica mu uzurbano odgovorise: "Zabranjena ti 
je, zabranjena ti je!" 

JM j^\ <u1y>l jlnSI jlk lit : JV5 j*p ji\ ,jP ^SU \ij*J dUU Ujjsf-t - oo"\ 

i»"!|l SJLPj i.jj 4j^J Sj}~\ flJPj iaf j! C-itf Sy OjvP l^-jj p&j JJP- C-»j9- 

j^Jl : OjJji ^iis Ujl^S Up U> U19 I Jus J ^Uil Jfc*-\ J£ : ju* J\a 



Njihov brak je razvrgnut, nakon sto je dva puta razvede. 

Mjesto u blizini Medine, po Zerkaniju, ili se ovdje misli na 

stepenice dzamije, kako je prokomentarisao Kari. 



37 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



OldUh? 3J*U i^i^tj Jtiiy Uj*s a*Si ^ j**l t>^ liij J,toj 4jU &\ 

. Ju; Jii J\3 US' 

556. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je rekao: "Kada rob dva puta razvede svoju 
zenu, ona mu postaje zabranjena sve dok se ne uda za 
drugog covjeka, svejedno bila ona slobodna zena ili robinja, 
'Iddet slobodne zene je tri mjesecnice, a 'iddet robinje je 
dvije mjesecnice." 

Muhammed je rekao: "Ucenjaci se razilaze oko ovog 
pitanja. Nasi pravnici kazu: 'Talak (razvod braka koji daje muz 
svojoj zeni) je u vezi sa zenama, a i 'iddet je svojstven zenama, 
jer Allah, dz.s., kaze: "Vi ih u vrijeme kad su ciste (nakon isteka 
'iddeta) pustite!" Razvod braka je u vezi s protokom 'iddeta. 

Ako bi slobodna zena bila udata za roba, njezin 'iddet traje 
tri mjesecna pranja (mjesecnice), a srazmjerno broju perioda 
mjesecnice je i broj od tri razvoda, kao sto kaze Uzviseni Allah. 

A ako slobodni muskarac bude ozenjen robinjom, njezin 
'iddet traje dvije mjesecnice, a srazmjerno broju perioda 
mjesecnice je i broj od dva razvoda, kao sto kaze Uzviseni Allah. 

ji &\ JLP Jy j»j . j4 SJlidlj sA-Jb J^UaJl : tJlfc J,} jt ^ J^ : J>_ 

557. Muhammed veli: "Ibrahim ibn Jezid el-Mekki je 
rekao: 'Cuo sam Ata-a ibn Ebi Rebaha da kaze: 'Alija ibn Ebi 
Talib,r.a., je kazao: 'Talak je vezan za zene, a i 'iddet je 
svojstven zenama.' To je stav i Abdullaha ibn Mes'uda, Ebu 
Hanife i vecine nasih pravnika."' 



38 



Poglavlje o razvodu braka 



( 1$lj jS- J C-J.I ja Lf* Jj^ l j 3jj=A' aalkUJ Sj5o U i-*b ) — f 

3. Sta je pokudeno zeni koja je dobila neopozivi razvod 
braka 5 i hudovici u vezi s nocivanjem izvan svoje kuce 



Jjdl *tfj fcjsil C^J *i : Jji Otf ^r** #1 t)t ^3U UUb- dAJu \ij^\ - A 

*il C—J "^j l^ulj^ J jlfJlj r- j^ lilS Ig^P J jail Ul . Jb^U IJU&j : JUrf J IS 
J c-tb U Ijli "ij *^J r- j£ ^i 5jjV J&* j' CJlS' iija-fl 4iUail Wj 1$~j J 

. LilgiS jrf iaUJlj iLw jl JjS j»j . L&J* 






558. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je Ibn 
Omer, r.a., govorio: "Nije dopusten o zeni koja je dobila 
neopozivi razvod braka i hudovici nocivati negdje drugo 
osim u kuci svoga muza." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Sto se tice 
hudovice, njoj je dopusten izlazak iz kuce po danu radi njezinih 
potreba, ali moze nocivati samo u svojoj kuci. A zeni koja je 
dobila neopozivi razvod braka ili opozivi razvod nije dopusten 
izlazak iz kuce danju ili nocu sve dok ne istekne njezin 'iddet. 
Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



Zena koja je dobila neopozivi razvod braka ne moze se vratiti muzu, 
osim uz sklapanje novog bracnog ugovora, svejedno je li to njegovo 
pustanje zene bilo prvi, drugi put, ili treci put. 



39 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



( 5 *Je Jjll && jj£ J* giJJ^ 1 J flJ ^ P& J* - ^ yW ) - .1 

4. Je li dopusteno da vlasnik razvede zenu svoga roba nakon 
sto mu je odobrio sklapanje braka? 



01 J oJ-«J M ja : J ji Otf ail yw* ^ j* ^ Uj&\ £^ Uj?-\ ~ ° ° *> 

559. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je govorio: "Ko dopusti svom robu da se ozeni, 
onda nije dopusteno da njegovoj zeni dadne razvod neko 
drugi osim roba (njezinog muza). A ako bi covjek uzeo sebi 
robinju svoga sluge (roba) Hi robin ju svoje robin je koja mu 
je rodila dijete, onda u tome nema grijeha." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu 
Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 

j*p Jl s-br tis 2 * jia*J <X* J' : y>* CH 1 O* ^ ^^ ^^ Uj!> ' - * V 
- ijli-l Jyu j^p OUT j - JJ^i tojbr <£*&f i#"***» ^1 '• J^ t-H^" 1 # 
: Jls ijjjs- ^» : Jl3 ? dlajbr cJUs U JU* J* jll Ji y** J-ijti IaUoj jAj 
jj iilj Ul : j^p J\a ^ : JUS sjlp OlT ^ jfc* <uJl jUt* ? ulkf Jjt 

. ?& dkUJr cJj^-l 

J^yi OS lAlkj Of ox* dsjj^ J*-^ £jj til i/ri *$ ■ te^ ^J : •*** ^ 
019 Lgsrjj 01 J* U^lj Jyii Of si! jl j-Jj 9^J j* dsrjj li) -M^ 1 ^ SiyJlj 

^yaiij Lr J-i j^ tf^t u y* ^ f U ?' **** iUl ^ ^ ^ ^ f** ^J 

. Usj-i ^Mwjf dUJu jL II j 



40 



Poglavlje o razvodu braka 



560. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je rob jednog covjeka iz piemen a Sekif dosao 
Omeru ibnuI-Hattabu, r.a., pozalio mu se, rekavsi: "Moj 
gospodar me ozenio torn i torn svojom robinjom", a Omer je 
poznavao tu robinju, "zatim s njom ima intimne kontakte." 
Omer je poslao po njega, pa mu je rekao: "Sta ima u vezi s 
torn i torn tvojom robinjom?" On odgovori: "Ona je u mom 
vlasnistvu." "A da li imas intimne odnose s njom?, ponovo 
upita Omer. Neki Ijudi koji su bili u Omerovom drustvu 
naisaretise mu da ne prizna, pa on rece: "Ne, nemam." Omer 
rece: "Tako mi Allaha, da si priznao, odredio bih ti zestoku 
kaznu." 

Muhammed veli: Mi ovo prihvatamo. Ako vlasnik ozeni 
svoga roba svojom robinjom, ne treba imati intimne odnose s 
njom, jer je razvod braka i razvrgnuce bracne veze u rukama 
roba kojeg ozeni njegov gospodar. Njegov gospodar ih nema 
pravo rastaviti nakon sto ih je vjeneao. Pa ako bi imao intimne 
odnose s njom, onda ce biti ukoren i kritikovan, a ako bi to 
ponovo uradio, vladar ce preduzeti odgovarajuce kaznene mjere, 
poput zatvora ili batina ciji broj ne smije preci cifru od cetrdeset 
udaraea bicem." 



( Jit j! Ulkpl \£ j£"\i l^-jj j* £Jb» o\J,\ ub ) -fi 

5, O zeni koja se sporazumno razvede od svoga muza, uz veci 
ili manji iznos mehra koji joj je dao 

s.^ J& l^rjj jf c*U^i M-aJ Wy ^ '■ ^ ^^ ^^ ^Jr^ - °^ \ 



41 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



561. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi', da se 
Safijjina robinja sporazumno razvela od svoga muza, dajuci 
mu sve sto je posjedovala, a Ibn Omer, r.a., nije doveo u 
pitanje ispravnost takvoga postupka. 

Muhammed je rekao: "Pravno je dopusteno zeni da ustupi bilo 
sta prilikom sporazumnog razvoda braka, ali mi ne volimo da on 
od nje uzme vise od onoga sto joj je dao, i pored toga sto je zena 
bila uzrok sukoba i neslaganja. A ako bi sukob i neslaganje bili 
izazvani njegovim odnosom, nije nam drago da od nje ista 
uzima, bilo to malo ill mnogo, pa ako bi i uzeo, pravno je 
dopusteno, iako mu je to mekruh kada se radi o moralnoj 
dimenziji, a to je stav i Ebu Hanife." 



< d*u» j* &&. ^ gja-i ^ ) 



- % 



6. Koliko se razvoda broji kada dode do sporazumnog 
razvoda braka? 



& &*L&\ &3» *H* J* ^ 0* l lf Ct f 1 ^ ^ ^ u ^ ~ °^ 

. cjf U J* j$i tui car 1 0j& C>f *^i «-UaJ ^ : J^ diU 
. uytf Oj£i Ulji jt tf^tf ^ *}\ Jb'b UJJaJ giij-1 i^li \Mj : -U* Jl5 

562. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn 
'Urve od svoga oca, a on od Dzumhana, sluge Eslemijjina, koji je 
prenio od Ummu Bekr el-Eslemijje da se ona sporazumno 
razvela od svoga muza Abdullaha ibn Usejda, zatim su njih 
dvoje otisli Osmanu ibn 'Affanu, r.a., da ga upitaju o svom 
slucaju, pa im je on rekao: "To se racuna kao jedno 



42 



Poglavlje o razvodu braka 



pustanje, osim ukoliko je ona nesto drugo izgovorila (od 
mehra), te se u torn slucaju postupa prema onome sto je 
izgovoreno." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Sporazumni razvod 
braka ima status jednog neopozivog pustanja zene (bain), osim 
ako kaze ili srcano odluci (zanijeti) da je pusta tri puta, onda se 
racuna da je tri puta pustio. 



( jJlk ^ Aj*Ai o»& lij J_ji J^-ji 1 ^ ) ~ V 

7. O covjeku koji kaze: „Ako se ozenim doticnom zenom, ona 
je razvedena (pustena)" 



J\5 151 : Jji otf 4if jot- j> &\ JL* j* jf Ujv^f dliU KjA - *"VV 
jlT lilj LfM& 151 dUiT ^ j)0> ^ jilt ^ 3«W cj*& I5J : J* jit 

. JlS UT ^ U^S _ji j^ 1 $ »Jb-i j IftUs 

563. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Mudzebber da 
je Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Kada covjek rekne: 'Ako 
se ozenim doticnom zenom, ona je razvedena', ta njegova 
izjava je validna ako je ozeni, A ako je pusti jednom, dva, ili 
tri puta, onda se postupa shodno njegovoj izjavi." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu 
Hanife."' 6 



16 &_«- 



Safija smatra da takva vrsta uvjetovanog razvoda nema svoju 
pravnu snagu, tj. takav razvod se neee desiti u slucaju da je ozeni, i 
kao argument navodi hadis: ,,Nema razvoda prije sklapanja 
braka."(Ibn Mazdze) 



43 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



^i Si^Ai CJTjj 1 0\ CiS J] : JL53 ** «01> ^J .-jtfaiM j* j** JL *Asrj 

564. Obavijestio nas je Malik od Se'ida ibn 'Amra ibn 
Sulejma ez-Zurekija, a on prenio od El-Kasima ibn Muhammeda, 
da je neki covjek upitao Omera ibnul-Hattaba, r.a.: "Ako 
kazem: 'Ako se ozenim doticnom zenom, on a je meni poput 
leda moje majke.'" Omer odgovori: "Ako je ozenis, ne 
priblizavaj joj se sve dok se ne iskupis (keffaret uCinis)!'* 

Muhammed veli: ''Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu 
Hanife. Takva osoba ima status onoga koji je sam sebi zabranio 
(intimni) odnos s torn zenom koja mu je dopustena, i uporedio je 
sa svojom majkom (zihar), tako, u slucaju da je ozeni, ne smije 
joj se (intimno) pribliziti sve dok ne ucini keffaret," 1 

( J/Jl \&rjjrt f ^jj £jj=* Cj&fa 3 s *^ eS ^*"J3 ^^ 5 l^ ^ ) ~ A 

8. O zeni koju njezin muz pusti jednom ili dva puta, pa je 
ozeni drugi covjek, a zatim je ponovo ozeni prvi muz 

jfr s ...lt j> Ji*-. j jL-i ji JU-L- jp ^ysjJl Uj>! AllU U jj»fc( -810 



17 Iskup (keffaret) se sastoji u tome da roba oslobodi ropstva, ili da 
dva mjeseca uzastopce posti, ili da nahrani sezdeset siromaha 
(prosjecnim ruckom i vecerom). Sa zenom ne smije imati intimne 
odnose sve dok se ne iskupi. 



44 



Poglavlje o razvodu braka 



\4 J^i U Ojw Jj^l ,ji cote lij : lM a 4^" j*' ^ • ^ ^J : iUrf J 1 * 
j*L* jjI JjS jaj . otM=— • o\iJlk> c^ jbj^r JOb Js- cote j#$l 

565. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Sulejmana ibn Jesara i Se'ida ibnul-Musejjiba, a oni od Ebu 
Hurejre, r.a., da je on upitao Omera ibnul-Hattaba, r.a., 
koliko pustanja se racuna zeni ciji muz je jednom Hi dva 
puta pusti, zatim je ostavi sve dok ne bude u periodu kada 
joj je do p listen novi brak (tj. dok joj ne prode 'iddet), a potom 
se ona uda za drugog covjeka, pa on umre ill je razvede, te je 
ponovo ozeni njezin prvi muz?" Omer odgovori: "Racuna joj 
se preostali broj pustanja." (tj. ubrajajuci prethodna pustanja 
prvog muza) 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. A Ebu Hanife je 
rekao: 'Ako se vrati svom prvom muzu nakon sto je imala 
intimni odnos s drugim muzem, racunat ce taj razvod kao novi 
ciklus od tri eventualna pustanja.' Ovo je stav Ibn 'Abbasa i Ibn 

Omera, r.a." 






9, O covjeku koji svoje pravo razvoda braka ustupi zeni Hi 

nekome drugom 



JUj jj h: j& jS- £Jj j» Jj j ji l)U-L> j» JUt-i \jj^\ dBU Ujj^f -em 
Jtfj aWJU" aU-f-j jgsfr <^l ^j ^m atflS 8JL£ UJl*- JIT Ail : C->tf jj Jj j jf- 
Je ^ u : J Jia ^Jjlii U.U \Ajft\ 'Jy\ C-£U : JUi S cUC* U : -*J 



45 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



cJj 5^-1 j ^\£$ c*^> o\ tyij CSS Ji >HJ ^ J 15 J-^ : JlM dAia 

. ■: >■* U «.UaiJl : U#* a»> ^>j s-^ (^ t* l^J ^ ^ ^^ 

566. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Se'id ibn 
Sulejman ibn Zejd ibn Sabit od Haridze ibn Zejda da je on 
sjedio kod Zejda ibn Sabita, r.a., kada mu je dosao jedan 
covjek placnih ociju iz plemena Benu ebi 'Atik, te ga Zejd 
upita: "Sta ti je?" Ovaj odgovori: "Ustupio sam pravo 
razvoda svojoj zeni, pa me je napustila." Zejd ga ponovo 
upita: "A sta te natjeralo da to ucinis?" Ovaj covjek 
odgovori: "Allahovo odredenje." Zejd mu potom rece: 
"Vrati je ako hoces, jer je to jedno pustanje, a ti imas najvise 
prava kada se radi o njoj." 

Muhammed je rekao: "Kod nas se gleda u namjeru muza, 
pa ako je namjeravao jedno pustanje, onda se i desilo jedno 
neopozivo pustanje (bain), a on ima pravo biti jedan od prosaca. 
A ako je namjeravao tri pustanja, onda su se i desila tri 
uzastopna pustanja. Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih 
pravnika. Alija ibn Ebi Talib i Osman ibn 'Affan, r.a., smatraju 
da je njezina namjera u tome presudna. 






I&Bp VI U^rjj U :1ji\3j . £id>} & J 3 *^ ^ J* '** ^ f **>$ 
. \Wt tiiii jC ^ii 4a^ O^ li^f iiJP jU^S cjS" u :cJ13j 



4Jjls5 



,3 



46 



Poglavlje o razvodu braka 



567. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur- 
Rahman ibnul-Kasim od svoga oca, a on od Aise, r.a., da je ona 
zaprosila Kurejl.ni, kcerku Ebu Umejje, za Abdur-Rahmana 
ibn Ebi Bekra (svoga brata), pa su ga ozenili. Zatim se njezina 
rodbina naljutila na Abdur-Rahmana ibn Ebi Bekra (zbog 
povremenih grubosti u njegovom ophodenju prema drugima) i 
rekli su: "Udali smo je samo zbog 'Aise i njezinoga 
posredovanja," 'Aisa je poslala poruku Abdur-Rahmanu, u 
kojoj mu je prenijela njihove rijeci, a on je prepustio Kurejbi 
da odluci, te je ona izabrala ostati s njim i tada je rekla: "Ne 
bih izabrala nekoga drugoga pored tebe", i ostala je zivjeti s 
njim, a to nije bio talak (razvod).*' 



Cjtjj Ui : 3_^JU j* <u»l jp (e-tfll jj j3-J\ JU* Uj^f dS\A Ujj#J - o\h 
Ui fUJb i^JiP j3-jJl JU-j jujll j) jJLAl _£> ,j\ j> j2-J\ JLP c-j Z-axr 

lj <l£ Julyl CJ^ <U_h3 lyif */} £*£ Uj <ULj <u!p CJbij j-J ^^La j£3 j 

. iWfc dJJi j£* 

568, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur- 
Rahman ibnul-Kasim od svoga oca, a on od Aise, r.a., da je ona 
vj erica la Hafsu, kcerku Abdur-Rahmana ibn Ebi Bekra, za 
Munzira ibnuz-Zubejra, a Abdur-Rahman (Hafsin otac) je 
bio na putu u Saniu. Nakon sto se Abdur-Rahman vratio, 
rekao je: "Zar se sa mnom tako postupa i o mojini kcerkama 
odlucuje bez konsultovanja sa mnom? 'Aisa je o tome 
obavijestila Munzira ibnuz-Zubejra koji rece: "Odluka je u 
rukama Abdur-Rahmana." A Abdur-Rahman na to 
odgovori: "Nemam nista protiv njega, ali ja nisam od onih 
koji dopustaju da im se o kcerkama odlucuje bez 
konsultovanja s njim a, i ne zelim ponistiti ono sto si ti 



47 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



izvrsila." Njegova kcerka je ostala u braku sa svojim muzem 
i to nije bio taluk." 

Jsrjil dLL. fit : Jji Jtf" d j** #\ jP ^U tijj*f diJU Uj>l - 01* 
ao^ij iaJkf VI Jji (I : JjSJ i$Jp jCj Of ill c-aa u tU*Jii Uyi tfiyi 

569. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je on govorio: "Ako covjek svoje 
pravo razvoda braka ustupi svojoj zeni, onda je njezina 
namjera u tome presudna, osim u situaciji kada on to 
porekne i kaze: 'Namjeravao sam time tebi ustupiti pravo na 
jedno pustanje', pa se na tu izjavu zakune, i tada je najpreci 
da vrati svoju zenu dok je u 'iddetu (periodu priceka)," 

iiiLi lii : Jtf 4if v^ 1 Ji -M" J* -^ jt <j£ u^ diu Uj^i - eV • 

. ,j*Maj dUi j*Ji a-LP OjSj £j\iB ph Uyl tflyl J^jll 

l^ii Ojb*l Oij ti^ii. dUi ^.Js l^srjj OjL^-i lit . i^b U*j : -urf J\i 

, d^d ittl tfj ty ■ ^ ^'j tf* 4 5 - b " , J ^> ^ &M 1 ^ u ^ ■*** 

. Ulgia j* i«Ulij ii-y- ^i Jj3 jaj 

570. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Se'ida ibnul-Musejjiba da je rekao: "Ako covjek svoje pravo 
razvoda braka ustupi svojoj zeni, pa ga ona ne napusti, vec 
ostane s njim, onda to nije talak." 

Muhammed veli: "Ako odabere ostanak sa svojim muzem, 
onda to nije talak, a ako odabere napustiti ga, u torn slucaju 
postupa se po namjeri muza; ako je namjeravao jedno pustanje, 
to je jedno pustanje (bain), a ako je namjeravao tri pustanja 
odjednom, onda su tri pustanja. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine 
na§ih pravnika." 



48 



Poglavlje o razvodu braka 



10. O covjeku koji je ozenjen robin join, pa joj dadne razvod, 

a zatim je kupi 



Ji-i aj( : cjU jj Jb j j* j 3 *^' -M" (3^ J* <£j*^ ^J^ ^^ UjS'H _ * V > 
J£ *| : JUS f W>~c D( Jjtf Uljiil |f l^hUfc cJls S-Uj «£ CJlT J*-j jp 

571. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Ebu Abdur-Rahmana, a on od Zejda ibn Sabita, r,a., da je on 
upitan o covjeku koji je ozenjen robinjom, pa joj dadne 
definitivni razvod braka, a zatim je kupi, je li takvom 
d op listen intimni odnos s njom? Odgovorio je: "Nije mu ona 
dopustena sve dok se prethodno ne uda za drugog covjeka." 

Muhammed veli: il Mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu 

I-Ianife i vecine nasih pravnika." 

( Jati jl*Ji cJ- d^j i«Si "-*^ ) - ^ 
11. O robinji koja bude udata za roba, pa budc oslobodena 

ju!i cJ- i*H\ j Jj4d Olf d : j*p ji\ j* £±\i Ujc^-t ill* \ijjf-\ - eVY 

572. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' kako je 
Ibn Omer, r.a., govorio za robinju koja bude udata za roba, 
pa bude oslobodena, da ona ima pravo izbora (ostati s njim u 
braku ili ga napustiti), pod uvjetom da se nije s njim intimno 
sastala. 



49 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



^ Wy *1ji3 Of : #j\ j>. hf Cf ^^ ^ ^ ^ u ***** " oVr 

jt tti -& 1 u l$~l£ J c-*b u ift-u Uyti ijL^- \i l>1 c^U »i] : x^ Jlfl 
Jj* J* J . UsjL^ Jiv. ** ^i 018 jUH U Of fid (lj *. c^i* jt jadtj pUi 

573. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
'Urve ibnuz-Zubejra kako mu je Zebra', robinja Benu 'Adija ibn 
K'aba, prenijela da je ona bila udata za jednog roba dok je 
bila robinja, pa je postala slobodna, a Hafsa, r.a., joj je 
poslala glasnika (koji je prenio poziv da je posjeti, a kada je 
dosla), Hafsa joj rece: "Ja te zelim obavijestiti o necemu, jer 
ne bih voljela da nesto (u neznanju) ucinis: Zaista ti imas 
pravo o sebi odluciti ukoliko se on (tvoj muz) nije s tobom 
intimno sastao, pa ako se intimno sastao, onda ti nemas 
pravo o sebi odluciti." Zebra' je izjavila: "Napustila sam ga." 

Muhammed je rekao: "Kada ona sazna da ima pravo 
izbora, tada sama o sebi odlucuje dok je na torn mjestu (medzlis) 
i dok ga ne napusti (dok se ne udalji s tog mjesta). U slucaju da 
zapocne raditi neki posao, ili bude imala intimni odnos s njim, 
gubi pravo na vlastiti izbor. Ako bi ona imala intimni odnos s 
njim, a prethodno nije saznala za vijest o svom oslobadanju, ili, 
pak, ako bi saznala za tu vijest, ali joj nije bilo poznato da ima 
pravo na izbor, sve to ne anulira njeno zakonsko pravo na vlastiti 
izbor. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



50 



Poglavlje o razvodu braka 



12. Razvod bolesnika 

j3-j]1 XS- Ot 3jP jj ii\ JlS- ji h^h tf> LJjAjJl Ujos-I iOU Uj^-i — 0V£ 

574. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Talhe ibn Abdullaha ibn 'Avfa da je Abdur-Rahman ibn 'Avf, 
i'.a„ razveo svoju zenu kada je bio bolestan, pa joj je Osman, 
r.a., dodijelio njezin dio nasljedstva nakou sto joj je istekao 
'iddet. 

: jUf. jj JUifr j* rfH\ jf- J-Jai3l j; ill O-p \ij&-\ dS\* Mj^\ - «V© 

U Vgj jj u)l : jjajy j*j ^j*Aj "tfiyl jit J^-j <J aJJ *— «sS" oQaiM jj j*p 
JW ill 43* j iuL»- j( JjS jAj , U wi>jy> ^3 SJuJl C-Jaiil bU UAP J C-»b 

575. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah 
ibnul-Fadl od El-E'aredza, a on prenio da je Osman, r.a., 
dodijelio nasljedstvo Ibn Mukmilovim zenama, koji ih je u 
staiiju boles ti razveo. 

Muhammed je rekao: "One ga naslijeduju sve dok su u 
periodu 'iddeta, pa ako istekne taj period prije nego sto umre, one 
nemaju pravo na nasljedstvo. To je, takoder, spomenuo Husejm 
ibn Besir od El-Mugire ed-Dabija, on od Ibrahima en-Neha'ija, a 
on od Surejha, da nui je Omer ibnul-Hattab, r.a., poslao 
pismo ii kojem, o slucaju covjeka koji je dao trostruki razvod 
braka svojoj zeni, a bolestan je, kaze: 'Osiguraj joj njezino 



51 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



pravo na nasljedstvo dok je u 'iddetu, a nakon sto joj istekne 
'iddet, gubi to pravo.' Ovo je stav Ebu Hanife, Allah mu se 
smilov.ao, i vecine nasih pravnika." 



( y\*- ^j ^j j ^ ^y. J 1 ju* °IA< ^ ) " ^ r 

13. O razvedenici, ili hudovici koja je noseca (u drugom stanju) 

* ^jj ^ *ijp- il s ] o*y*j°*^ dl ^j*1 ] ^ ^ u ^ " evn 

576. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri da je 
Ibn Omer, r.a., upitan o hudovici, pa je rekao: "Kada se 
porodi, postaje slobodna (za udaju)." Jedan ensarija koji je 
bio prisutan kod njega rece: "Omer ibnul-Hattab, r.a., je 
rekao: 'Cak ako bi rodila ono sto je u njezinom'stomaku dok 
on lezi (mrtav) na svom krevetu i jos nije ukopan, postaje 
slobodna (za udaju).'" 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu 
Hanife, kao i vecine nasili pravnika." 



18 Islamski pravnici su se razisli o pitanju razvoda koji daje bolesnik. 
Hanefije smatraju da razvedena zena ima pravo na nasljedstvo ako 
bi muz umro dok je ona jog u 'iddetu, a ako bi joj istekao 'iddet, ona 
gubi pravo na nasljedstvo. Hanbelije smatraju da ona ima pravo na 
nasljedstvo i nakon isteka 'iddeta pa sve dok se ne uda za drugoga, 
pa ako se uda za drugoga, gubi to pravo. Malikije smatraju da ga 
ona u svakom slucaju naslijeduje, makar se i udala za drugoga, 
nakon smrti prvoga muza. Safije smatraju da ga ona ne naslijeduje, 
imao intimni odnos s njom, ili ga nemao. 



52 



Poglavlje o razvodu braka 



l^ki J U c-jw>j li) : JiJ j»* jj> ^ jiU UjsjM iUU Ujy^f - oVV 

. J\*J ill 42-j 



577. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je Ibn 
Omer, r.a., rekao: "Kada rodi ono sto je u njezinom stomaku 
(dijete), postaje slobodna (za udaju)." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo i kada se radi o 
razvodu braka, a, takoder, i smrti; njezin 'iddet istice porodom. 
Ovo je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao." 



14, Zakletva muza da napusta zenu cetiri mjeseca i vise (El-Ila r ) 



& Jjrjii JT lij : Jls ^--J.1 ji jljw js> i£j*}\ Uj^l dJUu Uj^-i - OVA 

:J\I . Uop jii^ ;i U harj\j dJUl jjs»j UJtki ^ s^ ji JJ jfri^i awj^i 

. tiOij tc^"i O'jj* OlTj 

578. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Se'ida ibnuI-Musejjiba da je rekao: "Kada se muz zakune da 
napusta svoju zenu, zatim joj se vrati prije nego sto prode 
period od cetiri mjeseca (nakon njegove zakletve), ona ostaje i 
nadalje njegova zakonita supruga i uece se smatrati da je 
doslo do razvoda. A ako prode period od cetiri mjeseca (od 
dana njegove zakletve) prije nego sto joj se vrati, to se racuna 
jednim pustanjem (razvod), s tim sto je on najpreci da je 
vrati sebi u periodu dok joj nije istekao 'iddet Mervan je 
tako sudio." 



53 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



lit* dj>\ j* JT J^rj \4 : Jtf ^ #1 ^ ^ Uj^f dJJU Uj^t - fiV^ 






4ijj ij*~» jj il X*j OUp j» iW*j v^ 1 jj j*p ^ Uil : .W* J\S 



A4S s.,Jb ii\ JJ j^A( S*(ji 



4rfyi j* J*jlt J> lij : ^ ^ <^ u t* 



j4&\ i*j? jtfiy (H-T-J j* Ojiji ji^ii } :*$ »^» j~& J a"W* ^ J tf J 
fr^oJi : Jll { ^J* g? Al 01* d'SUdl lj*j* Oij jrf-j jjw- & tty Ijjll 0U 
CJU c~*w bis j4&H\ i»iji\ t^ 1 t£*U' **J*J A*^ W* 1 4 t 1 *^' 

579. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je Ibn 
Omer, r.a., rekao: "Kada se muz zakune da napusta svoju 
zenu, pa proteknu cetiri mjeseca (od datuma njegoye 
zakletve), onda se stavi u pritvor sve dok zenu ne razvede ili 
joj se vrati, a ne dolazi do (automatskog) razvoda braka, pa 
makar i protekla cetiri mjeseca (i vise), sve dok se ne pritvori 
(i onda donese odluku)." 

Muhammed je rekao: "Do nas je predajom doslo da su 
Omer ibnul-Hattab, Osman ibn 'Affan, Abdullah ibn Mes'ud i 
Zejd ibn Sabit, r.a., govorili: "Kada se muz zakune da ostaylja 
svoju zenu, pa proteknu cetiri mjeseca prije nego sto joj se 
vrati, ona je dobila relativno neopozivi razvod braka nakon 
jednog pustanja (bain) a (sada bivsi) muz se moze pojaviti kao 
jedan od prosaca." Oni nisu smatrali da se muz treba pritvoriti 
nakon isteka cetiri mjeseca. Ibn 'Abbas, r.a., u pogledu 
komentara ajeta: JOnima koji se zakunu da se nece priblizavati 
zenama svojim, rok je samo cetiri mjeseca. A ako se vrate 



54 



Poglavlje o razvodu braka 



zenama. pa Allah zaista prasta i milostiv je. A ako odluce 
rastaviti se, pa Allah doista sve cuje i zna.' kaze: 'El-FejV 
znaci intimno sastajanje u toku cetiri mjeseca, a 'Azimetut- 
talak' znaci protok cetveromjesecnog perioda. Pa ako taj 
period protckne (bez intimnog odnosa), ona je dobila 
relativno neopozivi razvod braka jcdnim pustanjem (bain), a 
nakon toga perioda muz se ne stavlja u pritvor.' Ibn 'Abbas, 
r.a.. je najbolje poznavao tefsir Kur'ana od nekoga drugog (pa 
zato prihvatamo njegov komentar). To je stav i Ebu Hanife, kao i 
vecine nasih pravnika." 



( U J>-Jb Of J-s Ifttf djA\ jikt JrjJl 1-1U ) - \o 

15, O covjeku koji razvede svoju zenu tri puta prije nego s 
njom stupi u intimni odnos 



ji JU£ jf- OUjS jj j3-jll Jufr ji JU£ jP ifj*^ Ujj5*-f liUU Uj^-t — A » 
Lj*£j d\ aJ IJU e US J^-JU 0? JJ IftU «ly>t Jjtj jilfc : J IS j& jj jM 
gr- UpiSo *j ; ^LaS ^Lt jjIj ij>_jJ>> W J Li 4*a C-aJLS' : JlS jjis-J t\sy& 
j» c-Ljt : ^L* j>\ J is . Sjb-ij UUJ JhAk Olf Let : JUis Bjjt Urjj £&j 

\Wi l$iii> aj^ LjL^jSJ j* iiUJlj Si_»» (^t J i ^Aj . JU*-U IJuSj : .U^ J 19 

jl JJ US CJU US^ 4™ot^ jj^l C-iij ^5 i jij Uw Uu2- LjJp j*3 i Uu2r 

.flJUill J C-»li I* kiliJlj 4Jli)l W^-U £fisS Uj-It aJP Hy p&zt 

580, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Muhammeda ibn Abdur-Rahmana ibn Sevbana, a on od 
Muharnmeda ibn Ijasa ibnul-Bukejra da je rekao: "Neki covjek 
je razveo svoju zenu tri puta (odjednom) prije nego je stupio s 



19 



El-Bekare, 226., 227, 



55 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



njom u iatimni odnos, zatim mu je na urn palo da je (ponovo) 
ozeni, te je krenuo traziti fetvu." Ibnul-Bukejr nastavlja, pa 
kazuje: "I ja sam posao s njim, te je upitao Ebu Hurejru i 
Ibn 'Abbasa, r.a., koji rekose: 'Nije mu dopusteno ozeniti je 
sve dok se ne uda za drugog covjeka' (jer je doslo do apsolutno 
neopozivog razvoda), a on na to rece: 'Moj razvod koji sam 
joj dao je bio jednim pustanjem.' Ibn 'Abbas, r.a., mu rece: 
'Ispustio si iz ruku ono u cemu si imao blagodat.'" 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i 
Ebu Hanife 5 kao i vecine nasih pravnika. 20 To je zato sto joj je on 
dao razvod s tri pustanja odjednom, pa je time doslo do 
definitivnog razvoda braka. Medutim, da je ta pustanja rastavio, 
onda bi doslo samo do prvog razvoda, jer je ona dobila relativno 
neopozivi razvod prije nego sto je on izgovorio rijeci drugog 
razvoda, U ovom slucaju ona nije obavezna biti u 'iddetu, pa 
drugo i trece pustanje biva dok je ona u 'iddetu." 

16. O zeni koju njezin muz razvede, pa se uda za drugog 
covjeka koji je razvede prije intimnog sastajanja 

j> j*J\ &0 jj jjtf\ j* Jjl\ 4^j Cf- JJ- 11 B J^ ^ U ^ ~ ° M 



20 Medutim, odabrano misljenje je da nije dopusteno covjeku da 
razvede svoju zenu vise od jednom dok se ona nalazi u periodu 
cistoce (nakon mjesecnice u kojoj nije imaia intimni odnos), a ako 
bi to ucinio, onda se ne racuna vise od jednog pustanja. Isti je propis 
(racuna se samo jedrio pustanje, razvod) za onoga koji razvede zenu 
tri puta odjednom na istom mjestu, ili na razlicitim mjestima ako se 
to desilo dok je ona bila u jednom svom periodu cistoce, svejedno je 
da li su imali intimni odnos ili nisu, ali je gresan jer je postupio 
suprotno sunnetu, pa treba uciniti tevbu. 



56 



Poglavlje o razvodu braka 






l$**t£ (1 ylill J^ LAgdA ja i»UJlj 54^ ^5 Jj5 jAj J^li li4j : J*# J\5 

. 3UJI Ifwg ^ J jSl til z?S & lK ** 

581. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je El-Misver ibn 
Rifa'a el-Kurezi od Ez-Zubejra ibn Abdur-Rahmana ibnuz- 
Zubejra, da je Rifa'a ibn Simval razveo svoju zenu Temimu 
bint Vehb za zivota Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa ju je 
ozenio Abdur-Rahman ibnuz-Zubejr koji je ostavi jer nije 
mogao imati intimni kontakt s njom. Razveo se, te ju je 
Rifa'a htio ponovo oieniti, a on je njezin prvi muz koji joj je 
dao razvod, te je to spomenuo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., 
koji mu je zabranio stupanje u brak s njom i rekao mu: 
"Nije ti dopustena sve dok s drugim muzem ne bude imala 
intimni odnos." 

Muhammed istice: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu 
Hanife i vecine, jer s drugim muzem nije imala intimni kontakt 
tako da joj nije dopusteno vratiti se prvom muzu sve dok se 
intimno ne sastane s drugim." 



( lAJlP &U2AJI JJ jJUJ |f^U <-tb ) - \ V 

17. O zeni koja putujc prije isteka njezinog 'iddeta 

^ v-ai # jj*P & ^jH\ y^l ^ jj 4-3- U^- dUU Uj^l - ©At 



57 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



582. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Humejd ibn 
Kajs el-E'aredz el-Mekki od 'Amra ibn Su'ajba, a on od Se'ida 
ibnul-Musejjiba, da je Omer ibnul-Hattab, r.a., vracao 
hudovice iz El-Bejde i zabranjivao im odlazak na hadzdz. 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu 
Hanife, kao i vecine nasih pravnika. Ne treba zena putovati u 
toku svog 'iddeta, a zabrana prestaje vaziti istekom 'iddeta, bio 
on nakon razvoda braka ili smrti muza." 

( hd\ «-Jb ) — \ A 

21 

18. O privremenom braku (mut'a) 

& J* o>. ■*** #' ^'J M ** & **$ ^ ^ ^' ] " aAr 

k J^-j J> : jX* c/i J^ ^ '■ ^-^ Ji ^ ^ j* ^' 

■ **-»?i j*^ p> J 51 c^j j^ ?-* ftUjl ^ ^ t^ J ^ ^ ^ 

583. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Abdullaha i El-Hasena, dvojice sinova Muhammeda ibn Alije, a 
oni od svoga oca, a on prenio od svoga oca, njihovog djeda 
Alije, r.a., da je on rekao Ibn 'Abbasu, r.a.: "Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., je na dan Hajbera zabranio privremeni 
brak (mutfu) i jedenje mesa domacih magaraca." 



21 Privremeni brak je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vise puta zabranjivao, 
pa bi ga na nekim putovanjima i pohodima dopustao, ali ga je 
defmitivno zabranio nakon oslobadanja Mekke, a prema nekim 
autorima na Oprosnom hazdzu. Svi ucenjaci ovakav brak smatraju 
zabranjenim, osim nekih siijskih sekti koje imaju oprecan stav o 
torn pitanju. 



58 



Poglavlje o razvodu braka 



p£j>- c-y SJy- d\ : jujil j» SjjP jP ^j*j^ y J^ ^ u U J*^ - *^t 
Ljj c^Aii c^S* jJ 3*Al aJLa : JUS etlij ^s ^J* j** £>=** ^ C~Uj*i 



584. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
'Urve ibnuz-Zubejra. da je Ha via bint Hakim dosla kod 
Omera ibnul-Hattaba, r.a., i kazala mu: "Rebi'a ibn Umejje 
je stupio u privremeni brak sa zenom koja rada, pa je s njim 
zanijela dijete." Omer je zaprepasten time izasao, povlaceci 
svoju odjecu za sobom te rece: "Ovo je mut'a, a da sam 
upoznao javnost o tome da je takav brak zabranjen, naredio 
bib da se izvrsi serijatska kazna." 

Muhammed je rekao: "Privremeni brak (mut'a) je 
zabranjen, jer ga je zabramo Allahov Poslanik, s.a.v.s., u 
nekoliko hadisa, a Omerove rijeci: 'Da sam upoznao javnost o 
tome da je takav brak zabranjen, naredio bih da se izvrsi 
serijatska kazna 1 , shvatamo kao prijetnju (a ne da bi on uistinu 
izvrsio serijatsku kaznu kamenovanja pocinitelja). To je stav i 
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



59 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



( 



<s^ s J* ^ ,j h am ^v 1 ^ °j^ iW ^^ ) ~ w 



19. O covjeku koji bude u isto vrijeme ozenjen s dvjema 
zenama, pa jednoj dadne prednost u udno.su na drugu 



lyaM J**kJl tfJJiUi ^-Lp kUJl jflj 4jU ifyil ^J* £jj=4 *=£ CJI& a*L* 



585. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Rafi'a ibn Hadidza, da je on ozenio kcerku Muhammeda ibn 
Mesleme, i dok je ona bila s njim, ozenio je jos jednu mladu 
zenu kojoj je dao prednost u odnosu na prvu zenu, te je prva 
zatrazila razvod, pa joj je dao prvi razvod braka, zatim je 
ostavio sve do dana kada joj istice period priceka, a potom je 
vratio. Nakon toga, opet je iskazao vecu naklonost prema 
mladoj zeni i starija je opet zatrazila od njega razvod, pa joj 
je dao jos jedan razvod, a zatim je ostavio sve do dana kada 
postaje slobodna, te je ponovo vratio. Ponovo je iskazao vecu 
naklonost prema mladoj zeni, a starija po treci put zatrazi 
razvod, pa joj on rece: "Sta zelis? Ostao je jos samo jedan 
razvod. Pa ako hoces, ostani sa mnom zivjeti, gledajuci moju 
vecu naklonost prema drugoj zeni ili, ako zelis, ja cu te 
razvesti." Ona rece: "Ostat cu s to bom i pored tvoje vece 
naklonosti prema drugoj zeni." Rafi* ju je zadrzao kod sebe i 



L 



60 



Poglavlje o razvodu braka 



nije smatrao da u tome ima grijeha kada se ona slozila ostati 
i pored iskazivanja vece paznje i naklonosti prema drugoj 

zeni. 

Muhammed veli: "To ne smeta, pod uvjetom da je s tim 
zena saglasna, a ona ima i pravo predomisliti se i odustati od 
prethodne saglasnosti kada to zazeli, te zatraziti svoje pravo (na 
ravnopravan odnos). To je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih 
pravnika." 



( OUJJl k-jb ) - Y * 

20. O zakletvi supruznika koja se odnosi na vlastitu nevinost 
i prizivanju prokletstva na sebe (El-Li'an)" 



l)Uj J i3\j*\ j**i ">brj Oi : j*p tf\ &> £$U Ujj^-i iiUU \ifM - oAl 

jis) Jj-ij Jyis laaJj j* ij^^ f^* J -5 4 *^ p ^' ^^ ^ Jj-^j 

. l\pj aJjJi jJL-?j U^-j ^j «l1p ill ^yU- 

586. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je jedan covjek okrivio svoju zenu u vrijeme 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i nakon sto su se zakleli o svojoj 
nevinosti i prizvali prokletstvo Allahovo na sebe (ako ne 



2 torn pitanju su objavljeni slijedeci kur'anski ajeti: „A oni koji 
okrive svoje zene za blud. a ne budu imali drugih svjedoka, nego su 
samo oni svjedoei, potvrdice svoje svjedocenje zakletvom Allahom, 
i to Cetiri puta, da, zaista, govore istinu, a peti put, da in pogodi 
Allahovo prokletstvo ako (on) laze. A zena ce kazne biti postedena, 
ako se cetiri puta Allahom zakune da on, doista, laze, a peti put, da 
je stigne Allahova srdzba ako on govori istinu." (En-Nur, 6., 7., i 8.) 



61 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



govore istinu), negirao je da ima dijete iz braka s njoni, a 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., ih je rastavio i dodijelio dijete zem. 

Muharamed veli: "Mi ovo prihvatamo. Kada covjek negira 
da ima dijete sa svojom zenom i dode do (propisane pravne 
procedure) zaklinjanja (svakog od) supruznika kojim zele 
potvrditi svoju nevinost (a nakon toga) i (propisanog) pnzivanja 
prokletstva na sebe, u torn slucaju se oni rastave, a dijete ostaje 
majci. Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



21. O poklonu prilikom razvoda 

jifej j\ t\ h** m» j& : ja j** jji & ^ a** ^ *jfit - oAV 

14 Ji^Ji ^j a*U U *J^ lA jpjii (lj 14 J*J* ^ & *V 0^ ^ **=* 

587. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NafT od Ibn 
Omera, r.a., da je rekao: "Svaka razvedena zena ima prayo na 
poklon, osim one koja bude razvedena a prethodno joj je 
odretfen mehr i nije se sa njom spolno opcilo, jer je njoj 
dovoljno to sto ce dobiti poia vec odredenog mehra." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Poklon kojim se 
obavezuje covjek samo je za onoga koji pusti svoju zenu s kojom 
nije imao intimni odnos a prethodno joj nije odredio mehr. Ova 
zena ima pravo na obavezni poklon i, u slucaju sudskog spora, 
taj poklon ce joj se i dodijeliti. 



62 



Poglavlje o razvodu braka 



Najmanja vrijednost tog poklona je zenina odjeca koju 
oblaci u svojoj kuci, a to je: haljina, mantil i mahrama. Ovo je 
stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



22. Sta je od ukrasa zeni pokudeno u toku 'kldeta 

ib- ^j igg^p ciC-ji! Xg& Jf\ c-4 iji-p Oi *ib lijj^f diJu bj^i — oAA 



y 4*Ullj iijw (jl Jji jAj . ijjj j-J lJU jS 4j ^b ^Ai «j£j 






588. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da su 
Safijju bint Ebi 'Ubejd boljele oci dok je bila u zalosti nakon 
Abdullahove smrti, pa, i pored toga, nije stavljala surmu u 
oci iako su joj se oci gotovo zatvorile (zbog krmelja u ocima). 

Muhammed veli; "Mi ovo prihvatamo. Ona ne treba 
koristiti ukrasnu surmu, etericna ulja, niti se smije namirisati. A 
sto se tice ljekovitih kapi za oei, one su dopustene za upotrebu, 
jer se ne smatraju ukrasom. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine 
nasih pravnika.*' 



■ E.JJ J* % J^ ^"^ Jjy C-J> ^ -l£ jl y^\ f jjll j 



63 



Muvetta' - Malik ibn Enes 






b'l$£s j* aaUJIj 



589. Obavijestio nas je Malik, prifiao nam je Nafi' od 
Safijje bint Ebi 'Ubejd, a ona od Hafse ili 'Aise, r.a., ili od njih 
dviju zajedno, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nije 
dopusteno zeni koja vjeruje u Allalia i u Sudnji dan biti u 
zalosti za umrlim vise od tri noci, osira za muzem." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Zena je 
obavezna biti u zalosti za muzem sve dok joj ne istekne 'iddet. 
Ona ne upotrebljava mirise, etericna ulja, niti ukrasnu surmu sve 
dok joj ne protekne 'iddet. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih 
pravnika," 



23. O zeni koja p resell iz svoje kuee prije isteka njezinog 
'iddeta nakon smrti (muza) ili razvoda braka 



jUa Qi JUJL.J ju*= ji (!-»U)i jt juw ^i ^ 13 jr^ dtu Uj>! - M « 

iJl f £i-\ j> j2-J\ JUP C^i jit ^Ull jj Jju* jj ^ 01 01/ Jb U$*fi* 4i( 
efjil Mjlj ill JJl : S^Oil jy»t ysj Oljy Jl i£Jl# oi-pjU j2-j)1 JLP ^Jiyl3 

. j^jl ^ jjJus ju U dL-j^i j-SJl Ci> Olf 0) : Oljj* Jti aJ^IS d^-b- 
L$sr jj <u9 Ia£Us> ^JLSl Ujm ja JSatf 01 aljUS Jfasi ^ . Jb*-L lJU|j : .W* J is 



64 



Poglavlje o razvodu braka 



590. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Kasima ibn Muhammeda i Sulejmana ibn Jesara kako 
spominju da je Jahja ibn Se'id ibnul-'As dao neopozivi 
razvod kcerki Abdur-Rahmana ibn ul- Hake ma pa ju je 
Abdur-Rahman premjestio, a 'Aisa, r.a., je poslala poruku 
Mervanu, tadasnjem namjesniku Medine, u kojoj je stajalo: 
"Boj se Allaha i povrati zenu njezinoj kuci." U Sulejmanovoj 
predaji stoji da je Mervan rekao: "Zaista me je Abdur- 
Rahman nadvladao" (tj nisam ga mogao sprijeciti da je 
odvede), a u El-Kasimovoj predaji stoji da je Mervan rekao 
(Aisi): "Zar nisi upoznata sa slucajem Fatime bint Kajs?" 
'Aisa odgovori: "Ne bi ti smetalo da nisi spomenuo hadis o 
Fatimi () er se ta J slucaj razlikuje od ovoga)." Mervan rece: 
"Ako smatras da je postojao opravdan razlog (zlo) za 
Fatimin izlazak iz kuce, onda ti je to dovoljno da dopustis i 
'Amrin izlazak zbog opravdan og razloga (zla) koji postoji u 
vezi izmedu njih dvoje." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Zena ne smije 
izlaziti iz svoje kuce u kojoj joj je muz dao razvod braka, bio taj 
razvod neopozivi ili neki drugi. ili je u toj kuci preselio njezin 
muz, sve dok joj ne istekne 'iddet To je stav Ebu Hanife i vecine 
nasih pravnika. 



cikli hJ\ c.aiw J-ai & ^O Jf 4=*-" ty °' £* u u ^ f ^^ U J^ ~ * ^ 

. j*p £t\ tg-U- dlb jSjU 

591. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Naff' da je 
kcerka Se'ida ibn Zejda ibn Nufejla bila definitivno 
razvedena, pa se preselila, a Ibn Omer, r.a., joj je to zamjerio 
i osporio. 

u^j <u*p je- lj*s. & ^*f j> J\9^\ ji J*-» Uj^l dJJU Uj>l - o M 

tiyi-l juu ^jt c>i ^aj <JU-i jt e-Uu c-y l*ijil\ t)t *f& ji v*^ ^ l 

& J ^Iftt Jl ^rji it'\ aILj jfJLij 4p ill J~*> ill J>-j cji Uf : «j^-t 



65 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Ji £?j' ^ 4 ^ ^ l*"^ ^ ^ l t^-* **" ^-^ cJLi : cJUs sjHs 
. 1* : JUS Aflii *}| j *tCLc j£~<> J ^ji I jrjj OU 5>i* (£ J ^ 

<_jUS3i £L & ui^ J ^SUl : Jtfi 4J OjTi ^Ii «Ua5i U* cosy ? cJI 

592. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je S'ad ibn Ishak 
ibn K'ab ibn 'Udzre od svoje tetke Zejneb bint K'ab ibn 'Udzre, 
da je Furej'a bint Malik ibn Sinan, a ona je bila sestra Ebu Se'ida 
el-Hudrija, r.a., pricala da je otisla Allahovom Poslaniku, 
s.a.v.s., i zatrazila dopustenje da se vrati svojoj familiji u 
plemcnu Benu Hudra, obrazlozivsi to rijecima: "Moj muz je 
izasao u potragu za svojim odbjeglim robovima, pa ih je 
sustigao na putu za Kaddum (mjesto udaljeno sest milja od 
Medine) i oni ga tibise." Ona nadalje veli: "Zatrazila sain 
dopustenje od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da se vratim 
svojoj familiji u Benu Hudra, jer me moj muz nije ostavio u 
kuci ciji je on vlasnik, niti mi je ostavio imctka kojim cu se 
izdrzavati." Rekao mi je: "Da (idi)." Medutim, dok sam jos 
bila u sobi, pozvao me je, ili je naredio ko ce me pozvati, pa 
sam se odazvala, a on mi rece: "Kako si ono kazala?" Ja mu 
ponovih pricu koju sam mu prethodno ispricala, te mi rece: 
"Ostani u svojoj kuci sve dok ne prode odredeni period 
'iddeta!" Ona dalje kazuje: "Ostala sam u njoj period 'iddeta 
od cetiri mjeseca i deset dana, a kada je Osman, r.a., izabran 
za halifu, poslao je nekoga do mene da me upita o torn 
slucaju, te sam mu to ispricala, a on je to slijedio u svojoj 
praksi i sudio po tome. 



Poglavlje o razvodu braka 



stjil jt- Jo-j 4il : s---il jjl jP JLjuj jj ^ Uj^f illu Ujj^-f - Mf 

593. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Se'ida ibnul-Musejjiba. da je on u pi tan slucaju zene koju 
razvede njezin muz dok je on a u iznajmljenoj kuci, ko je 
duzan piacati zakupninu? Odgovorio je: "Njezin muz." 
Upitase: "A ako on ne bude imao sredstava?" "Ona (ce tada 
piacati zakupninu kuce)" "A ako ni ona ne bude imala 
sredstava," ponovo upitase. "Onda je vladar duzan to 
platiti", odgovori. 

r jj 5-fli?- j^— a J «fyl jAJe y>s> jt\ t)t : jiU Uj^t diiU \ijjf-\ — ^ I 
j* *£j>H'< Jdj^ 1 tiULu 0\& lijsv J "Wijfc Otf'j JUj *J* <&t lS L* ,^Jl 

l)J Ijrjj 4«S l^iUs (jJU' lijw» j-3 JuiuJ jf fllj^iJ jji-J ^ j>b lJUSj : JU^ J\3 

594. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Ibn Omer razveo svoju zenu u kuci Hafse, Vjerovjesnikove, 
s.a.v.s., supruge, a put prema dzamiji je proiazio kroz 
njezinu (Hafsinu, r.a.) sobu, pa je (nakon toga) isao do dzamije 
drugim putem koji je vodio iza kuca, jer mu nije bilo drago 
od nje traziti dopustenje za prolazak, i tako je cinio sve dok 
je nije vratio. 

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Zeni nije 
dopusteno napustati svoju kucu u kojoj je dobila razvod od inula 
sve dok joj ne istekne 'iddet, bio taj razvod definitivni 



67 



Muvettn' - Malik ibn Enes 



(neopozivi) ili ne, ili . je, pak, u njoj docekala muzevu smrt. Ovo 
je stav Ebu Hanife i veeine na§ih pravnika." 23 

( JtljJl »t Sjlp t-Jb ) - Y i 
24. 'Iddet robinje koja svome gospodaru rodi dijete 

ijl oJjSi (i! iJ* : Jji OlT 4it : #* #1 ^ £* u Uj *" ^ u ^ ~ °* 8 



595. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 da je Ibn 
Omer, r.a., govorio: "'Iddet robinje koja svome gospodaru 
rodi dijete, u slucaju da njezin gospodar umre, jeste period 
jedne mjesecnice." 



596. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je El-Hasen ibn 
Umare od El-Hakema ibn 'Ujejne, a on prenio od Jahja ibnul- 
Dzezzara, da je Alija ibn Ebi Talib, r.a., rekao: „Iddet 
robinje koja svome gospodaru rodi dijete je period od tri 
mjesecnice." 

. UJ^S j* iUUdlj ^efell (w»ljib *^" ^ ^J 5 >*-? 4*$ ^J : ,Urf ^ 



23 Izuzetak je ako zena mora napustiti kucu zbog neodgodivoga posla, 
u nuzdi. U torn slucaju joj je izlazak dopusten, ali se ne smije 
ukrasavati dok ne istekne 'iddet. 



68 




Poglavlje o razvodu braka 



597. Obavijestio nas je Malik od Sevra ibn Jezida, a on od 
Redzae ibn Hajve da je 'Amr ibnul-'As, r.a,, upitan za 'iddet 
robinje koja svome gospodaru rodi dijete, pa je odgovorio: 
'■Nemojte nas zbunjivati (takvim pitanjima) koja se ticu nase 
vjere! Iako je ona robin j a, iijezin 'iddet je isti kao i 'iddet 
slobodne zene." 

Muhammed je rekao; "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i 

Ebu Hanife, Ibrahima en-Neha'ija, kao i vecine nasih pravnika." 



25. Rijeci 'halijjeh' i 'berijjeh' 24 i njima slicne koje aludiraju 

na razvod braka 



jjjjilj Vi-\ : Jji JIT a\ yj. j, &\ j^f, j* ^ u^.( ^l, Uj>t -MA 

598. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Rijeci 'halijjeh' i 'berijjeh' 
se smatraju trostrukim razvodom braka, svaki od njih (ima 
tu pravnu snagu)." 

*^ J^J ^ '■ ^ •*** Ji r-^ 1 £f 4s*-> Ji ts?* ^j>f d&\* Uji^t - H 1 



24 



Rijeci ..halijjeh" i „berijjeh" imaju znacenje neudate zene, ili zene 
koja nema muza. 



69 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



599. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od El-Kasima ibn Muhammeda da je on rekao: "Jedan covjek je 
bio ozenjen robinjom, pa je rekao njezinoj familiji: 'Eto vam 
je!' EI-Kasim veli: 'Pravnici tog vremena su sraatrali da je 
doslo do jednoga pustanja zene (razvoda).'" 

Muhammed je rekao; "Ako covjek bude imao namjeru 
rijecima 'halijjeh' i 'berijjeh' dati trostruki razvod braka, on se 
takvim smatra, a ako bi imao namjeru tim rijecima dati jedan 
razvod, onda se on smatra jednirn razvodom, bez prava na 
vracanje dok je u 'iddetu (neopozivi razvod-bain), bez obzira da 
li imao intimni odnos sa svojom zenom ili ne. Ovo je stav Ebu 
Hanife i vecine nasih pravnika." 

26. O covjeku kojem se rodi dijete, a na njemu budu 
izrazenije osobine nekoga drugoga 

6\ : Sjijii <J> j* v*-^ 1 Ji ****-* Q* ^^ Oi ] U J^ ^^ U ^ ? - "V • ♦ 
oJJ_j 'Jy\ d\ : Jlas (fJL. j Up ill J*t> ill j>*j ^t a^Ul J*t j* *r j 
(»«i : J^ ? J*] j* ill Ja : <»JL>j U* At ^U At Jj-.j JUS ijJ U** 
Olf Ui : Jli ^ : Jti ? Jijjl ^ V^J J«J : J»l j> : JJ ? Wj!t U : Jtf 
. Jjp. apjj dkji J«ls : Jv5 ill J >-»j 1* ti^ A*-ji »i ji : J^ ? dlli 

600. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Se'id ibnul-Musejjiba, a on prenio od Ebu Hurejre, r.a., da je 
neki nomad (beduin) dosao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i 
rekao mu: "Moja zena mi je rodila crno dijete," a Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., ga upita: " Da li ti imas deva?" "Da", 
odgovori nomad. "A koje su boje?", ponovo upita Poslanik, 
s.a.v.s. "Crvene", odgovori nomad. " "A da li medu njima 



70 



Poglavlje o razvodu braka 



ima smettih (koje naginju ka crnoj boji)?", upita Poslanik, 
s.a.v.s. Nomad odgovori: "0a, ima." "Pa o cemu se tu radi?", 
nastavi sa pitanjima Poslanik, s.a.v.s. Nomad odgovori: 
"Smatram da su to geni, o Allahov Poslanice." "Mozda je isti 
slucaj i s tvojim sinom", rece mu Poslanik, s.a.v.s. 

Muhammed je rekao: "Covjek ne treba da svoje dijete 
odbija pripisati sebi. bez obzira da li se radilo o ovome 
(problemu) ili tome slicnom." 



( k^JJ Ji ^ ~^P ^ ) - Y V 
27. O zeni koja prede (konvertira) na islam prije muza 

cJtf" ftUA jt i,U-l c-y {&* f Ci\ : o V s " lH< u j^ ^ u u j^ f - % O 
. ,jW«il «_(ft1jjlj ««?- ^jl Jj3 jAj . kj\i AiLJLkf U^3j9 Ci^j 

601. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
je I'm mu Hakim bintul-Haris bila udata za 'Ikrimu ibn Ebi 
Dzehla, pa je presla na islam na dan oslobodenja Mekke, a 
'Ikrime je napustio Mekku, bjezeci od muslimana, i stigao je 
u Jemen. Ummu Hakim je krenula za njim i sustigla ga, 
pozvala ga je u islam i on postade musliman. Dosao je 
Vjerovjesniku, s.a.v.s., koji, kada ga ugleda, radostan i bez 
gornjeg ogrtaca pohrli ka njemu, te mu se ('Ikrime) zakleo na 
vjernost. 






71 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Muhammed je rekao: "Ako zena primi islam dok je njezin 
muz nevjemik, u islamskoj zemlji, njih dvoje se nece rastaviti 
sve dok se rnuzu ne ponudi prihvatanje islama. Pa ako prihvati 
islam, ona ostaje njegova zena, a ako to odbije, njih dvoje ce biti 
rastavljeno, a to ce se smatrati (neopozivom) rastavom, Ovo je 
stav Ebu Hanife i Ibrahima en-Neha'ija." 



28. O prestanku mjesecnice (hajda) 
: cJS iM* J- jajli CH *Sf s - ^^ 0>> ^ ^ U U J^ ! " ^ * Y 

? ?jrtl U CJjjirj ^ : cJ^ { *;> »* } : J>- ^ & &j = 'j^J 

602. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
'Urve ibnuz-Zubejra, a on od 'Aise, r.a., majke vjernika, da je 
rekla: "Hafsa bint Abdur-Rahman ibn Ebi Bekr je napustila 
svoju kucu kada je nastupilo krvarenje u periodu trece 
mjesecnice." Ispricao sam (Ibn Sihab) to 'Amri bint Abdur- 
Rahman koja reee: 'Istinu je rekao 'Urve.' A o torn slucaju 
su s njom ('Aisom) raspravljali neistomisljenici koji su 
kazali: 'Allah uistinu kaze: 'Tri 'kuru*a\ pa im ona uzvrati 
rijecima: 'Istinu ste rekli, a znate li sta su to 'kuru'i'? To su 
periodi u kojima je zena cista (od mjesecnice).' " 



72 



Poglavlje o razvodu braka 



603. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
je Ebu Bekr ibn Abdur-Rahman ibnui-Haris ibn Hisam isto 
tako govorio. 



ja "^-j ii\ _jL-j jj ljU-L" j* JL»( jj Jbjj j3U Li j&\ dUl» Uj>l — "\ * t 
dJaJ-l ja fJ&\ j cJb^ &&■ OU e ij\j»\ jih jeyH\ <d Jli j»l— J'l JaT 
JUL* jt jj A»jbw Jj Ij.n„fl.->15 4ijy V : Sjii jAlj ^j'j Uf : cJlii Aillsll 
u-& 4J UU ~»*UP JL£ *i3 »UJl Jjbi jj» Uilij J— P jj SJUiS SjjUj jLi 
4iSUi» JjaJ-l ja ^ jjl J ci^J lit Ul CjU jj Jjj 4-Ij v^* ^H 15 Ji <kj <Jl 

604. Obavijestio nas je Malik, pricali su nam Nafi' i Zejd 
ibn Eslem od Sulejmana ibn Jesara, da je neki covjek iz Santa, 
po imenu El-Ahves, razveo svoju zenu, zatim je umro u 
vrijeme kada joj je nastupilo krvarenje u periodu trece 
mjesecnice, pa je rekla: "Ja ga naslijedujem", a njegovi 
sinovi su rekli: "Ti ga ne naslijedu jes." Pokrenuli su parnicu 
kod Mu'avije ibn Ebi Sufjana koji upita za rjesenje ovog 
slucaja Fedaiu ibn 'Ubejda i jos neke ucenjake Sama, ali kod 
njih ne nade odgovor, pa se obrati pismom Zejdu ibn Sabitu, 
r.a., koji mu odgovori: "Ako joj je nastupilo krvarenje u 
periodu trece mjesecnice, onda ga ona ne naslijeduje niti on 
nju naslijeduje. Njihova veza je time prekinuta." 



. dlli Jifl j** j* <3)l JLP j»> j*P jj! Jy *JU tijrf-f iOU tij>f — *\ « 6 
, uy cJ— afrl bj iJ'uJi iJaJ-l jj> »jJl ja ijUkJi UXP aJbtJt tUttil : JUj£ Jli 

605. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi', Ibn 
Omerov sluga, da je Abdullah ibn Omer ibnul-Hattab, r.a., 
bio is tog misljenja. 



73 






Muvetta' - Malik ibn Enes 



Muhammed veli: "Kod nas (za razliku od prethodno 
navedenih misljenja i dokaza) 'iddet istice sa nastupanjem 
perioda cistoce nakon prestanka krvarenja u periodu trece 
mjesecnice, i odmah nakon sto se ona okupa (gusl)." 



dJs iiJki x\ja\ jlfc %rj £J : fJfc^l j* s& j* IL^ y) Uj^f - V 1 
las-U cJatj \4L~Ju> cJ>ij feltil IfJ-^ ^ V a d"* ^ 4*V f* ^J 11 

. uAp ^U ci-^ - : a j*-* j* ill a-dS 

606. Muhammed je rekao: "Obavijestio nas je Ebu Hanlfe 
od Hammada, a on prenio od Ibrahima, da je neki covjek 
razveo svoju ienu opozivim razvodom, zatim ju je ostavio 
dok joj nije prestalo krvarenje u periodu trece mjesecnice i 
dok ona nije usla u svoje kupatilo i primakla sebi vodu za 
kupanje. Tada je njezin muz dosao i kazao joj: "Ja sam te 
vratio." Upitao sam Omera ibnuI-Hattaba, r.a., o tome, a kod 
njega je bio i Abdullah ibn Mes'ud, r.a., pa Omer rece: 
"lznesi ti svoje misljenje o tome!" Ibn Mes'ud, r.a., rece: "O 
vladaru pravovjernih, smatram da je njezin muz najpreei 
vratiti je ako se ona nije okupala nakon isteka trece 
mjesecnice." Omer doda: "I ja imam identican stav o torn 
pitanju", a zatim Omer rece: "Zaista je Abdullah ibn Mes'ud 
more znanja." 

till l^sA^r ja J-s* & \A &-\ j* : <lp &\ ^M U^ <J} 0>- 



607. Muhammed je rekao: "Obavijestio nas je Sufjan ibn 
'Ujejne, a on prenio od Ibn Sihaba ez-Zuhrija, da je Se'id ibnul- 



74 



Poglavlje o razvodu braka 



Musejjib kazao: 'Alija ibn Ebi Talib je rekao: 'On (muz) ima 
najvece pravo na nju sve dok se ne okupa nakon isteka 
njezine trece mjesecnice.'" 



j*- &jA\i j*-l j^-jjl : lj!ls j^li" jJUj .O* ill Jl* ill Jj_j obw>l 

608. Muhammed je rekao: "Obavijestio nas je 'Isa ibn Ebi 
'Isa el-Hajj at el-Medini od Es-Sa'bija, a on prenio od 
trinaesterice ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je svaki od 
njih rekao:.' 'Isa veli: 'Cuo sam (lieno, svojim usima) Se'ida 
ibnul-Musejjiba da kaze: 'Muz ima najvece pravo na svoju 
zenu sve dok se ne okupa nakon isteka njezine trece 
mjesecnice.'" 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je i stav Ebu 
Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



29. O zeni koju njezin muz razvede opozivim razvodom, pa 
ona stupi u period prve ili druge mjesecnice, a zatim se ti 

ciklusi prekinu 



*kfr dlf -lit : DLs- Qi ^ jt d**£ jt j^u jj ^ Uj^-f dUU ttj^l - % . <\ 






75 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



jU( jA iU* jjl J*P IJU : J^ 0U4P ^fo* C-*J OljdU U ^iui - ** 

. a#t j ill f / lJUp ^ ^ ^ ^ iU* Up 

609. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Muhammeda ibn Jahja'a ibn Habbana, da je njegov djed 
imao dvije zene: Hasimijku i Ensarijku, pa je razveo 
Ensarijku dok je dojila i u torn periodu nije imala ciklus 
hajda sto je potrajalo blizu godinu dana. Zatim je njezin muz 
Habban umro na pocetku slijedece godine Hi blizu toga 
datuma, a ona ni tada nije bila dobila mjesecnicu. Rekla je: 
"Ja ga naslijedujem, ako ne dobijem mjesecnicu." Obratile 
su se Osmanu ibn 'Affanu, r.a., da rijesi ovaj spor, te on 
presudi da ona ima pravo na naslijedstvo. Hasimijka se zahla 
na Osmanovu presudu, a on joj reee: "Ovo je presuda i tvog 
amidzica koji nam je ukazao na nju", misleci na Aliju ibn 
Ebi Taliba, r.a." 

3 'j+* & Jv # ^j i*J o* & "*** 0* **** ^ diiu u^I - n 1 • 

dUis J* us OM 0^ jg\ s«~s Jta tf£ \^^r ^j f tir**' $ '**r 

610. Obavijestio nas je Malik, pricali su nam Jezid ibn 
Abdullah ibn Kusejt i Jahja ibn Se'id prenoseci od Se'ida ibnul- 
Musejjiba, da je Omer ibnul-Hattab rekao: "Koja zena bude 
razvedena, pa joj prode period od jedne mjesecnice ili dviju, 
a potom joj se prekine mjesecni ciklus, duzna je da ceka 
devet mjeseci. Pa ako se pokaze da je noseca, cekat ce dok se 
ne porodi, a ako nije, nakon tih devet mjeseci ce biti u 'iddetu 
jos tri mjeseca, nakon kojih ce biti slobodna za (novi) brak." 



76 



Poglavlje o razvodu braka 



5jl£ i^* Lj-iv ^j 1 f Lt 1 -' 3 **' jf 3-4-?- c~£b*i aj^jJi (ilk lfe$» <uljj>l 
ifyl oJU : Jlis dili ^p ij*~j jj ill jlp ioAp jLi CJU f Ijfi jJUp 

. Jwl<j l^iljw* dLU ill 



611. Muhammed je rekao: "Obavijestio nas je Ebu Hanife 
od Hammada, a on prenio od Ibrahima, da je 'Alkame ibn Kajs 
razveo svoju zenu opozivim razvodom, pa je imala periode 
od jedne mjesecnice ili dviju, zatim joj se prekinuo mjesecni 
ciklus, a prekid je potrajao osamnaest mjeseci, nakon kojih 
je ona u in rla. 'Alkame je upitao Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., 
o tome, pa mil on rece: "Allah je tebi ustupio nasljedstvo ove 
zene, pa se njinie koristi!" 



. \^jp JTL ayU dUj j* y* ji\ 

^ Jj3 jAj . JLsf-tj iJljj Lsjaj j^i\ SftASj j$iA 4*«j jfl jS"\ iJ^s : j*h£ Jia 

: U j-^y- *i 4srjl djujf ^jip JU; ill (_jUT J eo*Jl 0*il \iS\y& ^ i»Ullj U^ 

3Wi jia^l ^ c— i JJ ^3lj jfii Sfttf SJaJ-l ^JUf (I ^Ij £-iu" ^ JjbVjxH 

■ ^j^^J j^'^"' *"^*i j-J f£"* i£^ '■*$* tj^'" *-■ '^ (j 53 ^ (jj^j j^-*' 

612. Obavijestio nas je 'Isa ibn Ebi 'Isa el-Hajjat od S'abija, 
da je 'Alkame ibn Kajs upitao Ibn Mes'uda o torn slucaju, pa 
mu je naredio da se koristi njezinim nasljedstvom." 

Muhammed je rekao: "Ova (fetva Ibn Mes'uda) je 
vremenski duza od (fetve koja propisuje cekanje od) devet 
mjeseci. nakon kojih se dodaju jos tri mjeseca, a mi to 
prihvatamo (tj. fetvu Ibn Mes'uda), a to je stav i Ebu Hanife, kao 
i vecine nasih pravnika, jer se u Allahovoj Knjizi spominju samo 
cetiri vrste 'iddeta: za trudnicu dok se ne porodi, za malodobnu 
tri (hidzretska) mjeseca, za onu koja je izgubila nadu da ce imati 



77 






Muvetta' - Malik ibn Enes 



mjesecno pranje (starica, bolesna osoba) tri (hidzretska) mjeseca 
i za onu koja ima redovnu mjesecnicu 'iddet je tri mjesecmce, 
tako da ovo sto ste spornenuli nije 'iddet zene koja ima redovnu 
mjesecnicu, niti neki od ostalih vrsta 'iddeta." 



30. 'Iddet zene koja ima bijelo pranje (mustehada) 



ijj- 



^ 



d\ 



^^ ^i Uj^-i dJu Uj*l - "Wf 



^ ^ Jy j»j • a^b ^j ^> c^ 9 j^j i/* 5 *' r* 1 ^ ^ ^^ 

^ U4*i ^ CJ*T ^!l I** jit fbj 81UJ1 &jS lit ^y ^t Uj'^ j* ^^b 

^ JSt iUi atf 01 ci^ j^ *j^ ifitt o-a* Ity j4 a»J dJi& <? ^^ 

613. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
je Se'id ibnul-Musejjib rekao: "'Iddet mustehade traje jednu 

(hidzretsku) godinu." 

Muhammed veli: "Kod nas je poznato da njezin 'iddet traje 
onoliko koliko su trajali i periodi mjesecnica u proteklom 
vremenu (prije nastupanja istihade). Identican stav imaju Ibrahim 
en-Neha'i i drugi serijatski pravnici, i mi njega prihvatamo, a 
ujedno je to stav i Ebu Hanife, kao i vecine naSih pravnika. Zar 
ne zapazas da ona ostavlja namaz u danima mjesecnice, jer je u 
njima necista, pa isto tako njen 1 'iddet ce isteci nakon sto 
protekne period raeunajuci tri mjesecna pranja (koja je prije 
njihovog prekida) imala. Kada protekne taj period, ona je 
razvedena, bez prava na opozivost, bio taj period duzi ili kraci od 
godinu dana." 



78 



1 



Poglavlje o razvodu braka 



( £U>jJl iJk) — T \ 



31. Dojenje 



25 



1\ as-IZj 1 : Jji OlT ^ jj ill jup Oi : jib MjA lOJU Ujjf-t -1U 

614. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Ne uzima se da dojenje ima 
pravne posljedice, osim za onu koja zadoji (dijete) u fazi 
ranog djetinjstva." 

jP ^)\ ±£> C-a if>£ jf- £> jfi ji ill -LP \Jj&-\ (iUU Uj^-I - ■; \ o 
Oit— i "jbrj cjic* 1 lijj Iajl* OlT JLij 4-Ip till ^^U? ill Jj-'j ^' ■ 3-SJte 
Jtf dkjj J jiL-j Jjtj lJL» <&l J_j-ij k '■ cJUs : iiJlp cJll 5-fl49- C-J J 
: a^JI* C-JlS 4PU>j3l ja J*aiJ- j»*J U**3 aljf : JUj aJs- ill ^^Lo ill Jj-ij 
. ** : JlS ? J* J^i L*- «-U9jJi j* O^ jy^ OlT _jl ill Jj-ij b 

615. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr od 'Amre bint Abdur-Rahman, a ona od 'Aise, r.a., da 
je Alia ho v Poslanik, s.a.v.s., bio kod nje, a ona je zacula 
nekog covjeka koji je pred Hafsinim v rati in a trazio 
dopustenje da tide, pa 'Aisa kazuje: "RekJa sam: 'Allahov 
Poslanice, ovo je covjek koji trazi dopustenje za ulazak u 
tvoju kucu." Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "Mislim da je 
taj i taj, Hafsin amidza po mlijeku." 'Aisa, r.a., upita: "O 



" Islam tretira srodstvo po mlijeku isto kao sto tretira srodstvo po krvi 
u pogledu zabrane stupanja u brak, avreta (stidnih mjesta), propisa 
ulaska i si. Tako su zabranjene majke po mlijeku, sestre po mlijeku, 
tetke po mlijeku, nane po mlijeku itd. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je 
rekao: „Allah je zabranio po mlijeku ono sto je zabranio i po 
(krvnom) srodstvu.'' 



79 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



AUahov Poslanice, da je taj i taj, moj amidza po mlijeku, ziv, 
da ii bi mogao uci kod mene (kao sto ulaze clanovi Mize 
rodbine, poput oca, brata, rodenog amidze i sl.)? M "Da", 
odgovori Poslanik, s.a.v.s. 

616. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Sulejmana ibn Jesara, a on prenio od 'AiSe, r,a. s da je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zabranjeno je po mlijeku, 
isto §to je zabranjeno po krvi." 

^ 4it i^n» j* -mt ^ ^ ji j*jii ^ ^ ^ ^ - ^Y 
t ui ***;* ja \*M j*a± ^ ^5 obj \i\jfl ^j>> j* ^> J*J* 

617. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur- 
Rahman ibnul-Kasim od svog oca, a on od 'Aise, r.a., da su kod 
nje (slobodno) ulazili oni koje su zadojile njezine sestre i 
braticne, a nisu (slobodno) ulazili oni koje su zadojile zene 
njene brace. 

618. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Amra ibn Es-Serida da je Ibn 'Abbas, r.a., upitan o covjeku 
koji je bio ozenjen s dvjema zenama, od kojih je jedna 
zadojila dje£aka a druga djevojcicu, da li djecak moze ozemti 



80 



Poglavlje o razvodu braka 



djevojcicu (nakon sto odrastu)? Odgovorio je: "Ne, jer je 
sjeme jednog covjeka." 



jP t yj .Ji ji JUu* JU 4jf : 4-AP j* fs* 1 .^! Ujj^ <^^ fji*^ - 1 \ ^ 
Ox» jlT Uj ^ ^ a^lj ijw cJlT Olj ot^' J ^ U : JUS ? 5*1^1 

619. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibrahim ibn 
'Ukbe da je upitao Se'ida ibnul-Musejjiba o dojenju, pa rau je 
rekao: "Ako bude u period u od (prve) dvije godine, makar 
bila i jedna kapljica (mlijeka), ona cini (brak izmedu srodnika 
po mlijeku) zabranjenim. A sve sto bude nakon tih dviju 
godina, onda je to (mlijeko) poput obicne hrane koje jede." 

4 Jtss jujJi jj o jjp j& JL» *i\ ; Lit- ji ^ijji Uj^t i*iiu \ij&{ — t y * 

Ll jt JUw J\i U Jia 



620, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibrahim ibn 
'Ukbe da je on upitao (o dojenju) 'Urve ibnuz-Zubejra, pa mu 
je rekao isto ono sto je rekao i Se'id ibnul-Musejjib. 






J iHf U : J^i jlT ^Lp ji\ Of : 4j j j> jjj Uj^f tiUU Uj>f - "\ Y > 

621. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Sevr ibn Zejd 
da je Ibn 'Abbas, r.a., govorio: "Ono (dojenje) koje bude u toku 
(prve) dvije godine (cini brak izmedu srodnika po mlijeku) 
zabranjenim, makar bilo i jednan srk (gutljaj)." 

: flj>f ill JLP ji jIU 01 j** jj ill .LP Jj* jiU \jjjf-l dUU Uj>f - 1 T V 
C~i> f>f^ ?l Ig^-I J) >^jd j^J *i C.L.-ijI U^ ill ,e«i>J J^ji'l fl 4«iJl£ jl 






81 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



622. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NalT, sluga 
Abdullaha ibn Omera, da mu je isprieao Salim ibn Abdullah da 
ga je 'Aisa, r.a., majka pravovjernih, dok je jos dojio, 
poslala svojoj sestri Ummu Kulsum bint Ebi Bekr i rekla joj: 
"Doji ga deset dojenja kako bi mogao (nesmetano, dok sam 
bez hidzaba) ulaziti kod mene", pa me je Ummu Kulsum bint 
Ebi Bekr dojila tri dojenja, a zatim se razboljela i nije me 
vise dojila osim ta tri puta, tako da nisam ulazio kod 'Aise 
(bez njene prethodne pripreme da primi stranca) zato jer Ummu 
Kulsum nije upotpunila broj od deset dojenja." 



3 , n(i - i)\ ajjjs-i US : x-p jfi iit\ IJue j* £30 ttjtf-1 dUU tijjaM - \ t f 



. *-^jj jjue AatJPj! f jj j*j l$J* J>A» jl£i CJ& U$J* J>.lS 

623. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Naff od 
Safijje bint Ebi 'Ubejd, da mu je ona ispricala kako joj je Hafsa, 
r.a., poslala *Asima ibn Abdullaha ibn S'ada Fatimi bint 
Omer da ga doji deset dojenja kako bi mogao (nesmetano, 
dok je bez hidzaba) ulaziti kod nje, pa je ona tako i postupila, 
te je on slobodno ulazio kod nje, a u torn periodu kada ga je 
dojila, bio je jos malo (novorodence) koje je dojilo. 

0\T : cJti iiJte js- iy* J- £> S} j* ^ *& ^J^ ^ ^^ - Wi 
. b\j&\ jfi \ju \l jAj pUj -Up &\ J*e Jul Jj-»j Jjp* oUjAw 



82 



Poglavlje o razvodu braka 



624. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr od Amre, a ona od Aise, r.a., da je rekla: "Medii 
objavljenim kur'anskim ajetima je bio i: "Deset uobicajenih 
dojenja zabranjuju (brak)", zatim je on derogiran ajetom: 
"Pet dojenja", pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., umro, a ovaj 
ajet se i nadalje ucio kao sastavni dio Kur'ana." 

j*p j» ill ±s- Jl J^r j *U> : Jl* jbvi ji <&l JLP Uj^I dAJU Uj^l — 1 Y * 

I*, ilk ' .aC ..i /ttl .1 c , lla» ..Ol AcX.Tm. ..c ^.\_,n_) - L>fll l .|J , \ ; L p Ajyi \j\ a 



ill J-P Jbl3 jj-53( 4PUsj Jp 



lt^j j**" J^ ^^^j' >u *«Sa*j : wiiiji : jiy' cJlia Uj~Ip ci>*is upw>ji3 
. jJuail 4pU?j 4pU»jJi lei? diyjbr C-Jlj l$*rjl : .up ill 

625. Obavijestio nas je Malik, Abdullah ibn Dinar nam je 
ispricao: "Abdullahu ibn Omeru, r.a., je dosao neki covjek 
dok sum ja bio s njim pred sudnicom i pitao ga o dojenju 
odrasle osobe, pa mu Abdullah ibn Omer odgovori: 'Jedan 
covjek je dosao Omeru ibnul-Hattabu, r.a., i rekao mu: 
'Imao sam robinju s kojom sam imao intimne odnose, a moja 
zena je, s namjerom da mi je ucini zabranjenoni, zadojila je, 
a kada sam usao kod nje (robinje ili zene). moja zena mi je 
rekla: 'Kloni se nje, tako mi Allaha, ja sam je zadojila.' 
Omer rece: 'Kazni je, i dopusrcno ti je da odlazis svojoj 
robinji, jer je dojenje (koje ima pravne posljedice) dojenje 
novorodenceta (u okvim prvih dviju godina zivota).'" 



jdgrl ; JUS ? jS}\ 4PU>j jp J^j w*Up j>\ UjjsM £l!U UjjsM - *\Y"\ 
4)1 Jj-ij Ubt^i ja OlT Atuij jj IL=P qj AiLi^- bt 01 jajJi JJ fljjP 
US' SiJb- ^i jy 4] JUL ijji\ liL-i ^J dll^j IjJj J^_i JL>j <Up ill (^^U* 
<t*txil <ul 4il ^jj y*j \iL*i 4jJj.L»- jt\ ?t&\£ Ajj\?- £i Jjj ill Jj-dj ^j-J OlT 



83 






Muvetta' - Malik ibn Enes 



y> rf\Si ^jPil} : Jj»t U J4j J JW il J/ US jiijl ^Uj J^aSl & 

■ ^r i\ *j *jt ?>*i J* i 1 °^ ^ & ^* ^i J^ ij { ^ l -^ *-» l 

Utj JLp J>Ju O^j UJj llU ^ > Lf : cJtfS U*L UJ U-*_j Up & ^U 
^ Jj-ij U Jiia ? ajU J rfji U a*-tj c-j "Hi US ^-Jj J-43 
l^O, y diU» py«9 obw^j jJt 4a**»J Uij UJ : (►i-tj 4-U 4ii ^U 

^tj iUp J>-b £)1 jyi j* o^Ji ^ oL <J f J*^ f 5 ^" ^^ ^^ 

j* jb-t 5pu»jJi d±* tfi* y±>, of u->j ^ ii ^u ^ ^ji jft- 

U-.j Up ill JU» ill Jj-j *. yf tfJUl rf> ^ fe : UJUJ ^ASj ^Ul 

j. ijjf ^lj jlT lJLft J*b . A*i apU»jli 0JL4 IOp Jss-Ji •i U-j Up &\ J^> 

. jS}\ 5pUpj J (»JUj Up ill ^U> ^1 

626. Obavijestio nas je Malik, pri£ao nam je Ibn Sihab. 
kada je bio upitan o dojenju odrasle osobe: Ispricao mi je 'Urve 
ibnuz-Zubejr da je Ebu Huzejfe ibn 'Utbe ibn Rebi'a, r.a., bio 
jedan od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ucestvovao je 
u Bici na Bedru i posinio je Salima koji je poznat pod 
nazivom Mevla Ebi Huzejfe, kao sto je AUahov Poslanik, 
s.a.v.s., posinio Zejda ibn Harisa, pa je Ebu Huzejfe ozenio 
Salima kojeg je smatrao svojim sinom. Ozenio ga je svojom 
braticnom Fatimom bintul-Velid ibn 'Utbe ibn Rebi'a, koja 
je bila jedna od prvih mutaadzirki i u to vrijeme jedna od 
najugiednijih kurejsijskih djevojaka. Kada je Uzviseni Allah 
objavio ajet u vezi sa Zejdom: "Zovite ih po ocevima 
njihovim, to je kod Allaha ispravnije" 26 , svaki od njih koji je 



26 



El-Ahzab, 5. 



84 



Poglavlje o razvodu braka 



usvojen i ucinjen posinkom vracen je (pripisan) svom ocu, a 
ako se nije znalo ko mu je otac, bio je pripisivan onima koji 
su ga oslobodili, ili su mu pruzili zastitu. Ebu Huzejfina zena, 
Sehla bint Suhejl, iz plemena Beau 'Amir ibn Luej, otisla je 
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., sto je do nas predajom stiglo, i 
rekla: "Mi smo Salinia smatrali nasim sinom, pa je on ulazio 
kod mene, a ja sam bila otkrivena pred njim, a mi imamo 
samo jednu sobu, pa sta nam naredujes da ucinimo povodom 
njegovog slucaja?" Do nas je predajom doslo da joj je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio: "Doji ga pet dojenja, pa 
ce ti postati zabranjen preko tvoga mlijeka, ili njenoga 
mlijeka !" Ona ga je (nakon toga) smatrala svojim sinom po 
mlijeku, te je tako postupala i 'Aisa, r.a,, sa onom muskom 
osobom koju je voljela da je posjecuje, a i naredivala je 
Uniimi Kulsumi i svojim braticnama da zadoje one koje vole 
da ill posjecuju. Ostale supruge, r.a., Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., su odbile da tim dojenjem iko od ljudi ulazi kod njih i 
rekle su 'Aisi, r.a.: "Tako nam Allaha, mi smatramo da je 
naredba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Sehli bint Suhejl o 
dojenju Salima bila olaksica od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
iskljucivo i samo za nju. Tako nam Allaha, niko od ljudi nam 
nece ulaziti sa ovim nacinom dojenja!" Ovakav stav su 
zastupale supruge Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada se radi 
o dojenju odrasle osobe." 



: Jji <W 4if : i^.»...ll ji JUud j* jlmhi £> ^ LS^f <iiJU Ujj^-t - tTV 
. foJij ^mUi c-ii U *2\ iPUsj *tf j jl^H J 1\ apWj 1 



27 



Nesigumost prenosioca koji prenosi hadis pa je izrecen u drugom ili 
trecem lieu. 



85 



Mxwetta' - Malik ibn Enes 



Jju ^1 Ss~j Jpb£ itl A3-j «-w jit JlTj . U*$ ^ U$*tf A* 4PU>j 

OiT u fj £ *i *jt tjjij (»> tff ^y *J ^j . dUi ^ oiT u ?J 4 'slj ij^i 

Jlj ujffl j* i»\#J\ ^ *#! Up fj* C$1 Cr 4 a* 1 ^ J* £^ ^*"' Jl 
^UUJi : ^Lp #1 JV3 Wf a^j J*j j* U^J itf Is] ,#&* OUty cJ\T 

627. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako kaze: "Nema dojenja 
(koje ima pravne posljedice), osim dojenja u kolijevci, niti ima 
dojenja (koje ima pravne posljedice), osim onoga koje 
doprinosi razvoju organizma i hrani krv." 

Muhammed je rekao: "Dojenje koje nije u okviru prvih 
dviju godina zivota nije ono koje ima pravne posljedice zabrane. 
Svako (dojenje) koje bude u okviru tih prvih dviju godina zivota, 
makar bilo koliko i jedan srk (gutljaj), ima pravnu posljedicu 
zabrane, kao sto kazu Abdullah ibn 'Abbas, Se'id ibnul-Musejjib 
i 'Urve ibnuz-Zubejr. Svako dojenje nakon napunjene dmge 
godine zivota nema pravnih posljedica zabrane, jer Uzviseni 
Allah kaze: "Majke neka doje svoju djecu pune dvije godine 
onima koji zele da dojenje bude potpuno." 2 Na osnovu ovog 
ajeta, potpuno dojenje traje dvije godine, zato nema dojenja koje 
ima pravnu posljedicu zabrane nakon njihovog upotpunjenja. 
Ebu Hanife je iz opreznosti dodavao jos sest mjeseci iza dvije 
godine i govorio je: "Svako dojenje koje bude u toku dvije 
godine i jos sest mjeseci nakon njih je dojenje koje ima pravnu 
posljedicu zabrane, sto ukupno iznosi trideset mjeseci, sto znaci 
da nijedno dojenje nakon tog perioda nema pravnih posljedica 
zabrane. A mi (Muhammed, Ebu Jusuf i drugi) smatramo da 



28 



El-Bekare, 233, 



86 



Poglavlje o razvodu braka 



nema zabrane kada dojenje bude nakon navrsene druge godine 

zivota. 

A sto se tice muza dojilje koji je uzrok pojavi mlijeka kod 
nje, smatramo da je njegovo sjeme razlog zabrane (braka izmedu 
djece koju su dojile njegove zene) i, takoder, smatramo da je 
zabranjeno (ozeniti zene koje su u srodsrvu) po mlijeku, kao sto 
je zabranjeno (ozeniti iste te zene koje su u srodstvu) po krvi. 
Tako je bratu po mlijeku od oca zabranjeno ozeniti svoju sestru 
po mlijeku od zajednickog oca, makar majke bile dvije razlicite 
osobe ako je njihovo mlijeko od sjemena jednog covjeka, kao 
sto je kazao Abdullah ibn 'Abbas, r.a.: ''Sjeme je od jednog 
covjeka." Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu Hanife, Allah 
mu se smilovao." 






87 



Poglavlje o kurbanima i §ta se mofe zaklati za kurban 



\qia tSyfi Uj bbx-^Jl «— >lsT 



POGLAVLJE O KURBANIMA I STA SE MOZE 
ZAKLATI ZA KURBAN 29 



U?waJl J Jji OlT j** jjj rill JLP l>1 : £iU Uj^l d^JU Uj^-l - \Y t\ 

. 43_j3 Ui Jiil UJjIj 

628. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio za kurbane: "Deva koja ucte u 
sestu godinu i starija, i govece koje ude u trecu god in u i 
starije." 



# j-j j, Up t5 j^ 0\T dif : jr *P ji» & g\i Uj^i dUb. Ujo4 - \V* 

, 'g 5 ^ ^ jfii «*ll jP_J jjJlj bbx-iJl 

629. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 da je 
Ibn Omer, r.a., zabranjivao zrtvovanje za kurban one stoke 
i deva koje nisu bile odredene starosne dobi, i one koja ima 
tjelesnih nedostataka i manjkavosti. 

kaib "tjA jxJp ti\ : y>* jj ill JLP jP £JU Ujt#-f dUU Uji^i - If » 
j*Lll jUfiw J ^/w^l fja Al d£if f Ojil ^L»i* U*f 4J ^jsit u>1 (jyU 
js\&\ £* jlkIi j^j jl Usjy Olf j <Li-f ^*i 0i»* 4-^ j J^ *Jl J 3 " f cJ*aS 







a Prinosenje zrtve (kurban) je u hanefijskom mezhebu dragostepena 
obaveza (vadzib) za onoga ko ima viska sredstava koja prelaze 
njegove svakodnevne obaveze, odnosno da ima viska u vrijednosti 
nisaba u danima kurban-bajrama. 



89 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



. j*P jj ill Jl-P 4JU4 Ji j g4e (I Ujj 

Ujip d€ \i\ 0U» j* f^ 5jH J ^^ ^ ^ "^ ^ ^ : ^ J ^ 
^ \£ i£# 1*l»H\ ■/> #& I J«5l CWl* «#fc V*»^J ^i J tj* 1 

630 Obavijesuo nas je Malik, pricao nam je Nafi': 
"Abdullah ibn Omer, r.a., je klao kurban jedanput u Medini, 
pa mi je naredio da mu kupim rogatog ovna, neustavljena v 
da ga zakoljem na dan kurban-bajrama u blizini musalle 
gdje ljudi klanjaju bajram-namaz, pa sam tako i ucinio. 
Zatim mu je kurban donesen, pa je obrijao glavu nakon sto 
je njegov ovan zaklan, a bio je (Ibn Omer) bolestan, te mje 
prisustvovao bajram-namazu s ljudima. Nafi* veh: 
"Abdullah ibn Omer, r.a., je govorio: 'Brijanje glave mje 
obavezno za onoga koji kolje kurban, a ne obavlja hadzdz', a 
Abdullah ibn Omer je to (brijanje glave) cinio." 

Muhammed je rekao:"Mi sve ovo prihvatamo, osim jednog 
pitanja a to je da je dopusteno zaklatl za kurban, kao i za kurban 
koji se kolje radi hadzdza (hedj), ovcu koja je navrsila sest 
mjeseci ako je naizgled velika, a to potvrduju hadisi koji govore 
o toj temi. Moze se zrtvovati za kurban kastrirana zwotinja, kao 
i nekastrirana. 

A o pitanju brijanja glave, mi potvrdujemo rijeci Abdullaha 
ibn Omera da to nije obavezno za onoga koji nije na hadzdzu 
prvi dan kurban-bajrama (Jevmun-nahri), a to je stav i Ebu 
Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



90 



Poglavlje o kurbanima i §ta se moze zaklati za kurban 

631. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da 
Abdullah ibn Omer, r.a., nije klao kurban za ono (dijete) koje 
nije rodeno." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo i smatramo da nije 
obaveza klati kurban za ono dijete koje nije rodeno." 



v 

1. Zivotinje koje je pokudeno zrtvovati za kurban 

j» sijjl ot »j&\ jjjj j> j-p t>! fciijU-l jj _jj*p Ujj^-f dUU Ujjsf-t - IVY 
: Jl5j SJU jUitj ? Uxjail ^y iJ &y bu : «j-*j 4JP <&l ( _ f Us dill J j- 1 j J^ Mj** 

632. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Amr ibnul- 
Haris da mu je ispricao 'Ubejd ibn Fejruz od El-Bera'a ibn 
'Aziba. r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao: "Koje 
zivotinje (koje se namjeravaju prinijeti kao) kurban treba 
izbjegavati?" Zatim je (Poslanik, s.a.v.s.) pokazao rukom i 
rekao: "Cetiri'% a El-Bera' je (oponasao Poslanika, s.a.v.s.) 
pokazujuci svojom rukom i govoreci: "Moja ruka je kraca 
od njegove, s.a.v.s., a te zivotinje su: izrazito sepava, slijepa 
toliko da se jasno primijeti njena sljepoca, toliko bolesna da 
je njena bolest ocita, i izrazito mrsava koja nema sala." 



91 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Sepava 
zivotinja koja se moze prinijeti kao kurban je ona koja se u hodu 
oslanja na svoju nogu, a ona koja se ne oslanja prilikom hoda na 
nju, nije dopustena za kurban. Ako je zivotinja slijepa, ali joj je 
vid'veci od 50 %, onda ona moze biti zrtvovana za kurban, a ako 
joj je vid 50 % i manji, ona ne moze biti kurbanom. A sto se tice 
bolesne zivotinje koju je iscrpila bolest te izuzetno mrsave koja 
nema nimalo sala, one ne mogu biti zrtvovane kao kurbani. 



2. Kurbansko meso 



# iii jup o\ Jiij j> & ** & A 4* ^ *+ ^ ^ U Uj ^ ~ %rr 

a* \t\ml\ f > Jft j, J pi-. j Up it J* M J>-j & ■ ^ j** 
Jju* :cJUi ^hjll a^ c-h o^ diJi o/A3 /* ^ ^ ill .lp J\3 . £i*J 

OVf UU ^ u: ijLuaij dJiSi 1 jyfoi : J^i {►i-j Up ill U^ Ai Jj-j 
l$-j OjJU£ ^>-i> J Jjaiaj ^ Otf ail &1 Jj-ij li : J-l ^i a* 
- f di'S u, : pJUj Up ill JU ill J>-j J^ LS-Si ^ dj4*qj JbjJi 

in j^j ju* t «**» ^ <f^ ^ du-! «* *** : ,jItf " Jtf ^ 

^Vt 5^ CJ* CJtf" ^ SJlall J* f a* {^ U:i : U-»j Up ill ^ 

. ijj^A'j tjiJUfljj tji^j 

633. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr od Abdullaha ibn Vakida, da mu je Abdullah ibn Omer, 
r.a„ prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio jedenje 
kurbanskog mesa nakon (sto proteknu) tri dana (bajrama). 



30 S obzirom da je to bib vrijeme neimastine kada je vrlo mail broj 
ljudi imao mogucnosti zaklati kurban, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je 



92 



Poglavlje o kurbanima i §ta se moze zaklati za kurban 



Abdullah ibn Ebi Bekr veli: "To sam spomenuo 'Amri bint 
Abdur-Rahmaii, pa je rekla: 'Istinii je rekao. Cula sam 
'Aisu, r.a., majku pravovjernih, da kaze: 'Ljudi su navalili (u 
Medinu) u vrijeme bajrama za zivota Alfahovog Poslanika, 
s.a.v.s., pa je naredio (onima koji su zaklali kurban): Trecinu 
zadrzite, a pod ij elite kao sadaku ono sto je preostalo!' 
Slijedece godine je Allahovom Foslaniku, s.a.v.s., receno: 
'Ljudi su prije imali (vise) koristi od svojih kurbana, topili su 
loj (salo) i od njihovih koza pravili mjeline (za vodu).' 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: 'A sta vas je sprijecilo da i 
nadalje tako postupate', Hi je nesto slicno tome rekao. Oni 
odgovorise: r O Allahov Poslanice, zabranio si nam drzati 
kurbansko meso duze od tri dana.' A Allahov Poslanik, 
s.a.v.s,, tada rece: 'To sam vam zabranio zbog skupine 
(gladnih i siromasnih) pridoslica koji su stigli (u Medinu) u 
vrijeme bajrama. Sada jedite, dijelite kao sadaku i 
ostavljajte (skladistite)!"' 



01 : ay? Ait fa -LP ji ji\sr jp ^X\ jwjjl j>\ Uyi oJJU U^f - nfi 

J* jii f . &a jm bbdaji ^y~ jri jt. j* ^j aj* fa j^ fa Jj_jj 

**i JjiAi j-*u jsf-^ll 4Jjii <u* ^ jiT it jm pLtj &Js- fa Jufi fa Jj^j 

634. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zubejr 
el-Mekki od Dzabira ibn Abdullaha, r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., zabranio jesti kurbansko meso nakon tri 



torn zabranom skladiStenja mesa omogucio da se ono sto vise 
podijeli drugima (siromasima) koji nisu klali kurbane. Kasnije se 
situacijapromijenila, paje on to dopustio. 



93 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



'Jedite, 



dana, da bi nakon toga (slijedece godine), kazao: 
snadbijte se i ostavljajte!" 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ne smeta da se 
meso £uva i duze od tri nock kao sto nema smetnje da se njime 
snadbije. Allahov Poslanik. s.a.v.s., je u tome dao olaksieu nakon 
sto je to prethodno zabranio, tako da su njegove posljednje ryeci 
(u vezi sa ovim pitanjem) derogirale prethodne. zato 
(konstatacija i zakljucak je da) nema smetnje da se kurbansko 
meso cuva (skladisti) i da se njime snadbijeva. Ovo je stav Ebu 
Hanife i vecine nasih pravnika." 



635 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zubejr 
el-Mekki da mu je Dzabir ibn Abdullah, r.a., rekao da je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranjivao jedenje kurbanskog 
mesa nakon tri dana, zatim je nakon toga rekao: "Jedite, 
ostavljajte i dijelite (meso) kao sadaku!" 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje da 
6ovjek jede meso svoga kurbana, da ga ostavlja i dijeli kao 
sadaku, a nije nam drago da podijeli kao sadaku manje od jedne 
trecine, ali bilo bi dopusteno kada bi podijeho kao sadaku 1 
manje od toga." 



94 



Poglavlje o kurbanima i §ta se moze zaklati za kurban 



3. O covjeku koji zakolje svoj kurban prvi dan Bajrama 
prije nego sto ujutro pode klanjati bajram-namaz 



M ot AA ^ ■ I** 2 o>. ^ o* -^^ ch u& yjj*' ^ u^l - *vri 

&\ Jj-ji dlb /a Aifj ^Vi fji jjub. ill JJ 4^v>t pi 

01 JJ jyii <L3 a^Jl jbi ^ J JirjJl U\T lit . J>U IjjSj ; Ju*j£ J\3 
j JlTj ^uj^l ^j 4**-^l j* ££j£ "jjj ^ 5U y LC^fl fU^I ^Ui 

jUai u^j j*di ^ u^ pi litf j-* 1 * jp JUtf I ^i ^ Uj4 / ^ 

636. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Abbada ibn Temima, da je 'Uvejmir ibn Eskar zaklao svoj 
kurbana prvi dan Bajrama prije nego sto je ujutro posao 
klanjati bajram-namaz, pa je to ispricao Allahovom 
Poslaniku, s.a.v.s., te mu je on naredio da ponovo zakolje 
drugi kurban. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Covjek koji zivi 
u gradu u kome se klanja bajram-namaz, a zakolje kurban prije 
nego sto imam klanja (bajram) namaz, to mu se racuna kao ovca 
koju je zaklao radi mesa i ne moze biti kurban. 

A ko ne bude u gradu, nego bude u pustinji ili u nekom selu 
veoma udaljenom od grada, pa zakolje kurban kada nasrupa zora 
ili kada izlazi sunce, to mu je dopusteno. Ovo je stav i Ebu 
Hanife. Allah mu se smilovao." 31 






11 

Kurban se ne moze klati prije klanjanja bajram-namaza u mjestima 
(gradovima i selima) gdje se taj namaz obavlja. Kada se radi o 
mjestima (koja su udaljena, ili) gdje se ne klanja bajram-namaz, 
onda Ebu Hanife smatra da klanje kurbana moze poceti od zore. 



95 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



4. Koliko osoba moze ucestvovati u jednom kurbanu? 

wjjf b( j! flj^l jUj # *Ua* if JW jj SjU* lijj^t eilU Ujj^I - irv 
ojb^jil SUU ^*jaj UT : Jtf •}& (»i-j Up .fill jU Al Jj-"j s^ 1 * 

i^ii ^ US ^j^iii 5jb-iji» SUJl jvJLi brla* Oj^j Jjt^ OlT : .u* Jti 

637. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Umare ibn 
Sajjad da mu je prenio 'Ata ibn Jesar, a njemu je ispricao Ebu 
Ejjub, r.a., ashab Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kazavsi: "Mi 
smo kao kurban prinosili jednu ovcu koju bi covjek zaklao 
za sebe i za svoje ukucane, zatim su se ljudi nakon toga 
poceli nadmetati u hvalisanju, pa je postao (predmetom) 
hvalisanja (uobrazenosti i oholosti)." 

Muhammed je rekao: "Kada je covjek bio siromasan, tada 
bi zaklao jednu ovcu koju bi zrtvovao za sebe, pa se on hranio i 
nahranio bi svoju porodicu. Medutim, ovca koja se zrtvuje kao 
obavezni kurban za dvije ili tri osobe (koje su duzne zaklati 
kurban) nije dovoljna, nego je jedna ovca dovoljna samo^za 
jednu osobu. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine na§ih pravnika." 



32 Kao na primjer, ako u jednoj porodici samo muz radi i privreduje za 
svoju porodicu, dovoljno je da zakolju jedan kurban, ali ako, na 
primjer, muz, zena i njihovo dijete privreduju i svako od njih 
ponaosob ispunjava uvjete da bi bio duzan zaklati kurban (odnosno 
posjeduju samostalne nisabe), onda nije dovoljan samo jedan 
kurban, nego je svako od njih troje obavezno klati kurban, Ipak, 
vecina ucenjaka smatra da je, u svakom slucaju, jedan kurban 



96 



Poglavlje o kurbanima i §ta se moze zaklati za kurban 
jj> Uyi : Jli ibl jlp jj ji\sr j* i /!\ jsjll j») lijjstf dUU Uj^-i - nrA 

jjjiw ^jiiij i*«jpty J i*«*i jp j^j^ »jaJ|j ajjlJ* . Jl^ti iMj : J** J^ 

. ill j^-j LjLgdi 

638. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zubejr 
el-Mekki od Dzabira ibn Abdullaha, r.a., da je rekao: "Na 
Hudejbijji smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., zaklali 
devu za sedam osoba i kravu za sedam osoba." 

Muhamnied veli: "Mi ovo prihvatamo. Deva i krava mogu 
biti zrtvovane kao kurban, kao i hedj (hadzski kurban koji se 
irtvuje u Mekki), za (najvise) sedam osoba, bile one (te osobe) 
razdvojene ili sastavljene, stanovnici jedne kuce ili vise njih, 
Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



( £J'UJLJ1 sJb ) - O 

5. Klanje zivotinja 

^■ji jiT ^-j jf ■ jUi jt «.\jap jp i^JLti ji jjj Uj^i dJJu Uj^-i - nrn 

JUj Up iil ^gi^ ill Jj-ij jLi JjQsJ^ UtSui Ojll Us-b^i Jl^-L <0 WJ 

. UjAT U ^tj ^ : Jlofl LgATf jp 

639. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od 'Ata'a ibn Jesara, da je jedan covjek na Uhudu cuvao 
(napasao) svoju devu koja je davala puno mlijeka, pa joj se 
primakla smrt, a on ju je uspio zaklati ostricom stapa. 



dovoljan na sve ukucane, makar ih bilo stotinu, kako smatra 
Sevkani. 



97 



Mnvetta' - Malik ibn Enes 



Upitao je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o jedenju njenog 
mesa, te rau je odgovorio: "U redu je, jedite njeno meso!" 

jt ^ _,< Jbw ji s\*» £»t jU^I & Jsr j j* £» fy* dJ3U Uj^t - 1 i * 
5U \f* c-^te ji-i J ui jpy cjiT dJiu ^ v*£ 3ijbr ^ : M^ i^ 
^ : J\is dUi jp ^Uj 4> iil JL^ 411 Jj^j Ji-i j*4 l$*a jr l^afo 

dlJjj ^u^i^u c^Ji pan yiij ^bjSi tfjtf ^ Jf ^ ^j : ■*** J 1 * 

640. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 od 
jednog ensarije, da mu je Mu'az ibn S'ad, ili S'ad ibn Mu'az 
prenio da je sluskinja K'aba ibn Malika cuvala njegove ovce 
na Sel'u (brdo pokraj Medine). Jednoj ovci se pribliiio kraj, 
pa ju je sustigla i zaklala je (ostrim) kamenom, Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., je bio upitan o tome, te je rekao: "U redu 
je, jedite njeno meso!" 

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Ako izvrsis 
klanje onim (predmetom) Sto sijefie vratne zile i pusta krv, to je 
uredu, izuzev zuba, nokta i kosti kojima je pokudeno izvrsiti 
klanje. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 

u : jjk it&d *-*-*' ji -y^ O* J ^" J <J& u s** ^ u ^ " n n 



33 PrenosiJac hadisa se dvoumi i nije siguran, pa je iznio obje mogucnosti. 

98 



Poglavlje o kurbanima i sta se moze zaklati za kurba n 
jl j-j jni d\j di Oj-i U ^ <df JJ Ju ^-b *i . Jb*u iJUj : JUrf JlS 

. JW ill 43-j 44^ J! Jj3 jAj . JTjj ^ iu* ^ *&£ IgJLS Uto 

641. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Se'ida ibnuI-Musejjiba, da je on govorio da, u slucaj u kad si 
prinuden, ne smeta bilo cime zaklati (zivotinju) ako taj 
p red met sijece (svojom ostricom). 

Muhanimed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Sve to 
(nabrojano) ne smeta, kao sto sam ti prethodno objasnio. Ako bi 
klanje bilo izvrseno iscupanim zubom ili noktom, tako sto se 
presijeku vratne zile i pusti krv, i tada bi bilo dopusteno jesti to 
meso, ali je to pokudeno. A ako zub i nokat ne bi bili iscupani, 
nego je zivotinja ubijena (zubom ili noktom koji su na svojim 
prirodnim mjestima), onda je to strvina koju nije dopusteno jesti. 
Ovo je stav i Ebu Hanife.'" 



6. O lovu i sta je zabranjeno konzumirati od divljaci i drugih 

zivotinja 



: ^si-l U*i- ^ jp ip^\ ^jit j\ j* ^up j,i \ij^\ ^u \jj^\ - MY 
. ^L-Ji jfl ^\j ^i JT JT? jp ^ jJLi j Up a* JL? ^1 J^j Of 

642. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Ebu Idrisa el-Havlanija, a on prenio od Ebu S'alebea el-Husenija, 
r.a.. da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio konzumiranje 
(mesa) svih zvijeri koje imaju ocnjake." 



99 




Muvetta' - Malik ibn Enes 



^_^\ OL-L- j> 50^ jP ^ ^ # J^i ^-^ ^ u J^ f " ^ ir 
t>» V* sP iX J* 1 : ^ ^ (^ L, -» ^ ^ ^ M Jj "° ^ 5jriJ * ^ 5 ^ 

643. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Isma'il ibn Ebi 
Hakim od 'Ubejde ibn Sufjana el-Hadramija, a on prenio od Ebu 
Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Konzumiranje (mesa) svake zvijeri koja ima ocnjake je 
haram." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Zabranjeno je 
konzumirati meso svake zvijeri koja ima ocnjake i meso svake 
ptice koja ima kandze. Takoder je zabranjeno konzumirati meso 
ptica koje se hrane lesinama, bez obzira imale one kandze ili ne. 
Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika, a uz njih i 
Ibrahima en-Neha'tja." 



( ^-jji jil ^b > - v 

7. Konzumiranje mesa pustinjskoga bodljorepoga gustera 

xs. jp J^ & J*- ui ^ ut $ •# ^^ &' *^ ^ Uj ^ ~ n i * 

; J& Au JTL t)f Oiji \£ ^Uj 4> A1 jU Alii J>-j I jjs^ : ^J*** ^ 



100 



Pogtavlje o kurbanima i sta se moze zaklati za kurban 



. Jaii pL*tj .Up dill ^^Us (Oil Jj-»jj cJTls "tfj^li : Jl3 . riiU-t 

644. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Ebu 'Umame ibn Sehla ibn Hunejfa, a on od Abdullaha ibn 
'Abbasa, koji je prenio od Halida ibnul-Velida ibnul-Mugire da 
je on usao zajedno sa Allahoyim Poslanikom, s.a.v.s., u kucu 
Vjerovjesnikove supruge Mejmune, r.a., pa je doneseno 
(meso) pecenog bodljorepoga gustera. Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., je pruzio ruku da ga dohvati, a neka od njegovih 
supruga koja je bila u kuci Mejmune reee: "Obavijestite 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., sta je to sto je htio jesti." 
Receno je: "To je gusterovo meso", pa on skioni ruku (s 
mesa), a ja (Halid ibnuI-Velid) rekoh: "Zar je to (konzumiranje 
mesa bodljorepoga gustera) zabranjeno?" On odgovori: "Nije, 
ali ga nije bilo u zemlji mog naroda (Mekki), pa ga ne volim 
konzumirati (gadi mi se)." Halid veli: "Ja sam ga povukao 
pred sebe i jeo, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., je to gledao." 

J^r j jaU : Jia Ail y& jt ill x* jp jLo j> h jlp Uj^i dDu Mjc^l -lie 

. Jf >_ at i£j *& j£ \a\s Jtati 4]£"\ J ftisr j3 : ju* Jli 

645. Obavijestio nas je Malik, pri£ao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je rekao: "Jedan covjek 
je dozvao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa ga je upitao: "O 
Allahov Poslanice, sta kazes za konzumiranje mesa 
bodljorepoga gustera?" On odgovori: "Ja ga ne 
konzumiram, niti ga zabranjujem." 

Muhammed veli: "O pitanju konzumiranja mesa 
bodljorepoga gustera postoji razilazenje (medu Serijatskim 
pravnicima), a mi ne smatramo da se on moze konzumirati." 



101 









Muvetta' - Malik ibn Enes 



#+ U ^ d : JLAAp jp ^ (fe«y J* ** if '***" $ ^ ~ n " 

646 Obavijestio nas je Ebu Hanife od Hammada, a on od 
Ibrahima, koji je prenio da je 'Aisi, r.a., bio poklonjen 
bodljorepi guster. Kada jo] je dosao Allahov Poslanik, 
s a.v.s., upitala ga je o konzumiranju njegovog mesa, pa joj je 
to zabranio. Potom je dosla prosjakinja, te je htjela nju 
nahraniti time, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., joj rece: "Zar ces 
je nahraniti necim sto ni ti sama ne konzumiras?!" 

# jiij^i & -bv oi y-f if tf^ ^ *) #jte***j&-^ 

. ^jrft j ^M $ X if J « } : ^J ^ f/ ^ ^ ^ «^ 

647. Obavijestio nas je Abdul-Dzebbar da je Ibn 'Abbas el- 
Hemdani prenio od Aziza ibn Merseda, a on od El-Harisa, da je 
Alija ibn Ebi Talib, r.a., zabranio konzumiranje mesa 
bodljorepoga gustera i hijene. 

Muhammed veii: "Zato (zbog navedenih hadisa) nama je 
apstinencija od njega draza od njegove konzumacije, a to je stav 
i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao." 

8. O uginuloj ribi i drugom sto more izbaci na povrsinu 

j, k X± JL IjtyH tf 1 £ if? ** tf! ti c*u ytir ^u u^i - 1 i A 

^ ^i j*-i } : \j& jx^ ipjJ uM ^ «ui r j*Jt *&I up j*p 



102 



1 



Poglavlje o kurbanima i sta se moze zaklati za kurban 



•^ A * ^rJ Of 4Jl ^JL-jU : ^su Jia { <uutj j*jl 

till 1* ^ Uj j^Ji 4JiiJ u: ^L -jj . Jbs-U y^l ^ ^1 Jy,j : j^ jji 

. ill (*$*, U^ ^ 4*UJlj ^ ^f Jy jAj . JlUl dUi j, fl/> LSI 

648. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 , da je 
Abdur-Rahman ibn Ebi Hurejre upitao Abdullaha ibn 
Omera, r.a., onome sto more izbaci, pa mu je to zabranio 
(konzumirati), te se nakon toga vratio svojoj kuci, zatrazio 
Mushaf i 11 njemu proucio: "Vama se dopusta da u moru 
lovite i da ulov jedete..." 34 Nafi' veli: "Pa me poslao njemu 
(Abdur-Rahmanu da mu kazem): U tome nema smetnje, pa ga 
mozes konzumirati." 

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo ovo drugo misljenje 
Ibn Omera. Nema smetnje u (konzumiranju) onoga sto je more 
izbacilo i sto voda, kada se povuce, ostavi iza sebe, nego je od 
toga pokudeno ono sto (mrtvo) pliva na povrsmi. To je stav i 
Ebti Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



( till J cjjs dLwJl ut)-^ 
9. O ribi koja ugine u vodi 



<&> : JlS jl*-i j> ifj\Jr\ 4^ jp ^Ui ^ jbj li^i iOu Uj>f - Mi 



El-Ma'ide, 96. 



103 




Muvetta' - Malik ibn Enes 



649. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od S'ada el-Dzarija ibnul-Dzara da je rekao: "Upitao sam 
Ibn Omera, r.a., o ribama koje se medusobno poubijaju u 
borbi, kao i za onu koja ugine od hladnoce. Odgovorio mi je: 
"Nema smetnje (da je konzumiras). A i Abdullah ibn 'Amr 
ibnul-' As je isto tako govorio." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako ribe uginu 
od hladnoce, ili vrucine, ili, pak, budu ubijene u medusobnoj 
borbi. nema smetnje da se konzumiraju. AU ako ugine sama (bez 
utjecaja nekog vanjskog faktora) i mrtva pliva na povrsini, onda 
je to riba koju je pokudeno konzumirati, a sve ostalo, izuzev 
toga, nema smetnje da se konzumira." 



( iA alTi jrd^ etfi fcjli ) - 1 • 
10. Klanje zenke ima status klanja mladunceta 

aSUi CJ> ty : J>_ OlT y* jt b\ ^ Of ^ Uj>i ^ Mj^\ - 1 e . 
c i V^Jbt j* £j* ty V-^ c^j <^ f-Ji ii* IM UlTi ^ J U alTia 

650. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Naff da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Kada se zakolje deva, onda 
njeno klanje vazi i za ono sto je u njenoj utrobi ako je 
upotpunjene fizionomije i izrasle dlake. AH ako izafie iz njene 
utrobe, zaklat ce se kako bi krv istekla iz njega." 

cur d L*JJ ji ^ j* V-i a & ±* j>. ±jl ^ ^iu y^i - ^o \ 



104 



Poglavlje o kurbanima i Sta se moze zaklati za kurban 



y) Utj . «llf I ^jL 'H <ut Slf j J 4JlfjLS Ail* j? Ijj Jb>U iJLiSj ; JU^ JlS 

** iw* 1 ^! j* ^ s - ^iy- air. i/^M ^ ^ j 5 " ^ fl j^ ^ «-*■ 

. jjwui i\S"i ^^aj s\S"i j^Sj V : JlS 

651. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jezid ibn 
Abdullah ibn Kusejt da je Se'id ibnul-Musejjib govorio: 
"Klanjem zenke, zaklano je i mladunce u njenoj utrobi, ako 
mu je dlaka izrasla i tijelo formirano." 

Mohammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako tijelo bude 
formirano, onda, klanjem zenke, smatra se da je i mladunce 
serijatski zaklano, pa nema smetnje da se ono konzumira. 

A Ebu Hanife je smatrao da je to pokudeno konzumirati 
sve dok ne dode na svijet zivo pa se zakolje. Prenosio je od 
Hammada da je Ibrahim (En-Neha'i) rekao: 'Klanje jedne 
zivo tin je ne moze biti klanje za dvije zivotinje.' " 

( il>l JSl <_Jb ) - n 
11. Konzumiranje skakavaca 

j>- J** 0* J<* Ji &\ «V* J* M* je ill JLP LSJb- dUU UjyM -not 
il jrT j» i*ij ^.UP Jl OJJj : JUS ? i\jir\ jp Jju* 4J( ilfi k ^j ^Ua-J-I 

■ w& o» **^'j fe cJ f Jj* j*j ■ J^ Jf ^ ^/i 

652. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Abdullaha ibn Omera, a on prenio da je Omer ibnul- 
Hattab, r.a., bio upitan o (konzumiranju) skakavaca, pa je 
rekao: "Volio bih da imam korpu skakavaca pa da ih jedem 

{da se njima nahranim)." 









105 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje u 
konzumiranju skakavaca, bili oni uhvaceni zivi ili mrtvi. (Samim 
hvatanjem, ulovom) oni su svakako (serijatski) dopusteni za jelo. 
To je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



12. Meso zivotinja koje su zaklali arapski krscani 

^ j* jj-. d ^u jt k jlp j*. ^ jo ^ jj» Ujsd dilu Ujv^t - n er 

. { ^ ^ ^ j^jb #j } S$ aJ* "Stoj * j-^ : J^ t Vj^ ^J^ 
. i*uSij aj-w i^i Jj* y*j ■ J>U iJ^j : J** J^ 

653. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Sevr ibn Zejd 
ed-Dejli da je Abdullah ibn 'Abbas, r.a., upitan o mesu 
zivotinja koje zakolju arapski krscani, pa je odgovorio: "U 
tome nema smetnje", i proucio je ovaj ajet: "Njihov je onaj 
medu vama koji ih za zastitnike prihvati." 35 
Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu Hanife, 
kao i vecine nasih pravnika." 

13. O onome sto bude ubijeno kamenom 

i, 8 -, *!* J>U Mj ?&. jdjftb c-#j : Jtf e? U U J^ f ^ U ^ ! ~ n ° fc 



35 El-Ma' ide, 51. 



106 



Poglavlje o kurbanima i Sta se moze zaklati za kurban 



Ot Hi JT>. f, «ifi iJy; of JJ 4, J^s jh}\ * ^j u . i^U iJufj : a** Jtf 

j* 4«U]lj U,v ^T Jy j a> 3 4ITL ^b *J ^Ja>j Jy. \h\3 £*£ j\ Jj*. 

654. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi': "Gadao 
sam kamenom dvije ptice u Dzurufu (mjesto u blizini 
Medine). pa sam ih pogodio. Jedna od njih je uginula, pa ju 
je Abdullah ibn Omer, r.a., bacio, a za drugom je potrcao s 
nozem, ali je i ona uginula prije nego sto ju je stigao zaklati, 
tejeinju bacio." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Onu pticu koja 
bude ubijena bacenim predmetom prije nego sto se stigne 
propisno zaklati, nije dopusteno konzumirati <jesti), osim ako 
(kamen) probija ili sijece (svojom osrom ivicom). onda ne smeta 
da se ona konzumira (jede). Ovo je stav Ebu Hanife i vecine 
nasih pravnika." 



I 



( cjj£ d\ JJ ^Jj dU3 j$s-j SUJl ub)- U 
14. O klanjn ovce i drugih zivotinja prije nego sto uginu 



Sii jp Sjijft u JL 4i\ ay, ^\ jp j^ j> ^ \ijj.\ dllu Ujj^l - ioo 

. aUtj 

air bij ciri v ur jtiij ^j ^i jf\ : *y or/ iii : .u* ju 

. JTjj (I *w Ui dUi J jJsdij ^tyl jjTTj £*s*^ Uj^i LjT/ 

655. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Ebu Murre da je on upitao Ebu Hurejru, r.a., o ovci koja je 
zaklana (a prije klanja) se micao dio njenog tijela, pa mu je 
naredio da je konzumira (jede). 






107 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Zatim je postavio pitanje i Zejdu ibn Sabitu, r.a., koji 
mu je rekao: "Zaista se uginula zivotinja (strv) pomjera", pa 
mu je to zabranio." 

Muhammed je rekao: "Ako se bude jako vrtila, pa prevlada 
misljenje da je ziva, dopusteno mu je njeno konzumiranje (nakon 
sto je zakolje), a ako njeno micanje bude slicno grcu i prevlada 
misljenje u tome da je uginula (prije klanja), nije dozvoljeno 
njeno konzumiranje." 

( /i > ft J* /*< *>H * ^ *r** » ^ ) ~ > e 

15. O eovjeku koji kupi meso (zivotine), ne znajuci je li 
zakiana na serijatski nacin, ili nije 

it J>-> >- J\* & *J cf hs & f^ ^ ^ u ^ ~ w 

ill ^ ; ^j Up &\ J^ &1 Jj-j : J^ Jtf ^ fi ^ ^ J* ^ 

^ jt ui— us -Ji ^JJi OtT »5j Ai^ $ Jjs j»j • ^ i^j : >u* Jli 
(I ^ >? ^ *rj> jl 4« Ui-* rf /ij ^ ^ ^ # ^ > f 

. 4] jib jTji jlj J»Ufli 

656. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn 
'Urve od svoga oca, koji je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je 
upitan: 'O Allahov Foslanice, neki beduini nam donose meso, 
a mi ne znamo da li su spomenuli (Allahovo) ime (prilikom 
klanja), ili nisu, (pa da li nam je dopusteno konzumirati to 
meso)?' Allahov Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: 'Vi 



108 



Poglavlje o kurbanima i sta se moze zaklati za kurban 

spomenite Allahovo ime (proucite bismillu), a zatim ga 
konzumirajte!', a to je bilo u ranom periodu islama." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu 
Hanife. Ako bi to meso donio musliman ili sljedbenik Knjige 
(jevrej, krscanin), (onda je to meso dopusteno konzumirati). A 
ako bi to (meso) donio vatropoklonik (medzusija) i spomenuo da 
je klanje izvrsio musliman ili sljedbenik Knjige, nece mu se 
vjerovati, niti je dopusteno konzumiranje na osnovu njegovih 
rijeci." 



16. Lov uz pomoc dresiranog psa (lovackog kera) 
: jJUli i_J£Ji J : Jji OlT j*s- jt &\ xs- ii\ ^\i \ij&\ diJU \ijj-\ - 1 o V 

jTl £)$ *iA Jfti (I U ^Ti lit Ja%jl Uj Jd U JT . O^U IJuSj : J^S Jl5 

657. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio o pitanju lova uz pomoc 
dresiranog psa: "Konzumiraj ono sto ti ulovl (donese), bez 
obzira ubio (lovinu), ili je ne ubio." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Konzumiraj 
ono sto ubije, i ono sto ne ubije, pod uvjetom da obavis 
serijatsko klanje one zivotinje od koje (pas) nije nista jeo, a ako 
bijeo nesto od nje, nije je dopusteno konzumirati, jer ju je ulovio 



109 






Muvetta' - Malik ibn Enes 



za sebe. To je do nas stiglo predajom od Ibn Abbasa, r.a., a t 
stav je Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



( «J*J1 »-»b ) — W 

17. ' Akika 37 (kurban koji se kolje povodora rodenja djeteta, i 
drugi obredi u vezi s tim) 



^ at <J s ij»* & o> J*J & ^ * -H3 ^ ^ ^ ~ n * A 

. JjuJi a J j j* *i.l ■■-. 01 v^ ^J ^ ^-J ^ : ^3 

658. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od nekog covjeka iz plemena Benu Damre, a on od svoga 
oca da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitan o 'akiki, pa je rekao: 
"Ne volim 'ukuk (neposlusnost)", pa kao da nije voho naziv. 
Jos je rekao: "Kome se rodi dijete, pa bude zelio zaklati 
kurban za svoje dijete, neka to ucini!" 



36 Allah dz S., je rekao: ,JPitaju te sta im se dopusta. Reci: Dopustaju 
vam se sva lijepa jela i ono sto vam ulove zivotinje koje ste low 
poducili, onako kako je vas AUah naucio. Jedite ono sto vam one 
uhvate i spomenite AUahovo ime pri tome (kada ih pustate u lov) l 
bojte se Allaha, jer, Allah, zaista, brzo svida racune.'" (El-Ma" ide, 4.) 

37 'Aklka podrazumijeva da se sedmi dan po rodenju zakolju dva 
kurbana za musko novorodence, a jedno za zensko novorodence. To 
je po misljenju vecine islamskih pravnika, sunnet za onoga ko je u 
mogucnosti. Jedan dio pravnika, medu kojima je Malik ibn Enes, 
smatraju da se za musko i zensko novorodence kolje po jedan 
kurban, Osim toga, novorodencetu se obrije kosa i podijeli sadaka 
u vrijednosti tezine kose, da mu se ime i prouci mu se ezan na desno 
a ikamet na lijevo uho. 



110 



Poglavlje o kurbanima i sta se moze zaklati za kurban 



4ai j» ^A a3Lw q& ji ,uf j^p ^j iji jlp jp ^3U Uj>( dUu Bjj#f - 1 M 
. ^j^ij jTill jp 5Ui SUj ojJj jp j* OlTj all eUapf ^1 5iip 

659. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da kada 
bi neko iz familije Abdullaha ibn Omera, r.a., trazio ovcu 
koju bi zaklali kao 'akiku, on bi im je davao, a zaklao bi za 
svoju djecu po jednu ovcu, za musko i zensko dijete. 

i*Jcii cjjj : jii 4j[ 4-ii j*. Jp jj xwtf jj ji^ Uj^-I ^u u^i - vi » 
V^jj H* Al ^j ut — =^j j-^- j*A (»i-«j aJp ill ^U> ill Jj-jj c-u 

660. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Dz'afer ibn 
Muhammed ibn 'Ali od svoga oca da je rekao: "Fatima, r.a., 
kcerka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je vagala (obrijanu) kosu 
Hasana, Husejna, Zejnebe i Uinniii Kulsume, r.a., pa je 
shodno tezini (kose), dijelila sadaku u srebru." 

&~*-j j~j" j*J> ^j <Up ami J^ ill J^j c-y iufeli cJjj : JlS <uS 

j? f^-.)fi Jji J ci*s Jij UaUUi j cJlf Ui L«Li aiJ*Ji ui : a** Jis 
4i j^T ?J ^? jr juuj j^s, ^ ^jj Ail ois* pi jr (J *_^i j-j 
. i^Li oir &w> jr siTjjt cj%-jj *u jit j-~* jr ^i j^t ^j, 

661. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Rebi'a ibn Ebi 
Abdur-Rahman od Muhammeda ibn Alije ibn Husejna da je 
rekao: "Fatima, r.a., kcerka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je 
vagala (obrijanu) kosu Hasana, Husejna, Zejnebe i Ummu 



HI 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Kulsume, r.a., pa je shodno teiini (kose), dijelila sadaku u 
srebru." 

Muhammed istice: "Sto se tice 'akike, do nas je stiglo da je 
ona bila (uobicajena) u dzahilijjetu. Ona se praktikovala i u prvo 
doba islama, zatim je propisivanje kurbana derogiralo sve 
povode klanja koji su bili prije njega, kao sto je post mjeseca 
ramazana derogirao sve vrste posta koje su bile prije njega, 1 kao 
sto je propisivanje gusula (serijatskog kupanja) derogiralo sve 
vrste kupanja koje je bilo prije njega, te kao sto je propisivanje 
zekata derogiralo sve vrste sadake koje su bile prije njega. Tako 
je do nas stiglo." 



112 



m 




Poglavlje o krvarinama 



18. krvarinama za ubistvo 38 , ili za nanesene povrede 






tfil\ ob£ll j* tfj^T sbl bl £> jf j, ill x* Uj>l dlJu Uj^M - 11Y 

■ JtT <y lt> **-*>' Jj J*? 1 ^ ^ j-Ji Jj j#i ^ ^ dUu \£ ^\ 

. Utjii ^* kuiij ai^- ^| Jj§ ^ j^y 4.1T iJjSj : x^i Jii 

662. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr da ga je njegov otac obavijestio o pismu koje je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao 'Amru ibn Hazmu po 
pitanju krvarine, pa mu je u njemu pisao: "Da za ubijenu 
osobu (krvarina je) stotinu deva, za nos koji bude u 
potpunosti odsjecen (krvarina je) stotinu deva, za ubod koji 
prodire u utrobu (duboka rana od uboda krvarina je) trecina 
odstete za ubistvo, za duboku ranu na glavi koja dopire do 
mozga isto toliko, za iskopano oko (krvarina je) pedeset 
(deva), i za ruku (krvarina je) pedeset (deva), i za nogu 
(krvarina je) pedeset (deva), za svaki prst krvarina je deset 



38 



Allah, dz.s., kaze: „Nezamislivo je da vjernik ubije vjernika, to se 
moze saino dogoditi nehotice. Onaj ko ubije vjernika nehotice mora 
osloboditi ropstva jednog roba vjernika i predati krvarinu (odstetu) 
porodici njegovoj, a osloboden je krvarine (odstete) jedino ako oni 
oproste. Ako on pripada narodu koji vam je neprijatelj, a sam je 
vjemik, mora osloboditi ropstva jednog roba vjernika, a ako pripada 
narodu s kojim ste u savezu, mora dati krvarinu porodici njegovoi i 
osloboditi ropstva jednog roba vjernika. Ne nade li (sredstava) mora 
uzastopce postiti dva mjeseca da bi mu Allah primio pokajanje. A 
Allah sve zna i mudar je." (En-Nisa', 92.) 



113 












Muvetta' - Malik ibn Enes 



deva, a za zub pet deva, i isto toliko za laksu povredu glave 

(koja ne dovodi do pucanja lobanje)," 

Muhammed veli: "Mi sve ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu 

Hanife, kao i vecine nasih pravnika," 

19. Krvarina za nanosenje povreda usni 

#U1\ J : JU 4if t**-ll &-J*"J? V^ at! &** ^ u U J^ ? " ^ f 

. itJi\ CJJ I4JU (>5 LL-Jt CjJbI ^ M 1 

^y **f fe$ 0*i U^ BJ^Vj JT J *v **^ ^ ^ ^J : ^ J ^ 

663 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Se'ida ibnul-Musejjiba, r.a., da je rekao: "O pitanju povrede 
usni, postoji krvarina. Ako bi donja usna bila odsjecena, za 
nju je odsteta trecina punog iznosa krvarine (od stotinu 
deva)." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo ne prihvatamo. Usne se 
jednako posmatraju (pravno tretiraju kada se radi o placanju 
krvarine), tako da je za svaku usnu krvarina u vismi pola punog 
iznosa krvarine (za svaku odsjecenu usnu po pedest deva). Zar 
ne vidis da se mali prst i palac jednako posmatraju (odnosno 
pravno tretiraju) iako su njihove koristi razlicite (za covjeka). 
Ovo je stav Ibrahima en-Neha'ija, Ebu Hanife i vecine nasih 
pravnika." 



114 



Poglavlje o krvarinama 



20. Krvarina za namjerno ubistvo 39 

u,i J** V iliuJi of fcJi c-a» : Jib ^ji^a jt\ u^f **JUu Uj^f - Mi 

664. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab: 
"Uobicajena je praksa (Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i 
njegovih ashaba, r.a.) da agnati ubice (rodbina sa njegove oceve 
strane) ne snosi nista od krvarine za namjerno ubistvo, osim 
ako to oni budu htjeli." 4 ® 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo." 

l& j. i *1 *lp ji &\ o-p j* aJ je aujll g\ jj jfrj\ J&> Ujj^t - ^-xo 
u "ij *j*i -ijj t*Ls 11 j ijup auuli jAtf ** : jis ^u, ^i ^ sj*~j> jj 

. UL$A$ j* kUilj 4jLs- ^f Jj3 ^Aj j>Sj IJUtj JUrf J\5 

665. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur- 
Rahman ibn Ebiz-Zinad od svoga oca, a on od 'Ubejdullaha ibn 
Abdullaha ibn 'Utbe ibn Mes'uda, koji je prenio od Ibn 'Abbasa, 
r.a., da je rekao: "Agnati ubice (njegova rodbina sa oceve 
strane) ne snosi teret odstete za namjerno ubistvo, ne snosi ni 



in 

Allah, dz.s.. kaze: „Onome koji hotimicno ubije vjernika kazna ce 
bhi dzehennem, u kome ce vjecno ostati. Allah ce na njega gnjev 
Svoj spustiti i proklet ce ga i patnju mu veliku pripremiti." (En- 
Nisa'. 93.) 

Sve posljedice i konsekvence snosi ubica. 



115 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



teret odstete u slucaju vansudske nagodbe, niti odstete za 
priznanje (krivice). Takoder, porodica gospodara ne snosi 
teret odstete za namjerno ubistvo koje je pocinio njegov 
rob." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i 
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



(lk£-l hi t_Jb ) — X\ 
21. Krvarina za nenamjerno ubistvo (iz nehata) 

3p j : Jj* 0\f ti\ j\~i o>. 0l ^ 0* ^^ <& ^J^ ^ u U ^ 5 ~ 1>a 
^ o\jj J3 3 . Ajw # . % 0£ Jj* -^ ^J ^ ^ L-Jj : *U* JU 

666. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Sulejmana ibn Jesara da je on govorio: "Za nenamjerno 
ubistvo odsteta je dvadeset deva u drugoj godini zivota, 
dvadeset deva u trecoj godini, dvadeset muzjaka u trecoj 
godini, dvadeset deva u cetvrtoj godini i dvadeset deva u 
petoj godini zivota." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo ne prihvatamo, nego 
uzimamo rijeci Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., u kojima on kaze da 
je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: 'Odsteta za nenamjerno 
ubistvo je u petinama: dvadeset deva u drugoj godini zivota, 



116 



Poglavlje o krvarinama 



dvadeset muzjaka u drugoj godini, dvadeset deva u trecoj 
godini, dvadeset deva u cetvrtoj godini i dvadeset deva u 
petoj godini.' Slav Sulejmana ibn Jesara se od nasega razlikuje 
u preciziranju muskih deva, tako da je on smatrao da su to 
muzjaci u trecoj godini, a Abdullah ibn Mes'ud je smatrao da su 
to muzjaci u drugoj godini. Ovo je stav i Ebu Hanife, koji je 
identican stavu Ibn Mes'uda. r.a." 






( OL-»ty Ip ^b ) -TY 
22. Odsteta za izbijene zube 



p£j~\ ji Oljy jf ij&l JUiaP W Jl <jruA*-i j> Jjb UjjjS-f dl)l» Uj«S-! - n 1 V 

&J ■ Jl* Jfll o* U> <LS H\ : JUS ? ^^aJl J U 4*Lj ^Lp jjI J] «JL.jf 

#1 JUS : Jtf ? j-lj^Vl Ji» ^t jUi« J*f ^ : JUS ^Lp jj) Jj <JI Jr 

. frlj-. 1$JUp gUSfl* VI jatf V tibf VjJ : ^Lp 

JT j ft lj^ ^u^l Jipj ^ tiMtl Jip Jbi-fj ^Lp J.I JjSjj : ju* JH 
i«Ullj «-»- jf JjS ysj ijji ^ j^p jt^ai j-. JT J j ioJl jj. j^p £^j 

667. Obavijestio nas je Malik, pri£ao nam je Davud ibnul- 
Husajn da mu je prenio Gatafan kako ga je Mervan ibnul- 
Hakem poslao kod Ibn 'Abbasa, r.a., da ga upita kolika je 
odsteta za (izbijeni) kutnjak. Abdullah ibn 'Abbas, r.a., je 
odgovorio da je odsteta za njega pet deva. Gatafan veli: 
"Mervan me je ponovo poslao Ibn 'Abbasu, r.a., kazavsi mu: 
'Zasto si dao isti status sjekuticima (prednjim zubima) kao 
kumjacima?' Ibn 'Abbas mu je odgovorio: 'Dovoljno bi ti 
bilo da shvatis da se zubi racunaju kao i prsti, stoga je i 
odsteta za njih ista.'" 






117 




Muvetta' - Malik ibn Enes 



Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo ove rijeci Ibn 
Abbasa, r.a. Odsteta za zube je ista, kao sto je ista odsteta i za 
prste; za svaki prst placa se jedna desetina punog iznosa odstete 
(deset deva), a za svaki zub se plaea jedna dvadesetina punog 
iznosa odstete (pet deva). Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i vecine 
nasih pravnika." 

23. Obestecenje za osteceni zub i za izbijeno oko 



■ * 



668. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
daje Se'id ibnul-Musejjib govorio: "Ako se povrijedi zub pa on 
pocrni (od udarca), to povlaci za sobom potpuni iznos odstete 
za zub (pet deva)." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako zub bude 
povrijeden, pa pocrni ili pocrveni ili pozeleni, za to je predviden 
puni iznos odstete, a to je stav i Ebu Hanife." 



*V c-U jj Jbj ^ ija £* ^b ^ ^P- 1 ^ ^ ^ ^ ? ^ ^ 4 



118 



Poglavlje o krvarinama 



669. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Sulejmana ibn Jesara, kako je Zejd ibn Sabit, r.a., govorio 
da je odsteta za izbijeno oko stotinu (zlatnih) dinara, 

Muhammed je rekao: i4 Kod nas nema odredene naknade za 
oko, nego se vrsi pravedna procjena 41 , pa ako procjena za to 
bude u iznosu od stotinu (zlatnih) dinara, ili vise od toga, po toj 
procjeni se i postupa. Mi smo ovaj iznos koji je kazao Zejd ibn 
Sabit okvimo fiksirali, jer je on tako presudio." 



24. O grupi koja zajedno izvrse ubistvo jedne osobe 

ji_ y,s- o\ : 4-~Jil j> J-*_- jp jUu j> (^ji Uj>l dUU U^sM - "W» 
Jai .Op °*}\£ j3 : Jlij iU Js5 ajiiS J*-^ -4*-- j! A-j- - lyt; J^3 otfajl-l 

670, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Se'ida ibnul-Musejjiba, da je Omer ibnul-Hattab, r.a., 
naredio smaknuce grupe od pet ili sedam osoba koji su 
pocinili ubistvo jedne osobe, na perfidan nacin, i torn 
prilikom je rekao: "Kada bi svi stanovnici San'e (u Jemenu) 



Procjena se izvrsi tako sto se kod vecine pravnika usporedi 
vrijednost roba koji ima oci sa onim robom koji je bez jednog oka, 
pa se uzme ta razlika kao iznos naknade za oko, ili se ispita koliko 
je potrebno da se posljedice saniraju, pa se podmirenje tih troskova 
smatra naknadom za nanesenu stetu. 



119 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



ucestvovali i potpomagali se u njegovom ubistvu, ja bih 
izvrsio odmazdu i sve ih pogubio." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako sedmerica 
ili vise njih budu ucestvovali u namjemom ubistvu jednog 
covjeka, bilo to ubistvo na perfidan i tajnovit nacin, ili ne, a to su 
izvrsili (naprimjer) udarajuci ga (ostricama) sablji sve dok ga 
nisu dokrajcili, (kazna je za njih) da ce svi biti smaknuti. Ovo je 
stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 






25. Covjek naslijeduje dio krvarine svoje supruge, a i 
supruga naslijeduje dio krvarine svoga muza 



j* ■ (AS j"^ 1 J ^ i ^^ 0» J»* j5 ^^ J* 1 ^^ ^ Uj ff ~ ^ V> 

jas-ii :j *p j\a 4=13 ^ afyi ^jj ^ ^V*N r^ s «J p^J ^ ^ ^ ^ 

^ ^ <u ^^ai* dJJJb JU~< j> i)\*jdl fl^ Jji UiS ^UT 






671. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
je Omer ibnul-Hattab, r.a., zahtijevao od ljudi na Mini 
(tokom hadzdza) da onaj ko bude znao propise o krvarini ima 
obavezu to mu prenijeti, pa je ustao Dahhak ibn Sufjan, r.a., 
(koji je stajao izvan satora) i rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
mi je poslao pismo u vezi s Esjemom ed-Dibabijem, naredivsi 
mi: 'Daj njegovoj supruzi dio od njegove krvarine!' "Omer 
mu rece: "Udi u sator i sacekaj dok dodem!" Kada je Omer 



120 



Poglavlje o krvarinama 



dosao, Dahhak ibn Sufjan mu je to ponovo ispricao, pa je 
Omer ibnul-Hattab, r.a., po tome presudio." 

Muhammed istice: "Mi ovo prihvatamo. Svaki nasljednik 
ima pravo na dio od odgtete kao i pravo glasa u zahtijevanju 
odmazde, bio taj nasljednik zena, muz ili neko treci. To je Slav i 
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



26. O povredama i njihovim krvarinama 

si3U JT J : Jtf ^.Jj j> xj^ jf, x^ j, ^ \ijf.\ ^uu UjJ ^ _ ^y y 

. jjaJl iiUi Jip CJS s-UaP^I ja _^iap J 
, b'l^i j» i.uJtj Uj?- ^f J jS jaj Jjis i»jS^ L&J dUi J : .u* Jib 

672, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je Se'id ibnul-Musejjib rekao: "Za svaku prostrijelnu ranu 
naknada je trecina (od pune) odstete za taj dio tijela." 

Muhammed veli: "I ovdje se, takoder, donosi pravedna 
procjena, a to je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 

( ce^" 1 k* *¥k > -yv 

27. Od stela za pobacaj 



^ f >( ,j/ : Up ^jd (^JUl Jtfi SaJj j\ jl* 5jA{ 4*1 jlu J J^i jdL| J 
ill J^j JUS ; Jtf Jk dUi Ji*j J^t ^ jki Vj jrf *^j JJi v 

, CU4&I dljsM ja iJub lei : j,JL*j U* ill JU? 



121 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



673. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Se'ida ibnul-Musejjiba, da je AUahov Poslanik, s.a.v.s., u 
slucaju (nasilnog) ubistva zametka (djeteta) u utrobi majke, 
presudio da je odsteta za to vrijednost (j edn0 §) roba j u 
robinje. Onaj kome je presuda izrecena rece: "Kako en 
isplatiti taj iznos za onoga koji nije ni jeo, niti pio, i koji nije 
(nijedne rijeci) izustio, niti zaplakao? Za takvog ne vazi 
propis odstete." Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "Zaista je 
ovaj (jedan) od vracareve 42 brace." 



: i^j* ^ & j*J\ JM> oi ^ J O* ^^ 0>> M ^ u ^ ~ ^ Vi 

\J\j9-\ £^>J p}~>3 **k> & J** & Jj-»J ^ U J 4 ^ &** ^ *$/* 0i 

jl XS- SjP U& \~» Laar ■ cJJU *>1 Stjll jfaj *tV ^1 ^ '"^J ; **** ^ 
j^t jj&i ^ its' Ois aj-0* yt* U-flJ ^j* «u j-> J ! Uty> *j-> j? fct 
^ip u^i SuJi j^ s;u <u>. Jb^f ^t JaT ^ 0\T 0!j Jtf ' j* i>* ** &* 

674. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana, a on od Ebu Hurejre, r.a., da 
su se zavadile dvije zene iz Huzejla, u vrijeme AHahovog 
Poslanika, s.a.v.s., pa je jedna od njih pogodila (kamenom) 
drugu, koja je pobacila (abortirala), te je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., presudio da se isplati odsteta u vrijednosti jednog 
roba ili robinje. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako bude 
nanesen udarac slobodnoj zeni u predjelu stomaka, pa to izazove 
(spontani) pobacaj, za to djelo je predvidena odsteta u vrijednosti 



42 Jer je govorio rimujuci svoje rijeci i torn rimom je zelio zadiviti 
Poslanika, s.a.v.s., pa tako izbjeci primjenu serijatskog propisa. 



122 



Poglavlje o krvarinama 



jednog roba ili robinje. ili (u protuvrijednosti od) pedeset 
(zlatnih) dinara, ili petsto, (srebrnih) dirhema, sto je petina 
(potpunog) iznosa odstete (od stotinu deva). Ako bi onaj koji je 
duzan isplatiti odstetu bio stocar koji posjeduje deve, od njega ce 
se uzeti pet deva, a ako je vlasnik stada ovaca, od njega ce se 
u/eti stotinu ovaca, sto predstavlja jednu petinu (potpunog) 
iznosa odstete." 

( u^Jh **J } 4 i*-^ 1 V** ) -ta 
28. O posjekotini na lieu i na glavi 

S?v>jli J J\i <uf jUj jj ou-U j* ju-i jt ^ \jj^\ dJu \ij?-\ - "VV© 
jAj ijJl ^i* ,J-flJ 3^-tj JT J slj-. ^/ijJlj AsrjSl j ifft^>p : .urf JlS 

675, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je Sulejman ibn Jesar rekao u vezi s posjekotinom na lieu: 
„Ako ona ne ostavlja oziljak na lieu, onda je obim odstete 
identican posjekotini koja bude u predjelu glave." 

Muhammed je rekao: "Nema razlike izmedu posjekotine na 
lieu i na glavi. Obje rane povlace za soboin petinu iznosa pune 
odstete (dije). Ovo je stav Ibrahima en-Neha'ija, Ebu Hanife i 
vecine nasih pravnika." 



123 



Muveita' - Malik ibn Enes 



( jL*- >Jl ^b ) -t^ 
29. O povredi za koju nema odstete 



6j te jl £>Ui?l c > £U& i(UH *U*«llj yA> Mb ■ ^ ^J = ■*** J 1 * 
dJdi* <043 <0* Jai-J U^j 1^ 4l >* J*jJl f&~± W ^J -^ 

676. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Se'ida ibnul-Musejjiba, a on od Ebu Seleme ibn Abdur- 
Rahmana, a on je prenio Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Za povredu koju nanese zivotinja, 
nema odstete, za (iskopani) bunar (u koji neko upadne), nema 
odstete, i za (nesrecu) u rudniku, nema odstete , a na 
pronadeno blago se izdvaja jedna petina (zekata)." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Rijec 'dzubar' znaci 
prolivena krv za koju ne postoji odsteta, a rijec 'adzma' ima 
znacenje zivotinje koja se otrgne i nanese tjeiesne povrede 
covjeku, ili ga ujede. Sto se tice bunara i rudnika, (pnmjer za to 
je) covjek koji unajmi drugu osobu da mu iskopa bunar ill neku 
rudu, pa bude zatrpan (zemljom koja se strovali na njega) i umre, 



43 Smatram da u danasnjim uslovima drzava kao vlasmk rudnika una 
obavezu i odgovomost da osigura sve neophodne uvjete koji ce 
omoguciti rudarima da budu maksimalno zasticeni na radu i da u 
slucaju nesrece, kojoj je uzrok neadekvatan pristup vlasnika rudnika 
i njegova neodgovornost oni i njihove porodice budu zbrinute, a 
otsteta isplacena. A Allah najbolje zna. 



124 



Poglavlje o krvarinama 



to se tretira smrcu za koju nema odstete, A na rudno bogatstvo 
(koje bude izvadeno iz zemlje) daje se jedna petina (zekata). Pod 
pojmom 'rikaz' misli se na izvadenu rudu zlata, srebra, olova, 
bakra, zeljeza, zive (nafte i si.), iz koje se mora izdvojiti jedna 
petina (zekata). Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika. 

SJU of : IaJ- -ji j^a^ ji pjb- jp wjI^S. ji\ \Jj&- dUb> Ujj^f - nVV 
k J^j ^Jaii aj OJUilJ JjtjJ tfafe- cJ>i eJjlP j, jljvU 
^AJjll OJ-JI U olj jV^sJIj M^^" JaiJ-' J»l ^Ip jl j^JUj Up .fill ^U 

. I4W ^Ap OUalll JJLSt, 

677. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Hizama ibn Se'ida ibn Muhajjisa da je deva koja je bila 
vlasnistvo El-Berra'a ibn 'Aziba, r.a., usla u bascu nekog 
covjeka i nanijela veliku stetu torn vlasniku basce, pa je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., presudio da su vlasnici basci duzni 
voditi brigu (o svojim bascama) danju (i paziti da stoka ne ude i 
nanese im stetu), a stetu koju stoka ucini nocu, namirit ce 
njihovi vlasnici (tj. vlasnici te stoke). 

( iislp 4J l3j*j |1 j Ik* Jd tf ub ) —f » 

30. O onome koji bude ubijen iz u eh a la, a njegova rodbina s 
muske strane bude nepoznata 

a if 5JU of 9j>f jLw ^j ou-L. of jUjJi jji yjj>i dUu Uj^i - nvA 
^uli jji ajUi j^ jj\p ^ j« j*. j ^,1 ^* w^jLi oi& ^i^J-i ^a* 4i*f 

: Jljj ^db Of ^ ^Ei Ail AjJ eJkS ottt-l jj j* Jl Jjtfll j»I ^JbUll tl*3 

Jfi toi Ijss-jjf Oil : JlS ? aB ^1 of jj Cafjf : a] ^JUUJl JtfS Jy dj ^ 

. p&j Jai 0!j ^ iijaa 0) jiij*illf oil j* : uJJjkll 



125 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



? our jSj Jj« > ^ <s*i& j^ti *a* y, jrt ^jf* h **& c^' ^ 

.^C-j otJLll ^ jUu J U* litfi J«dr Mp d rfj£ 

679 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad da 
mu ie isprieao Sulejman ibn Jesar da je Saiba oslobodio 
ropstva neki hadzija, i dok se Saibe (jednom prilikom) igrao 
sa sinom covjeka iz plemena Benu 'Abidijj (po imenu Ibn 
Abidijj), Saib je na njega nasrnuo i ubio ga (Ibn Abidnja). 
Otac ubijenog, 'Abidijj, otisao je Omeru ibnul-Hattabu, r.a., 
i od niega zatrazio odstetu za svog sina. Omer je odbio 
nredati mu je i tada mu rece: "On (ubica) nije imao 
gospodara (vlasnika)." 'Abidijj mu rece: "A sta mishs da ga 
ie moj sin ubio?" Omer odgovori: "Onda bi vi bih duzm 
predati odstetu." 'Abidijj na to rece: "On je onda poput 
pjegaste zmije koja ako se pusti postanes njen plijen, a ako se 
ubije stigne te osveta." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ne smatramo 
da je Omer ponistio njegovo pravo na odstetu koju daje ubica, 
niti smatramo daje njegovo ponistenje toga prava bilo iz razloga 
sto nije imao rodbine i nasljednika (koji bi mu pomogh platiti tu 
odstetu) nego smatramo da ih Omer nije poznavao, tako da se 
nije ni moaao obavezati isplatom odstete (porodici ubijenog), jer 
daje Omer znao da on zasigurno nema gospodara (vlasnika) mti 
rodbine ni nasljednika, onda bi odstetu isplatio iz svog imetka ill 
iz centralne kase (bejtul-mala). Dakle. Omer je smatrao da 
ubijeni ima rodbine i nasljednika koje nije poznavao, jer ga je 
oslobodio ropstva neki hadzija koji je bio nepoznat (Omeru), a. 
takoder. bili su mu nepoznati njegovi nasljednici i rodbma. Zato 
je Omer, ustvari, zamrznuo njegov status do eventualnog 
saznanja o njegovom oslobodiocu i rodbini. Da je Omer 
zasigurno znao da ubijeni nema rodbine, on bi obavezu isplate 



126 



Poglavlje o krvarinama 



odstete izvrsio iz svog imetka ili iz zajednicke imovine svih 
muslimana (bejtul-mala)," 



31. O zakletvi ko join se negira umijesanost u ubistvo 

dJu # *ji^j jLw j, ou-L, jp ^i^j ^i b^i diJu lijs^-i - nv^ 

>J fl J* 'J>£ *->> tf/rf vU j* J*-. <£ j* ^rj jf sUa»- Uit ^jUUil 
: ^i* ^al jiiil v^"> j* j»* J^ t^Ui ^jJl I4* Jtji i^rr ^ j* 

. grjO»«Jl ^ iaJl ^^kij >h« \j,]i ^gjf 

679. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
su mu Sulejman ibn Jesar i 'Irak ibn Malik el-Gifari kazivali 
kako je neki covjek iz plemena Benu S'ad ibo Lejs potjerao 
konja koji je svojim kopitom nagazio na prst jednog eovjeka 
iz plemena Benu Dzuhejne, kojem je potekla krv, pa je 
(iskrvavivsi) umro. Omer ibnul-Hattab, r.a,, rece onima koji 
su optuzeni za to: "Hocete ii se zakleti pedeset puta da nije 
umro od posljedica krvarenja?" Oni odbise i ustegnuse se od 
zakletvi, a Omer rece drugima: "Vi se zakunite!", pa su i oni 
odbili to uciniti, te je potom presudio da su pripadnici 
plemena Benu S'ad duzni isplatiti pola odstete (dije). 

^ Ji J*-" d* d*)\ ^ 0>. & <**• ji J4 y} W^ dlJU Uj^l - 1A. 
0- Jj ^f a-fl-stj J^-. ^ &\ j^s, of <ujl ^jS ja Jbrj ij^l Ai\ **> 
jt jSi J ^jfcj Jd jS J^ j> iii xs. of jjas-tt i^ji jta UjSuI Jt^r ^ 
(A^^JJ'jfUiliiU illj : IjJlis ? e_ ? UJ pdl : JUs a^ j\i ^ 
$ j*J\ a-Pj - ** jS"\ oj*i j»j - i^.j^j ^* JJf jp ^ diJi /ii <ujs 



127 




ijS!l jji JjjJl itjf ^i ^ 
^ Jjb I.**! 



ijAtfl : (JL-j 0* ill ^ &1 J>-j ^ J^ \s[ : -U^ Jli 
dib ^Lp Jj* ^!j ^ ^ M^ ij"- (^^ 



t$»s-* Ji f-^ 



OS ^>^ f* ^j^-Jj oyi* : <djS j*j £*«-' J* 



U^ SjJiib 



jaj j>b iJL^i 5j^ tt^'M 4 f*^ Ja '- tJ 



^jjiall 



flUiil : <-j^M 




680 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebu Lejla ibn 
Abdullah ibn Abdur-Rahman od Sehla ibn Ebi Hasme kako > ga je 
obavijestila elita iz njegovog naroda da su Abdullah ibn Sehl i 
Muhaima otputovali do Hajbera, natjerani teskom nedacom 
i siromastvom koji su ih pogodili. Do Muhajjisa je stigla 
viiest da je Abdullah ibn Sehl ubijen i da je bacen u bunar ih 
podzemni izvor vode, pa je otisao da se o tome rasp.ta kod 
Lova. Upitao ih je: "Da li ste ga vi ubili?" Odgovonh su: 



128 



Poglavlje o krvarinama 



"Tako nam Boga, nismo ga mi ubili." Zatim se vratio niedu 
svoj narod, i to im ispricao, pa su se on, njegov stariji brat 
Huvejjisa i Abdur-Rahman ibn Sehl zaputili k Allahovom 
Poslaniku, s.a.v.s. Muhajjisa koji je bio u Hajberu htjede 
govoriti, ali AHahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "Naj stariji, 
najstariji" (neka govori), pa progovori Huvejjisa, a nakon 
njega i Muhajjisa. AHahov Poslanik, s.a.v.s. rece: "Hi ce oni 
(zidovi) isplatiti odstetu za vaseg druga, ili ce njihovo 
odbijanje dovesti do rata!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., je 
naredio da im se to napise i posalje pismo, na koje su mu oni 
odgovorili: "Tako nam Boga, mi ga, uistinu, nismo ubili!" 
Potom AHahov Poslanik, s.a.v.s., upita Huvejjisa, Muhajjisa i 
Abdur-Rahmana: "Hocete li se zakleti i tako zasluziti 
(odstetu) za (prolivenu) krv vasega druga?" Oni odgovorise: 
"Ne." Poslanik, s.a.v.s., rece: "Hocete li da vam se zidovi 
zakunu?" Odgovorise: "Ne, oni nisu muslimani." Najzad je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., isplatio odstetu iz svog imetka i 
poslao im stotinu deva koje su im dovedene pred kucu. Sehl 
ibn Ebi Hasme veli: "Jedna crvena deva me je udarila 
(svojom nogom)." 

Muhammed je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., im je 
rekao: 'Hocete li se zakleti i tako zasluziti (odstetu) za 
(prolivenu) krv vasega druga?'. zeleci im time skrenuti paznju da 
oni imaju pravo na odstetu, a ne na odmazdu, a na to upucuje 
prvi dio hadisa, u kojem stoji: 'Ili ce isplatiti odstetu za vasega 
druga, ili ce njihovo odbijanje izazvati rat'. Na ovo spomenuto 
odnosi se drugi dio hadisa: ' Hocete li se zakleti i tako zasluziti 
(odstetu) za (prolivenu) krv vasega druga?', jer za prolivenu krv 
postoje dvije kazne: krvarina, ili odmazda. Ovdje im 
Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije kazao: ' Hocete li se zakleti i tako 
zasluziti odmazdu onoga kojeg ste optuzili za (prolivenu) krv 
vasega druga?', nego je time zelio kazati: Tako cete zasluziti 
odstetu za (prolivenu) krv vasega druga', jer prvi dio hadisa 
aludira na to, a to su rijeci (Vjerovjesnika, s.a.v.s.): 'Ili ce isplatiti 
odstetu za vasega druga. ili ce njihovo odbijanje dovesti do rata!' 



129 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Omer ibnul-Hattab, r.a., je rekao: 'Zakletva kojom se 
negira umijesanost u ubistvo povlaci za sobom (punu) odstetu 
(diju), a ne odmazdu', Sto je navedeno u mnogim hadisima. 

Mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu Hanife, kaoi vecine 
nasih pravnika." 



130 



Poglavlje o fiksnim kaznama za kradu 



POGLAVLJE O FIKSNIM KAZNAMA 44 ZA KRADU 45 

1. O robu koji ukrade od svoga gospodara 

jj*£ ^ fa XP Dl Jbjj jj !_JLJl ^ tSjAjJl Lj-U- iiUU lij>l - "\A^ 
0^ <uts ljj» *Ja3t : JUS "J Xm «lp ill j^j LjUaiM jj f& Jj «.lr ^^^itM 
*Lji : f>* J la l£ji Oj=-» \q& jij*^ i\j» Jj-» : Jlas ? J^ bUj : jUa 

. *£pli» (Jj^i A^Ob 1 *^ ^rr^ j-«i 

«1!j* j» jl <u> ^ ^j ^i j<a Jj^i jlc <d Jrj let . JU*-U ijutj : .urf JlS 

jl L»j Urfcyl jlT jl jj*j *u)y- jl 4i«* jl <u*-l jl «uH j^ iij_j UJ *Ja£ll 

ja jkflj ciJo t-—fli Ju J ^t OVSCs *^AdJ ^ j^-l d^Urf CJlT jl ljww> 

. Lj^is ^ iaUJi j aitf- ^E Jjj <dT \JL*j ! (^^ai aJu J <i! j£ Jj^ 



U serijatskom pravu postoje kazne koje su odredene zakonskim 
tekstovima Kur'ana i sunneta (hudud) i one su fiksne, kao kazne za 
kradu, blud, potvoru, pijenje alkohola, a postoje i kazne koje nisu 
precizno odredene, nego je izricanje adekvatnih kaznenih mjera i 
diskrecionih kazni prepusteno zakonodavnoj vlasti (te'azir), sto cini 
Serijat prinijenljivim u svakom vremenu i svim okolnostima. 

" Allah, dz.s., kaze: „Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, 
neka im to bude kazna za ono sto su ucinili i opomena od Allaha. A 
Allah je silan i mudar." (El-Ma' ide, 38.) 



131 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



681 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhn od 
Es-Saiba ibn Jezida, da je Abdullah ibn Amr el-Hadremi 
dosao kod Oraera ibnul-Hattaba, r.a., vodeci svoga roba sa 
sobom, pa mu rece: "Odsijeci ovom (ruku), on je, uistinu, 
ukraot" Omer ga upita: "A sta je ukrao?" "Ogledalo moje 
zene cija vrijednost je sezdeset dirhema", odgovon. Omer 
mu rece: "Pusti ga, za njega nema odsijecanja (ruke)! Vas 
sluga je ukrao vase stvari!" 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Svaki covjek 
koji bude imao roba (slugu) pa on ukrade od svoje rodbine, 
svoga gospodara, ili supruge svoga gospodara, ill muza svoje 
gospodarice, za njega nema odsijecanja (ruke) za ono sto ukrade, 
jer kako ce biti odsijecanja za potkradanje njegove sestre, brata, 
tetke po ocu, ili tetke po majci. A ako bi on (rob, sluga) bio 
potrebit. starac, ili dijete, ili ako bi, pak, (njegova sestra tetka i 
dr ) bila potrebita, primorao bi se (rob, sluga koji je u krvnom 
srodstvu s njima) da ih izdrzava i oni bi imali svoj udto u 
njegovom imetku. Kako onda da se izvrsi kazna odsijecanja 
(ruke) onome koji ima svog prava i udio u ukradenom raietku?! 
Sve ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



( 



jjA (I \£ dlb > j^jfi (3^ j* ^ ) - t 



2. O onome ko ukrade datule ili nesto drugo sto nije 
uobicajeno zasticeno 

h J^j ii\ L*~- 4 Of 0*? ■»&* ¥ •& ^ ^ ^ " %M 



132 



Poglavlje o fiksnim kaznama za kradu 



682. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Abdur-Rahman ibn Ebi Husejn da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Nema sjece (rake) zbog (krade) plodova sa stabla, niti 
zbog (krade) stoke sa pasnjaka. Pa kada (stoka) bude u toru, 
ili plodovi u hambaru (i tada dode do krade), onda se odsijeca 
(ruka) ako (iznos vrijednosti stvari) dostigne iznos (cijenu) stita 
(koji se koristi u borbi)." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ko ukrade plodove 
(datule) s palminog stabla, ili ovcu s pasnjaka, nece mu se 
odsjeci (ruka). Kada plodovi budu doneseni do hambara ili kuce, 
ili stoka bude zarvorena u tor, te to (plodovi i stoka) bude imalo 
svog cuvara, pa kradljivac dode i ukrade nesto od toga sto 
odgovara cijeni (iznosu) stita, njega slijedi odsijecanje (ruke). 
Stit je tada imao vrijednost deset dirhema (srebrenjaka), tako da 
nema odsijecanja kada se radi o manjoj vrijednosti od toga (ali 
ima druga sankcija koju sud odredi). To je stav Ebu Hanife i 
vecine nasih pravnika, Allah im se smilovao." 

Vfc ii\ i)\f j> ^ ji JUrf jf. JUt^ jj ^ Ujjj-t dUU \ljp\ - "VAT 
tiij j-Uj LpjJ 1 s- 9 "^ Vj** fl * iL ?-' Ja*^" J -»-<»j*i J*rj JaiV j* bJj (ij-i 

i : Jji ^j Up ill J*p ill J_^j g? aj\ oj>\3 aSUs gfj*- j> ^3lj 
Jiji jAj ^*Ap 4*1 01 jjA j| : J*J\ JlS , jU-l y£)i _, . jg Vj J J ^ks 
4jii Jj-»j j* c-*C i^JLib ajJ«J Uj jjii (1>1 *^*s>-t uU a-U *la3 
? I4» ^ 04>t : jiij aJ JUS Oljy> ^/l <js- Aiw ^^Xgi U-ij Up 4sl U-p 



133 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



4) J^j c^ ytf : J^ Ml ^ ^ -J* gL, CJt U* : Jfl ,-» : J* 
. j^tt JUJU Oljy j*fc j*"*J J* S* t" "* "■ J ^- ^ "^ ^ ^ 

683 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Muhammeda ibn Jahja'a ibn Habbana, koji je kazao da je 
neki sluga ukrao palmine sadnice iz basce nekog covjeka pa 
ih ie presadio u bascu svoga gospodara. Vlasnik je izasao u 
potragu za svojim sadnicama, pa ih je pronasao, te se obratio 
Mervanu ibnul-Hakemu (koji je tada bio namjesmk Medme), 
koji je zatvorio tog slugu i imao namjeru odsjeci mu ruku. 
Gospodar sluge se uputio kod Rafi'a ibn Hadidza kojeg je 
upitao o tome, pa ga on obavijesti kako je cuo Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., da kaze: "Nema odsijecanja (ruke) za 
(ukradene) plodove, niti za (ukradenu) sadnicu (palme). Covjek 
recV "Mervan je zatvorio moga slugu i zeli mu odsjeci ruku, 
pa bin volio da mu ti ode! i obavijesti! ga o onom §to si cuo 
od Allahovog Poslanika, s.a.v.s." Otisao je s njim do 
Mervana pa mu Rafi' rece: "Da H si zatvorio slugu ovoga 
(covjeka)?" "Da", (odgovori Mervan). "Pa sta ces 
uraditi?"(upita Rafi) "Namjeravam mu odsjeci njegovu 
ruku" Rafi' mu (tada) rece: "Uistinu sam cuo Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., da kaze: 'Nema odsijecanja (ruke) za 
(ukradene) plodove niti za (ukradenu) sadnicu palme. 
Mervan je potom naredio da se sluga oslobodi. 

Muhammed je rekao: ;t Mi ovo prihvatamo. Nema 
odsijecanja (ruke) za (ukradene) plodove koji vise na stablu, m 
za "(ukradenu) sadnicu (palme), niti ima odsijecanja za 
(ukradenu) mladicu ili stable. Ovo je stav i Ebu Hamfe, Allah 
mu se smilovao." 



134 



Poglavlje o fiksnim kaznama za kradu 



U 0* JjLjl <L$J £^1 AJ ^ *^jjl <U» ijj^j Jj^l Mb ) - Y 

( f U>l Jl ^ 

3. O covjeku kojem nesto bude ukradeno sto zahtijeva 
odsijecanje, pa on to pokloni kradljivcu nakon sto podnese 

prijavu vlastima 



Jsl : JlS : 4>t j» ill *lp jj 0l_^» ^p lSj*j1' WJ5* cUJU UjsM - *\At 
^r>} J* ^ &■ ^f teb~\y m IpjJ iUU jtr^i jl j* 4Jl : A^f ^ ^'j^ 
aJ JUs diia j^i^j ^ ^ aji : J, JJ as <ui : Jus ^j aJp ill Ju> ill 
J d\jLff f\a &» jvkbi jl ^aj bi grji : (JL.J aJp isi ^U ill J^-ij 
iii J_^ij <u ^ita JjLJi JL>1$ fltbj JL*U JjU Sfrb^j a^bj ijujs* o^di 

OJj gjui 3( JjUl; ^Uj <Up ill j^U ill Jj-ij ytt ^j 4„1p ill ^ 
ill Jj-jj JUS A3Xrf> Up j* U* ijf jl -j\ ill J^j L, ; 01j*U> JUS 

. aj j^-jU 01 JJ ^ : j,JL.j aJp ill JU» 

gttt (I «a^ oJ-1 ^u. ^jj Jiiai jl fiU^i Jl JjLJi jij bi : jl^ Jtf 

684. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Safvana ibn Abdullaha ibn Umejje da je rekao: "Receno je 
Safvanu ibn Umejji: 'Ko ne ucini hidzru, propao je.' Safvan 
je pozvao da mu dovedu njegovu devu koju je uzjahao i 
stigao kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojem je rekao: 
'Meni je receno: 'Zaista, onaj ko ne ucini hidzru, propao je." 
Allahov Foslanik, s.a.v.s., mu na to rece: 'O Ebu Vehbe, vrati 
se mekanskim dolinama!', pa je Safvan zaspao u dzamiji 
(Allahovog Poslanika u Medini). stavivsi svoj ogrtac pod 
glavu. Dosao je kradljivac i i uzeo njegov ogrtac, pa je 
ahvatio kradljivca i doveo ga pred Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., koji je naredio da mu se odsijece ruka, a Safvan rece: 



135 




Muvetta' - Malik ibn Enes 



'O Allahov Poslanice, ja nisam ovo zelio, dajem mu ga 
(poklanjam mu ogrtac) kao sadaku\ a Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., na to rece: 'E, da si to ucinio prije nego sto si mi ga 
doveo!' " 

Muhammed je rekao: "Ako protiv kradljivca ili klevetnika 
bude podnesena prijava nadleznim organima, pa onaj radi koga 
se treba izvrsiti serijatska kazna oprosti, nije dopusteno vladaru 
obustaviti izvrsenje te kazne, nego je treba provesti. To je stav 
Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



4. Kolika je vrijednost ukradene stvari zbog koje je obavezno 

odsijecanje? 



^irdt : ^ #\ & j** & ii j+ & ej u ^ ^ ^ ~ ™ D 

685. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NafT, sluga 
Abdullaha ibn Omera, od Ibn Omera, r.a., da je Vjerovjesnik, 
s.a.v.s., (naredio) odsijecanje (sake za ukradeni) stit cija je 
cijena iznosila tri dirhema. 

ii\ : j3-J\ 4-e C* ly* J- j& 4 j* & **> ^ ^ ^ ~ nM 

j3 j*-y ij>. ca^ 1 ^ c ^ * ( j ^ i * Uail j^ ^ # ^ "^ ^ ^ 

J^j *r^li 4* j^ ajfth f*A\ J^U : ^ *>r** a j* V* ^-^ 
UA* aUt &\ ijJl ^Ui Uj iuJil L*JJ Ui . U* Wj 8j> j? U*l ^^ 
£ ^ aiffe ui& #fja »j*A& ijsl' >>tf ^j -MJ' ^ l J^J ** ^ 



136 



V 



Poglavlje o fiksnim kaznama za kradu 



0*ki3 LiilP At &jA\3 iJj-Pl3 dUi jP Ji«i JLyJl Uailj V4J1 l^sf jf L^P- 

. IupU&S jUi ^j J *JaiJl : iiilP cJUj . oJu 

686. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr od Amre bint Abdur-Rahman, da je 'Aisa, 
Vjerovjesnikova, s.a.v.s., sup ruga, krenula na put ka Mekki i 
sa sobom povela dvije sluskmje i slugu iz porodice Abdullaha 
ibn Ebi Bekra es-Siddika. S tim sluskinjama je poslan jedan 
jemenski ogrtac koji je bio zasiven u zeleno platno (platnenu 
vrecu). Ona ('Amra) pripovijeda (taj slucaj): "Sluga je uzeo 
vrecu, otvorio je i izvadio ogrtac, a na njegovo mjesto je 
sravio odjecu od vune ili janjece koze i ponovo je zasio vrecu. 
Kada smo stigli u grad, taj ogrtac smo predali onome kome 
je poslan. Nakon sto su otvorili vrecu, nasli su onu vunenu 
odjecu, a ne (poslani) ogrtac, pa su se obratili onim 
sluskinjama koje su to prenijele ' Aisi usmeno ili su joj o tome 
pisale, te su (za kradu) optuzile slugu. On je upitan o tome, pa 
je priznao, a 'Aisa je naredila da mu se odsijece ruka (saka), 
pa je tako i ucinjeno. 'Aisa je (nakon toga) rekla: 'Odsijecanje 
biva (u slucaju krade onoga cija vrijednost iznosi) cetvrtinu 
(zlatnog) dinara."' 



: j*J>\ x* hi\ ly& jp aJ jp jSu jl jt ill j_p \jjjf-\ dS\* Uj^l - % AV 

. flJU JW* xkiS jLOj l?\ji jJiS- (^1 Jbj«e jfl 

jtua gj : Jb^dl Jjsi JUS : aJi «U jJai* Ui ^Lii <Jls*\ J& : .w* J is 
Ijjjj ,»Jtlj3 SjJ*P j^ JJl J JLil fSaiS *} :Jtj«Il Jl3j C^ib-^JI aJA Ijjjj 
ill ju jpj J& jPj OUiP jpj j*p jPj jiJLij "Up 411 ^J-* (^tJl jp diJi 
JjS jaj iiiili l$J Jbs-i ijjJ-l J J^A^I *lsr 1il9 . Jb-lj jjp jpj Jj*— a jj 



137 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



687 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr od svoga oca. a on od 'Amre bint Abdur-Rahman, da je 
jedan kradljivac ukrao grejpfrut (u to doba jedriu od 
naikvalitetnijih i skupocjenih vrsta voca) u vnjeme (halite) 
Osmana, r.a., pa je Osman naredio da se izvrsi procjena 
njene vrijednosti i, nakon toga, ustanovljena je vnjednost od 
tri dirhema, a tada se dvanaest dirhema mijenjalo za jedan 
(zlatni) dinar, te je Osman (naredio) da se izvrsi odsijecanje 
ruke (kradljivcu). 

Muhammed je rekao: "UCenjaci su se razisli o pitanju 
vrijednosti (ukradene stvari) zbog koje se odsijeca ruka. 
Ucenjaci Medine smatraju da je to cetvrtina (zlatnog) dmara i 
prenijeli su prethodne hadise. Ucenjaci Iraka smatraju da se ruka 
ne odsijeca kada se radi o vrijednosti manjoj od deset (srebrmh) 
dirhema i to su prenijeli od Vjerovjesnika, s.a.v.s,, Omera, 
Osmana Alije, Abdullaha ibn Mes'uda i drugih (ashaba i 
tabi'ina) Pa kada se radi o razilazenju uleme u pogledu 
serijatskih kazni, onda se uzima ono sto je sigurnije. a u ovom 
slucaju je to stav Ebu Hanife i vecine nasih pravmka. 

5. O kradljivcu koji ukrade, a vec mu je odsjecena ruka 
(saka), ili ruka i noga (stopalo) 

j*i ^ *rj d\ : 4t s r^ & o*-? *+ ^ ^ u u ^ ! _ %AA 

J^ diU U dtfj :/l j|1 Jj^ J^ 1 Cr* cM ^ : & *** &** >* 



138 



Poglavlje o fiksnim kaznama za kradu 



j&J CJtfj ^j-Jl Abrj j^ ^i jJaii ^«J| jji jklf ft Ur»t Jl> J^ ^jji 
JaI j* aj^j U* s> jr* ^ v^ a* 1 ^J JurjJij Jji fcUl ^ at 

^1 J IJijj (I ui( U^ ti' ^ ^ J*J ^^ JJ ^ J* U*L JSj 8i^ 

688. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur- 
Rahman ibnul-Kasim od svoga oca, da je neki covjek iz 
Jemena, odsjecene ruke i noge, stigao (u Medinu), pa je otisao 
Ebu Bekru es-Siddiku i pozalio mu se da mu je namjesnik 
Jemena ucinio nepravdu. Taj covjek je (te noci) klanjao 
nocni namaz (nafilu), pa je Ebu Bekr rekao: "Tako mi 
Gospodara tvog oca, ogromne li razlike izmedu tvoje noci i 
noci kradljivca!" Nakon toga je nestao nakit (ogrlica) Esme 
bint 'Umejs, Ebu Bekrove supruge. Taj covjek je zajedno s 
iijima trazio (nestalu ogrlicu) i govorio: "AHahu, Ti kazni 
onoga koji je pokrao ove dobre ukucane!" Pronasli su je kod 
zlatara koji je potvrdio da je covjek odsjecene ruke i noge 
donio (njemu) tu oglicu (da je proda). Kradljivac je priznao, i 
posvjedoceno je protiv njega, pa je Ebu Bekr, r.a., izdao 
zapovijed te mu je odsjecena njegova lijeva ruka. Ebu Bekr 
(tada) rece: "Tako mi Alia ha, njegova kletva protiv samog 
sebe je, po meni, za njega teza od njegove krade!" 

Muhammed prenosi: "Ibn Sihab ez-Zuhri je rekao kako se 
prenosi od 'Aise, r.a., da je kazala: 'Zaista je onaj koji je ukrao 
Esminu ogrlicu bio covjek bez desne ruke, pa je Ebu Bekr 
naredio da mu se izvrsi odsijecanje njegove desne noge 1 , i 

poricala je da se radi o covjeku koji je bio bez ruke i noge, a Ibn 
Sihab je najbolje bio upoznat sa ovim i slicnim stvarima u 



139 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



odnosu na njegove sunarodnjake. Do nas je doprlo i da Omer 
ibnul-Hattab i Alija ibn Ebi Talib, r.a., nisu u odsijecanju lsh 
vise od desne rake (sake) i lijeve noge (stopala), pa, ako bi 
takvog doveli (ponovo zbog krade), nisu primjenjivah kaznu 
odsijecanja, nego su od njega uzimali nadoknadu za pricinjenu 
stetu. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, Allah lm 
se smilovao." 



6. O robu koji pobjegne, pa ukrade 



£*j JjT f>3 3^ y* ji & ^ »4J> Ot : c? u U J^ ^ u U J^ ~ nM 
j^\ ii\ : lJut O^j k ^LT jf : j** & i' ** J JU * J ^ b! ^ 

^j oils f u?i sVj ^ j' fVtfl ^ <u f jii II ^ ^ ^ (*W f u ^ ^ ■**' 

689. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Nafi' da je 
jedan rob Abdullaha ibn Omera, r.a., izvriio kradu dok je 



46 Ako bi mu se odsjekla i lijeva saka, takav bi bio stopostotni invalid i 
bila bi mu potrebna pomoc drugih u obavljanju osnovnih radnji i 
djelatnosti, a da ne govorimo o odsijecanju i lijevog stopala (ako bi 
bio uhvacen po cetvrti put u kradi, nakon sto mu je odsjecena desna 
saka, lijevo stopalo, i lijeva saka), jer bi onda bio toliko 
hendikepiran da ne bi mogao gotovo nista raditi bez tude pomoci. 
Zato hanefije smatraju da se nakon sankcionisanja dvaju knvicnih 
djela krade, kada bade izvrseno odsijecanje desne sake, a drugi put 
lijevog stopala, ne ide dalje. 



140 



bio ii bijegu, pa ga je (nakon hvatanja) Abdullah ibn Omer 
poslao Se'idu ibnul-'Asu, r.a., da iiaredi izvrsenje odsijecanja 
nike. Se'id je odbio izvrsiti tu sankciju, te je rekao: "Ne 
kaznjava se odbjegli rob kaznom sjece ruke kada ukrade." 
Abdullah ibn Omer, r.a., ga upita: "Da li si pronasao u 
Allahovoj Knjizi da, kada odbjegli rob ukrade, ne odsijeca 
mu se mka?!" Zatim je Ibn Omer naredio da mu se odsijece 
ruka. 

Muhammed veli: "Odsijeca se ruka odbjeglom i 
neodbjeglom robu koji izvrsi kradu, ali nije dopusteno da neko 
drugi. osim imama (vladara, namjesnika, sudije) koji ima pravo 
presuditi, naredi izvrsenje kazne odsijecanja, jer je to hadd 
(tekstom Kur'ana ili sunneta odredena sankcija) koji ne provodi 
niko drugi izuzev imama ili onoga koga imam ovlasti. To je stav 
i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao." 



(^JbAil v^ ) - V 
7. O 'muhtelisu* 47 

j> 01 jj* ja j J U-S. |J JbM y*rj 01 : ^^ #1 U JS*1 ^ u U J^' - "H * 
. U* ^Ja3 V 4JI flj^li CjU jt Ju j Up J^aj sjb gks 01 jy> $Jb *£J~\ 

. Jlrf ill 43*j ILip- ^\ Jjj j*j . ^^Jbiii J glai ^! . i^O IJufij : x>£ Jtf 

690. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
je neki covjek oteo nesto u vrijeme Mervana ibnul-Hakema, 



Definicija ove vrste krade je: spretno i brzo uzimanje tudeg imetka 
javno, dok vlasnik ne obraca paznju, bilo to po danu ili noci. Ova 
vrsta se razlikuje od klasicne krade, jer je krada tajno uzimanje 
tudeg imetka. Za ovu vrstu krade ne slijedi kazna odsijecanja sake, 
ali su na raspolaganju druge vrste sankcija koje budu adekvatne 
pocinjenom nedjelu. 



141 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



te je Mervan htio narediti da mu se odsijece ruka, pa mu je 
Zejd ibn Sabit dosao sugerisati da se ovorae ne sijece ruka. 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu 
Hanife, kao i vecine nasih pravnika/* 



142 



Poglavlje o fiksnim kaznama za blud 



POGLAVLJA O FIKSNIM KAZNAMA ZA BLUD 

( fr jJ» Vb ) - 1 
1. O kamenovanju 

•M j* M 1 # At ^-p jj 4ii u-p je oi^i jii Ujyr-f iUu Uji^f - "\ ^ > 

jl J^-l olT jl fcji Ut c-a lil ^UJlj Jbrjll ^ ^^j lij yj ^ 

691. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
TJbejdullaha ibn Abdullaha ibn *Utbe, a on od Abdullaha ibn 
'Abbasa, r.a., da je on cuo Omera ibnul-Hattaba, r.a., kako kaze: 
"Kamenovanje je utvrden propis po Allahovoj Knjizi 48 i to je 
pravicna sankcija za onoga koji pocini blud a bio je u braku, 
bio muskarac ili zena, ako se to dokaze jasnim dokazom, 
trudnocom, ili bude priznanje." 



Allah, dz.s., kaze: „BIudnicu i bludnika (koji nisu bili u braku) 
izbieujte sa stotinu udaraca bicem, svakog od njih, i neka vas pri 
vrsenju Allahovih propisa ne obuzima prema njima nikakvo 
sazaljenje, ako u Allaha i u onaj svijet vjerujete, i neka kaznjavanju 
njihovu jedna grupa vjemika prisustvuje." (En-Nur, 2.) 
Smrtna kazna kamenovanjem (koja je predvidena za one koji su u 
braku. ili su bili u braku) ustanovljena je na osnovu ajeta o 
kamenovanju koji je derogiran tako sto je derogirano njegovo 
ucenje. ali je ostao propis." 



143 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



V^jt : JUS ^Ul v 1 "^ *%& f** 1 f ■ ^ ^J fr"^ i* ^ ^^^ ^ J 

692. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je on cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako govori: "Kada je 
Omer ibnul-Hattab, r.a., krenuo s Mine, zaustavio je devu 
kod Ebtaha, zatim je napravio hrpu od kamencica iz Bathe i 
bacio svoju odjecu na njih, te je zalegao i ispruzio svoje ruke 
prema nebu rekavsi: 'AHahu, ostario sam i izgubio snagu, 
povecao se broj mojih podanika, pa me uzmi Sebi a da ja ne 
ispustim nesto od Tvojih naredbi, niti da nesto tome dodam 
sto nije od vjere. Nakon toga je stigao u Medinu i odrzao 
hutbu u kojoj je ljudima kazao: 'O ljudi! Propisani su vam 
propisi i naredbe. Ostavljeni ste na jasnom putu!' Zatim je 
pljesnuo jednom rukom po drugoj i nastavio: 'Zato, nemojte 
ljude skretati (s toga pravog puta) lijevo ili desno! A onda, 
cuvajte se da ne budete unisteni zbog napustanja ajeta o 
kamenovanju, govoreci: *U Allahovoj Knjizi ne nalazimo 
dvije kaznene mjere (kamenovanje i bicevanje)', a Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., je primjenjivao sankciju kamenovanja i mi 
smo je primjenjivali. Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja 
dusa, kada ljudi ne bi rekli da je Omer dodao nesto 
Allahovoj Knjizi, dodao bih (ajet koji se ucio prije njegove 
derogacije): 'Ozenjen starac i udata starica kada pocinu blud, 



144 



Foglavlje o fiksnim kaznama za blud 



svakako ih kamenujte!', jer smo ga mi ucili (dok nije 
derogiran).' Ebu Se'id veli: 'Zul-hidzdze nije ni istekao, a 
Omer je ubijen (u njemu). 1 " 



^ d! ijj^r ijfJi <M : j*p jt h jlp j* £3U u^i dUu Uji*i - n^r 

4)1 1 Jj-ij y> J lis Lij ofjrflj -^i* t^rj iit ojjj^fj JLij 4_Ip Jit ,^L^ 
Uy< .J«i : ijJlaS ? (^-jjl OLA J oljjsll J OjJji L» : ^JUj 4JP J) I ^jUj 
\Ajj2j sijjJb IjjU ^jil L$j 01 ^JLf : p^Li jj ill jlp *i J lis Oixl£j 
: p^Li jj ill xp Jlis Iao*j Uj LgJlS U I j5 f **rj\ IA ^ »ju *j»Jb-f J«*3 
yli ^^1 iT L$i d*rf L. cix^ : Jlis ^J\ 3UT l$i ijij sju ^iy ^ix *jji 

. L3ry a-Lij aJp iui ^U« 4Jii J j-^j U4 

. ajb^i L^i oijH ^ tg Jar^i cJj : j*p ^1 jLi 

JJ i\j*\> £jjJ JUj Sfyb ^j j^JLyt y- Jjtj Lcj Jbs-Ei -Of lJUSj : JLw* JlS 

. Ul^is jj i»U)1j dill 43* j ia_^- jf JjS ^a iJLaj , iJl» i-Jj-^j 



693. Pricao nam je Malik, obavijestio nas je Nafi' da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., prenio slijedeci dogadaj. Jevreji su 
dosli kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa su ga obavijestili da su 
jedan njihov covjek i jedna zena pocinili blud, pa ih je 
Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao: "Sta ste prouasli u Tevratu 
pitanju kamenovanja?" Odgovorili su: "Da ih ponizimo i da 
se izbicuju," Abdullah ibn Selam im rece: "Slagali ste, zaista 
se 11 njemu spominje kamenovanje." Zatim su donijeli Tevrat 
i otvorili ga, a jedan od njih je stavio svoju ruku pokrivsi ajet 
kamenovanju i procitavsi tekst ispred i iza tog ajeta. 
Abdullah ibn Selam mu rece: "Podigni ruku!", pa je podigao 
ruku, kad ono ispod ruke ajet o kamenovanju. Jevreji su 



145 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



tada rekli: "Istinu si rekao, Muhammede! Zaista je u 
Tevratu ajet o kamenovanju." Zatim je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., naredio da se dvoje spomenutih kamenuju i kazna je 
izvrsena. Ibn Omer, r.a., pripovijeda: "Vidio sam covjeka 
(bludnika) koji se nadnio nad zenu (bludnicu) stiteci je od 
kamenja." 

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Muskarac 
musliman koji pocini blud s nekom zenom, a prethodno je stupio 
u brak sa slobodnom zenom muslimankom i s njom imao intimni 
odnos, kaznjava se kaznom kamenovanja i on se naziva 
"muhsan". A ako sa suprugom nije imao intimni odnos, ih je 
imao za zenu ropkinju, jevrejku, ili krscanku, u torn slucaju se ne 
smatra "muhsanom" i nece biti sankcionisan kamenovanjem, 
nego ce biti izbicevan sa stotinu udaraca bicem. Sve ovo je i stav 
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 

2. O priznanju bluda 
J cf **=* M ^ ¥> Oi *' J ^ & v ^ «*' ^ dlU \ij?t - Wi 

^j^ts pjusi jjbt cJU $ jf 4 V)^j 5Li ^ ** ^--^ *** -^ ^ ^ 

ill J^-j JUS *V ^ ?*J* % f* VO*J ^ •&: & J* A 
Ul : JW ill ^ ^ a^aft ^ ^ ^-i ^ : (A-J <0* to J** 



146 



Poglavlje o fiksnim kaznama za blud 



jl jl jJ-iSl U-Jl yij UlP <U^j AjI» *UjI airj .dUp Ay tibjbrj d.U-> 

. l^y cijStU l^Srj cJjSPl <JlS j^^l afyil 

694. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
'Ubejdu liana ibn Abdullaha ibn 'Utbe, a on od Ebu Hurejre i 
Zejda ibn Halida el-Dzuhenija, r.a., da su pripovjedali kako su 
dva covjeka bili parnicari pred Allahovim Poslanikom, 
s.a.v.s., pa je jedan od njih dvojice kazao: "O Allahov 
Vjerovjesnice! Presudi nam po Allahovoj Knjizi!? Drugi, 
koji je bio uceniji u vjeri od prvoga, rece: "Da, Allahov 
Poslanice, presudi nam po Allahovoj Knjizi i dopusti mi da 
govorim!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rece: "Govori!" 
"Zaista je moj sin bio najamnik kod ovoga, pa je ucinio blud 
s njegovom zenom, pa su me obavijestili da mog sina slijedi 
kazna kamenovanja, a ja sam ga iskupio sa s tot inn ovaca i 
jednom ropkinjom koje sam posjedovao. Potom sam upitao 
ucene ljude o tome, pa su mi odgovorili da je kazna za mog 
sina stotinu udaraca bicem i progon u trajanju od godinu 
dana, dok je za njegovu zenu kazna kamenovanje." Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Tako mi Onoga u cijoj ruci je 
moja dusa, presudicu vam po Allahovoj Knjizi! Sto se tice 
stoke i ropkinje, one ti se trebaju vratiti", a njegovog sina je 
dao izbicevati sa stotinu udaraca i prognao ga godinu dana, 
zatim je naredio Unejsu el-EsIemiju da dovede zenu onoga 
drugog covjeka, pa ako bi priznala, izvrsio bi smrtnu kaznu 
kamenovanjem. Ona je priznala, pa je kazna kamenovanja 
izvrsena. 



cjj Ut Hj^\a ^j Up di ^U ^i c-»f Styi £»! : ojjss-f nsf aS^-U jf 

^ s^" &~ i£*^ '• f^3 *J* ^ J^ ^ Jj-»j ^ J^ J-»^ u*J 

&■ jAJi : U J La* asjI ca^oj! IU* { j^y ^ ,*aJI : LA J lis *uil c-*^j 

. JLi-l LUp *JU US y>U 43je.tr f *UPiji-il3 4-Pijs-J 



147 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



695 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jakub ibn Zejd 
od svoga oca Zejda ibn Talhe, a on od Abdullaha ibn Ebi 
Mulejke, da je jedna zena dosla Vjerovjesniku, s.a.v.s., 1 
obavijestila ga da je pocinila blud, a trudna je, pa joj je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Idi (i ne vracaj se) dok se ne 
porodis!" Kada je rodila (dijete) dosla mu je (ponovo). Oil 
(Allahov Poslanik, s.a.v.s.) joj je rekao: "Idi (i ne vracaj se) 
dok dojis (to dijete)!" Kada je zavrsila s dojenjem (nakon 
dvije godine), dosla mu je (po treci put). "Idi (i ne vracaj se) 
dok mu ne pronades staratelja", rece joj. Pronasla je onoga 
ko ce se o njemu starati, a zatim mu je ponovo dosla, pa je 
naredio da se izvrsi nad njom serijatska kazna (hadd). 

J* *~J* J* \iji\i ^^ ^J ol : V^ ^ ^ ^ U ^ ~ ™ n 

. j^3 m ytt otet*a gji ^ J* ^3 ^j <0* to J^ to J^j, o^ 

. A^i J* 4*1 /* tj frjli &-M iiii J** J** '■ ^^ O* 1 ^ 

696 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
ie neki covjekza vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.s., priznao 
da je pocinio blud i priznao to cetiri puta (da je istina ono sto 



49 U ovom slucaju se jasno vidi izuzetna snaga istinske vjere kod ove 
zene Allah joj se smilovao i oprostio joj, koja je skupila ogromnu 
snagu da prima nedjelo koje je pocinila, ali u isto vrijeme je 
pokazala istinsko kajanje za ono sto je uradila. Hadis je i dokaz da 
kaznu zasluzuje samo onaj ko pocini nedjelo, a ne neko drugi kao 
sto je dijete koje je nosila u stomaku i nakon sto ga je rodila. 
Poslanik, s.a.v.s., je zaStitio dijete i omogucio mu dolazak do 
niegovih prava. Takoder, s obzirom da se radi o pnznanju, postojaia 
je mogucnost da se zena i ne pojavi nakon protoka odredenog 
vremena (pa bi izvrsenje kazne bilo opozvano), ali je ona odabrala 
da se ocisti od grijeha na ovom svijetu, kako ne bi bda kaznjena na 
ahiretu Neki ucenjaci smatraju da se ona obratiia eetiri puta 
izrekavsi svoje priznanje, tako da je to u rangu cetverostrukog 
svjedocenja. 



148 



Poglavlje o fiksnim kaznama za blud 



za sebe tvrdi), pa je (Allahov Poslanik, s.a.v.s.) naredio da se 
nad njim izvrsi serijatska kazna (hadd). 

Ibn Sihab veli: "I zbog toga, prihvata se priznanje osobe 
protiv samog sebe." 






J* Ujlb A-ii J* J>j&\ ^brj ji : plJ j, juj Uju>- <*Ul° Uj^f - M.V 
Jpj-j pL>} <Up ill ^J^ in Jj^j ipai j,JLij <Up ill ^^U* ill Jj-j j^p 
jy : JUS -Ojfi glu? ,1 Jjjbr Jo^-j jls ljut JjS : JUS jj-X* h^> jts 
01 ^ OT as ^aUi i^ji : Jis ^ jd*i dj yte j^i <u wi"j jS hj^, jls jjJa 
j* <ul» ill ju*j j z~Js U-i oljjilaJl aJj* ja AjL^l j*i ill jjjb- j* I igaj 

697. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem kako je neki covjek za vrijeme Allahova Poslanika, 
s.a.v.s., priznao da je pocinio blud, pa je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., zatrazio da ma se donese bic, te inn je donesen 
ishaban. Rece: "Bolji od ovoga (mi donesite)!" Donijeli su mu 
novi bie ciji gornji kraj nije bio rascvjetan (od prethodne 
upotrebe). On ponovo rece: "Izmedu ova dva (mi donesite)!" 
Tad a su mu donijeli bic koji je upotrebljavan prilikom 
jahanja pa je tako omeksan. Zatim je naredio da se izbicuje 
njime, a nakon toga rekao: "O ljudi! Doslo je vrijeme da 
prestanete prekoracivati Allahove granice! Pa ko pocini neko 
od ovih nevaljalih (necistih, nemoralnih) djela, neka se pokrije 
Allahovim prekrivacem (tj. neka se pokaje), jer onaj ko nam 
otkrije svoje lice (objelodani svoje djelo), provest cemo nad 
njim Allahovu Knjigu!" (tj. propise Kur'ana) 






jiJ-jJl £> Jji jp. &J&- x^ ^i c*j aJ-p ii\ *SU Ujtff-f SSu UjjsM - n ^ A 
n\ <uUi J* Jjjpt f i^-ti £> hjbr J* £*j }br j ii\ : 4* Jw ill ^j 



149 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



698, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' kako je 
Safijja bint Ebi 'Ubejd pripovijedala od Ebu Bekra es-Siddika, 
r.a., da je neki covjek bludnicio s ropkinjom koja je bila 
djevojka te je zanijela. Zatim je on priznao da je pocinio 
blud, a nije prethodno bio u braku (nije bio muhsan), pa je 
Ebu Bekr, r.a., naredio da se izvrsi kazna bicevanja, a onda 
je prognan u Fedek. 



jjl in ^ it j*-! j*-t 4 ^ui in &*j.ijh f> J? * *• Ji< ^> ^ H 

4] JUS ^Vtf-1 jj j*e ^"i ^ 4-i * > <^ : o^ Jtf . «U* jp. iysJt 
^ *^ ^ yj ^4 : Jrfw J\S . /; ji> Jtf Uf j** 4i J\a /( ^S Jti Uf 

^\ 4* ff& : J,*- J\5 yj js ^t : aI Jfl ^j Up ill ^U ^ ^ 
jSSl lit ^ 4* ^ dib Jf tjV dUi J J^ : J\3 ^j *M A> ^ 

. ^ji 4j yti . ^ : Jti s-s? f ' j^' 



699. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn 
Se'id: "Cuo sam Se'ida ibnul-Musejjiba da kaze: 'Neki covjek iz 
Eslema (po imenu Ma'iz) dosao je Ebu Bekru, r.a., i rekao mu 
da je nitkov pocinio blud (misli na sebe), pa ga Ebu Bekr, r.a., 
upita: 'Da li si to ikome osim mene spomenuo?' Ovaj 
odgovori: 'Ne.' Ebu Bekr mu rece: Tokaj se Allahu i pokrij 
se Allahovim pokrivacem, jer uistinu Allah prima pokajanje 
svojih robova.' 

Se'id je rekao: "Dusa mu se nije smirila, pa je otisao 
Omeru ibnul-Hattabu, r.a., koji mu je dao identican odgovor 
Ebu Bekrovom, ali mu ni to nije bilo dovoljno za smiraj 
duse, pa je otisao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao mu: '(Ovaj) 
nitkov je pocinio blud.' Se'id pripovijeda: 'Allahov Poslanik, 



150 



Poglavlje o fiksnim kaznama za blud 



s.a.v.s., se okrenuo od njega, te mu ovaj to ponovi vise puta, a 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., se stalno okretao od njega. Kada je 
to innogo puta ucinio, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je poslao 
(nekoga) da ode do njegove rodbine i upita ih: 'Da li se zali na 
bolest, da li je lud?' Oni su odgovorili: 'Allahov Poslanice, on 
je uistinu sasvim zdrav.' Poslanik, s.a.v.s., je upitao: 'Da li je 
bio ozenjen (muhsan). Hi neozenjen?' Odgovorili su: 
'Ozenjen.' Zatim je naredio da se izvrsi kazna 
kamenovanja.'" 



& Jj-0 Of : 4nL Ai\ lu j> ^ Ujj^i dUb> \jjjr\ - V » • 
dl'b^ ^ j| J|ja b : y\j* ^Ju ,JUl ja JvJ Jtf ^j Up ill jU 
Jlj» j> ^m jt Ju ji «J ^Jj* J ijjJ-l iJbi cJum) : ^ Jtf dU lj* 0l£ 

. jj?- 7L-&up C.J.L*M j ^£Jj^ Jt JA ; JUS 

j oiy gj( ji ja- ^jlb 4Sij=Pb J^jli ^- *ij . J^-ti <df ijjSj : ju^ Jia 
ytjll a-sAS ^U Ailj-tb JjtjJi i^jj 'i : iuJl Os.b> dUiTj l&X- ^Jb? gjf 
j? oly. £jl jit ojj . bJl^ii ja kbJij litf- ^t Jji jAj oly gjf ji ^ 

• *lw-< ^j **j?rj J-5 ^r j 

700. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
kako je do njega (predajom) stiglo da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao covjeku iz (plemena) Eslem po imenu Hezzal: 
"O Hczzale! Da si ga pokrio svojim ogrtacem (sakrio njegovii 
sramotu), to bi bilo bolje za tebe!" 50 






Hezzal je imao sluskinju s kojom je Ma'iz pocinio blud, pa mu je 
Hezzal rekao: "Idi Allahovom Poslaniku, pa ga o tome obavijesti, 
mozda ce mu o torn pitanju biti spustena objava", pa je on otisao i 
desilo se ono sto se desilo, te je Allahov Poslanik, s.a.v.s., izrekao 
ovaj hadis. 



151 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Jahja veli: "Citirao sam ovaj hadis skupu na kojem je 
prisustvovao i Jezid ibn Nu'ajrn ibn Hezzal, pa Jezid rece: 
'Hezzal je moj djed, a hadis je istinit i tacan.'" 

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Covjek koji 
prizna da je pocinio blud nece biti sankcionisan sve dok ne 
posvjedoci cetiri puta na cetiri odvojene sjednice da je pocinio to 
djelo. To je i sunnet potvrdio, da se 5ovjek koji prizna da je 
pocinio blud nece sankcionisati sve dok to ne potvrdi cetiri puta. 
To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika. A ako bi priznao 
6etiri puta, zatim povukao svoja priznanja (prije izvrsenja 
kaznene mjere ili u toku njenog izvrsenja), prihvatit ce se njegov 
opoziv priznanja i pustit ce se na slobodu. 

( ujji j aij^^i ^>b ) - r 

3. O prisili na blud 

4iij >**J Jij J* fjk &«" &P <>1 : ^ UJr dUU Uj*M - V >.\ 

701. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
jedan rob koji je bio zaduzen za prikupljanje petine od 
ratnog plijena privolio jednu ropkinju na blud, a bila je ratni 
plijen (zarobljena), pa ga je Omer ibn Hattab, r.a., dao 
izbicevati i protjerati, a ropkinju nije dao izbicevati zbog 
toga sto ju je ovaj prisilio. 



152 



Poglavlje o fiksnim kaznama za blud 



Jj-I <ue ^jj OU Ju>-lj ^U- J JlJUaJlj jJ-I t-d£ *tf j (jlJ-aJl Jj* JiJ-l Up 
. b'lgii j* 4aUllj t5 w ; tJt (e^jilj ^^ <4^ Jj* J* J (iU-al 1 Uf V^J *&-*! 

702. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab, da 
jc Abdul-Melik ibn Mervan presudio o pitanju zene koja je 
privoljena na blud, da je onaj koji je to pocinio obavezan dati 
iznos 11 visini njenog mehra. 

Muhammed je rekao: "Ako bi zena bila prisiljena na blud, 
za nju nema sankcije, a sankcija (hadd) se izvrsava nad onirn koji 
ju je privolio (na blud). Pa ako se ustanovi striktno odredena 
sankcija (hadd), otpada obaveza placanja iznosa u visini (njenog) 
melira, tako da nije obavezujuce izvrsenje hadd a i obestecenje u 
visini mehra kada se radi o jednom bludnom cinu. A ako bi bilo 
odbaceno izvrsenje hadda zbog postojanja sumnje, onda postaje 
obavezno obestecenje u visini mehra. Ovo je stav Ebu Hanife, 
Ibrahim a en-Neha'ija i vecine nasih pravnika." 

( UjJ! J dUUil Jb- *jU ) - t 

4. Odredena kaznena in j era (hadd) za robove o pitanju 

bluda 

&\ xs- jP fljj^f jL«j jj OUJLi ii\ JU-j jj ^gji LSJb- diJUi Uj^f - V • T 

. tiij\ J uy-3* t^*-> SjU^I Xt*i j jo Ju*ij UJLbhj 

703. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da ga je obavijestio Sulejman ibn Jesar, a on prenio od 
Abdullaha ibn Ajjasa ibn Ebi Rebi'e el-Mahzumija da je kazao: 
"Omer ibnul-Hattab, r.a., mi je izdao naredbu o pitanju 
mladica iz Kurejsa, pa sino, zbog bluda, izbicevali sluskinje 
koje su radile u organima uprave s po pedeset udaraca." 



153 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



^4* : 1#» .j| & A,* & k .*** & ^^ Oi ] ^ dUU Uj^l - V. £ 
lij l#.l ££ Ji- U-j Up &| JU* ^ of : ^A-l Jll* j< &j 0*J 5 Ar* 
CJj til (P UjjO*li cJj \'z\ f UjdbrlS CJj 1*1 : J^ ? ^r^t Jj CJj 

^ a*ulij 34*- ^ Jy j*j . j£-Jij ^ v^j -^ ^-^J 5jJ * 

704. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
'Ubejdullaha ibn Abdullaha ibn 'Utbe da su Ebu Hurejre i Zejd 
ibn Halid el-Dzuheni, r.a., rekli da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., 
upitan o robinji koja pocini blud, a nije bila u zakonitoj 
bracnoj vezi, pa je odgovorio: "Ako pocini blud, izbicujte je, 
pa ako opet to ucini, izbicujte je ponovo, pa ako opet to ucini, 
izbicujte je ponovo, a ako to ponovi, prodajte je, pa i za 
cijenu jednog uzeta." Ibn Sihab veli: "Ne znam da li nakon 
treceg Hi cetvrtoga puta." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Kada se radi o 
sankcionisanju roba i robinje, oni se za pocinjeni blud kaznjavaju 
bieevanjem upola manjim brojem udaraca nego sto je slucaj sa 
slobodnom osobom, a to je pedeset udaraca. Isti propis 
(polovicna kazna) odnosi se i na kaznene mjere za potvoru 
(muslimana ili muslimanke da su pocinili blud), konzumiranje 
alkohola i drugih opojnih sredstava. To je misljenje i Ebu 
Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



154 



Poglavlje o fiksnim kaznama za blud 



h) J ^ •&? d : >.j*il JU- ji j*S js- iUjJl y} ljj>l dJUU Uj^l - V * © 

jj jUiP C-f j3l : jLftS Ajwjj jj yip j* 4Jil JU> cJLi : iUjll jji J 13 . jylfi 

• CWj' j^ J^' *ij* J lj ^ "-Hj-* ljj "' ^-i'j ^ '/!" *Ja ff-UaJit-\j DUp 

. jJ-l 0?- u»-fii s^Lr jjrjwji 1|l ijiJt J AjJi ^j-^ *l ^^ 'Mj : JUrf J 13 

. liSl^aS j^ 4»U)lj 4jL»» jl JjS jAj 

705. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad, 
prenoseci da je Omer ibn Abdul-' Aziz dao da se rob koji je 
pocinio potvoru izbicuje s osamdeset udaraca. Ebuz-Zinad 
veli: "Upitao sam (o tome) Abdullaha ibn 'Amira ibn Rebi'u. 
pa mi je odgovorio: 'Dozivio sam (vrijeme u kojem je vladao) 
Osman ibn 'Affan, r.a., i halife koje su dolazili iza njega 
jedan za drugim (do hilafeta Omera ibn Abdul-'Aziza), pa 
nisam vidio nikog od njih da je roba koji je pocinio potvoru 
kaznio s vise od cetrdeset udaraca.' " 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Rob koji pocini 
potvoru kaznjava se s cetrdeset udaraca bicem, sto je pola od 
kazne koja je predvidena za slobodnu osobu. To je stav Ebu 
Hanife i vecine nasih pravnika." 

: JtfJ ! jj*\ j x«Jt j*. ^p Js*, j ol^ft jt\ t&b- dUu Uj*t - v • 1 

p^f 4Jil ^jsj ytf. j,\j ouspj j^Pj Up JIj y-l Jb- Juai aJs- jf L*L 

iillj J j-*!i d^j dy\£ j5LJi_j j*jM J jii-i . J^u 4^ iJutj : ju* Jli 

706. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
je u pit mi o kazni za roba koji je konzumirao alkohol, pa je 
odgovorio: "Do nas je (predajom) stiglo da se treba kazniti s 
pola kazne koja je predvidena za slobodnu osobu, te da su 
Omer, Osman, Alija i Abdullah ibn Omer, r.a., svoje robove 



155 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



sankcionisali s polovinom kazne predvidene za slobodnu 
osobu o pitanju (konzumiranja) alkohola. 

Muhammed veli: "Mi sve ovo prihvatamo. Odredena 
sankcija za pijenje alkohola i drugih opojnih sredstava je 
osamdeset (udaraca bicem), a sankcija za roba o torn pitanju je 
cetrdeset (udaraca bicem). To je stav Ebu Hanife i vecine nasih 
pravnika." 



5. O propisanoj kazni za implicitnu potvoru 

c* '*j** ** o* j*j» ¥ J>- ■*** *W $ W ^ U i** ~ V ' V 
jyfj, ^f «a j O^jj ^ u : U^J^i JUs Lwl j** OUj J j^rj Of : j3-jil -M> 

. jyli jtf-i j* »^i jJ-i sjO* Of i£y 1JU> tfj- ^ **>J *$ *lf 
^Jl uWi v^< J- S* J* ,lA 4 *"**' 03 : a^ J\l 

^ a f ^ ^* ^ ^^ ^ &* "' J ^ J "^ lji ^ J <** "^ ^ ^ 
. uu^is ^ i*uiij «—>- (jji Jj* j*j • ^ ^J ** ^ s^"J 

707. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebur-RidzaL 
Muhammed ibn Abdur-Rahman, od svoje majke, 'Amre bint 
Abdur-Rahmam da su se dva covjeka u doba Omera, r.a., 
medusobno psovala i vrijedala, pa je jedan kazao: "Moj otac 
nije bludnik, niti je moja majka bludnica." Potom je Omer 
zatrazio savjet (od ucenih ashaba) o torn pitanju, pa je neko 
(od njih) rekao: 'Pohvalio je njegovog oca i majku' , a drugi 
su kazali: 'Zar nije raogao naci neku drugu pohvalu, osim 



51 pa ga zato ne ceka kazna potvore za njegove rijeci 



156 



ove' 52 , 



Poglavlje o fiksnim kaznama za blud 



zato mi smatramo da ga trebas sankcionisati 
odredenom kaznom bicevanja ', pa ga je Omer dao izbicevati 
s osamdeset udaraca. 

Muhammed je rekao: "Ashabi Vjerovjesnika, s.a.v.s., su se 
razisli oko ovog pitanja u prisustvu Omera, r.a,, pa su jedni 
kazali: "Ne smatramo da za njega ima predvidene sankcije. On je 
pohvalio njegovog oca i majku 1 , pa smo uzeli za (ispravno) 
misljenje rijeci onih koji su ga oslobodili kazne, a jedan od onih 
koji odbacuju postojanje kazne (hadda) i koji kazu da nema 
sankcije bicevanja za indirektnu potvoru je i Alija ibn Ebi Talib, 
r.a. Stoga. mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu Hanife i vecine 
nasih pravnika." 



6. O propisanoj kazni za koDZumiranje alkohola 

y* £/■ : J tf fl J^' •**> J* ^^ ^ V^ ^ Ujs*( dUl» Uj^l - V . A 

708. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
mu je Saib ibn Jezid prenio (slijedeci dogadaj); "Izasao je pred 
nas Omer ibnul-Hattab, r.a., pa nam se obratio: 'Ja sam 
osjetio da taj i taj covjek mi rise na alkohol, pa sam ga o tome 
i tipitao. Tvrdio je da se napio ukuhanog vocnog soka. Ja 
sam se raspitivao o njemu (torn picu), jer ako opija, dacu da 
se sankcionise predvideaom kaznom bicevanja, pa je 
(ustanovljeno da se radi o alkoholnom picu), i izvrsena je 
propisana kazna bicevanja." 






jer je time zelio indirektno kazati da su roditelji drugog covjeka 
bludnici, pa zasluzuje kaznu za potvoru 



157 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



j ^ *iu-i tfjoitft J*& *> # j* ^ ^ u *** - v,s 

709 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Sevr ibn Zejd 
ed-Dili da je Omer ibnul-Hattab, r.a., zatrazio savjet o 
pitanju covjeka koji konzumira alkohol, pa mu Alija ibn Ebi 
Talib, r.a., rece: 'Smatram da ga trebas izbicevah s 
osamdeset udaraca, jer kada konzumira alkohol, napije se, a 
kada se napije, govori ono sto ne treba, a kada govon sto ne 
treba, pocne lagati i potvarati', ili kako je vec kazao , pa je 
Omer kaznjavao s osamdeset udaraca bicem za 
konzumiranje alkohola. 

7. O konzumiranju opojnih pica od meda (bit), kukuruza 

(gubejra 1 ) i drugih 

uitp j? j3-;\ jlp # aju- Ji & ^^ #; ^ ^ u ^ ~ vs ' 

710. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana, a on od 'Aise, r.a., supruge 
Vierovjesnika, s.a.v.s, da je rekla: "AUahov Poslanik, s.a.v.s., 
je bio upitan o 'bitV, pa je odgovorio: 'Svako pice koje opija 
je zabranjeno (haram).' " 



53 dvoumljenje prenosioca hadisa 



158 



Poglavlje o fiksnim kaznama za blud 



jp u~»! ji jj j tjjjsfcl dJu Uj^1 - v n 



cJU . U* ^j ui j> ^ : Jia ? ^jyAll ^p Jt* (JL.J Up in ^U 

. SS^SLJl : JUS <f ftljuiJl u IJbj 

711. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od 'Ata'a ibn Jesara da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitan o 
(picu) 'gubejri', pa je rekao: "U njoj nema dobra (hajra)", i 
zabranio ju je, te sam Zejda upitao Ita je 'gubejra', pa mi je 
odgovorio: sekreka. 54 

( hji>H\ ja 8^ Uj jd-\ pji. ub ) - A 

8. zabrani opojnih pica ('hamra'), i o drugim pit ima koja je, 
takoder, zabranjeno konzumirati 

jAf ^ J^ *>' ^j-^ 1 ^J ^ J* ^ 0>- "kj u js*f *&* u^i - v \ Y 
m Jj-^ Jsrj ^.ui : ^U- jj! JUS ^yJi j* j^ajw up 
ji cUp Ja : ^j Up ill U^> ^l 4 JUS j* JLjij U-.j Up ill U^ 
jgjdl 4 JUS <u*- Jl uL-jl «jUi V : Jl5 H l^ay Juj ill 

^ ?/" ^ ^ : J 1 ** ^i*^ *<>•' : J 1 * ? ^JJ 1 - 1 ^ : f^J ^ ^ (J^P 

. W$J U i^Ai ^ jyiljll £tfi : JU . U>j ^js- 

712. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od Ibn Vale el-Misrija da je on upitao Ibn 'Abbasa, r.a., 
o onome sto se dobiva cijedenjem grozda, pa mu je Ibn 
'Abbas odgovorio: "Jedan covjek je poklonio Allahovom 
Poslaniku, s.a.v.s., nijeSinu s vinom, pa mu Vjerovjesnik, 
s.a.v.s., rece: 'Zar nisi znao da ga je AUah zabranio?!' Ovaj 
odgovori: 'Ne.' Zatim mu covjek do njega nesto sapnu, a 

vrsta alkoholnog pica od kukuruza koje je pravljeno u Abesiniji 
(danasnjoj Etiopiji) 






159 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Vjerovjesnik, s.a.v.s,, ga upita: 'Sta si m« sapnuo?' Covjek 
odgovori: 'Naredio sam mu da ga proda.' Na to Vjerovjesnik, 
s.a.v.s., rece: 'Zaista, Onaj koji je zabranio njegovo pijenje, 
zabranio je i njegovu prodaju!' On (prenosilac hadisa) veli: 
'Otvorio je dvije mjesine iz kojih je istekio sve sto je bilo (od 
vina) u njima.'" 

juJ J\i Jyli Jj*i <y *rj o\ : j** &\ j* ^ ^ ^ ^ - v^r 
J JtfJ ? fct-il lj> Sj^fciS w-oiJij J'J J^ 1 j* tr* t^ U < : ** & *"' 

713. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 
prenoseci od Ibn Ornera, r.a., da mu je jedan stanovnik Iraka 
rekao: "Mi kupujemo hurme i grozde te ih cijedimo dok ne 
dobijemo vino, pa ga onda prodajemo.' Abdullah ibn Omer 
mu rece: 'Ja zaista prizivam Allaha i Njegove meleke za 
svjedoke protiv vas, kao i one od dzina i ljudi koji ovo cuju, 
da vam ja ne odobravam njegovu kupovinu, pa ga ne 
kupujte, ne cijedite i ne pijte, jer je on, uistinu, sejtansko 
djelo.'" 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Pica cije 
konzumiranje zabranjujemo su vino od grozda (hamr) i vino od 
zrelih hurmi (seker) i tome slicno, pa nema dobra u njegovoj 
prodaji, niti novcu koji se dobije od toga." 






■A - VU 



Jtf y* #' J* £* u U J^ ^ Ujl ^ 



160 



Poglavlje o fiksnim kaznama za bluci 



714. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Oinera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Ko bude pio alkoholna pica (vino, hamr) na ovom 
svijetu, /a Urn se ne pokaje, bit cemu zabranjen na ahiretu, 
pa njime nece biti napojen." 



jjf jp (^jUfliS' ^uj? jf j> 4)1 jlp ji (ib^-jj Ujy^i dJJu Uj^-f — v y 

ji ^tj ^jLflJ^i 5^vit uij ^iji-i j> oa~p bi ^i-i! c^T : Jli AJi l*JUu» jj 

js- aLLkLi ^j-43 L] j" 1 ^ iii C-ai3 Uj— Tl3 J 1 ^ 1 a J-* J>1 (4 </»» *i 

715. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn 
Abdullah ibn Ebi Talha el-Ensari prenoseci od Enesa ibn Malika, 
r.a., da je rekao: "Pojio sain Ebu 'Ubejdu ibnul-Dzerraha, 
Ebu Talhu el-Ensarija i Ubejja ibn K'aba, r.a., picem od 
nedozrelih hurmi kod kojih se pojavilo crvenilo (tj. pocele su 
sazrijevati) i picem od zrelih hurmi, pa je dosao glasonosa i 
rekao: 'Hamr (alkoholna pica) je, uistinu, upravo zabranjen.' 
Ebu Talha rece: 'O Enese! Pristupi ovim vrcevima pa ih 
porazbijaj!' Prisao sam oasoj (velikoj, kamenoj) posudi, 
udarao je s donje strane dok se ni je polomila.'" 

Muhammed istice: "Pice pod nazivom 'neki" kod nas je 
zabranjeno konzumirati, a zabranjeno je i piti (alkoholno) pice 
od nedozrelih hurmi (busr), grozdica i (zrelih) hurmi. Ovo je stav 
i Ebu Hanife kada se radi o picu koje je zestoko i koje opija." 






55 



Vrsta alkoholnog pica od grozdica. 



161 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



jlp j* ^>* 



9. O (alkoholnim) koktelima 

giSi & &\ ^ & -& o* ^ Jup ***' u ^ dJJU u ^' _vn 

716. Obavijestio me je Malik, pricao mi je onaj koji je kod 
mene pouzdan, a on od Bukejra ibn Abdullaha ibn el-Esedzdza, 
koji je prenio od Abdur-Rahmana ibn Hubaba el-Eslemija, a on 
od Ebu Katade el-Ensarija, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., 
zabranio pijenje koktela (dobivenog) od (alkoholnog pica 
spravljenog od) hurmi i grozdlca, kao i koktela (dobivenog) od 
(alkoholnog pica spravljenog od) nedozrelih visebojnih hurmi i 
(alkoholnog pica spravljenog od) zrelih hurmi. 



,jdl o\ : jUi # *0» s - (^ O 1 - -*0 ^ ^ U U J^' ~ VW 



717. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od 'Ata' ibn Jesara, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., zabranio 
(alkoholno) pice (koktel) od nedozrelih i zrelih hurmi, i 
grozdica. 



162 



Poglavlje o fiksnim kaznama za blud 



( cijllj ibjjl JLj ub ) — \ » 

10. O kiseljenju voca (koje se spravlja u) ' dub for" i 
'muzeffetu' 56 



fLt} Uc ill jU ^i Ui : ^ jjl jp ^iU lij^-l dJJU Ujc*-( - V ^ A 
: CM 4aL( Of jj j^tf syi cJJU : j*p jj! JlS . <ujU* jiuu J <_Jfl^ 

. CJjllj tbjJl J JLj 0! ^ IjJll ? JVS U 

718. Obavijestio me je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., drzao govor u toku 
jedoog od svojih vojnih pohoda. Ibn Omer kazuje: "Uputio 
sam se prema njemu, pa se udaljio prije nego sto sam stigao 
do njega. Upitao sam: 'Sta je rekao?' Odgovorili su mi: 
'Zabranio je da se kiseli voce u posudi od tikve i posudi od 
smoie Hi katrana."' 

^1 ji ol jP jfrj\ jut J* 6%Jl Uj>l cUU Ujj*! - vn 

.Cijllj tbjJl J JLu Jl ^ -J_jj aJs- ®\ J^s 

719. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je el-'Ala' ibn 
Abdur-Rahman, a on prenio od svoga oca da je Vjerovjesnik, 
s.a.v.s., zabranio kiseljenje voca u posudama od tikve, smole 
iti katrana. 






Komentatori su rekli da je naglasena zabrana kiseljenja voca u 
posudama od tikve, smole ili katrana jer u njima vrlo brzo dolazi do 
vrenja i nastanka alkohola. 



163 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



( t^Wl Jlj ^\j ) — S 1 
11. O picu od grozda (tila') 57 

iw jt a~ ji ^ j, J»j ^ ^ # ^J b ^ ^ u U J^ ~ vr ' 

ij,jA» : ja oiyusi us si g ^ •* ■. ypj $® y j>& ^j ? u ' 
^ ufa o^jlj wJti > »j^3 r:J^.^ ^^ u» ^ «sfl 

IJU : JUs kfr ^ <*M «* £*J f *J ^ J^it* V^ 1 je ^ til *i ^ 
Alj ^< : C^-all cri ^ JUS . OjijZi &1 ^ J*? 1 **b > *^ 
^ p ^i ^ ^ *^ liA pi >1 * gl ^> ^' U Alj *f : J* 
wjii Ji tfJN rf*Ut *j* j-tf "SI • ■*& l ^J : ■»•* J fl " (►* ^ M 

. *j ^ ** /-* j=w jr uu >-i ii j*j *si» ^ j ^ 

720. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul- 
Husajn, prenoseci od Vakida ibn 'Amra ibn S'ada ibn Mu'aza, a 
ovaj od Mahmuda ibn Lebida el-Ensarija, da su se stanovnici 
Sama pozalili Omeru ibnul-Hattabu, r.a., prilikom njegovog 
dolaska u Sam, na bolesti Hi na oskudicu vode, pa su ran 
rekli: "Ne odgovara nam nista drugo osim ovog pica." On im 
rece: "Konzumirajte med!" Oni odgovorise: "Ne odgovara 
nam med." Jedan covjek od domicilnih rau rece: "Hoces h 
da ti spravim od ovog napitka sto ne opija?" On mu 
odgovori: "Da." Oni su ga kuhali sve dok dvije trecine 
napitka nisu isparile, a jedna trecina ostala, pa su ga donijeli 
Omeru ibnul-Hattabu koji je umocio svoj prst u njega, 
potom je podigao ruku s koje je curio (napitak) i zatim rekao: 
"Ovaj ukuhani most (tila) je poput boje za deve!", potom un 



57 Pice „tila'" je, ustvari, ukuhani most. 



164 



Foglavlje o fiksnim kaznama za blud 






je dopustiu da ga piju. 'Ubade ibnus-Samit, r.a., rece: "Tako 
ti Allaha, da li si ga dopustio?" On odgovori: "Ne, tako mi 
AHaha, nisam ga dopustio! 58 Allahu, zaista ja ne dopustam 
ista sto si im Ti zabranio, niti im zabranjujem ista sto si im 
Ti dopustio!" 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje u 
konzumiranju ukuhanog mosta (tila'a) kojem (u toku spravljanja) 
ispare dvije trecine (cjelokupne kolicine napitka), a preostane 
jedna trecina i on (tada) ne opija. A sto se tice svakog pica koje 
zbog duzine stajanja opija, u njemu nema nikakvog dobra.'" 



>s 



Omer, r.a., je prvobitno donio fetvu da je ukuhani most ('tila') 
dopusteno pice, ali ga je kasnije zabranio. Neki pravnici smatraju da 
je 'tila' dopustena ako prilikom kuhanja ispare dvije trecine 
tekucine, a ako bi isparilo manje od dvije trecine, to pice je onda 
zabranjeno konzumirati. 



165 



Poglavlje o propisanim dijelovima nasljedstva 



JaS\j&\ s^tsf 



POGLAVLJE O PROPISANIM DIJELOVIMA 



NASLJEDSTVA 



59 



u^ei-\ jj j& jt : ^ji jj XjLk j* i-jlfi jjt Uj^l diJU Ujj^-t -VIM 

• fJs' 1 a*"^ ^ J^J** s^ 1 Jb ^ J*£ ** ^ lT^J 



59 



Nasljedno pravo ('ilmul-miras, ill 'ilmul-feraid) je skup pravnih 
odredaba koje ureduju prelazak zaostavstine umrlog lica 
(ostavitelja) na neko drugo zivo lice (nasljednika). Uzviseni Allah 
kaze: ,,Allah vam nareduje da od djece vase milskom pripadne 
koliko dvjema zenskima. A ako bude vise od dvije zenske (kcerke), 
njima pripadaju dvije trecine onoga sto je (umrli) ostavio, a ako je 
samo jedna, njoj pripada polovina. A roditeljima, svakom posebno, 
pripada sestina od onog sto je ostavio, ako bude imao dijete. A ako 
ne bude imao djeteta, a nasljeduju ga samo roditelji, onda njegovoj 
majci pripada trecina, A ako bude imao brace, onda njegovoj majci 
pripada sestina. posto se izvrsi oporuka koju je ostavio, ili podmiri 
dug. Vi ne znate ko vam je blizi, roditelji vasi ili sinovi vasi. To je 
Allahova zapovijed! Allah, zaista, sve zna i mudar je. A vama 
pripada polovina od onoga sto ostave zene vase, ako ne budu imale 
djeteta, A ako budu imale dijete, onda vam pripada eetvrtina onoga 
sto su ostavile, posto se izvrsi oporuka, ili podmiri dug. A njima 
pripada eetvrtina onoga sto vi ostavite, ako ne budete imali djeteta. 
A ako budete imali dijete, njima pripada osmina onoga sto vi 
ostavite, posto se izvrsi oporuka, ili podmiri dug. A ako muskarac 
ili zena ne budu imali ni roditelja ni djeteta, a budu imali brata ili 
sestru, onda ce svako od njih dvoje dobiti sestinu. A ako ih bude 
vise, onda zajednicki ucestvuju u jednoj trecini, posto se izvrsi, ire 
ostecujuci nikoga, oporuka koja je ostavljena ili podmiri dug. To je 
Allahova zapovijed! A Allah sve zna i blag je." (En-Nisa\ LL i 12.) 



167 



Muvetta - Malik ibn Enes 



721. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Kubejse ibn Zuejba, da je Omer ibnul-Hattab, r.a., odredio 
dio nasljedstva djedu, koji mu ljudi (tj. kadije) i danas 
dodjeljuju. 60 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo o pitanju 
nasljednoga dijela djeda. To je stav Zejda ibn Sabita i vecine 
pravnika. Na drugoj strani Ebu Hanife se o pitanju djeda drzao 
misljenja Ebu Bekra es-Siddika i Abdullaha ibn Abbasa, r.a.. 
koje nije davalo nista od nasljedstva braci koja su s njim 
(djedom)." 



60 S obzirom na to da djed slici ocu o pitanju odredenih serijatskih 
propisa, a takva situacija je i s djedom uz kojeg postoji kao 
nasljednik i brat umrloga, a nema kur'ansko-sunnetskog teksta koji 
tretira pitanje zakonskoga dijela nasljedstva na koji ima pravo djed 
u drustvu s bracom, postavlja se pitanje da ii djed u toj situaciji 
iskljucuje bracu iz nasljedstva ili s njima ucestvuje u njemu? 
Ashabi, r.a., i generacije nakon njih su se razisli u stavovima o torn 
pitanju' Na jednoj strani Ebu Bekr es-Siddik, r.a., je zauzeo stav da 
braca bivaju iskljuceni iz nasljedstva ako je ziv djed. To misljenje je 
slijedio Ebu Hanife, a preneseno je i od Ibn 'Abbasa, Ibnuz- 
Zubejra, Huzejfe ibnul-Jemanija, Ebu Se'ida el-Hudrija, Ubejja ibn 
K'aba, Mu'aza ibn Dzebela, Ebu Musaa el-Es'arija, 'Aise, Ebu 
Hurejre. 'Imrana ibn Husajna, Katade, Surejha, 'Ata'a, Omera ibn 
Abdul-' Aziza, Ibn Sirina i drugih. Drugaciji stav su zauzeli Alija, 
Ibn Mes'ud i Zejd ibn Sabit, koji su braei odredili dio nasljedstva 
zajedno s djedom. To je stav i sljedecih ucenjaka: Ebu Jusufa, 
Muhammeda. Malika, Safije, 'Alkame, El-Esveda, En-Neha'ija,_Es- 
Sevrija i drugih. Omer ibnul-Hattab i Osman ibn 'Affan, r.a., djedu 
su odredili polovinu ukupnog nasljedstva ako uz njega od 
nasljednika ima i jedan brat umrloga, a odredili su mu treeinu ako 
osim njega budu dvojica i vise brace. 



168 







Poglavlje o propisanim dijelovima nasljeds tva 

irf_i jp tej* £> Jbwl jt OUiP jp v 1 *^ CH 1 U J^ ^^ u ^ f - VY T 
\j\£ J iiliu : JUS \f\jjk mJLj j& ^i Jt ejJr-i Oft^r : Jia <ul c^ji ^ 

^jli L-i j^Uj 4Jp ill ^ 4t Jj-^j i-* J dJJ Ul» Uj *^A j* fa 
ft J_pj CJ>a^ : 5^i ^ Sjjdl JUI j-Ul JLj : J\5 ^Lll jLf &■ 
S*L** jj JUrf Jlas ? iijjp dbw Jjs : JU3 ^jlJi Ulkti JL»j <l!p ill JU> 
olkJ-1 j* j*p J,j ^y-^l eaJrl c>sV f j& y\ U> flJuiiU . diJi Jjy> Jlai : 
5(1 4j ^Jei ,jji\ s-UaiJt OlT b>j s.^ ja &\ ^l? J dUU : J lis Ifflj^ JLj 

<ls u**^-i oil j*jlJi dJi ja j^ij ^ ^ j&'tjai j jj\j> ui Uj ii^ 






ji) 1 



(l1 p J ui^j 



722. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab, 
prenoseci od Osmana ibn Ishaka ibn Harese, a on od Kabise ibn 
Zuejba da je rekao: "Dosla je nana kod Ebu Bekra, r.a., da ga 
upita za svoj dio nasljedstva, pa joj je rekao: 'U Allahovoj 
Knjizi za tebe nema nista (propisano), niti nam je nesto o 
tome poznato iz sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa se ti 
vrati (kuci) dok ja ne upita m ljude (ucene ashabe).' On je 
pitao ljude, pa mu Mugire ibn S'ube rece: 'Bio sam prisutan 
dogadaju kada je AUahov Poslanik, s.a.v.s., odredio nani 
jednu sestinu od nasljedstva.' Ebu Bekr, r.a., mu rece: 'Da li 
pored tebe ima jos neko ko je tome prisustvovao?' 'Ima, 
Muhammed ibn Mesleme.' I on ponovi iste rijeci, a Ebu Bekr 
joj to (jednu sestinu) odobri i predade." Druga nana je dosla 
Omeru ibnul-Hattabu, r.a., trazeci svoj zakonski dio 
nasljedstva, pa joj je on rekao: "U Allahovoj Knjizi ti nije 
nista odredeno, a i ono sto je u prethodnim presudama bilo, 
odredeno je za drugu osobu (za majfiinu majku). Ja necu 
povecavati bilo sta od odredenih dijelova nasljedstva. Postoji 



169 






Muvetta' - Malik ibn Enes 



za vas jedna sestina, pa ako vas ima dvije, podijeHcete to 

(jednu sestinu) izmedu vas (na dva jednaka dijela), a ako bude 
samo jedna (nana), njoj (samoj) pripada sestina." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, Ako budu 
nasljednice dvije nane: majcina mama i oceva mama, njih dvije 
dijele sestinu, a ako bude samo jedna od njih dviju, njoj pripada 
cijeli dio (sestina). Uz nanu nema pravo na nasljedni dio 
pranana, sto je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika, 
Allah im se smilovao." 






Poglavlje o vasijjetu 



1. O nasljedstvu tetke po ocu 

jj»-j &]£" 41 : fjp- ji jj*£ j> £i ij} Ji •*** ^J^ ^^° ^js*^ — VTf 
. djy *iJj Cjjjj i«jtU L^t* : J^i odaiJ-l jj j*p OlS" : J^flj IjdT sbj 

uJjJ *tfj ^ ji £^l jjl OS £>j> Ui t£y LJ IJA y>* gu \£\ : JU£ J\3 
.LPj lJUj ^f j? ^j wptfai-l jj j*P jP ^jjj ^j ^ OU C— J liS 

^btUa : vap II j j^-i ji jSo jl lil SluMj 4t*!i J ijJiis j»i! ij*-m jji ill 
jj Cj^ tJl oij iiyiai^a V 4Jjd,l J-sl «bjjj wjJLt-j . Olibil 4**AJj £J*!l 
X& tf 4t) \j\ j^i-ij 4J* 4«l ^^L^ <0ll J J- 1 J ij**^ ^ ^j'j "^J *— '^ HJt^JkJl 
ObjfiJl i^J^J 3JUl-lj 4m) I (J^jjj V^ Jrt 1 Ul£*J , 4'ljy> 4»M jjl 0\T_j jJbll 

. 4lj^b j»^Utj ijall J-al «9I j* olTj ^ji 

723. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed 
ibn Ebi Bekr ibn 'Amr ibn Hazm da je on cesto slusao svoga oca 
kako govori: "Omer ibnul-Hattab je govorio: 'Cudna li je 
situacija tetke po ocu, od 11 je se nasljeduje, a on a ne 
nasljeduje.'" 

Muhammed je rekao: "Kada je izjavio da se od nje 
nasljeduje, Omer, r.a., je mislio, kako mi to razumijevamo, na 
sina (njenog) brata koji ima udjeia u njezinom nasljedstvu, a 
kada je kazao da ona ne nasljeduje, zelio je time reci da ona 
nema propisanog (alikvotnog) dijela u nasljedstvu. S druge 
strane, mi prenosimo predaju od Omera ibnul-Hattaba, Alije ibn 
Ebi Taliba i Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., koji su kazali o 
pitanju zako 11 skih dijelova tetke po ocu i tetke po majci koje, 
u slucaju kada nema drugih zakonskih nasljednika, onih koji 
imaju zakonsko pravo na odredeni alikvotni - farz dio, a niti 
onih koji su agnati, tj. univerzalnih nasljednika, pa 
raspodjela nasljedstva bude na taj nacin da tetki po majci 



171 



Miwetta - Malik ibn Enes 



pripada jedna trecina, a tetki po ocu dvije trecine. Osim toga, 
u drugom hadisu, koji prenose stanovnici Medine i koji 
(neistomisljenici) ne mogu odbaciti (zbog njegove 
vjerodostojnosti), stoji da je Sabit ibnud-Dahdah umro a iza 
sebe nije ostavio nasljednika, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
Sabitovo nasljedstvo dao Ebu Lubabi iba Abdul-Munziru 
koji je bio njegov sestric. Ibn Sihab ez-Zuhri je dodjeljivao 
nasljedstvo tetki po ocu i tetki po majci, kao i drugim srodnicima 
(ostavitelja), shodno njihovom stepenu srodstva, a poznato je da 
je on bio medu naucenijim i najboljim poznavaocima hadiskih 
znanosti." 






&** ji aJOx^ m j*J\ ±* j* £>. jf ji -u* ^j> ( ^ ^ " VY i 
Ubr c-iT : JV5 ^y ji\ 4 t)% k&d ®* &£ Jy J- ^ ^ Jj^ 
- yta£l1 dlii ;> ttj! V : J^ ^ ^^^ ^^ L* J** ■** 
^ J* 9 - *(/* 0* ^ J" ^ J^-^-J ** J^"* " 5 ** Jl ob j <usf Otf" ^\^3 
^Jyl ii iL^j jj : Jtf f *i uuOl iil)j l»*i ^J3 jl *U aJ jja Uo <r Uji 

724. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed 
ibn Ebi Bekr od Abdur-Rahmana ibn Hanzale ibn 'Adzlana ez- 
Zurekija, a on od kurejsijskog sluge, starca koji je imao nadimak 
Ibn Mirs, da je rekao: "Sjedio sam kod Omera ibnul-Hattaba, 
r.a., koji, nakon klanjanja podne-namaza, rece: 'O Jerfeu, 
donesi mi taj doktiment (dokument koji je napisao u vezi s 
nasljedstvom tetke po ocu, nakon sto se pitalo o njenom statusu i 
sto je Omer trazio odgovor od Allaha, dz.s., na pitanje da li tetka 
po ocu ima ikakvo pravo na nasljedstvo)!' Jerfe'a mu ga 
donese, a potom zatrazi posudu Hi kofu s vodom u kojoj je 
izbrisao taj dokument (njegov tekst), a onda rece: 'Da je 
Allah bio zadovoljan (da te uvrsti u nasljednike), uvrstio bi te, 
da je Allah bio zadovoljan (da te uvrsti u nasljednike), uvrstio 
bi te! (ponovivsi tu recenicu dva puta)" 4 



172 



Poglavlje o vasijjetu 



( ? d»jjj Ja JUj 4Jp ill Jut j^Jl «-Jb ) - Y 
2. Da li se Vjerovjesnik, s.a.v.s., nasljeduje? 

M Jjm-ij d\ ijijA ^ j* ^H\ J* AUjlt jjt UjjSS-J dJJU Uj5*l - Vf© 
^ji*J t^ 1 -^ ***■ •*** Ci*jJ U IjUO ^jjj »_JL" *iJ : Jl3 JLj 4-U- iiil ^^Us 

725. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od 
El-E'aredia, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Moji nasljednici ne dijele niti jedan dinar, 
ono sto ostavim poslije (svoje smrti) je imetak za izdrzavanje 
mojih supruga i donacija mom halifi (koji dode iza mene), 
ustvari, to je sadaka." 

^i ^jj uj\fi j? jjj\ j, fljjP jp ^^ ^i um*. ^u Uj^f - vn 

■fill Jj-ij OU Otp- JLij <l!p i)i jjLp ^Jl *.L*J t)t : *JUj (Up 411 J^e 

ill Jj-ij Jls jJ ^*Jf : iJtJlp j* cJUs jJUj *Jp «lll L? U> in J^-ij 

. 5iiys LTjj U Oj^j V : *Ljj <uAp ill L? Us 

726. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
'Urve ibnuz-Zubejra, a on od 'Aise, Vjerovjesnikove, s.a.v.s., 
supruge, da su ostale njegove supruge htjele posiati Osmana 
ibn 'Affana kod Ebu Bekra es-Siddika, r.a., nakon sto je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., presefio (na ahiret), da ga upita za 
njihovo nasljedstvo iza Allahova Poslanika, s.a.v.s., pa im je 
'Aisa, r.a., rekla: "Zar Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije kazao: 
'Mi (poslanici) ne ostavljamo nista u nasljedstvo, ono sto 
ostavimo je sadaka.'" 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



( J&\ JUll ^Jy^ ^>h)-r 
3. Musliman ne nasljeduje nemuslimana 






^- J&iJ* &■&**■& J* & ^^ <*< U J^ ^ u u ^ ( " VtV 

U* ySOij . fLA\ >&i Vj ji^i (JL-lt djjji •* . i*U lJ4j : ■*«* J** 
^ ij4 Ji y^ullj u^' j/3j*J) ^ji j^#* ^ ksil t>b * ^V- 5j ^J 

727. Obavijestio nas je Malik da je njega obavijestio Ibn 
Sihab, a on prenio od Alije ibnul-Husejna ibn Alije ibn Ebi 
Taliba, da je njemu prenio Omer ibn Osman ibn Affan, a opet 
njemu prenio Usame ibn Zejd, r.a., da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Musliman ne nasljeduje nemuslimana." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Musliman ne 
nasljeduje nemuslimana, niti nemusliman nasljeduje muslimana. 
Nevjernici su jedna vjera. Oni se medusobno nasljeduju, makar 
bili pripadnici razlicitih religija. Jevrej nasljeduje krscanina, a i 
krscanin jevrej a. To je stav imama Ebu Hanife i vecine nasih 
pravnika." 

728. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Alije ibn Husejna da je rekao: "Ebu Taliba su naslijedili 'Akil i 
Talib (koji su u vrijeme smrti svoga oca Ebu Taliba bili 
nemuslimani), a nije ga naslijedio Alija (koji je tada bio 
musliman)." 



174 



Poglavlje o vasijjetu 



4. O pravu nasljedivanja imovine oslobodenoga roba 

A* J' f 'f ji jj** j> J** jj j& yjl jj in JLP IrfJb- tLUU UjjjJ-t - VY ^ 
^Uil jl : ij^\ sbt ill ajj^t ^Ua j> cjjU-I ^ j3»j!l jl* ji j^j ,jl jj dUil 
\J j>M C&y Jb-t iL^i aJU! ^jj ^ ^1 : *W «*J &< il/j iiU» fLU # 
aj^-l dlla f aJIj* j.'iJjj a!U Ojjj 4-jlj ^ ojs-s-i Ajjjj Jlyj *iU ilyj ^ 
JljLl tlljj Jill jfl jj~'\ j>\ J If U Oj^i 04 : Ail JU3 4-$ obs-ij Aiii iSyj 
^1 dUa j! ojljl *J Jl/I ^j Utl JUl ojj»-t lil dU <dT ^ : oy-i J\3j 
. Jljll tVjj A>^ jjui 0\i* jj OUiP J,l LwK*-li ? lit Atjl c Jl fjJl 

J* J f^lj ^ j* £Sh ^j Jji cjty ^ £*>U tVjJt . Jb*U 104 j : jU* Jtf 

729. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr ibn Muhammed ibn 'Amr ibn Hazm da ga je obavijestio 
Abdul-Melik ibn Ebi Bekr ibn Abdur-Rahman ibnul-Haris ibn 
Hisam. prenoseci od svog oca, koji je njemu prenio da je umro 
El-'As ibn Hisam i iza sebe ostavio trojicu sinova: dvojicu 
sinova od jedne zajednicke majke (prve njegove supruge), i 
jednog od druge zene. Jedan od ove dvojice sinova koji su 
imali zajednicku majku (tj. od prve supruge) je umro i iza 
sebe ostavio imetka i iniovinii oslobodenih robova, pa ga je 
naslijedio njegov rodeni brat, a potom je i on umro a taj 
imetak i imovina oslobodenih robova su ostali za njegovog 
sina i brata po ocu (koji im je bio polubrat od druge oceve 
zene). Njegov sin je rekao: "Uzeo sam ono sto je moj otac 
naslijedio od imetka i imovine oslobodenih robova", a njegov 
polubrat je rekao: "Nije sve ovo samo za tebe. Ti si uzeo 
imetak, a nemas pravo na imovinu oslobodenih robova. Sta 
mislis da je moj brat danas umro, zar ga ne bih ja (umjesto 



175 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



tebe) naslijedio?" 61 Njih dvojica su se sporili kod Osmana ibn 
'Affana, r.a., koji je presudio u korist brata umrloga, 
dodjelivsi mil imovinu oslobodenih robova. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatarno. Pravo na 
nasljedivanje imovine oslobodenih robova ima brat po ocu, dok 
to pravo (u ovom slueaju) nemaju djeca rodenog brata (bratici). 
Ovo je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao." 

x* Ullsr ilf d : 6j*\ oW 01 £> ^ ^ ^ ^ u >* f ^ U U J^ ~ Vr * 
CJ^j C j>l # d»j^l £ j» J*3 ^r J* > *J! r^^ <^U* C* ^ 

**ij Ul : 4=ijj Jiii ^ ou f 4^j 1lt« c^yj l^rjjj Iff) 4*j> ^'^ 
»ig L^L* Jty ja liS ^1^ ^ : Jj^rl JUj •}/-* ^ o& aij Jljll 

^ ol^j ^jll grj j/JJi UoJj ^jffl IS} . 0*& U*1 l^j : **fi JVS 

730. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr da ga je njegov otac obavijestio da je sjedio kod 
Ebana ibn Osmana kada sn se dvije grupe Ijudi, jedna iz 
plemena Dzuhejne a druga iz Benul-Harisa ibnul-Hazredza, 
sporile kod njega. Naime, umrla je zena iz Dzuhejne koja je 
bila udata za covjeka iz plemena Benul-Haris ibnul-Hazredz 
koji se zvao Ibrahim ibnui-Kulejb, pa su je naslijedili njen 
sin i muz, a ostavila je imetka i imovine oslobodenih robova. 
Zatim je umro njen sin, pa su njegovi nasljednici kazali: 






61 To znaci: u slueaju da je danas umro moj prvi brat ciji imetak i 
imovinu oslobodenih robova je od njega naslijedio tvoj otac nakon 
smrti njegovog rodenoga brata koji je tvoj otac, ja bih ga naslijedio, 
a ne ti, jer je i brat po ocu (polubrat) preci da naslijedi u odnosu na 
bratica, makar on bio dijete rodenoga brata. 



176 



Poglavlje o vasijjetu 





"Nama pripada imovina oslobodenih robova", a tu imovinu 
je (tada) drzao u svom vlasnisrvu njen sin. Njena rod bin a iz 
Dzuhejne je rekla: "Nije tako. Zaista je imovina oslobodenih 
robova bila vlasnistvo nase rodake, pa nakon sto je umro 
njen sin, mi imamo pravo na tu imovinu i mi je 
nasljedujemo." Eban ibn Osman je presudio u korist 
pripadnika plemena Dzuhejne, dodjelivsi im imovinu 
oslobodenih robova. 

Muhammed veli; "Mi ovo, takoder, prihvatamo. Nakon sto 
je umro njen muski direktni potomak (sin), imovina oslobodenih 
robova i nasljedstvo onih koji umru nakon toga (tj. smrti agnata) 
vracaju se njenoj rodbini. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih 

pravnika." 






731. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je prenosilac 
vijesti, od Se'ida ibnul-Musejjiba da je upitan o robu koji ima 
djece sa stobodnom zenom, ko ima pravo na njihovu (djeciju) 
imovinu (oceva ili majcina rodbina)? Se'id je odgovorio: "Ako 
njihov otac umre dok je jos rob koji nije osioboden, pravo na 
njihovu imovinu ima rodbina njihove majke." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Da je njihov 
umrli otac bio osioboden ropstva prije svoje smrti, to bi povuklo 
za sobom pravo na nasljedstvo koje bi preslo u ruke rodbine s 




62 Djeca u ovom slucaju slijede svoju slobodnu majku, te se i oni tretiraju 
slobodnima, pa i nasljedstvo prelazi n ruke rodbine s majcine strane, a 
da je otac bio osioboden ropstva, nasljedstvo bi preslo u ruke oceve 
rodbine, jer je oCeva linija jaca u nasljedstvu od majcine. 



177 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



oceve strane. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, 
Allah im se smilovao." 



( j-J-i dj\jj> ^ ) - ° 



5. Nasljedstvo "hamila" 



63 



J\i 



Ii jj jlm jt- gJiSi j> & ^ Oi J& ^ ^ ^ ~ VfY 
. vyJ> J olj U "ill ?*^ S ^ ^JJ* oi ^^ <# J** J 

^ id^ pii u ^H\ #\ ii& * *$M »V *^ 1J ^ -^ ^ j! v l 

_^j 4JJij Uf J* i*X~* 5y- SJyl O-L^j JJ jit C^Jl lij 5t>t j ,1/1 «*X*. 
. ill ^j LJ^ii ja iitallj 3J^ ^ JjS ybj . l§a»» j«* j»- J* J 4^- 

732. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Bukejr ibn 
Abdullah ibnul-Esedzdz od Se'ida ibnul-Musejjiba da je rekao: 
"Omer ibnul-Hattab, r.a., je odbio dodijeliti nasljedstvo 
ikome od stranaca (nearapa), osim ako je roden medu 
Arapima." 

Muhammed veli; "Mi ovo prihvatamo. Dijete koje bude 
zarobljeno sa svojom majkom (na teritoriji koja nije darul-islam) 
i koja (za to dijete - hamil) kaze: 'Ono je moje dijete', ill kaze: 
'Ono je moj brat', ili ono kaze: 'Ona je moja sestra', nema pravo 
na nasljedstvo, niti se (pravno) priznaje postojanje neke druge 
rodbinske veze i odnosa, osim uz serijatski validan dokaz 



63 Hamil je dijete koje vodi sa sobom zena koja tvrdi da se radi o 
njenom djetetu i s kojim putuje iz svoje (neislamske) zemlje u 



islamsku zemlju (darul-islam). 



178 



Poglavlje o vasijjetu 



(bejjine). Izuzetak je slucaj oca i sina, jer ako otac bude tvrdio da 
se radi o njegovom sinu i tu tvrdnju potvrdi taj njegov sin, on se 
(pravno) smatra njegovim sinom, i u ovom slucaju nije potrebno 
iznosenje dokaza, osim ako dijete bude rob, a njegov gospodar to 
ne priznaje (da je njegov sin), onda se ne smatra njegovim ocem 
sve dok izjavu djeteta-roba ne potvrdi njegov gospodar. 

Ako zena tvrdi da postoji (njeno) majcinstvo nad djetetom, 
a slobodna zena muslimanka posvjedoci da ga je ta zena, uistinu, 
rodila, a i dijete potvrdi da (ona) govori istinu, a pored toga je i 
Slobodan (a ne rob), to dijete se smatra njenim sinom. Ovo je 
stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, Allah im se smilovao." 



( Z~p£\ J«fl3 ) - *\ 



64 



6. O vasijjetu (oporuci, testamentu) 



&\ Jj-i_j l)1 : ja* ji &\ Ju& js> a3U \jj&\ dUU Ujjss-t - VTT 

j 'ill jdU c— i A-i ^Pj> i-^ aJ jJL-q £syl js» U : J\S (*L»j <Up ii\ J^ 

733. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema 
pravo niusliiuaii koji posjeduje nesto sto moze oporuciti da 






* Vasijjet (oporuka, ili testament) je odredba kojom ostavitelj prije 
svoje smrti zahtijeva da se shodno njegovoj volji rasporedi eijela 
njegova imovina (ako nema nasljednika, ili ima, ali uz njihovu 
saglasnost), ili jedan odredeni dio (do 1/3) njegove imovine (ako 
ima nasljednika), i preda nakon njegove smrti kao vid dobrocinstva. 
Vasijjet se moze uciniti u korist lica, ali i u korist vjerskih, kulnirno- 
prosvjetnih i dobrotvornih ustanova. 



179 






Muvetta' - Malik ibn Enes 



zanoci dvije uoci, a da kod njega nije njegova oporuka koja 
je napisana." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ovo je lijepo i 
pohvalno ucmiti ." 

7. O osobi koja na samrti oporuci trecinu svog imetka 

# 3y * i>\ »jcA »\j £»T fjf o! /e ^',5i in a^ uj»- itUu u^i - vr* 

OU* j* 1*1* U^ Lf» Jl : tJ\U-1 ji y*J JJ Ait ejs^-f ^jjH ^L* 

-jU U j^j-^ o jy : /^ J^ 4J ^ ty "ill Uft o^J t> ^J f^ ^J'JJ 

j*. lilt 0^ Jttl ilUi c-n! : pjl- jt jji J« ■ (^r j*i *> ^ ^ 

734. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr ibn Hazm da mu je pricao njegov otac kako ga je Amr 
ibn Sulejm ez-Zureki obavijestio da je Omeru ibnul-Hattabu, 
r.a., receno: "Ovdje (u Medini) se nalazi djecak u pubertetu, 
iz plemena Gassan (koji je bio na samrti), dok su njegovi 
nasljednici u Samu, a on posjeduje imetak. On ovdje nema 
nikoga osim svoje amidzicne, (pa kako cemo postupiti)?" 
Omer rece: "Naredite mu da joj oporuci", pa joj je oporucio 
bunar kojeg su zvali Dzusem. 'Amr ibn Sulejm rece: "Prodao 
sam nakon toga taj imetak koji je iznosio 30 hiljada, a 
amidzicna kojoj je oporucio (spomenuti bunar) je majka 
'Amra ibn Sulejma." 



**> J» J*) J} * J- #' J** if" ^ *' ^ ^ U *** " Vr * 



180 



Poglavlje o vasijjetu 






: Jls ^ : Jlfl ? jkiJli : Jia *J : Jva ? ^U ^L JjLaivS i J ity ^1 ^ 
dlii j^ j( jjif dJbllj dJsJt : (»JUj Up ja ju» &1 J^-j Jti -f ? d-^li 
Udj jii jl dJblj ^Ul djaa&j Ails- (»J»ji; 01 j* j> «.LupI dbJjj jJu 01 



jjji 



-t^j 4j (JtaJ U-u» "jUp J**i <_il£ j] tiljj : Jlfl ? ^bw>i juw diJbs-f 



.Oil 



dL j&i} fljll lUj ^Lj Jjs- uU£ Of dUUJj rt«ijj 4j>-ji 4j C-»iijl ^[ JW 

jj i*-. jjgi j& (t^toi ^ (►**>( Ifj ^y^* yjUw>Sf jiwi ^i . Oj^T 
. 5^c oU Of (JUj 4Jp ill ^jLrfS ill Jj-jj J jJjj , 2J j^ 

^*ji Of 4J ^j <uo s.Ua5 Jm cJLl JU dJJ J ajflsr bU»jJl : -U* J\fl 
pLij Up ill jU j^t OS C-bJl Jj dlli ^-j I jij Oij ^ijUrJ a* ij*^ 

, J Us ill ji^j UjU/3 jj« iaUJlj iLw jl Jj5 ^aj 

735. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Amira ibn S'ada ibn Ebi Vekkasa, a on prenio od S'ada ibn Ebi 
Vekkasa, r,a., da je rekao: "Allahov poslanik, s.a.v.s., me posjetio u 
godini Oprosnoga hadzdza kada sam bolovao od boles ti koja se 
pogorsala, pa sam rekao: 'Allahov Poslanice, svjedok si koliko je 
bolest uzela maha. Ja imam mnogo imetka, a imam samo jednu 
kcerku koja ce me naslijediti, pa mogu li podijeliti (oporuciti) 
dvije trecine svog imetka?' Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori: 
'Ne.' 'A (mogu li podijeliti) polovmu?', upita S'ad. 'Ne', odgovori 
Allahov Poslanik, s.a.v.s. f A (mogu li podijeliti) trecinu?', upita 
S'ad. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatim rece: 'Trecinu (mozes 
podijeliti), a i trecina je mnogo. Bolje ti je da svoje nasljednike 
ostavis imucne, nego da ih ostavis zavisnim da prose od ljudi. 
Zaista ti neces podijeliti (ni najmanju kolicinu) imetka, zeleci time 



181 



^— 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



(tim dobrocinstvom) postici zadovoljstvo Uzvisenog Allaha, a da 
za to neces biti nagraden, pa cak i za ono cime nahranis svoju 
zenu.' Rekao sam: 'O Allahov Poslanice, zar cu ja ostati iza 
mojih drugova (u Mekki, a oni se s tobom vracaju u Medinu)?' 
Poslanik, s.a.v.s., mi odgovori: 'Zaista ti neces zadugo ostati (iza 
njih) i uraditi neko dobro djelo s kojim ces zeljeti da postignes 
zadovoljstvo Uzvisenog Allaha a da ti to ne poveca stepen i 
podigne ugled. Mozda ces ostati (u Mekki iza svojih drugova) 
kako bi se jedni tobom okoristili (nautili o vjeri), a drugi (okorjeli 
nevjernici) zbog tvoga boravka sami sebi stetu nanijeli. Allahu, 
upotpuni mojim ashabima njihovu hidzru (i primi je od njih), a 
nemoj im je obezvrijediti i nepotpunom uciniti, posebno 
bolesniku S'adu ibn HavU (koji je ucesnik Bitke na Bedru)!' 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., se razalostio kada je on umro u Mekki 
(nakon Oprosnog hadzdza). 

Muhammed je rekao: "Oporuke su dopustene u okviru 
jedne trecine imetka umrle osobe, nakon sto se namiri njegov 
dug. On nema pravo oporuciti vise od toga, a ako bi to ipak 
ueinio pa njegovi nasljednici to odobre nakon njegove smrti, 
onda je ta oporuka dopustena, Oni nemaju prava na opoziv 
nakon sto su dali svoj pristanak. Ali ako nasljednici odbiju dati 
svoj pristanak (da se izvrsi oporuka vise od treeine imetka), 
oporuka se svodi na trecinu, jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: 
'Trecina, a i tredina je mnogo.' Nije dopusteno nikome da 
oporuci vise od trecine, osim ako to odobre nasljednici. To je 
stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, Allah im se smilovao." 



182 



Poglavlje o zakletvama i zavjetima 



( ofr^J' 8j^ J t£y?t L« u,i\j jjJUllj OLcSl »->Ij ) - A 



.65 



. 66 



8. O zakletvama ' i zavjetima i o minimalnom iznosu koji je 
do vol j an u iskupljenju (keffaretu) za krivu zakletvu 

flj-i* fUbb (Uj: jp ySy ulf j*p jj) ji : *iu \jj^\ dUU U^>f - VT"\ 

736. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Ibn Omer, r.a., cinio keffaret (iskup) za svoju zakletvu 
hranjenjem deset siromaha (miskina), svakoj osobi pregrst 
(mudd) psenice, a i oslobadao je ropkinje kada bi prekrsio 
potvrdenu zakletvu. 

jjUi cSjil : J la jUj jt JUJU jp jl*-i jt ^s Ua^ dUu \ij^\ - VTV 

CjI Ijijj jjwsty Jib 5la»- j^ 'Jb» Ijkpf jwJl SjViS* J j^L-ll Ijkpl lil ^_j 

. ^ E|j£ diii 

737. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Sulejmana ibn Jesara da je rekao: "Dozivio sam ljude 
(ashabe i starije tabi'ine) koji, kada su davaii siromasima u 



Musliman mora biti iskren u svojim rijecima i djelima, pa je stoga 
pokudeno da se cesto zaklinje Allahom da bi nekoga uvjerio u istinitost 
svojih rijeci. Dopusteno je zaklinjati se samo Allahom, ili nekim od 
Njegovih svojstava, a zabranjeno je zaklinjati se bilo kojim Allahovim 
stvorenjem, poput: ocem, majkom, poslanikom, dusom, cascu, 
zivotom i si. Allahov Poslanik, s.av.s., je rekao: „Allah vam 
zabranjuje da se zaklinjete vasim ocevima, a ko hoce da se zakune, 
neka se zakune Allahom, ili neka suti."(13uharija i Muslim) 

Zavjet je obecanje kojim se neko obavezuje da ce u ime Allaha 
izvrslti neko djelo, kao kad bi rekao: „Zavjetujem se da cu postiti tri 
dana dobrovoljnog posta" (koji mu tada postaje obaveza), ili uz 
uvjet: ,Ako uspijem u torn projektu, nahranit cu pet siromaha", pa 
ako mu projekt uspije, duzan je nahraniti pet siromaha, a ako mu ne 
uspije, s njega spada ta obaveza. 



183 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



slucaju iskupljenjn nakon zakletve, davali su mali pregrst 
psenice i to su smatrali dovoljnim." 

UjTjS tft*-! Jib* ja : J\S j*P ji ill J-P 0? £3U Uj>f dJJu Uj>l - VTA 
C^wi LaoS'ji jlj Jm* JUs- j*j <j^l-~» S^Up sj-i* ji aJj jsp U*S ii^»- f 

j^> & U> jl 5k»- ,y f Us (J-ai jl tLi^j *.I0p jj^L^ S^iP fUlol : X«^ Jlfl 

738. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., rekao: "Ko se zakune, zatim potvrdi 
zakletvu, a potom je prekrsi, duzan je osloboditi roba, ili 
obuci deset siromaha. A onaj ko se zakune, ali ne potvrdi 
zakletvu, a zatim je prekrsi, duzan je nahraniti deset 
siromaha, svakom siromahu (podijeli) pregrst psenice, a ko to 
ne bude u mogucnosti, postit ce tri dana." 

Muhammed je rekao: "Hranjenje deset siromaha znaci da 
se nahrane ruckom i vecerom, ili sa pola sa'a psenice ili s'aom 
hurmi ili jecma." 

cJ jif ejl ttji U. : olki-i jj ^** Jtf : Jtf ** in ^j v^> o* 7** iiy 
Ojj *s«j Oj— if litf <u* oJUf-f cjs«w-I Ji ^ssJi Ju ilju: ^* ill Ju 
(is*C CJI btf UJip lyf jwJLJ.1 yf jj> cJj ^s ylj c ii*; - « l c . . . - . v . . ,.ii 

JS" CM j! £>*f l-> i^-* ^r^ l^ i**^ l * Ja ^ r 1 * **- J* l - ib "' 

739. Muhammed veli: "Obavijestio nas je Selam ibn 
Sulejm el-Hanefi da mu je prenio Ebu Ishak es-Sebi'i od Jerfe'e, 
sluge Omera ibnul-Hattaba, r.a., da je rekao: 'Omer ibnul-Hattab. 
r.a., je rekao: 'O Jerfe', kod mene su sredstva iz bejtul-mala, 



184 



Poglavlje o zakletvama i zavjetirna 



poput imovine jetima, ako budem potrebit, uzmem iz njega 
(kase bejtul-mala), pa kada steknem imetka, vratim (ono sto 
sam uzeo), A ako imam dovoljno, ustegnem se (od tih 
pozajmica), jer sam ja postavljen da vodim muslimane, sto je 
ogromna zadaca i teret, pa ako me cujes da se zakunem a to 
ne ispunim, nahrani u moje ime deset siromaha s pet sa'a 
psenice, po jedan sa' svakoj dvojici od njih.'" 



gtjj li|3 U--jr ^Ldi ja\ ja \ja\ Jlf Ci\ : J J 15 jap 01 i->lkM Qt y& f^s- 
.J ,j» £_U> JueJ Ot^— * J*" j^L~» «j-i* ^ **kft *.,.£ ^ cJb* J3 

740. Obavijestio nas je Junus ibn Ebi Ishak, pricao nam je 
Ebu Ishak od Jesara ibn Numejra. a on od Jerfe'e, sluge Omera 
ibnul-Hattaba, r.a., da mu je Omer rekao: "Zaista ja imam 
jednu ogromnu obavezu prema muslimanima, pa kada me 
vidis da sam se zakleo za nesto (a potom prekrsio svoju 
zakletvu), nahrani u moje ime deset siromaha, svakom 
siromahu po pola sa'a psenice. 







741. Obavijestio nas je Sufjan ibn 'Ujejne od Mensura 
ibnui-M'utemira, a on prenio od Sekika ibn Seleme, a on od 
Jesara ibn Nurnejra, da je Omer ibnul-Hattab, r.a., naredio da 
se iskup za njegovu zakletvu cini s (udjeljivanjem) pola sa'a 
svakom siromahu. 



Mttvetfa' - Malik ibn Enes 



742. Obavijestio nas je Sufjan ibn 'Ujejne od Abdul- 
Kerima, a on prenio od Mudzahida da je rekao: "U svim 
keffaretima 11 kojima se sporainje hranjenje siromaha pola 
sa'a je za svakog od njih." 



9. O osobi koja se zakune da ce pjesaciti do Bejtullaha 






Of i$a*i j*s> #1 J® 



J* J& ^ Ji Al "^ U J^ f ^ ^ " V £T 

. i** ^ 

743. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Abdullah ibn 
Ebi Bekr od svoje tetke (po ocu), da mu je ona pricala, prenoseci 
od svoje nane, kako se ona zavjetovala da ce pjesaciti do 
Kuba' dzamije, ali je umrla ne ispunivsi svoj zavjet, pa je Ibn 
'Abbas, r.a., donio fetvu da njena kcerka pjesaci umjesto nje. 

^\ £*l* li(j ^r) cJJ : Jtf **£ gf # 4' ■*** ^ ^ Uj^l - Vi i 

C^ Jl ^ > : J j* j ^ J »0 j> j>l l J» ^ ^ Jl ^ > ■ W 

744. Obavijestio nas je Malik, prifiao nam je Abdullah ibn 
Ebi Habibe: "Rekao sam nekom covjeku dok sam bio mlad: 
'Da li covjek koji kaze: 'Duzan sam pjesaciti do Bejtullaha', a 



186 



Poglavlje o zakletvama i zavjetima 



to ne nazove zavjetom, je li duzan to ispostovati?'" Taj 
covjek mi je rekao: "Hoces li da ti dam ovih sitnih 
krastavaca?", govoreci o krastavcima (kqje je drzao) u svojoj 
ruci, ako kaz.es: 'Obavezujem se da cu pjesaciti do 
Bejtullaha.' 'Da', odgovorio sam. Proteklo je vremena dok 
nisam postao svjestan (umno zreo), pa mi je receno: 
"Obavezao si se na pjesacenje do Bejtullaha." Onda sam 
otisao Se'idu ibnul-Musejjibu i o tome ga upitao, a on mi 
rece: "Duzan si pjesaciti", pa sam pjesacio." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ko se obaveze na 
pjesacenje do Bejtullaha, obavezan je pjesaciti, nazvao on to 
zavjetom ili necim drugim. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih 
pravnika, Allah im se smilovao." 



10. O onome koji se obaveze na pjesacenje, zatim onemoca 

ja* jt &\ J-P Jl U ^ja cJLijls Oj*p Ji^IaJ 1 j^VH bT lij ^p- &\ C-j Ji 

,jjf jj ju. ^p i^jj u JjflJ) ija j* lJj v*"b . ? y >-U Jab js : ju* J is 

745. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Urve ibn 
Uzejne: "Krenuo sam na put sa svojom nanom koja se 
obavezala na pjesacenje do Bejtullaha, a kada smo presli 
jedan dio puta, onemocala je, pa je poslala njenog slugu do 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da ga upita o tome a i ja sam 
krenuo s njim. On ga je upitao, a Abdullah ibn Omer mu 
odgovori: 'Naredi joj neka uzjase (na jahacu zivotinju), a onda 



187 



Muvetta - Malik ibn Enes 



neka pjesaci (ako bude u stanju) od rajesta gdje se zaustavila 
zbog nemoci.'" 

Muhammed je rekao: "Ovo je prihvatila jedna skupina 
uleme, a nama je draze od ovoga predaja koju prenosi Alija ibn 
Ebi Talib, r.a. 

ji ^ 0* ,/** t*\j& & M> & &* & &** <* *■* ^ - V " 
^j ^SjSi <ff* f Qfo g4 dt jit 3* : JS ^ *^J & f/ ^ # 

^jii 0j& J^O ^JLg-i .bJU ^J^j : j^T d^ j ** ^j • 2J4j j^Jj 

746. Obavijestio nas je S'ube ibnut-Hadzdzadz od El- 
Hakema ibn 'Utbe, a on prenio od Ibrahima en-Neha'ija koji 
prenosi da je Alija ibn Ebi Talib, k.v. 67 5 rekao: "Ko se zavjetuje 
da ce obaviti hadzdz pjesice, zatim onemoca, neka uzjase, 
obavi hadzdz i zakolje devu (ili kravu)." A od njega se biljezi 
u drugoj predaji: "...i neka zakolje hedj (ovcu)." 
„Mi ovo prihvatamo. Ovca se prinese (zakolje) kao zamjena za 
pjesacki hod. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 

S^W- ^l*\h ^ > Otf : Jti J+« ji ^ Uj^l jiiU ^ - ViV 

us ^m» di> : tjha *>j cX> J u* taat ^^ ^ ^ ^ ^^ 

. iJ(H ot Up ^Jj -u/jJ j;-u> ^3 ^y. ■ ^ *^ J-^J '• ^ Jtf 

747. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id: 
"Imao sam obavezu pjesaciti, ali me je zadesila boi u bubrezima, 
pa sam jahao sve dok nisam stigao u Mekku. Upitao sam 'Ata'a 
ibn Ebi Rebaha i druge (o svom slucaju), pa su mi rekh: 'Duzan si 
zaklati knrban (hedj, a ne trebas ponovo pjesaciti nakon toga)', a 



67 'Kerremallahu vedzhehu', sto znaci, Allah ga ucinio plemenitim. 



188 



Poglavlje o zakletvama i zavjetima 



nakon sto sam se vratio u Medinu upitao sam (za misljenje 
medinske alime), pa su mi naredili da pjesacim od mjesta na 
kojeni sam se zaustavio zbog nemoci (i bolova), pa sam pjesacio." 

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo misljenje 'Ata'a. On 
ce uzjahati i duzan je zaklati kurban (hedj) zbog toga sto je 
putovao jasuci, ali nije obavezan ponavljati (pjesacenje)." 



11. Izuzimanje u zakletvi 

: JlS jf ill j : Jl5 jj> : Jls j*p j; ill jlp i)l *3U U-Ap- viliU Uj>1 - V £ A 

. dj£ jl 4Jp ^ill Jui (1 ^ iiUU 01 



748, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., rekao: "Ko kaze: 'Tako mi Allans', 
zatim kaze: 'Ako Allah hoce', a onda ne ucini ono na sta se 
zakleo, nije prekrsio zakletvu." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ako kaze: 'Ako 
Allah hoce', i to poveze sa svojom zakletvom, on nema pravnih 
posljedica (zbog tih rijeci). To je stav i Ebu Hanife." 

( jJu aJpj cjj£ JsrJ\ ub ) -\ Y 
12. O osobi koja umre pod zavjetom 

Jj*— » jj Is* jj ill JLP jj ill jup jp ,_j^ jjl LJJb- dUU Ujj^-f - V i H 

I^Lij 4J» 4ii ^jLo iiji Jj-)j ,j£u*l SiU- jj *U~> j( : ^Lt jj ill jlp jp 

. l£* -Wall ; J\fl <u&jtf jl jOJ IfciPj C-JU ,.*( 01 : JlS 



189 



Muvetta - Malik ibn Enes 



749. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
'Ubejdullaha ibn Abdullaha ibn TJtbe ibn Mes'uda, a on prenio 
od Abdullaha ibn Abbasa, r.a., da je S'ad ibn 'Ubade, r.a., 
zatrazio fetvu od AHahovog Poslanika, s.a.v.s,, slijedecim 
rijecima: "Moja majka je umrla a imala je obavezu izvrsenja 
zavjeta koju nije provela u djelo (pa kako cu u ovom slucaju 
postupiti)?" On (Allahov Poslanik, s.a.v.s.) mu rece: "Ti je 
izvrsi umjesto nje (tj. u njeno ime)." 

Muhammed je rekao: "Ono sto bude od (obaveza) zavjeta, 
zekata, hadzdza koje izvrsi umjesto nje, s te osobe spada obaveza 
i odgovornost, ako Bog da. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine 
nasih pravnika, Allah im se smilovao/' 

13. O onome ko se zakune ili zavjetuje da ce izvrsiti 
nedopusteno djelo 

34** jp jl^£ # fW cf tx& <*-* o>- *~& UA ^ ^ u u J^ f " Vo • 
Of jju & : J\i ^Uj <Op M J^ ^ fit : pL.j *M & > ^ £JJ 

, 4*a*j **j A-aw it jjj <yj A*laJi il* £siaj 

. iLa>- y|1 Jj3 y»j .*y- 

750. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Talha ibn 
Abdul-Melik od El-Kasima ibn Muhammeda, a on od 'AiSe, 
supruge AHahovog Poslanika, s.a.v.s., da je Vjerovjesnik. 
s.a.v.s., rekao: "Ko se zavjetuje da ce biti pokoran Allahu, 
neka Mu bude pokoran, a ko se zavjetuje da ce biti 
neposlusan Allahu, neka Mu ne bude neposlusan!" 



190 



Poglavlje o zakletvama i zavjetima 






Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ko se zavjetuje da 
ce izvrsiti nedopusteno djelo ne spominjuci o kojem djelu se 
radi, neka bude pokoran Allahu (neka to nedopusteno djelo ne 
uradi) i neka ucini keffaret za svoju zakletvu. To je stav i Ebu 
Hanife." 

: Jji J*£ jt *-jUJi c-*fi" : J\i jljl-i jj (jjt Jj>l ^U ^js>' - V© > 

dbl t5j»*J *i : JUS ^jl j^.1 Ot CJjij yl : cJUs ^Lp j*I Jj Syt c^t 

? SjlJS" (Jus J OjSu (_AjT : ^^Jbr ^W* #' -^ jy* 1 J^* £h£ J* ^j^J 

. ? CjJj .A3 to SjUSsIl qa aJ 

, ^ jP O^i^Li j Ji- 3 * ^ ^ ■ ■4*o J 

751. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Jahja ibn Se'id: 
"Cuo sam El-Kasima ibn Muhammeda da govori: Dos la je zena 
kod Ibn Abbasa, r.a., i rekla mu: 'Ja sam se zavjetovala da 
cu zaklati svoga sina.' Ibn 'Abbas joj rece: 'Nemoj zaklati 
svoga sina i ucini keffaret za svoju zakletvu!' Jedan starac 
koji je sjedio kod Ibn 'Abbasa rece: 'Kako to da za ovo ima 
keffaret?' Ibn 'Abbas odgovori: 'Zar ne vidis da je Uzviseni 
Allah rekao: 'Oni koji svojim zena ma reknu da im nisu 
dopustene (da sa njima nece spolno opciti)...' , a zatim je 
propisao (kao izlaz iz te situacije) keffaret, kao sto znas.'" 

Muhammed je rekao: "'Mi prihvatamo stav Ibn 'Abbasa, r.a. 
A ovo je jedno od pitanja koja sam ti opisao, da onaj ko se 
zakune ili zavjetuje da ce izvrsiti neko djelo u kojem je grijeh i 
neposlusnost (Allahu, dz.s.), neka to nikako ne cini i neka ucini 
keffaret za svoju zakletvu," 



68 El-Mudzadele, 3. 



191 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



a 3^ tf i & *Jd* t u rf ^ <■>*" ^ ^ ^ u Uj ^ ! " vet 

. Juj in &-) lsLp~ ^\ Jj3 jaj A^b ii*j : -w= JV3 

752. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Suhejl ibn 
Ebi Salih, prenoseci od svoga oca, a on od Ebu Hurejre, r.a., da 
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko se zakune na nesto, pa 
uvidi da je drugo bolje od toga, neka ucini keffaret za 
(prekrsenu) zakletvu i neka ucini (ono sto je bolje)!" 

Muhamrned veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu 
Hanife, Allah mu se smilovao.' 1 

( &\ jyu (jiff- j^ 1 *- jL ! ) — ^ i 

14. O onome ko se zakune nekim (ili necirn) osim Allahom 

k J^j ti : j* ji k\ ** &> c*u M diiu uy! - var 

753, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., cuo 
Omera ibnul-Hattaba da govori: "Ne, tako mi moga oca", pa 
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zaista vam Allah 
zabranjuje da se zaklinjete vasim ocevima, pa ko se bude 
zaklinjao, neka se zaklinje Allahom, zatim neka ispuni 
zakletvu, ili neka suti!" 



192 



Pogiavlje o zakletvama i zavjetima 



Muhammed veli: "Mi ovo prihvataino. Nikome nije 
dop listen o zaklinjati se svojim ocem, pa ko se bude zaklinjao, 
neka se zaklinje Allahom i ispuni svoju zakletvu, ili neka suti." 



15.0 osobi koja kaze da je njegov imetak poklonjen K'abi 

jj«di» j£ j^Uil jj .Liu jOj jj (j- 1 ^* ^ Vji 1 iiJl^' ^^ ^J^ 1 — V* i 
cJlS Ul JLij 4_lP 4l1 i J~e ,-Jl r jj 4-SJl* jP 4-jl jP <*^l J 5 "^ 1 &* (# 

J^ J*r ^ ,ji of LJi v^j ■ ^$* ^ i^j 2L£j\p jp i-Lft UaL jI : ,u# Jli 

^*j . dJU*l OlS* U JsC jJUaJ ^U 3\3I Iil3 AJji U til—fij iUJb Jj^aiJ 4-Ji 

754. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Ejjub ibn Musa, 
koji je bio jedno od djece Se'ida ibnul-Asa, a on prenio od 
Mensura ibn Abdur-Rahniana el-Hadzebija, a on od svoga oca 
koji je prenio od Aise, Vjerovjesnikove, s.a.v.s., supruge da je 
rekla za onoga koji kaze: "Moj imetak je u vratima K'abe" 
(pa to ne ispuni), duzan je uciniti keffaret za to, kao sto se cini 
keffaret za krsenje zakletve, 

Muhammed je rekao: "Ovo je do nas doslo predajom od 
'Aise. r.a.. a draze nam je da ispuni ono cime se obavezao tako 
sto ce podijeliti imetak na Allahovom putu, a zadrzati samo 
onoliko koliko mu je neophodno za normalan zivot. Pa ako 
naknadno stekne (jos) imetka, udijelit ce i ono sto je (u vrijeme 
zakletve) zadrzao za sebe (sto mu je bilo neophodno za osnovne 
zivotne potrebe). To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika.' 1 



Tim rijecima se zeli zavjetovati da ce sav imetak poklorriti za 
odrzavanje K'abe. 



193 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



16. O nenamjernoj zakletvi ("lagv") 

\M \** h ^j *jlju> & *d j* hj* # f^* ^ ^ u u ^ " vee 

. &j ^j <&'j ** : awy> Jj 1 : ^ j* 1 : ^ 

755. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn 
'Urve od svoga oca, a on od 'Aise, r.a., da je rekla: "Zakletva 
'lagv* je poput necijih rijeci: 'Ne, Allaha mi, i da, Allaha 
mi'." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. 'Lagv' je zakletva 
kada neko smatra istinitim ono zbog cega se zaklinje, a postane 
mu jasno da je istina nesto (sasvim) drugo. To se kod nas smatra 
zakletvom lagv 1 ." 



70 Islamski pravnici se razilaze o pitanju znacenja zakletve 'lagv'. Tako 
Ebu Hanife, Malik i Ahmed u jednom rivajetu smatraju da je njeno 
znacenje da se eovjek zakune Allahom za neku stvar, misleci da je 
ona istinita, medutim, ispostavi se da je to suprotno istini i 
cinjenicnom stanju, i bez obzira na to da li je onaj koji se zakleo 
imao namjeru da se zakune, ili ne. Ova trojica imama se slazu i u 
tome da ta osoba nema grijeha, niti je duzna uciniti keffaret. Imami 
Safija i Ahmed u drugom rivajetu smatraju da je lagv nenamjema 
zakletva, kao kad neko kaze u sali i nemajuci namjeru da se zakune: 
'Vallahi, billahi' i si. 



194 




Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 



POGLAVLJE O KUPOPRODAJI, TRGOVINI 1 

AVANSIRAJHJU 



( UijlJl £J «-Jb ) — \ 

1. Kupoprodaja 'araja 



,71 



Jj*i; Of : C-itf j* JUJ jP j*P ^ AIJLP jP ^iU tf-b- dUu Uj^-i - V e 1 

756. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, a on od Zejda ibn Sabita, r.a., da je 
Allahov Poslanik. s.a.v.s., dopustio, dajuci olaksicu 
vlasiiicima svjezih datula, zamjenu za suhe datule, uz 

slobodnu procjenu njihove kolicine (kolicine svjezih neubranih 
datula). 

tjf\ JJ?H jl jA ^y jLi-i U 01 jwaJ-1 4^ fj 1 * ^JJ^' ^^ U J^ - VoV 
iiji U-3 IjIjjJi *s* J jOj-j [»-Uj *uLp .oil ^J-e ill Jj-jj 01 : SjjjA ^jl j* 
! L*> Jji UJ jf 3-> Jlif i^j^b V Jjb dJLa . j-jjI i-> J jl j-ijl 5-> 

jjSC JjtjJi 01 0j& til SjyJt 0t jji jj dJJU jS*ij . JLse-Xs Ijjfij : jurf Jl5 
&f-i Up Jib f 4JUS \£2L jd^ jl *Jbd 5^ Up» Jjt^I (»*laJ JatJl <0 
li$i JwJl jilj^s -LP Ijfi lfdL&: -Vslwi 0( ^ If* 4J jjl** 01 aJL-J JajV 



1 To je jedna vrsta kupoprodaje gdje se razmjenjuju suhe datule za 
syjeze. 



195 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



^U.UJ^UUii. Jan j»j Jj^ OlT 4iT j*3H OS UAiP * jfa V «0T 

757. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul- 
Husajn kako je Ebu Sufjan, sluga Ibn Ebi Ahmeda, prenio od 
Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dopustio 
zamjenu svjezih datuia za suhe datule u kolicini manjoj od 
pet 'evsuka' (oko 650 kg), ili u kolicini od pet 'evsuka'. Davud 
se dvoumi da li je rekao pet, ili manje od pet 'evsuka'. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. A Malik ibn 
Enes je spomenuo da 'arijje' biva kada covjek posjeduje palme, 
pa dopusti drugome da plodovima jedne palme ili dviju palmi 
nahrani svoju porodicu, ali vlasniku zasmeta njegov ulazak u 
palmovik pa zatrazi od njega da se odrekne te kolicine u korist 
vlasnika palmovika, pod uvjetom da viasnik njemu preda 
odredenu kolicinu u suhim hurmama nakon sto plod palme 
sazrije. Sve ovo je kod nas dopusteno, jer je cjelokupna kolicina 
hurmi svakako pripadala prvom koji daje onoliko koliko zeli, pa 
ako hoce, preda mu svjeze hurme sa palmi, ili mu ih preda u istoj 
kolicini (nakon berbe). Navedeni postupak se ne smatra 
kupoprodajom, jer da se radi o kupoprodaji, ne bi bila dopustena 
prodaja (postojecih) hurmi za hurme koje tek trebaju biti 
(naknadno) ubrane (tj. ako nije iz ruke u ruku). 



( 



^r^Lfi jM $ JJ J^ 1 C?i a* d -& u *& > _ * 



2. O pokudenosti prodaje plodova prije nego sto pocnu 

sazrijevati 

Sa Jj-j 61 -. y* j> fa X* cf e* u ^ ^ u u >^ " voA 



196 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 



758. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio prodaju plodova prije nego sto pocnu sazrijevati. 
Zabranio je to i prodavcu i kupcu. 



d'\ : ij* 4*1 # tf~)\ x* j, ^ JbrjJi j,\ Ujj^f ^u u^f _ VM 

. feUll j» yvt & jUilt £> #fi J* ^Uj Ufr ill J*, ill Jj-j 

<■>' Kl £W J^ J^Ji J ilj« Of ^ jUi j» f^b ^U Of ^u y : a** Jtf 

fcf* j* ^. of ^u 41^ ^L ^ dUJir oat bis <ua* £b ji yUi ji ^ 
^fi. <j' j^ ^jA Jj>^ tSj«f oir / ya^f jir jf yu, ji ^ i up 

. i^ti l%3 ^Jai JI ^ ^yiS3l go,, J* y : Jli ^1 tfr- Jl 

759. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebur-Ridzal 
Muhammed ibn Abdur-Rahman od svoje majke Amre, da je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio prodaju plodova sve dole 
ne budu sigurni od oboljenja (propadanja). 

Muhammed je rekao: "Nije dopusteno da se nesto od 
plodova prodaje pod uvjetom da ostane na palmama dok ne 
sazrije. osim ako je (plod) dobio crvenu ili zutu boju, ili 
eventualno dio ploda sazrije, jer u torn slucaju nema smetnje u 
toj prodaji u kojoj se uvjetuje da se plod ostavi (na granama) sve 
dok (u potpunosti) ne sazrije. Medutim, ako (plod) nije 
pocrvenio, ili pozutio, nego je joS zelene boje ili je tek formiran, 
onda nema dobra u njegovoj kupovini (tj. ona nije dopustena), 
gdje se uvjetuje da se (plod) ostavi (na granama) sve dok ne 
sazrije. Nema smetnje da se plod ubere i proda, a to je do nas 
stiglo predajom od El-Hasana el-Basrija koji veli; "Nema 
smetnje da se prodaju hurme koje su se tek pojavile (na 
granama). pod uvjetom da se odmah ubenr i mi ovo prihvatamo. 



197 



Muvettn' - Malik ibn Enes 



i £-$ a »o u* w & ^o S3* ***.>* o* aU ^' ^ u j^ ! ^ y ^' " V V 

. Jj*Jl £j ^u bjil! glla* js- ajli £si ^ OlS" <Ul 

760. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od 
Haridze ibn Zejd ibn Sabita, a on od Zejd ibn Sabita, r.a., da on 
nije prodavao svoje plodove sve dok ne izade Surejja, misii 
se na prodaju (plodova) palmi (hurnii). 

3. O osobi koja prodaje dio plodova, a izuzme (drugi) dio 

j> jj^e. jj Xo* Ji : *J j* _£> J,) ji ^ -^ U J^' ^ u ^ 5 ~ V ^ * 
pAji UU ^Ui( 4i* ^lj j^ji tW W^ tilji^ 1 ^ J& -*J ^'^ t 1 * PJ*" 

761. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr od svoga oca da je Muhammed ibn 'Amr ibn Ha/in 
prodao svoju bascu koja se zvala El-Efrak za 4000 dirhema, 
a iz toga je izuzeo hurmi u vrijednosti 800 dirhema. 

cj\T uif : j2-J\ x± cm, »s* a/ j* tJJUrjJi ^ u^f eiJu Uj^i - wt 

762. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebur-Ridzal 
od svoje majke Amre bint Abdur-Rahman da je ona prodavala 
svoje plodove, izuzimajuci (dio) od njih (iz te prodaje). 






72 Vlasici, Plejade, koje se pojavljuju u odredenom mjesecu u godini 
(u maju) 



198 



[ Poglavlje o kupoprodaji, t rgovini i avansiranju 

dtf a\ ■. o*jt ji j^uji j& j&j\ jlc. j, huj Ujj^f dUu Uj^i - vnr 

I jj * a * rfi? . .. . i * * . . * 

763. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Rebi'a ibn 
Abdur-Rahman od El-Kasima ibn Muhammeda da je on 
prodavao i izuzimao (dio) od toga. 

Muharamed veli: "Mi ovo prihvatamo, Nema smetnje da 
osoba proda svoje plodove i izuzme dio od toga, ako izuzimanje 
bude (na primjer) u vidu jedne Cetvrtine, petine, ili sestine 
cjelokupnoga prihoda. 

( «-JpjJl> y>£\ *y> ja Sj^j L» s«jU ) — I 

4. onome sto je pokudeno kod prodaje osusenih hurmi za 

svjeze hurme 

Uf IJbj C)( OLfl-" ji Jj-»^1 i}ja Jujj j, jtl J-* \jjjr\ d!3U Ujj^f - VI £ 

: JVlj 4* yl«J : Jl3 ft U-li : JVfl ? Jjajf U^j : J*w dJ Jlii ? dUb 
i : JUS ? uJsjJb j*i!l ^jsil j*p Ji-i jt-L-ij <Up ill JLs ill Jj-ij c~*fi" 

. <up ^ f* : VjJ\3 ? j^ lil uJ»jJl ^yub 

U / j* jjjb ^Jpj jJS J^l ^^ «ji J j> ^ . i>li lJu|j : ju* J\3 

764. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Jezid, sluga El-Esveda ibn Sufjana, da je Zejd Ebu 'Ajjas, siuga 
Benu Zehre. isprifiao mu da je upitao S'ada ibn Ebi Vekkasa, 



199 



^^ 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



r.a., o onome koji kupi jecam (bjelicu) za jecam (bez pljevica), 
pa mu je S'ad rekao: "Sta je od toga bolje (vrednije)?" 
"Jecam (bjelica)", odgovori, pa mi je to (tj. tu kupoprodaju) 
zabranio i rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
kada je upitan o onome koji kupi stare (osuSene) hurme za 
svjeze, da je odgovorio: 'Da li svjeze hurme izgube na tezini 
kada se osuse?' 'Da', odgovorise, pa je to zabranio. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema dobra u 
tome da covjek kupi mjeru svjezih hurmi za mjeru starih 
(osusenih) hurmi, (makar to bilo i) iz rake u ruku (na lieu 
mjesta), jer svjeze hurme izgube na tezini kada se osuse, pa 
postanu lakse od mjere (svjezih hurmi), i zato je takva 
kupoprodaja nistavna. 



5. O prodaji hrane i drugoga sto nije preuzeto 

ji j^p Aj y>\ UUfc Mai ^y jj pS*- t)t : £3U UjH dS\* Uj>l ~ V"\« 

^Q*M ji j*e SSJu £»~J 4Jj-u 01 JJ j»uyi p&r ^Li ^UJ ^\k*-l 

. -USjs-i &• *aajl UUfc £J 1! : J^j «U> ij <UP M ^fij 

765. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Hakim ibn Hazm, r.a., kupio hranu koju je Omer ibnul- 
Hattab dodijelio (judima, pa Hakim proda tu hranu prije 
nego sto ju je preuzeo (od prodavca). Omer, r.a., je cuo za to, 
pa mu je tu trgovinu odbio priznati rekavsi: "Ne prodaji 
hranu koju si kupio sve dok je ne preuzmes (dok ne dode u 
tvoj posjed)!" 



i»l Jj-.j Of : j** j> il -lp jf- jiu utJb- cJJu lijj^i - vn 



200 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 

**-> b\ ^i y& 63* ji * ut. ja ^ ^ j? diJS'j . j^h liAj : j^i ja 

V* (X v-^ f V> :jA* &) JJj . j&A ^ £L> Jl j»UkJl j£ ill J^j 

J j«*j «I Ifl 4UI O-j U^ ^f JjS dJi^j a-Mj j^- at jail L-i ^jsJSil 
j* Is-A >* "A* j* uf ^M* Of JJ ^U Of Jj4 V ^II c&^j^l j jUJlj jjjjl 

766. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Ko kupi hranu, neka je ne prodaje sve dok je ne 
preuzme!" 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Takoder, sve 
ono sto se proda od hrane ili necega drugoga, kupac ne treba 
preprodavati sve dok to ne preuzme. Isto je kazao i Abdullah ibn 
Abbas, r.a. A sto se tide zabrane Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
ona se odnosi na hranu koja se preprodaje prije dolaska u njen 
posjed. Ibn 'Abbas, r.a., veli; "Smatram da i sve ostalo ima isti 
tretman pop tit toga (hrane)." Mi prihvatamo stav Ibn 'Abbasa (i 
smatramo) da je sve ostalo poput (propisa prodaje) hrane. Nije 
dopusteno da kupac prodaje nesto sto je kupio prije nego sto to 
preuzme. Identican je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao, 
osim sto je on to dopustio prilikom prodaje kuca i (drugih) 
nekretnina, te zemljiSta, za Sto nema smetnje da se proda prije 
njihovog preuzimanja, A nas stav je da nista od toga ne 
dopustamo prije nego se to preuzme." 

j fUkJl ^yj LS* : JU 4if j*P ji ilJL* ^ jSU l&if dUU Ujytf - V1V 

ifil\ d\&\ j* <dtob Ujib ja u-U- ^j»i jJLij Us fa jLe> in Jj-jj ouj 



201 



Mtwettn' - Malik ibn Enes 



^, ^3 i^aJb ^ dili ja U-i £*, yd ja£\ LUS a\ji Olf l£l : d*rf Jtf 

767. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Ornera, r.a., da je rekao: "Kupovali smo hranu u 
vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa nam je posiao onoga 
ko nam je naredivao da predemo s lokacije na kojoj smo 
kupovali hranu na drugu lokaciju, prije nego sto je 
prodamo." 

Muhammed veli: "Ovim se zeljelo (upotpuniti) 
preuzimanje kako ne bi doslo do prodaje necega sto nije 
preuzeto, zato covjek ne treba prodavati nesto sto je kupio, prije 
nego li to od njega preuzme," 

6. O osobi koja prodaje robu ili nesto drugo na odgofleni rok 
placanja, zatim kaze: "Plati mi odmah gotovinom, a ja cu ti 

sman jiti cijenu" 

£ r o-p ji £u> j,\ jp ju- jt j~i o* && y> u j^ ^ u u j^ ! " vnA 

dUi JSTj 0^ iJy>T ^ : JUi c*»tt j> 40 J^ (*** fr^-J 'J**** jt 6 J J ^ i 
^ loi }US ^ *t& bi jJ&> %& J**t ajS dUi £* (I ^ u *! J*juj 

jl jji j»j y* # iii ^pj c.u # ojjj w»\w-i # j*p Jj* j»j . ^ 



A4J?- 



202 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 

768. Obavijestio nas je Malik, pricao namje Ebuz-Zmad od 
Busra ibn Se'ida, a on od Ebu Saliha ibn 'Ubejda. sluge Es- 
Seffaha. da mu je pricao kako je kupio pamucnu odjecu od 
stanovnika Dar Nahle 73 (da je plati na rate) do odredenog 
roka, zatim je zelio otputovati u Kufu, pa su od njega 
zatrazili da ini odmah isplati cjelokupni iznos (u gotovini), s 
tim da mu oni umanje (dogovorenu) cijenu. On (Ebu Salih) je 
o tome upitao Zejda ibn Sabita, r.a., koji mu je rekao: "Ne 
dopustam ti da taj iznos (razliku) uzmes, niti da ga nekome 
drugom das." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo pribvatamo. Ko bude imao 
duga prema nekoj osobi, ciji povrat je dogovoren do odredenog 
roka, pa on ponudi da mu dio toga duga otpise, a da mu duznik 
odmah isplati preostali dio potrazivanja u gotovini, onda takav 
vid poslovanja nije dopusten, jer skracujuci vremenski period, 
duznik daje manji iznos za veci koji je stvarni iznos duga. Ovo je 
poput prodaje manje kolicine, uz gotovinsko placanje, za vecu 
kolicinu, uz odgodeno placanje. Ovo je stav Omera ibnu- 
Hattaba, Zejda ibn Sabita, Abdullaha ibn Omera, a to je stav i 
Ebu Hanife." 



( XkJ-b jt*-^ >4T^i lP"^ ^^ )~ V 
7. O covjeku koji prodaje jecam za psenicu 

jl j3-jJl JLp jf : OjssM jL-j jj OUJLi &\ : jJU Lj-Xt- dliU \jj*\ - VH 
it jJbtt dial ik»- ja JJ- : *ut)UJ JUS *ab JUp ^3 ^Jj«j JLP £> Jj-i^l 




3 Mahala u Medini koja je bila poznata po tome sto je u njoj bio 
veliki broj trgovaca odjevnim artiklima. 



203 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



iJb 4k^ j* jMi j*J» j* jij-flS JsrjJl j^jsA* Ot* U-L ^y L-Jj : -U* Jl3 
ill J>*j J\i : J^ *$ c^uJt jj siLp jp dUi J lJjjuIi d-oJ-ij . j-j 

jjUJ\j 5kJ-l Jb^L Ott j-tj ^j j£\ a^uiJij i^b t-JuJl J*fj dJj ^L llj 

769. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da mu je 
Sulejman ibn Jesar ispricao kako je Abdur-Rahmanu ibnul- 
Esvedu ibn Abd Jegusu nestalo hrane za njegovu devu, pa je 
rekao svom slugi: "Uzmi nesto psenice iz svoje kuce (tj. od 
moje porodice) i za nju kupi jecma, ali ga ne uzimaj, osim za 
istu kolicinu (psenice)." 

Muhammed veli: "Mi smatramo kako neraa smetnje da 
covjek kupi dvije mjere jecma za jednu mjeru psenice, ako bude 
iz ruke u ruku. Poznat je hadis o tome od 'Ubade ibnus-Samita, 
koji veli da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Zlato za zlato, 
ista kolicina za istu kolicinu, srebro za srebro, ista kolicina za 
istu kolicinu, psenica za psenicu, ista kolicina za istu 
kolicinu, i jecam za jecam, ista kolicina za istu kolicinu." 7 

Nema smetnje da uzme zlato za vecu kolicinu srebra, niti 
ima smetnje da uzme psenicu za vecu kolicinu jecma, iz ruke u 
ruku, a o toj temi postoji mnogo hadisa koji su poznati. Sve ovo 
je stav Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



74 Ako bi jedna kolicina iste vrste navedenih artikala bila veca od 
druge, onda je to kamata koja je zabranjena, ali kada artikli budu 
razliciti, onda nije uvjet da kolicina bude ista, nego je uvjet da 
primopredaja razlicitih artikala bude iz ruke u ruku (u isto vrijeme). 



204 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 

8. O covjeku koji prodaje hranu uz odgodeno placanje, a 
zatim za tu cijenu kupi nesto drugo 



U\T : jUj jj OU-Uj v*?-^ 1 J* a s*- J ^ 3 ^ f) ^•^ ^^ u j^ ~ VV » 

IftJaJ* 01 JJ Ijfi wJWjl dUJb c£jS-^ f v*-^ uM (ii UUt> J*"^ 1 1^ &' ^j& 

fcjw j^Jl JlT til L$JaJj Of JJ tjfi US ^jaij Of L-,1 <^y ^ jrfij ; ju* Jtf 

770. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad 
da su Se'id ibnul-Musejjib i Sulejman ibn Jesar, r.a., 
prezirali da covjek proda hranu za zlato, uz odgodeno 
placanje, zatim za to zlato kupi hurmi prije nego sto ga 
(zlato) preuzme. 

Muhammed je rekao: "Mi ne smatramo da ima smetnje da 
za zlato kupi hurme prije nego sto ga (zlato) preuzme ako te 
hurme budu dostupne, a ne (to nije dopusteno) da i one budu 
dug. Ovo je spomenuto i Se'idu ibn Dzubejru, pa je i on to 
dopustao, govoreci: 'U tome nema smetnje.' To je stav Ebu 
Hanife i vecine nasih pravnika." 

( ^Ul ^J J^ji\ ^ tji U ^b ) - * 

9. O onorae sto je pokudeno od laznog nadmetanja i 
presretanja trgovacke robe 

ill Jj-ij Oi : j*p jj ill JL* jfi ^JU Ujrf-1 dUU BjO*f - V\M 



205 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



t£$ U| i*ti£ >i Ol ^ ^J3 V^JLaU >ai dili Olf J>j J& ^LJl ^oli Uj 
. Jw ii ftU OS ddJu ^-t *» IgJLal jJai 1 ill i jU jp- I* *\*H\ ^r 5 " 

771. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, r.a„ da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio presretanje robe dok ne stigne na pijace, a zabranio 
je i lazno nadmetanje pri kupoprodaji. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Oba nafiina 
kupoprodaje su pokudena: lazno nadmetanje, jer covjek dode (na 
mjesto kupoprodaje, pijace) pa podize cijenu, pretvarajuci se da 
daje vise (novca) za ono sto ne zeli kupiti kako bi drugi kupac 
cuo pa on to kupio po vecoj cijeni na osnovu njegove lazne 
ponude, a to se ne treba raditi, i presretanje robe, jer u svakoj 
zemlji (gradu, mjestu) to nanosi stetu domacem stanovniStvu 
(njihovim trgovcima) i zato se to ne treba raditi. Medutim, ako se 
umnozi i uveca kolicina odredene robe toliko da to ne 
predstavlja nanosenje stete domacem stanovnistvu, onda, ako 
Bog da, u tome nema smetnje." 

10. O covjeku koji plati unaprijed (avansira) u onome sto se 
mjeri 75 (supljom mjerom) 

0% j$ *i : Jji. 0\T y* j. & JL* 01 : g\i Uj^ dliU lij>t - VVY 

(l u J^. j. jt fUk vi-J ais* &\ tJ"* j*~^- ?>* tM <Ai uut W £> 



75 Pod mjerom se podrazumijeva mjera za zito 



206 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i a vansiranju 

fjk* J^-l J) fUt> J J^-jJl jJL-i pJUl j»j . a> jk H Ujlp iJLa : .u* Jii 

. JUJ dill 4^j 5jLy>- ^1 JjS _^Aj . ajJUjs 

772. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Nema smetnje da covjek 
kupi lira nu do odredcnog roka, i za odredenu ci jenii ako je 
vlasnik hrane bude imao ili je, pak, ne bude imao (u vrijeme 
kupoprodaje), osim ako se radi o zitaricama ili datulama koje 
jos nisu pocele dozrijevati, jer je AUahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio prodaju i kupovinu plodova sve dok ne pocnu 
sazrijevati." 

Muhammed je rekao: "U ovome kod nas nema smetnje i taj 
ugovor se naziva 'selem', kao kad covjek plati unaprijed hranu 
koju ce preuzeti do odredenog roka, uz odredenu mjeru, od 
odredene vrste, a nema dobra (koristi) u uvjetovanju navedenoga 
kada se radi o odredenoj (vrsti, ili dijelu) usjeva, ili odredenoj 
(vrsti ili dijelu) palmi (jer je neizvjesno da li ce ih zadesiti kakva 
bolest, ili ne). Ovo je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao." 

( S&ljJl tjub)- > \ 

11. Prodaja uvjetovana ogradivanjem od nedostataka 

(mahana) 



^ til : j»* j> ill xs> jj jlu jp jl**i q, ^ UJjb- dUU u^i - vvr 
.ulb : s& jt ill x*J jull gty ^iji JvSj .a«.1jJlj pAj} 5JU OUi 4 \jtys- 



207 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



At Uj dpU JLoS : iiU lAU 01 j** j(i J* OUiP ^^Jflii SfrJjJl* ** : yrf- jjt 

jlp 4pU -l*1i ea*. ^was ^*Jt ^j\3 JU£ .jl j*p ^ ill a-p ^ls <uA* «b 

, ^bji asu j^j (J3l dJi a* y>* j> &i 

£*£ Qi JUj jyi . «>> Wj« uTjj o^b j*p jj ^1 a-P ^b dUaT j ^ 

as ^ jailt *S **JUi ,1 jf <uap ^ J^ o* ^y- s&^J* ***i ^f^ 
<uOp u uls 4J* (I m*p JT # £ *U,I tjy : ij!\5 l^aii Jai uU . dlJi j* fli^ 

jl jf aUp L-** J** 0> «> ^J^ £* ^ '*■ : ^ ^ ~ ]jH ** ^ A ** 3 

tSjrl dUi cwj v^ tK j* W J J 5 * ^ £- l ji' £?« ^ : JU ,iS ****- 

. iauJij Djij liyr jfi Jy j*j 'a* j* ^j^ 1 ^ tj* ^ 

773. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Salima ibn Abdullaha ibn Omera, a on prenio od (svoga oca) 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je on prodao svoga slugu za 800 
dirhema, za kojeg je bilo uvjetovano ogradivanje od 
nedostataka. Onaj koji ga je kupio od Abdullaha ibn Omera, 
r.a., rece: "Shiga ima bolest koju mi nisi spomenuo." Pa su se 
sporili oko toga pred Osmanom ibn 'Affanom, r.a., pa covjek 
rece: "Prodao mi je slugu koji je bolestan", a Ibn Omer rece: 
"Prodao sam ga uz uvjet da sam cist od svakog (eventualnog) 
nedostatka (kod robe)." Osman je presudio da se Ibn Omer 
zakune Allahom da mu ga je prodao ne znajuci za to njegovo 
oboljenje, ali je Abdullah ibn Omer odbio da se zakune, pa je 
sluga bio vracen, zatim se oporavio kod njega od te bolesti, i 
onda ga je Abdullah ibn Omer prodao za 1500 dirhema. 

Muhammed veli: "Do nas je predajom doslo od Zejda ibn 
Sabita, r.a., da je rekao: "Ko proda slugu uz uvjet ogradivanja 
od nedostataka, tada je on (prodavac) cist od svakog 
(eventualnog) nedostatka i mahane", a na taj nacin je prodaju 
obavio i Abdullah ibn Omer koji je smatrao takav vid 



208 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 




ku po proda je dopustenim. Mi prihvatamo misljenja Zejda ibn 
Sabita i Abdullaha ibn Omera, pa ko proda slugu ili nesto drugo 
(neku drugu vrstu robe) i postavi uvjet ogradivanja od bilo kojeg 
nedostatka, a kupac bude time zadovoljan i preuzme tu robu uz 
taj uvjet, prodavae biva cist od bilo koje (eventualne) mahane i 
nedostatka, bez obzira znao za njega prodavae ili ne znao, jer ga 
je kupac svojim pristankom oslobodio od toga. 

Ucenjaci Medine su, s druge strane, rekli da prodavae biva 
osloboden svakog nedostatka za koji nije znao, ali nije lisen 
odgovomosti za onaj nedostatak s kojim je bio upoznat, pa ga je 
sakrio. Takoder su rekli, da ako mu proda roba kojeg je 
naslijedio, biva osloboden od svakog nedostatka za koji je znao 
ili mu on nije bio poznat. kao kada mu (prodavae) kaze: 'Prodao 
sam ti roba kojeg sam dobio u nasljedstvo', pa onaj koji kaze: 'Ja 
sam cist od bilo kakvog (eventualnog) nedostatka, i to objasni, to 
je prilicnije i prece (da bude prihvaceno) nego kada se radi o 
uvjetovanom ogradivanju od nedostataka cije nepostojanje je 
uvjetovao prilikom prodaje naslijedenog roba (sto je takoder 
ispravno). Ovo je stav Ebu Hanife, nas stav i stav vecine 
pravnika." 




12. O prodaji u kojoj ima obmane 

Jill J_j-*j Oi : ^_.,..-ll ^ Jljm jp jc±s jt *jb- jA Uj>f i*iJl» Uj«sM - VV t 

- jjd\ £> jfi ^ ^j *M «Bl J-e 

. kUJlj «-»■ j,} Jj* >*j . J— 1\3 <UT jjiil ^j . i>-U <US* lJU&j : JU^ J\5 

774. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebu Hazim 
ibn Dinar od Se'ida ibnul-Musejjiba, da je Allah ov Poslanik, 
s.a.v.s., zabranio prodaju u kojoj ima obmane. 



209 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Svaka vrsta prodaje 
u kojqj ima obmane je nistavna. To je stav Ebu Hanife i vecine. 

*i j jji. &if Ait e~J.i a jl,«w j* <^V I*' »>* ^ u u j^ ( - VV0 

. JuJrl jj^ J U fc£sWj &T ^ U l ^ 4 U 0^'j 

775. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Se'ida ibnul-Musejjiba da je on govorio: "Nema kamate 
prilikom prodaje zivotinja, nego se zabrana u vezi s tim 
odnosi na tri stvari: prodaju zvanu 'medamin', prodaju 
zvanu 'melakih' i prodaju zvanu 'habelel-habeleh' 
(mladunceta od mladunceta koje jos nije ni rodeno)." 
'Medamin' je ono sto se nalazi u utrobaraa zenki (nerodeno 
mladunce), a 'melakih' je ono sto se nalazi u ledima muzjaka 
deva (rasplodni materijal)." 

h J>-j of : y* j; h\ j* jp jiu Uj>? di3u \ij* 1 - vvn 

776. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio prodaju mladunceta od mladunceta koje jos nije ni 
rodeno, a to je bio vid kupoprodaje koji se praktikovao u 
doba dzahilijjeta (predislamsko doba), tako sto jedan prodaje 
steonu kamilu sve dok ne donese na svijet mladunce, zatim i 
ta novorodena kamila (nakon izvjesnog vremena) zasteoni (i 
donese mladunce koje je predmet prodaje). 



210 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranj u 



Muhammed je rekao: "Sve ove vrste kupoprodaje su 
nistavne i kao takve nisu dopustene, jer se kod nas smatraju onim 
kupoprodajnim ugovorima u kojima ima obmane, a Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., je zabranio prodaju u kojoj ima obmane." 



( hAp £j ub ) — > V* 
13. O prodaji voca na stab In za u bra no voce ('muzabeneh') 

&\ Jj-ij d\ : yrf. ^ 4)1 ±s> jp gk\j ljj^ dUU \jj^\ - VVV 
S*aJl j^j ^b j*iJt ^j ijljllj . lyljll £j ^ ^ j^Uj <Op iil JU> 

777. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, r.a„ da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio prodaju voca koje je na stablu za voce koje je 
ubrano. 'Muzabena' je i prodaja svjezih plodova na 
palmama za ubrane datule, i prodaja grozda na vinovoj lozi 
za suhe grozflice cija tezina bude procjenjena. 



*i>l Jj-tj jf : <--~»il j> J-*-. ^ .jl^i, ji\ \jj^\ (iUu Ujj^-l - WA 
yJii y^\ tl^il ijijlij . 2ti\£\j ijljll ^ ^ J> ^Uj Up ill J^ 
cJu : ulf* ^ ^ - '&^~^. Je^ tijS^-ij akJ-U p_jjJi ^1^1 iiibtij 

778. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Se'ida ibnuI-Musejjiba, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio 'muzabenu' i 'muhakalu': 'muzabena je prodaja 
plodova sa stabla za ubrane plodove, a 'muhakala' je 
prodaja zita u klasu za ovrsenu psenicu (zito) te 
iznajmljivanje zemlje za gotovu psenicu. Ibn Sihab veli: 
"Upitao sam ga (Ibnul-Musejjiba) za njeno iznajmljivanje uz 



211 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



naknadu u zlatu i srebru, pa je odgovorio: 'Nema smetnje u 
tome.'" 

d ^ j*t & Sj» ^ $ & ^^ ot *J* u ^ ^ u u ^ - m 

. ^i >i/ aia\^(j ^ j*dt ^jjj J j*di ^1 ^'>'j • a^'j 

yj\ ^jk *i •*/ j^U J~J< ^jjj J ^ •»>»*» ^ ^> l = ■*** ^ 
^i ^i au\*i j X> ^ »A*M ** ^ **J ] s $ J ! ^ ^ *- 

. *vv ^i*y ** j *jj^ ^ 1JUi J X 1 ^ ^J x - ^ ^ ^^ ^ Jl ^ 

. Ujij 4^>uiij «-»- j,) Jy i»j 

779, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul- 
Husajn da mu je Ebu Sufjan, sluga Ibn Ahmedov, prenio da je 
cuo Ebu Se'ida el-Hudrija kako govori: "AHahov Poslanik, 
s.a.v.s., je zabranio 'muzabenu' i 'muhakalu'. 'Muzabena' je 
prodaja plodova sa stabala palmi za ubrane datule, a 
•muhakaia' je iznajmljivanje zemlje (za ovrsenu psenicu, 
zito)." 

Muhammed je rekao: "'Muzabenom' se kod nas 
podrazumijeva prodaja plodova sa stabala palmi za ubrane 
datule, cija tezina se procjeni bez mogucnosti saznanja da li je 
(kolicinski) vise ubranih datula koje su date za neubrane plodove 
na palmama, ili ih je (kolicinski) manje. Isti slucaj je i sa suhim 
grozdem i grozdem na vinovoj lozi za koje se ne zna sta je od 
toga teze. 

'Muhakala' je prodaja zita u klasu za ovrsenu psenicu^cija 
tezina bude procjenjena, pa se ne zna koje od toga je teze u 
odnosu na drugo. Sve ovo je zabranjeno i ne treba se 
praktikovati. To je stav Ebu Hanife i vecine, kao sto je i nas 
(licni) stav/' 



212 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 

( p**tib jljJ-l s-IjA fc-Jlj ) - ^ £ 
14. O kupovini zivotin je za meso 

£> jfr ^ : J\3 y- .""i ' jj Xjuj jP iUjil j*f Ujj>i dUu Ujjjt-f - VA* 

J , j* ^ ^*>tj UbljsAI jlf ul : k,...,.-,U ^ JUtw JtfS - aUi Jli ji - oUi 

780. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od 
Se'ida ibnul-Musejjiba da je rekao: "Zabranjeno je prodavati 
ztvotinju za meso." Rekao sam Se'idu ibnul-Musejjibu: "Sta 
mislis ako bi covjek kupio osmogodisnju (staru) devu za deset 
ovaca?", ili je rekao "jednu ovcu"." Se'id ibnul-Musejjib 
odgovori: "Ako je kupio (devu) da bi je zaklao (tj. zbog mesa), 
u tome nema dobra." Ebuz-Zinad veli: "Od (ucenih) Ijudi ciji 
sam savremenik i ja bio 76 , a koji su zabranjivali prodaju 
zivotinje za meso, a i njihovim namjesnicima je to isto bilo 
zapisano u protokole normi, bill su Eban (ibn Osman ibn 
'Affan) i His a in (ibn Ismail el-Mahzumi). 



: Jji l-— il & J-*~* g? *t»? jjrwsi-l ji ijb \jj>'\ ciJU lijj^i - VA> 

781. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul- 
Husajn da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba da kaze: "Od lutrije 
(hazarda) u dzahilijjetu je bilo i prodaja mesa za ovcu ili 
dvije." 



76 



U vrijeme halife Abdul-Mel ika ibn Mervana 



213 




Mitvetta' - Malik ibn Enes 



. ^b d\jJ-\ fcj j* j* (A-j U* & J" & 

jiTf j^JJl LSjJi ^ V °^ (►*!> (^ J* ^ t> ^ • && ^J ; • Uje ^ 
dAlJf j itft* j fe$4 J* >JU»J ■ ys*ri V fl j/* X-U ^ jiS'i SLtll J U jt 

, r „.»„,JU j^^-J^ j*>3 C-ij3b Sj4jW frl 

782. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od Se'ida ibnul-Musejjiba da je do njega predajom stiglo 
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio prodaju zivotinje za 
nieso. 

Muhammed je rekao: "Na osnovu ovih hadisa, mi 
postupamo. Onaj ko proda bravece meso za zivu ovcu, a ne zna 
se da li je kolicina mesa veca (ili manja) od onoga koje je na 
zivoj ovei. takav vid kupoprodaje je nistavan i zabranjen. Ovo je 
poput 'muzabene* i 'muhakale'. Isti propis je i kod prodaje 
maslina za maslinovo ulje, kao i kod prodaje ricinusovog ulja za 
ricinus." 

( j^\ Up Jbji ^iJb J*-> fjW Jf jJl ^ ) - > ° 

15. O covjeku koji se cjenka (nagada) s drugim covjekom oko 
necega, pa neko (treci) povisi cijenu 

M J^j t>t : j»* & ■ A* U> J* £ u <$*» ^ U *&* ~ VAf 

, jo* Up p£^*> & 1 : JS U->j Up k U^ 

o> Up luja oi ^ J*jli » f jt- ty J^i^ ■ ^ ^3 ■ *•* J tf 



214 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 

783, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NafV od 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Neka se niko od vas ne nadmece na cijenu drugoga!" 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog 
hadisa. Nije dopusteno trecoj osobi da povecava eijenu prilikom 
cjenkanja dvojice ljudi sve dok ne kupi ili ne odustane." 



16. O onome sto cin kupoprodaje eini obaveznim izmecfu 
prodavca i kupca 






iii Jj^j jf : ^ ^ ill j_p jp £JU \jj>\ dS\j> \ij^\ - VAi 
Sjfla |I U V-U> ^Lp jUMj U^y> -b-tj JT OUjUll : J\i j,JL»j <lAp ill J*e 

: J IS 4i( ^^juull (t-a 1 ^! j* LuJL» ^ ^ UXP ijwJtfj J>U lJL4j : Owtf JlS 

js : jSUi Jib lit ^Ji jk* jp layb f. u : Jl3 liyb. ,1 u jLH OUiLsLi 

Cijiil JJ : ^j=^il JlS lilS C^jsil OS : j^^t J4l (i U £fry. Ot *iS dlau 

. j* i*U!lj 54a»- ^1 JjS y»j . c-» Ji £»Ul Ji (I U ^-jj t)f 44 lifj IjC 

784. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NarT od 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Prodavac i kupac mogu slobodno odustati (od 
pogodbe), svaki od njih dvojice, sve dok se ne razidu, osim u 
slucaju da bude ponuden izbor." 

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa, a 
njegovo tumacenje je na osnovu onoga sto je do nas predajom 
doslo od Ibrahima en-Neha'ija koji je rekao: "Prodavac i kupac 
mogu slobodno odustati (od pogodbe) sve dok se ne razidu, a 



215 




Muvetta' - Malik ibn Enes 



ovo dok se ne razidu podrazumijeva razlaz u rijecima prilikom 
kupoprodaje, kao kad kaze prodavac: 'Prodao sam ti', i on 
(prodavac) ima pravo odustati sve dok kupac ne kaze: 'Kupio 
sam*. A ako bi kupac rekao: 'Kupio sam to za toliko i toliko', on 
(kupac) ima pravo odustati sve dok prodavac ne kaze: 'Prodao 
sam ti.' Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



17. Neslaganje izmettu prodavca i kupca u kupoprodaji 

•tSti^l Ji (^j^l <Jtf Otf <u-* Wis ^s-li l»\T bi - blftt j* A*bJ(j Ujy- 

785. Obavijestio nas je Malik da je do njega predajom 
stiglo kako je Ibn Mes'ud, r.a., pricao da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Kada se bilo koji kupac i prodavac ne sloze u 
kupoprodaji, on da su mjerodavne rijeci prodavca, ili ce 
jedan drugom povratiti uzeto (prodavac svoju robu, a kupac 
svoj novae)." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako se njih 
dvojica razidu u cijeni, zatrazit ce se od svakog od njih da se 
zakune (Allahom, dz.s.), i da obojica povrate uzeto. Ovo je stav 
Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, kada se radi o robi koja 
postoji, a ako kupac potrosi robu, onda se prihvata izjava kupca 
o pitanju cijene, i to je stav Ebu Hanife. Mi smatramo da njih 
dvojica trebaju pristupiti zaklinjanju i onda povratiti vrijednost 
potrosene robe." 



216 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 



( gjs±\ ^jJJJ L-j £\& ji& JrJ\ VVl > - > A 

18. O covjeku koji prodaje robu na pocek, pa kupac 

bankrotira 



Ji ^^ Oi 0*^ ^Jt&^O* ^^ $ ^ ^ u U J^ " VM 
i^jiill cjU jjj 4j j?-i j^i a^* e^ji U-A Ai£ J^ APb ijji\ JOJi (I J APbl 

. (,Uj*U oj— .i aj ^t&t y^-L^s 

786. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Ebu Bekra ibn Abdur-Rahmana ibnul-Harisa ibn Hisama, da je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s. 5 rekao: "Covjek koji proda robu, pa 
onaj koji je kupio bankrotira, a onaj koji mti je prodao ne 
preuzme nista od njene vrijednosti, nego nade sacuvanu 
robu, prodavac je najpreci zadrzati je. A ako bi kupac umro, 
viasnik robe je jedan od onih koji potrazuju svoja prava (od 
urnrlog duznika, odnosno njegovih nasljednika)." 

Muhammed je rekao: "Ako kupac koji je bankrotirao umre 
a prethodno je preuzeo robu, prodavac je u tome slucaju jedan od 
onih koji potrazuju povrat njegovih dugovanja. Ali ako kupac 
nije preuzeo robu, onda je on (prodavac) najpreci da povrati 
sredstva koja mu umrli duguje, u odnosu na druge koji potrazuju 
svoja prava. Takoder, ako bankrotira kupac koji nije preuzeo ono 
Sto kupuje, prodavac je najpreci da povrati ono sto je prodao 
kako bi u cijelosti povratio svoje pravo." 



217 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



( ctU-il Je j*~j j( 4J j*i A*-i jf ^U] c£jt& jJ^jJI v^ ) - > ^ 

19. O covjeku koji nesto kupi ili proda, pa bude prevaren u 
tome, i o covjeku koji nametne odredene cijene muslimanima 



/i ^rj 01 : y* jt & <X* j* jU*a j* & ■!# U^l ^^ u j>^ ~ VAV 
^ : J^ ^ til Jtj 11 <J^ ■ ^ ^ : J^ *"& Lr* ■ f^J .Up il ^ 

787. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je ueki covjek 
spomenuo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da bude prevaren u 
kupoprodaji, pa mu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "Onome 
s kirn trgujes reci: 'Nema varanja'", pa je taj covjek prilikom 
kupoprodaje govorio: 'Nema varanja' 

Muahmmed veli: 'Tvli smatramo da je ovo (tj. ovaj propis) 
vazilo samo za tog covjeka." 

ji y* 01 : t-^-il ji JU" jp si->ji o>- U^M U J^' ^ U U J^' ~~ VAA 
01 W : ?& -il J\iS tij-Jb 4 LjJ grf >»J Jieli jf j> Ut\* J* j* Vr 1 ^ 1 

. u5j«- j* jijj of Wj j«-Ji J xj; 

liT ijxrf : pA Jtfi jvO-di Up j*-l *! ^Mi *i ■ teb ^3 '■ ■*** J tf 
. ui^a p» fculij !uL»- ^( JjS >aj . ^Ui Up Ijj^j t Jfj iJ^i i-lfj 

788. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Junus ibn 
Jusuf od Se'ida ibnul-Musejjiba da je Omer ibnul-Hattab, r.a., 
prosao pored Hatiba ibn Ebi Belte'a koji je na pijaci 



218 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 

prodavao suho grozde, pa mu Omer rece: "Hi ces cijenu 
povisiti, ili ces ukloniti robu iz nase pijace." 77 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog 
hadisa. Ne treba se cijena nametati muslimanirna, govoreci im: 
'Prodajite to i to, po toliko i toliko, ' da bi se na to prisilili. Ovo je 
stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



20. O uyjctovanju pri kupoprodaji i o onome sto je ponistava 



j> iii i xp ji a^5. j, iii xs. j» &\ j^p ^ ^jjujji tfjjjM dJUu Uj>i - va^ 

j ^ l#au l)I lilil <ulp C-bjiJilj Sjjlsr JUUsll AJlyt jji ^jiAl : i_j*u-ji 
Je^ l$Jj Uijtf ^ : JtfS *_jlkM ^ j*p dUi J ja^\i <u Vg*-J (^JJ) /^b 

. iili A3- j 44^3- 

789. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
'Ubejdullaha ibn Abdullaha ibri 'Utbe ibn Abdullaha ibn Mes'uda 
koji je od svoje zene, koja je bila iz piemena Sekif, kupio 



" 



U hadisu se nalazi dokaz da nije dozvoljeno da covjek prodaje robu 
ispod cijene po kojoj se ta roba prodaje na pijaci kako bi se uklonila 
steta od ostalih trgovaca. Ibn Rusd u djelu „EI-Bejan vet-Tahsil" 
veli: „To je ocita greska, jer se ne kritikuje onaj koji je tolerantan u 
prodaji i koji prodaje po povoljnijoj cijeni. Naprotiv, takav trgovac 
je predmet pohvale, U hadisu je i dokaz da vladar ima pravo 
odrediti visum cijena. Tog misljenja su Ibn Omer, Salim ibn 
Abdullah. Kasim ibn Muhammed i drugi. Isto misljenje zastupaju 
salijski pravnici kada se radi o slucaju povecanja cijena. 



219 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



robinju za koju je postavila uvjet: 'Ako je prodas, ona se 
vraca meni po cijeni za koju je tada budes prodavao.' On je 
zatrazio fetvu od Omera ibnul-Hattaba, r.a., koji mu rece: 
"Ne primici joj se ni pod cijim uvjetom." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Svaki uvjet koji 
postavi prodavac kupcu, ili kupac prodavcu, a to nije jedan od 
uvjeta kupoprodaje, a osim toga donosi i korist prodavcu ili 
kupcu, cini kupoprodajni ugovor nistavnim. To je stav i Ebu 
Hanife, Allah mu se smilovao." 

J^-jlt tk> V : Jjk 0\S* al j** j> M JL* j* ^ Uj>i ^^ Uj^l - Va • 
. ft U U 14 £U» »IA ii\j ifr*j *Li £i\) ^ *U ty "tt-Mj ^1 5 *^J 

«a»- dp Jy >*J ■ 7** Ji & ^ J J* (i* 8 ,4 M* >l 3*» jj£ US' a^a j£ 

790. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Covjek ne smije imati 
intimni odnos, osim sa svojom robinjom, pa ako hoce, neka 
je proda, a ako hoce, neka je pokloni, ili kako zeli, neka tako 
postupi (oslobodi je, zadrzi je)!" 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a komentar na 
to je da se rob ne treba imati prileznicu, jer ako bi on poklonio, 
njegov poklon nije ispravan, kao sto je (u suprotnom) ispravan 
poklon koji daruje slobodna osoba. To je znacenje koje je 
sadrzano u rijecima Abdul 1 aha ibn Omera, r.a. Ovo je stav Ebu 
Hanife, kao i vecine nasih pravnika." 



220 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 

( JU aJj 1JLP j\ \jijfi y& ^\i <jji i-tLj ) - Y > 
21, Ko proda oprasene palme, ili roba koji ima svoj imetak 

ill J>*j 01 : J& jj i»l JLfr jp *£\j )Jj&-\ dUU Ujs>l - V^\ 
l^tjiii 0l 111 ^UJ \Aj^i cjy\ as ^it ^b jf : Jli (JL»j aJ* iiil ^jLe 

791. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Ko proda palme koje su vec oprasene, njihov plod ide 
prodavcu, osim ako kupac nije to uvjetovao (da kupuje i 

plod)." 

: J li LjUai-l jj y& ij! : j»* ji &} xs- j* «iU \ij&\ t*JJU Uj^i - V^ Y 
. gyl\ -tfcjiij 01 •tft ^jUJ <Jui Ju J j ijlp f \t ^ 

^1 Jy ^»j j^Q ;JUj : j^# Jits 



792. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera da je Omer ibnuI-Hattab, r.a., rekao: "Ko 
proda roba koji ima imetak, njegov imetak pripada 
prodavcu, osim ako kupac nije uvjetovao (da kupuje i njegov 
imetak)." 

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovih hadisa, a 
to je stav i Ebu Hanife." 



221 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



( aJJ ^Ji jt £ j j lij SjjUrl t^jfiiiu J*> ob ) - 1 1 

22. O covjeku koji kupi robinju koja ima muza, ili mu (takva 
robinja) bude poklonjena 



j3-j\ jlp oi : &-)\ ju= # **jl- ^i jp jjAjJi u^t diJu Uj>( - v*r 

ay v-p ijbji ^jj ob oitf* btf l^Wb ^ ■£> V . ^b ilAj : -u* JlS 

793. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana, da je Abdur-Rahman ibn 
'Avf kupio robinju od Asima ibn 'Adijja, zatim je utkrio da 
je udata, pa ju je vratio (prodavcu), 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Njena kupovina 
ne znaci da je tim cinom razvedena, a ako je udata, onda je to 
nedostatak zbog kojeg se ona vraca (prodavcu). To je stav Ebu 
Hanife i vecine nasih pravnika." 

ji JWal ,£JJ»\ ylP ^ il J-p 01 : ulfi j>\ Uj^f diiU Uj>t - WW 
^ji l#rjj ^ijli &• 4jit J : OUiP JU4 C jj lAj o^ ^ S^jW OU* 

794. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
je Abdullah ibn 'Amir poklonio Osmanu ibn 'Affanu, r.a., 
robinju iz Basre koja je imala muza, pa Osman rece: "Necu 
se intimno s njom sastati sve dok se ne rastavi od muza." Ibn 
'Amir je to nadoknadio njenom muzu, pa se on rastavio od 
nje. 



222 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovirri i avansiranju 

( 3i«Jlj iJ^hi\ iJ^f- t_jb ) — YT 
23. O periodu garancije od tri daiin i period u garancije od 

78 

godine dana 

{»Uji_j oUi* jj Jbf cjwt' : JU j^j ^5 j, in .lp bjjsM »iiJu \jj&\ - V^o 

. jyd 1 ^ M OUaSe Si-Jlj £>*>teh aJ^P ^Ul jUbu J^W} jj 

. pbj <u^l H\ jb>l 

795. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr: "Cuo sam Ebana ibn Osmana i Hisama ibn Ismaila 
kako ljude poducavaju propisima period a garancije od tri 
dana i garancije od godine dana i o tome sa minbera govore." 

Muhammed je rekao: "Mi ne poznajemo (zagarantovani) 
period od tri dana i period od godinu dana, osim ako eovjek 
postavi uvjet da ima pravo odustati od kupoprodaje u roku od tri 
dana. ili u roku od godinu dana, pa to bude na osnovu ovoga 
postavljenog uvjeta. Ebu Hanife smatra da nije dopusteno 
odustati od kupoprodaje u periodu koji je veci od tri dana." 



Ako kupac kupi roba, ima pravo vratiti ga prodavcu u roku od tri 
dana ako bi se pojavio kakav nedostatak. Jedini izuzetak su: ludilo, 
guba (elefantijazis) i lepra, zbog kojih se rob moze vratiti prodavcu 
do godinu dana. 



223 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



( t^^\ ^j ^Jb ) - Y t 

24. O prodavanju prava pripadnosti oslobodenog roba i 
njegovom poklanjanju 



k J>-»j id : y& j> &\ JUg j* jL-i jj 4il J-* ttgjd <^ ^' - V<n 

. 4^Aj ft^Ijll £rf J* j* j»JL.j M* i' J-* 

796. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je AUahov Poslanik, 
s.a.v.s., zabranio prodaju prava pripadnosti oslobodenog 
roba i njegovo poklanjanje. 

Muhammed veli: *'Mi postupamo na osnovu ovog hadisa. 

Nije dopusteno prodavati pravo pripadnosti oslobodenog roba. niti 
ga poklanjati. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 

^ii £_jj as\e jp y* ji ii x* s - e* u u j^ ! ^ V E ~ v,v 

\il9 dUi .lJUu: *tf : JUS (A- j aJp ibl JL* iil Jj-ijl dUi o/UI bJ Ut^j 



Jj* j*j 






797. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, a on od Aise, r.a., supruge Vjerovjesnika, 
s.a.v.s., da je ona htjela kupiti robinju da je oslobodi (ropstva), 
pa su njeni vlasnici rekli: "Prodat cemo ti je, pod uvjetom da 
mi imamo pravo na njenu pripadnost." Ona (Aisa) je to 



224 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 

spomenula Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., koji joj rece: "To (taj 
njihov uvjet) ti ne predstavlja smetnju da je kupis, jer pravo 
pripadnosti oslobodenog roba ima onaj koji ga oslobodi." 

Muhammed je rekao: "Mi, na osnovu ovog hadisa, 
postupamo. Pravo naslijeda pripadnosti oslobodenog roba ima 
onaj koji ga oslobodi i ono ni u kom slucaju ne prelazi na 
drugoga, kao krvno srodstvo. To je stav Ebu Hanife i vecine 
nasih pravnika." 



25. O prodaji robin j a koje imaju djecu 

; ijljsil-l ji j*s. Jll : J\3 j** jj ill -LP jP %&\i Uj^M dUU Uj^l - VHA 

■ 3 > tfd* *^ 

798. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera da je Omer ibnul-Hattab. r.a., rekao: 
"Robinju koja rodi dijete svome gospodaru, on je nema 
pravo prodati, pokloniti, dati u nasljedstvo, jer on tjelesno 
uziva s njom i ona ga sluzi, pa ako inure, ona postaje 
slobodna osoba." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prlhvatamo, a to su rijeci 
Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



■ 



225 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



26. O prodaji zivotinje za zivotinju, na pocek i za gotovinu 

d\ tj+l J* & ±»* & Cr-^ 1 <->t "^ & t U U ^ ^ U U ^ ! ~ VM 

799. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Salih ibn 
Kejsan da mu je prenio El-Hasen ibn Muhammed ibn 'Ali da je 
Alija ibn Ebi Talib, r.a., prodao devu koja se zvala 'Usajfira' 
za dvadeset deva, na pocek. 

ljfu\ SuujL ib-lj iS^ j*p jj il JLft o5 : jiU Uj>t £}}\a Ujjrf-1 - A • • 

800. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Abdullah ibn Omer, r.a., kupio (jahacu, snaznu) devu za cetiri 
(obicne) deve koje je garantovao naknadno platiti (prodavcu) 
u Rebezi (selu nadomak Medine). 

Muhammed veli: "Predajom je do nas doslo od Alije ibn 
Ebi Taliba ono sto je suprotno ovome." 

b^j . J** til LftJVAJ^ SUJlj J*l Jl jijyJb jyJt £rf tf> J> d : *^j A' 

. Jl>-U iJl^J ai—J J1j-Mj OIjJ-I jj jf ^ : j^i-j 4-Ip &\ J*e ^si\ jfi 



226 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 

801. Obavijestio nas je Ibn ebi Zuejb od Jezida ibn 
Abdullaha ibn Kusejta, a on je prenio od Ebu Hasena el-Bezzara 
da mu je rekao jedan od ashaba Allabovog Poslanika, s.a.v.s., a 
on prenio od Alije ibn Ebi Taliba, r.a., da je on zabranio 
prodaju jedne deve za dvije, uz pocek, a i jednu ovcu za 
dvije, uz pocek. 

Do nas je predajom stiglo da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., 
zabranio prodaju zivotinje za zivotinju, uz pocek, pa mi to 
prihvatamo. To je stav Ebu Hanife i vecine na§ih pravnika." 



( ^Jt J afjjjl ^h ) - TV 
27. O zajednickom ucescu u kupoprodaji 

: Jll Bjjs*-! suf t»( <-tja*t ji j2-J\ x* j> t-tAJi Uj^-5 dUu Uj>! - A « t 
4 ***>. *^ : ^ j** <->b '■r 1 ^ 1 &. y^ <^j J j^ £^ ^-^ : <-l^ dp 'd>^ 

Cii ? ^ft U : J\l ? oijb i*** J CJJ JJ* : J cJUJ OU* j* OWp Jl C-A43 

j\j JUiP ^jtj UB OUit jb J C-?-jJad <u C-^r f jJb Cflfl-ffl^ C-Aii p*J 
C£»j J ojPil : J 19 uji* <u *\*- jj : Ijll5 "MJu U : JlS 8jb J f j£*)i 
^j ,o-^r : ^Jfi ? 4Jj4aji : Jti dU cJJ ^JJI iJLa : cis ? iJla U : Jlas 



ju* 



^ JU jjij eJt#lJ dU t^iil -LP : C-LSS 4i* jJV c-ijiil t/iJbj <^Ujp Jj 4j 
dUJj r j9j ijj^ ill illjsr : JlS lJb-f 4j j^Lbi jl 3J U» dU IJLa : OUiaJ cJiiS : J\S 
: Jll ? CJI JJUj : J 19 JjaSI jl l$b> 1$*j JlSU C-*iP 43 ^1 U : C-US : Jli 



227 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



^j aij : j\* dUi jU a^-^jjij u^ pjii of ^ Ju ^ij ^ j>ijj 

dib t>$ ?HjJl J **-U H» -^J J-M *^J V-^» Oji LALrf ^Jlj ftljAJl 

802. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je El- 1 Ala 1 ibn 
Abdur-Rahman ibn J'akub da mu je otac pricao: 41 Moj otac mi je 
pricao: 'Prodavao sam odjecu u doba Omera ibnul-Hattaba, 
r.a., koji rece: 'U nasoj carsiji je ne prodaju stranci (nearapi), 
jer oni nedovoljno poznaju propise vjere i ne vagaju 
ispravno na rajeri i kantaru." J'akub rece: 'Otisao sam 
Osmanu ibn 'Affanu, r.a., pa sam mu rekao: 'Da li zelis 
lahko profitirati?' 'A cemu se radi?\ upita ga Osman, 'O 
trgovini odjevnim artiklima.', rekoh mu. Znam za mjesto 
gdje je vlasnik jeftino prodaje, i ne moze je prodati, pa hajde 
da je za tebe kupim i preprodam.' Osman rece: 'Dobro.' 
'Otisao sam, kupio robu, zatim je donio i odlozio u 
Osmanovoj kuci, a nakon sto se Osman vratio i ugledao 
tovar u svojoj kuci upita: 'Sta je ovo?' 'Odjeca koju je donio 
J'akub' odgovorise mu. 'Pozovite mi ga', rece. Dosao sam, pa 
me on upita: 'Sta je ovo?' Ovo je ono o cemu sam ti pricao. 
'Da H si je pregledao (da nema kakvih nedostataka)?' Dovoljan 
sam ti ja kao garant, ali se pribojavam da me nece Omerova 
straza sprijeciti da je prodajem. 'Dobro', rece Osman i uputi 
se ka Omerovoj strazi i rece im: 'J'akub prodaje moju robu, 
pa mu to ne branite!' 'Dobro', rekose. Donio sam odjecu u 
carsiju, i ne ostadoh dugo, a vec sam pazar stavio u ruksak i 
odnio ga Osmanu u drustvu sa onim od koga sam prvobitno 
kupio odjecu, pa sam rekao prodavcu: 'Izbroj onoliko novca 
koliko tebi pripada', te ga je izbrojao i ostalo je jos mnogo 



228 



Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju 



novca. Rekao sam Osmanu: 'Ovo tebi pripada. Ja zaista 
nikoga nisam ostetio.' On mi rece: 'Allah te nagradio' i tome 
se obradovao. Ja sam saznao za jos jedno prodajno mjesto 
koje je isto (tako dobro) ili jos bolje. 'A da li ces se ponovo 
vratiti prodaji?' Da, ako ti to zelis, rekoh mu. 'Svakako da 
zelim', rece. Ja hocu da zaradim, pa hoces li mi se pridruziti? 
'Da, to (kupoprodaja) je moje i tvoje.'" 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje 
da dva covjeka ucesrvuju u kupovini na pocek, makar ni jedan od 
njih dvojice nemao pocetnoga kapitala, pod uvjetom da 
eventualnu zaradu dijele na dva dijela, a takoder i eventualni 
gubitak. Ako jedan od njih bez drugoga preuzme na sebe 
(kompletan teret i direktno ucestvuje u) kupoprodaju, pa onda 
podjednako dijele zaradu (a ne da dobije vise onaj koji preuzme 
sav teret), onda takav ugovor nije dopusten, jer ce jedan od njih 
profitirati u onome ciju je garanciju uspjeha preuzeo drugi. Ovo 
je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



( tUaill t-jb ) — Y A 

28. O presudama 

Jj-»j of iy_j* j,\ jp £y>ty jp v^* ^ ^ ^' iUu Ujo^i - a . r 

jfi-\ j-*-j ja*> Js- f t* * * ^iUl ja £-»j=ll 4^-j ^U* Ujlp iJla : j^ Jib 
^Jil Jtfi dlJi J 4J1 ^a^i \£jjk ot UL , tiJJj J* o JJS £ ">\i ^i J uls 
. JJaJl ^jdij dUi J ^i li^i . dU( 4-k» jp dlbrj giji : X^\ ^j 

803. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
El-Earedza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik. 
s.a.v.s., rekao: "Neka niko od vas ne brani svom komsiji da 



229 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



udari drvo u njegov zidl" Ebu Hurejre, r.a., je zatim rekao: 
"Sta vam je pa vas vidim da ste okrenuli glave od ovoga 
(hadisa)?! Tako mi Allaha, ja cu vam ga izmedu pleca udariti 

(tj. medu vama cu ovaj hadis i propise koje on sadrzi u sebi 
rasiriti i stalno vam to napominjati)!" 

Muhammed je rekao: "Primjena ovog propisa je kod nas u 
domenu fleksibilnosti u meduljudskim odnosima i u polju lijepog 
ahlaka, ali kad se radi o propisu, onda se oni na to ne prisiljavaju. 
Do nas je predajom stiglo da su se oko toga sporili pred 
Surejhom, pa je onome koji je postavio drvo rekao: ^'Podigni 
nogu s prijevoznog sredstva (jahalice) svoga brata!" Ovo je 
propis koji se u torn sludaju provodi, a fleksibilnost je svakako 
boija." 



79 Ovo je poslovica (izreka) prevedena doslovno, a u ovom slucaju 
znaci: Ukloni stablo s ograde koja je u vlasnistvu brata muslimana. 



230 



Poglavlje o darivanju 



29. O poldonu i dobrovoljnom davanju (sadaki) 

J* iS^ ^M^> J 1 - OLaia^- jl j& ji^i-\ jt ijb Uj>l dJUla ttj^f — A * i 

. ^ Jpy. j, 01 Vg-9 ^r^„ a^a ^ _^i v 1 ^' 
IjJaJi 4S*U> 4^-j ^Js- jf a^ j^j (^JLl 4-a t_J*_j j^ , Jb'-U lJuSj : J**£ JlS 

804. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul- 
Husajn od Ebu Gatafana ibn Tarifa el-Murrija, a on prenio od 
Mervana ibnul-Hakema daje rekao: "Omer ibnul-Hattab, r.a., je 
rekao: 'Ko pokloni zbog odrzavanja rodbinskih veza, ili na 
nacin dobrovoljnog davanja (sadake), nije mu dopusteno 
traziti povrat poklonjenoga. Ko pokloni nesto smatrajuci da 
je za to zelio nadoknadu, dopusteno mu je da izvrsi povrat 
poklonjenoga u slucaju da time nije zadovoljan." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ko pokloni 
nesto blizoj rodbini (s kojom mu je zabranjeno stupiti u brak), ili 
na nacin doborovljnog davanja (sadaka), pa primalac poklona to 
preuzme, darodavac nema pravo na povrat. A ko ne§to pokloni 
onome koji nije od blize rodbine darodavca i taj preuzme poklon, 
ima pravo na povrat poklona ako mu se za njega ne dadne 
nadoknada, ili ako dok je u njegovom vlasnistvu ne donese 
dodatni prihod, ili, pak. ako poklon izade iz njegovog vlasnistva 
i postane vlasnistvo druge osobe. Ovo je stav Ebu Hanife i 
vecine nasih pravnika." 



231 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



30. O darivanju 

jfij Jjp ji j^-^J JL* jj jl,* j* ^^ ^ ^J^ ^ U *M*J - A. a 

ill Jj-,j JUS J OlT U-^p lJut g\ cJ* y) : Jl& ^Uj U* ill ^U> & 
. 4«r jti : J\5 1( : JtfnJU Ji* 4aU iijJj Jff : ^L-j <Up ill ^ 

805. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Humejda ibn Abdur-Rahmana ibn 'Aufa i Muhammeda ibnun- 
N'umana ibn Besira,, koji su mu pricali za En-N'umana ibn 
Besira, r.a., da ga je otac odveo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., 
i rekao mu: "Ja sam svome sinu poklonio ovog roba koji je 
bio u mom posjedu." Allah ov Poslanik, s.a.v.s., mu je rekao: 
"Da li si svakom djetetu dao isti poklon?" On odgovori: "Ne, 
nisam.*' Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu tada rece: "Vrati ga!" 

Uif \#£- ill ^ffj 4-SJlP jP 5 jjP j* s-Jl^-i #1 Ujj*1 dAJl* UjjsM - A • 1 

ylj 0Jb> IjS J* jpt V j dL» t^ |j* 4' ^ ^ , ^ U 5-i U ill j : Jtf 
Uto d-U OVT A-i'j»-ij V^^r ^-^ j** ^-*J iXr^ * , .4 S ? 4 U *>* ^^ '""^ 
U : cJlS JW ill Litef J^ a_^-i\i ii\^j dj*t ja tfjj dfjlj Jl* f jJl ys 
c^ J» ji : J^l ^j^Si j*i tU-i y li) **>* lif, liT OlT jl iiij cvj 

806. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Ibn Sihab od 
'Urve, a on prenio od Aise, r.a., da je rekla: "Ebu Bekr mi je 
poklonio dvadeset mjera u zlatu od svoga imetka u 'Aliji 
(mjesto u blizini Medine), pa kada je bio na samrti, rekao mi 




232 



Foglavlje o darivanju 



je: 'Kccrkice moja, tako mi Allaha, nema nikoga ko mi je 
draii od ljudi da bih volio da je bogatiji od mene, osim tebe, 
niti ima nekoga cije siromastvo bi mi teze palo od tvog 
siromastva. Pa ako sam ti poklonio iz svog imetka dvadeset 
mjera u zlatu i ti si to vec raspodijelila i preuzela (tako da je 
tim cinom preuzimanja preslo u tvoje vlasnistvo), onda to tebi 
pripada. Medutim, s obzirom da to nije tako, taj imetak je 
danas nasljedstvo koje se dijeli i tvom bratu i tvojim dvjema 
sestrama, zato ga podijelite na osnovu (propisa o nasljedstvu 
iz) Allahove Knjige,' Kazala sam: 'Babo moj, tako mi Allaha, 
da ga je puno vise, ja bih ga ostavila. Moja sestra je Esma, a 
gdje je druga?' On odgovori: 'U stomaku (Habibe) Bint 
Haridze i usnio sam da je djevojcica', pa je i rodila 
djevojcicu.'" 



■*** & 0*J S •*+ s - JHJ" O*. 5 Jj* s - V^i &} Vijsss-t dUU U^J - A * V 
Wj^-x f IS ^Uj> iij^t Jbrj Jb U : Jli vUtiM j* j** i>f ^ylaJi 
yt : Jls ja OU JIj Lb-f <da*i jlj ^jlj Jla : Jia ^Jj-f jjl oU 019 : Jls 
OU ij OjSj j>- l$U ^.ill Uj£ jl iUi Jji j^ . aUt 4da*i CjS" Ji ^ 

807. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
'Urve ibnuz-Zubejra, a on od Abdur-Rahmana ibn Abdul-Karijja 
da je Omer ibnul-Hattab, r.a., rekao: "Sta je ljudima koji 
poklanjaju svojim sinovima, a onda im poklone ne predaju 
(ne uruce)?! Pa kada umre sin jednog od njih (a otac nije 
urucio pokion torn sinu), rekne: 'Moj imetak je u mojoj ruci, 
nikome ga nisam dao', a ako on (otac darodavac) bude na 
samrti rekne: 'On (poklonjeni imetak) pripada mom sinu, ja 
sam mu ga poklonio.' 80 Ko dadne imovinu na pokion, a 
primalac poklona nije dosao u njegov posjed (nije ga 



SO 

Cilj oca je u ovom slucaju da zakonitim nasljednicima uskrati 
njihov dio nasljedstva tako sto rekne da je imetak poklonio sinu. 



233 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



u 



preuzeo), tako da u slucaju smrti darodavca prelazi 
vlasnistvo njegovih nasljednika, takav poklon je nistavan (i 

dijeli se nasljednicima shodno njihovim zakonskim dijelovima)." 



OJj Sjibr ^ I4J* ji^Af j U jUtt ai£ jjA fli gftt (I 'js^ 4 Ui j j£ .y 

■ »j*f ^J 

Ota ^ I4I* tfJUl l^Mi <^ «> _jl UJj ^ j* j*i jA~ ^ ^4-^ 
^ Jj^UJ j^ ilj *djj ^j J*-uli jU iijv u^ Jj**J J" Ul 

Sjflap ^ U JL^ifj 1*4*1 Ity lA* ^ aJL!, J J 3 ^ ^ ^- aS| ^ ^ ^ a ^ i 

808. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Se'ida ibnul-Musejjiba da je Osman ibn 'Allan, r.a., rekao: "Ko 
svome maloljetnom djetetu poklon i (nesto), a ono nije u 
stan ju preuzeti ga (zbog malodobnosti), pa to razglasi (da mu 
je tu stvar darovao), onda je to dopusteno, makar njegov 
zastupnik u tome bio i njegov otac." 

Muhanimed je rekao: "Mi sve ove badise pribvatamo. 
Roditelj je duzan ne praviti razliku medu svojom djeeom u 
darivanju niti smije davati prednost jednima u odnosu na druge. 
Ako bi poklonio jednom djetetu ili nekome drugom, pa primalac 
poklona to ne preuznie do smrti darodavca i daroprimaoca, 
poklon se vraca darodavcu (ako je ziv), odnosno njegovim 
nasljednicima (ako je umro). Nije dopusteno primaocu poklona 
da s njim raspolaze sve dok ga ne preuzme, izuzetak je 
malodobno dijete, jer se preuzimanje njegovoga oca u njegovo 
(djetetovo) ime smatra njegovim (djetetovim) preuzimanjem. Pa 
ako to (darivanje) oglasi pred svjedocima, poklon postaje 



234 



Poglavlje o darivanju 



dopusten djetetu, a njegov otac nema nacina da ga povrati sebi, 
pa ni da ga uzme silom, jer je to darivanje obznanio pred 
svjedocima. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



31. O poklanjanju kuce na koristenje i stanovanje u njoj 

dok je ziv 



j> ji\*r j* JS-J\ JLP j» 4JL1 j$ j* <-Jl^ii ji\ Ujj^f dliU lijj^f - A « °i 

"UasJj J ijs>& j*&\ Jjtj ui :Jts *i-ij aJp <&i jJL* in Jj-"j Of ill jlp 

.4J ijijli c-*3j frVkp jlatT <u^ uOapi ^JUi (Jj ^y *^ Ulia* ^vLU li^ 

809. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana, a on od Dzabira ibn 
Abdullaha, r.a., da je Allahov Poslanik. s.a.v.s., rekao: "Kada se 
nekome pokloni kuca da u njoj stanuje on i njegova djeca, 
ona pripada onome kome se pokloni i ne vraca se darodavcu, 
jer je on darovao poklon koji je postao predmetom 
nasljedstva," 

Laj&- CJtS'j lAjb a*as?' Ojj _,<»* jt\ 0? : *3U ^j^> £)S\* ^js**' — A> • 

, ti til (^ijj jSLJ.1 jap j> &\ jlp 
Ajjlp dj ^^Ljlj 4J j^3 L-a j*pl ja& 5-a ^j^jiil . a^U IJjSj : J^ JlS 

810. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Ibn Omer, r.a., naslijedio od Hafse, r.a., njenu kucu koju je 



235 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Hafsa dala na koristenje kcerki Zejda ibnul-Hattaba dok je 
ona (Hafsa) ziva. Nakon sto je umrla kcerka Zejda ibnul- 
Hattaba, Abdullah ibn Omer, r.a., je preuzeo kucu (i vratio je 
u svoje vlasnistvo koje je naslijedio od Hafse) jer je to smatrao 
svojim pravom. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo (posljednje) prihvatamo. 
Davanje kuce za stanovanje je poklon, pa ko nekome dadne 
nesto (kucu ili bascu) na poklon. ima na to pravo. a stanovanje je 
za njega poput ugovora o koristenju nefiega sto se vraca 
darodavcu koji je dao da u njemu stanuje, kao i njegovom 
nasljedniku nakon njegove smrti. Ovo je stav Ebu Hanife i 
vecine nasih pravnika. A poklanjanje na koristenje je ako izjavi: 
'Ona (kuca) pripada njemu i njegovim potomcima (djeci, 
unucima)', 6ak i ako ne doda 'njegovim potomcima' , jer te izjave 
imaju iste posljedice." 



236 



Poglavlje o razmjeni novca i kamati 



POGLAVLJE O RAZMJENI NOVCA I KAMATI 

: JlJ a* ill ^j ijlfaiM jj y»p 01 ill JL* jp £3U Uj>l cJUU Bjj^t - A U 
5tf «u «4 01 Jl iljlaa-tl 01S j?\j j^VIj (~J1# lAL>-i i^iib JjjJl Ijn-i ^ 

. b^l ^A tl«j!\j tUjJl *£LU- iJbM u\ . dja£ 

811. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Omer ibnul-Hattab, r.a., rekao: 
L *Nc prodajite srebro za zlato tako da jedno od toga dvoga 
bude n a pocek, a drugo operativno (prisutno), pa ako bi 
zatarazio od tebe da ga pricekas dok ne ude n kucu, nemoj 
ga cckati. Zaista se ja za vas bojim 'rema'e', a 'remaV je 
kamata," 

fS- JlS : J\J J& jt iiil JL* jfi- jbi jj ill jlp Uj^i £l)u ISjfcssJ -MY 

y** y\ <ijjk Jjji ( 'jfcjj ^j ji* ^ ^i s- 8 ^^ v*^ 1 'j^ ^ : v^ 1 & 

»L (j?- iijka-d Olj jsrli j^'j V* 1 *' ^-^"' t3jjiV v^' lj*-J II j Jif 

. Uj\ p£j* JbM j^l jfcj ^i 4y 

812. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Abdullaha ibn Omera da je Omer ibnul-Hattab, r.a., 
rekao: "Ne prodajite zlato za zlato, osim istu kolicinu za istu 
kolicinu. Niti prodajite srebro za srebro, osim istu kolicinu 
za istu kolicinu. Ne prodajite zlato za srebro tako da jedno 
od toga bude pa pocek, a drugo operativno (prisutno), a ako 
zatrazi od tebe da pricekas dok ne ude u svoju kucu, nemoj 
ga cekati. Zaista se ja bojim za vas kamate." 



237 



Muvetta' — Malik ibn Enes 



h Jj-ij d\ £jj£-1 a-*-i jfi j* £* u ^-^ ^ u U J^ ~ ^T 
\g rt» ; Ijiii *^j Jic "jte* "ij e-aiJb v_-A-Ul lj*-5 'Jl : J\i ,»JL.j aJp Oil ^Le> 
^j ^4* ^ IfAw Ijiij *}j JiC ^s* "Hi t3jj3b jjjh Ij*-; ^j ^a* (jlt 

. j^rUj UlP U~i l^w lj*-J 

813. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ebu 
Se'ida el-Hudrija, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Ne prodajite zlato za zlato, osim isto za isto, i ne 
povecavajte (kolicinu) jednoga nad drugim. I ne prodajite 
srebro za srebro, osim isto za isto, i ne povecavajte (kolicinu) 
jednoga nad drugim. Ne prodajite nista od toga sto je na 
pocek za ono sto je operativno (prisutno)." 

£>1 'ijijA j>\ jP jUj jj -L*~» jP pj j>\ $> ^y \£Js>- dUU Uj^-i - ts\t 

JjJ *i ,»AjJJU (»*>iJij jW-^ jM' : Jl» (*A-»j ^ «&i ^ & J>*j 

814. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Musa ibn Ebi 
Temini od Se'ida ibn Jesara, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Dinar (zlatnik) za dinar 
(zlatnik), a dirhem (srebrenjak) za dirhem (srebrenjak), nije 
jedan vredniji u odnosu na drugi (jednaki su), " 

: fljisM 4it OtfjJ-l gt] ^jf jt d!3U jp *_j^ J>) ^jS ^^ \Ljfl ~ ^ ° 



Sl Ako se mijenja zlatnik za zlatnik, ne smije biti razlike u tezini i 
cijeni i uvjet je da se odmah preuzme, bez odgadanja (poceka), 
Medutkn, ako se mijenja zlatnik za srebrenjak, onda je dopustena 
razlika u tezini i cijeni, ali pod uvjetom da se odmah preuzme (iz 
ruke u ruku), bez odgadanja (poceka). 



238 



Poglavlje o razmjeni novca i kamati 






Jls : J is f 4« i^b (j?- ASjlif II iiij ^ : Jiai «u>^ **>-»* i_>lkiM jj j**j 
Uj j^Jb j*s!lj daj tla *i\ bj 2jad)U t_»»JUi : JLjj <Up ill ^^L^ <&l Jj-vj 

.(.la j (.la II J Ij j jwtjJb jJt^Jlj «.Uj da Vj 

815. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Malik ibn Evsa ibnul-Hadesana da inu je rekao kako je htio 
zamijeniti s tot inn dinara, i nadalje kazuje: "Pozvao me 
Talha ibn 'Ubejdullah pa smo se ej en kali i (nakon sto smo se 
dogovorili) uzeo je od mene zlato (zlatne dinare, zlatnike) koje 
je prevrtao u ruci, a zatim je rekao: 'Sacekaj dok stigne moj 
blagajnik iz Gabe' 82 , a te njegove rijeci je cuo Omer ibnul- 
Hattab, r.a., koji mi rece: 'Ne, tako mi Allaha, neces se od 
njega (Talhe) rastati sve dok to (zamjenu za zlato koje mu 
nudis) ne preuzmes od njega.' Potom (Omer) rece: 'Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Zamjena zlata za srebro je vid 
kamate, osim ukoliko se (istovremeno) ne daju iz ruke u 
ruku. Zamjena hurmi za h urine je vid kamate, osim ukoliko 
se (istovremeno) ne daju iz ruke u ruku, a i zamjena jecma za 
jecam je vid kamate, ukoliko se (istovremeno) ne daju iz ruke 
u ruku." 



ji 0U-L> jP jl jLw jj tUatf j£ JLiI jt Juj \JjJ-\ <iUu Lijis'-l — A W 

Ji* j* ijfri J^j <Up ill ^J-e ill Jj-ij c^tC : tbjjJl jA «J Jl£4 lijj 
jjJuo j^s : (.bjOJl y\ <d JUS UiL *u ijy U : 4jjU» <d Jli Jjb "te* *SJ Via 



82 



Mjesto u blizini Medine gdje su njeni stanovnici drzali svoj novae i 
dragocjenosti. 



239 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



ji i^s^i *j>-& v 1 ^ 1 o>. j*>* J* fr^yJ 1 y) ^juas : J is \a c-m j^jti 

816. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od 'Ata'a ibn Jesara, a on od Sulejmana ibn Jesara, da je 
Mu'avija ibn Ebi Sutjan, r.a., prodao zlatnu posudu 
('sikaju' 3 ) za iznos koji je (u zlatu) koji je bio tezi (na vagi) od 
njene tezine, pa mu je Ebud-Derda' rekao: "Cuo sam 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da tome s lie no zabranjuje, osim 
isto za isto (bez razlike u tezini)." Mu'avija mu rece: 'Mi ti 
tome ne vidimo (seri'atsku) smetnju', a Ebud-Derda' mu 
uzvrati: 'Ko ce me podrzati (u mom stavu) nasuprot 
Mu'aviji?! Ja mu prenosim od Allahovog Poslanika, s.a.v.s,, 
a on mi iznosi svoje misljenje! Necu boraviti u zemlji (Samu) 
u kojoj ti boravii.' Ebud-Derda' je otisao Omeru ibnul- 
Hattabu, r.a., i obavijestio ga o tome, a on je napisao pismo 
Mu'aviji, u kojem stoji da to (zlato ili srebro) ne prodaje, osim 
isto za isto, ili tezinu za tezinu. " 



jj 0-*-i tj\j Ail : jJi\ Ja_~i jj 4»1 JLP ji JU jj \jj>\ dJUU Ujj^f -AW 
jr^l £ jij 0>jJkt Aif J i^JSJLJl J- jL3 : JlS i^JfcJUb t_J»JJl JJfljJ V-....A' 
J>i S &Vfi\ OLJ J^=pI litf Oljll ^ijj f : Jli i£f-H\ ^yiT J ^_j>oJl 

j* ioUllj «-»- aj JjS jAj jli^l CJtbr U ^ Jl*0 <dT iJUj : jl*£ J\l 



83 Posuda koja se upotrebljavala za rashladivanje vode. 

84 Prenosilac hadisa se dvoumi da li je Orner, r.a., rekao: „Isto za isto", 
ili je rekao: „ Tezinu za tezinu" (odnosno istu tezinu za istu tezinu, 
bez razlike u tome), ali je znacenje hadisa identicno. 



240 



Poglavlje o razmjeni novca i kamati 



817. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jezid ibn 
Abdullah ibn Kusejt el-Lejsi da je gledao Se'ida ibnul- 
Musejjiba kako rukama vaga zlato 85 i iz jedne ruke istresa 
zlato na jedan tas vage, a iz druge ruke na drugi tas vage, 
zatim pod Lie vagu, pa nakon sto se jezicak vage poravna, uze 
zlato jednoga (covjeka) i preda ga drugome (izvrSi zamjenu). 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu svih 
navedenih hadisa, a to je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih 

pravnika." 

( ti'jji J 1 J^i ^ ^ ^k ) - ^ 
1. O kamati koja biva u onome sto se mjeri ili vaga 



J **! \ij V : Jjk 



U j> JUu* ^r 1 *$ iU j 3 ' J$ U J^ ^^ u ^ - A ^ A 

l^jfcijd JjS jaj Vj-k) J^>- s^ 1 ^JK *^ u - J*? ^ "*l ^ °J^* 

818. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad da 
je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba da govori: "Nema kamate, osim u 
zlatu, srebru, ili u onome sto se mjeri ili vaga od onoga sto se 
jede ili pije." 

Muhammed veli: "Ako bilo sta sto se mjeri bude od jedne 
vrste, a i bilo sta sto se vaga bude od iste vrste, onda (sve to) nije 
dopusteno, osim ista (tezina ili kolicina) za istu (tezinu ili 
kolicinu) i iz ruke u ruku, kao sto to nije dopusteno u slucaju 



85 



Mjeri ga stavljajuci jednu kolicinu zlata u jednu ruku, a drugu 
kolicinu u drugu ruku, pa otprilike ocjenjuje da li se radi o istoj 
tezini. 



241 



Muvetta' - Malik ibn Enes 






onoga sto se jede i pije. Ovo je stav Ibrahima en-Neha'ija, Ebu 
Hanlfe i vecine nasih pravnika." 

ill J^j Jia : JV* jL-4 ji *Ua* jp pU & Jjj Ujj^-f dill* Ujj^t - M * 
^ diUlP 01 ill Jj-.j b : J-dfl JiC ^i* yd\j j*sl1 : U-.J M* &< ^ 
»j*i\ : J\i £&PUalU ^UaJl i^-l - jUa^H j* &■**<£> j^ J*"j J*3 ~ Jx? 
: JtfS ^Lall. ^UJl J^-U II : pl-j Up ill U^ ill J^j Jtf* <d ^ai J 
ill Jj-»j Jl3 jnPUu IpU> 1(1 ^Jrl| c_-^-l tJji»i If *«l Jj~0 k 

. Usr jnftljjJb jaiij fA\yii\i £*Jr> g : U-<j Up ill ^ 



819. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od 'Ata'a ibn Jesara da je rekao: "Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., je rekao: 'Hurme za limine se mijenjaju, ista 
(kolicina) za istu (kolicinu).' Neko je kazao: 'Allahov 
Poslanice, tvoj namjesnik 86 u Hajberu, koji je iz plemena 
Benu 'Adijj, i od ensarija u/Jma jedan sa' kvalitetnih 
(prvoklasnih) hurmi za dva sa'a hurmi slabijeg kvaliteta.' 
Poslanik, s.a.v.s., rece: 'Pozovite mi ga', pa je bio pozvan, (i 
nakon sto je dosao) Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rece: 'Ne 
uzimaj jedan sa' za dva sa'a!' On (namjesnik) mu rece: 'Oni 
(vlasnici hurmi) mi ne zele davati kvalitetne hurme u istoj 
kohcini za one slabijeg kvaliteta, osim jedan sa' za dva sa'a.' 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu tada uzvrati rijecima: 'Hurme 
slabijeg kvaliteta prodaji za dirheme (prodaj hurme i uzmi 
srebrenjake) i kupi za njih (za dirheme) kvalitetne hurme.'" 



j* u^J.1 jjJU-jP t^Wj J*H Ji^^ y J^ ! ^ u U J^ 5 ~ Ay * 
J**i->l ,JU} Up ill J*p ill Jj-j 01 : ajjjA ^1 jpj tf j4*-l *M- ^ 
J. Jf( (JUj Up ill ^L* in J>-j 4J Jlis <-~»r j** »W* js^ ^ *r j 



86 Sevad ibn Gazijje 



242 



Poglavlje o razmjeni novca i kamati 



jjfrUJlj u^-Ualb \1» ja ^Ua!l j&j ill Jj^j b iillj *tf ; Jl3 <?li&> 
jiAl f ^IjaJb iJjB £ JjuL- ^4 ; ^j U* ill ^gLp ill Jj^j Jbai Si^ilb. 

820. Obavijestio nas je Malik, pricali su nam Abdul- 
Medztd ibn Suhejl i Ez-Zuhri od Se'ida ibnul-Musejjiba, a on od 
Ebu Se'ida el-Hudrija i od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., u Hajberu postavio namjesnika koji je 
donio prvoklasne hurme, pa ga Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
upita: "Da li su sve hurme u Hajberu iste (vrste) kao ove?" 
"Ne, tako mi Allaha, Allahov Poslanice, nego se za jedan sa' 
ovakvih daju dva sa'a (onih slabijeg kvaliteta), a za dva sa'a 
(ovih koje su slabijeg kvaliteta) dobiju se tri sa'a (onih 
trecerazrednih)." Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rece: "Ne cini 
tako, nego svoje hurme prodaj za dirheme, a on da za te 
dirheme ku pi prvoklasne hurme." A isto je kazao i za ono sto 
se vaga. 

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu svih navedenih 
hadisa. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



UUt> iSy^j Jjtj j* i,....«.U jt Xj>^> J Li Ai\ : Jjtj j* iiUU bjoM — AY \ 

j^Jj *} : Jli ? UbJp *Aji ijuei jt 1jUj3 4-kwj *Aj3 ui-aij jbjJb j\ir\ y* 

. UUi> *Aji Juaj *JUl <lJLp ijj_j ^j a J 'jl*£ ^^"i 

^Ukll j* .dug jl lil Uuj jj£ jss-^l Asrjilj bJ) u*-1 ^jl* ^ : J-** J^ 

If Jk\ Aw Sliapf 019 Jj^l ^Jl J 4y> ^»jjJl UUflJ U^flj U* Jit j^jsil ^jjl 



243 




Muvetta' - Malik ibn Enes 



0"7 

82 1 . Obavijestio nas je Malik, pricao nam je covjek da je 
on upitao Se'ida ibnul-Musejjiba o covjeku koji kupuje 
hranu u Dzari 88 za dinar i pola dirhema, da li ce mu kupac 
platiti dinarom (u gotovini) i pola dirhema u hrani (koju je 
donio sa sobom)? On mu odgovori: "Ne, nego ce mu platiti 
dinar i dirhem, a prodavac ce mu vratiti i ostatak (kusur) od 
pola dirhema u hrani." 

Muhammed je rekao: "Ovakav nacin je nama drazi, ali i 
drugi nacin (koji je Ibnul-Musejjib zabranio) je (kod nas), 
takoder, dopusten, ali pod uvjetom da mu nije dao kolicinu hrane 
koja vrijedi manje od pola dirhema, kada se radi o prvom 
spomenutom nacinu kupoprodaje. Ako bi mu dao kolicinu koja 
je manja od vrijednosti pola dirhema u ovom prvom nacinu 
kupoprodaje, onda takav vid trgovine nije dopuSten, To je stav 
Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 

2. O osobi koja dobije poklone, i o osobi kojoj je neko duzan, 

pa on proda (te poklone, ili ono sto mu se duguje) prije nego 

sto dode u njegov posjed 



ji .UuJ ijjk aijl! Je* C5* ^ : •**-> j>. <s£ %#$ *^ U U J^ f - AY Y 
^l«lp £bt* jUrb j4d» IfrJwi ^ (J'jj^ 1 <>** tfj 8 ^ J* - J Lii : "r* - ^ 
at juj\ : ju*- Ai JU^ J^l lilii J| Je- aj*jdil fUldl ^1 01 -b t f & 



87 To je Muhammed ibn Abdullah ibn Ebi Merjem el-Huza'i. 

88 Mjesto u blizini Medine, a neki komentatori kazu da se u hadisu pod 
rijecju 'dzar' misli na ortaka, kompanjona. 

89 Vjerovatno u to vrijeme nije postojala kovanica u vrijednosti pola 
dirhema. 



244 



Poglavlje o razmjeni novca i kamati 



822. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Dzemila el-Muezzina kako govori Se'idu ibnul- 
Musejjibu. "Ja kupujem ovu hranu 90 (na pocek) koju ljudi 
prodaju u Dzari i placam za nju kasnije, a onda zelim tu istu 
hranu, koju jos nisam otplatio i koja mi je data na otplatu do 
odredenog roka, preprodati." Se'id mu rece: "Da li 
trgovcima koji su ti (prvobitno) prodali hranu zelis platiti za 
ono sto si od njih kupio novcem od preprodaje ?" On mu 
odgovori: "Da, (zelim)", ali mu je (Se'id) to zabranio. 

Muhammed je rekao: "Nije dopusteno da covjek koji 
potrazuje dug pristupi njegovoj prodaji sve dok u potpunosti ne 
izvrsi povrat toga duga, jer se (u suprotnom) radi o (mogucoj) 
prevari ili obmani zato sto ne zna hoce li mu duinik vratiti taj 
dug ili nece. Ovo je stav i Ebu Hanife." 






j> x*~> Jlw ^-j ^ **f : ' a j-^ j>. ls - *^ u jH ^^ ^j>' -ait 

. di **, 4i~s- yt Jji jAj . U f [ <u* ^f ijjji •} jj, jjoJi ^ ^ .Up 

823. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Musa ibn 
Mejsere da je cuo nekog covjeka koji je upitao Se'ida ibnul- 
Musejjiba slijedece: "Ja p rod a j em ono sto mi je neko duzan 
vratiti", i spomenuo je nesto od toga, a Ibnul-Musejjib mu 
rece: "Prodaji samo ono §to si preuzeo (od duznika) i povratio 
svojoj kuci." 



90 % 



Zivezne namirnice, prehrambene artikle 



245 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nije dopusteno 
prodavati ono sto je u statusu duga koji mu neko duguje. osim 
ako bi ga prodao istom duzniku od kojega potrazuje taj dug, jer 
prodaja duga je, ustvari, vrsta trgovine u kojoj ima (mogucnosti) 
prevare i obmane (koja se ogleda u neizvjesnosti) zato sto se ne 
zna hoce li mu duznik vratiti dug ili nece, (a u situaeiji koja je 
dopustena kao izuzetak, ne postoji mogucnost prevare ili 
obmane). Ovo je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao." 



( 



oi^i \£ Jjaii >£*&& jjJdl Up tijfct Jirjil ^\i )~f 



3. O osobi koja je duzna, pa vrati vise od pozajmljenog 

iznosa 

isl -LP UUwi : Jli jl»1* j* ^ ^ o>- •& U J^ E ^ u U J^ ( " AY * 

, i^h tiiiJb yja* jS3j c-Jp aa : j*p ^1 J\fl dl^iL^f 

824. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Humejd ibn 
Kajs el-Mekki od Mudzahida da je rekao: "Abdullah ibn Omer, 
r.a., je pozajmio dirheme od nekog covjeka, zatim mu je 
vratio vise od pozajmljenog iznosa, pa mu taj covjek rece: 
'Ovo je veci iznos od mojih dirhema koje sam ti pozajmio.' 
Ibn Omer mu rece: 'Znam, ali ja ti to od srca dajem,'" 

til : gMj J} J- jt-i ji ttkp J* ^ Oi X -J U J^ dUU U ^' " AY8 
53JUs ^ JjJ "Up c-«JLi3 Ij^j Jar; j* JL-wl ^Uj *Jp ill ^L* J^j 

** ^S \0 Jbp( jl : JUS £Slj #1 <*Ji £T> s/h JjTjK (jJMd il £*>J ^ y^ 
frUaS ![}-■■■■-' joiail j&#* OlS oUj <dap! : J^3 IjLs* Ltbj 



246 



Poglavlje o razmjeni novca i kamati 



825. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od Ata'a ibn Jesara, a on od Ebu Rafi'a, da je Allah ov 
Poslanik, s.a.v.s., uzeo pozajmicu od nekog covjeka u vidu 
mladog muzjaka deve, zatim su pristigle deve od 
(prikupljenog) zekata, pa je (Allahov Poslanik, s.a.v.s.) naredio 
Ebu Rafi'u da vrati covjeku pozajmljenu devu 91 , ali se Ebu 
Rafi' vratio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao mu: 
"Nasao sam samo sestogodisnju skupocjenii devu." Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., mu tada rece: "Daj mu je, jer zaista su 
najbolji ljudi oni koji vracaju (svoje dugove) na nabolji 
itacm. " 

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo Ibn Omerov, r.a., 
stav. Nema u tome smetnje ako takav povrat (gdje se vraca vise 
od pozajmljenog) ne bude uvjetovan. Ovo je stav i Ebu Hanife. 
Allah mu se smilovao." 



% hjiJ^i •& ULL, Ut-I j^ : JlS y& ^\ j* ^iU \jj^\ dUU UjtsS-1 - AY ^ 

826. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je Ibn 
Omer, r.a., rekao: "Ko nesto pozajmi, neka (prilikom tog 



U drugom rivajetu se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kupio 
jednu od deva koje su dovedene i da je izvrsio povrat duga kupovinom 
sestogodisnje deve kojaje vrednija od deve koju je pozajmio. 

" Oni ne umanjuju iznos, nego vracaju i vise nego sto su duzni vratiti, 
a za to imaju i vecu nagradu kod Allaha, dz.§. 



247 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



ugovora) ne postavlja nikakve uvjete, osim (uvjeta da 
zajmoprimalac izvrsi) povrat pozajmljenog." J 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nije dopusteno 
da zajmodavac uvjetuje povrat vece kolicine od one sto je 
pozajmio niti ono Sto je kvalitetnije od pozajmljenog, jer nije 
dopusteno postavljati uvjete kada se radi o ovim pitanjima. Ovo 
je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 

( jJU-Ulj pA\ jjJl ^Ja3 ja 0j£> U <-i\* ) — t 

4. O zabranjenom cinu falsificiranja dirhema i dinara 
(srebrenjaka i zlatnika) 

£& : J\i *;t < r ^J,\ jj JUw ^ -U<~> ji ^ Ujj^l k*JUU Uj>l - ATV 

827. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Se'ida ibnul-Musejjiba da je rekao: "Falsifikacija srebra i 
zlata je vid cinjenja nereda na Zeinlji." 

Muhammed je rekao: "Nije dopusteno falsificirati (lomiti, 
topiti) dirheme i dinare bez postojanja neke (legalne) koristi u 
tome." 



93 Bez uvjetovanja, jer bi to onda bila kamata, a pravilo je da je 
zabranjena svaka pozajmica. ili kredit, koji donose neku korist 
zajmodavcu. 



248 



Poglavlje o razmjeni novca i kamati 



5. O iznajmljivanju palmi i zemlje onome koji ce ih 
obraclivat i. uz naknadu 



ajI a^i ^jUiiS' iilav i)\ j&J\ j-p ^l & 4*jj UjvsJ-i dJl» Uj^-t - AY A 
: jilji c-JUs : iUiy- Jli AiP ^ Of : Jtfs ^jll *ljT j* gj& ^ ^(j JL 

• tijji'j *—».i^ ^j& ^ II ; £*!j J\i ? djjiij k-j^ 

U^Lw *>LS' 5JaJ-b JjjJlj u>^^ ^j^* j*^ ^ - ^k IJUij : J^tf Jll 

lay** "JLT Ipi £j£ lj[ bjJ*\ 0£ l^o £j£ If dib i^ji^J i U UjUo IjJsj 

828. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Rebi'a ibn Ebi 
Abdur-Rahman da mu je ispricao Hanzale el-Ensari koji je 
upitao Rafi'a ibn Hadidza o iznajmljivanju njiva (polja, 
vocnjaka, plantaza), pa rau je odgovorio: "To je zabranjeno." 
Hanzale veli: "Opet sam upitao Rafi'a: "Cak ako bi se 
placalo zlatom i srebrom?" On mi tada rece: "Nema smetnje 
ako ona iznajmljuje za zlato i srebro." 

Muhammed je rekao; "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje 
da se ona iznajmljuje za zlato, srebro, psenicu (jecam, kukuruz i 
si.) ako su poznati mjera i vrsta (proizvoda, valute kojom se 
placa), all pod uvjetom da se ne uvjetuje da placanje bude 
dijelom onoga sto ta zemlja rodi od svojih prinosa. Pa ako bi bio 
postavljen uvjet da se placanje izvrsi dijelom onih prinosa koje 
ta ista zemlja rada, i uz odredenu mjeru, onda u tome nema 
dobra. 94 To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika. Se'id 



54 



Dopusteno je da placanje bude na nacin da se odredi da najmodavcu 
pripadne jedna trecina ili cetvrtina moguceg uroda, jer tu ne moze 
biti prevare, ali ako najmodavac kaze da ce mu dati 100 kg, ili 10 



249 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



ibnul-Musejjib je upitan o iznajmljivaiiju zemlje uz naknadu 
u psenici i uz dogovorenu mjeru, pa je on to odobrio rekavsi: 
"Zar to nije poput iznajmljivanja kuce (za stanovanje)?!" 






iii Jj-»j 01 : w— .— li ji -L*-» j* *-r>\$3> ,jjl ^j^ -1 <ilS\* ^j^ 1 — AY^ 
y^\ 01 J* h f£}\ \* j^jit : Sj$Jl JlS j^ ^=i ^ (^L-j 4-ip ill jU 
k-ljj jj *jil XP djw *i~ij <Up ill ^jL? ill Jj-ij 0tf"_j : JlS *Xu ij Lu 
. AjjJb*-?j i_jjl£a : JU jii *£& tjlj *&3 *sii 01 : Jji f . j»^~*j 4ij j^jAJ 

829. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
je Se'id ibnul-Musejjib pricao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
nakon osvajanja Hajbera rekao jevrejima: "Garantujem 
vam ono sto vam je zagarantovao Allah, uz vasu obavezu da 
se plodovi dijele iziuedu nas." Ibnul-Musejjib nadalje 
kazuje: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je slao Abdullaha ibn 
Rewahu, r.a., koji je procjenjivao plodove na palmama i 
dijelio ih na dio koji je pripadao Allahovom Poslaniku i dio 
koji je njinta pripadao, a zatim bi iiu govorio: ' Ako hocete, 
evo vam sav prihod (a bit cete garanti za dio koji pripada 
muslimanima), a ako zelite mi cenio uzeti sav prihod (aja cu 
vam garantovati vas dio koji vama pripada)', pa su ga oni 
uzimali sebi (i garantovali dio koji pripada muslimanima)." 






ill Jj-»j 01 : jU*j ji OU-Li js- olfi jt\ Uj^-l diJu Ujj^t - Aft 
: Jl3 ij^Jl jyj «UjJ jf>^^ k-ljj ,jj in J-s- C-Jtj OlT JL*j aJp ill ^L* 

*£Up t_As?-l 01 JU^ i3li V»j jl <fi»l jk* (J i«l jl p&\ illj i^gJl j-Sjw b 



mjera (sepeta) odredene poljoprivredne kulture, pa ona ne rodi, to 
onda vodi nepravdi, obmani i prevari druge strane. 



250 



Poglavlje o razmjeni novca i kamati 



Spj1j£j *jj3lj c-UJlj jkiJt ^Ip JjxJi il»l*j: ^U *^ . Jbrfe iJu&j : JU* J\i 
t)l jf Jbj dWi «j^i Sa-w jjI OlTj £jjJlj CiiJlj jkiJ) ^jIp tUijJl jj^j^ 1 

830. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Sulejmana ibn Jesara da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,, slao 
Abdullaha ibn Rewahu, r.a., (sa zadatkom) da ugrubo 
procjeni plodove koji su se dijelili na dva dijela, jedan koji je 
isao njemu i drugi koji je isao jevrejima. Oni su sakupili dio 
nakita koji je pripadao njihovim zenama, pa su tnu 
(Abdullahu) rekli: "Ovo je za tebe, pa unianji (dogovoreni) dio 
(od plodova) koji nam uzimas i budi fleksibilan kada 
raspodjeljujes." On im rece: "O jevreji! Tako mi Allah a, vi 
ste mi najmrza AUahova stvorenja, ali me to nece navesti da 
vam nepravdu ucinim. A ono sto ste mi ponudili od mita je 
haram koji je nama zabranjen." Oni su tada rekli: "Na 
ovome 95 pocivaju nebesa i Zemlja. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje u 
iznajmljivanju palmi onome koji ce ih obradivati uz naknadu 
polovine, trecine, ili cetvrtine od ukupnih prihoda, kao sto nema 
smetnje u davanju zemlje na kojoj nema usjeva da se obraduje, 
uz naknadu u visini polovine, trecine, ili cetvrtine od ukupnih 
prihoda. To je Ebu Hanife smatrao pokudenim i govorio je da je 
to uzimanje zemlje pod zakup sto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio. 




2 Na pravdi i neuzimanju mita pocivaju nebesa i Zemlja. 

6 Vecina uleme iznajmljivanje zemlje ('muhabere') smatra 
dopustenim cinom, osim u slucaju moguce prevare, kada je to 
zabranjeno. 



251 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



( ah\ jJu jt f\*y\ Oib j»/i\ *U»l ^b ) - 1 

6. Kultiviranje zemlje s dopustenjem imama (vladara) Hi bez 

njegovog dopustenja 



^Jl JlS : Jtf <uf j* *}/> & f^* U J^ ^ U U J^ ~ AT> 

831. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn 
'Urve od svog oca, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ko 
kultivira zapustenu zemlju, ona mu i pripada, a vlasnik 
zulumcar 97 nema pravo na nju." 

jji uti dj jrfi 4ijj jyw ji f u^i oiy ^ u»j* tsH (>■ • ^ ^j : -^ <-^ 

Of UL^i lil ^ ^i*j : Jtf fU^II 4 ^U^ Of Jfl <d o/j ^ : Jli* «^ 

. *1 jSj (I J«ii (I 0!j J b$A*£ 

832. Obavijestio nas je Malik da mu je prenio Ibn Sihab od 
Salima ibn Abdullaha, a on od Abdullaha ibn Omera, da je Omer 
ibnul-Hattab, r.a., rekao: "Ko kultivira zapustenu zemlju, ona 
mu i pripada." 

Muhammed je rekao: "Mi na osnovu ovih hadisa 
postupamo. Ko kultivira zapustenu zemlju (koja nije obradivana 
i koja nema vlasnika) s dopustenjem imama (vladara, vlasti) ili 
bez njegovog dopustenja, ona njemu pripada, dok Ebu Hanife 
smatra da mu ona nece pripasti, osim ako mu je imam dodijeli. 
Osim toga je rekao da je preporueeno imamu da zemlju dodijeli 



97 Nazvan je zalimom (zulumcarom, nepravednikom) jer nije ulozio 
trud u kultiviranje i obradivanje te zemlje. 



252 



Poglavlje o razmjeni novca i kamati 



onome koji ju je kultivirao, pa ako to ne uradi (ne kultivira je), ta 

zemlja mu ne pripada." 



( frill 4wij t-Jj-iJl J j-LaJl ub)-V 

7. O dogovoru vezanom za kolicinu vode i njenoj podjeli 
zajednickim korisnicinia 



4»i Jj^ij of £i j>\ ^ a»i jup Ujj^-i jjjju Uj^-i - att 

ij?Jk^i u ^ji JJ3 : ^ ^JUJi dUiT OiT ^ i^u «jj : .u* JU 

■p4j£>J (**jWlj (*ij;~IJ (»^js p J* M* lj*JL*lj 

833. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr da je AUahov Poslanik, s.a.v.s., rekao u vezi s tokom 
(vode) 'Mehzura' i 'Muzejniba' 98 da je (svako) ima pravo 
zadrzati sve dok vodostaj ne dosegne visinu (noznih) clanaka, 
zatim je onaj koji je iznad (uzvodno) duzan pus tit i da voda 
protece do onoga ko je ispod (nizvodno)." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, jer je u njihovo 
vrijeme vazio kompromis da svaka zajednica ima pravo na onu 
kolicinu izvorske, potocne i rijecne vode oko koje postignu 

dogovor. 



no 

Nazivi za dvije doline u Medini koje bi se napunile vodom u 
vremenu obilnih kisa, oko kojih su se njeni stanovnici natjecali da 



sto vise iskoriste dotok vode u njihove palmovike. 



253 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



JU tiA* j> ii\p^ai\ id *d j* is£ ji 3j»* ^S^ ^ u U J^' _ kri 

i*L~a j( ju* L*.u 4* Jim ill ^j vlfaft ji j»s> <us ^ <4^ ^j-** ^J 
JU- jjj 4j 0^ Alj : j*p Jva iij "Si : -u^ Jtf ? dja% *Slj lji*Tj Vjf 

834. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Amr ibn Jahja 
od svoga oca, da je Dahhak ibn Halifa prokopavao sebi 
pritoku vode koja je tekla dolinom el-'Urejd, pa je htio da ta 
voda prode zemijom ciji je vlasnik bio Muhammed ibn 
Mesleme, ali je on odbio dati svoje dopustenje za to, a 
Dahhak ga upita: "Zasto mi branis a i ti od toga imas koristi, 
jer je uvijek mozes piti, a nemas nikakve stete." On 
(Muhammed ibn Mesleme) je (ponovo) odbio (taj zahtjev). 
Dahhak se o ovom pitanju obratio Omeru ibnul-Hattabu, 
r.a., koji je pozvao Muhammeda ibn Meslenau i naredio mu 
da propusti vodu, ali je on, ponovo, odbio to uciniti. Omer 
zatim rece: "Zasto ne dopustis svom bratu da uradi ono u 
cemu je i njegov i tvoj interes i korist, jer ces uvijek imati 
pristup vodi za pice, a u tome nemas stete?" Muhammed mu 
odgovori: "Ne, tako mi Ailaha!" A Omer tada (ostro) rece: 
"Tako mi Ailaha, voda ce prijeci (preko tvoga posjeda), pa 
makar i preko tvog stomaka (makar i bez tvoga dopustenja)", 
a onda mu naredi da dopusti protok vode. 

tJjr JaJb- J Olf Aif : <ul ±f JjjlU ^ J>. 3j»* Ujj^t ^^ ^j>1 ~ *r© 



254 



Poglavlje o razmjeni novca i kamati 



835. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Amr ibn Jahja 
el-Mazini od svoga oca da je njegov djed" imao bascu kroz 
koju je tekao potocic koji je pripadao Abdur-Rahmanu ibn 
'Avfu, r.a., pa je Abdur-Rahman htio potocic preusmjeriti u 
drugom pravcu basce koji je bio pogodnije rjesenje za njega i 
blize njegovoj basci, aii ga je vlasnik (susjedne) basce 
sprijecio u tome. Abdur-Rahman je o torn dogadaju 
obavijestio Omera ibnul-Hattaba, r.a., koji je presudio n 
korist Abdur-Rahamana kojem je dopustio da preusmjeri 
tok potocica. 



ill Jj-ij 01 j*J\ Xs- c-y 5j*fr jfi JbrjJl jji Ujj^l lIIJU UjjsM - Af 1 

. jit £di ££ *i : J is (*JL;j rfJLc- ill i J^p 

Of i£* j*ldl ££ Of J ^-Ji yj J cJlT Jjtj bgf , JL^-U IJ4j : JU* J\S 
jftj . tilli g£ Of 43 (,^i*j ^jj! Ufj ^g**j ^Ij ^liiJ If* ljte-j 

836. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebur-Ridzal 
od 'Amre bint Abdur-Rahman da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Ne smije se zabranjivati (ljudima da koriste) visak 
bunarske vode." 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog 
hadisa. Ko bude imao bunar, nema pravo ikome zabranjivati da 
napoji sebe, svoje kamile i svoje ovce. A ako budu htjeli natapati 
svoje usjeve i palme, on ima pravo to im ne dopustiti. Ovo je 
stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika. 



>)') 



Jahjaov djed po ircienu Ebu Hasen Temim ibn Abd 'Amr el-Ensari 
bio je jedan od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 



255 



Poglavlje o oslobadanju robova 



8. O covjeku koji oslobodi svoj dio roba (koji je u zajednickom 
vlasnistvu), oslobodi roba 'sa'ibu', ill oporuci oslobadanje 

(roba iz ropstva) 



. iju i_~*> j£* bf oi : 4^1 jp ijjp jj ^LiA Uj>i iUu Uj>i - Arv 

^ ^Ijll " : jjfJtil si^l J ^Uj Up ill ^U *al Jj-»j J\s : juj£ JlS 
J^-jll jsw 01 fUL*l jjj piuy\ J JUL* ^ :iyu^> jj <oil -u> JlSj « jsef 
sM£\ Oj&j ,jaw 01 3-lflP j* t»Ji> jl f liwll sjVj <U*f jl JjC *>\3 4JU 
^i ftlfjJl " : J.JL.J Up 41 1 ^^Us ill Jj_ij J Us l^. dJ i i_JJs> JUS lAjjaJ 
CJjCs fr^ljjl <up ^ss«j 01 j»Ui^l t'slj j=pl jl OjSC V 01 flAwl lilj "jspl 
j* pL»j Up ill ^ ill Jj^j ^ jtfj 4A-jj t'ijJl ^ Oi ^Us-ilj ajyJ 
^ J* VI- 1 JsP! OJ Ja>l ji j*j s — Jl aJjM- U.LP s.*ij!lj . <uj&j t^jjl ^j 

. b°l$4S j*a AaUllj Ai^3- jl JjS jAj . 

837. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn 
'Urve od svoga oca da je Ebu Bekr, r.a., oslobodio roba i 
odrekao se prava da nasiijedi njegovu imovinu. 

Muhammed veli: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je u meshur 100 
hadisu rekao: "Pravo na nasljedstvo (imovine oslobodenog 
roba) ima onaj koji oslobodi (roba iz ropstva)." A Abdullah ibn 
Mes'ud, r.a., je rekao: "U islam u nema 'sa'ibe' (oslobadanja uz 
koje ne ide pravo na nasljedstvo imovine oslobodenog roba, koje 
ima osloboditelj)." Kada bi bilo ispravno da covjek oslobodi 
roba i tim cinom izgubi pravo da ga nasiijedi, sto evidentno znaci 
da pravo na nasljedstvo nece imati onaj koji oslobodi roba, bio bi 
ispravan i postupak onih koji su zatrazili od Aise, r.a,, da 



inn 



Meshur hadis je hadis kojeg prenose trojica i vi§e prenosilaca u 
svakoj generaciji, a ne dostize stepen mutevatir hadisa. 



257 



Muvctta' - Malik ibn Enes 



oslobodi roba a da pravo na nasljedstvo ustupi nekome drugom, 
a tim povodom je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao (negirajuci 
takvu mogucnost): "Pravo na nasljedstvo ima osloboditelj 

(roba iz ropstva)." Kada bi bilo ispravno da osloboditelj tim 
cinom ostane bez prava na nasljedstvo, onda bi bilo ispravno i da 
se izuzime to pravo koje se onda dodijeli nekome drugom i bilo 
bi ispravno da se ono (pravo nasljedivanja oslobodenih robova) 
pokloni ili proda, a poznato je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio prodaju i poklanjanje prava nasljedivanja oslobodenog 
roba. To pravo kod nas ima isti tretman kao i krvno srodstvo 
(koje se ne moze prodati ili pokloniti). Zato mi smatramo da 
pravo na nasljedstvo oslobodenog roba ima njegov osloboditelj, 
svejedno je da li je upotrijebio izraz 'sa'ibe' ili neki drugi. Ovo je 
stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 

U->j Up ill J^ &\ Jj-j & y* j$) s - £* u U J^ ^ u U J^ ~ ArA 

. jsfri u <u» Jsp J& II jj jl*Ji Up j=pj pi < ft < n~ O^Tr* J°^ f 

jsfj i£JS\ 3.tf 0^ 4T js- _^s iJjL: J Uaii j=pi j* Jb*-li ti*j : *** J^ 
J AJlS'j^J JL*)l j*~> \j~m> iltf d\j OjJI ja <&jjj> a-os* j*~e \j~>y 
jm* : U^ y) JlSj . U-j Up fc\ J^ ^IjpU UJaTj . [ t g , n r- 
sjl*& ljU Olj JsPl US' Ijfcpt Ijli t)J : jti-b *\TjJJlj J=p1 U jJJii Ue- 

Up £r jj 4J dJLf s.'ijJl OtS" JaiU 1>u>Je Ojj ^ a/t- jd3 Up j^ ft *Slj!l 

838. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko oslobodi 
svoj dio roba, a ima imetka i za cjelokupnu njegovu cijenu, 
procijenit ce se vrijednost prosjecnog (srednjeg) roba, zatim 
ce se ostalim suvlasnicima podijeliti njihovi dijelovi (naknade 
srazmjeme njihovom ucescu u vlasnistvu), i smatrat ce se da je 



258 



Poglavlje o oslobadanju robova 






on oslobodio toga roba (koji je pod njegovim patronatom), a u 

101 

suprotiioiii , oslobodio je njegov dio koji je osloboden." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako neko 
oslobodi dio roba koji ima i suvlasnike, taj rob je u potpunosti 
Slobodan. Ako osloboditelj bude imucan, preuzet ce na sebe 
garanciju nadoknade suvlasniku, a ako ne bude imucan, robu ce 
se omoguciti da se od ostalih suvlasnika otkupi radom, shodno 
njihovim vlasnickim dijelovima. To je do nas predajom stiglo od 
Vjerovjesnika, s.a.v.s. Ebu Hanife je rekao: 'Rob ce biti 
osloboden u onolikoj mjeri koliko iznosi oslobodeni dio. a 
suvlasnici imaju pravo izbora: da i oni oslobode kao sto je ucinio 
njihov ortak, ili ce uzeti garanciju od osloboditelj a koji ce im 
podmiriti naknade ako je imucan, ili ako zele, mogu zahtijevati 
od roba da im radom nadoknadi, srazmjerno njihovom udjelu u 
vlasnistvu, ili se sloziti da puste roba da se radom otkupi ili ga 
svi osloboditi, pravo na nasljedstvo se dijeli srazmjerno 
njihovom ucescu u vlasnistvu, a ako se saglase da ce osloboditelj 
garantovati isplatu njihovih dijelova vlasnistva, onda sve pravo 
nasljedstva pripada iskljucivo njemu, a od oslobodenog roba ce 
(osloboditelj) zahtijevati da radom nadoknadi ono za sto je data 
garancija (suvlasnicima)."' 



• *"'j lJ3 ^J J 1 *' j»* Ji &\ -1-* & : d\i ISJv diifi Uj>l - Af^ 

839. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je 
Abdullah ibn Omer oslobodio ropstva bludnicu i njezino 
dijete. 



101 



Ako ne bude imao imetka kojim bi roba otkupio od suvlasnika 



259 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Muhammed veli: "U tome nema smetnje i to je Hjepo i 
dobro. Do nas je predajom stiglo da je Ibn 'Abbas, r.a., upitan 
o dva roba; od jednog je majka bludnica, a od drugog cestita 
zena, kojeg od njih dvojice ce osloboditi ropstva, pa je (Ibn 
'Abbas, r.a.) odgovorio: "Onoga koji je skuplji, makar razlika 
(izmedu vrijednosti njih dvojcice) bila u visini (j edn °g) 
zlatnika. I mi imamo identican stav, a to je stav Ebu Hanife i 
vecine nasih pravnika." 






f> J & dt o>. J*J* -M- J/ : J 15 ±f 0>- is£ u J^ f ^ u U J*^ ~ Ai * 

840. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id, 
rekavsi: "Abdur-Rahman ibn Ebu Bekr je preselio (umro) dok 
je spavao, pa je Aisa, r.a., oslobodila mnogo robova." 

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa. 
Nema smetnje oslobadati robove na ime umrle osobe. Ako je to 
oporucio. onda on (ili njegovi nasljednici) zadrzava pravo na 
nasljedstvo imovine oslobodenih robova. A ako to nije oporucio, 
onda pravo na nasljedstvo ima osloboditelj, a i umrli, ako Bog 
da, ima nagradu. 



9. O prodaji roba koji je smrcu svoga gospodara postao 

Slobodan 



j* U ijbr cJls-1 c-ilT jJLij *Jp ill J~e> ^ £jj ijjl* t>! : j^l -M" 



260 







Foglavlje o oslobadanju robova 



Ai\ f ^jj Of <&l *U u ciLil iUi Jm If* ill ^j SASIp 01 tf lp» jji 
■ i£*k a* ^J : ^ J ' lp ^ ^^ ^j4" C-lf : U JuU ^jUmi J^rj ^Jte. J>i 
Jb 03 L_^ 0^1 Uy^ J 01 : JlSj l^jS loTj liT Lpti j* 5lyl : Jls 

J (*A OIjjt c-j J UjO^y b^o£ cjiT ijbr aw J i^pji : aj^ip cJua 
It cJUs o^ <? *0-tf ^aJt l ja Jj, J«pf jj> iftl ; cJta ^ ta^ 
V it> : U15 jadt c-^i : cJU ? / : cJti ^ : cJlS ? ^wJ : JjJto 
If^li (^-j y ol^Sfl j^ l^ Of l$s*T j>\ iiilp CJy.( f , IJbj j^iatf 

U^ iui ^y-bj UJi* c-UJ : o^** cJbai IjAtf-l f 4-lj L^*i J ^yi ^ : cJU 

u* u^u o£ aw jbT ^ ^L-spi ot fiii j ofj ui (p olojJi j* ibuLi u 

s jbj o* *»*-> o* ^^ -^j/!^ J^^! an* J* J>-u - o^" £ty* 
U*» I^jmi oj: 5W ijUT ijur y 5Us J] biikili ofj ^JUi JLifl* *t OjTis 

. c-aii aJ c-L^\i &LA0 ji (.ill 
j** ^ <*' •*«*) CvU j, x_j Jji ^aj jjJil ^L, Ot ^j *M jj. Uf : o*rf Jls 

. uu^is jj> i»uiij ai_^- ^t jy y*j . o>u <uj 

841, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebur-Ridzal, 
Muhammed ibn Abdur-Rahman prenoseci od svoje majke 'Amre 
bint Abdur-Rahman, da je Aisa, r.a., supruga Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., oslobodila jednu robinju koja ce nakon 
njezine smrti postati slobodna. Nakon toga se razboljela i u 
stanju bolesti je provela nekoliko dana. Zatim joj je dosao 
neki covjek iz pokrajine Sind (u posjetu) i rekao joj: "Ti si 
opsihrena (bacene su ti cini)", a Aisa, r.a., mu uzvrati 
rijecima: "Tesko tebi, ko me je opsihrio?" On rece: "Neka 
zena koja izgleda tako i tako", pa ju je opisao i nastavi: "Ona 
u svom krilu drzi djecaka koji se umokrio." Aisa zatrazi (od 
prisutnih): "Pozovite mi zenu", robinju koja joj je sluzila, te 
su je pronasli u kuci komsija dok je u krilu drzala djecaka. 



261 




Muvetta' - Malik ibn Enes 



Zena rece: "Eto me odmah, samo da saperem mokracu 
ovoga djecaka." Nakon sto je oprala odjecu, dosla je, a Aisa 
je upita: "Jesi li me opsitarila?" Ona odgovori: "Da, jesam." 
"A zasto si to ucinila?", Aisa je upita. "Zeljela sam da (na taj 
nacin) dodem do slobode", odgovori. "Tako mi AHaha, 
nikada neces biti oslobodena ropstva!" 102 Zatim je Aisa, r.a., 
naredila da njen bratic proda tu robinju beduinima koji se 
(inace) lose ophode sa svojim robovima, zatim je rekla: 
"Kupi mi za novae koji dobijes od njezine prodaje drugu 
robinju pa je oslobodi." 'Amra veli: "Aisa je bila jos neko 
vrijeme bolesna (od utjecaja sihra), zatim je usnila da se kupa 
(vodom) iz tri spojena bunara i da ce nakon toga ozdraviti. 
Kod nje su usli Isma'ii ibn Ebi Bekr i Abdur-Rahman ibn 
S'ad ibn Zurare, pa im je Aisa ispricala svoj san koji je 
usnila, a zatim su njih dvojica otisli do podzemne vode i 
pronasli tri bunara koji su nadopunjavali jedan drugi. Iz 
svakog bunara su nasuli po mjesinu vode i donijeli je Aisi 
koja se u njoj okupala i ozdravila. 

Muhammed je rekao: "Mi, opet, ne smatramo da se rob koji 
smrcu svoga gospodara postaje Slobodan moze prodati, sto je 
stav i Zejda ibn Sabita i Abdullaha ibn Omera, r.a., i mi njihov 
stav prihvatamo. To je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih 
pravmka." 

j* : Jji V ,,..U ji Jtfu ^r 1 tif JUu- jj ^ Uj>5 dill* \ij^ - AtT 

. ^sJjJ: IftJlJjj 






102 To je kazna za njeno perfidno nedjelo i kazna za pocinjeno 
zlodjelo, jer je pravilo da onaj ko prejudicira nesto prije odredenog 
roka bude kaznjen zabranom, kao kad bi neko ubio ostavitelja, 
zeieci sto prije doci do zaostavstine (nasljedstva), onbiva iskljucen 
i oduzima mu se pravo na nasljedstvo. 



262 



Poglavlje o oslobadanju robova 



842. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako govori: "Ko oslobodi 
robinju koja smrcu svoga gospodara postaje slobodna, on 
ima pravo na intimni odnos s njom i moze je ozeniti, ali nema 
pravo prodati je niti je pokloniti, a njezino dijete ima isti 
status kao i majka." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu 
Hanife i vecine nasih pravnika." 






263 



Poglavlje o tuzbi i svjedocenju 



( 



1 S-lPJl j Obl^Jtj <£j£JA\ «-JU ) _ > • 



10. O tuzbi, svjedocenjima i tvrdnji o postojanju krvnog 

srodstva 




\$s- ill jj?j 4-iJlP jp jujJl jj SjjP jP tSj*^ 1 U J^ ^^ ^J^ - AiT 
4Mj sjLij #1 ui jMSj uji jj JU-« 4#*1 Jl Xjp ^^j ^1 j* 4-sp OlT : cJla 
jlT j£ ;>! jjl :Ji3j jju* aJbM £=i)l ^Ip OlT Ui : cJ\3 dljl 4-isJli ^ 
iitjj Js- Jjj jl sjJj jjIj ^t : JtfS iwj jj JLP 4_!l ftf* 43 ^fcl Jl XjP 

•^ ^"' U* 1 ^ ^J^J ^ : a *** 1 <-^ f^J ^ ^ lS^* ^ ^J*^ til l3jU«sfl 
4ilj* J* Jdj ,jf SjJj jjl ^1 : 4**j ji XP Jtfj ^ /i 4> ^1 ^ OlT 
jjjii : J u f a*»j jj xp \j dS yt : ,»JL»j 4-1p ill J^s> ill Jj~>_) Jli3 

1~ju Afrit jA ijlj li AiA i e^fS9'\ : 4i*j C-a Bij-J J\3 f y^l jAUUj Ji>\jOii 

.Jl*J ill ^J ^ UTj U3 

iaUilj «-w- ji Jjfl jAj . yjJ-l jAUiJj J^jiU -*Jji» . Jbs-U iXtj : -UiS J 13 

843. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od 
'Urve ibnuz-Zubejra od Aise, r.a., da je rekla: '"Utbe ibn Ebi 
Vekkas je (na samrti) oporucio svome bratu S'adu ibn Ebi 
Vekkasu rekavsi: "Sin Zem'atove robin je je moj sin, pa ga ti 
uzmi sebi." U godini kada se desilo oslobodenje Mekke, S'ad 
ga je uzeo sebi, rekavsi: "Ovo je sin moga brata kojeg mi je 
spomenuo u oporuci," Pride mu Abd ibn Zem'ah i rece: "To 
je moj brat, a on je sin robinje moga oca, jer je (dijete) 
rodeno u njegovoj postelji." Njih dvojica su odgurali jedan 
drugoga do Aliahovog Poslanika, s.a.v.s., pa S'ad rece: 
"AUahov Poslanice, ovo je sin moga brata kojeg mi je 
oporucio moj brat 'Utbe", a Abd ibn Zem'ah rece: "To je 
moj brat koji je sin robinje moga oca, i roden je na njegovoj 



265 



Miwetta'— Malik ibn Enes 



postelji." Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "On pripada tebi 
Abde ibn Zem'ah", a zatim je dodao: "Dijete je onog cija je 
postelja, a bludnik je propao (nema nikakva prava na njega, 
ono mu je zabranjeno, jer se rodilo iz zabranjenog odnosa)." 103 
Poslanik, s.a.v.s., je Sevdi bint Zem'ah rekao: "Udalji se od 
njega!", jer je primijetio slicnost s 'Utbom. Nakon toga nije 
je vise nikada vidio. 



Muhammed veli: '"Mi ovo prihvatamo. Dijete pripada 
onome cija je postelja (tj. ciji je brak), a bludniku je to 
uskraceno. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



11. Zakletva uz svjedocenje jednog svjedoka 

(^Jl Ul : <u\ j* J*£ jj ji** Ujp-I di!U> Ujj*f - Mi 

j>\ dSh /i : JlSj dUi <-»%>■ pL*j Up ill J-# ^Ji ^ b*Lj ■ j*rf Jia 

*J^ ,>" lu^ d-i^-l J*l -UP Jipf Wlg-i £j1 (JtTj djjbw U ^^ai ^> Jjij 

844. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Dz'afer ibn 
Muhammed od svoga oca da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., presudio 



Prijevod nioze glasiti i: ,....a bludnika ceka kamen (aludirajuci na 
smrtnu kaznu)." Ja sam odabrao drugi prijevod, jer rijec hadzr (sa 
sukunom iznad dzima) znaci zabrana, a i zbog toga sto se zna da 
ne zasluzuje svaki bludnik smrtnu kaznu. 



266 



Poglavlje o tuzbi i svjedocenju 



na osnovu zakletve (strane u sporu koja optuzuje nekoga, 
tuzioca) uz koju je bilo svjedocenje jednog svjedoka. 

Muhanimed veli: "Do nas je predajom stiglo od 
Vjerovjesnika, s.a.v.s., ono sto je suprotno navedenom. To je 
spomenuo Ibn ebi Z'ib od Ibn Sihaba ez-Zuhrija koji je rekao: 
'Upitao sam ga o presudi na osnovu zakletve i svjedocenja 
jednog svjedoka, pa mi je odgovorio: 'To je novotarija, a prvi 
koji je tako presudio bio je Mu'avija.' A Ibn Sihab je kod 
muhaddisa Medine vazio za najucenijeg alima. Takoder prenosi 
Ibn Dzurejdz od 'Ata'a ibn Ebi Rebaha da je rekao: 'U prvo 
vrijeme 104 se zahtijevalo svjedocenje dvojice svjedoka, a prvi 
koji je (u pain id ) presudio uz zaklervu i svjedocenje jednog 
svjedoka je Abdul-Melik ibn Mervan."* 



104 



105 



Vrijeme u kojem su ziyjeli Allahov Poslanik, s.a.v.s., i njegovi 
ashabi. r.a. 

U sahih hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Strana koja 
podnosi tuzbu je obavezna iznijeti dokaz, a (kada nema dokaza, ili 
oni nisu nijerodavni, onda se pristupa zaklinjanju tuzene strane jer) 
zakletva je za onoga koji tuzbu negira." Ovaj hadis jasno kazuje da 
zakletva biva od tuzene strane, a ne tuziteljeve. 



267 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



12. Trazenje da se zakune tuzena strana u sporu 

i^jll «jjjk jj jUikp bf *«■' <tff Cfr^" ( <ji ^J 1 * ^J^"' ^^ ^J**' - A 1 o 
Ojj ^ ^jaaS j^-1 jj Ul_jy> ^1 jli J £Jw j/lj CjU jj -bj {H**^ ■ djk 
iiilj "^ : 01jy> <U JtfS j£» J JiJb-i : Jjj <d d& jJ.1 ^ jrujb ^^ Ji 
jA\ Jus- (_aU Ol jlj jJ- <U?- 01 i^bi Jbj Jjw;^ : Jli Jj&M ^tli* .up V! 

. dlJi J* s-^** Oljy J*s*i 



Jjj ^g\j jjj J\jt _^3 J^j^' udf Ui«?-j Jtf'-fj CjU ^ Joj Jiykj • •*■*£ J^ 
^ U Ja* 01 a^S" <u&j <Qp yjJJl jJ-I ^k*j Of ^f U> *u>jL dU i 01 C-ttf ji 

. AflL>tr...ii ^jf *uUsj J_ji o^Jj of j?-i j$i <Up 

845. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul- 
Husajn da je on cuo Ebu Gatafana ibn Turejfa el-Murrija kako 
govori: "Zejd ibn Sabit i Ibn MutT su se sporili oko kuce, 
pred Mervanom ibnul-Hakemom, pa je on presudio da se 
Zejd ibn Sabit zakune kod minbera (Allahvog Poslanika, 
s.a.v.s.), te mu Zejd na to rece: "Zaklet cu se na svome 
mjestu", a Mervan mu odgovori: "Ne, tako mi Allah a, samo 
na mjestu (minberu) gdje se dolazi do zakonitih prava (i istina 
odvaja od neistine)!" Medutim, Zejd je ostao pri svom stavu i 
zaklinjao se da je on u pravu, ali je odbio da se zakune kod 
minbera, zbog cega je Mervan ostao zaeuden." 

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo stav Zejda ibn 
Sabita, r.a., jer je dopusteno da se covjek zakune na bilo kojem 
mjestu. A da je Zejd ibn Sabit smatrao da ga taj zahtjev 
obavezuje, ne bi odbio izvrsiti svoju obavezu, ali mu nije bilo 
drago i po volji da izvrsi ono sto nije bio obavezan, a svakako je 
on preci da se od njega prihvataju rijeci i postupci, nego onaj 
koji je od njega zatrazio da se zakune (Mervan ibnuI-Hakem)." 






268 






Poglavlje o zalogu i svjedoku 



( jAjJt <-jL> ) — y f 
13. Zalog 

*»l Jj->j jl v*-^ 1 JH • A s*- 1 0* V 1 ^ 0*' U J^' ^^ U J^' ~ ^t^ 

■ j*jl' JjW ^J : J** pJUj 4-Ap ill JL» 

. die ^jUJ dj$i Vj jAjJl jUi ^ : (JL-j 4-Ip & ^U At J^-j JlS 

846. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Se'ida ibnul-Musejjiba da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Zaiog ne ostaje neiskupljen (ne propada)." 106 

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa, a 
njegovo tumacenje je slijedece: 'Covjek bi pohranio zalog kod 
drugog covjeka i rekao bi mu: 'Ako ti donesem tvoj novae 
(imovinu) do tada i tada (vratit ces mi ono sto sam zalozio), u 
protivnom, zalog je tvoj (tebi pripada) za novae (koji si mi 
pozajmio).' Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Zalog ne ostaje 
neiskupljen', tj. on ne prelazi u vlasnistvo osobe kod koje je 
zalozen umjesto imetka koji je pozajmio. 107 Mi smo, takoder, 
zauzeli identican stav, a to je stav i Ebu Hanife. a tako ga je 
protumafiio i Malik ibn Enes. 



Ne prelazi automatski u vlasnistvo onoga kod koga je pohranjen 

107 

Pravilan postupak je da zalog vrati, a povrati svoj novae, ili da s 
dopustenjem vlasnika proda zalozenu stvar, uzme istu kolicinu 
novca koju je pozajmio, a preostali dio novca (ako ga ima) vrati 
vlasniku zalozene stvari. 



269 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



( fliUj-iJl aJL£ Uj£j JjtjJi "-jIj ) — > i 
14. O osobi koja je bila svjedokom (nekog dogadaja) 

Sj* & h JU? &> Ojj^i obt ssj jC tjl j* &\ O-P Uj>f viJLiLa UjjsM - A i V 
^Jrl oJb 5 - j* Jbj ti\ »jf\ ^jLoi^l flj^P tjji j{ j&J\ >U> til JW* gj 

US JLJ^i tiiii (J* *i tiU*ty iaVg-i e«^ CJl? j* . is$ iJbfj : -U* J^ 

847. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr da mu je prenio njegov otac od Abdullaha ibn 'Amra 
ibn Osmana. kako je Abdur-Rahman ibn Ebi 'Amre el-Ensari 
pricao mu od Zejda ibn Halida el-Dzuhenija da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao; "Hocete li da vas obavijestim o 
najboljem svjedoku? To je onaj koji svjedoci ili iznese 
svjedocenje i prije nego sto to od njega bude zatrazeno." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ko bude mogao 
svjedociti u korist osobe koja nije upoznata s tim da ima nekoga 
ko ce iznijeti svoje svjedocenje, neka ga o tome obavijesti, 
makar taj i ne zatrazio to od njega." 



270 



Poglavije o izgubljenim stvarima i zivotinjama 



POGLAVLJE O IZGUBLJENIM STVARIMA I 
ZIVOTINJAMA 



j*j J CJlT Jj)[t Jlj^ 01 : i£jA^\ u^i pjl uj^t ui3U lij#f - At A 
# <JU* ja- } p JIT til jp- J*\ 1^4 *i gjU iL-y •jUI «up ill ^j ^ 

Jl* Otf l^bl *JL ^ t^y f U)fl f U Jl . ^ ^jji tAT ; d*rf ja 
■ ^4 ^ W W 'jk t3> Vfi tiijj lg*ls uitji ^ j$ f jf 5*^1 i$j* 

848. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab ez- 
Zuhri da su izgubljene deve, u doba (halite) Omera ibnul- 
Hattaba, r.a., bile slobodne, samooplodavale su se, niko ih 
nije smio dotaknuti (hvatati), sve do vremena (hilafeta) 
Osmana ibn 'Affima, r.a., koji je naredio da se uhvate i da se 
razglasi njihov pronalazak, a (ako se vlasnik ne javi) onda su 
prodavane. Ako bi njihov vlasnik (kasnije dosao), bio bi mu 
isplacen iznos koji je odgovarao njihovoj cijeni. 

Muhammed je rekao: "Obje mogucnosti su dobre. Ako 
imam (halifa) hoce, moze ih (kamile) ostaviti dok se ne pojave 
njihovi vlasnici, a ako se bude plasio da ce biti izgubljene, ili ne 
mogne pronaci nekoga ko ce se brinuti o njima nego ih proda, a 
dobijeni iznos sacuva u slucaju da se njihovi vlasnici pojave, i u 
tome nema sinetnje. 



271 




Muvettn' - Malik ibn Enes 



: JlaJ j*fr ^1 Jl s.b>3 Siail ^rj *^j 01 : jib bj>l dJJb> bj^-I - Afc^ 

ij : Jll CJUJ -IS : Jl3 b^ : j*p j>1 Jl3 ?4-S ^yb U3 &i) Odsrj ^1 

, bM>-b- jl c^i jl b^b jl ilyT ^ : Jtf ci*S Ji : Jia 

849. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Natl' da je 
neki covjek nasao izgubljenu stvar, pa je otisao Ibn Omeru, 
r.a. r i rekao mu: "Ja sam pronasao izgubljenu stvar, pa sta 
mi naredujes u vezi s tim?" Ibn Omer mu rece: "Razglasi 
(njen pronalazak)!" "To sam vec ucmio", rece covjek. 
"Nastavi jos jedan period s oglasavanjem", rece mu Ibn 
Omer. "I to sam uradio", odvrati covjek. Ibn Omer mu tada 
rece: "Ne dopustam ti da je koristis (jedes), a mogao si da je 
ne uzimas. 



C>.bi jL-i jj OUJU Cjut 1 : J\S <u1 JU- j> ^k lijjsM tiJUU KjA - Ao * 
j**J dJJi jfi f Aiy6 iji~\j \j*i Jbrj *$ : 4j^- l^j^aS^ 1 i)b«j9 jj CtU 01 
^^s Ait ,^ki jj : yuJ c-jU JV3 JjRi l)I e^U ** ill ^»j ^\k$-\ jj 

.<bj*-j d«-^" aL*ijI : j*p <*J Jlii 

olj *^y b$3 jp IopUsS j^Aija Sj-i* tSjb«J ikai Jaill j* . Jb*l" <bj ; -W£ J\3 
at ^j j*rH\ ay sj^- Ifr^U *br Oli 4^> ^^ OlT jis bt Jx^i yij ciy> 
^ ^ Ubl rfjj U/^ bjj^ ^ly fl^ j* J3t b$*J Otf 01j <d b^j* 

, Dbws dUi J <UP j& (lj bp> ISjt AJ bWarj i£J}\ gJPjl.1 J 

850. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Sulejmana ibn Jesara da prenosi od Sabita ibn Dahhaka 
el-Ensarija koji mu je pricao da je pronasao (izgubljenu) devu u 



108 



A posto si je vec uzeo, duzan si da je sacuvas kao emanet 



272 



Poglavlje o izgubljenim stvarima i zivotin jama 

Harri , pa je oglasio njen pronalazak, zatim je to ispricao 
Omeru ibnuI-Hartabu, r.a., koji mu je naredio da to 
oglasava. Sabit rece Omeru: "Ja sam zauzet svojim 
nekretninama (njihovim odrzavanjem, pa nemam vremena to 
iznova ciniti)." Omer mu na to uzvrati: "Ostavi je tamo gdje 
si je pronasao." 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog 
hadisa. Ko pronade neku izgubljenu stvar koja ima vrijednost 
deset dirhema i vise, duzan je to oglasavati jednu hidzretsku 
godinu, pa ako se ne javi vlasnik, podijelit ce je u vidu sadake. 
Ako bi on bio potrebit, moze je upotrebljavati, a ako se njezin 
vlasnik pojavi, dat ce mu pravo da izabere izmedu njezine 
protuvrijednosti ili povrata slicne u dogledno vrijeme. 

Ako bi njezina vrijednost bila manja od deset dirhema, 
oglasavat^e njezin pronalazak nekoliko dana, ciji broj ce sam 
procjeniti , zatim ce postupiti isto kao i u prethodno navedenoj 
situaciji. Propis u ovoj situaciji kada se pojavi vlasnik je isti kao 
i propis kod prve navedene situacije. Opet, ako bi je ostavio na 
mjestu pronalaska, time on biva osloboden svake pravne 
odgovornosti i obaveze nadoknade. 



ji j»* Jl3 : JV3 v^ai ^ a-*-, jp j^ # ^ tfj^ ^u bj&\ - AO \ 

851. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Se'ida ibnul-Musejjiba da je rekao; "Omer ibnul-Hattab, 



Mjesto nadomak Medine 
no 



Oglasavat ce onoliko dana koliko smatra da je dovoljno da se 

vlasnik javi. 



273 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



r.a., je rekao dok je bio naslonjen ledima na K'abu; "Ko 
uzme izgubljenu stvar, on je izgubljen." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ovo znafii da (je 
izgubljen) onaj koji tu stvar uzme da bi je prisvojio sebi, dok 
nema smetnje da je uzme onaj koji to cini u namjeri vracanja 
(njenom vlasniku), ili da bi oglasio (njen pronalazak)." 



274 



Poglavlje o pravu prvokupnje 



O pravu prvokupnje (prece kupnje) 

j> Jj** jt -Uj£ jt j^i y\ [£jJ-\ fljU* Ji ±D^- UjjM dl!l» Uj^-l — AoY 
"AS ji>ji j ijjj-l CJtSj til : Jl3 <UP J.UJ ^!l ^9j jbifr ^j jUifr 01 f j?- 

■ J* J^ 4^J j^. 4 ***** *^J ^ ***~ 1 ' 

852. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed 
ibn 'Umare, obavijestio me je Ebu Bekr ibn Muhammed ibn 
'Amr ibn Hazm da je Osman ibn 'Affan, r.a., rekao: "Kada se 
postave granice (mede) na posjedu, onda nema prava 
prvokupnje niti ima prava prvokupnje bunara a ni (muskih) 
palmi. 



J_j*)j Of : j2*J\ JL* jt i«JLi af jP t-Jl^-s j»\ Uj>! dUU tijc*1 - A«f 

i*i-i *>'J jj-ut-i c*i!j liy «-*& I UJ 4wuJb (i5 js3 ~L>j -Up ill ^L* ill 

jUr'j jUrl jrf kuidJb J^t dL^sJli aiJLat d-oW lift J dite? J& : JUsi J\l 

. JLtj «Qp jii ^jJLfl (-Ji jp dUi L*L sj* j^ ,j9-i 

853. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana da je Allah ov Poslanik, 
s.a.v.s., presudio pravom prvokupnje u onome sto nije 
podijeljeno (zajednicki posjed), pa ako se posjedi razgranice i 
ograde, onda nema prava prvokupnje. 

Muhammed veli: "O ovoj temi ima razlicitih hadisa. Ortak 
je preci da ima pravo prvokupnje od susjeda, a susjed je preci u 
odnosu na nekoga dugog. To je do nas predajom stiglo od 
Vjerovjesnika, s.a.v.s." 



275 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



j* JtijJtJl ji if* y^f ij&&\ J*t & j3-jJl .LP jj k\ X* Uj^f - Aoi 

854. Obavijestio nas je Abdullah ibn Abdur-Rahman ibn 
J'ala es-Sekafi, pricao mi je 'Amr ibnus-Serid od svoga oca Es- 
Serida ibn Suvejda da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je 
rekao: 'Susjed je ima najvece pravo na prvokupnju.'" 

Mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu Hanife i vecine nasih 
pravnika." 

O robu koji posjeduje ugovor o oslobadanju uz otkup 

,ji U JL* yJl&l : Jji OlT Ail j& jt\ j* jiU Uj>l dUU Ujort - Aee 

eijjb-j «3l^ii J JUtil aJjj: y>j Si-*- ut Jji jJ*j . JL^U lAAj : ■*** J^ 

855. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je on govorio: "Rob koji posjeduje ugovor o 
oslobadanju uz otkup ostaje rob sve dok (ne ispuni ono sto je 
obavezan i) ne isplati i najmanji dio (preostalog iznosa) 
otkupnine. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i 
Ebu Hanife. Takav se tretira kao rob u pogledu svjedocenja, 
krivicnih sankcija i svih ostalih pitanja, s tim sto njegov 
gospodar nema pravo mijesanja (upliva) u njegove imovinske 
poslove, sve dok je u statusu roba koji posjeduje ugovor o 
oslobadanju uz otkup." 



276 



Poglavlje o pravu prvokupnje 



3& ill* jT^dl #1 U^U 01 : ^/1\ ^ ji Ju*- Uj>) dlJU Uj^-f - Ael 
*U2l SSU Jul* ^U j£ita o) iyj ^Ui jjjjj «uj^ j» Uj <Op »)yj 

i$±> ou li] aji \j\^ii jrf i»ulij «9»" ^j Jjj jaj J>-0 iJUj : »u^ Jia 

856. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Humejd ibn 
Kajs el-Mekki da je rob koji je posjedovao ugovor o 
oslobadanju, a pripadao je Ibnul-Mutevekkilu, umro u 
Mekki a preostao je die otkupa koji nije uspio namiriti, kao i 
potrazivanja Ijudi (njegova dugovanja ljudima), osim toga, 
ostavio je i jednu kcerku, pa je sve to ucinilo slucaj 
zamrsenim za namjesnika Mekke (u to vrijeme) koji nije 
donio presudu, nego je zatrazio od Abdul-Melika ibn 
Mervana pomoc i odgovor na to pitanje. Abdul-Melik mu je 
poslao depesu u kojoj mu kaze da pocne s namirenjem 
dugova koje ce ljudima vratiti (iz imetka umrlog), zatim da 
namiri preostali dio iznosa od otkupnine (njegovom 
gospodaru), i, na kraju, da podijeli preostali dio imetka 
njegovoj kcerki i gospodaru. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i 
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika. Kada rob koji posjeduje 
ugovor oslobadanju uz otkup umre, pocet ce se sa povratom 
njegovih dugovanja ljudima, zatim se rjesava preostali dio od 
iznosa otkupnine, i, na kraju, preostali imetak se dijeli kao 
zaostavstina (nasljedstvo) njegovim zakonitim nasljednieima 
koji su slobodni (a ne robovi), ma ko oni bill," 1 ' ' 



in 



BUi oni muskarci, ill zene koji su vlasnici alikvottiih dijelova 
nasljedstva, ili su univerzalni nasljednici. 



277 




Muvetta' - Malik ibn Enes 



jUj ji OUJL-j joJ\ qi SjjP <tf : t^JUc 1M\ Uj>i dUU Uj^-t - AoV 

Ojl pi* £*jt Vj ^? llsT J ja-j J< : jus S *& p* -ft ^l aj&i 

■ V^t**^ 

857. Obavijestio nas je Malik, pricala mi je osoba koja je 
kod mene povjerljiva da su 'Urve ibnuz-Zubejr i Sulejman ibn 
Jesar upitani o covjeku koji je posjedovao ugovor o 
oslobadanju uz otkup, a obuhvatao je njega i njegovu djecu, 
ali je (prije oslobadanja) umro i ostavio tu djecu iza sebe, da li 
ce oni nastaviti s placanjem otkupnine, ill se oni tretiraju kao 
obicni robovi? Oni su odgovorili: "Oni ce nastaviti s 
placanjem otkupnine koju je placao njihov otac, i nece im se 
nista od toga odbiti niti umanjiti zbog smrti njihovoga oca." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i 
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika, i kada isplate svu 
otkupninu, svi ce biti oslobodeni." 

sUlT (iJUj <Up ill J~# ^ £jj kJU j»t l)I j& Ujn>-f tiliUUjcM - AoA 

. JLpI Jb«J 4llj . Jjjl'j w-AJJb L|-J\£a ^Jfsli" 

858. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je neko ko me 
obavijestio da je Ummu Selema, r.a., supruga Vjerovjesnika, 
s.a.v.s., uzimala iznose u zlatu i srebru od otkupnina prije 
dogovorenog roka prispijeca, u zamjenu za trenutacno 
davanje slobode. "A Allah Uzviseni najbolje zna." 



278 



Poglavlje o konjskim trkama 



O konjskim trkama 



: Jjfl; S---J.I jj A-*-* C-*C : Jll JUw jt ^ Uj>i dUU LijssM — AM 



859. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
i rekao: "Cuo sam Se'ida ibnul-Musejjiba kako govori: 'Nema 
smetDje da se odredi nagrada u konjskim u trkama ako bi 
ubacili i treceg ('muhallil') koji bi, u slucaju pobjede, uzeo 
nagradu, a u slucaju poraza, ne bi imao nikakvc (materijalne) 
obaveze.'" 

Muhammed je rekao: "'Mi ovo prihvatamo. Nije dopusteno 
da svaki od dvojice takmicara polozi iznos ucesca, pa kada jedan 
od njih pobijedi drugoga, uzme oba iznosa, jer se to smatra 
igrom na srecu (hazardom). Medutim, dopusteno je da: ako bi 
iznos ucesca polozio jedan od njih dvojice, ili ako su trojica 
ucesnici u takmicenju, a iznos ueeSca poioze dvojica, dok treei to 
ne ucini, pa ako on (ovaj koji nije polozio iznos ucesca) pobijedi, 
uzme nagradu, a ako izgubi, nema nikakve materijalne obaveze. 
Ovaj treci se naziva 'muhallilom' kojeg je tako nazvao Se'id 
ibnuI-Musejjib. 112 



n: 



Takmicenje je dopusteno ako nije nicim uvjetovano i ako ne 
zahtijeva placanje iznosa ucesca svih strana u takmicenju. To znaci 
da ako bi svaki takmicar bio obavezan poloziti iznos ucesca prije 



279 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



d\ : Jj% y....H # JLn-t £f> Ait yl^i jjI Uj^-I diJU U#*f - A*\ • 
c^jS JL- J CJdj Ulf jr-s CJIT ,>Uj Up ill jU ^l 43U *Ij*o2!i 

in jj-ij jus ci. ■■ 01 ajtr omJ— i 1 J^ CJ ^* ' -' fi . * M 4 u # 

. iwl Wj ^ £Sj Ijiljl jl UJ lj«ij \i\ j-UJl OJ : (rL-j aJp ill ^ 
. ^i*-» j jiU-ij J^aJi J J--JU ^L ^ . JbJ-ti ljutj : -u* J\s 

860. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako govori: "Kasva', 
Vjerovjesnikova, s.a.v.s., kamila, uvijek je pobjeffivala kada 
bi ucestvovala u takmicenju, ali je jednom porazena u utrci 
kamiia, pa je to razalostilo muslimane, a Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rece: "Zaista, kada ljudi nesto uzvise ili pozele ga 
uzdici, Allah ga ucini donjim (ukaze na manjkavosti)." 11 

Muhammed veil: ''Mi postupamo na osnovu ovih hadisa. 
Nema smetnje da se odrzavaju takmicenja u gadanju strijelama, 
konjskim utrkama i utrkama kamila." 



113 



takmicenja, a cjelokupni iznos bi dobio pobjednik, ovakav nacin je 
zabranjen jer se smatra igrom na srecu. Prelazak ovog iznosa u 
necije vlasnistvo je neizvjesno, kao kod igara na srecu. Takoder je 
zabranjen onaj vid takmicenja u kojem bi samo jedan od takmicara 
polozio iznos ucesca. Malik i Safija dopustaju takmicenja u 
gadanju strijelama, konjskim utrkama i utrkama deva, ? Ata' 
dopusta takmicenje u svim stvarima, bez izuzetka. Mudrost zbog 
koje je propisano takmicenje je trening i vjezba za upotrebu 
vojnog naoruzanja i opreme (strtjele, koplja. konji, deve i si.), te 
priprema za dzihad. 

Stvorenja nisu savrsena, makar pripadala vjerovjesnicima i 
evlijama, Allahovo odredenje se ispunjava, ono sto On hoce, to 
biva, a ono sto On ne odredi, to ne moze biti. Kada bi se svi ljudi 
sakuptli da to promijene, nisu to u mogucnosti uciniti, i u tome se 
ogleda Allahova snaga, a ljudska nemoc i zavisnost. 



280 



Poglavlje o vojnim pohodima 



O vojnim pohodima 

ti\ <LP <&l ^j ^Lp ^1 j£ Wj 4jI O-swi jj ^ Ujj^f dlJU Uj^l - A"\ \ 

. j-ul* p^JLe JaJL. V) Jl^6\j fji j*- II j jijJi (^gj U£ <jfj jJ-i jwb ^j5 

861. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je do njega predajom stiglo od Ibn 'Abbasa, r.a., da je rekao; 
"Nikada se u nekom narodu nijc pojavila utaja ratnoga 
plijena, a da u njihova srca nije bio ubacen strah, niti se u 
nekom narodu rasirio blud, a da se nije povecala smrtnost. 
Nikada neki narod nije umanjivao prilikom mjerenja i 
vaganja, a da im nije bila nafaka umanjena, niti je neki 
narod nepravedno sudio, a da se medu njima nije rasirilo 
prolijevanje krvi. Nikada se nije desiio da narod krsi svoje 
ugovore, a da nad njima nije zagospodario neprijatelj." 

ill J^_jj jl : j^ jt\ j* ^\j Ujsss-t dllU UjjjM - A"VY 
jis- <£Jt piUg^i Ol^J SjiiT %\ \y>x& jJ- JJ hj*> C-*j pJUj <uU M < Jl^> 

iar\i-\ Ja\ iJ ~tJ~\ ja Jay pL*j *As> ill ^> ill Jj-i^J Jjtdl D\T : JL«£ JlS 
U-*lt jlj*-) jju Ji ^Ai ^jJi ula (J>-*jlij ii jUiSti Ji ) : JU; it) J\S jUj 

862, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 od Ibn 
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u pravcu Nedzda 



281 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



.114 



poslao vojnu jedinicu 1 "*, koja je (u torn vojnom pohodu) 
zarobila mnogo kamila, tako da je svaki vojnik dobio 
dvanaest deva od ratnoga plijena i jos po jednu preko toga 
broja. 

Muhamined je rekao: "Dio ratnog plijena na koji je imao 
pravo Allahov Poslanik, s.a.v.s., iznosio je jednu petinu od 
petine cjelokupnog ratnoga plijena koja je pripadala potrebitim 
kategorijama, a Uzviseni Allah kaze: 'Reci: 'Ratni plijen pripada 
Allahu i PoslanikuV Danas (nakon vremena u kojern je zivio 
Vjerovjesnik, s.a.v.s.) vazi pravilo da se posebna nagrada ne 
daje pored zadobijenog ratnoga plijena, osim iz petine plijena 
koja je odredena za potrebite kategorije. 



1. O covjeku koji nesto pokloni (borcu) na Allahovom putu 

Jjt j j^* A^> <*il : i^-mIi jjj J-*-i jP •*-*-> iji {$£ ^j^^ viiJl* ^j!^ ~~ A"\ T 



863. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Se'ida ibnul-Musejjiba da je on upitaii o covjeku (borcu) 
kojem se nesto pokloni na Allahovom putu (kojim ide u 
dzihad), pa je odgovorio: "Kada stigne do vojnoga polja na 
kojem se bitka odvija, tada to njemu pripada," 



1 14 Na arapskom jeziku 'serijjeh'. To je jedinica koja u svom sastavu 
ima 400 i vise vojnika. 

115 Svaki od njih je pored zasluzenog dijela dobio kao nagradu i 
stimulaciju jos jednu devu. 



282 



Poglavlje o vojnim pohodima 



Muhammed veli: "Ovo su rijeci Se'ida ibnul-Musejjiba, 
dok je Ibn Omer, r.a., govorio: 'Kada stigne do mjesta Vadil- 
kura 116 , tada to njemu pripada.' A Ebu Hanife i vecina nasih 
pravnika kazu: 'Kada mu to (poklon) preda (i on ga preuzme), 
tada mu to pripada (prelazi u njegovo vlasnistvo)."' 



2. O grijehu Haridzija i o tome koliko je vrijedno drzati se 

dzema'ata 



jt isJLi ,j( j£- ***^i ji ■***■ s " ' i ^ ua l/- is£ ^J^' ^^ u j^ ~ A*\ £ 
&\ Jj-ij car : Jji uSy^ ■M-* l*f -^fif' *lf : ^jSi -M- 

jjj» jiJJl j* Jj3j£ j»J>jsrt»- jjl* ^ i>Tj5!l Ojj>„ pAU«[ ^ j,i3u*ij 
J jkj U-i ^y tM ^JLail J jki li-Si tffjJ ^i J-aJi J jkd V>j3l j* ,»4~Jl 

864. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Muhammeda ibn Ibrahima, a on od Ebu Seleme ibn Abdur- 
Rahmana, da je on cuo Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a., da govori: 
"Cuo sam Allahovog Posianika, s.a.v.s., kako kaze: 'Medu 
vama ce se pojaviti narod, vi cete svoj namaz potcjenjivati u 
odnosu na njiliov, kao i svoja (dobra) djela u odnosu na 
njihova. Ucit ce Kur'an, ali on nece prelaziti njihova grla. 
Izlijetat ce iz vjere (islama) kao sto strijela izleti iz luka. 
Gledat ces u vrh strijele, a na njemu neces vidjeti traga 



116 Mjesto u blizini Medine. 

117 Njegovo ucenje nece utjecati na njihova srca, umove, i postupke. 



283 



I 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



(krvi), gledat ces u strijelin stap, a na njemu neces vidjeti 
traga, a gledat ces i u gornji dio strijele i na njemu neces 
vidjeti traga (upotrebe), a sumnjat ces i da li je na mjestn u 
koje se strijela zabola ostalo traga." 

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Nema 
nikakvoga dobra u suprotstavljanju imamu (halifi) i to ne treba 
ciniti, nego se treba drzati zajednice muslimana," 



fa J^-j 6! : j** #\ J- gAu Uj^i ^ Ujs*1 - A"l° 
. \i» j^Ji £%J\ U* J* ^ : Jtf (JL.J U* fa J~e 

, «_-*, jAA\ Je\j&\> <uo Jrtl 4jS Up 

865. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NafT od Ibn 
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Onaj ko 
ponese (okrene) oruzje protiv nas, ne pripada nama (nije od 

nas)." 

Muhammed veli: "Ko okrene oruzje protiv muslimana i 
upotrijebi ga s ciljem njihovog ubijanja, pa ko ga ubije, ne 
podlijeze nikakvoj sankciji, jer taj, koji je svoju sablju okrenuo 
protiv ljudi, time je dopustio da njegova krv bude dopustena .*' 

fg'jtd *i\ : Jji 4-a-JLi j> Jrfw £? 4 ^s*- Jt afi U J^ ^ %j$ ~ AM 



1 18 Svi ovi opisi ukazuju da im njihova dobra djela nece biti primljena 
kod Allaha, dz.s. 

119 Treba biti pokoran halifi, biti zajedno sa vecinom muslimana i 
slijediti u tome plemenite prethodnike (ashabe). 

120 Njegovo ubistvo je opravdano i samim tim dopusteno, a ubica ne 
podlijeze nikakvoj serijatskoj sankciji. 



284 



Poglavlje o vojnim pohodima 



866. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako govori: "Hocete 11 da vas 
obavijestim, ill da vam govorim 121 o onome sto je bolje od 
mnostva nafila-namaza i sadake?" Rekose: "Hocemo." 
"Izmirivati ljude, i cuvajte se mrznje, jer ona unistava 
(covjeka i njegova djela).' 1 



( ftUJl J=5 ^b ) - r 
3. O (zabrani) ubijanja zena 

■fill Jj-»j Of : yS- jt\ jS- £3U Uj>f dUU \Jj&-\ - A%V 

lM 0* ^3 ^ J&^ ^J^ sfy* 1 ^j 1 ** J 3 * J fcifj (|JL-iJ *->* iil (jbs 

. OL-ollj iL~Jl 

. jsisj sfjii jj\a of ki 

867. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je u jcdnoj bici Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
ugledao ubijenu zenu. On je to osudio i zabranio ubijanje 
zena i djece. 

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa. 
Nije dopusteno u bici ubiti zenu, niti oronulog starca, osim u 
slucaju da zena bude ukljueena u borbu, onda je dopustena njena 
likvidacija." 



121 



Ravija nije siguran da li je rekao obavijestim ili govorim 



285 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



4. O otpadniku od islama 

»J& : J\J <LjI jp ^jliil JLP ji JU£ jt j3-jjl XP UjjsM dJJU Ujos-l - A%A 
flj^-ts ^Ul jp dlLi ^jrf cji JJ j* ** A* ^j ^(JaiJ-l ^ ^*p ^ J^j 
lilo ; J lis (W'SLjI -Liu _yiS" J*- j *Ju : Jl3 <? jy^ i>yw ^ *S'^P J* : J\3 j? 
k,j *iip *iais %fl : «up <£)l ^j y>& Jl9 -tip U>j-as aLj^S : JlS ? aj *dbi3 

,»-gJJl ill jrfl Jl £?TjtJ *-?&. *L«I tjA- V ^li ^*J AjJ JT flj*S*jJ?f_J — tf^j — 

. dUJu ^l ^i <d=& ju^Ii a!Lj jlj kilii J ^Ju jl Jij 

868. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur- 
Rahman ibn Muhammed ibn Abd el-Karijj od svoga oca koji je 
rekao: "Dosao je neki covjek kao izaslanik Ebu Musa'a 122 (el- 
Es'arija, r.a.) Oraeru ibnut-Hattabu, r.a., koji ga je upitao 
zivotu ljudi (u Jemenu), pa ga je on obavijestio tome, a 
zatim ga Omer upita: 'Da li kod vas ima cudnih vijesti 
(dogadaja)?' 'Da', odgovori taj covjek i rece: 'Covjek koji je 
nakon islama postao nevjeriiik.' Pa sta ste ucinili s njini', 
upita Omer, 'Doveli smo ga i pogubili', odgovori covjek. 
Omer, r.a., rece: 'Da ste ga stavili u kucni pritvor tri noci i 
svakodnevno ga hranili komadom hljeba, a onda ga pozvali 
da se pokaje ne bi li to i ucinio i vratio se Allahovoj vjeri. 
Allahu, ja to (njegovo smaknuce) iiisam naredio, niti sam tada 
bio prisutan, a nisam 11 i zadovoljan vijescu koja je do mene 
dosla.'" 



122 



Ebu Musa el-Es'ari, r.a., je u to vrijeme bio namjesnik u Jemenu. 



286 



Poglavlje o nosenju svile i zlata 



Muhammed je rekao: "Ako imam (halifa) hoce, moze ga 
ostaviti (odgoditi kaznu) tri noci ako se bude nadao njegovom 
pokajanju ili ga za to zamoli otpadnik od islama. Medutim, ako 
imam (halifa) ne bude stremio tome, niti ga otpadnik od islama 
bude molio za odgodu kazne, pa naredi smaknuce koje bude 
odmah izvrseno, i u tome nema smetnje." 



V 

5. Sta je zabranjeno nositi od svile i (svilenog) brokata 



j\* <u* in ^pj ^jiy-i j, y>s. oi j*p jji jp gK \ij*\ ^uu u^f - An H 

: Jtfj d*-Il ub xp ^ U sJjw, ib- ^tjj ^j 4JU. in ^ ill J^ 

«&' Jj-j *br f . Sy^ll J a3 j}b* y jfi m Lr _b \£\ : Jtf 
IfcSj-f ill J^j b : JtflS ^ ^ J* Ja^ls Jl*- l$n ^Uj Up ill ^U 
4l 1^1 yj. UUiJ l^JJ L^-Tl (I ^1 : JU ? cJ5 U jjUap *b- J cJ3 OSj 

dli JT v^iJlj ^UaJij ^i ^ Of U~ii J*- Ji ^_ •* : .u* ja 

869. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera da je Omer ibnul-Hattab, r.a., vidjevsi svileni komplet 
koji se prodaje kod vrata dzamije' 23 , upitao: "Allahov 
Poslanice, sta mislis kada bi kupio ovaj komplet i obukao ga 






123 



Poslanikove, s.a.v.s., dzamije u Medini 



287 



Muvettn' - Malik ibn Enes 



petkom i kada ti dolaze delegacije?" "Ovo oblaci onaj koji 
nece imati udjela (u nagradi u Dzennetu) na ahiretu", 
odgovori (Poslanik, s.a.v.s.). Nakon toga je Allahovom 
Foslaniku, s.a.v.s., stiglo nekoliko svilenih kompleta, pa je 
Omeru dao jedan komplet, a on ga upita: "O Allahov 
Poslanice, dao si mi ovu odjecu, a za 'Utaridov 124 komplet si 
rekao ono sto si rekao?!" On (Allahov Poslanik, s.a.v.s.) rece: 
"Ja ti ga nisam dao da ga nosis (oblacis)", pa ga je Omer 
poklonio svome bratu po majci 125 koji je bio idolopoklonik 
(musrik) i zivio u Mekki. 

Muhammed je rekao: "Ne treba muskarac musliman 
oblaciti svilenu odjecu niti nositi zlato. Sve to je zabranjeno i za 
djecu i za odrasle muskarce. Nema smetnje u tome za zenske 
osobe niti predstavlja smetnju da se to pokloni idolopokloniku 
koji je na strani neprijatelja koji se bore protiv muslimana, ali mu 
se ne poklanja oruzje ili oklop. To je stav Ebu Hanife i vecine 
nasih pravnika." 






6. O zabrani nosenja zlatnoga prstenja (muskareima) 

fa Jj,-ij iitl : JlS jap j>\ jP jLo ji fa .LP UjoM iiiU Uj^i - AV * 
: Jlii U-jj Up fa J-e fa J>-j {& <_j*i ^ \£\* J-^ Up fa J-p 



J J I 



Jt3 IJbf 



f *} faj : JlSj axj fljM IJia j-J^ C^T y\ 



124 Puno ime covjeka koji je prodavao svilene komplete pred ulazom u 
Poslanikovu, s.a.v.s., dzamiju je 'Utarid ibn Hadzib ibn Zurare ibn 
'Adijj et-Teminii ed-Darimi, ashab. 

125 To je Osman ibn Hakim, ili se radi mozda o nekom njegovom bratn 
od majke po mlijeku. 






288 



Poglavlje o noSenju svile i zlata 



870. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Ibn Omera, r.a., da je rekao: "Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., je nosio zlatni prsten, pa je ustao (uzisao na minber) i 
rekao: "Ja sam nosio ovaj zlatni prsten" 126 , pa ga je bacio i 
rekao: "Tako mi Allaha, nikada ga vise necu nositi", pa i 
ljudi bacise svoje (zlatno) prstenje." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Muskarac ne treba 
nositi zlatni, zeljezni niti bakarni prsten, ali mu je dopusteno 
nositi srebreni prsten. A nema smetnje u tome da zene nose 
zlatno prstenje." 






( «*) jt* 1*^3 JjtjJi ^&U J* j£ Jsr jll ub > - V 

7. O covjeku koji prode pokraj sitne stoke drugog covjeka 
pomuzc je bez njegovog dopustenja 



pLij Up ill J-* &1 J^-*j 01 j*p jit j* ^3U Ujjf-t dUu Uj^l - A V 1 
j~£* **s^ JP ^ ^^>-l fc-^t .Oil J* yyl 4-iU pf Jb-i o>^- V : Jli 

dUi j« dJ^ti *i J *£ j*s> ji J* <lj 4 Jofo- ^u- y oj ill oTj i$jui y 



12" 



Prije nego sto je sisla objava o njegovoj zabrani 



289 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



871. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neka niko 
od vas ne pomuze stoku drugog covjeka bez njegova 
dopustenja! Zar bi neko od vas volio da mu se ude u ostavu, 
polonie njegove hazne i preotme njegova hrana?! Njihove 
liazne u kojima cuvaju svoju hranu su vimena njihove stoke, 
pa neka niposto neko ne pomuze stoku drugoga bez njegova 
dopustenja." 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog 
hadisa. Nije dopusteno covjeku koji prode pokraj stoke drugog 
covjeka da je imalo pomuze bez dopustenja njenog vlasnika, 
Takoder, ako bi prosao pokraj palmovika ili vocnjaka na (cijim 
granama) su plodovi, neka niposto nista ne uzima, i neka ne jede, 
osim uz dopustenje vlasnika, jedino ako bude primoran na to " , 
onda moze jesti i piti, uz obavezu nadoknade vrijednosti 
(konzumirane hrane ili pica) vlasnicima. Ovo je stav i Ebu 
Hanife, Allah mu se smilovao." 






127 



Pravilo je da nuzda zakon mijenja, tako da mu je dozvoljeno nesto 
od toga pojesti da utoli glad. 



290 



Poglavlje o posjeti nemuslimana Mekki i Medlni 

8. O posjeti nemuslimana koji su sticenici islamske drzave 
Mekki i Medini, te sta je od toga pokudeno 



128 






^s* a* h\ ^j j»* & : j»* j>\ o* & u ^ ^ U J^' ~ AVT 
,lj ^^y *jJ"U aj*j-=i Jul it(5f4 fcli» M^ ^j*'j ^b ^jUiJ 

. dU j .bu (i-i (Cp 1 -A*-' j£j 

. £jjJ-l IJLA u/!i Sjij^- ^ U1~j» cf*l {/"** <^* 

872. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera da je Omer, r.a., odredio vremenski rok od tri noci 
krscanima, jevrejima i vatropoklonicima da mogu boraviti u 
Medini, trgovati i podmirivati svoje potrebe, a nijedan od 
njih se nije zadrzavao nakon toga (odredenog) roka. 

Muhammed je rekao: "Mekka i Medina sa svojom 
okoiinom su na Arapskom poluotoku, a do nas je stiglo predajom 
od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da nece egzistirati dvije vjere na 
Arapskom poluotoku, pa je Omer, r.a., zbog ovog hadisa 
izmjestio one koji nisu bili muslimani s teritorije koja je bila na 
Arapskom poluotoku." 






128 



Oni se nazivaju 'ehluz-zimmeh' 



291 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



J^Jl Tj*-ti 4* JW Alt I ^j ^lJai-l jj jaP dUi J*3 03 : .u£ Jl5 

873. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ismail ibn 
Hakim od Omera ibn Abdul- 'Aziza da je rekao: "Do mene je 
predajom stiglo da je Vjeroyjesnik, s.a.v.s., rekao: 'Na 
Arapskom poluotoku nece ostati dvije vjere.'" 

Muhammed je rekao: "Omer, r.a.» je to proveo u djelo, pa 
je dislocirao jevreje i krscane s Arapskoga poluotoka. 

( dlli <y «j^ Uj aJ tr W 4~i# j^ JrjJl pA, J*-J\ s_jb ) — ^ 

9. Pokudeno je da covjek podigne drugog covjeka s njegovog 
mjesta kako bi on na njega sjeo 



ii\ Jjh-j i»l : U^p &\ -s»j y& jjl jf- *iU \jj^\ dUU Uj^l - AVS 
. AJ ^-As^i A_~b£ j* J^^ 1 p^""' &?k y ' Jj*i ^ •J-" J ^ *"' iJ-0 

qa 4*-ij A>-t tJub *^a d\ JLdl J*"^ ^jJLi; *$ . i#fo 1X4 j : J^d J\i 

. aJ j*i^L c A-*l£ 

874. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio: "Neka 
niko od vas ne podize covjeka s njegovog mjesta kako bi on 
na njega sjeo!" 

Muhammed veli: "Mi postupamo u skladu sa ovim 
hadisom. Musliman to ne smije ciniti svom bratu (po vjeri), 
podizuci ga s njegovog mjesta da bi on zauzeo njegovo mjesto." 



292 




Poglavlje o rukji 




C JJ *A ) - \ 



10. O rukji 



12<) 



J& J>a ^ U b\ : aj** ,£fj!^f J-*-» jj ^ U^f diiU Uj>( - AVO 

U(s ill jTi j* a if Uj jTyil J J if U ^jib ^t *$ . Jb*-fo 1J4j : -U* J I* 

. <U ^jj l>T ^fcrt }U f"*f j* Jj«y "si olf u 

875. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn 
Se'id: "Ispricala mi je 'Amra da je Ebu Bekr usao kod Aise, 
r.a., koja je bila boles ita, a jevrejka je lijecila rukjom, pa joj 
on rece: "Lijeci je kur'anskom rukjom!" 

Muhammed je rekao; "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje 
da se koristi (uci) rukja iz Kur'ana, ili ona u kojoj se spominje 
Allah. Medutim, nije dopusteno lijecenje rukjom koja sadrzi 
nerazumljiv govor." 

j* 5jjP j! Oj^f jL-j jj OUJLi Jl -L*-" jt (jdl Uj^-E iiUU Ujj^t - AV\ 
^\si : *X*»j aJp *Sti ,^U> 4Ul J^-ij <d JUS j*)i <u ji ij^f Jii ^jCj (*^> 

.JUj •&! jTi ja cJlf til UiL 4-SjJ^ iSy *$ - «i^-& <4j : -Urf Jlfl 

876. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Sulejmana ibn Jesara, da mu je ispricao 'Urve ibnuz-Zubejr 
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., usao u kucu Ummu Selenie, 



129 



Rukja je ucenje kur'anskih ajeta i dova prenesenih od Poslanika, 
s.a.v.s., s ciljem lijecenja. 



293 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



r.a., a u kuci se nalazio djecak koji je (zestoko) plakao. 
Ukucani su rekli da je u pitanju neciji urok ukoni, a Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., upita: "Zasto mu ne proucite rukju protiv 
uroka oka?" 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Smatramo da 
nema smetnje da se uci rukja ako ona sadrzi spominjanje i 
velicanje Allaha, dz.s. (zikrullah)." 



^ ji fa j& j» y& 'S\ : ii-a* ji J*ji ttj**f dAJu bj>i - AW 

<&i Sjiu ijet : JJj C*ly> ft-) dl~»-! **~^ : f^J M* & ] <J-* ^ J J* - J 
JUt <u yT jju Jji jfJi yj Jtf" U il vJ>ilJ dUi ci*is ^iUji,/ tfjJl j 

877, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jezid ibn 
Husajfe od Omera ibn Abdullaha ibn K'aba es-Selemija, koji je 
prenio od Nafi'a ibn Dzubejra ibn Mut'ima da mu je pricao 
Osman ibn Ebil-As da je on otisao Allahovom Poslaniku, 
s.a.v.s., i nadalje kazuje: "a obolio sam od bolesti koja me je 
gotovo dokrajcila, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
'Prijedi svojom desnicom sedam puta (po mjestu koje ti 
izaziva bol) i reci: Utjecem se Allahovom snagom i moci od 
zla koje me zadesilo', pa sam tako i ucinio, a Allah je od 
mene uklonio ono (bol) sto sam imao, pa jos uvijek to (taj 
nacin lijecenja) naredujem svojoj porodici i drugima." 



294 



■= 



Poglavlje o pozeljnosti optimizma 



11. O pozeljnosti optimizma i lijepim imenima 

iptiii Jl3 j^JLij U* *iii ^^^Utf jrfl) 01 JUud j> ^ Ujj>l dUU lijof-l - AVA 
: JlS 5y J JU3 ? dk"l l» : <t) JliS Jjtj ftliti ? SiLJl ala t-Jji ^ : ajl* 
u/ : J\3 ? dim U :<d Jtfa Jjtj fia ? JiUl sJia i_j£ ^ : Jtf f ^U^-l 
: Jtt ? iU-t U : JUS jjs-T j»la3 ? aSLJI sJLa i_J£ j* : J\5 f U J*\ : JV3 

878. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao u vezi sa steonom devom: 
"Ko ce pomusti ovu devu?" Jed an covjek je ustao i on 
(Poslanik, s.a.v.s.) ga upita: "Kako se zoves?" On mu 
odgovori da se zove Murre (gorak). Poslanik, s.a.v.s., mu 
rece: "Sjedi." Zatim Poslanik, s.a.v.s., ponovo upita: "Ko ce 
pomusti ovu devu?" Ustade drugi covjek i on ga upita: 
"Kako se ti zoves?" Covjek odgovori: "Harb (rat)." Poslanik, 
s.a.v.s., i njemu rece: "Sjedi." Zatim opet upita: "Ko ce 
pomusti ovu devu?" Ustade treci covjek, a Poslanik, s.a.v.s., 
ga upita: "Kako je tebi ime?" On odgovori: "Je'is (zivi)", pa 
mu Poslanik, s.a.v.s., rece: "Pomuzi!" 

( Uj13 t-Jj-XJl t-Jb ) — 1 t 

12. O pijenju u stojecem poiozaju 

j^Lmj 4-1* *ul J*? ^i\ £jj i£jlp t)f ljV§J& J> ( u j5>> ^^ Ujj^-T - AVa 

879. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
Aisa, r.a., Vjerovjesnikova supruga, i S'ad ibn Ebi Vekkas, 






295 



Muvettn' - Malik ibn Enes 



r.a., nisu smatrali smetnjom da covjek pije u stojecem 
polozaju. 



. ULS Jjjj-ij IjilT *£*■ Jto ill ^j lJUp ^5 
i«Uilj 4i»y jl Jji jJ*_j . L-»b WIS i_Jj-iJl j^y *iJ , i^-U iJUj : JUrf Jl3 

880. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je onaj koji me je 
obavijestio da su Omer ibnul-Hattab, Osman ibn 'Affan i 
Alija ibn Ebi Talib, r.a., pili u stojecem polozaju. 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo kao ispravno. 
Smatramo da nerna smetnje da se pije u stojecem polozaju, a to 
je stav i Ebu Harrife, kao i vecine nasih pravnika, ,,lj(1 

( teul\ SjT J ±Jj£l\ i-jLi ) — \f 
13. O pijenju iz srebrenoga posuda 

X* jt AUl JL* j* y& jj ill .LP jt Ojj jP <OU Uj^l dHU Uj^l - AA^ 
j*jjl r-jj aJU ^ jP 4* ill ^pj Ji'UiJl /; ^i jh tj- 3 "^ 
SjT J sJj^j t^iJi uj : (J\5 <|l-ij "Up ill (^U* ^i 01 Jl-j <lIp i>' t,^ 



130 Ipak, ovdje treba naglasiti da je ljepse, pozeljnije i zdravije piti 
sjedeci, jer je praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bila da je on 
pio sjedeci, kao sto to spominje Ibnul-Kajjim u ^Zadul-me'adu". 



296 



Poglavlje o jedenju i pijenju 



881. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Zejda 
ibn Abdullaha ibn Omera od Abdullaha ibn Abdur-Rahmana ibn 
Ebi Bekra es-Siddika, r.a., a on od Ummu Seleme, r.a., 
Vjerovjesnikove, s.a.v.s., supruge, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., 
rekao: "Zaista ee se onome koji pije iz srebrenoga posutia 
sipati dzehennemska vatra prilikom cega ce se cuti zvuk 
prolamanja (vatre) njegovom utrobom." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Pijenje iz 
srebrenog i zlatnoga posuda je pokudeno djelo, (blisko hararnu, 
mekruhi tahrim), a smatramo da nema smetnje ako se 
upotrebljava posuda koja je posrebrena (ili presvucena srebrom). 
Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika.' 1 



( ^jyJb JfH\j <->jJl3\ Wlj ) - Vt 

14. Pijenje i jedenje desnom rukom 

$i ill J-P jp ill JL-P jj j^j (_jl jP lj^ ji\ \}jf-\ dUU \ij^\ - AAT 

<u-<w jTUi *^*J^-' J5*f lij : J 13 *L-j <lJp ill J** ill Jj->j b\ y>s- 

. dJU^j t-Jj-iaj AjU_ij Ji\ Jlk_iji jU *u_w i-jjJuJj 



. &p j-» 111 JU-jj u^j ^ j 4JUij JSX 01 iJba ^ . Jb>^U 4jj : ju^ Jl3 

882. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Ebu Bekra ibn 'Ubejdullaha, a on od Abdullaha ibn Omera, r.a., 
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada neko od vas bude 
jeo, neka to cini desnom rukom i neka pije desnom rukom, 
jer iejtan, uistinu, jede i pije svojom lijevom rukom. 

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa. 
Coyjek ne treba jesti lijevom rukom, niti piti lijevom rukom, 
osim u nuzdi (bolest, nemogucnost koristenja desnice i si)." 



297 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



15. O covjeku koji pije, zatim doda (posudu) onome sa svoje 

desne strane 



k jj-ij of ■. diiu jj jJ je ^i^ & b^i dUu u^i - aat 

883. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Enesa ibn Malika da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., 
doneseno kiselo mlijeko pomijesano s vodom. S njegove 
desne strane je sjedio neki beduin, a s njegove lijeve strane je 
sjedio Ebu Bekr es-Siddik, r.a. Allahov Poslanik, s.a.v.s., se 
napio mlijeka, zatim je dodao (posudu s mlijekom) beduinu, a 
onda je rekao: "Desnom, pa (opet) desnom." 

Muharnmed je rekao: "Mi ovako postupamo." 

^Jl 01 : ^JpUi Jbu jt J4-1 jp f jb- y) Uj^-i dUU Uj^l - AAi 
^yA a jL-i jpj f$* *yj jPj *a Oj^i v^ J' (t-^-i Up Al ^ 
4JL* jjt-Ay j»j( *tf Aij ** : JtfM ^j* UaPl jl J J JiW : j»^*U JUS 

. aju J ,|JL»j Up 411 Ju? Al Jj-ij a^S : J\3 IJ»-f 

884. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebu Hazim od 
Sehla ibn S'ada es-Sa'idija da je Vjerovjesniku, s.a.v.s., 
donesena posuda s picem (kiselo mlijeko), pa se napio. S 
njegove desne strane je bio djecak, a s lijeve strane odrasli 
ljudi (poznati ashabi, r.a.), pa on (Poslanik, s.a.v.s.) rece 



131 Tj. dodaj posudu s mlijekom onome s tvoje desne strane i tako 
redom neka svaki dadne onome koji je s njegove desne strane. 



298 



« 



Poglavlje o jedenju i pijenju 



djecaku: "Da li mi dopustas da ga (prvo) dam ovima?" On 
odgovori: "Ne, tako mi Allaha, nikome necu dati prednost 
svoga pijenja (neposredno) iza tebe." On (Sehl ibn S'ad) 
kazuje: "Pa mu Allahov Poslanik, s.a.v.s., preda (posudu s 
mlijekom) u njegovu (djecakovu) ruku." 



16. Vrijednost odazivanja na poziv 

M Jj-ijj jl : j** jjI jp £SU Uj>i .iUU Uj^l - AAo 
. \J>Ui a*J j J| fT-b-f ^i lil : JH (,1-j U* ill ^ 

885. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada neko 
od vas bude pozvan na svecanost povodom vjencanja 

132 

(svadbu), neka se odazove!" 






r^ 1 a* ^^ o^ ^"^ ^^ U ^ - AA1 
1 Si fi*k ^uUt j«Sj : J_ji jlT Ait 

886. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je on govorio: "Ruzna 
li je svadba na koju se pozivaju bogati, a zapostavljaju 
siromasni. Ko se ne odazove na poziv (da prisustvuje svadbi), 
suprotstavio se Allahu i Njegovom Poslaniku (pocinio je 
grijeh)." 



132 Ovdje se podrazumijeva prisustvo na svadbama na kojima se ne 
krse Allahovi propisi. 



299 



Mnvetta' — Malik ibn Enes 



&\ ^j dilU j> ^Ji jp. iwJOo jfr jt ill xs- ji (jl^wil Uj^f diiU tijji*1 — AAV 
rt*u« ^Uk Jj JLij Up in JL* i»l Jj-»j tei U»l> Ol : Jji Aswr* : Jl9 *p 
Jj-0 j! ^j** j* 1 *^ 1 ^ ii! (^J ^ *"' J^ ^ J>*J £* C-*ii : ^ J IS 
ill J_^-»j ^-i 1 ^ : (j**l J^ ^ U ^/*j j*- 1 J* Ijs^ f^J '^ ^ ^j^ **" 

887. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn 
Abdullah ibn Ebi Talha koji prenosi da je cuo Enesa ibn Malika 
da govori: "Zaista je neki krojac pozvao Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., na jelo koje je napravio, pa sam otisao zajedno s 
Allahovim Foslanikom, s.a.v.s., na to jelo. Domacin je 
Allatiovom Poslaniku, s.a.v.s., primakao jecmeni hljeb i 
corbu u kojoj je bilo tikve." Enes nadalje kazuje: "Vidio sam 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je s rubova posude kupio 
komadice tikve i od tada sam je i ja zavolio." 



j> j-jl c^& : J\S Wifc (ji j; *»l JLfr j* Jbwl Ujs^l dAJU \jj^\ - AAA 
M Jj-dj CJj^> CjiC JUl : «JUi fi 4*di> y\ JlS : Jji AiS> &\ ^j (iUU 

*» : cJls" ? s.^> j» lid& J^s ^jJrl U «J>j*f VUj? |»JUj Up M JLo 
^Jj C-£ 4u<0 jf *ua*H JJ*-I C-aJ jf lA Ijl2" OJW jf jyti ja Usljll CJTj^lJ 
O^rji aj c-aii *JLij Up ill ^^Le ill Jj-»j <jl i^i-jji f S ^ . Ja*- i ts^jj 
J Jlas .ig.ifr c~(fcis ,j<(LJi <i*»j j^bwil J t-Jlr *Uij Up ill ^^Le ill Jj-*j 
»Ukj : J las : JlS **j : cil ? 4^JLb jji liLLijil : *i-»j Up ill L? U? joji Jj-<j 
^jy C^UaJlS : JlS IjrfjS : 4*a jl JUj Up ii JU> ill Jj-»j J^* (•* : ^*^ ^ 
4ill J_^-*j «.br -Ai *JL> *l \j : isUi» jj! JlaS iUj^lS 4*di> ^! Jl C-«rj jf *$>Jb 
: cJlas V *— si t_a-T *^o.i<ki U AUkSi ja Ujlp ^-J j ^U)b U->j Up 4Ul ^U> 
JUj aJp h>\ lS U> ill Jj-jj jjS) jy 3*Jt jjI jUaJls : JlS Up? ^j-"jj Al 



300 




Poglavlje o jedenju i pijenju 









■u yiti : J\S jjM dUJb Os.1^ iij^p U »Juu fi U l -Jjb JLij aJp ill ^Lo 
J_^m»j (JVfl <* <usil3 li ~&s- *_L> *i Oj-apj CJ39 *J-*>j *u!p ill ^gL/i ill Jj-ij 
ijlTii ^J. Oite s^i*) Oajl : J\3 f J_^fc 0? ill «.U U <lj JLij <Up ill J*p ill 
: J\s tf \yr _f~ f Ij*-* 1 Jj*" IjJS"^ *i Dili s^pi*! Jiil : Jl9 ^ 'j^j^ f 1 j*r* 1 iJ*" 
ijlTts *i jits Sj^jJ JJb'l : J 13 j? IjK-j* f lj»«-i ^ ^i* ** oils e^iaJ OJLSl 
Oj««-i *Aj ij*-ij *^* Pj^ 1 J^* 1 t&~ *j— *J oJiJl : J\i e ^y?/* f 'j*^ (3*" 

*ij juuIi ojP-aJi l--^ oi J^j^ ij*^ ■ &£ '-Mj : J-*^ J^ ■ *^j ^y^ y 

888. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Ishak ibn 
Abdullah ibn Ebi Talha da je cuo Enesa ibn Malika da govori: 
*'Ebu Talha je rekao Ummu Sulejmi: 'Cuo sam glas Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., u kojem se primjecivala nemoc i ja sam u 
njemu prepoznao glad, pa imas li nesto (od spremljene 
hrane)?' Ona odgovori: 'Da\ pa je iznijela komade jecmenog 
hljeba i zamotala ih u dio svoje mahrame i snazno ga 
gurnula pod moju ruku, a drugi dio mahrame je prebacila 
preko mene (da me zastiti od vreline sunca), zatim me je 
poslala Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., kojem sam to odnio. 
Zatekao sam ga kako sjedi u dzamiji u drustvu s Ijudima, pa 
sam im se prikljucio, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., me upita: 
"Da li te je poslao Ebu Talha?" Ja mu odgovorih: "Da", a on 
me (ponovo) upita: "Poslao te s hranom?" "Da", odgovorih 
mu. Tada Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece onima koji su bili s 
njim: "Ustanite!" Enes nadalje kazuje: "Otisao sam prije 
ii j i h i zatim se vratih do Ebu Talhe kome sam ispricao (Sta se 
desilo), a Ebu Talha rece: "O Ummu Sulejma, Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., nam dolazi s Ijudima, a mi nemamo 
dovoljno hrane da ih nahranimo, pa sta cemo?" Ona 
odgovori: "Allah i Njegov Poslanik, najbolje znaju." Ebu 
Talha se zaputio u susret Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pa su 
njih dvojica usli (u Ebu Talhinu kucu, dok su ostali posjedali 



301 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



kraj ulaza), a Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "O Ummu 
Sulejma, sta si spremila?" Ona donese onaj hljeb, a Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., naredi da se on izlomi na man je komade, 
dok je Ummu Sulejma iscijedila maslo iz posude (od koze) i 
pomastila taj hljeb. Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
izgovorio (uceci dovu za bereket u toj hrani) ono sto je Allah 
htio da izgovori, a onda je rekao: "Pozovi desetak ljudi neka 
udu", pa im je dopustio da udu (u kucu) i jedu sve dok se nisu 
zasitili, a potom izasli. Poslanik, s.a.v.s., rece: "Uvedi drugih 
desetak", pa im je on dopustio da udu te su jeli dok se nisu 
zasitili, a onda su izasli. Poslanik, s.a.v.s., ponovo rece: 
"Pozovi ponovo desetak novih", pa im je on dopustio da udu 
te su jeli dok se nisu i oni zasitili, a potom su izasli. Poslanik, 
s.a.v.s., po cetvrti put rece: "Uvedi opet desetak drugih", pa 
im je on dopustio da udu te su (i cetvrta grupa ljudi) jeli dok se 
nisu zasitili, zatim su izasli. Poslanik, sa.v.s., opet rece: 
"Pozovi jos desetak njih", pa su tako svi prisutni jeli i zasitili 
se, a bilo ih je sedamdeset ili osamdeset (odraslih) ljudi." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Veoma je 
preporuceno da se covjek odazove na javni skup (svecanost) na 
koji je licno pozvan, i ne bi trebao izostati, osim zbog 
opravdanog razloga. A ako se radi o privatnom pozivu, ako hoce 
odazvat ce se (i to je pozeljno i preporuceno), a moze da se i ne 
odazove na taj poziv (all to nije pozeljno, posebno ako smatra da 
ce mu onaj koji je uputio poziv zamjeriti). 

j^j jis : Jtf SjejA ^ ^p ^H\ ^ i\i$\ jA Uj^f cUt* u^i - AA* 

. i*jjSU JlT Wdl fUfcj Will LJlT &ti\ fUls> : (JUj U* M J-e ill 

889. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od 
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je rekao: "Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Hrana pripremljena za dvojicu 
dovoljna je za trojicu, a hrana pripremljena za trojicu 
dovoljna je za cetvericu." 



302 



■1 



Poglavlje o vrijednostima Medine 



17. O vrijednostima (fadiletima) Medine 

*il| UljPl 01 : jSji 0-P ^ ^\*- jfr y&ll j» J*£ Uj^-l ilJLi Uj^-t - A^ » 
Jj-ij J,i tbjj iyjdb dlPj 4»M jC f$~> % i'i ^P jj-tj "U^ *«l ^U> ill Jj— ij 

890. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed 
ibnul-Munkedir od Dzabira ibn Abdullaha, r.a.. da se neki beduin 
zakleo na vjernost Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., zatim ga je 
pogodila groznica koja se pojavila u Medini. On je dosao kod 
Alia novo g Poslanika, s.a.v.s., i rekao mu: "Oslobodi me 
zakletve koju sam ti dao", a Aliahov Poslanik, s.a.v.s., je odbio 
to uciniti. Nakon izvjesnog vremena je ponovo dosao i rekao: 
"Oslobodi me zakletve koju sam ti dao", a Aliahov Poslanik, 
s.a.v.s., je to ponovo odbio uciniti. Nedugo zatim je opet dosao i 
ponovio zahtjev rekavsi: "Oslobodi me zakletve koju sam ti 
dao", a Aliahov Poslanik, s.a.v.s., je to po treci put odbio 
uciniti. Potom je beduin napustio Medinu, a Aliahov Poslanik, 
s.a.v.s., rece: "Zaista je Medina poput mijeha, uklanja jalovinu 
(otpad), a isijava metal." 

( v-^ 1 s-^ ^ ) - ^ A 
18. O drzanju psa 









*jr> <d ijJ-l Jjjj ji ^Ljl Jt la— a?- ji Jbjj Uj^-l CJJU Uj^M — A^\ 



303 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



*ttl Jj-*j c-** - : Jli Jb?-*il <_jU J^p _jaj 4*» UiUl OJt4 j»JLij <Up ill ^jLp 
rtJUp j* jdi iPj-is II j \pjj <u ^*j V Uf ^i j^ : Jj* (t-L-j *J* ^ l ^ 
? pJLij 4Jp ill JL? ill Jj-»j ^ (Jus o*ff» CJI : cJl : J^ . JsijjS f jj JT 

. 4^1— li \jjt i_jjj 4^*£ii *_jjj ^J : J*5 

891. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jezid ibn 
Husajfe da mu je prenio Es-Saib ibn Jezid da je cuo Sufjana ibn 
Ebi Zuhejra, a on je bio iz Senue i ashab Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., da se obraca ljudima koji su bili s njim ispred ulaza u 
dzamiju: "Cuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako je rekao: 
'Ko bude drzao psa nemajuci potrebe da mu pazi na usjeve 
niti na stoku, svaki dan ee mu biti umanjen jedan kirat od 
njegovih (dobrih) djela. Saib je upitao Sufjana: "Da li si ti to 
(uistinu) cuo od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.?" On odgovori: 
"Da, tako mi Gospodara K'abe i Gospodara ove dzamije." 

Muhammed je rekao: il Pokudeno je drzati psa od kojeg 
nema neke koristi (za covjeka). A §to se tice psa koji cuva usjeve 
ili stoku, ili se radi o lovackom psu, ili o psu koji cuva kucu, 
nema smetnje da se te vrste pasa koriste. 



, djjJ^ty ^j£S\ J ^l^Jl C-Jl J-a>S (►JL'j -Up ill ^b? ill Jj->j 



133 Odredena kolicina koju jedino Allah, dz.s, 7 zna, po misljenju nekih 
komentatora, a drugi kazu da je kirat spomenut u drugim hadlsima 
u kojim se navodi da je on priblizno srazmjeran brdu Uhud. 



304 



^ 



Poglavlje o vrijednostima Medine 



892. Obavijestio nas je Malik od Abdul-Melika ibn 
Mejsere, a on od Ibrahima en-Neha'ija da je rekao: "Allahov 
Poslanik, s.a.v.s.. je dao olaksicu ukucanima cija kuca je na 
os a mi (daleko od dnigih kuca) da mogu drzati psa." 

Muhammed veti: "Ova vrsta psa je predvidena za cuvanje 
(kuce)." 

£&\ j* : Jlfl j>& ji ill JLP jp jLii j> ill JLfr lijjss-f *ilJU Uj^-I - A^f 
. Oltijfti ajj Jf «lLp j* jflij -bjU> jl 3-AU l-JS* II | - US' 

893. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Abdullaha ibn Omera, r.a, da je rekao: "Ko bude 
drzao psa, osim za cuvanje usjeva ili za cuvanje stoke, svaki 
dan ce mu biti umanjena dva kirata od njegovih (dobrih) 
djela." 

19. O zabrani lazi, loseg misljenja, uhodenja i prenosenja 

tudili rijeci 

AUt Jj-jj 0? : jL-j ji »Uop jP *JLi ji &\jLp Ujj^l dDU Uj*>l - A^ t 
ill Jj-jj J\5 ? rjfjjil t-jJiSl ill Jj-»j U : J Us Jjt j -dU JL»j a^Ap ill ^gLff 
Jls JjSlj U»j*i : iii Jj**j b JUS w)iS3l J jp- *$ : JL»j aJp ill ^J^ 

. dJlp ^Lar *i : JUj aJLp ill ^^ ill Jj-»j 

J wJJ&l £-rj 01? JjA "Jlj J*- J i-lj&\ J j> II . Jb*ti liij : JU# J 19 
V 01 ljsrji I jgj ioikfl dL>t ^ j! (iLuii jP «jy 01 3jLs»-1j AJLfl^ Ji i.^ 



305 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



894. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Safvan ibn 
Sulejm od 'Ata'a ibn Jesara da je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
neki covjek upitao: "Allahov Poslanice, da li mogu slagati 
svojoj zeni?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu odgovori: "U lazi 
nema dobra." Covjek ponovo upita: "Allahov Poslanice, a 
ako bih joj obecao i samo to jezikom kazao (nemajuci namjeru 
to i uciniti)?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu odgovori: "Nemas 
grijeha u tome." 134 

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo ono sto je u ovom 
hadisu receno. Nema nikakvog dobra u lazi, bila ona u sali ili 
ozbiljno. Laz se moze tolerisati samo u jednom slucaju, a to je da 
uz pomoc nje od sebe ili svoga brata (muslimana) otklonis 
nepravdu, a mi se nadamo da u tome nema nista lose. 

ittl J^->j 61 : ijijA j,} jf- £j*SM j* aUjJl jjI Ujiflf-t tillU lijjss-t - A^o 

895. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od 
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Cuvajte se (i klonite se) sumnjicenja, jer je 
sumnjicenje najlazniji govor, i ne uhodite jedni druge i ne 
nadmecite se jedni s drugima (zeleci se time oholiti), ne 
zavidite jedni drugima, ne mrzite se, ne okrecite leda jedni 
drugima i budite, o Allahovi robovi, jedni drugima braca!" 



134 Razlika izmedu lazi i obecanja je u tome sto je laz nesto sto je 
proslost i svrsen cin, a obecano se moze desiti, ili se ne mora desiti 
u buducnosti. 



306 



Poglavlje o prosjafenju i uzimanju sadake 

iiii Jj-nj j* 3jjy> (jj> j* pj*^ 1 j*- ^jJl y) ^>j?"\ ^^» Uj^-f - AH*\ 
ie-y «,VjA ^ti i^Jtil u^T^' J* j*^ j-Si ^ : JlB Ait j|JL»j aJ* M l J*e 

896, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od 
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Jedan od najgorih Ijudi je dvolicnjak koji kod 
o\ ih dode jednoga lica, a kod onih drugoga lica." 

( SsXaIIj 3JL-JL1 j£ lJU*=_-^I Ob ) - Y « 
20. Suzdrzavanje od prosjacenja i uzimanja sadake 




•W*-" jt 0* lT=^ ^J* i£ ^^ O* "-r^ &' ^J^' ^^ ^J* 8 ^ - A^V 

j> j» l^JUP j& U : JUS 8JU* U JUM (jj?- *Alk*lS o^Li ,p «jt\JoPld a^lU 

897. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Ata'a ibn Jezida el-Lejsija, a on od Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a., 
da je jedna grupa ensarija trazila od Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., da im udijeli, pa im je on udijelio, zatim su ponovo 
zatrazili da im udijeli, pa im je udijelio, i ponovo su zatrazili 
da im udijeli, pa im je udijelio, sve dok mu nije nista ostalo, 
pa on rece: "Sto god kod mene bude od dobra, ja ga necu 
kod sebe ostavljati i od vas skrivati. Onaj ko se ustegne od 
trazenja (prosjacenja), Allah ce mu dati nafaku (koja ce mu 
biti spas od ponizenja), onaj ko zatrazi da bude neovisan od 
ljudi, Allah ce ga uciniti neovisnim, a onaj ko se pokusava 
strpjeti, Allah ce ga uciniti strpljivim. Nikome nije dato vece 
i bolje dobro od strpljivosti. 



307 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



iii J_^> oi : 9j>t Bbf oi ^& ^i ji in jlp Uj^-i (iUu Uj>i - a^a 

« jaall jj* (J*- *JL-ij "*9^ ^ t ^* e ' **>' (Jj— *j> v* 3 ** : (J^ SSJUali j^ flj**l 

^JLj JjtjJI : <JV3 * slut j*Js 01 Ap-_j J <_•&*) 1 4j ^J/v \£ O^j *p-j J 
If j J gdUb. 1! U «uJa*l *Ja*l Olj gti C-»jT 4»u» 01? <0 ^j J £L*j "tf U 

. ioj! u-s- ^ diiU ** : jar jit jua *l 

,*Jl 01 t5jJ lilj . L* ASJUaJl j* Ja* 01 Jk& *i : X** J\3 
. lp a\h*H IjjAS OlT j) j U* 0\S* Jarjil 0^1 dili Jtf ^j «J* ill J-* 

898. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr da mu je otac prenio kako je Allaliov Poslanik, 
s.a.v.s., odabrao covjeka iz plemena Benu Abdul-Eshel da 
prikuplja zekat. Nakon sto se vratio (obavljenoga posla), 
zatrazio je (od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.) da mu (plati 
vecirn brojem) deva prikupljenih na ime zekata (od 
zasluzenoga broja grla na koja ima pravo kao placu). Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., se toliko zestoko naljutio, da su mu se 
tragovi ljutnje primijetili na lieu, a in ace bi se ljutnja 
primjecivala na njegovom lieu i u njegovim ocinia koje bi se 
zacrvenjele, a zatim je rekao: "Ovaj covjek me pita za ono 
sto ne pripada ni meni ni njemu, pa ako bih ga uskratio za 
to, a ja ne volim nekome nesto uskratiti, a ako bih mu to dao, 
dao bih mu ono sto ne pripada ni meni ni njemu." Covjek 
rece: "Nikada ti necu traziti da mi od njega (zekata) das." 

Muhammed je rekao: "Nije dopusteno da se od zekata daje 
nekome ko je imucan. Mi smatramo da mu je to Vjerovjesnik, 
s.a.v.s., rekao, jerje taj covjek bio imucan, a daje bio siromaSan, 
dao bi mu (od prikupljenoga zekata)/' 



308 



Poglavlje o zagovorniStvu 



21. O covjeku koji salje pismo i zapocinje ga spominjanjem 

imena primaoca 



: a& -fill ,-fej j*p jj <fiil J-p jp jUji jj -fill jlp Uj^i dJJu Uj^-1 - A^ 
4ju Uf («?-jJl j^-jJl -fill *— j : t_^& rtJuLj tiUll JL* ,^»jll jy»t J[ s^-sT Ail 
ill iLJl Jl3*f ^jL3 iU* f"jL- j*P ji ill JL* ja jjajll jy»f dlAll JLP <fill JLmI 
ill Jj«dj Si-ij -fill Si-» JLp AplJaJlj «-*_Jb ill jiij _jA "ifl Jl 11 ^JUl 

. c..«Ja.-L.«i U.J ^-Lvj -uAp ill ^Ls 

899. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je on poslao pismo 
vladaru pravovjernih Abdul-Meliku, kojem se zakleo na 
vjernosl i napisao: "IT ime AUaha, Milostivog, Samilosnog, a 
zatim: Allahovom robu Abdul-Meliku, vladaru 
pravovjernih, od Abdullaha ibn Omera. Selamun alejke. 
Zahvaljujem Allahu pored kojeg nema drugog boga osim 
Njega i tebi izrazavam poslusnost i pokornost u onome sto je 
Allahov zakon i praksa Njegovog Poslanika, s.a.v.s., onoliko 
koliko sam u mogucnosti." 

Muhammed je rekao: "Nema smetnje da covjek prilikom 
pisanja svom prijatetju dadne prednost spominjuci njegovo ime, 
pa onda svoje. 






309 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



. v^ 1 J *-»& lM V"^ J*^ 1 [•% OU j"^ *^J :JL ** J 1 * 

900. Prenosi Abdur-Rahman ibn Ebiz-Zinad od svoga oca, 
a on od Haridze ibn Zejda, da je Zejd ibn Sabit, r.a., napisao 
(pismo) Mu'aviji (u kojem je stajalo): "U ime AHaha, 
Milostivog, Samilosnog. AHahovom robu Mu'aviji, vladaru 
pravovjernih, od Zejda ibn Sabita." 

Muhammed veli: „Nema smetnje u tome da covjek prvo 
spomene ime svoga prijatelja prije negoli sto spomene svoje ime 
u pismu," 



22. O trazenju dopustenja za ulazak 



4»1 Jj-»j t)1 : jL-j ji s-UaP j* pJm jt J\jLp \ij&* di)U" Uj%>) — S * \ 
(•* : J^ ? it*' (^* t>its-*f ill J_^-j U : JUS Jarj <dU" ^JLtj aJp <&1 ^^Le 
ill Jju-ij Jll l^Jbtf y] : J\s l^Jp OiLol : Jl3 c-Jl J Ifju yi : JjtjJi JV3 
. Lj-A* JiU-jlB : Jlfl *tf : Jl5 ? 4j\jjP Ubly fit t-j£f : ^ j <Up ill J*s 

.u>yij ^jj* j! j^ 1 *£*' ?j& 

901. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je SafVan ibn 
Sulejm od 'Ata'a ibn Jesara da je neki covjek upitao Allah ovog 
Poslanika, s.a.v.s.: "AHahov Poslanice, da li cu trazi ti 
dopustenje za ulazak kada se radi o mojoj majci? AHahov 
Poslanik, s.a.v.s., odgovori: "Da." Covjek rece: "Ja stanujem 
s njom u istoj kuci." "Trazi dopustenje za ulazak kod nje", 
rece mu Poslanik, s.a.v.s. "Ja je sluzim", dodade covjek. "Zar 
bi je volio vidjeti obnazenu?!", upita ga Poslanik, s.a.v.s. 
"Niposto", odgovori, a Poslanik, s.a.v.s., mn tada rece: "Zato, 
trazi od nje dopustenje za ulazak.' 1 






310 



Poglavlje o zagovomiStvu 



Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog 
hadisa. Trazenje dopustenja za ulazak je lijepa (i preporucena 
praksa), i covjek treba zatraziti dopustenje za ulazak od svake 
osobe u ciji mu avret (dijelove tijela koje je obavezno pokrili) 
nije dopusteno gledati." 



23. O slikama, zvonu i sta je od toga pokudeno 

j* a_^ f\ J,jj» -r lji-1 jP ill JLP ^ (It- j* jiU Uj>f iiiiU UjjsM - * • Y 
"S jUjSf l$J ,jjJl j«Jl : Jti) JL*j aJp Jit ^^gLo ill Jj~>j t)' : i-r- ^l 

. jJbJi <u jJu jjS! <— JjJ-i J iilJi tSjj Ifijrj : a** J\j 

902. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od 
Salima ibn Abdullaha, a on od El-Dzerraha, sluge Ummu 
Habibe, koji prenosi od Ummu Habibe, r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Meleki ne prate karavan u kojem se 
nalazi zvono." 

Muhammed veli: "To (ta zabrana) se odnosi na ratno 
stanje, jer se njime upozorava neprijatelj, (pa se izgubi prednost 
iznenadenja u ratu)." 



.LP jp ill JL-P j) ill J-P jt ja£- ^ja jJ«Jl jA \ij&\ CJJU Ujj>-I - ^ » r 
^ J$-> 9JUP J&rji «j*j ^jUaiSl 3s*ifc ^1 ^ Jri Ajf : }j*~* qi a~* & ill 
liil : JV3 ? apjJ i : i_a~*- jj Jf-i JUS <u£ \la£ p ju Ut-Jl 3?Jt _j»i Ipju i_ij»- 
U *tfl Ji ijt : J^-t : J\3 . C-*Ap 03 U l$J ill Jj-j JV3 OSj jijUfli <L& 



311 



Muvetta' - Malik ibn Enes 






. UUii j-s 4»UJlj 4jL^- jl 



903. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebun-Nadr, 
sluga Omera ibn Abdul laha ibn 'Ubej dull aha, od Abdullaha ibn 
'Utbe ibn Mes'uda da je on posjetio Ebu Talhu na bolesnickoj 
postelji, pa je kod njega zatekao Sehla ibn Hunejfa. Ebu 
Talha je pozvao covjeka (slugu), od kojeg je zatrazio da 
izvuce prostirku koja je bila ispod njega, pa ga Sehl ibn 
Hunejf upita: "Zasto je uklanjas?", a on inn odgovori: "Zato 
sto su na njoj likovi, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., je o njima 
kazao ono sto i sam dobro znas." Sehl tada rece: "Zar nije 
rekao, osim onoga sto je ntkano u odjecu?!" Ebu Talha 
odogovori: "Da, ali mi je ovo draze." 

Muhammed je rekao; "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje 
(zabrane) u tome da likovi budu na cilimu, posteljini ili jastuku, 
nego je pokudeno da oni budu na zastorima (zavjesama) i na 
onome sto bude drzano uspravljenim (kao slike, kipovi i si.). To 
je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 

( iylb l^I ^ ) - T i 
24. O igri u kojoj se bacaju kocke 

e c *• lit -f 

904. Obavijestio nas je Malik od Musa'a ibn Mejsere, a on 
od Se'ida ibn Ebi Hinda, koji je prenio od Ebu Musa'a el-Es'arija, 
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko bude igrao igru u 



312 



Poglavlje o zagovorrtiStvu 



kojoj se bacaju kocke (kockao se), suprotstavio se Allaliu i 
Njegovom Poslaniku (ucinivsi grijeh)." 

Muhammed veli: "Nema dobra ni u kakvim igrama u kojima 
se baca kocka, liiti irna dobra u igranju saha 135 i tome slicno. 



25. Posmatranje igre (koja je dopustena) 

C*C : ijjis 3-SJl* £C ja tj^\ <H\ j-iJl jA Uj^-I d^U Uj>l - ^ * o 
.fill J>"j J^ : cJli «.Ij_^S»Ip *jj pAjf-j J^- 1 * j-° tiji*h ij*w <^j^ 
J«»jl3 : cJU j^*» : cii : cJls ? p^jJ y(j3 01 j^l : jiJUj «Up ill ^^JU* 
JL>j <lJL* iiii ^L=> ill Jj-*j ?^j ' j j^r-i i*J— »j '^ ^ ^^-^ ^ l J>"j ft^\ 
0^*b lj^«^i 9JU ]i Js- j^li c».<frjj sJU ji»j l- jUI 15^ '^ £-^j* j"^ 1 jH 
: cJli dJ— *?- : Jji jJLjj <uU 4H JU? 4)1 Jj-»j Jji*i : cJll jkil tilj 



905. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebun-Nadr da 
mu je prenio onaj koji je cuo 'Aisu, r.a., kako govori: "Cula sam 
glasove Ijudi iz Abesinije i nekih drugih koji su igrali na dan 
Asure, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Da li bi voljela 
gledati njihove igre?' 'Da', odgovorih. Zatim je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s,, poslao po njih, pa su oni dosli, a Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., je izasao (iz 'Aisine sobe) pred ljude, svoju 
saku je prislonio na (ulazna) vrata pruzivsi ruku, a ja sam 
svoju bradu naslonila na njegovu (ispruzenu) ruku. Oni su 
igrali (u dzamiji Allahovog Poslanika), a ja sam ih posmatrala. 



13:1 Neki pravnici smatraju igranje saha dopustenim, jer se pomocu 
njega razvijaju intelektualne sposobnosti, drugi su kazali da je to 
pokudeno, jer moze dovesti do propustanja namaza i jer je u tome 
gubljenje dragocjenog vremena. Ako bi igranje saha dovelo do 
ostavljanja namaza, onda je to. nesumnjivo, zabranjeno djelo. 



313 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom rekao: "Dovoljno ti je", a 
ja sam dva, tri puta sutjela (prelazeci preko tih njegovih rijeci, 
kao da ih nisam cula), dok mi on ponovo ne rece: "Dosta ti je." 
Tada rekoh: "Da (dosta mi je)", pa im on pokaza (isaretom) 
da se udalje (odu) i oni tako i ucinise." 



( Uj;P j*-Jd \Aj*J> J-tf3 Oljll fc-«W ) — 1 1 

26. O zeni koja nadovezuje svoju kosu kosom druge (zene) 

ji hj\ju> 2-C & : j*jJl J-*- j* -A-*" &• «-»lfi CH 1 U J^ ^ u u Ji^ - ^ * "\ 

J jUjj - <? ^jUJp jji JLjjAi Ja! U : Jj& >Ai ^ jftj g^ fb> jLi-» ^! 

liS pj JLij <uLp in ^^jJUp 4)i I Jj-jj cjuj - — «e-*j^ Jb J cJlT j*-» j* 4-a3 

. *AjUJ flJA jjtl ^f J-J'j-"! >4 C^Aa lit : Jjij lift Jia jP 

jibi 4~fl3 JbwJ jl Uj*-5i Jl tj*i J-*J 01 Slj-UJ 0j& . &k (JUtj : *Lw£ J\3 

. Jbtf ill j^j UVgiS j^ iabJlj 4jLa>- ^f Jy jAj 

906. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Humejda ibn Abdur-Rahmana da je on cuo Mu'aviju ibn Ebi 
Sufjana kako sa minbera govori, i to u godini u kojoj je 
obavio hadzdz: "O stanovnici Medine, gdje je vasa ulema?!", 
a rukom je dohvatio pramen kose koji je drzao covjek iz 
njegove (tjelesne) garde. Cuo sam Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., koji je zabranjivao stvari poput ovih, govoreci: 
"Israelicani su propali onda kada su se njihove zene pocele 
time sluziti." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Pokudeno je 
zeni da na svoju kosu nadovezuje drugu kosu ili da dodaje citave 
pramenove kose. Nema smetnje da to ucini upotrebljavajuci 



314 



Poglavlje o zagovornistvu 



vunu, ali to ne treba ciniti s kosom drugih ljudi. To je stav Ebu 
Hanife i vecine nasih pravnika, Allah im se smilovao," 

( APlLiJl wib ) - TV 
27. O zagovornistvu (sefa'atu) 



ijiji ^jl jp O 3 *^ •*■>* Ji ^- J J>} J* ^4-* #' ^•^ ^^ u j^ — ^ * V 
^•f 01 ill s-Ui 0] JOjte ijPi (^i j£) : JlS j»JLij *Js> &\ i J~p &\ Jj->j eif 

. 4*JJl ajj ,^fl^ 4Pliii ^ijPJ 

907. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svaki vjerovjesnik je imao 
pravo na dovu (koja je primljena kod Allaha, dz.s.), a ja zelim 
da, ako Allah da, svoju dovu sacuvam (i iskoristim je 
prilikom) sefa'ata za svoj umiiiet na Sudnjem danu." 












28. O mirisu za muskarca 



136 



cJaa Olf *_jlk2-l jj j** ii\ : JUw ji ^s lijjas-t dJJb> UjsM - ^ » A 

. ^Lil c-adl *±JLJAj 

. JUS ill ^3- j 4»UJlj 



908. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da se Omer ibnul-Hattab, r.a., mirisao izlomljenim 
komadicima osusenog miska. 



136 



Isto i za zenu. 



315 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje 
da se miskom mirisu zivi i mrtvi. a to je stav i Ebu Hanife i 
vecine, Allah im se smilovao. 

( *IpjJi c„jU )— YH 
29. O dovi (protiv nekoga) 

: J\5 dliU ^ jjJI jp Wis- jf jj &\ JL* ji jbwl Uj^l £AJU Uj^l - H • ^ 
510* ju%' Aijxs jSi !j^i IjU JJJII jjlfr pJL-j 4oi* ill jLp A\ Jj-j iPi 
j$l J Jji : ^i J\» . *1j-jj il ^-fl* : ^j i'/ij J*j ^ J*^- 
Up &\ ^jj Uj IJ i bi lyjfl lj*L : 2-^ j»- »Uiy OTjS by* j^> lj!=S 

909. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn 
Abdullah ibn Ebi Talha od Enesa ibn Malika, tsL, da je rekao: 
"Allahov Poslanik, s.a.v.s., je trideset jutara ucio (kunut) 
dovu protiv onih koji su poubijali ashabe kod bunara 
Me'unet, proklinjuci plemena R'i), Zekvan i 'Usajje, koja su 
se suprotstavila Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s, O 
njima je objavljen i kur'anski ajet koji smo ucili, a koji je 
kasnije derogiran (a glasio je u prijevodu znacenja): 
"Obavijestite nas narod da smo se sreli s nasim Gospodarom 
i On je s nama zadovoijan, a i mi smo s Njim zadovoljni." 



316 



Poglavlje o otpozdravljanju 



( **>LJl ij i-jU ) — T « 
30. O otpozdravljanju nakon nazvanog selama 

(jJUi 01& j«p #1 g» C*sf : J£ ^j^\ jfl«r yj Uj>i dUU UjoM - ^ > . 

. <d Jli U Jia JjiJ ^ifr f^iLJl : J_j4i aJL* 

910. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebu Dz'afer 
el-Kari i rekao: "Bio sam u drustvu Ibn Oraera, r.a., kojeg su 
selamili, govoreci: 'Esselamu alejkum', a on bi im 
otpozdravljao istom mjerom (rijecima ve alejkumusselam)." 

Muhammed veli: "Ovo je uredu, a jos bolje je da doda 
'rahmet 1 i 'bereket' (ve rahmetullahi ve berekatuhu)." 




ji j,\ j> J-akli ti a*& j,} ji ill xs> j> Jl^-i Uj^i dUu Uj^-f - <\ U 
Jl Ujjit lalj : JlS Jj-Ji J,i <t*» jjui j*£. ^ *jii jlp ^0 J\T «ut ; e^f v-*f 

Jj-Ji ji ^iu=^ta Uji j*p j* ^ jlp c^*j : (.-xT jj j^f jj J-ikJi J\3 . Up 
fjLJ Vj gJLJi jp JLj Vj ^Jt J* J&*ij<! Jj-Ji J ^tf U ciii : Jva 

jkj lil Lt : ykP jj iil JLP JlflS CJJtti U$A b (>r Jbrl (jj-Jl jJ£ J j-l* 1!j I* 

911. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn 
Abdullah ibn Ebi Talha da mu je Tufejl ibn Ubejj ibn K'ab 
ispricao da je on dolazio kod Abdullaha ibn Omera, r.a., pa je 
s ii j i m u jutarnjim satima odlazio u carsiju. Tufejl kazuje: 
"Kada bismo dosli u carsiju, Abdullah ibn Omer ne bi 
prosao pored prodavca jeftine robe, trgovca, siromaha niti 
bilo koga drugog a da mu ne bi nazvao selam." Tufejl ibn 



317 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Ubejj ibn K'ab nadalje veli: "Jednoga dana sam otisao 
Abdullahu ibn Omeru, r.a., koji je od mene zatrazio da ga 
otpratim do carsije, a ja sam ga upitao: 'Kakvog posla imas u 
carsiji kad se fi ne zaustavljas kod trgovaca (da bi nesto kupio 
ill prodao), ne pitas za robu niti se cjenjkas za nju a niti sjedis 
u carsiji (na mjestima gdje se ljudi okupljaju i sjede)?! Hajde 
da sjednemo ovdje pa da razgovaramo." Abdullah ibn Omer 
rece: "O Ebu Batne, a on je imao veliki stomak (pa je po tome 
dobio nadimak), mi idemo jutrom u carsiju zbog (nazivanja 
ljudima) selama, i selamimo onoga koga susretnemo. 1 " 



Jj-jj J 13 : Jli j*s> jj 4»l xs- jp jLua ji &\ xs- Ujj#-| dJJU \ij?-\ - ^ > Y 

912. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Abdul laha ibn Omera, r.a., da je rekao: "Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Kada vas neko od jevreja 
pozdravi, govoreci vam: 'Essamu alejkum' (smrt vama), vi 
inn odgovorite: ' Alejke' (tebi)." 

slkp ^j jj*P ijt JU^ jf- 0L--S' ^ i— «*j *-** jA Ujr^-' liJUlo Uj^l — S \ T 
XJU- f^LJl : J0 ij\£ Jjtj <cJi* J^-J3 ^U ji ill JL* X* \~Sbr c*£ : J£ 
V 1 JL» j* : U^P ill ^Js j j^Lp ^1 J\l Liul dLii £» U-5> ilj £ "^^ j M ^jj 
4Sjf- ^- t\i\ oj3j*3 iiUUu ^iJI jUJl IJLA : IjJli flj-Aj t-Jii .13 -^jj j*j 

JB uw£i3 *?\Tjj_5 ill 42- jj j»SUp p^LJl JlS lit . i>U iJLij : -Us* Jl3 

. JjaJI iuJl ^U 

913. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Ebu Nu'ajm 
Vehb ibn Kejsan od Muhammeda ibn Amra ibn Ata'a koji je 



318 



Poglavlje o otpozdravljanju 



rekao: "Sjedio sam kod Abdullaha ibn 'Abbasa, r.a., kada je 
kod njega usao covjek iz Jemena i rekao: 'Esselamu alejkum 
ve rahmetullahi ve berekatuhu', zatim je tome jos nesto 
dodao. Ibn 'Abbas, koji je tada vec izgubio vid, upita: "Ko je 
ovaj", pa mu rekose: "To je covjek iz Jemena koji te cesto 
posjecuje", pa su mu ga opisali i on ga (na osnovu njihovog 
opisa) prepozna. Ibn 'Abbas, r.a., rece: "Selam se zavrsava sa 



bereketom 



137 



Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Kada kaze: 
'Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu', neka se kod 
toga zaustavi, jer je vrednije i bolje (efdalnije) slijediti sunnet 
(praksu Allahovog Poslanika, s.a.v.s.)" 



(*UoJl s->b)- r\ 
31. O dovi (isaretu prilikom sjedenja u namazu) 

jJi>\i jpji ufj ja* ji\ ^Tj : Jilj jUji jj *jii ju> \ij^\ dS\j> Uj^i - ^ s t 

. ill A3" j 



914. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar: "Ibn Omer, r.a., me ugledao kako ueim dovu (na 
sjedenju u namazu) i (torn prilikom) pokazujem (isaretim) s oba 
prsta svojih ruku, pa mi je to zabranio." 

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo rijefii Ibn Omera, r.a. 
Potrebno je isaretiti jednim prstom (desne ruke), a to je stav i 
Ebu Hanife, Allah mu se smilovao." 



137 



Tj. nakon rijeci: ,,ve berekatuhu" nema dodavanja i kicenja nekim 
drugim rijecima, jer one nisu propisane. 



319 



Mttvetta'- Malik ibn Enes 






jj ; Jji Llij-4 1 j» -L*~> £fi" AiV J-a-j jj ^ Uj^-t (iJJU Ujj^f - ^ \ ft 
.t-U-Jl J,J l$*3j3 sAj J\i_j . flJjw j* fljJj cl*.b ^BjJ JjTjJ' 

915. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Se'ida ibnuI-Musejjiba kako govori: "Covjeku se 
potlizu (njegove deredze, stepeni) s dovom koju uci njegovo 
dijete nakon njega (njegove smrti)", i pokazao je svojom 
rukom koju je podigao prema nebu. 

32. O covjeku koji ignorise (napusta) svoga brata (muslimana) 

j^jUfliS' t->Ji' J?> j* <kji Ji fr^a* J* v 1 ^ Jr! 1 U J^ ^^ Vj&>\ ~ M "\ 
(ijS ab4 y^gj jl JuJ. J4 *ll : J\3 *JL»j <Up dill ^^Ls 41 1 Jj-*j (_^-U> 

916. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab, od 
'Ata'a ibn Jezida, a on od Ebu Ejjuba el-Ensarije, (poznatog) 
ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Nije dopusteno muslimanu napustiti 
(ignorisati) svoga brata (muslimana) vise od tri noci (ili dana), 
susrecu se, a jedan od drugoga glave okrecu. Bolji od njih 
dvojice je onaj koji prvi nazove selam." 

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa. 
Medu muslimanima ne treba biti ignorisanja." 138 



138 



Ovdje se misli na dunjalucke razloge svade, ali ako se radi o 
vjerskim razlozima (veliki grijesi i si.) zbog kojih jedan ignorise 
drugoga, onda je to dopusteno i na dopustenost ukazuje praksa 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 



320 



Poglavlje o ignorisanju i prepirci 



33. Prepiranje oko pi tan j a vjere i o covjeku koji posvjedoci 
da je drugi pocinio kufr 



*ui J*r jfl : jAfl jjjp j* j*p 0? JU-> jj ^ Uj>' diJU Uj>f - ^ W 

917. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je Omer ibn Abdul-' Aziz rekao: "Ko svoju vjeru ucini 
takvom da mu cilj budu sukobljavanja (svade i prepirke), taj 
je pretjerao u mijenjanju misljenja." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. U vjeri ne treba 
biti suvisnog i bespotrebnog sukobljavanja (i besplodnih 
rasprava)." 

ill J_^»j J is : Jls j^fr ji\ jP jLjA j» &\ jlp Mj^\ dllU lijahl - ^ VA 
, L*Jl#-f L& tU JUS jSlT : <Ls^ JlS LSyl UJ : j»JL*J **)* & J^> 

fS-yi >l ^ J*j jl* Jl^ti Of f*-?l J*i j* Jb-*| ^ Tl : .U* J\3 
. LJlgA9 j* i*l*Jlj ««»" ^i JjS _jAj <Uj^- *iaP Olj ji&J 4jM s_J*L 

918. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar, od Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Onaj covjek koji kaze za svoga brata (muslimana): kafir, 
jedan od njih dvojice se vraca s kufrom." 

Muhammed je rekao: "Nikome od muslimana nije 
dopusteno da za drugog muslimana koji je pocinio neki grijeh 
posvjedoci da je pocinio kufr, makar (taj) grijeh bio ogroman. To 
je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 



321 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



34. Pokudeno je jesti bijeli luk 

Ol : .. ,„.h # JUu jp v^ D* 1 U J^> ^ u U J^' _ ^* 

, »jiil rfcj^j Ljijj U^-«a i>!j^i "^ 

i*USlj «-*- ji Jjl jAj . *u j-L ">\3 b*J> <u»l iiL9 4Jsji dUi SjS" IcJ : .u* 

919. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Se'ida ibnul-Musejjiba, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ko 
bude jeo (plod) od ovoga drveta (stabljike bijelog luka)", a u 
jednoj predaji "ruznog", "neka se niposto ne priblizava 
nasoj dzamiji gdje bi nas uznemiravao neugodnim mirisom 
bijelog luka!" 

Muhammed veli: "To je pokudeno zbog njegovog 
neugodnog mirisa, a ako bi ga kuhanjem uklonio, to onda ne 
smeta. To je stav i Ebu Hanife, kao i vecine, Allah im se 
smilovao." 



322 



fe 






Poglavlje o snovima 






( bj^l ^b ) - To 
35. O snovima 

bl C-*C : Jji 4«JLi bl CjwT' : J\3 JUu jj (jjt Uj^-I dliU bjj^l -ST* 

til ci\y> o 4 ^ fljL-j ^ C i -J j ws^ ^(^1 i*^^' c^fj ii^ Oik-J^ 1 #* 

920. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Ebu Selemu, a on veli da je cuo Ebu Katadu koji je 
rekao da je on cuo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaze: 
"(Lijepi) snovi su od Allaha, a (ruzni) snovi su od sejtana. Pa 
kada neko od vas usnije nesto sto ne voli, neka pljucne tri 
puta na lijevu stranu kada se probudi (iz toga sna) i neka kod 
Allaha zatrazi utociste od toga zla (zla koje je usnio u torn 
snu), jer uistinu mu on (ili ono sto je usnio), ako Bog da, nece 
ii an i jet i stetu." 



323 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



O hadisima na razlicite teme 



Ji >>**■ Cf n£ s - ^ Oi ****■ J* •**" tH <j£ U J>^ ^ u U J^ 5 - M ^ 
j* : J\S AiP JW ill ^j 3jij» y|| j* ^jp^l j*jll J-p j* OUt- jj ^ 

Vj* lt" j-^ 1 Jju - ^-*^ '• t )tf ^- fl i | Wj **f <J* ^^ "^b ^J^ 

. 4111 <i^-j ii-^- j,\ JjS _jAj . J>U -US' iJLSj : -U£ J^ 

921. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Muhaninieda ibn Jahja ibn Habbana, a on prenio od Abdur- 
Rahmana el-E'aredza da je Ebu Hurejre, r.a., rekao: "Allah ov 
Poslanik, s.a.v.s., je zabranio dvije vrste kupoprodaje, dva 
nacina odijevanja, dva namaza i post dva (odredena) dana. 
Dvije vrste kupoprodaje su: one na bazi bacanja i 
doticanja 139 , dva nacina odijevanja su: pokrivanje odjecom u 
kojoj nema rukava i si., i umotavanje samo jednom vrstom 
odjece (bez donjeg vesa), otkrivajuci tako svoje stidno mjesto. 
Dva namaza su: (nafila) namaz nakon ikindije sve dok sunce 
ne zade i (nafila) namaz nakon sabaha sve dok sunce ne 



139 Predislamski Arapi su uobicajili trgovati tako sto bi jedan rekao 
drugom: ,,Ako ovo (ovu odjecu ili drugu robu) dobacim do tebe, 
obavezan si kupiti po toj i toj cijenf', ili kada bi jedan rekao 
drugom: „Ukoliko dotakneS ovu robu (koja je uglavnom bila 
smotana), duzan si je kupiti po toj i toj cijeni." Ovakav vid 
kupoprodaje je islam zabranio zbog postojanja nepoznanica i 
mogucnosti prevare i sukoba medu ljudima. 



324 



Hadisi na razliclte teme 



izade. A dva dana posta su: Post prvog dana Ramazanskog i 
Kurban-bajrama." 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu svega 
navedenoga, a to je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao." 

^ : " y*j i^Ji i*J - ^ j»* CK' $ : J? Uj^ f ^ u U J^ - H Y T 
J* ^i l&«! 'ilj urySl ^1 dlA-^ jjj-lj iijjtf. Jj*lj dLau *tf UJ jfrjatf 

922. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je onaj koji me 
obavijestio da je Ibn Omer, r.a., savjetujuci nekog covjeka, 
rekao: "Ne zanimaj se za ono sto te se ne tice, kloni se svoga 
neprijatelja i cuvaj se svoga prijatelja, osim onoga koji je 
povjerljiv, a takav je samo onaj koji se Alia ha boji. Ne druzi 
se s gresnikom da se ne naucis ciniti njegove grijehe i ne 
od aji mu svoju tajnu, i konsultuj se o svojim poslovima s 
onima koji se boje Uzvisenog Allaha." 

il J^-j d\ : itil xp ■ ji j,\r jt ^X\ jjj\ j>\ \ijA iliu Ujjafcf - <\rr 
J^i^j jlj 5Jj-Ij J*i J (jifij <dU_£j J?-jJl J5"b Jt ^ j|JL>j *U* h>\ ^J^> 

. <&? y j* liilf jiHj *_jji J ^it jl s.U-aJl 

Of ft u*flll JLsAIj tU-dl J*aA! it j <dU-ij Jftj 01 Jjj-^U 9j& : -U£ Jll 

923. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zubejr 
el-Mekki od Dzabira ibn Abdullaha, r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., zabranio da covjek jede svojom Ijevicom i 
da na samo jednoj nozi ima obucu u kojoj pjesaci, i da mu 
odjeca bude bez rukava, iii da se umota samo jednom vrstom 



325 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



odjece (bez donjeg vesa), otkrivajuei tako svoje stitino 
mjesto." 

Muhammed je rekao: *'Pokudeno je da osoba jede svojom 
lijevom rukom i da mu odjeca obuhvata samo jedan dio tijela, pa 
kad jednu stranu pokrije odjecom, otkrije mu se avret s druge 
strane. Isto vazi i za umotavanje samo jednom vrstom odjece." 



O skromnosti i poniznosti 

fa Jj-ij iil : ij^ j+£> j»\ ji jLo & fa JLt Uj^t dJJU UjjsM - ^ Y t 

Jw_j aJs- fa ^Jl^ . UiUij UTlj s-li [jL (JlS* 

924. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar da mu je Ibn Omer, r.a., pricao da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., dolazio u (dzamiju) Kuba' jasuci i pjesice. 

tiUU ji jvjl d\ : 2>iSb ^\ jj fa X* jj (jjbwl Uj^l dUU Uj>>f - ^ T 

C-^fj J3j : ,^1 J^j jiasu Jj3 lfJa*| jJ OtAS gjfijj 4-&f jw £3j *U j^jll 

jljjr a^jj ^j : J^j toto^i ikjb- J>i ^ Aw C-^ry- j Ujj 4iP 4Ul ^j 

ij J^-j aJip JLij i_jlkiJ-l jj j^p C-wfj : ^jS J 13 ib.A*J ji *il OjftsJ 
j** JU dJJj ill ju-t : Jjrjlt Jll ? CJt JlS : J*J\ y* Ju f ^KJ\ U* 



326 



Hadisi na razlicite teme 




925. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn 
Abdullah ibn Ebi Talha da mu je Enes ibn Malik, r.a., ispricao 
(slijedeca) cetiri hadisa: Enes ibn Malik je rekao: "Ugledao sam 
Omera ibnul-Hattaba, r.a., koji je tada bio vladar 
pravovjernih (halifa), da je (svoju kosulju) iskrpio s tri zakrpe 
koje su bile izmedu njegovih ram en a, a zakrpio ih je jednu 
na drugu." Enes, r.a., nadalje kazuje: "Vidio sam da se pred 
njega baci jedan sa' datula pa ih on jede zajedno s onim 
(osusenim datulama) loseg kvaliteta." Enes nastavlja pa 
govori: "Jednog dana sam cuo Omera ibnul-Hattaba, r.a., s 
kojim sam izasao i uputio se ka jednoj basci, kako govori 
(koreci sam sebe), dok je on bio unutar basce, a ja izvan nje, a 
dijelio nas je samo zid: "Omer ibnul-Hattab, vladar 
pravovjernih?! Koje ii velike odgovornosti i zadatka! Tako 
mi Allaha, sine Hattabov, ili eel se istinski bojati Allaha, Hi ce 
te On sigurno kazniti!" Enes nastavlja: "Cuo sam nekog 
covjeka koji je nazvao selam Omeru ibnul-Hattabu, pa mu 
on odvratio na selam i zatim ga Omer, r.a., upita: 'Kako si?' 
'Alia hu zahvaljujem zahvalom koja se s tobom zavrsava', 
odgovori covjek. 'E to je ono sto sam zelio od tebe cuti', rece 
mu Omer, r.a. 



,14(1 



y& 0\T : iiJlP cJ\3 : Ju aJ j* ij^p jj ^Lia lijjsM dUU> UjcM - ^ 1 1 



926. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn 
'Urve od svoga oca koji je prenio da je Aisa, r.a., rekla: "Omer 
ibnul-Hattab nam (Vjerovjesnikovim suprugama, r.a.) je slao 



140 



Omer je rekao rijeci koje su identicne rijecima Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., koje biljezi Taberani s dobrim senedom. U 
hadisu se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao nekog 
covjeka: „Kako si osvanuo?'\ a on mu je odgovorio: „Zahvaljujem 
Ailahu zahvalom koja se kod tebe zavrsava. 7 ' Zatim je na te 
njegove rijeci Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ,,To je ono sto sam 
zelio od tebe cuti." 



327 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



nase dijelove (opskrbe), koji su se sastojali od bravljih nogu 

glava. 141 



^y pL*\ cjuy : Jji (t—UJl £S? *ui ju*-. ji ^ ^j^'\ iUb> Uj^f - \ Y V 

&. Jj> C-*->i : pJU JU krU- i_-aJsj yrf- j&ll fUJl ja Ui lil ^ pUJt 
fljt* ,4-1 v^JJ sj^ 11 J* *^j LfJ* Ji *UP ^t ^> UAi ^-j ^ 

927. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo El-Kasima da kaze: "Cuo sam Eslema, slugu Omera 
ibnul-Hattaba, r.a., koji je kazao: 'Izasao sam na put s Omerom 
ibnul-Hattabom koji se zaputio u pravcu Sama, pa nakon sto 
se priblizio Samu (svom odredistu), naredio je svojoj kamili 
da sjedne, a onda je otisao izvrsiti nuzdu.' Eslem 
pripovijeda: 'Svoju prostirku od devine kostrijeti sam 
prebacio preko samara svoje deve, a Omer je, nakon 
obavljene nuzde, dosao do moje deve, uzjahao na tu 
prostirku', a Eslem je uzjahao na njegovu (Omerovu) devu. 
Ponovo su nastavili put sve dok nisu stigli do stanovnika te 
zeiiiljc (Sama) koji su ocekivali Omera (njegov dolazak). Kada 
su nam se pribliziti, ja sam im pokazao na Omera, a oni su to 
izmedu sebe komeutarisali, 142 Omer rece: 'Njihovi pogledi 



141 Iz svoje skromnosti, poboznosti i u zelji za ahiretom, zadovoljavale 
su se s navedenim dijelovima zaklanih ovaca. 

142 Cudili su se Omerovom postupku, koji je iz svoje skromnosti 
sjedio na mjestu sluge koji je, opet, jahao halifmu devu. Oni su 
ocekivali da ce Omer, r.a., biti poput kraljeva i careva koji su se 
kretali u velikim povorkama, koristeci najvece povlastice i 
ekskluzivne usluge koje su se pruzale u to doba. 



328 



Hadisi na razli&te teme 



ceznu za karavanima (povorkaina) onih koji ce ostati bez 
svoga udjela (na ahiretu)', aludirajuci na karavane 
nearapskih vladara.'" 

ij> Jfti olkM jj y& OlT : J\i jui-i j> ^ Uj>i itBu Uj^>-t - ^YA 

ibwall j-i>j i«JLl!b £~jj JS'b J*s^i ijiM 1 J*' a* *&?: j ^^ j*-** bjsi* 

IJLT Ju> 4j ^( c-iij ^_j U* Ojtj U ittj : Jli jAi* k*Lt£* : j*£- J JlS* 

. tj-^-f U Jj> j* ^bJi ^ j*- j*-Jl JiT ^| : <up 4H ^j j*p J IS* IJiTj 

928. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn 
Se'id: "Omer ibnul-Hattab, r.a., je jeo komadice hljeba 
natopnjene maslom, pa je pozvao covjeka iz pustinje 
(beduina) da inn se pridruzi. Beduin je jeo i komadicima 
hljeba brisao ostatke masla koji su curili s vrha posude. 
Omer mu rece: "Izgleda da si siromasan?" "Tako mi Allaha, 
nisain vidio masla niti jela u kojem ga ima od tad a i tad a", 
rece beduin. Tada Omer, r.a., rece: "Necu jesti masla sve dok 
ljudima ne bude ugodan zivot, koji su prethodno zivjeli." 



ill J twjM t_Jb 

O ljubavi u hue A Ma ha 



dUU ji j*JI jP 4*Ui> jf jt 4)1 JLP £> Jb>wl Ujj^f dUU Ujv^f - ^ Y ^ 
SpLJi jjj> joi! Jj->j b : JlS* JLij 4-U- il L? L? ill Jj-"j ^ W^ ^ 



143 Te godine je vladala susa i glad, pa je Omer, koji je bio izuzetno 
skroman i svjestan cinjenice da ima njegovih podanika koji nemaju 
ni masla, donio odluku da na taj nacin saosjeca i solidarise se s 
njima. 



329 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



^S yjrj s^fliij (t^oJi JJU3 a] &lj *^A *S : J\i ? li oi^i Uj : Jil 

. O.tj.'H ^» f-» liiij : Jl3 (J^-ijj dill 

929, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn 
Abdullah ibn Ebi Talha od Enesa ibn Malika. r.a., da je neki 
beduin dosao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i upitao ga: "O 
Allahov Poslanice, kada ce nastupiti Sudnji dan?" "A sta si 
za njega pripremio", upita ga Poslanik, s.a.v.s, "Nista", 
odgovori beduin. "Tako mi Allana", rece beduin, "ja sam 
zaista malo postio i klanjao, ali uistinu volim Allaha i 
Njegovog Poslanika." Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rece: "Ti 
si s omnia koje volis." 

Vrijednost dobrocinstva i dijeljenja sadake 

Jj-tj J\a : Jil ijijA j\ jP p/^II j* Jlijll ji\ Uj«M dUU Mj^-\ - \f i 

^f Jji jAj . JJi illjsff dJilTj 4-JaPi Ugjlj S-IajilVj Jp-I lift : JUrf J\3 



930. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Ebuz-Zinad od 
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Nije (istinski) siromah onaj koji obilazi ljude 
(proseci od njih), pa se vrati s jednim ili s dva zalogaja, ili s 
jednom ili s dvije datule (koje su mu ljudi udijelili)." Prisutni 
ashabi upitase: "Ko je onda (istinski i pravi) siromah, Allahov 
Poslanice?" Poslanik, s.a.v.s., im odgovori: "To je onaj koji 
nema dovoljno onoga sto mu je neophodno (za zivot) niti se 



330 



Hadisi na razliftte teme 



zna za njegovo siromastvo pa da mu se udijeli sadaka, a i ne 
obilazi ljude trazeci od njih (sadaku)." 

Muhammed je rekao: "Ovaj (koji je u hadisu opisan kao 
istinski siromah) je preci da mu se udijeli, AH svejedno, dao ti 
svoj zekat jednome ili drugome, to je dovoljno da ispunis svoju 
obavezu. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika." 

js- i>\*j> j* jl*-i j> }y>* jt JU* jp j»JL»i j> -bj Uj>i diiU UjtftE - HT> 

931. Obavljestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od Mu'aza ibn 'Amra ibn Se'ida ibn Mu'aza, a on od svoje 
nane da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "O vjernice, neka 
nijedna od vas ne potcjenjuje (nista od poklonjene hrane) svoje 
komsinice, makar se radilo i o ugljenisanoj (izgorjeloj) ovcijoj 
potkoljenici." 

jf- ytjU-i f sjL&ty a£ ^f j* pL-f jj joj \ij&\ dUu ]jj^\ - \rr 

932. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od Ebu Budzejda el-Ensarija, zatim el-Harisija, a on od 
svoje nane, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Podajte 
siromahu, makar se radilo i o izgorjelom papku (goveceta ili 
ovce)." 144 



144 U hadisu je preoporuka da se siromah ne odbije i da se ne vraca 
bez icega. Izvjesno je da se ovdje radi i o situaciji kada vlada opca 
glad. 



331 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



ill Jj^ij j£> ijtjA ^ ^ JU-Jt j^Uc £\ j* ^ \jj&-\ C-OU Ujs>-i - SfT 
OjtjS ^iJajtH *uJ* JsilS JijJaj ^iJ- J^rj U*j : Jli AjI JLij <Up 4(1 jJL? 
jl£J : JlaJ ,_rJa*ii j* j^jiJi Ji'l d-fb t-JS* lit! ^j^ f Vj~^ ^e* Jj^ 'j*! 
J&-\ <±L~d e ajL* !A*3 jlS\ Jji ^ iL ^JUl Jdo )J iJa*)1 j/> wi&i tjjs *JLi 
J Li jjj 411 Jj-ij li : Ijlli «J yi*S J 4JJl jS^i t»j£ji L5 a-i ^j (^ <*-* 

. f:\ 4>j o-T oli Jf j : J0 ? lyrV p%Ji 

933. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Sumejj od Ebu 
Saliha es-Semmana, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Iduci putem, neki covjek je ozednio. 
Pronasao je bunar, sisao u njega, napio se (vode), a zatim je 
izasao. Ugledao je psa koji je dahtao i jeo vlaznu (rosnu) 
zenilju (nastojeci tako utoliti zed). Covjek u sebi rece: "Ovaj 
pas je osjetio takvu zed koju sain i ja osjetio", zatim je sisao 
u bunar i napiiiiio svoju obucu (vodom), a obucu je prihvatio 
ustima dok se nije popeo i napojio psa, pa mu je Allah 
zahvalio i oprostio mu (grijehe)." Ashabi upitase: "O Allahov 
Poslanice, Zar mi imamo nagradu i u dobrocinstvu pre ma 
zivotinjama?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori: "Za 
(doborocinstvo) prema svakom zivom bieu imate nagradu." 






O pravu komsije 

lH 3J** O* **** & J*i J$ l£J^ x ^ > Ji <i£ ^J^' ^ U U J^ - Wt 

934. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Ebu Bekra ibn Muhammeda ibn Amra ibn Hazma, da mu je 
'Amra pricala kako je cula Aisu, r.a., da je kazala: "Cula sam 



332 



Hadisi na razli&te teme 



Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze; "Dzibril mi je toliko 
savjetovao da bud em pazljiv (i cinim dobrocinstvo) pre ma 
komsiji, da sam pomislio da ce ga (svoga komsiju) komsija 
naslijediti." 



O zapisivanju znanja 

<ji & <J>} til ^ jt^ -V* Ji j*& t)i JL«-» J* ^ Uj>l tLliU lijv? 1 -! - ^ r © 

jl feu jl jJ^ij <U* 4Jll ^jUj 4)tl Jj-»j £jj*- ja J if U jlajl D( : aj?* jj jj*P 

. s-UWi i-j^ij (J*! 1 t/jji c-fi^ Ji ^jU J, *jf is iJuji j£ jl ^ iijjb- 

. <&( 4^j feL^ ^ji Jj9 ja_j Lxl ^1 iU^j tjy *ij i^U iJuSj : j^s J\J 

935. Obavijestio nasje Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je Omer ibn Abdul-' Aziz poslao pismo Ebu Bckru ibn 
'Amru ibn Hazmu, u kojem je bilo napisano: "Pogledaj i 
pronadi hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ili njegovu 
praksu, ili hadise (koji se prenose) od Omera (ibnul-Hattaba, 
r.a.), ili (hadise od drugih halifa i ashaba koji su) poput ovih, pa 
mi ih napisi, jer se ja plasim nestanka znanja i smrti uleme." 

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo i smatramo da nema 
smetnje u tome da se znanje zapise. To je stav i Ebu Hanife, 
Allah mu se smilovao." 145 



145 



U prvo vrijeme islama vazila je zabrana za jedan broj ashaba da ne 
zapisuju hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako se oni ne bi 
pomijesali s kur'anskim ajetima. Kasnije je ta zabrana dokinuta. 



333 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



O bojenju sijede kose 

jji 4JU ^ ^p ^i # ju* Uj^t j*u* # j0 ^ ^ u M^ - ^ 

: JUS j-s-f IJut : |»jS!l «J J^ U^ J3j f ja Oli p$Jp latf ^jMj 3e»Jll 



936. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da mu je prenio Muhammed ibn Ibrahim od Ebu Seleme ibn 
Abdur-Rahmana, da se Abdur-Rahman ibnul-Esved ibn Abd 
Jegus druzio s nama, a bio je sijede brade i kose. Jednog 
jutra se pojavio pred njima (s bradom i kosom) obojenom u 
crveno, pa mu ljudi rekose: "Ova boja je Ijepsa (u odnosu na 
bijelu)." "Moja majka 'Aisa mi je sinoc poslala svoju 
sluskinju Nuhajlu koja me je zaklela da se ofarbam i 
obavijestila me da je i Ebu Bekr, r.a., farbao (kosu i bradu)." 

Muhammed je rekao: "Ne smatramo da ima ikakve smetnje 
u farbanju Vesemom' 146 , knom, ili zutom bojom, a nema smetnje 
ako bi je i ostavio bijelom (sijedom). Sve je to lijepo," 



146 To je vrsta biljke (I satis tinctoria) koja se upotrebljavala za bojenje 
kose. 



334 



Hadisi na razlicite teme 



O skrbniku (jetima) koji iz im ovine jetima (siroceta) uzme 

pozajmicu (kredit) 



sb? : Jji JLwtf ^ n-tUJl c^ur 1 : Jl5 jljl-i jj ^ Uj^i dl)U Uj^-i - ^TV 
Ojl Lr 4 sJjit* Jii Jj U-q J 01 : ^ Jl& U#* ill ^j ^Lt #1 <jl J*-j 
lf*jj?- JaJjj ^»bjir U*j aLi 3JU> j^AJ cjS" OJ : ^Lp jjI <d JlS *> aLJ 

01 : JUS j^-sJl jlj jTi «LC ill ^j oUai-l jt j*£- jl L*b : JUrf J li 

aid j— J ju^ - tj> J-*- 1 (^ ^J ■ ^y i_ijjjj»b Ji*1 yLJl j|j ui«-il j^e-d 

. U?y : JVfl ( JjydU JfU Ijjj jlT jj_j uifl«7,,.h Up 0\S" ^j ) aYSi 

937. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo El-Kasima ibn Muhammeda kako govori: "Neki 
covjek Je dosao Ibn 'Abbasu, r.a., i upitao ga: "Ja imam 
jetima koji posjeduje kamile. Da ii mi je dopusteno piti 
njihovo mlijeko?" Ibn 'Abbas, r.a., mu odgovori: "Ako 
pronalazis njegove deve koje se izgube, premazujes ih 
m ehlem oni (koji je lijek za neke bolesti), popravljas njihovo 
pojilo i napojis ih, onda slobodno pij (njihovo mlijeko) ako to 
nece stetiti njihovoj mladuncadi (mladim devama) i ako im 
neces iskapiti sve mlijeko (iz vimena)." 

Muhammed je rekao: "Do nas je predajom stiglo da je 
Omer ibnul-Hattab, r.a., spomenuvsi jetimova skrbnika (o 
njemu) rekao: "Kada je neovisan (imucan), sustegne se, kada 
osiromasi, uzima n zajam samo onoliko koliko je 
neophodno." Do nas je predajom stiglo i od Se'ida ibn 
Dzubejra da je on prokomentarisao ajet: "Ko je imucan, 
neka se suzdrzi, a ko je siromasan, neka onoliko koliko mu je 



335 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



prema obicaju neophodno, trosi" 147 , da se ovdje misli na 
pozajmicu (kredit)." 

jl* j\ ^hrj ii\ : >j ji *L* cf> 3**-"! J J* ^J^ d ^* y J^ " ^ rA 
U-i ^U ja ju^i *Sl : Jia ^ J! ^j> : JUS -LP ill ^j 3j*~* jj &l 



938. Pricao nam je Smjan es-Sevri od Ebu Ishaka, a on od Sile 
ibn Zufera, da je neki covjek dosao Abdullatau ibn Mes'udu, r.a., 
i rekao mu: "Posavjetuj me u vezi s mojim odnosom naspram 
jetima." On mu rece: "Ne kupuj nista njegovim imetkom, i iz 
njega (tog imetka) ne nzimaj nista kao pozajmicu!" 

A suzdrzavanje od uzimanja njegovog imetka (pa makar i 
kao pozajmicu) je kod nas (hanefija) bolje." 

O covjeku koji gleda u 'avret (stidno mjesto) drugoga 

Uuj : Jjk j*te jih ±s- Cjut* : Jtf -L*-> jj ^k Ujs*I di\* Ujtf - *f* 
j£j ytP Lip ^ 51 v^ J* u *^ V-*- d>} f**~ 4 ^ ?&J J-** ^ 
: cia . b> ij* ,^-*-S c^ yj & j ? ^ 5 Jjf p ii (Xa~ >i : JU» ^-^ 

■ 8 j*J 



147 En-Nisa', 6, 

148 Ovo su rijeci pisca ovoga djela, sejha Abdul-Hajja el-Leknevija. 



336 



Hadisi na razlicite teme 



939. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Abdullaha ibn Amira kako kaze: "Dok sam se ja 
kupao zajedno s jetimom, koji je bio u skrbnistvu moga oca, 
polijevajuci naizmjenicno jedan drugom vodu, i u torn poslu 
nas je zatekao Amir i rekao nam: 'Zar gledate jedan drugom 
u 'avret?! Tako mi Allaha, ja sam vas zaista smatrao boljima 
od nas', a ja pomislih: 'To su ljudi koji su rodeni u 
islamskom okruzenju, a nisu dozivjeli dzahilijjetsko 
(neislamsko) okruzenje i nacin zivota', (a on doda) 'zaista vas 
sada sin a tram losijim (gorim)/" 

Muhammed je rekao: "Nije dopusteno muslimanu gledati u 
'avret svoga brata muslimana, osim ako se radi o nuzdi, poput 
lijecenja i tome slicno." 



O puhanju u pice 







(#*' dp o* o?$3 dp & •**-* Sj* va*" & *>J$ U J^ ^ u u >*' -Hi. 

v w/lj^Ji J £idl j* ^> <& jjJLi j -Up M Juo ill J_^j ja CjWI : Dljy» 

*$ : Jtf J*~\j ^ ja isjj *i yl iiil Jj— j k ' J=rj *J jUi ,i*i : JtS 

. \$ijA\i : J\3 4J i\J^\ i$$ i$\£ : JtS iJ ^Ls c ^U js- ^JLaJl 

940, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ejjub ibn 
Habib, sluga S'ada ibn Ebi Vekkasa, a on od Ebul-Musenne el- 
Dzuhenija da je rekao: "Bio sam kod Mervana ibnul-Hakema 
kada mu je dosao Ebu Se'id el-Hudrijj, r.a., pa ga Mervan 
upita: 'Da li si cuo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je 
zabranio puhanje u pice?' Ebu Se'id odgovori: 'Da, i neki 
covjek mu je tada rekao: 'Allahov Poslanice, ja ne mogu 
utoliti zed jednim daliom (pa moram disati u pice)', a Poslanik, 
s.a.v.s., mu rece: 'Odvoji posudu od svojih usta, zatim disk' 



337 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



Covjek rece: 'Ja ugledam trunje u njemu (picu. pa moram 
puhnuti)', a Poslanik, s.a.v.s., uzvrati rijecima: 'Prolij ga (u 

torn slucaju).'" 

O zabrani rukovanja sa zenama 

C-Jf : cJtf \*\ ay j C-4 W Cr* J^ ^ "^ U J^ ^ u ^ ~ * * ^ 

dl JU> dUV il Jj-"J V : ^ **i^ Sj-J J U~>j Up ill ^U ill J>-o 

^ Aijb ou^ $ti ^j ^j ! J^ ^ &? *** J -H ^j M* • Ai*4>* : * 

UJ : pJL.j Up ill JU» il J>-j J* ^Jj*° J *4**«i "*J ^/j •*# 
ill Jj-j U dl*U U* L-Ail L» Uj i^-jt ■»!>«• jJ ill : ^3 j^Jelj julas-.! 

941. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed 
ibnul-Munkedir od Umejme bint Rukajke da je rekla: "Dolla 
sam Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., zajedno u drustvu zena 
koje su se zaklele na vjernost (na pridrzavanje islamskih 
propisa), pa smo tada izjavile: 'Allahov Poslanice, zaklinjemo 
ti se da necemo Allahu pripisivati druga (da necemo sirk 
ciniti), da necemo krasti, blud ciniti, ubijati svoju djecu, da 
necemo potvoru iznositi i da ti necemo biti neposlusne u 
onome sto je (islamom potvrdeno kao) dobro.' Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rece: 'Sve ovo je u granicama vase snage i 
mogucnosti', a mi smo odgovorile: 'Allah i Njegov Poslanik 
su prema nama milostiviji nego mi same prema sebi. Allahov 
Poslanice, pridi da ti damo obedanje na vjernost (pruzajuci ti 
ruku).' 'Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: 'Zaista se ja ne 
rukujem sa zenama. Moje rijeci (prihvatanja zakletve) vaze za 
stotinu zena, kao sto vaze samo za jednu."' 



338 



Hadisi na razlicite teme 



O vrijednosti (nekih od) ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 

C*C : Jji ^....-U jt ,L*-j jJT 1 Ait JL*^ qi ,j£ Ujs^f tiUl» bj^l - ^ £ Y 

942. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je euo Se'ida ibnul-Musejjiba koji je rekao: "Cuo sam S'ada 
ibn Ebi Vekkasa, r.a., da kale: 'Na dan Bitke na Uhudu, 
Allahov Posianik, s.a.v.s., je po dobru spomenuo oba moja 
roditelja.'" 149 



: U^p M ^j j>s> j»\ Jla : JlS jUfi ^ m\ 0-t Uj^M dllu U^f - H £ f 
J ^Ull j*laS Jb j jj JULol -,g..U j*ti U*j JLnj rt_lp uili ^L* dill J_^->j C-*j 
j^ oiS «j»i J ij^kf 01 : J\lj *JL»j <UU- ail ^^La r&i J>-»j f^ ^Vi 
j-lJi v^l ^1 OlT Olj iy^J lijU- Olf OJ ill fjj JJ ^ <ul SyJ J tijxk; 

943. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar da je Ibn Omer, r.a., rekao: "Allahov Posianik, s.a.v.s., je 
poslao vojsku, a za komadanta (emir a) je postavio Usamu ibn 
Zejda, r.a. Neki Ijudi (licemjeri, munafici) su osudili njegovo 
imenovanje za emira vojske 150 , pa je Allahov Posianik, 



14 Naime, Allahov Posianik, s.a.v.s., je tada kazao: „Bacaj (gadaj 
strijelama), otac i majka te iskupili!" 

Munafici su se usprotivili i negodovali su, jer su smatrali da una 
onih koji su preci da budu na celu vojske, a Usame je bio 
oslobodeni rob, mlad i, po njihovom misljenju, nedostojan toga 
polozaja. 



339 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



s.a.v.s,, ustao i rekao: 'Ako se se pobunili protiv njegovog 
imenovanja, pa to ste isto i prije ucinili kada se radilo o 
njegovoni ocu (Zejdu ibn Harisu, r.a.). Tako mi AUaha, on 
(Usame) je najadekvatniji da vam bude vojskovoda, i meni je 
jedan od najdrazih ljudi tin Icon njegovoga oca."' 

^i jl^ jfr y** j> in -L* cf. S* ^y r^ s ^ s - ^ u ^J^ " * i i 

tJcfi U OMj frU U> UaJl fljA) j* Vji &! ii« J> w * ^ a J^ ^ ^1 : ^ J^ 
: J\i Urt^ilj tfutj ii^J* s J^i ** & (/*j j^ J< f i^t* *■*» u -Ml' d'» M * 
^j Up ill JL^ ill J^j jsi4 jiiil ^ (Jl ij>»» : jAfc J^j *1 ^ 
ill Jj-ij j\& . t%>lj LSUb illyJi : Jji jAj <j>" ii 1 »j> -^ j# 
J^uj Jtf j . * LUpI -u* iil ^ j j^j jit OlTj jsjill jft ,►!- j 4-U ill ^ 

cjT jij j£* j*f *iuj *^* J ^ ^ a*' &1 : r^j *»** ^ ^ ^ 

l±f JasUA J Cftflrt ^ j f*-)M ay-l j&j *J* j& tf oi#tf %i* 10*^ 

. j<j ^1 5>j^ 111 

944. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebun-Nadr, 
sluga Omera ibn Abdullaha ibn M'amera, a on prenio od 'Ubejda 
ibn Hunejna, a on od Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., sjeo na minber i rekao: "Zaista je robu 
(Muhammedu, s.a.v.s.) Allah dao da odabere izmedu onoga 
sta zeli (sta mu srce zeli) od dunjaluckih ukrasa, i onoga sto je 
kod Njega (Allaha, dz.s), pa je rob odabrao ono sto je kod 
Njega." Cuvsi te rijeci, Ebu Bekr, r.a., zaplaka i (kroz suze) 
rece: "Zrtvovali bismo svoje oceve i majke za tebe (Allahov 
Poslanice)!" Ebu Se'id veli: "Mi smo se zacudili (Ebu 
Bekrovoj reakciji i placu 151 ), a ljudi su kazali: 'Pogledajte ovog 



151 Prisutni nisu razumjeli ono sto je Ebu Bekr razumio, da je 
spomenuti rob, ustvari, Allahov Poslanik, s.a.v.s., i da mu se 
priblizio odlazak s ovoga svijeta. Oni su to tek kasnije shvatili. 



340 



Hadisi na razliclte teme 



starca! Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavjestava o robu kojem 
je Uzviseni Allah dao mogucnost izbora, a on veli: 'Zrtvovali 
bismo svoje oceve i majke za tebe.' Pa (nam je kasnije postalo 
jasno da) onaj kome je dato da odabere je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., a Ebu Bekr, r.a., ga je najbolje od nas poznavao. 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je (u toj hutbi) rekao: 'Zaista je Ebu 
Bekr covjek koji mi je najvise dobra ucinio svojim 
prijateljstvom i materijalnim pomaganjeni. Da sam htio uzeti 
nekoga za 'halila' 152 , uzeo bih Ebu Bekra za 'halila', ali je 
(dovoljna jaka veza koja je medu naina, a to je) bratstvo u 
islamu. I ne ostavljajte ulazna vratasca 15 u (moju) dzamiju, 
osim vratasca Ebu Bekra (na koja on ulazi)!" 







d\ ^jUai^l C*{tf ji J^tf jt J-frU-l jp fcjl^i qi\ \Jj>l dUU l3js*4 -MO 
J£ OjTl jl Cj»»,* *Ul ill J>»j k : JV3 ^jUfljV' j*"^ jj ^^ ji Cjtf 
xj-t u^-i }y>\ Uij J*i (I u: ju£ ii\ ±J- 01 M UU : Jl5 ? (1 : JlS cXU 

. iJt-l J>JJ j 1JL$A Jsitfj tJL3- JL^f 

945. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Isma'ila ibn Muhammeda ibn Sabita el-Ensarije, da je Sabit ibn 
Kajs ibn Semmas el-Eusari rekao: "O Allahov Poslanice, 
bojim se da sam propao." "Zasto?", upita ga Poslanik, 
s.a.v.s. "Allah nam je zabranio da nam bude drago i da se 
radujemo kada budemo pohvaljeni za ono sto nismo 



152 



Rijec 'halil' ima puno vece i jace znacenje od prijatelja, prisnog 
druga i alibaba. 'Halil' bi bio posebni i nadasve druge prijatelje 
odabrani prisni prijatelj koji ima posebno i najvece mjesto u srcu. 

153 Allahov Poslanik, s.a.v.s,, je naredio da se sva vratasca koja su 
ljudi naknadno probili na zidovima njegove dzamije zazidaju, osim 
vratasca na koja je Ebu Bekr, r.a., ulazio u dzamiju Allahova 
Poslanika, s.a.v.s., i to je bilo veliko priznanje i pocast za njega. 



341 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



uradili 134 , a ja sam covjek koji volim da me hvale. Zabranio 
nam je oholost 155 , a ja sam covjek koji volim da se lijepo 
dotjeram (odjenem). Zabranio nam je da podizemo glasove 
iznad tvoga glasa 156 , a ja sam covjek koji govori povisenim 
tonom." Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rece: "O Sabite, zar ti 
nije drago da (na dunjaluku) zivis pohvaljen, da pogines kao 
sehid i udes u Dzennet?!" 157 



JL*j aJLp M lS Lp ^ *Lp fcJti 
O osobinama (svojstvima) Vjerovjesnika, s.a.v.s. 

: Jji dAJU jj jj £*> Ail j*jJl JL* ^1 jp 5*jj \jj^\ di\* Uj^f - * 1 1 
•j j jwaiJb Vj jJUb Jj^hib j«J : pUj Up ijtl ^ ill Jj-»j DlT 
j-Ij JU- ill 4Sw Ja-Jb Sj Jaia^* J*^ ^J p% ^3 &A S J*&* 
iu* jjs-i ^Ij JIp iil sisyj $*4 y^s- SiiJilUj £as-i j^c- aSO: ^\5U &m jyuji 

. (Uj ijK& Ojj-iP As-^-j A--»lj J J*?) 



154 Aludira na kur'anski ajet iz sure Alu 'Imran, 188.: „Ne misli 
nikako da ce oni koje veseli ono sto rade i kojima je drago da budu 
pohvaljeni i za ono sto nisu ucinili- nikako ne misli da ce se kazne 
spasiti, njih ceka teska patoja." 

155 Aludira na ajet iz sure En-Nisa', 36.: Allah, zaista, ne voli one 

koji se ohole i hvalisu." 

156 Aludira na ajet iz sure El-Hudzurat, 2.: „0 vjernici, ne dizite 
glasove svoje iznad Vjerovjesnikova glasa i ne razgovarajte sa 
njim glasno, kao sto glasno jedan s drugim razgovarate, da ne bi 
bila ponistena vasa djela, a da vi i ne primijetite." 
Tim rijeeima mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., stavio do znanja da 
on nije od tih ljudi koji su spomenuti u ajetirna i najavio da ce 
poginuti u borbi za islam, sto je jedna od m'udziza Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., ali i velika pocast za Sabita ibn Kajsa. 



L57 



342 



Hadisi na razliclte teme 



946. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Rebi'a od Ebu 
Abdur-Rahmana da je cuo Enesa ibn Malika, r.a,, kako govori: 
"Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije bio mnogo visok, n if i nizak. 
On nije bio sasvim bijele boje koze, niti je bio izrazito erne 
boje. Kosa mu je bila sredina izmedu kovrdzave i ravne. 
Allah ga je poslao (kao Svoga Poslanika) kada je napunio 
cetrdeset godina, U Mekki je proveo deset godina 158 , a i u 
Medini deset godina. Allah mu je odredio smrt u sezdesetoj 
godini zivota, a tada mu u kosi i bradi nije bilo vise od 
dvadeset sijedih dlaka." 



dib 



■J Uj *i—>j aJlP <U)1 i J^p ( j~l\ jS i_Jb 



O kaburu fmezaru) Vjerovjesnika, s.a.v.s., i pohvalnim 

radii jam a u vezi s njim 



jt \jL» iljl lij j\f : y& ji\ ii\ jbj jj ill jlp Ujj^l dlJU Uj>l - "\ i V 

. *JU<j <uU ami ^Ls> (*Jl jJ ^l iujiil ?jI lil <U*Ai 01 j^yi-u ij£a : JUrf Jl5 

947. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar da je Ibn Omer, r.a., imao obicaj, prije odlaska na put, 



' 8 U dnigim predajama, kao sto je slucaj kod Buharije koji prenosi od 
Ibn 'Abbasa, r.a., navodi se period od trinaest godina, a u toj istoj 
predaji se spominje i da je preselio na ahiret u sezdeset i trecoj 
godini zivota. Neki komentatori su uspjeli uskladiti ove dvije 
(naizgled) suprotstavljene predaje, tako sto su rekli da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., proveo trinaest godina u Mekki ako se uzmu u 
obzir i tri godine koje su bile period u kojern je nastupio prekid u 
silasku objave, a oni koji racunaju da je Poslanik, s.a.v.s., boravio 
u Mekki deset godina, oni nisu uzeli u obzir ovaj period prekida 
nakon silaska prve objave. Poznato je i to da kada Arapi kazu 
deset, to ne iskljucuje mogucnost da je bilo vise od toga, tj. trinaest 
godina kada se radi o ovom slucaju. 



343 



Mttvetta' - Malik ibn Enes 



ili nakon povratka s puta, prvo posjetiti kabur 
Vjerovjesnika, s.a.v.s,, nazovati mn selam (i donijeti salavat na 
njega), prouciti (mu) dovu, a zatim bi se udaljio. 

Muhammed veli: "Tako bi trebao postupiti (svaki onaj) koji 
dode u Medinu, (prvo) posjetiti kabur Vjerovjesnika. s.a.v.s." 



O vrijednosti stida 

. <uay V li iTjUr 0j& St (tJLJLi tjr JJ .JLa io5U : ju^ J\5 

948. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Alije ibn Husejna koji predaju uzdize sve do Vjerovjesnika. 
s.a.v.s., da je on rekao: "Od ljepote islama jednog covjeka je 
da ostavi (i ne mijesa se u) ono sto ga se ne tice." 

Muhammed je rekao: "Takav treba biti musliman, da 
ostavlja ono sto ga se ne tice." 



CM \^S)\ b*Sb ji Jo jijs- ^jjJl d\ji^> jj 3JL. Ujj^f wUJU KjJ-l - ^ t ^ 

. s.U-1 f^T jJ^-J ^ Ji 5 J^ 3) : J^ (^-"J *M* "& 1 ) ^ t^ 1 

949. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Seleme ibn 
Safvan ez-Zureki, od Jezida ibn Talhe er-Rukanija, da je 
Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Zaista svaka vjera ima 
specificnu i prepoznatljivu osnovu, a osnova i sustina 
(rnoralnog sistema) islama je stid." 






344 



Hadisi na razlicite teme 




^Jl jl : y& j>\ jP ill JLP ^ ^L- jP jj£ lij^f dUU U^( - ^o . 
&\ Jj-tj JU3 s.U»l J abM Ja*. Jjt j ^ y jJL-j U* ill JU> 

950. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je onaj koji nas 
je obavijestio od Salima ibn Abdullaha, a on od Ibn Omera, r.a., 
da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., prosao pored covjeka koji je 
savjetovao (koreci) svoga brata o pitanju (njegovoga 
pretjeranog) stida, pa mu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: 
"Pusti ga, jer zaista je stid dio imana." 

Pravo muza koje ima kod zene (supruge) 

jt ,^ap- a\ jU«j jj jJli -jj^\ a-«-i j> ^ Uj^t ^u Mj^\ - s«^ 
J\3 4Jl c-**j Uij (»!-._} aJp ill Jl* ill Jj-xj cjt 4] 4*£ 01 : »j>( j^i* 
: cJtfa 9 a! cj! U-f ; U J\3 4if c-*pj3 ^ : cJUs S CJl r- jj obi : U 

951. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da mu je prenio Besir ibn Jesar, a on od Husajna ibn Mihsana, 
kako je njegova tetka po ocu otisla Allahovom Poslaniku, 
s.a.v.s., i kako je tvrdila da ju je Poslanik, s.a.v.s., upitao: 
"Da ii imas muza?" Ona je odgovorila: "Da." Rekla je da ju 
je upitao i: "Kakva si (u svom odnosu) prema njemu?" Ona 
je odgovorila: "Ne propustam da se o njemu brinem, osim 
ono sto (objektivno) ne mogu uraditi." On joj rece: 



345 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



"Preispitaj se gdje si ti u odnosu na njega, - jer je uistinu on 
tvoj Dzennet, ili rvoja (dzehennemska) vatra." 






O pravu na gostoprimstvo 



il J^-j Of : (£*&» fHjZ S} s - ^fJ^ ] •*■=*-* U ^ dUU U ^' ~ ^ et 



952. Obavijestio nas je Se'id el-Makburi od Ebu Surejha el- 
K'abija da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko bude 
vjerovao u Allaha i u Sudnji dan, neka ukaze gostoprimstvo 
svom gostu jedan dan i noc 160 , a (potpuno) gostoprimstvo 
traje tri dana. 161 Sve sto je preko toga je sadaka 
(doborovoljnost), a gostu nije dopusteno da ostane kod njega 
toliko dugo da domacinu oteza i dovede ga u neugodnu 
situaciju." 



159 Odnosno, razmisli o svakom svom trenutku s njim: da li je on 
zadovoljan s tobom, da li je srdit na tebe, pa ako bude zadovoljan s 
tobom, uvest ce te u Dzennet, a ako bude srdit na tebe, uvest ce te 
u vatru. 

160 Neka se maksimalno oko gosta potrudi i pred njega iznese ono sto 
najbolje ima kod sebe od hrane, smjestaja i si. 

161 Ostala dva dana se nece onoliko truditi oko hizmeta gostu kao sto 
je to ucinio prvog dana, pa kada produ ta tri dana, istekao je period 
u kojem je propisano ukazivanje gostoprimstva, a sve preko togaje 
dobra volja domacina i njegov slobodni izbor. 



346 



Hadisi na razlicite teme 



Nazdravljanje onome koji kihne 

Ot : 4-jl jP ^js- jj jj*P jj j^ ^jl jj ill JLP Uj^I dllU Uj^l - ^OT 

^ • ^ d>} 0>. ^ ^ J^ • -ii>Jw liijl : *J Ja3 (J JaP Jl f <uUi ^rJaP 

. 5joIj1I jf fclliJl 0*1 t^jJl 

953. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Ebi Bekr ibn 'Amr ibn Hazni od svoga oca, da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako neko kihne pa zahvali Allahu, 
reci mu 'Jerhamukellah' (neka ti se Allah smiluje), pa ako 
ponovo kihne i zahvali Allahu, opet mu reci 'jerhamukellah', 
pa ako i (po tree! put) kihne i zahavali Allahu, i tada mu reci 
'jerhamukellah', a ako opet kihne i zahvali Allahu, reci mu: 
Ti si prehladen." Abdullah ibn Ebi Bekr veli: "Ne znam da li 
mu je to rekao nakon treceg ili cetvrtog (kihanja)." 

Muhammed je rekao: ''Ako kihne i zahvali Allahu, reci mu 
jerhamukellah', pa ako mu to nisi rekao sve dok on ne kihne i po 
drugi ili treci put, onda ti je dovoljno da mu jednom nazravis 
(rijecima i dovom 'jerhamukellah)." 



347 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



Bijeg iz mjesta koje je pogodila kuga 

*y&\ je&3 ji # ■**-» en y 1 * it jji&ii j* •*■<*£ Ujj^i diJu Uj^f - ^ot 

OjMkJl lJL» 01 : JlS JLij a-U in JL*> <&1 Jj~>j 01 : ij^-l JUj j» 4aLJ 01 
\frj£ ^Al joj J glj OJj -Uc 1^-jj ^i ^jl * (►aur 1 litf - Jtf U$J 

954. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed 
ibmd-Munkedir da je Amir ibn S'ad ibn Ebi Vekkas pricao kako 
mu je Usame ibn Zejd rekao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Zaista je ova kuga patnja koja je poslana na one koji 
su bili prije vas, ili je poslana na Israelicane" - Ibnul- 
Munkedir nije bio siguran sta je od toga Poslanik, s.a.v.s,, 
tacno rekao - "pa kada cujete da se ona rasirila u nekoj 
zemlji, nemojte u nju ulaziti, a ako se zateknete u zemlji koja 
je njoinc pogodena, ne izlazite iz nje kako biste pobjegli od 
kuge." 

Muhammed veli: "Ovo je poznati hadis koji je prenesen od 
vise ashaba. Nema smetnje da, u slucaju sirenja kuge u nekoj 
zemlji, ne ulazi u nju (tu zemlju) kako bi se sacuvao od nje 
(kuge)." 



348 



Hadisi na razlicite teme 






oo 



O ogovaranju i potvori 

j> ill JLP ji uJHl jl JUtf jj ill -LP jj Jjyt Ujs>-i dUU Uj>1 - ^ 
^Usb oil ijl : JL>j aJp jiii jjL^s M Jj-tj J\5 ? U»- <JlT 6Jj &\ Jj-»_) 

955, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je El-Velid ibn 
Abdullah ibn Sajjad da je El-Muttalib ibn Abdullah ibn Hantab 
el-Mahzumi pricao kako je neki covjek upitao Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., tome sta je ogovaranje, pa nm je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., odgovorio: "Da spomenes coyjcku ono sto 
on ne voli o sebi cuti." Covjek upita: " Allahov Poslanice, a 
ako je to istina?, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori: "Ako 
kazes neistinu, onda je to potvora (na njega)." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. On ne treba 
spominjati greske (manjkavosti i negativnosti) svoga brata 
muslimana koje on ne voli (o sebi cuti). S druge strane. kada se 
radi onome koji slijedi svoje strasti i prepoznatljiv je po tome, 
kao i o gresniku koji grijehe javno cini, nema smetnje u tome da 
se ova dvojica spomenu zbog losih djela koja (javno) cine. Kada 
pricas muslimanu ono s cime on nema veze, onda je to potvora, 
a to je, ujedno, i laz." 



349 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



O rijetkim i iznimnim situacijama (i vanrednim slucajima) 

iiii Jj-"j 01 : <&il JLP ^ y\p: ,jP ,jS^l jwjll ^jI Ijj^-i cJUls lijssM — ^©1 

ijj>- ji - s.u^fi ijaTij friiJi 'j^j'j M^' 'jiip' ; J^ (^j ^ ^ J-* 

956. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zubejr 
el-Mekki od Dzabira ibn Abdullaha. r,a., da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Zatvorite vrata, stegnite konopac oko vrha 
mjesine (za vodu), prevrnite posude (ako su prazne) ili ih 
poklopite (ako su napunjene), ugasite fenjer (kada podete na 
pocinak), jer zaista sejtan ne otvara zatvorena (vrata), niti 
odvezuje zavezani konopac (mjesine), a i ne otklapa 
(poklopljenu) posudu, dok mis (ili neka druga zivotinja) uistinu 
(moze) zapaliti ljudima njihovu kucu. 1 " 

J>-j J^ : J 15 s jO* $ cf £j*^ j* aUj!l j»} Uj>i vUJU Uj*! - ^©V 
. s-bwl 5ju-i J JTL j3lS3lj ^ J JTL pLM : j^JLij a-Ip ill JL* ill 

957. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od 
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik. 
s.a.v.s., rekao: "Musliman (koji ispravno shvata i primjenjuje 
vjeru) jede (puneci) jedna crijeva (tj. malo), a nevjernik (kafir) 
jede (puneci) sedam crijeva (tj. mnogo)." 



162 Mis moze zgrabiti fitilj i ostaviti ga na odjeci, ili na drugoj 
zapaljivoj materiji koja prouzrokuje pozar, pa i smrt ukucana. 

Komentatori se razilaze u tumacenju ovog hadisa. Ono sto je po 
mom misljenju najprihvatljivije je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
izrekao ovaj hadis u posebnom slucaju koji je vezan za jednog 



350 



Hadisi na razlicite teme 



iii Jj-»j Jl -ufljj *-L> ^ &jL# Ujjflf-t dUU Ujj^f - ^oA 



J-Ui »ji*j jigJ> j»_^ap t^'ii^' y &\ J-- 1 



958. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je SafVan ibn 
Sulejm, koji (ovaj had is) pripisuje Allahovom Poslaniku, 
s.a.v.s.: "Pomagac hudovici i siromahu (koji ih sluzi i donosi 
im opskrbu) je poput onoga koji se bori na Allahovom putu, 
ili poput onoga koji po danu posti a nocu nafile klanja." 



959. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Sevr ibn Zejd 
ed-Dili od Ebul-Gajsa, sluge Ebu Muti'a, a on od Ebu Hurejre, 
r.a., koji je prenio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., slican 
had is (prethodnom). 



i*At„<? ji 411 JLP jj JU^ Uj^M ^^ U J^ ~ " t * 
. Ai» ^«aj 1 j*^ «o M Jojj j* : JL»j aJIp -ill ^^U* 






960. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed 
ibn Abdullah ibn Sa'sa'a da je cuo Se'ida ibn Jesara, Ebul- 
Hubaba, kako kazuje da je cuo Ebu Hurejru, r.a., koji je govorio 
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koine Allah zeli dobro, 
stavi ga na kusnju." 



covjeka koji je prije prihvatanja islama mnogo jeo, ali je nakon 
prelaska na islam znatno manje jeo, pa je Poslanik, s.a.v.s., 
prokomentarisao njegov slucaj rijecima: „Musliman jede (puneci) 
jedna crijeva, a nevjernik jede (puneci) sedam crijeva." 



351 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



ji\ jP j** jj ill jlp ^t\ o j3-j ([U ^p v^-s t^ 1 !Jj!*-f ^^ ^j^' - ^ 1 > 
. j*jJJlj jl-iilj oljlt J AJ^Jt J) : Jl3 JLij 4_Ap ill ^jIU? iii Jj-ij lM : yrf- 

jii ^-i J ^jJiJl Otf" Jl :Jls j»JL)j aJp ill j^U* ^1 01 L*L til :J^rf J\i 

•c/jihj atjllj jljJl 

961. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
Salima i Hamze, dvojice sinova Abdullaha ibn Omera, da je Ibn 
Omer, r.a., prenio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: 
"Zaista je pesimizam (zloslutnja i praznovjerje) u vezi 
(uglavnom) s zenom, kucom i konjem." 1 4 

Muhammed je rekao: "Do nas je predajom stiglo da je 
Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Da ima pesimizma (zloslutnje i 
praznovjerja) 11 vezi i sa cim, otida je (prije svega) u vezi s 
kucom, zenom i konjem. 



: Jl3 jLp jj fa xs- pi c-i' : J£ jbi jj ill J-p \ij>\ uUJU Uj^f - ^"\Y 
ajtUj of Juji Jjt_j f\9fk ijie jj jSte' jb jlp (Jj— Ju j^p jt iii j-p *« c£* 

^TJ J** jj ill -LP IPOS 4jtLj jt Juji ^JUl Jjt^I J*J t^jiP J^-5 4*w ^-J j 

Cjut 1 ^ Mi L^ji-l : Uo t^JJl J»r^j J J 1 ** : J 1 * *«o' \£ &- /-\ 
.O^-lj jji OLjI ^La *s) : Jji jJ-kj a_Lp ill ^jU? ill Jj--j 

962. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar i rekao: "Bio sam s Abdullahom ibn Omerom u carsiji, 
pred kucom Halida ibn ' Ukbe, pa je dosao neki covjck koji je 
zelio da mu nesto sapne. Abdullah ibn Omer je pozvao jos 
jednog covjeka, pa nas je bilo cetveriea, te meni i onome 
kojeg je pozvao recer "Udaljite se malo, jer sam cuo 



164 



Ta praznovjerja i zlokobne slutnje su u njihovo doba bile u vezi, 
uglavnom, sa spomenutim. Danas, broj toga se povecao, tako da se 
praznovjerja povezuju i s mackom, gavranom i drugim 
zivotinjama. osobama, predmetima i pojavama. 



352 



Hadisi na razlittte teme 



Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: "Neka se ne 

.,■11- v \ > ' «I»3 

dosaptavaju dvojica a da (iskljuce) treceg. 



Al Jj-j 01 : j** jii D* J^ ^ *' -^ U J^ ^ U M ~ ^^ 
J ^JjJ ^jl^Ii ^ J J-U1 £*/ : j*p # & ^ J\3 S ^ U £**J 

-. j»* jus dus ^ ^ J ^i ^ ^^ <* ^ °^ •*' ^ Jl * 
. ijTj i jt 4 o/i oi j* 41 ^ ^ ^ $ *'j 

963. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Ibn Omera, r.a, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Zaista medu drvecem ima drvo cije Usee ne opada i ono slici 
muslimanu, pa mi recite o kojem se drvetu radi?" Abdullah 
ibn Omer, r.a, veli: "Ljudi su pomislili da se radi o 
pustinjskom drvecu, a meni je palo na pamet da se radi o 
palmi, ali sam se zastidio (da ja odgovorim zbog prisustva 
starijih ashaba)." Oni rekose: "Kazi nam Allahov Poslanice, o 
kojem drvetu je rijeel" On rece: "To je palma." Abdullah 
kazuje: "Ispricao sam Omeru ibnul-Hattabu o onome sto je 
meni palo na pamet, pa Omer tada rece: 'Tako mi AHaha, 
bilo bi mi draze da si je ti spomenuo, od toga da imam toliko 
i toliko (od ovosvjetskih ukrasa).'" 

&\ J>-j J\J,:.j^r^i JV5- i Jt* M ,».&•** u ^ iillU Uj^t - 11 i 



165 Jos jedna od lekcija Poslanika, s.a.v.s., iz oblasti lijepog ophodenja 
i ponasanja prema drugima kako se ne bi osjecali neugodno. 
uvrijedeno i napusteno. 



353 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



964. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Ibn Omera, r.a., koji je kazao da je Allahov Poslanik. 
s.a.v.s., rekao: "Pleme Gifar 166 , Allah im oprostio, pleme 



168 



Eslem , Allah ga sacuvao, a pleme 'Usajjeh , suprotstavilo 
se Allahu i Njegovom Poslaniku." 

g\j w \£ : jAi j^p jt\ jp jLp j> .oil jlp Mj>\ dUl« tij^I - ^ie 

. t .-.«ia-..>1 UJ : LJ Jj& 4PUaJlj **-Jl ^jl* JL»j 4-U- ill ^^L? ill J>"J 



965. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Ibn Omera, r.a.. da je rekao: "Kada smo se Allahovora 
Poslaniku, s.a.v.s., zaklinjali na vjernost i da cemo biti 
poslusni i pokorni, govorio bi nam: 'U onome sto cete biti u 
mogucnosti izvrsavati. 



t 169 



166 Pleme kojem je pripadao cuveni ashab Ebu Zerr el-Gifari, r.a. Prije 
islama su bili poznati po pljackama karavana i hodocasnika, pa je. 
nakon njihovoga prelaska na islam. Allahov Poslanik. s.a.v.s., ucio 
dovu za njih da ih rijesi loseg glasa i srama zbog njihovih nedjela 
koja su ucinili prije nego sto su prigdili islam. 

167 Pleme Eslem je mirnim putem putem preslo na islam, bez ikakvih 
vojnih operacija, pa je i njima Allahov Poslanik, s.a.v.s., uputio 
hair-do vu za njihove zasluge. 

Ovo pleme je izvrsilo zlocin koji se desio kod bunara Me'unet, 
kada su njegovi pripadnici ubili veci broj ashaba, njih oko 
sedamdeset, a bili su cijenjeni ashabi, dobri poznavaoci Kur'ana, 
bogobojazni i cestiti vjernici, koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
poslao sa zadacom da ljude poducavaju islamu. Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., je proklinjao ovo pleme 30 dana u kunut-dovi. 

Iz ovog hadisa razumijevamo Poslanikovu, s.a.v.s., briznost i 
paznju, jer ne zeli opteretiti svoj ummet onim sto oni nece biti u 
stanju izvrsavati. 



168 



169 



354 




Hadisi na razlif ite teme 



&\ Jj^i j J\i : jis y* jji jp jWa ^ <itti j_* Ujjjs-1 dUu Ujjfltf - h n n 

. ^UjI U Ji. p£-~at Of j^-Lp ijl^a; •*$ j^b I jjj& ^1 013 j^b \yfij 

966. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao 
za stanovnike Hidzra (Semud, narod kojem je poslan Salih, a.s.): 
"Ne ulazite u (naseobine) ovoga kaznjenog naroda, jedino to 
cinite placuci, pa ako ne mozete zaplakati ne ulazite u njih da 
vas ne bi zadesilo ono sto je njih zadesilo." 170 

cJ'jll ; JU ji.jfi j$ jf- y>*A j> j&J\ A,P jj ill 4-P tf^sM dUu Uj>l - ^ 1 V 
h>y\*L\ 4PLJI Jol^t ja : Ojiji j^Lij <LLt 4)1 JUp A I J^-j ^bw>l j* Uli 

• ^J 1 / >&' Of jjP frj-J AJb!-JU 01 elj j* dU* ^ C-Jt J^-Jb j^-jjl (jjy l»( ABjydl 

967. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Abdur-Rahman ibn M'amer od Ebu Muhajriza da je rekao: 
"Dozivio sam neke od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
koji su govorili: 'Jedan od poz until) predznaka Sudnjeg dan a 
je da vidis eovjeka kako ulazi u kucu, a taj ko ga vidi i ne 
posumnja u to da on ulazi kako bi pocinio lose djelo (blud ili 
kradu), jedino sto ga zidovi (kuce) pokrivaju (od tih grijeha).'" 



. S^LaJVi *Udl *i\ 4-U ^Ut OlT tf 

968. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je moj amidza Ebu 
Suhejl da je cuo svoga oca kako govori: "Nije mi poznato ista 



Allahov Poslanik, s.a.v.s., je prihkom pohoda na Tebuk prosao s 
ashabima pored naseobina unistenog naroda Semud kojeg je 
Uzviseni Allah kaznio zestokom kaznom, pa je pozurio da se 
udalji od njega. 



355 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



sto su liudi (ashabi) radili, (a da se to nije promijenilo) osim 

171 

ezana za namaz." 






969. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je onaj kqji me je 
obavijestio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.. rekao: "Allah, dz.s., 
odredi da ja zaboravim kako bih vama pokazao ispravan 
postupak." 



^Jfr-t U^lj Ji*~ll J UJ*— fJL-j U* ^ ^U il J>-j i*tj ^ : M- 

970. Obavijestio nas je Malik ibn Enes da im je pricao Ibn 
Sihab ez-Zuhri od 'Ubade ibn Temima, a on od svog amidze 
Tjlbe, kako je on vidio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da se 



171 Ezan i njegove rijeci su identicne onima iz vremena Poslanika, 
s.a.v.s., i ashaba, r.a. Neki ljudi su mijenjali dotadasnju praksu 
koja je bila u skladu s praksom prve generaeije muslimana, pa su 
cak i namaz poceli odgadati i nisu ga klanjali u njegovo prvo 
vrijeme. Jednom je Ebud-Derda' usao u kucu svojc majke veoma 
ljut, pa ga je ona upitala: „Zasto si ljut?" On joj odgovori: .,Od 
ummeta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., vise nista na prepoznajem, 
osim sto oni klanjaju namaz u d&matu ." Sta bi mogli kazati, onda. 
za nase vrijeme u kojem su se rasirile novotarije u yjeri, umnozdi 
grijesi i harami. Kod mnogih je sunnet postao bid'atom. a bid'at se 
predstavlja kao sunnet. Losa djela se opravdavaju i predstavljaju 
dobrima, a dobra se kritikuju i smatraju losima. Subhanallah!!! 

172 Misli se na sehvi-sedzdu i tome slicno. 



356 



Hadisi na razlicite teme 



ispruzio lezeci na ledima u dzamiji, a jednu ruku je stavio 
preko druge (svezao ih je)." 

Olip j> OUiPj i-AlaiM & j*£ Ci\ : ^J^-i #1 Ujv^l iliU Ujj^f - ^V\ 

.ill <i£-j 5i*^- ^j! JjS jAj . ut» IJUS t£y II : «^** J^ 

971. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da 
su isto tako postupali i Omer ibnul-Hattab i Osman ibn 
'Affan, r.a. 

Muhammed je rekao: "Mi ne smatrarno da u tome ima smetnje, a 
to je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao." 

_jj : \#s. *Rl ^jsj life] JJ : J\3 X*~> ^j jgfc Ujj^-f dUU Uj>f - ^VY 

. ^U* 31*41 \iH til yl : cJli : Jl3 ,*$« cJj 

972. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je Aisi, r.a., receno; "Kada bi ti oporucila da te ukopaju s 
njima (pored Poslanika, s.a.v.s., Ebu Bekra i Omera, r.a.), to bi 
bilo bolje za tebe." Ona rece: "Kada bih to ucinila, bila bill 
(kao) pocetnica u svojim (dobrim) djelima (a izgubila bih 
nagradu za svoja prethodno ucinjena dobra djela)." 



173 



[74 



Ovo je bilo u vrijeme odmora, kada u njegovoj blizini nije bilo 
ljudi, jer je poznato da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u prisustvu 
ljudi zauzimao lijep polozaj prilikom sjedenja koji je ukazivao na 
puni respekt i uvazavanje prisutnih. U Tirmizijinom rivajetu se 
spominje da je stavljao nogu preko noge. 

Aisa, r.a., je to odbila udiniti iz svoje skromnosti, i uporedila je to 
sa situacijom kao da bi sva njena dotadasnja djela propala, a ona bi 
tada bila poput onih koji tek pocinju s cinjenjem dobrih djela. 



357 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



1 OblP jt OUiiP JU La : ill .LP jj j**J 4*U Jl3 : J\5 USb> Uj>! - ^VT 
. (UpL^* Jbijj IjilT ^Ut 01 : J\3 Up ilPl <p c£-J ? <*$*> ji^i 

973. Obavijestio nas je Malik da je Seleme upitao Omera 
ibn Abdullaha: "Zasto Osman ibn 'Affan nije s njima 
ukopan?" Omer je sutio, a Seleme mu je ponovio isto pitanje, 
pa mu Omer tada odgovori: "Ljudi su tada bili zauzeti 
drugim stvarima." 



^l 01 : jUj jj tlkp jp UJ jt Jk} ^j> 5 ^ u U J^ - nVt 
Cj\jA £>% dUi ilpij - aJH £j $41 ji ^j j* : J^ pUj Up ill U^ 
■ Urj ay Uj «uJ- ££j U iJrl £j o^ ji> ^j j* — 

974. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od 'Ata'a ibn Jesara da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: 
"Ko bude .sac ii van od zla dva organa (dijela tijela), uci ce u 
Dzennet", i to je ponovio tri puta, (pa je rekao): " Ko bude 
sac ii van od zla dva organa (dijela tijela) uci ce u Dzennet: 
onog organa koji je izmedu njegovih dviju vilica (jezik) i 
onog organa koji je izmedu njegovih nogu (spolni organ)." 



V : Jji 0^ ?%J\ Up fLy> j> iS ^ 01 ^ : Jl3 dl)U uyl - IVe 

Jw ill j» JUw ^-Aili u-Ull 01$ ^>i5 j-Jsi ill jfi j^ p**£!i ljji& 

JUP j^ilT l|J Ijjbitj Mkj| (t&fc' ^ ^J^ ^ ^^ ^J ^-^ ^ *A 
. UU]I Up JUt ill l jXMj frtAJl Ja( tj*,l* JUwj Uv jAJl l£^ 

975. Obavijestio nas je Malik da je do njega predajom 
stiglo kako je Tsa ibn Merjem, a.s„ govorio: "Ne pricajte 



175 Poznato je da je to vrijeme bilo burno, pa je dobilo naziv u 
povijesti islama ,,vrijeme smutnji", zato nisu mogli Osmana, r.a., 
ukopati pored Poslaiuka, s.a.v.s., Ebu Bekra i Omera, r.a. 



358 



mnogo, a da (u toku toga govora) ne spominjete Allaha, jer ce 
vam srca postati okrutna (i bezosjecajna), a okrutno srce je 
daleko od Uzvisenog Allaha, ali vi to ne znate. Ne 
posmatrajte grijehe ljudi (s visine) kao da ste vi gospodari, 
nego na njih gledajte iz pozicije robova, jer su ljudi zaista ili 
u kusnji (s grijesima), ili su sacuvani (od grijeha), pa zato 
budite milostivi prema onima koji su u kusnjama, a 
zahvaljujte Allahu Uzvisenom na zastiti od grijeha." 



: ajjA ^ & JUJt £U> jf & j& gl £ja ^ £^ SiU U^l - W\ 
A*j> *S'J^5 *±£ i->U*ij ja i*y jLJ\ : JV3 jJLij <Up ill J*e 4&I Jj--j of 

976. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Sumejj, sluga 
Ebu Bekrov, od Ebu Saliha es-Semmana, a on od Ebu Hurejre, 
r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Putovanje je dio 
patnje. Ono vam ne dop us ta (normalan) san, ishranu i pice. 
Pa kada neko od vas zavrsi posao zbog kojeg je bio na putu, 
neka pozuri da se vrati svojoj porodici." 

Oi j& Jtf : Jtf &\ J-p # (lU jp jl,iw & ^ Uj^f dJJU Uj^i - 1VV 
fOlf 01 01& ^ y»Vl IJUb ^ ^yl Ub-f t)t C-Jp jJ : <UP ill ^j uJlIaJ-l 
u^jjSi AiP aJjw. ii\ (4*^ ^J* ySl i-i* J-? ^ ^ ^ «/* ^r^ 

• ur"^ i>* O^ 1 J 1 ^ ^ ^ ^ ^J "^'J 

977. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
od Salinia ibn Abdullaha da je Omer ibnul-Hattab, r.a., rekao: 
"Da sam poznavao nekoga ko je sposobniji od mene za ovu 
stvar (hilafet a da sam i pored toga odlucio biti halifa), bilo bi 
mi lakse da me izvedu pred ljude da mi se odrubi glava (od 
toga da ja budem voda muslimana). Pa ko nakon mene (moje 
smrti) bude izabran za halifu, neka zna da ee ga od toga 
odvracati, kako njegovi blizi tako i oni dalji. Tako mi Allaha, 



359 



Muvetta' - Malik ibn Enes 



borio sam se kako mi ljudi ne bi iniali bilo sta prebacivati (i 

prigovarati. a sto se odnosi na moju vjeru, ovosvjetske poslove i 
moju cast)," 

Olf : Jtf AiP Jl* ill ^j tlijjJl ^j* l^j^ dS\A \jj^\ - ^VA 

978. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je onaj koji me je 
obavijestio da je Ebud-Derda', r.a v rekao: "Ljudi su bili (dobri) 
poput lisca (ili stabljike) bez bodlji, a danas su poput bodlji 
bez lisca (ili stabljike). Ako ih ti ostavis na miru, oni tebe nece 
ostaviti na miru, a ako ih kritikujes, i oni tebi uzvrate 
kritikom. " 

d& : Jjfii ■_ l , ir At ji JUuy jr 1 *i! x*-» Q>. ts?s Ujjsfl JJU Uj>i -VV^ 
^ jrtUlt Jjfj jtoM j-Uil Jjij .J-Jai* (J-* ^uJi Jji ^>LJl Up ^-»Ijj1 
\j jV5j : JUS ill JliS ? lift U> w>j b : J lis i^gAll tffj jAJ) Jjlj <Ujts 

. ij\lj yjg yj : Jtf ^Ij-i 

979. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id daje 
cuo Se'ida ibnul-Musejjiba da kaze: "Ibrahim, a.s., je prvi 
ugostio gosta, i prvi se osunnetio (obrezao), bio je prvi koji je 
skracivao brkove, i prvi je ugledao sijede dlake, pa je upitao: 
'O Gospodaru, sta je ovo?' Uzviseni Allah mu je odgovorio: 
'Dostojanstvenost (pocast), Ibrahime.' Ibrahim, a.s., rece: 
'Gospodaru povecaj mi dostojanstvo (pocast).'" 

^J j? 4jJ£ (——11 ji JL«-t £f d X*- ji ^ bjy^-i dl\* \iji*\ - SA* 
f%J\ Up ^jfi Jj ^&ii <\jlT : ,JLij Up ill U** ill J>-j Jtf : Jtf «*f 



360 



Hadisi na razlicite terne 



980. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba koji mu je pricao kako je Enes 
(ibn Malik, r.a.) pripovijedao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Kao da gledam u Musa'a a.s., koji se spusta iz klanca 
Hersij, iduci pjesice, a na njernu crna odjeca." 





Jj^j \*s : Jji dUU jt jJ\ £? 4ii JUu & ^ Uj^l iilU Uj>f - ^ A \ 
*ki" ol ^J iilj *i : IjJUs jiyJu ,U- ^JaiJ jUflj^t U-ij Up ill JU» ill 
ts** 'jj>**^ *y* ^"^ &3f~* p&\ '■ J^* ^* j' uyy ^^ j*^j* »>* ^'j^V 

981. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Enesa ibn Malika, r.a., kako govori; "Allahov 
Poslanik, s,a„v.s,, je pozvao ensarije da im podijeli zenilju u 
Bahreinu, pa su oni rekli: 'Ne, tako nam Allaha, necemo, 
osim da podijelis tu zenilju i nasoj braci iz Kurejsa', i to dva 
ili tri puta vise (od naseg dijela)' 6 , pa im Poslanik, s.a.v.s., 
rece: 'Zaista cete nakon niene (nioje smrti) dozivjeti da se 
rukovodeea mjesta i polozaji dodjeluju nezasluzriini. pa se vi 
strpite dok se sa mnom ne susretnete (na Sudnjem danu)." 



: Jlfl ^jo-sil (*s*^| J* ■*■** &4$f^ JL s* -1 & <s£ ^J^ 1 ^ u U J^' ~ ^* 
a\ Jj-ij Cjut 1 : Jja> «_^llai-l Qt jaS- £**£? : J^i j^j <jfi j> S^aU- c-Jta*' 
cJlT j*3 <sji U ^y*i Iclj iJb JUp^I \£\ : Jji U~>j -Up ill U^ 
jf ^—-flJ Ui Jl 4Jj*u& CJlS* j*j <tlj-*jj -fill Jj ^"j^i '^J-'jJ -& 1 (i! AJj^* 

982. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da mu je prenio Muhammed ibn Ibrahim et-Tejmi, koji je rekao: 



176 Ove rijeci ensarija ukazuju na njihovu veliku skromnost, te njihovu 
Ijubav i postivanje koje su gajili prema muhadzirima. 



361 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



"Cuo sam 'Alkamu ibn ebi Vekkasa koji je rekao da je cuo Omera 
ibnul-Hattaba. r.a., a on Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: 
'Zaista se djela vrednuju iskljucivo prema namjeri, i covjeku 
pripada samo ono sto ima namjeru uciniti. Pa ko ucini hidzru 
radi Alia ha i Njegovog Poslanika, njegova hidzra je radi 
Alia ha i Njegovog Poslanika. A ko ucini hidzru radi kakve 
ovosvjetske koristi, ili radi zene kojom se zeli ozeniti, njegova 
hidzra je radi onoga radi cega ju je i ucinio," 

O misu koji upadne u maslo 

: ^Lp ^dJlJL*jPk*j*4»IJL-PjP <_jI$4> Q$ Ujs^ dUU Uj^-I - HAr 

j*Jl j* Vijj- Uj SjUli oo^i t-ubr j*-Ji 0\T 15] . Jbt-ti iJUSj : .urf Jls 
jAj , aj ^as-.ij t^ <u* Jf j* ^ Uli 0\T £)Jj dUi ^j-i U JTlj <u ^y 



983. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
'Ubejdullaha ibn 'Utbe, a on od Abdullaha ibn 'Abbasa, r.a., da je 
Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitan o misu koji upadne u maslo i (u 
njemu) umre, pa je odgovorio: "Izvadite ga zajedno s maslom 
oko njega, pa ga bacite (a ostatak masla mozete 
konzumirati)!" 1 7 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog 
hadisa. Ako maslo bude u cvrstom stanju, izvadit ce se mis i 



177 Ovdje se treba imati u vidu oskudica i neimastina koje su vladale u 
to vrijeme, zato bi bio luksuz ne iskoristiti ostatak masla koji nije 
necist i cije konzumiranje nece predstavljati opasnost po zdravlje 
ljudi. 



362 



Hadisi na razlicite teme 



maslo koje je bilo oko njega, pa ce se baciti, a ostalo se moze 
jesti. AH, ako maslo bude u tecnom stanju, nije dopusteno ista od 
toga jesti, nego se moze koristiti za osvjetljenje. To je stav Ebu 
Hanife i vecine nasih pravnika." 



hl\ k\j m 5 t-Jb 

O stavljenju koze uginule zivotinje 

jt ill jlp j* (^j-all iLfrj at j* j»i->f ji Jjj biJs- £&* bjjs*' - ^Ai 
. jfi JJ& ^\A*i\ g* li] : Jll j,JLij *Jp ill JU* 4«l Jj-ij Of : ^-Lp 

984. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od Ebu Vale el-Misrija, a od od Abdullaha ibn 'Abbasa, 
r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada se koza 
tistavi, postaje cista." 

gl jfrj\ x* Qi JU* j£- Ja-J qi ill JLP j* Jbjj Uj>l tiUU Ujtf^f - ^A« 

ill Jj-»j 01 : pJUj Up ill JU» ^ £jj iiflP jP <uf jP DUjH 

. CJu3 Ijl hl\ ijisi «mu jf yf JLij J-U 4ll i>? Ls 

985. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jezid ibn 
Abdullah ibn Kusejt od Muhammeda ibn Abdur-Rahmana ibn 
Sebana, a on od svoje majke, koja je prenijela od Aise, r.a., 
supruge Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
naredio da se koriste koze uginulih zivotinja kada se ustave. 

Jj-ij y> : Jl3 ill JLP jj &\ JL.P jp <— >lg-i> jjI bj>l dill* tijs^S - ^A1 
^ P Jj bj*^- Sj* bsllipi OlT aUvj jiJL»j <Up <&i ^Ls iul 

. i^iS*( py b:j : J\s *lj> lii ill Jj-jj b ; IjllS lAjUbft 



363 



Mitvetta' - Malik ibn Enes 






f \j£*2\j ^jl) Vj AilTi jAj ^ JiS SsJkt i_jUI iji til . Jbf-U IJU&j : JLu£ J\3 

986. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od 
'Ubejdullaha ibn Abdullaha da je rekao: "Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., je prosao pored uginule ovce koju je ranije sluga 
poklonio Mejmuni , supruzi Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Okoristite se ujezinom 
kozom!" Rekose: "O Allahov Poslanice, ona je uginula", a 
Poslanik, s.a.v.s., im rece: "Zaista je zabranjeno samo njeno 
konzumiranje." 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu navedenih 
hadisa. Kada se koza uginule zivotinje ustavi, ona postaje 
cistom, a stavljenje za kozu (kojom ona postaje dopustena za 
upotrebu) je poput serijatskog klanja (nakon kojeg meso 
zivotinje postaje dopusteno za jelo). Nema smetnje da se takva 
koza koristi i da se prodaje. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine 
nasih pravnika, Allah im se smilovao." 



O zaradi kupicara 

aJp y} ***• : jl3 dJJU ^ ^1 j* JjjiaJl JL2- LLb* dJJU Ujj*f - ^AV 



178 U vecini hadiskih zbirki stoji da je ovca bila sadaka koja je data 
Mejmuninim, r.a., sluskinjama. 

179 O zaradi onoga koji pusta krv s ciljem lijecenja bolesnika, Taj 
postupak se u arapskom jeziku naziva „hidzama". 



364 



Hadisi na razlicite teme 



^1 JjS jAj . 4za\*i*- ^J& \jA *\?l}-\ ^Joju &\ jJj *i . J>-U IJUSj : .u£ Jl3 



987. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Humejd et- 
Tavil od Enesa ibn Malika, r.a., da je rekao: "Ebu Tajbe je 
pustio krv Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pa mu je (kao 
naknadu) dao jedan sa' iiiirmi i naredio je njegovim 
vlasnicima da mu umanje od obaveze haradza (poreza na 
zemlju)." 

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog 
hadisa. Nema smetnje u tome da kupicaru dadne naknadu (placu) 
za njegov rad. ,n Ovo je stav i Ebu Hanife." 



Vj aJL-J 4iUj iJjJUil : JlS j*p jjl jfr «iU \ij&\ dllU UjsM - ^AA 
jiy ji (^j-^ j! JT(j t>t 1)1 9X-J Oil jj*j U-Si JU jj» jay jl iJ jJLJd ?tLflj 

Jfjj j^iil ^ULJl j *J j03f-y, Aif ^| Afl-^" ^1 JjS jAj . Ji^ts IJUSj : JL*£ J\S 
. y& t-Jjj iij-*f jl jliJij *J*ji 3-ft Uli . lAj^-j AjljJl AjjIp Jj <L* **ki Jl 

. ill 43* j 4fL^- jl Jjl jAj 

988. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 od Ibn 
Omera, r.a., da je rekao; ""Rob i njegov imetak pripadaju 
njegovom gospodaru, tako da nije dopusteno robu da dijeli 
ista od svoga imetka bez saglasnosti i dopustenja svoga 
gospodara, osim (da kupi hranu) za jelo, odjecu, ill da kupi u 
granicama dopultenoga (nuzne potrepstine, a zna da njegov 
gospodar nece imati ni§ta protiv)." 

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i 
Ebu Hanife, osim sto on dopusta da rob moze nahraniti nekog 
(siromaha) svojom hranom, ili pozajmiti zivotinju (da je neko 
jase i na drugi nacin koristi), ali mu nije dopusteno da pokloni 



365 



Miwetta' - Malik ibn Enes 



dirhem i dinar, ili nekome pokloni odjecu. Ovo je stav Ebu 
Hanife, Allah mu se smilovao." 



2-j ^iu-i # j^i c^r : : Jil *J p pU # A*} &.di\* ^ - ^ 

, u o\T (3Uodi j? iii oif t)^ Ism*- i}>\ tonB-p j*/^. £** ^j i***^ 1 3- 

989. Obavijestio nas je Malik od Zejda ibn Eslema, a on 
prenio od svoga oca, koji je rekao: "Omer ibnul-Hattab je 
imao devet vecih posuda (za hranu) koje je je slao (u doba 
svog hilafeta) Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., suprugama, r.a., 
svakoj od njih po jednu posudu hrane, voca, ili namirnica (u 
mesu i si), a posljednju posudu bi slao (svojoj kcerki) Hafsi, 
r.a. (ko]a je takoder bila jedna od Vjerovjesnikovih supruga), pa 
ako bi manjkalo hrane, taj manji dio bi njoj isao." 



C-«3j : J ji v*- 11 Ji *>**■<> {? ^ ->*-» 0*. iS?- U J^< ^ U U J^ 5 ~ * * * 
Jrt pJi 8ji-l 4^ CjJj f -b4 j^j J^t j* jrf ^ - OUsP 4^3 ^ - AsJl 

990. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id 
da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako kaze: "Desila se smutnja 
- misli na godine smutnji u doba Osmana, r.a. 180 - tako da 
nije prezivio nijedau ucesnik Bitke na Bedru, zatim se 
(ponovo) desila smutnja u Harri 181 , nakon koje nije prezivio 
ni jedan ucesnik Hudejbije, pa ako bi se desila i treca 
smutnja, medu ljudima nece biti razumnih i dobrih." 



180 To se desilo 35. godine po Hidzri. kada je ubijen halifa Osman ibn 
'Affan, r.a. 

181 Harra je mjesto u blizini Medine, a smutnja je bila u doba Jezida, 
63. godine po Hidzri, kada su stanovnici Medine bili u velikim 
iskusenjima. 



366 







Hadisi na razlicite teme 



ill Jj-»j jf j«* jjI jf jUs jj ill JLP Ujs>l dUU Uj>l - 'HI 
^ ^JUl ju^Ili a^j ^p J_j^ j^iTj ^ij j^^iT : Jls J.J-J Up ill ^U 

(►♦* JjJ— • j*j ^* ^ £.'-> (W'j r** Jji-~* i*J (*fr^ t'j ^ 
ju ^ ^ij jarjJi .lpj 4* aij>*« ^»j ip- jj Ju ji* a^tj j^t siyij 

, "t^Pj jP Jj^-s* pSJiS'j plj *£&S <UP JjJ-** jAj S*U—> 

991. Obavijestio nas je Malik, pricao nani je Abdullah ibn 
Dinar od Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Svi ste vi pastiri i svi cete biti odgovorni za svoje stado. 
Voda koji je nadreden Ijudima je njihov pastir i odgovoran 
je za njih. Covjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je 
za svoje stado. Covjekova zena je pastirica u imanju svoga 
muza i odgovorna je za njega. Rob covjeka je pastir u imetku 
svoga gospodara i odgovoran je za njega. Pa svi ste vi pastiri 
i svi ste odgovorni za svoje stado." 

ill Jj-.j JlS : jll j»* jt\ jp jUj3 ji ill -LP UjJj» Bjs*t - \\V 

sj-lP aJLa J lis tljl J i-.-.^.;i i»La)l f jj f j& jJ\*Jl 01 : Ju-j <Up ill ,jL* 

. u^S 

992. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Izdajica ce 
ustati na Sudnjem danu, pa ce mu biti postavljen bajrak i bit 
ce receno (meleki ce reci): 'Ovo je izdajstvo toga (covjeka)." 

JLij «Up ill (jLff ill Jj— ij Of j^p jA jS- jSU Uj^I dUU lij^-l - Hf 



367 





Muvetta' - Malik ibn Enes 



993. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "U grivama 
konja 182 je dobro sve do Sudnjeg dana." 

. Ufli Jj-j aTj Ail : j-rf- j>t & p>J> QtJfo"*? Ujpt >^ u u j^' - ^ H £ 

. Jjait U^ J^Jij sLUJb J\» H : -u* Jtf 

994. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar da je vidio Ibn Omera, r.a., kako obavlja malu nuzdu 
stojeci. 

Muhammed veli: "V tome nema smetnje, ali je obavljanje 
male nuzde cuceci (sjedeci) bolje," 

995. Obavijestio nas je Malik, od Ebuz-Zinada a on prenio 
od El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Pustite me (i ne zapitkuje) kada se radi o 
onome sto sam je vama prepustio (na izbor). Oni prije vas su 
propali zato sto su pretjerano zapitkivali i razilazili se sa 
svojim poslanicima, pa ono sto vam zabranim, klonite se 
toga!" 



182 U hadisu se aludira na vrijednost konja, koji su veoma znaeajni u 
dzihadu, a u konjskim grivama (cuperci, ili ukrasna kosa na 
prednjem dijelu glave konja) je isaret da ce islam ostati mocan i 
jak i u ekspanziji sve do Sudnjeg dana. 

183 Jer je tako sigumije da nece doci do prskanja mokrace 



368 



Hadisi na razlicite teme 



J>-j J^ : J^ 5jij» u) 1 & XL^ Cf &J\ ?} ISJ* iUU tijjsM - H*1 

. jIm( j-lJl uJj^p J^ AfrjJ 

996. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od 
El-E'aredza, a on prenio od Ebu Hurejre. r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Usnio sam Ibn ebi Kuhafu (Ebu 
Bekra, r,a.) kako je iz bunara zahvatio kofu ili dvije kofe 
vode, ali je bilo slabosti u njegovom zahvatanju, a Allah mu 
je oprostio (tu slabost jer nije rezultat njegovih manjkavosti i 
propusta). Zatim je ustao Omer ibnuI-Hatfab kojem se kofa 
pretvorila u ogromnu posudu, tako da nikada nisam vidio 
jaceg covjeka koji je zahvatao (ogromnu kolicinu vode) a koji 
je imao jacinu i snagu njegovog zahvata, pa su ljudi (vidjevsi 
veliku kolicinu vode) pustili svoje deve da se i one napoje 
vode." 



184 



jt— jell w»b 
O t u m ace n ju ne kill kur'anskih ajeta 

jj ^- 4it ^jj^lt ^jiji j,} jf- j^-i oi ijia Ujj*! ^^ Ujs*l - *\ ^ V 



184 



U hadisu se najavljuje da ce u doba Ebu Bekrovog hilafeta doci do 
odmemistva i medusobnih borbi, Sto ce oslabiti islamsku driavu, a 
da ce Omer ibnul-Hattab svojom snagom ufivrstiti vjeru i prosiriti 
je na Istok i Zapad. 



369 






Muvetta' - Malik ibn Enes 



997. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul- 
Husajn od Ebu Jerbu'a el-Mahzumija da je on cuo Zejda ibn 
Sabita kako kaze: "Srednji namaz je podne. 1 ' 183 



\i^ c^S" : J^ a\ jilj j> jjap jP ^i-»i j> Jj) Uj^-l lillU Uj^l - ^A 
&iU 5^1 sift c*L lij : cJlfl ^j *Jp Aiti ^ ^t £jj 4*aiJ- ti*-A* 
j^oiJl a%^j Ja-tjit S^aSIj CiljLaJl Jbp Ijbib- : cJtfi l^iiT \^*L Ui 

998. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od 'Amra ibn Rafi'a da je rekao: "Prepisivao sam 
Mushaf Hafsi, Vjerovjesnikovoj, s.a.v.s., supruzi, r.a., pa mi 
je rekJa: 'Kada dodes do ovog ajeta 186 , obavijesti me.' Kada 
sam dosao (u prepisivanju) do njega, obavijestio sam je, pa mi 
je rekia: 'Redovno klanjajte namaze, a posebno onaj srednji, 
ikindija-namaz, i pred Allahom ponizno stojte.'" 

J r j^ji J\ ^ pg* gi ^lArtJl &fUc>l ^ U J^ ^ U U J^ 5 ~ ^ 
iJaii*- ) jjG *i*i\ aJJs cJ»L bi : cJ\s U*ua* li t^sSl ji ti^j* 1 : <-^ 2^Ji* 
Jlp (jlaflb- ) : Jip cJUij IgsiiT ^»L ULs ( Ja-ijJi blLflJlj oi^LaJi ^ 
iul Jj-ij £» L$3tf*> 0el3 <tU ^ji_j j-flJl fl^Usj Ja-tjJl S^L^Jlj OljLaJl 

999. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn 
Eslem od K'aka'a ibn Hakima, a on prenio od Ebu Junusa, 
'Aisinog sluge. da je rekao: "'Aisa mi je naredila da joj 
prepisem Mushaf, pa mi je rekia: 'Kada dodes do ovog ajeta, 
obavijesti me: 'Redovno namaze klanjajte, a posebno onaj 



185 To je njegov komentar na ajet: ,.Redovno klanjajte namaze, a posebno 
srednji namaz i pred Allahom ponizno stojte,"(El-Bekare, 238.) 

186 U kojem se spominje srednji namaz 



370 



Hadisi na razliclte teme 



srednji...' Kada sam dosao do tog ajeta, obavijestio sam je, a 
ona mi je diktirala: 'Redovno klanjajte namaze, a posebno 
onaj srednji, ikindija-namaz, i pred Alia ho m ponizno stojte', 
(i rekla je) 'Cula sam to od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.'" 



J Jji i„m„.U jj juw ^c aj\ j)L^> ji ojUp Uj^-i iUu Uj^f - \ » » * 

1000. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Ammare ibn 
Sajjad da je cuo Se'ida ibnuI-Musejjiba kako govori o „onim 
djelima koja vjecno traju" da su to: "Rijeci (Allahovog) roba 
koji izgovara: 'Hvaljen neka je Allah i zahvala Njemu 
pripada, nema drugog boga osim Allaha, Allaha je najveci, i 
nema snage i moei osim kod Allaha koji je Uzviseni i 
Velicanstveni.'" 



: Jl5 *UJl ^ OU^I j* Ji-ij ylf£ j>} Ujtf*f dliU Uj^i - 1 • * \ 

■ ^ 

1001. Obavijestio nas je Malik, Pricao nam je Ibn Sihab da 
je upitan o (znacenju) 'muhsanat minen-nisa'i' 188 , pa je 
rekao: "Cuo sam Se'ida ibnul-Musejjiba da kaze: 'To su zene 
koje imaju svoje muzeve (koje su udate)', a krajnji zakijucak 
ovoga komentara je da je Allah zabranio blud." 



187 Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe illallahu vallahu ekber, 
ve la havle ve la kuwete ilia billahil-'alijjil-'azim. 



iss 



En-Nisa', 24. 



371 



Mitvetta' - Malik ibn Enes 



j* flj^f Obi 01 f f JJ J& Cji & ij} J 1 - • Ujt U J^ ^ u U J^ - 1 '« *'t 
U : cJlS Ul [A-j «uU ill ^Utf ^\ ^jj iUU- j* j*jJl OjO c-y 5^ 
'jt* C&^j^ &» OLiU JJj ) : h^\ aJu* j* <u* l«Sl oia C~£j U Ji* C-jJj 
S& til "^* ^ ^ ^ 'j** 3 ^^ ] i> ^^ ***■ J ^ W* 'j* 1 ^ 

1002. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed 
ibn Ebi Bekr ibn 'Amr ibn Hazm da mu je prenio otac od 'Amre 
bint Abdur-Rahman, a ona od 'Aise, r.a., Vjerovjesnikove 
supruge, da je rekla: "Nisam primjetila da je ovaj ummet vise 
napustio primjenu nekog kur'anskog ajeta od slijedeceg 
(ajeta): 'Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih. A 
ako jedna od njih ipak ucini nasilje drugoj, onda se borite 
protiv one koja je ucinila nasilje sve dok se Allahovim 
propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni, onda ih 
nepristrasno izmirite...' 






) : jw k Jy j v-^-ii j> a** j* j** ji @g Uj>5 dUu \ij^\ - \ . . r 

*£y> ^Ij^I lj«Soij) $J jp UJUu ^b 3j$1 oJJ> c-w— j Ul : Jji ^Wj 

1003. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn 
Se'id, prenoseci od Se'ida ibnul-Musejjiba, o pitanju 
tumacenja rijeci Uzvisenog Allaha: "Bludnik se ne treba 
zeniti, osim bludnicom ili mnogoboskinjom, a bludnica ne 



189 El-Hudzurat 9. 



372 



Hadisi na razlifite teme 



treba biti pozeljna, osim bludniku, ili mnogoboseu..." , pa 
je (Se'id ibnul-Musejjib) rekao: "Ovaj ajet je derogiran 
ajetom koji je dosao nakon njega", a zatim je proucio: 
"Udavajte neudate i zenite neozenjene, i cestite robove i 
robin je svoje... 

Muhammed veli: "Mi prihvatarao ova tumacenja, a to je 
stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika, da nema smetnje 
ozeniti zenu koja je pocinila blud, pa makar je ozenio i onaj koji 

■• Li j -■ • "192 

nije blud cimo. 



ai Jjs j Jyj j€ *\ aJ &> pj&\ Qi ^jJi jlp Uj^-i dUu Uj^i - \ • » t 

1004. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur- 
Rahman ibnuI-Kasim od svoga oca, da je on na slijedeci nacin 
dao komentar na rijeci Uzvisenog AHaha: "I nije vam grijeh 
ako tim zenama date na znanje da cete ih vi zaprosifi, ili ako 
to u dusama svojim krijete", 193 'To je kao kada kaze zeni 
koja je jos u 'iddetu nakon smrti svoga rauza: 'Ti si kod 



l90 En-Nur,3. 

191 En-Nur, 32. 

192 Vecina islamskih pravnika smatra da nije zabranjeno cestitom 
(moralnom) coyjeku ili onome koji je pocinio blud stupiti u brak sa 
zenom koja je pocinila blud, kao sto nije zabranjeno da se covjek 
koji je pocinio blud ozeni s cestitom vjernicom, ili sa zenom koja 
je pocinila blud, nakon sto se iskreno pokaju za taj grijeh. Brak 
izmedu vjemika (ce) i bludnika (ce) je zabranio sejh Ibnul-Kajjim. 
Smatram da je bolje to izbjegavati kada postoji mogucnost 
obabira, a Allah naj bolje zna. 

193 El-Bekare, 235. 



373 




Muvettn' - Malik ibn Enes 



mene pocascena, ja te /dim, ill zaista ti je Allah poslao 
nafaku, ili slicno tome.'" 



lOOS.Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn 
Omera, r.a., da je rekao: "'Dulukus-semsi u ajetu znaci 
'izlazak Sunca iz zenita'" 



: Jji DIS" : Jls ^U- ^1 j> j^asM j> ijb \£±r dUu Uj^-i - \* *\ 
lijjP IgS'jla : Sja-j» j» k\ XS> Jl3j ^Up jjIj j*P jj! Jj3 Ida : -W* J\S 



1006. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul- 
Husajn kako je Lbnul-' Abbas, r.a., govorio da je 'Dulukus- 
semsi', Izlazak Sunca iz zenita (njegovo naginjanje ka zapadu), 
a 'gasekul-lejli' je sastanak noci i njene tmine. 

Muhammed je rekao: "Ovo su komentari Ibn Omera i Ibn 
'Abbasa, r.a., dok Abdullah ibn Mes'ud, r.a., kaze da 'Duluk' 
znaci zalazak (Sunca), a svi komentari su dobri i ispravni 195 ." 

d'\ : »jr-\ j»* ji ^ ^ ^ &* & *"' ^ ^ J ^" ^^ y J^ - 1 • t V 
f%* & IS p**i\ & ** Ui f&?\ lg : J^ ^Uj Up &\ J** k Jj-j 
J**--' J*/ ^jUdlj .SjfcJl Jtoj ^ lijj ? ir *iS\ ^> Jl j^l 



194 Ovo je komentar 78. ajeta iz sure El-Isra' koji glasi: „Obavljaj 
propisane namaze kada Sunce s polovine neba krene..." 

155 Svi su komentari ispravni i slazu se, jer kretanje Sunca ka zapadu 
vodi ka njegovom zalasku. 



374 




Hadisi na razlicite teme 



ij^Ji c-U*3 : Jtf ? Jsljci JpijJ ji*. jl«iil Juoi Jl J J** j* : JUS IIUp 
c-U*3 ? Jstjsi Jpiji J* j-mJi J] j\#Jl ij^sj j* J, J** j* : J£ <r 

^LaJ AilS : Jl3 "U : IjJtf ? bfeft (»£&• j* j»XiUi. jj* : Jtf *tfa* Jltj }U* 

. c^i j^ 4-Japf 

*iT t5jJ Nt I*}!*** j* J-43? j-a^I j^tl £>t ^U Jju iljjJ-l iJi* : .U* Jtf 
Ja* U^i ujj*li lil j-«Si ju ut Jii j-flJi Ji j»jk>i ay ti itf" j*«Jt J** 

1 Uj s-Ulj (J -«-iJl C-»b la l$A~>uw j* J-ail j^O*Jl j^-VJj ^flall j>U ^ 
. ^Uj ill *£3-j d%fii j* i»U!lj ill <t2" j 4i-^- ^1 J_tl ^*j .5ji^ l$JaJl£ 

1007. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn 
Dinar od Abdul laha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Vas rok u odnosu na prosle narode je kao 
period izmedu ikindija-namaza i zalaska Sunca. Vas primjer 
i primjer jevreja i krscana je kao primjer covjeka koji 
unajmi radnike i rekne im: 'Ko ce mi raditi poia dana za 
nadnicu?', pa jevreji pristanu raditi (dugo za malu nadnicu). 
Zatim covjek upita: 'Ko ce mi raditi od podnc do ikindije za 
nadnicu?', pa krscani pristanu raditi (za kraci period od 
jevreja. a za istu nadnicu). Covjek ponovo upita: 'Ko ce mi 
raditi od ikindije do zalaska Sunca za dvije nadnice?' Vi ste 
poput onih koji rade od ikindija-namaza do zalaska Sunca za 
dvije nadnice." Jevreji i krscani su se rasrdili (saznavsi za te 
Poslanikove, s.a.v.s., rijeci), pa su rekli: "Mi vise radimo, a 
manje dobivamo (kao placu)." Poslanik, s.a.v.s., ih upita: "A 
da li sam vam ja ucinio nepravdu oduzevsi vam nesto na sto 
vi imate pravo?" M Ne", odgovorise. Onda im Poslanik, 



375 




Muvetta' - Malik ibn Enes 






s.a.v.s,, rece: "To je moja odlika i cast da dajem vise kome ja 
hocu." 

Muhammed je rekao: "Ovaj hadis je dokaz da je odgadanje 
ikindije bolje od njenog klanjanja u prvo namasko vrijeme. Zar u 
ovom hadisu ne zapazas da je vremenski period koji je izmedu 
podne i ikindije duzi od vremenskoga perioda koji je izmedu 
ikindije i aksama. Onaj ko pozuri s (klanjanjem) ikindijom, onda 
vremenski period izmedu podne i ikindije bude kraci od onoga 
koji je izmedu ikindije i aksama. Zato ovo ukazuje na odgadanje 
ikindije i da je neklanjanje u prvo vrijeme bolje od njenog 
klanjanja u prvo vrijeme, odnosno sve dok su sunceve zrake 
izrazito bijele i (kristalno) ciste i nije ih promijenilo zutilo. Ovo 
je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, Allah im se 
smilovao." 






376 



Sadrzaj 

Uvodna rijec prevodioca 

POGLAVLJE O BRAKU 

1. Kako ce onaj koji je ozenjen s vise zena 

izvrsiti ras pored boravka kod njih? 

2. Najmanji iznos (mehra) koji je covjek obavezan 

dati zeni koju zeli vjencati 

3. Nije dozvoljeno da covjek pored svoje supruge 

ozeni i njenu tetku po ocu ili tetku po majci 

4. O covjeku koji zaruci zenu koju je prethodno 

zarucio njegov brat 

5. Udavana zena Una pravo sama se (pre) udati, 

bez trazenja saglasnosti svog zastitnika (skrbnika) 

6. O covjeku koji je ozenjen s vise zena od cetiri i 

zeli se (ponovo) ozeniti 

7. Sta iziskuje obavezu davanja vjencanoga dara? 

8. Brak bez mehra ('5igar') 

9. Brak u tajnosti 

10. O muskarcu koji sastavi u konkubinatu zenu i 
njenu kcerku, ili zenu i njenu sestru 

11,0 muskarcu koji vj erica zenu, a bude sprijecen imati 
in ti m ni odnos zbog njezine ili svoje tjelesne mahane 

12. Od djevice se trazi dopustenje kada se radi o 
njezinoj udaji 

13. Brak bez staratelja 

14. O covjeku koji se ozeni, a ne odredi zeni vjencani dar 

15. O zeni koja se uda dok je u periodu priceka ('iddeta) 

16. O ejakulaciji izvan spolnog organa zene (kontracepcija) 

POGLAVXJE O RAZVODU BRAKA 

1. Raz\od braka koji je u skladu sa sunnetom 

2. Razvod koji se daje slobodnoj zeni koja je udata za roba 

3. Sta je pokudeno zeni koja je dobila neopozivi razvod 

braka i hudovici u vezi s nocivanjem izvan svoje kuce 

4. Je li dopusteno da vlasnik razvede zenu svoga roba 

nakon sto mu je odobrio sklapanje braka? 

5. O zeui koja se sporazumno razvede od svoga inu/.a, 

uz veci ili manji iznos mehra koji joj je dao 

6. Koliko se razvoda broji kada dode do sporazumnog 

razvoda braka? 



10 

11 

13 

14 

15 
16 
17 
17 

19 

20 

22 
23 
24 
26 
29 



35 
36 

39 

40 

41 

42 



377 



7. covjeku koji kaie: „Ako se oienim doticnom zenom, 

ona je razvedena (pustena)" 

8. O zeni koju njezin muz pusti jednom ili dva puta, 

pa je ozeni drugi covjek, a zatim je ponovo ozeni prvi muz 

9. O covjeku koji svoje pravo razvoda braka ustupi 

zeni ili nekome drugom 

10. O covjeku koji je ozenjen robin jom, pa joj dadne 
razvod, a zatim je kupi 

11. O robinji koja bude udata za roba, pa bude oslobodena 

12. Razvod bolesnika 

13. O razvedenici, ili hudovici koja je noseca (u drugom stanju) 

14. Zakletva muza da napusta zenu cetiri mjeseca i vise (El-Ila) 53 

15. O covjeku koji razvede svoju zenu tri puta 

prije nego s njom stupi u intinini odnos 55 

16. O zeni koju njezin muz razvede, pa se uda za 
drugog covjeka koji je razvede prije intimnog sastajanja 56 



43 

44 

45 

49 
49 
51 
52 



17. O zeni koja putuje prije isteka njezinog 'iddeta 

18. O privremenom braku (mut'a) 

19. O covjeku koji bude u isto vrijeme ozenjen s dvjema 
zenama, pa jednoj dadne prednost u odnosu na drugu 

20. O zakletvi supruznika koja se odnosi na vlastitu 
nevinost i prizivanju prokletstva na sebe (El-Li'an) 

21. O poklonu prilikom razvoda 

22. Sta je od ukrasa zeni pokudeno u toku 'iddeta 

23. O zeni koja preseli iz svoje kuce prije isteka njezinog 
'iddeta nakon smrti (muza) ili razvoda braka 

24. 'Iddet robinje koja svome gospodaru rodi dijete 

25. Rijeci *halijjeh' i 'berijjeh' i njima slicne koje 
aludiraju na razvod braka 

26. O covjeku kojem se rodi dijete, a na njemu budu 
izrazenije osobine nekoga drugoga 

27. O zeni koja prede (konvertira) na islam prije muza 

28. O prestanku mjesecnice (hajda) 

29. O zeni koju njezin muz razvede opozivim razvodom, 
pa ona stupi u period prve ili druge mjesecnice, a zatim 
se ti ciklusi prekinu 

30. 'Iddet zene koja ima bijelo pranje (mustehada) 

31. Dojenje 



57 
58 

60 

61 
62 
63 

64 
68 

69 

70 
71 
72 



75 
78 
79 



378 











POGLAVLJE O KURBANIMA I STA SE MOZE ZAKLATI ZA 




KURBAN 






1. Zivotinje koje je pokudeno zrtvovati za kurban 


91 




2. Kurbansko meso 


92 




3. covjeku koji zakolje svoj kurban prvi dan Bajrama 






prije nego sto ujutro pode klanjati bajram-namaz 


95 




4. Koliko osoba moze ucestvovati u jednom kurbanu? 


96 




5. Klanje zivotinja 


97 




6. O lovu i sta je zabranjeno konzumirati od 






divljaci i drugih zivotinja 


99 




7. Konzumiranje mesa pustinjskoga bodljorepoga gustera 


100 




8. O uginuloj ribi i drugom sto more izbaci na povrsinu 


102 




9. O ribi koja ugine u vodi 


103 


10. Klanje zenke ima status klanja mladunceta 


104 




11. Konzumiranje skakavaca 


105 




12. Meso zivotinja koje su zaklali arapski krscani 


106 




13. O ononie sto bude ubijeno kamenom 


106 




14. klanju ovce i drugih zivotinja prije nego sto uginu 


107 




15. O covjeku koji kupi meso (zivotinje), ne znajuci je li 






zaklana na serijatski nacin, ili nije 


108 




16. Lov uz pomoc dresiranog psa (lovafikog kera) 


109 




17. 'Akika (kurban koji se kolje povodom rodenja djeteta, 






i drugi obredi u vezi s tim) 


110 




18. O krvarinama za ubistvo, ili za nanesene povrede 


113 




19. Krvarina za nanosenje povreda usni 


114 




20. Krvarina za namjerno ubistvo 


115 




21. Krvarina za nenamjerno ubistvo (iz nehata) 


116 




22. Odsteta za izbijenc zube 


117 




23. Obestecenje za osteceni zub i za izbijeno oko 


118 




24. O grupi koja zajedno izvrse ubistvo jedne osobe 


119 




25. Covjek naslijeduje dio krvarine svoje supruge, 






a i supruga naslijeduje dio krvarine svoga muza 


120 




26. O povredama i njihovim krvarinama 


121 




27. Odsteta za pobacaj 


121 




28. O posjekotini na lieu i na glavi 


123 




29. O povredi za koju nema odstete 


124 




30. onome koji bude ubijen iz nehata, a njegova 






rodbina s muske stranc bude nepoznata 


125 




31. O zakletvi kojom se negira umijesanost u ubistvo 


126 




379 






^ ^^^^^^^^^^^^^^^^ 





POGLAVLJE O FIKSNIM KAZNAMA ZA KRABU 

1. O robu koji ukrade od svoga gospodara 

2. O onome ko ukrade datule ili ne§to drugo sto 

nije uobicajeno zasticeno 

3. O covjeku kojem nesto bude ukradeno sto 

zahtijeva odsijecanje, pa on to pokloni kradljivcu 
nakon sto podnese prijavu vlastima 

4. Kolika je vrijednost ukradene stvari zbog koje 

je obavezno odsijecanje? 

5. O kradljivcu koji ukrade, a vec mu je odsjecena 

ruka (saka), ili ruka i noga (stopalo) 

6. O robu koji pobjegne, pa ukrade 

7. O 'muhtelisu' 

POGLAVLJA O FIKSNIM KAZNAMA ZA BLUD 

1. O kamenovanju 

2. O priznanju bluda 

3. O prisili na blud 

4. Odredena kaznena injera (hadd) za robove o pitanju bluda 

5. O propisanoj kazni za iinplicitnu potvoru 

6. O propisanoj kazni za konzumiranje alkohola 

7. O konzumiranju opojnih pica od meda (bit'), 

kukuruza (gubejra 1 ) i drugih 

8. O zabrani opojnih pica ('hamra'), i o drugim picima 

koja je, takoder, zabranjeno konzumirati 

9. O (alkoholnim) koktelima 

10. O kiseljenju voca (koje se spravlja u) 'dubbi" i 'muzeffetu' 

11. O picu od grozda (tila) 



131 
132 

135 

136 

138 
140 
141 



143 
146 
152 
153 

156 

157 

158 

159 

162 
163 
164 



POGLAVLJE O PROP1SANIM DIJELOVIMA NASLJEDSTVA 
POGLAVLJE O VASIJJETU 



1. O nasljedstvu tetke po ocu 

2. Da li se Vjerovjesnik, s.a.v.s,, nasljeduje? 

3. Musliman ne nasljeduje nemuslimana 

4. O pravu nasljedivanja imovine oslobodenoga roba 

5. Nasljedstvo "hamila" 

6. O vasijjetu {oporuci, testamentii) 

7. O osobi koja na samrti oporuci trecinu svog imetka 



170 
173 
174 
175 
178 
179 
180 






380 



POGLAVLJE O ZAKLETVAMA I ZAVJETIMA 




S. O zakletvania i zavjetima i o minimalnom iznosu koji je 




dovoljan u iskupljenju (keffaretu) za krivu zakletvu 


183 


9. O osobi koja se zakune da ce pjesaciti do Bejtullaha 


186 


10. onome koji se obaveze na pjelacenje, zatim onemoca 


187 


11. Izuzimanje u zakletvi 


189 


12. osobi koja umre pod zavjetom 


189 


13. O onome ko se zakune ili zavjetuje da ce izvrsiti 




nedopusteno djelo 


190 


14. O onome ko se zakune nekim (ili necirn) osim Allahom 


192 


15. O osobi koja kaze da je njegov imetak poklonjen K'abi 


193 


16. O nenamjernoj zakletvi ("lagv") 


194 


POGLAVLJE O KUPOPRODAJ1, TRGOVINI I 




AVANSIRANJU 




1. Kupoprodaja 'araja' 


195 


2. O pokudenosti prodaje plodova prije 




nego sto pocnu sazrijevati 


196 


3. O osobi koja prodaje dio plodova, a izuzme (drugi) dio 


198 


4. O onome sto je pokudeno kod prodaje osusenih hurmi 




za svjeze hurme 


199 


5. prodaji hrane i drugoga sto nije preuzeto 


200 


6. O osobi koja prodaje robu ili nesto drugo na 




odgodeni rok placanja, zatim kaze: "Plati mi o dm ah 




gotovinom, a ja cu ti smanjiti cijenu" 


202 


7. O covjeku koji prodaje jecam za psenicu 


203 


8, covjeku koji prodaje hranu uz odgodeno placanje, 




a zatim za tu cijenu kupi nesto drugo 


205 


9. onome sto je pokudeno od laznog nadmetanja i 




presretanja trgovacke robe 


205 


10. covjeku koji plati unaprijed (avansira) u onome 




sto se mjeri (supljom mjerom) 


206 


11. Prodaja uvjetovana ogradivanjem od 




nedostataka (mahana) 


207 


12. O prodaji u kojoj ima obmane 


209 


13. O prodaji voca na stablu za ubrano voce ('muzabeneh') 


211 


14. kupovini zivotinje za meso 


213 


15. covjeku koji se cjenka (nagada) s drugim covjekom 




oko necega, pa neko (treci) povisi cijenu 


214 


16. onome sto cin kupoprodaje cini obaveznim izmedu 




prodavca i kupca 


215 


381 





17. Neslaganje izmedu prodavca i kupca u kupoprodaji 

18. O covjeku koji prodaje robu na poeek, 
pa kupac bankrotira 

19. O covjeku koji nesto kupi ili proda, pa bade 
prevaren u tome, i o covjeku koji nametne 
odredene cijene muslimanima 

20. O uvjetovanju pri kupoprodaji i o onome sto je ponistava 

21. Ko proda oprasene palme, ili roba koji ima svoj imetak 

22. O covjeku koji kupi robin ju koja ima muza, 
ili mu (takva robinja) bude poklonjena 

23. O periodu garancije od tri dana i periodu garancije 
od godine dana 

24. O prodavanju prava pripadnosti oslobodenog roba 
i njegovom poklanjanju 

25. O prodaji robinja koje imaju djecu 

26. O prodaji zivotinje za zivotinju, na pocek i za gotovinu 

27. O zajednickom ucescu u kupoprodaji 

28. O presudama 

POGLAVLJE O DARIVANJU 

29. O poklonu i dobrovoljnom davanju (sadaki) 

30. O darivanju 

31. O poklanjanju kuce na koristenje i stanovanje u njoj 
dok je ziv 

POGLAVLJE O RAZMJENI NOVCA I KAMATI 



216 



217 



218 
219 

221 

222 

223 

224 
225 
226 
227 
229 



231 
232 

235 



O kamati koja biva u onome sto se mjeri ili vaga 24 1 

O osobi koja dobije poklone, i o osobi kojoj je neko duian, 

pa on proda (te poklone, ili ono sto mu se duguje) prije 

nego sto dode u njegov posjed 
O osobi koja je duzna, pa vrati vise od pozajmljenog iznosa 
O zabranjenom emu falsificiranja dirhema i 

dinara (srebrenjaka i zlatnika) 
O iznajmljivanju palmi i zemlje onome koji ce in 

obradivati, uz naknadu 
, Kultiviranje zemlje s dopustenjem imam a (vladara) ili bez 

njegovog dopustenja 
, O dogovoru vezanom za kolicinu vode i njenoj podjeli 

zajednickim korisnicima 



244 
246 

248 

249 
252 
253 



382 



POGLAVLJE O OSLOBABANJTJ ROBOVA 



8. O covjeku koji oslobodi svoj dio roba (koji je u 

zajednickom vlasnistvu), oslobodi roba 'sa'ibu', 
Hi oporuci oslobadanje (roba iz ropstva) 

9. O prodaji roba koji je smrcu svoga gospodara 

postao Slobodan 

POGLAVLJE O TUZBI I SVJEDOCENJU 

10. O tuzbi, svjedocenjima i tvrdnji o postojanju 
krvnog srodstva 

11. Zakletva uz svjedocenje jednog svjedoka 

12. Trazenje da se zakune tuzena strana u sporu 

13. Zalog 

14. O osobi koja je bila svjedokom (nekog dogadaja) 



257 
260 



265 
266 
268 
269 

270 




POGLAVLJE O IZGUBLJENIM STVARIMA I ZIVOT1NJAMA 

POGLAVLJE O PRAVU PRVOKUPNJE 

O pravu prvokupnje (prece kupnje) 275 

O robu koji posjeduje ugovor o oslobadanju uz otkup 276 

POGLAVLJE O KONJSKIM TRKAMA 

O kon jskini trkama 279 

POGLAVLJE O VOJNIM POHOD1MA 

O vojnim pohodima 281 

1. O covjeku koji nesto pokloni (borcu) na AHahovom putu 282 

2. O grijehu I hi rid zi ja i o tome koliko je vrijedno drzati se 

dzema'ata 283 

3. O (zabrani) ubijanja zena 285 

4. O otpadniku od islama 286 

POGLAVLJE O NOSENJU SVILE I ZLATA 

5. Sta je zabranjeno nositi od svile i (svilenog) brokata 287 

6. O zabrani nosenja zlatnoga prstenja (muskareima) 288 

7. O covjeku koji prode pokraj sitne stoke drugog covjeka i 

pomuze je bez njegovog dopustenja 289 




383 



POGLAVLJE O POSJETI NEMUSLIMANA MEKKI I MEDINI 



291 



8. O posjeti nemuslimana koji su Sticenici islamske driave 

Mekki i Medini, te sta je od toga pokudeno 

9. Pokudeno je da covjek podigne drugog covjeka s 

njegovog mjesta kako bi on na njega sjeo 

10. O rukji 293 



POGLAVLJE O POZELJNOSTI OPTIMIZMA 

11. O pozeljnosti optimizma i lijepim i minima 

12. O pijenju u stojecem polozaju 

13. O pijenju iz srebrenoga posuda 

POGLAVLJE O JEDENJU I PIJENJU 

14. Pijenje i jedenje desnom rukom 

15. O covjeku koji pije, zatim doda (posudu) 
onome sa svoje desne strane 

16. Vrijednost odazivanja na poziv 

POGLAVLJE O VRIJEDNOSTIMA MEDINE 

17. O vrijednostima (fadiletima) Medine 

18. O drzanju psa 

19. O zabrani lazi, loseg niisljenja, uhodenja i 
prenosenja tudih rijeci 

POGLAVLJE O PROSJACENJU I UZIMANJLI SADAKE 

20. Suzdrzavanje od prosjacenja i uzimanja sadake 

21. O covjeku koji salje pismo i zapocinje ga 
spominjanjem imena primaoca 

22. O trazenju dopu§tenja za ulazak 

23. O slikama, zvonu i Sta je od toga pokudeno 

24. O igri u kojoj se bacaju kocke 

POGLAVLJE O IGRAMA 

25. Posmatranje igre (koja je dopuStena) 

26. O zeni koja nadovezuje svoju kosu kosom druge (zene) 



295 
295 
296 



297 

298 
299 



303 
303 

305 



307 

309 
310 
311 

312 



313 
314 



384 



POGLAVLJE O ZAGOVORNISTVU 

27. O zagovornistvu (sefa'atu) 3 1 5 

28. O mirisu za muskarca 3 1 5 

29. O dovi (protiv nekoga) 3 1 6 

POGLAVLJE O OTPOZDRAVL JAN JU 

30. O otpozdravljanju nakon nazvanog selama 3 1 7 
31.0 dovi (isaretu prilikom sjedenja u namazu) 319 

32. O covjeku koji ignorise (napusta) svoga brata (muslimana) 320 

POGLAVLJE O IGNORISANJU I PREPIRCI 

33. Prepiranje oko pitanja vjere i o covjeku koji posvjedoei 
da je drugi pocinio kufr 

34. Pokudeno je jesti bijeli luk 

POGLAVLJE O SNOVIMA 

35. O snovima 



321 
322 



323 



O HADISIMA NA RAZLICITE TEME 

O skromnosri i poniznosti 

O Ijubavi u ime Allaha 

Vrijednost dobrocinstva i dijeljenja sadake 

O pravu komsije 

O zapisivanju znanja 

O bojenju sijede kose 

O skrbniku (jetima) koji iz im ovine jetima (siroceta) 

uzme pozajmicu (kredit) 
O covjeku koji gleda u 'avret (stidno mjesto) drugoga 
O puhanju u pice 
O /a bran i rukovanja sa zenama 

O vrijednosti (nekih od) ashaba Allahovog Poslanika, s. 
O osobinama (svojstvima) Vjerovjesnika, s.a.v.s. 
O kaburu (mezaru) Vjerovjesnika, s.a.v.s., i pohvalnim 

radnjama u vezi s n jiin 
O vrijednosti stida 

Pravo muza koje ima kod zene (supruge) 
O pravu na gostoprimstvo 
Nazdravljanje onome koji kihne 



a.v.s, 



326 
329 
330 
332 
333 
334 

335 
336 
337 
338 
339 
342 

343 
344 
345 
346 
347 



385 






Bijeg iz mjesta koje je pogodila kuga 

O ogovaranju i potvori 

O rijetkim i iznimnim situacijama (i vanrednim slucajima) 

O misu koji upadne u masto 

O stavljeaju koze uginule zivotinje 

O zaradi kupicara 

O tumacenju nekih kur'anskih ajeta 

Sadrzaj 



348 
349 
350 
362 
363 
364 
369 
377 






386 



Nakon Allahove knjige, Kur ana, na Zemlji se nije 
pojavila autenticnija knjiga od Muvetfa'a!" 

{ Sa f i ' i ) 



Malikov Muvetta' je najvjerodosfojnije, najpozna 
najstarije i najobuhvatnije ierijafskopravno dje 

(Dehtevj-)