Muvetta (2-Dio) - Malik ibn Enes

I MAM MAL I K

ENES

VERZIJA MUHAMMEDA IBNUL-HASENA ES-SEJBANIJA
UCEN I KA I MAMA EBU HAN I F E

prijevod i komentar
HAM I D I NDZ I C

K N J I G A 2

Autor

Imam Malik ihn Enes

Prijevod i komentar
mi - . Hamid Indzic

Izdavac

Elci Ibrahim-pasina

medresa Travnik

Za izdavaca

mr. Mu harem Dautovic,

direktor

Recenzenti

prof. dr. Fund Sedic

prof. dr. Sulejman Topoljak

Salih Indzic, prof.

Obrada arapskog teksta
mr. Senad Ceman

Lektor i korektor
Anna Lolic, prof.

Tehnicki urednik
Munever Bektas

Dizajn omota
Sal ad in Pasalic

Stampa

"Bemust" Sarajevo

Za stampariju
Mustafa Becirovic

CIP - Katalagizaci ja u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

28-T25-4/-5

MALIK, ibn Anas

Muweta' : ver z i j a (rivajet) Muhammeda
Ibmil-Hasena es-Sejbanija, ufenika imama Eton
Hanife / Malik ibn Enes ; prijevod i komentar
Hamid indzic , - Travnik : El£i Ibrahim- Pas ina
Medresa, 2008, - 3S6 str, ; 25 cm

BiljeSke uz tekst
ISBN 978-9958-9388-3-2

I. Ebu Abdullah Malik, b. Enes b, Malik vidi

Malik, ibn Anas

COB1SS.BH-ID 15447238

Imam Malik ibn Enes

MUVETTA'

verzija (rivajet)

Muhammeda ibnul-Hasena es-Sejbanija

ucenika imama Ebu Hanife

prijevod i komentar

Hamid I ndzic

Travnik, 2008.

Uvodna rijec prevodioca

Neka je neizmjerna hvala Allahu, dz.s., na svim
blagodatima sa kojima nas obasipa, a jedna od tih blagodati je i
Njegova pomoc u zavrsetku prijevoda i komentara drugog dijela
Malikove „Muvette'", i to rivajeta (verzije) koju je od njega cuo i
prenio ucenik i drug imama Ebu Hanife, Muhammed ibnul-
Hasen eS-Sejbani, Allah im se smilovao.

Donosim salavat i selam na posljednjeg Allahovog
poslanika, Muhammeda ibn Abdullaha, na njegovu casnu
porodicu, sve ashabe, kao i na sve njegove sljedbenike do
Sudnjeg dana. Neka se Allah Uzviseni smiluje muslimanskoj
ulemi, sehidima i da'ijama koji su pronosili rijeci istine i
pozrtvovano ulagali svoje zivote i imetke na torn putu.

Uoci ramazana 1428. h.g., sto odgovara septembru 2007.
g., sam zavrgio prevod i komentar ovog veoma vrijednog i
jedinstvenog, fikhsko-hadiskog djela ciji je autor jedan od
najvecih autoriteta, imama i mudztehida. 'ahm Medine, Malik

ibn Enes.

Ovo djelo je specificno i odlikuje se slijedecim

karakteristikama:

- Muvetta 1 je djelo 'alima koji je bio muhaddis i fekih,
imam mezheba, mudztehid kojem su ucenjaci njegovog vremena
posvjedocili da je bio prvak u fikhu i hadisu koji je bio obdaren
ogromnim intelektualnim kapacitetom i koji je uspio ovladati
objema naucnim disciplinama i odlicno ih ukomponovati.

- Mnogi islamski autoriteti su kazali sve najljepse o ovom
djelu, hvaleci ga i dajuci mu najvece ocjene. Dovoljno je eitirati
rijeci hvale jednog od najvecih imama, mudztehida, fekiha i
muhaddisa, imama SafTija koji je rekao: ,^Nakon Allahove
knjige, na Zemlji se nije pojavila autenticnija knjiga od
Muvetta'a," U drugoj predaji stoji da je on rekao: „Na Zemlji se
nije pojavila knjiga koja je bliza Kur'anu od Malikovog
Muvetta'a." A od njega se prenosi da je, takoder, rekao: „Nakon

5

Allahove knjige nema knjige koja je korisnija od Muvette." Veci
broj prenesenih izjava imama Safi'ija je dokaz da se on vise puta
vrlo pohvalno izrazio o ovom vrijednom djelu.

- Muvett'a je zapisana sredinom drugog stoljeca po Hidzri i
to je prvo fikhsko-hadisko djelo. Imama Malika i njeguvu
metodu su kasnije preuzeli i razradili cuveni 'alimi poput:
Abdullaha ibnul-Mubareka, Buharije, Muslima, Ebu Davuda, Et-
Tirmizija, En-Nesaija, Ibnul-Madzdze...

- Muvettu je od imama Malika prenio imam mudztehid,
fekih i muhaddis, prvak u navednim naucnim disciplinama i u
arapskom jeziku, imam Muhammed ibnul-Hasen es-Sejbani koji
je ptme tri godine proveo u drustvu svog ucitelja imama Malika
ibn Enesa slusajuci i biljezeci od njega hadise, napajajuci se sa
izvora ziianja, koristeci se pri tome svojom ostroumnoscu,
inteligencijom i natprosjecnom nadarenoscu.

- Ovo je rivajet Muhammeda ibnul-Hasena koji je bio
ucenik imama Ebu Hanife i Ebu Jusufa, ucitelj imamu Safi'iju.
Svoje poznavanje hadiskih disciplina je usavrsio pred imamom
Malikom ibn Enesom. Prenoseci Muvettu i nakon citiranja tih
hadisa, objasnjavao je stavove svog mezheba koji su nekada bili
identicni i poklapali se sa Malikovim stavovima, a nekada je
argumentirano iznosio stavove hanefijskih pravnika koji su bili
suprotni Malikovim. Cesto je iznosio dodatna objasnjenja manje
jasnih rijeci i pojmova koji se spominju u hadisima, a zatim bi
iznosio svoje stavove oko pojedinacnih fikhskih mes'ela.
Ponekad bi navodio razlike u stavovima izmedu njega i njegovog
ucitelja imama Ebu Hanife, kao i imama Malika, dokazujuci
ispravnost svojih stavova i podupirajuci ih sa hadisima, kao sto
je slucaj u mes'eli koja govori o abdestu nakon curenja (oticanja)
krvi iz nosa.

Takoder je naveo 16 hadisa koji su u korist njegovog
mezheba po pitanju ne gubljenja abdesta u slucaj u doticanja
spolnog organa, a ti hadisi imaju lance prenosilaca koji ne idu
preko Malika ibn Enesa.

Pogledaj prvi torn Muvette od 55-57. stranice.

■

- Zbog cinjenice da je u svom rivajetu Muvette imam
Muhammed naveo mnogo hadisa koji nisu preneseni od imama
Malika, kao i zbog cinjenice da u njemu navodi svoja fikhska
misljenja i stavove, zatim stavove svog imama u mezhebu, Ebu
Hanife. ali i stavove nekih ashaba, r.a,, zbog svega toga je
njegovo djelo dobilo naziv ^Muvetta' imama Muhammeda". To
nije nista cudno ako se zna da Muvetta nije prenesen bez
komentara i dodataka koji su djelo i ugradeno znanje i fikh
imama Muhammeda, a pored njega i fikh imama Ebu Hanife,
kao i vecine hanefijskih pravnika. Uz to, tu se nalaze i rije£i
ashaba, ali i Muhammedovi komentari i neslaganja sa imamom
Malikom i drugim ucenjacima u nekim mes'elama.

- Ovo djelo je spoj znanja iz oblasti hadisa i fikha,
tradicionalnog i racionalnog, staticnog i dmamicnog. Ono je spoj
znanja ucenjaka Iraka i Hidzaza, uz vaganje i procjenu njihovih
stavova koje vrsi veliki i strucni znalac, imam i mudztehid,
Muhammed ibnul-Hasen. Ove karakterike i odlike su
neprocjenljivog znacaja i vrijednosti za one koji to shvacaju i
razumiju.

Molim Uzvisenog AUaha da nasu ulemu nagradi za hizmet
dini-islamu i njegovim naucnim disciplinama, posebno hadisu i
fikhu, koje su osnova njegovom ispravnom razumijevanju i
primjeni.

U Travniku, 31.9.2007. godine

Hamid Indzic

Poglavlje o braku

£{£ji ol^T

POGLAVLJE O BRAKU 2

( j^y p~ii J^ flj-J S-LP OjSj J^-jIl (-Jl{ ) - 1

1. Kako ce onaj koji je ozenjen s vise zena izvrsiti raspored

boravka kod njih?

ji £> J\ j> dUUlt *lp jp j£* jf j>. &\ xp Ua»- dl\* \*j&t - »YV

Cju-ij ilx* C*-i Cii d) Dlja dUal ^jip dU ^ : a.Ufr c-»-"i jr*-

. CiJ : cJtf CJ jij il-LP Citt Ci* DJ_j jA*up

2 Brak je ugovor izmedu muskarea i zene, sklopljen prema serijatskim
propisima, na osnovu kojeg im biva dopusten intimni odnos. Brak je
preporucen u mnogim hadisima Altahovog Poslanika, s.a.v.s., a neki
od njih su sljedeci: „Brak je moj sunnet, pa ko ostavi moj sunnet,
meni ne pripada." „Zenite se, jer cu se ja ponositi pred drugim
narodima vasom brojnoscu." „0 omladino, ko od vas bude u
mogucnosti, neka se ozeni, a ako ne bude u mogucnosti, neka posti,
jer mu je to (post) zastita (od grijeha)." Islamski pravnici kazu da je
brak farz onome koji ispunjava sve uvjete neophodne za brak, a ne
moze izbjeci blud i okolnosti koje su takoder zabranjene (radnje koje
vode ka bludu), i gresan je ako se u toj situaciji ne ozeni. Ako se
osoba moze strpiti i siguma je da nece uciniti ono sto je haram,
islamski pravnici se razilaze oko te situacije, pa neki kazu da mu je
brak mendub (mustehab), drugi kazu da je fardi kifaje, treci da je
vadzib, a cetvrti mubah.

9

Muvetta' - Malik ibn Enes

ls-i j^Js- U> Jbjj *i jAJUP ^—j Lll U.LP ^-» Ci\ ^~i J>tj li^j : -U* J\3

523. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr da mu je prenio Abdul-Melik ibn Ebi Bekr ibnul-Haris
ibn Hisain od svoga oca, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., prilikom
prvoga bracnog sastanka s Ummu Selernom, r.a., rekao joj prvog
jutra kada je osvanula kod njega: "Ti nimalo nisi manje
vrijedna kod mene (u odnosu na ostale supruge), pa ako zelis,
kod tebe cu boraviti sedam dana, a i kod njih po sedam dana,
ili, ako hoces, kod tebe cu boraviti tri dana, a zatim cu kod
svake (od vas) boraviti isti vremenski period (od tri dana)."
Ona rece: "Budi kod mene tri dana!"

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog
hadisa. Obavezno je da, ako bude boravio sedam dana kod nje
(one koju je tek vjencao), i kod ostalih supruga provede sedam
dana, s tim da kod nje nece boraviti ni dana duze od toga. A ako
bude kod nje boravio tri dana, duzan je i kod ostalih boraviti po
tri dana. To je misljenje Ebu Hanife i vecine ostalih nasih
pravnika."

2. Najmanji iznos (mehra) koji je covjek obavezan dati zeni

koju zeli vjencati

10

Poglavlje o braku

524. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Humejd et-
Tavil od Enesa ibn Malika, da je Abdur-Rahman ibn 'Avf,
r.a., dosao kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., a na njemu je bilo
tragova zute boje (od mirisa safrana), pa ga je obavijestio da
se ozenio jednom Ensarijkom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ga
upita: "Koliko si joj poslao (mehra)?" On odgovori: "Oku
zlata." Poslanik, s.a.v.s., tada rece: "Napravi gozbu, pa
makar od mesa jedne ovce!"

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Najmanji mehr je
deset dirhema, a to je iznos zbog kojeg se (u slucaju krade)
odsijeca ruka. To je misljenje Ebu Hanife i vecine nasih

pravnika."

3. Nije dozvoljeno da covjek pored svoje supruge ozeni i
njenu tetku po ocu ili tetku po majci

■ ^^j

. UJl^ii jfi ifl\*J>j iL^» ^jl Jy j*j J>li lJuij : J^£ J^

525. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od
Abdur-Rahmana el-E'aredza r a on prenio od Ebu Hurejre, r.a.. da

U hadisu se govori o poligamnom braku.

11

Muvetta' - Malik ibn Enes

je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Covjek ne sastavlja u braku
zenu i njenu tetku po ocu, niti zenu i njenu tetku po majci ."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je misljenje
i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

«i^j t*l (J ^J i^—Al j» Jun-* £? Ajf Oju- jj ^Js UjjsM ^^ Vjjrl - QV\

- *>3 &* ^ 4 5 -^J J^j 11 ki ^J ^^ ^ J' ^^ U^ 5 ^

, J,UJ ill *4?"j LuLgAJ j* ioUJlj Ue&- J\ Jj3 jAj a>-u Ujfj : >W£ JiS

526. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Se'ida ibn Musejjiba kako zabranjuje sastavljanje u
braku zene i njene tetke po ocu, ili zene i njene tetke po
majci, kao i da covjek ima intimni odnos s trudnicom koja
nosi u svome stomaku dijete drugog covjeka.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je misljenje
i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika,"

4 Ljubomora medu suprugama bi u ovom slucaju rezultirala kidanje
rodbinskih veza.

5 Mudrost u zabrani ove vrste braka je u tome sto se na taj nafiin
sprecava narusavanje krvnog srodstva i rodbinskih veza.

12

Poglavlje o braku

4. O covjeku koji zaruci zenu koju je prethodno zarucio 6

njegov brat

: Jii ,JL.j Up ill ^ji^ ill Jj-ij ii\ : ijij* ^ j* ^j*^ 1 j*j* ji j*^
ill ^49. , UUiS ,y» iUUll ) 3J-w jf Jj4 ^Aj Jb'-U iJJ&j : «U* J 14

ill *^j U\^iS jj» a^Uilj 5j

527. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Muhammeda ibn Jahaja ibn Habbana, a on od Abdur-
Rahmana ibn Hurmuza el-E'aredza koji je prenio od Ebu
Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neka niko
ne zarucuje zenu koju je prethodno zarucio njegov brat!"

Muhammedje rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je misljenje
i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

Zaruke su preporuceni cin kojim se omogucava buducim
supruznicima i njihovim porodicama da se upoznaju, ali se zarucene
osobe smatraju jedno drugom strancima i nije im dopusteno
osamljivanje i intinmi kontakt sve dok ne sklope bracni ugovor.
7 Brat po vjeri, rodeni brat, brat po ocu, ili brat po majci. Ovdje su
moguce sve ove opcije.

13

Muvetta' - Malik ibn Enes

5. Udavana zena ima pravo sama se (pre) udati, bez trazenja
saglasnosti svog zastitnika (skrbnika)

jSLJi Oil uU Uiib ^i c^b b> /^ ** J V^ 1 C^ 3 ^ (/A II : -u* Jli

528. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur-
Rahman ibnul-Kasim od svoga oca, a on od Abdur-Rahmana i
Mudzemmi'a, dvojice sinova Jezida ibn Dzarije el-Ensarija, koji
su kazali kako je Hansa, kcerka Hizamova, ispricala da ju je
njen otac vjencao, iako je ranije bila udata. To joj nije bilo
drago, pa je otisla AHahovom Poslaniku, s.a.v.s., te je on
raskinuo brak koji je sklopio njen otac.

Muhammed veli: "Ne treba vjencavati prethodno udavanu,
kao i djevicu koja je punoljetna, osim s njihovim dopustenjem.
Dopustenje djevice je (obicno) u vidu njene sutnje (koja je znak
odobravanja), a dopustenje udavane zene je njena izjava da je
saglasna, bilo da je udaje njen otac ili neko drugi (od njenih
zastitnika, odnosno skrbnika). Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i
vecine nasih pravnika."

14

Poglavlj e obraku

C && ^ ^-Jt* *H gJ J* J^ °" LP d J& tW' ^ ) ~~ n

6. O covjeku koji je ozenjen s vise zena od cetiri i zeli se

(ponovo) ozeniti

ill J^j jl UitL : Jli <->^ ji 1 u j^ ^ u ^J^ ~ °**
pLt &■ - Bj-j jJS* oj^t OiTj - (JjSJ & J^-jJ J^ j^j 4eU A» jU

{H»^l J> j*j JJ* JV* Ji 0* C^J A ^ ^^ C^ : Jl ^

529. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab:
"Do nas je (predajom) stiglo da je AHahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao covjeku iz piemen a Sekif koji je bio ozenjen s deset
zena, kada je presao na islam: "Zadrzi od njih cetiri, a
razvedi se od ostalih!"

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, on odabire
cetiri koje hoce, a napusta preostale. A Ebu Hanife kaze: 'Brak s
prvim cetirima je dopusten, a brak s ostalima je nevazeci', a to je

stav i Ibrahima en-Neha'ija."

hj*s r"^ 1 ^ -^^ ^ u 3 *^ •*** ^ & ***-> Ujb " ^ u Ujy ^ -or*

jjlfl yu : JUS ,sjA £jj*j Sjb -'j £~i Of aijfS ij~j gj> »*& cJlfj

4)11 A3"; 5i^ ^l Jj3 jftj . yljp- Oj-J ^> fj J «JU 0j5o D\ L^wu ^

15

Muvetta' - Malik ibn Enes

530. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Rebi'a ibn Ebi
Abdur-Rahman da je Velid, koji je bio ozenjen s cetirima
zenama, upitao Kasima i 'Urvu da li moze jednu od njih
razvjencati, a ozeniti drugu, pa su mu rekli: "Da, razvedi se
od svoje zene dajuci joj razvod tri puta", a Kasim je rekao:
"Na razlicitim mjestima."

Muhammed je rekao: "Ne dopada nam se da se ozeni
petom, makar se nepovratao razvjencao s jednom od njih, sve
dok joj ne istekne njen pricek ('iddet). Ne dopada nam se da
njegova sjemena tekucina bude u maternicama pet zena koje nisu
robinje. To je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

7. Sta iziskuje obavezu davanja vjencanoga dara?

Jsrjli J>o lij : Jtf cJi j> juj ^ *j\& &\ Uj>i dJJu \ij^\ - ©T>

. (jlJUflil V^J ■*$ jj=~Jl C~>j(j <UI^«\j

^l-^ji ^^ J^j • ^V* <y **\*sij ~****~ s$ ^ >*j ^ ^ "- ■*** ^

JlJUaJt u-*i ^ iJUbj \$&a Jjb Dl 111 j^ll ti-fli 111 ^ C& j* ^ ^ ^*

531. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Zejda ibn Sabita, r.a., da je rekao: "Kada covjek ima (prvi)
odnos sa svojoj zenom i spuste se zastori, vjencani dar
postaje obavezan."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je miSljenje i
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

Malik ibn Enes je rekao: L 'Ako joj dadne razvod odmah
nakon toga, njoj pripada samo pola vjencanoga dara, osim u
slucaju da se (ona) duze zadrzi kod njega i on nastavi uzivati s
njom (bez intimnog odnosa), onda je obavezan predati cijeli
vjencani dar."

16

Poglavlje o braku

( jUJjl M& ob ) - A
8. Brak bez mehra ('sigar')

k Jj-j of ..: #* &\ ■&.. £& *j£$ ^ ^ " * rY

0_j& of J& ^arjjj li^ ey 1 j^^J JlJUflJl 0j& "^ - J>-^J l-ifj : J** J 15

532. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Naff od
Abdullaha Ibn Omera, r.a., da je AHahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio 'sigar'. Sigar je ako covjek vjenca svoju kcerku, pod
uvjetom da ga ovaj drugi ozeni svojom kcerkom, ali bez davanja
vjencanoga dara (mehra).

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ne moze
vjencanje zene biti zamjena za vjencani dar (mehr).

Pa ako bi je vjencao pod uvjetom da njen vjencani dar bude
to sto ce ga ovaj drugi vjencati sa svojom kcerkom, takav brak je
dopusten, a ona ima pravo na vjencani dar koji je srazmjeran
vjencanim darovima zena poput nje (njenih sestara ili rodica),
bez ikakvog umanjivanja, niti povecavanja. Ovo je stav Ebu
Hanife i vecine nasih pravnika."

( ;~J\ £& wjU ) - *
9. Brak u tajnosti

17

Muvetta' - Malik ibn Enes

Ua J& J+i> \i\j #JUbLi jfi Ji! J jj£ ^ ^l&Jt J^J Jb*-t3 iJbtj : j»a Jtf
cJUf jJj J*& (1 5al«Jjl 0^ j-Jl £& loji Stylj J^rj y^ »j tfill
^l£j jl-4i Ulj l^ i)lf DJj Ijfo? ^^ t>tf O^y'j J*j i f 0>^ 5al$JtJl

533. Obavijestio nas je Malik prenoseci od Ebuz-Zubejra
da je Omeru doveden covjek koji se ozenio uz prisustvo samo
jednog muskarca i jedne zene koji su bili svjedoci torn braku.
Omer rece: "To je brak u tajnosti i mi ga ne dopustamo. Da
sam ga prije zabranio (i razglasio propis njegove zabrane),
primijenio bih kaznenu mjeru."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, jer brak nije
dopusteno sklopiti ako nisu prisutna najmanje dva svjedoka
(muskarca). U ovom slucaju, koji je odbio Omer, bili su prisutni
muskarac i zena, i ovo se naziva brak u tajnosti, jer svjedocenje
nije upotpunjeno. A da je ono bilo upotpunjeno sa prisustvom
dvojice muskaraca ili jednog muskarca i dviju zena, takav brak
bi bio dopusten iako se i tada sklapa u tajnosti. Brak u tajnosti ce
biti nistavan ako bude obavljen bez svjedoka, ali ako se upotpuni
svjedocenje onda je to javni brak, makar ga oni i tajili."

. ill 43- j ii-w ^ Jji jAj Jb*-ts tJUj : .W* JlS

534. Muhammed veli: "Obavijestio nas je Muhammed ibn
Ebban od Hammada, a on od Ibrahima da je Omer ibnul-
Hattab, r.a., dopustio svjedocenje muskarca i dviju zena
kada se radi o sklapanju braka i njegovu razvodu."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i
Ebu Hanife."

18

Poglavlje o braku

10. O muskarcu koji sastavi u konkubinatu zenu i njenu
kcerku, ili zenu i njenu sestru

Jl : <U jp 4-tf j* ill jlp ^ Ml JL-p jjp ^y^ 1 Wj b- ^^ U J^' - F*
*^ : J^ ? 6fH\ JUj \J\J*-\ tfcjrf jw»Jl C^U U l^lj itjll jp Ji* j*p

535. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
'Ubejdullaha ibn Abdullaha ibn 'Utbe, a on od svoga oca da je
Omer upitan o konkubinatskoj vezi sa zenom i njenom
kcerkom, je li dopusteno da ima intimni odnos s jednom, a
zatim s drugom? Omer odgovori: "Ne zelim dopustiti odnos
s objema zenaina", pa mu to zabrani.

jp (JU^p JL "farj 0? : «-jji ji i-a-i jf> iSjA^\ jp dJJU Uj>t - of *\

U h) ' i g'^j-j 3jl"V 'ig-t-' : JUS ? U^iJ >*£ Ja (S»^l C-^U tf O^*"^ 1

pl-ij Up ill JUs ^1 wJ^wf J* *^"J (^* £>* f ^ £"^ ^^

•lA' jy ^j ^ aw ^ * c* ^ «A* ^ ^ ^ 1Ju *J : "^ ^

536. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Kabise ibn Zuejba da je jedan covjek upitao Osmana o
dvjema sestrama konkubinama, da li je dopusteno da budu

19

Muvetta' - Malik ibn Enes

zajedno s jednim covjekom? Osman odgovori: "To je
dopustio jedan ajet, a zabranio drugi. Ne bih to ucinio."
Covjek je izasao i sreo jednoga od ashaba Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., te mu je postavio isto pitanje. Taj mu
rece: "Da ja imam vlast u svojim rukama, pa mi bude
doveden neko ko je to ucinio, ja bih to nedjelo kaznio
odgovarajucom kaznom." Ibn Sihab veli: "Smatram da je to
bio Alija."

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Ne trebaju
se sastaviti kao konkubine zena i njena kcerka, niti zena i njena
sestra. Ammar ibn Jasir veli: "Allah nije nista zabranio kada
se radi o zenama, a da to isto nije zabranio i kada se radi o
konkubinama, osim sto mu je dopusteno da ih ima vise."
Time je zelio kazati da mu je dopusteno imati neogranicen broj
konkubina, a nije mu dopusteno imati vise od cetiriju zena, a to
je i stav Ebu Hanife,"

11. O muskarcu koji vjenca zenu, a bude sprijecen imati
intimni odnos zbog njezine ili svoje tjelesne mahane

^jjj ja ■. Jji oif 4>t i^tM j> jl*-» j& ij^it jt\ Uj>f t*AJu Kjj-l - orv

. Uirf (Jjfl *i\j l^-J» jti *-» J^-E dJ <~>j*&i *J& ^— * £d ^las-j pii 6\jfl\

oy 1^-j: 2j iw Cww b\ ill «*j iLzr j\ (jjl y>j i^U \lij : .U* Jl3
ioJJaJ ^ \4~Ji OjUsM DJj , IJLjt dii A* U> jU^ *>!j tor jj ^ <tf jUsi-l OlS
CJlT OJj toX £» djjl JjaJlS Uj CJlf dj ii-Jl Ifr--...-^ J3 y| JlS fcjjj 4yb
^3 j|j ^^^ U Jib JU£ t» >A*i Ojs*- j^j ^ jJS Olj S.L-JI l^Jl jiaj Ij^j

20

Poglavlje o braku

537. Obavijestio nas je Malik, prifiao nam je Ibn Sihab da
Se'id ibnul-Musejjib govorio: "Ko vjenca zenu, pa s njom ne
bude mogao stupiti u intimni odnos, odreduje mu se period
od jedne (hidzretske) godine. Pa ako nakon toga ne stupi sa
njom u intimni odnos, taj brak ce se razvrgnuti."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i
Ebu Hanife. Ako prode godina, a on ne bude u stanju imati
intimni odnos s njom, njoj se daje pravo izbora. Pa ako izabere
ostati s njim, ona je i nadalje njegova supruga i ona nakon toga
nikada vise nema pravo izbora. A ako izabere ostaviti ga, onda je
to neopoziv razvod braka.

A ako bi on kazao: „Ja sam imao intimni odnos s njom
godinu", pa ako se radi o udavanoj zeni (sejjib), onda se prihvata
njegova izjava, uz njegovu zakletvu. A ako se radi o djevici,
zenske osobe ce to proyjeriti, pa ako kazu da je djevica, dat ce
joj se pravo izbora nakon sto se ona zakune Allahom da nije
irnao intimni odnos s njom. AH ako kazu da je imala bracni
odnos, onda se prihvata njegova izjava daje imao intimni odnos
s njom, uz njegovu zakletvu. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine
nasih pravnika."

r jj* Jj-j U:j : J\3 -01 (-—Jit & JLa-i jP jj# Uj>l dUU Ujj^f - of A
. CJjIJ CJs-U l)1j oj CJfrU 0[ j& \i\A j& jl dysr <kj »fj*l

538. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Mudzebber
prenoseci od Se'ida ibnul- Musejjiba da je rekao: "Ko vjenca
zenu, a boluje od ludila ill neke druge bolesti, zena ima pravo
izbora: ako zeli, ostat ce s njim, a ako zeli, moze ga
napnstiti."

Muhammed je rekao: ,Ako je situacija takva da se (u
takvoj zajednici) ne moze izdrzati; pa ako bude htjela ostat ce, a

21

Muvetta' - Malik ibn Enes

ako zeli moze ga napustiti, s tim sto u drugim okolnostima ona
nema pravo izbora, osim kada se radi o impotentnom ili
kastriranom muskarcu."

12. Od djevice se trazi dopustenje kada se radi o njezinoj

udaji

: tjA* 0* [ O* J& lH ^ <J* J"^ 1 LH ^ "M" ^J^ 1 ^^* u j^ - a ?^
. frlj-ti dUi J t-J^ 1 j^J '-H^ 1 ^*J ^s^ tl' J J* J*J "^ ^J : * Usi J^

539. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah
ibnul-Fadl od Nafi'a ibn Dzubejra, a on od Ibn Abbasa, r.a., da
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Hudovica ili pustenica je
preca da sama izabere svog bracnog druga od njezinog
staratelja, a od djevice se trazi dopustenje kada se radi o
njezinoj udaji, a to dopustenje je njezina sutnja."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i
Ebu Hanife. Nema razlike, da li se radi o zenskoj osobi koja ima
oca, ili onoj koja ga nema."

j£> tSjjJrl (Cj&l JLP ^P if JL-Vl grfjJt j> .j-J Ujtff-f liUU Uj^-I -•».£»

J j^Sl OiU-J : j»JUj "Up 4ti (J L^ <&i Jj-*j «J\5 : J 13 U......-U gj jl*~»

. »>-»Sfl j&Pj uJ*ii olji j$~ M

, Jsf-b iJuJ : JU^ Jl3

540. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Kajs ibnur-
Rebi'a el-Esedi od Abdul-Kerima el-Dzezerija, a on prenio od

22

Poglavlje o braku

Se'ida ibnul-Musejjiba, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Od djevica se trazi njihova dopustenje kada se radi o
njihovoj udaji, imale one oceve ili ne."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo."

13, Brak bez staratelja 8

: tjliai-l jt ytS- J IS : Jl3 i^^-ll jt jl*-j jp Jjt j Ujj^j dUU> Uj^l - * £ >

4ii . igJjsi j* j^fjji ^i jl ; C-j-l^-i iJua J j*p JjS Asaff jflj jJbr £l£J\i
dlb j» ci*i bis tf-^ j-^i; *i ii\ i\j\ \e\ «uS &■& jbrf aiSj 4jj ^

541. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je jedan covjek
od Se'ida ibnul-Musejjiba, da je Omer ibnul-Hattab, r.a.,
rekao: "Nije ispravno da se zena udaje, osim uz dopustenje
svoga staratelja, ili nekog razumnog rodaka, ili, pak,
vladara."

8 Malik i Safija uvjetuju dopustenje zeninog staratelja kako bi bracni
ugovor bio valjan, dok su Ebu Hanife i Zufer dopustili brak i bez
dopustenja njezinog staratelja, pod uvjetom da se uda za njoj
dostojnog covjeka i uz uobicajeni mehr. Staratelj muslimanki ne
moze biti: nevjernik, maloumnik, maloljetnik, glup (blesav), rob i
zenska osoba.

23

Muvetta' - Malik ibn Enes

Muhamrned je rekao: "Nema braka osim uz dopustenje
staratelja, pa ako se sukobe ona i njezin staratelj, onda je vladar
(zamjenik, kadija) staratelj onoj koja nema svoga staratelja.

A Ebu Hanife veli: 'Ako se uda za sebi dostojnog muskarca
i ne odredi sebi malu vrijednost vjencanoga dara (mehra), takav
vid braka je dopusten. Njegov dokaz su rijeci Omera u ovom
hadisu: '... ili nekog razumnog rodaka...', neka zna da zaista on
nije staratelj, iako je Omer dopustio da je on moze vjencati, jer ju
je time zelio zastititi da ona sebi ne odredi mali iznos mehra. Pa
ako ona pravilno postupi u tome (uda se za sebi dostojnog
muskarca i odredi odgovarajuci iznos svoga mehra), dopusta se
(njezina udaja bez prisustva njezinog staratelja).'"

14. O covjeku koji se ozeni, a ne odredi zeni vjencani dar

ji Jbj ijl \qa\j - jj>£- jj ill Xj«i Uj Ot *S\j UJb- dlJU Xij*-\ - i Y

Uj U JUL* *i Ot ^^yJaiS C-jU jj Xj *#-> IjJUs^i liJU J J-aJ tii C-jIj . l$*JUi»

. Ii4 Jb=-U L-Jj : x*rf J la

542. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NafT da je
kcerka 'Ubejdullaha ibn Omera, a njezina majka je bila
kcerka Zejda ibnul-Hattaba, bila udata za sina Abdullaha
ibn Omera. Njezin muz je um to, a nije joj odredio mehr, pa
je njezina majka zahtijevala da joj se preda mehr. Ibn Omer
je rekao: "Ona nema pravo na mehr, a da ima pravo na
njega, mi joj ga ne bismo uskratili, niti bismo joj nepravdu
ucinili." Majka je odbila to prihvatiti, pa su odredili da im

24

Poglavlje o braku

Zejd ibn Sabit, r.a., presudi u torn sporu. On je presudio da
ona nema pravo na mchr, a ima pravo na nasljedstvo.

Muhammed veli: "Mi ovo ne prihvatamo."

(lj «V' &? ^J d : yAJl ^j>\ j* i* j* S4»- f> U JS^ ~ ° * r
^Jb» J1.U> U : Syu~j> j) ill JLP JUS US J^-X J? JJ OUi iSlJUo U. ^ji
jS^ Olj ill jJ \>)f# {f* ty J£ && Uii iaki II j jSj V U|jU-j j*
Jiw tit U*L : tiLJsr <y J^rj J^ tJ^jj ^J-*JJ ^J ^^r^ 1 J* J ;£** ^
- C-r43 -JL-ij <Up dill ^jL^ dtl Jj-'j <-»^*-^' u* ^^*J i/**-*""^ ti^~> j>
jilj c-y f jj* J ^JLij <U* ill J^ jiii Jj-jj «.Uadj - <sj >^£ tS-^j
ill Jj-,j JjS tiy «31ji Ujli* IjJLS rj u ^j* ^ -V* £>** : ^ ^j**-^

, JLij *J* iill ^jLp

543. Obavijestio nas je Ebu Hanife od Hammada, a on
prenio od Ibrahima en-Neha'ija, da je neki covjek ozenio zenu
a nije joj odredio mehr, te je umro prije nego sto je imao
intimni kontakt s njom. Abdullah ibn Mes'ud je povodom
toga dogadaja rekao: "Ona ima pravo na mehr koji je
srazmjeran mehru zena poput nje (njezinih rodica), bez
umanjivanja ili povecanja." Nakon sto je donio presudu,
rekao je: "Ako ona (presuda) bude ispravna, pa od Allaha je,
a ako bude pogresna, pa od mene je i od sejtana, a Allah i
Njegov Poslanik su od toga cisti." Jedan od prisutnih rece, a
do nas je predajom stiglo da se radi o M'akilu ibn Sinanu el-
Esdze'iju, jednom od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:
"Presudio si, tako mi Onoga kojim se zaklinje, presudom
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u slucaju Biru'e kcerke
Vasikove el-Esdze'ijje!" A Abdullah se obradovao kao

25

Muvetta' - Malik ibn Enes

nikada prijc zbog toga sto je njegova presuda bila istovjetna
presudi Allahovog Poslanika, s.a.v.s."

Mesruk ibnul-Edzde'a veli: "Nema nasljedstva ako
prije njega ne bude mehra."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je i stav Ebu
Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

( UOP J rj]? flljll Ub)- > s
15. O zeni koja se uda dok je u periodu priceka ('iddeta)

jL-j £i ljU^L*ij v - j — l l jj *M-" J* V^-* 1 iji^ ^j^"' i±M\* Uj^l — Qt t
J C+*&& t$£Ua3 ^JM\ JLij ^J- cJtf' 4l)l JL-P ji 4*dk iyl l>! : tfJb- Uil

L^srjj OlT (JJj — Ujlp J Cjx& 5Ijj»I UJ : j*s- JlSj U^j Jyj CJbj-^>

lJUs tj\ j> ^U- JjS Jj jyJl iJLa jp ^r j v*^ 1 j* j** Jl b*L : juj£ JlS

. <up Jto dill ^j

544. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Se'ida ibnul-Musejjiba i Sulejmana ibn Jesara da je kcerka
Talhe ibn 'IJbejduHaha bila udata za Rusejda es-Sekafija
koji joj je dao razvod, pa se u 'iddetu udala za Ebu Se'ida
ibn Munebbiha ili za Ebul-Dzulasa ibn Munejjeta sto je bio
povod da je Omer, r.a., udari, a i njezinoga muza s nekoliko
udaraca stapom, zatim ih je rastavio. Omer, r.a., je torn
prilikom rekao: "Zena koja se uda u periodu svoga priceka
('iddeta), a njezin muz nije imao intimni odnos s njom, u torn

26

Poglavlje o braku

slucaju njih dvoje ce se rastaviti, ali ce upotpuniti ostatak
svog 'iddeta od prvog muza, a drugi muz ce biti jedan od
potencijalnih prosaca. A ako je imao intinini odnos s njoni.
njih dvoje ce se rastaviti, pa ce upotpuniti svoj 'iddet od
prvog muza, pa ce onda sacekati da prode 'iddet od drugog
muza, a nakon toga je vise nikada ne moze ozeniti." Se'id
ibnul-Musejjib veli: "A njoj pripada njezin mehr zbog toga
sto je imao intinini odnos s njom."

Muhammed je rekao: "Do nas je predajom dosio da je
Omer ibnul-Hattab promijenio svoj stav i prihvatio stav Alije ibn

Ebi Taliba, r.a. (sto slijedi),"

ji/ jlp ^ Jiii c-» J J*!*i igSi-w» j>fj \jJ w*s jlj u^> Jy ut J>0

. U$* ill ^j U& c*> CH (/^ J J* lii J** £*"J* • * u °i J*^'

545. Obavijestio nas je El-Hasen ibn 'Umare od El-Hakema
ibn 'Ujejne, a on od Mudzahida, koji je kazao: "Omer ibnul-
Hattab je promijenio svoj stav o pitanju one koja se uda dok
je u periodu 'iddeta i prihvatio je stav Alije. Naime, Omer je
rekao: 'Ako bude imao intimni odnos s njom, njih dvoje ce
biti rastavljeni i nikada se vise nece moci vjencati.' Uzeo je
njezin mehr i stavio ga u bejtul-mal. Alija je rekao: "Ona
ima pravo na mehr zbog toga sto je imao intimni odnos s
njom. A kada protekne njezin 'iddet od prvog muza, drugi
muz je, ako hoce, moze ozeniti." Omer je odustao od svoga
stava i prihvatio Alijin stav o torn pitanju."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu

Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

27

Miwetta' - Malik ibn Enes

f Ij-^j jr f^l 5juj' o-Ltli ^jj ^f* *iU* S'y 1 <J' ! V' ci' LH ^ il •^ J*
$.1^*3 Lotf IjJj OAJj ,r li-A>j j4^' ^*ij ^*"jj J ^ p Ci^oi c-b- &&■ CJTjj?
j* jiLi s-Uai JLLfhUH Jj*l «.LJ ^ *.U-j y>* l*ai olkiM jj j*p J| ^jj
CijA\S cJa* CC 4^jj ^* **jil *AA t»1 &jtfi\ Uf : j^w atjll cJlii ilUi
till oijjl wjUjIj <u?i£j ^JUi ^jj UU>I Ud IgJu J UuJj i_A^?x3 tUoJl
1 «UI Ui : ^ JV3j U^uj Jyj (iUJb j** \^IXa3 j^j IjJaj J jJjJl i)^

***•* t>° j 5 ^ y - ^ 1 ■^ *** ° tUr ^ Jj 4 ^ 1 *^j A* 51 ^ ^j : • utf J 15

jwj Ufu; Jjij Jj^i jjjjl j$i jb$>\ 4-j ^ JiV Uto (olj 5(jl1 jOj ^ ^5

546. Obavijestio nas je Jezid ibn Abdullah ibnul-Had od
Muhammeda ibn Ibrahima, a on prenio od Sulejmana ibn Jesara
da je Abdullah ibn Ebi Umejje rekao: "Jednoj zeni je umro
muz, te je bila u 'iddetu cetiri mjeseca i deset dana, zatim se
udala nakon isteka 'iddeta, pa je kod drugog niuza provela
cetiri i po mjeseca, a zatim je rod Ha potpuno (zdravo) dijete.
Njezin muz je otisao Omeru ibnul-Hattabu, r.a., a on je
pozvao starije i iskusne zene koje su dozivjele i predislamski
period te ih je upitao o tome. Jedna od till zena rece: ' Ja cu te
obavijestiti: Toj zeni je umro prvi muz nakon sto je zanijela,
pa joj je potekla krv (hajda ili dr.), a njezin plod u stomaku je
zakrzljao, a kada je njezin drugi muz za kojeg se udala imao
intimni odnos s njom, do ploda je doprla sjemena tekucina, a
zatim se pokrenuo u njezinom stomaku i razvio se/ Omer je
prih vatio njezine rijeci kao istinite i razvrgnuo taj brak.
Omer rece: "O njima dvoma sam samo dobro cuo", i dijete
je pripisao prvom rnuzu."

28

Poglavlje o braku

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Dijete pripada
prvom muzu, jer ga je ona rodila kod drugog muza s kojim je
bila kraci period od sest mjeseci, a zena ne moze roditi potpuno
dijete u periodu kracem od sest mjeseci. Zato je to dijete od
prvog muza, a brak se razvrgne izmedu nje i drugog muza i ona
ima pravo na mehr zbog toga sto je imao intimni odnos s njom, i
to onaj koji je manji od ugovorenog i uobicajenog. Ovo je stav i
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

( JjsJl udt* ) - VI
16. O ejakulaciji izvan spolnog organa zene (kontracepcija)

547. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Salim Ebun-
Nadr od Amira ibn Sa'da ibn Ebi Vekkasa, a on prenio od svog
oca da je ejakulirao izvan spolnog organa svoje zene.

. Jjw dtf <-»jif b! t)t :i_jjjj j,l jJj ^ j* (JjLojH'i

548. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Salim Ebun-
Nadr od Abdur-Rahmana ibn Efleha, sluge Ebu Ejjuba el-
Ensarija, a on od Ebu Ejjubove zene da je Ebu Ejjub, r.a.,
ejakulirao izvan spolnog organa (svoje supruge).

9 El-'azl, se moze prevesti i kao izvlacenje spolnog uda iz vulve pred
ejakulaciju, ne zeleci zacece.

29

Muvetta' - Malik ibn Enes

: hj* j> $f# j> ^l*i-! tf> cij^ J£s-» Oi '**** U J^ ! ^ U U J^ f ~ ° i *

^ jJj jf ^! v*^ ^ £*' j-* trJ tfj'yr ^ ^i ■*»—
dU ill yp : cJi : Jl3 ^bjur V 4s31 : Jli : JlS ? Jj*lM ^ J-*£ at j^uu

. jJUff : Jij JU* Jij j* ^i £^ C^f Jij : J^ **U C£&
U*^ Di^ *^i If* Jj« C>\ ^ ^ J^-jJj *rjj i*Si CJ\T lijj Oib ^J If*

549. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Damre ibn
Se'id el-Mazini od Hadzdzadza ibn 'Amra ibn Gazijje da je on
sjedio kod Zejda ibn Sabita kada mu je dosao Ibn Kahd,
covjek iz Jemena, i upitao ga: "O Ebu Se'ide, ja imam
robinje (konkubine), a medu zcnama koje imam nema mi
drazih od njih, ali mi se ne dopada da sa svima njima imam
djecu, pa da li cu ejakulirati izvan spolnog organa tih zena?"
Zejd rece: "Daj mu fetvu (odgovori mu), o Hadzdzadzu!"
Rekao sam: "Allah ti oprostio grijehe, mi sjedimo kod tebe
da bismo naucili od tebe." Zejd ponovi: "Daj mu fetvu!"
Odgovorih: "To je tvoja njiva, ako hoces, nemoj je zalijevati,
a ako hoces, zalijevaj je." "Ovo sam slusao od Zejda", a
Zejd rece: "Istinu je rekao."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ne smatramo da
ima smetnje da covjek ima snosaj izvan spolnog organa robinje
(konkubine), a kada se radi o slobodnoj zeni koja nije robinja, ne
bi trebao to ciniti, osim uz njezino dopustenje. 1 A ako bi robinja

10 Islam je poveo racuna i o intimnom zadovoljstvu oba supruznika, a
nikako samo jednoga na stetu drugoga. Intimni zivot supruznika i
njihovo zadovoljstvo u njemu je veoma vazan faktor bracne veze
ciji uspjeh i harmonija umnogome zavisi od uspjesnosti intimnih

30

Poglavlje o braku

odnosa. U protivnom, imamo brak u kome zavladaju osjecaji

dusevnog nemira, rastresenosti, potistenosti, nervoze, psihicke

nestabilnosti, a moze dovesti i do unistenja i propasti braka.

Mozda neki misle da je islam zanemario ovu vrstu problema, ili da

nije dao smjernice za intimni zivot supruznika, ali oni se varaju.

Islam priznaje postojanje poriva i strasti koje je Allah, dz.s., stvorio

u covjeku. U isto vrijeme, on kritikuje one koji te porive smatraju

necim necistim i niskim, nedostojnim ljudskih bica. Allah, dz.s., u

Svojoj Casnoj Knjizi spominje, u kontekstu nekih propisa, i intimni

odnos, pa kaze: „Dopusta vam se da se u noci posta sastajete s

vasim zenama (imate intimne odnose), one su vasa odjeca, a vi ste

njihova odjeca... Nemojte se s njima sastajati dok ste mu'tekifi u

dzamijama..." (El-Bekare, 187) A u drugom ajetu: „I pitaju te o

mjeseenom pranju, reci: 'To je neprijatnost', zato ne opcite sa

zenama za vrijeme mjesecnoga pranja i ne prilazite im dok se ne

ociste. A kad se ociste (okupaju), onda im prilazite onako kako vam

je Allah naredio..." (En-Nisa' 222) Islam je utvrdio pravo svakog od

supruznika na intimne odnose i potakao je na njih, smatrajuci ih

ibadetom kojim se covjek priblizava zadovoljstvu Uzvisenog

Allaha. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Vi i u spolnom odnosu

imate nagradu." Ashabi su upitali: „Zar ce neko od nas imati

nagradu kada utoli svoju spolnu zelju i nagon?" Allahov Poslanik,

s.a.v.s., rece: „Da. Zar nece biti kaznjen u slucaju ako ima

nedopusteni intimni odnos, pa isto tako ce biti nagraden ako ima

halal odnos. Zar vi samo racunate ono sto je zlo, a ne uzimate u

obzir ono sto je dobro?!"

Islam je obavezao muskarca da ispuni pravo zene na intimni odnos
u kojem ce biti zadovoljeni njeni intimni prohtjevi. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je rekao Abdullahu ibn Amru, koji je po danu
postio, a nocu klanjao nafile: „Tvoje tijelo ima kod tebe svoja
prava, i tvoja zena ima kod tebe svoja prava." Imam Gazali, Allah
mu se smilovao, kaze: „Treba da (shodno njenim potrebama) ima
intimni odnos s njom najmanje jedanput u cetiri noci, pa i vise ili
manje od toga, ako ona ima potrebu za tim." ('Ihja' 'ulumid-din',
2/50, na arapskom jeziku) Islam je skrenuo paznju da muskarcu ne
smije biti cilj samo zadovoljenje svoje potrebe, ne obracajuci paznju
na osjecanja i potrebe svoje supruge. Imam Gazali u navedenom
djelu detaljno spominje islamski bonton (predigru, sami tok

31

Muvetta' - Malik ibn Enes

bila njegova supruga, ne treba to ciniti, osim uz dopustenje
njezinoga gospodara. To je stav i Ebu Hanife."

a\ s* & k jlp & Ai ^ & Ju 0* ^^ o>> u J^ f ^ u u j^ " ep *

.1// ji j* ij!j*u ^jJj -4 c-sj-i •*! « (it ^3 Ait 1*1*4
j^irt j ij^ai oi ^uu j*ha ^ ** Ai ^j j** liA e^ ^ : ■*** ^

j*p jfj flUi Jiy CJftbjJ <d 5ij\sr ^j CjU # Jtf 0* 1*1* •** ■ j*j>i r»J

. jbf-ts tJ^i 4w ^ftSi ^L*j 4-Ip ill ^

550. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Salima ibn Abdullaha, a on od Abdullaha ibn Omera da je Omer
ibnul-Hattab, r.a., rekao: "Sta misle ljudi koji imaju snosaj
izvan spolnog organa svojih robinja! Nemojte misliti da ce
mi doci robinja ciji gospodar priznaje kako je imao intimni
odnos s njom, a da mu ja necu pripisati njezino dijete. Zato,
cinite to i nadalje, ili se prodite toga!"

Muhammed je rekao: "Omer je ovako postupio zato da bi
upozorio ljude i zaprijetio im da ne izgube svoje robinje, a imaju
s njima intimne odnose.

Do nas je predajom doslo da je Zejd ibn Sabit, r.a., imao
intimni odnos sa svojom robinjom koja je rodila dijete, ali ga
je on porekao,

Takoder je Omer ibnul-Hattab, r.a., imao intimni odnos
s robinjom koja je zanijela, pa je rekao: 'O Allahu, ne
dopusti da Omerovoj porodici bude pridruzen onaj koji nije

intimnog odnosa i njegov zavrsetak) koji tretira ovaj segment
bracnog zivota.

32

Poglavlje o braku

od njih.' Robin ja je rodila crno dijete i priznala je da je to
dijete jednog pastira, a Omer je opovrgao njenu prethodnu
izjavu u kojoj mu ona pripisuje to dijete.

Ebu Hanife je govorio: 'Ako joj zabrani kretanje i ne
dopusti da izlazi, pa ona zatrudni, nije mu dopusteno, s moraine
strane, poreci da je to njegovo dijete/ i mi ovo prihvatamo."

ji j** Jtf : cJtf jl»* jf c~y M-" j* ^iu &•**■ viiJu Uj^i - oe>

551. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Safijje, kcerke Ebu 'Ubejde, da je pripovijedala od Omera ibnul-
Hattaba, r.a., koji je rekao: "Sta misle ljudi koji imaju intimni
odnos sa svojim robin jama, zatim ih pustaju da izlaze! Tako
mi Allaha, nemojte misliti da ce mi doci robinja ciji gospodar
priznaje da je imao intimni odnos s njom, a da mu ja necu
pripisati njezino dijete, pa ih nastavite pustati ili ih
zadrzite!"

33

Poglavlje o razvodu braka

POGLAVLJE O RAZVODU BRAKA

11

( kJl i3*Ak Mfe) ~^!
1. Razvod braka koji je u skladu sa sunnetom

^j b } : tji j** jjI CjiC : J\5 jlyi ^ iill X* UJ>to- ilta Ujj*f -oat
j* j$kr iij?- p L3r j* j^ IjaUs Uj* J-ai I^aUsj (Ji 4!—3l <3*AJp : x>^ J\s

552. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar da je cuo Ibn Omera kako uci ajet: "O vjerovjesnice,
kada budete pustali vase zene, pustajte ih na pocetku perioda

kada su ciste."

Muhammed je rekao: "Razvod braka koji je u skladu sa
sunnetom je da covjek razvede zenu na pocetku njezinoga

11 Razvod braka je raskid bracnog ugovora koji je u islamu dozvoljen,
iako je islam propisao nekoliko koraka koji imaju za cilj pokusaj
ocuvanja bracne veze. Ti koraci su spomenuti u kur'anskim ajetima
sure En-Nisa', 34. i 35. Ako ti koraci ne dovedu do ocuvanja braka,
onda muz daje zeni razvod braka, ili moze doci do sporazumnog
razvoda, ili sudskog razvoda braka.

12 Et-Talak, 1. Ovdje je citiran ajet po kiraetu koji se prenosi od Ibn
Abbasa i Ibn Omera, r.a. a ta predaja od njih dvojice je ocijenjena
kao „sazz t; (neprihvatljiva) predaja, tako da se ne moze prihvatiti i
smatrati kur'anskim ajetom, kao gto kod nas (hanefija) ne moze
imati stepen ahad hadisa.

35

Muvetta' - Malik ibn Enes

perioda kada je cista i u periodu kada nije imao s njom intimni
odnos, odnosno kada se ocisti (okupa) od mjesecnice (hajza) a
prije nego §to se intimno sastane s njom. Ovo je stav i Ebu
Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

j jttiv j*j 4j1/1 jik 4i\ s& j> &1JL* tf ^ Uj^t OJJU \ijf\ -oat
ill J^j di3i j* >* jLi ^j U* i>> ^ ill J^-j .14?

S.U-JI U jUtf 0? At yt ^II SJbdl £U4 ^-j: 01 Ji l^alfe »IA t>Jj a* l$£~M *U

553. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, r.a, da je on dao razvod svojoj zeni dok
je imala mjesecnicu, a to se desilo za zivota Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. Omer je upitao Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., za taj slucaj, pa mu je rekao: "Naredi mu da je vrati,
zatim, neka je zadrzi kod sebe sve dok se ne ocisti (okupa
nakon mjesecnice), zatim, kada bude imala ponovo
mjesecnicu i od nje se ocisti, ako bude htio, moze je jos
zadrzati, ili, ako bude htio, moze je razvesti prije nego sto
bude imao intimni sastanak s njom. To je period u kojem je
Allah naredio da se u njemu mogu razvesti zene."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo."

( JLnJI CJ- SrjJ-1 d*^P <-*b ) - t

2. Razvod koji se daje slobodnoj zeni koja je udata za roba

i«JU j»f t_Jt& UJi d i***U ji -ut^ ap ^j*jl* Ufcte ^ u %s^ -oat

36

Poglavlje o razvodu braka

554. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Se'ida ibnul-Musejjiba da je Nufej', Ummii Sclemin rob koji je
otkupio svoju slobodu, bio ozenjen slobodnom zenom, te joj
je dva puta dao razvod braka, pa je zatrazio fetvu od
Osmana ibn 'Affana, r.a., koji mu rece: "Zabranjena ti je." 13

ft Ijlp l>IS* U-ii Jl : jUj j» 0U»L> jp JUjJi j>\ L&b- diiU Uj>l - see

JU i>T jAj jr jjjl JLP 4JLU dU J jP <dL»i (JUiP jb L)f JLij <Up ill ^jU*

. di-U c-*^ ^Up c-»y : *i\J& U«-3r aljJLuli aJLj c-jtf jt JUj

555. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od
Sulejmana ibn Jesara, da je Nufej' bio Ummu Selemin rob, iii
rob koji je otkupio svoju slobodu, a bio je ozenjen slobodnom
zenom koju je razveo dva puta, pa su mu supruge Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., naredile da ode Osmanu, r.a., i upita ga za
taj slucaj. Susreo se s njim kod Deredza u momentu kada se
drzao za ruku sa Zejdom ibn Sabitom, r.a., te mu je postavio
pitanje, a obojica mu uzurbano odgovorise: "Zabranjena ti
je, zabranjena ti je!"

JM j^\ <u1y>l jlnSI jlk lit : JV5 j*p ji\ ,jP ^SU \ij*J dUU Ujjsf-t - oo"\

i»"!|l SJLPj i.jj 4j^J Sj}~\ flJPj iaf j! C-itf Sy OjvP l^-jj p&j JJP- C-»j9-

j^Jl : OjJji ^iis Ujl^S Up U> U19 I Jus J ^Uil Jfc*-\ J£ : ju* J\a

Njihov brak je razvrgnut, nakon sto je dva puta razvede.

Mjesto u blizini Medine, po Zerkaniju, ili se ovdje misli na

stepenice dzamije, kako je prokomentarisao Kari.

37

Muvetta' - Malik ibn Enes

OldUh? 3J*U i^i^tj Jtiiy Uj*s a*Si ^ j**l t>^ liij J,toj 4jU &\

. Ju; Jii J\3 US'

556. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je rekao: "Kada rob dva puta razvede svoju
zenu, ona mu postaje zabranjena sve dok se ne uda za
drugog covjeka, svejedno bila ona slobodna zena ili robinja,
'Iddet slobodne zene je tri mjesecnice, a 'iddet robinje je
dvije mjesecnice."

Muhammed je rekao: "Ucenjaci se razilaze oko ovog
pitanja. Nasi pravnici kazu: 'Talak (razvod braka koji daje muz
svojoj zeni) je u vezi sa zenama, a i 'iddet je svojstven zenama,
jer Allah, dz.s., kaze: "Vi ih u vrijeme kad su ciste (nakon isteka
'iddeta) pustite!" Razvod braka je u vezi s protokom 'iddeta.

Ako bi slobodna zena bila udata za roba, njezin 'iddet traje
tri mjesecna pranja (mjesecnice), a srazmjerno broju perioda
mjesecnice je i broj od tri razvoda, kao sto kaze Uzviseni Allah.

A ako slobodni muskarac bude ozenjen robinjom, njezin
'iddet traje dvije mjesecnice, a srazmjerno broju perioda
mjesecnice je i broj od dva razvoda, kao sto kaze Uzviseni Allah.

ji &\ JLP Jy j»j . j4 SJlidlj sA-Jb J^UaJl : tJlfc J,} jt ^ J^ : J>_

557. Muhammed veli: "Ibrahim ibn Jezid el-Mekki je
rekao: 'Cuo sam Ata-a ibn Ebi Rebaha da kaze: 'Alija ibn Ebi
Talib,r.a., je kazao: 'Talak je vezan za zene, a i 'iddet je
svojstven zenama.' To je stav i Abdullaha ibn Mes'uda, Ebu
Hanife i vecine nasih pravnika."'

38

Poglavlje o razvodu braka

( 1$lj jS- J C-J.I ja Lf* Jj^ l j 3jj=A' aalkUJ Sj5o U i-*b ) — f

3. Sta je pokudeno zeni koja je dobila neopozivi razvod
braka 5 i hudovici u vezi s nocivanjem izvan svoje kuce

Jjdl *tfj fcjsil C^J *i : Jji Otf ^r** #1 t)t ^3U UUb- dAJu \ij^\ - A

*il C—J "^j l^ulj^ J jlfJlj r- j^ lilS Ig^P J jail Ul . Jb^U IJU&j : JUrf J IS
J c-tb U Ijli "ij *^J r- j£ ^i 5jjV J&* j' CJlS' iija-fl 4iUail Wj 1$~j J

. LilgiS jrf iaUJlj iLw jl JjS j»j . L&J*

558. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je Ibn
Omer, r.a., govorio: "Nije dopusten o zeni koja je dobila
neopozivi razvod braka i hudovici nocivati negdje drugo
osim u kuci svoga muza."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Sto se tice
hudovice, njoj je dopusten izlazak iz kuce po danu radi njezinih
potreba, ali moze nocivati samo u svojoj kuci. A zeni koja je
dobila neopozivi razvod braka ili opozivi razvod nije dopusten
izlazak iz kuce danju ili nocu sve dok ne istekne njezin 'iddet.
Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

Zena koja je dobila neopozivi razvod braka ne moze se vratiti muzu,
osim uz sklapanje novog bracnog ugovora, svejedno je li to njegovo
pustanje zene bilo prvi, drugi put, ili treci put.

39

Muvetta' - Malik ibn Enes

( 5 *Je Jjll && jj£ J* giJJ^ 1 J flJ ^ P& J* - ^ yW ) - .1

4. Je li dopusteno da vlasnik razvede zenu svoga roba nakon
sto mu je odobrio sklapanje braka?

01 J oJ-«J M ja : J ji Otf ail yw* ^ j* ^ Uj&\ £^ Uj?-\ ~ ° ° *>

559. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je govorio: "Ko dopusti svom robu da se ozeni,
onda nije dopusteno da njegovoj zeni dadne razvod neko
drugi osim roba (njezinog muza). A ako bi covjek uzeo sebi
robinju svoga sluge (roba) Hi robin ju svoje robin je koja mu
je rodila dijete, onda u tome nema grijeha."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu
Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

j*p Jl s-br tis 2 * jia*J <X* J' : y>* CH 1 O* ^ ^^ ^^ Uj!> ' - * V
- ijli-l Jyu j^p OUT j - JJ^i tojbr <£*&f i#"***» ^1 '• J^ t-H^" 1 #
: Jls ijjjs- ^» : Jl3 ? dlajbr cJUs U JU* J* jll Ji y** J-ijti IaUoj jAj
jj iilj Ul : j^p J\a ^ : JUS sjlp OlT ^ jfc* <uJl jUt* ? ulkf Jjt

. ?& dkUJr cJj^-l

J^yi OS lAlkj Of ox* dsjj^ J*-^ £jj til i/ri *$ ■ te^ ^J : •*** ^
019 Lgsrjj 01 J* U^lj Jyii Of si! jl j-Jj 9^J j* dsrjj li) -M^ 1 ^ SiyJlj

^yaiij Lr J-i j^ tf^t u y* ^ f U ?' **** iUl ^ ^ ^ ^ f** ^J

. Usj-i ^Mwjf dUJu jL II j

40

Poglavlje o razvodu braka

560. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je rob jednog covjeka iz piemen a Sekif dosao
Omeru ibnuI-Hattabu, r.a., pozalio mu se, rekavsi: "Moj
gospodar me ozenio torn i torn svojom robinjom", a Omer je
poznavao tu robinju, "zatim s njom ima intimne kontakte."
Omer je poslao po njega, pa mu je rekao: "Sta ima u vezi s
torn i torn tvojom robinjom?" On odgovori: "Ona je u mom
vlasnistvu." "A da li imas intimne odnose s njom?, ponovo
upita Omer. Neki Ijudi koji su bili u Omerovom drustvu
naisaretise mu da ne prizna, pa on rece: "Ne, nemam." Omer
rece: "Tako mi Allaha, da si priznao, odredio bih ti zestoku
kaznu."

Muhammed veli: Mi ovo prihvatamo. Ako vlasnik ozeni
svoga roba svojom robinjom, ne treba imati intimne odnose s
njom, jer je razvod braka i razvrgnuce bracne veze u rukama
roba kojeg ozeni njegov gospodar. Njegov gospodar ih nema
pravo rastaviti nakon sto ih je vjeneao. Pa ako bi imao intimne
odnose s njom, onda ce biti ukoren i kritikovan, a ako bi to
ponovo uradio, vladar ce preduzeti odgovarajuce kaznene mjere,
poput zatvora ili batina ciji broj ne smije preci cifru od cetrdeset
udaraea bicem."

( Jit j! Ulkpl \£ j£"\i l^-jj j* £Jb» o\J,\ ub ) -fi

5, O zeni koja se sporazumno razvede od svoga muza, uz veci
ili manji iznos mehra koji joj je dao

s.^ J& l^rjj jf c*U^i M-aJ Wy ^ '■ ^ ^^ ^^ ^Jr^ - °^ \

41

Muvetta' - Malik ibn Enes

561. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi', da se
Safijjina robinja sporazumno razvela od svoga muza, dajuci
mu sve sto je posjedovala, a Ibn Omer, r.a., nije doveo u
pitanje ispravnost takvoga postupka.

Muhammed je rekao: "Pravno je dopusteno zeni da ustupi bilo
sta prilikom sporazumnog razvoda braka, ali mi ne volimo da on
od nje uzme vise od onoga sto joj je dao, i pored toga sto je zena
bila uzrok sukoba i neslaganja. A ako bi sukob i neslaganje bili
izazvani njegovim odnosom, nije nam drago da od nje ista
uzima, bilo to malo ill mnogo, pa ako bi i uzeo, pravno je
dopusteno, iako mu je to mekruh kada se radi o moralnoj
dimenziji, a to je stav i Ebu Hanife."

< d*u» j* &&. ^ gja-i ^ )

- %

6. Koliko se razvoda broji kada dode do sporazumnog
razvoda braka?

& &*L&\ &3» *H* J* ^ 0* l lf Ct f 1 ^ ^ ^ u ^ ~ °^

. cjf U J* j$i tui car 1 0j& C>f *^i «-UaJ ^ : J^ diU
. uytf Oj£i Ulji jt tf^tf ^ *}\ Jb'b UJJaJ giij-1 i^li \Mj : -U* Jl5

562. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn
'Urve od svoga oca, a on od Dzumhana, sluge Eslemijjina, koji je
prenio od Ummu Bekr el-Eslemijje da se ona sporazumno
razvela od svoga muza Abdullaha ibn Usejda, zatim su njih
dvoje otisli Osmanu ibn 'Affanu, r.a., da ga upitaju o svom
slucaju, pa im je on rekao: "To se racuna kao jedno

42

Poglavlje o razvodu braka

pustanje, osim ukoliko je ona nesto drugo izgovorila (od
mehra), te se u torn slucaju postupa prema onome sto je
izgovoreno."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Sporazumni razvod
braka ima status jednog neopozivog pustanja zene (bain), osim
ako kaze ili srcano odluci (zanijeti) da je pusta tri puta, onda se
racuna da je tri puta pustio.

( jJlk ^ Aj*Ai o»& lij J_ji J^-ji 1 ^ ) ~ V

7. O covjeku koji kaze: „Ako se ozenim doticnom zenom, ona
je razvedena (pustena)"

J\5 151 : Jji otf 4if jot- j> &\ JL* j* jf Ujv^f dliU KjA - *"VV
jlT lilj LfM& 151 dUiT ^ j)0> ^ jilt ^ 3«W cj*& I5J : J* jit

. JlS UT ^ U^S _ji j^ 1 $ »Jb-i j IftUs

563. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Mudzebber da
je Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Kada covjek rekne: 'Ako
se ozenim doticnom zenom, ona je razvedena', ta njegova
izjava je validna ako je ozeni, A ako je pusti jednom, dva, ili
tri puta, onda se postupa shodno njegovoj izjavi."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu
Hanife."' 6

16 &_«-

Safija smatra da takva vrsta uvjetovanog razvoda nema svoju
pravnu snagu, tj. takav razvod se neee desiti u slucaju da je ozeni, i
kao argument navodi hadis: ,,Nema razvoda prije sklapanja
braka."(Ibn Mazdze)

43

Muvetta' - Malik ibn Enes

^i Si^Ai CJTjj 1 0\ CiS J] : JL53 ** «01> ^J .-jtfaiM j* j** JL *Asrj

564. Obavijestio nas je Malik od Se'ida ibn 'Amra ibn
Sulejma ez-Zurekija, a on prenio od El-Kasima ibn Muhammeda,
da je neki covjek upitao Omera ibnul-Hattaba, r.a.: "Ako
kazem: 'Ako se ozenim doticnom zenom, on a je meni poput
leda moje majke.'" Omer odgovori: "Ako je ozenis, ne
priblizavaj joj se sve dok se ne iskupis (keffaret uCinis)!'*

Muhammed veli: ''Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu
Hanife. Takva osoba ima status onoga koji je sam sebi zabranio
(intimni) odnos s torn zenom koja mu je dopustena, i uporedio je
sa svojom majkom (zihar), tako, u slucaju da je ozeni, ne smije
joj se (intimno) pribliziti sve dok ne ucini keffaret," 1

( J/Jl \&rjjrt f ^jj £jj=* Cj&fa 3 s *^ eS ^*"J3 ^^ 5 l^ ^ ) ~ A

8. O zeni koju njezin muz pusti jednom ili dva puta, pa je
ozeni drugi covjek, a zatim je ponovo ozeni prvi muz

jfr s ...lt j> Ji*-. j jL-i ji JU-L- jp ^ysjJl Uj>! AllU U jj»fc( -810

17 Iskup (keffaret) se sastoji u tome da roba oslobodi ropstva, ili da
dva mjeseca uzastopce posti, ili da nahrani sezdeset siromaha
(prosjecnim ruckom i vecerom). Sa zenom ne smije imati intimne
odnose sve dok se ne iskupi.

44

Poglavlje o razvodu braka

\4 J^i U Ojw Jj^l ,ji cote lij : lM a 4^" j*' ^ • ^ ^J : iUrf J 1 *
j*L* jjI JjS jaj . otM=— • o\iJlk> c^ jbj^r JOb Js- cote j#$l

565. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Sulejmana ibn Jesara i Se'ida ibnul-Musejjiba, a oni od Ebu
Hurejre, r.a., da je on upitao Omera ibnul-Hattaba, r.a.,
koliko pustanja se racuna zeni ciji muz je jednom Hi dva
puta pusti, zatim je ostavi sve dok ne bude u periodu kada
joj je do p listen novi brak (tj. dok joj ne prode 'iddet), a potom
se ona uda za drugog covjeka, pa on umre ill je razvede, te je
ponovo ozeni njezin prvi muz?" Omer odgovori: "Racuna joj
se preostali broj pustanja." (tj. ubrajajuci prethodna pustanja
prvog muza)

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. A Ebu Hanife je
rekao: 'Ako se vrati svom prvom muzu nakon sto je imala
intimni odnos s drugim muzem, racunat ce taj razvod kao novi
ciklus od tri eventualna pustanja.' Ovo je stav Ibn 'Abbasa i Ibn

Omera, r.a."

9, O covjeku koji svoje pravo razvoda braka ustupi zeni Hi

nekome drugom

JUj jj h: j& jS- £Jj j» Jj j ji l)U-L> j» JUt-i \jj^\ dBU Ujj^f -em
Jtfj aWJU" aU-f-j jgsfr <^l ^j ^m atflS 8JL£ UJl*- JIT Ail : C->tf jj Jj j jf-
Je ^ u : J Jia ^Jjlii U.U \Ajft\ 'Jy\ C-£U : JUi S cUC* U : -*J

45

Muvetta' - Malik ibn Enes

cJj 5^-1 j ^\£$ c*^> o\ tyij CSS Ji >HJ ^ J 15 J-^ : JlM dAia

. ■: >■* U «.UaiJl : U#* a»> ^>j s-^ (^ t* l^J ^ ^ ^^

566. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Se'id ibn
Sulejman ibn Zejd ibn Sabit od Haridze ibn Zejda da je on
sjedio kod Zejda ibn Sabita, r.a., kada mu je dosao jedan
covjek placnih ociju iz plemena Benu ebi 'Atik, te ga Zejd
upita: "Sta ti je?" Ovaj odgovori: "Ustupio sam pravo
razvoda svojoj zeni, pa me je napustila." Zejd ga ponovo
upita: "A sta te natjeralo da to ucinis?" Ovaj covjek
odgovori: "Allahovo odredenje." Zejd mu potom rece:
"Vrati je ako hoces, jer je to jedno pustanje, a ti imas najvise
prava kada se radi o njoj."

Muhammed je rekao: "Kod nas se gleda u namjeru muza,
pa ako je namjeravao jedno pustanje, onda se i desilo jedno
neopozivo pustanje (bain), a on ima pravo biti jedan od prosaca.
A ako je namjeravao tri pustanja, onda su se i desila tri
uzastopna pustanja. Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih
pravnika. Alija ibn Ebi Talib i Osman ibn 'Affan, r.a., smatraju
da je njezina namjera u tome presudna.

I&Bp VI U^rjj U :1ji\3j . £id>} & J 3 *^ ^ J* '** ^ f **>$
. \Wt tiiii jC ^ii 4a^ O^ li^f iiJP jU^S cjS" u :cJ13j

4Jjls5

,3

46

Poglavlje o razvodu braka

567. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur-
Rahman ibnul-Kasim od svoga oca, a on od Aise, r.a., da je ona
zaprosila Kurejl.ni, kcerku Ebu Umejje, za Abdur-Rahmana
ibn Ebi Bekra (svoga brata), pa su ga ozenili. Zatim se njezina
rodbina naljutila na Abdur-Rahmana ibn Ebi Bekra (zbog
povremenih grubosti u njegovom ophodenju prema drugima) i
rekli su: "Udali smo je samo zbog 'Aise i njezinoga
posredovanja," 'Aisa je poslala poruku Abdur-Rahmanu, u
kojoj mu je prenijela njihove rijeci, a on je prepustio Kurejbi
da odluci, te je ona izabrala ostati s njim i tada je rekla: "Ne
bih izabrala nekoga drugoga pored tebe", i ostala je zivjeti s
njim, a to nije bio talak (razvod).*'

Cjtjj Ui : 3_^JU j* <u»l jp (e-tfll jj j3-J\ JU* Uj^f dS\A Ujj#J - o\h
Ui fUJb i^JiP j3-jJl JU-j jujll j) jJLAl _£> ,j\ j> j2-J\ JLP c-j Z-axr

lj <l£ Julyl CJ^ <U_h3 lyif */} £*£ Uj <ULj <u!p CJbij j-J ^^La j£3 j

. iWfc dJJi j£*

568, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur-
Rahman ibnul-Kasim od svoga oca, a on od Aise, r.a., da je ona
vj erica la Hafsu, kcerku Abdur-Rahmana ibn Ebi Bekra, za
Munzira ibnuz-Zubejra, a Abdur-Rahman (Hafsin otac) je
bio na putu u Saniu. Nakon sto se Abdur-Rahman vratio,
rekao je: "Zar se sa mnom tako postupa i o mojini kcerkama
odlucuje bez konsultovanja sa mnom? 'Aisa je o tome
obavijestila Munzira ibnuz-Zubejra koji rece: "Odluka je u
rukama Abdur-Rahmana." A Abdur-Rahman na to
odgovori: "Nemam nista protiv njega, ali ja nisam od onih
koji dopustaju da im se o kcerkama odlucuje bez
konsultovanja s njim a, i ne zelim ponistiti ono sto si ti

47

Muvetta' - Malik ibn Enes

izvrsila." Njegova kcerka je ostala u braku sa svojim muzem
i to nije bio taluk."

Jsrjil dLL. fit : Jji Jtf" d j** #\ jP ^U tijj*f diJU Uj>l - 01*
ao^ij iaJkf VI Jji (I : JjSJ i$Jp jCj Of ill c-aa u tU*Jii Uyi tfiyi

569. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je on govorio: "Ako covjek svoje
pravo razvoda braka ustupi svojoj zeni, onda je njezina
namjera u tome presudna, osim u situaciji kada on to
porekne i kaze: 'Namjeravao sam time tebi ustupiti pravo na
jedno pustanje', pa se na tu izjavu zakune, i tada je najpreci
da vrati svoju zenu dok je u 'iddetu (periodu priceka),"

iiiLi lii : Jtf 4if v^ 1 Ji -M" J* -^ jt <j£ u^ diu Uj^i - eV •

. ,j*Maj dUi j*Ji a-LP OjSj £j\iB ph Uyl tflyl J^jll

l^ii Ojb*l Oij ti^ii. dUi ^.Js l^srjj OjL^-i lit . i^b U*j : -urf J\i

, d^d ittl tfj ty ■ ^ ^'j tf* 4 5 - b " , J ^> ^ &M 1 ^ u ^ ■***

. Ulgia j* i«Ulij ii-y- ^i Jj3 jaj

570. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Se'ida ibnul-Musejjiba da je rekao: "Ako covjek svoje pravo
razvoda braka ustupi svojoj zeni, pa ga ona ne napusti, vec
ostane s njim, onda to nije talak."

Muhammed veli: "Ako odabere ostanak sa svojim muzem,
onda to nije talak, a ako odabere napustiti ga, u torn slucaju
postupa se po namjeri muza; ako je namjeravao jedno pustanje,
to je jedno pustanje (bain), a ako je namjeravao tri pustanja
odjednom, onda su tri pustanja. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine
na§ih pravnika."

48

Poglavlje o razvodu braka

10. O covjeku koji je ozenjen robin join, pa joj dadne razvod,

a zatim je kupi

Ji-i aj( : cjU jj Jb j j* j 3 *^' -M" (3^ J* <£j*^ ^J^ ^^ UjS'H _ * V >
J£ *| : JUS f W>~c D( Jjtf Uljiil |f l^hUfc cJls S-Uj «£ CJlT J*-j jp

571. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Ebu Abdur-Rahmana, a on od Zejda ibn Sabita, r,a., da je on
upitan o covjeku koji je ozenjen robinjom, pa joj dadne
definitivni razvod braka, a zatim je kupi, je li takvom
d op listen intimni odnos s njom? Odgovorio je: "Nije mu ona
dopustena sve dok se prethodno ne uda za drugog covjeka."

Muhammed veli: il Mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu

I-Ianife i vecine nasih pravnika."

( Jati jl*Ji cJ- d^j i«Si "-*^ ) - ^
11. O robinji koja bude udata za roba, pa budc oslobodena

ju!i cJ- i*H\ j Jj4d Olf d : j*p ji\ j* £±\i Ujc^-t ill* \ijjf-\ - eVY

572. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' kako je
Ibn Omer, r.a., govorio za robinju koja bude udata za roba,
pa bude oslobodena, da ona ima pravo izbora (ostati s njim u
braku ili ga napustiti), pod uvjetom da se nije s njim intimno
sastala.

49

Miwetta' - Malik ibn Enes

^ Wy *1ji3 Of : #j\ j>. hf Cf ^^ ^ ^ ^ u ***** " oVr

jt tti -& 1 u l$~l£ J c-*b u ift-u Uyti ijL^- \i l>1 c^U »i] : x^ Jlfl
Jj* J* J . UsjL^ Jiv. ** ^i 018 jUH U Of fid (lj *. c^i* jt jadtj pUi

573. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
'Urve ibnuz-Zubejra kako mu je Zebra', robinja Benu 'Adija ibn
K'aba, prenijela da je ona bila udata za jednog roba dok je
bila robinja, pa je postala slobodna, a Hafsa, r.a., joj je
poslala glasnika (koji je prenio poziv da je posjeti, a kada je
dosla), Hafsa joj rece: "Ja te zelim obavijestiti o necemu, jer
ne bih voljela da nesto (u neznanju) ucinis: Zaista ti imas
pravo o sebi odluciti ukoliko se on (tvoj muz) nije s tobom
intimno sastao, pa ako se intimno sastao, onda ti nemas
pravo o sebi odluciti." Zebra' je izjavila: "Napustila sam ga."

Muhammed je rekao: "Kada ona sazna da ima pravo
izbora, tada sama o sebi odlucuje dok je na torn mjestu (medzlis)
i dok ga ne napusti (dok se ne udalji s tog mjesta). U slucaju da
zapocne raditi neki posao, ili bude imala intimni odnos s njim,
gubi pravo na vlastiti izbor. Ako bi ona imala intimni odnos s
njim, a prethodno nije saznala za vijest o svom oslobadanju, ili,
pak, ako bi saznala za tu vijest, ali joj nije bilo poznato da ima
pravo na izbor, sve to ne anulira njeno zakonsko pravo na vlastiti
izbor. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

50

Poglavlje o razvodu braka

12. Razvod bolesnika

j3-j]1 XS- Ot 3jP jj ii\ JlS- ji h^h tf> LJjAjJl Ujos-I iOU Uj^-i — 0V£

574. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Talhe ibn Abdullaha ibn 'Avfa da je Abdur-Rahman ibn 'Avf,
i'.a„ razveo svoju zenu kada je bio bolestan, pa joj je Osman,
r.a., dodijelio njezin dio nasljedstva nakou sto joj je istekao
'iddet.

: jUf. jj JUifr j* rfH\ jf- J-Jai3l j; ill O-p \ij&-\ dS\* Mj^\ - «V©

U Vgj jj u)l : jjajy j*j ^j*Aj "tfiyl jit J^-j <J aJJ *— «sS" oQaiM jj j*p
JW ill 43* j iuL»- j( JjS jAj , U wi>jy> ^3 SJuJl C-Jaiil bU UAP J C-»b

575. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah
ibnul-Fadl od El-E'aredza, a on prenio da je Osman, r.a.,
dodijelio nasljedstvo Ibn Mukmilovim zenama, koji ih je u
staiiju boles ti razveo.

Muhammed je rekao: "One ga naslijeduju sve dok su u
periodu 'iddeta, pa ako istekne taj period prije nego sto umre, one
nemaju pravo na nasljedstvo. To je, takoder, spomenuo Husejm
ibn Besir od El-Mugire ed-Dabija, on od Ibrahima en-Neha'ija, a
on od Surejha, da nui je Omer ibnul-Hattab, r.a., poslao
pismo ii kojem, o slucaju covjeka koji je dao trostruki razvod
braka svojoj zeni, a bolestan je, kaze: 'Osiguraj joj njezino

51

Muvetta' - Malik ibn Enes

pravo na nasljedstvo dok je u 'iddetu, a nakon sto joj istekne
'iddet, gubi to pravo.' Ovo je stav Ebu Hanife, Allah mu se
smilov.ao, i vecine nasih pravnika."

( y\*- ^j ^j j ^ ^y. J 1 ju* °IA< ^ ) " ^ r

13. O razvedenici, ili hudovici koja je noseca (u drugom stanju)

* ^jj ^ *ijp- il s ] o*y*j°*^ dl ^j*1 ] ^ ^ u ^ " evn

576. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri da je
Ibn Omer, r.a., upitan o hudovici, pa je rekao: "Kada se
porodi, postaje slobodna (za udaju)." Jedan ensarija koji je
bio prisutan kod njega rece: "Omer ibnul-Hattab, r.a., je
rekao: 'Cak ako bi rodila ono sto je u njezinom'stomaku dok
on lezi (mrtav) na svom krevetu i jos nije ukopan, postaje
slobodna (za udaju).'"

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu
Hanife, kao i vecine nasili pravnika."

18 Islamski pravnici su se razisli o pitanju razvoda koji daje bolesnik.
Hanefije smatraju da razvedena zena ima pravo na nasljedstvo ako
bi muz umro dok je ona jog u 'iddetu, a ako bi joj istekao 'iddet, ona
gubi pravo na nasljedstvo. Hanbelije smatraju da ona ima pravo na
nasljedstvo i nakon isteka 'iddeta pa sve dok se ne uda za drugoga,
pa ako se uda za drugoga, gubi to pravo. Malikije smatraju da ga
ona u svakom slucaju naslijeduje, makar se i udala za drugoga,
nakon smrti prvoga muza. Safije smatraju da ga ona ne naslijeduje,
imao intimni odnos s njom, ili ga nemao.

52

Poglavlje o razvodu braka

l^ki J U c-jw>j li) : JiJ j»* jj> ^ jiU UjsjM iUU Ujy^f - oVV

. J\*J ill 42-j

577. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je Ibn
Omer, r.a., rekao: "Kada rodi ono sto je u njezinom stomaku
(dijete), postaje slobodna (za udaju)."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo i kada se radi o
razvodu braka, a, takoder, i smrti; njezin 'iddet istice porodom.
Ovo je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao."

14, Zakletva muza da napusta zenu cetiri mjeseca i vise (El-Ila r )

& Jjrjii JT lij : Jls ^--J.1 ji jljw js> i£j*}\ Uj^l dJUu Uj^-i - OVA

:J\I . Uop jii^ ;i U harj\j dJUl jjs»j UJtki ^ s^ ji JJ jfri^i awj^i

. tiOij tc^"i O'jj* OlTj

578. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Se'ida ibnuI-Musejjiba da je rekao: "Kada se muz zakune da
napusta svoju zenu, zatim joj se vrati prije nego sto prode
period od cetiri mjeseca (nakon njegove zakletve), ona ostaje i
nadalje njegova zakonita supruga i uece se smatrati da je
doslo do razvoda. A ako prode period od cetiri mjeseca (od
dana njegove zakletve) prije nego sto joj se vrati, to se racuna
jednim pustanjem (razvod), s tim sto je on najpreci da je
vrati sebi u periodu dok joj nije istekao 'iddet Mervan je
tako sudio."

53

Muvetta' - Malik ibn Enes

lit* dj>\ j* JT J^rj \4 : Jtf ^ #1 ^ ^ Uj^f dJJU Uj^t - fiV^

4ijj ij*~» jj il X*j OUp j» iW*j v^ 1 jj j*p ^ Uil : .W* J\S

A4S s.,Jb ii\ JJ j^A( S*(ji

4rfyi j* J*jlt J> lij : ^ ^ <^ u t*

j4&\ i*j? jtfiy (H-T-J j* Ojiji ji^ii } :*$ »^» j~& J a"W* ^ J tf J
fr^oJi : Jll { ^J* g? Al 01* d'SUdl lj*j* Oij jrf-j jjw- & tty Ijjll 0U
CJU c~*w bis j4&H\ i»iji\ t^ 1 t£*U' **J*J A*^ W* 1 4 t 1 *^'

579. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je Ibn
Omer, r.a., rekao: "Kada se muz zakune da napusta svoju
zenu, pa proteknu cetiri mjeseca (od datuma njegoye
zakletve), onda se stavi u pritvor sve dok zenu ne razvede ili
joj se vrati, a ne dolazi do (automatskog) razvoda braka, pa
makar i protekla cetiri mjeseca (i vise), sve dok se ne pritvori
(i onda donese odluku)."

Muhammed je rekao: "Do nas je predajom doslo da su
Omer ibnul-Hattab, Osman ibn 'Affan, Abdullah ibn Mes'ud i
Zejd ibn Sabit, r.a., govorili: "Kada se muz zakune da ostaylja
svoju zenu, pa proteknu cetiri mjeseca prije nego sto joj se
vrati, ona je dobila relativno neopozivi razvod braka nakon
jednog pustanja (bain) a (sada bivsi) muz se moze pojaviti kao
jedan od prosaca." Oni nisu smatrali da se muz treba pritvoriti
nakon isteka cetiri mjeseca. Ibn 'Abbas, r.a., u pogledu
komentara ajeta: JOnima koji se zakunu da se nece priblizavati
zenama svojim, rok je samo cetiri mjeseca. A ako se vrate

54

Poglavlje o razvodu braka

zenama. pa Allah zaista prasta i milostiv je. A ako odluce
rastaviti se, pa Allah doista sve cuje i zna.' kaze: 'El-FejV
znaci intimno sastajanje u toku cetiri mjeseca, a 'Azimetut-
talak' znaci protok cetveromjesecnog perioda. Pa ako taj
period protckne (bez intimnog odnosa), ona je dobila
relativno neopozivi razvod braka jcdnim pustanjem (bain), a
nakon toga perioda muz se ne stavlja u pritvor.' Ibn 'Abbas,
r.a.. je najbolje poznavao tefsir Kur'ana od nekoga drugog (pa
zato prihvatamo njegov komentar). To je stav i Ebu Hanife, kao i
vecine nasih pravnika."

( U J>-Jb Of J-s Ifttf djA\ jikt JrjJl 1-1U ) - \o

15, O covjeku koji razvede svoju zenu tri puta prije nego s
njom stupi u intimni odnos

ji JU£ jf- OUjS jj j3-jll Jufr ji JU£ jP ifj*^ Ujj5*-f liUU Uj^-t — A »
Lj*£j d\ aJ IJU e US J^-JU 0? JJ IftU «ly>t Jjtj jilfc : J IS j& jj jM
gr- UpiSo *j ; ^LaS ^Lt jjIj ij>_jJ>> W J Li 4*a C-aJLS' : JlS jjis-J t\sy&
j» c-Ljt : ^L* j>\ J is . Sjb-ij UUJ JhAk Olf Let : JUis Bjjt Urjj £&j

\Wi l$iii> aj^ LjL^jSJ j* iiUJlj Si_»» (^t J i ^Aj . JU*-U IJuSj : .U^ J 19

jl JJ US CJU US^ 4™ot^ jj^l C-iij ^5 i jij Uw Uu2- LjJp j*3 i Uu2r

.flJUill J C-»li I* kiliJlj 4Jli)l W^-U £fisS Uj-It aJP Hy p&zt

580, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Muhammeda ibn Abdur-Rahmana ibn Sevbana, a on od
Muharnmeda ibn Ijasa ibnul-Bukejra da je rekao: "Neki covjek
je razveo svoju zenu tri puta (odjednom) prije nego je stupio s

19

El-Bekare, 226., 227,

55

Muvetta' - Malik ibn Enes

njom u iatimni odnos, zatim mu je na urn palo da je (ponovo)
ozeni, te je krenuo traziti fetvu." Ibnul-Bukejr nastavlja, pa
kazuje: "I ja sam posao s njim, te je upitao Ebu Hurejru i
Ibn 'Abbasa, r.a., koji rekose: 'Nije mu dopusteno ozeniti je
sve dok se ne uda za drugog covjeka' (jer je doslo do apsolutno
neopozivog razvoda), a on na to rece: 'Moj razvod koji sam
joj dao je bio jednim pustanjem.' Ibn 'Abbas, r.a., mu rece:
'Ispustio si iz ruku ono u cemu si imao blagodat.'"

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i
Ebu Hanife 5 kao i vecine nasih pravnika. 20 To je zato sto joj je on
dao razvod s tri pustanja odjednom, pa je time doslo do
definitivnog razvoda braka. Medutim, da je ta pustanja rastavio,
onda bi doslo samo do prvog razvoda, jer je ona dobila relativno
neopozivi razvod prije nego sto je on izgovorio rijeci drugog
razvoda, U ovom slucaju ona nije obavezna biti u 'iddetu, pa
drugo i trece pustanje biva dok je ona u 'iddetu."

16. O zeni koju njezin muz razvede, pa se uda za drugog
covjeka koji je razvede prije intimnog sastajanja

j> j*J\ &0 jj jjtf\ j* Jjl\ 4^j Cf- JJ- 11 B J^ ^ U ^ ~ ° M

20 Medutim, odabrano misljenje je da nije dopusteno covjeku da
razvede svoju zenu vise od jednom dok se ona nalazi u periodu
cistoce (nakon mjesecnice u kojoj nije imaia intimni odnos), a ako
bi to ucinio, onda se ne racuna vise od jednog pustanja. Isti je propis
(racuna se samo jedrio pustanje, razvod) za onoga koji razvede zenu
tri puta odjednom na istom mjestu, ili na razlicitim mjestima ako se
to desilo dok je ona bila u jednom svom periodu cistoce, svejedno je
da li su imali intimni odnos ili nisu, ali je gresan jer je postupio
suprotno sunnetu, pa treba uciniti tevbu.

56

Poglavlje o razvodu braka

l$**t£ (1 ylill J^ LAgdA ja i»UJlj 54^ ^5 Jj5 jAj J^li li4j : J*# J\5

. 3UJI Ifwg ^ J jSl til z?S & lK **

581. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je El-Misver ibn
Rifa'a el-Kurezi od Ez-Zubejra ibn Abdur-Rahmana ibnuz-
Zubejra, da je Rifa'a ibn Simval razveo svoju zenu Temimu
bint Vehb za zivota Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa ju je
ozenio Abdur-Rahman ibnuz-Zubejr koji je ostavi jer nije
mogao imati intimni kontakt s njom. Razveo se, te ju je
Rifa'a htio ponovo oieniti, a on je njezin prvi muz koji joj je
dao razvod, te je to spomenuo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
koji mu je zabranio stupanje u brak s njom i rekao mu:
"Nije ti dopustena sve dok s drugim muzem ne bude imala
intimni odnos."

Muhammed istice: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu
Hanife i vecine, jer s drugim muzem nije imala intimni kontakt
tako da joj nije dopusteno vratiti se prvom muzu sve dok se
intimno ne sastane s drugim."

( lAJlP &U2AJI JJ jJUJ |f^U <-tb ) - \ V

17. O zeni koja putujc prije isteka njezinog 'iddeta

^ v-ai # jj*P & ^jH\ y^l ^ jj 4-3- U^- dUU Uj^l - ©At

57

Muvetta' - Malik ibn Enes

582. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Humejd ibn
Kajs el-E'aredz el-Mekki od 'Amra ibn Su'ajba, a on od Se'ida
ibnul-Musejjiba, da je Omer ibnul-Hattab, r.a., vracao
hudovice iz El-Bejde i zabranjivao im odlazak na hadzdz.

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu
Hanife, kao i vecine nasih pravnika. Ne treba zena putovati u
toku svog 'iddeta, a zabrana prestaje vaziti istekom 'iddeta, bio
on nakon razvoda braka ili smrti muza."

( hd\ «-Jb ) — \ A

21

18. O privremenom braku (mut'a)

& J* o>. ■*** #' ^'J M ** & **$ ^ ^ ^' ] " aAr

k J^-j J> : jX* c/i J^ ^ '■ ^-^ Ji ^ ^ j* ^'

■ **-»?i j*^ p> J 51 c^j j^ ?-* ftUjl ^ ^ t^ J ^ ^ ^

583. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Abdullaha i El-Hasena, dvojice sinova Muhammeda ibn Alije, a
oni od svoga oca, a on prenio od svoga oca, njihovog djeda
Alije, r.a., da je on rekao Ibn 'Abbasu, r.a.: "Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je na dan Hajbera zabranio privremeni
brak (mutfu) i jedenje mesa domacih magaraca."

21 Privremeni brak je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vise puta zabranjivao,
pa bi ga na nekim putovanjima i pohodima dopustao, ali ga je
defmitivno zabranio nakon oslobadanja Mekke, a prema nekim
autorima na Oprosnom hazdzu. Svi ucenjaci ovakav brak smatraju
zabranjenim, osim nekih siijskih sekti koje imaju oprecan stav o
torn pitanju.

58

Poglavlje o razvodu braka

p£j>- c-y SJy- d\ : jujil j» SjjP jP ^j*j^ y J^ ^ u U J*^ - *^t
Ljj c^Aii c^S* jJ 3*Al aJLa : JUS etlij ^s ^J* j** £>=** ^ C~Uj*i

584. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
'Urve ibnuz-Zubejra. da je Ha via bint Hakim dosla kod
Omera ibnul-Hattaba, r.a., i kazala mu: "Rebi'a ibn Umejje
je stupio u privremeni brak sa zenom koja rada, pa je s njim
zanijela dijete." Omer je zaprepasten time izasao, povlaceci
svoju odjecu za sobom te rece: "Ovo je mut'a, a da sam
upoznao javnost o tome da je takav brak zabranjen, naredio
bib da se izvrsi serijatska kazna."

Muhammed je rekao: "Privremeni brak (mut'a) je
zabranjen, jer ga je zabramo Allahov Poslanik, s.a.v.s., u
nekoliko hadisa, a Omerove rijeci: 'Da sam upoznao javnost o
tome da je takav brak zabranjen, naredio bih da se izvrsi
serijatska kazna 1 , shvatamo kao prijetnju (a ne da bi on uistinu
izvrsio serijatsku kaznu kamenovanja pocinitelja). To je stav i
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

59

Muvetta' - Malik ibn Enes

(

<s^ s J* ^ ,j h am ^v 1 ^ °j^ iW ^^ ) ~ w

19. O covjeku koji bude u isto vrijeme ozenjen s dvjema
zenama, pa jednoj dadne prednost u udno.su na drugu

lyaM J**kJl tfJJiUi ^-Lp kUJl jflj 4jU ifyil ^J* £jj=4 *=£ CJI& a*L*

585. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Rafi'a ibn Hadidza, da je on ozenio kcerku Muhammeda ibn
Mesleme, i dok je ona bila s njim, ozenio je jos jednu mladu
zenu kojoj je dao prednost u odnosu na prvu zenu, te je prva
zatrazila razvod, pa joj je dao prvi razvod braka, zatim je
ostavio sve do dana kada joj istice period priceka, a potom je
vratio. Nakon toga, opet je iskazao vecu naklonost prema
mladoj zeni i starija je opet zatrazila od njega razvod, pa joj
je dao jos jedan razvod, a zatim je ostavio sve do dana kada
postaje slobodna, te je ponovo vratio. Ponovo je iskazao vecu
naklonost prema mladoj zeni, a starija po treci put zatrazi
razvod, pa joj on rece: "Sta zelis? Ostao je jos samo jedan
razvod. Pa ako hoces, ostani sa mnom zivjeti, gledajuci moju
vecu naklonost prema drugoj zeni ili, ako zelis, ja cu te
razvesti." Ona rece: "Ostat cu s to bom i pored tvoje vece
naklonosti prema drugoj zeni." Rafi* ju je zadrzao kod sebe i

L

60

Poglavlje o razvodu braka

nije smatrao da u tome ima grijeha kada se ona slozila ostati
i pored iskazivanja vece paznje i naklonosti prema drugoj

zeni.

Muhammed veli: "To ne smeta, pod uvjetom da je s tim
zena saglasna, a ona ima i pravo predomisliti se i odustati od
prethodne saglasnosti kada to zazeli, te zatraziti svoje pravo (na
ravnopravan odnos). To je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih
pravnika."

( OUJJl k-jb ) - Y *

20. O zakletvi supruznika koja se odnosi na vlastitu nevinost
i prizivanju prokletstva na sebe (El-Li'an)"

l)Uj J i3\j*\ j**i ">brj Oi : j*p tf\ &> £$U Ujj^-i iiUU \ifM - oAl

jis) Jj-ij Jyis laaJj j* ij^^ f^* J -5 4 *^ p ^' ^^ ^ Jj-^j

. l\pj aJjJi jJL-?j U^-j ^j «l1p ill ^yU-

586. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je jedan covjek okrivio svoju zenu u vrijeme
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i nakon sto su se zakleli o svojoj
nevinosti i prizvali prokletstvo Allahovo na sebe (ako ne

2 torn pitanju su objavljeni slijedeci kur'anski ajeti: „A oni koji
okrive svoje zene za blud. a ne budu imali drugih svjedoka, nego su
samo oni svjedoei, potvrdice svoje svjedocenje zakletvom Allahom,
i to Cetiri puta, da, zaista, govore istinu, a peti put, da in pogodi
Allahovo prokletstvo ako (on) laze. A zena ce kazne biti postedena,
ako se cetiri puta Allahom zakune da on, doista, laze, a peti put, da
je stigne Allahova srdzba ako on govori istinu." (En-Nur, 6., 7., i 8.)

61

Muvetta' - Malik ibn Enes

govore istinu), negirao je da ima dijete iz braka s njoni, a
Allahov Poslanik, s.a.v.s., ih je rastavio i dodijelio dijete zem.

Muharamed veli: "Mi ovo prihvatamo. Kada covjek negira
da ima dijete sa svojom zenom i dode do (propisane pravne
procedure) zaklinjanja (svakog od) supruznika kojim zele
potvrditi svoju nevinost (a nakon toga) i (propisanog) pnzivanja
prokletstva na sebe, u torn slucaju se oni rastave, a dijete ostaje
majci. Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

21. O poklonu prilikom razvoda

jifej j\ t\ h** m» j& : ja j** jji & ^ a** ^ *jfit - oAV

14 Ji^Ji ^j a*U U *J^ lA jpjii (lj 14 J*J* ^ & *V 0^ ^ **=*

587. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NafT od Ibn
Omera, r.a., da je rekao: "Svaka razvedena zena ima prayo na
poklon, osim one koja bude razvedena a prethodno joj je
odretfen mehr i nije se sa njom spolno opcilo, jer je njoj
dovoljno to sto ce dobiti poia vec odredenog mehra."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Poklon kojim se
obavezuje covjek samo je za onoga koji pusti svoju zenu s kojom
nije imao intimni odnos a prethodno joj nije odredio mehr. Ova
zena ima pravo na obavezni poklon i, u slucaju sudskog spora,
taj poklon ce joj se i dodijeliti.

62

Poglavlje o razvodu braka

Najmanja vrijednost tog poklona je zenina odjeca koju
oblaci u svojoj kuci, a to je: haljina, mantil i mahrama. Ovo je
stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

22. Sta je od ukrasa zeni pokudeno u toku 'kldeta

ib- ^j igg^p ciC-ji! Xg& Jf\ c-4 iji-p Oi *ib lijj^f diJu bj^i — oAA

y 4*Ullj iijw (jl Jji jAj . ijjj j-J lJU jS 4j ^b ^Ai «j£j

588. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da su
Safijju bint Ebi 'Ubejd boljele oci dok je bila u zalosti nakon
Abdullahove smrti, pa, i pored toga, nije stavljala surmu u
oci iako su joj se oci gotovo zatvorile (zbog krmelja u ocima).

Muhammed veli; "Mi ovo prihvatamo. Ona ne treba
koristiti ukrasnu surmu, etericna ulja, niti se smije namirisati. A
sto se tice ljekovitih kapi za oei, one su dopustene za upotrebu,
jer se ne smatraju ukrasom. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine
nasih pravnika.*'

■ E.JJ J* % J^ ^"^ Jjy C-J> ^ -l£ jl y^\ f jjll j

63

Muvetta' - Malik ibn Enes

b'l$£s j* aaUJIj

589. Obavijestio nas je Malik, prifiao nam je Nafi' od
Safijje bint Ebi 'Ubejd, a ona od Hafse ili 'Aise, r.a., ili od njih
dviju zajedno, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nije
dopusteno zeni koja vjeruje u Allalia i u Sudnji dan biti u
zalosti za umrlim vise od tri noci, osira za muzem."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Zena je
obavezna biti u zalosti za muzem sve dok joj ne istekne 'iddet.
Ona ne upotrebljava mirise, etericna ulja, niti ukrasnu surmu sve
dok joj ne protekne 'iddet. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih
pravnika,"

23. O zeni koja p resell iz svoje kuee prije isteka njezinog
'iddeta nakon smrti (muza) ili razvoda braka

jUa Qi JUJL.J ju*= ji (!-»U)i jt juw ^i ^ 13 jr^ dtu Uj>! - M «

iJl f £i-\ j> j2-J\ JUP C^i jit ^Ull jj Jju* jj ^ 01 01/ Jb U$*fi* 4i(
efjil Mjlj ill JJl : S^Oil jy»t ysj Oljy Jl i£Jl# oi-pjU j2-j)1 JLP ^Jiyl3

. j^jl ^ jjJus ju U dL-j^i j-SJl Ci> Olf 0) : Oljj* Jti aJ^IS d^-b-
L$sr jj <u9 Ia£Us> ^JLSl Ujm ja JSatf 01 aljUS Jfasi ^ . Jb*-L lJU|j : .W* J is

64

Poglavlje o razvodu braka

590. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Jahja ibn Se'id
da je cuo Kasima ibn Muhammeda i Sulejmana ibn Jesara kako
spominju da je Jahja ibn Se'id ibnul-'As dao neopozivi
razvod kcerki Abdur-Rahmana ibn ul- Hake ma pa ju je
Abdur-Rahman premjestio, a 'Aisa, r.a., je poslala poruku
Mervanu, tadasnjem namjesniku Medine, u kojoj je stajalo:
"Boj se Allaha i povrati zenu njezinoj kuci." U Sulejmanovoj
predaji stoji da je Mervan rekao: "Zaista me je Abdur-
Rahman nadvladao" (tj nisam ga mogao sprijeciti da je
odvede), a u El-Kasimovoj predaji stoji da je Mervan rekao
(Aisi): "Zar nisi upoznata sa slucajem Fatime bint Kajs?"
'Aisa odgovori: "Ne bi ti smetalo da nisi spomenuo hadis o
Fatimi () er se ta J slucaj razlikuje od ovoga)." Mervan rece:
"Ako smatras da je postojao opravdan razlog (zlo) za
Fatimin izlazak iz kuce, onda ti je to dovoljno da dopustis i
'Amrin izlazak zbog opravdan og razloga (zla) koji postoji u
vezi izmedu njih dvoje."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Zena ne smije
izlaziti iz svoje kuce u kojoj joj je muz dao razvod braka, bio taj
razvod neopozivi ili neki drugi. ili je u toj kuci preselio njezin
muz, sve dok joj ne istekne 'iddet To je stav Ebu Hanife i vecine
nasih pravnika.

cikli hJ\ c.aiw J-ai & ^O Jf 4=*-" ty °' £* u u ^ f ^^ U J^ ~ * ^

. j*p £t\ tg-U- dlb jSjU

591. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Naff' da je
kcerka Se'ida ibn Zejda ibn Nufejla bila definitivno
razvedena, pa se preselila, a Ibn Omer, r.a., joj je to zamjerio
i osporio.

u^j <u*p je- lj*s. & ^*f j> J\9^\ ji J*-» Uj^l dJJU Uj>l - o M

tiyi-l juu ^jt c>i ^aj <JU-i jt e-Uu c-y l*ijil\ t)t *f& ji v*^ ^ l

& J ^Iftt Jl ^rji it'\ aILj jfJLij 4p ill J~*> ill J>-j cji Uf : «j^-t

65

Muvetta' - Malik ibn Enes

Ji £?j' ^ 4 ^ ^ l*"^ ^ ^ l t^-* **" ^-^ cJLi : cJUs sjHs
. 1* : JUS Aflii *}| j *tCLc j£~<> J ^ji I jrjj OU 5>i* (£ J ^

<_jUS3i £L & ui^ J ^SUl : Jtfi 4J OjTi ^Ii «Ua5i U* cosy ? cJI

592. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je S'ad ibn Ishak
ibn K'ab ibn 'Udzre od svoje tetke Zejneb bint K'ab ibn 'Udzre,
da je Furej'a bint Malik ibn Sinan, a ona je bila sestra Ebu Se'ida
el-Hudrija, r.a., pricala da je otisla Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., i zatrazila dopustenje da se vrati svojoj familiji u
plemcnu Benu Hudra, obrazlozivsi to rijecima: "Moj muz je
izasao u potragu za svojim odbjeglim robovima, pa ih je
sustigao na putu za Kaddum (mjesto udaljeno sest milja od
Medine) i oni ga tibise." Ona nadalje veli: "Zatrazila sain
dopustenje od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da se vratim
svojoj familiji u Benu Hudra, jer me moj muz nije ostavio u
kuci ciji je on vlasnik, niti mi je ostavio imctka kojim cu se
izdrzavati." Rekao mi je: "Da (idi)." Medutim, dok sam jos
bila u sobi, pozvao me je, ili je naredio ko ce me pozvati, pa
sam se odazvala, a on mi rece: "Kako si ono kazala?" Ja mu
ponovih pricu koju sam mu prethodno ispricala, te mi rece:
"Ostani u svojoj kuci sve dok ne prode odredeni period
'iddeta!" Ona dalje kazuje: "Ostala sam u njoj period 'iddeta
od cetiri mjeseca i deset dana, a kada je Osman, r.a., izabran
za halifu, poslao je nekoga do mene da me upita o torn
slucaju, te sam mu to ispricala, a on je to slijedio u svojoj
praksi i sudio po tome.

Poglavlje o razvodu braka

stjil jt- Jo-j 4il : s---il jjl jP JLjuj jj ^ Uj^f illu Ujj^-f - Mf

593. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Se'ida ibnul-Musejjiba. da je on u pi tan slucaju zene koju
razvede njezin muz dok je on a u iznajmljenoj kuci, ko je
duzan piacati zakupninu? Odgovorio je: "Njezin muz."
Upitase: "A ako on ne bude imao sredstava?" "Ona (ce tada
piacati zakupninu kuce)" "A ako ni ona ne bude imala
sredstava," ponovo upitase. "Onda je vladar duzan to
platiti", odgovori.

r jj 5-fli?- j^— a J «fyl jAJe y>s> jt\ t)t : jiU Uj^t diiU \ijjf-\ — ^ I
j* *£j>H'< Jdj^ 1 tiULu 0\& lijsv J "Wijfc Otf'j JUj *J* <&t lS L* ,^Jl

l)J Ijrjj 4«S l^iUs (jJU' lijw» j-3 JuiuJ jf fllj^iJ jji-J ^ j>b lJUSj : JU^ J\3

594. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Ibn Omer razveo svoju zenu u kuci Hafse, Vjerovjesnikove,
s.a.v.s., supruge, a put prema dzamiji je proiazio kroz
njezinu (Hafsinu, r.a.) sobu, pa je (nakon toga) isao do dzamije
drugim putem koji je vodio iza kuca, jer mu nije bilo drago
od nje traziti dopustenje za prolazak, i tako je cinio sve dok
je nije vratio.

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Zeni nije
dopusteno napustati svoju kucu u kojoj je dobila razvod od inula
sve dok joj ne istekne 'iddet, bio taj razvod definitivni

67

Muvettn' - Malik ibn Enes

(neopozivi) ili ne, ili . je, pak, u njoj docekala muzevu smrt. Ovo
je stav Ebu Hanife i veeine na§ih pravnika." 23

( JtljJl »t Sjlp t-Jb ) - Y i
24. 'Iddet robinje koja svome gospodaru rodi dijete

ijl oJjSi (i! iJ* : Jji OlT 4it : #* #1 ^ £* u Uj *" ^ u ^ ~ °* 8

595. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 da je Ibn
Omer, r.a., govorio: "'Iddet robinje koja svome gospodaru
rodi dijete, u slucaju da njezin gospodar umre, jeste period
jedne mjesecnice."

596. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je El-Hasen ibn
Umare od El-Hakema ibn 'Ujejne, a on prenio od Jahja ibnul-
Dzezzara, da je Alija ibn Ebi Talib, r.a., rekao: „Iddet
robinje koja svome gospodaru rodi dijete je period od tri
mjesecnice."

. UJ^S j* iUUdlj ^efell (w»ljib *^" ^ ^J 5 >*-? 4*$ ^J : ,Urf ^

23 Izuzetak je ako zena mora napustiti kucu zbog neodgodivoga posla,
u nuzdi. U torn slucaju joj je izlazak dopusten, ali se ne smije
ukrasavati dok ne istekne 'iddet.

68

Poglavlje o razvodu braka

597. Obavijestio nas je Malik od Sevra ibn Jezida, a on od
Redzae ibn Hajve da je 'Amr ibnul-'As, r.a,, upitan za 'iddet
robinje koja svome gospodaru rodi dijete, pa je odgovorio:
'■Nemojte nas zbunjivati (takvim pitanjima) koja se ticu nase
vjere! Iako je ona robin j a, iijezin 'iddet je isti kao i 'iddet
slobodne zene."

Muhammed je rekao; "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i

Ebu Hanife, Ibrahima en-Neha'ija, kao i vecine nasih pravnika."

25. Rijeci 'halijjeh' i 'berijjeh' 24 i njima slicne koje aludiraju

na razvod braka

jjjjilj Vi-\ : Jji JIT a\ yj. j, &\ j^f, j* ^ u^.( ^l, Uj>t -MA

598. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 da je
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Rijeci 'halijjeh' i 'berijjeh'
se smatraju trostrukim razvodom braka, svaki od njih (ima
tu pravnu snagu)."

*^ J^J ^ '■ ^ •*** Ji r-^ 1 £f 4s*-> Ji ts?* ^j>f d&\* Uji^t - H 1

24

Rijeci ..halijjeh" i „berijjeh" imaju znacenje neudate zene, ili zene
koja nema muza.

69

Muvetta' - Malik ibn Enes

599. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od El-Kasima ibn Muhammeda da je on rekao: "Jedan covjek je
bio ozenjen robinjom, pa je rekao njezinoj familiji: 'Eto vam
je!' EI-Kasim veli: 'Pravnici tog vremena su sraatrali da je
doslo do jednoga pustanja zene (razvoda).'"

Muhammed je rekao; "Ako covjek bude imao namjeru
rijecima 'halijjeh' i 'berijjeh' dati trostruki razvod braka, on se
takvim smatra, a ako bi imao namjeru tim rijecima dati jedan
razvod, onda se on smatra jednirn razvodom, bez prava na
vracanje dok je u 'iddetu (neopozivi razvod-bain), bez obzira da
li imao intimni odnos sa svojom zenom ili ne. Ovo je stav Ebu
Hanife i vecine nasih pravnika."

26. O covjeku kojem se rodi dijete, a na njemu budu
izrazenije osobine nekoga drugoga

6\ : Sjijii <J> j* v*-^ 1 Ji ****-* Q* ^^ Oi ] U J^ ^^ U ^ ? - "V • ♦
oJJ_j 'Jy\ d\ : Jlas (fJL. j Up ill J*t> ill j>*j ^t a^Ul J*t j* *r j
(»«i : J^ ? J*] j* ill Ja : <»JL>j U* At ^U At Jj-.j JUS ijJ U**
Olf Ui : Jli ^ : Jti ? Jijjl ^ V^J J«J : J»l j> : JJ ? Wj!t U : Jtf
. Jjp. apjj dkji J«ls : Jv5 ill J >-»j 1* ti^ A*-ji »i ji : J^ ? dlli

600. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Se'id ibnul-Musejjiba, a on prenio od Ebu Hurejre, r.a., da je
neki nomad (beduin) dosao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i
rekao mu: "Moja zena mi je rodila crno dijete," a Allahov
Poslanik, s.a.v.s., ga upita: " Da li ti imas deva?" "Da",
odgovori nomad. "A koje su boje?", ponovo upita Poslanik,
s.a.v.s. "Crvene", odgovori nomad. " "A da li medu njima

70

Poglavlje o razvodu braka

ima smettih (koje naginju ka crnoj boji)?", upita Poslanik,
s.a.v.s. Nomad odgovori: "0a, ima." "Pa o cemu se tu radi?",
nastavi sa pitanjima Poslanik, s.a.v.s. Nomad odgovori:
"Smatram da su to geni, o Allahov Poslanice." "Mozda je isti
slucaj i s tvojim sinom", rece mu Poslanik, s.a.v.s.

Muhammed je rekao: "Covjek ne treba da svoje dijete
odbija pripisati sebi. bez obzira da li se radilo o ovome
(problemu) ili tome slicnom."

( k^JJ Ji ^ ~^P ^ ) - Y V
27. O zeni koja prede (konvertira) na islam prije muza

cJtf" ftUA jt i,U-l c-y {&* f Ci\ : o V s " lH< u j^ ^ u u j^ f - % O
. ,jW«il «_(ft1jjlj ««?- ^jl Jj3 jAj . kj\i AiLJLkf U^3j9 Ci^j

601. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
je I'm mu Hakim bintul-Haris bila udata za 'Ikrimu ibn Ebi
Dzehla, pa je presla na islam na dan oslobodenja Mekke, a
'Ikrime je napustio Mekku, bjezeci od muslimana, i stigao je
u Jemen. Ummu Hakim je krenula za njim i sustigla ga,
pozvala ga je u islam i on postade musliman. Dosao je
Vjerovjesniku, s.a.v.s., koji, kada ga ugleda, radostan i bez
gornjeg ogrtaca pohrli ka njemu, te mu se ('Ikrime) zakleo na
vjernost.

71

Muvetta' - Malik ibn Enes

Muhammed je rekao: "Ako zena primi islam dok je njezin
muz nevjemik, u islamskoj zemlji, njih dvoje se nece rastaviti
sve dok se rnuzu ne ponudi prihvatanje islama. Pa ako prihvati
islam, ona ostaje njegova zena, a ako to odbije, njih dvoje ce biti
rastavljeno, a to ce se smatrati (neopozivom) rastavom, Ovo je
stav Ebu Hanife i Ibrahima en-Neha'ija."

28. O prestanku mjesecnice (hajda)
: cJS iM* J- jajli CH *Sf s - ^^ 0>> ^ ^ U U J^ ! " ^ * Y

? ?jrtl U CJjjirj ^ : cJ^ { *;> »* } : J>- ^ & &j = 'j^J

602. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
'Urve ibnuz-Zubejra, a on od 'Aise, r.a., majke vjernika, da je
rekla: "Hafsa bint Abdur-Rahman ibn Ebi Bekr je napustila
svoju kucu kada je nastupilo krvarenje u periodu trece
mjesecnice." Ispricao sam (Ibn Sihab) to 'Amri bint Abdur-
Rahman koja reee: 'Istinu je rekao 'Urve.' A o torn slucaju
su s njom ('Aisom) raspravljali neistomisljenici koji su
kazali: 'Allah uistinu kaze: 'Tri 'kuru*a\ pa im ona uzvrati
rijecima: 'Istinu ste rekli, a znate li sta su to 'kuru'i'? To su
periodi u kojima je zena cista (od mjesecnice).' "

72

Poglavlje o razvodu braka

603. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
je Ebu Bekr ibn Abdur-Rahman ibnui-Haris ibn Hisam isto
tako govorio.

ja "^-j ii\ _jL-j jj ljU-L" j* JL»( jj Jbjj j3U Li j&\ dUl» Uj>l — "\ * t
dJaJ-l ja fJ&\ j cJb^ &&■ OU e ij\j»\ jih jeyH\ <d Jli j»l— J'l JaT
JUL* jt jj A»jbw Jj Ij.n„fl.->15 4ijy V : Sjii jAlj ^j'j Uf : cJlii Aillsll
u-& 4J UU ~»*UP JL£ *i3 »UJl Jjbi jj» Uilij J— P jj SJUiS SjjUj jLi
4iSUi» JjaJ-l ja ^ jjl J ci^J lit Ul CjU jj Jjj 4-Ij v^* ^H 15 Ji <kj <Jl

604. Obavijestio nas je Malik, pricali su nam Nafi' i Zejd
ibn Eslem od Sulejmana ibn Jesara, da je neki covjek iz Santa,
po imenu El-Ahves, razveo svoju zenu, zatim je umro u
vrijeme kada joj je nastupilo krvarenje u periodu trece
mjesecnice, pa je rekla: "Ja ga naslijedujem", a njegovi
sinovi su rekli: "Ti ga ne naslijedu jes." Pokrenuli su parnicu
kod Mu'avije ibn Ebi Sufjana koji upita za rjesenje ovog
slucaja Fedaiu ibn 'Ubejda i jos neke ucenjake Sama, ali kod
njih ne nade odgovor, pa se obrati pismom Zejdu ibn Sabitu,
r.a., koji mu odgovori: "Ako joj je nastupilo krvarenje u
periodu trece mjesecnice, onda ga ona ne naslijeduje niti on
nju naslijeduje. Njihova veza je time prekinuta."

. dlli Jifl j** j* <3)l JLP j»> j*P jj! Jy *JU tijrf-f iOU tij>f — *\ « 6
, uy cJ— afrl bj iJ'uJi iJaJ-l jj> »jJl ja ijUkJi UXP aJbtJt tUttil : JUj£ Jli

605. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi', Ibn
Omerov sluga, da je Abdullah ibn Omer ibnul-Hattab, r.a.,
bio is tog misljenja.

73

Muvetta' - Malik ibn Enes

Muhammed veli: "Kod nas (za razliku od prethodno
navedenih misljenja i dokaza) 'iddet istice sa nastupanjem
perioda cistoce nakon prestanka krvarenja u periodu trece
mjesecnice, i odmah nakon sto se ona okupa (gusl)."

dJs iiJki x\ja\ jlfc %rj £J : fJfc^l j* s& j* IL^ y) Uj^f - V 1
las-U cJatj \4L~Ju> cJ>ij feltil IfJ-^ ^ V a d"* ^ 4*V f* ^J 11

. uAp ^U ci-^ - : a j*-* j* ill a-dS

606. Muhammed je rekao: "Obavijestio nas je Ebu Hanlfe
od Hammada, a on prenio od Ibrahima, da je neki covjek
razveo svoju ienu opozivim razvodom, zatim ju je ostavio
dok joj nije prestalo krvarenje u periodu trece mjesecnice i
dok ona nije usla u svoje kupatilo i primakla sebi vodu za
kupanje. Tada je njezin muz dosao i kazao joj: "Ja sam te
vratio." Upitao sam Omera ibnuI-Hattaba, r.a., o tome, a kod
njega je bio i Abdullah ibn Mes'ud, r.a., pa Omer rece:
"lznesi ti svoje misljenje o tome!" Ibn Mes'ud, r.a., rece: "O
vladaru pravovjernih, smatram da je njezin muz najpreei
vratiti je ako se ona nije okupala nakon isteka trece
mjesecnice." Omer doda: "I ja imam identican stav o torn
pitanju", a zatim Omer rece: "Zaista je Abdullah ibn Mes'ud
more znanja."

till l^sA^r ja J-s* & \A &-\ j* : <lp &\ ^M U^ <J} 0>-

607. Muhammed je rekao: "Obavijestio nas je Sufjan ibn
'Ujejne, a on prenio od Ibn Sihaba ez-Zuhrija, da je Se'id ibnul-

74

Poglavlje o razvodu braka

Musejjib kazao: 'Alija ibn Ebi Talib je rekao: 'On (muz) ima
najvece pravo na nju sve dok se ne okupa nakon isteka
njezine trece mjesecnice.'"

j*- &jA\i j*-l j^-jjl : lj!ls j^li" jJUj .O* ill Jl* ill Jj_j obw>l

608. Muhammed je rekao: "Obavijestio nas je 'Isa ibn Ebi
'Isa el-Hajj at el-Medini od Es-Sa'bija, a on prenio od
trinaesterice ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je svaki od
njih rekao:.' 'Isa veli: 'Cuo sam (lieno, svojim usima) Se'ida
ibnul-Musejjiba da kaze: 'Muz ima najvece pravo na svoju
zenu sve dok se ne okupa nakon isteka njezine trece
mjesecnice.'"

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je i stav Ebu
Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

29. O zeni koju njezin muz razvede opozivim razvodom, pa
ona stupi u period prve ili druge mjesecnice, a zatim se ti

ciklusi prekinu

*kfr dlf -lit : DLs- Qi ^ jt d**£ jt j^u jj ^ Uj^-f dUU ttj^l - % . <\

75

Muvetta' - Malik ibn Enes

jU( jA iU* jjl J*P IJU : J^ 0U4P ^fo* C-*J OljdU U ^iui - **

. a#t j ill f / lJUp ^ ^ ^ ^ iU* Up

609. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Muhammeda ibn Jahja'a ibn Habbana, da je njegov djed
imao dvije zene: Hasimijku i Ensarijku, pa je razveo
Ensarijku dok je dojila i u torn periodu nije imala ciklus
hajda sto je potrajalo blizu godinu dana. Zatim je njezin muz
Habban umro na pocetku slijedece godine Hi blizu toga
datuma, a ona ni tada nije bila dobila mjesecnicu. Rekla je:
"Ja ga naslijedujem, ako ne dobijem mjesecnicu." Obratile
su se Osmanu ibn 'Affanu, r.a., da rijesi ovaj spor, te on
presudi da ona ima pravo na naslijedstvo. Hasimijka se zahla
na Osmanovu presudu, a on joj reee: "Ovo je presuda i tvog
amidzica koji nam je ukazao na nju", misleci na Aliju ibn
Ebi Taliba, r.a."

3 'j+* & Jv # ^j i*J o* & "*** 0* **** ^ diiu u^I - n 1 •

dUis J* us OM 0^ jg\ s«~s Jta tf£ \^^r ^j f tir**' $ '**r

610. Obavijestio nas je Malik, pricali su nam Jezid ibn
Abdullah ibn Kusejt i Jahja ibn Se'id prenoseci od Se'ida ibnul-
Musejjiba, da je Omer ibnul-Hattab rekao: "Koja zena bude
razvedena, pa joj prode period od jedne mjesecnice ili dviju,
a potom joj se prekine mjesecni ciklus, duzna je da ceka
devet mjeseci. Pa ako se pokaze da je noseca, cekat ce dok se
ne porodi, a ako nije, nakon tih devet mjeseci ce biti u 'iddetu
jos tri mjeseca, nakon kojih ce biti slobodna za (novi) brak."

76

Poglavlje o razvodu braka

5jl£ i^* Lj-iv ^j 1 f Lt 1 -' 3 **' jf 3-4-?- c~£b*i aj^jJi (ilk lfe$» <uljj>l
ifyl oJU : Jlis dili ^p ij*~j jj ill jlp ioAp jLi CJU f Ijfi jJUp

. Jwl<j l^iljw* dLU ill

611. Muhammed je rekao: "Obavijestio nas je Ebu Hanife
od Hammada, a on prenio od Ibrahima, da je 'Alkame ibn Kajs
razveo svoju zenu opozivim razvodom, pa je imala periode
od jedne mjesecnice ili dviju, zatim joj se prekinuo mjesecni
ciklus, a prekid je potrajao osamnaest mjeseci, nakon kojih
je ona u in rla. 'Alkame je upitao Abdullaha ibn Mes'uda, r.a.,
o tome, pa mil on rece: "Allah je tebi ustupio nasljedstvo ove
zene, pa se njinie koristi!"

. \^jp JTL ayU dUj j* y* ji\

^ Jj3 jAj . JLsf-tj iJljj Lsjaj j^i\ SftASj j$iA 4*«j jfl jS"\ iJ^s : j*h£ Jia

: U j-^y- *i 4srjl djujf ^jip JU; ill (_jUT J eo*Jl 0*il \iS\y& ^ i»Ullj U^

3Wi jia^l ^ c— i JJ ^3lj jfii Sfttf SJaJ-l ^JUf (I ^Ij £-iu" ^ JjbVjxH

■ ^j^^J j^'^"' *"^*i j-J f£"* i£^ '■*$* tj^'" *-■ '^ (j 53 ^ (jj^j j^-*'

612. Obavijestio nas je 'Isa ibn Ebi 'Isa el-Hajjat od S'abija,
da je 'Alkame ibn Kajs upitao Ibn Mes'uda o torn slucaju, pa
mu je naredio da se koristi njezinim nasljedstvom."

Muhammed je rekao: "Ova (fetva Ibn Mes'uda) je
vremenski duza od (fetve koja propisuje cekanje od) devet
mjeseci. nakon kojih se dodaju jos tri mjeseca, a mi to
prihvatamo (tj. fetvu Ibn Mes'uda), a to je stav i Ebu Hanife, kao
i vecine nasih pravnika, jer se u Allahovoj Knjizi spominju samo
cetiri vrste 'iddeta: za trudnicu dok se ne porodi, za malodobnu
tri (hidzretska) mjeseca, za onu koja je izgubila nadu da ce imati

77

Muvetta' - Malik ibn Enes

mjesecno pranje (starica, bolesna osoba) tri (hidzretska) mjeseca
i za onu koja ima redovnu mjesecnicu 'iddet je tri mjesecmce,
tako da ovo sto ste spornenuli nije 'iddet zene koja ima redovnu
mjesecnicu, niti neki od ostalih vrsta 'iddeta."

30. 'Iddet zene koja ima bijelo pranje (mustehada)

ijj-

^

d\

^^ ^i Uj^-i dJu Uj*l - "Wf

^ ^ Jy j»j • a^b ^j ^> c^ 9 j^j i/* 5 *' r* 1 ^ ^ ^^

^ U4*i ^ CJ*T ^!l I** jit fbj 81UJ1 &jS lit ^y ^t Uj'^ j* ^^b

^ JSt iUi atf 01 ci^ j^ *j^ ifitt o-a* Ity j4 a»J dJi& <? ^^

613. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
je Se'id ibnul-Musejjib rekao: "'Iddet mustehade traje jednu

(hidzretsku) godinu."

Muhammed veli: "Kod nas je poznato da njezin 'iddet traje
onoliko koliko su trajali i periodi mjesecnica u proteklom
vremenu (prije nastupanja istihade). Identican stav imaju Ibrahim
en-Neha'i i drugi serijatski pravnici, i mi njega prihvatamo, a
ujedno je to stav i Ebu Hanife, kao i vecine naSih pravnika. Zar
ne zapazas da ona ostavlja namaz u danima mjesecnice, jer je u
njima necista, pa isto tako njen 1 'iddet ce isteci nakon sto
protekne period raeunajuci tri mjesecna pranja (koja je prije
njihovog prekida) imala. Kada protekne taj period, ona je
razvedena, bez prava na opozivost, bio taj period duzi ili kraci od
godinu dana."

78

1

Poglavlje o razvodu braka

( £U>jJl iJk) — T \

31. Dojenje

25

1\ as-IZj 1 : Jji OlT ^ jj ill jup Oi : jib MjA lOJU Ujjf-t -1U

614. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Ne uzima se da dojenje ima
pravne posljedice, osim za onu koja zadoji (dijete) u fazi
ranog djetinjstva."

jP ^)\ ±£> C-a if>£ jf- £> jfi ji ill -LP \Jj&-\ (iUU Uj^-I - ■; \ o
Oit— i "jbrj cjic* 1 lijj Iajl* OlT JLij 4-Ip till ^^U? ill Jj-'j ^' ■ 3-SJte
Jtf dkjj J jiL-j Jjtj lJL» <&l J_j-ij k '■ cJUs : iiJlp cJll 5-fl49- C-J J
: a^JI* C-JlS 4PU>j3l ja J*aiJ- j»*J U**3 aljf : JUj aJs- ill ^^Lo ill Jj-ij
. ** : JlS ? J* J^i L*- «-U9jJi j* O^ jy^ OlT _jl ill Jj-ij b

615. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr od 'Amre bint Abdur-Rahman, a ona od 'Aise, r.a., da
je Alia ho v Poslanik, s.a.v.s., bio kod nje, a ona je zacula
nekog covjeka koji je pred Hafsinim v rati in a trazio
dopustenje da tide, pa 'Aisa kazuje: "RekJa sam: 'Allahov
Poslanice, ovo je covjek koji trazi dopustenje za ulazak u
tvoju kucu." Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "Mislim da je
taj i taj, Hafsin amidza po mlijeku." 'Aisa, r.a., upita: "O

" Islam tretira srodstvo po mlijeku isto kao sto tretira srodstvo po krvi
u pogledu zabrane stupanja u brak, avreta (stidnih mjesta), propisa
ulaska i si. Tako su zabranjene majke po mlijeku, sestre po mlijeku,
tetke po mlijeku, nane po mlijeku itd. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
rekao: „Allah je zabranio po mlijeku ono sto je zabranio i po
(krvnom) srodstvu.''

79

Muvetta' - Malik ibn Enes

AUahov Poslanice, da je taj i taj, moj amidza po mlijeku, ziv,
da ii bi mogao uci kod mene (kao sto ulaze clanovi Mize
rodbine, poput oca, brata, rodenog amidze i sl.)? M "Da",
odgovori Poslanik, s.a.v.s.

616. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Sulejmana ibn Jesara, a on prenio od 'AiSe, r,a. s da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zabranjeno je po mlijeku,
isto §to je zabranjeno po krvi."

^ 4it i^n» j* -mt ^ ^ ji j*jii ^ ^ ^ ^ - ^Y
t ui ***;* ja \*M j*a± ^ ^5 obj \i\jfl ^j>> j* ^> J*J*

617. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur-
Rahman ibnul-Kasim od svog oca, a on od 'Aise, r.a., da su kod
nje (slobodno) ulazili oni koje su zadojile njezine sestre i
braticne, a nisu (slobodno) ulazili oni koje su zadojile zene
njene brace.

618. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Amra ibn Es-Serida da je Ibn 'Abbas, r.a., upitan o covjeku
koji je bio ozenjen s dvjema zenama, od kojih je jedna
zadojila dje£aka a druga djevojcicu, da li djecak moze ozemti

80

Poglavlje o razvodu braka

djevojcicu (nakon sto odrastu)? Odgovorio je: "Ne, jer je
sjeme jednog covjeka."

jP t yj .Ji ji JUu* JU 4jf : 4-AP j* fs* 1 .^! Ujj^ <^^ fji*^ - 1 \ ^
Ox» jlT Uj ^ ^ a^lj ijw cJlT Olj ot^' J ^ U : JUS ? 5*1^1

619. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibrahim ibn
'Ukbe da je upitao Se'ida ibnul-Musejjiba o dojenju, pa rau je
rekao: "Ako bude u period u od (prve) dvije godine, makar
bila i jedna kapljica (mlijeka), ona cini (brak izmedu srodnika
po mlijeku) zabranjenim. A sve sto bude nakon tih dviju
godina, onda je to (mlijeko) poput obicne hrane koje jede."

4 Jtss jujJi jj o jjp j& JL» *i\ ; Lit- ji ^ijji Uj^t i*iiu \ij&{ — t y *

Ll jt JUw J\i U Jia

620, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibrahim ibn
'Ukbe da je on upitao (o dojenju) 'Urve ibnuz-Zubejra, pa mu
je rekao isto ono sto je rekao i Se'id ibnul-Musejjib.

J iHf U : J^i jlT ^Lp ji\ Of : 4j j j> jjj Uj^f tiUU Uj>f - "\ Y >

621. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Sevr ibn Zejd
da je Ibn 'Abbas, r.a., govorio: "Ono (dojenje) koje bude u toku
(prve) dvije godine (cini brak izmedu srodnika po mlijeku)
zabranjenim, makar bilo i jednan srk (gutljaj)."

: flj>f ill JLP ji jIU 01 j** jj ill .LP Jj* jiU \jjjf-l dUU Uj>f - 1 T V
C~i> f>f^ ?l Ig^-I J) >^jd j^J *i C.L.-ijI U^ ill ,e«i>J J^ji'l fl 4«iJl£ jl

81

Miwetta' - Malik ibn Enes

622. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NalT, sluga
Abdullaha ibn Omera, da mu je isprieao Salim ibn Abdullah da
ga je 'Aisa, r.a., majka pravovjernih, dok je jos dojio,
poslala svojoj sestri Ummu Kulsum bint Ebi Bekr i rekla joj:
"Doji ga deset dojenja kako bi mogao (nesmetano, dok sam
bez hidzaba) ulaziti kod mene", pa me je Ummu Kulsum bint
Ebi Bekr dojila tri dojenja, a zatim se razboljela i nije me
vise dojila osim ta tri puta, tako da nisam ulazio kod 'Aise
(bez njene prethodne pripreme da primi stranca) zato jer Ummu
Kulsum nije upotpunila broj od deset dojenja."

3 , n(i - i)\ ajjjs-i US : x-p jfi iit\ IJue j* £30 ttjtf-1 dUU tijjaM - \ t f

. *-^jj jjue AatJPj! f jj j*j l$J* J>A» jl£i CJ& U$J* J>.lS

623. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Naff od
Safijje bint Ebi 'Ubejd, da mu je ona ispricala kako joj je Hafsa,
r.a., poslala *Asima ibn Abdullaha ibn S'ada Fatimi bint
Omer da ga doji deset dojenja kako bi mogao (nesmetano,
dok je bez hidzaba) ulaziti kod nje, pa je ona tako i postupila,
te je on slobodno ulazio kod nje, a u torn periodu kada ga je
dojila, bio je jos malo (novorodence) koje je dojilo.

0\T : cJti iiJte js- iy* J- £> S} j* ^ *& ^J^ ^ ^^ - Wi
. b\j&\ jfi \ju \l jAj pUj -Up &\ J*e Jul Jj-»j Jjp* oUjAw

82

Poglavlje o razvodu braka

624. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr od Amre, a ona od Aise, r.a., da je rekla: "Medii
objavljenim kur'anskim ajetima je bio i: "Deset uobicajenih
dojenja zabranjuju (brak)", zatim je on derogiran ajetom:
"Pet dojenja", pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., umro, a ovaj
ajet se i nadalje ucio kao sastavni dio Kur'ana."

j*p j» ill ±s- Jl J^r j *U> : Jl* jbvi ji <&l JLP Uj^I dAJU Uj^l — 1 Y *

I*, ilk ' .aC ..i /ttl .1 c , lla» ..Ol AcX.Tm. ..c ^.\_,n_) - L>fll l .|J , \ ; L p Ajyi \j\ a

ill J-P Jbl3 jj-53( 4PUsj Jp

lt^j j**" J^ ^^^j' >u *«Sa*j : wiiiji : jiy' cJlia Uj~Ip ci>*is upw>ji3
. jJuail 4pU?j 4pU»jJi lei? diyjbr C-Jlj l$*rjl : .up ill

625. Obavijestio nas je Malik, Abdullah ibn Dinar nam je
ispricao: "Abdullahu ibn Omeru, r.a., je dosao neki covjek
dok sum ja bio s njim pred sudnicom i pitao ga o dojenju
odrasle osobe, pa mu Abdullah ibn Omer odgovori: 'Jedan
covjek je dosao Omeru ibnul-Hattabu, r.a., i rekao mu:
'Imao sam robinju s kojom sam imao intimne odnose, a moja
zena je, s namjerom da mi je ucini zabranjenoni, zadojila je,
a kada sam usao kod nje (robinje ili zene). moja zena mi je
rekla: 'Kloni se nje, tako mi Allaha, ja sam je zadojila.'
Omer rece: 'Kazni je, i dopusrcno ti je da odlazis svojoj
robinji, jer je dojenje (koje ima pravne posljedice) dojenje
novorodenceta (u okvim prvih dviju godina zivota).'"

jdgrl ; JUS ? jS}\ 4PU>j jp J^j w*Up j>\ UjjsM £l!U UjjsM - *\Y"\
4)1 Jj-ij Ubt^i ja OlT Atuij jj IL=P qj AiLi^- bt 01 jajJi JJ fljjP
US' SiJb- ^i jy 4] JUL ijji\ liL-i ^J dll^j IjJj J^_i JL>j <Up ill (^^U*
<t*txil <ul 4il ^jj y*j \iL*i 4jJj.L»- jt\ ?t&\£ Ajj\?- £i Jjj ill Jj-dj ^j-J OlT

83

Muvetta' - Malik ibn Enes

y> rf\Si ^jPil} : Jj»t U J4j J JW il J/ US jiijl ^Uj J^aSl &

■ ^r i\ *j *jt ?>*i J* i 1 °^ ^ & ^* ^i J^ ij { ^ l -^ *-» l

Utj JLp J>Ju O^j UJj llU ^ > Lf : cJtfS U*L UJ U-*_j Up & ^U
^ Jj-ij U Jiia ? ajU J rfji U a*-tj c-j "Hi US ^-Jj J-43
l^O, y diU» py«9 obw^j jJt 4a**»J Uij UJ : (►i-tj 4-U 4ii ^U

^tj iUp J>-b £)1 jyi j* o^Ji ^ oL <J f J*^ f 5 ^" ^^ ^^

j* jb-t 5pu»jJi d±* tfi* y±>, of u->j ^ ii ^u ^ ^ji jft-

U-.j Up ill JU» ill Jj-j *. yf tfJUl rf> ^ fe : UJUJ ^ASj ^Ul

j. ijjf ^lj jlT lJLft J*b . A*i apU»jli 0JL4 IOp Jss-Ji •i U-j Up &\ J^>

. jS}\ 5pUpj J (»JUj Up ill ^U> ^1

626. Obavijestio nas je Malik, pri£ao nam je Ibn Sihab.
kada je bio upitan o dojenju odrasle osobe: Ispricao mi je 'Urve
ibnuz-Zubejr da je Ebu Huzejfe ibn 'Utbe ibn Rebi'a, r.a., bio
jedan od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ucestvovao je
u Bici na Bedru i posinio je Salima koji je poznat pod
nazivom Mevla Ebi Huzejfe, kao sto je AUahov Poslanik,
s.a.v.s., posinio Zejda ibn Harisa, pa je Ebu Huzejfe ozenio
Salima kojeg je smatrao svojim sinom. Ozenio ga je svojom
braticnom Fatimom bintul-Velid ibn 'Utbe ibn Rebi'a, koja
je bila jedna od prvih mutaadzirki i u to vrijeme jedna od
najugiednijih kurejsijskih djevojaka. Kada je Uzviseni Allah
objavio ajet u vezi sa Zejdom: "Zovite ih po ocevima
njihovim, to je kod Allaha ispravnije" 26 , svaki od njih koji je

26

El-Ahzab, 5.

84

Poglavlje o razvodu braka

usvojen i ucinjen posinkom vracen je (pripisan) svom ocu, a
ako se nije znalo ko mu je otac, bio je pripisivan onima koji
su ga oslobodili, ili su mu pruzili zastitu. Ebu Huzejfina zena,
Sehla bint Suhejl, iz plemena Beau 'Amir ibn Luej, otisla je
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., sto je do nas predajom stiglo, i
rekla: "Mi smo Salinia smatrali nasim sinom, pa je on ulazio
kod mene, a ja sam bila otkrivena pred njim, a mi imamo
samo jednu sobu, pa sta nam naredujes da ucinimo povodom
njegovog slucaja?" Do nas je predajom doslo da joj je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio: "Doji ga pet dojenja, pa
ce ti postati zabranjen preko tvoga mlijeka, ili njenoga
mlijeka !" Ona ga je (nakon toga) smatrala svojim sinom po
mlijeku, te je tako postupala i 'Aisa, r.a,, sa onom muskom
osobom koju je voljela da je posjecuje, a i naredivala je
Uniimi Kulsumi i svojim braticnama da zadoje one koje vole
da ill posjecuju. Ostale supruge, r.a., Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., su odbile da tim dojenjem iko od ljudi ulazi kod njih i
rekle su 'Aisi, r.a.: "Tako nam Allaha, mi smatramo da je
naredba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Sehli bint Suhejl o
dojenju Salima bila olaksica od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
iskljucivo i samo za nju. Tako nam Allaha, niko od ljudi nam
nece ulaziti sa ovim nacinom dojenja!" Ovakav stav su
zastupale supruge Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada se radi
o dojenju odrasle osobe."

: Jji <W 4if : i^.»...ll ji JUud j* jlmhi £> ^ LS^f <iiJU Ujj^-t - tTV
. foJij ^mUi c-ii U *2\ iPUsj *tf j jl^H J 1\ apWj 1

27

Nesigumost prenosioca koji prenosi hadis pa je izrecen u drugom ili
trecem lieu.

85

Mxwetta' - Malik ibn Enes

Jju ^1 Ss~j Jpb£ itl A3-j «-w jit JlTj . U*$ ^ U$*tf A* 4PU>j

OiT u fj £ *i *jt tjjij (»> tff ^y *J ^j . dUi ^ oiT u ?J 4 'slj ij^i

Jlj ujffl j* i»\#J\ ^ *#! Up fj* C$1 Cr 4 a* 1 ^ J* £^ ^*"' Jl
^UUJi : ^Lp #1 JV3 Wf a^j J*j j* U^J itf Is] ,#&* OUty cJ\T

627. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako kaze: "Nema dojenja
(koje ima pravne posljedice), osim dojenja u kolijevci, niti ima
dojenja (koje ima pravne posljedice), osim onoga koje
doprinosi razvoju organizma i hrani krv."

Muhammed je rekao: "Dojenje koje nije u okviru prvih
dviju godina zivota nije ono koje ima pravne posljedice zabrane.
Svako (dojenje) koje bude u okviru tih prvih dviju godina zivota,
makar bilo koliko i jedan srk (gutljaj), ima pravnu posljedicu
zabrane, kao sto kazu Abdullah ibn 'Abbas, Se'id ibnul-Musejjib
i 'Urve ibnuz-Zubejr. Svako dojenje nakon napunjene dmge
godine zivota nema pravnih posljedica zabrane, jer Uzviseni
Allah kaze: "Majke neka doje svoju djecu pune dvije godine
onima koji zele da dojenje bude potpuno." 2 Na osnovu ovog
ajeta, potpuno dojenje traje dvije godine, zato nema dojenja koje
ima pravnu posljedicu zabrane nakon njihovog upotpunjenja.
Ebu Hanife je iz opreznosti dodavao jos sest mjeseci iza dvije
godine i govorio je: "Svako dojenje koje bude u toku dvije
godine i jos sest mjeseci nakon njih je dojenje koje ima pravnu
posljedicu zabrane, sto ukupno iznosi trideset mjeseci, sto znaci
da nijedno dojenje nakon tog perioda nema pravnih posljedica
zabrane. A mi (Muhammed, Ebu Jusuf i drugi) smatramo da

28

El-Bekare, 233,

86

Poglavlje o razvodu braka

nema zabrane kada dojenje bude nakon navrsene druge godine

zivota.

A sto se tice muza dojilje koji je uzrok pojavi mlijeka kod
nje, smatramo da je njegovo sjeme razlog zabrane (braka izmedu
djece koju su dojile njegove zene) i, takoder, smatramo da je
zabranjeno (ozeniti zene koje su u srodsrvu) po mlijeku, kao sto
je zabranjeno (ozeniti iste te zene koje su u srodstvu) po krvi.
Tako je bratu po mlijeku od oca zabranjeno ozeniti svoju sestru
po mlijeku od zajednickog oca, makar majke bile dvije razlicite
osobe ako je njihovo mlijeko od sjemena jednog covjeka, kao
sto je kazao Abdullah ibn 'Abbas, r.a.: ''Sjeme je od jednog
covjeka." Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu Hanife, Allah
mu se smilovao."

87

Poglavlje o kurbanima i §ta se mofe zaklati za kurban

\qia tSyfi Uj bbx-^Jl «— >lsT

POGLAVLJE O KURBANIMA I STA SE MOZE
ZAKLATI ZA KURBAN 29

U?waJl J Jji OlT j** jjj rill JLP l>1 : £iU Uj^l d^JU Uj^-l - \Y t\

. 43_j3 Ui Jiil UJjIj

628. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio za kurbane: "Deva koja ucte u
sestu godinu i starija, i govece koje ude u trecu god in u i
starije."

# j-j j, Up t5 j^ 0\T dif : jr *P ji» & g\i Uj^i dUb. Ujo4 - \V*

, 'g 5 ^ ^ jfii «*ll jP_J jjJlj bbx-iJl

629. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 da je
Ibn Omer, r.a., zabranjivao zrtvovanje za kurban one stoke
i deva koje nisu bile odredene starosne dobi, i one koja ima
tjelesnih nedostataka i manjkavosti.

kaib "tjA jxJp ti\ : y>* jj ill JLP jP £JU Ujt#-f dUU Uji^i - If »
j*Lll jUfiw J ^/w^l fja Al d£if f Ojil ^L»i* U*f 4J ^jsit u>1 (jyU
js\&\ £* jlkIi j^j jl Usjy Olf j <Li-f ^*i 0i»* 4-^ j J^ *Jl J 3 " f cJ*aS

a Prinosenje zrtve (kurban) je u hanefijskom mezhebu dragostepena
obaveza (vadzib) za onoga ko ima viska sredstava koja prelaze
njegove svakodnevne obaveze, odnosno da ima viska u vrijednosti
nisaba u danima kurban-bajrama.

89

Muvetta' - Malik ibn Enes

. j*P jj ill Jl-P 4JU4 Ji j g4e (I Ujj

Ujip d€ \i\ 0U» j* f^ 5jH J ^^ ^ ^ "^ ^ ^ : ^ J ^
^ \£ i£# 1*l»H\ ■/> #& I J«5l CWl* «#fc V*»^J ^i J tj* 1

630 Obavijesuo nas je Malik, pricao nam je Nafi':
"Abdullah ibn Omer, r.a., je klao kurban jedanput u Medini,
pa mi je naredio da mu kupim rogatog ovna, neustavljena v
da ga zakoljem na dan kurban-bajrama u blizini musalle
gdje ljudi klanjaju bajram-namaz, pa sam tako i ucinio.
Zatim mu je kurban donesen, pa je obrijao glavu nakon sto
je njegov ovan zaklan, a bio je (Ibn Omer) bolestan, te mje
prisustvovao bajram-namazu s ljudima. Nafi* veh:
"Abdullah ibn Omer, r.a., je govorio: 'Brijanje glave mje
obavezno za onoga koji kolje kurban, a ne obavlja hadzdz', a
Abdullah ibn Omer je to (brijanje glave) cinio."

Muhammed je rekao:"Mi sve ovo prihvatamo, osim jednog
pitanja a to je da je dopusteno zaklatl za kurban, kao i za kurban
koji se kolje radi hadzdza (hedj), ovcu koja je navrsila sest
mjeseci ako je naizgled velika, a to potvrduju hadisi koji govore
o toj temi. Moze se zrtvovati za kurban kastrirana zwotinja, kao
i nekastrirana.

A o pitanju brijanja glave, mi potvrdujemo rijeci Abdullaha
ibn Omera da to nije obavezno za onoga koji nije na hadzdzu
prvi dan kurban-bajrama (Jevmun-nahri), a to je stav i Ebu
Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

90

Poglavlje o kurbanima i §ta se moze zaklati za kurban

631. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da
Abdullah ibn Omer, r.a., nije klao kurban za ono (dijete) koje
nije rodeno."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo i smatramo da nije
obaveza klati kurban za ono dijete koje nije rodeno."

v

1. Zivotinje koje je pokudeno zrtvovati za kurban

j» sijjl ot »j&\ jjjj j> j-p t>! fciijU-l jj _jj*p Ujj^-f dUU Ujjsf-t - IVY
: Jl5j SJU jUitj ? Uxjail ^y iJ &y bu : «j-*j 4JP <&l ( _ f Us dill J j- 1 j J^ Mj**

632. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Amr ibnul-
Haris da mu je ispricao 'Ubejd ibn Fejruz od El-Bera'a ibn
'Aziba. r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao: "Koje
zivotinje (koje se namjeravaju prinijeti kao) kurban treba
izbjegavati?" Zatim je (Poslanik, s.a.v.s.) pokazao rukom i
rekao: "Cetiri'% a El-Bera' je (oponasao Poslanika, s.a.v.s.)
pokazujuci svojom rukom i govoreci: "Moja ruka je kraca
od njegove, s.a.v.s., a te zivotinje su: izrazito sepava, slijepa
toliko da se jasno primijeti njena sljepoca, toliko bolesna da
je njena bolest ocita, i izrazito mrsava koja nema sala."

91

Muvetta' - Malik ibn Enes

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Sepava
zivotinja koja se moze prinijeti kao kurban je ona koja se u hodu
oslanja na svoju nogu, a ona koja se ne oslanja prilikom hoda na
nju, nije dopustena za kurban. Ako je zivotinja slijepa, ali joj je
vid'veci od 50 %, onda ona moze biti zrtvovana za kurban, a ako
joj je vid 50 % i manji, ona ne moze biti kurbanom. A sto se tice
bolesne zivotinje koju je iscrpila bolest te izuzetno mrsave koja
nema nimalo sala, one ne mogu biti zrtvovane kao kurbani.

2. Kurbansko meso

# iii jup o\ Jiij j> & ** & A 4* ^ *+ ^ ^ U Uj ^ ~ %rr

a* \t\ml\ f > Jft j, J pi-. j Up it J* M J>-j & ■ ^ j**
Jju* :cJUi ^hjll a^ c-h o^ diJi o/A3 /* ^ ^ ill .lp J\3 . £i*J

OVf UU ^ u: ijLuaij dJiSi 1 jyfoi : J^i {►i-j Up ill U^ Ai Jj-j
l$-j OjJU£ ^>-i> J Jjaiaj ^ Otf ail &1 Jj-ij li : J-l ^i a*
- f di'S u, : pJUj Up ill JU ill J>-j J^ LS-Si ^ dj4*qj JbjJi

in j^j ju* t «**» ^ <f^ ^ du-! «* *** : ,jItf " Jtf ^

^Vt 5^ CJ* CJtf" ^ SJlall J* f a* {^ U:i : U-»j Up ill ^

. ijj^A'j tjiJUfljj tji^j

633. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr od Abdullaha ibn Vakida, da mu je Abdullah ibn Omer,
r.a„ prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio jedenje
kurbanskog mesa nakon (sto proteknu) tri dana (bajrama).

30 S obzirom da je to bib vrijeme neimastine kada je vrlo mail broj
ljudi imao mogucnosti zaklati kurban, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je

92

Poglavlje o kurbanima i §ta se moze zaklati za kurban

Abdullah ibn Ebi Bekr veli: "To sam spomenuo 'Amri bint
Abdur-Rahmaii, pa je rekla: 'Istinii je rekao. Cula sam
'Aisu, r.a., majku pravovjernih, da kaze: 'Ljudi su navalili (u
Medinu) u vrijeme bajrama za zivota Alfahovog Poslanika,
s.a.v.s., pa je naredio (onima koji su zaklali kurban): Trecinu
zadrzite, a pod ij elite kao sadaku ono sto je preostalo!'
Slijedece godine je Allahovom Foslaniku, s.a.v.s., receno:
'Ljudi su prije imali (vise) koristi od svojih kurbana, topili su
loj (salo) i od njihovih koza pravili mjeline (za vodu).'
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: 'A sta vas je sprijecilo da i
nadalje tako postupate', Hi je nesto slicno tome rekao. Oni
odgovorise: r O Allahov Poslanice, zabranio si nam drzati
kurbansko meso duze od tri dana.' A Allahov Poslanik,
s.a.v.s,, tada rece: 'To sam vam zabranio zbog skupine
(gladnih i siromasnih) pridoslica koji su stigli (u Medinu) u
vrijeme bajrama. Sada jedite, dijelite kao sadaku i
ostavljajte (skladistite)!"'

01 : ay? Ait fa -LP ji ji\sr jp ^X\ jwjjl j>\ Uyi oJJU U^f - nfi

J* jii f . &a jm bbdaji ^y~ jri jt. j* ^j aj* fa j^ fa Jj_jj

**i JjiAi j-*u jsf-^ll 4Jjii <u* ^ jiT it jm pLtj &Js- fa Jufi fa Jj^j

634. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zubejr
el-Mekki od Dzabira ibn Abdullaha, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., zabranio jesti kurbansko meso nakon tri

torn zabranom skladiStenja mesa omogucio da se ono sto vise
podijeli drugima (siromasima) koji nisu klali kurbane. Kasnije se
situacijapromijenila, paje on to dopustio.

93

Muvetta' - Malik ibn Enes

'Jedite,

dana, da bi nakon toga (slijedece godine), kazao:
snadbijte se i ostavljajte!"

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ne smeta da se
meso £uva i duze od tri nock kao sto nema smetnje da se njime
snadbije. Allahov Poslanik. s.a.v.s., je u tome dao olaksieu nakon
sto je to prethodno zabranio, tako da su njegove posljednje ryeci
(u vezi sa ovim pitanjem) derogirale prethodne. zato
(konstatacija i zakljucak je da) nema smetnje da se kurbansko
meso cuva (skladisti) i da se njime snadbijeva. Ovo je stav Ebu
Hanife i vecine nasih pravnika."

635 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zubejr
el-Mekki da mu je Dzabir ibn Abdullah, r.a., rekao da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranjivao jedenje kurbanskog
mesa nakon tri dana, zatim je nakon toga rekao: "Jedite,
ostavljajte i dijelite (meso) kao sadaku!"

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje da
6ovjek jede meso svoga kurbana, da ga ostavlja i dijeli kao
sadaku, a nije nam drago da podijeli kao sadaku manje od jedne
trecine, ali bilo bi dopusteno kada bi podijeho kao sadaku 1
manje od toga."

94

Poglavlje o kurbanima i §ta se moze zaklati za kurban

3. O covjeku koji zakolje svoj kurban prvi dan Bajrama
prije nego sto ujutro pode klanjati bajram-namaz

M ot AA ^ ■ I** 2 o>. ^ o* -^^ ch u& yjj*' ^ u^l - *vri

&\ Jj-ji dlb /a Aifj ^Vi fji jjub. ill JJ 4^v>t pi

01 JJ jyii <L3 a^Jl jbi ^ J JirjJl U\T lit . J>U IjjSj ; Ju*j£ J\3
j JlTj ^uj^l ^j 4**-^l j* ££j£ "jjj ^ 5U y LC^fl fU^I ^Ui

jUai u^j j*di ^ u^ pi litf j-* 1 * jp JUtf I ^i ^ Uj4 / ^

636. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Abbada ibn Temima, da je 'Uvejmir ibn Eskar zaklao svoj
kurbana prvi dan Bajrama prije nego sto je ujutro posao
klanjati bajram-namaz, pa je to ispricao Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s., te mu je on naredio da ponovo zakolje
drugi kurban.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Covjek koji zivi
u gradu u kome se klanja bajram-namaz, a zakolje kurban prije
nego sto imam klanja (bajram) namaz, to mu se racuna kao ovca
koju je zaklao radi mesa i ne moze biti kurban.

A ko ne bude u gradu, nego bude u pustinji ili u nekom selu
veoma udaljenom od grada, pa zakolje kurban kada nasrupa zora
ili kada izlazi sunce, to mu je dopusteno. Ovo je stav i Ebu
Hanife. Allah mu se smilovao." 31

11

Kurban se ne moze klati prije klanjanja bajram-namaza u mjestima
(gradovima i selima) gdje se taj namaz obavlja. Kada se radi o
mjestima (koja su udaljena, ili) gdje se ne klanja bajram-namaz,
onda Ebu Hanife smatra da klanje kurbana moze poceti od zore.

95

Muvetta' - Malik ibn Enes

4. Koliko osoba moze ucestvovati u jednom kurbanu?

wjjf b( j! flj^l jUj # *Ua* if JW jj SjU* lijj^t eilU Ujj^I - irv
ojb^jil SUU ^*jaj UT : Jtf •}& (»i-j Up .fill jU Al Jj-"j s^ 1 *

i^ii ^ US ^j^iii 5jb-iji» SUJl jvJLi brla* Oj^j Jjt^ OlT : .u* Jti

637. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Umare ibn
Sajjad da mu je prenio 'Ata ibn Jesar, a njemu je ispricao Ebu
Ejjub, r.a., ashab Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kazavsi: "Mi
smo kao kurban prinosili jednu ovcu koju bi covjek zaklao
za sebe i za svoje ukucane, zatim su se ljudi nakon toga
poceli nadmetati u hvalisanju, pa je postao (predmetom)
hvalisanja (uobrazenosti i oholosti)."

Muhammed je rekao: "Kada je covjek bio siromasan, tada
bi zaklao jednu ovcu koju bi zrtvovao za sebe, pa se on hranio i
nahranio bi svoju porodicu. Medutim, ovca koja se zrtvuje kao
obavezni kurban za dvije ili tri osobe (koje su duzne zaklati
kurban) nije dovoljna, nego je jedna ovca dovoljna samo^za
jednu osobu. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine na§ih pravnika."

32 Kao na primjer, ako u jednoj porodici samo muz radi i privreduje za
svoju porodicu, dovoljno je da zakolju jedan kurban, ali ako, na
primjer, muz, zena i njihovo dijete privreduju i svako od njih
ponaosob ispunjava uvjete da bi bio duzan zaklati kurban (odnosno
posjeduju samostalne nisabe), onda nije dovoljan samo jedan
kurban, nego je svako od njih troje obavezno klati kurban, Ipak,
vecina ucenjaka smatra da je, u svakom slucaju, jedan kurban

96

Poglavlje o kurbanima i §ta se moze zaklati za kurban
jj> Uyi : Jli ibl jlp jj ji\sr j* i /!\ jsjll j») lijjstf dUU Uj^-i - nrA

jjjiw ^jiiij i*«jpty J i*«*i jp j^j^ »jaJ|j ajjlJ* . Jl^ti iMj : J** J^

. ill j^-j LjLgdi

638. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zubejr
el-Mekki od Dzabira ibn Abdullaha, r.a., da je rekao: "Na
Hudejbijji smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., zaklali
devu za sedam osoba i kravu za sedam osoba."

Muhamnied veli: "Mi ovo prihvatamo. Deva i krava mogu
biti zrtvovane kao kurban, kao i hedj (hadzski kurban koji se
irtvuje u Mekki), za (najvise) sedam osoba, bile one (te osobe)
razdvojene ili sastavljene, stanovnici jedne kuce ili vise njih,
Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

( £J'UJLJ1 sJb ) - O

5. Klanje zivotinja

^■ji jiT ^-j jf ■ jUi jt «.\jap jp i^JLti ji jjj Uj^i dJJu Uj^-i - nrn

JUj Up iil ^gi^ ill Jj-ij jLi JjQsJ^ UtSui Ojll Us-b^i Jl^-L <0 WJ

. UjAT U ^tj ^ : Jlofl LgATf jp

639. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od 'Ata'a ibn Jesara, da je jedan covjek na Uhudu cuvao
(napasao) svoju devu koja je davala puno mlijeka, pa joj se
primakla smrt, a on ju je uspio zaklati ostricom stapa.

dovoljan na sve ukucane, makar ih bilo stotinu, kako smatra
Sevkani.

97

Mnvetta' - Malik ibn Enes

Upitao je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o jedenju njenog
mesa, te rau je odgovorio: "U redu je, jedite njeno meso!"

jt ^ _,< Jbw ji s\*» £»t jU^I & Jsr j j* £» fy* dJ3U Uj^t - 1 i *
5U \f* c-^te ji-i J ui jpy cjiT dJiu ^ v*£ 3ijbr ^ : M^ i^
^ : J\is dUi jp ^Uj 4> iil JL^ 411 Jj^j Ji-i j*4 l$*a jr l^afo

dlJjj ^u^i^u c^Ji pan yiij ^bjSi tfjtf ^ Jf ^ ^j : ■*** J 1 *

640. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 od
jednog ensarije, da mu je Mu'az ibn S'ad, ili S'ad ibn Mu'az
prenio da je sluskinja K'aba ibn Malika cuvala njegove ovce
na Sel'u (brdo pokraj Medine). Jednoj ovci se pribliiio kraj,
pa ju je sustigla i zaklala je (ostrim) kamenom, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je bio upitan o tome, te je rekao: "U redu
je, jedite njeno meso!"

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Ako izvrsis
klanje onim (predmetom) Sto sijefie vratne zile i pusta krv, to je
uredu, izuzev zuba, nokta i kosti kojima je pokudeno izvrsiti
klanje. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

u : jjk it&d *-*-*' ji -y^ O* J ^" J <J& u s** ^ u ^ " n n

33 PrenosiJac hadisa se dvoumi i nije siguran, pa je iznio obje mogucnosti.

98

Poglavlje o kurbanima i sta se moze zaklati za kurba n
jl j-j jni d\j di Oj-i U ^ <df JJ Ju ^-b *i . Jb*u iJUj : JUrf JlS

. JW ill 43-j 44^ J! Jj3 jAj . JTjj ^ iu* ^ *&£ IgJLS Uto

641. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Se'ida ibnuI-Musejjiba, da je on govorio da, u slucaj u kad si
prinuden, ne smeta bilo cime zaklati (zivotinju) ako taj
p red met sijece (svojom ostricom).

Muhanimed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Sve to
(nabrojano) ne smeta, kao sto sam ti prethodno objasnio. Ako bi
klanje bilo izvrseno iscupanim zubom ili noktom, tako sto se
presijeku vratne zile i pusti krv, i tada bi bilo dopusteno jesti to
meso, ali je to pokudeno. A ako zub i nokat ne bi bili iscupani,
nego je zivotinja ubijena (zubom ili noktom koji su na svojim
prirodnim mjestima), onda je to strvina koju nije dopusteno jesti.
Ovo je stav i Ebu Hanife.'"

6. O lovu i sta je zabranjeno konzumirati od divljaci i drugih

zivotinja

: ^si-l U*i- ^ jp ip^\ ^jit j\ j* ^up j,i \ij^\ ^u \jj^\ - MY
. ^L-Ji jfl ^\j ^i JT JT? jp ^ jJLi j Up a* JL? ^1 J^j Of

642. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Ebu Idrisa el-Havlanija, a on prenio od Ebu S'alebea el-Husenija,
r.a.. da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio konzumiranje
(mesa) svih zvijeri koje imaju ocnjake."

99

Muvetta' - Malik ibn Enes

^_^\ OL-L- j> 50^ jP ^ ^ # J^i ^-^ ^ u J^ f " ^ ir
t>» V* sP iX J* 1 : ^ ^ (^ L, -» ^ ^ ^ M Jj "° ^ 5jriJ * ^ 5 ^

643. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Isma'il ibn Ebi
Hakim od 'Ubejde ibn Sufjana el-Hadramija, a on prenio od Ebu
Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Konzumiranje (mesa) svake zvijeri koja ima ocnjake je
haram."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Zabranjeno je
konzumirati meso svake zvijeri koja ima ocnjake i meso svake
ptice koja ima kandze. Takoder je zabranjeno konzumirati meso
ptica koje se hrane lesinama, bez obzira imale one kandze ili ne.
Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika, a uz njih i
Ibrahima en-Neha'tja."

( ^-jji jil ^b > - v

7. Konzumiranje mesa pustinjskoga bodljorepoga gustera

xs. jp J^ & J*- ui ^ ut $ •# ^^ &' *^ ^ Uj ^ ~ n i *

; J& Au JTL t)f Oiji \£ ^Uj 4> A1 jU Alii J>-j I jjs^ : ^J*** ^

100

Pogtavlje o kurbanima i sta se moze zaklati za kurban

. Jaii pL*tj .Up dill ^^Us (Oil Jj-»jj cJTls "tfj^li : Jl3 . riiU-t

644. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Ebu 'Umame ibn Sehla ibn Hunejfa, a on od Abdullaha ibn
'Abbasa, koji je prenio od Halida ibnul-Velida ibnul-Mugire da
je on usao zajedno sa Allahoyim Poslanikom, s.a.v.s., u kucu
Vjerovjesnikove supruge Mejmune, r.a., pa je doneseno
(meso) pecenog bodljorepoga gustera. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je pruzio ruku da ga dohvati, a neka od njegovih
supruga koja je bila u kuci Mejmune reee: "Obavijestite
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., sta je to sto je htio jesti."
Receno je: "To je gusterovo meso", pa on skioni ruku (s
mesa), a ja (Halid ibnuI-Velid) rekoh: "Zar je to (konzumiranje
mesa bodljorepoga gustera) zabranjeno?" On odgovori: "Nije,
ali ga nije bilo u zemlji mog naroda (Mekki), pa ga ne volim
konzumirati (gadi mi se)." Halid veli: "Ja sam ga povukao
pred sebe i jeo, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., je to gledao."

J^r j jaU : Jia Ail y& jt ill x* jp jLo j> h jlp Uj^i dDu Mjc^l -lie

. Jf >_ at i£j *& j£ \a\s Jtati 4]£"\ J ftisr j3 : ju* Jli

645. Obavijestio nas je Malik, pri£ao nam je Abdullah ibn
Dinar od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je rekao: "Jedan covjek
je dozvao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa ga je upitao: "O
Allahov Poslanice, sta kazes za konzumiranje mesa
bodljorepoga gustera?" On odgovori: "Ja ga ne
konzumiram, niti ga zabranjujem."

Muhammed veli: "O pitanju konzumiranja mesa
bodljorepoga gustera postoji razilazenje (medu Serijatskim
pravnicima), a mi ne smatramo da se on moze konzumirati."

101

Muvetta' - Malik ibn Enes

#+ U ^ d : JLAAp jp ^ (fe«y J* ** if '***" $ ^ ~ n "

646 Obavijestio nas je Ebu Hanife od Hammada, a on od
Ibrahima, koji je prenio da je 'Aisi, r.a., bio poklonjen
bodljorepi guster. Kada jo] je dosao Allahov Poslanik,
s a.v.s., upitala ga je o konzumiranju njegovog mesa, pa joj je
to zabranio. Potom je dosla prosjakinja, te je htjela nju
nahraniti time, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., joj rece: "Zar ces
je nahraniti necim sto ni ti sama ne konzumiras?!"

# jiij^i & -bv oi y-f if tf^ ^ *) #jte***j&-^

. ^jrft j ^M $ X if J « } : ^J ^ f/ ^ ^ ^ «^

647. Obavijestio nas je Abdul-Dzebbar da je Ibn 'Abbas el-
Hemdani prenio od Aziza ibn Merseda, a on od El-Harisa, da je
Alija ibn Ebi Talib, r.a., zabranio konzumiranje mesa
bodljorepoga gustera i hijene.

Muhammed veii: "Zato (zbog navedenih hadisa) nama je
apstinencija od njega draza od njegove konzumacije, a to je stav
i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao."

8. O uginuloj ribi i drugom sto more izbaci na povrsinu

j, k X± JL IjtyH tf 1 £ if? ** tf! ti c*u ytir ^u u^i - 1 i A

^ ^i j*-i } : \j& jx^ ipjJ uM ^ «ui r j*Jt *&I up j*p

102

1

Poglavlje o kurbanima i sta se moze zaklati za kurban

•^ A * ^rJ Of 4Jl ^JL-jU : ^su Jia { <uutj j*jl

till 1* ^ Uj j^Ji 4JiiJ u: ^L -jj . Jbs-U y^l ^ ^1 Jy,j : j^ jji

. ill (*$*, U^ ^ 4*UJlj ^ ^f Jy jAj . JlUl dUi j, fl/> LSI

648. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 , da je
Abdur-Rahman ibn Ebi Hurejre upitao Abdullaha ibn
Omera, r.a., onome sto more izbaci, pa mu je to zabranio
(konzumirati), te se nakon toga vratio svojoj kuci, zatrazio
Mushaf i 11 njemu proucio: "Vama se dopusta da u moru
lovite i da ulov jedete..." 34 Nafi' veli: "Pa me poslao njemu
(Abdur-Rahmanu da mu kazem): U tome nema smetnje, pa ga
mozes konzumirati."

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo ovo drugo misljenje
Ibn Omera. Nema smetnje u (konzumiranju) onoga sto je more
izbacilo i sto voda, kada se povuce, ostavi iza sebe, nego je od
toga pokudeno ono sto (mrtvo) pliva na povrsmi. To je stav i
Ebti Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

( till J cjjs dLwJl ut)-^
9. O ribi koja ugine u vodi

<&> : JlS jl*-i j> ifj\Jr\ 4^ jp ^Ui ^ jbj li^i iOu Uj>f - Mi

El-Ma'ide, 96.

103

Muvetta' - Malik ibn Enes

649. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od S'ada el-Dzarija ibnul-Dzara da je rekao: "Upitao sam
Ibn Omera, r.a., o ribama koje se medusobno poubijaju u
borbi, kao i za onu koja ugine od hladnoce. Odgovorio mi je:
"Nema smetnje (da je konzumiras). A i Abdullah ibn 'Amr
ibnul-' As je isto tako govorio."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako ribe uginu
od hladnoce, ili vrucine, ili, pak, budu ubijene u medusobnoj
borbi. nema smetnje da se konzumiraju. AU ako ugine sama (bez
utjecaja nekog vanjskog faktora) i mrtva pliva na povrsini, onda
je to riba koju je pokudeno konzumirati, a sve ostalo, izuzev
toga, nema smetnje da se konzumira."

( iA alTi jrd^ etfi fcjli ) - 1 •
10. Klanje zenke ima status klanja mladunceta

aSUi CJ> ty : J>_ OlT y* jt b\ ^ Of ^ Uj>i ^ Mj^\ - 1 e .
c i V^Jbt j* £j* ty V-^ c^j <^ f-Ji ii* IM UlTi ^ J U alTia

650. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Naff da je
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Kada se zakolje deva, onda
njeno klanje vazi i za ono sto je u njenoj utrobi ako je
upotpunjene fizionomije i izrasle dlake. AH ako izafie iz njene
utrobe, zaklat ce se kako bi krv istekla iz njega."

cur d L*JJ ji ^ j* V-i a & ±* j>. ±jl ^ ^iu y^i - ^o \

104

Poglavlje o kurbanima i Sta se moze zaklati za kurban

y) Utj . «llf I ^jL 'H <ut Slf j J 4JlfjLS Ail* j? Ijj Jb>U iJLiSj ; JU^ JlS

** iw* 1 ^! j* ^ s - ^iy- air. i/^M ^ ^ j 5 " ^ fl j^ ^ «-*■

. jjwui i\S"i ^^aj s\S"i j^Sj V : JlS

651. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jezid ibn
Abdullah ibn Kusejt da je Se'id ibnul-Musejjib govorio:
"Klanjem zenke, zaklano je i mladunce u njenoj utrobi, ako
mu je dlaka izrasla i tijelo formirano."

Mohammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako tijelo bude
formirano, onda, klanjem zenke, smatra se da je i mladunce
serijatski zaklano, pa nema smetnje da se ono konzumira.

A Ebu Hanife je smatrao da je to pokudeno konzumirati
sve dok ne dode na svijet zivo pa se zakolje. Prenosio je od
Hammada da je Ibrahim (En-Neha'i) rekao: 'Klanje jedne
zivo tin je ne moze biti klanje za dvije zivotinje.' "

( il>l JSl <_Jb ) - n
11. Konzumiranje skakavaca

j>- J** 0* J<* Ji &\ «V* J* M* je ill JLP LSJb- dUU UjyM -not
il jrT j» i*ij ^.UP Jl OJJj : JUS ? i\jir\ jp Jju* 4J( ilfi k ^j ^Ua-J-I

■ w& o» **^'j fe cJ f Jj* j*j ■ J^ Jf ^ ^/i

652. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Abdullaha ibn Omera, a on prenio da je Omer ibnul-
Hattab, r.a., bio upitan o (konzumiranju) skakavaca, pa je
rekao: "Volio bih da imam korpu skakavaca pa da ih jedem

{da se njima nahranim)."

105

Muvetta' - Malik ibn Enes

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje u
konzumiranju skakavaca, bili oni uhvaceni zivi ili mrtvi. (Samim
hvatanjem, ulovom) oni su svakako (serijatski) dopusteni za jelo.
To je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

12. Meso zivotinja koje su zaklali arapski krscani

^ j* jj-. d ^u jt k jlp j*. ^ jo ^ jj» Ujsd dilu Ujv^t - n er

. { ^ ^ ^ j^jb #j } S$ aJ* "Stoj * j-^ : J^ t Vj^ ^J^
. i*uSij aj-w i^i Jj* y*j ■ J>U iJ^j : J** J^

653. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Sevr ibn Zejd
ed-Dejli da je Abdullah ibn 'Abbas, r.a., upitan o mesu
zivotinja koje zakolju arapski krscani, pa je odgovorio: "U
tome nema smetnje", i proucio je ovaj ajet: "Njihov je onaj
medu vama koji ih za zastitnike prihvati." 35
Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu Hanife,
kao i vecine nasih pravnika."

13. O onome sto bude ubijeno kamenom

i, 8 -, *!* J>U Mj ?&. jdjftb c-#j : Jtf e? U U J^ f ^ U ^ ! ~ n ° fc

35 El-Ma' ide, 51.

106

Poglavlje o kurbanima i Sta se moze zaklati za kurban

Ot Hi JT>. f, «ifi iJy; of JJ 4, J^s jh}\ * ^j u . i^U iJufj : a** Jtf

j* 4«U]lj U,v ^T Jy j a> 3 4ITL ^b *J ^Ja>j Jy. \h\3 £*£ j\ Jj*.

654. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi': "Gadao
sam kamenom dvije ptice u Dzurufu (mjesto u blizini
Medine). pa sam ih pogodio. Jedna od njih je uginula, pa ju
je Abdullah ibn Omer, r.a., bacio, a za drugom je potrcao s
nozem, ali je i ona uginula prije nego sto ju je stigao zaklati,
tejeinju bacio."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Onu pticu koja
bude ubijena bacenim predmetom prije nego sto se stigne
propisno zaklati, nije dopusteno konzumirati <jesti), osim ako
(kamen) probija ili sijece (svojom osrom ivicom). onda ne smeta
da se ona konzumira (jede). Ovo je stav Ebu Hanife i vecine
nasih pravnika."

I

( cjj£ d\ JJ ^Jj dU3 j$s-j SUJl ub)- U
14. O klanjn ovce i drugih zivotinja prije nego sto uginu

Sii jp Sjijft u JL 4i\ ay, ^\ jp j^ j> ^ \ijj.\ dllu Ujj^l - ioo

. aUtj

air bij ciri v ur jtiij ^j ^i jf\ : *y or/ iii : .u* ju

. JTjj (I *w Ui dUi J jJsdij ^tyl jjTTj £*s*^ Uj^i LjT/

655. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Ebu Murre da je on upitao Ebu Hurejru, r.a., o ovci koja je
zaklana (a prije klanja) se micao dio njenog tijela, pa mu je
naredio da je konzumira (jede).

107

Muvetta' - Malik ibn Enes

Zatim je postavio pitanje i Zejdu ibn Sabitu, r.a., koji
mu je rekao: "Zaista se uginula zivotinja (strv) pomjera", pa
mu je to zabranio."

Muhammed je rekao: "Ako se bude jako vrtila, pa prevlada
misljenje da je ziva, dopusteno mu je njeno konzumiranje (nakon
sto je zakolje), a ako njeno micanje bude slicno grcu i prevlada
misljenje u tome da je uginula (prije klanja), nije dozvoljeno
njeno konzumiranje."

( /i > ft J* /*< *>H * ^ *r** » ^ ) ~ > e

15. O eovjeku koji kupi meso (zivotine), ne znajuci je li
zakiana na serijatski nacin, ili nije

it J>-> >- J\* & *J cf hs & f^ ^ ^ u ^ ~ w

ill ^ ; ^j Up &\ J^ &1 Jj-j : J^ Jtf ^ fi ^ ^ J* ^

^ jt ui— us -Ji ^JJi OtT »5j Ai^ $ Jjs j»j • ^ i^j : >u* Jli
(I ^ >? ^ *rj> jl 4« Ui-* rf /ij ^ ^ ^ # ^ > f

. 4] jib jTji jlj J»Ufli

656. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn
'Urve od svoga oca, koji je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
upitan: 'O Allahov Foslanice, neki beduini nam donose meso,
a mi ne znamo da li su spomenuli (Allahovo) ime (prilikom
klanja), ili nisu, (pa da li nam je dopusteno konzumirati to
meso)?' Allahov Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: 'Vi

108

Poglavlje o kurbanima i sta se moze zaklati za kurban

spomenite Allahovo ime (proucite bismillu), a zatim ga
konzumirajte!', a to je bilo u ranom periodu islama."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu
Hanife. Ako bi to meso donio musliman ili sljedbenik Knjige
(jevrej, krscanin), (onda je to meso dopusteno konzumirati). A
ako bi to (meso) donio vatropoklonik (medzusija) i spomenuo da
je klanje izvrsio musliman ili sljedbenik Knjige, nece mu se
vjerovati, niti je dopusteno konzumiranje na osnovu njegovih
rijeci."

16. Lov uz pomoc dresiranog psa (lovackog kera)
: jJUli i_J£Ji J : Jji OlT j*s- jt &\ xs- ii\ ^\i \ij&\ diJU \ijj-\ - 1 o V

jTl £)$ *iA Jfti (I U ^Ti lit Ja%jl Uj Jd U JT . O^U IJuSj : J^S Jl5

657. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 da je
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio o pitanju lova uz pomoc
dresiranog psa: "Konzumiraj ono sto ti ulovl (donese), bez
obzira ubio (lovinu), ili je ne ubio."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Konzumiraj
ono sto ubije, i ono sto ne ubije, pod uvjetom da obavis
serijatsko klanje one zivotinje od koje (pas) nije nista jeo, a ako
bijeo nesto od nje, nije je dopusteno konzumirati, jer ju je ulovio

109

Muvetta' - Malik ibn Enes

za sebe. To je do nas stiglo predajom od Ibn Abbasa, r.a., a t
stav je Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

( «J*J1 »-»b ) — W

17. ' Akika 37 (kurban koji se kolje povodora rodenja djeteta, i
drugi obredi u vezi s tim)

^ at <J s ij»* & o> J*J & ^ * -H3 ^ ^ ^ ~ n * A

. JjuJi a J j j* *i.l ■■-. 01 v^ ^J ^ ^-J ^ : ^3

658. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od nekog covjeka iz plemena Benu Damre, a on od svoga
oca da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitan o 'akiki, pa je rekao:
"Ne volim 'ukuk (neposlusnost)", pa kao da nije voho naziv.
Jos je rekao: "Kome se rodi dijete, pa bude zelio zaklati
kurban za svoje dijete, neka to ucini!"

36 Allah dz S., je rekao: ,JPitaju te sta im se dopusta. Reci: Dopustaju
vam se sva lijepa jela i ono sto vam ulove zivotinje koje ste low
poducili, onako kako je vas AUah naucio. Jedite ono sto vam one
uhvate i spomenite AUahovo ime pri tome (kada ih pustate u lov) l
bojte se Allaha, jer, Allah, zaista, brzo svida racune.'" (El-Ma" ide, 4.)

37 'Aklka podrazumijeva da se sedmi dan po rodenju zakolju dva
kurbana za musko novorodence, a jedno za zensko novorodence. To
je po misljenju vecine islamskih pravnika, sunnet za onoga ko je u
mogucnosti. Jedan dio pravnika, medu kojima je Malik ibn Enes,
smatraju da se za musko i zensko novorodence kolje po jedan
kurban, Osim toga, novorodencetu se obrije kosa i podijeli sadaka
u vrijednosti tezine kose, da mu se ime i prouci mu se ezan na desno
a ikamet na lijevo uho.

110

Poglavlje o kurbanima i sta se moze zaklati za kurban

4ai j» ^A a3Lw q& ji ,uf j^p ^j iji jlp jp ^3U Uj>( dUu Bjj#f - 1 M
. ^j^ij jTill jp 5Ui SUj ojJj jp j* OlTj all eUapf ^1 5iip

659. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da kada
bi neko iz familije Abdullaha ibn Omera, r.a., trazio ovcu
koju bi zaklali kao 'akiku, on bi im je davao, a zaklao bi za
svoju djecu po jednu ovcu, za musko i zensko dijete.

i*Jcii cjjj : jii 4j[ 4-ii j*. Jp jj xwtf jj ji^ Uj^-I ^u u^i - vi »
V^jj H* Al ^j ut — =^j j-^- j*A (»i-«j aJp ill ^U> ill Jj-jj c-u

660. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Dz'afer ibn
Muhammed ibn 'Ali od svoga oca da je rekao: "Fatima, r.a.,
kcerka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je vagala (obrijanu) kosu
Hasana, Husejna, Zejnebe i Uinniii Kulsume, r.a., pa je
shodno tezini (kose), dijelila sadaku u srebru."

&~*-j j~j" j*J> ^j <Up ami J^ ill J^j c-y iufeli cJjj : JlS <uS

j? f^-.)fi Jji J ci*s Jij UaUUi j cJlf Ui L«Li aiJ*Ji ui : a** Jis
4i j^T ?J ^? jr juuj j^s, ^ ^jj Ail ois* pi jr (J *_^i j-j
. i^Li oir &w> jr siTjjt cj%-jj *u jit j-~* jr ^i j^t ^j,

661. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Rebi'a ibn Ebi
Abdur-Rahman od Muhammeda ibn Alije ibn Husejna da je
rekao: "Fatima, r.a., kcerka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je
vagala (obrijanu) kosu Hasana, Husejna, Zejnebe i Ummu

HI

Muvetta' - Malik ibn Enes

Kulsume, r.a., pa je shodno teiini (kose), dijelila sadaku u
srebru."

Muhammed istice: "Sto se tice 'akike, do nas je stiglo da je
ona bila (uobicajena) u dzahilijjetu. Ona se praktikovala i u prvo
doba islama, zatim je propisivanje kurbana derogiralo sve
povode klanja koji su bili prije njega, kao sto je post mjeseca
ramazana derogirao sve vrste posta koje su bile prije njega, 1 kao
sto je propisivanje gusula (serijatskog kupanja) derogiralo sve
vrste kupanja koje je bilo prije njega, te kao sto je propisivanje
zekata derogiralo sve vrste sadake koje su bile prije njega. Tako
je do nas stiglo."

112

m

Poglavlje o krvarinama

18. krvarinama za ubistvo 38 , ili za nanesene povrede

tfil\ ob£ll j* tfj^T sbl bl £> jf j, ill x* Uj>l dlJu Uj^M - 11Y

■ JtT <y lt> **-*>' Jj J*? 1 ^ ^ j-Ji Jj j#i ^ ^ dUu \£ ^\

. Utjii ^* kuiij ai^- ^| Jj§ ^ j^y 4.1T iJjSj : x^i Jii

662. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr da ga je njegov otac obavijestio o pismu koje je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao 'Amru ibn Hazmu po
pitanju krvarine, pa mu je u njemu pisao: "Da za ubijenu
osobu (krvarina je) stotinu deva, za nos koji bude u
potpunosti odsjecen (krvarina je) stotinu deva, za ubod koji
prodire u utrobu (duboka rana od uboda krvarina je) trecina
odstete za ubistvo, za duboku ranu na glavi koja dopire do
mozga isto toliko, za iskopano oko (krvarina je) pedeset
(deva), i za ruku (krvarina je) pedeset (deva), i za nogu
(krvarina je) pedeset (deva), za svaki prst krvarina je deset

38

Allah, dz.s., kaze: „Nezamislivo je da vjernik ubije vjernika, to se
moze saino dogoditi nehotice. Onaj ko ubije vjernika nehotice mora
osloboditi ropstva jednog roba vjernika i predati krvarinu (odstetu)
porodici njegovoj, a osloboden je krvarine (odstete) jedino ako oni
oproste. Ako on pripada narodu koji vam je neprijatelj, a sam je
vjemik, mora osloboditi ropstva jednog roba vjernika, a ako pripada
narodu s kojim ste u savezu, mora dati krvarinu porodici njegovoi i
osloboditi ropstva jednog roba vjernika. Ne nade li (sredstava) mora
uzastopce postiti dva mjeseca da bi mu Allah primio pokajanje. A
Allah sve zna i mudar je." (En-Nisa', 92.)

113

Muvetta' - Malik ibn Enes

deva, a za zub pet deva, i isto toliko za laksu povredu glave

(koja ne dovodi do pucanja lobanje),"

Muhammed veli: "Mi sve ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu

Hanife, kao i vecine nasih pravnika,"

19. Krvarina za nanosenje povreda usni

#U1\ J : JU 4if t**-ll &-J*"J? V^ at! &** ^ u U J^ ? " ^ f

. itJi\ CJJ I4JU (>5 LL-Jt CjJbI ^ M 1

^y **f fe$ 0*i U^ BJ^Vj JT J *v **^ ^ ^ ^J : ^ J ^

663 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Se'ida ibnul-Musejjiba, r.a., da je rekao: "O pitanju povrede
usni, postoji krvarina. Ako bi donja usna bila odsjecena, za
nju je odsteta trecina punog iznosa krvarine (od stotinu
deva)."

Muhammed je rekao: "Mi ovo ne prihvatamo. Usne se
jednako posmatraju (pravno tretiraju kada se radi o placanju
krvarine), tako da je za svaku usnu krvarina u vismi pola punog
iznosa krvarine (za svaku odsjecenu usnu po pedest deva). Zar
ne vidis da se mali prst i palac jednako posmatraju (odnosno
pravno tretiraju) iako su njihove koristi razlicite (za covjeka).
Ovo je stav Ibrahima en-Neha'ija, Ebu Hanife i vecine nasih
pravnika."

114

Poglavlje o krvarinama

20. Krvarina za namjerno ubistvo 39

u,i J** V iliuJi of fcJi c-a» : Jib ^ji^a jt\ u^f **JUu Uj^f - Mi

664. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab:
"Uobicajena je praksa (Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i
njegovih ashaba, r.a.) da agnati ubice (rodbina sa njegove oceve
strane) ne snosi nista od krvarine za namjerno ubistvo, osim
ako to oni budu htjeli." 4 ®

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo."

l& j. i *1 *lp ji &\ o-p j* aJ je aujll g\ jj jfrj\ J&> Ujj^t - ^-xo
u "ij *j*i -ijj t*Ls 11 j ijup auuli jAtf ** : jis ^u, ^i ^ sj*~j> jj

. UL$A$ j* kUilj 4jLs- ^f Jj3 ^Aj j>Sj IJUtj JUrf J\5

665. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur-
Rahman ibn Ebiz-Zinad od svoga oca, a on od 'Ubejdullaha ibn
Abdullaha ibn 'Utbe ibn Mes'uda, koji je prenio od Ibn 'Abbasa,
r.a., da je rekao: "Agnati ubice (njegova rodbina sa oceve
strane) ne snosi teret odstete za namjerno ubistvo, ne snosi ni

in

Allah, dz.s.. kaze: „Onome koji hotimicno ubije vjernika kazna ce
bhi dzehennem, u kome ce vjecno ostati. Allah ce na njega gnjev
Svoj spustiti i proklet ce ga i patnju mu veliku pripremiti." (En-
Nisa'. 93.)

Sve posljedice i konsekvence snosi ubica.

115

Muvetta' - Malik ibn Enes

teret odstete u slucaju vansudske nagodbe, niti odstete za
priznanje (krivice). Takoder, porodica gospodara ne snosi
teret odstete za namjerno ubistvo koje je pocinio njegov
rob."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

(lk£-l hi t_Jb ) — X\
21. Krvarina za nenamjerno ubistvo (iz nehata)

3p j : Jj* 0\f ti\ j\~i o>. 0l ^ 0* ^^ <& ^J^ ^ u U ^ 5 ~ 1>a
^ o\jj J3 3 . Ajw # . % 0£ Jj* -^ ^J ^ ^ L-Jj : *U* JU

666. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Sulejmana ibn Jesara da je on govorio: "Za nenamjerno
ubistvo odsteta je dvadeset deva u drugoj godini zivota,
dvadeset deva u trecoj godini, dvadeset muzjaka u trecoj
godini, dvadeset deva u cetvrtoj godini i dvadeset deva u
petoj godini zivota."

Muhammed je rekao: "Mi ovo ne prihvatamo, nego
uzimamo rijeci Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., u kojima on kaze da
je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: 'Odsteta za nenamjerno
ubistvo je u petinama: dvadeset deva u drugoj godini zivota,

116

Poglavlje o krvarinama

dvadeset muzjaka u drugoj godini, dvadeset deva u trecoj
godini, dvadeset deva u cetvrtoj godini i dvadeset deva u
petoj godini.' Slav Sulejmana ibn Jesara se od nasega razlikuje
u preciziranju muskih deva, tako da je on smatrao da su to
muzjaci u trecoj godini, a Abdullah ibn Mes'ud je smatrao da su
to muzjaci u drugoj godini. Ovo je stav i Ebu Hanife, koji je
identican stavu Ibn Mes'uda. r.a."

( OL-»ty Ip ^b ) -TY
22. Odsteta za izbijene zube

p£j~\ ji Oljy jf ij&l JUiaP W Jl <jruA*-i j> Jjb UjjjS-f dl)l» Uj«S-! - n 1 V

&J ■ Jl* Jfll o* U> <LS H\ : JUS ? ^^aJl J U 4*Lj ^Lp jjI J] «JL.jf

#1 JUS : Jtf ? j-lj^Vl Ji» ^t jUi« J*f ^ : JUS ^Lp jj) Jj <JI Jr

. frlj-. 1$JUp gUSfl* VI jatf V tibf VjJ : ^Lp

JT j ft lj^ ^u^l Jipj ^ tiMtl Jip Jbi-fj ^Lp J.I JjSjj : ju* JH
i«Ullj «-»- jf JjS ysj ijji ^ j^p jt^ai j-. JT J j ioJl jj. j^p £^j

667. Obavijestio nas je Malik, pri£ao nam je Davud ibnul-
Husajn da mu je prenio Gatafan kako ga je Mervan ibnul-
Hakem poslao kod Ibn 'Abbasa, r.a., da ga upita kolika je
odsteta za (izbijeni) kutnjak. Abdullah ibn 'Abbas, r.a., je
odgovorio da je odsteta za njega pet deva. Gatafan veli:
"Mervan me je ponovo poslao Ibn 'Abbasu, r.a., kazavsi mu:
'Zasto si dao isti status sjekuticima (prednjim zubima) kao
kumjacima?' Ibn 'Abbas mu je odgovorio: 'Dovoljno bi ti
bilo da shvatis da se zubi racunaju kao i prsti, stoga je i
odsteta za njih ista.'"

117

Muvetta' - Malik ibn Enes

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo ove rijeci Ibn
Abbasa, r.a. Odsteta za zube je ista, kao sto je ista odsteta i za
prste; za svaki prst placa se jedna desetina punog iznosa odstete
(deset deva), a za svaki zub se plaea jedna dvadesetina punog
iznosa odstete (pet deva). Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i vecine
nasih pravnika."

23. Obestecenje za osteceni zub i za izbijeno oko

■ *

668. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
daje Se'id ibnul-Musejjib govorio: "Ako se povrijedi zub pa on
pocrni (od udarca), to povlaci za sobom potpuni iznos odstete
za zub (pet deva)."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako zub bude
povrijeden, pa pocrni ili pocrveni ili pozeleni, za to je predviden
puni iznos odstete, a to je stav i Ebu Hanife."

*V c-U jj Jbj ^ ija £* ^b ^ ^P- 1 ^ ^ ^ ^ ? ^ ^ 4

118

Poglavlje o krvarinama

669. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Sulejmana ibn Jesara, kako je Zejd ibn Sabit, r.a., govorio
da je odsteta za izbijeno oko stotinu (zlatnih) dinara,

Muhammed je rekao: i4 Kod nas nema odredene naknade za
oko, nego se vrsi pravedna procjena 41 , pa ako procjena za to
bude u iznosu od stotinu (zlatnih) dinara, ili vise od toga, po toj
procjeni se i postupa. Mi smo ovaj iznos koji je kazao Zejd ibn
Sabit okvimo fiksirali, jer je on tako presudio."

24. O grupi koja zajedno izvrse ubistvo jedne osobe

ji_ y,s- o\ : 4-~Jil j> J-*_- jp jUu j> (^ji Uj>l dUU U^sM - "W»
Jai .Op °*}\£ j3 : Jlij iU Js5 ajiiS J*-^ -4*-- j! A-j- - lyt; J^3 otfajl-l

670, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Se'ida ibnul-Musejjiba, da je Omer ibnul-Hattab, r.a.,
naredio smaknuce grupe od pet ili sedam osoba koji su
pocinili ubistvo jedne osobe, na perfidan nacin, i torn
prilikom je rekao: "Kada bi svi stanovnici San'e (u Jemenu)

Procjena se izvrsi tako sto se kod vecine pravnika usporedi
vrijednost roba koji ima oci sa onim robom koji je bez jednog oka,
pa se uzme ta razlika kao iznos naknade za oko, ili se ispita koliko
je potrebno da se posljedice saniraju, pa se podmirenje tih troskova
smatra naknadom za nanesenu stetu.

119

Muvetta' - Malik ibn Enes

ucestvovali i potpomagali se u njegovom ubistvu, ja bih
izvrsio odmazdu i sve ih pogubio."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako sedmerica
ili vise njih budu ucestvovali u namjemom ubistvu jednog
covjeka, bilo to ubistvo na perfidan i tajnovit nacin, ili ne, a to su
izvrsili (naprimjer) udarajuci ga (ostricama) sablji sve dok ga
nisu dokrajcili, (kazna je za njih) da ce svi biti smaknuti. Ovo je
stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

25. Covjek naslijeduje dio krvarine svoje supruge, a i
supruga naslijeduje dio krvarine svoga muza

j* ■ (AS j"^ 1 J ^ i ^^ 0» J»* j5 ^^ J* 1 ^^ ^ Uj ff ~ ^ V>

jas-ii :j *p j\a 4=13 ^ afyi ^jj ^ ^V*N r^ s «J p^J ^ ^ ^ ^

^ ^ <u ^^ai* dJJJb JU~< j> i)\*jdl fl^ Jji UiS ^UT

671. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
je Omer ibnul-Hattab, r.a., zahtijevao od ljudi na Mini
(tokom hadzdza) da onaj ko bude znao propise o krvarini ima
obavezu to mu prenijeti, pa je ustao Dahhak ibn Sufjan, r.a.,
(koji je stajao izvan satora) i rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
mi je poslao pismo u vezi s Esjemom ed-Dibabijem, naredivsi
mi: 'Daj njegovoj supruzi dio od njegove krvarine!' "Omer
mu rece: "Udi u sator i sacekaj dok dodem!" Kada je Omer

120

Poglavlje o krvarinama

dosao, Dahhak ibn Sufjan mu je to ponovo ispricao, pa je
Omer ibnul-Hattab, r.a., po tome presudio."

Muhammed istice: "Mi ovo prihvatamo. Svaki nasljednik
ima pravo na dio od odgtete kao i pravo glasa u zahtijevanju
odmazde, bio taj nasljednik zena, muz ili neko treci. To je Slav i
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

26. O povredama i njihovim krvarinama

si3U JT J : Jtf ^.Jj j> xj^ jf, x^ j, ^ \ijf.\ ^uu UjJ ^ _ ^y y

. jjaJl iiUi Jip CJS s-UaP^I ja _^iap J
, b'l^i j» i.uJtj Uj?- ^f J jS jaj Jjis i»jS^ L&J dUi J : .u* Jib

672, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je Se'id ibnul-Musejjib rekao: "Za svaku prostrijelnu ranu
naknada je trecina (od pune) odstete za taj dio tijela."

Muhammed veli: "I ovdje se, takoder, donosi pravedna
procjena, a to je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

( ce^" 1 k* *¥k > -yv

27. Od stela za pobacaj

^ f >( ,j/ : Up ^jd (^JUl Jtfi SaJj j\ jl* 5jA{ 4*1 jlu J J^i jdL| J
ill J^j JUS ; Jtf Jk dUi Ji*j J^t ^ jki Vj jrf *^j JJi v

, CU4&I dljsM ja iJub lei : j,JL*j U* ill JU?

121

Muvetta' - Malik ibn Enes

673. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Se'ida ibnul-Musejjiba, da je AUahov Poslanik, s.a.v.s., u
slucaju (nasilnog) ubistva zametka (djeteta) u utrobi majke,
presudio da je odsteta za to vrijednost (j edn0 §) roba j u
robinje. Onaj kome je presuda izrecena rece: "Kako en
isplatiti taj iznos za onoga koji nije ni jeo, niti pio, i koji nije
(nijedne rijeci) izustio, niti zaplakao? Za takvog ne vazi
propis odstete." Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "Zaista je
ovaj (jedan) od vracareve 42 brace."

: i^j* ^ & j*J\ JM> oi ^ J O* ^^ 0>> M ^ u ^ ~ ^ Vi

\J\j9-\ £^>J p}~>3 **k> & J** & Jj-»J ^ U J 4 ^ &** ^ *$/* 0i

jl XS- SjP U& \~» Laar ■ cJJU *>1 Stjll jfaj *tV ^1 ^ '"^J ; **** ^
j^t jj&i ^ its' Ois aj-0* yt* U-flJ ^j* «u j-> J ! Uty> *j-> j? fct
^ip u^i SuJi j^ s;u <u>. Jb^f ^t JaT ^ 0\T 0!j Jtf ' j* i>* ** &*

674. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana, a on od Ebu Hurejre, r.a., da
su se zavadile dvije zene iz Huzejla, u vrijeme AHahovog
Poslanika, s.a.v.s., pa je jedna od njih pogodila (kamenom)
drugu, koja je pobacila (abortirala), te je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., presudio da se isplati odsteta u vrijednosti jednog
roba ili robinje.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako bude
nanesen udarac slobodnoj zeni u predjelu stomaka, pa to izazove
(spontani) pobacaj, za to djelo je predvidena odsteta u vrijednosti

42 Jer je govorio rimujuci svoje rijeci i torn rimom je zelio zadiviti
Poslanika, s.a.v.s., pa tako izbjeci primjenu serijatskog propisa.

122

Poglavlje o krvarinama

jednog roba ili robinje. ili (u protuvrijednosti od) pedeset
(zlatnih) dinara, ili petsto, (srebrnih) dirhema, sto je petina
(potpunog) iznosa odstete (od stotinu deva). Ako bi onaj koji je
duzan isplatiti odstetu bio stocar koji posjeduje deve, od njega ce
se uzeti pet deva, a ako je vlasnik stada ovaca, od njega ce se
u/eti stotinu ovaca, sto predstavlja jednu petinu (potpunog)
iznosa odstete."

( u^Jh **J } 4 i*-^ 1 V** ) -ta
28. O posjekotini na lieu i na glavi

S?v>jli J J\i <uf jUj jj ou-U j* ju-i jt ^ \jj^\ dJu \ij?-\ - "VV©
jAj ijJl ^i* ,J-flJ 3^-tj JT J slj-. ^/ijJlj AsrjSl j ifft^>p : .urf JlS

675, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je Sulejman ibn Jesar rekao u vezi s posjekotinom na lieu:
„Ako ona ne ostavlja oziljak na lieu, onda je obim odstete
identican posjekotini koja bude u predjelu glave."

Muhammed je rekao: "Nema razlike izmedu posjekotine na
lieu i na glavi. Obje rane povlace za soboin petinu iznosa pune
odstete (dije). Ovo je stav Ibrahima en-Neha'ija, Ebu Hanife i
vecine nasih pravnika."

123

Muveita' - Malik ibn Enes

( jL*- >Jl ^b ) -t^
29. O povredi za koju nema odstete

6j te jl £>Ui?l c > £U& i(UH *U*«llj yA> Mb ■ ^ ^J = ■*** J 1 *
dJdi* <043 <0* Jai-J U^j 1^ 4l >* J*jJl f&~± W ^J -^

676. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Se'ida ibnul-Musejjiba, a on od Ebu Seleme ibn Abdur-
Rahmana, a on je prenio Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Za povredu koju nanese zivotinja,
nema odstete, za (iskopani) bunar (u koji neko upadne), nema
odstete, i za (nesrecu) u rudniku, nema odstete , a na
pronadeno blago se izdvaja jedna petina (zekata)."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Rijec 'dzubar' znaci
prolivena krv za koju ne postoji odsteta, a rijec 'adzma' ima
znacenje zivotinje koja se otrgne i nanese tjeiesne povrede
covjeku, ili ga ujede. Sto se tice bunara i rudnika, (pnmjer za to
je) covjek koji unajmi drugu osobu da mu iskopa bunar ill neku
rudu, pa bude zatrpan (zemljom koja se strovali na njega) i umre,

43 Smatram da u danasnjim uslovima drzava kao vlasmk rudnika una
obavezu i odgovomost da osigura sve neophodne uvjete koji ce
omoguciti rudarima da budu maksimalno zasticeni na radu i da u
slucaju nesrece, kojoj je uzrok neadekvatan pristup vlasnika rudnika
i njegova neodgovornost oni i njihove porodice budu zbrinute, a
otsteta isplacena. A Allah najbolje zna.

124

Poglavlje o krvarinama

to se tretira smrcu za koju nema odstete, A na rudno bogatstvo
(koje bude izvadeno iz zemlje) daje se jedna petina (zekata). Pod
pojmom 'rikaz' misli se na izvadenu rudu zlata, srebra, olova,
bakra, zeljeza, zive (nafte i si.), iz koje se mora izdvojiti jedna
petina (zekata). Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika.

SJU of : IaJ- -ji j^a^ ji pjb- jp wjI^S. ji\ \Jj&- dUb> Ujj^f - nVV
k J^j ^Jaii aj OJUilJ JjtjJ tfafe- cJ>i eJjlP j, jljvU
^AJjll OJ-JI U olj jV^sJIj M^^" JaiJ-' J»l ^Ip jl j^JUj Up .fill ^U

. I4W ^Ap OUalll JJLSt,

677. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Hizama ibn Se'ida ibn Muhajjisa da je deva koja je bila
vlasnistvo El-Berra'a ibn 'Aziba, r.a., usla u bascu nekog
covjeka i nanijela veliku stetu torn vlasniku basce, pa je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., presudio da su vlasnici basci duzni
voditi brigu (o svojim bascama) danju (i paziti da stoka ne ude i
nanese im stetu), a stetu koju stoka ucini nocu, namirit ce
njihovi vlasnici (tj. vlasnici te stoke).

( iislp 4J l3j*j |1 j Ik* Jd tf ub ) —f »

30. O onome koji bude ubijen iz u eh a la, a njegova rodbina s
muske strane bude nepoznata

a if 5JU of 9j>f jLw ^j ou-L. of jUjJi jji yjj>i dUu Uj^i - nvA
^uli jji ajUi j^ jj\p ^ j« j*. j ^,1 ^* w^jLi oi& ^i^J-i ^a* 4i*f

: Jljj ^db Of ^ ^Ei Ail AjJ eJkS ottt-l jj j* Jl Jjtfll j»I ^JbUll tl*3

Jfi toi Ijss-jjf Oil : JlS ? aB ^1 of jj Cafjf : a] ^JUUJl JtfS Jy dj ^

. p&j Jai 0!j ^ iijaa 0) jiij*illf oil j* : uJJjkll

125

Muvetta' - Malik ibn Enes

? our jSj Jj« > ^ <s*i& j^ti *a* y, jrt ^jf* h **& c^' ^

.^C-j otJLll ^ jUu J U* litfi J«dr Mp d rfj£

679 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad da
mu ie isprieao Sulejman ibn Jesar da je Saiba oslobodio
ropstva neki hadzija, i dok se Saibe (jednom prilikom) igrao
sa sinom covjeka iz plemena Benu 'Abidijj (po imenu Ibn
Abidijj), Saib je na njega nasrnuo i ubio ga (Ibn Abidnja).
Otac ubijenog, 'Abidijj, otisao je Omeru ibnul-Hattabu, r.a.,
i od niega zatrazio odstetu za svog sina. Omer je odbio
nredati mu je i tada mu rece: "On (ubica) nije imao
gospodara (vlasnika)." 'Abidijj mu rece: "A sta mishs da ga
ie moj sin ubio?" Omer odgovori: "Onda bi vi bih duzm
predati odstetu." 'Abidijj na to rece: "On je onda poput
pjegaste zmije koja ako se pusti postanes njen plijen, a ako se
ubije stigne te osveta."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ne smatramo
da je Omer ponistio njegovo pravo na odstetu koju daje ubica,
niti smatramo daje njegovo ponistenje toga prava bilo iz razloga
sto nije imao rodbine i nasljednika (koji bi mu pomogh platiti tu
odstetu) nego smatramo da ih Omer nije poznavao, tako da se
nije ni moaao obavezati isplatom odstete (porodici ubijenog), jer
daje Omer znao da on zasigurno nema gospodara (vlasnika) mti
rodbine ni nasljednika, onda bi odstetu isplatio iz svog imetka ill
iz centralne kase (bejtul-mala). Dakle. Omer je smatrao da
ubijeni ima rodbine i nasljednika koje nije poznavao, jer ga je
oslobodio ropstva neki hadzija koji je bio nepoznat (Omeru), a.
takoder. bili su mu nepoznati njegovi nasljednici i rodbma. Zato
je Omer, ustvari, zamrznuo njegov status do eventualnog
saznanja o njegovom oslobodiocu i rodbini. Da je Omer
zasigurno znao da ubijeni nema rodbine, on bi obavezu isplate

126

Poglavlje o krvarinama

odstete izvrsio iz svog imetka ili iz zajednicke imovine svih
muslimana (bejtul-mala),"

31. O zakletvi ko join se negira umijesanost u ubistvo

dJu # *ji^j jLw j, ou-L, jp ^i^j ^i b^i diJu lijs^-i - nv^

>J fl J* 'J>£ *->> tf/rf vU j* J*-. <£ j* ^rj jf sUa»- Uit ^jUUil
: ^i* ^al jiiil v^"> j* j»* J^ t^Ui ^jJl I4* Jtji i^rr ^ j*

. grjO»«Jl ^ iaJl ^^kij >h« \j,]i ^gjf

679. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
su mu Sulejman ibn Jesar i 'Irak ibn Malik el-Gifari kazivali
kako je neki covjek iz plemena Benu S'ad ibo Lejs potjerao
konja koji je svojim kopitom nagazio na prst jednog eovjeka
iz plemena Benu Dzuhejne, kojem je potekla krv, pa je
(iskrvavivsi) umro. Omer ibnul-Hattab, r.a,, rece onima koji
su optuzeni za to: "Hocete ii se zakleti pedeset puta da nije
umro od posljedica krvarenja?" Oni odbise i ustegnuse se od
zakletvi, a Omer rece drugima: "Vi se zakunite!", pa su i oni
odbili to uciniti, te je potom presudio da su pripadnici
plemena Benu S'ad duzni isplatiti pola odstete (dije).

^ Ji J*-" d* d*)\ ^ 0>. & <**• ji J4 y} W^ dlJU Uj^l - 1A.
0- Jj ^f a-fl-stj J^-. ^ &\ j^s, of <ujl ^jS ja Jbrj ij^l Ai\ **>
jt jSi J ^jfcj Jd jS J^ j> iii xs. of jjas-tt i^ji jta UjSuI Jt^r ^
(A^^JJ'jfUiliiU illj : IjJlis ? e_ ? UJ pdl : JUs a^ j\i ^
$ j*J\ a-Pj - ** jS"\ oj*i j»j - i^.j^j ^* JJf jp ^ diJi /ii <ujs

127

ijS!l jji JjjJl itjf ^i ^
^ Jjb I.**!

ijAtfl : (JL-j 0* ill ^ &1 J>-j ^ J^ \s[ : -U^ Jli
dib ^Lp Jj* ^!j ^ ^ M^ ij"- (^^

t$»s-* Ji f-^

OS ^>^ f* ^j^-Jj oyi* : <djS j*j £*«-' J*

U^ SjJiib

jaj j>b iJL^i 5j^ tt^'M 4 f*^ Ja '- tJ

^jjiall

flUiil : <-j^M

680 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebu Lejla ibn
Abdullah ibn Abdur-Rahman od Sehla ibn Ebi Hasme kako > ga je
obavijestila elita iz njegovog naroda da su Abdullah ibn Sehl i
Muhaima otputovali do Hajbera, natjerani teskom nedacom
i siromastvom koji su ih pogodili. Do Muhajjisa je stigla
viiest da je Abdullah ibn Sehl ubijen i da je bacen u bunar ih
podzemni izvor vode, pa je otisao da se o tome rasp.ta kod
Lova. Upitao ih je: "Da li ste ga vi ubili?" Odgovonh su:

128

Poglavlje o krvarinama

"Tako nam Boga, nismo ga mi ubili." Zatim se vratio niedu
svoj narod, i to im ispricao, pa su se on, njegov stariji brat
Huvejjisa i Abdur-Rahman ibn Sehl zaputili k Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s. Muhajjisa koji je bio u Hajberu htjede
govoriti, ali AHahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "Naj stariji,
najstariji" (neka govori), pa progovori Huvejjisa, a nakon
njega i Muhajjisa. AHahov Poslanik, s.a.v.s. rece: "Hi ce oni
(zidovi) isplatiti odstetu za vaseg druga, ili ce njihovo
odbijanje dovesti do rata!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
naredio da im se to napise i posalje pismo, na koje su mu oni
odgovorili: "Tako nam Boga, mi ga, uistinu, nismo ubili!"
Potom AHahov Poslanik, s.a.v.s., upita Huvejjisa, Muhajjisa i
Abdur-Rahmana: "Hocete li se zakleti i tako zasluziti
(odstetu) za (prolivenu) krv vasega druga?" Oni odgovorise:
"Ne." Poslanik, s.a.v.s., rece: "Hocete li da vam se zidovi
zakunu?" Odgovorise: "Ne, oni nisu muslimani." Najzad je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., isplatio odstetu iz svog imetka i
poslao im stotinu deva koje su im dovedene pred kucu. Sehl
ibn Ebi Hasme veli: "Jedna crvena deva me je udarila
(svojom nogom)."

Muhammed je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., im je
rekao: 'Hocete li se zakleti i tako zasluziti (odstetu) za
(prolivenu) krv vasega druga?'. zeleci im time skrenuti paznju da
oni imaju pravo na odstetu, a ne na odmazdu, a na to upucuje
prvi dio hadisa, u kojem stoji: 'Ili ce isplatiti odstetu za vasega
druga, ili ce njihovo odbijanje izazvati rat'. Na ovo spomenuto
odnosi se drugi dio hadisa: ' Hocete li se zakleti i tako zasluziti
(odstetu) za (prolivenu) krv vasega druga?', jer za prolivenu krv
postoje dvije kazne: krvarina, ili odmazda. Ovdje im
Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije kazao: ' Hocete li se zakleti i tako
zasluziti odmazdu onoga kojeg ste optuzili za (prolivenu) krv
vasega druga?', nego je time zelio kazati: Tako cete zasluziti
odstetu za (prolivenu) krv vasega druga', jer prvi dio hadisa
aludira na to, a to su rijeci (Vjerovjesnika, s.a.v.s.): 'Ili ce isplatiti
odstetu za vasega druga. ili ce njihovo odbijanje dovesti do rata!'

129

Muvetta' - Malik ibn Enes

Omer ibnul-Hattab, r.a., je rekao: 'Zakletva kojom se
negira umijesanost u ubistvo povlaci za sobom (punu) odstetu
(diju), a ne odmazdu', Sto je navedeno u mnogim hadisima.

Mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu Hanife, kaoi vecine
nasih pravnika."

130

Poglavlje o fiksnim kaznama za kradu

POGLAVLJE O FIKSNIM KAZNAMA 44 ZA KRADU 45

1. O robu koji ukrade od svoga gospodara

jj*£ ^ fa XP Dl Jbjj jj !_JLJl ^ tSjAjJl Lj-U- iiUU lij>l - "\A^
0^ <uts ljj» *Ja3t : JUS "J Xm «lp ill j^j LjUaiM jj f& Jj «.lr ^^^itM
*Lji : f>* J la l£ji Oj=-» \q& jij*^ i\j» Jj-» : Jlas ? J^ bUj : jUa

. *£pli» (Jj^i A^Ob 1 *^ ^rr^ j-«i

«1!j* j» jl <u> ^ ^j ^i j<a Jj^i jlc <d Jrj let . JU*-U ijutj : .urf JlS

jl L»j Urfcyl jlT jl jj*j *u)y- jl 4i«* jl <u*-l jl «uH j^ iij_j UJ *Ja£ll

ja jkflj ciJo t-—fli Ju J ^t OVSCs *^AdJ ^ j^-l d^Urf CJlT jl ljww>

. Lj^is ^ iaUJi j aitf- ^E Jjj <dT \JL*j ! (^^ai aJu J <i! j£ Jj^

U serijatskom pravu postoje kazne koje su odredene zakonskim
tekstovima Kur'ana i sunneta (hudud) i one su fiksne, kao kazne za
kradu, blud, potvoru, pijenje alkohola, a postoje i kazne koje nisu
precizno odredene, nego je izricanje adekvatnih kaznenih mjera i
diskrecionih kazni prepusteno zakonodavnoj vlasti (te'azir), sto cini
Serijat prinijenljivim u svakom vremenu i svim okolnostima.

" Allah, dz.s., kaze: „Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove,
neka im to bude kazna za ono sto su ucinili i opomena od Allaha. A
Allah je silan i mudar." (El-Ma' ide, 38.)

131

Muvetta' - Malik ibn Enes

681 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhn od
Es-Saiba ibn Jezida, da je Abdullah ibn Amr el-Hadremi
dosao kod Oraera ibnul-Hattaba, r.a., vodeci svoga roba sa
sobom, pa mu rece: "Odsijeci ovom (ruku), on je, uistinu,
ukraot" Omer ga upita: "A sta je ukrao?" "Ogledalo moje
zene cija vrijednost je sezdeset dirhema", odgovon. Omer
mu rece: "Pusti ga, za njega nema odsijecanja (ruke)! Vas
sluga je ukrao vase stvari!"

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Svaki covjek
koji bude imao roba (slugu) pa on ukrade od svoje rodbine,
svoga gospodara, ili supruge svoga gospodara, ill muza svoje
gospodarice, za njega nema odsijecanja (ruke) za ono sto ukrade,
jer kako ce biti odsijecanja za potkradanje njegove sestre, brata,
tetke po ocu, ili tetke po majci. A ako bi on (rob, sluga) bio
potrebit. starac, ili dijete, ili ako bi, pak, (njegova sestra tetka i
dr ) bila potrebita, primorao bi se (rob, sluga koji je u krvnom
srodstvu s njima) da ih izdrzava i oni bi imali svoj udto u
njegovom imetku. Kako onda da se izvrsi kazna odsijecanja
(ruke) onome koji ima svog prava i udio u ukradenom raietku?!
Sve ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

(

jjA (I \£ dlb > j^jfi (3^ j* ^ ) - t

2. O onome ko ukrade datule ili nesto drugo sto nije
uobicajeno zasticeno

h J^j ii\ L*~- 4 Of 0*? ■»&* ¥ •& ^ ^ ^ " %M

132

Poglavlje o fiksnim kaznama za kradu

682. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Abdur-Rahman ibn Ebi Husejn da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Nema sjece (rake) zbog (krade) plodova sa stabla, niti
zbog (krade) stoke sa pasnjaka. Pa kada (stoka) bude u toru,
ili plodovi u hambaru (i tada dode do krade), onda se odsijeca
(ruka) ako (iznos vrijednosti stvari) dostigne iznos (cijenu) stita
(koji se koristi u borbi)."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ko ukrade plodove
(datule) s palminog stabla, ili ovcu s pasnjaka, nece mu se
odsjeci (ruka). Kada plodovi budu doneseni do hambara ili kuce,
ili stoka bude zarvorena u tor, te to (plodovi i stoka) bude imalo
svog cuvara, pa kradljivac dode i ukrade nesto od toga sto
odgovara cijeni (iznosu) stita, njega slijedi odsijecanje (ruke).
Stit je tada imao vrijednost deset dirhema (srebrenjaka), tako da
nema odsijecanja kada se radi o manjoj vrijednosti od toga (ali
ima druga sankcija koju sud odredi). To je stav Ebu Hanife i
vecine nasih pravnika, Allah im se smilovao."

Vfc ii\ i)\f j> ^ ji JUrf jf. JUt^ jj ^ Ujjj-t dUU \ljp\ - "VAT
tiij j-Uj LpjJ 1 s- 9 "^ Vj** fl * iL ?-' Ja*^" J -»-<»j*i J*rj JaiV j* bJj (ij-i

i : Jji ^j Up ill J*p ill J_^j g? aj\ oj>\3 aSUs gfj*- j> ^3lj
Jiji jAj ^*Ap 4*1 01 jjA j| : J*J\ JlS , jU-l y£)i _, . jg Vj J J ^ks
4jii Jj-»j j* c-*C i^JLib ajJ«J Uj jjii (1>1 *^*s>-t uU a-U *la3
? I4» ^ 04>t : jiij aJ JUS Oljy> ^/l <js- Aiw ^^Xgi U-ij Up 4sl U-p

133

Muvetta' - Malik ibn Enes

4) J^j c^ ytf : J^ Ml ^ ^ -J* gL, CJt U* : Jfl ,-» : J*
. j^tt JUJU Oljy j*fc j*"*J J* S* t" "* "■ J ^- ^ "^ ^ ^

683 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Muhammeda ibn Jahja'a ibn Habbana, koji je kazao da je
neki sluga ukrao palmine sadnice iz basce nekog covjeka pa
ih ie presadio u bascu svoga gospodara. Vlasnik je izasao u
potragu za svojim sadnicama, pa ih je pronasao, te se obratio
Mervanu ibnul-Hakemu (koji je tada bio namjesmk Medme),
koji je zatvorio tog slugu i imao namjeru odsjeci mu ruku.
Gospodar sluge se uputio kod Rafi'a ibn Hadidza kojeg je
upitao o tome, pa ga on obavijesti kako je cuo Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., da kaze: "Nema odsijecanja (ruke) za
(ukradene) plodove, niti za (ukradenu) sadnicu (palme). Covjek
recV "Mervan je zatvorio moga slugu i zeli mu odsjeci ruku,
pa bin volio da mu ti ode! i obavijesti! ga o onom §to si cuo
od Allahovog Poslanika, s.a.v.s." Otisao je s njim do
Mervana pa mu Rafi' rece: "Da H si zatvorio slugu ovoga
(covjeka)?" "Da", (odgovori Mervan). "Pa sta ces
uraditi?"(upita Rafi) "Namjeravam mu odsjeci njegovu
ruku" Rafi' mu (tada) rece: "Uistinu sam cuo Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., da kaze: 'Nema odsijecanja (ruke) za
(ukradene) plodove niti za (ukradenu) sadnicu palme.
Mervan je potom naredio da se sluga oslobodi.

Muhammed je rekao: ;t Mi ovo prihvatamo. Nema
odsijecanja (ruke) za (ukradene) plodove koji vise na stablu, m
za "(ukradenu) sadnicu (palme), niti ima odsijecanja za
(ukradenu) mladicu ili stable. Ovo je stav i Ebu Hamfe, Allah
mu se smilovao."

134

Poglavlje o fiksnim kaznama za kradu

U 0* JjLjl <L$J £^1 AJ ^ *^jjl <U» ijj^j Jj^l Mb ) - Y

( f U>l Jl ^

3. O covjeku kojem nesto bude ukradeno sto zahtijeva
odsijecanje, pa on to pokloni kradljivcu nakon sto podnese

prijavu vlastima

Jsl : JlS : 4>t j» ill *lp jj 0l_^» ^p lSj*j1' WJ5* cUJU UjsM - *\At
^r>} J* ^ &■ ^f teb~\y m IpjJ iUU jtr^i jl j* 4Jl : A^f ^ ^'j^
aJ JUs diia j^i^j ^ ^ aji : J, JJ as <ui : Jus ^j aJp ill Ju> ill
J d\jLff f\a &» jvkbi jl ^aj bi grji : (JL.J aJp isi ^U ill J^-ij
iii J_^ij <u ^ita JjLJi JL>1$ fltbj JL*U JjU Sfrb^j a^bj ijujs* o^di

OJj gjui 3( JjUl; ^Uj <Up ill j^U ill Jj-ij ytt ^j 4„1p ill ^
ill Jj-jj JUS A3Xrf> Up j* U* ijf jl -j\ ill J^j L, ; 01j*U> JUS

. aj j^-jU 01 JJ ^ : j,JL.j aJp ill JU»

gttt (I «a^ oJ-1 ^u. ^jj Jiiai jl fiU^i Jl JjLJi jij bi : jl^ Jtf

684. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Safvana ibn Abdullaha ibn Umejje da je rekao: "Receno je
Safvanu ibn Umejji: 'Ko ne ucini hidzru, propao je.' Safvan
je pozvao da mu dovedu njegovu devu koju je uzjahao i
stigao kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kojem je rekao:
'Meni je receno: 'Zaista, onaj ko ne ucini hidzru, propao je."
Allahov Foslanik, s.a.v.s., mu na to rece: 'O Ebu Vehbe, vrati
se mekanskim dolinama!', pa je Safvan zaspao u dzamiji
(Allahovog Poslanika u Medini). stavivsi svoj ogrtac pod
glavu. Dosao je kradljivac i i uzeo njegov ogrtac, pa je
ahvatio kradljivca i doveo ga pred Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., koji je naredio da mu se odsijece ruka, a Safvan rece:

135

Muvetta' - Malik ibn Enes

'O Allahov Poslanice, ja nisam ovo zelio, dajem mu ga
(poklanjam mu ogrtac) kao sadaku\ a Allahov Poslanik,
s.a.v.s., na to rece: 'E, da si to ucinio prije nego sto si mi ga
doveo!' "

Muhammed je rekao: "Ako protiv kradljivca ili klevetnika
bude podnesena prijava nadleznim organima, pa onaj radi koga
se treba izvrsiti serijatska kazna oprosti, nije dopusteno vladaru
obustaviti izvrsenje te kazne, nego je treba provesti. To je stav
Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

4. Kolika je vrijednost ukradene stvari zbog koje je obavezno

odsijecanje?

^irdt : ^ #\ & j** & ii j+ & ej u ^ ^ ^ ~ ™ D

685. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NafT, sluga
Abdullaha ibn Omera, od Ibn Omera, r.a., da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., (naredio) odsijecanje (sake za ukradeni) stit cija je
cijena iznosila tri dirhema.

ii\ : j3-J\ 4-e C* ly* J- j& 4 j* & **> ^ ^ ^ ~ nM

j3 j*-y ij>. ca^ 1 ^ c ^ * ( j ^ i * Uail j^ ^ # ^ "^ ^ ^

J^j *r^li 4* j^ ajfth f*A\ J^U : ^ *>r** a j* V* ^-^
UA* aUt &\ ijJl ^Ui Uj iuJil L*JJ Ui . U* Wj 8j> j? U*l ^^
£ ^ aiffe ui& #fja »j*A& ijsl' >>tf ^j -MJ' ^ l J^J ** ^

136

V

Poglavlje o fiksnim kaznama za kradu

0*ki3 LiilP At &jA\3 iJj-Pl3 dUi jP Ji«i JLyJl Uailj V4J1 l^sf jf L^P-

. IupU&S jUi ^j J *JaiJl : iiilP cJUj . oJu

686. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr od Amre bint Abdur-Rahman, da je 'Aisa,
Vjerovjesnikova, s.a.v.s., sup ruga, krenula na put ka Mekki i
sa sobom povela dvije sluskmje i slugu iz porodice Abdullaha
ibn Ebi Bekra es-Siddika. S tim sluskinjama je poslan jedan
jemenski ogrtac koji je bio zasiven u zeleno platno (platnenu
vrecu). Ona ('Amra) pripovijeda (taj slucaj): "Sluga je uzeo
vrecu, otvorio je i izvadio ogrtac, a na njegovo mjesto je
sravio odjecu od vune ili janjece koze i ponovo je zasio vrecu.
Kada smo stigli u grad, taj ogrtac smo predali onome kome
je poslan. Nakon sto su otvorili vrecu, nasli su onu vunenu
odjecu, a ne (poslani) ogrtac, pa su se obratili onim
sluskinjama koje su to prenijele ' Aisi usmeno ili su joj o tome
pisale, te su (za kradu) optuzile slugu. On je upitan o tome, pa
je priznao, a 'Aisa je naredila da mu se odsijece ruka (saka),
pa je tako i ucinjeno. 'Aisa je (nakon toga) rekla: 'Odsijecanje
biva (u slucaju krade onoga cija vrijednost iznosi) cetvrtinu
(zlatnog) dinara."'

: j*J>\ x* hi\ ly& jp aJ jp jSu jl jt ill j_p \jjjf-\ dS\* Uj^l - % AV

. flJU JW* xkiS jLOj l?\ji jJiS- (^1 Jbj«e jfl

jtua gj : Jb^dl Jjsi JUS : aJi «U jJai* Ui ^Lii <Jls*\ J& : .w* J is
Ijjjj ,»Jtlj3 SjJ*P j^ JJl J JLil fSaiS *} :Jtj«Il Jl3j C^ib-^JI aJA Ijjjj
ill ju jpj J& jPj OUiP jpj j*p jPj jiJLij "Up 411 ^J-* (^tJl jp diJi
JjS jaj iiiili l$J Jbs-i ijjJ-l J J^A^I *lsr 1il9 . Jb-lj jjp jpj Jj*— a jj

137

Miwetta' - Malik ibn Enes

687 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr od svoga oca. a on od 'Amre bint Abdur-Rahman, da je
jedan kradljivac ukrao grejpfrut (u to doba jedriu od
naikvalitetnijih i skupocjenih vrsta voca) u vnjeme (halite)
Osmana, r.a., pa je Osman naredio da se izvrsi procjena
njene vrijednosti i, nakon toga, ustanovljena je vnjednost od
tri dirhema, a tada se dvanaest dirhema mijenjalo za jedan
(zlatni) dinar, te je Osman (naredio) da se izvrsi odsijecanje
ruke (kradljivcu).

Muhammed je rekao: "UCenjaci su se razisli o pitanju
vrijednosti (ukradene stvari) zbog koje se odsijeca ruka.
Ucenjaci Medine smatraju da je to cetvrtina (zlatnog) dmara i
prenijeli su prethodne hadise. Ucenjaci Iraka smatraju da se ruka
ne odsijeca kada se radi o vrijednosti manjoj od deset (srebrmh)
dirhema i to su prenijeli od Vjerovjesnika, s.a.v.s,, Omera,
Osmana Alije, Abdullaha ibn Mes'uda i drugih (ashaba i
tabi'ina) Pa kada se radi o razilazenju uleme u pogledu
serijatskih kazni, onda se uzima ono sto je sigurnije. a u ovom
slucaju je to stav Ebu Hanife i vecine nasih pravmka.

5. O kradljivcu koji ukrade, a vec mu je odsjecena ruka
(saka), ili ruka i noga (stopalo)

j*i ^ *rj d\ : 4t s r^ & o*-? *+ ^ ^ u u ^ ! _ %AA

J^ diU U dtfj :/l j|1 Jj^ J^ 1 Cr* cM ^ : & *** &** >*

138

Poglavlje o fiksnim kaznama za kradu

j&J CJtfj ^j-Jl Abrj j^ ^i jJaii ^«J| jji jklf ft Ur»t Jl> J^ ^jji
JaI j* aj^j U* s> jr* ^ v^ a* 1 ^J JurjJij Jji fcUl ^ at

^1 J IJijj (I ui( U^ ti' ^ ^ J*J ^^ JJ ^ J* U*L JSj 8i^

688. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur-
Rahman ibnul-Kasim od svoga oca, da je neki covjek iz
Jemena, odsjecene ruke i noge, stigao (u Medinu), pa je otisao
Ebu Bekru es-Siddiku i pozalio mu se da mu je namjesnik
Jemena ucinio nepravdu. Taj covjek je (te noci) klanjao
nocni namaz (nafilu), pa je Ebu Bekr rekao: "Tako mi
Gospodara tvog oca, ogromne li razlike izmedu tvoje noci i
noci kradljivca!" Nakon toga je nestao nakit (ogrlica) Esme
bint 'Umejs, Ebu Bekrove supruge. Taj covjek je zajedno s
iijima trazio (nestalu ogrlicu) i govorio: "AHahu, Ti kazni
onoga koji je pokrao ove dobre ukucane!" Pronasli su je kod
zlatara koji je potvrdio da je covjek odsjecene ruke i noge
donio (njemu) tu oglicu (da je proda). Kradljivac je priznao, i
posvjedoceno je protiv njega, pa je Ebu Bekr, r.a., izdao
zapovijed te mu je odsjecena njegova lijeva ruka. Ebu Bekr
(tada) rece: "Tako mi Alia ha, njegova kletva protiv samog
sebe je, po meni, za njega teza od njegove krade!"

Muhammed prenosi: "Ibn Sihab ez-Zuhri je rekao kako se
prenosi od 'Aise, r.a., da je kazala: 'Zaista je onaj koji je ukrao
Esminu ogrlicu bio covjek bez desne ruke, pa je Ebu Bekr
naredio da mu se izvrsi odsijecanje njegove desne noge 1 , i

poricala je da se radi o covjeku koji je bio bez ruke i noge, a Ibn
Sihab je najbolje bio upoznat sa ovim i slicnim stvarima u

139

Muvetta' - Malik ibn Enes

odnosu na njegove sunarodnjake. Do nas je doprlo i da Omer
ibnul-Hattab i Alija ibn Ebi Talib, r.a., nisu u odsijecanju lsh
vise od desne rake (sake) i lijeve noge (stopala), pa, ako bi
takvog doveli (ponovo zbog krade), nisu primjenjivah kaznu
odsijecanja, nego su od njega uzimali nadoknadu za pricinjenu
stetu. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, Allah lm
se smilovao."

6. O robu koji pobjegne, pa ukrade

£*j JjT f>3 3^ y* ji & ^ »4J> Ot : c? u U J^ ^ u U J^ ~ nM
j^\ ii\ : lJut O^j k ^LT jf : j** & i' ** J JU * J ^ b! ^

^j oils f u?i sVj ^ j' fVtfl ^ <u f jii II ^ ^ ^ (*W f u ^ ^ ■**'

689. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Nafi' da je
jedan rob Abdullaha ibn Omera, r.a., izvriio kradu dok je

46 Ako bi mu se odsjekla i lijeva saka, takav bi bio stopostotni invalid i
bila bi mu potrebna pomoc drugih u obavljanju osnovnih radnji i
djelatnosti, a da ne govorimo o odsijecanju i lijevog stopala (ako bi
bio uhvacen po cetvrti put u kradi, nakon sto mu je odsjecena desna
saka, lijevo stopalo, i lijeva saka), jer bi onda bio toliko
hendikepiran da ne bi mogao gotovo nista raditi bez tude pomoci.
Zato hanefije smatraju da se nakon sankcionisanja dvaju knvicnih
djela krade, kada bade izvrseno odsijecanje desne sake, a drugi put
lijevog stopala, ne ide dalje.

140

bio ii bijegu, pa ga je (nakon hvatanja) Abdullah ibn Omer
poslao Se'idu ibnul-'Asu, r.a., da iiaredi izvrsenje odsijecanja
nike. Se'id je odbio izvrsiti tu sankciju, te je rekao: "Ne
kaznjava se odbjegli rob kaznom sjece ruke kada ukrade."
Abdullah ibn Omer, r.a., ga upita: "Da li si pronasao u
Allahovoj Knjizi da, kada odbjegli rob ukrade, ne odsijeca
mu se mka?!" Zatim je Ibn Omer naredio da mu se odsijece
ruka.

Muhammed veli: "Odsijeca se ruka odbjeglom i
neodbjeglom robu koji izvrsi kradu, ali nije dopusteno da neko
drugi. osim imama (vladara, namjesnika, sudije) koji ima pravo
presuditi, naredi izvrsenje kazne odsijecanja, jer je to hadd
(tekstom Kur'ana ili sunneta odredena sankcija) koji ne provodi
niko drugi izuzev imama ili onoga koga imam ovlasti. To je stav
i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao."

(^JbAil v^ ) - V
7. O 'muhtelisu* 47

j> 01 jj* ja j J U-S. |J JbM y*rj 01 : ^^ #1 U JS*1 ^ u U J^' - "H *
. U* ^Ja3 V 4JI flj^li CjU jt Ju j Up J^aj sjb gks 01 jy> $Jb *£J~\

. Jlrf ill 43*j ILip- ^\ Jjj j*j . ^^Jbiii J glai ^! . i^O IJufij : x>£ Jtf

690. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
je neki covjek oteo nesto u vrijeme Mervana ibnul-Hakema,

Definicija ove vrste krade je: spretno i brzo uzimanje tudeg imetka
javno, dok vlasnik ne obraca paznju, bilo to po danu ili noci. Ova
vrsta se razlikuje od klasicne krade, jer je krada tajno uzimanje
tudeg imetka. Za ovu vrstu krade ne slijedi kazna odsijecanja sake,
ali su na raspolaganju druge vrste sankcija koje budu adekvatne
pocinjenom nedjelu.

141

Muvetta' - Malik ibn Enes

te je Mervan htio narediti da mu se odsijece ruka, pa mu je
Zejd ibn Sabit dosao sugerisati da se ovorae ne sijece ruka.

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu
Hanife, kao i vecine nasih pravnika/*

142

Poglavlje o fiksnim kaznama za blud

POGLAVLJA O FIKSNIM KAZNAMA ZA BLUD

( fr jJ» Vb ) - 1
1. O kamenovanju

•M j* M 1 # At ^-p jj 4ii u-p je oi^i jii Ujyr-f iUu Uji^f - "\ ^ >

jl J^-l olT jl fcji Ut c-a lil ^UJlj Jbrjll ^ ^^j lij yj ^

691. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
TJbejdullaha ibn Abdullaha ibn *Utbe, a on od Abdullaha ibn
'Abbasa, r.a., da je on cuo Omera ibnul-Hattaba, r.a., kako kaze:
"Kamenovanje je utvrden propis po Allahovoj Knjizi 48 i to je
pravicna sankcija za onoga koji pocini blud a bio je u braku,
bio muskarac ili zena, ako se to dokaze jasnim dokazom,
trudnocom, ili bude priznanje."

Allah, dz.s., kaze: „BIudnicu i bludnika (koji nisu bili u braku)
izbieujte sa stotinu udaraca bicem, svakog od njih, i neka vas pri
vrsenju Allahovih propisa ne obuzima prema njima nikakvo
sazaljenje, ako u Allaha i u onaj svijet vjerujete, i neka kaznjavanju
njihovu jedna grupa vjemika prisustvuje." (En-Nur, 2.)
Smrtna kazna kamenovanjem (koja je predvidena za one koji su u
braku. ili su bili u braku) ustanovljena je na osnovu ajeta o
kamenovanju koji je derogiran tako sto je derogirano njegovo
ucenje. ali je ostao propis."

143

Muvetta' - Malik ibn Enes

V^jt : JUS ^Ul v 1 "^ *%& f** 1 f ■ ^ ^J fr"^ i* ^ ^^^ ^ J

692. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je on cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako govori: "Kada je
Omer ibnul-Hattab, r.a., krenuo s Mine, zaustavio je devu
kod Ebtaha, zatim je napravio hrpu od kamencica iz Bathe i
bacio svoju odjecu na njih, te je zalegao i ispruzio svoje ruke
prema nebu rekavsi: 'AHahu, ostario sam i izgubio snagu,
povecao se broj mojih podanika, pa me uzmi Sebi a da ja ne
ispustim nesto od Tvojih naredbi, niti da nesto tome dodam
sto nije od vjere. Nakon toga je stigao u Medinu i odrzao
hutbu u kojoj je ljudima kazao: 'O ljudi! Propisani su vam
propisi i naredbe. Ostavljeni ste na jasnom putu!' Zatim je
pljesnuo jednom rukom po drugoj i nastavio: 'Zato, nemojte
ljude skretati (s toga pravog puta) lijevo ili desno! A onda,
cuvajte se da ne budete unisteni zbog napustanja ajeta o
kamenovanju, govoreci: *U Allahovoj Knjizi ne nalazimo
dvije kaznene mjere (kamenovanje i bicevanje)', a Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je primjenjivao sankciju kamenovanja i mi
smo je primjenjivali. Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja
dusa, kada ljudi ne bi rekli da je Omer dodao nesto
Allahovoj Knjizi, dodao bih (ajet koji se ucio prije njegove
derogacije): 'Ozenjen starac i udata starica kada pocinu blud,

144

Foglavlje o fiksnim kaznama za blud

svakako ih kamenujte!', jer smo ga mi ucili (dok nije
derogiran).' Ebu Se'id veli: 'Zul-hidzdze nije ni istekao, a
Omer je ubijen (u njemu). 1 "

^ d! ijj^r ijfJi <M : j*p jt h jlp j* £3U u^i dUu Uji*i - n^r

4)1 1 Jj-ij y> J lis Lij ofjrflj -^i* t^rj iit ojjj^fj JLij 4_Ip Jit ,^L^
Uy< .J«i : ijJlaS ? (^-jjl OLA J oljjsll J OjJji L» : ^JUj 4JP J) I ^jUj
\Ajj2j sijjJb IjjU ^jil L$j 01 ^JLf : p^Li jj ill jlp *i J lis Oixl£j
: p^Li jj ill xp Jlis Iao*j Uj LgJlS U I j5 f **rj\ IA ^ »ju *j»Jb-f J«*3
yli ^^1 iT L$i d*rf L. cix^ : Jlis ^J\ 3UT l$i ijij sju ^iy ^ix *jji

. L3ry a-Lij aJp iui ^U« 4Jii J j-^j U4

. ajb^i L^i oijH ^ tg Jar^i cJj : j*p ^1 jLi

JJ i\j*\> £jjJ JUj Sfyb ^j j^JLyt y- Jjtj Lcj Jbs-Ei -Of lJUSj : JLw* JlS

. Ul^is jj i»U)1j dill 43* j ia_^- jf JjS ^a iJLaj , iJl» i-Jj-^j

693. Pricao nam je Malik, obavijestio nas je Nafi' da je
Abdullah ibn Omer, r.a., prenio slijedeci dogadaj. Jevreji su
dosli kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa su ga obavijestili da su
jedan njihov covjek i jedna zena pocinili blud, pa ih je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao: "Sta ste prouasli u Tevratu
pitanju kamenovanja?" Odgovorili su: "Da ih ponizimo i da
se izbicuju," Abdullah ibn Selam im rece: "Slagali ste, zaista
se 11 njemu spominje kamenovanje." Zatim su donijeli Tevrat
i otvorili ga, a jedan od njih je stavio svoju ruku pokrivsi ajet
kamenovanju i procitavsi tekst ispred i iza tog ajeta.
Abdullah ibn Selam mu rece: "Podigni ruku!", pa je podigao
ruku, kad ono ispod ruke ajet o kamenovanju. Jevreji su

145

Muvetta' - Malik ibn Enes

tada rekli: "Istinu si rekao, Muhammede! Zaista je u
Tevratu ajet o kamenovanju." Zatim je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., naredio da se dvoje spomenutih kamenuju i kazna je
izvrsena. Ibn Omer, r.a., pripovijeda: "Vidio sam covjeka
(bludnika) koji se nadnio nad zenu (bludnicu) stiteci je od
kamenja."

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Muskarac
musliman koji pocini blud s nekom zenom, a prethodno je stupio
u brak sa slobodnom zenom muslimankom i s njom imao intimni
odnos, kaznjava se kaznom kamenovanja i on se naziva
"muhsan". A ako sa suprugom nije imao intimni odnos, ih je
imao za zenu ropkinju, jevrejku, ili krscanku, u torn slucaju se ne
smatra "muhsanom" i nece biti sankcionisan kamenovanjem,
nego ce biti izbicevan sa stotinu udaraca bicem. Sve ovo je i stav
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

2. O priznanju bluda
J cf **=* M ^ ¥> Oi *' J ^ & v ^ «*' ^ dlU \ij?t - Wi

^j^ts pjusi jjbt cJU $ jf 4 V)^j 5Li ^ ** ^--^ *** -^ ^ ^

ill J^-j JUS *V ^ ?*J* % f* VO*J ^ •&: & J* A
Ul : JW ill ^ ^ a^aft ^ ^ ^-i ^ : (A-J <0* to J**

146

Poglavlje o fiksnim kaznama za blud

jl jl jJ-iSl U-Jl yij UlP <U^j AjI» *UjI airj .dUp Ay tibjbrj d.U->

. l^y cijStU l^Srj cJjSPl <JlS j^^l afyil

694. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
'Ubejdu liana ibn Abdullaha ibn 'Utbe, a on od Ebu Hurejre i
Zejda ibn Halida el-Dzuhenija, r.a., da su pripovjedali kako su
dva covjeka bili parnicari pred Allahovim Poslanikom,
s.a.v.s., pa je jedan od njih dvojice kazao: "O Allahov
Vjerovjesnice! Presudi nam po Allahovoj Knjizi!? Drugi,
koji je bio uceniji u vjeri od prvoga, rece: "Da, Allahov
Poslanice, presudi nam po Allahovoj Knjizi i dopusti mi da
govorim!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rece: "Govori!"
"Zaista je moj sin bio najamnik kod ovoga, pa je ucinio blud
s njegovom zenom, pa su me obavijestili da mog sina slijedi
kazna kamenovanja, a ja sam ga iskupio sa s tot inn ovaca i
jednom ropkinjom koje sam posjedovao. Potom sam upitao
ucene ljude o tome, pa su mi odgovorili da je kazna za mog
sina stotinu udaraca bicem i progon u trajanju od godinu
dana, dok je za njegovu zenu kazna kamenovanje." Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Tako mi Onoga u cijoj ruci je
moja dusa, presudicu vam po Allahovoj Knjizi! Sto se tice
stoke i ropkinje, one ti se trebaju vratiti", a njegovog sina je
dao izbicevati sa stotinu udaraca i prognao ga godinu dana,
zatim je naredio Unejsu el-EsIemiju da dovede zenu onoga
drugog covjeka, pa ako bi priznala, izvrsio bi smrtnu kaznu
kamenovanjem. Ona je priznala, pa je kazna kamenovanja
izvrsena.

cjj Ut Hj^\a ^j Up di ^U ^i c-»f Styi £»! : ojjss-f nsf aS^-U jf

^ s^" &~ i£*^ '• f^3 *J* ^ J^ ^ Jj-»j ^ J^ J-»^ u*J

&■ jAJi : U J La* asjI ca^oj! IU* { j^y ^ ,*aJI : LA J lis *uil c-*^j

. JLi-l LUp *JU US y>U 43je.tr f *UPiji-il3 4-Pijs-J

147

Muvetta' - Malik ibn Enes

695 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jakub ibn Zejd
od svoga oca Zejda ibn Talhe, a on od Abdullaha ibn Ebi
Mulejke, da je jedna zena dosla Vjerovjesniku, s.a.v.s., 1
obavijestila ga da je pocinila blud, a trudna je, pa joj je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Idi (i ne vracaj se) dok se ne
porodis!" Kada je rodila (dijete) dosla mu je (ponovo). Oil
(Allahov Poslanik, s.a.v.s.) joj je rekao: "Idi (i ne vracaj se)
dok dojis (to dijete)!" Kada je zavrsila s dojenjem (nakon
dvije godine), dosla mu je (po treci put). "Idi (i ne vracaj se)
dok mu ne pronades staratelja", rece joj. Pronasla je onoga
ko ce se o njemu starati, a zatim mu je ponovo dosla, pa je
naredio da se izvrsi nad njom serijatska kazna (hadd).

J* *~J* J* \iji\i ^^ ^J ol : V^ ^ ^ ^ U ^ ~ ™ n

. j^3 m ytt otet*a gji ^ J* ^3 ^j <0* to J^ to J^j, o^

. A^i J* 4*1 /* tj frjli &-M iiii J** J** '■ ^^ O* 1 ^

696 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
ie neki covjekza vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.s., priznao
da je pocinio blud i priznao to cetiri puta (da je istina ono sto

49 U ovom slucaju se jasno vidi izuzetna snaga istinske vjere kod ove
zene Allah joj se smilovao i oprostio joj, koja je skupila ogromnu
snagu da prima nedjelo koje je pocinila, ali u isto vrijeme je
pokazala istinsko kajanje za ono sto je uradila. Hadis je i dokaz da
kaznu zasluzuje samo onaj ko pocini nedjelo, a ne neko drugi kao
sto je dijete koje je nosila u stomaku i nakon sto ga je rodila.
Poslanik, s.a.v.s., je zaStitio dijete i omogucio mu dolazak do
niegovih prava. Takoder, s obzirom da se radi o pnznanju, postojaia
je mogucnost da se zena i ne pojavi nakon protoka odredenog
vremena (pa bi izvrsenje kazne bilo opozvano), ali je ona odabrala
da se ocisti od grijeha na ovom svijetu, kako ne bi bda kaznjena na
ahiretu Neki ucenjaci smatraju da se ona obratiia eetiri puta
izrekavsi svoje priznanje, tako da je to u rangu cetverostrukog
svjedocenja.

148

Poglavlje o fiksnim kaznama za blud

za sebe tvrdi), pa je (Allahov Poslanik, s.a.v.s.) naredio da se
nad njim izvrsi serijatska kazna (hadd).

Ibn Sihab veli: "I zbog toga, prihvata se priznanje osobe
protiv samog sebe."

J* Ujlb A-ii J* J>j&\ ^brj ji : plJ j, juj Uju>- <*Ul° Uj^f - M.V
Jpj-j pL>} <Up ill ^J^ in Jj^j ipai j,JLij <Up ill ^^U* ill Jj-j j^p
jy : JUS -Ojfi glu? ,1 Jjjbr Jo^-j jls ljut JjS : JUS jj-X* h^> jts
01 ^ OT as ^aUi i^ji : Jis ^ jd*i dj yte j^i <u wi"j jS hj^, jls jjJa
j* <ul» ill ju*j j z~Js U-i oljjilaJl aJj* ja AjL^l j*i ill jjjb- j* I igaj

697. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem kako je neki covjek za vrijeme Allahova Poslanika,
s.a.v.s., priznao da je pocinio blud, pa je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., zatrazio da ma se donese bic, te inn je donesen
ishaban. Rece: "Bolji od ovoga (mi donesite)!" Donijeli su mu
novi bie ciji gornji kraj nije bio rascvjetan (od prethodne
upotrebe). On ponovo rece: "Izmedu ova dva (mi donesite)!"
Tad a su mu donijeli bic koji je upotrebljavan prilikom
jahanja pa je tako omeksan. Zatim je naredio da se izbicuje
njime, a nakon toga rekao: "O ljudi! Doslo je vrijeme da
prestanete prekoracivati Allahove granice! Pa ko pocini neko
od ovih nevaljalih (necistih, nemoralnih) djela, neka se pokrije
Allahovim prekrivacem (tj. neka se pokaje), jer onaj ko nam
otkrije svoje lice (objelodani svoje djelo), provest cemo nad
njim Allahovu Knjigu!" (tj. propise Kur'ana)

jiJ-jJl £> Jji jp. &J&- x^ ^i c*j aJ-p ii\ *SU Ujtff-f SSu UjjsM - n ^ A
n\ <uUi J* Jjjpt f i^-ti £> hjbr J* £*j }br j ii\ : 4* Jw ill ^j

149

Muvetta' - Malik ibn Enes

698, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' kako je
Safijja bint Ebi 'Ubejd pripovijedala od Ebu Bekra es-Siddika,
r.a., da je neki covjek bludnicio s ropkinjom koja je bila
djevojka te je zanijela. Zatim je on priznao da je pocinio
blud, a nije prethodno bio u braku (nije bio muhsan), pa je
Ebu Bekr, r.a., naredio da se izvrsi kazna bicevanja, a onda
je prognan u Fedek.

jjl in ^ it j*-! j*-t 4 ^ui in &*j.ijh f> J? * *• Ji< ^> ^ H

4] JUS ^Vtf-1 jj j*e ^"i ^ 4-i * > <^ : o^ Jtf . «U* jp. iysJt
^ *^ ^ yj ^4 : Jrfw J\S . /; ji> Jtf Uf j** 4i J\a /( ^S Jti Uf

^\ 4* ff& : J,*- J\5 yj js ^t : aI Jfl ^j Up ill ^U ^ ^
jSSl lit ^ 4* ^ dib Jf tjV dUi J J^ : J\3 ^j *M A> ^

. ^ji 4j yti . ^ : Jti s-s? f ' j^'

699. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn
Se'id: "Cuo sam Se'ida ibnul-Musejjiba da kaze: 'Neki covjek iz
Eslema (po imenu Ma'iz) dosao je Ebu Bekru, r.a., i rekao mu
da je nitkov pocinio blud (misli na sebe), pa ga Ebu Bekr, r.a.,
upita: 'Da li si to ikome osim mene spomenuo?' Ovaj
odgovori: 'Ne.' Ebu Bekr mu rece: Tokaj se Allahu i pokrij
se Allahovim pokrivacem, jer uistinu Allah prima pokajanje
svojih robova.'

Se'id je rekao: "Dusa mu se nije smirila, pa je otisao
Omeru ibnul-Hattabu, r.a., koji mu je dao identican odgovor
Ebu Bekrovom, ali mu ni to nije bilo dovoljno za smiraj
duse, pa je otisao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao mu: '(Ovaj)
nitkov je pocinio blud.' Se'id pripovijeda: 'Allahov Poslanik,

150

Poglavlje o fiksnim kaznama za blud

s.a.v.s., se okrenuo od njega, te mu ovaj to ponovi vise puta, a
Allahov Poslanik, s.a.v.s., se stalno okretao od njega. Kada je
to innogo puta ucinio, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je poslao
(nekoga) da ode do njegove rodbine i upita ih: 'Da li se zali na
bolest, da li je lud?' Oni su odgovorili: 'Allahov Poslanice, on
je uistinu sasvim zdrav.' Poslanik, s.a.v.s., je upitao: 'Da li je
bio ozenjen (muhsan). Hi neozenjen?' Odgovorili su:
'Ozenjen.' Zatim je naredio da se izvrsi kazna
kamenovanja.'"

& Jj-0 Of : 4nL Ai\ lu j> ^ Ujj^i dUb> \jjjr\ - V » •
dl'b^ ^ j| J|ja b : y\j* ^Ju ,JUl ja JvJ Jtf ^j Up ill jU
Jlj» j> ^m jt Ju ji «J ^Jj* J ijjJ-l iJbi cJum) : ^ Jtf dU lj* 0l£

. jj?- 7L-&up C.J.L*M j ^£Jj^ Jt JA ; JUS

j oiy gj( ji ja- ^jlb 4Sij=Pb J^jli ^- *ij . J^-ti <df ijjSj : ju^ Jia
ytjll a-sAS ^U Ailj-tb JjtjJi i^jj 'i : iuJl Os.b> dUiTj l&X- ^Jb? gjf
j? oly. £jl jit ojj . bJl^ii ja kbJij litf- ^t Jji jAj oly gjf ji ^

• *lw-< ^j **j?rj J-5 ^r j

700. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
kako je do njega (predajom) stiglo da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao covjeku iz (plemena) Eslem po imenu Hezzal:
"O Hczzale! Da si ga pokrio svojim ogrtacem (sakrio njegovii
sramotu), to bi bilo bolje za tebe!" 50

Hezzal je imao sluskinju s kojom je Ma'iz pocinio blud, pa mu je
Hezzal rekao: "Idi Allahovom Poslaniku, pa ga o tome obavijesti,
mozda ce mu o torn pitanju biti spustena objava", pa je on otisao i
desilo se ono sto se desilo, te je Allahov Poslanik, s.a.v.s., izrekao
ovaj hadis.

151

Muvetta' - Malik ibn Enes

Jahja veli: "Citirao sam ovaj hadis skupu na kojem je
prisustvovao i Jezid ibn Nu'ajrn ibn Hezzal, pa Jezid rece:
'Hezzal je moj djed, a hadis je istinit i tacan.'"

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Covjek koji
prizna da je pocinio blud nece biti sankcionisan sve dok ne
posvjedoci cetiri puta na cetiri odvojene sjednice da je pocinio to
djelo. To je i sunnet potvrdio, da se 5ovjek koji prizna da je
pocinio blud nece sankcionisati sve dok to ne potvrdi cetiri puta.
To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika. A ako bi priznao
6etiri puta, zatim povukao svoja priznanja (prije izvrsenja
kaznene mjere ili u toku njenog izvrsenja), prihvatit ce se njegov
opoziv priznanja i pustit ce se na slobodu.

( ujji j aij^^i ^>b ) - r

3. O prisili na blud

4iij >**J Jij J* fjk &«" &P <>1 : ^ UJr dUU Uj*M - V >.\

701. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
jedan rob koji je bio zaduzen za prikupljanje petine od
ratnog plijena privolio jednu ropkinju na blud, a bila je ratni
plijen (zarobljena), pa ga je Omer ibn Hattab, r.a., dao
izbicevati i protjerati, a ropkinju nije dao izbicevati zbog
toga sto ju je ovaj prisilio.

152

Poglavlje o fiksnim kaznama za blud

Jj-I <ue ^jj OU Ju>-lj ^U- J JlJUaJlj jJ-I t-d£ *tf j (jlJ-aJl Jj* JiJ-l Up
. b'lgii j* 4aUllj t5 w ; tJt (e^jilj ^^ <4^ Jj* J* J (iU-al 1 Uf V^J *&-*!

702. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab, da
jc Abdul-Melik ibn Mervan presudio o pitanju zene koja je
privoljena na blud, da je onaj koji je to pocinio obavezan dati
iznos 11 visini njenog mehra.

Muhammed je rekao: "Ako bi zena bila prisiljena na blud,
za nju nema sankcije, a sankcija (hadd) se izvrsava nad onirn koji
ju je privolio (na blud). Pa ako se ustanovi striktno odredena
sankcija (hadd), otpada obaveza placanja iznosa u visini (njenog)
melira, tako da nije obavezujuce izvrsenje hadd a i obestecenje u
visini mehra kada se radi o jednom bludnom cinu. A ako bi bilo
odbaceno izvrsenje hadda zbog postojanja sumnje, onda postaje
obavezno obestecenje u visini mehra. Ovo je stav Ebu Hanife,
Ibrahim a en-Neha'ija i vecine nasih pravnika."

( UjJ! J dUUil Jb- *jU ) - t

4. Odredena kaznena in j era (hadd) za robove o pitanju

bluda

&\ xs- jP fljj^f jL«j jj OUJLi ii\ JU-j jj ^gji LSJb- diJUi Uj^f - V • T

. tiij\ J uy-3* t^*-> SjU^I Xt*i j jo Ju*ij UJLbhj

703. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da ga je obavijestio Sulejman ibn Jesar, a on prenio od
Abdullaha ibn Ajjasa ibn Ebi Rebi'e el-Mahzumija da je kazao:
"Omer ibnul-Hattab, r.a., mi je izdao naredbu o pitanju
mladica iz Kurejsa, pa sino, zbog bluda, izbicevali sluskinje
koje su radile u organima uprave s po pedeset udaraca."

153

Muvetta' - Malik ibn Enes

^4* : 1#» .j| & A,* & k .*** & ^^ Oi ] ^ dUU Uj^l - V. £
lij l#.l ££ Ji- U-j Up &| JU* ^ of : ^A-l Jll* j< &j 0*J 5 Ar*
CJj til (P UjjO*li cJj \'z\ f UjdbrlS CJj 1*1 : J^ ? ^r^t Jj CJj

^ a*ulij 34*- ^ Jy j*j . j£-Jij ^ v^j -^ ^-^J 5jJ *

704. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
'Ubejdullaha ibn Abdullaha ibn 'Utbe da su Ebu Hurejre i Zejd
ibn Halid el-Dzuheni, r.a., rekli da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
upitan o robinji koja pocini blud, a nije bila u zakonitoj
bracnoj vezi, pa je odgovorio: "Ako pocini blud, izbicujte je,
pa ako opet to ucini, izbicujte je ponovo, pa ako opet to ucini,
izbicujte je ponovo, a ako to ponovi, prodajte je, pa i za
cijenu jednog uzeta." Ibn Sihab veli: "Ne znam da li nakon
treceg Hi cetvrtoga puta."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Kada se radi o
sankcionisanju roba i robinje, oni se za pocinjeni blud kaznjavaju
bieevanjem upola manjim brojem udaraca nego sto je slucaj sa
slobodnom osobom, a to je pedeset udaraca. Isti propis
(polovicna kazna) odnosi se i na kaznene mjere za potvoru
(muslimana ili muslimanke da su pocinili blud), konzumiranje
alkohola i drugih opojnih sredstava. To je misljenje i Ebu
Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

154

Poglavlje o fiksnim kaznama za blud

h) J ^ •&? d : >.j*il JU- ji j*S js- iUjJl y} ljj>l dJUU Uj^l - V * ©

jj jUiP C-f j3l : jLftS Ajwjj jj yip j* 4Jil JU> cJLi : iUjll jji J 13 . jylfi

• CWj' j^ J^' *ij* J lj ^ "-Hj-* ljj "' ^-i'j ^ '/!" *Ja ff-UaJit-\j DUp

. jJ-l 0?- u»-fii s^Lr jjrjwji 1|l ijiJt J AjJi ^j-^ *l ^^ 'Mj : JUrf J 13

. liSl^aS j^ 4»U)lj 4jL»» jl JjS jAj

705. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad,
prenoseci da je Omer ibn Abdul-' Aziz dao da se rob koji je
pocinio potvoru izbicuje s osamdeset udaraca. Ebuz-Zinad
veli: "Upitao sam (o tome) Abdullaha ibn 'Amira ibn Rebi'u.
pa mi je odgovorio: 'Dozivio sam (vrijeme u kojem je vladao)
Osman ibn 'Affan, r.a., i halife koje su dolazili iza njega
jedan za drugim (do hilafeta Omera ibn Abdul-'Aziza), pa
nisam vidio nikog od njih da je roba koji je pocinio potvoru
kaznio s vise od cetrdeset udaraca.' "

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Rob koji pocini
potvoru kaznjava se s cetrdeset udaraca bicem, sto je pola od
kazne koja je predvidena za slobodnu osobu. To je stav Ebu
Hanife i vecine nasih pravnika."

: JtfJ ! jj*\ j x«Jt j*. ^p Js*, j ol^ft jt\ t&b- dUu Uj*t - v • 1

p^f 4Jil ^jsj ytf. j,\j ouspj j^Pj Up JIj y-l Jb- Juai aJs- jf L*L

iillj J j-*!i d^j dy\£ j5LJi_j j*jM J jii-i . J^u 4^ iJutj : ju* Jli

706. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
je u pit mi o kazni za roba koji je konzumirao alkohol, pa je
odgovorio: "Do nas je (predajom) stiglo da se treba kazniti s
pola kazne koja je predvidena za slobodnu osobu, te da su
Omer, Osman, Alija i Abdullah ibn Omer, r.a., svoje robove

155

Muvetta' - Malik ibn Enes

sankcionisali s polovinom kazne predvidene za slobodnu
osobu o pitanju (konzumiranja) alkohola.

Muhammed veli: "Mi sve ovo prihvatamo. Odredena
sankcija za pijenje alkohola i drugih opojnih sredstava je
osamdeset (udaraca bicem), a sankcija za roba o torn pitanju je
cetrdeset (udaraca bicem). To je stav Ebu Hanife i vecine nasih
pravnika."

5. O propisanoj kazni za implicitnu potvoru

c* '*j** ** o* j*j» ¥ J>- ■*** *W $ W ^ U i** ~ V ' V
jyfj, ^f «a j O^jj ^ u : U^J^i JUs Lwl j** OUj J j^rj Of : j3-jil -M>

. jyli jtf-i j* »^i jJ-i sjO* Of i£y 1JU> tfj- ^ **>J *$ *lf
^Jl uWi v^< J- S* J* ,lA 4 *"**' 03 : a^ J\l

^ a f ^ ^* ^ ^^ ^ &* "' J ^ J "^ lji ^ J <** "^ ^ ^
. uu^is ^ i*uiij «—>- (jji Jj* j*j • ^ ^J ** ^ s^"J

707. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebur-RidzaL
Muhammed ibn Abdur-Rahman, od svoje majke, 'Amre bint
Abdur-Rahmam da su se dva covjeka u doba Omera, r.a.,
medusobno psovala i vrijedala, pa je jedan kazao: "Moj otac
nije bludnik, niti je moja majka bludnica." Potom je Omer
zatrazio savjet (od ucenih ashaba) o torn pitanju, pa je neko
(od njih) rekao: 'Pohvalio je njegovog oca i majku' , a drugi
su kazali: 'Zar nije raogao naci neku drugu pohvalu, osim

51 pa ga zato ne ceka kazna potvore za njegove rijeci

156

ove' 52 ,

Poglavlje o fiksnim kaznama za blud

zato mi smatramo da ga trebas sankcionisati
odredenom kaznom bicevanja ', pa ga je Omer dao izbicevati
s osamdeset udaraca.

Muhammed je rekao: "Ashabi Vjerovjesnika, s.a.v.s., su se
razisli oko ovog pitanja u prisustvu Omera, r.a,, pa su jedni
kazali: "Ne smatramo da za njega ima predvidene sankcije. On je
pohvalio njegovog oca i majku 1 , pa smo uzeli za (ispravno)
misljenje rijeci onih koji su ga oslobodili kazne, a jedan od onih
koji odbacuju postojanje kazne (hadda) i koji kazu da nema
sankcije bicevanja za indirektnu potvoru je i Alija ibn Ebi Talib,
r.a. Stoga. mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu Hanife i vecine
nasih pravnika."

6. O propisanoj kazni za koDZumiranje alkohola

y* £/■ : J tf fl J^' •**> J* ^^ ^ V^ ^ Ujs*( dUl» Uj^l - V . A

708. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
mu je Saib ibn Jezid prenio (slijedeci dogadaj); "Izasao je pred
nas Omer ibnul-Hattab, r.a., pa nam se obratio: 'Ja sam
osjetio da taj i taj covjek mi rise na alkohol, pa sam ga o tome
i tipitao. Tvrdio je da se napio ukuhanog vocnog soka. Ja
sam se raspitivao o njemu (torn picu), jer ako opija, dacu da
se sankcionise predvideaom kaznom bicevanja, pa je
(ustanovljeno da se radi o alkoholnom picu), i izvrsena je
propisana kazna bicevanja."

jer je time zelio indirektno kazati da su roditelji drugog covjeka
bludnici, pa zasluzuje kaznu za potvoru

157

Muvetta' - Malik ibn Enes

j ^ *iu-i tfjoitft J*& *> # j* ^ ^ u *** - v,s

709 Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Sevr ibn Zejd
ed-Dili da je Omer ibnul-Hattab, r.a., zatrazio savjet o
pitanju covjeka koji konzumira alkohol, pa mu Alija ibn Ebi
Talib, r.a., rece: 'Smatram da ga trebas izbicevah s
osamdeset udaraca, jer kada konzumira alkohol, napije se, a
kada se napije, govori ono sto ne treba, a kada govon sto ne
treba, pocne lagati i potvarati', ili kako je vec kazao , pa je
Omer kaznjavao s osamdeset udaraca bicem za
konzumiranje alkohola.

7. O konzumiranju opojnih pica od meda (bit), kukuruza

(gubejra 1 ) i drugih

uitp j? j3-;\ jlp # aju- Ji & ^^ #; ^ ^ u ^ ~ vs '

710. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana, a on od 'Aise, r.a., supruge
Vierovjesnika, s.a.v.s, da je rekla: "AUahov Poslanik, s.a.v.s.,
je bio upitan o 'bitV, pa je odgovorio: 'Svako pice koje opija
je zabranjeno (haram).' "

53 dvoumljenje prenosioca hadisa

158

Poglavlje o fiksnim kaznama za blud

jp u~»! ji jj j tjjjsfcl dJu Uj^1 - v n

cJU . U* ^j ui j> ^ : Jia ? ^jyAll ^p Jt* (JL.J Up in ^U

. SS^SLJl : JUS <f ftljuiJl u IJbj

711. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od 'Ata'a ibn Jesara da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitan o
(picu) 'gubejri', pa je rekao: "U njoj nema dobra (hajra)", i
zabranio ju je, te sam Zejda upitao Ita je 'gubejra', pa mi je
odgovorio: sekreka. 54

( hji>H\ ja 8^ Uj jd-\ pji. ub ) - A

8. zabrani opojnih pica ('hamra'), i o drugim pit ima koja je,
takoder, zabranjeno konzumirati

jAf ^ J^ *>' ^j-^ 1 ^J ^ J* ^ 0>- "kj u js*f *&* u^i - v \ Y
m Jj-^ Jsrj ^.ui : ^U- jj! JUS ^yJi j* j^ajw up
ji cUp Ja : ^j Up ill U^> ^l 4 JUS j* JLjij U-.j Up ill U^
jgjdl 4 JUS <u*- Jl uL-jl «jUi V : Jl5 H l^ay Juj ill

^ ?/" ^ ^ : J 1 ** ^i*^ *<>•' : J 1 * ? ^JJ 1 - 1 ^ : f^J ^ ^ (J^P

. W$J U i^Ai ^ jyiljll £tfi : JU . U>j ^js-

712. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od Ibn Vale el-Misrija da je on upitao Ibn 'Abbasa, r.a.,
o onome sto se dobiva cijedenjem grozda, pa mu je Ibn
'Abbas odgovorio: "Jedan covjek je poklonio Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s., nijeSinu s vinom, pa mu Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rece: 'Zar nisi znao da ga je AUah zabranio?!' Ovaj
odgovori: 'Ne.' Zatim mu covjek do njega nesto sapnu, a

vrsta alkoholnog pica od kukuruza koje je pravljeno u Abesiniji
(danasnjoj Etiopiji)

159

Muvetta' - Malik ibn Enes

Vjerovjesnik, s.a.v.s,, ga upita: 'Sta si m« sapnuo?' Covjek
odgovori: 'Naredio sam mu da ga proda.' Na to Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rece: 'Zaista, Onaj koji je zabranio njegovo pijenje,
zabranio je i njegovu prodaju!' On (prenosilac hadisa) veli:
'Otvorio je dvije mjesine iz kojih je istekio sve sto je bilo (od
vina) u njima.'"

juJ J\i Jyli Jj*i <y *rj o\ : j** &\ j* ^ ^ ^ ^ - v^r
J JtfJ ? fct-il lj> Sj^fciS w-oiJij J'J J^ 1 j* tr* t^ U < : ** & *"'

713. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1
prenoseci od Ibn Ornera, r.a., da mu je jedan stanovnik Iraka
rekao: "Mi kupujemo hurme i grozde te ih cijedimo dok ne
dobijemo vino, pa ga onda prodajemo.' Abdullah ibn Omer
mu rece: 'Ja zaista prizivam Allaha i Njegove meleke za
svjedoke protiv vas, kao i one od dzina i ljudi koji ovo cuju,
da vam ja ne odobravam njegovu kupovinu, pa ga ne
kupujte, ne cijedite i ne pijte, jer je on, uistinu, sejtansko
djelo.'"

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Pica cije
konzumiranje zabranjujemo su vino od grozda (hamr) i vino od
zrelih hurmi (seker) i tome slicno, pa nema dobra u njegovoj
prodaji, niti novcu koji se dobije od toga."

■A - VU

Jtf y* #' J* £* u U J^ ^ Ujl ^

160

Poglavlje o fiksnim kaznama za bluci

714. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Oinera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Ko bude pio alkoholna pica (vino, hamr) na ovom
svijetu, /a Urn se ne pokaje, bit cemu zabranjen na ahiretu,
pa njime nece biti napojen."

jjf jp (^jUfliS' ^uj? jf j> 4)1 jlp ji (ib^-jj Ujy^i dJJu Uj^-f — v y

ji ^tj ^jLflJ^i 5^vit uij ^iji-i j> oa~p bi ^i-i! c^T : Jli AJi l*JUu» jj

js- aLLkLi ^j-43 L] j" 1 ^ iii C-ai3 Uj— Tl3 J 1 ^ 1 a J-* J>1 (4 </»» *i

715. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn
Abdullah ibn Ebi Talha el-Ensari prenoseci od Enesa ibn Malika,
r.a., da je rekao: "Pojio sain Ebu 'Ubejdu ibnul-Dzerraha,
Ebu Talhu el-Ensarija i Ubejja ibn K'aba, r.a., picem od
nedozrelih hurmi kod kojih se pojavilo crvenilo (tj. pocele su
sazrijevati) i picem od zrelih hurmi, pa je dosao glasonosa i
rekao: 'Hamr (alkoholna pica) je, uistinu, upravo zabranjen.'
Ebu Talha rece: 'O Enese! Pristupi ovim vrcevima pa ih
porazbijaj!' Prisao sam oasoj (velikoj, kamenoj) posudi,
udarao je s donje strane dok se ni je polomila.'"

Muhammed istice: "Pice pod nazivom 'neki" kod nas je
zabranjeno konzumirati, a zabranjeno je i piti (alkoholno) pice
od nedozrelih hurmi (busr), grozdica i (zrelih) hurmi. Ovo je stav
i Ebu Hanife kada se radi o picu koje je zestoko i koje opija."

55

Vrsta alkoholnog pica od grozdica.

161

Muvetta' - Malik ibn Enes

jlp j* ^>*

9. O (alkoholnim) koktelima

giSi & &\ ^ & -& o* ^ Jup ***' u ^ dJJU u ^' _vn

716. Obavijestio me je Malik, pricao mi je onaj koji je kod
mene pouzdan, a on od Bukejra ibn Abdullaha ibn el-Esedzdza,
koji je prenio od Abdur-Rahmana ibn Hubaba el-Eslemija, a on
od Ebu Katade el-Ensarija, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
zabranio pijenje koktela (dobivenog) od (alkoholnog pica
spravljenog od) hurmi i grozdlca, kao i koktela (dobivenog) od
(alkoholnog pica spravljenog od) nedozrelih visebojnih hurmi i
(alkoholnog pica spravljenog od) zrelih hurmi.

,jdl o\ : jUi # *0» s - (^ O 1 - -*0 ^ ^ U U J^' ~ VW

717. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od 'Ata' ibn Jesara, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., zabranio
(alkoholno) pice (koktel) od nedozrelih i zrelih hurmi, i
grozdica.

162

Poglavlje o fiksnim kaznama za blud

( cijllj ibjjl JLj ub ) — \ »

10. O kiseljenju voca (koje se spravlja u) ' dub for" i
'muzeffetu' 56

fLt} Uc ill jU ^i Ui : ^ jjl jp ^iU lij^-l dJJU Ujc*-( - V ^ A
: CM 4aL( Of jj j^tf syi cJJU : j*p jj! JlS . <ujU* jiuu J <_Jfl^

. CJjllj tbjJl J JLj 0! ^ IjJll ? JVS U

718. Obavijestio me je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., drzao govor u toku
jedoog od svojih vojnih pohoda. Ibn Omer kazuje: "Uputio
sam se prema njemu, pa se udaljio prije nego sto sam stigao
do njega. Upitao sam: 'Sta je rekao?' Odgovorili su mi:
'Zabranio je da se kiseli voce u posudi od tikve i posudi od
smoie Hi katrana."'

^1 ji ol jP jfrj\ jut J* 6%Jl Uj>l cUU Ujj*! - vn

.Cijllj tbjJl J JLu Jl ^ -J_jj aJs- ®\ J^s

719. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je el-'Ala' ibn
Abdur-Rahman, a on prenio od svoga oca da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., zabranio kiseljenje voca u posudama od tikve, smole
iti katrana.

Komentatori su rekli da je naglasena zabrana kiseljenja voca u
posudama od tikve, smole ili katrana jer u njima vrlo brzo dolazi do
vrenja i nastanka alkohola.

163

Muvetta' - Malik ibn Enes

( t^Wl Jlj ^\j ) — S 1
11. O picu od grozda (tila') 57

iw jt a~ ji ^ j, J»j ^ ^ # ^J b ^ ^ u U J^ ~ vr '

ij,jA» : ja oiyusi us si g ^ •* ■. ypj $® y j>& ^j ? u '
^ ufa o^jlj wJti > »j^3 r:J^.^ ^^ u» ^ «sfl

IJU : JUs kfr ^ <*M «* £*J f *J ^ J^it* V^ 1 je ^ til *i ^
Alj ^< : C^-all cri ^ JUS . OjijZi &1 ^ J*? 1 **b > *^
^ p ^i ^ ^ *^ liA pi >1 * gl ^> ^' U Alj *f : J*
wjii Ji tfJN rf*Ut *j* j-tf "SI • ■*& l ^J : ■»•* J fl " (►* ^ M

. *j ^ ** /-* j=w jr uu >-i ii j*j *si» ^ j ^

720. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul-
Husajn, prenoseci od Vakida ibn 'Amra ibn S'ada ibn Mu'aza, a
ovaj od Mahmuda ibn Lebida el-Ensarija, da su se stanovnici
Sama pozalili Omeru ibnul-Hattabu, r.a., prilikom njegovog
dolaska u Sam, na bolesti Hi na oskudicu vode, pa su ran
rekli: "Ne odgovara nam nista drugo osim ovog pica." On im
rece: "Konzumirajte med!" Oni odgovorise: "Ne odgovara
nam med." Jedan covjek od domicilnih rau rece: "Hoces h
da ti spravim od ovog napitka sto ne opija?" On mu
odgovori: "Da." Oni su ga kuhali sve dok dvije trecine
napitka nisu isparile, a jedna trecina ostala, pa su ga donijeli
Omeru ibnul-Hattabu koji je umocio svoj prst u njega,
potom je podigao ruku s koje je curio (napitak) i zatim rekao:
"Ovaj ukuhani most (tila) je poput boje za deve!", potom un

57 Pice „tila'" je, ustvari, ukuhani most.

164

Foglavlje o fiksnim kaznama za blud

je dopustiu da ga piju. 'Ubade ibnus-Samit, r.a., rece: "Tako
ti Allaha, da li si ga dopustio?" On odgovori: "Ne, tako mi
AHaha, nisam ga dopustio! 58 Allahu, zaista ja ne dopustam
ista sto si im Ti zabranio, niti im zabranjujem ista sto si im
Ti dopustio!"

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje u
konzumiranju ukuhanog mosta (tila'a) kojem (u toku spravljanja)
ispare dvije trecine (cjelokupne kolicine napitka), a preostane
jedna trecina i on (tada) ne opija. A sto se tice svakog pica koje
zbog duzine stajanja opija, u njemu nema nikakvog dobra.'"

>s

Omer, r.a., je prvobitno donio fetvu da je ukuhani most ('tila')
dopusteno pice, ali ga je kasnije zabranio. Neki pravnici smatraju da
je 'tila' dopustena ako prilikom kuhanja ispare dvije trecine
tekucine, a ako bi isparilo manje od dvije trecine, to pice je onda
zabranjeno konzumirati.

165

Poglavlje o propisanim dijelovima nasljedstva

JaS\j&\ s^tsf

POGLAVLJE O PROPISANIM DIJELOVIMA

NASLJEDSTVA

59

u^ei-\ jj j& jt : ^ji jj XjLk j* i-jlfi jjt Uj^l diJU Ujj^-t -VIM

• fJs' 1 a*"^ ^ J^J** s^ 1 Jb ^ J*£ ** ^ lT^J

59

Nasljedno pravo ('ilmul-miras, ill 'ilmul-feraid) je skup pravnih
odredaba koje ureduju prelazak zaostavstine umrlog lica
(ostavitelja) na neko drugo zivo lice (nasljednika). Uzviseni Allah
kaze: ,,Allah vam nareduje da od djece vase milskom pripadne
koliko dvjema zenskima. A ako bude vise od dvije zenske (kcerke),
njima pripadaju dvije trecine onoga sto je (umrli) ostavio, a ako je
samo jedna, njoj pripada polovina. A roditeljima, svakom posebno,
pripada sestina od onog sto je ostavio, ako bude imao dijete. A ako
ne bude imao djeteta, a nasljeduju ga samo roditelji, onda njegovoj
majci pripada trecina, A ako bude imao brace, onda njegovoj majci
pripada sestina. posto se izvrsi oporuka koju je ostavio, ili podmiri
dug. Vi ne znate ko vam je blizi, roditelji vasi ili sinovi vasi. To je
Allahova zapovijed! Allah, zaista, sve zna i mudar je. A vama
pripada polovina od onoga sto ostave zene vase, ako ne budu imale
djeteta, A ako budu imale dijete, onda vam pripada eetvrtina onoga
sto su ostavile, posto se izvrsi oporuka, ili podmiri dug. A njima
pripada eetvrtina onoga sto vi ostavite, ako ne budete imali djeteta.
A ako budete imali dijete, njima pripada osmina onoga sto vi
ostavite, posto se izvrsi oporuka, ili podmiri dug. A ako muskarac
ili zena ne budu imali ni roditelja ni djeteta, a budu imali brata ili
sestru, onda ce svako od njih dvoje dobiti sestinu. A ako ih bude
vise, onda zajednicki ucestvuju u jednoj trecini, posto se izvrsi, ire
ostecujuci nikoga, oporuka koja je ostavljena ili podmiri dug. To je
Allahova zapovijed! A Allah sve zna i blag je." (En-Nisa\ LL i 12.)

167

Muvetta - Malik ibn Enes

721. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Kubejse ibn Zuejba, da je Omer ibnul-Hattab, r.a., odredio
dio nasljedstva djedu, koji mu ljudi (tj. kadije) i danas
dodjeljuju. 60

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo o pitanju
nasljednoga dijela djeda. To je stav Zejda ibn Sabita i vecine
pravnika. Na drugoj strani Ebu Hanife se o pitanju djeda drzao
misljenja Ebu Bekra es-Siddika i Abdullaha ibn Abbasa, r.a..
koje nije davalo nista od nasljedstva braci koja su s njim
(djedom)."

60 S obzirom na to da djed slici ocu o pitanju odredenih serijatskih
propisa, a takva situacija je i s djedom uz kojeg postoji kao
nasljednik i brat umrloga, a nema kur'ansko-sunnetskog teksta koji
tretira pitanje zakonskoga dijela nasljedstva na koji ima pravo djed
u drustvu s bracom, postavlja se pitanje da ii djed u toj situaciji
iskljucuje bracu iz nasljedstva ili s njima ucestvuje u njemu?
Ashabi, r.a., i generacije nakon njih su se razisli u stavovima o torn
pitanju' Na jednoj strani Ebu Bekr es-Siddik, r.a., je zauzeo stav da
braca bivaju iskljuceni iz nasljedstva ako je ziv djed. To misljenje je
slijedio Ebu Hanife, a preneseno je i od Ibn 'Abbasa, Ibnuz-
Zubejra, Huzejfe ibnul-Jemanija, Ebu Se'ida el-Hudrija, Ubejja ibn
K'aba, Mu'aza ibn Dzebela, Ebu Musaa el-Es'arija, 'Aise, Ebu
Hurejre. 'Imrana ibn Husajna, Katade, Surejha, 'Ata'a, Omera ibn
Abdul-' Aziza, Ibn Sirina i drugih. Drugaciji stav su zauzeli Alija,
Ibn Mes'ud i Zejd ibn Sabit, koji su braei odredili dio nasljedstva
zajedno s djedom. To je stav i sljedecih ucenjaka: Ebu Jusufa,
Muhammeda. Malika, Safije, 'Alkame, El-Esveda, En-Neha'ija,_Es-
Sevrija i drugih. Omer ibnul-Hattab i Osman ibn 'Affan, r.a., djedu
su odredili polovinu ukupnog nasljedstva ako uz njega od
nasljednika ima i jedan brat umrloga, a odredili su mu treeinu ako
osim njega budu dvojica i vise brace.

168

Poglavlje o propisanim dijelovima nasljeds tva

irf_i jp tej* £> Jbwl jt OUiP jp v 1 *^ CH 1 U J^ ^^ u ^ f - VY T
\j\£ J iiliu : JUS \f\jjk mJLj j& ^i Jt ejJr-i Oft^r : Jia <ul c^ji ^

^jli L-i j^Uj 4Jp ill ^ 4t Jj-^j i-* J dJJ Ul» Uj *^A j* fa
ft J_pj CJ>a^ : 5^i ^ Sjjdl JUI j-Ul JLj : J\5 ^Lll jLf &■
S*L** jj JUrf Jlas ? iijjp dbw Jjs : JU3 ^jlJi Ulkti JL»j <l!p ill JU>
olkJ-1 j* j*p J,j ^y-^l eaJrl c>sV f j& y\ U> flJuiiU . diJi Jjy> Jlai :
5(1 4j ^Jei ,jji\ s-UaiJt OlT b>j s.^ ja &\ ^l? J dUU : J lis Ifflj^ JLj

<ls u**^-i oil j*jlJi dJi ja j^ij ^ ^ j&'tjai j jj\j> ui Uj ii^

ji) 1

(l1 p J ui^j

722. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab,
prenoseci od Osmana ibn Ishaka ibn Harese, a on od Kabise ibn
Zuejba da je rekao: "Dosla je nana kod Ebu Bekra, r.a., da ga
upita za svoj dio nasljedstva, pa joj je rekao: 'U Allahovoj
Knjizi za tebe nema nista (propisano), niti nam je nesto o
tome poznato iz sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa se ti
vrati (kuci) dok ja ne upita m ljude (ucene ashabe).' On je
pitao ljude, pa mu Mugire ibn S'ube rece: 'Bio sam prisutan
dogadaju kada je AUahov Poslanik, s.a.v.s., odredio nani
jednu sestinu od nasljedstva.' Ebu Bekr, r.a., mu rece: 'Da li
pored tebe ima jos neko ko je tome prisustvovao?' 'Ima,
Muhammed ibn Mesleme.' I on ponovi iste rijeci, a Ebu Bekr
joj to (jednu sestinu) odobri i predade." Druga nana je dosla
Omeru ibnul-Hattabu, r.a., trazeci svoj zakonski dio
nasljedstva, pa joj je on rekao: "U Allahovoj Knjizi ti nije
nista odredeno, a i ono sto je u prethodnim presudama bilo,
odredeno je za drugu osobu (za majfiinu majku). Ja necu
povecavati bilo sta od odredenih dijelova nasljedstva. Postoji

169

Muvetta' - Malik ibn Enes

za vas jedna sestina, pa ako vas ima dvije, podijeHcete to

(jednu sestinu) izmedu vas (na dva jednaka dijela), a ako bude
samo jedna (nana), njoj (samoj) pripada sestina."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, Ako budu
nasljednice dvije nane: majcina mama i oceva mama, njih dvije
dijele sestinu, a ako bude samo jedna od njih dviju, njoj pripada
cijeli dio (sestina). Uz nanu nema pravo na nasljedni dio
pranana, sto je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika,
Allah im se smilovao."

Poglavlje o vasijjetu

1. O nasljedstvu tetke po ocu

jj»-j &]£" 41 : fjp- ji jj*£ j> £i ij} Ji •*** ^J^ ^^° ^js*^ — VTf
. djy *iJj Cjjjj i«jtU L^t* : J^i odaiJ-l jj j*p OlS" : J^flj IjdT sbj

uJjJ *tfj ^ ji £^l jjl OS £>j> Ui t£y LJ IJA y>* gu \£\ : JU£ J\3
.LPj lJUj ^f j? ^j wptfai-l jj j*P jP ^jjj ^j ^ OU C— J liS

^btUa : vap II j j^-i ji jSo jl lil SluMj 4t*!i J ijJiis j»i! ij*-m jji ill
jj Cj^ tJl oij iiyiai^a V 4Jjd,l J-sl «bjjj wjJLt-j . Olibil 4**AJj £J*!l
X& tf 4t) \j\ j^i-ij 4J* 4«l ^^L^ <0ll J J- 1 J ij**^ ^ ^j'j "^J *— '^ HJt^JkJl
ObjfiJl i^J^J 3JUl-lj 4m) I (J^jjj V^ Jrt 1 Ul£*J , 4'ljy> 4»M jjl 0\T_j jJbll

. 4lj^b j»^Utj ijall J-al «9I j* olTj ^ji

723. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed
ibn Ebi Bekr ibn 'Amr ibn Hazm da je on cesto slusao svoga oca
kako govori: "Omer ibnul-Hattab je govorio: 'Cudna li je
situacija tetke po ocu, od 11 je se nasljeduje, a on a ne
nasljeduje.'"

Muhammed je rekao: "Kada je izjavio da se od nje
nasljeduje, Omer, r.a., je mislio, kako mi to razumijevamo, na
sina (njenog) brata koji ima udjeia u njezinom nasljedstvu, a
kada je kazao da ona ne nasljeduje, zelio je time reci da ona
nema propisanog (alikvotnog) dijela u nasljedstvu. S druge
strane, mi prenosimo predaju od Omera ibnul-Hattaba, Alije ibn
Ebi Taliba i Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., koji su kazali o
pitanju zako 11 skih dijelova tetke po ocu i tetke po majci koje,
u slucaju kada nema drugih zakonskih nasljednika, onih koji
imaju zakonsko pravo na odredeni alikvotni - farz dio, a niti
onih koji su agnati, tj. univerzalnih nasljednika, pa
raspodjela nasljedstva bude na taj nacin da tetki po majci

171

Miwetta - Malik ibn Enes

pripada jedna trecina, a tetki po ocu dvije trecine. Osim toga,
u drugom hadisu, koji prenose stanovnici Medine i koji
(neistomisljenici) ne mogu odbaciti (zbog njegove
vjerodostojnosti), stoji da je Sabit ibnud-Dahdah umro a iza
sebe nije ostavio nasljednika, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
Sabitovo nasljedstvo dao Ebu Lubabi iba Abdul-Munziru
koji je bio njegov sestric. Ibn Sihab ez-Zuhri je dodjeljivao
nasljedstvo tetki po ocu i tetki po majci, kao i drugim srodnicima
(ostavitelja), shodno njihovom stepenu srodstva, a poznato je da
je on bio medu naucenijim i najboljim poznavaocima hadiskih
znanosti."

&** ji aJOx^ m j*J\ ±* j* £>. jf ji -u* ^j> ( ^ ^ " VY i
Ubr c-iT : JV5 ^y ji\ 4 t)% k&d ®* &£ Jy J- ^ ^ Jj^
- yta£l1 dlii ;> ttj! V : J^ ^ ^^^ ^^ L* J** ■**
^ J* 9 - *(/* 0* ^ J" ^ J^-^-J ** J^"* " 5 ** Jl ob j <usf Otf" ^\^3
^Jyl ii iL^j jj : Jtf f *i uuOl iil)j l»*i ^J3 jl *U aJ jja Uo <r Uji

724. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed
ibn Ebi Bekr od Abdur-Rahmana ibn Hanzale ibn 'Adzlana ez-
Zurekija, a on od kurejsijskog sluge, starca koji je imao nadimak
Ibn Mirs, da je rekao: "Sjedio sam kod Omera ibnul-Hattaba,
r.a., koji, nakon klanjanja podne-namaza, rece: 'O Jerfeu,
donesi mi taj doktiment (dokument koji je napisao u vezi s
nasljedstvom tetke po ocu, nakon sto se pitalo o njenom statusu i
sto je Omer trazio odgovor od Allaha, dz.s., na pitanje da li tetka
po ocu ima ikakvo pravo na nasljedstvo)!' Jerfe'a mu ga
donese, a potom zatrazi posudu Hi kofu s vodom u kojoj je
izbrisao taj dokument (njegov tekst), a onda rece: 'Da je
Allah bio zadovoljan (da te uvrsti u nasljednike), uvrstio bi te,
da je Allah bio zadovoljan (da te uvrsti u nasljednike), uvrstio
bi te! (ponovivsi tu recenicu dva puta)" 4

172

Poglavlje o vasijjetu

( ? d»jjj Ja JUj 4Jp ill Jut j^Jl «-Jb ) - Y
2. Da li se Vjerovjesnik, s.a.v.s., nasljeduje?

M Jjm-ij d\ ijijA ^ j* ^H\ J* AUjlt jjt UjjSS-J dJJU Uj5*l - Vf©
^ji*J t^ 1 -^ ***■ •*** Ci*jJ U IjUO ^jjj »_JL" *iJ : Jl3 JLj 4-U- iiil ^^Us

725. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od
El-E'aredia, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Moji nasljednici ne dijele niti jedan dinar,
ono sto ostavim poslije (svoje smrti) je imetak za izdrzavanje
mojih supruga i donacija mom halifi (koji dode iza mene),
ustvari, to je sadaka."

^i ^jj uj\fi j? jjj\ j, fljjP jp ^^ ^i um*. ^u Uj^f - vn

■fill Jj-ij OU Otp- JLij <l!p i)i jjLp ^Jl *.L*J t)t : *JUj (Up 411 J^e

ill Jj-ij Jls jJ ^*Jf : iJtJlp j* cJUs jJUj *Jp «lll L? U> in J^-ij

. 5iiys LTjj U Oj^j V : *Ljj <uAp ill L? Us

726. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
'Urve ibnuz-Zubejra, a on od 'Aise, Vjerovjesnikove, s.a.v.s.,
supruge, da su ostale njegove supruge htjele posiati Osmana
ibn 'Affana kod Ebu Bekra es-Siddika, r.a., nakon sto je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., presefio (na ahiret), da ga upita za
njihovo nasljedstvo iza Allahova Poslanika, s.a.v.s., pa im je
'Aisa, r.a., rekla: "Zar Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije kazao:
'Mi (poslanici) ne ostavljamo nista u nasljedstvo, ono sto
ostavimo je sadaka.'"

Muvetta' - Malik ibn Enes

( J&\ JUll ^Jy^ ^>h)-r
3. Musliman ne nasljeduje nemuslimana

^- J&iJ* &■&**■& J* & ^^ <*< U J^ ^ u u ^ ( " VtV

U* ySOij . fLA\ >&i Vj ji^i (JL-lt djjji •* . i*U lJ4j : ■*«* J**
^ ij4 Ji y^ullj u^' j/3j*J) ^ji j^#* ^ ksil t>b * ^V- 5j ^J

727. Obavijestio nas je Malik da je njega obavijestio Ibn
Sihab, a on prenio od Alije ibnul-Husejna ibn Alije ibn Ebi
Taliba, da je njemu prenio Omer ibn Osman ibn Affan, a opet
njemu prenio Usame ibn Zejd, r.a., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Musliman ne nasljeduje nemuslimana."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Musliman ne
nasljeduje nemuslimana, niti nemusliman nasljeduje muslimana.
Nevjernici su jedna vjera. Oni se medusobno nasljeduju, makar
bili pripadnici razlicitih religija. Jevrej nasljeduje krscanina, a i
krscanin jevrej a. To je stav imama Ebu Hanife i vecine nasih
pravnika."

728. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Alije ibn Husejna da je rekao: "Ebu Taliba su naslijedili 'Akil i
Talib (koji su u vrijeme smrti svoga oca Ebu Taliba bili
nemuslimani), a nije ga naslijedio Alija (koji je tada bio
musliman)."

174

Poglavlje o vasijjetu

4. O pravu nasljedivanja imovine oslobodenoga roba

A* J' f 'f ji jj** j> J** jj j& yjl jj in JLP IrfJb- tLUU UjjjJ-t - VY ^
^Uil jl : ij^\ sbt ill ajj^t ^Ua j> cjjU-I ^ j3»j!l jl* ji j^j ,jl jj dUil
\J j>M C&y Jb-t iL^i aJU! ^jj ^ ^1 : *W «*J &< il/j iiU» fLU #
aj^-l dlla f aJIj* j.'iJjj a!U Ojjj 4-jlj ^ ojs-s-i Ajjjj Jlyj *iU ilyj ^
JljLl tlljj Jill jfl jj~'\ j>\ J If U Oj^i 04 : Ail JU3 4-$ obs-ij Aiii iSyj
^1 dUa j! ojljl *J Jl/I ^j Utl JUl ojj»-t lil dU <dT ^ : oy-i J\3j
. Jljll tVjj A>^ jjui 0\i* jj OUiP J,l LwK*-li ? lit Atjl c Jl fjJl

J* J f^lj ^ j* £Sh ^j Jji cjty ^ £*>U tVjJt . Jb*U 104 j : jU* Jtf

729. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr ibn Muhammed ibn 'Amr ibn Hazm da ga je obavijestio
Abdul-Melik ibn Ebi Bekr ibn Abdur-Rahman ibnul-Haris ibn
Hisam. prenoseci od svog oca, koji je njemu prenio da je umro
El-'As ibn Hisam i iza sebe ostavio trojicu sinova: dvojicu
sinova od jedne zajednicke majke (prve njegove supruge), i
jednog od druge zene. Jedan od ove dvojice sinova koji su
imali zajednicku majku (tj. od prve supruge) je umro i iza
sebe ostavio imetka i iniovinii oslobodenih robova, pa ga je
naslijedio njegov rodeni brat, a potom je i on umro a taj
imetak i imovina oslobodenih robova su ostali za njegovog
sina i brata po ocu (koji im je bio polubrat od druge oceve
zene). Njegov sin je rekao: "Uzeo sam ono sto je moj otac
naslijedio od imetka i imovine oslobodenih robova", a njegov
polubrat je rekao: "Nije sve ovo samo za tebe. Ti si uzeo
imetak, a nemas pravo na imovinu oslobodenih robova. Sta
mislis da je moj brat danas umro, zar ga ne bih ja (umjesto

175

Miwetta' - Malik ibn Enes

tebe) naslijedio?" 61 Njih dvojica su se sporili kod Osmana ibn
'Affana, r.a., koji je presudio u korist brata umrloga,
dodjelivsi mil imovinu oslobodenih robova.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatarno. Pravo na
nasljedivanje imovine oslobodenih robova ima brat po ocu, dok
to pravo (u ovom slueaju) nemaju djeca rodenog brata (bratici).
Ovo je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao."

x* Ullsr ilf d : 6j*\ oW 01 £> ^ ^ ^ ^ u >* f ^ U U J^ ~ Vr *
CJ^j C j>l # d»j^l £ j» J*3 ^r J* > *J! r^^ <^U* C* ^

**ij Ul : 4=ijj Jiii ^ ou f 4^j 1lt« c^yj l^rjjj Iff) 4*j> ^'^
»ig L^L* Jty ja liS ^1^ ^ : Jj^rl JUj •}/-* ^ o& aij Jljll

^ ol^j ^jll grj j/JJi UoJj ^jffl IS} . 0*& U*1 l^j : **fi JVS

730. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr da ga je njegov otac obavijestio da je sjedio kod
Ebana ibn Osmana kada sn se dvije grupe Ijudi, jedna iz
plemena Dzuhejne a druga iz Benul-Harisa ibnul-Hazredza,
sporile kod njega. Naime, umrla je zena iz Dzuhejne koja je
bila udata za covjeka iz plemena Benul-Haris ibnul-Hazredz
koji se zvao Ibrahim ibnui-Kulejb, pa su je naslijedili njen
sin i muz, a ostavila je imetka i imovine oslobodenih robova.
Zatim je umro njen sin, pa su njegovi nasljednici kazali:

61 To znaci: u slueaju da je danas umro moj prvi brat ciji imetak i
imovinu oslobodenih robova je od njega naslijedio tvoj otac nakon
smrti njegovog rodenoga brata koji je tvoj otac, ja bih ga naslijedio,
a ne ti, jer je i brat po ocu (polubrat) preci da naslijedi u odnosu na
bratica, makar on bio dijete rodenoga brata.

176

Poglavlje o vasijjetu

"Nama pripada imovina oslobodenih robova", a tu imovinu
je (tada) drzao u svom vlasnisrvu njen sin. Njena rod bin a iz
Dzuhejne je rekla: "Nije tako. Zaista je imovina oslobodenih
robova bila vlasnistvo nase rodake, pa nakon sto je umro
njen sin, mi imamo pravo na tu imovinu i mi je
nasljedujemo." Eban ibn Osman je presudio u korist
pripadnika plemena Dzuhejne, dodjelivsi im imovinu
oslobodenih robova.

Muhammed veli; "Mi ovo, takoder, prihvatamo. Nakon sto
je umro njen muski direktni potomak (sin), imovina oslobodenih
robova i nasljedstvo onih koji umru nakon toga (tj. smrti agnata)
vracaju se njenoj rodbini. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih

pravnika."

731. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je prenosilac
vijesti, od Se'ida ibnul-Musejjiba da je upitan o robu koji ima
djece sa stobodnom zenom, ko ima pravo na njihovu (djeciju)
imovinu (oceva ili majcina rodbina)? Se'id je odgovorio: "Ako
njihov otac umre dok je jos rob koji nije osioboden, pravo na
njihovu imovinu ima rodbina njihove majke."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Da je njihov
umrli otac bio osioboden ropstva prije svoje smrti, to bi povuklo
za sobom pravo na nasljedstvo koje bi preslo u ruke rodbine s

62 Djeca u ovom slucaju slijede svoju slobodnu majku, te se i oni tretiraju
slobodnima, pa i nasljedstvo prelazi n ruke rodbine s majcine strane, a
da je otac bio osioboden ropstva, nasljedstvo bi preslo u ruke oceve
rodbine, jer je oCeva linija jaca u nasljedstvu od majcine.

177

Muvetta' - Malik ibn Enes

oceve strane. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika,
Allah im se smilovao."

( j-J-i dj\jj> ^ ) - °

5. Nasljedstvo "hamila"

63

J\i

Ii jj jlm jt- gJiSi j> & ^ Oi J& ^ ^ ^ ~ VfY
. vyJ> J olj U "ill ?*^ S ^ ^JJ* oi ^^ <# J** J

^ id^ pii u ^H\ #\ ii& * *$M »V *^ 1J ^ -^ ^ j! v l

_^j 4JJij Uf J* i*X~* 5y- SJyl O-L^j JJ jit C^Jl lij 5t>t j ,1/1 «*X*.
. ill ^j LJ^ii ja iitallj 3J^ ^ JjS ybj . l§a»» j«* j»- J* J 4^-

732. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Bukejr ibn
Abdullah ibnul-Esedzdz od Se'ida ibnul-Musejjiba da je rekao:
"Omer ibnul-Hattab, r.a., je odbio dodijeliti nasljedstvo
ikome od stranaca (nearapa), osim ako je roden medu
Arapima."

Muhammed veli; "Mi ovo prihvatamo. Dijete koje bude
zarobljeno sa svojom majkom (na teritoriji koja nije darul-islam)
i koja (za to dijete - hamil) kaze: 'Ono je moje dijete', ill kaze:
'Ono je moj brat', ili ono kaze: 'Ona je moja sestra', nema pravo
na nasljedstvo, niti se (pravno) priznaje postojanje neke druge
rodbinske veze i odnosa, osim uz serijatski validan dokaz

63 Hamil je dijete koje vodi sa sobom zena koja tvrdi da se radi o
njenom djetetu i s kojim putuje iz svoje (neislamske) zemlje u

islamsku zemlju (darul-islam).

178

Poglavlje o vasijjetu

(bejjine). Izuzetak je slucaj oca i sina, jer ako otac bude tvrdio da
se radi o njegovom sinu i tu tvrdnju potvrdi taj njegov sin, on se
(pravno) smatra njegovim sinom, i u ovom slucaju nije potrebno
iznosenje dokaza, osim ako dijete bude rob, a njegov gospodar to
ne priznaje (da je njegov sin), onda se ne smatra njegovim ocem
sve dok izjavu djeteta-roba ne potvrdi njegov gospodar.

Ako zena tvrdi da postoji (njeno) majcinstvo nad djetetom,
a slobodna zena muslimanka posvjedoci da ga je ta zena, uistinu,
rodila, a i dijete potvrdi da (ona) govori istinu, a pored toga je i
Slobodan (a ne rob), to dijete se smatra njenim sinom. Ovo je
stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, Allah im se smilovao."

( Z~p£\ J«fl3 ) - *\

64

6. O vasijjetu (oporuci, testamentu)

&\ Jj-i_j l)1 : ja* ji &\ Ju& js> a3U \jj&\ dUU Ujjss-t - VTT

j 'ill jdU c— i A-i ^Pj> i-^ aJ jJL-q £syl js» U : J\S (*L»j <Up ii\ J^

733. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema
pravo niusliiuaii koji posjeduje nesto sto moze oporuciti da

* Vasijjet (oporuka, ili testament) je odredba kojom ostavitelj prije
svoje smrti zahtijeva da se shodno njegovoj volji rasporedi eijela
njegova imovina (ako nema nasljednika, ili ima, ali uz njihovu
saglasnost), ili jedan odredeni dio (do 1/3) njegove imovine (ako
ima nasljednika), i preda nakon njegove smrti kao vid dobrocinstva.
Vasijjet se moze uciniti u korist lica, ali i u korist vjerskih, kulnirno-
prosvjetnih i dobrotvornih ustanova.

179

Muvetta' - Malik ibn Enes

zanoci dvije uoci, a da kod njega nije njegova oporuka koja
je napisana."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ovo je lijepo i
pohvalno ucmiti ."

7. O osobi koja na samrti oporuci trecinu svog imetka

# 3y * i>\ »jcA »\j £»T fjf o! /e ^',5i in a^ uj»- itUu u^i - vr*

OU* j* 1*1* U^ Lf» Jl : tJ\U-1 ji y*J JJ Ait ejs^-f ^jjH ^L*

-jU U j^j-^ o jy : /^ J^ 4J ^ ty "ill Uft o^J t> ^J f^ ^J'JJ

j*. lilt 0^ Jttl ilUi c-n! : pjl- jt jji J« ■ (^r j*i *> ^ ^

734. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr ibn Hazm da mu je pricao njegov otac kako ga je Amr
ibn Sulejm ez-Zureki obavijestio da je Omeru ibnul-Hattabu,
r.a., receno: "Ovdje (u Medini) se nalazi djecak u pubertetu,
iz plemena Gassan (koji je bio na samrti), dok su njegovi
nasljednici u Samu, a on posjeduje imetak. On ovdje nema
nikoga osim svoje amidzicne, (pa kako cemo postupiti)?"
Omer rece: "Naredite mu da joj oporuci", pa joj je oporucio
bunar kojeg su zvali Dzusem. 'Amr ibn Sulejm rece: "Prodao
sam nakon toga taj imetak koji je iznosio 30 hiljada, a
amidzicna kojoj je oporucio (spomenuti bunar) je majka
'Amra ibn Sulejma."

**> J» J*) J} * J- #' J** if" ^ *' ^ ^ U *** " Vr *

180

Poglavlje o vasijjetu

: Jls ^ : Jlfl ? jkiJli : Jia *J : Jva ? ^U ^L JjLaivS i J ity ^1 ^
dlii j^ j( jjif dJbllj dJsJt : (»JUj Up ja ju» &1 J^-j Jti -f ? d-^li
Udj jii jl dJblj ^Ul djaa&j Ails- (»J»ji; 01 j* j> «.LupI dbJjj jJu 01

jjji

-t^j 4j (JtaJ U-u» "jUp J**i <_il£ j] tiljj : Jlfl ? ^bw>i juw diJbs-f

.Oil

dL j&i} fljll lUj ^Lj Jjs- uU£ Of dUUJj rt«ijj 4j>-ji 4j C-»iijl ^[ JW

jj i*-. jjgi j& (t^toi ^ (►**>( Ifj ^y^* yjUw>Sf jiwi ^i . Oj^T
. 5^c oU Of (JUj 4Jp ill ^jLrfS ill Jj-jj J jJjj , 2J j^

^*ji Of 4J ^j <uo s.Ua5 Jm cJLl JU dJJ J ajflsr bU»jJl : -U* J\fl
pLij Up ill jU j^t OS C-bJl Jj dlli ^-j I jij Oij ^ijUrJ a* ij*^

, J Us ill ji^j UjU/3 jj« iaUJlj iLw jl Jj5 ^aj

735. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Amira ibn S'ada ibn Ebi Vekkasa, a on prenio od S'ada ibn Ebi
Vekkasa, r,a., da je rekao: "Allahov poslanik, s.a.v.s., me posjetio u
godini Oprosnoga hadzdza kada sam bolovao od boles ti koja se
pogorsala, pa sam rekao: 'Allahov Poslanice, svjedok si koliko je
bolest uzela maha. Ja imam mnogo imetka, a imam samo jednu
kcerku koja ce me naslijediti, pa mogu li podijeliti (oporuciti)
dvije trecine svog imetka?' Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori:
'Ne.' 'A (mogu li podijeliti) polovmu?', upita S'ad. 'Ne', odgovori
Allahov Poslanik, s.a.v.s. f A (mogu li podijeliti) trecinu?', upita
S'ad. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatim rece: 'Trecinu (mozes
podijeliti), a i trecina je mnogo. Bolje ti je da svoje nasljednike
ostavis imucne, nego da ih ostavis zavisnim da prose od ljudi.
Zaista ti neces podijeliti (ni najmanju kolicinu) imetka, zeleci time

181

^—

Muvetta' - Malik ibn Enes

(tim dobrocinstvom) postici zadovoljstvo Uzvisenog Allaha, a da
za to neces biti nagraden, pa cak i za ono cime nahranis svoju
zenu.' Rekao sam: 'O Allahov Poslanice, zar cu ja ostati iza
mojih drugova (u Mekki, a oni se s tobom vracaju u Medinu)?'
Poslanik, s.a.v.s., mi odgovori: 'Zaista ti neces zadugo ostati (iza
njih) i uraditi neko dobro djelo s kojim ces zeljeti da postignes
zadovoljstvo Uzvisenog Allaha a da ti to ne poveca stepen i
podigne ugled. Mozda ces ostati (u Mekki iza svojih drugova)
kako bi se jedni tobom okoristili (nautili o vjeri), a drugi (okorjeli
nevjernici) zbog tvoga boravka sami sebi stetu nanijeli. Allahu,
upotpuni mojim ashabima njihovu hidzru (i primi je od njih), a
nemoj im je obezvrijediti i nepotpunom uciniti, posebno
bolesniku S'adu ibn HavU (koji je ucesnik Bitke na Bedru)!'
Allahov Poslanik, s.a.v.s., se razalostio kada je on umro u Mekki
(nakon Oprosnog hadzdza).

Muhammed je rekao: "Oporuke su dopustene u okviru
jedne trecine imetka umrle osobe, nakon sto se namiri njegov
dug. On nema pravo oporuciti vise od toga, a ako bi to ipak
ueinio pa njegovi nasljednici to odobre nakon njegove smrti,
onda je ta oporuka dopustena, Oni nemaju prava na opoziv
nakon sto su dali svoj pristanak. Ali ako nasljednici odbiju dati
svoj pristanak (da se izvrsi oporuka vise od treeine imetka),
oporuka se svodi na trecinu, jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:
'Trecina, a i tredina je mnogo.' Nije dopusteno nikome da
oporuci vise od trecine, osim ako to odobre nasljednici. To je
stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, Allah im se smilovao."

182

Poglavlje o zakletvama i zavjetima

( ofr^J' 8j^ J t£y?t L« u,i\j jjJUllj OLcSl »->Ij ) - A

.65

. 66

8. O zakletvama ' i zavjetima i o minimalnom iznosu koji je
do vol j an u iskupljenju (keffaretu) za krivu zakletvu

flj-i* fUbb (Uj: jp ySy ulf j*p jj) ji : *iu \jj^\ dUU U^>f - VT"\

736. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Ibn Omer, r.a., cinio keffaret (iskup) za svoju zakletvu
hranjenjem deset siromaha (miskina), svakoj osobi pregrst
(mudd) psenice, a i oslobadao je ropkinje kada bi prekrsio
potvrdenu zakletvu.

jjUi cSjil : J la jUj jt JUJU jp jl*-i jt ^s Ua^ dUu \ij^\ - VTV

CjI Ijijj jjwsty Jib 5la»- j^ 'Jb» Ijkpf jwJl SjViS* J j^L-ll Ijkpl lil ^_j

. ^ E|j£ diii

737. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Sulejmana ibn Jesara da je rekao: "Dozivio sam ljude
(ashabe i starije tabi'ine) koji, kada su davaii siromasima u

Musliman mora biti iskren u svojim rijecima i djelima, pa je stoga
pokudeno da se cesto zaklinje Allahom da bi nekoga uvjerio u istinitost
svojih rijeci. Dopusteno je zaklinjati se samo Allahom, ili nekim od
Njegovih svojstava, a zabranjeno je zaklinjati se bilo kojim Allahovim
stvorenjem, poput: ocem, majkom, poslanikom, dusom, cascu,
zivotom i si. Allahov Poslanik, s.av.s., je rekao: „Allah vam
zabranjuje da se zaklinjete vasim ocevima, a ko hoce da se zakune,
neka se zakune Allahom, ili neka suti."(13uharija i Muslim)

Zavjet je obecanje kojim se neko obavezuje da ce u ime Allaha
izvrslti neko djelo, kao kad bi rekao: „Zavjetujem se da cu postiti tri
dana dobrovoljnog posta" (koji mu tada postaje obaveza), ili uz
uvjet: ,Ako uspijem u torn projektu, nahranit cu pet siromaha", pa
ako mu projekt uspije, duzan je nahraniti pet siromaha, a ako mu ne
uspije, s njega spada ta obaveza.

183

Muvetta' - Malik ibn Enes

slucaju iskupljenjn nakon zakletve, davali su mali pregrst
psenice i to su smatrali dovoljnim."

UjTjS tft*-! Jib* ja : J\S j*P ji ill J-P 0? £3U Uj>f dJJu Uj>l - VTA
C^wi LaoS'ji jlj Jm* JUs- j*j <j^l-~» S^Up sj-i* ji aJj jsp U*S ii^»- f

j^> & U> jl 5k»- ,y f Us (J-ai jl tLi^j *.I0p jj^L^ S^iP fUlol : X«^ Jlfl

738. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Abdullah ibn Omer, r.a., rekao: "Ko se zakune, zatim potvrdi
zakletvu, a potom je prekrsi, duzan je osloboditi roba, ili
obuci deset siromaha. A onaj ko se zakune, ali ne potvrdi
zakletvu, a zatim je prekrsi, duzan je nahraniti deset
siromaha, svakom siromahu (podijeli) pregrst psenice, a ko to
ne bude u mogucnosti, postit ce tri dana."

Muhammed je rekao: "Hranjenje deset siromaha znaci da
se nahrane ruckom i vecerom, ili sa pola sa'a psenice ili s'aom
hurmi ili jecma."

cJ jif ejl ttji U. : olki-i jj ^** Jtf : Jtf ** in ^j v^> o* 7** iiy
Ojj *s«j Oj— if litf <u* oJUf-f cjs«w-I Ji ^ssJi Ju ilju: ^* ill Ju
(is*C CJI btf UJip lyf jwJLJ.1 yf jj> cJj ^s ylj c ii*; - « l c . . . - . v . . ,.ii

JS" CM j! £>*f l-> i^-* ^r^ l^ i**^ l * Ja ^ r 1 * **- J* l - ib "'

739. Muhammed veli: "Obavijestio nas je Selam ibn
Sulejm el-Hanefi da mu je prenio Ebu Ishak es-Sebi'i od Jerfe'e,
sluge Omera ibnul-Hattaba, r.a., da je rekao: 'Omer ibnul-Hattab.
r.a., je rekao: 'O Jerfe', kod mene su sredstva iz bejtul-mala,

184

Poglavlje o zakletvama i zavjetirna

poput imovine jetima, ako budem potrebit, uzmem iz njega
(kase bejtul-mala), pa kada steknem imetka, vratim (ono sto
sam uzeo), A ako imam dovoljno, ustegnem se (od tih
pozajmica), jer sam ja postavljen da vodim muslimane, sto je
ogromna zadaca i teret, pa ako me cujes da se zakunem a to
ne ispunim, nahrani u moje ime deset siromaha s pet sa'a
psenice, po jedan sa' svakoj dvojici od njih.'"

gtjj li|3 U--jr ^Ldi ja\ ja \ja\ Jlf Ci\ : J J 15 jap 01 i->lkM Qt y& f^s-
.J ,j» £_U> JueJ Ot^— * J*" j^L~» «j-i* ^ **kft *.,.£ ^ cJb* J3

740. Obavijestio nas je Junus ibn Ebi Ishak, pricao nam je
Ebu Ishak od Jesara ibn Numejra. a on od Jerfe'e, sluge Omera
ibnul-Hattaba, r.a., da mu je Omer rekao: "Zaista ja imam
jednu ogromnu obavezu prema muslimanima, pa kada me
vidis da sam se zakleo za nesto (a potom prekrsio svoju
zakletvu), nahrani u moje ime deset siromaha, svakom
siromahu po pola sa'a psenice.

741. Obavijestio nas je Sufjan ibn 'Ujejne od Mensura
ibnui-M'utemira, a on prenio od Sekika ibn Seleme, a on od
Jesara ibn Nurnejra, da je Omer ibnul-Hattab, r.a., naredio da
se iskup za njegovu zakletvu cini s (udjeljivanjem) pola sa'a
svakom siromahu.

Mttvetfa' - Malik ibn Enes

742. Obavijestio nas je Sufjan ibn 'Ujejne od Abdul-
Kerima, a on prenio od Mudzahida da je rekao: "U svim
keffaretima 11 kojima se sporainje hranjenje siromaha pola
sa'a je za svakog od njih."

9. O osobi koja se zakune da ce pjesaciti do Bejtullaha

Of i$a*i j*s> #1 J®

J* J& ^ Ji Al "^ U J^ f ^ ^ " V £T

. i** ^

743. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Abdullah ibn
Ebi Bekr od svoje tetke (po ocu), da mu je ona pricala, prenoseci
od svoje nane, kako se ona zavjetovala da ce pjesaciti do
Kuba' dzamije, ali je umrla ne ispunivsi svoj zavjet, pa je Ibn
'Abbas, r.a., donio fetvu da njena kcerka pjesaci umjesto nje.

^\ £*l* li(j ^r) cJJ : Jtf **£ gf # 4' ■*** ^ ^ Uj^l - Vi i

C^ Jl ^ > : J j* j ^ J »0 j> j>l l J» ^ ^ Jl ^ > ■ W

744. Obavijestio nas je Malik, prifiao nam je Abdullah ibn
Ebi Habibe: "Rekao sam nekom covjeku dok sam bio mlad:
'Da li covjek koji kaze: 'Duzan sam pjesaciti do Bejtullaha', a

186

Poglavlje o zakletvama i zavjetima

to ne nazove zavjetom, je li duzan to ispostovati?'" Taj
covjek mi je rekao: "Hoces li da ti dam ovih sitnih
krastavaca?", govoreci o krastavcima (kqje je drzao) u svojoj
ruci, ako kaz.es: 'Obavezujem se da cu pjesaciti do
Bejtullaha.' 'Da', odgovorio sam. Proteklo je vremena dok
nisam postao svjestan (umno zreo), pa mi je receno:
"Obavezao si se na pjesacenje do Bejtullaha." Onda sam
otisao Se'idu ibnul-Musejjibu i o tome ga upitao, a on mi
rece: "Duzan si pjesaciti", pa sam pjesacio."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ko se obaveze na
pjesacenje do Bejtullaha, obavezan je pjesaciti, nazvao on to
zavjetom ili necim drugim. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih
pravnika, Allah im se smilovao."

10. O onome koji se obaveze na pjesacenje, zatim onemoca

ja* jt &\ J-P Jl U ^ja cJLijls Oj*p Ji^IaJ 1 j^VH bT lij ^p- &\ C-j Ji

,jjf jj ju. ^p i^jj u JjflJ) ija j* lJj v*"b . ? y >-U Jab js : ju* J is

745. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Urve ibn
Uzejne: "Krenuo sam na put sa svojom nanom koja se
obavezala na pjesacenje do Bejtullaha, a kada smo presli
jedan dio puta, onemocala je, pa je poslala njenog slugu do
Abdullaha ibn Omera, r.a., da ga upita o tome a i ja sam
krenuo s njim. On ga je upitao, a Abdullah ibn Omer mu
odgovori: 'Naredi joj neka uzjase (na jahacu zivotinju), a onda

187

Muvetta - Malik ibn Enes

neka pjesaci (ako bude u stanju) od rajesta gdje se zaustavila
zbog nemoci.'"

Muhammed je rekao: "Ovo je prihvatila jedna skupina
uleme, a nama je draze od ovoga predaja koju prenosi Alija ibn
Ebi Talib, r.a.

ji ^ 0* ,/** t*\j& & M> & &* & &** <* *■* ^ - V "
^j ^SjSi <ff* f Qfo g4 dt jit 3* : JS ^ *^J & f/ ^ #

^jii 0j& J^O ^JLg-i .bJU ^J^j : j^T d^ j ** ^j • 2J4j j^Jj

746. Obavijestio nas je S'ube ibnut-Hadzdzadz od El-
Hakema ibn 'Utbe, a on prenio od Ibrahima en-Neha'ija koji
prenosi da je Alija ibn Ebi Talib, k.v. 67 5 rekao: "Ko se zavjetuje
da ce obaviti hadzdz pjesice, zatim onemoca, neka uzjase,
obavi hadzdz i zakolje devu (ili kravu)." A od njega se biljezi
u drugoj predaji: "...i neka zakolje hedj (ovcu)."
„Mi ovo prihvatamo. Ovca se prinese (zakolje) kao zamjena za
pjesacki hod. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

S^W- ^l*\h ^ > Otf : Jti J+« ji ^ Uj^l jiiU ^ - ViV

us ^m» di> : tjha *>j cX> J u* taat ^^ ^ ^ ^ ^^

. iJ(H ot Up ^Jj -u/jJ j;-u> ^3 ^y. ■ ^ *^ J-^J '• ^ Jtf

747. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id:
"Imao sam obavezu pjesaciti, ali me je zadesila boi u bubrezima,
pa sam jahao sve dok nisam stigao u Mekku. Upitao sam 'Ata'a
ibn Ebi Rebaha i druge (o svom slucaju), pa su mi rekh: 'Duzan si
zaklati knrban (hedj, a ne trebas ponovo pjesaciti nakon toga)', a

67 'Kerremallahu vedzhehu', sto znaci, Allah ga ucinio plemenitim.

188

Poglavlje o zakletvama i zavjetima

nakon sto sam se vratio u Medinu upitao sam (za misljenje
medinske alime), pa su mi naredili da pjesacim od mjesta na
kojeni sam se zaustavio zbog nemoci (i bolova), pa sam pjesacio."

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo misljenje 'Ata'a. On
ce uzjahati i duzan je zaklati kurban (hedj) zbog toga sto je
putovao jasuci, ali nije obavezan ponavljati (pjesacenje)."

11. Izuzimanje u zakletvi

: JlS jf ill j : Jl5 jj> : Jls j*p j; ill jlp i)l *3U U-Ap- viliU Uj>1 - V £ A

. dj£ jl 4Jp ^ill Jui (1 ^ iiUU 01

748, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Abdullah ibn Omer, r.a., rekao: "Ko kaze: 'Tako mi Allans',
zatim kaze: 'Ako Allah hoce', a onda ne ucini ono na sta se
zakleo, nije prekrsio zakletvu."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ako kaze: 'Ako
Allah hoce', i to poveze sa svojom zakletvom, on nema pravnih
posljedica (zbog tih rijeci). To je stav i Ebu Hanife."

( jJu aJpj cjj£ JsrJ\ ub ) -\ Y
12. O osobi koja umre pod zavjetom

Jj*— » jj Is* jj ill JLP jj ill jup jp ,_j^ jjl LJJb- dUU Ujj^-f - V i H

I^Lij 4J» 4ii ^jLo iiji Jj-)j ,j£u*l SiU- jj *U~> j( : ^Lt jj ill jlp jp

. l£* -Wall ; J\fl <u&jtf jl jOJ IfciPj C-JU ,.*( 01 : JlS

189

Muvetta - Malik ibn Enes

749. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
'Ubejdullaha ibn Abdullaha ibn TJtbe ibn Mes'uda, a on prenio
od Abdullaha ibn Abbasa, r.a., da je S'ad ibn 'Ubade, r.a.,
zatrazio fetvu od AHahovog Poslanika, s.a.v.s,, slijedecim
rijecima: "Moja majka je umrla a imala je obavezu izvrsenja
zavjeta koju nije provela u djelo (pa kako cu u ovom slucaju
postupiti)?" On (Allahov Poslanik, s.a.v.s.) mu rece: "Ti je
izvrsi umjesto nje (tj. u njeno ime)."

Muhammed je rekao: "Ono sto bude od (obaveza) zavjeta,
zekata, hadzdza koje izvrsi umjesto nje, s te osobe spada obaveza
i odgovornost, ako Bog da. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine
nasih pravnika, Allah im se smilovao/'

13. O onome ko se zakune ili zavjetuje da ce izvrsiti
nedopusteno djelo

34** jp jl^£ # fW cf tx& <*-* o>- *~& UA ^ ^ u u J^ f " Vo •
Of jju & : J\i ^Uj <Op M J^ ^ fit : pL.j *M & > ^ £JJ

, 4*a*j **j A-aw it jjj <yj A*laJi il* £siaj

. iLa>- y|1 Jj3 y»j .*y-

750. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Talha ibn
Abdul-Melik od El-Kasima ibn Muhammeda, a on od 'AiSe,
supruge AHahovog Poslanika, s.a.v.s., da je Vjerovjesnik.
s.a.v.s., rekao: "Ko se zavjetuje da ce biti pokoran Allahu,
neka Mu bude pokoran, a ko se zavjetuje da ce biti
neposlusan Allahu, neka Mu ne bude neposlusan!"

190

Poglavlje o zakletvama i zavjetima

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ko se zavjetuje da
ce izvrsiti nedopusteno djelo ne spominjuci o kojem djelu se
radi, neka bude pokoran Allahu (neka to nedopusteno djelo ne
uradi) i neka ucini keffaret za svoju zakletvu. To je stav i Ebu
Hanife."

: Jji J*£ jt *-jUJi c-*fi" : J\i jljl-i jj (jjt Jj>l ^U ^js>' - V© >

dbl t5j»*J *i : JUS ^jl j^.1 Ot CJjij yl : cJUs ^Lp j*I Jj Syt c^t

? SjlJS" (Jus J OjSu (_AjT : ^^Jbr ^W* #' -^ jy* 1 J^* £h£ J* ^j^J

. ? CjJj .A3 to SjUSsIl qa aJ

, ^ jP O^i^Li j Ji- 3 * ^ ^ ■ ■4*o J

751. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Jahja ibn Se'id:
"Cuo sam El-Kasima ibn Muhammeda da govori: Dos la je zena
kod Ibn Abbasa, r.a., i rekla mu: 'Ja sam se zavjetovala da
cu zaklati svoga sina.' Ibn 'Abbas joj rece: 'Nemoj zaklati
svoga sina i ucini keffaret za svoju zakletvu!' Jedan starac
koji je sjedio kod Ibn 'Abbasa rece: 'Kako to da za ovo ima
keffaret?' Ibn 'Abbas odgovori: 'Zar ne vidis da je Uzviseni
Allah rekao: 'Oni koji svojim zena ma reknu da im nisu
dopustene (da sa njima nece spolno opciti)...' , a zatim je
propisao (kao izlaz iz te situacije) keffaret, kao sto znas.'"

Muhammed je rekao: "'Mi prihvatamo stav Ibn 'Abbasa, r.a.
A ovo je jedno od pitanja koja sam ti opisao, da onaj ko se
zakune ili zavjetuje da ce izvrsiti neko djelo u kojem je grijeh i
neposlusnost (Allahu, dz.s.), neka to nikako ne cini i neka ucini
keffaret za svoju zakletvu,"

68 El-Mudzadele, 3.

191

Muvetta' - Malik ibn Enes

a 3^ tf i & *Jd* t u rf ^ <■>*" ^ ^ ^ u Uj ^ ! " vet

. Juj in &-) lsLp~ ^\ Jj3 jaj A^b ii*j : -w= JV3

752. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Suhejl ibn
Ebi Salih, prenoseci od svoga oca, a on od Ebu Hurejre, r.a., da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko se zakune na nesto, pa
uvidi da je drugo bolje od toga, neka ucini keffaret za
(prekrsenu) zakletvu i neka ucini (ono sto je bolje)!"

Muhamrned veli: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i Ebu
Hanife, Allah mu se smilovao.' 1

( &\ jyu (jiff- j^ 1 *- jL ! ) — ^ i

14. O onome ko se zakune nekim (ili necirn) osim Allahom

k J^j ti : j* ji k\ ** &> c*u M diiu uy! - var

753, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., cuo
Omera ibnul-Hattaba da govori: "Ne, tako mi moga oca", pa
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zaista vam Allah
zabranjuje da se zaklinjete vasim ocevima, pa ko se bude
zaklinjao, neka se zaklinje Allahom, zatim neka ispuni
zakletvu, ili neka suti!"

192

Pogiavlje o zakletvama i zavjetima

Muhammed veli: "Mi ovo prihvataino. Nikome nije
dop listen o zaklinjati se svojim ocem, pa ko se bude zaklinjao,
neka se zaklinje Allahom i ispuni svoju zakletvu, ili neka suti."

15.0 osobi koja kaze da je njegov imetak poklonjen K'abi

jj«di» j£ j^Uil jj .Liu jOj jj (j- 1 ^* ^ Vji 1 iiJl^' ^^ ^J^ 1 — V* i
cJlS Ul JLij 4_lP 4l1 i J~e ,-Jl r jj 4-SJl* jP 4-jl jP <*^l J 5 "^ 1 &* (#

J^ J*r ^ ,ji of LJi v^j ■ ^$* ^ i^j 2L£j\p jp i-Lft UaL jI : ,u# Jli

^*j . dJU*l OlS* U JsC jJUaJ ^U 3\3I Iil3 AJji U til—fij iUJb Jj^aiJ 4-Ji

754. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Ejjub ibn Musa,
koji je bio jedno od djece Se'ida ibnul-Asa, a on prenio od
Mensura ibn Abdur-Rahniana el-Hadzebija, a on od svoga oca
koji je prenio od Aise, Vjerovjesnikove, s.a.v.s., supruge da je
rekla za onoga koji kaze: "Moj imetak je u vratima K'abe"
(pa to ne ispuni), duzan je uciniti keffaret za to, kao sto se cini
keffaret za krsenje zakletve,

Muhammed je rekao: "Ovo je do nas doslo predajom od
'Aise. r.a.. a draze nam je da ispuni ono cime se obavezao tako
sto ce podijeliti imetak na Allahovom putu, a zadrzati samo
onoliko koliko mu je neophodno za normalan zivot. Pa ako
naknadno stekne (jos) imetka, udijelit ce i ono sto je (u vrijeme
zakletve) zadrzao za sebe (sto mu je bilo neophodno za osnovne
zivotne potrebe). To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika.' 1

Tim rijecima se zeli zavjetovati da ce sav imetak poklorriti za
odrzavanje K'abe.

193

Muvetta' - Malik ibn Enes

16. O nenamjernoj zakletvi ("lagv")

\M \** h ^j *jlju> & *d j* hj* # f^* ^ ^ u u ^ " vee

. &j ^j <&'j ** : awy> Jj 1 : ^ j* 1 : ^

755. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn
'Urve od svoga oca, a on od 'Aise, r.a., da je rekla: "Zakletva
'lagv* je poput necijih rijeci: 'Ne, Allaha mi, i da, Allaha
mi'."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. 'Lagv' je zakletva
kada neko smatra istinitim ono zbog cega se zaklinje, a postane
mu jasno da je istina nesto (sasvim) drugo. To se kod nas smatra
zakletvom lagv 1 ."

70 Islamski pravnici se razilaze o pitanju znacenja zakletve 'lagv'. Tako
Ebu Hanife, Malik i Ahmed u jednom rivajetu smatraju da je njeno
znacenje da se eovjek zakune Allahom za neku stvar, misleci da je
ona istinita, medutim, ispostavi se da je to suprotno istini i
cinjenicnom stanju, i bez obzira na to da li je onaj koji se zakleo
imao namjeru da se zakune, ili ne. Ova trojica imama se slazu i u
tome da ta osoba nema grijeha, niti je duzna uciniti keffaret. Imami
Safija i Ahmed u drugom rivajetu smatraju da je lagv nenamjema
zakletva, kao kad neko kaze u sali i nemajuci namjeru da se zakune:
'Vallahi, billahi' i si.

194

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

POGLAVLJE O KUPOPRODAJI, TRGOVINI 1

AVANSIRAJHJU

( UijlJl £J «-Jb ) — \

1. Kupoprodaja 'araja

,71

Jj*i; Of : C-itf j* JUJ jP j*P ^ AIJLP jP ^iU tf-b- dUu Uj^-i - V e 1

756. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, a on od Zejda ibn Sabita, r.a., da je
Allahov Poslanik. s.a.v.s., dopustio, dajuci olaksicu
vlasiiicima svjezih datula, zamjenu za suhe datule, uz

slobodnu procjenu njihove kolicine (kolicine svjezih neubranih
datula).

tjf\ JJ?H jl jA ^y jLi-i U 01 jwaJ-1 4^ fj 1 * ^JJ^' ^^ U J^ - VoV
iiji U-3 IjIjjJi *s* J jOj-j [»-Uj *uLp .oil ^J-e ill Jj-jj 01 : SjjjA ^jl j*
! L*> Jji UJ jf 3-> Jlif i^j^b V Jjb dJLa . j-jjI i-> J jl j-ijl 5->

jjSC JjtjJi 01 0j& til SjyJt 0t jji jj dJJU jS*ij . JLse-Xs Ijjfij : jurf Jl5
&f-i Up Jib f 4JUS \£2L jd^ jl *Jbd 5^ Up» Jjt^I (»*laJ JatJl <0
li$i JwJl jilj^s -LP Ijfi lfdL&: -Vslwi 0( ^ If* 4J jjl** 01 aJL-J JajV

1 To je jedna vrsta kupoprodaje gdje se razmjenjuju suhe datule za
syjeze.

195

Muvetta' - Malik ibn Enes

^U.UJ^UUii. Jan j»j Jj^ OlT 4iT j*3H OS UAiP * jfa V «0T

757. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul-
Husajn kako je Ebu Sufjan, sluga Ibn Ebi Ahmeda, prenio od
Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dopustio
zamjenu svjezih datuia za suhe datule u kolicini manjoj od
pet 'evsuka' (oko 650 kg), ili u kolicini od pet 'evsuka'. Davud
se dvoumi da li je rekao pet, ili manje od pet 'evsuka'.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. A Malik ibn
Enes je spomenuo da 'arijje' biva kada covjek posjeduje palme,
pa dopusti drugome da plodovima jedne palme ili dviju palmi
nahrani svoju porodicu, ali vlasniku zasmeta njegov ulazak u
palmovik pa zatrazi od njega da se odrekne te kolicine u korist
vlasnika palmovika, pod uvjetom da viasnik njemu preda
odredenu kolicinu u suhim hurmama nakon sto plod palme
sazrije. Sve ovo je kod nas dopusteno, jer je cjelokupna kolicina
hurmi svakako pripadala prvom koji daje onoliko koliko zeli, pa
ako hoce, preda mu svjeze hurme sa palmi, ili mu ih preda u istoj
kolicini (nakon berbe). Navedeni postupak se ne smatra
kupoprodajom, jer da se radi o kupoprodaji, ne bi bila dopustena
prodaja (postojecih) hurmi za hurme koje tek trebaju biti
(naknadno) ubrane (tj. ako nije iz ruke u ruku).

(

^r^Lfi jM $ JJ J^ 1 C?i a* d -& u *& > _ *

2. O pokudenosti prodaje plodova prije nego sto pocnu

sazrijevati

Sa Jj-j 61 -. y* j> fa X* cf e* u ^ ^ u u >^ " voA

196

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

758. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio prodaju plodova prije nego sto pocnu sazrijevati.
Zabranio je to i prodavcu i kupcu.

d'\ : ij* 4*1 # tf~)\ x* j, ^ JbrjJi j,\ Ujj^f ^u u^f _ VM

. feUll j» yvt & jUilt £> #fi J* ^Uj Ufr ill J*, ill Jj-j

<■>' Kl £W J^ J^Ji J ilj« Of ^ jUi j» f^b ^U Of ^u y : a** Jtf

fcf* j* ^. of ^u 41^ ^L ^ dUJir oat bis <ua* £b ji yUi ji ^
^fi. <j' j^ ^jA Jj>^ tSj«f oir / ya^f jir jf yu, ji ^ i up

. i^ti l%3 ^Jai JI ^ ^yiS3l go,, J* y : Jli ^1 tfr- Jl

759. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebur-Ridzal
Muhammed ibn Abdur-Rahman od svoje majke Amre, da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio prodaju plodova sve dole
ne budu sigurni od oboljenja (propadanja).

Muhammed je rekao: "Nije dopusteno da se nesto od
plodova prodaje pod uvjetom da ostane na palmama dok ne
sazrije. osim ako je (plod) dobio crvenu ili zutu boju, ili
eventualno dio ploda sazrije, jer u torn slucaju nema smetnje u
toj prodaji u kojoj se uvjetuje da se plod ostavi (na granama) sve
dok (u potpunosti) ne sazrije. Medutim, ako (plod) nije
pocrvenio, ili pozutio, nego je joS zelene boje ili je tek formiran,
onda nema dobra u njegovoj kupovini (tj. ona nije dopustena),
gdje se uvjetuje da se (plod) ostavi (na granama) sve dok ne
sazrije. Nema smetnje da se plod ubere i proda, a to je do nas
stiglo predajom od El-Hasana el-Basrija koji veli; "Nema
smetnje da se prodaju hurme koje su se tek pojavile (na
granama). pod uvjetom da se odmah ubenr i mi ovo prihvatamo.

197

Muvettn' - Malik ibn Enes

i £-$ a »o u* w & ^o S3* ***.>* o* aU ^' ^ u j^ ! ^ y ^' " V V

. Jj*Jl £j ^u bjil! glla* js- ajli £si ^ OlS" <Ul

760. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od
Haridze ibn Zejd ibn Sabita, a on od Zejd ibn Sabita, r.a., da on
nije prodavao svoje plodove sve dok ne izade Surejja, misii
se na prodaju (plodova) palmi (hurnii).

3. O osobi koja prodaje dio plodova, a izuzme (drugi) dio

j> jj^e. jj Xo* Ji : *J j* _£> J,) ji ^ -^ U J^' ^ u ^ 5 ~ V ^ *
pAji UU ^Ui( 4i* ^lj j^ji tW W^ tilji^ 1 ^ J& -*J ^'^ t 1 * PJ*"

761. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr od svoga oca da je Muhammed ibn 'Amr ibn Ha/in
prodao svoju bascu koja se zvala El-Efrak za 4000 dirhema,
a iz toga je izuzeo hurmi u vrijednosti 800 dirhema.

cj\T uif : j2-J\ x± cm, »s* a/ j* tJJUrjJi ^ u^f eiJu Uj^i - wt

762. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebur-Ridzal
od svoje majke Amre bint Abdur-Rahman da je ona prodavala
svoje plodove, izuzimajuci (dio) od njih (iz te prodaje).

72 Vlasici, Plejade, koje se pojavljuju u odredenom mjesecu u godini
(u maju)

198

[ Poglavlje o kupoprodaji, t rgovini i avansiranju

dtf a\ ■. o*jt ji j^uji j& j&j\ jlc. j, huj Ujj^f dUu Uj^i - vnr

I jj * a * rfi? . .. . i * * . . *

763. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Rebi'a ibn
Abdur-Rahman od El-Kasima ibn Muhammeda da je on
prodavao i izuzimao (dio) od toga.

Muharamed veli: "Mi ovo prihvatamo, Nema smetnje da
osoba proda svoje plodove i izuzme dio od toga, ako izuzimanje
bude (na primjer) u vidu jedne Cetvrtine, petine, ili sestine
cjelokupnoga prihoda.

( «-JpjJl> y>£\ *y> ja Sj^j L» s«jU ) — I

4. onome sto je pokudeno kod prodaje osusenih hurmi za

svjeze hurme

Uf IJbj C)( OLfl-" ji Jj-»^1 i}ja Jujj j, jtl J-* \jjjr\ d!3U Ujj^f - VI £

: JVlj 4* yl«J : Jl3 ft U-li : JVfl ? Jjajf U^j : J*w dJ Jlii ? dUb
i : JUS ? uJsjJb j*i!l ^jsil j*p Ji-i jt-L-ij <Up ill JLs ill Jj-ij c~*fi"

. <up ^ f* : VjJ\3 ? j^ lil uJ»jJl ^yub

U / j* jjjb ^Jpj jJS J^l ^^ «ji J j> ^ . i>li lJu|j : ju* J\3

764. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Jezid, sluga El-Esveda ibn Sufjana, da je Zejd Ebu 'Ajjas, siuga
Benu Zehre. isprifiao mu da je upitao S'ada ibn Ebi Vekkasa,

199

^^

Muvetta' - Malik ibn Enes

r.a., o onome koji kupi jecam (bjelicu) za jecam (bez pljevica),
pa mu je S'ad rekao: "Sta je od toga bolje (vrednije)?"
"Jecam (bjelica)", odgovori, pa mi je to (tj. tu kupoprodaju)
zabranio i rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
kada je upitan o onome koji kupi stare (osuSene) hurme za
svjeze, da je odgovorio: 'Da li svjeze hurme izgube na tezini
kada se osuse?' 'Da', odgovorise, pa je to zabranio.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema dobra u
tome da covjek kupi mjeru svjezih hurmi za mjeru starih
(osusenih) hurmi, (makar to bilo i) iz rake u ruku (na lieu
mjesta), jer svjeze hurme izgube na tezini kada se osuse, pa
postanu lakse od mjere (svjezih hurmi), i zato je takva
kupoprodaja nistavna.

5. O prodaji hrane i drugoga sto nije preuzeto

ji j^p Aj y>\ UUfc Mai ^y jj pS*- t)t : £3U UjH dS\* Uj>l ~ V"\«

^Q*M ji j*e SSJu £»~J 4Jj-u 01 JJ j»uyi p&r ^Li ^UJ ^\k*-l

. -USjs-i &• *aajl UUfc £J 1! : J^j «U> ij <UP M ^fij

765. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Hakim ibn Hazm, r.a., kupio hranu koju je Omer ibnul-
Hattab dodijelio (judima, pa Hakim proda tu hranu prije
nego sto ju je preuzeo (od prodavca). Omer, r.a., je cuo za to,
pa mu je tu trgovinu odbio priznati rekavsi: "Ne prodaji
hranu koju si kupio sve dok je ne preuzmes (dok ne dode u
tvoj posjed)!"

i»l Jj-.j Of : j** j> il -lp jf- jiu utJb- cJJu lijj^i - vn

200

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

**-> b\ ^i y& 63* ji * ut. ja ^ ^ j? diJS'j . j^h liAj : j^i ja

V* (X v-^ f V> :jA* &) JJj . j&A ^ £L> Jl j»UkJl j£ ill J^j

J j«*j «I Ifl 4UI O-j U^ ^f JjS dJi^j a-Mj j^- at jail L-i ^jsJSil
j* Is-A >* "A* j* uf ^M* Of JJ ^U Of Jj4 V ^II c&^j^l j jUJlj jjjjl

766. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Ko kupi hranu, neka je ne prodaje sve dok je ne
preuzme!"

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Takoder, sve
ono sto se proda od hrane ili necega drugoga, kupac ne treba
preprodavati sve dok to ne preuzme. Isto je kazao i Abdullah ibn
Abbas, r.a. A sto se tide zabrane Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
ona se odnosi na hranu koja se preprodaje prije dolaska u njen
posjed. Ibn 'Abbas, r.a., veli; "Smatram da i sve ostalo ima isti
tretman pop tit toga (hrane)." Mi prihvatamo stav Ibn 'Abbasa (i
smatramo) da je sve ostalo poput (propisa prodaje) hrane. Nije
dopusteno da kupac prodaje nesto sto je kupio prije nego sto to
preuzme. Identican je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao,
osim sto je on to dopustio prilikom prodaje kuca i (drugih)
nekretnina, te zemljiSta, za Sto nema smetnje da se proda prije
njihovog preuzimanja, A nas stav je da nista od toga ne
dopustamo prije nego se to preuzme."

j fUkJl ^yj LS* : JU 4if j*P ji ilJL* ^ jSU l&if dUU Ujytf - V1V

ifil\ d\&\ j* <dtob Ujib ja u-U- ^j»i jJLij Us fa jLe> in Jj-jj ouj

201

Mtwettn' - Malik ibn Enes

^, ^3 i^aJb ^ dili ja U-i £*, yd ja£\ LUS a\ji Olf l£l : d*rf Jtf

767. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Ornera, r.a., da je rekao: "Kupovali smo hranu u
vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa nam je posiao onoga
ko nam je naredivao da predemo s lokacije na kojoj smo
kupovali hranu na drugu lokaciju, prije nego sto je
prodamo."

Muhammed veli: "Ovim se zeljelo (upotpuniti)
preuzimanje kako ne bi doslo do prodaje necega sto nije
preuzeto, zato covjek ne treba prodavati nesto sto je kupio, prije
nego li to od njega preuzme,"

6. O osobi koja prodaje robu ili nesto drugo na odgofleni rok
placanja, zatim kaze: "Plati mi odmah gotovinom, a ja cu ti

sman jiti cijenu"

£ r o-p ji £u> j,\ jp ju- jt j~i o* && y> u j^ ^ u u j^ ! " vnA

dUi JSTj 0^ iJy>T ^ : JUi c*»tt j> 40 J^ (*** fr^-J 'J**** jt 6 J J ^ i
^ loi }US ^ *t& bi jJ&> %& J**t ajS dUi £* (I ^ u *! J*juj

jl jji j»j y* # iii ^pj c.u # ojjj w»\w-i # j*p Jj* j»j . ^

A4J?-

202

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

768. Obavijestio nas je Malik, pricao namje Ebuz-Zmad od
Busra ibn Se'ida, a on od Ebu Saliha ibn 'Ubejda. sluge Es-
Seffaha. da mu je pricao kako je kupio pamucnu odjecu od
stanovnika Dar Nahle 73 (da je plati na rate) do odredenog
roka, zatim je zelio otputovati u Kufu, pa su od njega
zatrazili da ini odmah isplati cjelokupni iznos (u gotovini), s
tim da mu oni umanje (dogovorenu) cijenu. On (Ebu Salih) je
o tome upitao Zejda ibn Sabita, r.a., koji mu je rekao: "Ne
dopustam ti da taj iznos (razliku) uzmes, niti da ga nekome
drugom das."

Muhammed je rekao: "Mi ovo pribvatamo. Ko bude imao
duga prema nekoj osobi, ciji povrat je dogovoren do odredenog
roka, pa on ponudi da mu dio toga duga otpise, a da mu duznik
odmah isplati preostali dio potrazivanja u gotovini, onda takav
vid poslovanja nije dopusten, jer skracujuci vremenski period,
duznik daje manji iznos za veci koji je stvarni iznos duga. Ovo je
poput prodaje manje kolicine, uz gotovinsko placanje, za vecu
kolicinu, uz odgodeno placanje. Ovo je stav Omera ibnu-
Hattaba, Zejda ibn Sabita, Abdullaha ibn Omera, a to je stav i
Ebu Hanife."

( XkJ-b jt*-^ >4T^i lP"^ ^^ )~ V
7. O covjeku koji prodaje jecam za psenicu

jl j3-jJl JLp jf : OjssM jL-j jj OUJLi &\ : jJU Lj-Xt- dliU \jj*\ - VH
it jJbtt dial ik»- ja JJ- : *ut)UJ JUS *ab JUp ^3 ^Jj«j JLP £> Jj-i^l

3 Mahala u Medini koja je bila poznata po tome sto je u njoj bio
veliki broj trgovaca odjevnim artiklima.

203

Muvetta' - Malik ibn Enes

iJb 4k^ j* jMi j*J» j* jij-flS JsrjJl j^jsA* Ot* U-L ^y L-Jj : -U* Jl3
ill J>*j J\i : J^ *$ c^uJt jj siLp jp dUi J lJjjuIi d-oJ-ij . j-j

jjUJ\j 5kJ-l Jb^L Ott j-tj ^j j£\ a^uiJij i^b t-JuJl J*fj dJj ^L llj

769. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da mu je
Sulejman ibn Jesar ispricao kako je Abdur-Rahmanu ibnul-
Esvedu ibn Abd Jegusu nestalo hrane za njegovu devu, pa je
rekao svom slugi: "Uzmi nesto psenice iz svoje kuce (tj. od
moje porodice) i za nju kupi jecma, ali ga ne uzimaj, osim za
istu kolicinu (psenice)."

Muhammed veli: "Mi smatramo kako neraa smetnje da
covjek kupi dvije mjere jecma za jednu mjeru psenice, ako bude
iz ruke u ruku. Poznat je hadis o tome od 'Ubade ibnus-Samita,
koji veli da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Zlato za zlato,
ista kolicina za istu kolicinu, srebro za srebro, ista kolicina za
istu kolicinu, psenica za psenicu, ista kolicina za istu
kolicinu, i jecam za jecam, ista kolicina za istu kolicinu." 7

Nema smetnje da uzme zlato za vecu kolicinu srebra, niti
ima smetnje da uzme psenicu za vecu kolicinu jecma, iz ruke u
ruku, a o toj temi postoji mnogo hadisa koji su poznati. Sve ovo
je stav Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

74 Ako bi jedna kolicina iste vrste navedenih artikala bila veca od
druge, onda je to kamata koja je zabranjena, ali kada artikli budu
razliciti, onda nije uvjet da kolicina bude ista, nego je uvjet da
primopredaja razlicitih artikala bude iz ruke u ruku (u isto vrijeme).

204

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

8. O covjeku koji prodaje hranu uz odgodeno placanje, a
zatim za tu cijenu kupi nesto drugo

U\T : jUj jj OU-Uj v*?-^ 1 J* a s*- J ^ 3 ^ f) ^•^ ^^ u j^ ~ VV »

IftJaJ* 01 JJ Ijfi wJWjl dUJb c£jS-^ f v*-^ uM (ii UUt> J*"^ 1 1^ &' ^j&

fcjw j^Jl JlT til L$JaJj Of JJ tjfi US ^jaij Of L-,1 <^y ^ jrfij ; ju* Jtf

770. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad
da su Se'id ibnul-Musejjib i Sulejman ibn Jesar, r.a.,
prezirali da covjek proda hranu za zlato, uz odgodeno
placanje, zatim za to zlato kupi hurmi prije nego sto ga
(zlato) preuzme.

Muhammed je rekao: "Mi ne smatramo da ima smetnje da
za zlato kupi hurme prije nego sto ga (zlato) preuzme ako te
hurme budu dostupne, a ne (to nije dopusteno) da i one budu
dug. Ovo je spomenuto i Se'idu ibn Dzubejru, pa je i on to
dopustao, govoreci: 'U tome nema smetnje.' To je stav Ebu
Hanife i vecine nasih pravnika."

( ^Ul ^J J^ji\ ^ tji U ^b ) - *

9. O onorae sto je pokudeno od laznog nadmetanja i
presretanja trgovacke robe

ill Jj-ij Oi : j*p jj ill JL* jfi ^JU Ujrf-1 dUU BjO*f - V\M

205

Miwetta' - Malik ibn Enes

t£$ U| i*ti£ >i Ol ^ ^J3 V^JLaU >ai dili Olf J>j J& ^LJl ^oli Uj
. Jw ii ftU OS ddJu ^-t *» IgJLal jJai 1 ill i jU jp- I* *\*H\ ^r 5 "

771. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, r.a„ da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio presretanje robe dok ne stigne na pijace, a zabranio
je i lazno nadmetanje pri kupoprodaji.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Oba nafiina
kupoprodaje su pokudena: lazno nadmetanje, jer covjek dode (na
mjesto kupoprodaje, pijace) pa podize cijenu, pretvarajuci se da
daje vise (novca) za ono sto ne zeli kupiti kako bi drugi kupac
cuo pa on to kupio po vecoj cijeni na osnovu njegove lazne
ponude, a to se ne treba raditi, i presretanje robe, jer u svakoj
zemlji (gradu, mjestu) to nanosi stetu domacem stanovniStvu
(njihovim trgovcima) i zato se to ne treba raditi. Medutim, ako se
umnozi i uveca kolicina odredene robe toliko da to ne
predstavlja nanosenje stete domacem stanovnistvu, onda, ako
Bog da, u tome nema smetnje."

10. O covjeku koji plati unaprijed (avansira) u onome sto se
mjeri 75 (supljom mjerom)

0% j$ *i : Jji. 0\T y* j. & JL* 01 : g\i Uj^ dliU lij>t - VVY

(l u J^. j. jt fUk vi-J ais* &\ tJ"* j*~^- ?>* tM <Ai uut W £>

75 Pod mjerom se podrazumijeva mjera za zito

206

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i a vansiranju

fjk* J^-l J) fUt> J J^-jJl jJL-i pJUl j»j . a> jk H Ujlp iJLa : .u* Jii

. JUJ dill 4^j 5jLy>- ^1 JjS _^Aj . ajJUjs

772. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Nema smetnje da covjek
kupi lira nu do odredcnog roka, i za odredenu ci jenii ako je
vlasnik hrane bude imao ili je, pak, ne bude imao (u vrijeme
kupoprodaje), osim ako se radi o zitaricama ili datulama koje
jos nisu pocele dozrijevati, jer je AUahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio prodaju i kupovinu plodova sve dok ne pocnu
sazrijevati."

Muhammed je rekao: "U ovome kod nas nema smetnje i taj
ugovor se naziva 'selem', kao kad covjek plati unaprijed hranu
koju ce preuzeti do odredenog roka, uz odredenu mjeru, od
odredene vrste, a nema dobra (koristi) u uvjetovanju navedenoga
kada se radi o odredenoj (vrsti, ili dijelu) usjeva, ili odredenoj
(vrsti ili dijelu) palmi (jer je neizvjesno da li ce ih zadesiti kakva
bolest, ili ne). Ovo je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao."

( S&ljJl tjub)- > \

11. Prodaja uvjetovana ogradivanjem od nedostataka

(mahana)

^ til : j»* j> ill xs> jj jlu jp jl**i q, ^ UJjb- dUU u^i - vvr
.ulb : s& jt ill x*J jull gty ^iji JvSj .a«.1jJlj pAj} 5JU OUi 4 \jtys-

207

Muvetta' - Malik ibn Enes

At Uj dpU JLoS : iiU lAU 01 j** j(i J* OUiP ^^Jflii SfrJjJl* ** : yrf- jjt

jlp 4pU -l*1i ea*. ^was ^*Jt ^j\3 JU£ .jl j*p ^ ill a-p ^ls <uA* «b

, ^bji asu j^j (J3l dJi a* y>* j> &i

£*£ Qi JUj jyi . «>> Wj« uTjj o^b j*p jj ^1 a-P ^b dUaT j ^

as ^ jailt *S **JUi ,1 jf <uap ^ J^ o* ^y- s&^J* ***i ^f^
<uOp u uls 4J* (I m*p JT # £ *U,I tjy : ij!\5 l^aii Jai uU . dlJi j* fli^

jl jf aUp L-** J** 0> «> ^J^ £* ^ '*■ : ^ ^ ~ ]jH ** ^ A ** 3

tSjrl dUi cwj v^ tK j* W J J 5 * ^ £- l ji' £?« ^ : JU ,iS ****-

. iauJij Djij liyr jfi Jy j*j 'a* j* ^j^ 1 ^ tj* ^

773. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Salima ibn Abdullaha ibn Omera, a on prenio od (svoga oca)
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je on prodao svoga slugu za 800
dirhema, za kojeg je bilo uvjetovano ogradivanje od
nedostataka. Onaj koji ga je kupio od Abdullaha ibn Omera,
r.a., rece: "Shiga ima bolest koju mi nisi spomenuo." Pa su se
sporili oko toga pred Osmanom ibn 'Affanom, r.a., pa covjek
rece: "Prodao mi je slugu koji je bolestan", a Ibn Omer rece:
"Prodao sam ga uz uvjet da sam cist od svakog (eventualnog)
nedostatka (kod robe)." Osman je presudio da se Ibn Omer
zakune Allahom da mu ga je prodao ne znajuci za to njegovo
oboljenje, ali je Abdullah ibn Omer odbio da se zakune, pa je
sluga bio vracen, zatim se oporavio kod njega od te bolesti, i
onda ga je Abdullah ibn Omer prodao za 1500 dirhema.

Muhammed veli: "Do nas je predajom doslo od Zejda ibn
Sabita, r.a., da je rekao: "Ko proda slugu uz uvjet ogradivanja
od nedostataka, tada je on (prodavac) cist od svakog
(eventualnog) nedostatka i mahane", a na taj nacin je prodaju
obavio i Abdullah ibn Omer koji je smatrao takav vid

208

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

ku po proda je dopustenim. Mi prihvatamo misljenja Zejda ibn
Sabita i Abdullaha ibn Omera, pa ko proda slugu ili nesto drugo
(neku drugu vrstu robe) i postavi uvjet ogradivanja od bilo kojeg
nedostatka, a kupac bude time zadovoljan i preuzme tu robu uz
taj uvjet, prodavae biva cist od bilo koje (eventualne) mahane i
nedostatka, bez obzira znao za njega prodavae ili ne znao, jer ga
je kupac svojim pristankom oslobodio od toga.

Ucenjaci Medine su, s druge strane, rekli da prodavae biva
osloboden svakog nedostatka za koji nije znao, ali nije lisen
odgovomosti za onaj nedostatak s kojim je bio upoznat, pa ga je
sakrio. Takoder su rekli, da ako mu proda roba kojeg je
naslijedio, biva osloboden od svakog nedostatka za koji je znao
ili mu on nije bio poznat. kao kada mu (prodavae) kaze: 'Prodao
sam ti roba kojeg sam dobio u nasljedstvo', pa onaj koji kaze: 'Ja
sam cist od bilo kakvog (eventualnog) nedostatka, i to objasni, to
je prilicnije i prece (da bude prihvaceno) nego kada se radi o
uvjetovanom ogradivanju od nedostataka cije nepostojanje je
uvjetovao prilikom prodaje naslijedenog roba (sto je takoder
ispravno). Ovo je stav Ebu Hanife, nas stav i stav vecine
pravnika."

12. O prodaji u kojoj ima obmane

Jill J_j-*j Oi : ^_.,..-ll ^ Jljm jp jc±s jt *jb- jA Uj>f i*iJl» Uj«sM - VV t

- jjd\ £> jfi ^ ^j *M «Bl J-e

. kUJlj «-»■ j,} Jj* >*j . J— 1\3 <UT jjiil ^j . i>-U <US* lJU&j : JU^ J\5

774. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebu Hazim
ibn Dinar od Se'ida ibnul-Musejjiba, da je Allah ov Poslanik,
s.a.v.s., zabranio prodaju u kojoj ima obmane.

209

Muvetta' - Malik ibn Enes

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Svaka vrsta prodaje
u kojqj ima obmane je nistavna. To je stav Ebu Hanife i vecine.

*i j jji. &if Ait e~J.i a jl,«w j* <^V I*' »>* ^ u u j^ ( - VV0

. JuJrl jj^ J U fc£sWj &T ^ U l ^ 4 U 0^'j

775. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Se'ida ibnul-Musejjiba da je on govorio: "Nema kamate
prilikom prodaje zivotinja, nego se zabrana u vezi s tim
odnosi na tri stvari: prodaju zvanu 'medamin', prodaju
zvanu 'melakih' i prodaju zvanu 'habelel-habeleh'
(mladunceta od mladunceta koje jos nije ni rodeno)."
'Medamin' je ono sto se nalazi u utrobaraa zenki (nerodeno
mladunce), a 'melakih' je ono sto se nalazi u ledima muzjaka
deva (rasplodni materijal)."

h J>-j of : y* j; h\ j* jp jiu Uj>? di3u \ij* 1 - vvn

776. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio prodaju mladunceta od mladunceta koje jos nije ni
rodeno, a to je bio vid kupoprodaje koji se praktikovao u
doba dzahilijjeta (predislamsko doba), tako sto jedan prodaje
steonu kamilu sve dok ne donese na svijet mladunce, zatim i
ta novorodena kamila (nakon izvjesnog vremena) zasteoni (i
donese mladunce koje je predmet prodaje).

210

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranj u

Muhammed je rekao: "Sve ove vrste kupoprodaje su
nistavne i kao takve nisu dopustene, jer se kod nas smatraju onim
kupoprodajnim ugovorima u kojima ima obmane, a Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je zabranio prodaju u kojoj ima obmane."

( hAp £j ub ) — > V*
13. O prodaji voca na stab In za u bra no voce ('muzabeneh')

&\ Jj-ij d\ : yrf. ^ 4)1 ±s> jp gk\j ljj^ dUU \jj^\ - VVV
S*aJl j^j ^b j*iJt ^j ijljllj . lyljll £j ^ ^ j^Uj <Op iil JU>

777. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, r.a„ da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio prodaju voca koje je na stablu za voce koje je
ubrano. 'Muzabena' je i prodaja svjezih plodova na
palmama za ubrane datule, i prodaja grozda na vinovoj lozi
za suhe grozflice cija tezina bude procjenjena.

*i>l Jj-tj jf : <--~»il j> J-*-. ^ .jl^i, ji\ \jj^\ (iUu Ujj^-l - WA
yJii y^\ tl^il ijijlij . 2ti\£\j ijljll ^ ^ J> ^Uj Up ill J^
cJu : ulf* ^ ^ - '&^~^. Je^ tijS^-ij akJ-U p_jjJi ^1^1 iiibtij

778. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Se'ida ibnuI-Musejjiba, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio 'muzabenu' i 'muhakalu': 'muzabena je prodaja
plodova sa stabla za ubrane plodove, a 'muhakala' je
prodaja zita u klasu za ovrsenu psenicu (zito) te
iznajmljivanje zemlje za gotovu psenicu. Ibn Sihab veli:
"Upitao sam ga (Ibnul-Musejjiba) za njeno iznajmljivanje uz

211

Muvetta' - Malik ibn Enes

naknadu u zlatu i srebru, pa je odgovorio: 'Nema smetnje u
tome.'"

d ^ j*t & Sj» ^ $ & ^^ ot *J* u ^ ^ u u ^ - m

. ^i >i/ aia\^(j ^ j*dt ^jjj J j*di ^1 ^'>'j • a^'j

yj\ ^jk *i •*/ j^U J~J< ^jjj J ^ •»>»*» ^ ^> l = ■*** ^
^i ^i au\*i j X> ^ »A*M ** ^ **J ] s $ J ! ^ ^ *-

. *vv ^i*y ** j *jj^ ^ 1JUi J X 1 ^ ^J x - ^ ^ ^^ ^ Jl ^

. Ujij 4^>uiij «-»- j,) Jy i»j

779, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul-
Husajn da mu je Ebu Sufjan, sluga Ibn Ahmedov, prenio da je
cuo Ebu Se'ida el-Hudrija kako govori: "AHahov Poslanik,
s.a.v.s., je zabranio 'muzabenu' i 'muhakalu'. 'Muzabena' je
prodaja plodova sa stabala palmi za ubrane datule, a
•muhakaia' je iznajmljivanje zemlje (za ovrsenu psenicu,
zito)."

Muhammed je rekao: "'Muzabenom' se kod nas
podrazumijeva prodaja plodova sa stabala palmi za ubrane
datule, cija tezina se procjeni bez mogucnosti saznanja da li je
(kolicinski) vise ubranih datula koje su date za neubrane plodove
na palmama, ili ih je (kolicinski) manje. Isti slucaj je i sa suhim
grozdem i grozdem na vinovoj lozi za koje se ne zna sta je od
toga teze.

'Muhakala' je prodaja zita u klasu za ovrsenu psenicu^cija
tezina bude procjenjena, pa se ne zna koje od toga je teze u
odnosu na drugo. Sve ovo je zabranjeno i ne treba se
praktikovati. To je stav Ebu Hanife i vecine, kao sto je i nas
(licni) stav/'

212

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

( p**tib jljJ-l s-IjA fc-Jlj ) - ^ £
14. O kupovini zivotin je za meso

£> jfr ^ : J\3 y- .""i ' jj Xjuj jP iUjil j*f Ujj>i dUu Ujjjt-f - VA*

J , j* ^ ^*>tj UbljsAI jlf ul : k,...,.-,U ^ JUtw JtfS - aUi Jli ji - oUi

780. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od
Se'ida ibnul-Musejjiba da je rekao: "Zabranjeno je prodavati
ztvotinju za meso." Rekao sam Se'idu ibnul-Musejjibu: "Sta
mislis ako bi covjek kupio osmogodisnju (staru) devu za deset
ovaca?", ili je rekao "jednu ovcu"." Se'id ibnul-Musejjib
odgovori: "Ako je kupio (devu) da bi je zaklao (tj. zbog mesa),
u tome nema dobra." Ebuz-Zinad veli: "Od (ucenih) Ijudi ciji
sam savremenik i ja bio 76 , a koji su zabranjivali prodaju
zivotinje za meso, a i njihovim namjesnicima je to isto bilo
zapisano u protokole normi, bill su Eban (ibn Osman ibn
'Affan) i His a in (ibn Ismail el-Mahzumi).

: Jji l-— il & J-*~* g? *t»? jjrwsi-l ji ijb \jj>'\ ciJU lijj^i - VA>

781. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul-
Husajn da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba da kaze: "Od lutrije
(hazarda) u dzahilijjetu je bilo i prodaja mesa za ovcu ili
dvije."

76

U vrijeme halife Abdul-Mel ika ibn Mervana

213

Mitvetta' - Malik ibn Enes

. ^b d\jJ-\ fcj j* j* (A-j U* & J" &

jiTf j^JJl LSjJi ^ V °^ (►*!> (^ J* ^ t> ^ • && ^J ; • Uje ^
dAlJf j itft* j fe$4 J* >JU»J ■ ys*ri V fl j/* X-U ^ jiS'i SLtll J U jt

, r „.»„,JU j^^-J^ j*>3 C-ij3b Sj4jW frl

782. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od Se'ida ibnul-Musejjiba da je do njega predajom stiglo
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio prodaju zivotinje za
nieso.

Muhammed je rekao: "Na osnovu ovih hadisa, mi
postupamo. Onaj ko proda bravece meso za zivu ovcu, a ne zna
se da li je kolicina mesa veca (ili manja) od onoga koje je na
zivoj ovei. takav vid kupoprodaje je nistavan i zabranjen. Ovo je
poput 'muzabene* i 'muhakale'. Isti propis je i kod prodaje
maslina za maslinovo ulje, kao i kod prodaje ricinusovog ulja za
ricinus."

( j^\ Up Jbji ^iJb J*-> fjW Jf jJl ^ ) - > °

15. O covjeku koji se cjenka (nagada) s drugim covjekom oko
necega, pa neko (treci) povisi cijenu

M J^j t>t : j»* & ■ A* U> J* £ u <$*» ^ U *&* ~ VAf

, jo* Up p£^*> & 1 : JS U->j Up k U^

o> Up luja oi ^ J*jli » f jt- ty J^i^ ■ ^ ^3 ■ *•* J tf

214

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

783, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NafV od
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Neka se niko od vas ne nadmece na cijenu drugoga!"

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog
hadisa. Nije dopusteno trecoj osobi da povecava eijenu prilikom
cjenkanja dvojice ljudi sve dok ne kupi ili ne odustane."

16. O onome sto cin kupoprodaje eini obaveznim izmecfu
prodavca i kupca

iii Jj^j jf : ^ ^ ill j_p jp £JU \jj>\ dS\j> \ij^\ - VAi
Sjfla |I U V-U> ^Lp jUMj U^y> -b-tj JT OUjUll : J\i j,JL»j <lAp ill J*e

: J IS 4i( ^^juull (t-a 1 ^! j* LuJL» ^ ^ UXP ijwJtfj J>U lJL4j : Owtf JlS

js : jSUi Jib lit ^Ji jk* jp layb f. u : Jl3 liyb. ,1 u jLH OUiLsLi

Cijiil JJ : ^j=^il JlS lilS C^jsil OS : j^^t J4l (i U £fry. Ot *iS dlau

. j* i*U!lj 54a»- ^1 JjS y»j . c-» Ji £»Ul Ji (I U ^-jj t)f 44 lifj IjC

784. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NarT od
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Prodavac i kupac mogu slobodno odustati (od
pogodbe), svaki od njih dvojice, sve dok se ne razidu, osim u
slucaju da bude ponuden izbor."

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa, a
njegovo tumacenje je na osnovu onoga sto je do nas predajom
doslo od Ibrahima en-Neha'ija koji je rekao: "Prodavac i kupac
mogu slobodno odustati (od pogodbe) sve dok se ne razidu, a

215

Muvetta' - Malik ibn Enes

ovo dok se ne razidu podrazumijeva razlaz u rijecima prilikom
kupoprodaje, kao kad kaze prodavac: 'Prodao sam ti', i on
(prodavac) ima pravo odustati sve dok kupac ne kaze: 'Kupio
sam*. A ako bi kupac rekao: 'Kupio sam to za toliko i toliko', on
(kupac) ima pravo odustati sve dok prodavac ne kaze: 'Prodao
sam ti.' Ovo je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

17. Neslaganje izmettu prodavca i kupca u kupoprodaji

•tSti^l Ji (^j^l <Jtf Otf <u-* Wis ^s-li l»\T bi - blftt j* A*bJ(j Ujy-

785. Obavijestio nas je Malik da je do njega predajom
stiglo kako je Ibn Mes'ud, r.a., pricao da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Kada se bilo koji kupac i prodavac ne sloze u
kupoprodaji, on da su mjerodavne rijeci prodavca, ili ce
jedan drugom povratiti uzeto (prodavac svoju robu, a kupac
svoj novae)."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako se njih
dvojica razidu u cijeni, zatrazit ce se od svakog od njih da se
zakune (Allahom, dz.s.), i da obojica povrate uzeto. Ovo je stav
Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, kada se radi o robi koja
postoji, a ako kupac potrosi robu, onda se prihvata izjava kupca
o pitanju cijene, i to je stav Ebu Hanife. Mi smatramo da njih
dvojica trebaju pristupiti zaklinjanju i onda povratiti vrijednost
potrosene robe."

216

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

( gjs±\ ^jJJJ L-j £\& ji& JrJ\ VVl > - > A

18. O covjeku koji prodaje robu na pocek, pa kupac

bankrotira

Ji ^^ Oi 0*^ ^Jt&^O* ^^ $ ^ ^ u U J^ " VM
i^jiill cjU jjj 4j j?-i j^i a^* e^ji U-A Ai£ J^ APb ijji\ JOJi (I J APbl

. (,Uj*U oj— .i aj ^t&t y^-L^s

786. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Ebu Bekra ibn Abdur-Rahmana ibnul-Harisa ibn Hisama, da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s. 5 rekao: "Covjek koji proda robu, pa
onaj koji je kupio bankrotira, a onaj koji mti je prodao ne
preuzme nista od njene vrijednosti, nego nade sacuvanu
robu, prodavac je najpreci zadrzati je. A ako bi kupac umro,
viasnik robe je jedan od onih koji potrazuju svoja prava (od
urnrlog duznika, odnosno njegovih nasljednika)."

Muhammed je rekao: "Ako kupac koji je bankrotirao umre
a prethodno je preuzeo robu, prodavac je u tome slucaju jedan od
onih koji potrazuju povrat njegovih dugovanja. Ali ako kupac
nije preuzeo robu, onda je on (prodavac) najpreci da povrati
sredstva koja mu umrli duguje, u odnosu na druge koji potrazuju
svoja prava. Takoder, ako bankrotira kupac koji nije preuzeo ono
Sto kupuje, prodavac je najpreci da povrati ono sto je prodao
kako bi u cijelosti povratio svoje pravo."

217

Muvetta' - Malik ibn Enes

( ctU-il Je j*~j j( 4J j*i A*-i jf ^U] c£jt& jJ^jJI v^ ) - > ^

19. O covjeku koji nesto kupi ili proda, pa bude prevaren u
tome, i o covjeku koji nametne odredene cijene muslimanima

/i ^rj 01 : y* jt & <X* j* jU*a j* & ■!# U^l ^^ u j>^ ~ VAV
^ : J^ ^ til Jtj 11 <J^ ■ ^ ^ : J^ *"& Lr* ■ f^J .Up il ^

787. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je ueki covjek
spomenuo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da bude prevaren u
kupoprodaji, pa mu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "Onome
s kirn trgujes reci: 'Nema varanja'", pa je taj covjek prilikom
kupoprodaje govorio: 'Nema varanja'

Muahmmed veli: 'Tvli smatramo da je ovo (tj. ovaj propis)
vazilo samo za tog covjeka."

ji y* 01 : t-^-il ji JU" jp si->ji o>- U^M U J^' ^ U U J^' ~~ VAA
01 W : ?& -il J\iS tij-Jb 4 LjJ grf >»J Jieli jf j> Ut\* J* j* Vr 1 ^ 1

. u5j«- j* jijj of Wj j«-Ji J xj;

liT ijxrf : pA Jtfi jvO-di Up j*-l *! ^Mi *i ■ teb ^3 '■ ■*** J tf
. ui^a p» fculij !uL»- ^( JjS >aj . ^Ui Up Ijj^j t Jfj iJ^i i-lfj

788. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Junus ibn
Jusuf od Se'ida ibnul-Musejjiba da je Omer ibnul-Hattab, r.a.,
prosao pored Hatiba ibn Ebi Belte'a koji je na pijaci

218

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

prodavao suho grozde, pa mu Omer rece: "Hi ces cijenu
povisiti, ili ces ukloniti robu iz nase pijace." 77

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog
hadisa. Ne treba se cijena nametati muslimanirna, govoreci im:
'Prodajite to i to, po toliko i toliko, ' da bi se na to prisilili. Ovo je
stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

20. O uyjctovanju pri kupoprodaji i o onome sto je ponistava

j> iii i xp ji a^5. j, iii xs. j» &\ j^p ^ ^jjujji tfjjjM dJUu Uj>i - va^

j ^ l#au l)I lilil <ulp C-bjiJilj Sjjlsr JUUsll AJlyt jji ^jiAl : i_j*u-ji
Je^ l$Jj Uijtf ^ : JtfS *_jlkM ^ j*p dUi J ja^\i <u Vg*-J (^JJ) /^b

. iili A3- j 44^3-

789. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
'Ubejdullaha ibn Abdullaha ibri 'Utbe ibn Abdullaha ibn Mes'uda
koji je od svoje zene, koja je bila iz piemena Sekif, kupio

"

U hadisu se nalazi dokaz da nije dozvoljeno da covjek prodaje robu
ispod cijene po kojoj se ta roba prodaje na pijaci kako bi se uklonila
steta od ostalih trgovaca. Ibn Rusd u djelu „EI-Bejan vet-Tahsil"
veli: „To je ocita greska, jer se ne kritikuje onaj koji je tolerantan u
prodaji i koji prodaje po povoljnijoj cijeni. Naprotiv, takav trgovac
je predmet pohvale, U hadisu je i dokaz da vladar ima pravo
odrediti visum cijena. Tog misljenja su Ibn Omer, Salim ibn
Abdullah. Kasim ibn Muhammed i drugi. Isto misljenje zastupaju
salijski pravnici kada se radi o slucaju povecanja cijena.

219

Muvetta' - Malik ibn Enes

robinju za koju je postavila uvjet: 'Ako je prodas, ona se
vraca meni po cijeni za koju je tada budes prodavao.' On je
zatrazio fetvu od Omera ibnul-Hattaba, r.a., koji mu rece:
"Ne primici joj se ni pod cijim uvjetom."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Svaki uvjet koji
postavi prodavac kupcu, ili kupac prodavcu, a to nije jedan od
uvjeta kupoprodaje, a osim toga donosi i korist prodavcu ili
kupcu, cini kupoprodajni ugovor nistavnim. To je stav i Ebu
Hanife, Allah mu se smilovao."

J^-jlt tk> V : Jjk 0\S* al j** j> M JL* j* ^ Uj>i ^^ Uj^l - Va •
. ft U U 14 £U» »IA ii\j ifr*j *Li £i\) ^ *U ty "tt-Mj ^1 5 *^J

«a»- dp Jy >*J ■ 7** Ji & ^ J J* (i* 8 ,4 M* >l 3*» jj£ US' a^a j£

790. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Abdullah ibn Omer, r.a., govorio: "Covjek ne smije imati
intimni odnos, osim sa svojom robinjom, pa ako hoce, neka
je proda, a ako hoce, neka je pokloni, ili kako zeli, neka tako
postupi (oslobodi je, zadrzi je)!"

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a komentar na
to je da se rob ne treba imati prileznicu, jer ako bi on poklonio,
njegov poklon nije ispravan, kao sto je (u suprotnom) ispravan
poklon koji daruje slobodna osoba. To je znacenje koje je
sadrzano u rijecima Abdul 1 aha ibn Omera, r.a. Ovo je stav Ebu
Hanife, kao i vecine nasih pravnika."

220

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

( JU aJj 1JLP j\ \jijfi y& ^\i <jji i-tLj ) - Y >
21, Ko proda oprasene palme, ili roba koji ima svoj imetak

ill J>*j 01 : J& jj i»l JLfr jp *£\j )Jj&-\ dUU Ujs>l - V^\
l^tjiii 0l 111 ^UJ \Aj^i cjy\ as ^it ^b jf : Jli (JL»j aJ* iiil ^jLe

791. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Ko proda palme koje su vec oprasene, njihov plod ide
prodavcu, osim ako kupac nije to uvjetovao (da kupuje i

plod)."

: J li LjUai-l jj y& ij! : j»* ji &} xs- j* «iU \ij&\ t*JJU Uj^i - V^ Y
. gyl\ -tfcjiij 01 •tft ^jUJ <Jui Ju J j ijlp f \t ^

^1 Jy ^»j j^Q ;JUj : j^# Jits

792. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera da je Omer ibnuI-Hattab, r.a., rekao: "Ko
proda roba koji ima imetak, njegov imetak pripada
prodavcu, osim ako kupac nije uvjetovao (da kupuje i njegov
imetak)."

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovih hadisa, a
to je stav i Ebu Hanife."

221

Muvetta' - Malik ibn Enes

( aJJ ^Ji jt £ j j lij SjjUrl t^jfiiiu J*> ob ) - 1 1

22. O covjeku koji kupi robinju koja ima muza, ili mu (takva
robinja) bude poklonjena

j3-j\ jlp oi : &-)\ ju= # **jl- ^i jp jjAjJi u^t diJu Uj>( - v*r

ay v-p ijbji ^jj ob oitf* btf l^Wb ^ ■£> V . ^b ilAj : -u* JlS

793. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana, da je Abdur-Rahman ibn
'Avf kupio robinju od Asima ibn 'Adijja, zatim je utkrio da
je udata, pa ju je vratio (prodavcu),

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Njena kupovina
ne znaci da je tim cinom razvedena, a ako je udata, onda je to
nedostatak zbog kojeg se ona vraca (prodavcu). To je stav Ebu
Hanife i vecine nasih pravnika."

ji JWal ,£JJ»\ ylP ^ il J-p 01 : ulfi j>\ Uj^f diiU Uj>t - WW
^ji l#rjj ^ijli &• 4jit J : OUiP JU4 C jj lAj o^ ^ S^jW OU*

794. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
je Abdullah ibn 'Amir poklonio Osmanu ibn 'Affanu, r.a.,
robinju iz Basre koja je imala muza, pa Osman rece: "Necu
se intimno s njom sastati sve dok se ne rastavi od muza." Ibn
'Amir je to nadoknadio njenom muzu, pa se on rastavio od
nje.

222

Poglavlje o kupoprodaji, trgovirri i avansiranju

( 3i«Jlj iJ^hi\ iJ^f- t_jb ) — YT
23. O periodu garancije od tri daiin i period u garancije od

78

godine dana

{»Uji_j oUi* jj Jbf cjwt' : JU j^j ^5 j, in .lp bjjsM »iiJu \jj&\ - V^o

. jyd 1 ^ M OUaSe Si-Jlj £>*>teh aJ^P ^Ul jUbu J^W} jj

. pbj <u^l H\ jb>l

795. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr: "Cuo sam Ebana ibn Osmana i Hisama ibn Ismaila
kako ljude poducavaju propisima period a garancije od tri
dana i garancije od godine dana i o tome sa minbera govore."

Muhammed je rekao: "Mi ne poznajemo (zagarantovani)
period od tri dana i period od godinu dana, osim ako eovjek
postavi uvjet da ima pravo odustati od kupoprodaje u roku od tri
dana. ili u roku od godinu dana, pa to bude na osnovu ovoga
postavljenog uvjeta. Ebu Hanife smatra da nije dopusteno
odustati od kupoprodaje u periodu koji je veci od tri dana."

Ako kupac kupi roba, ima pravo vratiti ga prodavcu u roku od tri
dana ako bi se pojavio kakav nedostatak. Jedini izuzetak su: ludilo,
guba (elefantijazis) i lepra, zbog kojih se rob moze vratiti prodavcu
do godinu dana.

223

Muvetta' - Malik ibn Enes

( t^^\ ^j ^Jb ) - Y t

24. O prodavanju prava pripadnosti oslobodenog roba i
njegovom poklanjanju

k J>-»j id : y& j> &\ JUg j* jL-i jj 4il J-* ttgjd <^ ^' - V<n

. 4^Aj ft^Ijll £rf J* j* j»JL.j M* i' J-*

796. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je AUahov Poslanik,
s.a.v.s., zabranio prodaju prava pripadnosti oslobodenog
roba i njegovo poklanjanje.

Muhammed veli: *'Mi postupamo na osnovu ovog hadisa.

Nije dopusteno prodavati pravo pripadnosti oslobodenog roba. niti
ga poklanjati. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

^ii £_jj as\e jp y* ji ii x* s - e* u u j^ ! ^ V E ~ v,v

\il9 dUi .lJUu: *tf : JUS (A- j aJp ibl JL* iil Jj-ijl dUi o/UI bJ Ut^j

Jj* j*j

797. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, a on od Aise, r.a., supruge Vjerovjesnika,
s.a.v.s., da je ona htjela kupiti robinju da je oslobodi (ropstva),
pa su njeni vlasnici rekli: "Prodat cemo ti je, pod uvjetom da
mi imamo pravo na njenu pripadnost." Ona (Aisa) je to

224

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

spomenula Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., koji joj rece: "To (taj
njihov uvjet) ti ne predstavlja smetnju da je kupis, jer pravo
pripadnosti oslobodenog roba ima onaj koji ga oslobodi."

Muhammed je rekao: "Mi, na osnovu ovog hadisa,
postupamo. Pravo naslijeda pripadnosti oslobodenog roba ima
onaj koji ga oslobodi i ono ni u kom slucaju ne prelazi na
drugoga, kao krvno srodstvo. To je stav Ebu Hanife i vecine
nasih pravnika."

25. O prodaji robin j a koje imaju djecu

; ijljsil-l ji j*s. Jll : J\3 j** jj ill -LP jP %&\i Uj^M dUU Uj^l - VHA

■ 3 > tfd* *^

798. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera da je Omer ibnul-Hattab. r.a., rekao:
"Robinju koja rodi dijete svome gospodaru, on je nema
pravo prodati, pokloniti, dati u nasljedstvo, jer on tjelesno
uziva s njom i ona ga sluzi, pa ako inure, ona postaje
slobodna osoba."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prlhvatamo, a to su rijeci
Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

■

225

Muvetta' - Malik ibn Enes

26. O prodaji zivotinje za zivotinju, na pocek i za gotovinu

d\ tj+l J* & ±»* & Cr-^ 1 <->t "^ & t U U ^ ^ U U ^ ! ~ VM

799. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Salih ibn
Kejsan da mu je prenio El-Hasen ibn Muhammed ibn 'Ali da je
Alija ibn Ebi Talib, r.a., prodao devu koja se zvala 'Usajfira'
za dvadeset deva, na pocek.

ljfu\ SuujL ib-lj iS^ j*p jj il JLft o5 : jiU Uj>t £}}\a Ujjrf-1 - A • •

800. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Abdullah ibn Omer, r.a., kupio (jahacu, snaznu) devu za cetiri
(obicne) deve koje je garantovao naknadno platiti (prodavcu)
u Rebezi (selu nadomak Medine).

Muhammed veli: "Predajom je do nas doslo od Alije ibn
Ebi Taliba ono sto je suprotno ovome."

b^j . J** til LftJVAJ^ SUJlj J*l Jl jijyJb jyJt £rf tf> J> d : *^j A'

. Jl>-U iJl^J ai—J J1j-Mj OIjJ-I jj jf ^ : j^i-j 4-Ip &\ J*e ^si\ jfi

226

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

801. Obavijestio nas je Ibn ebi Zuejb od Jezida ibn
Abdullaha ibn Kusejta, a on je prenio od Ebu Hasena el-Bezzara
da mu je rekao jedan od ashaba Allabovog Poslanika, s.a.v.s., a
on prenio od Alije ibn Ebi Taliba, r.a., da je on zabranio
prodaju jedne deve za dvije, uz pocek, a i jednu ovcu za
dvije, uz pocek.

Do nas je predajom stiglo da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
zabranio prodaju zivotinje za zivotinju, uz pocek, pa mi to
prihvatamo. To je stav Ebu Hanife i vecine na§ih pravnika."

( ^Jt J afjjjl ^h ) - TV
27. O zajednickom ucescu u kupoprodaji

: Jll Bjjs*-! suf t»( <-tja*t ji j2-J\ x* j> t-tAJi Uj^-5 dUu Uj>! - A « t
4 ***>. *^ : ^ j** <->b '■r 1 ^ 1 &. y^ <^j J j^ £^ ^-^ : <-l^ dp 'd>^

Cii ? ^ft U : J\l ? oijb i*** J CJJ JJ* : J cJUJ OU* j* OWp Jl C-A43

j\j JUiP ^jtj UB OUit jb J C-?-jJad <u C-^r f jJb Cflfl-ffl^ C-Aii p*J
C£»j J ojPil : J 19 uji* <u *\*- jj : Ijll5 "MJu U : JlS 8jb J f j£*)i
^j ,o-^r : ^Jfi ? 4Jj4aji : Jti dU cJJ ^JJI iJLa : cis ? iJla U : Jlas

ju*

^ JU jjij eJt#lJ dU t^iil -LP : C-LSS 4i* jJV c-ijiil t/iJbj <^Ujp Jj 4j
dUJj r j9j ijj^ ill illjsr : JlS lJb-f 4j j^Lbi jl 3J U» dU IJLa : OUiaJ cJiiS : J\S
: Jll ? CJI JJUj : J 19 JjaSI jl l$b> 1$*j JlSU C-*iP 43 ^1 U : C-US : Jli

227

Muvetta' - Malik ibn Enes

^j aij : j\* dUi jU a^-^jjij u^ pjii of ^ Ju ^ij ^ j>ijj

dib t>$ ?HjJl J **-U H» -^J J-M *^J V-^» Oji LALrf ^Jlj ftljAJl

802. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je El- 1 Ala 1 ibn
Abdur-Rahman ibn J'akub da mu je otac pricao: 41 Moj otac mi je
pricao: 'Prodavao sam odjecu u doba Omera ibnul-Hattaba,
r.a., koji rece: 'U nasoj carsiji je ne prodaju stranci (nearapi),
jer oni nedovoljno poznaju propise vjere i ne vagaju
ispravno na rajeri i kantaru." J'akub rece: 'Otisao sam
Osmanu ibn 'Affanu, r.a., pa sam mu rekao: 'Da li zelis
lahko profitirati?' 'A cemu se radi?\ upita ga Osman, 'O
trgovini odjevnim artiklima.', rekoh mu. Znam za mjesto
gdje je vlasnik jeftino prodaje, i ne moze je prodati, pa hajde
da je za tebe kupim i preprodam.' Osman rece: 'Dobro.'
'Otisao sam, kupio robu, zatim je donio i odlozio u
Osmanovoj kuci, a nakon sto se Osman vratio i ugledao
tovar u svojoj kuci upita: 'Sta je ovo?' 'Odjeca koju je donio
J'akub' odgovorise mu. 'Pozovite mi ga', rece. Dosao sam, pa
me on upita: 'Sta je ovo?' Ovo je ono o cemu sam ti pricao.
'Da H si je pregledao (da nema kakvih nedostataka)?' Dovoljan
sam ti ja kao garant, ali se pribojavam da me nece Omerova
straza sprijeciti da je prodajem. 'Dobro', rece Osman i uputi
se ka Omerovoj strazi i rece im: 'J'akub prodaje moju robu,
pa mu to ne branite!' 'Dobro', rekose. Donio sam odjecu u
carsiju, i ne ostadoh dugo, a vec sam pazar stavio u ruksak i
odnio ga Osmanu u drustvu sa onim od koga sam prvobitno
kupio odjecu, pa sam rekao prodavcu: 'Izbroj onoliko novca
koliko tebi pripada', te ga je izbrojao i ostalo je jos mnogo

228

Poglavlje o kupoprodaji, trgovini i avansiranju

novca. Rekao sam Osmanu: 'Ovo tebi pripada. Ja zaista
nikoga nisam ostetio.' On mi rece: 'Allah te nagradio' i tome
se obradovao. Ja sam saznao za jos jedno prodajno mjesto
koje je isto (tako dobro) ili jos bolje. 'A da li ces se ponovo
vratiti prodaji?' Da, ako ti to zelis, rekoh mu. 'Svakako da
zelim', rece. Ja hocu da zaradim, pa hoces li mi se pridruziti?
'Da, to (kupoprodaja) je moje i tvoje.'"

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje
da dva covjeka ucesrvuju u kupovini na pocek, makar ni jedan od
njih dvojice nemao pocetnoga kapitala, pod uvjetom da
eventualnu zaradu dijele na dva dijela, a takoder i eventualni
gubitak. Ako jedan od njih bez drugoga preuzme na sebe
(kompletan teret i direktno ucestvuje u) kupoprodaju, pa onda
podjednako dijele zaradu (a ne da dobije vise onaj koji preuzme
sav teret), onda takav ugovor nije dopusten, jer ce jedan od njih
profitirati u onome ciju je garanciju uspjeha preuzeo drugi. Ovo
je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

( tUaill t-jb ) — Y A

28. O presudama

Jj-»j of iy_j* j,\ jp £y>ty jp v^* ^ ^ ^' iUu Ujo^i - a . r

jfi-\ j-*-j ja*> Js- f t* * * ^iUl ja £-»j=ll 4^-j ^U* Ujlp iJla : j^ Jib
^Jil Jtfi dlJi J 4J1 ^a^i \£jjk ot UL , tiJJj J* o JJS £ ">\i ^i J uls
. JJaJl ^jdij dUi J ^i li^i . dU( 4-k» jp dlbrj giji : X^\ ^j

803. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
El-Earedza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik.
s.a.v.s., rekao: "Neka niko od vas ne brani svom komsiji da

229

Muvetta' - Malik ibn Enes

udari drvo u njegov zidl" Ebu Hurejre, r.a., je zatim rekao:
"Sta vam je pa vas vidim da ste okrenuli glave od ovoga
(hadisa)?! Tako mi Allaha, ja cu vam ga izmedu pleca udariti

(tj. medu vama cu ovaj hadis i propise koje on sadrzi u sebi
rasiriti i stalno vam to napominjati)!"

Muhammed je rekao: "Primjena ovog propisa je kod nas u
domenu fleksibilnosti u meduljudskim odnosima i u polju lijepog
ahlaka, ali kad se radi o propisu, onda se oni na to ne prisiljavaju.
Do nas je predajom stiglo da su se oko toga sporili pred
Surejhom, pa je onome koji je postavio drvo rekao: ^'Podigni
nogu s prijevoznog sredstva (jahalice) svoga brata!" Ovo je
propis koji se u torn sludaju provodi, a fleksibilnost je svakako
boija."

79 Ovo je poslovica (izreka) prevedena doslovno, a u ovom slucaju
znaci: Ukloni stablo s ograde koja je u vlasnistvu brata muslimana.

230

Poglavlje o darivanju

29. O poldonu i dobrovoljnom davanju (sadaki)

J* iS^ ^M^> J 1 - OLaia^- jl j& ji^i-\ jt ijb Uj>l dJUla ttj^f — A * i

. ^ Jpy. j, 01 Vg-9 ^r^„ a^a ^ _^i v 1 ^'
IjJaJi 4S*U> 4^-j ^Js- jf a^ j^j (^JLl 4-a t_J*_j j^ , Jb'-U lJuSj : J**£ JlS

804. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul-
Husajn od Ebu Gatafana ibn Tarifa el-Murrija, a on prenio od
Mervana ibnul-Hakema daje rekao: "Omer ibnul-Hattab, r.a., je
rekao: 'Ko pokloni zbog odrzavanja rodbinskih veza, ili na
nacin dobrovoljnog davanja (sadake), nije mu dopusteno
traziti povrat poklonjenoga. Ko pokloni nesto smatrajuci da
je za to zelio nadoknadu, dopusteno mu je da izvrsi povrat
poklonjenoga u slucaju da time nije zadovoljan."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ko pokloni
nesto blizoj rodbini (s kojom mu je zabranjeno stupiti u brak), ili
na nacin doborovljnog davanja (sadaka), pa primalac poklona to
preuzme, darodavac nema pravo na povrat. A ko ne§to pokloni
onome koji nije od blize rodbine darodavca i taj preuzme poklon,
ima pravo na povrat poklona ako mu se za njega ne dadne
nadoknada, ili ako dok je u njegovom vlasnistvu ne donese
dodatni prihod, ili, pak. ako poklon izade iz njegovog vlasnistva
i postane vlasnistvo druge osobe. Ovo je stav Ebu Hanife i
vecine nasih pravnika."

231

Muvetta' - Malik ibn Enes

30. O darivanju

jfij Jjp ji j^-^J JL* jj jl,* j* ^^ ^ ^J^ ^ U *M*J - A. a

ill Jj-,j JUS J OlT U-^p lJut g\ cJ* y) : Jl& ^Uj U* ill ^U> &
. 4«r jti : J\5 1( : JtfnJU Ji* 4aU iijJj Jff : ^L-j <Up ill ^

805. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Humejda ibn Abdur-Rahmana ibn 'Aufa i Muhammeda ibnun-
N'umana ibn Besira,, koji su mu pricali za En-N'umana ibn
Besira, r.a., da ga je otac odveo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
i rekao mu: "Ja sam svome sinu poklonio ovog roba koji je
bio u mom posjedu." Allah ov Poslanik, s.a.v.s., mu je rekao:
"Da li si svakom djetetu dao isti poklon?" On odgovori: "Ne,
nisam.*' Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu tada rece: "Vrati ga!"

Uif \#£- ill ^ffj 4-SJlP jP 5 jjP j* s-Jl^-i #1 Ujj*1 dAJl* UjjsM - A • 1

ylj 0Jb> IjS J* jpt V j dL» t^ |j* 4' ^ ^ , ^ U 5-i U ill j : Jtf
Uto d-U OVT A-i'j»-ij V^^r ^-^ j** ^-*J iXr^ * , .4 S ? 4 U *>* ^^ '""^
U : cJlS JW ill Litef J^ a_^-i\i ii\^j dj*t ja tfjj dfjlj Jl* f jJl ys
c^ J» ji : J^l ^j^Si j*i tU-i y li) **>* lif, liT OlT jl iiij cvj

806. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Ibn Sihab od
'Urve, a on prenio od Aise, r.a., da je rekla: "Ebu Bekr mi je
poklonio dvadeset mjera u zlatu od svoga imetka u 'Aliji
(mjesto u blizini Medine), pa kada je bio na samrti, rekao mi

232

Foglavlje o darivanju

je: 'Kccrkice moja, tako mi Allaha, nema nikoga ko mi je
draii od ljudi da bih volio da je bogatiji od mene, osim tebe,
niti ima nekoga cije siromastvo bi mi teze palo od tvog
siromastva. Pa ako sam ti poklonio iz svog imetka dvadeset
mjera u zlatu i ti si to vec raspodijelila i preuzela (tako da je
tim cinom preuzimanja preslo u tvoje vlasnistvo), onda to tebi
pripada. Medutim, s obzirom da to nije tako, taj imetak je
danas nasljedstvo koje se dijeli i tvom bratu i tvojim dvjema
sestrama, zato ga podijelite na osnovu (propisa o nasljedstvu
iz) Allahove Knjige,' Kazala sam: 'Babo moj, tako mi Allaha,
da ga je puno vise, ja bih ga ostavila. Moja sestra je Esma, a
gdje je druga?' On odgovori: 'U stomaku (Habibe) Bint
Haridze i usnio sam da je djevojcica', pa je i rodila
djevojcicu.'"

■*** & 0*J S •*+ s - JHJ" O*. 5 Jj* s - V^i &} Vijsss-t dUU U^J - A * V
Wj^-x f IS ^Uj> iij^t Jbrj Jb U : Jli vUtiM j* j** i>f ^ylaJi
yt : Jls ja OU JIj Lb-f <da*i jlj ^jlj Jla : Jia ^Jj-f jjl oU 019 : Jls
OU ij OjSj j>- l$U ^.ill Uj£ jl iUi Jji j^ . aUt 4da*i CjS" Ji ^

807. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
'Urve ibnuz-Zubejra, a on od Abdur-Rahmana ibn Abdul-Karijja
da je Omer ibnul-Hattab, r.a., rekao: "Sta je ljudima koji
poklanjaju svojim sinovima, a onda im poklone ne predaju
(ne uruce)?! Pa kada umre sin jednog od njih (a otac nije
urucio pokion torn sinu), rekne: 'Moj imetak je u mojoj ruci,
nikome ga nisam dao', a ako on (otac darodavac) bude na
samrti rekne: 'On (poklonjeni imetak) pripada mom sinu, ja
sam mu ga poklonio.' 80 Ko dadne imovinu na pokion, a
primalac poklona nije dosao u njegov posjed (nije ga

SO

Cilj oca je u ovom slucaju da zakonitim nasljednicima uskrati
njihov dio nasljedstva tako sto rekne da je imetak poklonio sinu.

233

Muvetta' - Malik ibn Enes

u

preuzeo), tako da u slucaju smrti darodavca prelazi
vlasnistvo njegovih nasljednika, takav poklon je nistavan (i

dijeli se nasljednicima shodno njihovim zakonskim dijelovima)."

OJj Sjibr ^ I4J* ji^Af j U jUtt ai£ jjA fli gftt (I 'js^ 4 Ui j j£ .y

■ »j*f ^J

Ota ^ I4I* tfJUl l^Mi <^ «> _jl UJj ^ j* j*i jA~ ^ ^4-^
^ Jj^UJ j^ ilj *djj ^j J*-uli jU iijv u^ Jj**J J" Ul

Sjflap ^ U JL^ifj 1*4*1 Ity lA* ^ aJL!, J J 3 ^ ^ ^- aS| ^ ^ ^ a ^ i

808. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Se'ida ibnul-Musejjiba da je Osman ibn 'Allan, r.a., rekao: "Ko
svome maloljetnom djetetu poklon i (nesto), a ono nije u
stan ju preuzeti ga (zbog malodobnosti), pa to razglasi (da mu
je tu stvar darovao), onda je to dopusteno, makar njegov
zastupnik u tome bio i njegov otac."

Muhanimed je rekao: "Mi sve ove badise pribvatamo.
Roditelj je duzan ne praviti razliku medu svojom djeeom u
darivanju niti smije davati prednost jednima u odnosu na druge.
Ako bi poklonio jednom djetetu ili nekome drugom, pa primalac
poklona to ne preuznie do smrti darodavca i daroprimaoca,
poklon se vraca darodavcu (ako je ziv), odnosno njegovim
nasljednicima (ako je umro). Nije dopusteno primaocu poklona
da s njim raspolaze sve dok ga ne preuzme, izuzetak je
malodobno dijete, jer se preuzimanje njegovoga oca u njegovo
(djetetovo) ime smatra njegovim (djetetovim) preuzimanjem. Pa
ako to (darivanje) oglasi pred svjedocima, poklon postaje

234

Poglavlje o darivanju

dopusten djetetu, a njegov otac nema nacina da ga povrati sebi,
pa ni da ga uzme silom, jer je to darivanje obznanio pred
svjedocima. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

31. O poklanjanju kuce na koristenje i stanovanje u njoj

dok je ziv

j> ji\*r j* JS-J\ JLP j» 4JL1 j$ j* <-Jl^ii ji\ Ujj^f dliU lijj^f - A « °i

"UasJj J ijs>& j*&\ Jjtj ui :Jts *i-ij aJp <&i jJL* in Jj-"j Of ill jlp

.4J ijijli c-*3j frVkp jlatT <u^ uOapi ^JUi (Jj ^y *^ Ulia* ^vLU li^

809. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana, a on od Dzabira ibn
Abdullaha, r.a., da je Allahov Poslanik. s.a.v.s., rekao: "Kada se
nekome pokloni kuca da u njoj stanuje on i njegova djeca,
ona pripada onome kome se pokloni i ne vraca se darodavcu,
jer je on darovao poklon koji je postao predmetom
nasljedstva,"

Laj&- CJtS'j lAjb a*as?' Ojj _,<»* jt\ 0? : *3U ^j^> £)S\* ^js**' — A> •

, ti til (^ijj jSLJ.1 jap j> &\ jlp
Ajjlp dj ^^Ljlj 4J j^3 L-a j*pl ja& 5-a ^j^jiil . a^U IJjSj : J^ JlS

810. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Ibn Omer, r.a., naslijedio od Hafse, r.a., njenu kucu koju je

235

Muvetta' - Malik ibn Enes

Hafsa dala na koristenje kcerki Zejda ibnul-Hattaba dok je
ona (Hafsa) ziva. Nakon sto je umrla kcerka Zejda ibnul-
Hattaba, Abdullah ibn Omer, r.a., je preuzeo kucu (i vratio je
u svoje vlasnistvo koje je naslijedio od Hafse) jer je to smatrao
svojim pravom.

Muhammed je rekao: "Mi ovo (posljednje) prihvatamo.
Davanje kuce za stanovanje je poklon, pa ko nekome dadne
nesto (kucu ili bascu) na poklon. ima na to pravo. a stanovanje je
za njega poput ugovora o koristenju nefiega sto se vraca
darodavcu koji je dao da u njemu stanuje, kao i njegovom
nasljedniku nakon njegove smrti. Ovo je stav Ebu Hanife i
vecine nasih pravnika. A poklanjanje na koristenje je ako izjavi:
'Ona (kuca) pripada njemu i njegovim potomcima (djeci,
unucima)', 6ak i ako ne doda 'njegovim potomcima' , jer te izjave
imaju iste posljedice."

236

Poglavlje o razmjeni novca i kamati

POGLAVLJE O RAZMJENI NOVCA I KAMATI

: JlJ a* ill ^j ijlfaiM jj y»p 01 ill JL* jp £3U Uj>l cJUU Bjj^t - A U
5tf «u «4 01 Jl iljlaa-tl 01S j?\j j^VIj (~J1# lAL>-i i^iib JjjJl Ijn-i ^

. b^l ^A tl«j!\j tUjJl *£LU- iJbM u\ . dja£

811. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Omer ibnul-Hattab, r.a., rekao:
L *Nc prodajite srebro za zlato tako da jedno od toga dvoga
bude n a pocek, a drugo operativno (prisutno), pa ako bi
zatarazio od tebe da ga pricekas dok ne ude n kucu, nemoj
ga cckati. Zaista se ja za vas bojim 'rema'e', a 'remaV je
kamata,"

fS- JlS : J\J J& jt iiil JL* jfi- jbi jj ill jlp Uj^i £l)u ISjfcssJ -MY

y** y\ <ijjk Jjji ( 'jfcjj ^j ji* ^ ^i s- 8 ^^ v*^ 1 'j^ ^ : v^ 1 &

»L (j?- iijka-d Olj jsrli j^'j V* 1 *' ^-^"' t3jjiV v^' lj*-J II j Jif

. Uj\ p£j* JbM j^l jfcj ^i 4y

812. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Abdullaha ibn Omera da je Omer ibnul-Hattab, r.a.,
rekao: "Ne prodajite zlato za zlato, osim istu kolicinu za istu
kolicinu. Niti prodajite srebro za srebro, osim istu kolicinu
za istu kolicinu. Ne prodajite zlato za srebro tako da jedno
od toga bude pa pocek, a drugo operativno (prisutno), a ako
zatrazi od tebe da pricekas dok ne ude u svoju kucu, nemoj
ga cekati. Zaista se ja bojim za vas kamate."

237

Muvetta' — Malik ibn Enes

h Jj-ij d\ £jj£-1 a-*-i jfi j* £* u ^-^ ^ u U J^ ~ ^T
\g rt» ; Ijiii *^j Jic "jte* "ij e-aiJb v_-A-Ul lj*-5 'Jl : J\i ,»JL.j aJp Oil ^Le>
^j ^4* ^ IfAw Ijiij *}j JiC ^s* "Hi t3jj3b jjjh Ij*-; ^j ^a* (jlt

. j^rUj UlP U~i l^w lj*-J

813. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ebu
Se'ida el-Hudrija, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Ne prodajite zlato za zlato, osim isto za isto, i ne
povecavajte (kolicinu) jednoga nad drugim. I ne prodajite
srebro za srebro, osim isto za isto, i ne povecavajte (kolicinu)
jednoga nad drugim. Ne prodajite nista od toga sto je na
pocek za ono sto je operativno (prisutno)."

£>1 'ijijA j>\ jP jUj jj -L*~» jP pj j>\ $> ^y \£Js>- dUU Uj^-i - ts\t

JjJ *i ,»AjJJU (»*>iJij jW-^ jM' : Jl» (*A-»j ^ «&i ^ & J>*j

814. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Musa ibn Ebi
Temini od Se'ida ibn Jesara, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Dinar (zlatnik) za dinar
(zlatnik), a dirhem (srebrenjak) za dirhem (srebrenjak), nije
jedan vredniji u odnosu na drugi (jednaki su), "

: fljisM 4it OtfjJ-l gt] ^jf jt d!3U jp *_j^ J>) ^jS ^^ \Ljfl ~ ^ °

Sl Ako se mijenja zlatnik za zlatnik, ne smije biti razlike u tezini i
cijeni i uvjet je da se odmah preuzme, bez odgadanja (poceka),
Medutkn, ako se mijenja zlatnik za srebrenjak, onda je dopustena
razlika u tezini i cijeni, ali pod uvjetom da se odmah preuzme (iz
ruke u ruku), bez odgadanja (poceka).

238

Poglavlje o razmjeni novca i kamati

Jls : J is f 4« i^b (j?- ASjlif II iiij ^ : Jiai «u>^ **>-»* i_>lkiM jj j**j
Uj j^Jb j*s!lj daj tla *i\ bj 2jad)U t_»»JUi : JLjj <Up ill ^^L^ <&l Jj-vj

.(.la j (.la II J Ij j jwtjJb jJt^Jlj «.Uj da Vj

815. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Malik ibn Evsa ibnul-Hadesana da inu je rekao kako je htio
zamijeniti s tot inn dinara, i nadalje kazuje: "Pozvao me
Talha ibn 'Ubejdullah pa smo se ej en kali i (nakon sto smo se
dogovorili) uzeo je od mene zlato (zlatne dinare, zlatnike) koje
je prevrtao u ruci, a zatim je rekao: 'Sacekaj dok stigne moj
blagajnik iz Gabe' 82 , a te njegove rijeci je cuo Omer ibnul-
Hattab, r.a., koji mi rece: 'Ne, tako mi Allaha, neces se od
njega (Talhe) rastati sve dok to (zamjenu za zlato koje mu
nudis) ne preuzmes od njega.' Potom (Omer) rece: 'Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Zamjena zlata za srebro je vid
kamate, osim ukoliko se (istovremeno) ne daju iz ruke u
ruku. Zamjena hurmi za h urine je vid kamate, osim ukoliko
se (istovremeno) ne daju iz ruke u ruku, a i zamjena jecma za
jecam je vid kamate, ukoliko se (istovremeno) ne daju iz ruke
u ruku."

ji 0U-L> jP jl jLw jj tUatf j£ JLiI jt Juj \JjJ-\ <iUu Lijis'-l — A W

Ji* j* ijfri J^j <Up ill ^J-e ill Jj-ij c^tC : tbjjJl jA «J Jl£4 lijj
jjJuo j^s : (.bjOJl y\ <d JUS UiL *u ijy U : 4jjU» <d Jli Jjb "te* *SJ Via

82

Mjesto u blizini Medine gdje su njeni stanovnici drzali svoj novae i
dragocjenosti.

239

Muvetta' - Malik ibn Enes

ji i^s^i *j>-& v 1 ^ 1 o>. j*>* J* fr^yJ 1 y) ^juas : J is \a c-m j^jti

816. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od 'Ata'a ibn Jesara, a on od Sulejmana ibn Jesara, da je
Mu'avija ibn Ebi Sutjan, r.a., prodao zlatnu posudu
('sikaju' 3 ) za iznos koji je (u zlatu) koji je bio tezi (na vagi) od
njene tezine, pa mu je Ebud-Derda' rekao: "Cuo sam
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da tome s lie no zabranjuje, osim
isto za isto (bez razlike u tezini)." Mu'avija mu rece: 'Mi ti
tome ne vidimo (seri'atsku) smetnju', a Ebud-Derda' mu
uzvrati: 'Ko ce me podrzati (u mom stavu) nasuprot
Mu'aviji?! Ja mu prenosim od Allahovog Poslanika, s.a.v.s,,
a on mi iznosi svoje misljenje! Necu boraviti u zemlji (Samu)
u kojoj ti boravii.' Ebud-Derda' je otisao Omeru ibnul-
Hattabu, r.a., i obavijestio ga o tome, a on je napisao pismo
Mu'aviji, u kojem stoji da to (zlato ili srebro) ne prodaje, osim
isto za isto, ili tezinu za tezinu. "

jj 0-*-i tj\j Ail : jJi\ Ja_~i jj 4»1 JLP ji JU jj \jj>\ dJUU Ujj^f -AW
jr^l £ jij 0>jJkt Aif J i^JSJLJl J- jL3 : JlS i^JfcJUb t_J»JJl JJfljJ V-....A'
J>i S &Vfi\ OLJ J^=pI litf Oljll ^ijj f : Jli i£f-H\ ^yiT J ^_j>oJl

j* ioUllj «-»- aj JjS jAj jli^l CJtbr U ^ Jl*0 <dT iJUj : jl*£ J\l

83 Posuda koja se upotrebljavala za rashladivanje vode.

84 Prenosilac hadisa se dvoumi da li je Orner, r.a., rekao: „Isto za isto",
ili je rekao: „ Tezinu za tezinu" (odnosno istu tezinu za istu tezinu,
bez razlike u tome), ali je znacenje hadisa identicno.

240

Poglavlje o razmjeni novca i kamati

817. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jezid ibn
Abdullah ibn Kusejt el-Lejsi da je gledao Se'ida ibnul-
Musejjiba kako rukama vaga zlato 85 i iz jedne ruke istresa
zlato na jedan tas vage, a iz druge ruke na drugi tas vage,
zatim pod Lie vagu, pa nakon sto se jezicak vage poravna, uze
zlato jednoga (covjeka) i preda ga drugome (izvrSi zamjenu).

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu svih
navedenih hadisa, a to je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih

pravnika."

( ti'jji J 1 J^i ^ ^ ^k ) - ^
1. O kamati koja biva u onome sto se mjeri ili vaga

J **! \ij V : Jjk

U j> JUu* ^r 1 *$ iU j 3 ' J$ U J^ ^^ u ^ - A ^ A

l^jfcijd JjS jaj Vj-k) J^>- s^ 1 ^JK *^ u - J*? ^ "*l ^ °J^*

818. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad da
je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba da govori: "Nema kamate, osim u
zlatu, srebru, ili u onome sto se mjeri ili vaga od onoga sto se
jede ili pije."

Muhammed veli: "Ako bilo sta sto se mjeri bude od jedne
vrste, a i bilo sta sto se vaga bude od iste vrste, onda (sve to) nije
dopusteno, osim ista (tezina ili kolicina) za istu (tezinu ili
kolicinu) i iz ruke u ruku, kao sto to nije dopusteno u slucaju

85

Mjeri ga stavljajuci jednu kolicinu zlata u jednu ruku, a drugu
kolicinu u drugu ruku, pa otprilike ocjenjuje da li se radi o istoj
tezini.

241

Muvetta' - Malik ibn Enes

onoga sto se jede i pije. Ovo je stav Ibrahima en-Neha'ija, Ebu
Hanlfe i vecine nasih pravnika."

ill J^j Jia : JV* jL-4 ji *Ua* jp pU & Jjj Ujj^-f dill* Ujj^t - M *
^ diUlP 01 ill Jj-.j b : J-dfl JiC ^i* yd\j j*sl1 : U-.J M* &< ^
»j*i\ : J\i £&PUalU ^UaJl i^-l - jUa^H j* &■**<£> j^ J*"j J*3 ~ Jx?
: JtfS ^Lall. ^UJl J^-U II : pl-j Up ill U^ ill J^j Jtf* <d ^ai J
ill Jj-»j Jl3 jnPUu IpU> 1(1 ^Jrl| c_-^-l tJji»i If *«l Jj~0 k

. Usr jnftljjJb jaiij fA\yii\i £*Jr> g : U-<j Up ill ^

819. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od 'Ata'a ibn Jesara da je rekao: "Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je rekao: 'Hurme za limine se mijenjaju, ista
(kolicina) za istu (kolicinu).' Neko je kazao: 'Allahov
Poslanice, tvoj namjesnik 86 u Hajberu, koji je iz plemena
Benu 'Adijj, i od ensarija u/Jma jedan sa' kvalitetnih
(prvoklasnih) hurmi za dva sa'a hurmi slabijeg kvaliteta.'
Poslanik, s.a.v.s., rece: 'Pozovite mi ga', pa je bio pozvan, (i
nakon sto je dosao) Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rece: 'Ne
uzimaj jedan sa' za dva sa'a!' On (namjesnik) mu rece: 'Oni
(vlasnici hurmi) mi ne zele davati kvalitetne hurme u istoj
kohcini za one slabijeg kvaliteta, osim jedan sa' za dva sa'a.'
Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu tada uzvrati rijecima: 'Hurme
slabijeg kvaliteta prodaji za dirheme (prodaj hurme i uzmi
srebrenjake) i kupi za njih (za dirheme) kvalitetne hurme.'"

j* u^J.1 jjJU-jP t^Wj J*H Ji^^ y J^ ! ^ u U J^ 5 ~ Ay *
J**i->l ,JU} Up ill J*p ill Jj-j 01 : ajjjA ^1 jpj tf j4*-l *M- ^
J. Jf( (JUj Up ill ^L* in J>-j 4J Jlis <-~»r j** »W* js^ ^ *r j

86 Sevad ibn Gazijje

242

Poglavlje o razmjeni novca i kamati

jjfrUJlj u^-Ualb \1» ja ^Ua!l j&j ill Jj^j b iillj *tf ; Jl3 <?li&>
jiAl f ^IjaJb iJjB £ JjuL- ^4 ; ^j U* ill ^gLp ill Jj^j Jbai Si^ilb.

820. Obavijestio nas je Malik, pricali su nam Abdul-
Medztd ibn Suhejl i Ez-Zuhri od Se'ida ibnul-Musejjiba, a on od
Ebu Se'ida el-Hudrija i od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., u Hajberu postavio namjesnika koji je
donio prvoklasne hurme, pa ga Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
upita: "Da li su sve hurme u Hajberu iste (vrste) kao ove?"
"Ne, tako mi Allaha, Allahov Poslanice, nego se za jedan sa'
ovakvih daju dva sa'a (onih slabijeg kvaliteta), a za dva sa'a
(ovih koje su slabijeg kvaliteta) dobiju se tri sa'a (onih
trecerazrednih)." Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rece: "Ne cini
tako, nego svoje hurme prodaj za dirheme, a on da za te
dirheme ku pi prvoklasne hurme." A isto je kazao i za ono sto
se vaga.

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu svih navedenih
hadisa. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

UUt> iSy^j Jjtj j* i,....«.U jt Xj>^> J Li Ai\ : Jjtj j* iiUU bjoM — AY \

j^Jj *} : Jli ? UbJp *Aji ijuei jt 1jUj3 4-kwj *Aj3 ui-aij jbjJb j\ir\ y*

. UUi> *Aji Juaj *JUl <lJLp ijj_j ^j a J 'jl*£ ^^"i

^Ukll j* .dug jl lil Uuj jj£ jss-^l Asrjilj bJ) u*-1 ^jl* ^ : J-** J^

If Jk\ Aw Sliapf 019 Jj^l ^Jl J 4y> ^»jjJl UUflJ U^flj U* Jit j^jsil ^jjl

243

Muvetta' - Malik ibn Enes

0"7

82 1 . Obavijestio nas je Malik, pricao nam je covjek da je
on upitao Se'ida ibnul-Musejjiba o covjeku koji kupuje
hranu u Dzari 88 za dinar i pola dirhema, da li ce mu kupac
platiti dinarom (u gotovini) i pola dirhema u hrani (koju je
donio sa sobom)? On mu odgovori: "Ne, nego ce mu platiti
dinar i dirhem, a prodavac ce mu vratiti i ostatak (kusur) od
pola dirhema u hrani."

Muhammed je rekao: "Ovakav nacin je nama drazi, ali i
drugi nacin (koji je Ibnul-Musejjib zabranio) je (kod nas),
takoder, dopusten, ali pod uvjetom da mu nije dao kolicinu hrane
koja vrijedi manje od pola dirhema, kada se radi o prvom
spomenutom nacinu kupoprodaje. Ako bi mu dao kolicinu koja
je manja od vrijednosti pola dirhema u ovom prvom nacinu
kupoprodaje, onda takav vid trgovine nije dopuSten, To je stav
Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

2. O osobi koja dobije poklone, i o osobi kojoj je neko duzan,

pa on proda (te poklone, ili ono sto mu se duguje) prije nego

sto dode u njegov posjed

ji .UuJ ijjk aijl! Je* C5* ^ : •**-> j>. <s£ %#$ *^ U U J^ f - AY Y
^l«lp £bt* jUrb j4d» IfrJwi ^ (J'jj^ 1 <>** tfj 8 ^ J* - J Lii : "r* - ^
at juj\ : ju*- Ai JU^ J^l lilii J| Je- aj*jdil fUldl ^1 01 -b t f &

87 To je Muhammed ibn Abdullah ibn Ebi Merjem el-Huza'i.

88 Mjesto u blizini Medine, a neki komentatori kazu da se u hadisu pod
rijecju 'dzar' misli na ortaka, kompanjona.

89 Vjerovatno u to vrijeme nije postojala kovanica u vrijednosti pola
dirhema.

244

Poglavlje o razmjeni novca i kamati

822. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Dzemila el-Muezzina kako govori Se'idu ibnul-
Musejjibu. "Ja kupujem ovu hranu 90 (na pocek) koju ljudi
prodaju u Dzari i placam za nju kasnije, a onda zelim tu istu
hranu, koju jos nisam otplatio i koja mi je data na otplatu do
odredenog roka, preprodati." Se'id mu rece: "Da li
trgovcima koji su ti (prvobitno) prodali hranu zelis platiti za
ono sto si od njih kupio novcem od preprodaje ?" On mu
odgovori: "Da, (zelim)", ali mu je (Se'id) to zabranio.

Muhammed je rekao: "Nije dopusteno da covjek koji
potrazuje dug pristupi njegovoj prodaji sve dok u potpunosti ne
izvrsi povrat toga duga, jer se (u suprotnom) radi o (mogucoj)
prevari ili obmani zato sto ne zna hoce li mu duinik vratiti taj
dug ili nece. Ovo je stav i Ebu Hanife."

j> x*~> Jlw ^-j ^ **f : ' a j-^ j>. ls - *^ u jH ^^ ^j>' -ait

. di **, 4i~s- yt Jji jAj . U f [ <u* ^f ijjji •} jj, jjoJi ^ ^ .Up

823. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Musa ibn
Mejsere da je cuo nekog covjeka koji je upitao Se'ida ibnul-
Musejjiba slijedece: "Ja p rod a j em ono sto mi je neko duzan
vratiti", i spomenuo je nesto od toga, a Ibnul-Musejjib mu
rece: "Prodaji samo ono §to si preuzeo (od duznika) i povratio
svojoj kuci."

90 %

Zivezne namirnice, prehrambene artikle

245

Muvetta' - Malik ibn Enes

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nije dopusteno
prodavati ono sto je u statusu duga koji mu neko duguje. osim
ako bi ga prodao istom duzniku od kojega potrazuje taj dug, jer
prodaja duga je, ustvari, vrsta trgovine u kojoj ima (mogucnosti)
prevare i obmane (koja se ogleda u neizvjesnosti) zato sto se ne
zna hoce li mu duznik vratiti dug ili nece, (a u situaeiji koja je
dopustena kao izuzetak, ne postoji mogucnost prevare ili
obmane). Ovo je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao."

(

oi^i \£ Jjaii >£*&& jjJdl Up tijfct Jirjil ^\i )~f

3. O osobi koja je duzna, pa vrati vise od pozajmljenog

iznosa

isl -LP UUwi : Jli jl»1* j* ^ ^ o>- •& U J^ E ^ u U J^ ( " AY *

, i^h tiiiJb yja* jS3j c-Jp aa : j*p ^1 J\fl dl^iL^f

824. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Humejd ibn
Kajs el-Mekki od Mudzahida da je rekao: "Abdullah ibn Omer,
r.a., je pozajmio dirheme od nekog covjeka, zatim mu je
vratio vise od pozajmljenog iznosa, pa mu taj covjek rece:
'Ovo je veci iznos od mojih dirhema koje sam ti pozajmio.'
Ibn Omer mu rece: 'Znam, ali ja ti to od srca dajem,'"

til : gMj J} J- jt-i ji ttkp J* ^ Oi X -J U J^ dUU U ^' " AY8
53JUs ^ JjJ "Up c-«JLi3 Ij^j Jar; j* JL-wl ^Uj *Jp ill ^L* J^j

** ^S \0 Jbp( jl : JUS £Slj #1 <*Ji £T> s/h JjTjK (jJMd il £*>J ^ y^
frUaS ![}-■■■■-' joiail j&#* OlS oUj <dap! : J^3 IjLs* Ltbj

246

Poglavlje o razmjeni novca i kamati

825. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od Ata'a ibn Jesara, a on od Ebu Rafi'a, da je Allah ov
Poslanik, s.a.v.s., uzeo pozajmicu od nekog covjeka u vidu
mladog muzjaka deve, zatim su pristigle deve od
(prikupljenog) zekata, pa je (Allahov Poslanik, s.a.v.s.) naredio
Ebu Rafi'u da vrati covjeku pozajmljenu devu 91 , ali se Ebu
Rafi' vratio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao mu:
"Nasao sam samo sestogodisnju skupocjenii devu." Allahov
Poslanik, s.a.v.s., mu tada rece: "Daj mu je, jer zaista su
najbolji ljudi oni koji vracaju (svoje dugove) na nabolji
itacm. "

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo Ibn Omerov, r.a.,
stav. Nema u tome smetnje ako takav povrat (gdje se vraca vise
od pozajmljenog) ne bude uvjetovan. Ovo je stav i Ebu Hanife.
Allah mu se smilovao."

% hjiJ^i •& ULL, Ut-I j^ : JlS y& ^\ j* ^iU \jj^\ dUU UjtsS-1 - AY ^

826. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je Ibn
Omer, r.a., rekao: "Ko nesto pozajmi, neka (prilikom tog

U drugom rivajetu se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kupio
jednu od deva koje su dovedene i da je izvrsio povrat duga kupovinom
sestogodisnje deve kojaje vrednija od deve koju je pozajmio.

" Oni ne umanjuju iznos, nego vracaju i vise nego sto su duzni vratiti,
a za to imaju i vecu nagradu kod Allaha, dz.§.

247

Muvetta' - Malik ibn Enes

ugovora) ne postavlja nikakve uvjete, osim (uvjeta da
zajmoprimalac izvrsi) povrat pozajmljenog." J

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nije dopusteno
da zajmodavac uvjetuje povrat vece kolicine od one sto je
pozajmio niti ono Sto je kvalitetnije od pozajmljenog, jer nije
dopusteno postavljati uvjete kada se radi o ovim pitanjima. Ovo
je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

( jJU-Ulj pA\ jjJl ^Ja3 ja 0j£> U <-i\* ) — t

4. O zabranjenom cinu falsificiranja dirhema i dinara
(srebrenjaka i zlatnika)

£& : J\i *;t < r ^J,\ jj JUw ^ -U<~> ji ^ Ujj^l k*JUU Uj>l - ATV

827. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Se'ida ibnul-Musejjiba da je rekao: "Falsifikacija srebra i
zlata je vid cinjenja nereda na Zeinlji."

Muhammed je rekao: "Nije dopusteno falsificirati (lomiti,
topiti) dirheme i dinare bez postojanja neke (legalne) koristi u
tome."

93 Bez uvjetovanja, jer bi to onda bila kamata, a pravilo je da je
zabranjena svaka pozajmica. ili kredit, koji donose neku korist
zajmodavcu.

248

Poglavlje o razmjeni novca i kamati

5. O iznajmljivanju palmi i zemlje onome koji ce ih
obraclivat i. uz naknadu

ajI a^i ^jUiiS' iilav i)\ j&J\ j-p ^l & 4*jj UjvsJ-i dJl» Uj^-t - AY A
: jilji c-JUs : iUiy- Jli AiP ^ Of : Jtfs ^jll *ljT j* gj& ^ ^(j JL

• tijji'j *—».i^ ^j& ^ II ; £*!j J\i ? djjiij k-j^

U^Lw *>LS' 5JaJ-b JjjJlj u>^^ ^j^* j*^ ^ - ^k IJUij : J^tf Jll

lay** "JLT Ipi £j£ lj[ bjJ*\ 0£ l^o £j£ If dib i^ji^J i U UjUo IjJsj

828. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Rebi'a ibn Ebi
Abdur-Rahman da mu je ispricao Hanzale el-Ensari koji je
upitao Rafi'a ibn Hadidza o iznajmljivanju njiva (polja,
vocnjaka, plantaza), pa rau je odgovorio: "To je zabranjeno."
Hanzale veli: "Opet sam upitao Rafi'a: "Cak ako bi se
placalo zlatom i srebrom?" On mi tada rece: "Nema smetnje
ako ona iznajmljuje za zlato i srebro."

Muhammed je rekao; "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje
da se ona iznajmljuje za zlato, srebro, psenicu (jecam, kukuruz i
si.) ako su poznati mjera i vrsta (proizvoda, valute kojom se
placa), all pod uvjetom da se ne uvjetuje da placanje bude
dijelom onoga sto ta zemlja rodi od svojih prinosa. Pa ako bi bio
postavljen uvjet da se placanje izvrsi dijelom onih prinosa koje
ta ista zemlja rada, i uz odredenu mjeru, onda u tome nema
dobra. 94 To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika. Se'id

54

Dopusteno je da placanje bude na nacin da se odredi da najmodavcu
pripadne jedna trecina ili cetvrtina moguceg uroda, jer tu ne moze
biti prevare, ali ako najmodavac kaze da ce mu dati 100 kg, ili 10

249

Muvetta' - Malik ibn Enes

ibnul-Musejjib je upitan o iznajmljivaiiju zemlje uz naknadu
u psenici i uz dogovorenu mjeru, pa je on to odobrio rekavsi:
"Zar to nije poput iznajmljivanja kuce (za stanovanje)?!"

iii Jj-»j 01 : w— .— li ji -L*-» j* *-r>\$3> ,jjl ^j^ -1 <ilS\* ^j^ 1 — AY^
y^\ 01 J* h f£}\ \* j^jit : Sj$Jl JlS j^ ^=i ^ (^L-j 4-ip ill jU
k-ljj jj *jil XP djw *i~ij <Up ill ^jL? ill Jj-ij 0tf"_j : JlS *Xu ij Lu
. AjjJb*-?j i_jjl£a : JU jii *£& tjlj *&3 *sii 01 : Jji f . j»^~*j 4ij j^jAJ

829. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
je Se'id ibnul-Musejjib pricao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
nakon osvajanja Hajbera rekao jevrejima: "Garantujem
vam ono sto vam je zagarantovao Allah, uz vasu obavezu da
se plodovi dijele iziuedu nas." Ibnul-Musejjib nadalje
kazuje: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je slao Abdullaha ibn
Rewahu, r.a., koji je procjenjivao plodove na palmama i
dijelio ih na dio koji je pripadao Allahovom Poslaniku i dio
koji je njinta pripadao, a zatim bi iiu govorio: ' Ako hocete,
evo vam sav prihod (a bit cete garanti za dio koji pripada
muslimanima), a ako zelite mi cenio uzeti sav prihod (aja cu
vam garantovati vas dio koji vama pripada)', pa su ga oni
uzimali sebi (i garantovali dio koji pripada muslimanima)."

ill Jj-»j 01 : jU*j ji OU-Li js- olfi jt\ Uj^-l diJu Ujj^t - Aft
: Jl3 ij^Jl jyj «UjJ jf>^^ k-ljj ,jj in J-s- C-Jtj OlT JL*j aJp ill ^L*

*£Up t_As?-l 01 JU^ i3li V»j jl <fi»l jk* (J i«l jl p&\ illj i^gJl j-Sjw b

mjera (sepeta) odredene poljoprivredne kulture, pa ona ne rodi, to
onda vodi nepravdi, obmani i prevari druge strane.

250

Poglavlje o razmjeni novca i kamati

Spj1j£j *jj3lj c-UJlj jkiJt ^Ip JjxJi il»l*j: ^U *^ . Jbrfe iJu&j : JU* J\i
t)l jf Jbj dWi «j^i Sa-w jjI OlTj £jjJlj CiiJlj jkiJ) ^jIp tUijJl jj^j^ 1

830. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Sulejmana ibn Jesara da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,, slao
Abdullaha ibn Rewahu, r.a., (sa zadatkom) da ugrubo
procjeni plodove koji su se dijelili na dva dijela, jedan koji je
isao njemu i drugi koji je isao jevrejima. Oni su sakupili dio
nakita koji je pripadao njihovim zenama, pa su tnu
(Abdullahu) rekli: "Ovo je za tebe, pa unianji (dogovoreni) dio
(od plodova) koji nam uzimas i budi fleksibilan kada
raspodjeljujes." On im rece: "O jevreji! Tako mi Allah a, vi
ste mi najmrza AUahova stvorenja, ali me to nece navesti da
vam nepravdu ucinim. A ono sto ste mi ponudili od mita je
haram koji je nama zabranjen." Oni su tada rekli: "Na
ovome 95 pocivaju nebesa i Zemlja.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje u
iznajmljivanju palmi onome koji ce ih obradivati uz naknadu
polovine, trecine, ili cetvrtine od ukupnih prihoda, kao sto nema
smetnje u davanju zemlje na kojoj nema usjeva da se obraduje,
uz naknadu u visini polovine, trecine, ili cetvrtine od ukupnih
prihoda. To je Ebu Hanife smatrao pokudenim i govorio je da je
to uzimanje zemlje pod zakup sto je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio.

2 Na pravdi i neuzimanju mita pocivaju nebesa i Zemlja.

6 Vecina uleme iznajmljivanje zemlje ('muhabere') smatra
dopustenim cinom, osim u slucaju moguce prevare, kada je to
zabranjeno.

251

Muvetta' - Malik ibn Enes

( ah\ jJu jt f\*y\ Oib j»/i\ *U»l ^b ) - 1

6. Kultiviranje zemlje s dopustenjem imama (vladara) Hi bez

njegovog dopustenja

^Jl JlS : Jtf <uf j* *}/> & f^* U J^ ^ U U J^ ~ AT>

831. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn
'Urve od svog oca, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ko
kultivira zapustenu zemlju, ona mu i pripada, a vlasnik
zulumcar 97 nema pravo na nju."

jji uti dj jrfi 4ijj jyw ji f u^i oiy ^ u»j* tsH (>■ • ^ ^j : -^ <-^

Of UL^i lil ^ ^i*j : Jtf fU^II 4 ^U^ Of Jfl <d o/j ^ : Jli* «^

. *1 jSj (I J«ii (I 0!j J b$A*£

832. Obavijestio nas je Malik da mu je prenio Ibn Sihab od
Salima ibn Abdullaha, a on od Abdullaha ibn Omera, da je Omer
ibnul-Hattab, r.a., rekao: "Ko kultivira zapustenu zemlju, ona
mu i pripada."

Muhammed je rekao: "Mi na osnovu ovih hadisa
postupamo. Ko kultivira zapustenu zemlju (koja nije obradivana
i koja nema vlasnika) s dopustenjem imama (vladara, vlasti) ili
bez njegovog dopustenja, ona njemu pripada, dok Ebu Hanife
smatra da mu ona nece pripasti, osim ako mu je imam dodijeli.
Osim toga je rekao da je preporueeno imamu da zemlju dodijeli

97 Nazvan je zalimom (zulumcarom, nepravednikom) jer nije ulozio
trud u kultiviranje i obradivanje te zemlje.

252

Poglavlje o razmjeni novca i kamati

onome koji ju je kultivirao, pa ako to ne uradi (ne kultivira je), ta

zemlja mu ne pripada."

( frill 4wij t-Jj-iJl J j-LaJl ub)-V

7. O dogovoru vezanom za kolicinu vode i njenoj podjeli
zajednickim korisnicinia

4»i Jj^ij of £i j>\ ^ a»i jup Ujj^-i jjjju Uj^-i - att

ij?Jk^i u ^ji JJ3 : ^ ^JUJi dUiT OiT ^ i^u «jj : .u* JU

■p4j£>J (**jWlj (*ij;~IJ (»^js p J* M* lj*JL*lj

833. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr da je AUahov Poslanik, s.a.v.s., rekao u vezi s tokom
(vode) 'Mehzura' i 'Muzejniba' 98 da je (svako) ima pravo
zadrzati sve dok vodostaj ne dosegne visinu (noznih) clanaka,
zatim je onaj koji je iznad (uzvodno) duzan pus tit i da voda
protece do onoga ko je ispod (nizvodno)."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, jer je u njihovo
vrijeme vazio kompromis da svaka zajednica ima pravo na onu
kolicinu izvorske, potocne i rijecne vode oko koje postignu

dogovor.

no

Nazivi za dvije doline u Medini koje bi se napunile vodom u
vremenu obilnih kisa, oko kojih su se njeni stanovnici natjecali da

sto vise iskoriste dotok vode u njihove palmovike.

253

Muvetta' - Malik ibn Enes

JU tiA* j> ii\p^ai\ id *d j* is£ ji 3j»* ^S^ ^ u U J^' _ kri

i*L~a j( ju* L*.u 4* Jim ill ^j vlfaft ji j»s> <us ^ <4^ ^j-** ^J
JU- jjj 4j 0^ Alj : j*p Jva iij "Si : -u^ Jtf ? dja% *Slj lji*Tj Vjf

834. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Amr ibn Jahja
od svoga oca, da je Dahhak ibn Halifa prokopavao sebi
pritoku vode koja je tekla dolinom el-'Urejd, pa je htio da ta
voda prode zemijom ciji je vlasnik bio Muhammed ibn
Mesleme, ali je on odbio dati svoje dopustenje za to, a
Dahhak ga upita: "Zasto mi branis a i ti od toga imas koristi,
jer je uvijek mozes piti, a nemas nikakve stete." On
(Muhammed ibn Mesleme) je (ponovo) odbio (taj zahtjev).
Dahhak se o ovom pitanju obratio Omeru ibnul-Hattabu,
r.a., koji je pozvao Muhammeda ibn Meslenau i naredio mu
da propusti vodu, ali je on, ponovo, odbio to uciniti. Omer
zatim rece: "Zasto ne dopustis svom bratu da uradi ono u
cemu je i njegov i tvoj interes i korist, jer ces uvijek imati
pristup vodi za pice, a u tome nemas stete?" Muhammed mu
odgovori: "Ne, tako mi Ailaha!" A Omer tada (ostro) rece:
"Tako mi Ailaha, voda ce prijeci (preko tvoga posjeda), pa
makar i preko tvog stomaka (makar i bez tvoga dopustenja)",
a onda mu naredi da dopusti protok vode.

tJjr JaJb- J Olf Aif : <ul ±f JjjlU ^ J>. 3j»* Ujj^t ^^ ^j>1 ~ *r©

254

Poglavlje o razmjeni novca i kamati

835. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Amr ibn Jahja
el-Mazini od svoga oca da je njegov djed" imao bascu kroz
koju je tekao potocic koji je pripadao Abdur-Rahmanu ibn
'Avfu, r.a., pa je Abdur-Rahman htio potocic preusmjeriti u
drugom pravcu basce koji je bio pogodnije rjesenje za njega i
blize njegovoj basci, aii ga je vlasnik (susjedne) basce
sprijecio u tome. Abdur-Rahman je o torn dogadaju
obavijestio Omera ibnul-Hattaba, r.a., koji je presudio n
korist Abdur-Rahamana kojem je dopustio da preusmjeri
tok potocica.

ill Jj-ij 01 j*J\ Xs- c-y 5j*fr jfi JbrjJl jji Ujj^l lIIJU UjjsM - Af 1

. jit £di ££ *i : J is (*JL;j rfJLc- ill i J^p

Of i£* j*ldl ££ Of J ^-Ji yj J cJlT Jjtj bgf , JL^-U IJ4j : JU* J\S
jftj . tilli g£ Of 43 (,^i*j ^jj! Ufj ^g**j ^Ij ^liiJ If* ljte-j

836. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebur-Ridzal
od 'Amre bint Abdur-Rahman da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Ne smije se zabranjivati (ljudima da koriste) visak
bunarske vode."

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog
hadisa. Ko bude imao bunar, nema pravo ikome zabranjivati da
napoji sebe, svoje kamile i svoje ovce. A ako budu htjeli natapati
svoje usjeve i palme, on ima pravo to im ne dopustiti. Ovo je
stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika.

>)')

Jahjaov djed po ircienu Ebu Hasen Temim ibn Abd 'Amr el-Ensari
bio je jedan od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

255

Poglavlje o oslobadanju robova

8. O covjeku koji oslobodi svoj dio roba (koji je u zajednickom
vlasnistvu), oslobodi roba 'sa'ibu', ill oporuci oslobadanje

(roba iz ropstva)

. iju i_~*> j£* bf oi : 4^1 jp ijjp jj ^LiA Uj>i iUu Uj>i - Arv

^ ^Ijll " : jjfJtil si^l J ^Uj Up ill ^U *al Jj-»j J\s : juj£ JlS
J^-jll jsw 01 fUL*l jjj piuy\ J JUL* ^ :iyu^> jj <oil -u> JlSj « jsef
sM£\ Oj&j ,jaw 01 3-lflP j* t»Ji> jl f liwll sjVj <U*f jl JjC *>\3 4JU
^i ftlfjJl " : J.JL.J Up 41 1 ^^Us ill Jj_ij J Us l^. dJ i i_JJs> JUS lAjjaJ
CJjCs fr^ljjl <up ^ss«j 01 j»Ui^l t'slj j=pl jl OjSC V 01 flAwl lilj "jspl
j* pL»j Up ill ^ ill Jj^j ^ jtfj 4A-jj t'ijJl ^ Oi ^Us-ilj ajyJ
^ J* VI- 1 JsP! OJ Ja>l ji j*j s — Jl aJjM- U.LP s.*ij!lj . <uj&j t^jjl ^j

. b°l$4S j*a AaUllj Ai^3- jl JjS jAj .

837. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn
'Urve od svoga oca da je Ebu Bekr, r.a., oslobodio roba i
odrekao se prava da nasiijedi njegovu imovinu.

Muhammed veli: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je u meshur 100
hadisu rekao: "Pravo na nasljedstvo (imovine oslobodenog
roba) ima onaj koji oslobodi (roba iz ropstva)." A Abdullah ibn
Mes'ud, r.a., je rekao: "U islam u nema 'sa'ibe' (oslobadanja uz
koje ne ide pravo na nasljedstvo imovine oslobodenog roba, koje
ima osloboditelj)." Kada bi bilo ispravno da covjek oslobodi
roba i tim cinom izgubi pravo da ga nasiijedi, sto evidentno znaci
da pravo na nasljedstvo nece imati onaj koji oslobodi roba, bio bi
ispravan i postupak onih koji su zatrazili od Aise, r.a,, da

inn

Meshur hadis je hadis kojeg prenose trojica i vi§e prenosilaca u
svakoj generaciji, a ne dostize stepen mutevatir hadisa.

257

Muvctta' - Malik ibn Enes

oslobodi roba a da pravo na nasljedstvo ustupi nekome drugom,
a tim povodom je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao (negirajuci
takvu mogucnost): "Pravo na nasljedstvo ima osloboditelj

(roba iz ropstva)." Kada bi bilo ispravno da osloboditelj tim
cinom ostane bez prava na nasljedstvo, onda bi bilo ispravno i da
se izuzime to pravo koje se onda dodijeli nekome drugom i bilo
bi ispravno da se ono (pravo nasljedivanja oslobodenih robova)
pokloni ili proda, a poznato je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio prodaju i poklanjanje prava nasljedivanja oslobodenog
roba. To pravo kod nas ima isti tretman kao i krvno srodstvo
(koje se ne moze prodati ili pokloniti). Zato mi smatramo da
pravo na nasljedstvo oslobodenog roba ima njegov osloboditelj,
svejedno je da li je upotrijebio izraz 'sa'ibe' ili neki drugi. Ovo je
stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

U->j Up ill J^ &\ Jj-j & y* j$) s - £* u U J^ ^ u U J^ ~ ArA

. jsfri u <u» Jsp J& II jj jl*Ji Up j=pj pi < ft < n~ O^Tr* J°^ f

jsfj i£JS\ 3.tf 0^ 4T js- _^s iJjL: J Uaii j=pi j* Jb*-li ti*j : *** J^
J AJlS'j^J JL*)l j*~> \j~m> iltf d\j OjJI ja <&jjj> a-os* j*~e \j~>y
jm* : U^ y) JlSj . U-j Up fc\ J^ ^IjpU UJaTj . [ t g , n r-
sjl*& ljU Olj JsPl US' Ijfcpt Ijli t)J : jti-b *\TjJJlj J=p1 U jJJii Ue-

Up £r jj 4J dJLf s.'ijJl OtS" JaiU 1>u>Je Ojj ^ a/t- jd3 Up j^ ft *Slj!l

838. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko oslobodi
svoj dio roba, a ima imetka i za cjelokupnu njegovu cijenu,
procijenit ce se vrijednost prosjecnog (srednjeg) roba, zatim
ce se ostalim suvlasnicima podijeliti njihovi dijelovi (naknade
srazmjeme njihovom ucescu u vlasnistvu), i smatrat ce se da je

258

Poglavlje o oslobadanju robova

on oslobodio toga roba (koji je pod njegovim patronatom), a u

101

suprotiioiii , oslobodio je njegov dio koji je osloboden."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ako neko
oslobodi dio roba koji ima i suvlasnike, taj rob je u potpunosti
Slobodan. Ako osloboditelj bude imucan, preuzet ce na sebe
garanciju nadoknade suvlasniku, a ako ne bude imucan, robu ce
se omoguciti da se od ostalih suvlasnika otkupi radom, shodno
njihovim vlasnickim dijelovima. To je do nas predajom stiglo od
Vjerovjesnika, s.a.v.s. Ebu Hanife je rekao: 'Rob ce biti
osloboden u onolikoj mjeri koliko iznosi oslobodeni dio. a
suvlasnici imaju pravo izbora: da i oni oslobode kao sto je ucinio
njihov ortak, ili ce uzeti garanciju od osloboditelj a koji ce im
podmiriti naknade ako je imucan, ili ako zele, mogu zahtijevati
od roba da im radom nadoknadi, srazmjerno njihovom udjelu u
vlasnistvu, ili se sloziti da puste roba da se radom otkupi ili ga
svi osloboditi, pravo na nasljedstvo se dijeli srazmjerno
njihovom ucescu u vlasnistvu, a ako se saglase da ce osloboditelj
garantovati isplatu njihovih dijelova vlasnistva, onda sve pravo
nasljedstva pripada iskljucivo njemu, a od oslobodenog roba ce
(osloboditelj) zahtijevati da radom nadoknadi ono za sto je data
garancija (suvlasnicima)."'

• *"'j lJ3 ^J J 1 *' j»* Ji &\ -1-* & : d\i ISJv diifi Uj>l - Af^

839. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' da je
Abdullah ibn Omer oslobodio ropstva bludnicu i njezino
dijete.

101

Ako ne bude imao imetka kojim bi roba otkupio od suvlasnika

259

Muvetta' - Malik ibn Enes

Muhammed veli: "U tome nema smetnje i to je Hjepo i
dobro. Do nas je predajom stiglo da je Ibn 'Abbas, r.a., upitan
o dva roba; od jednog je majka bludnica, a od drugog cestita
zena, kojeg od njih dvojice ce osloboditi ropstva, pa je (Ibn
'Abbas, r.a.) odgovorio: "Onoga koji je skuplji, makar razlika
(izmedu vrijednosti njih dvojcice) bila u visini (j edn °g)
zlatnika. I mi imamo identican stav, a to je stav Ebu Hanife i
vecine nasih pravnika."

f> J & dt o>. J*J* -M- J/ : J 15 ±f 0>- is£ u J^ f ^ u U J*^ ~ Ai *

840. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id,
rekavsi: "Abdur-Rahman ibn Ebu Bekr je preselio (umro) dok
je spavao, pa je Aisa, r.a., oslobodila mnogo robova."

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa.
Nema smetnje oslobadati robove na ime umrle osobe. Ako je to
oporucio. onda on (ili njegovi nasljednici) zadrzava pravo na
nasljedstvo imovine oslobodenih robova. A ako to nije oporucio,
onda pravo na nasljedstvo ima osloboditelj, a i umrli, ako Bog
da, ima nagradu.

9. O prodaji roba koji je smrcu svoga gospodara postao

Slobodan

j* U ijbr cJls-1 c-ilT jJLij *Jp ill J~e> ^ £jj ijjl* t>! : j^l -M"

260

Foglavlje o oslobadanju robova

Ai\ f ^jj Of <&l *U u ciLil iUi Jm If* ill ^j SASIp 01 tf lp» jji
■ i£*k a* ^J : ^ J ' lp ^ ^^ ^j4" C-lf : U JuU ^jUmi J^rj ^Jte. J>i
Jb 03 L_^ 0^1 Uy^ J 01 : JlSj l^jS loTj liT Lpti j* 5lyl : Jls

J (*A OIjjt c-j J UjO^y b^o£ cjiT ijbr aw J i^pji : aj^ip cJua
It cJUs o^ <? *0-tf ^aJt l ja Jj, J«pf jj> iftl ; cJta ^ ta^
V it> : U15 jadt c-^i : cJU ? / : cJti ^ : cJlS ? ^wJ : JjJto
If^li (^-j y ol^Sfl j^ l^ Of l$s*T j>\ iiilp CJy.( f , IJbj j^iatf

U^ iui ^y-bj UJi* c-UJ : o^** cJbai IjAtf-l f 4-lj L^*i J ^yi ^ : cJU

u* u^u o£ aw jbT ^ ^L-spi ot fiii j ofj ui (p olojJi j* ibuLi u

s jbj o* *»*-> o* ^^ -^j/!^ J^^! an* J* J>-u - o^" £ty*
U*» I^jmi oj: 5W ijUT ijur y 5Us J] biikili ofj ^JUi JLifl* *t OjTis

. c-aii aJ c-L^\i &LA0 ji (.ill
j** ^ <*' •*«*) CvU j, x_j Jji ^aj jjJil ^L, Ot ^j *M jj. Uf : o*rf Jls

. uu^is jj> i»uiij ai_^- ^t jy y*j . o>u <uj

841, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebur-Ridzal,
Muhammed ibn Abdur-Rahman prenoseci od svoje majke 'Amre
bint Abdur-Rahman, da je Aisa, r.a., supruga Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., oslobodila jednu robinju koja ce nakon
njezine smrti postati slobodna. Nakon toga se razboljela i u
stanju bolesti je provela nekoliko dana. Zatim joj je dosao
neki covjek iz pokrajine Sind (u posjetu) i rekao joj: "Ti si
opsihrena (bacene su ti cini)", a Aisa, r.a., mu uzvrati
rijecima: "Tesko tebi, ko me je opsihrio?" On rece: "Neka
zena koja izgleda tako i tako", pa ju je opisao i nastavi: "Ona
u svom krilu drzi djecaka koji se umokrio." Aisa zatrazi (od
prisutnih): "Pozovite mi zenu", robinju koja joj je sluzila, te
su je pronasli u kuci komsija dok je u krilu drzala djecaka.

261

Muvetta' - Malik ibn Enes

Zena rece: "Eto me odmah, samo da saperem mokracu
ovoga djecaka." Nakon sto je oprala odjecu, dosla je, a Aisa
je upita: "Jesi li me opsitarila?" Ona odgovori: "Da, jesam."
"A zasto si to ucinila?", Aisa je upita. "Zeljela sam da (na taj
nacin) dodem do slobode", odgovori. "Tako mi AHaha,
nikada neces biti oslobodena ropstva!" 102 Zatim je Aisa, r.a.,
naredila da njen bratic proda tu robinju beduinima koji se
(inace) lose ophode sa svojim robovima, zatim je rekla:
"Kupi mi za novae koji dobijes od njezine prodaje drugu
robinju pa je oslobodi." 'Amra veli: "Aisa je bila jos neko
vrijeme bolesna (od utjecaja sihra), zatim je usnila da se kupa
(vodom) iz tri spojena bunara i da ce nakon toga ozdraviti.
Kod nje su usli Isma'ii ibn Ebi Bekr i Abdur-Rahman ibn
S'ad ibn Zurare, pa im je Aisa ispricala svoj san koji je
usnila, a zatim su njih dvojica otisli do podzemne vode i
pronasli tri bunara koji su nadopunjavali jedan drugi. Iz
svakog bunara su nasuli po mjesinu vode i donijeli je Aisi
koja se u njoj okupala i ozdravila.

Muhammed je rekao: "Mi, opet, ne smatramo da se rob koji
smrcu svoga gospodara postaje Slobodan moze prodati, sto je
stav i Zejda ibn Sabita i Abdullaha ibn Omera, r.a., i mi njihov
stav prihvatamo. To je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih
pravmka."

j* : Jji V ,,..U ji Jtfu ^r 1 tif JUu- jj ^ Uj>5 dill* \ij^ - AtT

. ^sJjJ: IftJlJjj

102 To je kazna za njeno perfidno nedjelo i kazna za pocinjeno
zlodjelo, jer je pravilo da onaj ko prejudicira nesto prije odredenog
roka bude kaznjen zabranom, kao kad bi neko ubio ostavitelja,
zeieci sto prije doci do zaostavstine (nasljedstva), onbiva iskljucen
i oduzima mu se pravo na nasljedstvo.

262

Poglavlje o oslobadanju robova

842. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako govori: "Ko oslobodi
robinju koja smrcu svoga gospodara postaje slobodna, on
ima pravo na intimni odnos s njom i moze je ozeniti, ali nema
pravo prodati je niti je pokloniti, a njezino dijete ima isti
status kao i majka."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu
Hanife i vecine nasih pravnika."

263

Poglavlje o tuzbi i svjedocenju

(

1 S-lPJl j Obl^Jtj <£j£JA\ «-JU ) _ > •

10. O tuzbi, svjedocenjima i tvrdnji o postojanju krvnog

srodstva

\$s- ill jj?j 4-iJlP jp jujJl jj SjjP jP tSj*^ 1 U J^ ^^ ^J^ - AiT
4Mj sjLij #1 ui jMSj uji jj JU-« 4#*1 Jl Xjp ^^j ^1 j* 4-sp OlT : cJla
jlT j£ ;>! jjl :Ji3j jju* aJbM £=i)l ^Ip OlT Ui : cJ\3 dljl 4-isJli ^
iitjj Js- Jjj jl sjJj jjIj ^t : JtfS iwj jj JLP 4_!l ftf* 43 ^fcl Jl XjP

•^ ^"' U* 1 ^ ^J^J ^ : a *** 1 <-^ f^J ^ ^ lS^* ^ ^J*^ til l3jU«sfl
4ilj* J* Jdj ,jf SjJj jjl ^1 : 4**j ji XP Jtfj ^ /i 4> ^1 ^ OlT
jjjii : J u f a*»j jj xp \j dS yt : ,»JL»j 4-1p ill J^s> ill Jj~>_) Jli3

1~ju Afrit jA ijlj li AiA i e^fS9'\ : 4i*j C-a Bij-J J\3 f y^l jAUUj Ji>\jOii

.Jl*J ill ^J ^ UTj U3

iaUilj «-w- ji Jjfl jAj . yjJ-l jAUiJj J^jiU -*Jji» . Jbs-U iXtj : -UiS J 13

843. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ez-Zuhri od
'Urve ibnuz-Zubejra od Aise, r.a., da je rekla: '"Utbe ibn Ebi
Vekkas je (na samrti) oporucio svome bratu S'adu ibn Ebi
Vekkasu rekavsi: "Sin Zem'atove robin je je moj sin, pa ga ti
uzmi sebi." U godini kada se desilo oslobodenje Mekke, S'ad
ga je uzeo sebi, rekavsi: "Ovo je sin moga brata kojeg mi je
spomenuo u oporuci," Pride mu Abd ibn Zem'ah i rece: "To
je moj brat, a on je sin robinje moga oca, jer je (dijete)
rodeno u njegovoj postelji." Njih dvojica su odgurali jedan
drugoga do Aliahovog Poslanika, s.a.v.s., pa S'ad rece:
"AUahov Poslanice, ovo je sin moga brata kojeg mi je
oporucio moj brat 'Utbe", a Abd ibn Zem'ah rece: "To je
moj brat koji je sin robinje moga oca, i roden je na njegovoj

265

Miwetta'— Malik ibn Enes

postelji." Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "On pripada tebi
Abde ibn Zem'ah", a zatim je dodao: "Dijete je onog cija je
postelja, a bludnik je propao (nema nikakva prava na njega,
ono mu je zabranjeno, jer se rodilo iz zabranjenog odnosa)." 103
Poslanik, s.a.v.s., je Sevdi bint Zem'ah rekao: "Udalji se od
njega!", jer je primijetio slicnost s 'Utbom. Nakon toga nije
je vise nikada vidio.

Muhammed veli: '"Mi ovo prihvatamo. Dijete pripada
onome cija je postelja (tj. ciji je brak), a bludniku je to
uskraceno. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

11. Zakletva uz svjedocenje jednog svjedoka

(^Jl Ul : <u\ j* J*£ jj ji** Ujp-I di!U> Ujj*f - Mi

j>\ dSh /i : JlSj dUi <-»%>■ pL*j Up ill J-# ^Ji ^ b*Lj ■ j*rf Jia

*J^ ,>" lu^ d-i^-l J*l -UP Jipf Wlg-i £j1 (JtTj djjbw U ^^ai ^> Jjij

844. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Dz'afer ibn
Muhammed od svoga oca da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., presudio

Prijevod nioze glasiti i: ,....a bludnika ceka kamen (aludirajuci na
smrtnu kaznu)." Ja sam odabrao drugi prijevod, jer rijec hadzr (sa
sukunom iznad dzima) znaci zabrana, a i zbog toga sto se zna da
ne zasluzuje svaki bludnik smrtnu kaznu.

266

Poglavlje o tuzbi i svjedocenju

na osnovu zakletve (strane u sporu koja optuzuje nekoga,
tuzioca) uz koju je bilo svjedocenje jednog svjedoka.

Muhanimed veli: "Do nas je predajom stiglo od
Vjerovjesnika, s.a.v.s., ono sto je suprotno navedenom. To je
spomenuo Ibn ebi Z'ib od Ibn Sihaba ez-Zuhrija koji je rekao:
'Upitao sam ga o presudi na osnovu zakletve i svjedocenja
jednog svjedoka, pa mi je odgovorio: 'To je novotarija, a prvi
koji je tako presudio bio je Mu'avija.' A Ibn Sihab je kod
muhaddisa Medine vazio za najucenijeg alima. Takoder prenosi
Ibn Dzurejdz od 'Ata'a ibn Ebi Rebaha da je rekao: 'U prvo
vrijeme 104 se zahtijevalo svjedocenje dvojice svjedoka, a prvi
koji je (u pain id ) presudio uz zaklervu i svjedocenje jednog
svjedoka je Abdul-Melik ibn Mervan."*

104

105

Vrijeme u kojem su ziyjeli Allahov Poslanik, s.a.v.s., i njegovi
ashabi. r.a.

U sahih hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Strana koja
podnosi tuzbu je obavezna iznijeti dokaz, a (kada nema dokaza, ili
oni nisu nijerodavni, onda se pristupa zaklinjanju tuzene strane jer)
zakletva je za onoga koji tuzbu negira." Ovaj hadis jasno kazuje da
zakletva biva od tuzene strane, a ne tuziteljeve.

267

Muvetta' - Malik ibn Enes

12. Trazenje da se zakune tuzena strana u sporu

i^jll «jjjk jj jUikp bf *«■' <tff Cfr^" ( <ji ^J 1 * ^J^"' ^^ ^J**' - A 1 o
Ojj ^ ^jaaS j^-1 jj Ul_jy> ^1 jli J £Jw j/lj CjU jj -bj {H**^ ■ djk
iiilj "^ : 01jy> <U JtfS j£» J JiJb-i : Jjj <d d& jJ.1 ^ jrujb ^^ Ji
jA\ Jus- (_aU Ol jlj jJ- <U?- 01 i^bi Jbj Jjw;^ : Jli Jj&M ^tli* .up V!

. dlJi J* s-^** Oljy J*s*i

Jjj ^g\j jjj J\jt _^3 J^j^' udf Ui«?-j Jtf'-fj CjU ^ Joj Jiykj • •*■*£ J^
^ U Ja* 01 a^S" <u&j <Qp yjJJl jJ-I ^k*j Of ^f U> *u>jL dU i 01 C-ttf ji

. AflL>tr...ii ^jf *uUsj J_ji o^Jj of j?-i j$i <Up

845. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul-
Husajn da je on cuo Ebu Gatafana ibn Turejfa el-Murrija kako
govori: "Zejd ibn Sabit i Ibn MutT su se sporili oko kuce,
pred Mervanom ibnul-Hakemom, pa je on presudio da se
Zejd ibn Sabit zakune kod minbera (Allahvog Poslanika,
s.a.v.s.), te mu Zejd na to rece: "Zaklet cu se na svome
mjestu", a Mervan mu odgovori: "Ne, tako mi Allah a, samo
na mjestu (minberu) gdje se dolazi do zakonitih prava (i istina
odvaja od neistine)!" Medutim, Zejd je ostao pri svom stavu i
zaklinjao se da je on u pravu, ali je odbio da se zakune kod
minbera, zbog cega je Mervan ostao zaeuden."

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo stav Zejda ibn
Sabita, r.a., jer je dopusteno da se covjek zakune na bilo kojem
mjestu. A da je Zejd ibn Sabit smatrao da ga taj zahtjev
obavezuje, ne bi odbio izvrsiti svoju obavezu, ali mu nije bilo
drago i po volji da izvrsi ono sto nije bio obavezan, a svakako je
on preci da se od njega prihvataju rijeci i postupci, nego onaj
koji je od njega zatrazio da se zakune (Mervan ibnuI-Hakem)."

268

Poglavlje o zalogu i svjedoku

( jAjJt <-jL> ) — y f
13. Zalog

*»l Jj->j jl v*-^ 1 JH • A s*- 1 0* V 1 ^ 0*' U J^' ^^ U J^' ~ ^t^

■ j*jl' JjW ^J : J** pJUj 4-Ap ill JL»

. die ^jUJ dj$i Vj jAjJl jUi ^ : (JL-j 4-Ip & ^U At J^-j JlS

846. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Se'ida ibnul-Musejjiba da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Zaiog ne ostaje neiskupljen (ne propada)." 106

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa, a
njegovo tumacenje je slijedece: 'Covjek bi pohranio zalog kod
drugog covjeka i rekao bi mu: 'Ako ti donesem tvoj novae
(imovinu) do tada i tada (vratit ces mi ono sto sam zalozio), u
protivnom, zalog je tvoj (tebi pripada) za novae (koji si mi
pozajmio).' Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Zalog ne ostaje
neiskupljen', tj. on ne prelazi u vlasnistvo osobe kod koje je
zalozen umjesto imetka koji je pozajmio. 107 Mi smo, takoder,
zauzeli identican stav, a to je stav i Ebu Hanife. a tako ga je
protumafiio i Malik ibn Enes.

Ne prelazi automatski u vlasnistvo onoga kod koga je pohranjen

107

Pravilan postupak je da zalog vrati, a povrati svoj novae, ili da s
dopustenjem vlasnika proda zalozenu stvar, uzme istu kolicinu
novca koju je pozajmio, a preostali dio novca (ako ga ima) vrati
vlasniku zalozene stvari.

269

Muvetta' - Malik ibn Enes

( fliUj-iJl aJL£ Uj£j JjtjJi "-jIj ) — > i
14. O osobi koja je bila svjedokom (nekog dogadaja)

Sj* & h JU? &> Ojj^i obt ssj jC tjl j* &\ O-P Uj>f viJLiLa UjjsM - A i V
^Jrl oJb 5 - j* Jbj ti\ »jf\ ^jLoi^l flj^P tjji j{ j&J\ >U> til JW* gj

US JLJ^i tiiii (J* *i tiU*ty iaVg-i e«^ CJl? j* . is$ iJbfj : -U* J^

847. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr da mu je prenio njegov otac od Abdullaha ibn 'Amra
ibn Osmana. kako je Abdur-Rahman ibn Ebi 'Amre el-Ensari
pricao mu od Zejda ibn Halida el-Dzuhenija da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao; "Hocete li da vas obavijestim o
najboljem svjedoku? To je onaj koji svjedoci ili iznese
svjedocenje i prije nego sto to od njega bude zatrazeno."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Ko bude mogao
svjedociti u korist osobe koja nije upoznata s tim da ima nekoga
ko ce iznijeti svoje svjedocenje, neka ga o tome obavijesti,
makar taj i ne zatrazio to od njega."

270

Poglavije o izgubljenim stvarima i zivotinjama

POGLAVLJE O IZGUBLJENIM STVARIMA I
ZIVOTINJAMA

j*j J CJlT Jj)[t Jlj^ 01 : i£jA^\ u^i pjl uj^t ui3U lij#f - At A
# <JU* ja- } p JIT til jp- J*\ 1^4 *i gjU iL-y •jUI «up ill ^j ^

Jl* Otf l^bl *JL ^ t^y f U)fl f U Jl . ^ ^jji tAT ; d*rf ja
■ ^4 ^ W W 'jk t3> Vfi tiijj lg*ls uitji ^ j$ f jf 5*^1 i$j*

848. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab ez-
Zuhri da su izgubljene deve, u doba (halite) Omera ibnul-
Hattaba, r.a., bile slobodne, samooplodavale su se, niko ih
nije smio dotaknuti (hvatati), sve do vremena (hilafeta)
Osmana ibn 'Affima, r.a., koji je naredio da se uhvate i da se
razglasi njihov pronalazak, a (ako se vlasnik ne javi) onda su
prodavane. Ako bi njihov vlasnik (kasnije dosao), bio bi mu
isplacen iznos koji je odgovarao njihovoj cijeni.

Muhammed je rekao: "Obje mogucnosti su dobre. Ako
imam (halifa) hoce, moze ih (kamile) ostaviti dok se ne pojave
njihovi vlasnici, a ako se bude plasio da ce biti izgubljene, ili ne
mogne pronaci nekoga ko ce se brinuti o njima nego ih proda, a
dobijeni iznos sacuva u slucaju da se njihovi vlasnici pojave, i u
tome nema sinetnje.

271

Muvettn' - Malik ibn Enes

: JlaJ j*fr ^1 Jl s.b>3 Siail ^rj *^j 01 : jib bj>l dJJb> bj^-I - Afc^

ij : Jll CJUJ -IS : Jl3 b^ : j*p j>1 Jl3 ?4-S ^yb U3 &i) Odsrj ^1

, bM>-b- jl c^i jl b^b jl ilyT ^ : Jtf ci*S Ji : Jia

849. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Natl' da je
neki covjek nasao izgubljenu stvar, pa je otisao Ibn Omeru,
r.a. r i rekao mu: "Ja sam pronasao izgubljenu stvar, pa sta
mi naredujes u vezi s tim?" Ibn Omer mu rece: "Razglasi
(njen pronalazak)!" "To sam vec ucmio", rece covjek.
"Nastavi jos jedan period s oglasavanjem", rece mu Ibn
Omer. "I to sam uradio", odvrati covjek. Ibn Omer mu tada
rece: "Ne dopustam ti da je koristis (jedes), a mogao si da je
ne uzimas.

C>.bi jL-i jj OUJU Cjut 1 : J\S <u1 JU- j> ^k lijjsM tiJUU KjA - Ao *
j**J dJJi jfi f Aiy6 iji~\j \j*i Jbrj *$ : 4j^- l^j^aS^ 1 i)b«j9 jj CtU 01
^^s Ait ,^ki jj : yuJ c-jU JV3 JjRi l)I e^U ** ill ^»j ^\k$-\ jj

.<bj*-j d«-^" aL*ijI : j*p <*J Jlii

olj *^y b$3 jp IopUsS j^Aija Sj-i* tSjb«J ikai Jaill j* . Jb*l" <bj ; -W£ J\3
at ^j j*rH\ ay sj^- Ifr^U *br Oli 4^> ^^ OlT jis bt Jx^i yij ciy>
^ ^ Ubl rfjj U/^ bjj^ ^ly fl^ j* J3t b$*J Otf 01j <d b^j*

, Dbws dUi J <UP j& (lj bp> ISjt AJ bWarj i£J}\ gJPjl.1 J

850. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Sulejmana ibn Jesara da prenosi od Sabita ibn Dahhaka
el-Ensarija koji mu je pricao da je pronasao (izgubljenu) devu u

108

A posto si je vec uzeo, duzan si da je sacuvas kao emanet

272

Poglavlje o izgubljenim stvarima i zivotin jama

Harri , pa je oglasio njen pronalazak, zatim je to ispricao
Omeru ibnuI-Hartabu, r.a., koji mu je naredio da to
oglasava. Sabit rece Omeru: "Ja sam zauzet svojim
nekretninama (njihovim odrzavanjem, pa nemam vremena to
iznova ciniti)." Omer mu na to uzvrati: "Ostavi je tamo gdje
si je pronasao."

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog
hadisa. Ko pronade neku izgubljenu stvar koja ima vrijednost
deset dirhema i vise, duzan je to oglasavati jednu hidzretsku
godinu, pa ako se ne javi vlasnik, podijelit ce je u vidu sadake.
Ako bi on bio potrebit, moze je upotrebljavati, a ako se njezin
vlasnik pojavi, dat ce mu pravo da izabere izmedu njezine
protuvrijednosti ili povrata slicne u dogledno vrijeme.

Ako bi njezina vrijednost bila manja od deset dirhema,
oglasavat^e njezin pronalazak nekoliko dana, ciji broj ce sam
procjeniti , zatim ce postupiti isto kao i u prethodno navedenoj
situaciji. Propis u ovoj situaciji kada se pojavi vlasnik je isti kao
i propis kod prve navedene situacije. Opet, ako bi je ostavio na
mjestu pronalaska, time on biva osloboden svake pravne
odgovornosti i obaveze nadoknade.

ji j»* Jl3 : JV3 v^ai ^ a-*-, jp j^ # ^ tfj^ ^u bj&\ - AO \

851. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Se'ida ibnul-Musejjiba da je rekao; "Omer ibnul-Hattab,

Mjesto nadomak Medine
no

Oglasavat ce onoliko dana koliko smatra da je dovoljno da se

vlasnik javi.

273

Muvetta' - Malik ibn Enes

r.a., je rekao dok je bio naslonjen ledima na K'abu; "Ko
uzme izgubljenu stvar, on je izgubljen."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Ovo znafii da (je
izgubljen) onaj koji tu stvar uzme da bi je prisvojio sebi, dok
nema smetnje da je uzme onaj koji to cini u namjeri vracanja
(njenom vlasniku), ili da bi oglasio (njen pronalazak)."

274

Poglavlje o pravu prvokupnje

O pravu prvokupnje (prece kupnje)

j> Jj** jt -Uj£ jt j^i y\ [£jJ-\ fljU* Ji ±D^- UjjM dl!l» Uj^-l — AoY
"AS ji>ji j ijjj-l CJtSj til : Jl3 <UP J.UJ ^!l ^9j jbifr ^j jUifr 01 f j?-

■ J* J^ 4^J j^. 4 ***** *^J ^ ***~ 1 '

852. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed
ibn 'Umare, obavijestio me je Ebu Bekr ibn Muhammed ibn
'Amr ibn Hazm da je Osman ibn 'Affan, r.a., rekao: "Kada se
postave granice (mede) na posjedu, onda nema prava
prvokupnje niti ima prava prvokupnje bunara a ni (muskih)
palmi.

J_j*)j Of : j2*J\ JL* jt i«JLi af jP t-Jl^-s j»\ Uj>! dUU tijc*1 - A«f

i*i-i *>'J jj-ut-i c*i!j liy «-*& I UJ 4wuJb (i5 js3 ~L>j -Up ill ^L* ill

jUr'j jUrl jrf kuidJb J^t dL^sJli aiJLat d-oW lift J dite? J& : JUsi J\l

. JLtj «Qp jii ^jJLfl (-Ji jp dUi L*L sj* j^ ,j9-i

853. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana da je Allah ov Poslanik,
s.a.v.s., presudio pravom prvokupnje u onome sto nije
podijeljeno (zajednicki posjed), pa ako se posjedi razgranice i
ograde, onda nema prava prvokupnje.

Muhammed veli: "O ovoj temi ima razlicitih hadisa. Ortak
je preci da ima pravo prvokupnje od susjeda, a susjed je preci u
odnosu na nekoga dugog. To je do nas predajom stiglo od
Vjerovjesnika, s.a.v.s."

275

Muvetta' - Malik ibn Enes

j* JtijJtJl ji if* y^f ij&&\ J*t & j3-jJl .LP jj k\ X* Uj^f - Aoi

854. Obavijestio nas je Abdullah ibn Abdur-Rahman ibn
J'ala es-Sekafi, pricao mi je 'Amr ibnus-Serid od svoga oca Es-
Serida ibn Suvejda da je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
rekao: 'Susjed je ima najvece pravo na prvokupnju.'"

Mi ovo prihvatamo, a to je stav Ebu Hanife i vecine nasih
pravnika."

O robu koji posjeduje ugovor o oslobadanju uz otkup

,ji U JL* yJl&l : Jji OlT Ail j& jt\ j* jiU Uj>l dUU Ujort - Aee

eijjb-j «3l^ii J JUtil aJjj: y>j Si-*- ut Jji jJ*j . JL^U lAAj : ■*** J^

855. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je on govorio: "Rob koji posjeduje ugovor o
oslobadanju uz otkup ostaje rob sve dok (ne ispuni ono sto je
obavezan i) ne isplati i najmanji dio (preostalog iznosa)
otkupnine.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i
Ebu Hanife. Takav se tretira kao rob u pogledu svjedocenja,
krivicnih sankcija i svih ostalih pitanja, s tim sto njegov
gospodar nema pravo mijesanja (upliva) u njegove imovinske
poslove, sve dok je u statusu roba koji posjeduje ugovor o
oslobadanju uz otkup."

276

Poglavlje o pravu prvokupnje

3& ill* jT^dl #1 U^U 01 : ^/1\ ^ ji Ju*- Uj>) dlJU Uj^-f - Ael
*U2l SSU Jul* ^U j£ita o) iyj ^Ui jjjjj «uj^ j» Uj <Op »)yj

i$±> ou li] aji \j\^ii jrf i»ulij «9»" ^j Jjj jaj J>-0 iJUj : »u^ Jia

856. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Humejd ibn
Kajs el-Mekki da je rob koji je posjedovao ugovor o
oslobadanju, a pripadao je Ibnul-Mutevekkilu, umro u
Mekki a preostao je die otkupa koji nije uspio namiriti, kao i
potrazivanja Ijudi (njegova dugovanja ljudima), osim toga,
ostavio je i jednu kcerku, pa je sve to ucinilo slucaj
zamrsenim za namjesnika Mekke (u to vrijeme) koji nije
donio presudu, nego je zatrazio od Abdul-Melika ibn
Mervana pomoc i odgovor na to pitanje. Abdul-Melik mu je
poslao depesu u kojoj mu kaze da pocne s namirenjem
dugova koje ce ljudima vratiti (iz imetka umrlog), zatim da
namiri preostali dio iznosa od otkupnine (njegovom
gospodaru), i, na kraju, da podijeli preostali dio imetka
njegovoj kcerki i gospodaru.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika. Kada rob koji posjeduje
ugovor oslobadanju uz otkup umre, pocet ce se sa povratom
njegovih dugovanja ljudima, zatim se rjesava preostali dio od
iznosa otkupnine, i, na kraju, preostali imetak se dijeli kao
zaostavstina (nasljedstvo) njegovim zakonitim nasljednieima
koji su slobodni (a ne robovi), ma ko oni bill," 1 ' '

in

BUi oni muskarci, ill zene koji su vlasnici alikvottiih dijelova
nasljedstva, ili su univerzalni nasljednici.

277

Muvetta' - Malik ibn Enes

jUj ji OUJL-j joJ\ qi SjjP <tf : t^JUc 1M\ Uj>i dUU Uj^-t - AoV

Ojl pi* £*jt Vj ^? llsT J ja-j J< : jus S *& p* -ft ^l aj&i

■ V^t**^

857. Obavijestio nas je Malik, pricala mi je osoba koja je
kod mene povjerljiva da su 'Urve ibnuz-Zubejr i Sulejman ibn
Jesar upitani o covjeku koji je posjedovao ugovor o
oslobadanju uz otkup, a obuhvatao je njega i njegovu djecu,
ali je (prije oslobadanja) umro i ostavio tu djecu iza sebe, da li
ce oni nastaviti s placanjem otkupnine, ill se oni tretiraju kao
obicni robovi? Oni su odgovorili: "Oni ce nastaviti s
placanjem otkupnine koju je placao njihov otac, i nece im se
nista od toga odbiti niti umanjiti zbog smrti njihovoga oca."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i
Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika, i kada isplate svu
otkupninu, svi ce biti oslobodeni."

sUlT (iJUj <Up ill J~# ^ £jj kJU j»t l)I j& Ujn>-f tiliUUjcM - AoA

. JLpI Jb«J 4llj . Jjjl'j w-AJJb L|-J\£a ^Jfsli"

858. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je neko ko me
obavijestio da je Ummu Selema, r.a., supruga Vjerovjesnika,
s.a.v.s., uzimala iznose u zlatu i srebru od otkupnina prije
dogovorenog roka prispijeca, u zamjenu za trenutacno
davanje slobode. "A Allah Uzviseni najbolje zna."

278

Poglavlje o konjskim trkama

O konjskim trkama

: Jjfl; S---J.I jj A-*-* C-*C : Jll JUw jt ^ Uj>i dUU LijssM — AM

859. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
i rekao: "Cuo sam Se'ida ibnul-Musejjiba kako govori: 'Nema
smetDje da se odredi nagrada u konjskim u trkama ako bi
ubacili i treceg ('muhallil') koji bi, u slucaju pobjede, uzeo
nagradu, a u slucaju poraza, ne bi imao nikakvc (materijalne)
obaveze.'"

Muhammed je rekao: "'Mi ovo prihvatamo. Nije dopusteno
da svaki od dvojice takmicara polozi iznos ucesca, pa kada jedan
od njih pobijedi drugoga, uzme oba iznosa, jer se to smatra
igrom na srecu (hazardom). Medutim, dopusteno je da: ako bi
iznos ucesca polozio jedan od njih dvojice, ili ako su trojica
ucesnici u takmicenju, a iznos ueeSca poioze dvojica, dok treei to
ne ucini, pa ako on (ovaj koji nije polozio iznos ucesca) pobijedi,
uzme nagradu, a ako izgubi, nema nikakve materijalne obaveze.
Ovaj treci se naziva 'muhallilom' kojeg je tako nazvao Se'id
ibnuI-Musejjib. 112

n:

Takmicenje je dopusteno ako nije nicim uvjetovano i ako ne
zahtijeva placanje iznosa ucesca svih strana u takmicenju. To znaci
da ako bi svaki takmicar bio obavezan poloziti iznos ucesca prije

279

Muvetta' - Malik ibn Enes

d\ : Jj% y....H # JLn-t £f> Ait yl^i jjI Uj^-I diJU U#*f - A*\ •
c^jS JL- J CJdj Ulf jr-s CJIT ,>Uj Up ill jU ^l 43U *Ij*o2!i

in jj-ij jus ci. ■■ 01 ajtr omJ— i 1 J^ CJ ^* ' -' fi . * M 4 u #

. iwl Wj ^ £Sj Ijiljl jl UJ lj«ij \i\ j-UJl OJ : (rL-j aJp ill ^
. ^i*-» j jiU-ij J^aJi J J--JU ^L ^ . JbJ-ti ljutj : -u* J\s

860. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako govori: "Kasva',
Vjerovjesnikova, s.a.v.s., kamila, uvijek je pobjeffivala kada
bi ucestvovala u takmicenju, ali je jednom porazena u utrci
kamiia, pa je to razalostilo muslimane, a Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rece: "Zaista, kada ljudi nesto uzvise ili pozele ga
uzdici, Allah ga ucini donjim (ukaze na manjkavosti)." 11

Muhammed veil: ''Mi postupamo na osnovu ovih hadisa.
Nema smetnje da se odrzavaju takmicenja u gadanju strijelama,
konjskim utrkama i utrkama kamila."

113

takmicenja, a cjelokupni iznos bi dobio pobjednik, ovakav nacin je
zabranjen jer se smatra igrom na srecu. Prelazak ovog iznosa u
necije vlasnistvo je neizvjesno, kao kod igara na srecu. Takoder je
zabranjen onaj vid takmicenja u kojem bi samo jedan od takmicara
polozio iznos ucesca. Malik i Safija dopustaju takmicenja u
gadanju strijelama, konjskim utrkama i utrkama deva, ? Ata'
dopusta takmicenje u svim stvarima, bez izuzetka. Mudrost zbog
koje je propisano takmicenje je trening i vjezba za upotrebu
vojnog naoruzanja i opreme (strtjele, koplja. konji, deve i si.), te
priprema za dzihad.

Stvorenja nisu savrsena, makar pripadala vjerovjesnicima i
evlijama, Allahovo odredenje se ispunjava, ono sto On hoce, to
biva, a ono sto On ne odredi, to ne moze biti. Kada bi se svi ljudi
sakuptli da to promijene, nisu to u mogucnosti uciniti, i u tome se
ogleda Allahova snaga, a ljudska nemoc i zavisnost.

280

Poglavlje o vojnim pohodima

O vojnim pohodima

ti\ <LP <&l ^j ^Lp ^1 j£ Wj 4jI O-swi jj ^ Ujj^f dlJU Uj^l - A"\ \

. j-ul* p^JLe JaJL. V) Jl^6\j fji j*- II j jijJi (^gj U£ <jfj jJ-i jwb ^j5

861. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je do njega predajom stiglo od Ibn 'Abbasa, r.a., da je rekao;
"Nikada se u nekom narodu nijc pojavila utaja ratnoga
plijena, a da u njihova srca nije bio ubacen strah, niti se u
nekom narodu rasirio blud, a da se nije povecala smrtnost.
Nikada neki narod nije umanjivao prilikom mjerenja i
vaganja, a da im nije bila nafaka umanjena, niti je neki
narod nepravedno sudio, a da se medu njima nije rasirilo
prolijevanje krvi. Nikada se nije desiio da narod krsi svoje
ugovore, a da nad njima nije zagospodario neprijatelj."

ill J^_jj jl : j^ jt\ j* ^\j Ujsss-t dllU UjjjM - A"VY
jis- <£Jt piUg^i Ol^J SjiiT %\ \y>x& jJ- JJ hj*> C-*j pJUj <uU M < Jl^>

iar\i-\ Ja\ iJ ~tJ~\ ja Jay pL*j *As> ill ^> ill Jj-i^J Jjtdl D\T : JL«£ JlS
U-*lt jlj*-) jju Ji ^Ai ^jJi ula (J>-*jlij ii jUiSti Ji ) : JU; it) J\S jUj

862, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 od Ibn
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u pravcu Nedzda

281

Muvetta' - Malik ibn Enes

.114

poslao vojnu jedinicu 1 "*, koja je (u torn vojnom pohodu)
zarobila mnogo kamila, tako da je svaki vojnik dobio
dvanaest deva od ratnoga plijena i jos po jednu preko toga
broja.

Muhamined je rekao: "Dio ratnog plijena na koji je imao
pravo Allahov Poslanik, s.a.v.s., iznosio je jednu petinu od
petine cjelokupnog ratnoga plijena koja je pripadala potrebitim
kategorijama, a Uzviseni Allah kaze: 'Reci: 'Ratni plijen pripada
Allahu i PoslanikuV Danas (nakon vremena u kojern je zivio
Vjerovjesnik, s.a.v.s.) vazi pravilo da se posebna nagrada ne
daje pored zadobijenog ratnoga plijena, osim iz petine plijena
koja je odredena za potrebite kategorije.

1. O covjeku koji nesto pokloni (borcu) na Allahovom putu

Jjt j j^* A^> <*il : i^-mIi jjj J-*-i jP •*-*-> iji {$£ ^j^^ viiJl* ^j!^ ~~ A"\ T

863. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Se'ida ibnul-Musejjiba da je on upitaii o covjeku (borcu)
kojem se nesto pokloni na Allahovom putu (kojim ide u
dzihad), pa je odgovorio: "Kada stigne do vojnoga polja na
kojem se bitka odvija, tada to njemu pripada,"

1 14 Na arapskom jeziku 'serijjeh'. To je jedinica koja u svom sastavu
ima 400 i vise vojnika.

115 Svaki od njih je pored zasluzenog dijela dobio kao nagradu i
stimulaciju jos jednu devu.

282

Poglavlje o vojnim pohodima

Muhammed veli: "Ovo su rijeci Se'ida ibnul-Musejjiba,
dok je Ibn Omer, r.a., govorio: 'Kada stigne do mjesta Vadil-
kura 116 , tada to njemu pripada.' A Ebu Hanife i vecina nasih
pravnika kazu: 'Kada mu to (poklon) preda (i on ga preuzme),
tada mu to pripada (prelazi u njegovo vlasnistvo)."'

2. O grijehu Haridzija i o tome koliko je vrijedno drzati se

dzema'ata

jt isJLi ,j( j£- ***^i ji ■***■ s " ' i ^ ua l/- is£ ^J^' ^^ u j^ ~ A*\ £
&\ Jj-ij car : Jji uSy^ ■M-* l*f -^fif' *lf : ^jSi -M-

jjj» jiJJl j* Jj3j£ j»J>jsrt»- jjl* ^ i>Tj5!l Ojj>„ pAU«[ ^ j,i3u*ij
J jkj U-i ^y tM ^JLail J jki li-Si tffjJ ^i J-aJi J jkd V>j3l j* ,»4~Jl

864. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Muhammeda ibn Ibrahima, a on od Ebu Seleme ibn Abdur-
Rahmana, da je on cuo Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a., da govori:
"Cuo sam Allahovog Posianika, s.a.v.s., kako kaze: 'Medu
vama ce se pojaviti narod, vi cete svoj namaz potcjenjivati u
odnosu na njiliov, kao i svoja (dobra) djela u odnosu na
njihova. Ucit ce Kur'an, ali on nece prelaziti njihova grla.
Izlijetat ce iz vjere (islama) kao sto strijela izleti iz luka.
Gledat ces u vrh strijele, a na njemu neces vidjeti traga

116 Mjesto u blizini Medine.

117 Njegovo ucenje nece utjecati na njihova srca, umove, i postupke.

283

I

Muvetta' - Malik ibn Enes

(krvi), gledat ces u strijelin stap, a na njemu neces vidjeti
traga, a gledat ces i u gornji dio strijele i na njemu neces
vidjeti traga (upotrebe), a sumnjat ces i da li je na mjestn u
koje se strijela zabola ostalo traga."

Muhammed je rekao: "Mi sve ovo prihvatamo. Nema
nikakvoga dobra u suprotstavljanju imamu (halifi) i to ne treba
ciniti, nego se treba drzati zajednice muslimana,"

fa J^-j 6! : j** #\ J- gAu Uj^i ^ Ujs*1 - A"l°
. \i» j^Ji £%J\ U* J* ^ : Jtf (JL.J U* fa J~e

, «_-*, jAA\ Je\j&\> <uo Jrtl 4jS Up

865. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je NafT od Ibn
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Onaj ko
ponese (okrene) oruzje protiv nas, ne pripada nama (nije od

nas)."

Muhammed veli: "Ko okrene oruzje protiv muslimana i
upotrijebi ga s ciljem njihovog ubijanja, pa ko ga ubije, ne
podlijeze nikakvoj sankciji, jer taj, koji je svoju sablju okrenuo
protiv ljudi, time je dopustio da njegova krv bude dopustena .*'

fg'jtd *i\ : Jji 4-a-JLi j> Jrfw £? 4 ^s*- Jt afi U J^ ^ %j$ ~ AM

1 18 Svi ovi opisi ukazuju da im njihova dobra djela nece biti primljena
kod Allaha, dz.s.

119 Treba biti pokoran halifi, biti zajedno sa vecinom muslimana i
slijediti u tome plemenite prethodnike (ashabe).

120 Njegovo ubistvo je opravdano i samim tim dopusteno, a ubica ne
podlijeze nikakvoj serijatskoj sankciji.

284

Poglavlje o vojnim pohodima

866. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Jahja ibn Se'id
da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako govori: "Hocete 11 da vas
obavijestim, ill da vam govorim 121 o onome sto je bolje od
mnostva nafila-namaza i sadake?" Rekose: "Hocemo."
"Izmirivati ljude, i cuvajte se mrznje, jer ona unistava
(covjeka i njegova djela).' 1

( ftUJl J=5 ^b ) - r
3. O (zabrani) ubijanja zena

■fill Jj-»j Of : yS- jt\ jS- £3U Uj>f dUU \Jj&-\ - A%V

lM 0* ^3 ^ J&^ ^J^ sfy* 1 ^j 1 ** J 3 * J fcifj (|JL-iJ *->* iil (jbs

. OL-ollj iL~Jl

. jsisj sfjii jj\a of ki

867. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je u jcdnoj bici Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
ugledao ubijenu zenu. On je to osudio i zabranio ubijanje
zena i djece.

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa.
Nije dopusteno u bici ubiti zenu, niti oronulog starca, osim u
slucaju da zena bude ukljueena u borbu, onda je dopustena njena
likvidacija."

121

Ravija nije siguran da li je rekao obavijestim ili govorim

285

Muvetta' - Malik ibn Enes

4. O otpadniku od islama

»J& : J\J <LjI jp ^jliil JLP ji JU£ jt j3-jjl XP UjjsM dJJU Ujos-l - A%A
flj^-ts ^Ul jp dlLi ^jrf cji JJ j* ** A* ^j ^(JaiJ-l ^ ^*p ^ J^j
lilo ; J lis (W'SLjI -Liu _yiS" J*- j *Ju : Jl3 <? jy^ i>yw ^ *S'^P J* : J\3 j?
k,j *iip *iais %fl : «up <£)l ^j y>& Jl9 -tip U>j-as aLj^S : JlS ? aj *dbi3

,»-gJJl ill jrfl Jl £?TjtJ *-?&. *L«I tjA- V ^li ^*J AjJ JT flj*S*jJ?f_J — tf^j —

. dUJu ^l ^i <d=& ju^Ii a!Lj jlj kilii J ^Ju jl Jij

868. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur-
Rahman ibn Muhammed ibn Abd el-Karijj od svoga oca koji je
rekao: "Dosao je neki covjek kao izaslanik Ebu Musa'a 122 (el-
Es'arija, r.a.) Oraeru ibnut-Hattabu, r.a., koji ga je upitao
zivotu ljudi (u Jemenu), pa ga je on obavijestio tome, a
zatim ga Omer upita: 'Da li kod vas ima cudnih vijesti
(dogadaja)?' 'Da', odgovori taj covjek i rece: 'Covjek koji je
nakon islama postao nevjeriiik.' Pa sta ste ucinili s njini',
upita Omer, 'Doveli smo ga i pogubili', odgovori covjek.
Omer, r.a., rece: 'Da ste ga stavili u kucni pritvor tri noci i
svakodnevno ga hranili komadom hljeba, a onda ga pozvali
da se pokaje ne bi li to i ucinio i vratio se Allahovoj vjeri.
Allahu, ja to (njegovo smaknuce) iiisam naredio, niti sam tada
bio prisutan, a nisam 11 i zadovoljan vijescu koja je do mene
dosla.'"

122

Ebu Musa el-Es'ari, r.a., je u to vrijeme bio namjesnik u Jemenu.

286

Poglavlje o nosenju svile i zlata

Muhammed je rekao: "Ako imam (halifa) hoce, moze ga
ostaviti (odgoditi kaznu) tri noci ako se bude nadao njegovom
pokajanju ili ga za to zamoli otpadnik od islama. Medutim, ako
imam (halifa) ne bude stremio tome, niti ga otpadnik od islama
bude molio za odgodu kazne, pa naredi smaknuce koje bude
odmah izvrseno, i u tome nema smetnje."

V

5. Sta je zabranjeno nositi od svile i (svilenog) brokata

j\* <u* in ^pj ^jiy-i j, y>s. oi j*p jji jp gK \ij*\ ^uu u^f - An H

: Jtfj d*-Il ub xp ^ U sJjw, ib- ^tjj ^j 4JU. in ^ ill J^

«&' Jj-j *br f . Sy^ll J a3 j}b* y jfi m Lr _b \£\ : Jtf
IfcSj-f ill J^j b : JtflS ^ ^ J* Ja^ls Jl*- l$n ^Uj Up ill ^U
4l 1^1 yj. UUiJ l^JJ L^-Tl (I ^1 : JU ? cJ5 U jjUap *b- J cJ3 OSj

dli JT v^iJlj ^UaJij ^i ^ Of U~ii J*- Ji ^_ •* : .u* ja

869. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera da je Omer ibnul-Hattab, r.a., vidjevsi svileni komplet
koji se prodaje kod vrata dzamije' 23 , upitao: "Allahov
Poslanice, sta mislis kada bi kupio ovaj komplet i obukao ga

123

Poslanikove, s.a.v.s., dzamije u Medini

287

Muvettn' - Malik ibn Enes

petkom i kada ti dolaze delegacije?" "Ovo oblaci onaj koji
nece imati udjela (u nagradi u Dzennetu) na ahiretu",
odgovori (Poslanik, s.a.v.s.). Nakon toga je Allahovom
Foslaniku, s.a.v.s., stiglo nekoliko svilenih kompleta, pa je
Omeru dao jedan komplet, a on ga upita: "O Allahov
Poslanice, dao si mi ovu odjecu, a za 'Utaridov 124 komplet si
rekao ono sto si rekao?!" On (Allahov Poslanik, s.a.v.s.) rece:
"Ja ti ga nisam dao da ga nosis (oblacis)", pa ga je Omer
poklonio svome bratu po majci 125 koji je bio idolopoklonik
(musrik) i zivio u Mekki.

Muhammed je rekao: "Ne treba muskarac musliman
oblaciti svilenu odjecu niti nositi zlato. Sve to je zabranjeno i za
djecu i za odrasle muskarce. Nema smetnje u tome za zenske
osobe niti predstavlja smetnju da se to pokloni idolopokloniku
koji je na strani neprijatelja koji se bore protiv muslimana, ali mu
se ne poklanja oruzje ili oklop. To je stav Ebu Hanife i vecine
nasih pravnika."

6. O zabrani nosenja zlatnoga prstenja (muskareima)

fa Jj,-ij iitl : JlS jap j>\ jP jLo ji fa .LP UjoM iiiU Uj^i - AV *
: Jlii U-jj Up fa J-e fa J>-j {& <_j*i ^ \£\* J-^ Up fa J-p

J J I

Jt3 IJbf

f *} faj : JlSj axj fljM IJia j-J^ C^T y\

124 Puno ime covjeka koji je prodavao svilene komplete pred ulazom u
Poslanikovu, s.a.v.s., dzamiju je 'Utarid ibn Hadzib ibn Zurare ibn
'Adijj et-Teminii ed-Darimi, ashab.

125 To je Osman ibn Hakim, ili se radi mozda o nekom njegovom bratn
od majke po mlijeku.

288

Poglavlje o noSenju svile i zlata

870. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Ibn Omera, r.a., da je rekao: "Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je nosio zlatni prsten, pa je ustao (uzisao na minber) i
rekao: "Ja sam nosio ovaj zlatni prsten" 126 , pa ga je bacio i
rekao: "Tako mi Allaha, nikada ga vise necu nositi", pa i
ljudi bacise svoje (zlatno) prstenje."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo. Muskarac ne treba
nositi zlatni, zeljezni niti bakarni prsten, ali mu je dopusteno
nositi srebreni prsten. A nema smetnje u tome da zene nose
zlatno prstenje."

( «*) jt* 1*^3 JjtjJi ^&U J* j£ Jsr jll ub > - V

7. O covjeku koji prode pokraj sitne stoke drugog covjeka
pomuzc je bez njegovog dopustenja

pLij Up ill J-* &1 J^-*j 01 j*p jit j* ^3U Ujjf-t dUu Uj^l - A V 1
j~£* **s^ JP ^ ^^>-l fc-^t .Oil J* yyl 4-iU pf Jb-i o>^- V : Jli

dUi j« dJ^ti *i J *£ j*s> ji J* <lj 4 Jofo- ^u- y oj ill oTj i$jui y

12"

Prije nego sto je sisla objava o njegovoj zabrani

289

Muvetta' - Malik ibn Enes

871. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neka niko
od vas ne pomuze stoku drugog covjeka bez njegova
dopustenja! Zar bi neko od vas volio da mu se ude u ostavu,
polonie njegove hazne i preotme njegova hrana?! Njihove
liazne u kojima cuvaju svoju hranu su vimena njihove stoke,
pa neka niposto neko ne pomuze stoku drugoga bez njegova
dopustenja."

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog
hadisa. Nije dopusteno covjeku koji prode pokraj stoke drugog
covjeka da je imalo pomuze bez dopustenja njenog vlasnika,
Takoder, ako bi prosao pokraj palmovika ili vocnjaka na (cijim
granama) su plodovi, neka niposto nista ne uzima, i neka ne jede,
osim uz dopustenje vlasnika, jedino ako bude primoran na to " ,
onda moze jesti i piti, uz obavezu nadoknade vrijednosti
(konzumirane hrane ili pica) vlasnicima. Ovo je stav i Ebu
Hanife, Allah mu se smilovao."

127

Pravilo je da nuzda zakon mijenja, tako da mu je dozvoljeno nesto
od toga pojesti da utoli glad.

290

Poglavlje o posjeti nemuslimana Mekki i Medlni

8. O posjeti nemuslimana koji su sticenici islamske drzave
Mekki i Medini, te sta je od toga pokudeno

128

^s* a* h\ ^j j»* & : j»* j>\ o* & u ^ ^ U J^' ~ AVT
,lj ^^y *jJ"U aj*j-=i Jul it(5f4 fcli» M^ ^j*'j ^b ^jUiJ

. dU j .bu (i-i (Cp 1 -A*-' j£j

. £jjJ-l IJLA u/!i Sjij^- ^ U1~j» cf*l {/"** <^*

872. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera da je Omer, r.a., odredio vremenski rok od tri noci
krscanima, jevrejima i vatropoklonicima da mogu boraviti u
Medini, trgovati i podmirivati svoje potrebe, a nijedan od
njih se nije zadrzavao nakon toga (odredenog) roka.

Muhammed je rekao: "Mekka i Medina sa svojom
okoiinom su na Arapskom poluotoku, a do nas je stiglo predajom
od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da nece egzistirati dvije vjere na
Arapskom poluotoku, pa je Omer, r.a., zbog ovog hadisa
izmjestio one koji nisu bili muslimani s teritorije koja je bila na
Arapskom poluotoku."

128

Oni se nazivaju 'ehluz-zimmeh'

291

Muvetta' - Malik ibn Enes

J^Jl Tj*-ti 4* JW Alt I ^j ^lJai-l jj jaP dUi J*3 03 : .u£ Jl5

873. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ismail ibn
Hakim od Omera ibn Abdul- 'Aziza da je rekao: "Do mene je
predajom stiglo da je Vjeroyjesnik, s.a.v.s., rekao: 'Na
Arapskom poluotoku nece ostati dvije vjere.'"

Muhammed je rekao: "Omer, r.a.» je to proveo u djelo, pa
je dislocirao jevreje i krscane s Arapskoga poluotoka.

( dlli <y «j^ Uj aJ tr W 4~i# j^ JrjJl pA, J*-J\ s_jb ) — ^

9. Pokudeno je da covjek podigne drugog covjeka s njegovog
mjesta kako bi on na njega sjeo

ii\ Jjh-j i»l : U^p &\ -s»j y& jjl jf- *iU \jj^\ dUU Uj^l - AVS
. AJ ^-As^i A_~b£ j* J^^ 1 p^""' &?k y ' Jj*i ^ •J-" J ^ *"' iJ-0

qa 4*-ij A>-t tJub *^a d\ JLdl J*"^ ^jJLi; *$ . i#fo 1X4 j : J^d J\i

. aJ j*i^L c A-*l£

874. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio: "Neka
niko od vas ne podize covjeka s njegovog mjesta kako bi on
na njega sjeo!"

Muhammed veli: "Mi postupamo u skladu sa ovim
hadisom. Musliman to ne smije ciniti svom bratu (po vjeri),
podizuci ga s njegovog mjesta da bi on zauzeo njegovo mjesto."

292

Poglavlje o rukji

C JJ *A ) - \

10. O rukji

12<)

J& J>a ^ U b\ : aj** ,£fj!^f J-*-» jj ^ U^f diiU Uj>( - AVO

U(s ill jTi j* a if Uj jTyil J J if U ^jib ^t *$ . Jb*-fo 1J4j : -U* J I*

. <U ^jj l>T ^fcrt }U f"*f j* Jj«y "si olf u

875. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn
Se'id: "Ispricala mi je 'Amra da je Ebu Bekr usao kod Aise,
r.a., koja je bila boles ita, a jevrejka je lijecila rukjom, pa joj
on rece: "Lijeci je kur'anskom rukjom!"

Muhammed je rekao; "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje
da se koristi (uci) rukja iz Kur'ana, ili ona u kojoj se spominje
Allah. Medutim, nije dopusteno lijecenje rukjom koja sadrzi
nerazumljiv govor."

j* 5jjP j! Oj^f jL-j jj OUJLi Jl -L*-" jt (jdl Uj^-E iiUU Ujj^t - AV\
^\si : *X*»j aJp *Sti ,^U> 4Ul J^-ij <d JUS j*)i <u ji ij^f Jii ^jCj (*^>

.JUj •&! jTi ja cJlf til UiL 4-SjJ^ iSy *$ - «i^-& <4j : -Urf Jlfl

876. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Sulejmana ibn Jesara, da mu je ispricao 'Urve ibnuz-Zubejr
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., usao u kucu Ummu Selenie,

129

Rukja je ucenje kur'anskih ajeta i dova prenesenih od Poslanika,
s.a.v.s., s ciljem lijecenja.

293

Muvetta' - Malik ibn Enes

r.a., a u kuci se nalazio djecak koji je (zestoko) plakao.
Ukucani su rekli da je u pitanju neciji urok ukoni, a Allahov
Poslanik, s.a.v.s., upita: "Zasto mu ne proucite rukju protiv
uroka oka?"

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Smatramo da
nema smetnje da se uci rukja ako ona sadrzi spominjanje i
velicanje Allaha, dz.s. (zikrullah)."

^ ji fa j& j» y& 'S\ : ii-a* ji J*ji ttj**f dAJu bj>i - AW

<&i Sjiu ijet : JJj C*ly> ft-) dl~»-! **~^ : f^J M* & ] <J-* ^ J J* - J
JUt <u yT jju Jji jfJi yj Jtf" U il vJ>ilJ dUi ci*is ^iUji,/ tfjJl j

877, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jezid ibn
Husajfe od Omera ibn Abdullaha ibn K'aba es-Selemija, koji je
prenio od Nafi'a ibn Dzubejra ibn Mut'ima da mu je pricao
Osman ibn Ebil-As da je on otisao Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., i nadalje kazuje: "a obolio sam od bolesti koja me je
gotovo dokrajcila, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
'Prijedi svojom desnicom sedam puta (po mjestu koje ti
izaziva bol) i reci: Utjecem se Allahovom snagom i moci od
zla koje me zadesilo', pa sam tako i ucinio, a Allah je od
mene uklonio ono (bol) sto sam imao, pa jos uvijek to (taj
nacin lijecenja) naredujem svojoj porodici i drugima."

294

■=

Poglavlje o pozeljnosti optimizma

11. O pozeljnosti optimizma i lijepim imenima

iptiii Jl3 j^JLij U* *iii ^^^Utf jrfl) 01 JUud j> ^ Ujj>l dUU lijof-l - AVA
: JlS 5y J JU3 ? dk"l l» : <t) JliS Jjtj ftliti ? SiLJl ala t-Jji ^ : ajl*
u/ : J\3 ? dim U :<d Jtfa Jjtj fia ? JiUl sJia i_j£ ^ : Jtf f ^U^-l
: Jtt ? iU-t U : JUS jjs-T j»la3 ? aSLJI sJLa i_J£ j* : J\5 f U J*\ : JV3

878. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitao u vezi sa steonom devom:
"Ko ce pomusti ovu devu?" Jed an covjek je ustao i on
(Poslanik, s.a.v.s.) ga upita: "Kako se zoves?" On mu
odgovori da se zove Murre (gorak). Poslanik, s.a.v.s., mu
rece: "Sjedi." Zatim Poslanik, s.a.v.s., ponovo upita: "Ko ce
pomusti ovu devu?" Ustade drugi covjek i on ga upita:
"Kako se ti zoves?" Covjek odgovori: "Harb (rat)." Poslanik,
s.a.v.s., i njemu rece: "Sjedi." Zatim opet upita: "Ko ce
pomusti ovu devu?" Ustade treci covjek, a Poslanik, s.a.v.s.,
ga upita: "Kako je tebi ime?" On odgovori: "Je'is (zivi)", pa
mu Poslanik, s.a.v.s., rece: "Pomuzi!"

( Uj13 t-Jj-XJl t-Jb ) — 1 t

12. O pijenju u stojecem poiozaju

j^Lmj 4-1* *ul J*? ^i\ £jj i£jlp t)f ljV§J& J> ( u j5>> ^^ Ujj^-T - AVa

879. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
Aisa, r.a., Vjerovjesnikova supruga, i S'ad ibn Ebi Vekkas,

295

Muvettn' - Malik ibn Enes

r.a., nisu smatrali smetnjom da covjek pije u stojecem
polozaju.

. ULS Jjjj-ij IjilT *£*■ Jto ill ^j lJUp ^5
i«Uilj 4i»y jl Jji jJ*_j . L-»b WIS i_Jj-iJl j^y *iJ , i^-U iJUj : JUrf Jl3

880. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je onaj koji me je
obavijestio da su Omer ibnul-Hattab, Osman ibn 'Affan i
Alija ibn Ebi Talib, r.a., pili u stojecem polozaju.

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo kao ispravno.
Smatramo da nerna smetnje da se pije u stojecem polozaju, a to
je stav i Ebu Harrife, kao i vecine nasih pravnika, ,,lj(1

( teul\ SjT J ±Jj£l\ i-jLi ) — \f
13. O pijenju iz srebrenoga posuda

X* jt AUl JL* j* y& jj ill .LP jt Ojj jP <OU Uj^l dHU Uj^l - AA^
j*jjl r-jj aJU ^ jP 4* ill ^pj Ji'UiJl /; ^i jh tj- 3 "^
SjT J sJj^j t^iJi uj : (J\5 <|l-ij "Up ill (^U* ^i 01 Jl-j <lIp i>' t,^

130 Ipak, ovdje treba naglasiti da je ljepse, pozeljnije i zdravije piti
sjedeci, jer je praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bila da je on
pio sjedeci, kao sto to spominje Ibnul-Kajjim u ^Zadul-me'adu".

296

Poglavlje o jedenju i pijenju

881. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Zejda
ibn Abdullaha ibn Omera od Abdullaha ibn Abdur-Rahmana ibn
Ebi Bekra es-Siddika, r.a., a on od Ummu Seleme, r.a.,
Vjerovjesnikove, s.a.v.s., supruge, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao: "Zaista ee se onome koji pije iz srebrenoga posutia
sipati dzehennemska vatra prilikom cega ce se cuti zvuk
prolamanja (vatre) njegovom utrobom."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Pijenje iz
srebrenog i zlatnoga posuda je pokudeno djelo, (blisko hararnu,
mekruhi tahrim), a smatramo da nema smetnje ako se
upotrebljava posuda koja je posrebrena (ili presvucena srebrom).
Ovo je stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika.' 1

( ^jyJb JfH\j <->jJl3\ Wlj ) - Vt

14. Pijenje i jedenje desnom rukom

$i ill J-P jp ill JL-P jj j^j (_jl jP lj^ ji\ \}jf-\ dUU \ij^\ - AAT

<u-<w jTUi *^*J^-' J5*f lij : J 13 *L-j <lJp ill J** ill Jj->j b\ y>s-

. dJU^j t-Jj-iaj AjU_ij Ji\ Jlk_iji jU *u_w i-jjJuJj

. &p j-» 111 JU-jj u^j ^ j 4JUij JSX 01 iJba ^ . Jb>^U 4jj : ju^ Jl3

882. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Ebu Bekra ibn 'Ubejdullaha, a on od Abdullaha ibn Omera, r.a.,
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada neko od vas bude
jeo, neka to cini desnom rukom i neka pije desnom rukom,
jer iejtan, uistinu, jede i pije svojom lijevom rukom.

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa.
Coyjek ne treba jesti lijevom rukom, niti piti lijevom rukom,
osim u nuzdi (bolest, nemogucnost koristenja desnice i si)."

297

Muvetta' - Malik ibn Enes

15. O covjeku koji pije, zatim doda (posudu) onome sa svoje

desne strane

k jj-ij of ■. diiu jj jJ je ^i^ & b^i dUu u^i - aat

883. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Enesa ibn Malika da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
doneseno kiselo mlijeko pomijesano s vodom. S njegove
desne strane je sjedio neki beduin, a s njegove lijeve strane je
sjedio Ebu Bekr es-Siddik, r.a. Allahov Poslanik, s.a.v.s., se
napio mlijeka, zatim je dodao (posudu s mlijekom) beduinu, a
onda je rekao: "Desnom, pa (opet) desnom."

Muharnmed je rekao: "Mi ovako postupamo."

^Jl 01 : ^JpUi Jbu jt J4-1 jp f jb- y) Uj^-i dUU Uj^l - AAi
^yA a jL-i jpj f$* *yj jPj *a Oj^i v^ J' (t-^-i Up Al ^
4JL* jjt-Ay j»j( *tf Aij ** : JtfM ^j* UaPl jl J J JiW : j»^*U JUS

. aju J ,|JL»j Up 411 Ju? Al Jj-ij a^S : J\3 IJ»-f

884. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebu Hazim od
Sehla ibn S'ada es-Sa'idija da je Vjerovjesniku, s.a.v.s.,
donesena posuda s picem (kiselo mlijeko), pa se napio. S
njegove desne strane je bio djecak, a s lijeve strane odrasli
ljudi (poznati ashabi, r.a.), pa on (Poslanik, s.a.v.s.) rece

131 Tj. dodaj posudu s mlijekom onome s tvoje desne strane i tako
redom neka svaki dadne onome koji je s njegove desne strane.

298

«

Poglavlje o jedenju i pijenju

djecaku: "Da li mi dopustas da ga (prvo) dam ovima?" On
odgovori: "Ne, tako mi Allaha, nikome necu dati prednost
svoga pijenja (neposredno) iza tebe." On (Sehl ibn S'ad)
kazuje: "Pa mu Allahov Poslanik, s.a.v.s., preda (posudu s
mlijekom) u njegovu (djecakovu) ruku."

16. Vrijednost odazivanja na poziv

M Jj-ijj jl : j** jjI jp £SU Uj>i .iUU Uj^l - AAo
. \J>Ui a*J j J| fT-b-f ^i lil : JH (,1-j U* ill ^

885. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada neko
od vas bude pozvan na svecanost povodom vjencanja

132

(svadbu), neka se odazove!"

r^ 1 a* ^^ o^ ^"^ ^^ U ^ - AA1
1 Si fi*k ^uUt j«Sj : J_ji jlT Ait

886. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je on govorio: "Ruzna
li je svadba na koju se pozivaju bogati, a zapostavljaju
siromasni. Ko se ne odazove na poziv (da prisustvuje svadbi),
suprotstavio se Allahu i Njegovom Poslaniku (pocinio je
grijeh)."

132 Ovdje se podrazumijeva prisustvo na svadbama na kojima se ne
krse Allahovi propisi.

299

Mnvetta' — Malik ibn Enes

&\ ^j dilU j> ^Ji jp. iwJOo jfr jt ill xs- ji (jl^wil Uj^f diiU tijji*1 — AAV
rt*u« ^Uk Jj JLij Up in JL* i»l Jj-»j tei U»l> Ol : Jji Aswr* : Jl9 *p
Jj-0 j! ^j** j* 1 *^ 1 ^ ii! (^J ^ *"' J^ ^ J>*J £* C-*ii : ^ J IS
ill J_^-»j ^-i 1 ^ : (j**l J^ ^ U ^/*j j*- 1 J* Ijs^ f^J '^ ^ ^j^ **"

887. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn
Abdullah ibn Ebi Talha koji prenosi da je cuo Enesa ibn Malika
da govori: "Zaista je neki krojac pozvao Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., na jelo koje je napravio, pa sam otisao zajedno s
Allahovim Foslanikom, s.a.v.s., na to jelo. Domacin je
Allatiovom Poslaniku, s.a.v.s., primakao jecmeni hljeb i
corbu u kojoj je bilo tikve." Enes nadalje kazuje: "Vidio sam
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je s rubova posude kupio
komadice tikve i od tada sam je i ja zavolio."

j> j-jl c^& : J\S Wifc (ji j; *»l JLfr j* Jbwl Ujs^l dAJU \jj^\ - AAA
M Jj-dj CJj^> CjiC JUl : «JUi fi 4*di> y\ JlS : Jji AiS> &\ ^j (iUU

*» : cJls" ? s.^> j» lid& J^s ^jJrl U «J>j*f VUj? |»JUj Up M JLo
^Jj C-£ 4u<0 jf *ua*H JJ*-I C-aJ jf lA Ijl2" OJW jf jyti ja Usljll CJTj^lJ
O^rji aj c-aii *JLij Up ill ^^Le ill Jj-»j <jl i^i-jji f S ^ . Ja*- i ts^jj
J Jlas .ig.ifr c~(fcis ,j<(LJi <i*»j j^bwil J t-Jlr *Uij Up ill ^^Le ill Jj-*j
»Ukj : J las : JlS **j : cil ? 4^JLb jji liLLijil : *i-»j Up ill L? U? joji Jj-<j
^jy C^UaJlS : JlS IjrfjS : 4*a jl JUj Up ii JU> ill Jj-»j J^* (•* : ^*^ ^
4ill J_^-*j «.br -Ai *JL> *l \j : isUi» jj! JlaS iUj^lS 4*di> ^! Jl C-«rj jf *$>Jb
: cJlas V *— si t_a-T *^o.i<ki U AUkSi ja Ujlp ^-J j ^U)b U->j Up 4Ul ^U>
JUj aJp h>\ lS U> ill Jj-jj jjS) jy 3*Jt jjI jUaJls : JlS Up? ^j-"jj Al

300

Poglavlje o jedenju i pijenju

■u yiti : J\S jjM dUJb Os.1^ iij^p U »Juu fi U l -Jjb JLij aJp ill ^Lo
J_^m»j (JVfl <* <usil3 li ~&s- *_L> *i Oj-apj CJ39 *J-*>j *u!p ill ^gL/i ill Jj-ij
ijlTii ^J. Oite s^i*) Oajl : J\3 f J_^fc 0? ill «.U U <lj JLij <Up ill J*p ill
: J\s tf \yr _f~ f Ij*-* 1 Jj*" IjJS"^ *i Dili s^pi*! Jiil : Jl9 ^ 'j^j^ f 1 j*r* 1 iJ*"
ijlTts *i jits Sj^jJ JJb'l : J 13 j? IjK-j* f lj»«-i ^ ^i* ** oils e^iaJ OJLSl
Oj««-i *Aj ij*-ij *^* Pj^ 1 J^* 1 t&~ *j— *J oJiJl : J\i e ^y?/* f 'j*^ (3*"

*ij juuIi ojP-aJi l--^ oi J^j^ ij*^ ■ &£ '-Mj : J-*^ J^ ■ *^j ^y^ y

888. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Ishak ibn
Abdullah ibn Ebi Talha da je cuo Enesa ibn Malika da govori:
*'Ebu Talha je rekao Ummu Sulejmi: 'Cuo sam glas Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., u kojem se primjecivala nemoc i ja sam u
njemu prepoznao glad, pa imas li nesto (od spremljene
hrane)?' Ona odgovori: 'Da\ pa je iznijela komade jecmenog
hljeba i zamotala ih u dio svoje mahrame i snazno ga
gurnula pod moju ruku, a drugi dio mahrame je prebacila
preko mene (da me zastiti od vreline sunca), zatim me je
poslala Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., kojem sam to odnio.
Zatekao sam ga kako sjedi u dzamiji u drustvu s Ijudima, pa
sam im se prikljucio, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., me upita:
"Da li te je poslao Ebu Talha?" Ja mu odgovorih: "Da", a on
me (ponovo) upita: "Poslao te s hranom?" "Da", odgovorih
mu. Tada Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece onima koji su bili s
njim: "Ustanite!" Enes nadalje kazuje: "Otisao sam prije
ii j i h i zatim se vratih do Ebu Talhe kome sam ispricao (Sta se
desilo), a Ebu Talha rece: "O Ummu Sulejma, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., nam dolazi s Ijudima, a mi nemamo
dovoljno hrane da ih nahranimo, pa sta cemo?" Ona
odgovori: "Allah i Njegov Poslanik, najbolje znaju." Ebu
Talha se zaputio u susret Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pa su
njih dvojica usli (u Ebu Talhinu kucu, dok su ostali posjedali

301

Muvetta' - Malik ibn Enes

kraj ulaza), a Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: "O Ummu
Sulejma, sta si spremila?" Ona donese onaj hljeb, a Allahov
Poslanik, s.a.v.s., naredi da se on izlomi na man je komade,
dok je Ummu Sulejma iscijedila maslo iz posude (od koze) i
pomastila taj hljeb. Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
izgovorio (uceci dovu za bereket u toj hrani) ono sto je Allah
htio da izgovori, a onda je rekao: "Pozovi desetak ljudi neka
udu", pa im je dopustio da udu (u kucu) i jedu sve dok se nisu
zasitili, a potom izasli. Poslanik, s.a.v.s., rece: "Uvedi drugih
desetak", pa im je on dopustio da udu te su jeli dok se nisu
zasitili, a onda su izasli. Poslanik, s.a.v.s., ponovo rece:
"Pozovi ponovo desetak novih", pa im je on dopustio da udu
te su jeli dok se nisu i oni zasitili, a potom su izasli. Poslanik,
s.a.v.s., po cetvrti put rece: "Uvedi opet desetak drugih", pa
im je on dopustio da udu te su (i cetvrta grupa ljudi) jeli dok se
nisu zasitili, zatim su izasli. Poslanik, sa.v.s., opet rece:
"Pozovi jos desetak njih", pa su tako svi prisutni jeli i zasitili
se, a bilo ih je sedamdeset ili osamdeset (odraslih) ljudi."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Veoma je
preporuceno da se covjek odazove na javni skup (svecanost) na
koji je licno pozvan, i ne bi trebao izostati, osim zbog
opravdanog razloga. A ako se radi o privatnom pozivu, ako hoce
odazvat ce se (i to je pozeljno i preporuceno), a moze da se i ne
odazove na taj poziv (all to nije pozeljno, posebno ako smatra da
ce mu onaj koji je uputio poziv zamjeriti).

j^j jis : Jtf SjejA ^ ^p ^H\ ^ i\i$\ jA Uj^f cUt* u^i - AA*

. i*jjSU JlT Wdl fUfcj Will LJlT &ti\ fUls> : (JUj U* M J-e ill

889. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je rekao: "Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Hrana pripremljena za dvojicu
dovoljna je za trojicu, a hrana pripremljena za trojicu
dovoljna je za cetvericu."

302

■1

Poglavlje o vrijednostima Medine

17. O vrijednostima (fadiletima) Medine

*il| UljPl 01 : jSji 0-P ^ ^\*- jfr y&ll j» J*£ Uj^-l ilJLi Uj^-t - A^ »
Jj-ij J,i tbjj iyjdb dlPj 4»M jC f$~> % i'i ^P jj-tj "U^ *«l ^U> ill Jj— ij

890. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed
ibnul-Munkedir od Dzabira ibn Abdullaha, r.a.. da se neki beduin
zakleo na vjernost Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., zatim ga je
pogodila groznica koja se pojavila u Medini. On je dosao kod
Alia novo g Poslanika, s.a.v.s., i rekao mu: "Oslobodi me
zakletve koju sam ti dao", a Aliahov Poslanik, s.a.v.s., je odbio
to uciniti. Nakon izvjesnog vremena je ponovo dosao i rekao:
"Oslobodi me zakletve koju sam ti dao", a Aliahov Poslanik,
s.a.v.s., je to ponovo odbio uciniti. Nedugo zatim je opet dosao i
ponovio zahtjev rekavsi: "Oslobodi me zakletve koju sam ti
dao", a Aliahov Poslanik, s.a.v.s., je to po treci put odbio
uciniti. Potom je beduin napustio Medinu, a Aliahov Poslanik,
s.a.v.s., rece: "Zaista je Medina poput mijeha, uklanja jalovinu
(otpad), a isijava metal."

( v-^ 1 s-^ ^ ) - ^ A
18. O drzanju psa

*jr> <d ijJ-l Jjjj ji ^Ljl Jt la— a?- ji Jbjj Uj^-l CJJU Uj^M — A^\

303

Muvetta' - Malik ibn Enes

*ttl Jj-*j c-** - : Jli Jb?-*il <_jU J^p _jaj 4*» UiUl OJt4 j»JLij <Up ill ^jLp
rtJUp j* jdi iPj-is II j \pjj <u ^*j V Uf ^i j^ : Jj* (t-L-j *J* ^ l ^
? pJLij 4Jp ill JL? ill Jj-»j ^ (Jus o*ff» CJI : cJl : J^ . JsijjS f jj JT

. 4^1— li \jjt i_jjj 4^*£ii *_jjj ^J : J*5

891. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jezid ibn
Husajfe da mu je prenio Es-Saib ibn Jezid da je cuo Sufjana ibn
Ebi Zuhejra, a on je bio iz Senue i ashab Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., da se obraca ljudima koji su bili s njim ispred ulaza u
dzamiju: "Cuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako je rekao:
'Ko bude drzao psa nemajuci potrebe da mu pazi na usjeve
niti na stoku, svaki dan ee mu biti umanjen jedan kirat od
njegovih (dobrih) djela. Saib je upitao Sufjana: "Da li si ti to
(uistinu) cuo od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.?" On odgovori:
"Da, tako mi Gospodara K'abe i Gospodara ove dzamije."

Muhammed je rekao: il Pokudeno je drzati psa od kojeg
nema neke koristi (za covjeka). A §to se tice psa koji cuva usjeve
ili stoku, ili se radi o lovackom psu, ili o psu koji cuva kucu,
nema smetnje da se te vrste pasa koriste.

, djjJ^ty ^j£S\ J ^l^Jl C-Jl J-a>S (►JL'j -Up ill ^b? ill Jj->j

133 Odredena kolicina koju jedino Allah, dz.s, 7 zna, po misljenju nekih
komentatora, a drugi kazu da je kirat spomenut u drugim hadlsima
u kojim se navodi da je on priblizno srazmjeran brdu Uhud.

304

^

Poglavlje o vrijednostima Medine

892. Obavijestio nas je Malik od Abdul-Melika ibn
Mejsere, a on od Ibrahima en-Neha'ija da je rekao: "Allahov
Poslanik, s.a.v.s.. je dao olaksicu ukucanima cija kuca je na
os a mi (daleko od dnigih kuca) da mogu drzati psa."

Muhammed veti: "Ova vrsta psa je predvidena za cuvanje
(kuce)."

£&\ j* : Jlfl j>& ji ill JLP jp jLii j> ill JLfr lijjss-f *ilJU Uj^-I - A^f
. Oltijfti ajj Jf «lLp j* jflij -bjU> jl 3-AU l-JS* II | - US'

893. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Abdullaha ibn Omera, r.a, da je rekao: "Ko bude
drzao psa, osim za cuvanje usjeva ili za cuvanje stoke, svaki
dan ce mu biti umanjena dva kirata od njegovih (dobrih)
djela."

19. O zabrani lazi, loseg misljenja, uhodenja i prenosenja

tudili rijeci

AUt Jj-jj 0? : jL-j ji »Uop jP *JLi ji &\jLp Ujj^l dDU Uj*>l - A^ t
ill Jj-jj J\5 ? rjfjjil t-jJiSl ill Jj-»j U : J Us Jjt j -dU JL»j a^Ap ill ^gLff
Jls JjSlj U»j*i : iii Jj**j b JUS w)iS3l J jp- *$ : JL»j aJp ill ^J^

. dJlp ^Lar *i : JUj aJLp ill ^^ ill Jj-»j

J wJJ&l £-rj 01? JjA "Jlj J*- J i-lj&\ J j> II . Jb*ti liij : JU# J 19
V 01 ljsrji I jgj ioikfl dL>t ^ j! (iLuii jP «jy 01 3jLs»-1j AJLfl^ Ji i.^

305

Muvetta' - Malik ibn Enes

894. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Safvan ibn
Sulejm od 'Ata'a ibn Jesara da je Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
neki covjek upitao: "Allahov Poslanice, da li mogu slagati
svojoj zeni?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu odgovori: "U lazi
nema dobra." Covjek ponovo upita: "Allahov Poslanice, a
ako bih joj obecao i samo to jezikom kazao (nemajuci namjeru
to i uciniti)?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu odgovori: "Nemas
grijeha u tome." 134

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo ono sto je u ovom
hadisu receno. Nema nikakvog dobra u lazi, bila ona u sali ili
ozbiljno. Laz se moze tolerisati samo u jednom slucaju, a to je da
uz pomoc nje od sebe ili svoga brata (muslimana) otklonis
nepravdu, a mi se nadamo da u tome nema nista lose.

ittl J^->j 61 : ijijA j,} jf- £j*SM j* aUjJl jjI Ujiflf-t tillU lijjss-t - A^o

895. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Cuvajte se (i klonite se) sumnjicenja, jer je
sumnjicenje najlazniji govor, i ne uhodite jedni druge i ne
nadmecite se jedni s drugima (zeleci se time oholiti), ne
zavidite jedni drugima, ne mrzite se, ne okrecite leda jedni
drugima i budite, o Allahovi robovi, jedni drugima braca!"

134 Razlika izmedu lazi i obecanja je u tome sto je laz nesto sto je
proslost i svrsen cin, a obecano se moze desiti, ili se ne mora desiti
u buducnosti.

306

Poglavlje o prosjafenju i uzimanju sadake

iiii Jj-nj j* 3jjy> (jj> j* pj*^ 1 j*- ^jJl y) ^>j?"\ ^^» Uj^-f - AH*\
ie-y «,VjA ^ti i^Jtil u^T^' J* j*^ j-Si ^ : JlB Ait j|JL»j aJ* M l J*e

896, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Jedan od najgorih Ijudi je dvolicnjak koji kod
o\ ih dode jednoga lica, a kod onih drugoga lica."

( SsXaIIj 3JL-JL1 j£ lJU*=_-^I Ob ) - Y «
20. Suzdrzavanje od prosjacenja i uzimanja sadake

•W*-" jt 0* lT=^ ^J* i£ ^^ O* "-r^ &' ^J^' ^^ ^J* 8 ^ - A^V

j> j» l^JUP j& U : JUS 8JU* U JUM (jj?- *Alk*lS o^Li ,p «jt\JoPld a^lU

897. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Ata'a ibn Jezida el-Lejsija, a on od Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a.,
da je jedna grupa ensarija trazila od Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., da im udijeli, pa im je on udijelio, zatim su ponovo
zatrazili da im udijeli, pa im je udijelio, i ponovo su zatrazili
da im udijeli, pa im je udijelio, sve dok mu nije nista ostalo,
pa on rece: "Sto god kod mene bude od dobra, ja ga necu
kod sebe ostavljati i od vas skrivati. Onaj ko se ustegne od
trazenja (prosjacenja), Allah ce mu dati nafaku (koja ce mu
biti spas od ponizenja), onaj ko zatrazi da bude neovisan od
ljudi, Allah ce ga uciniti neovisnim, a onaj ko se pokusava
strpjeti, Allah ce ga uciniti strpljivim. Nikome nije dato vece
i bolje dobro od strpljivosti.

307

Muvetta' - Malik ibn Enes

iii J_^> oi : 9j>t Bbf oi ^& ^i ji in jlp Uj^-i (iUu Uj>i - a^a

« jaall jj* (J*- *JL-ij "*9^ ^ t ^* e ' **>' (Jj— *j> v* 3 ** : (J^ SSJUali j^ flj**l

^JLj JjtjJI : <JV3 * slut j*Js 01 Ap-_j J <_•&*) 1 4j ^J/v \£ O^j *p-j J
If j J gdUb. 1! U «uJa*l *Ja*l Olj gti C-»jT 4»u» 01? <0 ^j J £L*j "tf U

. ioj! u-s- ^ diiU ** : jar jit jua *l

,*Jl 01 t5jJ lilj . L* ASJUaJl j* Ja* 01 Jk& *i : X** J\3
. lp a\h*H IjjAS OlT j) j U* 0\S* Jarjil 0^1 dili Jtf ^j «J* ill J-*

898. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr da mu je otac prenio kako je Allaliov Poslanik,
s.a.v.s., odabrao covjeka iz plemena Benu Abdul-Eshel da
prikuplja zekat. Nakon sto se vratio (obavljenoga posla),
zatrazio je (od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.) da mu (plati
vecirn brojem) deva prikupljenih na ime zekata (od
zasluzenoga broja grla na koja ima pravo kao placu). Allahov
Poslanik, s.a.v.s., se toliko zestoko naljutio, da su mu se
tragovi ljutnje primijetili na lieu, a in ace bi se ljutnja
primjecivala na njegovom lieu i u njegovim ocinia koje bi se
zacrvenjele, a zatim je rekao: "Ovaj covjek me pita za ono
sto ne pripada ni meni ni njemu, pa ako bih ga uskratio za
to, a ja ne volim nekome nesto uskratiti, a ako bih mu to dao,
dao bih mu ono sto ne pripada ni meni ni njemu." Covjek
rece: "Nikada ti necu traziti da mi od njega (zekata) das."

Muhammed je rekao: "Nije dopusteno da se od zekata daje
nekome ko je imucan. Mi smatramo da mu je to Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao, jerje taj covjek bio imucan, a daje bio siromaSan,
dao bi mu (od prikupljenoga zekata)/'

308

Poglavlje o zagovorniStvu

21. O covjeku koji salje pismo i zapocinje ga spominjanjem

imena primaoca

: a& -fill ,-fej j*p jj <fiil J-p jp jUji jj -fill jlp Uj^i dJJu Uj^-1 - A^
4ju Uf («?-jJl j^-jJl -fill *— j : t_^& rtJuLj tiUll JL* ,^»jll jy»t J[ s^-sT Ail
ill iLJl Jl3*f ^jL3 iU* f"jL- j*P ji ill JL* ja jjajll jy»f dlAll JLP <fill JLmI
ill Jj«dj Si-ij -fill Si-» JLp AplJaJlj «-*_Jb ill jiij _jA "ifl Jl 11 ^JUl

. c..«Ja.-L.«i U.J ^-Lvj -uAp ill ^Ls

899. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je on poslao pismo
vladaru pravovjernih Abdul-Meliku, kojem se zakleo na
vjernosl i napisao: "IT ime AUaha, Milostivog, Samilosnog, a
zatim: Allahovom robu Abdul-Meliku, vladaru
pravovjernih, od Abdullaha ibn Omera. Selamun alejke.
Zahvaljujem Allahu pored kojeg nema drugog boga osim
Njega i tebi izrazavam poslusnost i pokornost u onome sto je
Allahov zakon i praksa Njegovog Poslanika, s.a.v.s., onoliko
koliko sam u mogucnosti."

Muhammed je rekao: "Nema smetnje da covjek prilikom
pisanja svom prijatetju dadne prednost spominjuci njegovo ime,
pa onda svoje.

309

Muvetta' - Malik ibn Enes

. v^ 1 J *-»& lM V"^ J*^ 1 [•% OU j"^ *^J :JL ** J 1 *

900. Prenosi Abdur-Rahman ibn Ebiz-Zinad od svoga oca,
a on od Haridze ibn Zejda, da je Zejd ibn Sabit, r.a., napisao
(pismo) Mu'aviji (u kojem je stajalo): "U ime AHaha,
Milostivog, Samilosnog. AHahovom robu Mu'aviji, vladaru
pravovjernih, od Zejda ibn Sabita."

Muhammed veli: „Nema smetnje u tome da covjek prvo
spomene ime svoga prijatelja prije negoli sto spomene svoje ime
u pismu,"

22. O trazenju dopustenja za ulazak

4»1 Jj-»j t)1 : jL-j ji s-UaP j* pJm jt J\jLp \ij&* di)U" Uj%>) — S * \
(•* : J^ ? it*' (^* t>its-*f ill J_^-j U : JUS Jarj <dU" ^JLtj aJp <&1 ^^Le
ill Jju-ij Jll l^Jbtf y] : J\s l^Jp OiLol : Jl3 c-Jl J Ifju yi : JjtjJi JV3
. Lj-A* JiU-jlB : Jlfl *tf : Jl5 ? 4j\jjP Ubly fit t-j£f : ^ j <Up ill J*s

.u>yij ^jj* j! j^ 1 *£*' ?j&

901. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je SafVan ibn
Sulejm od 'Ata'a ibn Jesara da je neki covjek upitao Allah ovog
Poslanika, s.a.v.s.: "AHahov Poslanice, da li cu trazi ti
dopustenje za ulazak kada se radi o mojoj majci? AHahov
Poslanik, s.a.v.s., odgovori: "Da." Covjek rece: "Ja stanujem
s njom u istoj kuci." "Trazi dopustenje za ulazak kod nje",
rece mu Poslanik, s.a.v.s. "Ja je sluzim", dodade covjek. "Zar
bi je volio vidjeti obnazenu?!", upita ga Poslanik, s.a.v.s.
"Niposto", odgovori, a Poslanik, s.a.v.s., mn tada rece: "Zato,
trazi od nje dopustenje za ulazak.' 1

310

Poglavlje o zagovomiStvu

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog
hadisa. Trazenje dopustenja za ulazak je lijepa (i preporucena
praksa), i covjek treba zatraziti dopustenje za ulazak od svake
osobe u ciji mu avret (dijelove tijela koje je obavezno pokrili)
nije dopusteno gledati."

23. O slikama, zvonu i sta je od toga pokudeno

j* a_^ f\ J,jj» -r lji-1 jP ill JLP ^ (It- j* jiU Uj>f iiiiU UjjsM - * • Y
"S jUjSf l$J ,jjJl j«Jl : Jti) JL*j aJp Jit ^^gLo ill Jj~>j t)' : i-r- ^l

. jJbJi <u jJu jjS! <— JjJ-i J iilJi tSjj Ifijrj : a** J\j

902. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od
Salima ibn Abdullaha, a on od El-Dzerraha, sluge Ummu
Habibe, koji prenosi od Ummu Habibe, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Meleki ne prate karavan u kojem se
nalazi zvono."

Muhammed veli: "To (ta zabrana) se odnosi na ratno
stanje, jer se njime upozorava neprijatelj, (pa se izgubi prednost
iznenadenja u ratu)."

.LP jp ill JL-P j) ill J-P jt ja£- ^ja jJ«Jl jA \ij&\ CJJU Ujj>-I - ^ » r
^ J$-> 9JUP J&rji «j*j ^jUaiSl 3s*ifc ^1 ^ Jri Ajf : }j*~* qi a~* & ill
liil : JV3 ? apjJ i : i_a~*- jj Jf-i JUS <u£ \la£ p ju Ut-Jl 3?Jt _j»i Ipju i_ij»-
U *tfl Ji ijt : J^-t : J\3 . C-*Ap 03 U l$J ill Jj-j JV3 OSj jijUfli <L&

311

Muvetta' - Malik ibn Enes

. UUii j-s 4»UJlj 4jL^- jl

903. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebun-Nadr,
sluga Omera ibn Abdul laha ibn 'Ubej dull aha, od Abdullaha ibn
'Utbe ibn Mes'uda da je on posjetio Ebu Talhu na bolesnickoj
postelji, pa je kod njega zatekao Sehla ibn Hunejfa. Ebu
Talha je pozvao covjeka (slugu), od kojeg je zatrazio da
izvuce prostirku koja je bila ispod njega, pa ga Sehl ibn
Hunejf upita: "Zasto je uklanjas?", a on inn odgovori: "Zato
sto su na njoj likovi, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., je o njima
kazao ono sto i sam dobro znas." Sehl tada rece: "Zar nije
rekao, osim onoga sto je ntkano u odjecu?!" Ebu Talha
odogovori: "Da, ali mi je ovo draze."

Muhammed je rekao; "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje
(zabrane) u tome da likovi budu na cilimu, posteljini ili jastuku,
nego je pokudeno da oni budu na zastorima (zavjesama) i na
onome sto bude drzano uspravljenim (kao slike, kipovi i si.). To
je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

( iylb l^I ^ ) - T i
24. O igri u kojoj se bacaju kocke

e c *• lit -f

904. Obavijestio nas je Malik od Musa'a ibn Mejsere, a on
od Se'ida ibn Ebi Hinda, koji je prenio od Ebu Musa'a el-Es'arija,
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko bude igrao igru u

312

Poglavlje o zagovorrtiStvu

kojoj se bacaju kocke (kockao se), suprotstavio se Allaliu i
Njegovom Poslaniku (ucinivsi grijeh)."

Muhammed veli: "Nema dobra ni u kakvim igrama u kojima
se baca kocka, liiti irna dobra u igranju saha 135 i tome slicno.

25. Posmatranje igre (koja je dopustena)

C*C : ijjis 3-SJl* £C ja tj^\ <H\ j-iJl jA Uj^-I d^U Uj>l - ^ * o
.fill J>"j J^ : cJli «.Ij_^S»Ip *jj pAjf-j J^- 1 * j-° tiji*h ij*w <^j^
J«»jl3 : cJU j^*» : cii : cJls ? p^jJ y(j3 01 j^l : jiJUj «Up ill ^^JU*
JL>j <lJL* iiii ^L=> ill Jj-*j ?^j ' j j^r-i i*J— »j '^ ^ ^^-^ ^ l J>"j ft^\
0^*b lj^«^i 9JU ]i Js- j^li c».<frjj sJU ji»j l- jUI 15^ '^ £-^j* j"^ 1 jH
: cJli dJ— *?- : Jji jJLjj <uU 4H JU? 4)1 Jj-»j Jji*i : cJll jkil tilj

905. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebun-Nadr da
mu je prenio onaj koji je cuo 'Aisu, r.a., kako govori: "Cula sam
glasove Ijudi iz Abesinije i nekih drugih koji su igrali na dan
Asure, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Da li bi voljela
gledati njihove igre?' 'Da', odgovorih. Zatim je Allahov
Poslanik, s.a.v.s,, poslao po njih, pa su oni dosli, a Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je izasao (iz 'Aisine sobe) pred ljude, svoju
saku je prislonio na (ulazna) vrata pruzivsi ruku, a ja sam
svoju bradu naslonila na njegovu (ispruzenu) ruku. Oni su
igrali (u dzamiji Allahovog Poslanika), a ja sam ih posmatrala.

13:1 Neki pravnici smatraju igranje saha dopustenim, jer se pomocu
njega razvijaju intelektualne sposobnosti, drugi su kazali da je to
pokudeno, jer moze dovesti do propustanja namaza i jer je u tome
gubljenje dragocjenog vremena. Ako bi igranje saha dovelo do
ostavljanja namaza, onda je to. nesumnjivo, zabranjeno djelo.

313

Muvetta' - Malik ibn Enes

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom rekao: "Dovoljno ti je", a
ja sam dva, tri puta sutjela (prelazeci preko tih njegovih rijeci,
kao da ih nisam cula), dok mi on ponovo ne rece: "Dosta ti je."
Tada rekoh: "Da (dosta mi je)", pa im on pokaza (isaretom)
da se udalje (odu) i oni tako i ucinise."

( Uj;P j*-Jd \Aj*J> J-tf3 Oljll fc-«W ) — 1 1

26. O zeni koja nadovezuje svoju kosu kosom druge (zene)

ji hj\ju> 2-C & : j*jJl J-*- j* -A-*" &• «-»lfi CH 1 U J^ ^ u u Ji^ - ^ * "\

J jUjj - <? ^jUJp jji JLjjAi Ja! U : Jj& >Ai ^ jftj g^ fb> jLi-» ^!

liS pj JLij <uLp in ^^jJUp 4)i I Jj-jj cjuj - — «e-*j^ Jb J cJlT j*-» j* 4-a3

. *AjUJ flJA jjtl ^f J-J'j-"! >4 C^Aa lit : Jjij lift Jia jP

jibi 4~fl3 JbwJ jl Uj*-5i Jl tj*i J-*J 01 Slj-UJ 0j& . &k (JUtj : *Lw£ J\3

. Jbtf ill j^j UVgiS j^ iabJlj 4jLa>- ^f Jy jAj

906. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Humejda ibn Abdur-Rahmana da je on cuo Mu'aviju ibn Ebi
Sufjana kako sa minbera govori, i to u godini u kojoj je
obavio hadzdz: "O stanovnici Medine, gdje je vasa ulema?!",
a rukom je dohvatio pramen kose koji je drzao covjek iz
njegove (tjelesne) garde. Cuo sam Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., koji je zabranjivao stvari poput ovih, govoreci:
"Israelicani su propali onda kada su se njihove zene pocele
time sluziti."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Pokudeno je
zeni da na svoju kosu nadovezuje drugu kosu ili da dodaje citave
pramenove kose. Nema smetnje da to ucini upotrebljavajuci

314

Poglavlje o zagovornistvu

vunu, ali to ne treba ciniti s kosom drugih ljudi. To je stav Ebu
Hanife i vecine nasih pravnika, Allah im se smilovao,"

( APlLiJl wib ) - TV
27. O zagovornistvu (sefa'atu)

ijiji ^jl jp O 3 *^ •*■>* Ji ^- J J>} J* ^4-* #' ^•^ ^^ u j^ — ^ * V
^•f 01 ill s-Ui 0] JOjte ijPi (^i j£) : JlS j»JLij *Js> &\ i J~p &\ Jj->j eif

. 4*JJl ajj ,^fl^ 4Pliii ^ijPJ

907. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Ebu Seleme ibn Abdur-Rahmana, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svaki vjerovjesnik je imao
pravo na dovu (koja je primljena kod Allaha, dz.s.), a ja zelim
da, ako Allah da, svoju dovu sacuvam (i iskoristim je
prilikom) sefa'ata za svoj umiiiet na Sudnjem danu."

28. O mirisu za muskarca

136

cJaa Olf *_jlk2-l jj j** ii\ : JUw ji ^s lijjas-t dJJb> UjsM - ^ » A

. ^Lil c-adl *±JLJAj

. JUS ill ^3- j 4»UJlj

908. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da se Omer ibnul-Hattab, r.a., mirisao izlomljenim
komadicima osusenog miska.

136

Isto i za zenu.

315

Miwetta' - Malik ibn Enes

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Nema smetnje
da se miskom mirisu zivi i mrtvi. a to je stav i Ebu Hanife i
vecine, Allah im se smilovao.

( *IpjJi c„jU )— YH
29. O dovi (protiv nekoga)

: J\5 dliU ^ jjJI jp Wis- jf jj &\ JL* ji jbwl Uj^l £AJU Uj^l - H • ^
510* ju%' Aijxs jSi !j^i IjU JJJII jjlfr pJL-j 4oi* ill jLp A\ Jj-j iPi
j$l J Jji : ^i J\» . *1j-jj il ^-fl* : ^j i'/ij J*j ^ J*^-
Up &\ ^jj Uj IJ i bi lyjfl lj*L : 2-^ j»- »Uiy OTjS by* j^> lj!=S

909. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn
Abdullah ibn Ebi Talha od Enesa ibn Malika, tsL, da je rekao:
"Allahov Poslanik, s.a.v.s., je trideset jutara ucio (kunut)
dovu protiv onih koji su poubijali ashabe kod bunara
Me'unet, proklinjuci plemena R'i), Zekvan i 'Usajje, koja su
se suprotstavila Allahu i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s, O
njima je objavljen i kur'anski ajet koji smo ucili, a koji je
kasnije derogiran (a glasio je u prijevodu znacenja):
"Obavijestite nas narod da smo se sreli s nasim Gospodarom
i On je s nama zadovoijan, a i mi smo s Njim zadovoljni."

316

Poglavlje o otpozdravljanju

( **>LJl ij i-jU ) — T «
30. O otpozdravljanju nakon nazvanog selama

(jJUi 01& j«p #1 g» C*sf : J£ ^j^\ jfl«r yj Uj>i dUU UjoM - ^ > .

. <d Jli U Jia JjiJ ^ifr f^iLJl : J_j4i aJL*

910. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebu Dz'afer
el-Kari i rekao: "Bio sam u drustvu Ibn Oraera, r.a., kojeg su
selamili, govoreci: 'Esselamu alejkum', a on bi im
otpozdravljao istom mjerom (rijecima ve alejkumusselam)."

Muhammed veli: "Ovo je uredu, a jos bolje je da doda
'rahmet 1 i 'bereket' (ve rahmetullahi ve berekatuhu)."

ji j,\ j> J-akli ti a*& j,} ji ill xs> j> Jl^-i Uj^i dUu Uj^-f - <\ U
Jl Ujjit lalj : JlS Jj-Ji J,i <t*» jjui j*£. ^ *jii jlp ^0 J\T «ut ; e^f v-*f

Jj-Ji ji ^iu=^ta Uji j*p j* ^ jlp c^*j : (.-xT jj j^f jj J-ikJi J\3 . Up
fjLJ Vj gJLJi jp JLj Vj ^Jt J* J&*ij<! Jj-Ji J ^tf U ciii : Jva

jkj lil Lt : ykP jj iil JLP JlflS CJJtti U$A b (>r Jbrl (jj-Jl jJ£ J j-l* 1!j I*

911. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn
Abdullah ibn Ebi Talha da mu je Tufejl ibn Ubejj ibn K'ab
ispricao da je on dolazio kod Abdullaha ibn Omera, r.a., pa je
s ii j i m u jutarnjim satima odlazio u carsiju. Tufejl kazuje:
"Kada bismo dosli u carsiju, Abdullah ibn Omer ne bi
prosao pored prodavca jeftine robe, trgovca, siromaha niti
bilo koga drugog a da mu ne bi nazvao selam." Tufejl ibn

317

Muvetta' - Malik ibn Enes

Ubejj ibn K'ab nadalje veli: "Jednoga dana sam otisao
Abdullahu ibn Omeru, r.a., koji je od mene zatrazio da ga
otpratim do carsije, a ja sam ga upitao: 'Kakvog posla imas u
carsiji kad se fi ne zaustavljas kod trgovaca (da bi nesto kupio
ill prodao), ne pitas za robu niti se cjenjkas za nju a niti sjedis
u carsiji (na mjestima gdje se ljudi okupljaju i sjede)?! Hajde
da sjednemo ovdje pa da razgovaramo." Abdullah ibn Omer
rece: "O Ebu Batne, a on je imao veliki stomak (pa je po tome
dobio nadimak), mi idemo jutrom u carsiju zbog (nazivanja
ljudima) selama, i selamimo onoga koga susretnemo. 1 "

Jj-jj J 13 : Jli j*s> jj 4»l xs- jp jLua ji &\ xs- Ujj#-| dJJU \ij?-\ - ^ > Y

912. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Abdullah ibn
Dinar od Abdul laha ibn Omera, r.a., da je rekao: "Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Kada vas neko od jevreja
pozdravi, govoreci vam: 'Essamu alejkum' (smrt vama), vi
inn odgovorite: ' Alejke' (tebi)."

slkp ^j jj*P ijt JU^ jf- 0L--S' ^ i— «*j *-** jA Ujr^-' liJUlo Uj^l — S \ T
XJU- f^LJl : J0 ij\£ Jjtj <cJi* J^-J3 ^U ji ill JL* X* \~Sbr c*£ : J£
V 1 JL» j* : U^P ill ^Js j j^Lp ^1 J\l Liul dLii £» U-5> ilj £ "^^ j M ^jj
4Sjf- ^- t\i\ oj3j*3 iiUUu ^iJI jUJl IJLA : IjJli flj-Aj t-Jii .13 -^jj j*j

JB uw£i3 *?\Tjj_5 ill 42- jj j»SUp p^LJl JlS lit . i>U iJLij : -Us* Jl3

. JjaJI iuJl ^U

913. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Ebu Nu'ajm
Vehb ibn Kejsan od Muhammeda ibn Amra ibn Ata'a koji je

318

Poglavlje o otpozdravljanju

rekao: "Sjedio sam kod Abdullaha ibn 'Abbasa, r.a., kada je
kod njega usao covjek iz Jemena i rekao: 'Esselamu alejkum
ve rahmetullahi ve berekatuhu', zatim je tome jos nesto
dodao. Ibn 'Abbas, koji je tada vec izgubio vid, upita: "Ko je
ovaj", pa mu rekose: "To je covjek iz Jemena koji te cesto
posjecuje", pa su mu ga opisali i on ga (na osnovu njihovog
opisa) prepozna. Ibn 'Abbas, r.a., rece: "Selam se zavrsava sa

bereketom

137

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. Kada kaze:
'Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu', neka se kod
toga zaustavi, jer je vrednije i bolje (efdalnije) slijediti sunnet
(praksu Allahovog Poslanika, s.a.v.s.)"

(*UoJl s->b)- r\
31. O dovi (isaretu prilikom sjedenja u namazu)

jJi>\i jpji ufj ja* ji\ ^Tj : Jilj jUji jj *jii ju> \ij^\ dS\j> Uj^i - ^ s t

. ill A3" j

914. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar: "Ibn Omer, r.a., me ugledao kako ueim dovu (na
sjedenju u namazu) i (torn prilikom) pokazujem (isaretim) s oba
prsta svojih ruku, pa mi je to zabranio."

Muhammed je rekao: "Mi prihvatamo rijefii Ibn Omera, r.a.
Potrebno je isaretiti jednim prstom (desne ruke), a to je stav i
Ebu Hanife, Allah mu se smilovao."

137

Tj. nakon rijeci: ,,ve berekatuhu" nema dodavanja i kicenja nekim
drugim rijecima, jer one nisu propisane.

319

Mttvetta'- Malik ibn Enes

jj ; Jji Llij-4 1 j» -L*~> £fi" AiV J-a-j jj ^ Uj^-t (iJJU Ujj^f - ^ \ ft
.t-U-Jl J,J l$*3j3 sAj J\i_j . flJjw j* fljJj cl*.b ^BjJ JjTjJ'

915. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Se'ida ibnuI-Musejjiba kako govori: "Covjeku se
potlizu (njegove deredze, stepeni) s dovom koju uci njegovo
dijete nakon njega (njegove smrti)", i pokazao je svojom
rukom koju je podigao prema nebu.

32. O covjeku koji ignorise (napusta) svoga brata (muslimana)

j^jUfliS' t->Ji' J?> j* <kji Ji fr^a* J* v 1 ^ Jr! 1 U J^ ^^ Vj&>\ ~ M "\
(ijS ab4 y^gj jl JuJ. J4 *ll : J\3 *JL»j <Up dill ^^Ls 41 1 Jj-*j (_^-U>

916. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab, od
'Ata'a ibn Jezida, a on od Ebu Ejjuba el-Ensarije, (poznatog)
ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Nije dopusteno muslimanu napustiti
(ignorisati) svoga brata (muslimana) vise od tri noci (ili dana),
susrecu se, a jedan od drugoga glave okrecu. Bolji od njih
dvojice je onaj koji prvi nazove selam."

Muhammed veli: "Mi postupamo na osnovu ovog hadisa.
Medu muslimanima ne treba biti ignorisanja." 138

138

Ovdje se misli na dunjalucke razloge svade, ali ako se radi o
vjerskim razlozima (veliki grijesi i si.) zbog kojih jedan ignorise
drugoga, onda je to dopusteno i na dopustenost ukazuje praksa
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

320

Poglavlje o ignorisanju i prepirci

33. Prepiranje oko pi tan j a vjere i o covjeku koji posvjedoci
da je drugi pocinio kufr

*ui J*r jfl : jAfl jjjp j* j*p 0? JU-> jj ^ Uj>' diJU Uj>f - ^ W

917. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je Omer ibn Abdul-' Aziz rekao: "Ko svoju vjeru ucini
takvom da mu cilj budu sukobljavanja (svade i prepirke), taj
je pretjerao u mijenjanju misljenja."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. U vjeri ne treba
biti suvisnog i bespotrebnog sukobljavanja (i besplodnih
rasprava)."

ill J_^»j J is : Jls j^fr ji\ jP jLjA j» &\ jlp Mj^\ dllU lijahl - ^ VA
, L*Jl#-f L& tU JUS jSlT : <Ls^ JlS LSyl UJ : j»JL*J **)* & J^>

fS-yi >l ^ J*j jl* Jl^ti Of f*-?l J*i j* Jb-*| ^ Tl : .U* J\3
. LJlgA9 j* i*l*Jlj ««»" ^i JjS _jAj <Uj^- *iaP Olj ji&J 4jM s_J*L

918. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar, od Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Onaj covjek koji kaze za svoga brata (muslimana): kafir,
jedan od njih dvojice se vraca s kufrom."

Muhammed je rekao: "Nikome od muslimana nije
dopusteno da za drugog muslimana koji je pocinio neki grijeh
posvjedoci da je pocinio kufr, makar (taj) grijeh bio ogroman. To
je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

321

Muvetta' - Malik ibn Enes

34. Pokudeno je jesti bijeli luk

Ol : .. ,„.h # JUu jp v^ D* 1 U J^> ^ u U J^' _ ^*

, »jiil rfcj^j Ljijj U^-«a i>!j^i "^

i*USlj «-*- ji Jjl jAj . *u j-L ">\3 b*J> <u»l iiL9 4Jsji dUi SjS" IcJ : .u*

919. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Se'ida ibnul-Musejjiba, da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ko
bude jeo (plod) od ovoga drveta (stabljike bijelog luka)", a u
jednoj predaji "ruznog", "neka se niposto ne priblizava
nasoj dzamiji gdje bi nas uznemiravao neugodnim mirisom
bijelog luka!"

Muhammed veli: "To je pokudeno zbog njegovog
neugodnog mirisa, a ako bi ga kuhanjem uklonio, to onda ne
smeta. To je stav i Ebu Hanife, kao i vecine, Allah im se
smilovao."

322

fe

Poglavlje o snovima

( bj^l ^b ) - To
35. O snovima

bl C-*C : Jji 4«JLi bl CjwT' : J\3 JUu jj (jjt Uj^-I dliU bjj^l -ST*

til ci\y> o 4 ^ fljL-j ^ C i -J j ws^ ^(^1 i*^^' c^fj ii^ Oik-J^ 1 #*

920. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Ebu Selemu, a on veli da je cuo Ebu Katadu koji je
rekao da je on cuo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaze:
"(Lijepi) snovi su od Allaha, a (ruzni) snovi su od sejtana. Pa
kada neko od vas usnije nesto sto ne voli, neka pljucne tri
puta na lijevu stranu kada se probudi (iz toga sna) i neka kod
Allaha zatrazi utociste od toga zla (zla koje je usnio u torn
snu), jer uistinu mu on (ili ono sto je usnio), ako Bog da, nece
ii an i jet i stetu."

323

Muvetta' - Malik ibn Enes

O hadisima na razlicite teme

Ji >>**■ Cf n£ s - ^ Oi ****■ J* •**" tH <j£ U J>^ ^ u U J^ 5 - M ^
j* : J\S AiP JW ill ^j 3jij» y|| j* ^jp^l j*jll J-p j* OUt- jj ^

Vj* lt" j-^ 1 Jju - ^-*^ '• t )tf ^- fl i | Wj **f <J* ^^ "^b ^J^

. 4111 <i^-j ii-^- j,\ JjS _jAj . J>U -US' iJLSj : -U£ J^

921. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Muhaninieda ibn Jahja ibn Habbana, a on prenio od Abdur-
Rahmana el-E'aredza da je Ebu Hurejre, r.a., rekao: "Allah ov
Poslanik, s.a.v.s., je zabranio dvije vrste kupoprodaje, dva
nacina odijevanja, dva namaza i post dva (odredena) dana.
Dvije vrste kupoprodaje su: one na bazi bacanja i
doticanja 139 , dva nacina odijevanja su: pokrivanje odjecom u
kojoj nema rukava i si., i umotavanje samo jednom vrstom
odjece (bez donjeg vesa), otkrivajuci tako svoje stidno mjesto.
Dva namaza su: (nafila) namaz nakon ikindije sve dok sunce
ne zade i (nafila) namaz nakon sabaha sve dok sunce ne

139 Predislamski Arapi su uobicajili trgovati tako sto bi jedan rekao
drugom: ,,Ako ovo (ovu odjecu ili drugu robu) dobacim do tebe,
obavezan si kupiti po toj i toj cijenf', ili kada bi jedan rekao
drugom: „Ukoliko dotakneS ovu robu (koja je uglavnom bila
smotana), duzan si je kupiti po toj i toj cijeni." Ovakav vid
kupoprodaje je islam zabranio zbog postojanja nepoznanica i
mogucnosti prevare i sukoba medu ljudima.

324

Hadisi na razliclte teme

izade. A dva dana posta su: Post prvog dana Ramazanskog i
Kurban-bajrama."

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu svega
navedenoga, a to je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao."

^ : " y*j i^Ji i*J - ^ j»* CK' $ : J? Uj^ f ^ u U J^ - H Y T
J* ^i l&«! 'ilj urySl ^1 dlA-^ jjj-lj iijjtf. Jj*lj dLau *tf UJ jfrjatf

922. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je onaj koji me
obavijestio da je Ibn Omer, r.a., savjetujuci nekog covjeka,
rekao: "Ne zanimaj se za ono sto te se ne tice, kloni se svoga
neprijatelja i cuvaj se svoga prijatelja, osim onoga koji je
povjerljiv, a takav je samo onaj koji se Alia ha boji. Ne druzi
se s gresnikom da se ne naucis ciniti njegove grijehe i ne
od aji mu svoju tajnu, i konsultuj se o svojim poslovima s
onima koji se boje Uzvisenog Allaha."

il J^-j d\ : itil xp ■ ji j,\r jt ^X\ jjj\ j>\ \ijA iliu Ujjafcf - <\rr
J^i^j jlj 5Jj-Ij J*i J (jifij <dU_£j J?-jJl J5"b Jt ^ j|JL>j *U* h>\ ^J^>

. <&? y j* liilf jiHj *_jji J ^it jl s.U-aJl

Of ft u*flll JLsAIj tU-dl J*aA! it j <dU-ij Jftj 01 Jjj-^U 9j& : -U£ Jll

923. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zubejr
el-Mekki od Dzabira ibn Abdullaha, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., zabranio da covjek jede svojom Ijevicom i
da na samo jednoj nozi ima obucu u kojoj pjesaci, i da mu
odjeca bude bez rukava, iii da se umota samo jednom vrstom

325

Muvetta' - Malik ibn Enes

odjece (bez donjeg vesa), otkrivajuei tako svoje stitino
mjesto."

Muhammed je rekao: *'Pokudeno je da osoba jede svojom
lijevom rukom i da mu odjeca obuhvata samo jedan dio tijela, pa
kad jednu stranu pokrije odjecom, otkrije mu se avret s druge
strane. Isto vazi i za umotavanje samo jednom vrstom odjece."

O skromnosti i poniznosti

fa Jj-ij iil : ij^ j+£> j»\ ji jLo & fa JLt Uj^t dJJU UjjsM - ^ Y t

Jw_j aJs- fa ^Jl^ . UiUij UTlj s-li [jL (JlS*

924. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar da mu je Ibn Omer, r.a., pricao da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., dolazio u (dzamiju) Kuba' jasuci i pjesice.

tiUU ji jvjl d\ : 2>iSb ^\ jj fa X* jj (jjbwl Uj^l dUU Uj>>f - ^ T

C-^fj J3j : ,^1 J^j jiasu Jj3 lfJa*| jJ OtAS gjfijj 4-&f jw £3j *U j^jll

jljjr a^jj ^j : J^j toto^i ikjb- J>i ^ Aw C-^ry- j Ujj 4iP 4Ul ^j

ij J^-j aJip JLij i_jlkiJ-l jj j^p C-wfj : ^jS J 13 ib.A*J ji *il OjftsJ
j** JU dJJj ill ju-t : Jjrjlt Jll ? CJt JlS : J*J\ y* Ju f ^KJ\ U*

326

Hadisi na razlicite teme

925. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn
Abdullah ibn Ebi Talha da mu je Enes ibn Malik, r.a., ispricao
(slijedeca) cetiri hadisa: Enes ibn Malik je rekao: "Ugledao sam
Omera ibnul-Hattaba, r.a., koji je tada bio vladar
pravovjernih (halifa), da je (svoju kosulju) iskrpio s tri zakrpe
koje su bile izmedu njegovih ram en a, a zakrpio ih je jednu
na drugu." Enes, r.a., nadalje kazuje: "Vidio sam da se pred
njega baci jedan sa' datula pa ih on jede zajedno s onim
(osusenim datulama) loseg kvaliteta." Enes nastavlja pa
govori: "Jednog dana sam cuo Omera ibnul-Hattaba, r.a., s
kojim sam izasao i uputio se ka jednoj basci, kako govori
(koreci sam sebe), dok je on bio unutar basce, a ja izvan nje, a
dijelio nas je samo zid: "Omer ibnul-Hattab, vladar
pravovjernih?! Koje ii velike odgovornosti i zadatka! Tako
mi Allaha, sine Hattabov, ili eel se istinski bojati Allaha, Hi ce
te On sigurno kazniti!" Enes nastavlja: "Cuo sam nekog
covjeka koji je nazvao selam Omeru ibnul-Hattabu, pa mu
on odvratio na selam i zatim ga Omer, r.a., upita: 'Kako si?'
'Alia hu zahvaljujem zahvalom koja se s tobom zavrsava',
odgovori covjek. 'E to je ono sto sam zelio od tebe cuti', rece
mu Omer, r.a.

,14(1

y& 0\T : iiJlP cJ\3 : Ju aJ j* ij^p jj ^Lia lijjsM dUU> UjcM - ^ 1 1

926. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Hisam ibn
'Urve od svoga oca koji je prenio da je Aisa, r.a., rekla: "Omer
ibnul-Hattab nam (Vjerovjesnikovim suprugama, r.a.) je slao

140

Omer je rekao rijeci koje su identicne rijecima Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., koje biljezi Taberani s dobrim senedom. U
hadisu se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao nekog
covjeka: „Kako si osvanuo?'\ a on mu je odgovorio: „Zahvaljujem
Ailahu zahvalom koja se kod tebe zavrsava. 7 ' Zatim je na te
njegove rijeci Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ,,To je ono sto sam
zelio od tebe cuti."

327

Miwetta' - Malik ibn Enes

nase dijelove (opskrbe), koji su se sastojali od bravljih nogu

glava. 141

^y pL*\ cjuy : Jji (t—UJl £S? *ui ju*-. ji ^ ^j^'\ iUb> Uj^f - \ Y V

&. Jj> C-*->i : pJU JU krU- i_-aJsj yrf- j&ll fUJl ja Ui lil ^ pUJt
fljt* ,4-1 v^JJ sj^ 11 J* *^j LfJ* Ji *UP ^t ^> UAi ^-j ^

927. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo El-Kasima da kaze: "Cuo sam Eslema, slugu Omera
ibnul-Hattaba, r.a., koji je kazao: 'Izasao sam na put s Omerom
ibnul-Hattabom koji se zaputio u pravcu Sama, pa nakon sto
se priblizio Samu (svom odredistu), naredio je svojoj kamili
da sjedne, a onda je otisao izvrsiti nuzdu.' Eslem
pripovijeda: 'Svoju prostirku od devine kostrijeti sam
prebacio preko samara svoje deve, a Omer je, nakon
obavljene nuzde, dosao do moje deve, uzjahao na tu
prostirku', a Eslem je uzjahao na njegovu (Omerovu) devu.
Ponovo su nastavili put sve dok nisu stigli do stanovnika te
zeiiiljc (Sama) koji su ocekivali Omera (njegov dolazak). Kada
su nam se pribliziti, ja sam im pokazao na Omera, a oni su to
izmedu sebe komeutarisali, 142 Omer rece: 'Njihovi pogledi

141 Iz svoje skromnosti, poboznosti i u zelji za ahiretom, zadovoljavale
su se s navedenim dijelovima zaklanih ovaca.

142 Cudili su se Omerovom postupku, koji je iz svoje skromnosti
sjedio na mjestu sluge koji je, opet, jahao halifmu devu. Oni su
ocekivali da ce Omer, r.a., biti poput kraljeva i careva koji su se
kretali u velikim povorkama, koristeci najvece povlastice i
ekskluzivne usluge koje su se pruzale u to doba.

328

Hadisi na razli&te teme

ceznu za karavanima (povorkaina) onih koji ce ostati bez
svoga udjela (na ahiretu)', aludirajuci na karavane
nearapskih vladara.'"

ij> Jfti olkM jj y& OlT : J\i jui-i j> ^ Uj>i itBu Uj^>-t - ^YA

ibwall j-i>j i«JLl!b £~jj JS'b J*s^i ijiM 1 J*' a* *&?: j ^^ j*-** bjsi*

IJLT Ju> 4j ^( c-iij ^_j U* Ojtj U ittj : Jli jAi* k*Lt£* : j*£- J JlS*

. tj-^-f U Jj> j* ^bJi ^ j*- j*-Jl JiT ^| : <up 4H ^j j*p J IS* IJiTj

928. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn
Se'id: "Omer ibnul-Hattab, r.a., je jeo komadice hljeba
natopnjene maslom, pa je pozvao covjeka iz pustinje
(beduina) da inn se pridruzi. Beduin je jeo i komadicima
hljeba brisao ostatke masla koji su curili s vrha posude.
Omer mu rece: "Izgleda da si siromasan?" "Tako mi Allaha,
nisain vidio masla niti jela u kojem ga ima od tad a i tad a",
rece beduin. Tada Omer, r.a., rece: "Necu jesti masla sve dok
ljudima ne bude ugodan zivot, koji su prethodno zivjeli."

ill J twjM t_Jb

O ljubavi u hue A Ma ha

dUU ji j*JI jP 4*Ui> jf jt 4)1 JLP £> Jb>wl Ujj^f dUU Ujv^f - ^ Y ^
SpLJi jjj> joi! Jj->j b : JlS* JLij 4-U- il L? L? ill Jj-"j ^ W^ ^

143 Te godine je vladala susa i glad, pa je Omer, koji je bio izuzetno
skroman i svjestan cinjenice da ima njegovih podanika koji nemaju
ni masla, donio odluku da na taj nacin saosjeca i solidarise se s
njima.

329

Muvetta' - Malik ibn Enes

^S yjrj s^fliij (t^oJi JJU3 a] &lj *^A *S : J\i ? li oi^i Uj : Jil

. O.tj.'H ^» f-» liiij : Jl3 (J^-ijj dill

929, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ishak ibn
Abdullah ibn Ebi Talha od Enesa ibn Malika. r.a., da je neki
beduin dosao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i upitao ga: "O
Allahov Poslanice, kada ce nastupiti Sudnji dan?" "A sta si
za njega pripremio", upita ga Poslanik, s.a.v.s, "Nista",
odgovori beduin. "Tako mi Allana", rece beduin, "ja sam
zaista malo postio i klanjao, ali uistinu volim Allaha i
Njegovog Poslanika." Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rece: "Ti
si s omnia koje volis."

Vrijednost dobrocinstva i dijeljenja sadake

Jj-tj J\a : Jil ijijA j\ jP p/^II j* Jlijll ji\ Uj«M dUU Mj^-\ - \f i

^f Jji jAj . JJi illjsff dJilTj 4-JaPi Ugjlj S-IajilVj Jp-I lift : JUrf J\3

930. Obavijestio nas je Malik, prieao nam je Ebuz-Zinad od
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Nije (istinski) siromah onaj koji obilazi ljude
(proseci od njih), pa se vrati s jednim ili s dva zalogaja, ili s
jednom ili s dvije datule (koje su mu ljudi udijelili)." Prisutni
ashabi upitase: "Ko je onda (istinski i pravi) siromah, Allahov
Poslanice?" Poslanik, s.a.v.s., im odgovori: "To je onaj koji
nema dovoljno onoga sto mu je neophodno (za zivot) niti se

330

Hadisi na razliftte teme

zna za njegovo siromastvo pa da mu se udijeli sadaka, a i ne
obilazi ljude trazeci od njih (sadaku)."

Muhammed je rekao: "Ovaj (koji je u hadisu opisan kao
istinski siromah) je preci da mu se udijeli, AH svejedno, dao ti
svoj zekat jednome ili drugome, to je dovoljno da ispunis svoju
obavezu. To je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika."

js- i>\*j> j* jl*-i j> }y>* jt JU* jp j»JL»i j> -bj Uj>i diiU UjtftE - HT>

931. Obavljestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od Mu'aza ibn 'Amra ibn Se'ida ibn Mu'aza, a on od svoje
nane da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "O vjernice, neka
nijedna od vas ne potcjenjuje (nista od poklonjene hrane) svoje
komsinice, makar se radilo i o ugljenisanoj (izgorjeloj) ovcijoj
potkoljenici."

jf- ytjU-i f sjL&ty a£ ^f j* pL-f jj joj \ij&\ dUu ]jj^\ - \rr

932. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od Ebu Budzejda el-Ensarija, zatim el-Harisija, a on od
svoje nane, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Podajte
siromahu, makar se radilo i o izgorjelom papku (goveceta ili
ovce)." 144

144 U hadisu je preoporuka da se siromah ne odbije i da se ne vraca
bez icega. Izvjesno je da se ovdje radi i o situaciji kada vlada opca
glad.

331

Muvetta' - Malik ibn Enes

ill Jj^ij j£> ijtjA ^ ^ JU-Jt j^Uc £\ j* ^ \jj&-\ C-OU Ujs>-i - SfT
OjtjS ^iJajtH *uJ* JsilS JijJaj ^iJ- J^rj U*j : Jli AjI JLij <Up 4(1 jJL?
jl£J : JlaJ ,_rJa*ii j* j^jiJi Ji'l d-fb t-JS* lit! ^j^ f Vj~^ ^e* Jj^ 'j*!
J&-\ <±L~d e ajL* !A*3 jlS\ Jji ^ iL ^JUl Jdo )J iJa*)1 j/> wi&i tjjs *JLi
J Li jjj 411 Jj-ij li : Ijlli «J yi*S J 4JJl jS^i t»j£ji L5 a-i ^j (^ <*-*

. f:\ 4>j o-T oli Jf j : J0 ? lyrV p%Ji

933. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Sumejj od Ebu
Saliha es-Semmana, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Iduci putem, neki covjek je ozednio.
Pronasao je bunar, sisao u njega, napio se (vode), a zatim je
izasao. Ugledao je psa koji je dahtao i jeo vlaznu (rosnu)
zenilju (nastojeci tako utoliti zed). Covjek u sebi rece: "Ovaj
pas je osjetio takvu zed koju sain i ja osjetio", zatim je sisao
u bunar i napiiiiio svoju obucu (vodom), a obucu je prihvatio
ustima dok se nije popeo i napojio psa, pa mu je Allah
zahvalio i oprostio mu (grijehe)." Ashabi upitase: "O Allahov
Poslanice, Zar mi imamo nagradu i u dobrocinstvu pre ma
zivotinjama?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori: "Za
(doborocinstvo) prema svakom zivom bieu imate nagradu."

O pravu komsije

lH 3J** O* **** & J*i J$ l£J^ x ^ > Ji <i£ ^J^' ^ U U J^ - Wt

934. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Ebu Bekra ibn Muhammeda ibn Amra ibn Hazma, da mu je
'Amra pricala kako je cula Aisu, r.a., da je kazala: "Cula sam

332

Hadisi na razli&te teme

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze; "Dzibril mi je toliko
savjetovao da bud em pazljiv (i cinim dobrocinstvo) pre ma
komsiji, da sam pomislio da ce ga (svoga komsiju) komsija
naslijediti."

O zapisivanju znanja

<ji & <J>} til ^ jt^ -V* Ji j*& t)i JL«-» J* ^ Uj>l tLliU lijv? 1 -! - ^ r ©

jl feu jl jJ^ij <U* 4Jll ^jUj 4)tl Jj-»j £jj*- ja J if U jlajl D( : aj?* jj jj*P

. s-UWi i-j^ij (J*! 1 t/jji c-fi^ Ji ^jU J, *jf is iJuji j£ jl ^ iijjb-

. <&( 4^j feL^ ^ji Jj9 ja_j Lxl ^1 iU^j tjy *ij i^U iJuSj : j^s J\J

935. Obavijestio nasje Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je Omer ibn Abdul-' Aziz poslao pismo Ebu Bckru ibn
'Amru ibn Hazmu, u kojem je bilo napisano: "Pogledaj i
pronadi hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ili njegovu
praksu, ili hadise (koji se prenose) od Omera (ibnul-Hattaba,
r.a.), ili (hadise od drugih halifa i ashaba koji su) poput ovih, pa
mi ih napisi, jer se ja plasim nestanka znanja i smrti uleme."

Muhammed veli: "Mi ovo prihvatamo i smatramo da nema
smetnje u tome da se znanje zapise. To je stav i Ebu Hanife,
Allah mu se smilovao." 145

145

U prvo vrijeme islama vazila je zabrana za jedan broj ashaba da ne
zapisuju hadise Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako se oni ne bi
pomijesali s kur'anskim ajetima. Kasnije je ta zabrana dokinuta.

333

Muvetta' - Malik ibn Enes

O bojenju sijede kose

jji 4JU ^ ^p ^i # ju* Uj^t j*u* # j0 ^ ^ u M^ - ^

: JUS j-s-f IJut : |»jS!l «J J^ U^ J3j f ja Oli p$Jp latf ^jMj 3e»Jll

936. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da mu je prenio Muhammed ibn Ibrahim od Ebu Seleme ibn
Abdur-Rahmana, da se Abdur-Rahman ibnul-Esved ibn Abd
Jegus druzio s nama, a bio je sijede brade i kose. Jednog
jutra se pojavio pred njima (s bradom i kosom) obojenom u
crveno, pa mu ljudi rekose: "Ova boja je Ijepsa (u odnosu na
bijelu)." "Moja majka 'Aisa mi je sinoc poslala svoju
sluskinju Nuhajlu koja me je zaklela da se ofarbam i
obavijestila me da je i Ebu Bekr, r.a., farbao (kosu i bradu)."

Muhammed je rekao: "Ne smatramo da ima ikakve smetnje
u farbanju Vesemom' 146 , knom, ili zutom bojom, a nema smetnje
ako bi je i ostavio bijelom (sijedom). Sve je to lijepo,"

146 To je vrsta biljke (I satis tinctoria) koja se upotrebljavala za bojenje
kose.

334

Hadisi na razlicite teme

O skrbniku (jetima) koji iz im ovine jetima (siroceta) uzme

pozajmicu (kredit)

sb? : Jji JLwtf ^ n-tUJl c^ur 1 : Jl5 jljl-i jj ^ Uj^i dl)U Uj^-i - ^TV
Ojl Lr 4 sJjit* Jii Jj U-q J 01 : ^ Jl& U#* ill ^j ^Lt #1 <jl J*-j
lf*jj?- JaJjj ^»bjir U*j aLi 3JU> j^AJ cjS" OJ : ^Lp jjI <d JlS *> aLJ

01 : JUS j^-sJl jlj jTi «LC ill ^j oUai-l jt j*£- jl L*b : JUrf J li

aid j— J ju^ - tj> J-*- 1 (^ ^J ■ ^y i_ijjjj»b Ji*1 yLJl j|j ui«-il j^e-d

. U?y : JVfl ( JjydU JfU Ijjj jlT jj_j uifl«7,,.h Up 0\S" ^j ) aYSi

937. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo El-Kasima ibn Muhammeda kako govori: "Neki
covjek Je dosao Ibn 'Abbasu, r.a., i upitao ga: "Ja imam
jetima koji posjeduje kamile. Da ii mi je dopusteno piti
njihovo mlijeko?" Ibn 'Abbas, r.a., mu odgovori: "Ako
pronalazis njegove deve koje se izgube, premazujes ih
m ehlem oni (koji je lijek za neke bolesti), popravljas njihovo
pojilo i napojis ih, onda slobodno pij (njihovo mlijeko) ako to
nece stetiti njihovoj mladuncadi (mladim devama) i ako im
neces iskapiti sve mlijeko (iz vimena)."

Muhammed je rekao: "Do nas je predajom stiglo da je
Omer ibnul-Hattab, r.a., spomenuvsi jetimova skrbnika (o
njemu) rekao: "Kada je neovisan (imucan), sustegne se, kada
osiromasi, uzima n zajam samo onoliko koliko je
neophodno." Do nas je predajom stiglo i od Se'ida ibn
Dzubejra da je on prokomentarisao ajet: "Ko je imucan,
neka se suzdrzi, a ko je siromasan, neka onoliko koliko mu je

335

Miwetta' - Malik ibn Enes

prema obicaju neophodno, trosi" 147 , da se ovdje misli na
pozajmicu (kredit)."

jl* j\ ^hrj ii\ : >j ji *L* cf> 3**-"! J J* ^J^ d ^* y J^ " ^ rA
U-i ^U ja ju^i *Sl : Jia ^ J! ^j> : JUS -LP ill ^j 3j*~* jj &l

938. Pricao nam je Smjan es-Sevri od Ebu Ishaka, a on od Sile
ibn Zufera, da je neki covjek dosao Abdullatau ibn Mes'udu, r.a.,
i rekao mu: "Posavjetuj me u vezi s mojim odnosom naspram
jetima." On mu rece: "Ne kupuj nista njegovim imetkom, i iz
njega (tog imetka) ne nzimaj nista kao pozajmicu!"

A suzdrzavanje od uzimanja njegovog imetka (pa makar i
kao pozajmicu) je kod nas (hanefija) bolje."

O covjeku koji gleda u 'avret (stidno mjesto) drugoga

Uuj : Jjk j*te jih ±s- Cjut* : Jtf -L*-> jj ^k Ujs*I di\* Ujtf - *f*
j£j ytP Lip ^ 51 v^ J* u *^ V-*- d>} f**~ 4 ^ ?&J J-** ^
: cia . b> ij* ,^-*-S c^ yj & j ? ^ 5 Jjf p ii (Xa~ >i : JU» ^-^

■ 8 j*J

147 En-Nisa', 6,

148 Ovo su rijeci pisca ovoga djela, sejha Abdul-Hajja el-Leknevija.

336

Hadisi na razlicite teme

939. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Abdullaha ibn Amira kako kaze: "Dok sam se ja
kupao zajedno s jetimom, koji je bio u skrbnistvu moga oca,
polijevajuci naizmjenicno jedan drugom vodu, i u torn poslu
nas je zatekao Amir i rekao nam: 'Zar gledate jedan drugom
u 'avret?! Tako mi Allaha, ja sam vas zaista smatrao boljima
od nas', a ja pomislih: 'To su ljudi koji su rodeni u
islamskom okruzenju, a nisu dozivjeli dzahilijjetsko
(neislamsko) okruzenje i nacin zivota', (a on doda) 'zaista vas
sada sin a tram losijim (gorim)/"

Muhammed je rekao: "Nije dopusteno muslimanu gledati u
'avret svoga brata muslimana, osim ako se radi o nuzdi, poput
lijecenja i tome slicno."

O puhanju u pice

(#*' dp o* o?$3 dp & •**-* Sj* va*" & *>J$ U J^ ^ u u >*' -Hi.

v w/lj^Ji J £idl j* ^> <& jjJLi j -Up M Juo ill J_^j ja CjWI : Dljy»

*$ : Jtf J*~\j ^ ja isjj *i yl iiil Jj— j k ' J=rj *J jUi ,i*i : JtS

. \$ijA\i : J\3 4J i\J^\ i$$ i$\£ : JtS iJ ^Ls c ^U js- ^JLaJl

940, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ejjub ibn
Habib, sluga S'ada ibn Ebi Vekkasa, a on od Ebul-Musenne el-
Dzuhenija da je rekao: "Bio sam kod Mervana ibnul-Hakema
kada mu je dosao Ebu Se'id el-Hudrijj, r.a., pa ga Mervan
upita: 'Da li si cuo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je
zabranio puhanje u pice?' Ebu Se'id odgovori: 'Da, i neki
covjek mu je tada rekao: 'Allahov Poslanice, ja ne mogu
utoliti zed jednim daliom (pa moram disati u pice)', a Poslanik,
s.a.v.s., mu rece: 'Odvoji posudu od svojih usta, zatim disk'

337

Muvetta' - Malik ibn Enes

Covjek rece: 'Ja ugledam trunje u njemu (picu. pa moram
puhnuti)', a Poslanik, s.a.v.s., uzvrati rijecima: 'Prolij ga (u

torn slucaju).'"

O zabrani rukovanja sa zenama

C-Jf : cJtf \*\ ay j C-4 W Cr* J^ ^ "^ U J^ ^ u ^ ~ * * ^

dl JU> dUV il Jj-"J V : ^ **i^ Sj-J J U~>j Up ill ^U ill J>-o

^ Aijb ou^ $ti ^j ^j ! J^ ^ &? *** J -H ^j M* • Ai*4>* : *

UJ : pJL.j Up ill JU» il J>-j J* ^Jj*° J *4**«i "*J ^/j •*#
ill Jj-j U dl*U U* L-Ail L» Uj i^-jt ■»!>«• jJ ill : ^3 j^Jelj julas-.!

941. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed
ibnul-Munkedir od Umejme bint Rukajke da je rekla: "Dolla
sam Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., zajedno u drustvu zena
koje su se zaklele na vjernost (na pridrzavanje islamskih
propisa), pa smo tada izjavile: 'Allahov Poslanice, zaklinjemo
ti se da necemo Allahu pripisivati druga (da necemo sirk
ciniti), da necemo krasti, blud ciniti, ubijati svoju djecu, da
necemo potvoru iznositi i da ti necemo biti neposlusne u
onome sto je (islamom potvrdeno kao) dobro.' Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rece: 'Sve ovo je u granicama vase snage i
mogucnosti', a mi smo odgovorile: 'Allah i Njegov Poslanik
su prema nama milostiviji nego mi same prema sebi. Allahov
Poslanice, pridi da ti damo obedanje na vjernost (pruzajuci ti
ruku).' 'Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece: 'Zaista se ja ne
rukujem sa zenama. Moje rijeci (prihvatanja zakletve) vaze za
stotinu zena, kao sto vaze samo za jednu."'

338

Hadisi na razlicite teme

O vrijednosti (nekih od) ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

C*C : Jji ^....-U jt ,L*-j jJT 1 Ait JL*^ qi ,j£ Ujs^f tiUl» bj^l - ^ £ Y

942. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je euo Se'ida ibnul-Musejjiba koji je rekao: "Cuo sam S'ada
ibn Ebi Vekkasa, r.a., da kale: 'Na dan Bitke na Uhudu,
Allahov Posianik, s.a.v.s., je po dobru spomenuo oba moja
roditelja.'" 149

: U^p M ^j j>s> j»\ Jla : JlS jUfi ^ m\ 0-t Uj^M dllu U^f - H £ f
J ^Ull j*laS Jb j jj JULol -,g..U j*ti U*j JLnj rt_lp uili ^L* dill J_^->j C-*j
j^ oiS «j»i J ij^kf 01 : J\lj *JL»j <UU- ail ^^La r&i J>-»j f^ ^Vi
j-lJi v^l ^1 OlT Olj iy^J lijU- Olf OJ ill fjj JJ ^ <ul SyJ J tijxk;

943. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar da je Ibn Omer, r.a., rekao: "Allahov Posianik, s.a.v.s., je
poslao vojsku, a za komadanta (emir a) je postavio Usamu ibn
Zejda, r.a. Neki Ijudi (licemjeri, munafici) su osudili njegovo
imenovanje za emira vojske 150 , pa je Allahov Posianik,

14 Naime, Allahov Posianik, s.a.v.s., je tada kazao: „Bacaj (gadaj
strijelama), otac i majka te iskupili!"

Munafici su se usprotivili i negodovali su, jer su smatrali da una
onih koji su preci da budu na celu vojske, a Usame je bio
oslobodeni rob, mlad i, po njihovom misljenju, nedostojan toga
polozaja.

339

Miwetta' - Malik ibn Enes

s.a.v.s,, ustao i rekao: 'Ako se se pobunili protiv njegovog
imenovanja, pa to ste isto i prije ucinili kada se radilo o
njegovoni ocu (Zejdu ibn Harisu, r.a.). Tako mi AUaha, on
(Usame) je najadekvatniji da vam bude vojskovoda, i meni je
jedan od najdrazih ljudi tin Icon njegovoga oca."'

^i jl^ jfr y** j> in -L* cf. S* ^y r^ s ^ s - ^ u ^J^ " * i i

tJcfi U OMj frU U> UaJl fljA) j* Vji &! ii« J> w * ^ a J^ ^ ^1 : ^ J^
: J\i Urt^ilj tfutj ii^J* s J^i ** & (/*j j^ J< f i^t* *■*» u -Ml' d'» M *
^j Up ill JL^ ill J^j jsi4 jiiil ^ (Jl ij>»» : jAfc J^j *1 ^
ill Jj-ij j\& . t%>lj LSUb illyJi : Jji jAj <j>" ii 1 »j> -^ j#
J^uj Jtf j . * LUpI -u* iil ^ j j^j jit OlTj jsjill jft ,►!- j 4-U ill ^

cjT jij j£* j*f *iuj *^* J ^ ^ a*' &1 : r^j *»** ^ ^ ^

l±f JasUA J Cftflrt ^ j f*-)M ay-l j&j *J* j& tf oi#tf %i* 10*^

. j<j ^1 5>j^ 111

944. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebun-Nadr,
sluga Omera ibn Abdullaha ibn M'amera, a on prenio od 'Ubejda
ibn Hunejna, a on od Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., sjeo na minber i rekao: "Zaista je robu
(Muhammedu, s.a.v.s.) Allah dao da odabere izmedu onoga
sta zeli (sta mu srce zeli) od dunjaluckih ukrasa, i onoga sto je
kod Njega (Allaha, dz.s), pa je rob odabrao ono sto je kod
Njega." Cuvsi te rijeci, Ebu Bekr, r.a., zaplaka i (kroz suze)
rece: "Zrtvovali bismo svoje oceve i majke za tebe (Allahov
Poslanice)!" Ebu Se'id veli: "Mi smo se zacudili (Ebu
Bekrovoj reakciji i placu 151 ), a ljudi su kazali: 'Pogledajte ovog

151 Prisutni nisu razumjeli ono sto je Ebu Bekr razumio, da je
spomenuti rob, ustvari, Allahov Poslanik, s.a.v.s., i da mu se
priblizio odlazak s ovoga svijeta. Oni su to tek kasnije shvatili.

340

Hadisi na razliclte teme

starca! Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavjestava o robu kojem
je Uzviseni Allah dao mogucnost izbora, a on veli: 'Zrtvovali
bismo svoje oceve i majke za tebe.' Pa (nam je kasnije postalo
jasno da) onaj kome je dato da odabere je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., a Ebu Bekr, r.a., ga je najbolje od nas poznavao.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je (u toj hutbi) rekao: 'Zaista je Ebu
Bekr covjek koji mi je najvise dobra ucinio svojim
prijateljstvom i materijalnim pomaganjeni. Da sam htio uzeti
nekoga za 'halila' 152 , uzeo bih Ebu Bekra za 'halila', ali je
(dovoljna jaka veza koja je medu naina, a to je) bratstvo u
islamu. I ne ostavljajte ulazna vratasca 15 u (moju) dzamiju,
osim vratasca Ebu Bekra (na koja on ulazi)!"

d\ ^jUai^l C*{tf ji J^tf jt J-frU-l jp fcjl^i qi\ \Jj>l dUU l3js*4 -MO
J£ OjTl jl Cj»»,* *Ul ill J>»j k : JV3 ^jUfljV' j*"^ jj ^^ ji Cjtf
xj-t u^-i }y>\ Uij J*i (I u: ju£ ii\ ±J- 01 M UU : Jl5 ? (1 : JlS cXU

. iJt-l J>JJ j 1JL$A Jsitfj tJL3- JL^f

945. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Isma'ila ibn Muhammeda ibn Sabita el-Ensarije, da je Sabit ibn
Kajs ibn Semmas el-Eusari rekao: "O Allahov Poslanice,
bojim se da sam propao." "Zasto?", upita ga Poslanik,
s.a.v.s. "Allah nam je zabranio da nam bude drago i da se
radujemo kada budemo pohvaljeni za ono sto nismo

152

Rijec 'halil' ima puno vece i jace znacenje od prijatelja, prisnog
druga i alibaba. 'Halil' bi bio posebni i nadasve druge prijatelje
odabrani prisni prijatelj koji ima posebno i najvece mjesto u srcu.

153 Allahov Poslanik, s.a.v.s,, je naredio da se sva vratasca koja su
ljudi naknadno probili na zidovima njegove dzamije zazidaju, osim
vratasca na koja je Ebu Bekr, r.a., ulazio u dzamiju Allahova
Poslanika, s.a.v.s., i to je bilo veliko priznanje i pocast za njega.

341

Muvetta' - Malik ibn Enes

uradili 134 , a ja sam covjek koji volim da me hvale. Zabranio
nam je oholost 155 , a ja sam covjek koji volim da se lijepo
dotjeram (odjenem). Zabranio nam je da podizemo glasove
iznad tvoga glasa 156 , a ja sam covjek koji govori povisenim
tonom." Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu rece: "O Sabite, zar ti
nije drago da (na dunjaluku) zivis pohvaljen, da pogines kao
sehid i udes u Dzennet?!" 157

JL*j aJLp M lS Lp ^ *Lp fcJti
O osobinama (svojstvima) Vjerovjesnika, s.a.v.s.

: Jji dAJU jj jj £*> Ail j*jJl JL* ^1 jp 5*jj \jj^\ di\* Uj^f - * 1 1
•j j jwaiJb Vj jJUb Jj^hib j«J : pUj Up ijtl ^ ill Jj-»j DlT
j-Ij JU- ill 4Sw Ja-Jb Sj Jaia^* J*^ ^J p% ^3 &A S J*&*
iu* jjs-i ^Ij JIp iil sisyj $*4 y^s- SiiJilUj £as-i j^c- aSO: ^\5U &m jyuji

. (Uj ijK& Ojj-iP As-^-j A--»lj J J*?)

154 Aludira na kur'anski ajet iz sure Alu 'Imran, 188.: „Ne misli
nikako da ce oni koje veseli ono sto rade i kojima je drago da budu
pohvaljeni i za ono sto nisu ucinili- nikako ne misli da ce se kazne
spasiti, njih ceka teska patoja."

155 Aludira na ajet iz sure En-Nisa', 36.: Allah, zaista, ne voli one

koji se ohole i hvalisu."

156 Aludira na ajet iz sure El-Hudzurat, 2.: „0 vjernici, ne dizite
glasove svoje iznad Vjerovjesnikova glasa i ne razgovarajte sa
njim glasno, kao sto glasno jedan s drugim razgovarate, da ne bi
bila ponistena vasa djela, a da vi i ne primijetite."
Tim rijeeima mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., stavio do znanja da
on nije od tih ljudi koji su spomenuti u ajetirna i najavio da ce
poginuti u borbi za islam, sto je jedna od m'udziza Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., ali i velika pocast za Sabita ibn Kajsa.

L57

342

Hadisi na razliclte teme

946. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Rebi'a od Ebu
Abdur-Rahmana da je cuo Enesa ibn Malika, r.a,, kako govori:
"Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije bio mnogo visok, n if i nizak.
On nije bio sasvim bijele boje koze, niti je bio izrazito erne
boje. Kosa mu je bila sredina izmedu kovrdzave i ravne.
Allah ga je poslao (kao Svoga Poslanika) kada je napunio
cetrdeset godina, U Mekki je proveo deset godina 158 , a i u
Medini deset godina. Allah mu je odredio smrt u sezdesetoj
godini zivota, a tada mu u kosi i bradi nije bilo vise od
dvadeset sijedih dlaka."

dib

■J Uj *i—>j aJlP <U)1 i J^p ( j~l\ jS i_Jb

O kaburu fmezaru) Vjerovjesnika, s.a.v.s., i pohvalnim

radii jam a u vezi s njim

jt \jL» iljl lij j\f : y& ji\ ii\ jbj jj ill jlp Ujj^l dlJU Uj>l - "\ i V

. *JU<j <uU ami ^Ls> (*Jl jJ ^l iujiil ?jI lil <U*Ai 01 j^yi-u ij£a : JUrf Jl5

947. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar da je Ibn Omer, r.a., imao obicaj, prije odlaska na put,

' 8 U dnigim predajama, kao sto je slucaj kod Buharije koji prenosi od
Ibn 'Abbasa, r.a., navodi se period od trinaest godina, a u toj istoj
predaji se spominje i da je preselio na ahiret u sezdeset i trecoj
godini zivota. Neki komentatori su uspjeli uskladiti ove dvije
(naizgled) suprotstavljene predaje, tako sto su rekli da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., proveo trinaest godina u Mekki ako se uzmu u
obzir i tri godine koje su bile period u kojern je nastupio prekid u
silasku objave, a oni koji racunaju da je Poslanik, s.a.v.s., boravio
u Mekki deset godina, oni nisu uzeli u obzir ovaj period prekida
nakon silaska prve objave. Poznato je i to da kada Arapi kazu
deset, to ne iskljucuje mogucnost da je bilo vise od toga, tj. trinaest
godina kada se radi o ovom slucaju.

343

Mttvetta' - Malik ibn Enes

ili nakon povratka s puta, prvo posjetiti kabur
Vjerovjesnika, s.a.v.s,, nazovati mn selam (i donijeti salavat na
njega), prouciti (mu) dovu, a zatim bi se udaljio.

Muhammed veli: "Tako bi trebao postupiti (svaki onaj) koji
dode u Medinu, (prvo) posjetiti kabur Vjerovjesnika. s.a.v.s."

O vrijednosti stida

. <uay V li iTjUr 0j& St (tJLJLi tjr JJ .JLa io5U : ju^ J\5

948. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Alije ibn Husejna koji predaju uzdize sve do Vjerovjesnika.
s.a.v.s., da je on rekao: "Od ljepote islama jednog covjeka je
da ostavi (i ne mijesa se u) ono sto ga se ne tice."

Muhammed je rekao: "Takav treba biti musliman, da
ostavlja ono sto ga se ne tice."

CM \^S)\ b*Sb ji Jo jijs- ^jjJl d\ji^> jj 3JL. Ujj^f wUJU KjJ-l - ^ t ^

. s.U-1 f^T jJ^-J ^ Ji 5 J^ 3) : J^ (^-"J *M* "& 1 ) ^ t^ 1

949. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Seleme ibn
Safvan ez-Zureki, od Jezida ibn Talhe er-Rukanija, da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Zaista svaka vjera ima
specificnu i prepoznatljivu osnovu, a osnova i sustina
(rnoralnog sistema) islama je stid."

344

Hadisi na razlicite teme

^Jl jl : y& j>\ jP ill JLP ^ ^L- jP jj£ lij^f dUU U^( - ^o .
&\ Jj-tj JU3 s.U»l J abM Ja*. Jjt j ^ y jJL-j U* ill JU>

950. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je onaj koji nas
je obavijestio od Salima ibn Abdullaha, a on od Ibn Omera, r.a.,
da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., prosao pored covjeka koji je
savjetovao (koreci) svoga brata o pitanju (njegovoga
pretjeranog) stida, pa mu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rece:
"Pusti ga, jer zaista je stid dio imana."

Pravo muza koje ima kod zene (supruge)

jt ,^ap- a\ jU«j jj jJli -jj^\ a-«-i j> ^ Uj^t ^u Mj^\ - s«^
J\3 4Jl c-**j Uij (»!-._} aJp ill Jl* ill Jj-xj cjt 4] 4*£ 01 : »j>( j^i*
: cJtfa 9 a! cj! U-f ; U J\3 4if c-*pj3 ^ : cJUs S CJl r- jj obi : U

951. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da mu je prenio Besir ibn Jesar, a on od Husajna ibn Mihsana,
kako je njegova tetka po ocu otisla Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., i kako je tvrdila da ju je Poslanik, s.a.v.s., upitao:
"Da ii imas muza?" Ona je odgovorila: "Da." Rekla je da ju
je upitao i: "Kakva si (u svom odnosu) prema njemu?" Ona
je odgovorila: "Ne propustam da se o njemu brinem, osim
ono sto (objektivno) ne mogu uraditi." On joj rece:

345

Muvetta' - Malik ibn Enes

"Preispitaj se gdje si ti u odnosu na njega, - jer je uistinu on
tvoj Dzennet, ili rvoja (dzehennemska) vatra."

O pravu na gostoprimstvo

il J^-j Of : (£*&» fHjZ S} s - ^fJ^ ] •*■=*-* U ^ dUU U ^' ~ ^ et

952. Obavijestio nas je Se'id el-Makburi od Ebu Surejha el-
K'abija da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko bude
vjerovao u Allaha i u Sudnji dan, neka ukaze gostoprimstvo
svom gostu jedan dan i noc 160 , a (potpuno) gostoprimstvo
traje tri dana. 161 Sve sto je preko toga je sadaka
(doborovoljnost), a gostu nije dopusteno da ostane kod njega
toliko dugo da domacinu oteza i dovede ga u neugodnu
situaciju."

159 Odnosno, razmisli o svakom svom trenutku s njim: da li je on
zadovoljan s tobom, da li je srdit na tebe, pa ako bude zadovoljan s
tobom, uvest ce te u Dzennet, a ako bude srdit na tebe, uvest ce te
u vatru.

160 Neka se maksimalno oko gosta potrudi i pred njega iznese ono sto
najbolje ima kod sebe od hrane, smjestaja i si.

161 Ostala dva dana se nece onoliko truditi oko hizmeta gostu kao sto
je to ucinio prvog dana, pa kada produ ta tri dana, istekao je period
u kojem je propisano ukazivanje gostoprimstva, a sve preko togaje
dobra volja domacina i njegov slobodni izbor.

346

Hadisi na razlicite teme

Nazdravljanje onome koji kihne

Ot : 4-jl jP ^js- jj jj*P jj j^ ^jl jj ill JLP Uj^I dllU Uj^l - ^OT

^ • ^ d>} 0>. ^ ^ J^ • -ii>Jw liijl : *J Ja3 (J JaP Jl f <uUi ^rJaP

. 5joIj1I jf fclliJl 0*1 t^jJl

953. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Ebi Bekr ibn 'Amr ibn Hazni od svoga oca, da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako neko kihne pa zahvali Allahu,
reci mu 'Jerhamukellah' (neka ti se Allah smiluje), pa ako
ponovo kihne i zahvali Allahu, opet mu reci 'jerhamukellah',
pa ako i (po tree! put) kihne i zahavali Allahu, i tada mu reci
'jerhamukellah', a ako opet kihne i zahvali Allahu, reci mu:
Ti si prehladen." Abdullah ibn Ebi Bekr veli: "Ne znam da li
mu je to rekao nakon treceg ili cetvrtog (kihanja)."

Muhammed je rekao: ''Ako kihne i zahvali Allahu, reci mu
jerhamukellah', pa ako mu to nisi rekao sve dok on ne kihne i po
drugi ili treci put, onda ti je dovoljno da mu jednom nazravis
(rijecima i dovom 'jerhamukellah)."

347

Miwetta' - Malik ibn Enes

Bijeg iz mjesta koje je pogodila kuga

*y&\ je&3 ji # ■**-» en y 1 * it jji&ii j* •*■<*£ Ujj^i diJu Uj^f - ^ot

OjMkJl lJL» 01 : JlS JLij a-U in JL*> <&1 Jj~>j 01 : ij^-l JUj j» 4aLJ 01
\frj£ ^Al joj J glj OJj -Uc 1^-jj ^i ^jl * (►aur 1 litf - Jtf U$J

954. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed
ibmd-Munkedir da je Amir ibn S'ad ibn Ebi Vekkas pricao kako
mu je Usame ibn Zejd rekao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Zaista je ova kuga patnja koja je poslana na one koji
su bili prije vas, ili je poslana na Israelicane" - Ibnul-
Munkedir nije bio siguran sta je od toga Poslanik, s.a.v.s,,
tacno rekao - "pa kada cujete da se ona rasirila u nekoj
zemlji, nemojte u nju ulaziti, a ako se zateknete u zemlji koja
je njoinc pogodena, ne izlazite iz nje kako biste pobjegli od
kuge."

Muhammed veli: "Ovo je poznati hadis koji je prenesen od
vise ashaba. Nema smetnje da, u slucaju sirenja kuge u nekoj
zemlji, ne ulazi u nju (tu zemlju) kako bi se sacuvao od nje
(kuge)."

348

Hadisi na razlicite teme

oo

O ogovaranju i potvori

j> ill JLP ji uJHl jl JUtf jj ill -LP jj Jjyt Ujs>-i dUU Uj>1 - ^
^Usb oil ijl : JL>j aJp jiii jjL^s M Jj-tj J\5 ? U»- <JlT 6Jj &\ Jj-»_)

955, Obavijestio nas je Malik, pricao nam je El-Velid ibn
Abdullah ibn Sajjad da je El-Muttalib ibn Abdullah ibn Hantab
el-Mahzumi pricao kako je neki covjek upitao Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., tome sta je ogovaranje, pa nm je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., odgovorio: "Da spomenes coyjcku ono sto
on ne voli o sebi cuti." Covjek upita: " Allahov Poslanice, a
ako je to istina?, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovori: "Ako
kazes neistinu, onda je to potvora (na njega)."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo. On ne treba
spominjati greske (manjkavosti i negativnosti) svoga brata
muslimana koje on ne voli (o sebi cuti). S druge strane. kada se
radi onome koji slijedi svoje strasti i prepoznatljiv je po tome,
kao i o gresniku koji grijehe javno cini, nema smetnje u tome da
se ova dvojica spomenu zbog losih djela koja (javno) cine. Kada
pricas muslimanu ono s cime on nema veze, onda je to potvora,
a to je, ujedno, i laz."

349

Muvetta' - Malik ibn Enes

O rijetkim i iznimnim situacijama (i vanrednim slucajima)

iiii Jj-"j 01 : <&il JLP ^ y\p: ,jP ,jS^l jwjll ^jI Ijj^-i cJUls lijssM — ^©1

ijj>- ji - s.u^fi ijaTij friiJi 'j^j'j M^' 'jiip' ; J^ (^j ^ ^ J-*

956. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zubejr
el-Mekki od Dzabira ibn Abdullaha. r,a., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Zatvorite vrata, stegnite konopac oko vrha
mjesine (za vodu), prevrnite posude (ako su prazne) ili ih
poklopite (ako su napunjene), ugasite fenjer (kada podete na
pocinak), jer zaista sejtan ne otvara zatvorena (vrata), niti
odvezuje zavezani konopac (mjesine), a i ne otklapa
(poklopljenu) posudu, dok mis (ili neka druga zivotinja) uistinu
(moze) zapaliti ljudima njihovu kucu. 1 "

J>-j J^ : J 15 s jO* $ cf £j*^ j* aUj!l j»} Uj>i vUJU Uj*! - ^©V
. s-bwl 5ju-i J JTL j3lS3lj ^ J JTL pLM : j^JLij a-Ip ill JL* ill

957. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od
El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik.
s.a.v.s., rekao: "Musliman (koji ispravno shvata i primjenjuje
vjeru) jede (puneci) jedna crijeva (tj. malo), a nevjernik (kafir)
jede (puneci) sedam crijeva (tj. mnogo)."

162 Mis moze zgrabiti fitilj i ostaviti ga na odjeci, ili na drugoj
zapaljivoj materiji koja prouzrokuje pozar, pa i smrt ukucana.

Komentatori se razilaze u tumacenju ovog hadisa. Ono sto je po
mom misljenju najprihvatljivije je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
izrekao ovaj hadis u posebnom slucaju koji je vezan za jednog

350

Hadisi na razlicite teme

iii Jj-»j Jl -ufljj *-L> ^ &jL# Ujjflf-t dUU Ujj^f - ^oA

J-Ui »ji*j jigJ> j»_^ap t^'ii^' y &\ J-- 1

958. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je SafVan ibn
Sulejm, koji (ovaj had is) pripisuje Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s.: "Pomagac hudovici i siromahu (koji ih sluzi i donosi
im opskrbu) je poput onoga koji se bori na Allahovom putu,
ili poput onoga koji po danu posti a nocu nafile klanja."

959. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Sevr ibn Zejd
ed-Dili od Ebul-Gajsa, sluge Ebu Muti'a, a on od Ebu Hurejre,
r.a., koji je prenio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., slican
had is (prethodnom).

i*At„<? ji 411 JLP jj JU^ Uj^M ^^ U J^ ~ " t *
. Ai» ^«aj 1 j*^ «o M Jojj j* : JL»j aJIp -ill ^^U*

960. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed
ibn Abdullah ibn Sa'sa'a da je cuo Se'ida ibn Jesara, Ebul-
Hubaba, kako kazuje da je cuo Ebu Hurejru, r.a., koji je govorio
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koine Allah zeli dobro,
stavi ga na kusnju."

covjeka koji je prije prihvatanja islama mnogo jeo, ali je nakon
prelaska na islam znatno manje jeo, pa je Poslanik, s.a.v.s.,
prokomentarisao njegov slucaj rijecima: „Musliman jede (puneci)
jedna crijeva, a nevjernik jede (puneci) sedam crijeva."

351

Muvetta' - Malik ibn Enes

ji\ jP j** jj ill jlp ^t\ o j3-j ([U ^p v^-s t^ 1 !Jj!*-f ^^ ^j^' - ^ 1 >
. j*jJJlj jl-iilj oljlt J AJ^Jt J) : Jl3 JLij 4_Ap ill ^jIU? iii Jj-ij lM : yrf-

jii ^-i J ^jJiJl Otf" Jl :Jls j»JL)j aJp ill j^U* ^1 01 L*L til :J^rf J\i

•c/jihj atjllj jljJl

961. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
Salima i Hamze, dvojice sinova Abdullaha ibn Omera, da je Ibn
Omer, r.a., prenio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:
"Zaista je pesimizam (zloslutnja i praznovjerje) u vezi
(uglavnom) s zenom, kucom i konjem." 1 4

Muhammed je rekao: "Do nas je predajom stiglo da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Da ima pesimizma (zloslutnje i
praznovjerja) 11 vezi i sa cim, otida je (prije svega) u vezi s
kucom, zenom i konjem.

: Jl3 jLp jj fa xs- pi c-i' : J£ jbi jj ill J-p \ij>\ uUJU Uj^f - ^"\Y
ajtUj of Juji Jjt_j f\9fk ijie jj jSte' jb jlp (Jj— Ju j^p jt iii j-p *« c£*

^TJ J** jj ill -LP IPOS 4jtLj jt Juji ^JUl Jjt^I J*J t^jiP J^-5 4*w ^-J j

Cjut 1 ^ Mi L^ji-l : Uo t^JJl J»r^j J J 1 ** : J 1 * *«o' \£ &- /-\
.O^-lj jji OLjI ^La *s) : Jji jJ-kj a_Lp ill ^jU? ill Jj--j

962. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar i rekao: "Bio sam s Abdullahom ibn Omerom u carsiji,
pred kucom Halida ibn ' Ukbe, pa je dosao neki covjck koji je
zelio da mu nesto sapne. Abdullah ibn Omer je pozvao jos
jednog covjeka, pa nas je bilo cetveriea, te meni i onome
kojeg je pozvao recer "Udaljite se malo, jer sam cuo

164

Ta praznovjerja i zlokobne slutnje su u njihovo doba bile u vezi,
uglavnom, sa spomenutim. Danas, broj toga se povecao, tako da se
praznovjerja povezuju i s mackom, gavranom i drugim
zivotinjama. osobama, predmetima i pojavama.

352

Hadisi na razlittte teme

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: "Neka se ne

.,■11- v \ > ' «I»3

dosaptavaju dvojica a da (iskljuce) treceg.

Al Jj-j 01 : j** jii D* J^ ^ *' -^ U J^ ^ U M ~ ^^
J ^JjJ ^jl^Ii ^ J J-U1 £*/ : j*p # & ^ J\3 S ^ U £**J

-. j»* jus dus ^ ^ J ^i ^ ^^ <* ^ °^ •*' ^ Jl *
. ijTj i jt 4 o/i oi j* 41 ^ ^ ^ $ *'j

963. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Ibn Omera, r.a, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Zaista medu drvecem ima drvo cije Usee ne opada i ono slici
muslimanu, pa mi recite o kojem se drvetu radi?" Abdullah
ibn Omer, r.a, veli: "Ljudi su pomislili da se radi o
pustinjskom drvecu, a meni je palo na pamet da se radi o
palmi, ali sam se zastidio (da ja odgovorim zbog prisustva
starijih ashaba)." Oni rekose: "Kazi nam Allahov Poslanice, o
kojem drvetu je rijeel" On rece: "To je palma." Abdullah
kazuje: "Ispricao sam Omeru ibnul-Hattabu o onome sto je
meni palo na pamet, pa Omer tada rece: 'Tako mi AHaha,
bilo bi mi draze da si je ti spomenuo, od toga da imam toliko
i toliko (od ovosvjetskih ukrasa).'"

&\ J>-j J\J,:.j^r^i JV5- i Jt* M ,».&•** u ^ iillU Uj^t - 11 i

165 Jos jedna od lekcija Poslanika, s.a.v.s., iz oblasti lijepog ophodenja
i ponasanja prema drugima kako se ne bi osjecali neugodno.
uvrijedeno i napusteno.

353

Muvetta' - Malik ibn Enes

964. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Ibn Omera, r.a., koji je kazao da je Allahov Poslanik.
s.a.v.s., rekao: "Pleme Gifar 166 , Allah im oprostio, pleme

168

Eslem , Allah ga sacuvao, a pleme 'Usajjeh , suprotstavilo
se Allahu i Njegovom Poslaniku."

g\j w \£ : jAi j^p jt\ jp jLp j> .oil jlp Mj>\ dUl« tij^I - ^ie

. t .-.«ia-..>1 UJ : LJ Jj& 4PUaJlj **-Jl ^jl* JL»j 4-U- ill ^^L? ill J>"J

965. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Ibn Omera, r.a.. da je rekao: "Kada smo se Allahovora
Poslaniku, s.a.v.s., zaklinjali na vjernost i da cemo biti
poslusni i pokorni, govorio bi nam: 'U onome sto cete biti u
mogucnosti izvrsavati.

t 169

166 Pleme kojem je pripadao cuveni ashab Ebu Zerr el-Gifari, r.a. Prije
islama su bili poznati po pljackama karavana i hodocasnika, pa je.
nakon njihovoga prelaska na islam. Allahov Poslanik. s.a.v.s., ucio
dovu za njih da ih rijesi loseg glasa i srama zbog njihovih nedjela
koja su ucinili prije nego sto su prigdili islam.

167 Pleme Eslem je mirnim putem putem preslo na islam, bez ikakvih
vojnih operacija, pa je i njima Allahov Poslanik, s.a.v.s., uputio
hair-do vu za njihove zasluge.

Ovo pleme je izvrsilo zlocin koji se desio kod bunara Me'unet,
kada su njegovi pripadnici ubili veci broj ashaba, njih oko
sedamdeset, a bili su cijenjeni ashabi, dobri poznavaoci Kur'ana,
bogobojazni i cestiti vjernici, koje je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
poslao sa zadacom da ljude poducavaju islamu. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je proklinjao ovo pleme 30 dana u kunut-dovi.

Iz ovog hadisa razumijevamo Poslanikovu, s.a.v.s., briznost i
paznju, jer ne zeli opteretiti svoj ummet onim sto oni nece biti u
stanju izvrsavati.

168

169

354

Hadisi na razlif ite teme

&\ Jj^i j J\i : jis y* jji jp jWa ^ <itti j_* Ujjjs-1 dUu Ujjfltf - h n n

. ^UjI U Ji. p£-~at Of j^-Lp ijl^a; •*$ j^b I jjj& ^1 013 j^b \yfij

966. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao
za stanovnike Hidzra (Semud, narod kojem je poslan Salih, a.s.):
"Ne ulazite u (naseobine) ovoga kaznjenog naroda, jedino to
cinite placuci, pa ako ne mozete zaplakati ne ulazite u njih da
vas ne bi zadesilo ono sto je njih zadesilo." 170

cJ'jll ; JU ji.jfi j$ jf- y>*A j> j&J\ A,P jj ill 4-P tf^sM dUu Uj>l - ^ 1 V
h>y\*L\ 4PLJI Jol^t ja : Ojiji j^Lij <LLt 4)1 JUp A I J^-j ^bw>l j* Uli

• ^J 1 / >&' Of jjP frj-J AJb!-JU 01 elj j* dU* ^ C-Jt J^-Jb j^-jjl (jjy l»( ABjydl

967. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Abdur-Rahman ibn M'amer od Ebu Muhajriza da je rekao:
"Dozivio sam neke od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
koji su govorili: 'Jedan od poz until) predznaka Sudnjeg dan a
je da vidis eovjeka kako ulazi u kucu, a taj ko ga vidi i ne
posumnja u to da on ulazi kako bi pocinio lose djelo (blud ili
kradu), jedino sto ga zidovi (kuce) pokrivaju (od tih grijeha).'"

. S^LaJVi *Udl *i\ 4-U ^Ut OlT tf

968. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je moj amidza Ebu
Suhejl da je cuo svoga oca kako govori: "Nije mi poznato ista

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je prihkom pohoda na Tebuk prosao s
ashabima pored naseobina unistenog naroda Semud kojeg je
Uzviseni Allah kaznio zestokom kaznom, pa je pozurio da se
udalji od njega.

355

Muvetta' - Malik ibn Enes

sto su liudi (ashabi) radili, (a da se to nije promijenilo) osim

171

ezana za namaz."

969. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je onaj kqji me je
obavijestio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.. rekao: "Allah, dz.s.,
odredi da ja zaboravim kako bih vama pokazao ispravan
postupak."

^Jfr-t U^lj Ji*~ll J UJ*— fJL-j U* ^ ^U il J>-j i*tj ^ : M-

970. Obavijestio nas je Malik ibn Enes da im je pricao Ibn
Sihab ez-Zuhri od 'Ubade ibn Temima, a on od svog amidze
Tjlbe, kako je on vidio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da se

171 Ezan i njegove rijeci su identicne onima iz vremena Poslanika,
s.a.v.s., i ashaba, r.a. Neki ljudi su mijenjali dotadasnju praksu
koja je bila u skladu s praksom prve generaeije muslimana, pa su
cak i namaz poceli odgadati i nisu ga klanjali u njegovo prvo
vrijeme. Jednom je Ebud-Derda' usao u kucu svojc majke veoma
ljut, pa ga je ona upitala: „Zasto si ljut?" On joj odgovori: .,Od
ummeta Allahovog Poslanika, s.a.v.s., vise nista na prepoznajem,
osim sto oni klanjaju namaz u d&matu ." Sta bi mogli kazati, onda.
za nase vrijeme u kojem su se rasirile novotarije u yjeri, umnozdi
grijesi i harami. Kod mnogih je sunnet postao bid'atom. a bid'at se
predstavlja kao sunnet. Losa djela se opravdavaju i predstavljaju
dobrima, a dobra se kritikuju i smatraju losima. Subhanallah!!!

172 Misli se na sehvi-sedzdu i tome slicno.

356

Hadisi na razlicite teme

ispruzio lezeci na ledima u dzamiji, a jednu ruku je stavio
preko druge (svezao ih je)."

Olip j> OUiPj i-AlaiM & j*£ Ci\ : ^J^-i #1 Ujv^l iliU Ujj^f - ^V\

.ill <i£-j 5i*^- ^j! JjS jAj . ut» IJUS t£y II : «^** J^

971. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab da
su isto tako postupali i Omer ibnul-Hattab i Osman ibn
'Affan, r.a.

Muhammed je rekao: "Mi ne smatrarno da u tome ima smetnje, a
to je stav i Ebu Hanife, Allah mu se smilovao."

_jj : \#s. *Rl ^jsj life] JJ : J\3 X*~> ^j jgfc Ujj^-f dUU Uj>f - ^VY

. ^U* 31*41 \iH til yl : cJli : Jl3 ,*$« cJj

972. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je Aisi, r.a., receno; "Kada bi ti oporucila da te ukopaju s
njima (pored Poslanika, s.a.v.s., Ebu Bekra i Omera, r.a.), to bi
bilo bolje za tebe." Ona rece: "Kada bih to ucinila, bila bill
(kao) pocetnica u svojim (dobrim) djelima (a izgubila bih
nagradu za svoja prethodno ucinjena dobra djela)."

173

[74

Ovo je bilo u vrijeme odmora, kada u njegovoj blizini nije bilo
ljudi, jer je poznato da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u prisustvu
ljudi zauzimao lijep polozaj prilikom sjedenja koji je ukazivao na
puni respekt i uvazavanje prisutnih. U Tirmizijinom rivajetu se
spominje da je stavljao nogu preko noge.

Aisa, r.a., je to odbila udiniti iz svoje skromnosti, i uporedila je to
sa situacijom kao da bi sva njena dotadasnja djela propala, a ona bi
tada bila poput onih koji tek pocinju s cinjenjem dobrih djela.

357

Muvetta' - Malik ibn Enes

1 OblP jt OUiiP JU La : ill .LP jj j**J 4*U Jl3 : J\5 USb> Uj>! - ^VT
. (UpL^* Jbijj IjilT ^Ut 01 : J\3 Up ilPl <p c£-J ? <*$*> ji^i

973. Obavijestio nas je Malik da je Seleme upitao Omera
ibn Abdullaha: "Zasto Osman ibn 'Affan nije s njima
ukopan?" Omer je sutio, a Seleme mu je ponovio isto pitanje,
pa mu Omer tada odgovori: "Ljudi su tada bili zauzeti
drugim stvarima."

^l 01 : jUj jj tlkp jp UJ jt Jk} ^j> 5 ^ u U J^ - nVt
Cj\jA £>% dUi ilpij - aJH £j $41 ji ^j j* : J^ pUj Up ill U^
■ Urj ay Uj «uJ- ££j U iJrl £j o^ ji> ^j j* —

974. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od 'Ata'a ibn Jesara da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:
"Ko bude .sac ii van od zla dva organa (dijela tijela), uci ce u
Dzennet", i to je ponovio tri puta, (pa je rekao): " Ko bude
sac ii van od zla dva organa (dijela tijela) uci ce u Dzennet:
onog organa koji je izmedu njegovih dviju vilica (jezik) i
onog organa koji je izmedu njegovih nogu (spolni organ)."

V : Jji 0^ ?%J\ Up fLy> j> iS ^ 01 ^ : Jl3 dl)U uyl - IVe

Jw ill j» JUw ^-Aili u-Ull 01$ ^>i5 j-Jsi ill jfi j^ p**£!i ljji&

JUP j^ilT l|J Ijjbitj Mkj| (t&fc' ^ ^J^ ^ ^^ ^J ^-^ ^ *A
. UU]I Up JUt ill l jXMj frtAJl Ja( tj*,l* JUwj Uv jAJl l£^

975. Obavijestio nas je Malik da je do njega predajom
stiglo kako je Tsa ibn Merjem, a.s„ govorio: "Ne pricajte

175 Poznato je da je to vrijeme bilo burno, pa je dobilo naziv u
povijesti islama ,,vrijeme smutnji", zato nisu mogli Osmana, r.a.,
ukopati pored Poslaiuka, s.a.v.s., Ebu Bekra i Omera, r.a.

358

mnogo, a da (u toku toga govora) ne spominjete Allaha, jer ce
vam srca postati okrutna (i bezosjecajna), a okrutno srce je
daleko od Uzvisenog Allaha, ali vi to ne znate. Ne
posmatrajte grijehe ljudi (s visine) kao da ste vi gospodari,
nego na njih gledajte iz pozicije robova, jer su ljudi zaista ili
u kusnji (s grijesima), ili su sacuvani (od grijeha), pa zato
budite milostivi prema onima koji su u kusnjama, a
zahvaljujte Allahu Uzvisenom na zastiti od grijeha."

: ajjA ^ & JUJt £U> jf & j& gl £ja ^ £^ SiU U^l - W\
A*j> *S'J^5 *±£ i->U*ij ja i*y jLJ\ : JV3 jJLij <Up ill J*e 4&I Jj--j of

976. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je Sumejj, sluga
Ebu Bekrov, od Ebu Saliha es-Semmana, a on od Ebu Hurejre,
r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Putovanje je dio
patnje. Ono vam ne dop us ta (normalan) san, ishranu i pice.
Pa kada neko od vas zavrsi posao zbog kojeg je bio na putu,
neka pozuri da se vrati svojoj porodici."

Oi j& Jtf : Jtf &\ J-p # (lU jp jl,iw & ^ Uj^f dJJU Uj^i - 1VV
fOlf 01 01& ^ y»Vl IJUb ^ ^yl Ub-f t)t C-Jp jJ : <UP ill ^j uJlIaJ-l
u^jjSi AiP aJjw. ii\ (4*^ ^J* ySl i-i* J-? ^ ^ ^ «/* ^r^

• ur"^ i>* O^ 1 J 1 ^ ^ ^ ^ ^J "^'J

977. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
od Salinia ibn Abdullaha da je Omer ibnul-Hattab, r.a., rekao:
"Da sam poznavao nekoga ko je sposobniji od mene za ovu
stvar (hilafet a da sam i pored toga odlucio biti halifa), bilo bi
mi lakse da me izvedu pred ljude da mi se odrubi glava (od
toga da ja budem voda muslimana). Pa ko nakon mene (moje
smrti) bude izabran za halifu, neka zna da ee ga od toga
odvracati, kako njegovi blizi tako i oni dalji. Tako mi Allaha,

359

Muvetta' - Malik ibn Enes

borio sam se kako mi ljudi ne bi iniali bilo sta prebacivati (i

prigovarati. a sto se odnosi na moju vjeru, ovosvjetske poslove i
moju cast),"

Olf : Jtf AiP Jl* ill ^j tlijjJl ^j* l^j^ dS\A \jj^\ - ^VA

978. Obavijestio nas je Malik, pricao mi je onaj koji me je
obavijestio da je Ebud-Derda', r.a v rekao: "Ljudi su bili (dobri)
poput lisca (ili stabljike) bez bodlji, a danas su poput bodlji
bez lisca (ili stabljike). Ako ih ti ostavis na miru, oni tebe nece
ostaviti na miru, a ako ih kritikujes, i oni tebi uzvrate
kritikom. "

d& : Jjfii ■_ l , ir At ji JUuy jr 1 *i! x*-» Q>. ts?s Ujjsfl JJU Uj>i -VV^
^ jrtUlt Jjfj jtoM j-Uil Jjij .J-Jai* (J-* ^uJi Jji ^>LJl Up ^-»Ijj1
\j jV5j : JUS ill JliS ? lift U> w>j b : J lis i^gAll tffj jAJ) Jjlj <Ujts

. ij\lj yjg yj : Jtf ^Ij-i

979. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id daje
cuo Se'ida ibnul-Musejjiba da kaze: "Ibrahim, a.s., je prvi
ugostio gosta, i prvi se osunnetio (obrezao), bio je prvi koji je
skracivao brkove, i prvi je ugledao sijede dlake, pa je upitao:
'O Gospodaru, sta je ovo?' Uzviseni Allah mu je odgovorio:
'Dostojanstvenost (pocast), Ibrahime.' Ibrahim, a.s., rece:
'Gospodaru povecaj mi dostojanstvo (pocast).'"

^J j? 4jJ£ (——11 ji JL«-t £f d X*- ji ^ bjy^-i dl\* \iji*\ - SA*
f%J\ Up ^jfi Jj ^&ii <\jlT : ,JLij Up ill U** ill J>-j Jtf : Jtf «*f

360

Hadisi na razlicite terne

980. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba koji mu je pricao kako je Enes
(ibn Malik, r.a.) pripovijedao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Kao da gledam u Musa'a a.s., koji se spusta iz klanca
Hersij, iduci pjesice, a na njernu crna odjeca."

Jj^j \*s : Jji dUU jt jJ\ £? 4ii JUu & ^ Uj^l iilU Uj>f - ^ A \
*ki" ol ^J iilj *i : IjJUs jiyJu ,U- ^JaiJ jUflj^t U-ij Up ill JU» ill
ts** 'jj>**^ *y* ^"^ &3f~* p&\ '■ J^* ^* j' uyy ^^ j*^j* »>* ^'j^V

981. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Enesa ibn Malika, r.a., kako govori; "Allahov
Poslanik, s,a„v.s,, je pozvao ensarije da im podijeli zenilju u
Bahreinu, pa su oni rekli: 'Ne, tako nam Allaha, necemo,
osim da podijelis tu zenilju i nasoj braci iz Kurejsa', i to dva
ili tri puta vise (od naseg dijela)' 6 , pa im Poslanik, s.a.v.s.,
rece: 'Zaista cete nakon niene (nioje smrti) dozivjeti da se
rukovodeea mjesta i polozaji dodjeluju nezasluzriini. pa se vi
strpite dok se sa mnom ne susretnete (na Sudnjem danu)."

: Jlfl ^jo-sil (*s*^| J* ■*■** &4$f^ JL s* -1 & <s£ ^J^ 1 ^ u U J^' ~ ^*
a\ Jj-ij Cjut 1 : Jja> «_^llai-l Qt jaS- £**£? : J^i j^j <jfi j> S^aU- c-Jta*'
cJlT j*3 <sji U ^y*i Iclj iJb JUp^I \£\ : Jji U~>j -Up ill U^
jf ^—-flJ Ui Jl 4Jj*u& CJlS* j*j <tlj-*jj -fill Jj ^"j^i '^J-'jJ -& 1 (i! AJj^*

982. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da mu je prenio Muhammed ibn Ibrahim et-Tejmi, koji je rekao:

176 Ove rijeci ensarija ukazuju na njihovu veliku skromnost, te njihovu
Ijubav i postivanje koje su gajili prema muhadzirima.

361

Miwetta' - Malik ibn Enes

"Cuo sam 'Alkamu ibn ebi Vekkasa koji je rekao da je cuo Omera
ibnul-Hattaba. r.a., a on Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze:
'Zaista se djela vrednuju iskljucivo prema namjeri, i covjeku
pripada samo ono sto ima namjeru uciniti. Pa ko ucini hidzru
radi Alia ha i Njegovog Poslanika, njegova hidzra je radi
Alia ha i Njegovog Poslanika. A ko ucini hidzru radi kakve
ovosvjetske koristi, ili radi zene kojom se zeli ozeniti, njegova
hidzra je radi onoga radi cega ju je i ucinio,"

O misu koji upadne u maslo

: ^Lp ^dJlJL*jPk*j*4»IJL-PjP <_jI$4> Q$ Ujs^ dUU Uj^-I - HAr

j*Jl j* Vijj- Uj SjUli oo^i t-ubr j*-Ji 0\T 15] . Jbt-ti iJUSj : .urf Jls
jAj , aj ^as-.ij t^ <u* Jf j* ^ Uli 0\T £)Jj dUi ^j-i U JTlj <u ^y

983. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
'Ubejdullaha ibn 'Utbe, a on od Abdullaha ibn 'Abbasa, r.a., da je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., upitan o misu koji upadne u maslo i (u
njemu) umre, pa je odgovorio: "Izvadite ga zajedno s maslom
oko njega, pa ga bacite (a ostatak masla mozete
konzumirati)!" 1 7

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog
hadisa. Ako maslo bude u cvrstom stanju, izvadit ce se mis i

177 Ovdje se treba imati u vidu oskudica i neimastina koje su vladale u
to vrijeme, zato bi bio luksuz ne iskoristiti ostatak masla koji nije
necist i cije konzumiranje nece predstavljati opasnost po zdravlje
ljudi.

362

Hadisi na razlicite teme

maslo koje je bilo oko njega, pa ce se baciti, a ostalo se moze
jesti. AH, ako maslo bude u tecnom stanju, nije dopusteno ista od
toga jesti, nego se moze koristiti za osvjetljenje. To je stav Ebu
Hanife i vecine nasih pravnika."

hl\ k\j m 5 t-Jb

O stavljenju koze uginule zivotinje

jt ill jlp j* (^j-all iLfrj at j* j»i->f ji Jjj biJs- £&* bjjs*' - ^Ai
. jfi JJ& ^\A*i\ g* li] : Jll j,JLij *Jp ill JU* 4«l Jj-ij Of : ^-Lp

984. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od Ebu Vale el-Misrija, a od od Abdullaha ibn 'Abbasa,
r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada se koza
tistavi, postaje cista."

gl jfrj\ x* Qi JU* j£- Ja-J qi ill JLP j* Jbjj Uj>l tiUU Ujtf^f - ^A«

ill Jj-»j 01 : pJUj Up ill JU» ^ £jj iiflP jP <uf jP DUjH

. CJu3 Ijl hl\ ijisi «mu jf yf JLij J-U 4ll i>? Ls

985. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jezid ibn
Abdullah ibn Kusejt od Muhammeda ibn Abdur-Rahmana ibn
Sebana, a on od svoje majke, koja je prenijela od Aise, r.a.,
supruge Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
naredio da se koriste koze uginulih zivotinja kada se ustave.

Jj-ij y> : Jl3 ill JLP jj &\ JL.P jp <— >lg-i> jjI bj>l dill* tijs^S - ^A1
^ P Jj bj*^- Sj* bsllipi OlT aUvj jiJL»j <Up <&i ^Ls iul

. i^iS*( py b:j : J\s *lj> lii ill Jj-jj b ; IjllS lAjUbft

363

Mitvetta' - Malik ibn Enes

f \j£*2\j ^jl) Vj AilTi jAj ^ JiS SsJkt i_jUI iji til . Jbf-U IJU&j : JLu£ J\3

986. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ibn Sihab od
'Ubejdullaha ibn Abdullaha da je rekao: "Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je prosao pored uginule ovce koju je ranije sluga
poklonio Mejmuni , supruzi Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Okoristite se ujezinom
kozom!" Rekose: "O Allahov Poslanice, ona je uginula", a
Poslanik, s.a.v.s., im rece: "Zaista je zabranjeno samo njeno
konzumiranje."

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu navedenih
hadisa. Kada se koza uginule zivotinje ustavi, ona postaje
cistom, a stavljenje za kozu (kojom ona postaje dopustena za
upotrebu) je poput serijatskog klanja (nakon kojeg meso
zivotinje postaje dopusteno za jelo). Nema smetnje da se takva
koza koristi i da se prodaje. Ovo je stav Ebu Hanife i vecine
nasih pravnika, Allah im se smilovao."

O zaradi kupicara

aJp y} ***• : jl3 dJJU ^ ^1 j* JjjiaJl JL2- LLb* dJJU Ujj*f - ^AV

178 U vecini hadiskih zbirki stoji da je ovca bila sadaka koja je data
Mejmuninim, r.a., sluskinjama.

179 O zaradi onoga koji pusta krv s ciljem lijecenja bolesnika, Taj
postupak se u arapskom jeziku naziva „hidzama".

364

Hadisi na razlicite teme

^1 JjS jAj . 4za\*i*- ^J& \jA *\?l}-\ ^Joju &\ jJj *i . J>-U IJUSj : .u£ Jl3

987. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Humejd et-
Tavil od Enesa ibn Malika, r.a., da je rekao: "Ebu Tajbe je
pustio krv Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pa mu je (kao
naknadu) dao jedan sa' iiiirmi i naredio je njegovim
vlasnicima da mu umanje od obaveze haradza (poreza na
zemlju)."

Muhammed je rekao: "Mi postupamo na osnovu ovog
hadisa. Nema smetnje u tome da kupicaru dadne naknadu (placu)
za njegov rad. ,n Ovo je stav i Ebu Hanife."

Vj aJL-J 4iUj iJjJUil : JlS j*p jjl jfr «iU \ij&\ dllU UjsM - ^AA
jiy ji (^j-^ j! JT(j t>t 1)1 9X-J Oil jj*j U-Si JU jj» jay jl iJ jJLJd ?tLflj

Jfjj j^iil ^ULJl j *J j03f-y, Aif ^| Afl-^" ^1 JjS jAj . Ji^ts IJUSj : JL*£ J\S
. y& t-Jjj iij-*f jl jliJij *J*ji 3-ft Uli . lAj^-j AjljJl AjjIp Jj <L* **ki Jl

. ill 43* j 4fL^- jl Jjl jAj

988. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi 1 od Ibn
Omera, r.a., da je rekao; ""Rob i njegov imetak pripadaju
njegovom gospodaru, tako da nije dopusteno robu da dijeli
ista od svoga imetka bez saglasnosti i dopustenja svoga
gospodara, osim (da kupi hranu) za jelo, odjecu, ill da kupi u
granicama dopultenoga (nuzne potrepstine, a zna da njegov
gospodar nece imati ni§ta protiv)."

Muhammed je rekao: "Mi ovo prihvatamo, a to je stav i
Ebu Hanife, osim sto on dopusta da rob moze nahraniti nekog
(siromaha) svojom hranom, ili pozajmiti zivotinju (da je neko
jase i na drugi nacin koristi), ali mu nije dopusteno da pokloni

365

Miwetta' - Malik ibn Enes

dirhem i dinar, ili nekome pokloni odjecu. Ovo je stav Ebu
Hanife, Allah mu se smilovao."

2-j ^iu-i # j^i c^r : : Jil *J p pU # A*} &.di\* ^ - ^

, u o\T (3Uodi j? iii oif t)^ Ism*- i}>\ tonB-p j*/^. £** ^j i***^ 1 3-

989. Obavijestio nas je Malik od Zejda ibn Eslema, a on
prenio od svoga oca, koji je rekao: "Omer ibnul-Hattab je
imao devet vecih posuda (za hranu) koje je je slao (u doba
svog hilafeta) Vjerovjesnikovim, s.a.v.s., suprugama, r.a.,
svakoj od njih po jednu posudu hrane, voca, ili namirnica (u
mesu i si), a posljednju posudu bi slao (svojoj kcerki) Hafsi,
r.a. (ko]a je takoder bila jedna od Vjerovjesnikovih supruga), pa
ako bi manjkalo hrane, taj manji dio bi njoj isao."

C-«3j : J ji v*- 11 Ji *>**■<> {? ^ ->*-» 0*. iS?- U J^< ^ U U J^ 5 ~ * * *
Jrt pJi 8ji-l 4^ CjJj f -b4 j^j J^t j* jrf ^ - OUsP 4^3 ^ - AsJl

990. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn Se'id
da je cuo Se'ida ibnul-Musejjiba kako kaze: "Desila se smutnja
- misli na godine smutnji u doba Osmana, r.a. 180 - tako da
nije prezivio nijedau ucesnik Bitke na Bedru, zatim se
(ponovo) desila smutnja u Harri 181 , nakon koje nije prezivio
ni jedan ucesnik Hudejbije, pa ako bi se desila i treca
smutnja, medu ljudima nece biti razumnih i dobrih."

180 To se desilo 35. godine po Hidzri. kada je ubijen halifa Osman ibn
'Affan, r.a.

181 Harra je mjesto u blizini Medine, a smutnja je bila u doba Jezida,
63. godine po Hidzri, kada su stanovnici Medine bili u velikim
iskusenjima.

366

Hadisi na razlicite teme

ill Jj-»j jf j«* jjI jf jUs jj ill JLP Ujs>l dUU Uj>l - 'HI
^ ^JUl ju^Ili a^j ^p J_j^ j^iTj ^ij j^^iT : Jls J.J-J Up ill ^U

(►♦* JjJ— • j*j ^* ^ £.'-> (W'j r** Jji-~* i*J (*fr^ t'j ^
ju ^ ^ij jarjJi .lpj 4* aij>*« ^»j ip- jj Ju ji* a^tj j^t siyij

, "t^Pj jP Jj^-s* pSJiS'j plj *£&S <UP JjJ-** jAj S*U—>

991. Obavijestio nas je Malik, pricao nani je Abdullah ibn
Dinar od Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Svi ste vi pastiri i svi cete biti odgovorni za svoje stado.
Voda koji je nadreden Ijudima je njihov pastir i odgovoran
je za njih. Covjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je
za svoje stado. Covjekova zena je pastirica u imanju svoga
muza i odgovorna je za njega. Rob covjeka je pastir u imetku
svoga gospodara i odgovoran je za njega. Pa svi ste vi pastiri
i svi ste odgovorni za svoje stado."

ill Jj-.j JlS : jll j»* jt\ jp jUj3 ji ill -LP UjJj» Bjs*t - \\V

sj-lP aJLa J lis tljl J i-.-.^.;i i»La)l f jj f j& jJ\*Jl 01 : Ju-j <Up ill ,jL*

. u^S

992. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Izdajica ce
ustati na Sudnjem danu, pa ce mu biti postavljen bajrak i bit
ce receno (meleki ce reci): 'Ovo je izdajstvo toga (covjeka)."

JLij «Up ill (jLff ill Jj— ij Of j^p jA jS- jSU Uj^I dUU lij^-l - Hf

367

Muvetta' - Malik ibn Enes

993. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "U grivama
konja 182 je dobro sve do Sudnjeg dana."

. Ufli Jj-j aTj Ail : j-rf- j>t & p>J> QtJfo"*? Ujpt >^ u u j^' - ^ H £

. Jjait U^ J^Jij sLUJb J\» H : -u* Jtf

994. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar da je vidio Ibn Omera, r.a., kako obavlja malu nuzdu
stojeci.

Muhammed veli: "V tome nema smetnje, ali je obavljanje
male nuzde cuceci (sjedeci) bolje,"

995. Obavijestio nas je Malik, od Ebuz-Zinada a on prenio
od El-E'aredza, a on od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Pustite me (i ne zapitkuje) kada se radi o
onome sto sam je vama prepustio (na izbor). Oni prije vas su
propali zato sto su pretjerano zapitkivali i razilazili se sa
svojim poslanicima, pa ono sto vam zabranim, klonite se
toga!"

182 U hadisu se aludira na vrijednost konja, koji su veoma znaeajni u
dzihadu, a u konjskim grivama (cuperci, ili ukrasna kosa na
prednjem dijelu glave konja) je isaret da ce islam ostati mocan i
jak i u ekspanziji sve do Sudnjeg dana.

183 Jer je tako sigumije da nece doci do prskanja mokrace

368

Hadisi na razlicite teme

J>-j J^ : J^ 5jij» u) 1 & XL^ Cf &J\ ?} ISJ* iUU tijjsM - H*1

. jIm( j-lJl uJj^p J^ AfrjJ

996. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Ebuz-Zinad od
El-E'aredza, a on prenio od Ebu Hurejre. r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Usnio sam Ibn ebi Kuhafu (Ebu
Bekra, r,a.) kako je iz bunara zahvatio kofu ili dvije kofe
vode, ali je bilo slabosti u njegovom zahvatanju, a Allah mu
je oprostio (tu slabost jer nije rezultat njegovih manjkavosti i
propusta). Zatim je ustao Omer ibnuI-Hatfab kojem se kofa
pretvorila u ogromnu posudu, tako da nikada nisam vidio
jaceg covjeka koji je zahvatao (ogromnu kolicinu vode) a koji
je imao jacinu i snagu njegovog zahvata, pa su ljudi (vidjevsi
veliku kolicinu vode) pustili svoje deve da se i one napoje
vode."

184

jt— jell w»b
O t u m ace n ju ne kill kur'anskih ajeta

jj ^- 4it ^jj^lt ^jiji j,} jf- j^-i oi ijia Ujj*! ^^ Ujs*l - *\ ^ V

184

U hadisu se najavljuje da ce u doba Ebu Bekrovog hilafeta doci do
odmemistva i medusobnih borbi, Sto ce oslabiti islamsku driavu, a
da ce Omer ibnul-Hattab svojom snagom ufivrstiti vjeru i prosiriti
je na Istok i Zapad.

369

Muvetta' - Malik ibn Enes

997. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul-
Husajn od Ebu Jerbu'a el-Mahzumija da je on cuo Zejda ibn
Sabita kako kaze: "Srednji namaz je podne. 1 ' 183

\i^ c^S" : J^ a\ jilj j> jjap jP ^i-»i j> Jj) Uj^-l lillU Uj^l - ^A
&iU 5^1 sift c*L lij : cJlfl ^j *Jp Aiti ^ ^t £jj 4*aiJ- ti*-A*
j^oiJl a%^j Ja-tjit S^aSIj CiljLaJl Jbp Ijbib- : cJtfi l^iiT \^*L Ui

998. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od 'Amra ibn Rafi'a da je rekao: "Prepisivao sam
Mushaf Hafsi, Vjerovjesnikovoj, s.a.v.s., supruzi, r.a., pa mi
je rekJa: 'Kada dodes do ovog ajeta 186 , obavijesti me.' Kada
sam dosao (u prepisivanju) do njega, obavijestio sam je, pa mi
je rekia: 'Redovno klanjajte namaze, a posebno onaj srednji,
ikindija-namaz, i pred Allahom ponizno stojte.'"

J r j^ji J\ ^ pg* gi ^lArtJl &fUc>l ^ U J^ ^ U U J^ 5 ~ ^
iJaii*- ) jjG *i*i\ aJJs cJ»L bi : cJ\s U*ua* li t^sSl ji ti^j* 1 : <-^ 2^Ji*
Jlp (jlaflb- ) : Jip cJUij IgsiiT ^»L ULs ( Ja-ijJi blLflJlj oi^LaJi ^
iul Jj-ij £» L$3tf*> 0el3 <tU ^ji_j j-flJl fl^Usj Ja-tjJl S^L^Jlj OljLaJl

999. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Zejd ibn
Eslem od K'aka'a ibn Hakima, a on prenio od Ebu Junusa,
'Aisinog sluge. da je rekao: "'Aisa mi je naredila da joj
prepisem Mushaf, pa mi je rekia: 'Kada dodes do ovog ajeta,
obavijesti me: 'Redovno namaze klanjajte, a posebno onaj

185 To je njegov komentar na ajet: ,.Redovno klanjajte namaze, a posebno
srednji namaz i pred Allahom ponizno stojte,"(El-Bekare, 238.)

186 U kojem se spominje srednji namaz

370

Hadisi na razliclte teme

srednji...' Kada sam dosao do tog ajeta, obavijestio sam je, a
ona mi je diktirala: 'Redovno klanjajte namaze, a posebno
onaj srednji, ikindija-namaz, i pred Alia ho m ponizno stojte',
(i rekla je) 'Cula sam to od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.'"

J Jji i„m„.U jj juw ^c aj\ j)L^> ji ojUp Uj^-i iUu Uj^f - \ » » *

1000. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je 'Ammare ibn
Sajjad da je cuo Se'ida ibnuI-Musejjiba kako govori o „onim
djelima koja vjecno traju" da su to: "Rijeci (Allahovog) roba
koji izgovara: 'Hvaljen neka je Allah i zahvala Njemu
pripada, nema drugog boga osim Allaha, Allaha je najveci, i
nema snage i moei osim kod Allaha koji je Uzviseni i
Velicanstveni.'"

: Jl5 *UJl ^ OU^I j* Ji-ij ylf£ j>} Ujtf*f dliU Uj^i - 1 • * \

■ ^

1001. Obavijestio nas je Malik, Pricao nam je Ibn Sihab da
je upitan o (znacenju) 'muhsanat minen-nisa'i' 188 , pa je
rekao: "Cuo sam Se'ida ibnul-Musejjiba da kaze: 'To su zene
koje imaju svoje muzeve (koje su udate)', a krajnji zakijucak
ovoga komentara je da je Allah zabranio blud."

187 Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe illallahu vallahu ekber,
ve la havle ve la kuwete ilia billahil-'alijjil-'azim.

iss

En-Nisa', 24.

371

Mitvetta' - Malik ibn Enes

j* flj^f Obi 01 f f JJ J& Cji & ij} J 1 - • Ujt U J^ ^ u U J^ - 1 '« *'t
U : cJlS Ul [A-j «uU ill ^Utf ^\ ^jj iUU- j* j*jJl OjO c-y 5^
'jt* C&^j^ &» OLiU JJj ) : h^\ aJu* j* <u* l«Sl oia C~£j U Ji* C-jJj
S& til "^* ^ ^ ^ 'j** 3 ^^ ] i> ^^ ***■ J ^ W* 'j* 1 ^

1002. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Muhammed
ibn Ebi Bekr ibn 'Amr ibn Hazm da mu je prenio otac od 'Amre
bint Abdur-Rahman, a ona od 'Aise, r.a., Vjerovjesnikove
supruge, da je rekla: "Nisam primjetila da je ovaj ummet vise
napustio primjenu nekog kur'anskog ajeta od slijedeceg
(ajeta): 'Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih. A
ako jedna od njih ipak ucini nasilje drugoj, onda se borite
protiv one koja je ucinila nasilje sve dok se Allahovim
propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni, onda ih
nepristrasno izmirite...'

) : jw k Jy j v-^-ii j> a** j* j** ji @g Uj>5 dUu \ij^\ - \ . . r

*£y> ^Ij^I lj«Soij) $J jp UJUu ^b 3j$1 oJJ> c-w— j Ul : Jji ^Wj

1003. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Jahja ibn
Se'id, prenoseci od Se'ida ibnul-Musejjiba, o pitanju
tumacenja rijeci Uzvisenog Allaha: "Bludnik se ne treba
zeniti, osim bludnicom ili mnogoboskinjom, a bludnica ne

189 El-Hudzurat 9.

372

Hadisi na razlifite teme

treba biti pozeljna, osim bludniku, ili mnogoboseu..." , pa
je (Se'id ibnul-Musejjib) rekao: "Ovaj ajet je derogiran
ajetom koji je dosao nakon njega", a zatim je proucio:
"Udavajte neudate i zenite neozenjene, i cestite robove i
robin je svoje...

Muhammed veli: "Mi prihvatarao ova tumacenja, a to je
stav i Ebu Hanife, kao i vecine nasih pravnika, da nema smetnje
ozeniti zenu koja je pocinila blud, pa makar je ozenio i onaj koji

■• Li j -■ • "192

nije blud cimo.

ai Jjs j Jyj j€ *\ aJ &> pj&\ Qi ^jJi jlp Uj^-i dUu Uj^i - \ • » t

1004. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdur-
Rahman ibnuI-Kasim od svoga oca, da je on na slijedeci nacin
dao komentar na rijeci Uzvisenog AHaha: "I nije vam grijeh
ako tim zenama date na znanje da cete ih vi zaprosifi, ili ako
to u dusama svojim krijete", 193 'To je kao kada kaze zeni
koja je jos u 'iddetu nakon smrti svoga rauza: 'Ti si kod

l90 En-Nur,3.

191 En-Nur, 32.

192 Vecina islamskih pravnika smatra da nije zabranjeno cestitom
(moralnom) coyjeku ili onome koji je pocinio blud stupiti u brak sa
zenom koja je pocinila blud, kao sto nije zabranjeno da se covjek
koji je pocinio blud ozeni s cestitom vjernicom, ili sa zenom koja
je pocinila blud, nakon sto se iskreno pokaju za taj grijeh. Brak
izmedu vjemika (ce) i bludnika (ce) je zabranio sejh Ibnul-Kajjim.
Smatram da je bolje to izbjegavati kada postoji mogucnost
obabira, a Allah naj bolje zna.

193 El-Bekare, 235.

373

Muvettn' - Malik ibn Enes

mene pocascena, ja te /dim, ill zaista ti je Allah poslao
nafaku, ili slicno tome.'"

lOOS.Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Nafi' od Ibn
Omera, r.a., da je rekao: "'Dulukus-semsi u ajetu znaci
'izlazak Sunca iz zenita'"

: Jji DIS" : Jls ^U- ^1 j> j^asM j> ijb \£±r dUu Uj^-i - \* *\
lijjP IgS'jla : Sja-j» j» k\ XS> Jl3j ^Up jjIj j*P jj! Jj3 Ida : -W* J\S

1006. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Davud ibnul-
Husajn kako je Lbnul-' Abbas, r.a., govorio da je 'Dulukus-
semsi', Izlazak Sunca iz zenita (njegovo naginjanje ka zapadu),
a 'gasekul-lejli' je sastanak noci i njene tmine.

Muhammed je rekao: "Ovo su komentari Ibn Omera i Ibn
'Abbasa, r.a., dok Abdullah ibn Mes'ud, r.a., kaze da 'Duluk'
znaci zalazak (Sunca), a svi komentari su dobri i ispravni 195 ."

d'\ : »jr-\ j»* ji ^ ^ ^ &* & *"' ^ ^ J ^" ^^ y J^ - 1 • t V
f%* & IS p**i\ & ** Ui f&?\ lg : J^ ^Uj Up &\ J** k Jj-j
J**--' J*/ ^jUdlj .SjfcJl Jtoj ^ lijj ? ir *iS\ ^> Jl j^l

194 Ovo je komentar 78. ajeta iz sure El-Isra' koji glasi: „Obavljaj
propisane namaze kada Sunce s polovine neba krene..."

155 Svi su komentari ispravni i slazu se, jer kretanje Sunca ka zapadu
vodi ka njegovom zalasku.

374

Hadisi na razlicite teme

ij^Ji c-U*3 : Jtf ? Jsljci JpijJ ji*. jl«iil Juoi Jl J J** j* : JUS IIUp
c-U*3 ? Jstjsi Jpiji J* j-mJi J] j\#Jl ij^sj j* J, J** j* : J£ <r

^LaJ AilS : Jl3 "U : IjJtf ? bfeft (»£&• j* j»XiUi. jj* : Jtf *tfa* Jltj }U*

. c^i j^ 4-Japf

*iT t5jJ Nt I*}!*** j* J-43? j-a^I j^tl £>t ^U Jju iljjJ-l iJi* : .U* Jtf
Ja* U^i ujj*li lil j-«Si ju ut Jii j-flJi Ji j»jk>i ay ti itf" j*«Jt J**

1 Uj s-Ulj (J -«-iJl C-»b la l$A~>uw j* J-ail j^O*Jl j^-VJj ^flall j>U ^
. ^Uj ill *£3-j d%fii j* i»U!lj ill <t2" j 4i-^- ^1 J_tl ^*j .5ji^ l$JaJl£

1007. Obavijestio nas je Malik, pricao nam je Abdullah ibn
Dinar od Abdul laha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Vas rok u odnosu na prosle narode je kao
period izmedu ikindija-namaza i zalaska Sunca. Vas primjer
i primjer jevreja i krscana je kao primjer covjeka koji
unajmi radnike i rekne im: 'Ko ce mi raditi poia dana za
nadnicu?', pa jevreji pristanu raditi (dugo za malu nadnicu).
Zatim covjek upita: 'Ko ce mi raditi od podnc do ikindije za
nadnicu?', pa krscani pristanu raditi (za kraci period od
jevreja. a za istu nadnicu). Covjek ponovo upita: 'Ko ce mi
raditi od ikindije do zalaska Sunca za dvije nadnice?' Vi ste
poput onih koji rade od ikindija-namaza do zalaska Sunca za
dvije nadnice." Jevreji i krscani su se rasrdili (saznavsi za te
Poslanikove, s.a.v.s., rijeci), pa su rekli: "Mi vise radimo, a
manje dobivamo (kao placu)." Poslanik, s.a.v.s., ih upita: "A
da li sam vam ja ucinio nepravdu oduzevsi vam nesto na sto
vi imate pravo?" M Ne", odgovorise. Onda im Poslanik,

375

Muvetta' - Malik ibn Enes

s.a.v.s,, rece: "To je moja odlika i cast da dajem vise kome ja
hocu."

Muhammed je rekao: "Ovaj hadis je dokaz da je odgadanje
ikindije bolje od njenog klanjanja u prvo namasko vrijeme. Zar u
ovom hadisu ne zapazas da je vremenski period koji je izmedu
podne i ikindije duzi od vremenskoga perioda koji je izmedu
ikindije i aksama. Onaj ko pozuri s (klanjanjem) ikindijom, onda
vremenski period izmedu podne i ikindije bude kraci od onoga
koji je izmedu ikindije i aksama. Zato ovo ukazuje na odgadanje
ikindije i da je neklanjanje u prvo vrijeme bolje od njenog
klanjanja u prvo vrijeme, odnosno sve dok su sunceve zrake
izrazito bijele i (kristalno) ciste i nije ih promijenilo zutilo. Ovo
je stav Ebu Hanife i vecine nasih pravnika, Allah im se
smilovao."

376

Sadrzaj

Uvodna rijec prevodioca

POGLAVLJE O BRAKU

1. Kako ce onaj koji je ozenjen s vise zena

izvrsiti ras pored boravka kod njih?

2. Najmanji iznos (mehra) koji je covjek obavezan

dati zeni koju zeli vjencati

3. Nije dozvoljeno da covjek pored svoje supruge

ozeni i njenu tetku po ocu ili tetku po majci

4. O covjeku koji zaruci zenu koju je prethodno

zarucio njegov brat

5. Udavana zena Una pravo sama se (pre) udati,

bez trazenja saglasnosti svog zastitnika (skrbnika)

6. O covjeku koji je ozenjen s vise zena od cetiri i

zeli se (ponovo) ozeniti

7. Sta iziskuje obavezu davanja vjencanoga dara?

8. Brak bez mehra ('5igar')

9. Brak u tajnosti

10. O muskarcu koji sastavi u konkubinatu zenu i
njenu kcerku, ili zenu i njenu sestru

11,0 muskarcu koji vj erica zenu, a bude sprijecen imati
in ti m ni odnos zbog njezine ili svoje tjelesne mahane

12. Od djevice se trazi dopustenje kada se radi o
njezinoj udaji

13. Brak bez staratelja

14. O covjeku koji se ozeni, a ne odredi zeni vjencani dar

15. O zeni koja se uda dok je u periodu priceka ('iddeta)

16. O ejakulaciji izvan spolnog organa zene (kontracepcija)

POGLAVXJE O RAZVODU BRAKA

1. Raz\od braka koji je u skladu sa sunnetom

2. Razvod koji se daje slobodnoj zeni koja je udata za roba

3. Sta je pokudeno zeni koja je dobila neopozivi razvod

braka i hudovici u vezi s nocivanjem izvan svoje kuce

4. Je li dopusteno da vlasnik razvede zenu svoga roba

nakon sto mu je odobrio sklapanje braka?

5. O zeui koja se sporazumno razvede od svoga inu/.a,

uz veci ili manji iznos mehra koji joj je dao

6. Koliko se razvoda broji kada dode do sporazumnog

razvoda braka?

10

11

13

14

15
16
17
17

19

20

22
23
24
26
29

35
36

39

40

41

42

377

7. covjeku koji kaie: „Ako se oienim doticnom zenom,

ona je razvedena (pustena)"

8. O zeni koju njezin muz pusti jednom ili dva puta,

pa je ozeni drugi covjek, a zatim je ponovo ozeni prvi muz

9. O covjeku koji svoje pravo razvoda braka ustupi

zeni ili nekome drugom

10. O covjeku koji je ozenjen robin jom, pa joj dadne
razvod, a zatim je kupi

11. O robinji koja bude udata za roba, pa bude oslobodena

12. Razvod bolesnika

13. O razvedenici, ili hudovici koja je noseca (u drugom stanju)

14. Zakletva muza da napusta zenu cetiri mjeseca i vise (El-Ila) 53

15. O covjeku koji razvede svoju zenu tri puta

prije nego s njom stupi u intinini odnos 55

16. O zeni koju njezin muz razvede, pa se uda za
drugog covjeka koji je razvede prije intimnog sastajanja 56

43

44

45

49
49
51
52

17. O zeni koja putuje prije isteka njezinog 'iddeta

18. O privremenom braku (mut'a)

19. O covjeku koji bude u isto vrijeme ozenjen s dvjema
zenama, pa jednoj dadne prednost u odnosu na drugu

20. O zakletvi supruznika koja se odnosi na vlastitu
nevinost i prizivanju prokletstva na sebe (El-Li'an)

21. O poklonu prilikom razvoda

22. Sta je od ukrasa zeni pokudeno u toku 'iddeta

23. O zeni koja preseli iz svoje kuce prije isteka njezinog
'iddeta nakon smrti (muza) ili razvoda braka

24. 'Iddet robinje koja svome gospodaru rodi dijete

25. Rijeci *halijjeh' i 'berijjeh' i njima slicne koje
aludiraju na razvod braka

26. O covjeku kojem se rodi dijete, a na njemu budu
izrazenije osobine nekoga drugoga

27. O zeni koja prede (konvertira) na islam prije muza

28. O prestanku mjesecnice (hajda)

29. O zeni koju njezin muz razvede opozivim razvodom,
pa ona stupi u period prve ili druge mjesecnice, a zatim
se ti ciklusi prekinu

30. 'Iddet zene koja ima bijelo pranje (mustehada)

31. Dojenje

57
58

60

61
62
63

64
68

69

70
71
72

75
78
79

378

POGLAVLJE O KURBANIMA I STA SE MOZE ZAKLATI ZA

KURBAN

1. Zivotinje koje je pokudeno zrtvovati za kurban

91

2. Kurbansko meso

92

3. covjeku koji zakolje svoj kurban prvi dan Bajrama

prije nego sto ujutro pode klanjati bajram-namaz

95

4. Koliko osoba moze ucestvovati u jednom kurbanu?

96

5. Klanje zivotinja

97

6. O lovu i sta je zabranjeno konzumirati od

divljaci i drugih zivotinja

99

7. Konzumiranje mesa pustinjskoga bodljorepoga gustera

100

8. O uginuloj ribi i drugom sto more izbaci na povrsinu

102

9. O ribi koja ugine u vodi

103

10. Klanje zenke ima status klanja mladunceta

104

11. Konzumiranje skakavaca

105

12. Meso zivotinja koje su zaklali arapski krscani

106

13. O ononie sto bude ubijeno kamenom

106

14. klanju ovce i drugih zivotinja prije nego sto uginu

107

15. O covjeku koji kupi meso (zivotinje), ne znajuci je li

zaklana na serijatski nacin, ili nije

108

16. Lov uz pomoc dresiranog psa (lovafikog kera)

109

17. 'Akika (kurban koji se kolje povodom rodenja djeteta,

i drugi obredi u vezi s tim)

110

18. O krvarinama za ubistvo, ili za nanesene povrede

113

19. Krvarina za nanosenje povreda usni

114

20. Krvarina za namjerno ubistvo

115

21. Krvarina za nenamjerno ubistvo (iz nehata)

116

22. Odsteta za izbijenc zube

117

23. Obestecenje za osteceni zub i za izbijeno oko

118

24. O grupi koja zajedno izvrse ubistvo jedne osobe

119

25. Covjek naslijeduje dio krvarine svoje supruge,

a i supruga naslijeduje dio krvarine svoga muza

120

26. O povredama i njihovim krvarinama

121

27. Odsteta za pobacaj

121

28. O posjekotini na lieu i na glavi

123

29. O povredi za koju nema odstete

124

30. onome koji bude ubijen iz nehata, a njegova

rodbina s muske stranc bude nepoznata

125

31. O zakletvi kojom se negira umijesanost u ubistvo

126

379

^ ^^^^^^^^^^^^^^^^

POGLAVLJE O FIKSNIM KAZNAMA ZA KRABU

1. O robu koji ukrade od svoga gospodara

2. O onome ko ukrade datule ili ne§to drugo sto

nije uobicajeno zasticeno

3. O covjeku kojem nesto bude ukradeno sto

zahtijeva odsijecanje, pa on to pokloni kradljivcu
nakon sto podnese prijavu vlastima

4. Kolika je vrijednost ukradene stvari zbog koje

je obavezno odsijecanje?

5. O kradljivcu koji ukrade, a vec mu je odsjecena

ruka (saka), ili ruka i noga (stopalo)

6. O robu koji pobjegne, pa ukrade

7. O 'muhtelisu'

POGLAVLJA O FIKSNIM KAZNAMA ZA BLUD

1. O kamenovanju

2. O priznanju bluda

3. O prisili na blud

4. Odredena kaznena injera (hadd) za robove o pitanju bluda

5. O propisanoj kazni za iinplicitnu potvoru

6. O propisanoj kazni za konzumiranje alkohola

7. O konzumiranju opojnih pica od meda (bit'),

kukuruza (gubejra 1 ) i drugih

8. O zabrani opojnih pica ('hamra'), i o drugim picima

koja je, takoder, zabranjeno konzumirati

9. O (alkoholnim) koktelima

10. O kiseljenju voca (koje se spravlja u) 'dubbi" i 'muzeffetu'

11. O picu od grozda (tila)

131
132

135

136

138
140
141

143
146
152
153

156

157

158

159

162
163
164

POGLAVLJE O PROP1SANIM DIJELOVIMA NASLJEDSTVA
POGLAVLJE O VASIJJETU

1. O nasljedstvu tetke po ocu

2. Da li se Vjerovjesnik, s.a.v.s,, nasljeduje?

3. Musliman ne nasljeduje nemuslimana

4. O pravu nasljedivanja imovine oslobodenoga roba

5. Nasljedstvo "hamila"

6. O vasijjetu {oporuci, testamentii)

7. O osobi koja na samrti oporuci trecinu svog imetka

170
173
174
175
178
179
180

380

POGLAVLJE O ZAKLETVAMA I ZAVJETIMA

S. O zakletvania i zavjetima i o minimalnom iznosu koji je

dovoljan u iskupljenju (keffaretu) za krivu zakletvu

183

9. O osobi koja se zakune da ce pjesaciti do Bejtullaha

186

10. onome koji se obaveze na pjelacenje, zatim onemoca

187

11. Izuzimanje u zakletvi

189

12. osobi koja umre pod zavjetom

189

13. O onome ko se zakune ili zavjetuje da ce izvrsiti

nedopusteno djelo

190

14. O onome ko se zakune nekim (ili necirn) osim Allahom

192

15. O osobi koja kaze da je njegov imetak poklonjen K'abi

193

16. O nenamjernoj zakletvi ("lagv")

194

POGLAVLJE O KUPOPRODAJ1, TRGOVINI I

AVANSIRANJU

1. Kupoprodaja 'araja'

195

2. O pokudenosti prodaje plodova prije

nego sto pocnu sazrijevati

196

3. O osobi koja prodaje dio plodova, a izuzme (drugi) dio

198

4. O onome sto je pokudeno kod prodaje osusenih hurmi

za svjeze hurme

199

5. prodaji hrane i drugoga sto nije preuzeto

200

6. O osobi koja prodaje robu ili nesto drugo na

odgodeni rok placanja, zatim kaze: "Plati mi o dm ah

gotovinom, a ja cu ti smanjiti cijenu"

202

7. O covjeku koji prodaje jecam za psenicu

203

8, covjeku koji prodaje hranu uz odgodeno placanje,

a zatim za tu cijenu kupi nesto drugo

205

9. onome sto je pokudeno od laznog nadmetanja i

presretanja trgovacke robe

205

10. covjeku koji plati unaprijed (avansira) u onome

sto se mjeri (supljom mjerom)

206

11. Prodaja uvjetovana ogradivanjem od

nedostataka (mahana)

207

12. O prodaji u kojoj ima obmane

209

13. O prodaji voca na stablu za ubrano voce ('muzabeneh')

211

14. kupovini zivotinje za meso

213

15. covjeku koji se cjenka (nagada) s drugim covjekom

oko necega, pa neko (treci) povisi cijenu

214

16. onome sto cin kupoprodaje cini obaveznim izmedu

prodavca i kupca

215

381

17. Neslaganje izmedu prodavca i kupca u kupoprodaji

18. O covjeku koji prodaje robu na poeek,
pa kupac bankrotira

19. O covjeku koji nesto kupi ili proda, pa bade
prevaren u tome, i o covjeku koji nametne
odredene cijene muslimanima

20. O uvjetovanju pri kupoprodaji i o onome sto je ponistava

21. Ko proda oprasene palme, ili roba koji ima svoj imetak

22. O covjeku koji kupi robin ju koja ima muza,
ili mu (takva robinja) bude poklonjena

23. O periodu garancije od tri dana i periodu garancije
od godine dana

24. O prodavanju prava pripadnosti oslobodenog roba
i njegovom poklanjanju

25. O prodaji robinja koje imaju djecu

26. O prodaji zivotinje za zivotinju, na pocek i za gotovinu

27. O zajednickom ucescu u kupoprodaji

28. O presudama

POGLAVLJE O DARIVANJU

29. O poklonu i dobrovoljnom davanju (sadaki)

30. O darivanju

31. O poklanjanju kuce na koristenje i stanovanje u njoj
dok je ziv

POGLAVLJE O RAZMJENI NOVCA I KAMATI

216

217

218
219

221

222

223

224
225
226
227
229

231
232

235

O kamati koja biva u onome sto se mjeri ili vaga 24 1

O osobi koja dobije poklone, i o osobi kojoj je neko duian,

pa on proda (te poklone, ili ono sto mu se duguje) prije

nego sto dode u njegov posjed
O osobi koja je duzna, pa vrati vise od pozajmljenog iznosa
O zabranjenom emu falsificiranja dirhema i

dinara (srebrenjaka i zlatnika)
O iznajmljivanju palmi i zemlje onome koji ce in

obradivati, uz naknadu
, Kultiviranje zemlje s dopustenjem imam a (vladara) ili bez

njegovog dopustenja
, O dogovoru vezanom za kolicinu vode i njenoj podjeli

zajednickim korisnicima

244
246

248

249
252
253

382

POGLAVLJE O OSLOBABANJTJ ROBOVA

8. O covjeku koji oslobodi svoj dio roba (koji je u

zajednickom vlasnistvu), oslobodi roba 'sa'ibu',
Hi oporuci oslobadanje (roba iz ropstva)

9. O prodaji roba koji je smrcu svoga gospodara

postao Slobodan

POGLAVLJE O TUZBI I SVJEDOCENJU

10. O tuzbi, svjedocenjima i tvrdnji o postojanju
krvnog srodstva

11. Zakletva uz svjedocenje jednog svjedoka

12. Trazenje da se zakune tuzena strana u sporu

13. Zalog

14. O osobi koja je bila svjedokom (nekog dogadaja)

257
260

265
266
268
269

270

POGLAVLJE O IZGUBLJENIM STVARIMA I ZIVOT1NJAMA

POGLAVLJE O PRAVU PRVOKUPNJE

O pravu prvokupnje (prece kupnje) 275

O robu koji posjeduje ugovor o oslobadanju uz otkup 276

POGLAVLJE O KONJSKIM TRKAMA

O kon jskini trkama 279

POGLAVLJE O VOJNIM POHOD1MA

O vojnim pohodima 281

1. O covjeku koji nesto pokloni (borcu) na AHahovom putu 282

2. O grijehu I hi rid zi ja i o tome koliko je vrijedno drzati se

dzema'ata 283

3. O (zabrani) ubijanja zena 285

4. O otpadniku od islama 286

POGLAVLJE O NOSENJU SVILE I ZLATA

5. Sta je zabranjeno nositi od svile i (svilenog) brokata 287

6. O zabrani nosenja zlatnoga prstenja (muskareima) 288

7. O covjeku koji prode pokraj sitne stoke drugog covjeka i

pomuze je bez njegovog dopustenja 289

383

POGLAVLJE O POSJETI NEMUSLIMANA MEKKI I MEDINI

291

8. O posjeti nemuslimana koji su Sticenici islamske driave

Mekki i Medini, te sta je od toga pokudeno

9. Pokudeno je da covjek podigne drugog covjeka s

njegovog mjesta kako bi on na njega sjeo

10. O rukji 293

POGLAVLJE O POZELJNOSTI OPTIMIZMA

11. O pozeljnosti optimizma i lijepim i minima

12. O pijenju u stojecem polozaju

13. O pijenju iz srebrenoga posuda

POGLAVLJE O JEDENJU I PIJENJU

14. Pijenje i jedenje desnom rukom

15. O covjeku koji pije, zatim doda (posudu)
onome sa svoje desne strane

16. Vrijednost odazivanja na poziv

POGLAVLJE O VRIJEDNOSTIMA MEDINE

17. O vrijednostima (fadiletima) Medine

18. O drzanju psa

19. O zabrani lazi, loseg niisljenja, uhodenja i
prenosenja tudih rijeci

POGLAVLJE O PROSJACENJU I UZIMANJLI SADAKE

20. Suzdrzavanje od prosjacenja i uzimanja sadake

21. O covjeku koji salje pismo i zapocinje ga
spominjanjem imena primaoca

22. O trazenju dopu§tenja za ulazak

23. O slikama, zvonu i Sta je od toga pokudeno

24. O igri u kojoj se bacaju kocke

POGLAVLJE O IGRAMA

25. Posmatranje igre (koja je dopuStena)

26. O zeni koja nadovezuje svoju kosu kosom druge (zene)

295
295
296

297

298
299

303
303

305

307

309
310
311

312

313
314

384

POGLAVLJE O ZAGOVORNISTVU

27. O zagovornistvu (sefa'atu) 3 1 5

28. O mirisu za muskarca 3 1 5

29. O dovi (protiv nekoga) 3 1 6

POGLAVLJE O OTPOZDRAVL JAN JU

30. O otpozdravljanju nakon nazvanog selama 3 1 7
31.0 dovi (isaretu prilikom sjedenja u namazu) 319

32. O covjeku koji ignorise (napusta) svoga brata (muslimana) 320

POGLAVLJE O IGNORISANJU I PREPIRCI

33. Prepiranje oko pitanja vjere i o covjeku koji posvjedoei
da je drugi pocinio kufr

34. Pokudeno je jesti bijeli luk

POGLAVLJE O SNOVIMA

35. O snovima

321
322

323

O HADISIMA NA RAZLICITE TEME

O skromnosri i poniznosti

O Ijubavi u ime Allaha

Vrijednost dobrocinstva i dijeljenja sadake

O pravu komsije

O zapisivanju znanja

O bojenju sijede kose

O skrbniku (jetima) koji iz im ovine jetima (siroceta)

uzme pozajmicu (kredit)
O covjeku koji gleda u 'avret (stidno mjesto) drugoga
O puhanju u pice
O /a bran i rukovanja sa zenama

O vrijednosti (nekih od) ashaba Allahovog Poslanika, s.
O osobinama (svojstvima) Vjerovjesnika, s.a.v.s.
O kaburu (mezaru) Vjerovjesnika, s.a.v.s., i pohvalnim

radnjama u vezi s n jiin
O vrijednosti stida

Pravo muza koje ima kod zene (supruge)
O pravu na gostoprimstvo
Nazdravljanje onome koji kihne

a.v.s,

326
329
330
332
333
334

335
336
337
338
339
342

343
344
345
346
347

385

Bijeg iz mjesta koje je pogodila kuga

O ogovaranju i potvori

O rijetkim i iznimnim situacijama (i vanrednim slucajima)

O misu koji upadne u masto

O stavljeaju koze uginule zivotinje

O zaradi kupicara

O tumacenju nekih kur'anskih ajeta

Sadrzaj

348
349
350
362
363
364
369
377

386

Nakon Allahove knjige, Kur ana, na Zemlji se nije
pojavila autenticnija knjiga od Muvetfa'a!"

{ Sa f i ' i )

Malikov Muvetta' je najvjerodosfojnije, najpozna
najstarije i najobuhvatnije ierijafskopravno dje

(Dehtevj-)