(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Namaz i propisi njegovog ostavljaca - Ibn Kajim"

wm 


*5r 
Be 


- ^B 


1 V*J^^Vh1 lMifF^^.% 


& 
^ 

r 









/&v f^{Mfirv^ e£-i2' 



%ew2{Viie 



Namaz 



LVS 



oo: 



^nlAIr^ 


f 


BBSS 


RvNv^ 






E 



coo; 



oo. 




»Es *>"unne 






Natnaz i propis njegovog ostavljaca 

Imam Ibn Kajjim el-Dzevzijje 



Prijevod: 

Redakton 

Lektor: 

Korektura i DTP: 

Dizajn: 

Izdavac: 

Stampa: 



Emsad Pezic, prof. 

Hajruddin Ahmetovid, prof. 

Saraj 

Saraj 

Saraj 

Es-Sunne, Rozaje 

Bemust, Sarajevo 



Tiraz: 300 primjeraka 
Rozaje, 






NAMAZ 
I PROPIS NJEGOVOG OSTAVLJACA 



Autor: 

Imam Jbn Kajjim el-Dzevzijje 



Verifikacija: 
Sejjid Ibrahim Imran 






Uvod verifikatora (muhakkika) 






Zaista zahvala pripada Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomoc i 
oprosta molimo. Allahu $f, se utjeeemo od zla nasih dusa i od nasih losili 
dijela. Koga Allah uputi nema toga ko ce ga u zabludu odvesti, a koga 
ostavi u zabludi nema toga ko ce ga na Pravi put uputiti. 

Svjedocim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema 
sudtuga i svjedocim da je Muhammed Allahov tob i poslanik. 

A zatim, Uzviseni kaze; 
1!l>j U£. iJj \&£ £. $±jij*.>j ^ J. Jail, ^jji ^j i^| ^\?fi ^ 



,<^ < L . 



"O Ijudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas je stvorio od jedne 
osobe, od koje je njen par stvorio, a od njih dvoje mnoge muskarce i 
zene rasijao! Bojte se Allaha, Cijim imenom jedni druge molite,, i 
cuvajte rodbinske veze! Allah doista nad vama bdijel" {En-Nisa, 1) 

"O vjernich bojte se Allaha istinskom bogobojaznoscu i niposto ne 

umirite osim kao muslimanl!" (Ali-Imran, 102) 

J& *Jk{ 3 jfcl\ p ^4 tVal %> )j& M \£\ \£% '#$ \$£ 

U^ Ijj3 jb 0*i ^j-jj 4«! ^ ^j ^VjH^ 

"O vjemicv bojte se Allaha i govorite samo Istmu, On ce vas za vasa 

dobra djela nagraditi i grijehe varn vase oprostiti... A onaj ko se Allahu 

i Poslaniku Njegovu bude pokoravao - postici ce veliki uspjeb " (El- 
Ahiab, 70-71) 

A zatim; 

Pred nama je knjiga "Narnaz i propis njegovog ostavljaca" Ibn- 
Kajjima el-Dzevzijje, uvazenog alima, allame (autoriteta) , tmama ummeta 
i ozivljavaca sunneta i zatiraca novotarija, neka mu Allah poveca ugled. 



ia&fc 



Ib\ Kujw fi Davzwr 



M& 



Ova knjiga sadrzi odgovore na deset pitanja koja su upucena 
imamu Ibnul-Kajjimu, pa je na njih odgovorio redom, a divan li je onaj 
kame su postavljena ta pitanja, Covjek od pameti, koji te zadovolji 
odgovorom, covjek koji je hafiz serijatskih tekstova. Covjek dubokog 
razumijevanja, koji razyrstava i komentarise misljenja ucenjaka i fekiha 
(pravnika), u mes'elama (serijatsko-pravnim pitanjima), a zatim izdvaja 
najodabranije misljenje i govori o njegovim dokazima i postvkama. 

Ovo djelo je veoma vazno, posebno u ovom vremenu kada su ljudi 
zaboravili, ili se prave da su zaboravili ovaj vjecni farz. Medu njima ima 
onib koji znaju Allahov M i Poslanikov M prop is u pogledu ostavljanja 
namaza, a ima i onih koji su neznalice u torn pogledu. Namaz je vjecno i 
cvrsto uze od islamskih uzeta. Ljudi su nazalost napustili Allahovu Knjigu 
i sunnet Njegova Poslanika sjfe, pa su za sudije u zivotu uzeli nesto drugo 
mimo njih. Tako da su narusene Allahove granice i obezvrijedene 
islamske sverinje. Rasrrila se iskvarenost, povecale su se nedace i rasirile 
razne bolesti. Prosirile su se ninoge zabludjele ideje kao i nosioci istili na 
raznim stranama svijeta, la havle vela kuvvete ilia billah. Isrinu je rekao 
Uzviseni: 



Cj* 






*. i- 



iLi, OjXi^j % %£$ bj±±> dijJjLi &Ji*> J^j &*\ij Ob 



"Njih smijenise naraltaji, koji namaz napustise i za pozudama podose; 
oni ce propast susresti; izuzev onih koji su se pokajali, i vjerovati, i 
dobro ciniii/ njima se nece nikakva nepravda uciniti, oni ce u Dzennet 
uci." (Merjem, 59-60) 

Vjerovatno ce se onaj ko procita ovu knjigu pokajati svome 
Gospodaru i uvidjeti istinu o kojoj ova knjiga govori, te da ce okrenuti 
novu stranicu u odnosu sptam svoga Gospodara vracajuci se i kajuci Mu 
se. Knjiga sadrzi veliko dobro u smislu zastrasivanja onih koji ostavljaju 
ovaj veliki farz ili ga lijeno i nehatno obavljaju, kao i u smislu podsticanja 
na obavljanje istog. Zatim, govori o propisu namaza i podstice na 
obaveznost njegovog obavljanja onako kako nam je to dostavio Boziji 
odabranik H, kada je rekao: "Klanja/te onako kako ste mene vidjeli da 
klanjam." Biljezi ga Buharija. 

Zatim je knjigu zavrsio sa opisom Poslanikova M, namaza. 






NAMW ! PROPIS NJEGOVOC OSTAVUAtA 



M* 









1. 

2. 
3. 



Dragi muslimanu, ispred tebe je knjiga koja sadrzi deset veoma 
vaznih pitanja o namazu koja skoro da ne mozes naci tako pojaSnjena i 
razradena osim u ovoj knjizi. Pa neka je na tome hvala Allahu Gospodaru 
svjetova. 

Moje ucesce u ovoj knjizi 

Uradio sam tahridz (izvod) Kur'anskih ajeta. 

Uradio sam tahridz (izvod) hadisa i pronasao njihove izvore u 
knjigama sunneta. 

Ukazao sam na vjerodostojne-saMi i shbe-daif hadise pri cemu 
sam se najvise koristio verifikacijom-tahkikiTn naseg sejha i 
profesora Nasirudina el-Albanija, a ponekad i drugima mimo 
njega. 

Pojasnio sam neke rijeci koje su navedene u samoj knjizi ili su 
prenesene u nekim hadisima. 

U knjizi sam odradio sadrzaje. 

Napravio sam sadrzaj hadisa sa isjeccima dijelova istih i to po 
abacednom redu. (Ovo je u ar. verziji knjige, op. p.) 

I na kraju molim UzviSenog Allaha da ovo sto sam uradio bude 
iskreno samo radi Njega. 



4. 

5. 
6. 



Napisao: Ebu-Hafs Sejjid Imran 






Hvala Allahu, Gospodaru svjetova 



Kakav stav zauzima cijenjena ulema, koju je Allah uputio i na 
Pravom putu ucvrstio, u pogledu sljedeceg: 

1. U pogledu onoga ko namjerno ostavi namaz, da li je obaveza ubiti 
takvog ill ne? 

2. Ako se ubije da li se ubija kao murted-otpadnik od vjere i kao 
kafir, te se kao takav ne gasuli, ne klanja mu se dzenaza i ne ukopava se 
sa muslimanima u njihova groblja (mezarja), ili se ubija zbog prekrsaja za 
koji je Serijat odredio smrtnu kaznu (ar. bad) ali i pored toga ostaje 
musliman? 

3. Da li ostavljanjem namaza propadaju i bivaju ponistena sva 
covjekova djeia? 

4. Da li se dnevni namazi primaju ako se klanjaju po noci i da li se 
nocni namazi primaju ukoliko se klanjaju po danu? 

5. Da li je validan namaz onoga ko klanja pojedinacno iako je u 
mogucnosti klanjari ga u dzematu? 

6. Ako je namaz takvog ispravan, da li je grjesan zbog napustanja 
dzemata? 

7. Da li se uslovljava odlazak u mesdzid ili je dozvoljeno da se obavlja 
u kuci? 

v 

8. Sta je propis za onog ko ga obavlja brzo i ne upotpunjava ruku' i 
sedzdu u namazu? 

9. Koliko je dugo trajao Poslanikov Sj§ namaz? Kakvo je pravo 
znacenje olaksanja na koje je Poslanik M ukazao rijecima: "Klanjaj im 
namaz koji je najlaksi za njih", i na sta upuduju njegove rijeei koje je 
uputio Mu'azu ^>: "Zar zelis da l/tide stavisna kusnju?" 



^^rfffc 



Ibs Kujim n Dm-mjE 






10. Zadnje pitanje je da nam opilete kako je izgledao namaz Poslanika 
M, - od pocetnog tekbira pa sve do njegova zavrsetka - i da nam to opisete 
i ukratko predstavite tako da onaj ko o tome pita kada ga procita stekne 
osjecaj kao da prisustvuje Poslanikovom M namazu. 

Allah M, je na Zemlji ostavio one koji ce upucivati na Pravi put i 
koji ce objasnjavati propise i navoditi dokaze. Allah $g nije obavezao 
diahik (neznalice) na ucenje sve dok nije obavezao u£enjake da 
poducavaju i objasnjavaju. 

Cijenjeni gejh, imam, od primjera sekfa, pomagac sunneta i zatirac 
novotarija, iejh Semsuddin Muhammed b. Ebu-Bekr el-Hanbeli, poznat 
kao Ibn-Kajjim el-Dzevzijje, je odgovorio na ova pitanja, neka Allah bude 
njim zadovoljan i neka mu podari vjecni Dzennet. 



10 



4 PRVO PITANJE > 



U POGLEDU ONOGA KO NAMJERNO OSTAVI NAMAZ. 

DA LI JE OBAVEZA UBITI TAKVOG ILI NE ? 



11 







Hvala Allahu, Njemu zahvaljujemo, od Njega pomoc i oprost od 
grijeha trazimo. Allahu se utjecemo od zla nasih dusa i od nasih losih 
dijela. Koga Allah uputi nema toga ko ce ga u zabludu odvesti, a koga u 
zabludi ostavi nema toga ko ce ga na Pravi put uputiti. 

Svjedocim da nema drugog boga osim Allaha iji i svjedocim da je 
Muhanuned Njegov rob i poslanik, neka je salavat i selam na njega, 
njegovu porodicu, njegove zene i ashabe. 



1. PITANJE 

U PQGLEDU ONOGA KO NAMJERNO OSTAVI NAMAZ. 
DA LI JE OBAVEZA UBITI TAKVOG ILI NE ? 

PROPIS ZA NAMJERNO DSTAVLJANJE NAMAZA 

Muslimani se ne razilaze oko stava da namjerno ostavljanje 
namaza predstavlja jedan od najvecih grijeha uopste, te da je to, 
istovremeno, jedan od najvecih medu "velikim grijesima" i da je doticni 
grijeh kod Allaha M, veci od ubistva, bespravnog uzimanja imetka, 
zinaluka (bluda), krade, konzumiranja alkohola, te da je pocinioc 
pomenutog grijeha izlozen Allahovoj srdzbi i kazni i ponizenju kako na 
dunjaluku tako i na ahiretu. 

RaziSli su se u pogledu ubijanja takvog, nacina njegova ubijanja, 
kao i njegova proglasavanja kafirom.Tako su Sufi' an b. Se'id es-Sevri, 
Ebu-Amr el-Evzai, Abdullah b. El-Mubarak, Hammad b. Zejd, Vekia b. 
el-Dzerrah, Malik b. Enes, Muhammed b. Idris Safija, Ahmed b. Hanbel, 
Ishak b. Rahoja, i njegovi drugovi misljenja da se takav ubija. 

Zatim su se razisli u nacinu njegova ubistva. Dzumhur (vecina) 
ucenjaka je stava da ce se takav pogubiti udarcem sablje po vratu. Neki 
ucenjaci safijske pravne skole zastupaju misljenje de se takav treba tuci 



13 








\m 



Ins K-vijim fi Dirvzwr 



as* 



drvetom dok ne proklanja ili dok ne umre. Ibn-Surejh kaze da takvog 
treba zastrasivati bockanjem sablje dok ne umre jer bi takav cin bio 
najsnazniji vid prijetnje, i mogao bi doprirrijeti njegovoni povratku ka 
izvrsavanju namaza. 

Dzumhur svoj stav potkreplj uje hadisom Allahova Poslanika H, u 
kojem kaze: "Allah je propisao dobrocivistvo u svakoj stvari, pa kada 
ubijate na lijep nacin ubijajte." 

A udarac sabljom po vratu predstavlja najlaksu i najbrzu smrt. 
Allah §!, je u ratu sa nevjernicima i otpadnicima propisao udarac po 
vratu a ne podbadanje ili bockanje sabljom. 2 A kada je u pitanju 
kamenovanje ozenjenog koji je ucinio zinaluk, to je iz razloga kako bi 
citavo tijelo osjetilo bol kao sto je citavo tjelo uzivalo u zabranjenom. Ova 
vrsta ubistva je jedna od najruznijih vrsta ubistva jer je i poziv duse u 
zinaluk shodno covjekovoj prirodi veoma jak pa je zbog toga i propisana 
ovako teska kazna kako bi parirala j acini tog poziva. Ovakav vid 
kaznjavanja nas podsjeca na Allahovu kaznu Lutovog naroda koji je 
kamenovan kamenjem zbog razvrata koji su cinili. 

MlSLJENJE ONIH KOJI KA2U DA SE OSTAVLJAC NAMAZA NE UBIJA 

lbn-Sihab ez-Zuhri, Seid b. el-Musejjeb, Omer b. Abdulaziz, Ebu- 
Hanife, Davud b. AHj i EI-Muzeni su stava da takvog treba uhapsiti dok 
se ne pokaje ili dok ne umre, ali da se ne ubija. Pristalice ovog mezheba 
svoj stav grade na sljedecim dokazima: 

U hadisu koji prenosi Ebu-Hurejre *, se navodi da je Poslanik sjl, 
rekao: "Naredeno mi je da se borim protiv Ijudi sve dok ne izgovore da 
nemo, drugog boga osim Allaha, pa kada to kazu zastitili su od mene 



1 Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sajdu ve ez-Zebaihu ve ma ju 'keht miit el-hajevan, 
poglavlje El-emru bi ihsani ez-zebhi ve el-katli ve tahdidi es-sefreti 3/1955/1548; i Ebu- 
Davud u knjizi Dahaja, poglavlje Fi en-nehji en tusbere el-behaimu ve er-rifki bi ez- 
zebiha, Ebu-Hatim, 3/1228, hadis br. 2815; i Tinnizi u knjizi Ed-Dijat an ResuliUah, 
poglavlje, Ma dzae fi en-nehji anil-musle, 4/22, hadis br. 1409; i En-Nesai u knjizi Ed- 
Dahaja, poglavlje, El-emru bi ihdadi es-sefre, 4/180, 181, hadis br. 4418, i Ibn-Madze u 
knjizi Ez-Zebaih, poglavlje, Iza zebahtum fe ahsinu ez-zebha, 3/123, hadis br. 3180. 

2 Ar. izraz „en-nahs" oznacava mrdanje ili guranje. Pogledaj Nihaje, 5/3 1 . 



14 



*a». 



NUUZ I PR0P1S NJKOVOti OSTAVLMCa 






svoje %-vote i imetke osim sto nalaie njegovo pravo, (tj pravo Mime i 
sehadeta)." 1 

Prenosi se od Ibn-Mesuda ^ da je Poslanik $j rekao: "Nije 
dozvoljena krv muslimana koji svjedoci da nema drugog boga osim 
Allaha i da sam ja Allahov poslanik osim u tri slucaja: ozenjenog 
tinalucara, glava za glavu i onaj ko napusti svoju vjeru i odvoji se od 

dzemata," 2 

Hadis se biljezi u dva Sahilia. I kazu: "Namaz je od prakticnih 
propisa te se zbog njegova ostavljanja ne ubija, kao sto se ne ubija zbog 
ostavljanja posta, zekata i hadza." 

Oni koji zagovaraju stav obaveznog ubijanja u prilog svog 
misljenja navode rijeci Uzvigenog: 

jr. J 

' J^l ijJii Sjisytl ljSUj 5jl5jT ijJLilj ij^b 

"Kada produ sveti mjesecb onda ubijajte mnogobosce gdje god ih 
nadete, zarobljavajte in, opsjedajte i na svakom prolazu docekujte. 
Pa ako se pokaju i budu namaz obavljali i zekat davali, ostavite ih 
namiru, jer Allah zaista prasta i Milostiv je." {Ec-Tevba, 5) 

Allah $£, je naredio da se ubijaju sve dok se ne pokaju od svog 
sirka i dok ne budu obavljali namaz i davali zekat. Oni koji tvrde da se 
ostavljac namaza ne ubija kazu: "Cim se pokaje od sirka spasio se od 
ubistva pa makar i ne klanjao i ne udjeljivao zekat." Medutim, ovo je 
suprotno onome na sto upucuje sam Kur'an. 

U dva Sahiha se biljezi hadis koji prenosi Ebu-Seid el-Hudrija 4=, 
da je Alija *, dok je bio u Jemenu poslao Poslaniku $ komadic 
neociscenog zlata umotanog u kozu, pa ga je Poslanik M podijelio medu 
cetvericom. Zatim mu je neki covjek rekao: "Boj se Allaha, o Allahov 



Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Zekat, poglavlje, Vudtubu 
zckLlt5 - hadis br - 13 ": i Muslim u knjizi Iman, poglavlje, El-emru bi kitali nasi hatta 
jekulu la ilahe illallah, 1/20 i 51 u lancu preko Ubejdullaha b. Mesuda od Ebu-Hurejre... 
od njega. 

1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Dijat, poglavlje, Kavluhu teala 
'Ernie nefse binnefsi', 12/209, hadis br. 6878; i Muslim u knjizi Kasame, poglavlje. 
3/1686 i 1302 u lancu preko Mesruka od AbdulIaha...od njega. 



15 



fcaa 



Ins h\j.jiM ii ll/rwiiir 






Poslanice*" Pa je rekao: 'Tesko tebi, zar ja nisam najpreci od stanovnika 
Zemlje da se bojim AUaha'. Zatim je otisao onaj covjek, a Halid b. Velid 
rece: 'Sta mislis, Boziji Poslanice, da mu odsijecem glavul' On mu na to 
odgovori: 'Ne, vjerovatno obavlja namaz.' Halid na to rece: 'Koliko 
klanjaca svojim jezikom govori ono sto nije u njegovom srcu?' ~Na to mu 
Allahov Poslanik # uzvrati: 'Nije mi naredeno da prorovim u Ijudska 
srca niti da otvaram njihove utrobe." 11 

Poslanik $g je kao razlog zabrane njegova ubistva naveo cinjenicu 
da on klanja, sto opet upucuje da se onaj ko ne klanja ubija. Otuda u 
drugom hadisu jasno kaze: "Zabranjeno mi je da ubijam Idanjace." 2 Sto 
opet upucuje da Allah nije zabranio ubistvo onih koji ne klanjaju ili 
neklanjaca. 

Biljeze imam Ahmed i Safija, u svojim Musnedima, u hadisu 
Ubejdullaha b. Adija b. Hijara, da mu je neki covjek od ensarija pricao 
kako je dosao Allahovom Poslaniku ^g, dok je bio u nekom medzlisu, a 
zatim je od njega trazio dozvolu da ubije nekog munafika, pa je Poslanik 
M glasno upitao: '"Zar on ne svjedoci da nema drugog boga osim 
AUaha?', 'Svakako, ali on od tog sehadeta nema nista.\ odgovori ensarija. 
Pa je Poslanik # ponovo upitao: 'Zar ne svjedoci da je Muh.am.med 
Allahov poslanik?', 'Svakako, ali on od tog sehadeta nema nista.', ponovo 
odgovori onaj ensarija. Poslanik ponovo upita: 'Zar on ne obavlja 
namazr, 'Svakako, ali on od tog namaza nema nista!, rece ensarija. Na 
to mu Poslanik j#j rece: 'To su oni koji su mi zabranjeni da ih ubijem'" 1 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Megazi poglavlje, Ba'su Alij b. 
Ebu-Talib ve Halid b. Velid ila Jemen, 7/665, hadis br. 4351, i Muslim u knjizi Zekat, 
poglavlje, Zikru havaridi ve sifatihim, 2/144 i 742 u lancu preko Abdurrahmana b. Ebu- 
Neima od Ebu-Seida El-Hudrija.. od njega. 

1 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Edeh, poglavlje, Fi hukmi fi 
muhannesin, 4/2100, hadis br. 4928, u lancu preko Ebu-Hasima od Ebu-Hurejre u prici 
o covjeku dvospolcu koji je obojio ruke i noge i Bejheki u Sunemi-l-kubra, 8/224 u 
lancu preko Hasima...od njega i Darekutni u svom Sunerm 2/54 i 90 i Mirvezi u Ta'zimu 
kadris-salati, 2/917, hadis br. 963. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Ahmed u Mitsnedit, 5/432, hadis br. 23720 u lancu preko 
Ata'a b. Jezida Lejsija od Ubejdullaha b. Adija b. Hijara... od njega i Bejheki u Sunenul- 
kubra, 7/196, Safija u svom Mttsnedu, 1/320 i Malik u Muveti\ 1/171, hadis br. 413. i 
Bejheki u Sii'hul-iman, 3/34, hadis br. 2796. svi preko Ata'a... od njega. Spomenuo ga je 
Albani u Semerul-mustetab, hadis br. 6 i kaze: 'Malik ga biljezi kao mursel sa 
vjerodostojnim senedom a spojeno {do Poslanika) ga biljeze Safija i Ahmed u svojim 
Musnedima.' 



16 




:u 

Li 






MM« 1 PROPIS MJEOOVOG OSTAVLMU 



%&* 



klanja 



Pomenuti hadis ukazuje da mu nije zabranio da ubije onoga ko ne 



Biljezi Muslim, u svome Sahihu, od Ummu-Seleme, r.a., da je 
Poslanik $£, rekao: "Nad vama ce hiti postavljeni emiri pa ce te vidjeti 
neke stvari od dobra, i druge koje ce te prezirati. Ona] ko to bude negirao 
opravdan je. Onaj ko to bude mrzio spasit ce se, Ali onaj ko sa tim bude 
zadovoljan i to slijedio." 1 Pa su reklh 'O Allahov Poshmice, hocemo li se 
boriti protiv njih? 1 ' Ne sve dok budu klanjali\ rece. " 2 

U oba Sahiha, u hadisu od Abdullaha b. Omera <&, se navodi da je 
Poslanik %, rekao: "Naredeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne 
posvjedoce da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed BoUji 
poslanik i dok ne budu ohavljali namaz i davali zekat, Kada to urade 
zastitili su od mene svoju krv i svoje imetke osim kada to zahtjeva pravo 
islama, a njihov obracun ce biti kod Allaha M. " 3 

U hadisu je dvostruki dokaz u korist onih koji nareduju ubistvo 
neklanjaca. 

Prvo. Naredeno rnu je da se bori protiv njih sve dok ne budu 
obavljali namaz. 

Drugo. Njegove rijeci u predaji: "Osim sto nalaze njegovo pravo", 

(tj pravo kelime i sehadeta), a namaz je od najvecih prava maksime 
sehadeta. 

Prenosi se od Ebu-Hurejre <&, da je Poslanik £, rekao: "Naredeno 
mi je da se borim protiv ljudi dok ne posvjedoce da nema drugog boga 
osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, da klanjaju namaz i 



Recenica je nedovrsena i njen zavrsetak proizilazi iz prethodno spomenutog, tj. „Ali 
oeaj ko sa tim bude zadovoljan i to bude slijedio nece imati opravdanja i nece se spasiti 
grijeha." (op. recezenta na osnovu govora drugog verifikatora Bessama Abdul- Vehhaba 
el-Dzabija). 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Imam , poglavlje, Tza buje'a halifetani, 3/63 
i 1481 i Tiimizi u knjizi Fiten, 4/529, hadis br. 2265 i Ahmed u Musnedu, 67295 i 302, 
svi preko Hasana od Dabeta od Ummu-Seleme... od njega. 

3 Hadis je muttefekun alejhi. Njegov tahridz je prethodno naveden. 



17 















4*iS 



\m K.VJ.IW n (imzuif 






da/u itekat, poslije toga zdbranjena mi je njihova krv i imetak, a njihov 
racun je hod Allaha." 1 

Biljezi ga Ahmed i Ibn-Huzejme u svome Sahihu, Poslanik H, nas 
je obavjestio da mu je naredena borba protiv ljudi sve dok ne budu 
obavljali namaz, te da njihova krv i imetak postaju zabranjenim nakon sto 
izgovore dva sehadeta, budu obavljali namaz i davali zekat. Prije toga 
njihovi imeci i krv nisu bili zabranjeni vec su naprotiv bili dozvoljeni, 

Prenosi se od Enesa b. Malika 4& da je rekao: "Nakon Sto je umro 
Alkthov Poslanik Arapi su se odmetnuU pa je Omer <&>, rekao: 'O Ebu- 
Bekre, kako ces se borid protiv Arapaf Paje Ebu-Bekr 4&, odgovorio: 'Zaistaje 
Poslanik M rekao: 'Naredeno mi je da se borim protiv ljudi dok ne posvjedoce 
da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov poslanik i dok ne budu 
obavljali namaz i davali zekat.'" 1 Biljezi ga Nesai, a hadis je sahih. 

Pomenuti hadisi ogranicavaju (ar. mukajjed) opsti hadis (mutkik) u 
kojem je izostavljen spomen namaza i zekata, a koji zagovomiei misljenja 
da se ostavljac namaza ne ubija koriste kao dokaz. A, ustvari, pomenuti 
hadis je dokaz protiv njih, jer zastita krvi i imetka ne vazi kada je u 
pitanju pravo islama, a namaz je sigurno u potpunosti najvece pravo 
islama. 

A sto se tiee hadis Ibn-Mesuda 4a, u kojem ka2e da nije 
dozvoljena krv covjeka muslimana osim u tri slucaja, kazemo da je to 
dokaz u nasu korist kada je u pitanju ova mes'ela. Jer, jedan od pomenute 
trojice je i onaj ko napusti svoju vjeru, a namaz je najveci i najvazniji 
temelj vjere. To se pogotovo moze reel ako kazemo da je ostavljanjem 
namaza postao kafir i time u potpunosti napustio vjeru. Pa, ako bi smo i 
rekli da nije kafir, pa on je napustio stub vjere, a imam Ahmed biljezi 
predaju u kojoj se kaze: "Nema udjela u islamu onaj ko ostavi namaz." 3 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Ibn-Huzejme u svome Sahihu, 4/8, hadis br. 2248 i Hakim u 
Mitstedreku, 1/544, hadis br. 1427 i Bejheki u Sunemd-kubra, 7/177, Darekutni u svom 
Sunenu, 2/89, svi preko Ebu-Neima od Ebu-Anbesa Seida b. Kesira... od njega. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u knjizi Asretu nisa' poglavlje, Gajretu, 3/741, 
hadis br. 3969, u lancu preko Ma'mera od Zulirija od Enesa... od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Malik u Muveti', u knjizi Tahara, 1/5 1/40 i Darekutni u svom 
Sunenu, 2/52/1 u lancu preko Sulejmana b. Mis vera b. Mahrame kaze: 'Ibn- Abbas je 
doSao Omeru... pa ga je spomenuo, Biljezi ga i Ibn Ebi Sejbe u svome Musaneju, 7/439, 
hadis br. 37074 u lancu preko Ebu-Seleme i Jahja b. Abdurrahmana b. Hatiba i 
sejhova... u dugackoj prici. Biljezi ga i Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati, 2/892, hadis br. 



18 




*s* 



NAMtf I PROPIS Uff,OVOD QSTAVLMt* 






Omer b, Hattab 4&, je pisao namjesnicima po pokrajinama sljedece; "Za 
mene je najvaznija stvar kod vas namaz; onaj ko ga sacuva sacuvao je vjeru, a 
onaj ko ga izguhi taj c'e druge stvari (od vjere) jos lakse izguhiti, nema udjela u 
islamu ko napusti namaz. " 

Imam Ahmed je rekao: "Svako ko se nemarno odnosi prema 
namazu taj ga i omalovazava. Takav se nemarno . odnosi i prema 
cjelokupnom islamu i omalovazava ga. Covjekov udio u islamu je shodno 
njegovom udjelu u namazu, njegova ljubav prema islamu je shodno 
Ijubavi prema namazu. Zato, o Allahov robe, vidi kakvo je tvoje stanje i 
boj se da susretnes Allaha a da nemadnes udjela u islamu jer udio islama 
u tvom srcu je shodno udjelu namaza u tvom srcu. 

Prenosi se da je Poslanik % rekao: "Namaz je stub vjere." 1 Zar ne 
znas da satoru ako ti padne njegov centralni stub nece ti koristiti uzad, 
kolje i platao? 2 A ako stub gatora bude uspravan okoristit ces se i ostalim 
dijelovima latora. Takav je primjer namaza u pogledu cjelokupnog islama, 
Prenosi se da je Poslanik M, rekao: "Prvo sto cete izguhiti od vase vjere je 



923 u lancu preko Sulejmana b. Jesara... od njega i Bejheld u svome Sunenu, 3/366 i 
kaze: 'Prenijeli smo ga od Omera... a zatim ga je spomenuo. 

1 Hadis je sahih. Biljezi ga El-Mirvezi u Ta'zimu-s-satat (1/219), rekao je: ,,Prenosi se 
od Vjerovjesnika % da je rekao:...."; pa je naveo isti hadis. 

Hadis biljezi El-Munavi u Fejdu-l-kadir (4/248) i El-'Adzluni u Kesfu-l-hafa (2/40) 
rekavsi: „Pripovijeda Ebu-Na'im od Bilala b, Jahje da je rekao: 'Dosao je neki fiovjek 
Vjerovjesniku M ...."; Takoderje rekao: „Ovaj hadis je miirsel i njegovi prenosioci su 
pouzdani, a neki serijatski pravnici navode ga sa sljedecim izrazom: ,,Namaz je...." i 
tako do kraja hadisa. 

Zabiljezio ga je i Ibn-Hadzer u Telhisu-1-habir (1/173): „Prenosi ga Ebu-Na'im, ucitelj 
Buharije, u knjizi O namazu od Habiba b. Selima, a on od Bilala b. Jahje...."; i rekao je: 
,. Hadis je mursel, a njegovi prenosioci su pouzdani." 

Biljezi ga i Ahmed u svome Musnedu (5/237) pod brojem (22121) sa senedom, od 
Su'heta a on od EI-Hakema, El-Hakem od Urveta b. En-Nezzala, a on od Muaza b. 
Dzebela... ; sa istim metnom i sljedecim izrazom '... a sto se tice njenog stuba (tj. vjere 
islama), to je namaz.,.'; takoder navodi ga i El-Hakim u El-Mustedreku (2/447) pod 
brojem (3548) sa senedom od Mejmuna Ibn Ebi Sejbe, a on od Muaza b. Dzebela... 
El-Bejheki u Es-Sunenu-l-Kubra (9/20) sa senedom od Mejmuna...; i El-Haris u 
Zevaidu-l-Hejsemi (1/157/12) sa senedom od Urveta b. En-Nezzala; i Et-Taberani u El- 
Mu'd:emu-l-kubm (20/143) sa senedom od Mejmuna...; i El-Bejheki u Su'bul-iman 
(4/13) pod brojem (4225) sa senedom od Urveta...; 
" Ar. izraz laneb su uzeta koja povezuju sator. 



19 



im 



lti\ Km hum 0;iv/i.ni 



sue* 



ernanet a zadnje sto ce te nje izgubiti je namaz- Bice ljudi koji ce klanjati 
a lioji u tome nikakva udjela nece imati." l 

U drugom hadisu se kaze: "Prva stvar za koju ce rob biti pitan od 
svojih dijela no. Sudnjem danu je njegov namaz, pa ako mu bude primljen 
namaz bice mu primljena i ostala dijela a ako mu namaz bude odbijen 
bice mu odbijena i ostala dijela." 2 

Namaz je kraj nase vjere, a pocetak ispita koji cemo polagati sutra 
na Sudnjem danu. Nema vjere niti islama nakon sto se izgubi namaz, jer 
je to zadnja stvar koju covjek moze izgubitt od islama." Zavrsen citat 
imama Ahmeda. 

Namaz je prvi farz u islamu. To je zadnja stvar koja ce se izgubiti 
od vjere, on predstavlja pocetak i kraj islama. Ako otide njegov pocetak i 
kraj onda ce nestati cjelokupan islam. Svaka stvar kojoj nestane prvi i 
zadnji dio, nestane i ona u potpunosti. I kako kaze imam Ahmed: "Svaka 
stvar u koje se izgubi zadnje (nesto sto cini osnovu te stvari), predstavlja 
gubitak te stvari". Pa, ako covjek izgubi svoj namaz - izgubio je svoju 
vjeru. 

Ono sto zelimo istaci jeste, da hadis Ibn-Mesuda 4*'- "Nije 
dozvoljena fcrv muslimana, koji svjedoci da nema drugog boga osim 
Allaha i da sam ja Allahov poslanik osim u tri slucaja: ozenjenog 
zinalucara, glava za glavu i onaj ko napusti svoju vjeru",* predstavlja 
najjaci dokaz da se ostavljac namaza ubija. 



1 Biljezi ga El-Kada'ai u Musnedus-Sihab (1/155) pod brojem (215) sa senedom od 
Qaz'ata b. Suvejda, a on od Davuda b. Ebu-Hinda, a on od Ebu-Hurejre...; i El-Makdisi 
u El-Ehadisul-muhtara (4/4 1 0) pod brojem ( 1 583) sa senedom od Sevaba b. D^emila, a 
on od Sabita, a on od Enesa... is to tako. 

2 Hadis je hasen. Biljezi ga El-Makdisi u El-Ehadisid-muhtara (7/144) pod brojem 
(2578) sa senedom od Ishaka b, Jusufa el-Ezraka, a on od El-Kasima b. Osmana Ebu-1- 
*Afa El-Basrija, a on od Enesa od.. od njega. Biljezi ga Hejsemi u Mudimeu', 1 /29 1/292, 
od Enesa da je rekao: Biljezi ga Taberani u Evsatu, u njemu je Kasim b. Osman za 
kojeg Buharija tvrdi da njegove hadise ne treba slijediti. Biljezi ga i En-Nesai u knjizi 
Es-sala, poglavlje. El-muhasebetu ales-sala, 1/344, hadis br. 465, i Tirmizi u knjizi £5- 
sala, poglavlje, Inne evvele Malik u Muveti', juhasebul-abdu jevmel kijameti es-sala, 
2/269, hadis br. 413 i Taberani u Evsatu, 2/240, hadis br. 1859 u lancu preko Kasima b. 
Osmana od Enesa... od njega. 

: ' Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



20 



< DRUGO PITANJE > 



AKO SE UBIJA DA LI SE UBIJA KAO MURTED 
[OTPADNIK] OD VJERE I KAO KAFIR. ILI SE 
UBIJA ZBOG PREKRSAJA ZA KOJI JE SERIJAT 
ODREDIO SMRTNU KAZNU ALI I PORED TOGA 

OSTAJE MUSLIMAN? 



21 



2. PITANJE 

AKO SE UBIJE DA LI SE UBIJA KAO MURTED [OTPADNIK] 
OD VJERE I KAO KAFIR, TE SE KAO TAKAV NE GASULI. NE 
KLANJA Mil SE D2ENAZA I NE UKOPAVA SE SA 
MUSLIMANIMA U NJIHOVA MEZARJA, ILI SE UBIJA ZBOG 
PREKRSAJA ZA KOJI JE SERIJAT ODREDIO SMRTNU KAZNU 
[AR. HAD] ALI I PORED TOGA OSTAJE MUSLIMAN? 

MlSLJENJA U POGLEDU TRAZENJA POKAJANJA OD OSTAVLJACA 

NAMAZA 

Oni koji su misljenja da se ostavljac namaza ubija, razisli su se u 
sljedecim pitanjima: 

Prvo. Da li se od njega trazi pokajanje ili ne? Poznati stav je da se 
od njega trazi da se pokaje pa ako se pokaje ostavlja se, a ako ne ubija se. 
Ovo misljenje zastupaju Safija i Ahmed, a to je jedno od dva misljenja 
imama Malika. Ebu-Bekr Tartusi u svom Ta'liku kaze: "Po mezhebu 
imama Malika njemu se kaze: 'Klanjaj dok jog ima vremena', pa ako 
pristane ostavlja se na miru a ako ne proklanja do isteka namaskog 
vremena ubija se." Da li se od njega trazi pokajanje ili ne? Neki nasi 
prijatelji kazu da se od njega trazi pokajanje, pa ako se pokaje ostavlja se, 
a ako ne ubija se. Drugi su misljenja da se od njega ne treba traziti 
pokajanje, jer je u pitanju had od Allahovih hadova 1 nad kojima se 
izvrsava kazna, tako da mu tevba u pogledu izvrsenja kazne ne pomaze, 
tj., tevba ne ponistava kaznu, kao sto je to slucaj sa sinalucarom 2 i 
kradljivcem. Ovo misljenje zastupaju oni koji kazu da se ostavljac namaza 
ubija zbog hada tj., seriatski propisane i ogranicene kazne. Pa ako je uzrok 
ubistva ostavljaca namaza had, kao sto je to slucaj sa ubistvom rinalucara 
i drumskih razbojnika, onda treba znati da kod izvrsenja Allahovih 
hadova (ar. hududullah) , treba osigurati odredene uzroke te da iste ne 
ponistava tevba nakon sto se slucaj ili parnica dostavi islamskom vladaru. 



' Serijatski prectzno odredena kazna za pojedine grijehe. (op. p.) 
- Zinalucar je osoba koja uprainjava vanbracni spohi odnos. (op. p.) 



23 



*m. 



ln\K.vJtw m I)?)wiiir 






Sto se tice onih koji kazu da se ubija zbog nevjerstva, za njega ovo 
nije obavezno jer ga oni izjednjacavaju sa murtedom-otpadnikom, pa ako 
primi islam sa njega spada smrtna kazna. Tartusi kaze: "Na isti nacin mi 
postupamo sa onim koji kaze: 'Necu da se abdestim' ili 'necu da se 
okupam od dzunupluka', ili da kaze: 'necu da postmV, On se ubija i od 
takvog se ne trazi pokajanje, svjedno da li tvrdi da su te radnje farz ili 
nijece njihov fardijet (njihovu obaveznost)." 

Kazem: "Ovo sto prenosi Tartusi, od nekih svojih prijatelja, da se 
ubija bez prethodnog trazenja pokajanja od njega, je jedan od rivajeta 
imama Malika. Sto se tice trazenja pokajanja od murteda, kod imama 
Ahmeda i Safije postoje dva rivajeta. Tako, onaj ko pravi razliku u 
trazenju pokajanja od murteda i ostavljaca namaza, treba znari da trazenje 
pokajanja od murteda nije isto kao i trazenje pokajanja od ostavljaca 
namaza, kao sto je misljenje Malika po jednom rivajetu. On kaze: 
"Poznato je da musliman nece napusriti svoju vjeru osim zbog neke subhe 
knj;-i hi ga sprecila da ostane u vjerl Od takvog se trazi pokajanje uz nadu 
da se ukloni ta gubba. Ostavljac namaza, i pored tvrdnje da je on 
(namaz) obavezan, nema nikakve nejasnoce." Oni koji zagovaraju 
trazenje tevbe u ovom slucaju, odgovaraju: "Ovo je ubijanje zbog 
ostavljanja vadziba za koji je propisano trazenje tevbe, pa je trazenje tevbe 
od doticnog vadzib, kao sto je to slucaj kod ubistva zbog otpadnistva." I 
kazu: "Ovdje je trazenje pokajanja jos prece, jer je veca mogucnost da se 
vrati i pokaje, jer ce ga njegovo pridrzavanje islama ponukati na tevbu, 
sto bi trebalo da ga sacuva od kazne na dunjaluku i na ahiretu." Ovo je 
ispravno misljenje, jer je izjednacavanje doticnog sa murtedom najgora 
solucija za njega. Ashabi su se slozili oko primanja tevbe od murteda i 
onog ko odbije davati zekat. A Uzviseni kaze: 



* *j 



"Red onima koji ne vjeru ju: ako se okane, bit ce im oprosteno ono 
sto je prije bib; a ako se ne okane - pa ma se sta je s drevnfm 
narodima bilo/' (El-Enfal, 38) 

Ovo obuhvata murteda i druge. 

Razlika u ubistvu ovoga had kaznom i ubistvu zinalucara i 
drumskog razbojnika je u tome sto je ubistvo ostavljaca namaza zbog toga 



24 




*«*■ 



SAMAZ i PBOPIS NJrfiDVlHi DSTAVUAf.A 



it& 



u 

ije 
ca 

ne 
lu 
>n 
■iu 



sto bi on nastavio sa ostavljanjem namaza u buducnosti, te zbog toga sto 
ga je ostavljao u prollosti, za razliku od onoga lcoji se ubija zbog had kazne 
jer je njegovom ubistvu prethodio prekrsaj za koji slijedi had kazna i 
njemu nije ostao nikakav nacin da izbrise taj prekrsaj. Ovaj (ostavljac 
namaza) ima nacina, a to je da klanja namaz poslije prolaska njegova 
vakta, po misljenju cetverice imama, i po drugima. A sto se tice nekib 
Ahmedovih drugova koji kazu da nema nacina da dostigne propusteno, a 
Sto je stav i jedne skupine selefa, oni kazu ubistvo je ovdje zbog 
DStavljanja a ostavljanje nestaje sa radnjom. Dok, sto se tice zinahicara i 
drumskog razbojnika, ubistvo u njibovom slucaju je zbog radnje a radnja 
koja se desila u proslosti ne moze nestati ostavljanjem necega, 

Poziv OSTAVLJACU namaza prije ubistva 

Druga mes'ela. Doticni se ne ubija dok se ne pozove na obavljanje 
namaza i dok se ne usprotivi. Poziv na obavljanje namaza ne treba 
ustrajno ponavljati. Zbog toga je Poslanik M, dozvolio klanjanje nafile iza 
namjesnika koji odgadaju namaz do izlaska njegova vremena 1 i nije 
dozvolio borbu protiv njih, nitt je naredivao borbu protiv njih, jer, oni 
nisu bili uporni u ostavljanju namaza. Otuda, kada se ostavljac namaza 
pozove, pa on to bez opravdanog razloga odbije sve do prolaska vremena, 
moze se red da je kod njega prisutno ostavljanje namaza i ustrajnost na 
tome. 

DA LI SE UBIJA ZBDG OSTAVLJANJA JEDNOG NAMAZA ILI VISE NJIM? 

Treca mes'ela. Zbog koliko ostavljenib namaza se ubija? Da li zbog 
jednog ili dva ili tri namaza? Ljudi su se u torn pogledu razisli. Sufjan es- 
Sevri, Malik, i Ahmed u jednom od rivajeta, kazu da se ubija zbog 
ostavljanja jednog namaza. Na torn stanovistu je safijski i Ahmedov 
mezheb. Kao dokaz ovi koriste prethodne hadise koji upucuju na ubijanje 
ostavljaia namaza. Prenosi Muaz b. Dzebel •$>, da je Poslanik $t, 



1 Ovo je sahih. Misli na hadis Ibn-Mesuda &, koji je kod Muslima i drugih. Biljezi ga 
Muslim u lcnjizi Es-salatu, poglavlje, Ved'u ejdi ala rukab fi ruku'in, 1/378/534 i Ibn- 
Htizejme u svome Sahihu, 3/67, hadis br. 1640. i Ebu-Davud u svon Stmemi od Ebu- 
Zerra, 1 /] 17, hadis br. 431. 



25 




M&8. 



Ibn K.U.IW fi DM7iJjr 



Ji£* 



rekao:"Ko namjerno ostavi propisani namaz sa njega spada Allahova 
zastita." ' Biljezi ga Ahmed u Musnedu. 

Prenosi se od Ebu-Derda'a 4fa, da je rekao: "Oporucio mi je Ebul- 
Kasim M> da ne ostavljam namaz namjerno, jer ko ga ostavi namjerno sa njega 
spada zastita." 2 Biljezi ga Abdurrahman b. Ebi-Harim u svom Sunenu. I 
zato, ako se takav pozove da obavi namaz u njegovom vremenu pa on to 
odbije rijecima: 'necu da klanjam', takav nema opravdanja, time je 
pokazao svoju odlucnost i pretjerivanje u pogledu napustanja namaza, sto 
za sobom povlaci obavezno ubijanje i proljevanje krvi doticnog. Nema 
Serijatskog dokaza da treba cekati da takav propusti tri namaza za redom, 
niti je to potvrdeno idzmaom, nidi je to neko rekao od ashaba. Tri namaza 
nisu nista prefia od dva. Rekao je Ishak, Ahmedov prijatelj,: "Ako bi 
ostavio namaz spojit ce se i sacekat da prode vrijeme drugog namaza koji 
dolazi poslije njega. Tako ako je propustio podne sacekat ce se ikindija, a 
ako je propustio aksam sacekat ce se da prode i jacijsko vrijeme, i nece se 
ubiti dok ne istekne vrijeme drugog namaza, jer vrijeme drugog namaza 
moze predstavljati vrijeme prvog namaza u situaciji kada se spajaju 
namazi, Sto za sobom pov!a£i subhu (sumnju). A ako je u pitanju namaz 
sa kojim nije moguce spojiti sljedeci namaz, kao sto je slucaj sa sabahom, 
ikindijom i zadnjim jacijskim vremenom, onda se ubija ako ostavi jedan 
namaz, jer u torn slucaj u ne postoji subha u pogledu odgadanja i 
kasnjenja." Ovo misljenje pripovjeda Ishak od Abdullaha b. Mubareka ili 



1 Hadis je hascn li gajrihi. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 5/237, hadis br. 22127. u lancu 
preko Safvana b. Amra od Abdurrahmana b. Dzubejra b. Nefira Hadremija od Muaza. . . 
od njega. Biljezi ga i Hejsemi u Mudzme 'a zevaidu, 4/215, preko Muaza i kaze: ,3iljezi 
ga Ahmed i Taberani u Kebiru. Ravije kod Ahmeda su yjerodostojni osim 
Abdurrahmana b. Dzubejra b. Nefira koji nije slusao hadise od Muaza. Sened kod 
Taberanija je spojen a u njemu se nalazi Amr b. Vakid Kuresi a on je lazac. Albani ga 
navodi u Sahihtt tergib, hadis br. 40, i kaze: „Hadis biljezi Taberani u Evsatu i sened je 
dobar i kaze da je hasen ligajrihi. 

2 Hadis je hasen. Biljezi ga Ibn-Huzejme u svome Sahihtt u knjizi Fiten, poglavlje, 
Essabru ala elbela', 3/431, hadis br. 4034. u lancu preko Rasida Ebu-Muhameda 
Hamanija od Sehra b. Husiba od Ummu-Derda'... od njega. Biljezi ga i Bejheki u 
Su'bui-iniamt, 5/L1, hadis br. 5589, i Buharija u Edebul-mufredu, 1/50, hadis br. 18 i 
Hatib u Mevdiul-evhami el-dzem'i vet-tefnkt, 1/119. Busajri u Zevaidu kaze: „Isnad 
hadisa je tacan a oko vjerodostojnosti Sehra ima razilazenj a, "Albani kaze u Sahihu Ibn- 
Madze, br 4034 da je hasen. 



26 




V^'. 



NAMAZ I PROPIS NJfMY'Od QSTAVLMtA 



- te& 



od Veki'e b. Dzerraha, Ibn-Ishak 1 nije siguran koji je od njih dvojice u 
pitanju ovdje. Ebul-Berekat b. Tejmijje kaze: "Poistovjecivanje je bolje." 
Poistovjecivanje ostavljaca namaza u ovom slucaju sa onima koji za to 
imaju oparavdan razlog u pogledu namaskog vremena nije ispravno kao 
sto ga nije ispravno sa njima poistoyjetiti kada je u pitanju samo 
ostavljanje namaza." 

Kazem: "Milljenje Ebi-Ishaka je jace i razumnije, jer je preneleno 
da pomenuto namasko vrijeme moze bita za dva namaza, Sto za sobom 
povlaci lubhu u pogledu napustanja ubistva. U prilog tome ide i predaja u 
kojoj se prenosi da je Poslanik M, zabranio ubijanje namjesnika koji 
odgadaju namaz. Oni su odgadali podne do ikindijskog vremena a ikindiju 
su odgadali do kraja njena vremena. Pa kada je bio upitan; "Zar se 
necemo protiv njih boriti?" On je odgovorio; "Ne, sve dok klanjaju," l 
Sto upucuje da je to ipak onaj namaz kojim stite svoju krv tj. zivote. 

Kada se Covjek ubraja medu one koji ostavljaju namaz? 

Na osnovu ovoga kada se pozove da klanja namaz u njegovom 
vremenu pa odbije i rekne: "Necu da klanjam", i na tome ustraje dok ne 
prode njegovo vrijeme obaveza ga je ubiti, pa makar i ne isticalo vrijeme 
drugog namaza posiije doti£nog. Na ovome je izricito Ahmed. 

El-Kadi i njegovi prijatelji kao sto je Ebul-Hattab i Ibn-Akil, kazu 
da se ne ubija dok ne pocne isticati vrijeme namaza koji slijedi posiije. 

Sejh Ebul-Berekat kaze: "Ko se pozove da klanja namaz u 
njegovom vremenu pa odbije i rekne: 'Necu da klanjam', te take istekne 
namasko vrijeme doticnog namaza, obaveza ga je ubiti ne cekajuci istek 
vremena namaza posiije njega. Sto se tice vremena onog drugog namaza 
njega smo uzimali u obzir kod mes'ela koje je spomenuo Ebul-Hattab, jer 
ubijanje u torn slucaju se razlikuje od onog prvog (tj. ovoga o cemu mi 
govorimo), jer pogto se pozove da klanja, taj namaz je vec prosao, a za one 
namaze koji su ga prosli ne ubija se njihov ostavljac. 



1 Ovdje se spomkiju tri razli£ita imena za jednog covjeka: Ebu-Ishak, Ishak i Ibn-Ishak. 
Ono Sto je najblize ispravnom jeste da se radi o Ishak b. Mensuru poznatom po nadimku 
El-Kevsedz. (op. rec.) 
1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



27 



Vfttf 



IBS K \ ' MM |! |]/l\/il|! 



•*& 



Ebul-Hatab doslovice kaze: "Ako odgodi namaz sve dok ne 
istekne njegovo vrijeme, negirajuei njegovu obavezu, taj je uznevjerovao i 
obaveza ga je ubiti. Ako ga odgada iz nemara, a ne nijeee njegovu 
obavezu, takav se pozove da ga obavi pa ako odbije sve dok ne prode 
vrijeme namaza poslije doticnog, obaveza ga je ubiti. Sto se tice ovog 
prvog namaza koji je ostavio iz nemara sve do isteka njegova vremena, 
nakon sto je bio pozvan da ga obavi pa je to odbijao sve dok nije isteklo 
vrijeme namaza poslije njega, njegovo ubistvo je zbog odgadanja sve dok 
nije isteklo njegovo zadnje vrijeme." Ovo je zakljucak koji je spomenuo i 
sejh. I kaze: "Neki nasi prijatelji kazu da se ubija zbog ostavljanja prvog i 
zbog napustanja moguenosti da nadoknadi svaki namaz koji ga je prosao 
bez opravdanog razloga, Jer nadoknada (naklanjavanje) po nama mora 
biti odmab, te zbog toga ne uzimamo u obzir izlazak vremena onog drugog 
namaza." Kaze: "Prvo je ispravnije jer je nadoknadu propustenih namaza 
kod Safije i skupine ucenjaka moguce otezati. Ubistvo nije obavezujuce u 
stvari oko koje se razitaze(ucenjaci) da li je dozvoljena ili zabranjena." 

Od Ahmeda se prenosi i drugi rivajet, a to je da je takvog obaveza 
ubiti nakon Sto ostavi tri namaza i istekne vrijeme cetvrtog. Ovo misljenje 
zastupa i Istahri 1 od safija. Osnova ovog misljenja je da se kao razlog 
ubijanja uzima ustrajnost na ostavljanju namaza. Jer covjek nekada moze 
ostaviti namaz zbog lijenosti ili zbog zaposlenosti ali mu to ne prede u 
naviku, tako da se ne ubraja u ostavljaca namaza. Pa ako ucesti sa 
ostavljanjem, i pored poziva da ga obavi, takav se ubraja u one koji ga 
uporno ostavljaju. Od Ahmeda se prenosi i tredi rivajet a to je da ga je 
obaveza ubiti ako ostavi dva namaza. Ovakvo rni§ljenje se temelji na dvije 
postavke: 

Prvo. Ostavljanje koje za sobom povlaci obavezno ubistvo je 
ucestalo ostavljanje, a ne bib koje ostavljanje, kako bi nekoga proglasili 
ostavljacem namaza. Najmanji broj za koji mozemo reci za nekoga da je 
ostavljac je ostavljanje dva namaza. 



1 To je poznati alim koji je slijeden, sejhul -islam. Puno ime mu je Ebu-Seid Hasan b. 
Ahmed b. Jezid istahri Safi'i, fekih Iraka i prijatelj Ibn-Seriha. Bio je kadija Kamera i 
upravljao je Bagdadom. Bio je zahid i oprezan u stvarima halala i harama, zadovoljavao 
se sa malo dunjaluka. Napisao je mnoga djela od njeh je Edebul-kada ' koji nema sebi 
slicnog. Umro je u mjesecu dzumadel uhra 328 h. A imao je preko osamdeset godina. 
Pogledaj njegovu biografiju u Sijeru e 'alam nubela ', 15/250. 



28 



*fi* 



NAMA7 I PROPIS MfCDVOd QSTAVLJAtA 



Drugo, Neki namazi se mogu spojitL sa drugima tako da se za neki 
namaz ne moze reci da je ostavljen sve dok ne istekne vrijeme onog 
drugog s kojim se moze spojiti. Tako da je po toj osnovi odredio da 
ostavljanje dva namaza za sobom povlaci obavezno ubistvo. 

PROPIS NAPUSTANJA ABDESTA, GUSULA I DRUGIH STVARI 

Propis za ostavljanje abdesta, kupanja poslije dzunupluka, 
okretanja preraa kibli, pokrivanju stidnog mjesta, jeste kao i propis za 
ostavljaca namaza. Takoder, onaj ko bi napustio prakticiranje kijama u 
namazu, ako je sposoban za to, za sobom povlaci isti propis, takoder, 
ostavljanje ruku'a i sedzde. Ako ostavi sart ill rukn namaza, oko kojeg ima 
razilazenja a ubjeden je u njegovu obaveznost, za takvog Ibn-Akil kaze da 
se na njega odnosi isti propis kao na ostavljaca namaza, tako da se 
slobodno moze reci da je takvog obaveza ubiti. 

Sejh Ebul-Berekat kaze da je na takvom da ponovi namaz i da se 
nikako ne treba ubijati. Ibn-Akil svoje misijenje obrazlaze tako sto kaze 
da je on u sebi i u svome ubjedenju ostavljac namaza te se moze 
izjednaciti sa onim koji ostavlja zekat ili kao da je ostavio sart oko kojeg 
se svi slazu. Ebul-Berekat svoje misijenje obrazlaze tako sto kaze da nije 
dozvoljeno prosuti neciju krv zbog stvari oko cije obaveze ima razilazenja. 
Ovo misijenje je blize stajalistima fikha, a misijenje Ibn-Akil je blize 
«s«k"-osnovama, Jer ostavljaC toga ce sigurno obaviti neispravan namaz 
a to je kao da ostavi stvar oko koje nema razilazenja. Ova mes'ela se veze 
za osnove imana a odnosi se na djela i ubjedenja srca. 

Propis ostavljaca d2umenamaza 

Biljezi Muslim, u svome Sahihu, od Ibn-Mesuda 4b, da je Poslanik 
% rekao za ljude koji izostaju sa dzume-namaza: "Razmistjao sam da 
mredim covjeku da predvodi namaz ljudima, a zatim da spalim kuce 
ljudima koji izostaju sa dmme" x 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Fadlu salatil-dzema'ati 
ve et4esdid fi tehallufi anlia; i Ibn-Huzejme u svome Sahihu, 3/174, hadis br. 1753; i 
Hakim u Mustedreku, 1/430, hadts br. 1080; Ibn Ebi-Sejbe u svome Musanefu, 1/480, 
hadis br. 5539, svi preko Ebu-lshaka od Ahvesa od Ibn-Mesuda... od njega. 



29 



WtiM 



h\ K.UJW [i D?iV7iJ.ir 



%& 






Prenosi se od Ebu-Hurejre i Ibn-Omera &, da su culi Poslanika $i, 
da je sa minbera rekao: "IK ce se Ijudi okaniti ostavljanja dzuma Hi ce im 
Allah zapecatiti srca toko da ce postati od gafila (nemarnih)." 1 

Biljezi ga Muslim u svome Sahihu. 

Biljezi se u svim Sunenima od Ebul-Dzada Damrija da je Poslanik 
% rekao: "Ko ostavi tri dzume iz nemara Allah ce tnu zapecatiti srce." 2 

Biljezi ga imam Ahmed u hadisu od Dzabira •&>. 

Grijesi onaj ko Safiji pripisuje da je rekao kako je dzuma farz- 
kifaje, te ako je obavi jedna skupina muslimana da spada obaveza sa 
ostalih, to Safija nikada nije rekao. Vjerovatno je uzrok te greske sto 
Safija u pogledu bajram-namaza kaze da je on obavezan onome kome je 
obavezna i dzuma. Bajram-namaz je vadzib za svakoga i ovo je na osnovu 
dokaza tacno, jer je bajram-namaz jedno od najvecih vanjskih obiljezja i 
znamenja islama. Nikada niko od ashaba nije izostajao sa tog namaza niti 
ga je ikada izostavio Poslanik if, a da je samo sunnet izostavio bi ga makar 
jednom kao sto je izostavio teraviju kako bi ukazao na neobaveznost tog 
namaza ili kao Sto se nije abdestio za svaki namaz kako bi pojasnio 
neobaveznost ponovnog abdesta ukoliko se vec ima. Takoder, Uzviseni je 
naredio da se klanja bajram-namaz kao ito je naredio da se klanja i 
dzuma-namaz. U torn kontekstu On kaze: 

"Zar.0 se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji/' (El-Kevser, 2} 

Poslanik M, je naredio ashabima da porane prema njihovim 
musallama zbog bajram-namaza sa njim u slucaju kada bi proslo njegovo 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi DzUmu'a, poglavlje, Tagliz fl terki Dzumu'a, 
2/591/S65; i Bejheki u Sunenul-kubra, 3/171, oba preko Ebu-SeSama od Hakema b. 
Muaza od od Ebu-Hurejre i rbn-Omera... od njega. Bilje^e ga i En-Nesai u knjizi 
Dzumu'a, poglavlje, TeSdid fi tehallufi an dzumu'a i Ibn-Madze u svom Sahihu, 7/25, 
hadis br. 2785, takoder, preko Ebu-Selama, alt preko Ibn-Abbasa i Ibn-Omera... od 
njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Essala, poglavlje, Ettesdid fl terki 
Dzumu'a, 1/454, hadis br. 1052 i En-Nesai u knjizi Dzumu'a, poglavlje, Tesdid fi 
tehallufi anil dzumu'a, 2/193. hadis br. 1368 i Tirmizi u knjizi Dzumu'a, hadis br. 500, i 
Ahmed u Musmdu, 3/424, hadis br. 15537, i Hakim u Mustedrelau 1/415, hadis br. 
1 024, i za njega kaze da je sahih po Sartovima Mushma. Biljezi ga i Ibn-Madze u knjizi 
Ikametussala, poglavlje, Men tereke dzumu'a min gajri uzr, 1/357, hadis br. 1 125. 



30 



*g* 



NAMA7 I PRDP1S NJffiOVOt DSTAVUAtA 



M& 



viijeme a nastup novog mjeseca se potvrdio tek poslije zevala. Poslanik % 
je naredio da na Bajram izadu slobodne robinje, djevojke i zene pod 
hajzom, i da se one koje su u hajzu izoluju od musalle, 1 a isto to nije 
naredio u slucaju dzume-namaza, 

Nas sejh je rekao: "Ovo upucuje na cinjenicu da je Bajram 
porvrdeniji od Dzume. A sto se tice hadisa "Pet je namaza Allah propisao 
robu u toku dana i noci" \ to ne nijece obavezu bajram-namaza. Sto se 
tice pet dnevnih namaza to su duznosti u toku dana i noci, a bajram- 
namaz je godisnja obaveza. Zbog toga su mnogi fekihi zastupali misljenje 
kako su dva rekata poslije tavafa vadzib, jer to ne spada u stalne obaveze 
dana i noci. Po istoj osnovi su neki rekli kako je dzenaza vadzib, takoder, i 
u slucaju sedzde-tilavet kod onih koji tu sedzdu smatraju namazom. Isto 
se, takoder, odnosi na namaz kod pomracenja sunca, kod onih od selefa 
koji su taj namaz proglasili vadzibom, sto je veoma jako misljenje. Ono sto 
zelimo ovde istaci je miSljenje Safije koji je rekao da je bajram-namaz 
obavezan svakom onom kome je obavezna i dzuma. Medutim, moglo bi se 
reci da se iz ovoga ne moze zakljuciti kako se ta obaveza odnosi na 
svakog, jer u osnovi farz-kifaje je obavezan za sve, a ta obaveza spada sa 
njih ako ga izvrse neki. h ovoga mozemo izvuci korist koja ce se uvidjeti u 
sljedecim dvjema mes'elama: 

Prva. Ako bi svi ucestvovali u njegovom izvrsenju zaradili bi 
nagradu onoga ko je obavio vadzib zbog veze sa vadzibom. 

Druga. A kada bi ucestvovali u njegovom ostavljanju svi bi 
zasiuziii ukor i kaznu. Tako da njegov govor: "Bajram-namaz je obavezan 
svakome kome je obavezna dzuma", ne mora znaciti da je on obavezan 
svakome pojedincu kao sto je to i dzuma. Ovo bi se moglo ovako kazati. 
Medutim, da vanjstina stvari ukazuje da je bajram slican dzumt, a 
izjednacavanje izmedu onoga kome je obavezna dzuma sa onima kojima 



Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Idejn, poglavlje, Huradzu nisa' 
vel hujed ila musalla, 2/537, hadis br. 974, i Muslim u knjizi Idejn, poglavlje. Ibahatu 
hurudzi nisa' fi idejn, 2/605/10, oba u lancu preko Muhammeda b. Sirina od Ummi- 
Atijje... od njega. 

1 Hadis je sahih. Itn Ebi-Asim u Sunnetu, 2/467, hadis br. 967. Sejh Albani kaze da je 
hadis sahih ali da mu je sened daif. Njegovi prenosioci su povjerljivi osirn Ebu-Rafl'e. 
Kaze se da je to Rafi'a Medzzedzi i on je medzhul-nepoznat i niko za njega ne kaze da 
je vjerodostojan osim Ibn-Hibana, medutim, on nije jedini koji ga prenosi kao sto sam 
to pojasnio u tahkiku Ebu-Davuda. Biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-saiatl ^/954 
hadis br. 1033. 



31 



tgtf 



|BNKAJJW[|D«V/II.)I 



*& 



je obavezan bajram, ukazuje da su oba namaza jednaka u pogledu 
obaveze. Niko se ne razilazi da je dzuma obavezna svakom pojedincu, a i 
bajram, takoder. 

Ono sto zelimo pojasniti jeste propis ostavljaca dzume. Ebu- 
Abdullah b.Hamid je rekao: "Onaj ko zanijece obavezu dzume taj je 
uznevjerovao. 1 Ako bi je klanjao cetiri rekata, a vjeruje da je obavezna, ti 
torn slucaju, ako bismo rekli da je to skraceni podne namaz, ne bi bio 
nevjernik, u protivnom bi." 

Propis ostavuaCa posta. zekata i had2dza 

Da li se u pogledu ubijanja izjednacuje ostavljac posta, zekata i 
hadzdza sa ostavljacem namaza? Po torn pitanju se od imama Ahmeda 
prenose tri rivajeta. 

Prvi rivajet je: Da se ostavljac svih pomenutih stvari ubija kao sto 
se ubija i ostavljac namaza. Dokaz na kojem se temelji ovaj rivajet je taj 
sto su zekat, post i hadzdz od temelja islama te se njihov ostavljac ubija 
kao sto se ubija i ostavljac namaza. Zbog toga se Ebu-Bekr es-Sidik 2 bono 
protiv onih koji su odbili da daju zekat te je torn prilikom rekao: "Tako mi 
Allaha, borit cu se protiv onog ko pravi razliku izmedu namaza i zekata, Zekat 
je zajedno spomemtt sa namazom u Allahovoj knjizi.'^ Takoder, ovi temelji 
su od prava islama, a Poslanik M, nije naredivao pokretanje rata protiv 
onoga ko se drzi kelime i sehadeta i njegovih prava, i obavjestio nas je da 
zastita krvi ne moze biti potpuna osim sa pravima islama. Ovaj rat je bio 
protiv skupine koja je odbila da daje zekat. Ubistvo jednog od onih koji 
trebaju dati zekat je ubistvo zbog prava kelime i sehadeta i islamskih 
propisa, ovo je najispravnije misljenje. 



1 Ovu predaju nisam pronasao da je od govora Ebu-Abdullaha b. Hamida vec sam je 
nasao u Ta'zimu kadris-satati od Mirvezija, 2/805. Kaze da su rekli ko zamijece njen 
farz da je uznevjerovo. 

2 To je ashab Allahova Poslanika % jedan od dvojice koji su biti u pecini kako se to 
spominje u Kur'anu. Ebu-Bekr b. Ebu-Kuhafe, prvi pravedni halifa Allahova Poslanika 
% koji se borio protiv otpadnika nakon Poslanikove SI smrti... 

3 Muttefekun alejhi; Biljeze ga Buharija u Kitabuz-zekat poglavlje: (3/ ) pod brojem 
(1400); i u Kitabui-'itisam pod brojem (7284; 72S5); i Muslim u Kitabul-iman poglavlje 
(1/51/32/20) sa istim lancem prenosilaca. 



32 






namw i mm Njroovor, dstavuau 



%& 



Dragi rivajet je: Ne ubija se osim kada je u pitanju ostavljanje 
namaza, jer je namaz tjelesni ibadet koji ne moze neko umjesto nekog 
drugog obaviti. Takoder, na osnovu rijeci Abdullaha b. Sekika: 
"Muhammedovi $, prijatelji nisu ostavljanje ni jedne stvari smatrali 
nevjerstvom osim kada je u pitanju ostavljanje namaza." 1 Jer se namaz u 
odnosu na ostala djela odlikuje sa puno stvari: on je prva stvar koju je 
Allah ucinio farzom u tslamu. Zbog toga je Poslanik ft naredivao svojim 
zamjenicima i izaslanieima da pri pozivu u vjeru pocnu od njega nakon 
dva Sehadeta. Tako je Muazu * rekao: "Doci ces narodu od sljedbenika 
Knjige, pa neka bude prva stvar u koju ces ih pozvati svjedocenje da 
nema drugog boga osim Allaha i da je Muhamraed Allahov Poslanik, te 
da im je Allah propisao pet namaza u tokn dana i noci." 2 

Zatim, jer je namaz prva stvar od djela za koju ce tevjek bid pitan 
ra Sudnjem danu. Zatim jer ga je Allah M, propisao na nebesima u noci 
mi'radza 3 i jer je on farz koji se najvise spominje u Kur'anu. Takoder, 
stanovnici Vatre kada budu upitani 

V 

"Sua. vas je dovelo u Sekar?" (El-Mudessir, 42) 

prvo ce reci da nisu bili od onih koji su namaz obavljali, takoder, njegova 
obaveza ne spada ni u jednoj situaciji sve dok covjek posjeduje pamet za 
razliku od ostalih farzova cija obaveza spada sa covjeka u odredenim 
situacijama. 



Sahib; hadis biljezi Tirmizi u Kitabul-imamt poglavlje Ma dzae fi terki-s-salat (5/14) 
pod brojem (2622) sa senedom od Bisra el-Mufeddala, a on od El-Dzeririja, a on od 
Abdullaha b. Sekika i on od Ebu Hurejre 4» da je rekao: „Ashabi Allahova Poslanika M 
nisu... i tako do kraja badisa. 

: Multcfekun alejhi; biljezi ga Buharija u Kitabuz-zekatu, poglavlje La ne'huz kra'tme 
emvah-n-nasi fi-z-zekat' (3/377) pod brojem (1458); Muslim u Kitabul-imamt, 
poglavlje Ed-Delilu ala enne men mate ala-t-tevhid (1/251/19/29); Ibn-Huzejme u 
svome Sakihu (4/23) pod brojem (2275); [bn-Hibban u Sahihu (1 1/475) hadis sa brojem 
(3081); El-Bejheki u Es-Sunenul-Kubra (4/96) pod brojem (7068); i Ei-Adeni u El- 
hnami (1/141) hadis pod brojem (76). A svi oni biljeze ovaj hadis sa senedom od 
Abdullaha b. Sajfijja, a on od Ebu-Ma'beda, a on od Ibn-Abbasa... 
-' Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Bed'u halki, poglavlje, Zikrul 
mekukcti. 6/348, hadis br. 3207 i Muslim u knjizi Iman. poglavlje EMsra'u bi Resulillah 
1/491/164. 



33 



*££# 



lav K.uiim ti D;rv7i.ur 



IffeJ 



Takoder jer je namaz centralni stub satora islama, pa ako se srusi 
taj stub past ce i sator. To je zadnja stvar koja ce se izgubiti od vjcre. 
Namaz je farz (obaveza) i za roba i za slobodnog, i za muskarca i za zenu, 
za putnika i mukima, bolesnog i zdravog, bogatog i siromasnog. Poslanik 
3§, nije prihvatao ljude koji bi mu se odazvali na islam osim one koji bi 
redovno klanjali. Prenosi Katade od Enesa 4*>, da je rekao: "Poslanik <g nije 
prihvatao onog ko bi mu se oaaxvao na islam osim ako je klanjao i davao 
zekat." 1 Jer je primanje drugib djela uslovljeno klanjanjem namaza. Tako 
Allah $g, od ostavljaca namaza nece primiti post, zekat i hadzdz, sadaku, 
dzihad niti neko drago djelo. Zbog toga Avn b. Abdullah kaze: "Kada rob 
ude u kabur prvo za Sta ce biti pitan je namaz, pa ako mu se dozvoli pogledat ce 
u drugo mimo toga od svojih djela, ako mu se ne dozvoli nece pogledati nista od 
drugih djela poslije toga. 1 Na ovo upucuje hadis koji se biljezi u Musnedu i u 
Sunenima od Ebu-Hurejre #, da je Poslanik M, rekao: "Prvo za sto ce 
covjek polagat racun od svojih dijela je njegov namaz, pa ako mu on bude 
dobar spasio se i uspio, a ko mu bude neispravan ponizen je i propao." 

Kada bi mu nesto od njegova dobrocinstva bilo primljeno (ar.- 
kabul), ne bio bio od onih koji su ponizeni i propali. 

Treci rivajet je: Ubija se zbog ostavljanja zekata i posta ali ne i 
hadzdza, jer se ulema razilazi da li je hadz obavezan odmah (nakon sto se 
stekne mogucnost) ili se moze odgoditi. Onaj ko kaze da se hadz moze 
odgadati kaze: "Kako je moguce ubiti covjeka ako privremeno ostavi 
stvari koju je dozvoljeno odgadati". Ovakvo misljenje je veoma slabo, jer 
onaj ko zastupa stav da se treba ubiri zbog njegova ostavljanja ne misli da 
ga treba ubiti zbog samog odgadanja i oko toga se svi slazu, vec se ova 
mes'ela odnosi na onoga ko cvrsto odluci da uopste nece otici na hadzdz i 
kaze: "Tvrdim da mi je hadzdz vadzib ali ja nikada necu obaviti hadzdz." 
U ovom slucaju postoji rasprava medu ucenjacima, a ispravno je da se u 



1 Biljezi ga Ibn-Hazm u Mithalli isto tako. 

2 Sened hadisa je hasen. Biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati, 1/217, hadis br. 194 
u lancu preko Adzlana od Avna b. Abdulmelika.., odnjega. 

1 Hadis je sahih, Biljezi ga Tirmizi u knjizi Essala, poglavlje, Ma diae enne ewelu ma 
juhasebu bihi abdu jevmel kijameti es-sala, 2/269, hadis br. 413, u lancu preko Hemama 
od Katade od Hasana od Harisa b. Kubejse od Ebu-Hurejre.., od njega. Biljezi ga i rbn 
Ebi-Sejbe u svome Musannefit, 7/276, hadis br. 36047, u iancu preko Ebana b. Jezida 
Atara od Katade... od njega. I Bejheki u Su'bul-imariu, 3/172, hadis br. 3286 preko 
Ebana... od njega i Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati, 1/21 1, hadis br. 181, preko Ebana... 
od njega. 



34 



9 






MAMtf I PRODS WEGDVOG OSUVLMtA 



M2* 



takvom sluiaju ubija jer je hadzdz od prava islama, a zastita krvi se odnosi 
na onoga ko prihvati islam osim ako se radi o pravu islama, a hadzdz je 
jedno od njegovih najvecih prava. 

RazilaZenje uleme oko naCina ubijanja ostavuaEa namaza 

Treca mes'ela. Da li se ostavljac namaza ubija jer se na njega 
odnosi had kazna, kao sto je slucaj sa drumskim razbojnikom i 
zinalucarom, ili se ubija kao otpadnik (murted) i heretik [zindik) ? Po torn 
pitanju postoje dva misljenja medu ulemom, a u torn pogledu se prenose i 
dva rivajeta od imama Ahmeda. Prvo misljenje je da se ubija kao Ito se 
ubija i murted. Ovo misljenje zastupaju: Seid b. Dzubejr, Amir el-Sa'bi, 
Ibrahim en-Nehai, El-Evzai, Ebu-Ejub es-Sihtrjani, Abdullah b. el- 
Mubarek, Ishak b. Rahoja, Abdulmelik b. Habib od malikija, a to je i 
jedno od misljenja kod Safija, a Et-Tahavi to misljenje pripisuje Safiji 
lie no, Ebu-Muhamed b. Hazm pripovjeda da je tog stava Omer b. el- 
Hattab, Muaz b. Dzebel i Abdurrahman b. Avf, Ebu-Hurejre i drugih 
ashaba 

Drugo misljenje je da se ubija had kaznom, a ne zbog kufra. Ovo 
misljenje zastupaju Malik i Safija, a ovaj rivajet je odabrao i Ebu-Abdullah 
b. Betta, 

DOKAZI ONIH KOJI OSTAVLJAeA NAMAZA NE SMATRAJU 
NEVJERN1K0M [NE TEKEIRE GAJ 

Mi cemo ovde spomenuti dokaze obije strane. Oni koji ostavljaca 
namaza ne smatraju nevjernikom kazu: "Potvrdeno je da je takav covjek 
usao u islam i mi ga necemo iz njega izvesti osim uz cvrsto ubjedenje 
Pin). Kazu: "Prenosi se od Usame b. Samita <&, da je Poslanik *?, rekao: 
"Onaj ko svjedoci da iwma drugog boga osim Allaha Jedinog Koji nema 
sudruga i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, i da je ha Allahov rob 
i poslanik i Njegova rijec koju je on dostavio Merjemi i duh od Njega, i 
da je Dzennet istina i da je Vatra istina, Allah ee ga uvesti u Dzennet 
shodno njegovim djelima." 1 



Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ehadisiil enhija, poglavlje 
Kayluhu te'ala 'Ja ehlel kitabi la taglu fi dinikum', 6/546, hadis br. 3435 i Muslim u 
knjizi Man, poglavlje Deli! ala enne men mate ala tevhtd, 1/25/27 i Ibn-Hiban u svom 



35 






Ib\ Kajjiu n [);iv?itjf 



M& 



Prenosi se od Enesa &, da je Poslanik *&, rekao Muazu <$>, dok je 
bio iza njega na jahalici: "'O Muaze', 'Odazivam ti se, Allahov 
Poslanice' rece, pa je to ponovio tri puta, a zatim rece: 'Nema ni jednog 
roba koji svjedoci da nema drugog boga osim Allalia i da je Muhammed 
Allahov Poslanik a da ga Allah nece zabraniti vatri', 'O Allahov 
Poslanice, hocu li o tome obavjestiti ljude pa da se radujuV, upita. Rece: 
'Onda ce se osloniti na to.'" 

O tome je Muaz 4&, obavjestio tek na smrtnoj postelji bojeci se da 
ne padne u grijeh 1 (zbog sakrivanja znanja.) Hadis je muttefekun alejhi. 

Prenosi se od Ebu-Hurejre <&, da je Poslanik M, rekao "Najsretniji 
covjek koji ce zaslu&ti moj sefaat je onaj ko iskreno iz srca posvjedoci da 
nema drugog boga osim Allaha." 1 BiLjeSi ga Buharija. 

Prenosi se od Ebu-Zerra 4&, da je Poslanik M, ponavljao neki ajef 
iz Kur'ana sve do sabah-namaza, pa je rekao: "'Molio sam za moj ummet 
pa mi je uslisano ono sto kad bi mnogi od njih otkrili ostavili hi namaz.' 
Pa je Ebu-Zerr rekao: 'Hocu li obradovati IjudeJ', rece: 'Svakako.' Pa je 
otisao, a Omer &, mu rece da ako o tome obavjesti ljude da ce 
zapostavit ibadet. Pa ga je Poslanik 0, pozvao, te mu rece da se vrati pa 
se i vratio." 

A pomenuti ajet (koji je ucio) je: 

"Ako ih kaznil/ robovi su Tvoji,, a ako im opTostis, silan i mudar Ti 
si." (El-Maida, 118) Biljezi ga Ahmed u Musnedu. 



Sahihu, 1/431, hadis br. 207.svi u lancu preko Umejra b. Hania ud Dzunadeta od Ebu- 
Umejje od Ubade b. Samita... od njega. 

1 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Um, poglavlje Hirsun ala elhadis, 1/49, 
hadis br. 99 i u knjizi Er-rikak, poglavlje Siffetul-dzenneti vennari, 5/2402, hadis br. 
6201; i Ahmed u Musnedu, 2/373, hadis br. 8843; i Bejheki u Sunemil-kiibra, 3/426, 
hadis br. 5842. 

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ilm, poglavlje Men hussa bil- 
ilmi kavmen dune kavmin. 1/59, hadis br. 127; i Muslim u knjizi Iman, poglavlje 
1/61/53 u lancu preko Muaza b. Hisama od njegova oca od Katade od Enesa b. Malika... 
od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 5/170, hadis br. 21533 u lancu preko 
Dzesreta od Ebu-Zerra... od njega; Ibn-Madze, 1/429, hadis br. 1350; i Hakim u 
Mustedreku, 1/367. hadis br. 879; i Bejheki u Su'bul-imanu. 1/482, hadis br. 775, svi u 
lancu preko Dzesreta od Ebu-Zerra... od njega. 



36 



*3* 



NUI17 I f'ROPIS NjrtOVDD OSTAVU4U 



m* 



U Musnedu se, takoder, biljezi hadis od AiSe, r.a., da je Poslanik % 
rekao: "Tri su vrste divana (tj. tri su kategorije Ijudi) kod Allaha, divan 
koji Allah nece nicim napuniti, divan od kojeg Allah nece niSta ostaviti i 
divan kojem Allah nece oprostiti, Sto se tice divana kojem Allah nece 
oprostiti on se odnosi na sirk kojeg Allah nece nikome oprostiti, Allah, 
dzelle se'nuhu, kaze: 

alajt aJs> iSii YJ- lai Mj dj&i^ 

"Ka drugog Ahahu smatra ravnmv Allah cemo ulazak u Dzennet 

zabraniri/' (El-Maida, 72) 

Sto se tice divana kojeg Allah nece nicim napuniti to je nepravda koju 
je rob sam sehi cinio sto je izmedu njega i njegova Gospodara, od posta 
fcoji je ostavljao Hi namaza koji je ostavio, Allah ce to oprostiti i ako 
hoce preko toga preci. A sto se tice divana od kojeg Allah nece nista 
ostaviti to se odnosi na medusobnu nepravdu ljudi, Oni ce zasigurno 
bitikaznjeni." ] 

U Musnedu se, takoder, prenosi od Ubade b. Samita ^ da je je 
rekao: "Cuo sam Poslanika £, kako feafe: 'Pet je namaza koje je Allah 
propisao robovima, ko ih obavi on od Allaha ima obecanje da ce ga 
uvesti u Dzennet, a ako ne dode sa njima taj kod Allaha nema obecanja, 
Ako htjedne kaznit ce ga, a ako htjedne oprostit ce mu,'" 1 

U Musnedu se, takoder, biljezi hadis od Ebu-Hurejre &, da je 
Poslanik £ rekao: "Prvo za sto ce rob polagati racun na Sudnjem danu 
su propisani namazi pa ako ih upotpuni usph je, a ako ne bit ce receno 
pogledajte da li ima nafila. Pa, ako imadne nafila njima ce se popuniti 



Sened hadisa je daif. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 6/340, hadis br. 26073" i Hakim u 
Mustedreku, 4/575, i kaze da je hadis vjerodostojnog seneda a da ga nisu zabiljezili. 
Zehebi kaze da su Sadeku i Ibn-Banijusa proglasili slabim zbog nepoznanice- 
il:ehakta Spominje El-Hejsemi El-Medzme 'a. Biljezi ga Ahmed, a u senedu se nalazi 
i badeka b. Musa kojeg su mnogi ocjenili slabim. Muslim b. Ibrahim kaze: Prenosi nam 
Sadeka b. Musa koji je dobar (saduk) dok su ostali prenosioci pouzdani El-Be iheki u 
fbul-imanu (6/52) pod brojem (7473). A svi oni biljeze ovaj hadis sa senedom od 
S>adeka b. Musa, a on od Jezida b. Bamjusa, a on od AiSe r.a...; Dok ga je nas sejh El- 
Albam - Allah mu se smilovao - ocjenio slabim (tj. daifom) u Daiful-dzami ' (3022). 
; Hadis je sahih. Tahridz (Izvod), ovog hadisa je prethodio. 



37 



^&* 



lB.sK.viJMH-Dm7i.ijr 



. Mat- 



farzovi, a zatim ce se i sa drugim obaveznim djelima na isti nacin 
postupiti." ' 

Biljeze ga autori Sunena, a Tirmizi kaze da je hasen. 

Takoder, zagovornici ovog misljenja kazu: "Pouzdano je 
preneseno da je Poslanik M rekao: "Cije zadnje rijeci hudu la ilahe illallah 
uci ce u Dzennet." 2 U drugoj predaji kaze: "Ko umre ziwjuci da nema 
drugog boga osim Allaha uci ce u Dzennet." 3 

U Sahihu se biljezi prica Utbana b. Malika, u kojoj stoji sljedece: 
"Allah je Vatri zabranio onoga ko izgovori la ilahe illalUah zeleci time Allahovo 
zadovoljstvo." 4 U hadisu o sefa'atu stoji da je Allah t$g, rekao: "Toko mi 



1 Sahih hadis, biljeze ga Ebu-Davud u Kitabus-salatu, poglavlje Kavlun-nebjji S: Kulhi 
salat..." (1/383) pod brojem (864); Et-Tirmizi u Kitabu ebvabia-salat, poglavlje Ma 
dzae enne evvele ma juhasebu bihi-1-abdu jevme-1-kijameti es-salatu (2/269) pod 
brojem (413); a Ebu-lsaje rekao: „Ovaj hadis je hasen garib po navedenoj predaji," En- 
Nesai u Kitabus-salat, poglavlje El-Muhaseba alas-salat (1/344) pod brojem (465); 
Ahmed u svome Musnedu (2/425) pod brojem (9490); i El-Mirvezi u Ta 'zitmi kadris- 
salat (1/210) pod brojem (180). A svi oni ovaj hadis navode sa senedom preko El- 
Hasana, a on od Enesa b. el-Hakima ed-Dabljja, a on od Ebu-Hurejre &, 

2 Sahih; a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabid-dzenaiz, poglavlje Fit-telkini (3/1361) pod 
brojem (3116); El-Hakim u El-Mustedreku (1/503) pod brojem (1299); Ahmed u 
Musnedu (5/233) pod brojem (22087); Et-Taberani u EI-Mu 'diemu (20/1 12) pod brojem 
(221). Svi oni biljeze ovaj hadis sa senedom od Saliha b, Ebu-Ariba, a on od Kesira b. 
Murre, a on od Muaza b. Dzebela. El-Hakim je rekao da je hadis sahih i s njim se slozio 
Ez-Zehebi. A El-Albani ga je ocjenio sahihom u Sahihut-dzami'u pod brojem (6479). 

1 Sahih. Biljeze ga Muslim u Kitabul-imanu, poglavlje Ed-Delilu ala enne men mate 
alat-tevhidi dehalel-dzennet; Ahmed u Musnedu (1/65) pod brojem (464); Ibn-Hibban u 
Sahihu (1/430) pod brojem (201); Ebu-Avane u Musnedu (1/19); i El-Bejheki u Su 'bul- 
imanu (1/108,109) pod brojem (96). Sa senedom od Hamrana, a on od Osmana...; 
4 Biljezi ga Buharija u Kitabus-salatu (1/425/ Feth) i Muslim biljezi slican hadis (1/61 
str.) 

Rekoh: Zelio bih radi radi opce koristi i znanja da spomenem pripovjest o Utbanu b. 
Maliku onako kako je prenosi Buharija u svome Sahihu, pa tako kaze Imam Buhari: 
„Pripovijedao nam je Seid b. Ufejr koji je rekao: Pripovijedao nam je El-Lejs da mu je 
Ukajl pripovijedao od Ibn-Sihaba koji je rekao: Obavijestio me je Mahmud b. er-Rebi' 
el-Ensari da je Urban b. Malik, a on je bio od ashaba Allahova Poslanika fg, ensarija, 
koji je ucestvovao na Bedru, dosao Allahovom Poslaniku $s, i rekao: 'O Allahov 
Poslanice, vid mi je osiabio, a ja predvodim u namazu svoj narod, pa kada bude kise, 
isprijece se izmedu njih i mene, tako da ne mogu da dodem do njihove dzamije i da im 
klanjam. Zelio bih, Allahov Poslanice, da dodes i klanjas u mojoj kuci kako bih ja 
poslije tu mogao naciniti mjesto gdje cu klanjati.' Allahov Poslanik ££, mu odgovori: 
"Doci cu, ako Allah da'. Refie Utban: Pa je dosao Allahov Poslanik M i Ebu-Bekr *, 
kada je sunce odskocilo. Potom je Allahov Poslanik Sg, zatrazio da ude, pa sam mu 



38 






NAMA7 I PfiOPIS NJEGDVOG OSUYUAC A 






\ 



na 



Uoga ponosa i Moje velicinc, izvadit cu iz Vatre oiwga ko kaze la ilahe 
ilhlluh," ' U njemu, takoder, stoji: "Pa ce izvaditi iz Vatre ko nikad nije 
uradio nikakvog dobra." U Sunenima i Musriedima se prenosi prica o 
vlasniku karrice kojem ce se razastrti devedeset i devet knjiga, a svaka 
knjiga ce biti tolika koliko dopire pogled, zatim ce mu se izvaditi kartica 
na kojoj stoji sehadet la ilahe illallah, pa ce to prevagnuti nad njegovim 
lostm djelima." 2 Na toj kartici se ne spominje niSta drugo osim sehadet. 
Da je na njoj bilo nesto drugo bilo bi receno da de se izvaditi defteri 
njegovih dobrih dijela te da ce se vagati njegova losa djela. Dovoljno je 
kao dokaz to sto je u hadisu preneseno da ce iz Vatre izici onaj ko nikada 
nije uradio nikakva dobra. Da je ostavljac namaza kafir bio bi vjecno u 
Vatri i nikada iz nje ne bi izisao. Ovi, ali i drugi hadisi, sprecavaju 
tekfirenje fugonjenje u nevjerstvo) ostavljaca namaza i tvrdnju da ce 
vjecno ostati u Vatri. Takoder, spomenuti hadisi obavezuju na nadu (da 



dozvolio, te nije sjeo dok nije usao u kudu. Rekao je: 'Gdje ielis da klanjam u tvojoj 
kuci?' Tada sam mu pokazao prema mjestu, onda je Allabov Poslanik % ustao, donio 
tekbir. ustali smo i mi i poredali se u safove, potom je klanjao dva rekata i na kraju je 
predao selam. Donijeli smo harizii (vrsta hrane) koju srao pripremili za njega. Okupise 
se ukucani, te upita jedan od njih: 'Gdje je Malik b. Ed-Duhajsin?' Rekose neki: 'To je 
munafik koji ne voli Allaha i Njegova Poslanika.' A Allahov Poslanik * reee: "Ne 
govori tako, zar ga nisi cuo kad kale la ilahe illallah zeleci time AJiahovo 
zadovoljstvo?' Reee: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Reee: 'Mi vidimo njegovo 
iiee i privezenost munaficima.' Tad Allahov Poslanik ■&, reee: 'Zaista je Allah zabranio 
Vatri onog ko kaze La ilahe illallah zeleci time Allaiiovo zadovoljstvo.' 

Harizah: to je vrsta hrane. Ibn-Kutejbe je rekao: Priprema se od mesa koje se isjece na 
manje komade, potom se dospe dosta vode, a kada prokljuca doda se i brasno, a ako 
nema mesa, onda je to usejdah..." (zavrsen navod iz Fetha); (1/620 str) 
1 Muttefekun aljehi. Biijezi ga Buharija u Kitabut-tevhidu, pogiavlje Azze ve dzel ve 
jevmul kijame meal enbija ve gajrihim, (13/481) pod brojem (7510). I Muslim u 
mtabul-imanu, pogiavlje Ma'rifetu tarikatir-ru'ja (1/22-23/326). A biljeze ga obojica sa 
senedom od Hammada b. Zejda, a on od Ma'beda b. Hilala el-'Anezijja, a on od Enesa. 
od njega, 

J Sahih, biljeze ga: El-Tirmizi u Kitabul-imami, pogiavlje Ma dzae fi men jemutu ve 
huve sehid... (5/24) pod brojem (2634); Ibn-Madze u Kitabuz-zuhd, pogiavlje Ma 
jurdza bihi rahmetullahi jevme-1-kijameti (2/1437) pod brojem (4300); Ahmed u svome 
Musnedu (2/213) pod brojem (6993); Ibn-Hibban u svome Sahihu (1/461) hadis pod 
brojem (225); El-Hakim u El-Mustedreku (1/46) pod brojem (9), kazavsi: Ovaj hadis je 
sahih po uslovima Muslima, a isto kaze i Ez-Zehebi. 

Et-Taberani u El-Evsatu (5/79), hadis br. 4725; Bejheki u Su'hul-imami, 1/264, hadis br. 
2S3: i Kefani u Dzitz'ul-bitaka, 1/24/2, svi u lancu preko preko Amira b. Jahje od b. 
Abdurrahmana Muatirija Habelija od Abdullaha b. Amra b. Asa... od njega. 



39 



^K 



Ibs Kvuwfi D/iwim 



!tf& 



ce mu Allah oprostiti) kao sto se nadamo da ce oprostiti i vlasnicima 
(pociniocima) drugih velikih grijeha. 

Takoder jer kufr negira tevhid, poslanstvo i ono sa cim je dosao 
Poslanik M, a ovaj (ostavljac namaza) potvrduje Allahovu jednocu, 
svjedoci da je Muhammed Atlahov Poslanik, vjeruje da ce Allah proziviti 
mrtve h njihovih kaburova, pa kako onda da ga proglasimo kafirom ? 
Iman je, kako kazu, iskreno vjerovanje srcem a suprotno tome je 
ugonjenje u laz, a u to ne spada ostavljanje dijela. Kako da onoga koji 
iskreno vjeruje svojim srcem LzjednaCimo sa onim koji u laz ugoni i negira? 

DOKAZI ONIH KOJI OSTAVLJACA NAMAZA PRDGLASAVAJU NEVJERNIKQM 

Oni kazu: "Oni od kojih se prenose ovi hadisi kojima dokazujete 
da ostavljac namaza nije nevjernik oni su licno od ashaba prenijeli kako 
su oni tekfirili ostavljaca namaza." Kaze Ebu -Muhammed b. Hazm: 
"Prenosi se od Omera, Abdurrahmana b. Avfa i Muaza b. Dzebela, Ebu- 
Hurejre i drugih ashaba da je po njima onaj ko namjemo ostavi jedan farz 
namaz do izlaska njegova vremena kafir-murted." 1 Nije nam poznato da 
se iko od drugih ashaba suprostavio ovima. Kur'an, surmet i idzma' ashaba 
upucuju da je ostavljac namaza nevjernik. Allah M kaze: 

qJ& tl -p Sjj " UoIT *# JJ &J Q* cr^P }' O '*>**£■ a ' *°* P U 

AJ"j ^4^"? r^r-^H 1 *^~ii- (jgj) bj*~h*^ S*3 -?>^Ji JJ Oji-^J (3^ ^ ^fliiC 



Jj (H- 5 -*^ f-*>^H 



"Zar cemo muslimane sa zlocincima izjednaciti?! Sta vam je y kako 
rasudujete? Zar vi imate KnjigUy pa u njoj citate da cete imati ono sto 
vi izaberete? Zar vi imate od Nas zakletve koje ce do Sudnjeg dana 
vrijediti da cete ono sto vi prosudite imati? Upitaj ih ko je od njih 
jamac za to. Hi,, imaju li oni saucesnike? Pa y neka saucesnike svoje 



' Pogledaj Nejhtl-evtar od Sevkanija, poglavlje Hudzetu men keffere tarikes-sala, 2/11- 
12. 



40 



V$K 



M.UW7 I PROPIS MEfiDVOC OSUVIJAH 



&S> 



[ ? 
je 

oji 

•a? 



dovedu, ako govore istinu." Na Dan kada se potkoljenica otkrije i kada 
budu pozvani da licem na tlo padnu pa ne budu mosb". Oborenih 
pogteda svojih, pokbpit ce ih ponizenje! A bili su pozvani da licem na 
tb padaju dok su zdravi bili." tEf-Kafem, 35-43) 

Pomenuti ajeti upucuju na to da Allah m, nece izjednaciti 
muslimane sa nevjernicima, to ne dolikuje Njegovoj mudrosti i Njegovim 
propisima, zatim je spomenuo stanje nevjernika, onih koji su nasuprot 
muslimana, pa kaze: "Na Dan kada se otkrije Njegova potkoljenica 7 ' te 
da ce se pozvati da ucine sedzdu svome Uzvisenom Gospodaru, pa ce se 
izmedi njih i Njega staviti pregrada i nece moci sa muslimanima da ucine 
sedzdu. To ce im bid kazna zbog ostavljanja sedzde sa klanjafiima na 
dunjaluku. Ovo upucuje na cinjenicu da ce oni biti sa nevjernicima i 
munaficima koji ce ostati uspravno onog trenutka kada muslimani ucine 
sedzdu. 1 Da su bili muslimani (i nakon sto su ostavili namaz) dozvolilo bi 
im se tog dana da ucine sedzdu kao sto ce se to vjernicima dozvoliti. 
Drugi dokaz su rijeci Uzvisenog: 



Cr^ "12 0>^tL~^! 



5 1 ^1 H 






"Svaka dusa zalog je onoga sto je stekla, osim onih na desnoj Strang 
oni ce se u dzennetskim bascama raspitivati o zLocmcima. 'Sta vas je u 
Sekar dovelo?' 'Nismo'- reci ce - 'bib od onih koji su klanjali i od onih 
koji su siromahe hranili i u besposlice smo se sa besposlenjacima 
upustalv i Sudnji dan smo poricali, sve dok nam smrt niie doSIa ' "(EI- 
Muddessir, 38-47) 



11- 



Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Tefsir, pogiavlje, Jevme jukseru an sakin 
531, hadis br. 4919. i Ibn-Madze u svom Suhihu, 16/378, hadis br. 7377 oba u iancu 
preko Zejda b. Eslema od Ataa b. Jesara od Ebu-Seida el-Hudrija ... od njega i to u 
obliku „Kada se otkrije Njegova potkoljenica pa ce Mu svaki mumin i muminka uciniti 
sedzdu a ostace onaj ko mu je na dunjaluku einio sedzdu iz rija'a-pretvaranja i ugleda 
pa ce otici da ucini sedzdu a leda ce mu se ispraviti..." hadis. 



41 



*S!W 



kwKAUMB 1)71 Willi 






Sto se tice spomenutih svojstava stanovnika Dzehennema, 
kazemo: Hi ih je svaka od ovih osobina odvela u Vatru i ucinila 
nevjernicima, ili su ih skupa sve zajedno uvele u Vatru. Ako je to rezukat 
svake od ovih posebno, onda je znacenje ocigledno. A ako su sve ove 
stvari zajedno bile uzrok ulaska u Dzehennem onda je to zbog velicine 
njihova kufra i kazne koju su zasluzili. Mada svaka od ovih stvari za 
sobom povlaci kaznu. Nije moguce i dozvoljeno da se u ovom slucaju spoji 
osobina koja nema veze sa kaznjavanjem sa ostalim koje to imaju. 

Poznato je da ostavljanje namaza, i ono sto je spomenuto sa njim, 
nije uslov za kaznu kod nijekanja Sudnjeg dana, vec je samo to nijekanje 
dovoljno da bi se zasluzila kazna. To vazi i za sve ostale gore spomenute 
stvari. Tako da niko ne moze reci: 'Nece covjek biti kaznjen dok se kod 
njega ne objedine sve cetiri pomenute osobine'. Pa kada znamo da svaka 
od ovih stvari za sobom povlaci nevjerstvo, a Allah je nevjernike ucinio 
nasuprot vjernika, onda mozemo reci da je ostavljac namaza od onih koji 
ce biti uvedeni u Sekar (Dzehennem). Uzviseni Allah kaze: 



"ZIocinci su doista u zabludi i patnji bill/ i bit ce na Dan kada budu u 
Vatru odvuceni, s licima dolje okrenutim: 'Iskusite dodir Ognja! /// (El- 

Kamer, 47-48) 

I rekao je: 

"Zaista su gnesnici ismijavali one koji vjeTuju/' (El-MutafMn, 29) 

Tako da je razdvojio grjesnike-nevjernike nasuprot mu'mina- 
muslimana. 

Treci dokoz- Rijeci Uzvisenog: 

Oj^y "*£=»& Jj-l^JI ij*si"lj 5_^£jJt \y\lj SjLiaJl lj-a-jlj 

"A vi namaz obavljajte i zekat dajite i Poslaniku poslusni budite da 
bi vam se ukazalamilost/' (En-Nur, 56) 

Ovaj ajet ukazuje da je Allah M, Svoju milost vezao za izvrsavanje 
pomenutih stvari u ajetu, pa kada ostavljanje namaza ne bi znacilo kufr 1 



42 



*£«■ 



k\mm i mans Mr&mct. ostwuaca 



iiisJ 



vjecni boravak u Vatri onda bi se Allah ovima smilovao i bez spomena 
namaza u ovom ajetu. Medutim, Uzviseni Gospodar je namaz ucinio 
urrokom i nadom Bozije milosti za ulazak u Dzennet tj. ako ga budu 
obavljali. 

Cetvrti dokaz. Rijeci Uzvisenog: 

"Pa tesko klanjacima, koji su nemami prema svome namazu" (El-Maun, 
4-5) 

Ucenjaci se razilaze oko znacenja rijeci "sehv" u ajetu, Kaze Sad b. 

Ebi-Vekkas, Mesruk i drugi da je to onaj koji odgada namaz do isteka 

njegova vremena. U torn kontekstu se prenosi merfu hadis. Kaze 

Muhammed b. Nasr EI-Mirvezi: "Pricao nam je Sufjan b. Ebi-Sejbe, 

pricao nam je Ikrime b. Ebi-Ibrahim, pricao nam je Abdulmelik b. Umejr 

od Musaba b. Sada b. Ebi-Vekkasa od njegova oca da je on upitao 

Allahova Poslanika $t, o rijecima Uzvisenog: "Pa tesko klanjacima/ koji 

su nemami prema svome namazu", pa je rekao: "To su oni koji 

odgadaju namaz dok ne izide njegovo vrijeme." l 

Rekao je Hamad b. Zejd: "Pricao nam je Asim b. Musab b. Sad da 
je rekao svom ocu: "O oce moj, sta misliS o rijecima Uzvisenog: "Pa tesko 
klanjacima/ koji su nemami prema svome namazu"? Koji od nas ne 
grijesi (u namazu) i koji od nas ne misli na nesto drugo u namazu? Pa je 
rekao: "Ne odnosi se na to sto si spomenuo vec na istek namaskog 
vremena," 2 Kaze Hajvetun b. Surejh obavjestio me je Ebu-Sahr a on je 
pitao Muhammeda b. Ka'ba Kurezija o rijecima Uzvisenog: "Pa tesko 

1 Sened hadisa je vrlo slab. Biljezi ga Taberi u svom Tefsiru, 30/301 u lancu preko 
Talhe b, Musrifa od Musaba b. Sada... od njega. I Bejheki u Sunmul-kuhra, 2/214, 
hadis br. 2980 i Taberani u Mudzemid-evsat, 2/377, hadis br. 2276 u lancu preko 
Abdulmelika,,. od njega. Biljezi ga Hejsemi u Mudzmeu', 7/143 u hadisu preko Sada i 
kaze: „Biljezi ga Taberani u Evsahi a u lancu je Ikrime b. Ibrahim a on je vrlo slab. 
Biljezi ga i Bezar u svom Musnedu, 3/345, hadis br, 1 145 u lancu preko Abdulmelika,.. 
od njega. Bezar kaze da je ovaj hadis prenesen preko vjerodostojnih hafiza od 
Abdulmelika b. Umejra b. Musaba b. Sada od njegova oca mevkufen i ne znamo da je 
Spojen osim preko Ikrime b, Ibrahima od Abdulmelika b. Umejra a Ikrime je lejinul- 
hadis, Biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati 1/124, hadis br. 42. Albani ga je 
proglasio daifom u Daifii tergib ve terhih, hadis br. 312 i kaze da je vrlo slab. 
: Hadis je hasen. Biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati 1/125//43, i Ebu-Jala u svom 
Musnedu, 2/63, hadis br. 704, u lancu preko Hamada b. Asima od Musaba... od njega. 
Albani ga navodi u Sahihut-tergib, hadis br. 576, i kaze hasen mevkuf. 



43 



fcSM 



IbnKujiuii Dmziiif 






klanjacima, koji su nemami pTema svome namazu". "To su oni koji 
ostavljaju namaz", rece, zatim je bio upitan o rijeci "maun" pa je rekao: 
"To je onaj ko ne izdvaja prava na imetak." 1 

Treba spomenuti da kur'anski izraz "vejlun" (tesko nekome) se 
koristi kod prijetnje nevjemicima, otuda On kaze: 



.» 



"A tesko onima koji Njemu druge ravnim smatraju, koji zekat ne daju 
i koji u onaj svijet ne vjei-uju!" (Fussilet, 6-7) 

I rekao je: 

V.;;.; J Jt \Jf^> J^£ f! *3* $3 «ST ±&% fax © ^ $& jso Si 

"jyi dill* p> dxJ'j] lj> Li&l CI Uiiii, ^ j^c bjj @ -Jl t^lJ^j 9^3 



"Tesko svakom lascu/ velikom grjesniku! On cuje Allahove ajete kad 
mu se uce, zatim ustTaje u nevjerovanju/ obolefii se kao da ih ni euo nije 
- njemu patnju neizdrzljivu navijesti. A kad sazna za neke Nase ajete/ 
on im se ruga. Takve ponizavajuca patnja ceka/ / (El-Dzasije, 7-9) 

Kao i Njegove rijeci: 

"A od uzasne patnje tesko nevjernicima/ / (Ibrahim, 2) 
Osim na dva mjesta u Kur'anu gdje kaze: 

''Tesko onima koji pri mjerenju zakidaju/' (El-Mutaffifin, 1) 
i 

"Tesko svakom klevetniku-podTugljivcu/' (El-Humeze, 1) 



1 Sened hadisa je sahih. Biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati 1/126, hadis br. 45 u 
lancu preko Hajveta b. Surejha... od njega. 



44 




ft* 

2 

se 

i 



lije 
;t e/ 



^ 



NAMW [ TRDFIS WfMVOt OSTAVLMtA 



WpJ 



Ovde je rijec "teste " vezao za zakidanje pri mjerenju i za 
ktevetanje i podrugivanje a ove stvari same po sebi ne znace nevjerstvo. 
Sto se tice upotrebe rijeci "vejlun" za ostavljaca namaza ona se moze 
odnositi ill na kafire ili na grijesnike. Da se ova rijec u pogledu ostavljaca 
namaza odnosi na kafire to je prece iz dva razloga: Pwo, prenosi se 
pouzdano od Sada b. Ebi-Vekkasa & da je u pogledu ajeta rekao da su ga 
ostavili bili bi kafiri ali su ga odgadali do isteka njegova vremena. 1 Drugo 
je ono Sto cemo kasnije spomenuti od dokaza u korist misljenja da je 
ostavljac namaza kafir, sto c*e to jos bolje pojasnitt. 

Peti dokaz. Rijeci UzviSenog: 

lit {gfc j>yj, c/j^jT \jg\$ sjiijT i>ui Jik j^j^ ^ uJi 

"Njih smijenise naragtaji, koji namaz napustise i za pozudama 

podose; oni ce propast susTesti" (Merjem, 59) 

Sube b. Hadzadz' kaze: Govorio nam je Ishak b. Ebi-Abdullah, to 
je Ibn-Mesud 4b, u pogledu ovog ajeta pa kaze: "To je rijeka u 
Dzehennemu, duboka i smrdtjivag okusa." 2 Muhammed b. Nasr kaze: Pricao 
nam je Abdullah b. Sa'd b. Ibrahim, pricao nam je Muhammed b. Jezid' b. 
Zejjar pricao nam je Serki b. Katami pricao nam je Lukman b. Amir el- 
Huzai kaze: "Dosao sam kod Ebu-Umame Babilija i rekao: "Ispricaj mi 
neki hadis koji si cuo od Aliahova Poslanika M pa rede: "Kada bi se 
stijena bacila sa otvora Dzehennema padaia bi sedamdeset godina dak ne 
bi dospjela do Gajja i Esama V Upitao sam: "Sta je Gajj, a Sta Esam?" 
Rece: "To su dva bunara na dnu Dzehennema u Uoja se slijeva gnjoj 
stanovnika D&hennema." 5 To je Allah spomenuo u Svojoj knjizi: "oni ce 



1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

2 Sened hadisa je slab. Biljezi ga Taberi u svom Tefsiru, 16/100, u lancu preko Subeta 
od Ebu-Ishaka od Ebu-Ubejde od Abdullaha... od njega. I Hakim u Mustefreku, 2IAQ(>, 
hadis br. 43 18 u lancu preko Subeta... od njega. Kaze Hakim daje hadis vjerodostojnog 
seieda i da ga nisu zabiijezili (Buharija i Muslim). Biljezi ga Mirvezi a Ta'zimu kadris- 
saiaii 1/119/35 i Ebu-Neim u Hiljetul-evlija, 4/206. Biljezi ga i Munziri u Tergibu, 
4/253 hadis br. 5558 i pripisuje ga Bejhckiju i kaze da niu je sened dobar te da nema 
prekida. Albani u Tergibi terhib kaze kako je daif mevkuf, hadis br. 2138. 

Iako ovako stoji u orginalu ispravno je Zijad (op. rec.) 
_ U prethodnom ajetu ova rijec je prevedena sa „oni cc propast susresti" op. p. 
' Sened hadisa je daif. Biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-mlati 1/1 19-120, hadis br. 
36. Biljezi ga Taberi u svom Tefsiru, 16/100 i spomenuo ga je mn-Kesir u svom Tefsiru, 
3/129, i kaze da je ovaj hadis garib a da je kao raerfu' munker. Biljezi ga Taberani u 



45 









tatt 



Ibn Kujiu n D/rvzwr 






pTOpast susresti" (bukvalan prevod bi bio: "Oni ce dospjeti do Gajja", 
op. p.), a na drugom mjesto kaze "Esama". 

Muhammed b. Nasr je rekao: "Pricao nam je Hasan b. Isa, pricao 
nam je Abdullah b. Mubarek, obavjestio nas je Husejm b. Besir, kaze: 
'Obavjestio me je Zekerijja b. Ebi-Merjem el-Huzai', kaze: Cuo sam Ebu- 
Umamu Bahilija kako govori: 'hmedu otvora Dzehennema i njegova dm je 
razdaljina odpedeset godina da pada kameri, ili je rekao 'stijena cijaje velicina 
desetina deheW (stijena). Pa mu je sticenik od Abdurrahmana b. Halida b. 
Velida rekao: 'Da li ispod toga ima Sta, o Umama?' Rece: 'Da, Gajj i Esam.'" 

Prenosi Ejjub b. Besir od Sufeja b. Mati'a da je rekao: "U 
Dzehennemu postoji dolina koja se zove Gajj, a kroz koju tece krv i gnoj, 
ona je za one zbog kojih je i stvorena. Uzviseni Allah kaze: "Oni 6e 
dospjeti do Gajja." 2 Iz ajeta se moze zakljuciti da je Uzviseni Allah 
stvorio ovo mjesto za one koji napuste namaz i budu slijedili svoje strasti. 
Da se ostavljac namaza smatra muslimanom ne bi ga zapalo samo dno 
Dzehennema vec bi bio sa ostatim grjesnicima od muslimana u gornjim- 
blazim stepenima Dzehennema. Ovo samo dno Dzehennema nije 
namjenjeno pripadnicima islama vec naprotiv kafirima. Iz ajeta se moze 
izvuci i drugi dokaz i to iz Njegovih rijeci: 



Musnedu samijjin, 2/405, hadis br. 1589, u lancu preko Serkija... od njega. Biljezi ga i u 
Kebiru, 8/175, hadis br. 7731, svi u lancu preko Serkija b. Katamija od Lukmana b. 
Amira el-Huzaija od Ebu-Umame merfuan... od njega. Biljezi ga Munziri u Tergibu 
terhib, 4/255, hadis br. 5569, i kaze da ga Biljezi Hejsemi u Medzme'u, 10/389, i da ga 
je prenio Taberani ali da u njemu ima slabih prenosioca a da ih je Ibn-Hiban ocjenio 
"dobrim ali kako kaze grijese. Biljezi ga Albani u Daifi, hadis br. 3148, i kaze da je daif. 

1 Sened hadisa je daif. Biljezi ga Taberi u svom Tefsiru, 19/45 i Mirvezi u Ta'zimu 
kadris-salatt 1/121/37, oba u lancu preko Husejma od Zekerijaha b. Ebu-Merjema od 
Ebu-Umame mevukufen... od njega. Kazem slabost seneda je u Zekerijahu b. Ebu- 
Merjemu. Zehebi u Mugnt du'afa, 1/240, kaze da je to Husejmov Sejh. En-Nesai kaze da 
nijejak, isto kaze i Ibn-Dzevzi uDuafau vel-metruMn, 1/295. 

2 Sened hadisa je daif. Biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-salaH 1/122/38 u lancu preko 
Salebe b. Muslima od Ejuba... od njega. U njemu se nalazi Ejub b. Besir Adzeli Sami. 
Hafiz u Tehzibu tekzib, 1/397 kaze: Ibn-Hiban ga je spomemio medu vjerodostojnim. 
Zehebi ga spominje u Mizanu i kaze da je medzhul-nepoznat 



46 




E 



*#*■ 



NAMW I PROPIS MJEGDVOd OSMVUAtA 



toS* 



"..oni ce dospjeti do Gajja y izuzev oni koji su se pokajali,, i vjerovali, 
i dobro tinili, njima se nece nikakva nepravda uciniti, oni 6e u 

Dzennet uci" (Menem, 59-60) 

Pa da se ostavljac namaza ubraja u vjernike ni bi se u ovom 
drugom ajetu za ispravnost njegove tevbe uslovljavalo vjerovanje. Jer da 
je prije toga imao vjerovanje onda bi to bilo trazenje necega sto vec 
postoji. 

Sesti dokaz. Rijeci Uzvisenog: 

"Ali ako se oni budu pokajali i namaz obavljali i zekat davali, braca 
su vam po vjeri " (Et-Tevba, 11) 

Ovdje je Allah 91, vezao brats tvo mu'mina za obavljanje namaza, 
pa ako ga ne budu obavljali ne mogu biti braca niti mogu biti mu'mini jer 
Allah Bskaze: 

"Zaista su vjemiei braca/' (El-Hudzurat, 10} 
Sedmi ddkaz. Rijeci Uzvisenog: 

"Nije vjerovao i nije klanjao, nego je poricao i okretao se/' (El-Kijame, 

31-32) J 

Posto je islam vjerovanje u (kur'anske) obavijesti i pokomost 
naredbama, Allah M je tome ostavio dvije suprotnosti, a to su 
ne vjerovanje i neklanjanje. Tako da je u pomenutim ajetima spomenuo 
vjerovanje na jednoj i poricanje na drugoj strani, namaz na jednoj strani i 
pkretanje nasuprot toga, otuda kaze: "Neso je poricao i okretao se". 
Posto je onaj koji porice (nijece vjerske postulate) kafir, tako je i onaj koji 
se okrece od namaza kafir i kao sto nestaje islama sa poricanjem isto tako 
riestaje i sa napustanjem namaza. Prenosi Seid od Katade da je rekao: 
"Nije vjerovao i nije klanjao", znace nije vjerovao u Allahovu knjigu niti 



47 









MMk 



lii^KMiwriD/r\7uir 



*fi* 



se klanjao Allahu $g, vec je poricao Allahove ajete i okretao se od 
pokomostiNjemu." 1 Rijeci Uzvisenog: 

/r Tesko tebi! Tesko tebi! I jos jednom: Tesko tebi! Tesko tebi!" (EI- 
Kijame, 34-35), su prijetnja na prijemju. 

Osmi dokaz, Kur'anski ajet: 

"O vjernici/ neka vas imanja vasa i djeca vasa ne zabave od sjecanja 

na Allaha. A oni koji to uc\ne / bice izgubljeni/' (El-Munafikun, 9) 

Ibn-Dzurejdz kaze: "Cuo sam Ata'a b. Ebi-Rebaha kako kaze: 'To 
se odnosi na propisane namaze 1 ." 2 Na osnovu toga, ajet ukazuje da je 
Allah Mi osudio onoga koga zavedu i zabave imetak i djeca od namaza na 
opStu propast, a opsta propast nije namjenjena osim nevjemicima. A Sto 
se rice muslimana, on ako bi i propao zbog svojih grijeha, na kraju ce ipak 
uspjeti, Allah 11, je u ovom ajetu na vise nacina ukazao na propast 
ostavljac namaza: 

1. Upotrebio je izraz u imenici (el-lvisinm, op. p.) koji potvrduje t 
obavezuje propast, a nije upotrebio glagol koji upucuje na obnovu i 
desavanje. 

2. Imenicu je odredio odredenim clanom "el" (elifom i lamom), 
koji upucuje na potpunost njihova naziva. Tako, ako bi npr., rekao: 
"Zejdun el-alimu es-salihu"-Zejd je dobat ucenjak- sa odredenim clanom 
u obe rijeci, to potvrduje njegovu savrsenost, za razliku kada bi rekao 
"Zejdun alimun salihun", bez odredenog clana. 



1 Sened hadisa je hasen. Biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu hadris-salati, 1/131/132, hadis br. 
57 u lancu preko Abdulvehaba b. Ataa od Seida od Katade... od njega. 

2 Sened hadisa je sahih. Biljezi ga Bejheki u Sii'bul-iitianu, 3/72, hadis br. 2919 i 2920 u 
tancima preko Dzurejdza i Talhe od Ataa... od njega. 



48 



^3*S 



NAMA7 I PFH1PIS HMOm, OSTAVUACA 



MP* 



3. Allah m, je dosao sa "mubtedom i haberom"! koji su odredeni 
to upucuje m svodenje habera u mubtedi, kao sto je u rijecima 
Uzvisenog: Ulaike humul-muftihun" -"Oni ce zaista uspjeti * Kao i u 
Njegovim rijecima: 



i]e l 
u i 



ibr. 



"Anevjernici su doista nepravedni " (El-Bekara, 254) 
ili u rijecima: 



- i 



"Oni su, zbilja, pravi vjernici." (EI-Enfel, 4) i drugi slicni ajeti. 

4. Upotreba zamjenice (zamjenica "hum"), koja rastavlja 
mubtedu od habera. Pored toga sto rastavlja mubtedu od habera ovakav 
aacin konstenja ove zamjenice ima jos dvije dodatne fajde: Jacinu veze ili 
seneda kao i odliku onoga koji se«veze sa onim za Sta se veze, kao sto je u 
rijecima Uzvisenog: 



Jl *U&'£'&Il& 
"Allah, doista, nije nt o kome zavisan, i On je jedini hvale 
dostojanr (El-Had&fi, 64) 

i Njegove rijeci: 

"A Allah je Taj Koji sve cuje i zna?" (El-Maida, 76) 
kao i ajet 

'Allah je, zaista, Taj Koji praita i Koji je milostiv." (Sura, 5)2 
kao i drugi slicni ajeti. 



lbav£i u a a Li;r iatic i Dzm f ava p r tak govora { ° n ° ° &mu » g°™ ri m 

obavjes ava, ^ hater je obavjest mubtedi. To bi se u bosanskom reziioi moelo 
uporeditj sa subjektoro i predikatom. (op. p.) "^nsKom jezucu moglo 

: Obrati paznju na formu u kojoj je ajet objavljen na ar. jeziku. (op. p.) 






49 






iifiH 



|R\ Kajjim il Dm7iiJ[ 



#a* 



Deveti dokaz* Rijeci Uzvisenog: 



"U Naie rijeci vjeruju samo oni koji, kad se njima opomenu, licem 
na tie padaju 7 i koji Gospodara svoga velicaju i hvale i koji se ne 
ohole." (Sedlda, 15) 

U pomenutom ajetu Allah M, nijece iman onoga koji kada mu se 
spomenu Allahovi ajeti ne padne licem na tie, hvaleci i velicajuci svoga 
Gospodara. A najveca opomena Allahovim ajetima je opominjanje s 
ajetima o namazu, tako da onaj koji se opomene tim ajetima a ne prihvati 
opomenu t ne proklanja, on ne vjeruje u njih, jer je Allah M, mu'mine 
odlikovao i opisao da oni cine sedMu. Ovo je jedan od najljepsih nacma 
izvlacenja dokaza po ovom pitanju. Naime, ne moze se reci da vjeruje u 
rijeci Uzvisenog: "Obavljajte namaz" l „osim onaj ko ga cvrsto i redovno 
obavlja. 

Deseti dokaz, Rijeci Uzvisenog: 

"jer kad im se govorilo: 'Cinke ruku Allahu' - oni nisu htjeli ruku' 
cirri ti, tesko toga dana poricateljima!" (El-Murselat, 48-49) 

Ove ajete Allah $g, je spomenuo nakon Njegovih rijeci: 

"Jedite i nasladujte se,, a[i za kratko! - vi ste, zaista, zlocinci!" (El- 
Murselat, 46) 

Zatim ih je opomenuo zbog njihova izostavljanja ruku'a, a to je 
namaz kada su bili pozvati da ga obavljaju. Ne moze se reel da ih je 
opomenuo zbog njihova porieanja, jer je On it, obavjestio ovdje da su 
ostavljali namaz i po torn osnovu i dolazi zastrasivanje. Kazemo: Nece 
ustrajati u ostavljanju namaza onaj ko iskreno vjeruje du mu ga je Allah 
M, naredio. Nemoguce je i neprirodno da covjek iskreno i cvrsto vjeruje 
da mu je Allah it, naredio u toku dana i nod pet namaza i da ce ga ako 



Bekara, 43, 83, Jumis, 87. Nur, 56. Ruin, 31. Muzemmil, 20. 



50 







NAMAZ I PHOPIS NJEGOVOC 0SUV1J.\U 



m* 



ih ostavi kazniti najzescom kaznom a da i pored toga upomo ostavlja 
namaz. Ovo je apsolutno nemoguce. Nece nikada namaz upomo 
ostavljati onaj ko iskreno vjeruje da je to fan. Covjekov iman nareduje 
covjeku da ga obavi. Pa ako u srcu nema onoga sto bi mu naredilo da ga 
obavi to znaci da u njegovom srcu nema nimalo imana. Ne nasjedaj na 
govor onih koji se ne razumiju u propise i djela srca. Probaj pojmiti da li je 
moguce da u covjekovom srcu ima vjere u obecanja i prijetnje, u Dzennet 
i Dzehennem, te da mu je Allah M, naredio namaz i da ce ga za njegovo 
ostavljanje najzesce kazniti, a da i pored toga, iako zdrav i bez ikakvih 
prepreka, ustrajava u njegovom ostavljanju. Ovo je stvar koja se potkrala 
onima koji smatraju da je iman samo vjerovanje ili srcano potvrdivanje, 
pa makar ga i ne pratile naredene stvari i ostavljanje onih drugih 
sabranjenih. Potpuno je nemoguce da u srcu roba bude cvrst iman a da ga 
ne poprati pokornost Allahu 9£, i ostavljanje grijeha. Mi kazemo iman je 
vjerovanje i potvrdivanje, ali ne vjerovanje koje se samo svodi na 
ubjedenje da je istina ono o cemu nas neko obavjestava, bez pokornosti. 
Kada bi bilo tako onda bi Faraon, Iblis, Salihov narod i zidovi koji su 
poznavali Muhammeda M, kao sto poznaju svoju djecu, bili iskreni 
mu'mini. U torn kontekstu Uzviseni Allah kaze: 



&> 



■ r . JSC V ^li 



"Oni, doista, ne okrivljuju tebe da si ti laiac." (El-En'am, 33.) 
Tj. oni su ubjedenja da si ti iskren. Medutim: 



je 
je 
su 
(ce 
ah 



"Nego zulumcari porieu Allahove rijeci." (El-En'am, 33) 

Poricanje necega ne moze biti osim nakon spoznaje istine. 
Uzviseni Allah kale: 

I oni ih ; nepravedni i oholi, poTekose^ ali su u sebi vjerovali da su 
istinita." (En-Neml, 14) 

Tako je Musa $s3 re kao Faraonu: 



51 



km 



\i\\ Kviiivtn Dmnur 






"Ti znas da ovo nije dao niko drugi nego Gospodar nebesa i Zemlje, 
kao ocigledna zmamenja. ./' (El-Isra, 102) 

I kaze o zidovima: 






"Oni kojima smo dali Knigu znaju Poslanika kao sto sinove svoje 
znaju/ ali neki od njib doista svjesno istinu prikrivaju/' (El-Bekara, 146) 

Ovo jos jasnije oslikava prica dvojice zidova koji su dosli 
Poslaniku H, i pitali ga o znacima njegova poslanstva pa su rekli: 
"Svedoiimo da si ti Poslanik." Pa je rekao: "Sta vas sprjecava da me 
slijedite?" RekoSe: "Davud je molio da neprestano u njegovoj porodici bude 
vjerovjesnik. Mi se hojimo ako te budemo slijedili da ce nas ubiti z,idovi." ] 

Naime, ovi su svojim jezicima shodno svom ubjedenju priznali da 
je on poslanik, medutim, ovim potvrdivanjem i priznanjem nisu usli u 
krug imana, jer mu se nisu pokoravali i odazvali njegovim naredbama, Od 
ove vrste je i kufr Ebu-Taliba koji je zasigumo znao da je Poslanik *&, 
iskren i da je poslanik. To je potvrdio svojim jezikom i opjevao u svojim 
stihovima ali i pored toga nije usao u krug islama. Vjerovanje se ostvaruje 
i biva validno uz dvije stvari: ubjedenjem u istinu, i drugo srcanom 
ljubavlju i pokornoscu. 

Zbog toga je Uzviseni o Ibrahimu *® rekao: 
"O Ibrahime/ ti si san svoj odlucio obistiniti" (Es-Saffat, 104-105) 



'Sahih, bijezi ga: Et-Tirmizi u Kitabul-isti'zan poglavlje Ma dzae fi kubletl-jedi ver- 

ridzli (5/77) pod brojem (2733). 

Ebu lsa je rekao: U pogiavlju je i hadis sa senedom od Jezida b. el-Esveda b. Omera i 

Ka'ba b. Malika, a on je hasen sahih. Takoder se nalazi i u Kitabut-tefiir, poglavlje Ve 

min sureti beni israil (5/305) pod brojem (3144). 

Hadis biljeze Ahmed u svome Musnedu (4/240) i El-Bejheki u Es-Sunenul-kubra 

(8/166) sa senedom od Su'bela b. Amra b. Murre, a on od Abdullaha b. Seieme b. 

Safvana b. Ussala...; 



52 







ma i more wrjdvog osuvi h£a 



M£v 



A Ibrahim Ssgl je bio ubjeden u istinitost sna od kad mu se ukazao, 
jer su snovi poslanika istiniti, ali ono ito ga je ucinilo od onih koji u to 
vjeruju je djelo koje je uradio (spremnost da zrtvuje sina), kao odgovor na 
naredbu. 

U torn kontekstu su i rijeci Allahova Poslanika M: "Polni organ to 
potvrduje Hi negira," ] Gdje je ucinio djelo potvrdom onoga sto zeli srce a 
negiranje ostavljanje toga. Ovo je jasan dokaz da vjerovanje nije ispravno 
osim uz djelo. 

Hasan je rekao: "Nije iman po zeljama i kicenju, vec je iman ono 
sto osjeti srce i potvtdi ga djelo." Ovo se prenosi i kao merfu' predaja. 2 I 
na kraju, zelim naglasiti da je nemoguce ostaviti namaz a posjedovati 
cvrst i ispravan iman o obaveznosri namaza, imajuci na umu prijetnje i 
obecanja u torn pogledu. A Allah upucuje na Pravi put. 



Muttefekun alejhi, biljezi ga Buharija u Kitahul-isli zanu, poglavlje Zinal-dzevarih 
dunel-ferdz (11/28) pod brojem (6234), i u Kitabul-kadr, poglavlje Ve haramun ala 
karjetm ehleknaha ennehum (11/511) pod brojem (6612); Muslim u Kitabul-kadr 
poglavlje Mukadderun ala ibni Ademe hazzuhu mine-z-zina ve gajmhu 
1 4 2046/204/2657) sa senedom od Ma'mera, a on od Ibn-Tavusa, a on od svoga oca a 
onod Ibn-Abbasa, a on od Ebu-Hurejre...; 

■ Hasen mevkuf. Biljezi ga Ibn Ebi-Sejbe u svome Musanneju (6/163) pod brojem 
(30351) sa senedom od Dzafera b. Suiejmana, a on od Zekerijje, a on od El-Hasana 
mevkufen; i u Kitabul-iman (str.: 38) hadis pod brojem (93). Takoder ga navodi i na 
drugom mjestu u Musanneju (7/189) pod brojem (3521 1) sa senedom od Dzafera b 
Suiejmana, a on od Abdur-Rabbihi Ebu-Ka'ba, a on od El-Hasana....; El-Bejheki u 
Su abul-imanu, (1/80) pod brojem (66) sa senedom od Ubejdullaha b. Muse, a on od 
Ebu-Bisra, a on od El-Hasana...; Ibn-Asim a Ez-Zuhdu (1/263) sa senedom od Zekerijje 
a onod El-Hasana...; ' 

Ibnul-Mubarek u Ez-Zuhdu (1/545) sa senedom od Sufjana, a on od nekog covjeka, a on 
od El-Hasana...; Navodi ga i Ibnul-Kajjim u svojoj Hasijji (12/294) rekavsi: Preneseno 
je vjerodostojnom predajom od El-Hasana.... pa je spomnuo eitav sened (Zekerijja b 
Hakim. Abdu Rabbihi, Ebu-Bjsr) od El-Hasana... mevkufen. 

Rekoh: Najvjerovatnije je da je hadis hasen mevkuf. A sto se tide hadisa koji je merfu' 
naveo ga je nas sejh El-Albani - Allah mu se smilovao - u Es-Silsiletud-dai 'fa (u 3' 
torn u hadis pod brojem 1098), kazavsi: „Njegov sened je skroz los, u njemu se nalazi 
Jusuf b. Atyje es-Sigar el-Ensari." A Buharija je rekao za njega; munkerul-hadis. Rekao 
je i Ed-Devlaji: melmkul-hadis, a En-Nesai je dodao i: Nije pouzdan. I Abdus-Selam b 
Salih, a on je Ebus-Silat el-Heravi. Navodi ga i Ez-Zehebi u Ed-Du'qfa, rekavsi- Neki 
su ga osumnjiejli za laz. Ebu-Zur'a je rekao: Nije bio pouzdan. Ibn-Adijj je rekao' 
Osumnjicen, a jos neko drugi za njega kazu: rafii. 



53 









Ibn Ka.uim n DJrv7ijj[ 



%& 



DOKAZI IZ SUNNETA PO TOM PITANJU SE MOGU IZVUCl 
NA SLJEDECE NAClNE: 

1 . dokaz 

Biljezi Muslim u svom Sahihu od Dzabira b. Abdullaha •&> da je 
Poslanik H rekao: "Izmectu covjeka i kufra je ostavljanje namaza" 1 

Biljeze ga vlasnici Sunena, a Tirmizi kaze da je sahih. 

2. dokaz 

Prenosi se od Burejde b. El-Husajba el-Eslemija 4s> de je cuo 
Allahova Poslanika M kako kaze: "Vgovor izmedu nas i njih je namaz pa 
ko ga ostavi taj je uznevjerovo." 2 

Biljezi ga Ahmed i vlasnici Sunena, a Hakim kaze da je lanac 
prenosioca vjerodostojan po Muslimovim sartovima. 

3. dokaz 

Prenosi se od Sevbana, sticenika Allahova Poslanika, da je cuo 
Poslanika M da kaze: "Izmedu roba i nevjerstva i imana je namaz pa ako 
ga ostavi ucinio je sirk." 1 



1 Sahih, biljeze ga: Muslim u Kitahui-imamt, poglavlje Bejanu itlaki ismil-kufri aia 
terkis-salat (1/88/82) sa senedom od Ibn-Dzurejdza. Ebu-Davud u Kitabus-swme, 
poglavlje Fi reddil-irdza (4/219) pod brojem (4678) sa senedom od Sufjana...; 

Et-Tirmizi u Kitabul-iman, poglavlje Ma dzae fi terkis-salat (5/13) pod brojem (2625) 
sa senedom od Sufjana,,.; En-Nesai u Kitabus-salat, poglavlje El-Hukmu fi tarikis-salat 
(1/232) pod brojem (464) sa senedom od Dzurejdza...; Ed-Darimi u Kitabus-salat 
poglavlje Fi tariki-s-salat (1/307) pod brojem (1233) sa senedom od Dzurejdza...; 
Ahmed u Musnedu (3/389) pod brojem (15221) sa senedom od Musa b. Ukbeta...; a njih 
sva trojica (Ibn-Dzurejdz, Sufjan, Musa b. Ukbe) od Ebu ez-Zubejra, a on od Dzabira...; 

2 Sahih, biljezi ga Et-Tirmizi u Kitabul-imanu, poglavlje Fi ma dzae fi terkis-salat (5/13) 
pod brojem (2621). Ebu Isa je rekao: „Ovaj hadis je hasen sahih garib" 

En-Nesai u Kitabus-salat, poglavlje El-Hukmu fi tarikis-salat (1/231) pod brojem (463). 
Ibn-Madze u Kitabus-salat, poglavlje Fi men terekes-salat (1/342) pod brojem (1079). 
Ahmed u Musnedu (5/346) pod brojem (22987). El-Hakim u Mustedraku (1/7), i ocjenio 
ga vjerodostojntm. Sa njim se usaglasio Ez-Zehebi, Ibn-Hibban u Sahihu (3/ pod brojem 
1452), i Ibn Ebi-§ejbe u El-Imanu (str.: 26; pod brojem 46), svi sa senedom od 
Burejde...; 

Vjerododstojnim ga je ocjenio i naS lejh El-Albani, Allah mu se smilovao, u Sahihul- 
dzami'u pod brojem (4143), i rekao je: Hadis je sahih. 



54 




WS/ 






MAMM I PROPtS N.JK.0VOC OSTAYUAtA 



#S* 



mac 



cuo 
ako 



ri ala 

1625) 
-salat 
■salat 
iza.,,; 
a tijifa 
p...; 

5/13) 

463). 
079). 
yenio 
rojem 
m od 

hihui- 



Biljezi ga Hibetullah Taberi i kaze da mu lanac prenosioca po 
Muslimovim sartovima. 

4. dokaz 

Prenosi se od Abdullaha b. Amra b. el-Asa da je Poslanik g£ 
jednog dana spomenuo namaz, pa je rekao. "Onaj ko ga bude cuvao bice 
mu svjetlo, dokaz i spas na Sudnjem danu. A onaj ko ga ne bude cuvao 
nec'e mu biti svijetlo, dokaz niti spas na Sudnjem danu. Na Sudnjem 
danu ce biti sa Karunom, faraonom, Hamanom i Ubejjom b. Halefom." 2 

Biljezi ga imam Ahmed u Mumedu i Ebu-Hatim b. Hibban u 
svome Sahihu. Ova cetverica su posebno spomenuti jer su oni vode 
nevjernika. U hadisu se moze zapaziti da onaj ko uporno ostavlja namaz 
da ga je od njega odvratio imetak, vlast, polozaj ili trgovina. Onoga koga 
od namaza odvrati imetak on ce biti sa Karunom. Koga od namaza 
odvrati vlast bit ce sa faraonom. Koga od namaza odvrati polozaj i 
funkcrja, kao sto su razna ministarstva i drugo, taj ce biti sa Hamanom. I 
koga od njega odvrati trgovina taj ce biti sa Ubejjom b. Halefom. 

5. dokaz 

Ono sto prenosi Ubade b. Samit &>, pa kaze: "Oporucio nam je 
Poslanik Jf pa kaze: 'Nemojte nikoga pripisivati kao sudruga Allahu pa 
makar bili i iskomadani, zapaljeni ili razapeti, i nemojte namjemo 



Sahih, biljezi ga El-Lalekai u svojoj knjizi Serb usuli 'itikadi ehlis-sunneti vel- 
dzema'ati pod brojem (1521). A ta knjiga, ciju smo naucnu obradu i valorizaciju mi 
izvrgili, se stampa kod izdavacke kuce Darul-hadis. 

El-'Adzluni u Kesful-hafa vel-ilbas (1/347) navodeci ga od Et-Taberanija, a on od 
Sevbana sa vjerodostojnim senedom. I El-Albani ga je ocjenio vjerodostojnim u 
Sahihut-tergibu pod brojem (566). 

: Sahih, a biljeze ga: Ed-Darimi u Kitabus-salat, poglavlje Fi-1-muhafezati ala-s-salat 
(2/390) pod brojem (2721). Ibn-Hibban u svome Sahihu (4/329) pod brojem (1476) sa 
senedom od Ka'ba b. Alakame...; Takoder ga biljezi i u Mevariduz-zem'an (1/87) pod 
brojem (254). Ahmed u Musnedu (2/1 69J pod brojem (6576). Abd b. Humejd u svome 
Musnedu (1/139) pod brojem (353). El-Bejheki u Su'abul-iman (3/46) pod brojem 
(2823). Abdullah b. Ahmed u Es-Sunne (1/363) pod brojem (782), svi sa senedom preko 
Ka'ba b. Alkame, a on od Isa b. Hilala es-Sadefija, a on od Abdullaha b. Amra...; 
Rekao je El-Hejsemi uMedzmu'u (1/292): Biljezi ga Ahmed i Et-Taberani u El-Kebint i 
El-Evsatu, a Ahmedovi prenosioci su pouzdani. 

Rekoh: Biljezi ga Et-Taberani u El-Evsatu pod brojem ( 1 788) skraceno sa senedom od 
Ibn- Gmera. 



55 







km 



ln\Kumiri Dmnut 



«»* 



ostavl/ati namaz, onaj ko ga ostavi namjerno taj je izisao iz milleta i 
nemojte se priblizavati alkohohi jer je on glava gri/esenja." l 

Biljezi ga Abdurrahman b. Ebi-Hatim u svome Sunenu, 

6. dokaz 

Prenosi se od Muaza b. Dzebela & da je Poslanik ^ rekao: "Onaj 
ko ostaui prof>isani nama? sa njega spada Allahova zastita." 2 

Biljezi ga imam Ahmed. Da osravljanje namaza ne izvodi iz vjere 
takav bi uzivao zaStitu islama. 

7. dokaz 

Prenosi se od Ebu Derdaa & da je rekao: "Oporueio mi je Ebid- 
Kasim da ne ostavljam namjerno namaz jer ko ga ostavi namjerno sa 
njega spada zastita." 3 

8. dokaz 

Prenosi se od Muaza b. Dzebela 4* da je Poslanik % rekao: "Glava 
i stub islama je nama?." 4 



'Njegov sened je daif, a biljeze ga: El-Mirvezi u Ta'zimu kadrts-salal (2/889) pod 
brojem (920). El-Makdisi u EI-Ehadistd-muhtara (8/287) pod brojem (351). 

El-Lalekai u Serh usuli 'itikadi ehlis-sunneti vel-dzema'ati pod brojem (1522). Svi ga 
navode sa senedom od Seleme b. Surejha, a on od Ubade...; 

Biljezi ga i El-Hejsemi u El-Medzmu 'u (4/2 J 6), i rekao je: Prenosi ga Et-Taberani, a u 
njegovu senedu se nalazi Seleme b. Surejh, a Ez-Zehebi je rekao za njega; Nepoznat je, 
dok su ostali prenosioci vjerodostojni. Naveo ga je i Buharija u Et-Tarihu (4/75) u 
biografiji Seleme b. Surejha, i rekao je: Za njegov sened se ne zna. Ez-ZehEbu je 
spomenuo u Mizamtl-'itidal (3/271): Za sened od Seleme b. Surejha, a on od Ubadeta b. 
es-Samita, se ne zna, 

- Tahridz je naveden vec prije. 

3 Tahridz je naveden vec prije. 

"'Sahih, biljeze ga: Et-Tirmizi u Kitabul-imanu, poglavlje Ma dzae fi hurrnetis-salat 
(5/1 1) pod brojem (2616), sa senedom od Asim b. Ebu en-Nedzud, a on od Ebu-Vaila, a 
on od Muaza b. Dzebela...; El-Hakim u Ei-Miistedrakti (2/86) pod brojem (2408) sa 
senedom od Habiba b. Ebu-Sabita, a on od Mejmuna b. Ebu-Sebuba, a on od Muaza.,.; 
rekavsi; Ovaj hadis je sahih po uslovima Buharije i Muslima, ali ga nisu zabiljezili. El- 
Bejheki u Es-Sunemtl-kiibra (9/20) sa senedom od El-Hakema b. Utejbe, a on od 
Mejmuna b. Ebu Sebuba, a on od Muaza...; En-Nesai u Es-Sunemrf-ki(bra (6/428) pod 
brojem (1 1394) sa senedom od Asima b. Ebi en-Ncdzuda, a on od Ebu-Vaila, a on od 
Muaza...; Ibn Ebi-Sejbe u Musannefu (6/158) pod brojem (30314) sa senedom od El- 
Hakema, a on od Urveta b. en-Nezzala, a on od Muaza,..; Ahmed u Musnedu (5/237) 



56 



^' irr* 



NMUZ I PflOPIS NJffiDVOG OSTAVUtf.4 



*$> 



Hi 



Ovo je skracena verzija a hadis je sahih. Iz hadisa se moze 
zakljuciti da je namaz poput centralnog satorskog stuba pomocu kojeg 
stoji gator. Pa kao sto bi se sator srusio bez ovog stuba tako i islam odlazi 
sa odlaskom namaza. Ahmed je ovo uzimao kao dokaz, 

9. dokaz 

Prenosi se u oba Sahiha, u Sunenmm i Mumedima od Abdullaha b. 
Omera * da je Poslanik £ rekao: "Islam se temelji na pet stvari: 
Svjedocenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed 
Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, hodocascu Kobe i 

posturamazana." 1 

Biljezi ga Ahmed. U nekim predajama se navodi u obliku: "Islam 
je petero." Iz hadisa se moze zakljuciti slijedece: 

1. Islam je usporeden sa kubetom koji stoji na pet temelja, pa ako 
se srusi njegov najveci temelj past ce i kube islama. 

2. On je pomenute rulcnove-temelje ucinio temeljima kubeta 
islama tako da je dva sehadeta koji cine rukn povezao sa namazom, koji je 
rukn, i^ zekatom, koji je rukn. Kako bi opstalo i izgledalo kube islama 
nakon sto bi se srusio jedan temelj pored drugih? 

3. On je pomenute ruknove ucinio islamom i oni ulaze u sastav 
imenice islam. Ono cije ime predstavlja skupina stvari ako otide njen 



7) 



pod brojem (22 1 29) sa senedom od EI-Hakenia, a on od Urveta b. en-Nezzala • takoder 
pod brojem (22069) sa senedom od Asima b. Ebu en-Nedzuda, a on od Ebu-Vaila ■ 
tbu-Davud et-Tajahsi u svome Musnedu (1/76) pod brojem (560) sa senedom od El- 
Hakema a on od Urveta en-Nezzala, a on od Urveta, a on od Muaza...; Et-Taberani u 
El-Mit dzemul-kebur (20/143) pod brojem (292) sa senedom od El-Hakema i Habiba b 
tbu-babita, a on od Mejinuna b. Ebu-Sebuba, a on od Muaza...; 

1 Hadis je muttefekun alejhi Biljezi ga Buliarija u knjizi brum, Malik u Muveti' 
poglavlje Zikru imanikum", hadis br. 8, u lancu preko Tkrime b. Halida od mega 
Bdjez, ga , Muslim u knjizi Man, poglavlje Bejanu erkani islam ve deaimuhn izam 
1/16/45 u lancu preko Seida b. Ubejde... od njega, i Tirmizi u knjizi Mm, poglavlje Ma 
dzae bumjel .slamu ala hanisin, 5/5, hadis br, 2609, i En Nesai u knjizi Man, poglavlje 

ua ! ' ™ VG SeraiUhu ' 3/432 ' hadis br - S005 > ! Be J' heki « Simenul-kubra, 6/531 
hadis br 4798, oba preko Ikrime b. Halide ... od njega, 1 Ahmed u Musnedu, 2/26, hadis 

u , U J, a "' u P reko Jezida h - Be * im od b - 0mCT a- od njega, i Humejdi u svom 
Musnedu, 2/397, 2/308, hadis br. 703 u lancu preko Hubejba b. Ebu-Sabita... od ujeea I 
Abd b Humejd u svom Musnedu, 1/261, hadis br. 823. u lancu preko preko Seleme b 
K-unejla od Ibn Omera... od njega, svi preko ibn- Omera *. 






57 






\i\k Kvj.nu ii Dm /i in 



itf& 



jedan dio odlazi iitava stvar, a pogotovo ako se radi o temeljima te stvari 
aneo djelovima koji nisu rukn. 

1 0. dokaz 

Rijeci Allahova Poslanika $£: "Onaj ko klanja nas namaz i okrece 
se prema nasoj kihli i jede ono sto mi zakoljemo je musliman i njemu je i 
protiv njega ono sto je noma i protiv nas. (tj. sljeduje ga sto i nas) " 1 

Hadis ukazuje na dvije stvari: 

1. Ovaj je postao muliman s ove tri stvari i ne moze biti musliman 
bez njih. 

2. Ako bi npr. klanjao u pravcu istoka ne bi bio musliman sve dok 
se ne bi okrenuo prema kibli muslimana, a sta onda redi za onoga ko 
potpuno napusti namaz. 1 

1 1 . dokaz 

Biljezi Ed-Darimi od Abdullaha b. Abdurrahmana da je rekao: 
"Pricao nam je Jahja b. Hasan, pricao nam je Sutejman b. Karm od Ebu- 
Jahje el-Kuttata od Mudzahida od Dzabira b. Abdullaha 4& da je Poslanik 
M rekao: "Kl/uc Dzenneta je namaz." 2 

Ovo upucuje da onaj ko ne bude obavljao namaz da mu se nece 
otkljutati Dzennet. On ce se otvoriti za svakog muslimana, a onaj ko 
napusti namaz znaci da nije musliman, Nema kontradiktornosti izmedu 
ovoga i sljedeceg hadisa: "Kljuc Dzenneta je sehadet la ilahe iHallah." 3 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Ebvabut-kibte, poglavlje Fadlu istikbali 
kibleti", 1/153, hadis br. 384, u lancu preko preko Mejmuna b. Saha od Enesa... od 
njega, i En-Nesai u knjizi Asretu nisa ' poglavlje, Gajre, 3/740, hadis br. 3968. 

1 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Et-Tirmizi u Kilobit ebvabis-salat, poglavlje Ma 
dzae enne miftahas-salati et-tahura (1/10) pod brojein (4). Ahmed u Musnedu(3/340) 
pod brojem (14704). Et-Taberani u Es-Sagim (10/356) pod brojem (596). 
El-Bejheki u Sua 'bul-imanu (3/4) pod brojem (261 1). El-Mirvezi u Ta 'zimu kadris-salat 
(1/206) pod brojem (175); svi sa senedom od Sulejmana b. Karama, a on od Ebu-Jahje 
el-Kattata, a on od Mudzahida, a on od Dzabira...; 

Spomenuo ga je i Et-Tibrizi u Miskatul-mesabih (1/294). A El-Albani je rekao: Sened 
mu je daif, jer se u njemu nalaze Sulejman b. Karm i Ebu-Jahja el-Kattat, a njih dvojica 
su nepouzdani - slabi (daif) prenosioci. 

3 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ahmed u Musnedu(5/242). El-Bezzar u svome 
Musnedu(7/ 104) pod brojem (2660). Rekao je El-Hejsemi u El-Medzmeu' (1/16): 
Biljeze ga Ahmed i El-Bezzar, a njegov sened je prekinut izmedu Sehra i Muaza, u 



58 



ran 






SAW I PROm WEfiOVOfi OSUVlJAtA 



Ji£* 



Jer sehadet predstavlja tijelo kljuca, a namaz i drugi ruknovi islama su 
njegovi zubi, tako da nije nesto moguce otkljucati osim s njima. Tako da 
ce ulazak u Dzennet ovisiti od kljuca i njegovih zubi. Buharija je rekao: 
"Receno je Vehbu b. Munebbihu: 'Zar nije kljuc Dzenneta La ilahe 
iilallah' Pa je rekao: 'Naravno, ali nema kljuca bez zuba, pa, ako dodes s 
kljucem koji ima odredene zube otvorit ce ti se, u protivnom nece.'" 1 

12. dokaz 

Prenosi se od Mihdzena b. El-Edre'a el-Eslemija da je bio u sijelu 
sa Poslanikom M pa je ezanom oznacen namaz ce je Poslanik $g ustao, pa 
kada se vratio Mihdzen je jos uvijek bio u medzlisu, a on mu rece: "'Sta te 
je sprijecilo da klanjaS, zar nisi covjek musliman?' Rece: 'Naravno da 
jesam, ali sam vec klanjao sa porodiconu 1 Pa mu je Poslanik % rekao: 
'Kada dodes (u dzamiju) klanjaj sa ljudima iako si prije klanjao.'" 2 

Biljezi ga Ahmed i En-Nesai. Ovdje je Poslanik M putem namaza 
napravio razliku izmedu muslimana i kafira. U nekim oblicima hadisa se 
navodi "Ako si musliman klanjaces." Ovo je kao da kazes: "Sta ti je pa ne 
govoris, zar nisi sposoban da govoris? Sta ti je pa se ne krecel?! Zar nisi od 
zivih?" Pa da islam moze opstojati bez namaza, ne bi rekao onome kojeg je 
vidio da ne klanja: "Zar ti nisi covjek musliman. 7 !" 



njemu se takoder nalazi i Ismail b. Ajjas, a njegove predaje od stanovnika Hidzaza su 
aepouzdane, a ova je od njih. 

Navodi ga i El-Albani u Es-Silstietud-daifa pod brojem (131 1) i kaze: Daif. 

1 Hasen, biljeze ga: Buharija muailekan u Kitabul-dzenaiz, poglavlje Fil-dzenaizi ve 
men kane ahiru kelamihi la ilahe illallahu (1/417), dok ga spomenuo sa kompletnim 
senedom a svojoj drugoj knjizi Et-Tarihul-kebir (1/95) pod brojem (261) sa senedom od 
Abdul-Melika b. Muhammeda ez-2amarija, a on od Muhammeda b. Seida b. Zemanih, 
a on od svoga oca, a on od Vehba b. Munebbiha...; Ebu-Nuajm u Hiijetul-evlija (4/66). ' 

2 Sened hadisa je sahih. Biljezi ga En- Nesai u knjizi El-imame, poglavlje tadetu salata 
meal dzeraa'ati bade salati redzuli linefsihi, 1/574, hadis br. 756, i Alimed u Musnedu, 
4/34, i Hakim u Mustedreku, 1/371, hadis br. 890, i u Mevariduz-zamani od Hejsemija, 
1/133, hadis br. 433 i Bejheki u Sunenul-kubra, 2/300, hadis br. 3454, i Darekutni u 
svom Sunenu, 1/1/415, i Safija u svom Musnedu, 1/214, i En-Nesai u Sunenul-kubra, 
1/299, hadis br. 930, i Malik u Muveti', 1/132, hadis br. 296, i §ejbani u El-ahad ve 
mesani, 2/206, hadis br. 958 svi u lancu preko Zejda b. Eslema od Bisra b. Mihdzena ... 
od njega. Biljezi ga Hejsemi u Medzme'i, 2/44, i kaze da ga biljezi Ahmed i da su mu 
prenosioci povjerijivi. Albani ga je ocjenio vjerodostojnim u Sahihu sunen i Sahihu 
dzami'u sagir pod br 467. 



59 






POGLAVLJE 

IDZMA* KAO DOKAZ NEVJERSTVU 
OSTAVLJACA NAMAZA 



Sto se tice idzma'a ashaba u torn pogledu Ibn-Zendzevejh kaze: 
"Pricao nam je Omer b. Rabi'a, pricao nam je Jahja b. Ejub od Junusa od 
b. Sihaba. Kaze pricao nam je Ubejdullah b. Abdullah b. Utbe da ga je 
Abdullah b. Abbas 4& obavjestio kada je ranjen Omer b. Hattab <s& da ga 
je on zajedno sa skupinom ljudi iz mesdzda unio u njegovu kucu, kaze pa 
je naredio Abdurrahmanu b. Avfu 4& da predvodi ljude. Kada smo usli 
kod Omera 4» u njegovu kucu, on se onesvjestio u predsmrtnim mukama. 
Tako je bio u nesvjesti dok se nije pocelo svitati Zatim se osvjesti pa 
upita: "]e$u li ljudi klanjali?" Rekli smo: "Da." On rece; "Nema islama onaj ko 
napusti namaz" 1 U drugoj predaji stoji: "Nema udjela u isiamu ko ostavi 
namaz."' Zatim je pozvao da mu se pripremi voda za abdest, pa se abdestio 
i klanjao. Zadm je spomenuo pricu o torn dogadaju. Ovo je skracena 
verzija. Ashabi nisu nijekali ono sto je rekao. Vec smo spomenuli o tome 
misljenje Muaza b. Dzebela i Abdurrahmna b. Avfa i Ebu Hurejre. Nije 
poznato da je iko od ashaba zastupao suprotno misljenje. 

Hafiz Abdulhakk el-Isbili u svojoj knjizi o namazu kaze: "Vecina 
ashaba i onih poslije njih su tekfirili onoga ko namjerno ostavi namaz 
tako da u potpunosti istekne njegovo vrijeme. Od njih su: Omer b. 
Hattab, Muaz b. Dzebel, Abdullah b. Mesud, Ibn- Abbas, Dzabir, Ebu- 
Derda, isto se prenosi i od Alije b. Ebi-Taliba, a sto se tice drugih to se 
prenosi od Ahmeda b. Hanbela, Ishaka b. Rahoje, Abdullaha b. El- 
Mubareka, Ibrahima en-Nehaija, El-Hakema b. Ujejne, Ejuba es- 



1 Hadis je hasen. Biljeii ga Mirvezi u Ta'iimu kadris-salati, 2/897, hadis br. 930, u 
lancu preko Serika Abdulmelika b. Umejra od Ebu-Saliha od Omera... od njega. Ovaj 
sened je daif alije prenesen i sa vjerodostojnim senedom kod Ibn-Sada u Tabekatima i 
kod Ibn-Sada u Tabekatul-kubra, 3/346, u lancu preko Jakuba b. Ibrahima b. Sada 
Zuhrija od njegova oca od Saliha b. Kejsanija od Ibn Sihaba, kaze Omer je bio... pa je 
spomenuo pricu i u njoj „nema islama" predanje. Sevkani u Nejhil evtaru kaze, 6/166: 
„Prenosi ga Ibn-Sad u vjerodostojnom senedu do Zuhrija... pa je ga spomenuo. 

2 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



60 




*fi* 



Sihtijanija, Ebu-Davuda et-Tajalisija, Ebu-Bekra b. 
Hajseme Zuhejra b. Harba." 



Ebi-Sejbe, Ebu- 



Protivnici tekfira [ostavljaCa namaza] 

Protivnici tekfirenja ostavljaCa namaza kazu: "Obaveza je hadise i 
ono sto je u torn kontekstu protumaciti kao fcu/r-nijekanje biagodati a ne 
kao kufr poricanja, kao sto su npr. rijeci Poslanika $ "Onaj ko znadne 
gadati a zatim to napusti to je blagodat koju je zanijekao (ar. ni'metun 
keffereha)."i lb kao sto je hadis: "Nemojte mrziti vase oceve jer bi to 
predstavljalo vai kufr J' 2 Ili njegove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: 
"Nijekanje porijekla (neseba) je kufr nakon tmana." 3 Zatim Poslanikove 
% rijeci: "Psovanje muslimana je grijeh, a borba protiv njega je kufr."* 



Sahih, biljele ga: Ebu-Davud u Kitabul-dzihad, poglavlje Fir-remji (3/1088) pod 
brojem (2513), na ovaj nacin: „Ko napusti (ostavi ili zaboravi) gadanje nakon sto to 
□aufii, iz nemara prema tome, to je blagodat koju je ostavio ili porekao (tj. kufr ucinio.)" 
A hadis se veze do Ukbeta. 

En-Nesai u Kilabul-hajli, pogfavlje Te'dibur-redzuli feresehu (3/574) pod brojem (358). 
El-Hakim u El-Mustedrehi (2/95), a sa njim je se uaaglasio i dao mu ocjenu sahih i Ez- 
Zehebi. Ibn Ebi-Sejbe u Musannefit (5/33) pod brojem (26320) sa senedom od Lejsa, a 
on od Mudzahida mevkufen. 

Et-Taberani u El-Evsatu (4/273) i u Es-Sagiru (1/328) pod brojem (543) sa senedom od 
Rajsa b. Er-Rebujje, a on od Sehla b. Ebu-Saliha, a on svoga oca, a on od Ebu- 
Hurejre...; Ed-Darimi u Kitabul-dzihad, poglavlje Fi fadlir-remji vel-emru bihi (2/62) 
pod brojem (2405). 

; Muttefekun alejhi, biljeze ga: Buharija u Kitabui-faraid, poglavlje Men idde'a ila gajri 
Ebuhi (12/55) pod brojem (6768), 1 Muslim u Kitabul-imm, poglavlje Bejanu hali imani 
men ragibe an Ebuhi (1/328/62) sa senedm od Dzafera b. Rebua, a on od Arraka, a on 
od Ebu-Hurejre,..; 

'Hasen, a biljeze ga: Ibn-Madze u Kitabid-faraid poglavlje Men enkera veledehu 
(2/488) pod brojem (2744). Ahmed u Musnedu (2/215) pod brojem (7019) sa senedom 
od Amra b, Suajba, a on svoga oca, a on od svog oca...; Ed-Darimi u Kitabul-feraid, 
poglavlje Men idde'aa ila gajri Ebuhi (2/233) pod brojem (2863) sa senedom od Es- 
Smija b. Ismaila, a on od Kajsa b. Ebu-Hazima, a on od Ebu-Bekra «, merman, sa 
sljedecim izrazom: „Kufr (nevjerovanje) u Allaha je negiranje srodstva, pa i cak i onog 
najmanjeg." 

Et-Taberani u El-Evsatu (3/167) pod brojem (2718) sa senedom od Es-Sirrija b. 
Ismaila...; El-Bezzar u svome Musnedu (1/139) pod brojem (70) sa senedom od Es- 
Sirrija...; A El-Albani ga je ocjenio hasenom u Es-Sahiha (3370). 
4 Muttefekun alejhi. Biljeze ga Buharija u Kitabul-imamt, poglavlje Havful-mu'min 
(1/27) pod brojem (48); i Muslim u Kitabul-imanu, poglavlje Bejanu kavli-n-nebujji.... 
(1/81/64), obojica sa senedom od Zubejda, a on od Ebu-Vaila, a on Ebu-Mesuda...; 



61 



*£& 



Ins K.uiw n Dmiujc 






Zatim njegove rijeci: "Onaj ko opci u duburu (zadnji otvor) zene taj je 
zanijekao ono sto je objavljeno Muhammedu." 1 Zatim njegove rijeci: "Ko 
se zakune necim mimo Allaha taj je uznevjerovao." 2 U ovom obliku ga 
biljesi Hakim u svome Sahihu. Zatim njegove rijeci: "Dvije stvari u mome 
ummetu su od kufra: napad na porijeklo-neseb i naricanje z& mejitom," 3 
Ovakvih primjera je mnogo u sunnetu. Zatim kazu: "Poslanik M je 
negirao iman zinalucara, kradljivca, covjeka koji pije vino, 4 onoga ko 
nijece svoje porijeklo, ali to ne povlaci za sobom kufr nijekanja i vjecni 
boravak u Vatri. Isci je slucaj sa kufrom ostavljaca namaza koji ne povlaci 
za sobom vjecni boravak u Dzehennemu. Tako je Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Nemo, imana onaj ho ne cuva emanet." 5 
Poslanik ?§ je negirao postojanje imana kod takve osobe, medutim, ne 
znati da onaj ko ne ispoStuje emanet postaje kafirom koji ga izvodi iz 
kraga milteta. Otuda je Ibn-Abbas ^ u pogledu rijeci Uzvisenog: 



1 Sahih, biljeze ge: Ebu-Davud u Kifabul-kehanet, poglavlje Fi!-kahini (4/1680) pod 
brojein (3904). Et-Tirmizi u Kitabu ebvabit-taharet. poglavlje Ma dzae u karahijjeti 
itjani-i-haidi (1/242) pod brojem (135). En-Nesai u Kitabu 'isretin-nisai, sa brojein 
(131). Ibn-Madze u Kitabut-taharet ve sunenuha, poglavlje En-Nehju an itjanil-haidi 
(1/209) pod brojem (639). Ed-Darimi u Kitabut-taharet, poglavlje Men eta imre'eten fi 
dnburiha (2/256) pod brojem (1 136); i Ahmed u svome Musnedu (2/408) pod brojem 
(9276). 

2 Sahih, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabul-iman ven-mtzur, poglavlje Fi kerahijjetil- 
hilfi bil-aba'i (2/1415) pod brojem (3251) sa izrazom: „Pocinio je sirk (na ar.: esreke)". 
Et-Tirmizi u Kitabun-nuzur veJ-iman, poglavlje Ma dzae fi kerahijjetil-hilfi bigajrillahi 
(4/1 10) pod brojem (1535). Ahmed u Musnedu (2/125) pod brojem (6072). El-Hakim u 
El-Mustedreku (1/65) pod brojem (45) sa senedom od Dzerira, a on od El-Hasana b. 
Ubejdullaha...; Ebu-Avane u svome Musnedu(4/44) pod brojem (5967), svi sa senedom. 
od El-Hasana b. Ubejdullaha, a on od Mesuda b. Ubejdeta, a on od svoga oca Omera...; 
Ibn-Hadzer u Telhisul-habir (4/168) sa svojim izrazom, a pripisavsi ga Ebu Davudu i 
El-Hakimu. 

3 Sahih, biljeze ga: Muslim u El-lmaim, poglavlje Itlaku ismil-kufri alet-ta'ni fin-nesebi 
(1/82/67). Ahmed u Mwmedu(imi) pod brojem (8892). Ibn-Mende u El-Imamt (2/675) 
pod brojem (660 i 663), svi sa senedom od El-E'amesa, a on od Ebu-Saiiha, a on od 
Ebu-Hurejre &..; 

4 Muttefekun alejhi, biljezi Buharijau Kitabut-esribe, poglavlje Innel-hamre vel-mejsere 
vel-ensabe vel-ezlame ridzzun min amelis-sejtani" (10/33) pod brojem (5578), i Muslim 
u Kitabul-immu, poglavlje Bejanu nuksanil-imani bil-me'asi (1/100/57/76), obojica sa 
senedom od Ibn-Sihaba, a on od Ebu Seleme b. Abdurrahmana i Ibnul Musejjiba, koji 
su rekli: Kazao je Ebu-Hurejre *,,„ (i spomenuo je hadis). 

5 Sahih, navodi ga Et-Taberi u svome Tefsiru (6/256) 



62 




*««■ 



VW.17 I PROPIS NJfGOVDd OSTAVI.Mt* 



St& 



"Oni koji ne sude prema onome sto je Allah objavio, oni su pravi 
nevjernici. " (El-Maida, 44), rekao: 'Nije to kufr prema kojem su otisli.'" 1 

Tavus je rekao kako je Ibn- Abbas <& upitan o znacenju ovog ajeta 
pa je odgovorio: "To je kufr, all nije kao kufr onoga ko ne vjeruje u Allaha, 
Njegove mekke, kitabe i posknike." I jos je rekao: "Toje kufr koji ne izvodi iz 
vjere- milkta." 2 Prenosi Sufjan od b. Dzurejdza od Ata'a da je rekao; "To 
je kufr mimo kufra i zulum mimo zuluma i grijesenje-fisk mimo fiska." 3 



J' 



Sahih, biljeze ga: Ahmed u Musnedu0/135) pod brojem (12406) sa senedom od Ebu- 
Hilala, a on od Katade, a on od Enesa...; Ibn-Hibban u Sahihu (1/422) pod brojem ( 194) 
sa senedom od Mu'emmila b. Ismaila, a on od Hammada b. Seleme, a on od Sabita, a on 

od Enesa...; 

Ibn-Huzejme u Sahihu (4/51) pod brojem (2335) sa senedom od Jezida b. Ebu Habiba, a 
on od Sinana b. Sa'da b. Sinana, a on od Enesa...; El-Makdisi u Ei-Ehadisid-muhtara 
(7/223) pod brojem (2661) sa senedom od Hammada s. Seleme, a on od El-Mugire b. 
Zijada es-Sekaflja, a on od Enesa. El-Bejheki u Sua 'bul-imatm, (4/4354), i Ibn Ebi- 
Sejbe u El-Imanu, pod brojem (7), dole ga je El-Albani ocjenio vjerodostojnim u 
Sahihul-dzami'i (7179). 

: Sahih mevkuf, biljezi ga El-Hakim u El-Mustedreku (2/313) sa senedom od Sufjana b. 
Ujejne, a on od Hisama b. Hudzejra, a on od Tavusa, koji je rekao: kazao je Ibn-Abas,..; 
Spomenuo je El-Hakim: Hadis je vjerodostojna seneda, ali ga nisu naveli ni Buharija' 
niti Muslim. S njim se slozio i Ez-Zehebi. Biljezi ga i El-Mirvezi u Ta 'zimit kadris- 
salati (2/522) pod brojem (573). 

3 Sahih, biljeze ga: Et-Taberi u svome Tefsiru (6/256) i El-Mirvezi u Ta 'zimu kadris- 
saiati (2/522) pod brojem (575), oba sa senedom od Sufjana, a on od Ibn Dzurejdza, a 
onod Ata'a., .; 






63 



POGLAVLJE 

PRESUDA IZMEOU DVIJE STRANE 



Spoznaja ispravnog misljenja u ovoj meseli temelji se na spoznaji 
sustine imana i kufra. Tek nakon toga bit ce validno negiranje ili 
potvrdivanje. Kuft i iman su dvije suprotnosti, ako nestane jednog od njih 
dvoje nasljedi ga ono drugo. 

Osnova kod imana je da se on sastoji od mnogo ogranaka, tako da 
se svaki ogtanak naziva imanom. Tako je namaz iman, zekat, hadzdz i 
post su iman. Unutrasnja djela kao sto su stid, tevekkul, strah od Allaha, 
pokajanje i povratak Allahu su od imana i tako tedom, sve dok se na 
kraju ne zavrse ogranci imana uklanjanjem stvati koje smetaju na putu, 
sto je, takodet, od imana. 1 Medu ovim ogtancima ima onih koji ako 
nestanu nestane cjelokupan iman kao sto je slucaj sa ogtankom sehadeta. 
Medu njima ima i onih koji ako se ne ostvate sa njima nece nestati imana 
kao Sto je uklanjanje smetnji sa puta. Izmedu nekih ogranaka je velika 
razlika. Medu njima ima onih koji se priklanjaju sehadetu i koji su mu 
veoma blizu. Drugi se opet mogu pripojiti ogranku uklanjanja smetnji sa 
puta zato sto je njemu najblizi, 

Nevjerstvo, takoder, ima svoje stablo i ogranke. Pa kao sto ogranci 
imana prestavljaju iman tako i ogranci kufra ptedstavljaju kufr. Tako je 
npr. stid dio imana, a malo ili nimalo stida predstavlja ogranak kufra. 
Iskrenost je ogranak imana, a laz je jedan od ogranaka kufra. Namaz, 
zekat, hadzdz i post su ogranci imana, a ostavljanje istih prestavlja 
ogranke kufra. Sudenje po onom sto je Allah objavio je ogranak imana, a 
sudenje po necemu drugom sto nije objavio Allah je ogranak kufra. Svaka 
vrsta grijesenja predstavlja ogranke kufra, kao sto sve vrste pokotnosti 
predstavljaju neke od ogtanaka imana. 



1 Sahih, ovo je naznaka na rijeci Allahova Poslanika ■&, u hadisu kojeg prenosi Ebu- 
Hurejre, a biljezi Muslim u Kitabul-imami, poglavlje Bejanu adedi Su'abil-imani 
(1/63/35), sa sljedecim izrazom: „Iman se sastoji iz sedamdeset i nekoliko ili sezdeset i 
nekoliko djelova, najvredniji je rijeSi La ilahe illallah, a najmanji je uklanjanje 
neugodnosti sa puta, i stid je dio imana." 



64 



*$« 



NAMAZ I PROPR WEMWJG QSMVUAf.A 



MS* 



laji 



Ogranci imana se mogu podijeliti na dva dijela: govome i praktitne. 
Ogranci kufra se, takoder, mogu podijeliti na dva dijela: govome i 
prakticne, Od govornih ogranaka imana ima onih ciji nestanak za sobom 
povlaci nestanak imana. Isti je slucaj sa prakticnim ograncima ciji 
nestanak za sobom povlaci nestanak imana. Takav je slucaj i sa 
ograncima kufra, kako govornim tako i prakticnim. Kao sto covjeka u 
nevjerstvo moze odvesti rijec koja je izrecena bez prisile, a sto predstavlja 
ogranak od ogranaka kufra, isto tako je i sa ogrankom prakticnog kufra 
kao sto je npr. sedzda kipu ili ponizavanje mushafa, to je osnova u ovoj 
stvari. 

Zatim u pogledu ovog pitanja postoji i druga osnova a to je da se 
sustina imana sastoji od rijeci i djela. Govor se dijeli na dva djela: govor 
srca, a to je ubjedenje, i govor jezika, a to je izgovaranje rijeci islama. 
Djela se dijele na dva dijela: djela srca, a to je njegov nijet i iskrenost, i 
djela udova. Ako nestanu ove cetiri stvari onda nestaje i imana u 
potpunosti. Ako nestane srcane potvrde i iskrenosti onda nece koristtti ni 
ostali dijelovi jer je srcana iskrenost uslov (sort) za ispravnost njegova 
ubjedenja. A ako nestane srcanih dijela, a ostane srcano potvrdivanje i 
iskrenost to je onda poprigte bitke izmedu murdfija i ehli-simneta. Ehli- 
sunnet se slaze oko stava da to znaci nestanak imana. Odnosno ne vrijedi 
srcatio potvrdivanje bez srcanih dijela, a to je njegova ljubav i njegova 
pokornost. Kao gto to nije vrijedilo ni faraonu i njegov u narodu, ni Iblisu, 
ni ridovima, ni musricima koji su bili ubjedeni u iskrenost Poslanika M. I 
ne samo to vec su i tajno i javno potvrdivali govoreci: "Nije on lazac ali ga 
necemo slijediti i necemo mu vjerovati." Ako iman nestaje sa nestankom 
srcanog djela onda se ne moze nijekati tvrdnja da isto tako iman ne 
nestaje sa nestankom dijela udova. To pogotovo vazi ako se zna da je 
uzrok tome ne postojanje srcane ljubavi i pokornosti, a uzrok tome je opet 
ne postojanje cvrstog vjerovanja i srcanog potvrdivanja, kao Ito smo to 
prethodno ustanovili. Jer srcana nepokornost za sobom povlaci 
nepokornost udova tijela. Tj. da je srce pokorno i udovi bi se predali i 
pokorili. Tako da njegova nepokornost za sobom povlaci tvrdnju o 
neiskrenosti koji je preduslov pokornosti kao suStine imana. Jer iman ne 
predstavlja puko potvrdivanje (ar. tasdik), kao sto smo to vec pojasnili, 
vec je to potvrdivanje koje za sobom obavezno povlaci pokornost i 
predanost. Tako je i sa uputom. Uputa nije puka spoznaja istine, vec je to 
spoznaja koja za sobom povlaci slijedenje istine i obavezne radnje koje za 
sobom povlaci istina. Pa ako bi se ono prvo nazvalo uputom, to nije 



65 






Ibs K-ujiu n Dm7iur 



3*t^ 



potpuna uputa koja povlaci slijedenje upute, kao sto (samo) srcano 
potvrdivcanje-tasdik, makar ga 1 nazivali vjerovanjem, ne podrazumjeva 
ono vjerovanje koje za sobom povlaCi postojanje imana. Zato dobro 
prostudiraj ove osnove i pazi na njih. 



66 



POGLAVLJE 

KUFR UBJEOENJA I KUFR DJELA 



Ovdje postoji jos jedna osnova a to je da se kufr mole podijeliti na 
dva dijela i to: 

1 . kufr djela i 

2. kufr nijekanja i inata. 

Kufr nijekanja je da zanijece ono za sta zna da je s tim dosao 
Poslanik g£ od Allaha iS§ iz inata. Kao sto je npr. nijekanje Bozijih imena, 
sifata, dijela i propisa. Ovakva vrsta kufra je, sa sviha aspekata, u 
suprotnosti sa imanom. A sto se tice kufra u djelima, on se moze podijeliti 
na skupinu koja je u suprotnosti sa imanom-tj. negira ga i skupinu koja to 
nije. Tako npr. cmiti sedzdu ktpu, ponizavati mushaf, ubiti poslanika i 
psovati ga, negira iman. A sto se tiee sudenja po necemu mimo onoga sto 
je Allah objavio i ostavljanja namaza to je od prakticnog kufra zasigurno. 
Nije moguce od takvih negirati ime kufra nakon Sto su ga Allah M i 
Njegov Poslanik M tako oslovili. Sudac ili vladar koji sudi po onome sto 
nije objavio Allah je kafir, ostavljac namaza je kafir, sto je jasno 
spomenuto u rijecima Bozijeg Poslanika M f ali je to prakticni kufr a ne 
kufr ubjedenja. Nemogace je da Allah suca koji ne sudi po Allahovim 
zakonima imenuje kahrom i da Poslanik $ ostavljaca namaza imenuje 
kaftrora a da oni ne udu pod znacenje rijeci kafir. Poslanik % je negirao 
iman zinalucara, kradljivca, onoga ko konzumira alkohol, 1 zatim iman 
onoga ciji komsija nije siguran od njegova nasilja. 2 Pa, ako je negirao 
njihov iman on je kafir sa stanovigta dijela a ne pripisuje mu se kufr 



Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi El-edeb, poglavlje, Ism men la je'men 
dzaruhu bevaikahu, 5/224, hadis br. 5670, u lancu preko Ibn Ebi-Zi'ba od Seida od Ebu- 
Surejha merfuan sa lafzom: ,,'Tako mi Allaha ne vjeruje, tako mi Allah ne vjeruje'. 'A 
ko to AUahov Poslaniee, npitase?' 'Onaj od cijeg nasilja nije siguran njegov komsija' 
rece." 



67 



*** 



liw KviJiM n tonnix 



*BB* 



nijekanja i inata. Takoder, i njegove rijeci: "Nemojte se poslije mene 
vratiti u nevjerstvo ubijajuci jedni druge." ] 

Ovo je kufr djela. Kao i njegove rijeci: "Onaj ko otide vracant Hi 
opci sa ^enotn u njenu zadnjicu-duburu taj je zanijekao ono sto je 
objavljeno Muhamm.edu." ~ 

Takoder, had is: "Ako covjek kaze svome bratu (muslimanu): 'O 
kafire', jedan od njih dvojice ce se vratiti s rim." 3 

Allah $g je one koji rade po jednom dijeiu "Knjige" nazvac 
mu'minima u taj dio po kojem rade, a kafirima u onaj dio po kojeni ne 
rade. U torn kontekstu Uzviseni kaze: 

ffj*? O? (*-*^? ^O* OyrJ^-j ^£«ajI ^_;_jjkjj ;"Vji* JUjI *j f'J;! Oj-V^ 






\ l\i \'>-\ T '\\ 



!,i 



"\ kada smo od vas zavjet uzeli da krv jedni drugima necete 
proljevati i da jedni dmge iz zemlje vase necete izgoniti/ - vi 
priznajte da je tako i svjedoci ste. Vi ipak jedni druge ubijate,, a 
pojedine od vas iz zavicaja njihova izgonite - pomazuci jedan 
drugom protiv njih/ cineci i grijeh i nasilje; a ako vam kao suznji 
dodu/ vi ih otkupljujete -, a zabranjeno vam je da ih izgonite, Kako to 
da u jedan dio Knjige vjeTujete, a drugi odbacujete?! Onoga od vas 



1 Hadis je muttefekim aiejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ei-edeb, pogiavlje Ma dzae fi 
kavli redzulin vejleke, 5/2282, hadis br. 5814 i Muslim u knjizi El-Iman, pogiavlje 
Bejan kavli resulillahi la terdzu... oba u laneu preko Subeta od Vakida b. Muhammeda 
b. Zejda od njegova oca od Ibn-Omcra.., od njega, 

2 Hadis je sahib.. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi El-kehane, pogiavlje Fil-kahini vet- 
tathir, 4/168, hadis br. 3904, i u njemu; „Odrekao se onoga sto je objavljeno 
Muhammedu, sallallahu aiejhi ve sellera", hadis vec je prethodio. 

3 Hadis je muttefekim aiejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ei-Edeb, pogiavlje Men keffere 
ehahu bi gajri te'vil fehuve kema kale, 10/531, hadis br. 6104, i Muslim u knjizi Iman, 
pogiavlje Bejanu hali men kale liehihi muslim 'ja kafir'. 1/325/60, oba u lancu preko 
Ibn Omera... od njega. 



68 





me 



Hi 
je 

'O 






NAMU I PROPIS WfGDVOQ OSTAVI l\(\ 



m* 



koji cmi tako stici ce na ovome svnjetu ponizenje, a na Sudnjem danu 

bit ce stavljen na muke najteze. - A Allah motri na ono Sto radite * 

(El-Bekara, 84-85) 

Allah M je obavjestio da su oni priznali svoj zavjet koji im je Allah 
naredio i kojeg su se pridrzavali. Ovo upueuje da su oni vjerovali da im je 
obaveza da jedni druge ne ubijaju i da ih ne progone iz njihovih kuca, 
Zarim dalje obavjestava da su se oni o to ogrijesili, te da je skupina od njih 
ubijala drugu skupina i da ih je prognala iz njihovih domova, sto 
predstavlja kufr-nijekanje onoga na sto su se obavezali u Knjizi, Zatim nas 
obavjestava da su iz te skupine otkupljivali zarobljenike sto predstavlja 
njihov iman u pogledu onoga na sto su se obavezali u Knjizi. Te su u torn 
pogledu mu'min u odnosu na ono na sta su se obavezali u svom zavjetu a 
nevjernici u ono na Sta su se oglusili. Tako da je prakticni iman nasuprot 
prakticnog kufra i da je iman ubjedenja nasuprot kufra ubjedenja. To sto 
smo rekli da je Poslanik M obznanio u vjerodostojnom hadisu: "Psovanje 
muslimana je grijeh, a njegovo ubistvo je kufr. ni Tako da je razdvojio 
izmedu njegova psovanja i ubistva, jedno je ucinio fiskom- grijesenjem 
koje ga ne cini kafirom, a drugo je proglasio kufrom. Poznato je da je time 
podrazumijevao prakricno nevjerstvo, a ne nevjerstvo ubjedenja. Ova 
vrsta kufra ga ne izvodi iz kruga islama i naseg milleta kao sto zinalucara, 
kradljivca, i pijanicu njegovo djelo ne izvodi iz kruga islama iako mu je 
oduzet epitet imana. 

Ovakvo pojalnjenje ima utociste kod ashaba, koji su bili 
najuceniji ljudi ummeta u poznavanju Allahove Knjige kao i poznavanju 
kutra i islama i onoga sto sa sobom povlace. Ove mesele su naslijedene od 
njih. Potonji ucenjaci nisu shvatili njihove stavove pa su se podjelili u 
dvije skupine: 

1. oni koji su vlasnike velikih grijeha protekfirili i izveli iz kruga 
islama, te za istog tvrde da ce vjecno ostati u Vatri. 

2. skupina ih je okarakterisala mu 'minima potpunog imana. 

Prvi su zastranili, a drugi su se prema tome hladnokrvno i 
nemarno ponijeli. Allah M je uputio ehli-sunnet na uzorit, sredisnji 
pravac, koji unutar svih tih prvaca predstavlja ono sto predstavlja vjera 
islam unutar drugih vjera. Tako da u ovoj stvari postoji kufr pored kufra, 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Taliridz ovog hadisa je prethodio. 



69 






^i&K 



Ibn Kajjm ri-0?fv?i]ip 






nifak (licemjerstvo) pored nifaka, sirk mimo sirka, fisk mimo fiska i zulum 
mimo zuluma. 1 

Prenosi Sufjan b. Ujejne od Hisama b. Hudzejra od Tavusa od 
Ibn- Abbasa 4^ da je u pogtedu rijeci Uzvisenog: 

"Oni koji ne sude prema onome sto je Allah objavio, oni su pravi 
nevjemid.'" (El-Maida, 44), 

rekao: 'Nye to kufr prema kojem su otislV" 2 Tavus je rekao kako je 
Ibn Abbas 4» upitan o znacenju ovog ajeta pa je odgovorio: "Toje kufr, ali 
nije kao kufr onoga ko ne vjeruje u Mla)\a, Njegove meleke, kitabe i 
poslanike." 3 I jos je rekao: "To je kufr koji ne izvodi iz vjere - miileta." 4 
Prenosi Sufjan od Ibn-Dzurejdza od Ata'a da je rekao: "To je kufr mimo 
kufra i zulum mimo zuluma i grijesenje-fisk mimo fiska." 5 Ono Sto je 
rekao Ata jasno je iz Allahove knjige za onoga ko to poima. Jer Allah M 
je sudiju ili vladara koji ne sudi po onome sto je Allah objavio nazvao 
kafirom a, takoder, je i onoga koji nijece ono Sto je Allah objavio nazvao 
kafirom. Ocito je da ove dvije vrste kafira nisu jednaki. Zatim u Kur'anu 
Allah 3g kafira naziva zalimom (nasilnik), u torn kontekstu kaze: 

"Anevjemici su zaista zalimi." (El-Bekara, 254) 

A, takoder, je one koji prelaze Allahove granice u pogledu braka 
(nikaha), razvoda (talaka), vracanja zene nakon prvog pustanja (redza) i 
onoga koji prelazi granice u pogledu hul'a, a to je trazenje razvoda na 
insistiranje zene, nazvao zalimom pa kaze: 



1 U akidi se termin „kufr mimo kufra" (ar. kufrun dune kufnn) zove mali kufr koji ne 
izvodi iz vjere. Isti je slucaj sa ,,nifakom mimo nifaka"i „sirkom mimo sirka' L . (Op. p.) 

2 Tahridz (Izvod) ovog hadisa je prethodio. 

3 Biljezi ga Taberi u svom Tefsiru, 6/256, u lancu preko Sufjana od Abdurrezaka od 
Mamera... od njega. 

Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

4 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

5 Biljezi ga Taberi u svom Tefsiru, 2/256 u lancu preko Sufjana od Abdurrezaka od 
Mamera... od njega. 



70 






NAMAZ I PHOTO NJEGDVQG OSMWJAtA 



fcS* 



mm 



5e ( 

„ "4 



- * i 4 "- 



[Jit JJLJ 4)1 JjJbs- Oji^j ^j 

"Onaj koji Aflahove propise krsi - sam sebi zulum cini." (Et-Takk, 1) 

Allahovvjerovjesnikjunus &£» kaze: 

SSjSrT ° Sim TebE/ hvaI ' en neka Si! A ia sam Wo od zaIima! " 

Kada je pogrijesio Adem m je rekao: 



HJjbl (£S Lsj'. 



"Cospodaru nas mi smo prema sebi zulum uciniti." (EI-E'araf, 23) 
Allahov sagovomik Musa S&S je rekao: 



anu 



J j££ u es^" uu~Uib ,Jj tjj 
'jGospodaru moj, ja sam sebi zulum ucinio pa mi oprosti." (El-K asas , 

Pomenuti zulum nije kao onaj zulum (zulum kafira). Zatim je 
katire oslovio fasicima, kao sto stoji u Njegovim rijecima; 

"Ali, u zabludi ostavlja samo velike sresnike (fasike), koji krse vec 
cvrsto pnhvacenu obavezu prema AUahu." (El-Bekara, 26-27) 
Kao i Njegove rijeci: 



a od 



t 






"A Mi tebi jasne dokaze objavljujemo i jedino nevjernici ffasid) nece 
u njih da vjeruju." {El-Bekara, 99) 

Ovakvih primjera je puno u Kur'anu. Zatim je mu'mine nazvao 
tasicima, kao sto je u Njegovim rijecima: 



71 









[rvKuhmii D/n/nii 



Mfi^ 



fr .if* 






Li Mi- Ij - *-, /- r * 5^-^i "j* ^j.; .-"'' o' '>4?— ^ i*^; j-*'-' JIS*^ o! 'j^»'s Qir^' ^r.^ 



"O vjernicv ako varn nekakav neposten covjek donese kakvu vijest/ 
dobro je provjerite, da u nezananju nekome zlo ne ucinite/ pa da. se 
zbogonoga sto ste ucinUi pokajete." (El-HuJiurdt, 6) 

Ovaj ajet je objavljen kao propis o EI-Hakemu b. Ebi El-Asu. 1 
Ovaj fasik nije kao onaj fasik kojeg njegov fisk izvodi iz vjere. Zatim 
Uzviseni kaze: 

Qj a ... ■ a i I ^ liLiJjIj Ijj! 5-Li^i, ll 

"One koji okrive postene zene, a ne dokazu to s cetiri svjedoka, sa 
osamdeset udara bica izbicujte i nikada vise svjedocenje njihovo ne 
primajte; to su necasni [judi (fasici)." (En-Nur, 4) 

Zatim o Iblisu je rekao: 

*- .- 'f - 'A 

"[ zato se ogrijeSio (ar. feseka) o zapovijest Gospodara svoga." (El- 
Kehf, 50} 



I kaze: 



i w » f i\ 



e*Ji a ^ *5 ^P ^ ^ ** <^- T ^**» i/>s cr-i ^*£* 5**' ^ 



"Hadzdz je u odredenim mjesecima; onom ko se obaveze da ce u 
njima hadzdz obavljati nema snosaja sa zenama i nema ruznib rijeci 
(ar. fusuk), i nema svacte u danima hadzdza. (El-Bekara, 197) 



1 Kazem: ,,Sujuri u knjizi Esbabun-mtzul spominje da je ajet objavljen povodom Velida 
b. Ukbe kada ga je poslao Harisu b. Diraru Hnzaiju... i kaze da ga Biljezi imam Ahmed i 
da su mu prenosioci povjerljivi." Pogledaj Esbabun-nuzul, sfr ISO. Kazem: „Biljezi ga 
Hejsemi u Medzme'u ez-zevaid, 7/109 i kaze da ga biljezi Ahmed i Taberani te da su 
Ahmedovi prenosioci povjerljivi." 



72 






NAMM I PROPS MfDOMHi qstayima 



ag* 



Ovaj fisk nije kao onaj fisk. Kufra ima dvije vrste. Zuluma ima 
dvije vrste, dvije su vrste fiska, takoder, su dvije vrste neznanja (dzehla): 
Dzehl kufra kao sta je u rijecima Uzvisenog; 



di 



'Ti prastaj!, i trazi da se cine dobra djela, a neznalica (ar. dzahila) se 
kloni!" (El-E'araf, 199) 

Zatim dzehl koji ne predstavlja kufr kao sto su rijeci Uzvisenog: 

"Adah prima pokajanje samo od onih koji ucine kakvo hrdavo djelo 
samo iz lakosmislenosti (ar. bi dzehaletin) " (En-Nisa, 17) 

Takoder, dvije su vrste lirka: Sirk koji covjeka izvodi iz milleta i to 
je veliki sirk, i iirk koji ne izvodi iz milleta a to je mali sirk, sirk u djelima i 
sirk koji se ogleda u pretvaranju-rija'u. U pogledu velikog sirka Allah $g 
kaze: 

"Ko drugog Allah u smatra ravnim, Allah ce mu ulazak u Dzennet 
zabraniti i boraviste njegovo ce Dzehennem biti; a nevjemicima nece 
niko pomoci." (El-Maida, 72) 

I Njegove rijeci: 

j?^ 9^4 £?T £ <j^' ji j£jT lii^a .UuT ^j Ji- L^fe SI ^S| ^5 

"A onaj ko bude smatrao da Allahu ima iko ravan - bit ce kao onaj 
koji je s neba pao i koga su ptice razgrabile, ili kao onaj kojeg je 
vjetar u daleki predio odnio." (El-Hadidz, 31) 

A u pogledu sirka pretvaranja-rija'a kaze: 

"Ko zudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen,, neka cini 
dobra djela i neka,, klanjajuci se Gospodaru svome / ne smatra 
Njemu ravnim nikoga!" (El-Kchf, 110) 



73 




*#* 



Ibn Kajjim n Dnwujf 



3i£* 



U mali sirk spada i ono §to je Poslanik $% spomenuo u sljedecem 
hadisu: "Onaj ko se zakune necim pored Allaha vec je ucinio sirk." x 
Hadis biljezi Ebu-Davud i drugi. Opste je poznato da zaklinjanje necim 
mimo Allaha covjeka ne izvodi iz milleta, niti povlaci propise koji se 
odnosi na kafire. U ovo poglavlje spadaju rijeci Poslanika % : "Sirk u 
ovom ummetu je skriveniji od malog mrava. Pogledaj kako se kufr, sirk, 
dzehl i zulum dijele na onaj koji izvodi iz vjere i drugi koji ne izvodi iz 
vjere. Tako je i sa nifakom. Nifak se dijeli na nifak ubjedenja i nifak 
dijela. Nifak ubjedenja je onaj zbog kojih Allah kori munafike u Kur'anu i 
zbog kojeg ce th kazniti u samom dnu Dzehennema A nifak u djelima je 
onaj koji je spomenuo Poslanik M u slijedecem hadisu; "Tri su znaka 
munafika: Kada govori laze, kada obeca iznevjeri i kada mu se povjeri on 
to pronevjeri." 3 

U Sahihu se, takoder, navodi: "Kod koga se nadu cetiri stvari bit 
ce pravi munafik, a kod koga se r\ade jedrto od tih svojstava on ce imati 
pri sebi svojstvo nifaka sve dok se ne kloni toga: kada govori laze, kada 
preuzme ugovor Hi obavezu prevari, kada se raspravlja nemoralan je i 
kada mu se nesto povjeri on to pronevjeri," A 

Ovo su djela nifaka koja se mogu sastati sa osnovom imana. 
Medutim, ako se ove sobine upotpune kod covjeka i on bude ustrajan u 
cinjenju pomenurih stvari, vlasnik pomenurih grijeha moze izici iz kruga 
islama pa makar i klanjao, davao zekat i postio i smatrao sebe 
muslimanom. Jer covjekov iman zabranjuje covjeku cinjenje ovih djela, 



'Hadis je sahih, Biljezi ga Ebu-Davud u svom Surteim, hadis br. 3251, preko fbn- 
Omera... od njega. 

2 Hadis je hasen. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 3/403, i Taberani u Evsatu, 4710, hadis 
br. 3479 i b. Sejbe u svom Musmmefu, 6/70, hadis br. 29547 i Biljezi ga Hejsemi u 
Medzme'u, 10/223 i kaie: „Biljezi ga Ahmed i Taberani u Kebim i Evsatu, prenosioce 
kod Ahmeda i i Ebu-Alija Ibn-Hiban smatra povjerljivim." Albani kaze da je hasen 
ligajrihi u Sahihu tergib ve terhib a predaja ima i sahida u hadisu Ebu-Bekra es- 
Siddika... od njega. Biljezi ga Ebu-Jala u svom Musannefii, 1/60, hadis br. 58 i Buharija 
u Edebul-mufredu, 1/250, hadis br. 716 a Albani ga jc ocjenio vjerodostojnim u Sahihtd- 
dzatni'u, hadis br. 373 1 u hadisu Ebu-Bekra <^. od njega. 

3 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Iman, poglavlje, Alametul- 
munafik, 1/111, hadis br. 33 i Muslim u knjizi Iman, poglavlje, Bejanu hisalil munafiki, 
1/107/59 oba u lancu preko Ebu Hurejre 4s... od njega. 

4 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Iman, poglavlje, Alametul- 
munafiki. l/l 1 i, hadis br. 34 i Muslim u knjizi Iman, poglavlje, Bejanu hisalil munafiki, 
1/107/59 oba u lancu preko Ibn-Omera 4fe.. od njega. 



74 



***■ 



NAM« I PfiOPIS WEGOVOG OSTAVLJAtA 



m& 






A.\t1 



pa ako u covjeku ne bude niSta sto bi ga vise sprecavalo od cmjenja istih 
onda on postaje pravi munafik. Abmedov govor,^ takoder, upucuje na 
ovakav zakljucak. Prenosi se od Ismaila b. Seida es-Salendzija da je upitao 
Ahmeda b. Hanbela o onome ko je ustrajan u cinjenju velikih grijeha i 
koji ulaze veliki rtapor u traienju i cinjenju istih - a koji i pored toga 
klanja, daje zekat i posti - da li je on ustrajan (ar. musirr) u grijesenju? Pa 
je odgovorio: "On se smatra ustrajnim (musirr) u grijesenju i na njega se 
odnose rijeci Poslanika ^: 'Dole cini dnaluk zinalucar nije mu'rnin' Takav 
izlazi iz kruga imana i ostaje samo u krugu islama." Is to je i sa 
Poslanikovim rijecima: "Dok pije vino nije mu'rnin i dok krade nije 
mu'rnin." 1 Isti je slucaj sa rijecima Ibn-Abbasa <& u pogledu rijeci 
Uzvisenog: 

Vtx£>3^ tf fl~ kt^J^^'^-y QjXiXjl jU £a^jQ ^ J>' ~^h <^=^' j^ Cr°J 

"Oni koji ne sude prema onome sto je Allah objavio, oni su pravi 

nevjemici."( El-Mai de ; 44.) 

Ismail kaze: "Rekao sam mu kakav je ovo kufr?" Pa je odgovorio: 
"Kufr koji ne izvodi iz milleta." Tako je i sa imanom neki njegovi dijelovi se 
razlikuju od drugih. 



t rfcJaJb.<v 



\*L 



I 



vtd 



oL 



% c 



V*V tf- ^V Kr^rJUl 









1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



75 




POGLAVLJE 

NAJVA2NIJE PRAVILO KOD EHLI-SUNNETA 



Ovdje postoji jog jedno pravilo a to je da se kod covjeka mogu 
sastati kufr i iman, sirk i tevhid, bogobojaznost i iskvarenost, nifak i iman. 
Ovo je najvece pravilo koje zastupa ehli-sunnet. Sa njima se u torn 
pogledu razilaze neki od novotara, kao sto su haridzije, mu'tezile i 
kaderije. Ovo pravilo se odnosi na izlazak vlasnika velikih grijeha iz Vatre 
a ne vjecni boravak u njoj. Na to upucuje Kur'an, smmet, idzma' ashaba i 
zdrava ljudska narav. UzviSeni veli: 

"Neki beduini govore: "Mi vjerujemol" Reci: "Vi ne vjerujete, ali 
recite 'Mi se pokoravamoK jer u srca vasa pTava vjeTa jos nije usla. 
A ako Allaha i Njegova Poslanika budete slusali, On vam nimalo 
nece umanjiti nagradu za djela vasa." - Allan/ uistinu, pTalta i 
samilostan je/ / (El-Hudzurat, 14) 

Allah §g je ovima potvrdio islam i pokornost a!i im je negirao 
iman. To je potpuni iman ciji epitet zasluzuju oni za koje Uzviseni Allah 
kaze : 



% *l 



(j J L^--ijlj ~L$y'y>\-i IjJ-^^J \y)->jl (*J JW '-AIj— jj Alllj tji-ite O^' ^lJ>-?j-»Jl l-*lj 

^. ' - - ,' . - * L s- 

^jyjii^JI *jb liUljl dill J-— 

"Pravi vjemici su samo oni koji u Allah i Poslanika Njegova vjeruju, 
i poslije vise ne sumnjaju, i bore se na Allabovom putu imecima 
svojim i zivotima svojim. Oni su iskreni!" (El-Hudzurat, 15) 

Oni (iz prvog ajeta) po ispravnijem misljenju nisu munafici vec 
spadaju medu muslimane sa onim sto imaju uz sebe od pokomosti Allahu 
i Njegovom Poslaniku. Oni nisu mu'mini iako imaju dio imana koji ih 
izvodi iz kruga nevjerstva. Imam Ahmed je rekao: "Ko uradi ove cetiri 
stvari (misli na blud, kradu, konzumiranje alkohola i javno prisvajanje 



76 



1 



*s* 



NAM« I PROPIS MfGOVOt, OSUYUAtA 



H&* 



tudeg imetka) takav je musliman, ali se ne moze zvati i mu'minom, a ko 
uradi druge stvari mimo toga (misli na ostale velike grijehe) moze se 
nazvari mu'minom kmjavog imana. 

Na ovo upucuju rijeci Poslanika £§: "Pri home, se node neka od 
ovih osobina taj ima jednu od osobina nifaka." 1 To upucuje da se pri 
covjeku moze naci dio nifaka i islam. Isti je slucaj sa rija'om 
(pretvaranjem) i girkom. Pa tako ako se covjek - koji je u osnovi 
musliman - pretvara (ne cini iskreno ibadet radi Allaha) pri njemu se 
nalazi dio sirka i islam. Ako sudi po necemu sto nije objavio Allah M ili 
uradi neko djelo koje je Poslanik $s oslovio kufrom - a ako taj covjek u 
osnovi prihvata islam i njegove propise - mozemo redi da se pri njemu 
sastao islam i kufr. Vec smo objasnili da svi grijesi predstavljaju jedan 
ogranak od ogranaka kufra, kao §to svaka pokornost predstavlja jedan 
ogranak od ogranaka imana. Rob nekada pri sebi ima manje ili vise tih 
ogranaka, tako da se ponekad zbog posjedovanja nekog ogranka prozove 
mu'minom ili zbog ne posjedovanja nekih se ne moze zvati mu'minom. 
Isto tako se zbog posjedovanja nekog ogranka kufra moze prozvati kafirom 
ali se to na njega uopsteno ne odnosi. Ovde treba razgranicm dva pojma: 
Prvo: imenovanje (ar. ismi lafzi) i drugo; propis i macenje (ar. hukmi 
ma'nevi). Propis i znacenje za sobom povlaci pitanje da li je dotieno 
svojstvo kufr ili ne? A ovo prvo tj. imenovanje je stvar koja razmatra da li 
se onaj ko je ucinio dotieno djelo moze nazvati kafirom ili ne. Ova stvar je 
cisto seriatske prirode, a druga stvar je serijatske i jezicke prirode. 



Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi lutein, poglavlje Alametiil- 
munafiki, 1/21, hadis br. 34; i Muslim u knjizi Man, poglavlje Bejanu hisali munaflk, 
1/78/57 oba u lancu preko Abdullaha b. Murreta od Mesnika od Abdullaha b. Amra 4«... 
od njega. 



77 



POCLAVLJE 

ONAJ KO DOOE SA NEKIM OGRANKOM IMANA NE MORA ZNAClTI DA TIME 
STICE I EPITET MU'MINA, IAKO JE ONO STO JE URADIO OD IMANA. ISTO 

TAKO NE MORA ZNAClTI DA ONAJ KO DOOE SA NEKIM OGRANKOM 
KUFRA NE MORA ZNAClTI DA STlCE EPITET KAFIRA, IAKO JE ONO STO JE 

URADIO OD KUFRA 

Ovdje postoji jos jedno pravilo a to je da onaj ko dode sa nekim 
ogrankom imana ne mora znafiiti da time stice i epitet mu'mina, iako je 
ono sto je uradio od imana. Isto tako ne mora znaciti da onaj ko dode sa 
nekim ogrankom kufra ne mora znaciti da stice epitet kafira, iako je ono 
sto je uradio od kufra, kao sto ne znaci da onaj ko usvoji nesto od znanja 
da se moze nazvati alimom, ili onaj ko usvoji nekoliko mes'ela iz fikha ili 
savlada nesto iz medicine da se nazove fekihom ili doktorom. Takoder, 
sve to ne sprecava da se neki ogranak imana naziva imanom ili neki 
ogranak nifaka da se nazove nifakom, ili da se neki ogranak kufra naziva 
kufrom. Nekada se uopsteno na kufr odnosi neka radnja kao sto su 
Poslanikove % rijeci: "Ko ga ostavi (namaz) taj je vec uznevjerovo." 1 Ili 
njegove rijeci: "Onaj ko otide vraca.ru i povjeruje mu u ono sto mu kaze 
taj je vec uznevjerovo." 2 Zatim hadis: "Ko se zakune necim pored Allaha 
taj je uznevjerovo." 3 Ovaj tajVoblik biljezi Hakim u svome Sahihu. Onaj 
pri kome se nade neka osobina od osobina kufra ne zasluzuje opstu osudu 
kao kafir. Zatim onaj ko uradi zabranjenu stvar kazemo da je uradio fisk- 
grijeh, te je zgrijesio tim djelom ali to ne znaci da ga treba osloviti fasikom- 
grijesnikom, osim ako ne utone u to grijesenje. Isti je slucaj sa 
zinalucarom, kradljivcem, onim ko popije nesto od alkohola, ko javno 
neSto otudi, takav se ne zove mu'minom iako pri njemu ima dio imana, 
isto tako se ne moze nazvati kafirom ako ono sa cim je dosao tj. uradio, 
predstavlja ogranak od ogranaka kufra. Cjelokupna pokornost ulazi pod 
ogranke imana kao sto cjelokupno grijesenje ulazi u ogranke kufra. Ono 
sto zelimo ukazati ovdje je da oduzimanje epiteta imana od ostavljaca 



1 Misli se na namaz, Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

: Hadis je muttefekun alejlii. Taliridz ovog hadisa je prethodio. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Hakim u Mustedreku, br. 1/65, hadis br. 45 u lancu preko 

Sada b. Ubejde od Ibn Omera #>.. od njega. 



78 








NAMAZ I PlfflPIS NJfGOVW, DSIAVIJAfA 



X&* 



namaza je prece od oduzimanja istog od vlasnika velikih grijeha. 
Oduzimanje epiteta "muslim" od njega je prece nego da se isti oduzme od 
onog od cijeg jezika i ruku nisu mirni drugi muslimani. Tako da se 
ostavljac namaza ne moze nazivati ni muslimanom ni mu'minom iako pri 
njemu mozda ostaju jog neki ogranci islama i imana, 

Moze se jos upitati. da li ono gto ostane kod njega od ogranaka 
imana i islama moze da ga spasi od vjecnog boravka u Vatri? Moze se reci 
da hi mu to moglo koristiti ako ne bude ostavljao sartove koji su uslov 
ispravnosti u ostatku stvari, u protivnom nece mu koristiti. Tako npr. 
nece koristiti vjera u Allahovu jednocu onome ko bude negirao 
Muhammedovu M poslanicu, zatim nece koristiti namaz onome ko 
namjerno bude izostavljao abdest jer se nekada ogranci imana vezu jedni 
za druge tako da jedni uslovljavaju ispravnost drugih a ponekad to ne 
mora biti pravilo. 

Ostaje da se razmotri da li je namaz sart (uslov) za ispravnost 
imana? U tome je poenta mes'ele. Dokazi koje smo spomenuli upucuju da 
se od roba nece primiti nista od njegovih djela osim ako bude klanjao. 
Namaz je kljuc divana i glavnica imetka u odnosu na profit, nemoguce je 
ostvariti profit bez glavnice imetka. Ako izgubi namaz izgubit ce sva djela. 
Na to upucuju rijeci Poslanika %. "Ako ga izgubi (ostavi) onda je prece 
da izgubi ono sto je mimo toga." 1 

Zatim njegove rijeci: "Prvo sto ce se gledati od njegovih djela je 
namaz pa ako bude debar gledat ce se i u ostala djela, a ako ne bude 
dobar nece se gledati ni u sta od djela poslije toga." 2 

Cudno je kako i pored svega moze biti sumnje u nevjerstvo onoga 
ko uporno ostavlja namaz. Koji se pozove da ga obavi na ocigled svijeta a 
pad glave mu sijeva ostrica sablje? Pa i nakon sto se sveze radi ubijanja i 
prekriju mu se oci te mu se kaze: "Klanjaj ili cemo te u protivnom ubiti." 
On i pored toga odgovori: "Ubijte me, ja necu nikada proklanjati." I 
nakon svega onaj ko ne tekfiri ostavljaca namaza kaze on je mu'min i 
muslim, gasuli se i klanja mu se dzenaza i ukopaje zajedno sa 



Hadis je sahih. Biljezi ga Bejhelci u Sunenul-kubra, 1/445 i Malik u Muveti', 1/6/6 i 
Abduirezak u svom Musannefu, 1/536, hadis br. 2038; i Ebu-Dzafer et-Tahavi u Serh 
rne'ani el-asar, 1/193 svi u lancu preko Malika od Nafia od Ibn-Omera od Omera b. 
Hataba... od njega. 

2 Tahridi ovog hadisa je prethodio. 



79 






Ibn Kajjim ri Dmnur 



MS* 



muslimanima u njihova mezarja. Neki kazu on je mu'min potpunog 
imana, njegov iman je kao iman Dlibrila i Mikaila. Ne stidi se to reel, a 
njegove rijeSi predstavljaju ugonjenje u laz onoga sto o tome kaze Kur'an, 
sunnet i oko cega su bill slozni ashabi. 



80 



P06LAVUE 

MISLJENJA LJLEME, OD TAB'INA I ONIH POSLIJE NJIH. U 

POGLEDU OSTAVLJACA NAMAZA, KAO I ID2MA' KOJI SE 

PRENOSI U TOM POGLEDU 



Rekao je Muhammed b. Nasr: "Pricao nam je Muhammed b. 
Jahja, pricao nam je Ebu-Numan, pricao nam je Hamad b. Zejd od Ejjuba 
da je rekao: 'OstavljaC namaza je kafir i oko toga nema razilazenja.'" 
Prica Muhammed od Ibnul-Mubareka da je rekao: "Onaj ko odgada 
namaz do isteka njegova vremena namjenio bez opravdana razloga taj je 
uznevjerovo." 1 Alija b. Hasan b. Sekik je cuo od Abdullaha b, el- 
Mubareka da kaze: "Onaj ko kaze da nece jedan dan klanjati propisane 
namaze taj je veci nevjernik od magarca," 3 Jahja b. Mein kaze: "Bi receno 
Abdullahu b. el-Mubareku: 'Neki govore onaj ko ne posti i ne klanja, 
nakon sto je priznao njihovu obaveznost, on je mu'min potpunog imana.'" 
Pa je Abdullah rekao: "Mi ne kazemo sto i oni, onaj ko namjerno ostavi 
namaz, bez opravdana razloga, tako da mu istekne vrijeme i nastupi 
vrijeme drugog taj je kafir." 4 

Ibn Ebi-Sejbe kaze da je Poslanik M rekao: "Onaj ko ostavi namaz 
taj je uznevjerovo." 

Takvom se rekne: "Povuci se od svog kufra", pa ako to uradi 
dobro i jest, a ako ne ubije se nakon sto mu namjesnik da roka tri dana. 1 ' 






iix ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati 2/925, hadis br, 978 u lancu preko 
Muhammeda b. Jahja... od njega. 

2 Biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati 2/925, hadis br. 969, u lancu preko 
Muhammeda b. Abdehu i kaze: „Cuo sam Mamera b. Bisra da je Omer rekao da je cuo 
Abdullaha b. el-Mubareka... pa ga je spomenuo. 

3 Biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati 2/926, hadis br. 989, u lancu preko Alije b. 
Hasena b. Sekika... od njega. 

biljezi ga Mirvezi u Ta'zimu kadris-salati 2/926, hadis br. 981, u lancu preko Alije b. 
Hasena b. Sekika od Abdullaha... od njega. 

! Hadis je sahih mevkuf. Biljezi ga Mirvezi u Ta 'zimu kadris-salati 2/928, hadis br. 988, 
a Albani ga je ocjenio vjerodostojnim u Sahilut Tergib. 547. 



81 



^K 



IBM KtlJIM n D7rV71JJ[ 






Ahmed b. Jesar je rekao: "Cuo sam Sadeku b. Fadla kada je bio 
pitan o ostavljafiu namaza pa je rekao: 'Kafir.'" Zatim ga onaj covjek 
upita: "Da li se od takvog zastalno rastavlja zena?", "Kako da se ne rastavi 
zena od covjeka koji je uznevjerovao", odgovori Sadeka. Abdullah b. Nasr 
kaze: "Cuo sam Ishaka kako govori: 'Potvrdeno je u vjerodostojnlm 
predajama od Poslanika Mda je ostavljac namaza kafir"^ Takoder je ulema 
od vremena Poslanika M pa do danasnjeg vremena smatrala kafirom 
onoga koji namjemo, bez opravdana razloga, ostavi namaz dok mu ne 
istekne vrijeme. 



1 Hadis je sahih mevkuf. Biljezi ga Munziri u Tergibu terkib, , 1/386, u lancu preko 
Muhammeda b. Nasira Mirvezija. Albani ga je ocjenio vjerodoslojnim u Sahihu tergib, 
br 575, i kaze da je sahih mevkuf. 



82 




( TRECE PITANJE I 



DA LI SA OSTAVLJANJEM NAMAZA PROPADAJU I 
BIVAJU PONISTENA SVA COVJEKOVA DJELA? 



83 




3. PITANJE 
PONISTENJE DIJELA OSTAVLJACA NAMAZA 



Cetvrta mes'ela. Da li se ponistavaju djela ostavljacu namaza ill 
ne? Sto se tice potpunog napustanja namaza od takvog se nece primiti 
djela kao sto se nece primiti od onoga ko dode sa sirkom. Namaz je 
centralni stub islama, kako je to potvrdeno od Poslanika a!, 1 a ostali 
propisi Serijata su sporedni stubici i uzeta (u usporedbi sa satorom). 2 Pa 
ako sator ostane bez svog centralnog stuba nece mu koristiti ni ostali 
dijelovi. Tako da ostala djela ovise o kabulu (primanju) namaza. Pa ako 
bude odbijen namaz bit ce odbijena i ostala djela, a cemu je vec prethodio 
iokaz. A sto se tice ostavljanja namaza ponekad, Buharija biljezi u svome 
Sahihu hadis od Burejde <&> da je Poslanik M rekao: "Uranite (pozurite) sa 
ikirxdijom, jer ko izostavi ikindiju propalo mu je djelo." 

Ucenjaci su iznijeli razna misljenja u pogledu znacenja ovog 
hadisa. Tako El-Muhelleb kaze: "Misli se na onoga ko ga ostavi 
propustajuci njegovo vrijeme iz nemarnosti a u mogucnosti je da ga obavi. 
Ponistavaju mu se djela vezana za taj namaz tj. nece zaraditi nagradu 
klanjaca koji ga obavi u njegovom vremenu. Nece ostvariti nagradu djela 
kojeg bi meleki uzdigli." Rezime ovog misljenja je da onaj ko ga ostavi bit 
ce mu uskracena nagrada tog namaza. Oblik hadisa i njegovo vanjsko 
znacenje se ne poklapaju sa ovim misljenjem. Ponistavanje koje se ovde 
spominje ima svoju osnovu u jeziku i serijatu. Ne kaze se za onoga koga 
prode nagrada nekog djela da su mu propala djela. Da se misli na to bilo 
bi precizno receno da ga je prosla nagrada tog djela. Druga skupina kaze 
da se time misli na ponistavanje djela tog dana a ne na sva djela. Po njima 
tesko da je moguce da sva djela koja su ucinjena u proslosti propadnu 
zbog jednog namaza. Po njima njegovo ostavljanje ne predstavlja 
otpadnistvo koje bi poniStilo djela. Ovaj hadis je izazvao nedoumice, kod 



Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

: Ar. izraz etnab je uze kojim se zateze kuca tj. sator. Pogledaj Lisanul-arab, 1/561 . 

\ Hadis je sahih, Biljezi ga Buharija u knjizi Mevakitus-sala, poglavlje. El-ezamt bade 
zehahil vakti, 2/39, hadis br. 553, i En-Nesai u knjizi Es-sala. poglavlje Men tereke 
salatel-asri, 1/349, hadis br. 474, i Ihn-Madze, hadis br. 694. i Ahmed u Musnedu, 
5/349, hadis br. 23007 svi u lancu preko Kalabe od Ebu-Mulejha od Burejde... od njega. 



85 



±2}& 



lB\K.vDMiL-D7rv7i.nr 



■ *& 



ovih je dokaz protiv onih koj govore da se radi o ponistavanju djela tog 
dana. Ono Sto se moze zakljuciti iz hadisa, a Allah M najbolje zna, da 
ostavljanje namaza moze bid dvojako. 

Prvo: potpuno ostavljanje tako da ga nikako ne klanja. U ovom 
slucaju mu se ponistavaju sva djela, 

Drugo: ostavljanje u odredenom danu sto ponistava djela tog 
dana. 

Tako da opste ostavljanje povlaci za sobom opste ponistavanje. 
Pojedinacno ostavljanje za sobom povlaci pojedinacno ponistavanje djela. 
Pa ako bi neko rekao: "Kako da se poniste djela ako se ne radi o 
otpadnistvu od vjere?" Odgovorit demo: "Da, jer Kur'an, sunnet i ono sto 
se prenosi od ashaba je da losa djela mogu ponistiti dobra djela isto kao 
sto dobra djela mogu pobrisati losa djela. 

Uzviseni Allah kaze: 

"O vjemiciy ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama." 
(El-Bekara, 264) 

I rekao je: 



"O vjemici/ ne dlzite glasove svoje iznad Vjerovjesnikova glasa i ne 
razgovarajte s njima glasno/ kao sto glasno jedan s drugim 
razgovaTate, da ne bi bila ponistena vasa djela/ a da vi i ne 

primjetite/'' (EI-Hudiurat, 2) 

Aisa je rekla Ummi-Zejd b. Erkam: "Obavjesti Zejda da je ponistio 
svoj dzihad sa Allahovim Poslanikom M zbog toga sto se bavi feej'wl-'ine." 1 



1 Sened hadisa je daif. Biijezi ga Bejheki u Smeml-htbra, 5/330, hadis br. 1058, u 
lancu preko Ebu-Ahvesa od Ebu-Ishaka od Alije... od njega. Biijezi ga i Darekutni u 
svom Sunenu, 3/53, hadis br. 25 1 u lancu preko Ebu-Ishaka... od njega. Prenosi se od 
robinje Alije da je rekla: „Izisla sam sa Ummi-Mehabbe, njegovom majkom, pa sam je 
uvela kod Aise ... pa je spomenuo predaju. Darekutni kaze da su Ummu Mehabbe i 
Alije nepopznati. Biijezi ga Abdulrezak u svom Musanefii, 8/184, hadis br. 14812 u 
lancu preko Ebu-Ishaka od njegove zene... od njega. 



86 



— 1 



ii^V 



SAMA7 I PflOIlS NJEGQVOG OSMU.IAt.A 



as* 



tog 



Imam Ahmed je ovo jasno izrekao pa kaze: "Covjek hi u ovom vremenu 
trebao da uzajmi novae i da se ozeni kako ne bi gledao u ono sto mu nije 
dozvoljeno, pa da mu propadnu djela." Kur'anski ajeti ovo, takoder, 
potvrduju. Kao Ito dobro djelo moze pobrisati lose koje je vece od njega 
isto tako nagrada dobrog djela moze biti ponistena Iosim, djelom koje je 
vece od njega. Pa ako bi neko rekao: Kakva je korist od toga sto je ovde 
izdvojena i naglasena ikindija, te da bal ona ponistava djela mimo ostalih 
namaza? Odgovorit &mo da hadis ne nijece da i drugi namazi mimo 
ikindije mogu ponisriti djela osim u slucaju kad se misli na mefhum lekab, 
a mefhum lekab je vrlo slab dokaz. 1 Ikindija je ovde spomenuta zbog njene 
velicine i vaznosti medu ostalim namazima. To je srednji namaz koji se 
spominje u Kur'anu, a o cerau nas je obavjestio Poslanik St u jasnom i 
sahihhadisu. 2 

Otuda je u drugom hadisu, takoder, naglasio vaznost ikindije, pa 
kaze: "Ona/ koga pro&e ikindija-namaz kao da je izgubio svoju porodicu i 
svoj imetak." 3 

Ovo je primjer kako se sa ostavljanjem ikindije ponistavaju djela. 
Kao da je je Poslanik M htio usporediti njegova dobra djela sa vaznoscu i 
nasladivanjem ikindijom, pa ju je zbog toga uporedio sa porodicom i 
imetkom. Tako da onaj ko izostavi ikindiju biva poput covjeka koji tma 
porodicu i imetak, a zatim izide iz svoje kuce radi neke potrebe, pa mu u 
medu vremenu neka nepogoda unisti njegovu porodicu i imetak te ostane 
sam." Da je pri njemu ostalo sta od dobrih djela ovaj primjer ne bi bio 
odgovarajuci. 



» 



To je znacenje na koje upu6uje vanjstina koja se moze razumjeti iz neke opste iii 
vlastite imenice da ta imenica negira druge mimo nje. Ovakvo dokazivam'e ne prihvata 
Dekak Safiji, neke Hanbelije nasuprot dzumhura-vecine ucenjaka. Mefhum lekab je 
mezheba Avara sto nema osnove u jeziku, zdravoj pameti nhi u serijatu... 
■ Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Mevakitus-sala, poglavlje 
Mevakitus-sala ve fadiuha, 2/9, hadis br. 522 i Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje 
Tagliz fi tefviti salatil-asri, 1/135/621. 

3 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Mevakitus-sala, poglavlje Ism 
men fatethu salatul-asri, 1/203, hadis br. 527; i Muslim u knjizi Mesadzid ve mevakitus- 
sala. poglavlje Tagliz fi tefviti salatil-asri, 1/135/626. 



87 



POGLAVUE 

VRSTE PONlSTAVANJA 



Ponistavanje moze biti opste i posebno. Primjer opsteg 
ponistavanja je ponistavanje svih dobrih djela s otpadnistvom od vjere, ill 
ponistavanje svih losih djela putem tevbe. A posebno ponistavanje je 
ponistavanje pojedinih dobrih ill losih djela jednih drugima. Ovo je 
djelomicno i ograniceno ponistavanje o cemu su prethodili dokazi iz 
Kur'ana, sunneta, predanja od prvih generacija, kao i misljenja imama od 
ovog ummeta. Posto se i iman i kufr sastoje od ogranaka i poste se svaki 
od njih mogu ponistava ti, ponistenjem jednog ogranka moze doci do 
ponistenja i nekih drugih ogranaka. Pa ako je neki ogranak velik nasuprot 
njega moze otici mnogo drugih ogranaka. Razmisli o rijecima Majke 
pravovjernih o onome koji je sebi dozvolio bej'ul-ine. da je tim svojim 
postupkom ponistio svoj dzihad sa Allahovim Poslanikom M. Pogledaj 
kako je taj ogranak jak cijem su pociniocu Allah ~M i Njegov Poslanik % 
objavili rat, tako da ponistava vrijednost dzihada protiv kafira. Tako, 
pokuden rat ponistava pozeljan rat, tako biva ponistena vrijednost rata 
protiv Allahovih neprijatelja koji inace Allah voli zbog ratovanja koje 
Allah it ne voli. Molimo Allaha da nam bude na pomoci. 



1 U Nihajetu garihii-hadis vekeser od Ibn-Esira, 2/82. se kaze: To je da kupis od 
covjeka robu po dogovorenoj cjeni na odgodu do odredenog roka a zatim da istu robu 
kasnije kupis od njega po manjoj cjeni nego sto ju je on prodao...» (Op. p) 



88 



( tETVRTO PITANJE) 



DA LI SE DNEVNI NAMAZI PRIMAJU AKO SE 

KLANJAJU PO NOCI I DA LI SE NOtNl NAMAZI 

PRIMAJU AKO SE KLANJAJU PO DANO? 



89 






4. PITANJE 

DA LI SE DNEVNI NAMAZl PRIMAJU AKO SE KLANJAJU PO 
NOCl I DA LI SE NOCNI NAMAZl PRIMAJU AKO SE KLANJAJU 

PO DANU? 



Peta mes'ela: Da li se prima nocni namaz ako se sticajem 
okolnosti klanja po dani i dnevni namaz ukoliko se klanja po noci? Ova 
mes'ela ima dva oblika: Prvo da se takav namaz prima shodno serijatskim 
tekstovima i idzma'u ako radi se o dnevnom namazu koji covjeka prode 
zbog sna ili zaborava pa ga klanja po noci ili obratno kao sto se to prenosi 
u dva Sahiha od Enesa b. Malika 4* da je Poslanik % rekao: "Onaj ko 
zaboravi namaz Hi ga prespi iskupljenje za njega (namaz) je da ga klanja 
kadagasesjeti." 1 

Ovaj tafz pripada Muslimu. Od njega se, takoder, prenosi da je 
Poslanik M rekao: "Ako neko od vas prespi namaz Hi smetne s uma neka 
ga klanja kada ga se prisjeti, 2 jer Allah, dzelle se'nuhu, kaze: 

"Zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavtjaj - da bib ti uvijek na 
umu bio!" (Ta Ha, 14) 

Takoder, Muslim u svome Sahihu od Ebu-Hurejre 4fe prenosi da je 
Poslanik M nakon sto je zavrsio pohod na Hajber po noci krenuo (nazad) 
dok ga nije savladao umor, pa je pred kraj noci odlucio da se odmori te 
rece Bilalu: "Cuvaj nas ove noci." Pa je Bilal klanjao onoliko koliko mu 
je bilo odredeno da klanja, a Poslanik M i ashabi su pospali. Kada se 
priblLzita zora Bilal 4b se uputi prema svojoj jahalici ali mu se na torn putu 
sklopiSe oci i savlada ga san, tako da ni Poslanik M ni Bilal 4* niti iko od 
ashaba nije ustao sve dok ih nije obasjalo sunce. Poslanik M je prvi ustao 
pa uplaseno povika: "O Bible.'" Bilal rece: "Obuzeh me ono sto je i tebe, a 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljeii ga Buharija u knjizi Mevakitus-sala, poglavlje Men 
nesije salaten felijusalliha iza zekereha, 2/85, hadis br. 597. Biljezi ga i Muslim u knjizi 
Mesadzid, poglavlje Kadau salatil fa'ite, 1/197/477. 

1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje Kadau salatil faite 
1/210/684; i Ahmed u Musnedu, 3/184, hadis br. 12932; i Ebu-Jala u svom Musnedu 
5/465, hadis br. 3192. 



91 



*flfiiK 



Ins Kuiim n Ilmnur 



M& 



ti si mi draii od oca i majke, o Allahov Poslanice." Katade kaze: "Pa su poveli 
svoje jahalice donekle, a onda se Poslanik a§ abdestio, a zatim je naredio 
Bilalu 4b da prouci ikamet, te im je predvodio sahah namaz. Kada je 
zavrsio namaz rece: 'Onaj ko zaboravi namaz neka ga klanja kada ga se 
sjeti jer Allah $%kaze: 

'Zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj - da bib ti uvijek na 
uma bio!'" (Ta Ha, 14) x 

U dva Sahiha se prenosi od Imrana b, Husejna 4& ista prica. 2 
Muslim u svome Sahihu biljezi od Ebu-Katade # da je rekao: "Poslanika 
su pitali o prespavanom namazu pa je rekao: 'U snu nema nemara vec se 
nemar odnosi na onoga ko ne klanja namaz sve dok ne nastupi vrijeme 
drugog namaza.'" 1 

Biljezi se u Musnedu imama Ahmeda od Abdullaha b. Mesuda 4>> 
da se Poslanik M vracao sa Hudejbije pa je odsjeo na jednom mekanom 
zemljistu, a zarim rece: "'Ko ce nas cuvatL', Bilal rece: 'Ja', 'Zaspat ces", 
rece. On odgovori da nece. Pa fe zaspao sve dok nije izaslo sunce. Pa je 
ustao taj i taj a medu njima hijase i Omer, te rece: 'Dizite se.' Pa \e ustao 
Poslanik $g, te rece: 'Uradite kao sto ste radilL' (tj. klanjaj te kao sto 
inace klanjate op. p.). Nakon sto su to ucinili (klanjali) rece: 'Ovako 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid poglavlje, Kadau salatil faite, 
1/471/680, i Ebu-Davud u knjizi Essala, poglavlje, Men name an salatin ev nesijeha, 
1/220/-221, hadis br. 697, i Ibn-Hibban u svom Sahihu, 5/422, hadis br. 2069, i Ebu- 
Avane u svom Musnedu 2/253, i Bejheki u Sunemd-kuhm, 2/217, hadis br. 2995, svi 
preko Junusa od Ibn-Sihaba od Ibnl-Musejjeba od Ebu-Hurejre... od njega. 

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Mevakittis-sala, poglavlje. Men 
nesije salate iza zekereha ve ta juidu ilia tilkes-saial, 2/84, hadis br. 597, i Muslim u 
knjizi Mesadzid ve mevadi'u sala, poglavlje, Kadaus-salati faite, 3/201/683 oba u lancu 
preko Ebu-Redza'a od Imrana b. Husajna... od njega. 

1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid poglavlje, Kadau salatil faite, 
1/472/681 i Ebu-Davud u knjizi Es-sata, poglavlje, Men name an salatin ev nesijeha, 
1/222, hadis br. 437, i Tirmizi u knjizi Ebvabus-sala, poglavlje, Malik u Muveti', 
poglavlje, Ma dzae fi nevmi anis-sala, 1/334, hadis br. 117, Ibn-Huzejme u svome 
Sahihu, 1/214, hadis br. 410, i Biljezi ga lbn-Hibban u svom Sahihu, 4/317, hadis br. 
1460, svi u lancu preko Sabita od Abdullaha b. Rebbaha od Ebu-Katade... od njega. 



m 



92 



1 

1 



eli 



teas ■ 



NAM4Z I fflons WfDOVOG OSTAVUAti 



3tfS* 



postupite ako neko od vas prespi Hi zahoravi 

ummet. 



IWl 



Oko ovoga se slozio 



U pogledu ove mes'ele razisli su se oko dvije stvari: Jedna je 
vezana za propis ,a druga je sporedne prirode. Ova druga stvar se odnosi 
na imenovanje takvog namaza tj. da li je on za tog covjeka normalno 
klanjanje (eda'un) ill se smatra naklanjavanjem {kada'un)! Ovo razilazenje 
je sporedno, a odgovor bi glasio da je to naklanjavanje u odnosu na 
vrijeme u kojem im ga je Allah iSfe propisao, a opet kad se odnosi na onog 
ko je prespao ili zaboravio to je normalno klanjanje i to je za njih pravo 
vrijeme jer su ga se tada sjetili iako ga nisu klanjali u onom vremenu u 
kojem im je to naredeno. A 3to se tice lafza koji fekihi spominju u svojim 
kajigama "neka ga klanja hada ga se sjeti jer je to njegovo vrijeme", ovaj 
dodatak na hadis nisam pronasao ni u jednoj hadiskoj knjizi niti mi je 
poznat lanac prenosioca takve predaje. Medurim, hiljezi Bejheki i 
Darekutni od Ebu ez-Zinada od Earedza od Ebu-Hurejre ^ da je Poslanik 
31 rekao: "Ko zahoravi namaz njegovo vrijeme je hid ga se sjeti."' 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-sala, poglavlje Men nanwan salatin 
ev nesijeha; i Ahmed u Musnedu, 1/386/464, oba u lancu preko Sedada b. 
Abdurrahmana b. Ebu-Alkame od Ibn-Mesuda,,, od njega. 

1 Hadis je vrlo slab. Biljezi ga Taberani u Evsatu, 8/349, hadis br. 8840; i Bejheki u 
Simenul-kubra, 2/219, hadis br. 3000, u lancu preko Hafsa b. Omera Ebu-Atafa... od 
njega. Kaze da je on munker u prenosenju hadisa tj. Hafs, to je rekao i Buharija i drugi, 
atacnoje da se u predaji tie spominje dio: „Njegovo je vrijeme kada ga se sjeti", Prenio 
gaje i Ibn-Hadzer u Telhisu ,1/155 u rivajetu od Hafsa b. Omera Ebu-Atafa i kaze da je 
on vrlo slab. Biljezi ga i Darekutni u svom Sunenu, 1/423/1, svi preko Hafsa b. Omera 
b. Ebu-Atafa od Ebu ez-Zinada od Ebu-Bekra Earedza od Ebu-Hurejre ... od njega. 
Rekao je Hejsemi u Medzme'i, 1/321 da ga biljezi Taberani u Evsatu i da je u njemu 
Hats b. Omer b. Ebu-Ataf, te i da je vrlo slab. 



93 



POGUVLJE 

DA LI JE OBAVEZA NAKON STO SE SJETI PRDPUSTENOG NAMAZA DA GA 
KIANJA ODMAH BEZ ODUGOVLAtENJA IU JE DOZVOUENO ODGADANJE 

Sto se tice mes'ele koja se veze za propis - a to je da li je obaveza 
nakon sto se sjeti propuScenog namaza da ga klanja odmah bez 
odugovlacenja ili je dozvoljeno odgadanje - u torn pogledu postoje dva 
misljenja, a ispravnije je da je obavezno klanjati takav namaz odmah po 
sjecanju. Ovakvo misljenje zastupa dzumhur (vecina) fekiha od njih su; 
Ibrahim en-Nehai, Muhammed b. Sihab ez-Zuhri, Rebi'a b. Ebu- 
Abdurrahman, Jahja b. Seid el-Ensari. Ebu-Hanife, Malik, Ahmed i 
njegovi prijatelji, i vecina drugih ueenjaka. Safijin mezheb je na 
stanovistvu da je dozvoljeno odugovlacenje. Kao dokaz oni koriste 
predaju u kojoj se spominje da su Poslanik M i ashabi nakon sto su se 
probudio u onom mjestu gdje su prespali, poveli svoje jahalice do drugog 
mjesta, te su tamo klanjali sto predstavlja odgadanje. U predaji koju 
prenosi Ebu-Katade 4*> se kaze: "Uzjasite" pa smo uzjahali i toko putovali 
dok sunce nije dohro izislo, zatim su odsjeli pa je Poslanik J? zatravo 
posudu sa vodom da se abdesti, a zatim je Bilal proucio ezan pa je 
Poslanik 0klanjao dva rekata a onda je klanjao dva rekata i nakon toga 
sabah namaz." 

1 Kazu da je bila obaveza da se nadoknadi odmah ne bi napustali 
prvobitno mjesto dok ga ne bi obavili. Nije punovazno opravdanje mjesta 
u situaciji odugovlacenja sa izvrsenjem vadziba. Safija je rekao: "Da je 
propusteni namaz bio ogranicen kratkim periodom odmah poslije budenja 
ne bi ga Poslanik $ odgadao zbog prisustva sejtena jer se prenosi da je 
Poslanik & klanjao a da je davio sejtana. 2 

I rekao je Safija: "To kada je Poslanik fi rukom davio sejtana u 
namazu imao je veci razlog da napusti namaz nego sto je napustio dolinu 
u kojoj je bio sejtan ali on to nije uradio. Kazu; "To je vremenski odreden 
ibadet pa ako prode njegovo vrijeme nije obaveza da se odmah nadoknadi 



1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Essala, poglavlje El-esir ev 
garim jiirbetu til-mesdzidi, 1/660, hadis br. 461; i Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje 
Dzevazu la'nis-sejtan, 1/39/541, oba u lancu preko Ebu-Hurejre... od njega. 



94 



*«*' 



NAMAZ I PROPIS NJfGOVOG OSIAVLMt.4 



te& 



kao sto je slucaj sa ramazanskim postom, naprotiv ovdje ima vise razloga 
za dozvolu odgadanja jer je i samo vrijeme prilikom obavljanja (u 
normalnim okolnostima bez zaborava) vremenskt sirokog okvira za razliku 
od posta. Tako da je i prilikom nadoknadivanja prece da mu se da 
vremenska sirina. Ebu-lshak el-Mirvezi kaze: "Ako bi odgodio nadoknadu 
zbog opravdanog razloga onda mu je u torn slucaj u dozvoljeno 
odugovlacenje, a ako ne bi imao smetnji onda ce ga odmah nadoknaditi 
kako se ne bi poveo za ruhsom (olaksicom) koja ne postoji i tako pao u 
grijeh." Dzumhur kao dokaz navodi predaju koju biljezi Muslim u svom 
Sahihu od Ebu-Katade 4* u kojem su Poslaniku M spomenuli slucaj kada 
prespavaju namaz pa im je rekao: "Nema nemara u snu, ako neko od vas 
zaboravi namaz Hi ga prespava neka ga klanja kada ga se sjeti, za njega 
nema drugog iskupljenja osim toga." 1 

U svom Sahihu, takoder, biljezi od Ebu-Hurejre <& da je Poslanik 
Si rekao; "Ko zaboravi na svoj namaz neka ga klanja kada ga se sjeti, jer 

AIM Bkaze: 

"Zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj - da bih ti uvijek na 

umu bio!" 2 

Darekutni isti hadis biljezi u sljedecem obliku: "Ko zaboravi 
namaz njegovo je vrijeme kada ga se sjeti." 3 Pomenute predaje jasno i 
nedvosmisleno upucuju da je obaveza odmab po sjecanju nadoknaditi 
propusteni namaz. I kazu: "Ono sto vi uzimate za dokaz po pitanju 
odugovlacenja namaza koji se nadoknaduje upucuje na dozvolu kratkog 
odgadanja pri cemu bi klanjac mogao preci malu razdaljinu kako bi nasao 
pogodnije mjesto za obavljanje namaza, ili da eventualno saceka drustvo 
kako bi isti obavio u dzematu te tako zaradio vedu nagradu, ili neki drugi 
razlog koji bi mogao biti razlog kratkog odgadanja, a sto bi doprinijelo da 
namaz bude potpuniji i kvalitetniji. Pa, kako da se na osnovu ovog malog 
odgadanja, koji opet ide u prilog namaza, moze izvuci zakljucak da ga je 
dozvoljeno odgodiri dugi niz godina. Imam Ahmed je jasno naglasio da je 

Tahridz ovog hadisa je prethodio. 
"Tahridz ovog hadisa je prethodio. 
' Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



95 






te KWJIM [I -nrnzui 



■*S* 



musafiru koji u svom utocistu prespava namaz mustehab da se udalji sa 
tog mjesta u neko drugo i da ga tu nadoknadi, iako je osnova u njegovom 
mezhebu obaveza da se odmah nadoknadi takav namaz. Ako se opste 
Allahove naredbe i naredbe Njegova Poslanika SI odnose na trenutno 
izvrsavanje istih, pa §ta reci onda za one ogranicene (mukajjede) naredbe? 
Zbog toga je u slucajevima ogranicenosti vise propisana obaveza 
trenutnog izvrsenja za razliku od opstih slucajeva. A sto se rice 
dokazivanja kijasom u pogledu nadoknadivnja ramazana odgovor na to bi 
bio sa dva aspekta. 

Prvo. Jer je sunnet razdvojio ova dva slucaja, te je dozvolio 
odugovlacenje sa nadoknadom ramazana a obavezao na hitno 
nadoknadivanje propustenog namaza nakon prisjecanja. Nije na nama da 
spajamo ono sto je sunnet razdvojio. 

Drugo. U avom kijasu je dokaz protiv njih. Odugovlacenje sa 

nadoknadom ramazane je u sluCaju da se nije priblizio drugi ramazan. A 

oni dozvoljavaju odgadanje nadoknade propustenog namaza pa makar iza 

njega proslo mnogo namaskib vremena. Gdje je tu kijas? A Ito se rice 

njihovih rijeci: "Da je obaveza trenutacno nadoknadivanje propustenog 

namaza ne bi ga bilo dozvoljeno odgoditi zbog prisustva sejtana". Odgovor 

na ovo je vec prethodio a to je da oni koji smatraju obaveznim hitno 

naklanjavanje dozvoljavaju kratko odugovlaienje radi upotpunjenja 

namaza i onoga sto ide u prilog namazu. A sto se tice njihova obrazlozenja 

da je Poslanik % klanjao i rukom davio sejtana takvo obrazlozenje je 

veoma cudno jer kratko odgadanje kako bi se napustilo mjesto gdje boravi 

sejtan ne znaci ostavljanje tog namaza, niti bi to znacilo prolazak njegova 

vremena, niti bi ga klanjac prekidao za razliku ako mu se ispreci sejtan u 

njegovom namazu. Ako bi napusti namaz zbog njega to bi znacilo 

ponistenje i prekidanje namaza nakon sto ga je zapoceo. A vrlo je moguce 

ako bi ga Sejtan ometao drugom prilikom u namazu da bi ga prekinuo ill 

mozda potpuno ostavio. Tako da se ove dvije mesele ne mogu jednako 

tretirati. A Allah najbolje zna sta je ispravno. 






96 




POGLAVUE 

NADOKNADA NAMJERNO NAPUSTANOG NAMAZA 



Za ovo pogiavlje se veze joS jedna velika mes'ela. Naime, radi se o 
nadoknadi namjerno napustanog namaza do isteka njegova vremena. 
Svijet se razisao po ovom pitanju da li takvom koristi naklanjavanje i da li 
ce mu to biti primljeno ili mu to nece koristiti, te da za takvog nema 
nacina da ga ikada nadoknadi? Imami Ebu-Hanife t Safija, Ahmed i Malik 
kazu da mu je obaveza da naklanja takav namaz ali da time sa hjega ne 
spada grijeh, te da zasluzuje kaznu sto je namjerno dozvolio da mu istekne 
namasko vrijeme, osim ako mu Allah oprosti. Skupina od selefa i kasnijih 
ucenjaka su stava da onaj ko namjerno propusti namaz da mu je 
dozvoljeno odugovlacenje (sa nadoknadom istog) jer za njega vise nema 
nacina da ga nadoknadi niri ga ikada moze nadoknaditi niti ce mu ikada 
biti primljen. Oni se ne razilaze oko toga da mu iskrena tevba moze 
pomoci i koristiti. Medutim, postavlja se pitanje da li je uslov ispravnosti 
tevbe u pogledu namjerno propustenih namaza njihovo nadoknadivanje 
ili se za ispravnost takve tevbe uslovljava da u buducnosti £uva svoje 
namaze, te da poveca nafile zbog nemogucnosti nadoknade onoga sto je 
vec proslo. Oko ovog pitanja postoji razilazenje pa cemo spomenuti 
dokaze obje strane. 

Ddkazi onih koji u pomenutom slucaju smatraju obavezmm 

naklanjavanje 

Oni kazu: "Posto je Poslanik M naredio onome koji prespava i 
zaboravi naklanjavanje, a oni su opravdani i ne smatraju se od onih koji 
su bili nemami, onda je naklanjavanje onog koji je u torn pogledu 
namjerno pogrijesio i bio nemaran prece i obaveznije." 

Zatim kazu: "Ako nije punovazan namaz osim samo u njegovom 
vremenu onda ne bi vazilo naklanjavanje onoga koji ga prespi ili 
zaboravi," Zatim kazu: "Poslanik gf je klanjao ikindiju u aksamsko vrijeme 
na dan Hendeka, on i njegovi ashabi, 1 a sigurno se zna da je nisu ni 



1 Hadis je muttefekim aiejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Mevakitus-sala, pogiavlje Men 
salla bin-nasi dzemaaten bade zehabil-vakti, 2/82, hadis br. 596; i Muslim u knjizi 



97 



*m 



\n\ k-uiwii Dm 71 1 if 






prespali ni zaboravili. Pa, ako su neki i bill zaboravili, nemoguce je da su je 
svibilizaboravili." 

I kazu: "Kako to da onaj nemamik, koji je dozvolio da mu istekne 
namasko vrijeme, bude u boljoj poziciji od onoga koji ima opravdanje za 
to te da se njemu olaksa a da se onom koji ima opravdanje otezava u torn 
pogledu?" I kazu: "Allah M je uspavao Svog Poslanika M i ashabe kako bi 
ummetu ukazao na propis propustenog namaza, te da sa tovjeka ne spada 
obaveza ako je proslo njegovo vrijeme vec da se takav namaz treba dostici 
tj. nadoklanjati poslije." I kazu: "Poslanik SI je naredio onom koji je 
pokvario post polnim odnosom u ramazanu da ga nadoknadi drugim 
danom, 1 Kijas za sobom povlaci obavezu nadoknade, jer se naredba 
odnosi na mukcllefa (obveznika) da izvrsi ibadet u njegovom vremenu, pa 
ako bude nemaran u pogledu vremena i ostavi ga to sa njega nece skinuti 
obavezu izvrsenja ibadeta. 

DOKAZI ONIH KOJI NE OBAVEZUJU NAKLANJAVANJE 
U PDMENUTOM SLUCAJU 

Oni kazu: "Allahove naredbe se dijele na dvije vrste: opsta vrsta, 
koja nije vremenski odredena i koji se mogu izvrsavati u svakom 
vremenu. Druga vrsta su oni koji su vremenski tacno odredeni. Ovi drugi 
se opet mogu podijeliti na dvije vrste: one cije vrijeme traje dok traje i 
njihova radnja, kao sto je post i drugi cije je vrijeme sire od same radnje 
kao sto je slucaj sa namazom. Kod ove podvrste vrijeme je Sart (uslov) za 
realizaciju tog ibadeta kao institucije koja je naredena. Jer je On ovaj 
ibadet naredio na takav naem i sa takvim svojstvom i taj ibadet se ne 
moze obaviti na drugi nacin. I kazu: "Allah M je ovaj ibadet naredio u 
odredenom vremenu, ostavLjanje te naredbe do isteka njena vremena a 
zatim obavljanje iste nakon isteka vremena vise ne podrazumjeva tu 
radnju koja je bila trazena serijatom makar fizicki gledano to bila ta ista 
radnja. Cak sta vise ni u torn slucaju to nije moguce jer onaj ko obavi 



Mesadzid, poglavlje Delil limen kale es-salatul-vusta, 1/209/163!, srr 43B, oba u lancu 
preko Ebu-Seleme b. Abdurrahinana od Dzabira b. Abdullaha... od njega. 
1 Hadis je muttefekun alejhi. Biijezi ga Buharija u knjizi Es-savm, poglavlje Iza dzae fi 
ramadan, 4/193, hadis br. 1936; i Muslim u knjizi Es-savm, poglavlje Taglizul-dzami'i fi 
nehari ramadan, 2/781/81, oba u lancu preko Zuhrija od Ebu Seleme b. Abdurrahinana 
od Ebu-Hurejre ^. 



98 



r 



*ss*. 



sxmm i mnns Njrfiovoti qstavuaU 



K& 



namaz nakon njegova vremena ucinto je serijatski nepropisanu stvar. I 
kazu: "Zbog toga nije moguce obavljanje dzunie nakon isteka njena 
vremena, niti stajanje na Arefatu nakon sto istekne vrijeme predvideno 
za to. Ne moze se reci da je nesto propisano osim ako je to propisao Allah 
Ss i Njegov Poslanik M- Allah M nije propisao obavljanje namaza, 
hadzdza, posta osim u posebnim vremenima, pa ako istekne to vrijeme 
onda to vise nije propisano. Tako Allah $g nije propisao dzumu subotom, 
niti stajanje na Arefatu desetog zul-hidzdzeta, niti obrede hadzdza osim u 
posebnim mjesecima. 

A Ito se rice pet dnevnih namaza potvrdeno je serijatskim 
tekstovima kao i idzma'om da onaj ko ima opravdanje za njihovo 
izostavljanje u smislu sna, zaborava i nestanka pameti da ih moze obaviti 
kada prestanu pomenute smetnje. Isti je slucaj sa nadoknadom ramazana. 
Allah $g je propisao nadoknadu propustenih dana za onoga ko ima 
opravdanje u smislu bolesti, putovanja i hajza kod zena. Takoder su Allah 
M i Njegov Poslanik $& propisali spajanje dva namaza za onoga ko ima 
opravdanje ako je na putu, u slucaju bolesti ili posla koji mu daje za pravo 
da spoji te namaze. U ovim slucaj evima dozvoljeno je odgadanje tih 
namaza za njih predvidenim vremenom do vremena drugog namaza ali u 
slucaju onog ko ima pomenuta opravdanja. Medutim, za druge kategorije 
to nije dozvoljeno i oko toga se svi slazu. Naprotiv za druge bi to znacilo 
cinjenje najvecih grijeha kao sto to kaze Omer &: "Spajanje dva namaza 
bez opravdanog razloga je jedan od velikih grijeha." 1 Na covjeku je obaveza 



1 Njegov sened je daif, biljezi ga En-Nejsaburi u El-Evsatu (2/424) sa senedom od Ebu 
el-'AIijeta daje Omer nap isao Ebu-Musi... paje citirao navedeni hadis. Biljezi ga i El- 
'Ukajli u Ed-Du'afa (1/247) sa senedom od Husejn b. Muse...; i rekao je: Hadis nema 
osloiica, i u njegovu senedu se nalazi Husejn b. Kajs, zvani Hans, a njegovi hadisi se 

odbacuju. 

Rekoh: Biljezi ga i El-Bejbeki u Es-Sunemd-kubra (3/169) sa senedom od El-Husejna b. 
Hafsa, a on od Sufjana, a on od Seida, a on od Katade, a on od Ebu el-'AJijeta, a on od 
Qniera da je rekao: „Spajanje namaza bez opravdanog razloga, je od velikib grijeha." 

Rekao je Safija u svom Sunenu : „Razlog moze biti putovanje, kisa, a ovaj hadis nije 

potvrden od Omera, vec je mursel." Ebu el-'Alije nije slusao od Omera r.a. 

Abdiirrezzak u svome Musannefu (2/552) sa senedom od Ebu el-'Alijeta, a on od Omera 
da je napisao Ebu-Musi: „1 znaj da je spajanje stajanja od velikih grijeha. osim sa 
razlogom." Navodi ga i Ez-Zejle'i u Nasbur-rajeti (2/194). pripisavsi ga El-Hakimu sa 
njegovim senedom do Ebu el-'Alijeta, a od Omera, i rekao je: Ebu el-'Alije nije slusao 
od Omera, zatim je citirao sened. 

Prenosi se od Ebu-Katade daje Omer 4* napisao nekom svome namjesniku: Troje je od 
velikih grijeha, spajanje izmedu stajanja, osim sa razlogom, bjezanje sa bojnjog polja i 



99 



*m> 



Isn Kvjliim rt Dffizujt 



da klanja namaz u njegovom vremenu pa makar ga odgodio do onog 
drugog (all ne da istekne njegovo vrijeme). Jer je to uopsteno gledajuci 
vrijeme tog namaza. A i Poslanik % je naredio da se obavlja namaz za 
namjesnicima koji odugovlace sa namaskim vremenom. Pa kada je bio 
upitan: "Hocemo li se boriti protiv njih?" On je odgovorio; "Ne, sve dok 
klanjaju." 1 Ovi su odgadali podne do ikindijskog vremena pa je naredio 
da se za njima klanja, te da je to nafila za klanjaca, a naredio je da se 
namaz obavi u njegovom vremenu i zabranio borbu protiv pomenutih 
namjesnika. Zagovornici ovog misljenja jos kazu: "Sto se tice onoga ko 
odgodi dnevni namaz pa ga klanja po noci, ili da odgodi nocni namaz pa 
ga klanja po danu, to njegovo djelo nije ono djelo koje mu je naredeno. 
To nije ono djelo koje je propisao Allah M i Njegov Poslanik ft, tako da 
nece biti ispravno niti primljeno."Kazu: "Poslanik % je rekao: 'Ko 
propusti ikindiju-namaz propalo mu je djelo.'" 1 I rekao je: "Onaj ko 
propusti ikindiju kao da je izgubio porodicu i imetak." 3 Pa da je bilo 
moguce da nadoknadi ikindiju po noci ne bi mu propala djela i ne bi 
izgubio djela kao sto je slucaj sa onim ko izgubi porodicu i imetak. Od 
njega je u vjerodostojnoj predaji preneseno da je rekao: "Ko stigne 
(klanjati) jedan rekat od ikindije prije nego zade sunce taj je stigao 
ikindiju"* Takoder, onaj ko stigne klanjati jedan rekat sabaha prije nego 
izide sunce taj je stigao na sabah-namaz. Da je obavljanje ovih namaza 
poslije aksama ili nakon izlaska sunca opste ispravno onda bi znacilo da su 
ih stigli klanjati bez obzira da li stigao jedan rekat prije isteka njegova 




potkradanje ratnog plijcna. I kazao je: Ebu-Katade je zapamtio Omera, pa kada se 

navedeno stavi uz prvo, onda postanc jaee. 

Rekao je El-Bejheki: „Rekao je §afija: Razlog moze biti putovanje i kisa." A Et-Tahavi 

je prohimacio u Serhttt-asari: „Spajanje izmedu stajanja, navedenog u hadisu, biva tako 

da neko klanja prvi namaz na kraju njegova vremena, a drugi na samom pocetku kad 

nastupi, zapravo klanja ih u jedno vrijeme.,."; (ukratko). 

Rekoh: Stajanje ovdje znaci spajanje izmedu dva namaza. a Allah najbolje zna. 

1 Talnidz ovog hadisa je prethodio. 

1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

3 Muttefekun alejhi, biljezi ga Buharija u Kitabul-mevakit poglavlje Esime men fatethu 

salatul-asri { 1/203) pod brojem (527), i Muslim u Kitabul-mesadzid (1/435/626), oba sa 

senedom od Malika, a on od Nafi'a, a on od rbn- Omera...; 

''Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Mevakitus-sala, poglavlje Men 

edreke minel-fedzri rek'aten, 2/67, hadis br. 579; i Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje 

Men edreke rek'aten mines-salati, 3/165/608/114, u lancu preko Earedia od Ebu- 

Hurejre ... od njega. 






100 



*«k 



ma I PROPtS NJEGOVOG OSTAVUAtA , _, 



vremena ili ne, ili manje od toga ili nista, Od njega, sallallahu alejhi ve 
sellerne, nije preneseno da ako stigne na jedan rekat da mu je namaz 
ispravan i da je bez grijeha, naime ummet se ne razilazi oko toga da mu 
nije dozvoljeno odgadanje namaskog vremena do te mjere da dode u 
situaciju da ne maze upotpuniti svoj namaz. Ovdje se misli da onaj ko 
stigne na jedan rekat da je uspio obezbjediti ispravnost i zadovoljenje 
minimuma ispravnosti. A po varaa zadovoljava (ispravnost) makar stigao 
jedan tekbir od namaza, ili da ne stigne nista, a hadis ne upucuje na to, 

Kazu: "Allah 'M je svakom namazu odredio njegovo prvo i zadnje 
vrijeme, i nije dozvolio obavljanje namaza prije niti poslije njegova 
vremena. Obavljanje istog prije ili poslije njegova vremena predstavlja 
nepropisanu stvar. Da vrijeme nije uslov ispravnosti namaza onda ne bi 
bilo razlike izmedu namaza koji se obavi prije i onoga koji se obavi poslije 
njegova vremena, jer su oba klanjana mimo njegova vremena. Kada ovo 
mamo onda mozemo postaviti pitanje kako je moguce da se primi namaz 
ovog nemarnika koji je dozvolio da mu prode namasko vrijeme a da se 
istovremeno ne primi namaz onoga koji je pozurio i ldanjao prije 
vremena? 

I kazu: "Namaz je vadfib fobaveza) klanjati u njegovom vremenu 
bez obzira na okolnosti, pa cak ako bi bio prinuden da ostavi sve 
(namaske) vadzibe i sartove. Tako ako ne bi mogao da se abdesti, ili da se 
okrene prema kibli, ili da oclsti odijelo i tijelo, ili da prekrije avret (stidno 
mjesto), ili da prouci Fatihu, ili da stoji na kijamu u toku namaskog 
vremena, a iste te stvari bi imao sansu da uradi poslije namaskog 
vremena, njemu je obaveza da klanja namaz u njegovo vrijeme bez 
pomenutih stvari i to je namaz koji je njemu propisan u toj situaciji. Nije 
mu dozvoljeno da propusd namasko vrijeme kako bi ga klanjao poslije 
radi upotpunjenja pomenutih vadziba i sartova. Znaj da namasko vrijeme 
- kod Allaha |g i Njegova Poslanika M - ima prvenstvo nad svim drugim 
vadzibima. Pa ako bi dosao u situaciju da bira izmedu ove dvije stvari 
izabrat ce da klanja namaz u njegovo vrijeme, pa makar i bez pomenutih 
sartova i vadziba. Da je bilo na£ina da se pomenuti namaz dostigne poslije 
isteka njegova vremena onda bi takav namaz uz pomenute sartove i 
vadzibe bio bolji od namaza u njegovo vrijeme bez pomenutih sartova i 
vadziba, a to je potpuno neispravno (batil) shodno serijatskim tekstovima 
kao i po idzma'u. 






101 



*a» 



1b* Kujim n Dm/ujr 



■ *&* 



Zarim kazu: "Allah M je zaprijetio onome ko dopusti da mu prode 
namasko vrijeme prijetnjom koja se odnosi na ostavljaca namaza, pa kaze: 

"A tesko onima koji/ kada molitvu obavljaju,, molitvu svoju kako 
treba ne izvrsavaju/'' (El-Maun, 4-5) 

Ashabi su rijec "sehv" (u prevodu "koji svoju molitvu kako treba ne 
izvrsavaju" op. p.) protefsirili da se to odnosi na odgadanje namaskog 
vremena, kao sto se to prenosi od Sada b. Ebi-Vekkasa <&, a o cemu 
postoji merfu' hadis. 1 I rekao je Uzviseni: 

g& 'd"^k Oj-3 &%*$ }J$5 ' 5 J^' l** 1 ^ ^ r?^ Oi u ^' 
"A njih smjenise zli potomci/ koji molitvu napustise i za pozudama 
podose; oni ce sigumo zlo prod." (Merjem, 59) 

Ashabi i tabi'ini su protefsirili rije£i "koji molitvu napustise" da 
se to odnosi na prolazak namaskog vremena. A tacnije receno to se 
odnosi na napustanje namaza, ostavljanje njegova vremena, kao i 
napustanje njegovih vadziba i ruknova. Takoder, onaj ko namjemo tie 
klanja namaz u njegovo vrijeme spada u one koji prelaze Aliahove 
granice, kao Sto je slucaj sa onim ko ga klanja prije njegova vremena. Pa 
kako je moguce da se od ovog prvog koji prelazi Aliahove granice primi 
namaz a da se od ovog drugog, koji, takoder, prelazi Aliahove granice, ne 
primi? 

Kao dokaz oni kazu sljedece: "Upitat cemo onoga ko tvrdi da 
moze namjemo propustenl namaz nadoknaditi naklanjavanjem: 'Reci 
nam 3ta mislis o torn namazu koji ti je naredeno da izvrsis, je li to onaj 
namaz koj ti je Allah naredio ili je to neki drugi?' Ako odgovori: 'To je taj 
isti namaz,' Reci cemo mu: 'Znaci da onaj ko dopusti da mu istekne 
vrijeme namjemo nije gresan jer je naklanjavanjem uradio istu tu stvar 
tako da ne zasluzuje ni ukor ni grijeh. Ovo je potpuno netacno.' A ako 






1 Biljezi ga Taberi u svom Tefairu, 30/31 1, u lancu preko Talhe b. Musrifa od Musaba b. 
Sada od njegova oca... od njega. I biljezi ga Hejsemi u Medzme'i, 1/326, i kaze da ga 
biljezi Bezar i Ebu-Jala merfuan isto ovako i da je prenesen kao mevkuf a da se u njemu 
nalazi Ikrime b. Ibrahim kojeg je slabim proglasio Ibn-Hibban i drugi. Bezar kaze: 
„Biljezi ga Hafiz kao mevkuf i nije ga niko drugi osim njega prenio kao merfu' a njegov 
tahridz je prethodio i ocjena." 



102 



kSfifll i 



NAM« I PROPiS WEGDVOG OSTAVl.MtA 



&$> 



kaze nije to onaj isti namaz koji je Allah Us naredio onda cemo mu reel 
ovo je nas najveci dokaz protiv tebe, ti si nam pomogao u dokazivanju 
tvrdnje da je to namaz koji nije nareden. Zatim cemo reci: 'Sta mislite za 
namaz onoga koji namjetno pusti da prode njegovo vtijeme a zatim ga 
klanja, da li taj namaz predstavlja pokornost ili grijesenje?' Ako kazu da 
takav namaz ptedstavlja pokornost onda su se razisli sa Kur'anom, 
vjerodostojnim sunnetom kao i idzma'om. A ako kazu da takav namaz 
predstavlja grijeh onda cemo im reci kako to da se priblizavate Allahu $g 
pittem grijesenja i grijeh zamjenjujete s pokomoscu. Pa ako kazu takav se 
priblizava sa radnjom koja je pokornost a ne time Sto je propustio 
namasko vrijeme sto predstavlja grijeh. Reci cemo im: 'Pokornost se 
ogleda u tome da se naredba sprovede na trazeni nacin onako kako je to 
naredeno. Gdje je njegov postupak namjemog propustanja namaskog 
vremena u odnosu na Altahove naredbe i naredbe Njegova Poslanika M 
da bi se moglo reci da je pokoran?' Da je tako nesto potvrdeno onda bi to 
bilo presudno u ovoj mes'eli." 

1 kazu: "Ne prima se ibadet mimo njegova vremena i to iz vise 
razloga, kao Sto se ne prima post po noci, kao sto se hadzdz ne prima u 
mjesecima mimo onih za to propisanih, kao sto se dzuma ne prima osim u 
njenom vremenu. Kakva je razlika izmedu onog ko kaze ja cu po dani 
mrsiti a postit cu po noci. Ili da kaze: 'Necu postiti ramazan po ovoj 
Ijemoj vrucini vec cu saiekati proljece pa cu u njemu ispostiti neki mjesec 
umjesto njega?' Ili da kaze: 'Odgodit cu hadzdz za mjesec muharrem.' Ili 
da kaze: 'Klanjat cu dzumu poslije jacije'. Hi da kaze; 'Klanjat cu bajrame 
polovinom mjeseca', kakva je razlika izmedu ovih i izmedu onoga koji 
kaze da ce dnevne namaze odgoditi i da ce ih klanjati po noci, ili da ce 
nocne odgoditi pa ih klanjati po danu. Da li iko ikada moze izmedu toga 
napraviti razliku?" 

Takoder, kazu: "Allah $g je ibadetima odredio mjesta i vremena i 
svojstva tako da neko mjesto ne moze zamjeniri neko drugo koje je za to 
odredeno, kao sto je npr. Arefat, Muzdelifa, Mina, mjesta na kojima se 
bacaju kamencici i gdje se provode noci u toku obreda hadzdza, Safa, 
Merva. Takoder, svojstva kojima se odlikuje ibadet ne mogu se mijenjati 
nekim drugim svojstvima, pa kako onda da se vrijeme koje je odredeno za 
ibadet zamjeni nekim drugim vremenom?" 

I kazu: "Serijatski tekstovi kao i idzma' upucuju na to da onaj ko 
namjerno odgodi namaz do isteka njegova vremena smatra se da ga je taj 



[03 



*#* 



Ibv Kvijiu n D?rvmi 



a&t 



namaz prosao." Poslanik % kaze: "Onaj koga prode ikindija kao da je 
izgubio porodicu i imetak," 1 A ono sto prode nema vise nacina da se 
sustigne nikada. Da ga je moguce sustici ne bi se zvao "onaj koji je 
prosao" i u ovo nema sumnje kako sa jezickog stanovista tako i sa 
obicajnog. Takoder, i u Serijatu jer je Poslanik % rekao: "Nec'e (covjek) 
proci hadzdz sve dok se ne pojavi zora na dan Arefata." 1 Allah §g ga je 
ucinio propustenim zbog isteka njegova vremena i zato sto ga nije moguce 
dostici u nekom drugom danu poslije tog. Za razliku od zaboravljenog ili 
prespavanog namaza koji se ne nazivaju propustenim namazima te zbog 
toga ne ulaze pod znacenje hadisa: "Onaj koga prode ikindija kao da je 
izgubio porodicu i imetak." 

Kazu: "Ummet se slozio za onog ko namjerno dopusti da ga prode 
namasko vrijeme da ga je taj namaz prosao. Kada bi naklanjavanje takvog 
namaza bilo punovazno i primljeno nakon isteka vremena onda bi naziv 
"propusteni" bio lazan i neispravan tj. kako je propusten ako se moze 
dostici? I kazu kao sto nema nacina da se propusteno vrijeme ikada 
dostigne isto tako ne postoji nacin da se dostigne njegov farz i njegov tin. 

I kazu: "Na ovo upucuju rijeci Allahova Poslanika M u hadisu koji 
biljezi Ahmed i drugi; 'Onaj ko se omrsi jedan dan u ramazanu bez 
opravdana razloga ne moze ga nadoknaditi kada bi postio sve vrijeme.'" 



1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

2 Hadis je prenesen kao merfu' ali je vrlo stab. Biljezi ga Bejheki u Sunenul-kubra, 
5/174, hadis br. 9597, u lancu preko Ibn-Vehba od Ibn-Dzurejdza, od Ataa b. Ebu- 
Rebbaha... od njega. Biljezi ga i Malik u MuvetV, 1/360 merfu'an pTeko Ibn-Omera. 
Sened hadisa je sahih. Spomenio ga je i Hejsemi u Medzme'i, 3/255, u hadisu preko Ibn- 
Abbasa i kaze: „Prenosi ga Taberani u Kebiru, evsat i u njemu se nalazi Omer b. Kajs 
Meki a on je daif metruk. Prenosi ga i Ibn-Kudame u Mugniju, 3/279 u lancu preko 
Ebu-Zubejra od Dzabira... i kaze: „Rekao sam Ebu-Zubejru: 'Da li je to rekao Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem'? Rece: 'Da'» Biljezi ga Esrem sa svojim senedom. 

3 Sened hadisa je vrlo slab. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-savm, poglavlje Tagliz fi 
men eftare amden. 2/1034, hadis br. 2396; i Tirmizi u knjizi Es-savm, poglavlje Fil- 
iftari amden, 3/101, hadis br. 723; i Darimi u knjizi Savm, poglavlje Men eftare jevmen 
min ramadani muteammiden, 2/18, hadis br. 1715; i Ibn-Madze u knjizi Es-savm, 
poglavlje Kaffaretu men eftare jevmen min ramadan, 1/335, hadis br. 672; i Ahmed u 
Musnedu, 2/386. Spominje ga Buharija u svom Sahihu u knjizi Es-savm, poglavlje 
Kavli Nebijj, sallallahu alejhi ve sellem, iza teveddae felijestensik, 2/683, u obliku koji 
ukazuje na slabost i kaze: „Spommje se da je preko Ebu-Hurajre spojen., a onda je 
naveo hadis. To zasrupa i Ibn-Mesud, Seid b. Musejjeb, Ibn-Diubejr, Ibrahim, Katade i 
Hamad, na njegovo mjesto napostit ce drugi dan. Ibn-Hadzer u Fethu kaze da je hadis 
daif i da ima tri nedostatka: j<#Jra6-nestabilnost, dzehalet-nepoznamca, i iefcft-sumnja. 
Albani ga je u Daifiil-diami' ocjeno slabim, hadis br. 547 1 . 



104 



VSft i 



NAMAZ I PIMPIS NJEGOVOf, OSIAWJAf.A . _, 



Gdje su vase rijeci: "Moze ga nadoknaditi bilo koji dan u bilo kojem 
mjesecu" u odnosu na ovaj hadis? 

I kazu: "Allah M je naredio muslimanima kad se susretnu sa 
neprijateljem da klanjaju "Naniaz u strahu" te da skrate neke ruknove 
namaza i da u njemu rade mnoge druge radnje; ne okrecu se prema kihli, 
predaju selam prije imama, klanjaju stojeci ili na jahalici, ako budu u 
situaciju da ne mogu klanjati osim na jahalici klanjat ce na jahalici pa 
makar to ne bilo u pravcu kible ali ce se klanjati u njegovo vrijeme. ' Da 
se ovaj namaz prima i da je ispravan u nekom drugom vremenu onda bi 
im bib dozvoljeno da ga u ovoj teskoj situaciji odgode do mimodopskih 
uslova. Propisivanje ovog namaza u strahu upucuje na cinjenicu da namaz 
nakon njegova vremena nije dozvoljen niti primljen, iako imaju 
opravdanu smetnju jer se nalaze u borbi na Allahovom putu. Pa ako 
njima nije dozvoljeno da odgadaju namaz kako onda da to bude mukimu- 
onome ko nije na putu, koji je zdrav i koji nema nikakvih smetnji. Koji 
jasno cuje glas Alahova pozivaca (muezina) i onda pored toga dopusti da 
mu prode namaz da bi ga naklanjao u nekom drugom vremenu. Takoder, 
nije dozvoljeno bolesniku da ga odgada vec mu se nareduje da ga obavi 
Iezeci bez kijama, rukua, sedzde ako to nije u mogucnosti. Da mu se taj 
namaz prima i da je validan u nekom drugom vremenu onda bi mu bilo 
dozvoljeno da ga odgodi do vremena ozdravljenja. Dajte nam dokaz iz 
Knjige ili sunneta ili nekog predanja da onaj ko namjemo odgodi namaz 
do isteka njegova vremena koje mu je Allah $| naredio da ce mu ga Allah 
5i primiti nakon njegova vremena, te da ce mu kao takav biti ispravan t 
da ce sa njega spasti odgovornost i da ce za njega biti nagraden poput 
onog koji je obavio taj farz (u njegovo vrijeme)? Tako mi Allaha, ovo 
nikada necete modi dokazati sve do Sudnjeg dana. Mi se u nasem stavu 
pozivamo na ashabe Allahova Poslanika M za razliku od vaseg misljenja. 



1 Kazem: „0 namazu u strahu Buharija je napisao Knjigu Salatul-havf u kojoj je 
spomenuo hadise od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o namazu u strahu a svakoj 
situaciji. Pogledaj 2/479/508 u Fethul-bariju, Takoder i Muslim u knjizi Miisafinn, 
1/309/841/575 u hadisu preko Sehla b. Ebu-Hasmeta. 



105 



POGLAVUE 

STAVU I RIJECIMA EBU BEKRA 



4s> 



Ovo poglavlje govori o stavu i rijecima Ebu-Bekra 4s. kojima se 
niko nije suprostavio od ashaba, radijallahu anhum. Abdullah b. el- 
Mubarek kaze: "Obavjestio nas je Ismail b. Ebu-Halid od Zejda da je Ebu- 
Bekr * rekao Omeru b. Hatabu *: 'Ostavljam ti sljedece u vasijet pa to 
zapamti: 'Prema Allahu postoje dnevne obaveze koje ne prima po noci, a 
postoje i nocne ohaveze koje ne prima po danu. Nece se primiti nafila dok se ne 
obavi fan- Tas dobrih djela na mizanu ce bid tezak onome ko na dunjaluku 
bude slijedio istinu i ustraje na tome, a pravo mizana je da ne izvaga teftrm 
osim istinu. A mizan onog koji bude slijedio batil-neistinu bit ce lagan na 
Sudnjem danu i koji bude ustrajavao na tome. Pravo mizana je da ne izvaga 
lahkim osim batil Allah, dzelle senuhu, je spomenuo stanovnike Dzenneta, 
ucinio je dobrim ano sto su cinili i preci ce preko njihovih hSih djeh, pa kada ih 
spomeneS bojat 6es se da netes bid. od njih. I spomenuo je stanovnike Vatre i 
njihova djela pa kada ih spomeneS reci ceS: 'Bojim se da ne budem od njih: Pa 
je spomenuo ajet milosd i ajet kazne kako bi se vjernik nadao Alkhovoj milosa 
a strahovao od Njegove kazne, te da od Allaha ne trail niSta drugo do slijedenje 
isdne i da se svojom rukom ne baca u propast. Ako zapamtiS ove moje rijeci ano 
Sto je odsutno nece ti bid draze od smrti, a ona ce sigumo doci, a ako napusui 
ovaj moj vasijet onda ti ono sto je odsutno nece bid mrfe od smrti, a ti je need 
moci sprijeciti.'" [ Henad b. Serij kaze: "Obavjestio nas je Abde od Ismaila 
b. Ebu-Halida od Zubejda el-Jamija da je rekao: 'Posto se Ebu-Bekra 
priblizila start... pa je spomenuo ovu predaju.'" 2 Iz ove predaje uzimaju 
kao dokaz rijefii Ebu-Bekra <£>: "Prema Alkhu postoje dnevne obaveze koje 
ne prima po nod, a postoje nocne obaveze koje ne prima po danu." Oni koji se 
sa nama razilaze u ovoj mes'eli govore suprotno ovome sto je navedeno u 
predaji, tj. kako se jacija prima u sabahsko vrijeme i kako se ikindija 
prima u po dana. 



1 Sened hadisa je daif. Biljezi ga Ibn Ebi-Sejbe u svome Musannefu, 7/91, hadis br. 
34433 i pod 7/434. hadis br. 37056; i Hilal u Smnetu, 1/275, hadis br. 337; i ibnul- 
Mubarek u Zuluhi, 1/319, hadis br. 914; i Hennad es-Serij u Zuhdu, 1/284, hadis br. 496 
u ianeu preko Ismaila od Zejda b. Ebu-Bekra. radijallahu anbu... od njega. Zejd nije 
slusao od Ebu-Bekra, radijellahu anhu. 
1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



106 




*fttt 



NAMW I PROHS NJraVOG OSUVUAtA 



%&* 



I kazu: "Ovo je misljenje Ebu-Bekra, Omera i njegova sina 
Abdullaha, Sa'da b. Ebi-Vekkasa,' Seiinana Farisija, Abdullaha b. 
Mesuda, Et-Kasima b. Muhammeda b. Ebu-Bekra, Budejla el-Ukajlija, 
Muhanimeda b. Sirina, Mutarrifa b, Abdullaha, Omera b. Abdulaziza, 
rahimehutlahu, i drugib. Prenosi Su'be b. Ja'Ia b. Ata'^od Abdullaha b. 
Hirasa da je rekao: "Ibn-Omer je vidio covjeka kako tita neku sahifu pa mu 
rece: 'Sta je to, ucacu? Nema namaza za onog ko ga na klanja u njegovom 
vremenM. Ptvo kianjaj a onda uci koiiko uje volja"^ 

Vase tumacenje rijeci "nema namaza" kako se pod tim misli da 
nema potpunog namaza je netacno iz vise razloga. Prvo. Negiranje za 
sobom povlaci negiranje sustine naziva, A imenovanje je ovde serijatsko 
a njegova sustina je negiranje (nema namaza). Ovo je sustina i pravo 
znacenje, a ako tvrdite da se radi o prenesenom znacenju Sta je to sto 
izvodi iz kruga pravog znacenja. 

Drugo. Ako mislite da se ovde negacija odnosi na negiranje 
potpunosti koja se odnosi na mustehab stvar kazemo da je to batil, jer se 
pravo serijatsko znacenje ne negira negiranjem mustehab stvari kod tog 
Serijatskog znacenja, ved ako se negira onda se negira rukn ili neki njegov 
dio, Na taj nacin su sve negacije koje su prenesene u pogledu negiranja 
serijatske stvaniosti kao sto je slucaj u sljedecim predajama: "Nema 
imana ko nema emaneta"^ "Nema namaza ko nema abdesta", 4 "Nema 



1 Sened hadisa je je daif. Biljezi ga Taberi u Mudzemul-kebiru, 9/275, liadis br. 9375; i 
Abdurrezak u svoiri Musannefu, 2/372, hadis br. 3747 oba u lancu preko Mamera... od 
njega. Biljezi ga Ebu-Bekr Nejsaburi u Evsatu, 2/386, oba preko Mamera od Katade 
od Iba-Mesuda u sljedecem obliku: „Zaista namaz ima vrijeme kao sto hadi ima 
vrijeme." i kaze Hej serai u Medime'u, 1/305. Biljezi ga Taberi u Kebini, a Katade nije 
slusao od Ibn-Mesuda, a prenosioci hadisa su vjerodostojni. 

1 Sened hadisa je daif. U lancu se nalazi Abdullah b. Hiras za kojeg Hafiz u Takribu 
kaze daje daif, a Ibit-Amar je za njega rekao da je lazac. 

3 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

^Sahih, biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabut-taham, poglavlje El-Vudu'u fi 'anijetis-sifri 

(1/93) pod brojem (101); Ibn-Madze u Kitabut-tahara, poglavlje Ma dzae fi 

imistehabbil-vudu'i (1/140) pod brojem (398); Ahmed u Musnedu{2l4\%)\ El-Hakim u 

El-Mustedrekii (1/146); Et-Tirmizi u Kitabut-tahara, poglavlje Ma dzae fit-tesmijti 

indel-vudu'i (1/37-38) pod brojem (25). 

Rekao je Ebu-Isa: Rekao je Ahmed b. Hanbel: Ne znam u ovom poglavlju (37) nijedan 

hadis, a da ima debar sened. Rekao je sejh Ahmed Sakir: Ne, vec je sened Sa'da b. 

Zejda dobar-/ias«i. Ibn-Mad5e u Kitabut-tahara, poglavlje Ma dzae fit-tesmijti fil- 

vudu'i (1/1 19) pod brojem (397). Svi sa senedom od Ja'kuba b. Seleme, a on od svoga 

oca. a on od Ebu-Hurejre, a ovaj hadis upravo pojacava (sahid) hadis Seida b. Zejda...; 






107 



vsrt 



Ibn Kujlvi n n?f\7Uii 



«P* 



djela ko nema nijeta za to djelo."' "Nema posta ko ga ne naumi u toku 
noci" 1 , "Nema namaza ko ne prouci sum Fatiliu." 1 Da je bilo u pitanju 
negiranje nekog mustehaba to bi znacilo da svaki ibadet ima nesto iznad u 
svojoj prirodi sto je draze Allahu od njega. Vi ste nam pomogli (u 
dokazivanja) kako je namasko vrijeme od namaskih vadziba, pa ako bi se 
(namaz) negirao s negiranjem vadziba u njemu on ne bi bio ispravan ni 
primljen. 

Trece. Ako se negacija ne odnosi na suStinu imenovanja onda je 
negacija njegove ispravnosti i naklanjavanja bliza istini nego negacija 
potpunosti koja znaci mustehab stvar. Kaze Muhammed b. el-Musenna, 
pricao nam je Abdul-E'ala, prieao nam je Seid b. Ebi-Arube od Katade da 
je rekao: "Spomenuto nam je kako je Abdullah b. Me'sud govorio; 
'Namaz ima svoje vrijeme kao sto i hadzdi ima svoje vrijeme zato obavljajte 
namaz u njegovom vremenu"^ Ovdje je Abdullah b. Me'sud jasno naglasio 
kako je namasko vrijeme poput hadzskog vremena, pa ako hadzdz nije 
moguce obaviti osim u njegovom vremenu pa kako bi namaz bio 
punovazan osim u njegovom vremenu."' Prenosi Abdurrezak od Ma'mera 
od Budejla el-Ukajlija da je rekao: "Do mene je doprlo da kada rob klanja 
namaz u njegovom vremenu taj se namaz uzdigne k nebu sa jakim 
svjeriom a zatim rekne: 'Sacuvao si me, Allah te sacuvao.'A ako ga ne 



1 Njegov sened je daif, a biljeze ga: El-Bejheki u Es-Suwnul-kubra (1/41) sa senedom 
od Halida b. Hadasa. a on od Abdullaha b. el-Musenne el-Ensanja da je rekao: 
Pripovijedali su mi neki moji ukucani od Enesa...; El-Hakim et-Tirmizi u Nevadirul- 
ttsul (3/190) bez seneda. Navodi ga i Ibn-Hadzeru Telhisul-habiru (1/150) pnpisavsi ga 
El-Bejhekiju sa senedom do Enesa, i rekao je: U njegovu senedu se nalazi nepoznata 
osoba. Et-Taberi u svome Tarihu (2/333), Ibn-Kudame u El-Mugniju (1/70) sa senedom 
od Abdullaha b. el-Musenne, a on od nekih svojih ukudana...; a u ovom senedu je 
neopoznata osoba. 

2 Sahih, biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-savm, poglavlje En-Nijjetu fis-savmi (2/1059) 
pod brojem (2454), En-Nesai u Kitabus-savm, poglavlje Iftirakun-nafilejm (4/503) pod 
brojem (2330). Et-Tirmizi u Kitabus-savm, poglavlje La sijame limen la ja'zimu imnel- 
lejli (3/108) pod brojem (730). Ibn-Madze u Kitabus-savm. poglavlje Fi tarefis-savmi 
minel-lejli (1/542) pod brojem (1700). Ed-Darimi u Kitabus-savm, poglavlje Men lera 
jedzme' es-sijam minl-lejli (2/13) pod brojem (1698), svi sa senedom od Abdullaha b. 
Omera, a on od Hafsa...; 

- 1 Muttefekun alejhi, biljezi ga Buharija u Kitabul-ezan, poglavlje Vudzubu kira'etil- 
imami vel-me'muni fis-salavati kulliha... (2/276) pod brojem (756); i Muslim u Kitabus- 
saiat, poglavlje Vudzubu kira'etil-fatihati fi kulli reka'tin... (1/34/394), obojica sa 
senedom preko Sufi ana...; 
4 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



108 




W&K 



mu i prims wfnovDfi osTAVUAto 



*£* 



klanja u njegovo vrijeme on se savije kao sto se savije pohabana odjeca 
roba a zatim se njime udari njegovo lice. 



1 Hadis je daif, Biljezi ga Abdurrezak u svom Musanneju, 1/587, hadis br. 2234, u 
lancu preko Mamera od Budejla... od njega. I biljezi ga Taberi u Evsatu, 3/263, hadis br, 
3095 u lancu preko Abada b. Kesira Basrija od Ebu-Ubejde od Enesa... od njega. I 
biljezi se u Musnedu samijjiiu 1/239, hadis br. 427, u lancu preko Halida b. Madana od 
Ubade b. Samita... od njega. I Ebu-Davud ct-Tajalisi u svom Musnedu, 1/80, hadis br. 
585 u lancu preko Halida od Ubade... od njega, I Bejheki u Suabul-imanu, 3/143, hadis 
br. 3140, u lancu preko Halida od Ubade... od njega. Spominje ga Munziri u Tergihu 
terhib, , 1/157, i kaze od Enesa b. Malika. I spomenuo ga je u Daiful-dzami', 301, od 
Ubade b. Samita i kaie da je daif. Albani ga je u Tergihu ocjenio slabim , br 221 i kaze 
vrlo slab. 



109 



POGLAVLJE 

DOKAZ1 ONIH KOJI PRIHVATAJU NAKLANJAVANJE 



Oni koji opravdavaju naklanjavanje time skidaju duznost i 
odgovomost sa covjeka koji ga je izostavio. Ebu-Omer h. Abdulberr je 
raspravljao o ovoj mes'eli i pobjedio u potpunosti. Mi cemo ovdje 
doslovno spomenuti njegov govor. U "hti&aru", poglavlje "0 
prespavanom namazu" on kaze: "Citao sam pred Abdulvarisom da im je 
Kasim pricao, pricao nam je Ahmed b. Zuhejr, pricao nam je Ibn el- 
Asbehani, pricao nam je Ubejde b. Humejd, od Jezida b. Ebu-Zijada od 
Temima b. Seleme od Mesruka od Ibn-Abbasa * da je rekao: "Poslanik 
Jf je bio no. putovanju pa su pred hraj noci zaspali i nisu se prbudili sue 
dok nije izislo sunce pa je naredio Bilalu da prouci ezan te su klanjali dva 
rekata," 

Ibn- Abbas <&> kaze: "Dimjaluk i sve sto je na njemu me nije tako 
ohradovalo." Tj. kao ova ruhsa-olaksica. 

Ebu-Omer dalje kaze: "Po meni je to, a Allah najbolje zna, iz 
razloga kako bi poduclo ashabe, koji su ostatku ummeta dostavljali od 
njega znanje, da Allah M od Svojih robova zahtjeva ako su propustili 
namaz, zaboravili ga, prespavali ili namjerno propustili da ga nadoklanjaju 
iako je on vremenski odreden. Zar ne vidis da hadis koji prenosi Malik od 
Ibn-Sihaba od Seida b. el-Musejjeba u ovom poglavlju da je Poslanik % 
rekao: "Ko zaboravi namaz neka ga klanja had ga se sjeti." 1 Zaborav u 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Ahmed n Musnedu, 1/259, hadis br. 2349, u lancu preko 
Jezida b. Ebu-Zijada od nekog covjeka od Ibn-Abbasa... od njega. Spominje ga 
Hejsemi u Medzmeu', 1/321, od Ibn-Abbasa... od njega. I kaze kako ga biljezi ga Ahmed 
i Ebu-Ja'la i kaze i Bezar t Taberani u Evsatu. Ahmed ga biljcii preko Jezida od b. Ebu- 
Zijada od covjeka od Ibn-Abbasa a Ebu-Ja'la i ostali od Jezida b. Ebu-Zijada od 
Temima b. Seleme od Mesruka od Ibn-Abbasa ... od njega. Prenosioci kod Ebu-Ja'le su 
vjerodostojni. Biljezi ga Ibn Ebi-Sejbe u svome Miisannefu, 1/425, hadis br. 4890, u 
lancu preko Jezida b. Temima b. Seleme od Mesruka od Tbn-Abbasa ... od njega, i 
Taberani u u Mudzemul-Kebiru, 11/432, hadis br. 12225, u lancu preko Jezida ad 
Temima od Mesruka od Ibn-Abbasa ... od njega. 

2 Hadis je hasen. Biljezi ga Malik u Muveti', u knjizi Vukutus-sala, 1/25//13, 14, od 
Seida b. El-Musejjeba kao mursel... od njega. Rekoh: „Muslim ga biljezi spojenog u 
knjizi Mesadiid, poglavlje, Men edreke rekaten mines-sala, 1/309/608. 



110 




*ss- 



NAMW I IHOPIS Uf&DV'OG OSTAVUAU 



&S* 



jeziku arapa moze znaciti namjerno ostavljanje ili da znaci ono sto je 
nasuprot sjecanju. Allah M kaze: 

"Oni su zaboTavili na Allaha pa je i on na njih zaboravi o." (Et- 

Tevba,67) 

Tj. napustili su pokornost Allahu i vjeru u ono sa cim je dosao 
Poslanik S pa je i njih Allah ostavio izvan Svoje milosti. Oko ovog nema 
razilazenja niti je to nepoznanica onome ko se imalo razumije u 
tumacenje Kur'ana. Ako bi neko rekao: A zasto je ovde izdvojio spavaca i 
zaboravljaca u drugim predajama ovog hadisa, kao sto je "Ko prespava 
namaz Hi ga zahoravi neka ga klanja kada ga se sjeti." ' 

Odgovorit cemo: "Njih je izdvojio kako bi odagnao nedoumice 
oko toga da je kalem (pero) u pogledu njih dvojiee podignuto, te da tm se 
to ne ubraja u grijeh. Pa je Poslanik % objasnio da to sto sa njih spada 
grijeh ne znaci da sa njih spada i obaveza onog sto im je propisano u 
pogledu farz-namaza, te da im je on vadzib onog momenta kada ga se 
sjete. Oni su duzni da ga naklanjaju, pa makar i nakon isteka njegova 
vremena. Nije spomenuo onoga koji bi ga namjerno izostavio jer iliet 
(rarlog) koji se odnosi na onoga koji prespava ili zaboravi se ne odnosi i 
na ovoga niti on ima opravdanja zbog toga sto je ostavio farz u vremenu 
(tad rau je bio obavezan. Allah *Jg je izjednaeio ovu dvojicu u propisu, 
jesikom Svog Poslanika u pogledu namaza koji je vremenski ogranicen, sa 
postom koji je, takoder, vremenski ogranicen u toku mjeseca ramazana. 
Svaki od njih dvojiee ce to nadoknadtti nakon isteka njegova vremena. 
Tako je u tekstu hadisa spomenuo onoga koji prespava i zaboravi, a u 
pogledu posta je spomenuo bolesnika i musafira. Ummet se slozio, a o 
Come je preneseno dovoljno, da onaj ko namjerno ne isposti ramazan - a 
vjeruje u njegovu obavezu, a ostavio ga je iz zlovolje i obijesti - a zatim se 
pokaje da je na njemu obaveza da ga nadoknadi. Takoder, ko namjerno 
izostavi namaz, onaj ko prespi, zaboravi i namjerno izostavi, svi su u 
pokledu nadoknade posta i namaza isti, iako se razlikuju u pogledu 
grijeha, kao sto je slucaj sa onim ko napadne na imetak i unisti ga, onaj 
ko bi to uclnio u zaboravu ili namjerno su jednaki osim u pogledu grijeha. 
Propis u ovom slucaj u se razlikuje od propisa kod bacanja kamencica na 






' TahridJ ovog hadisa je prethodio. 



Ill 



*&& 



l!K K\JilM [I D?fV7IJJt 



#a* 



hadzdzu koji se ne nadoknaduje mimo njegova vremena kako u pogledu 
onog koji bi zaboravio tako i za onog koji bi to namjemo izostavto jer je 
obavezno zaklati zrtvu kao otkup koja ce to zamjeniti. Za razliku od 
kurbana jer kurban nije farz. I namaz i post su farz (vadzib) i predstavljaJH 
potvrden dug koji nikada ne spada pa makar i isteklo vrijeme predvideno 
za njih dvoje. Jer Allahov Poslanik M kaze: "Allahov dug je najpreci da se 



i^min 



»i 



Zatim ako spavac i zaboravljac imaju opravdanje, te naklanjavaju 
nakon isteka vremena, onda se za onog ko namjemo izostavi namaz kaze 
da ima grijeh za ostavljanje, a sa njega ne spada obaveza namaza pa makar 
on to i odbijao. Njemu se propisuje da ga obavi jer je to uslov tspravnosti 
tevbe za njegov grijeh namjernog ostavljanja uz zaljenje za onim sto je 
prije ucinio tj. zbog neklanjanja u propisanom vremenu. Neke zahirije su 
zastranili i razisli se sa dzumhurom uleme i ostalih vjernika kazu: "Onaj ko 
namjemo izostavi namaz i ne klanja ga u njegovom vremenu ne treba ga 
klanjati u nekom drugom vremenu jer on ne spada u kategoriju onih koji 
su ga prespavali ili zaboravili." A Poslanik M kaze: "Ko prespava namaz 
Hi ga zaboravi neka ga klanja kada ga se sjeti" 1 

Kaze: "Onaj ko to namjemo ucini nije kao spavac i onaj koji 
zaboravi. Kijas (usporedba) sa njima po nama nije dozvoljena. Kao onaj 
ko ubije lovinu po nama je ne moze otkupiti." Oni su se time razisli sa 
dzumhurom (vecinom) ucenjaka, a poveli su se u torn pogledu za Saz 
(iznimnom) predajom koja je prenesena od nekih tabi'ina koji su zastranili 
u odnosu na dzumhur ucenjaka. Taj zahirija bi trebao da prihvati njihove 
dokaze, a i naredeno mu je da ih slijedi, tako da je skrenuo sa puta 
ispravnog poimanja dokaza. Njegovo misljenje je suprotno misljenju 
uleme iz svih pokrajina. Za svoje misljenje nema potporu u 
vjerodostojnim predajama. Iako postoji idtma (konsenzus) ummeta da se 
namaz klanja i nadoknaduje, kao i post, u slucaju ako mu istekne vrijeme. 
A naredeno da se onaj ko zastrani od idzma'a vrati na njihov stav. Jo£ 
cemo spomenuti da je Poslanik M rekao: "Onaj ko stigne rekat od ikindije 



m 



:r 
P 
n J 
n< 
SI 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Savm, poglavlje Men mate ve 
iem jesum, 4/226, hadis br. 1953; i Muslim u knjizi Sijam, poglavlje Kadaus-savmi anil 
mejiti, 2/154/1 148, u lancu preko Seida b. Dzubejra od Ibn-Abbasa ... od njega. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje Kadaus-salatil-faite, 
1/471/680, u lancu preko Ebu-Hurejre ... od njega. 



112 






SAMA7 I PRflHS NJttOVOt OSUVUAf.A 



^ 



jledu 



prije zalaska sunca taj je stigao ikindiju. A ko stigne rekat sahaha prije 
nego izide sunce taj je stigao sahah." 1 

Ovdje nije izdvojen onaj ko to namjerno ucini od onoga koji 
zaboravi, Dovoljno je preneseno od njega, ^S, da onaj ko stigne jedan 
tekat ikindije prije zalaska sunca da ce upotpuniri ikindiju poslije zalaska, 
a to predstavlja izlazak njenog vremena kod svih. Nema razlike sa 
stanovista dokaza izmedu citave ikindije u pogledu onoga ko je zaboravi, 
ostavi iz nehata ili namjerno ispusti, i onoga ko je obavi djelimicno. Drugi 
dokaz je slucaj sa Hendeka kada Poslanik M i njegovi ashabi nisu klanjali 
podne i ikindiju sve do zalaska sunca zato jer su bili zauzeti borbom koju 
su im bili nametnuli musrici. Toga dana nije bio od onih koji su prespavali 
ili zaboravili, izmedu muslimana i kafira tog dana se nije vodio zestoki boj 
a ipak je podne i ikindiju klanjao po noct. Sljedeci dokaz su rijeci 
Poslanika M kada je u Medini, nakon sto je napustio Hendek, rekao 
Ashabima; "Neka niko od vas ne klanja ikindiju dok ne stigne do Beni 
Kurejze." 1 

Pa kada su krenuli neki su u putu klanjali ikindiju, sttahujuci od 
isteka namaskog vremena, dok su drugi klanjali kod Beni Kurejze ali 
nakon sto je sunce zaslo zbog pomenutog hadisa. Poslanik M nije nikoga 
zbog tog ukorio, a niko od njih nije bio od onih koji su ga zaboravili ili 
prespavali. Poslanik M je znao da je bilo onih koji nisu obavili namaz u 
njegovom vremenu pa i pored toga nije rekao da se namaz koji se 
neklanja u njegovom vremenu ne klanja nakon isteka njegova vremena. 
Sljedeci dokaz je hadis: "Poslije mene ce biti namjesnika koji ce odgadati 
namaz do isteka njegova vremena." Pa su rekli: "Hocemo li ga klanjati 
sa njima?" Rece: "Da." Pricao nam je Abdulvaris b. Sufjan, pricao nam je 
Kasim b. Esbeg, pricao nam je Ishak b. el-Hasan el-Harbi, pricao nam je 
Ebu-Huzejfe Musa b. Mesud, pricao nam je Sufjan es-Sevri od Mensura 
od Hilala b. Jesafa od Ebi el-Musene el-Himsija od zene Ubade b. Samita 
da je Ubade b. Samit 4> rekao: "Bio sam kod Poslanika M pa rece: 
'Poslije mene ce doci namjesnici koje ce zahaviti neke stvari tako da nece 



1 Hadis je muttefekun aiejhi. Tahridi ovog hadisa je prethodio. 

' Hadis je muttefekun aiejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Megazi, poglavlje, Merdzi'u 
Nebijji mine! ahzab, 7/471, hadis br. 4119. Biljezi ga i Muslim u knjizi Dzihadu ve sijer, 
poglavlje Mubaderetu bil gazvi ve takdimu ehemmi... 3//69/177, oba preko Nafie od 
Abdullaha b, Omera... od njega, spominjuci Podne umjesto ikindije. 



113 



**a* 



hw Kujim il D/rmiir 



■«P* 



obavljati namaz u njegovo vrijeme.' Pa su rekli: 'Hocemo i mi ga 
obavljati sa njima o Allahov poslanice?' Rece: 'Da' ' 

Ebu-Omer veli: "Ebu el-Musena el-Himsi je El-Umluki i 
vjerodostojan je. U ovom hadisu je Poslanik % je dozvolio namaz nakon 
isteka njegova vremena a nije rekao da se namaz ne klanja poslije njegova 
vremena. Puno je predaja koji govore o odgadanju namaza do isteka 
njegova vremena od strane namjesnika, Mnogi namjesnici od Umejevica 
su klanjali dzumu kod zalaska sunca 2 a Poslanik M je rekao; "Nemamost 
se odnosi na onog ko ne klanja sve dok ne pocne vrijeme drugog 
namaza"* A Poslanik M ib je poducio da je vrijeme podne-namaza za 
onoga ko je kod kuee sve dok ne nastupi vrijeme ikindije. To se od njega 
prenosi u vjerodostojnim predajama, a neke od njih sam spomenuo na 
pocetku ove knjige, tj. "Isti^kara" u poglavlju "O vaktovima". Pricao nam 
je Abdullah b, Muhammed b. Rasid, pricao nam je Hamza b. Muhammed 
b. Alij, pricao nam je Ahmed b. Suajb en-Nesevi pricao nam je Suvejd b, 
Nasr, pricao nam je Abdullah tj. Mubarak od Sulejmana b. Mugire od 
Sabita od Abdullaha b. Rebbaha od Ebu-Katade * da je Poslanik M 
rekao: "Nemct nehajnosti u snu, vec je nehajan onaj ko ne klanja namaz 
sve dok ne nastupi vrijeme drugog." 

Poslanik M je ovog nazvao nehajnim, a nehajan ili nemaran nema 
opravdanja i nije na stepenu onoga koji zaboravi i prespava po misljenju 
svih kada je u pitanju opravdanje. Poslanik M je dozvolio njegov namaz i 
pored njegove nehajnosti. Prenosi se u hadisu od Ebu-Katade 4* da je 
Poslanik M rekao: "Neka ga klanja sutra u njegovo vrijeme,'" Ovo je 
dalje i jasnije u pogledu namaza nehajnog kod sjecanja i nakon sjecanja. 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 5/315, hadis br. 22738, i Makdisi u 
Ehadis muhtare, 8/318, hadis br. 383, u lancu preko Subeta od Mensura... od njega, 
Prenosi ga i Hejsemi u Medzmeu', 1/325 i kaze biljezi ga Taberani u Kebiru i Ahmed a 
on ga je ocjenio i vjerodostojnim. 

2 Biljezi ga Abdurrezak u svom Musanneju, 2, hadis br. 3795, u hadisu Ataa i kaze: 
„Velid Murre je odgodio dzumu sve dok se nije smrklo." 1 kaze: „Klanjao sam podne- 
namaz prije nego sam sjeo, a ikindiju sam klanjao sjedeci dok je on drzao hutbu, nik- 
sam drzao na koljenima i i§aretio sam glavom." 

3 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

4 Biljezi ga Muslim u svom Sahihu, 1/482/68 1 , u hadisu Ebu-Katade... od njega. Tahridz 
ovog hadisa je prethodio. 

5 Biljezi ga Muslim u svom Sahihu, 1/482/681 u hadisu Ebu-Katade... od njega. Tahridz 
ovog hadisa je prethodio. 



114 




taH 



mm I FflOPIS NJEG0V06 QSIAVUAf.A 



!*?& 



Ovaj hadis od Ebu-Katade 4» je vjerodostojnog seneda osim sto se 
njegovom znacenju suprostavlja hadis Imrana b. Husajna <&> u pogledu 
Poslardkova sna M u sabahskom vremenu kada je skoro pocelo da svice pa 
su rekli: '"O Allahov Poslanice hocemo li ga sutra klanjati u njegovo 
vrijeme. 7 ' Rede: 'Ne, Allah vam ne bi zabranio kamatu a da yarn je poslije 
primi.'" 1 U hadisu Ebi-Hurejre 4b se prenosi is to to. 2 

Lance prenosioca svega ovoga smo spomenuli u Temhidu. Biljezi 
Abdurrahman b. Alkame es-Sekafi, spomenut je medu ashabima, kaze: 
"Posto je Poslaniku $| stigla delegacija iz Sekifa, pocese da ga pitaju tako 
da taj dan nije klanjao podne vec ga je spojio sa ikindijom? 

Najmanje sto se moze zakljuciti iz ovoga je kako je podne odgodio 
dok mu nije isteklo vrijeme zbog posla kojim je bio zauzet. A 
Abdurrahman b. Alkame je bio od starih i vjerodostojnih tabt'ina. Ulema 
se slozila da onaj ko namjerno propusti namaz do isteka njegova vremena 
da je zgrijesio prema Allahu M. Neki su to okarakterisali kao veliki grijeh. 
Takoder su se slozili da je na torn gresniku da se pokaje Allahu i da zali 
zbog toga. Te da Mu se iskreno povrati jer Allah M kaze: 

"\ svi se Allahu pokajte, o vjemici/ kako bi ste postigli ono sto 

zelite." (En-Nur, 31) 

Onaj ko ima obaveze prema Allahu ife ili Njegovim robovima 
znaci da ponekad mora izaci iz te obaveze. Poslanik U je uporedio 
Allahovo pravo sa pravom ljudi, otuda kaze: "Dug prema Allahu je 



1 Sened hadisa je daif. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 4/441; i Ibn-Hibban li svom 
Sahihu, 4/319, hadis br. 1416; i Bejheki u Simenui-kubra, 2/217, hadis br. 2994... svi 
preko Hasana od Imrana b. Husajna ... od njega, a Albani ga je ocjenio slabim u Sahihu 
od lbn-Huzejme pod br. 994. 

: Sened hadisa je daif. Biljezi ga b. Abdulberr u Temhidu, 5/250-251, u lancu preko 
Bhiba b. Suvejda od lunusa b. lezida od Zuhrija od Seida b. El-Musejjeba od Ebu- 
Seleme od Ebu-Hurejre... od njega. 

3 Sened hadisa je daif. Biljezi ga En-Nesai u knjizi El-Umra, poglavlje Atijetu imreetin 
bi gajri izni zevdziha, 3/651, hadis br, 3767. u lancu preko Jahja b. Ebu-Hanija od Ebu- 
Huzejfe od Abdulmelika b. Muhameda b. Nesira od Abdurrahmana b. Alkame.., i u 
Simeiiul-kubra, 4/135, hadis br. 6593. U senedu se nalaza dvojica nepoznalih a to su 
Ebu-Huzejfe, a on je sejh Jahje b. Hanija, za njega Hafiz kaze da je medzhul 
(hepoznat) i Abdulmelik b. Mohammed za kojeg Hafiz u Takribu kaze da je, takoder, 
medzhul. 



115 



*$£ 



IBN K.UI1M Fl D?r\7IJJT 






najf»reci da se nadofcnadi.'" Cudno je kako ovaj zahirija ponistava 
njegovu osnovu svojim neznanjem i ljuhavlju spram zastranjivanja. 
Osnova kod njegovih prijatelja je da ono sto je farz po idzmau' ne moze 
ponistiti osim drugi idzma' ill vjerodostojan hadis oko Sijeg prihvatanja 
nema polemike. Propisani namazi su vadzibi po idzmau', zatim se pojavilo 
Saz (nastrano) razilazenje u torn pogledu koje je van misljenja uleme 
pokrajina, koje je (taj zahirija) slijedio nasuprot sunneta koji je prenesen u 
torn pogledu, Tako da je time ponistio farz oko cije obaveze se svi slazu 
cime je ponistio njegovu osnovu. 

Zatim je spomenuo da je mezheb (misljenje) Davuda (zahirije) i 
njegovih prijatelja u torn pogledu obaveza naklanjavanja namaza koji je 
namjemo izostavljen. Kaze: "Ovo je misljenje Davuda, a on je velikan 
medu zahirijama." Tako da se onaj zahirija razisao sa selefom i halefom, tj. 
sa prvim i kasnijim generacijama, i da se raziSao sa svim fekihima i 
zastranio u odnosu na njih. Ne moze bid imam u znanju onaj ko se povodi 
za Saz misljenjima. U svojoj knjizi on je greskom naveo, iz neznanja i 
praveci se da ne zna, kako to misljenje zastupaju neki ashabi i tabi'ini. Pa 
je spomenuo rijefii Ibn-Mes'uda *, Mesruka i Omera b. Abdulaziza kako 
su u pogledu rijeci Uzvisenog: "...koji molitvu napustise..."da se to 
odnosi na namaz koji se obavi mimo njegova vremena. Da su ga napustilt 
samim tim bi bili kafiri. A on ne smatra da onaj ko namjerno ostavi 
namaz da postaje kafirom, niti smatra da ga treba ubiti ako ga ostavlja ali 
ne negira njegovu obavezu. Na taj nacin on se razisao sa njima 
(pomenutim selefom) pa kako onda da njihovo misljenje navodi kao 
dokaz? Poznato je da onaj ko naklanja namaz da se pokajao zbog 
napustanja is tog, a Uzviseni kaze: 

<£ !£*! p IS*^ 3 J^"i cr"''J ^ cM *^ U& 
"J a cu sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela 
ciniy i koji zatim na pravom putu istraje." (Ta Ha, 82) 

Nije punovazna tevba onome koji je ostavio namaz sve dok ga ne 
obavi, kao sto nije ispravna tevba u pogledu duga prema nekom covjeku 
sve dok mu isti ne izmiri. Onaj ko obavi namaz prema kojem je bio 
nemaran taj se pokajao i poceo ciniti dobra djela, a Allah nece ponistiti 
djela onih koji fine dobro. Zatim je spomenuo Sulejmana da je rekao: 



Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



116 






vunz i t'Ruiis mmvog ostavuaU 



Pt&* 




"Namaz je mikjal (mjera prilikom vaganja), pa ko ga possteno obavi i 
prema njemu ce se tako postupiti A onaj ko hude zakidao pa poznato vam 
je sta je Allah rekao za mutaffifine (one koji primjerenju zakidaju). 1 Iz 
ovoga se ne moze izvuci dokaz u njegovu korist jer se znacenje ove 
predaje moze odnositi na onog ko ne upotpunjava ruku'u, sedzdu, kod 
namaza i ostale njegove norme pa makar ga klanjao u njegovom vremenu. 
I spomenuo je rijeci Ibn-Omera ■&>: "Nema namaza za onog ko ga ne kianja 
u njegovom vremenu." 2 Kazemo nema namaza za njega sa svim njegovtm 
djelovima kao sto se kaze u predaji: "Nema namaza ?a onoga ko moze 
doci u dzamiju osim u dzamiji." 1 Hi "Nema imana onaj ko nema emaneta 
(ko nije povjerljiv),"* Onaj ko nadoknadi namaz on ga je klanjao i 
pokajao se zbog toga Sto ga je propustio. Sve sto je spomenuto u korist 
prethodnog misljenja (zahirije) je netacno i u tome nema dokaza jer 
vanjstina predaje upucuje na suprotno od onoga sto je on protumacio. 



1 Biljezi ga Bejheki u Stmenul-kubra, 1/291, hadis br. 3401; i Ibn Ebi-Sejbe u svomc 
Musannefu 1/259, hadis br. 2979; i Abdurrezak u svom Musaimefu, 2/373, hadis br. 
3750; i Bejheki u Suabul-imanu, 3/174, hadis br. 3150, i Ibn el-Mubarek u Zuluhi. 
1/420, hadis br. 1192, svi u lancu preko Husejna b. Hafsa b. Sufjana od Ebu-Nasra od 
Salima b. Ebu-Dzada... od njega. 

: Sened hadisa je daif. Prenosi ga Ibn-Hazm u Muhalli, 2/238, 239, i kaze prenijeli smo 
ga u lancu preko Sube od Jala b. Ataa od Abdullaha b. Hirasa ... pa ga je spomenuo. 
Abdullah b. Hiras je daif, u lancu preko Ebu-Hibana ... od njega. Prenosi ga i Ibn- 
Hadzer u Fethtt 1/439, i kaze da je daif, Albani u Daifi kaze da je da je daif hadis br. 
183. 

3 Hadis je daif. Biljezi ga Bejheki u Sunenul-kubra, 3/57, hadis br. 4721, u lancu preko 
Zaide od Ebu-Hajana od njegova oca od Alije... od njega. Hadis br. 4724, u lancu preko 
Jahje b. Ebu-Kesira od Ebu-Seleme od Ebu-Hurejre ... od njega. Takoder ga biljezi i 
pod, 3/174. hadis br. 5381, u lancu preko Dzafera b. Avna od Ebu-Hajana .., i Darekutni 
u svom Sunenu, 1/420/2 u lancu preko Jahje b. Ebu-Kesira od Ebu-Seleme od Ebu- 
Hurejre ... od njega. I Abdurrezak u svom Musannefu, 1/497, hadis br. 1 915. 
J Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



117 



POGLAVLJE 

MISLJENJA ONIH KOJI SMATRAJU NEISPRAVNIM NAMAZ 
POSLIJE ISTEKA NJEGOVA VREMENA 



Oni koji smatraju da se ne prima i da je neispravan namaz poslije 
isteka njegova vremena kazii: "Zaista ste zestoko zagrmjeli ali nas niste 
uspjeli ubjediti i odvratiti od naSeg misljenja, niti od onoga sto smo 
prenjeli od selefa, kao ni od naSih dokaza. Mi nikada nismo rekti niti iko 
od muslimana da sa covjeka spada obaveza ohavljanja namaza kojem je 
isteklo vrijeme i da mu nije vile vadzib kako biste vi protiv takvog 
misljenja pokrenuli jednu veliku kampanju i protiv nas izrekli 
negativnosti koje ste izrekli. Naprotiv misljenje koje smo prenijeli od 
ashaba i tabi'ina je strozije u pogledu onoga ko odgada namaz i ko dopusti 
da mu istekne namasko vrijeme od vaseg misljenja. Takav je zaslufio 
kaznu i dosao sa grijehom zbog djela koje vise ne moze dostici, osim sto 
mu ostaje prilika za tevbu i druga dobra djela koja bi ublazila taj grijeh. Mi 
smo spomenuli dokaze koje nikako ne mozete pobiti. Ako ima nacina da 
uzvratite onda bujrum, nek to bude naueno potkrijepljeno, bilo gdje i bilo 
s kirn, ne zelimo nista drugo do pokomost Allahu Jl i Njegovu Poslaniku 
H, te spoznaju onoga sa cim je dosao. A sto se tice onoga sto ste 
spomenuli, mi cemo objasniti ono sto je prihvadjivo i ono sto je za 
odbaciti. Sto se tice vasib rijeci da se Ibn-Abbas & obradovao u pogledu 
namaza koji je Poslanik M klanjao poslije izlaska sunca kako bi time 
poufito ashabe, koji fie to dostaviti ostatku ummeta, da je Allahovo 
htjenje kod Njegovih robova u pogledu namaza - iako je on vremenski 
odreden - da onaj ko ga nije obavio u njegovom vremenu treba 
nadoknaditi bilo kada, bez obzira da li se radi o zaboravu, snu ili 
namjernom izostavljanju, to sto se Ibn-Abbas 4* obradovao torn prilikom 
- a §to ste vi protumacili onako kako se to prethodno navodi - je licno 
vase misljenje. Poznato je da njegov govor ne upucuje na to i to sa vise 
aspekata: vjerovatno se Ibn-Abbas <fa torn prilikom jako obradovao zbog 
toga sto je taj namaz klanjao u drustvu Bozijeg Poslanika ^ i njegovih 
ashaba, te je torn prilikom zaradio udio u nagradi kao i ostali ashabi. To je 
pogotovo naglasio u pogledu namaza kako bi skrenuo paznju onome koji 
slusa da je u torn momentu svitalo, te da su ga klanjali nakon izlaska 



118 



*s«. 



KUMZ I PROPIS KJfGltVnG OSUVLJAtA 



m* 



sunca kako ne bi mislio da je taj namaz neispravan i da za njega ne 
sljeduje nagrada. Tako da ga je to obradovalo vise od durtjaluka i onoga 
sto je na njemu. Shvatanje koje ste naveli u pogledu ove predaje nije 
prece od naseg shvatanja. Hi je razlog tog radovanja bio zbog sirine 
Allahove milosti prema ummetu da nadoknade namaz koji su prespavali i 
kojeg nisu iz nemara ostaviii. Od kud vara to da se njegova radost odnosi 
na onoga ko je namjerno izostavio neki nocni namaz da bi ga sutta 
nadoknadio po danu? Hi da namjerno izostavi dnevni namaz pa ga 
nadoklanja po noci, te da je takav namaz ispravan, da se prima i da se 
uspio oduziti? Ako se to razumije od ovog postupka Ibn-Abbasa <fe onda 
je to najvece cudo. Kazite nam, kako ste i na koji nacin to razumjeh iz 
njegova govora? 



119 



POGLAVLJE 

PROPIS ZABORAVLJENOG NAMAZA 



Sto se tice vasih rijeci da zaborav u arapskom jeziku znaci 
ostavljanje kao sto je to u rijecima Uzvisenog: 

"Zaboravili su Allaha pa je i on njih zaboravio/' (Et-Tevba, 67), 

Da, tako nam Allaha, zaista se nisjan (zaborav) u Kur'anu 
spominje u dva konteksta; rasjan-ostavljanja i nisjan-zaborava ili greske. 
Medutim, poimanje ove mes'ele da se nisjan u hadisu odnosi na namjemo 
ostavljanje je neispravno sa cetiri aspekta: 

Prvo. Jer je Poslanik s§ rekao; "Neka ga klanja kada ga se sjeti." 
Ovo je nedvosmislen iskaz da se nisjan -zaborav u hadisu odnosi na pravi 
zaborav i gresku a ne na nisjan namjemog ostavljanja. U protivnom bi 
njegove rijeci "kada ga se sjeti" bile beskorisne. Jer kada se rijec nisjan- 
zaborav spomene sa rijeci sjecanje onda oznacava zaborav greske. Kao 
sto je u rijecima Uzvisenog: 

"A kada zaboravis, sjeti se Gospodara svoga/' (El-Kehf, 24) 

Zatim rijeci Poslanika M- "Ako zaboravim, podsjetite me." 1 

Drugo. Njegove rijeci: "Njegov otkup je da ga klanja kada ga se 
sjeti." Poznato je da onaj ko ga namjemo ostavi ne moze se iskupiti 
njegovim obavljanjem poslije isteka vremena nakon sto je zgrijesio zbog 
isteka vremena i po torn pitanju nema razitazenja u ummetu. Takvo 
(tumacenje) nije dozvoljeno pripisati Poslaniku M- Ostaje sljedece 
znacenje hadisa: "Ko ostavi namaz do isteka njegova vremena namjemo 
iskup za njegov grijeh je da ga klanja poslije njegova vremena," 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ebvabut-kible, poglavlje 
Nahvul-kibleti hajsu kane, 1/156, hadis br. 292; i Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje 
Sehv fis-salati ves-sudzudu lehu, 1/400/582, oba u lancu preko Mensura od Ibrahima od 
Alkame od Ibn-Mesuda ... od njega. 



120 



fcSfc. 



NAMV I PHOPIS UrCiDVOG OSM\'U.\(.\ 



H& 



1C1 



Pogrdnost ovog misljenja je veca od vase grdnje rjas zbog toga sto 
zastupamo misljenje da nema koristi od takvog namaza, niti da se isti 
prima. Pa gdje je onda ovo u odnosu na vase misljenje? 

Trece, U hadisu je spomenuo zajedno zaborav i san. Takav spoj 
upucuje na cinjenicu da se radi o pogreski kao sto spominje velika vecina 
ucenjaka da onaj ko zaboravi i covjek koji spava ne snose odgovornost. 

Cetvrto. Sto se ti£e onog koji je zaboravio, kada Zakonodavac za 
njega veze neki govor onda misli na onoga koji je napravio pogresku. To 
se vidi iz svih hadisa Bozijeg Poslanika $g. Tako npr. kaze: "Ko u 
zaboravu pojede Hi popije neka nastavi postiti, zuista ga je to Allah 
nahranio i napojio." 1 



w30 



I se 
piti 

kg 

cvo 

ece 



lod 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Savin, poglavlje Es-saimu iza 
ekele ev seribe, 4/183, hadis br. 1933; i Muslim u knjizi Savm, poglavlje Eklun-nasi ve 
surbun ve dzimauhu la juftir, 2/171/1 155, oba u lancu preko Muhammeda b. Sirina od 
Ebu-Hurejre „. od njega. 






121 



POGLAVLJE 

STO SE TlCE VASIH RIJECl: "ALLAH JE NA JEZIKU SVOGA 
POSLANIKA IZJEDNAClO PROPIS ONOGA KOJl ZABORAVI I KOJI 
NAMJERNO OSTAVI NAMAZ 7 



Sto se tice vasih rijeci: "Allah je na jeziku Svoga Foslanika 
izjednacio propis onoga koji zaboravi i koji namjerno ostavi u pogledu 
namaza, koji je vremenski ogranicen, i posta ramazana, koji je vremenski 
ogranicen, tako da se svaki od njih nadoknaduje poslije isteka njihova 
vremena. Tako je prenesen tekst o onome ko prespi, ko zaboravi, kada je 
u pitanju nainaz kao sto smo to opisali. Zatim o bolesniku i musafiru su 
preneseni tekstovi u pogledu posta. Ummet se slozio - i to je ptenio 
dovoljno veliki broj - da onaj ko namjerno ne isposti mjesec ramazan, iz 
oholosti ili objesti, a ko vjeruje u njegovu obaveznost, a zatim se, nakon 
toga, pokaje da je na njemu obaveza da ga naposti." Odgovot na ovu 
konstataciju moze biti na vise nacina: 

Prvo. Vase rijeci da je Allah stavio znak jednakosti izmedu njih, tj. 
onoga ko zaboravi i koji namjerno ostavi je potpuno batil (netacan) 
govor. Allah M nikad nije izjednacio propis onoga koji zaboravi i koji 
namjerno nesto ucini. Nas govor se odnosi na griesnika koji je krajnje 
nemarno i namjerno ostavio namaz. Pa gdje je to Allah M izjednacio njih 
dvojicu u propis ima namaza ili posta? Vase rijeci: "Tako je prenesen tekst 
o onome ko prespi, ko zaboravi, kada je u pitanju namaz", vec" smo 
spomenuli da zaborav koji je spomenut u namazu, niukom slucaju se ne 
moze odnositi na namjerno pravljenje greske. Ono o cemu je obavjestio 
hadis je zaborav koji se odnosi na pogresku, a kojem je po prirodi siiean i 
san, tako da se to ne moze odnositi ili izjednaciti sa onim ko namjerno 
ucini tu gresku. Sto se tice tekstova o musafiru i bolesniku koji se 
namjerno omrse njihov se propis se ne moze izjednaciti sa propisom onoga 
koji namjerno ostavi namaz. Allah i% i Njegov Poslanik M nisu izjednaciti 
onoga ko namjerno i iz oholosti ostavi namaz do isteka njegova vremena i 
onoga ko ostavi post radi bolesti ili putovanja tako da bi se propis jednih 
mogao odnositi na ove druge. Onaj ko odgodi post zbog putovanja ili 
bolesti je kao onaj ko odgodi namaz zbog sna ili zaborava. Izmedu ove 
dvije osobe Allah 5fe i Njegov Poslanik ^§ su stavili znak jednakosti u 



122 



k&t. 



KAMAZ I TROPIS KJfGOVOG OSTAVUAtA 



IftteJ 



pogledu propisa i Allah M je objavio tekst o propisu posta bolesnika i 
musafira da imaju opravdanje. 

Poslanik M je objasnio propis onoga koji prespi i zaboravi u 
pogledu namaza i njihova opravdanja. Propis te dvije kategorije je isti u 
pogledu posta i namaza, ali kako da se onaj ko namjemo izostavi cineci 
ociti grijeh izjednaci sa bolesnikom, musafirom, i onim ko spava, za koje 
se zna da su opravdani. To pojasnjava cinjenicu da je mrSenje za 
bolesnika nekada obaveza tako da mu post biva zabranjen. Sto se tice 
mrsenja na putovanju ono je kod grupe selefa, kao i nekih kasnijih 
ucenjaka ili obavezno ili je vrednije od posta, a po nekima je post u torn 
slucaju vredniji, dok treci opet kazu da je post vredniji za onoga kome ne 
predstavlja poteSkocu. Neki kazu da su na istom stepenu i mrsenje i post 
u torn sluclaju. U svakom slucaju primjena kijasa ovih kategorija na 
onoga ko namjemo ostavi namaz i post je najneispravniji kijas i to je 
opstepoznato kod svakog ucenjaka. 

Vase rijeci: "Ummet se slozio, i Co su mnogi prenijeii, da onaj ko 
namjemo i 12 oholosti ne isposti ramazan a zatLm se pokaje, na njemu je 
obaveza da ga nadoknadi. Varna se moze reci "Nadite nam deset ashaba 
Allabova Poslanika 36 ili nekog mimo njih ko je to jasno hrekao. Necete 
mod to ispuniti. Poznati imami kao Sto su imam Ahmed i Safija i drugi su 
negirali ovakvo prizivanje idzma'a-konsenzusa za koje ne postoji saznanje 
da li se neko po torn pitanju, zaista, raziSao ili ne. Ovo je stvar za koju ne 
postoji nadn da se provjeri (da li se neko razilazi ili ne) osim od opste 
poznatih stvari za koje se zna da je sa njima dosao Poslanik H. A Sto se 
tice onoga na cerau se zasnivaju serijatski dokazi nije nikome dozvoljeno 
da negira njegov propis zbog njegova neznanja ko ga je izrekao. Jer kad je 
u pitanju dokaz obaveza je slijediti ono na sta upucuje. A nepostojanje 
znanja o tome ko ga je izrekao ne daje za pravo da bude suprostavljajuci u 
nekom kontekstu. Ovo je bio put svih imama koji se stijede. 

Rekao je imam Ahmed u rivajetu od svoga sina Abdullaha: "Onaj 
ko se u necemu poziva na idzma-konsenzus taj je lazac."' Moguce je sa su 
se ljudi razisli. Zato neka kaze nije mi poznato da oko toga ima razilazenja. 
Jer moguce je da do njega to nije dospjelo." U rivajetu od Mirvezija kaze: 
"Kako moze bid dozvoljeno covjeku da kaze: 'Slozili su se'? Kada cujete 




1 Spominje ga Ibn-Hazm u Muhalli, 9/365, i Adzurri u Ahkanm, 1/256, od imama 
Ahmeda b. Hanbela, 



123 



fctiti 



ln\ K.vjJiu n N/iwiui 



&$> 



da neko kaze 'slozili su se' proglasite ih lascima, da je rekao: l Ne znam 
nikoga ko se razilazi to bi bilo bolje."' U rivajetu Ebu-Taliba kaze: To je 
laz, otkuda moze znati da su se ljudi slozili? "Ali moze reci: "Nije mi 
poznato da po torn pitanju ima razilazenja." To je bolje nego da kaze da su 
se ljudi oko toga slozili. U rivajetu Ebut-Harisa kaze: "Ne bi trebao niko 
da se poziva na idzma' jer je moguce da su se ljudi oko toga razilli." Tako 
je Safija za vrijeme debate sa Muhammedom b. Hasanom rekao: "Ne 
treba niko da kaze: 'Slozili su se', sve dok se ne uvjeri u to slaganje po 
pokrajinama. Ne mogu se prihvatati o tome koje-kakve glasine osim ako 
se radi o vjesti koju prenosi skupina od skupine." Na to mi je on rekao: 
"Cinis to veoma tijesnim". Rekao sam mu: „I pored njegove tjesnoce 
nema ga." Na drugom mjestu kada je, takoder, vodio debatu i kada je od 
protivnika koji se pozvao na idzma' trazio odredene zahtjeve koje on nije 
mogao ispuniti njegov protivnik mu rece: "Pa da li uopste postoji idzma- 
konsenzus?" Rekao sam: "Da, bvala Allahu, mnogo je toga, u pogledu 
svakog farza po pitanju kojeg neznanje nije dozvoljeno.To je idzma za koji 
ti kazes: 'Slozili su se ljudi', zar nisi nasao nikog oko sebe koji nesto zna a 
koji bi ti rekao da to nije idzma'.' Ovo je nacin na koji se moze provjeriti 
da li je nesto idzma'. Nakon dugog govora u svojoj debati izmedu ostalog 
on kaze; „Zar ti nije dovoljna mahana idzma'a to sto se ne prenosi 
niodkoga poslije smrti Allahova Poslanika M da je prizivao idzma'a osim u 
onim stvarima po kojima se niko ne razilazi, sve do ljudi u ovom tvom 
vremenu?" Na to mu je njegov protivnik rekao: "Neki su ipak prizivali 
idzma'a" Rekoh: "Pa zar Sinatras pohvalnim to sto oni prizivaju?" Rekao 
je: "Ne." Rekoh: "Znaj da nije dobar zakljucak ako se pozoves na idzma', a 
oko sebe naides na ljude koji govore: 'Utjecemo se Allahu da kazemo oko 
ovoga postoji konsenzus.'" Safija u svojoj Risali kaze: "Ono za sto se ne 
zna da oko necega postoji razilazenje, nije idzma'a" 

Kao sto vidis ovo je govor imama medu ucenjacima u pogledu 
prizivanja na idzma'. A sada da se vratimo nasoj temi. Ko je rekao od 
ashaba Allahova Poslanika ^ da onaj ko namjerno ostavi namaz bez 
opravdanog razloga do isteka njegova vremena da mu taj namaz koristi i 
da mu se prima, te da je rijesio obavezu prema Allahu M ako ga klanja 
poslije njegova vremena? Allah M zna da mi nismo na§li nikog od njih da 
to kaze. Mi smo od ashaba i tabi'ina prenijeli ono sto smo vec spomenuli. 
El-Hasan je jasno rekao ono sto smo vec spomenuli. Muhammed b. Nasi 
el-Mirvezi u svojoj knjizi o namazu kaze: "PriCao nam je Ishak, pricao 






Is! 



124 



*«*■ 



V\m7 i fflMS MFCDYOfi QSTWUAU j^^ 



a 

E 



nam je Nadr od El-Es'asa od El-Hasana da je rekao: "Ako covjek 
namjerno ostavi jedan namaz nece ga naklanjavati." 1 

Muhamed kaze: "Ovaj Et-Hasanov govor moze imati dva 
znacenja: 

Prvo. On ga je protekfirio zbog namjernog ostavljanja namaza, te 
zbog toga smatra da nije obavezan isti nadoknaditi, jer se kafiru ne 
nareduje da nadoknadi ono sto je ostavio od farzova za vrijeme svog 
kufra. 

Drugo. Nije ga tekfirio zbog ostavljanja namaza, vec je bio 
misljenja da je Allah dm propisao da se namaz obavlja samo u njemu 
odredenom vremenu, pa, ako bi ga ostavio sve dok ne prode njegovo 
vrijeme, zasluzio bi grijeh zbog necinjenja obaveze u vremenu 
predvidenom za nju, pa ako bi ga klanjao nakon toga to bi znacilo da ga je 
klanjao u vremenu u kojem mu to nije naredeno, tako da mu nece biti od 
koristi nenaredena stvar pored naredene stvari. 

Ovo je Iogicki gledano dobro misljenje kojem se ne bi moglo 
prigovoriti da se ulema nije slozila na necemu ito je suprotno tome. Kaze: 
"Ko slijedi ovo kaze da je obavezan namaz onome ko ga zaboravi do isteka 
njegova vremena kao i onome koji ga prespi. Da nije prenesena predaja u 
kojoj Poslanik M kaze: "Ko prespava namaz Hi ga zaboravi neka ga 
Manja kada se probudi." : Ovaj namaz po logici ne bi trebalo klanjati po 
isteku njegova vremena ali posto je o tome prenesena vijest od Poslanika 
% onda mu je obavezno da ga nadoknadi a propada udio logickog 
zakljucivanja." Muhammed je jasno naveo razilazenje i mislio je kako se 
ummet slozio na necemu suprotno tome sto bi moglo podrazumjevati 
dvije stvari: 

Prvo. Mazda je bio misljenja da se idzma'-konsenzus moze 
uspostaviti nakon razilazenja. 



1 Biljezi ga Mirvezi u Ta 'zimu kadris-salati 2/1000, hadis br. 1078, u iancu preko 
Ishaka... odnjega. 

2 Hadis je hasen. Biljezi ga Ebu-Ja'la u svom Mumedu, 2/192; i Taberani u Kebint, 
22/107, hadis br. 268, u lancu preko Abduldzebara b. Abbasa Hemedanija od Avna b. 
Ebu-Dzuhajfe od njegova oca ... od njega. I biljezi ga Ibn-Abdulberr u Temhidu 5/258; i 
Hejsemi u Medime'i, 1/322, i spominje da ga prenosi Ebu-Ja'la i Taberani u Kebint a 
prenosioci su mu povjerljivi; i lbn Ebi Sejbe u svome Musannefu, 1/41 2, hadis br. 4739, 

Harisa od Aliie ... od nieaa. Haris ie daif. Kaiem: „U Sahihu se navodi 



i preko 
obliku: 'Kada ga se sjeti' 



Alije 



njega. 



125 



*&k 



Irv K-vjjim ii D?f\/jjjf 



ftS* 



Drugo. Mozda je bio misljenja da ako se jedj 



ijak razide po 



n ucenj 
odredenom pitanju sa ostalima da to ne utjece na formiranje idzma'a. 
Oko ove obje mes'ele postpji poznato razilazenje, A sto se tice njegovih 
rijeci; "Gledajuci kijasom onaj ko zaboravi i prespi ne bi trebalo da 
nadoknaduje da o tome nije prenesena vijest {haber) od Poslanika M", 
treba reci da nije tako kao Sto mistite. Zato sto je vrijeme onoga koji 
prespi ili zaboravi vrijeme kada se probude, odnosno sjete, za njib ne 
postojt drugo vrijeme kao sto smo to spomenuli, a Allah najbolje zna. 

Sto se tice vasih rijeci: "Ummet se slozio - i to su mnogi prenijeli ■ 
da onaj ko namjerno i iz oholosti ne isposti ramazan a zatim se pokaje, na 
njemu je obaveza da ga nadoknadi." Pitamo gdje su te predaje ako su 
prenesene od ashaba? Od njega (Poslanika ft} prenose vlasnici Sitnena i 
imam Ahmed u svom Musnedu od Ebu-Hurejre * da je rekao: "Ko se 
omrsi jedan dan u ramazanu be? opravdana razloga nece ga moci 
nadoknaditi kada bi postio citav iivot." Ovo je poznata predaja. A da li 
postojt i gdje je predaja od njega ili od ashaba da je rekao ko bude mrsio 
ramazan ili dio njega dovoljno je da naposti isto toliko? A sto se tice vasih 
rijeci: "Namaz i post su potvrdeni dug koji se uvijek mora izmiriti pa 
makar i isteklo njihovo ograniceno vrijeme zbog rije£i Poslanika M- 
'Allahov dug je najpreci da se izmiri.'" Kazemo slijedece: Sto se tice ovog 
dokaza on se zasniva na dvije postavke: prva je da su namaz i post 
potvrden dug u pogledu onoga ko ih ostavi namjerno; i druga postavka bi 
bila da je to dug koji se moze izmiriti, pa ga je shodno tome obaveza 
izmiriti, Sto se tile prve postavke oko nje nema razilazenja i ne znamo 
nikoga od ucenih da kaze da sa njega spada odgovomost sa njegovim 
odgadanjem. Vjerovatno ste pogresno mislili da mi tako nesto zastupamo, 
pa ste se zbog toga prema nama ruzno ponijelU pokusali nas zbuniti. Mi 
to nismo rekli, niti iko od pripadnika islama. Sto se tice druge postavke 
oko nje postoji razilazenje. Vi za nju niste naveli dokaz. To je vasa 
tvrdnja, koja je predmet rasprave, koju ste vi naveli kao pocetni dokaz i :a 
koju ste licno odredili propis. Serijatski obveznik (mukelkf) nema nacina 
da dostigne ovu propustenu stvar. Allah M ne prima izvrienje ove 
obaveze osim u njenom vremenu i na nacin kako je to propisano. Oni su 
za svoju tvrdnju naveli dokaze koje ste vec cult. Gdje je dokaz da se ova 
obaveza moze izvrsiti u nekom drugom vremenu mimo onog koje je 
Serijatom za to odredeno. A Sto se tice Poslanikovih % rijeci: 



126 







S.WUZ I PIMS MffiOVOt QSTAVLMt* 



%&* 



c 

pa 

ye 
;u 



"Nadoknadite, Allah je najpreci da mu se nadoknadi" 1 , kao i njegovih 
rijeci: "Dug prema AHahu je najpreci da se nadoknadi", ovo je izrekao u 
pogledu onoga koji ima opravdanje a ne onoga koji je nemaran. Mi 
kazemo sto se tice ovakvog duga (onoga koji ima opravdanje) od takvog 
se prima nadoknada. Zatim pomenuti hadis je izrecen u pogledu opsteg 
zavjeta koji nije vremenski ogranicen. U oba Sahilxa se prenosi od Ibn- 
Abbasa 4b da je neka zena rekla; "'O Allahov Poslanice, umrla mi je 
majka a zavjetovala se da ce postiti. Da li da postim za njuT 'Sta mislis 
da je tvoja majka imala duga pa da si ga za nju ti i^mtrila da li bi se to 
smatralo izmirenjem za nju?' Rece: 'Da.' 'Pa onda posti za svoju 
majku, 

U drugoj predaji se navodi kako je neka zena plovila po moru pa 
se zavjetovala Allahu §g ako je spasi da ce posriti mjesec, pa ju je Allah M 
spasto. All ga nije ispostila i u come je umrla. Pa je njena rodbina dosla do 
Poslanika M te mu to spomenu a on rece: "Posti umjesto nje." Biljeze ga 
vlasntci Sunena. Od njega se, takoder, prenosi naredba o nadoknadi ove 
vrste duga u pogledu hadzdza za koji ne moze isceei raj erne, ostm sa 
smrcu. Biljezi se u Musnedu i u Sunenu od Abdullaha b. Ez-Zubejra &• da 
je rekao: "Dosao je covjek od Has'ama do Poslanika %g pa rece: 'Moj otac 
je primio islam u starim godinama i ne moze jahati, a hadz mu je 
propisan, da li da obavim hadz za njega?' Rece: 'Jesi li ti njegovo 
najstarije dijete?' Odgovori: 'Da.' Onda obavi hadz za njega, rece.' 1 ' 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ei-iman ven-mmtr, poglavlje, 
Men mate ve alejhi nezr, 6/2464, hadis br. 6321 i Muslim u knjizi Sam, poglavlje, 
Kadaus-sijami anil-mejiti, 2/804/1 184 oba preko Seida b. Dzubejra od Ibn-Abbasa * ... 
od njega. 

: Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Sijam, poglavlje, Kadaus-sijami anil-mejiti, 
2/804/1 148 u lancu preko Hakema b. Utbeta od Seida b. Dzubejra... od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Man ven-mtzur, poglavlje, Kadaun- 
nuzuri anil-mejiti, 3/1436, hadis br. 3308; i En-Nesai u knjizi Iman, poglavlje, Men 
tiezere en jesume summe mate, 7/27, hadis br. 3825 i Ahmed u Musnedu, 1/216. hadis 
br. 1861, i Ibn-Huzejme u svome Sahihu, 3/272, hadis br. 2504, svi preko Seida b. 
Dzubejra od Ibn-Abasa... od njega. 

4 Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u knjizi Menasikul-hadz, poglavlje Tesbih kadail 
hadii bikadai dejn, 3/84, hadis br. 2638 i u Surtenul-kttbra, 2/326; i Ahmed u Musnedu; 
4/3 i Ebu-Ja'la u svom Musnedu, 12/185, hadis br. 6812; i Darimi u knjizi Menasik, 
poglavlje Hadz anil-mejit, 2/62, hadis br. 1836, u lancu preko Mudzahida od Jusufa b. 
Zubejra od Abdullaha b, Zubejra ... od njega. 



[27 



*m 



InvK-vuiwii D/wmi 



&S> 



Od Ibn-Abbasa 4* se prenosi da je Poslaniku $ dosla zena iz 
Dzuhejne pa rece: "'Moja majka se zavjetovala da ce obaviti hadz pa ga 
nije ohavila sve dok je smrt nije preteUa, da U da obavim hadz za mu?' 
Rece: 'Da, obavi za nju hadz. Sta mislis kada bi ti majka imala duga, bi li 
ga nadoknadila umjesto nje? Nadoknadite Allahovo pravo, Allah je 
najpreci da Mu se (dug) izmiri.'" 1 

Hadis je muttefekun ale j hi. Takoder se od njega prenosi da je 
Poslaniku # dosao covjek pa rece: "'Moja otac je umro a na njemu je hila 
obaveza islamskog hodocasca, da li da obavim hadz umjesto njega? 1 'Sta 
mislis da ti je otac ostavio dug pa da ga ti izmiris za njega da li bi (ako bi 
ga izmirio) time skinuo dug sa njega?' Rece: 'Da.' 'Onda obavi hadz za 
svoga oca. 1 " 

Hadis biljezi Darekutni. Mi, takoder, kazemo da je ovu vrstu duga 
moguce izmiriti. Allahov dug je najpreci da se izmiri. Dug koji se spominje 
u ovim hadisima nije ibadet koji je vremenski ogranicen sa dvije strane. 
Ovde (kod namjernog ostavljanja namaza) se radi o javnom grijesenju 
prema Uzviienoin Allahu rime sto je iz oholosti i neprijateljstva propustio 
namaz. Ovaj dug se ne naoze izmiriti i primiti osim na nacin kako je to 
propisano. Zato ako ga nadoknadi, suprotno trazenom opisu koji se 
zahtjeva, nece mu koristiti." 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Iman ven-nizur, poglavlje, 
Men mate ve alejhi nezr, 1 1/592, hadis br. 6699; i Muslim u knjizi Hadz, poglavlje, El- 
hadzu anil-adzizi, 2/408/1335, oba u lancu preko Ibn-Abasa... od njega. 
: Biljezi ga Darekutni u svom Sunenu, 2/260/1 11 , u lancu preko Serika od Ibn Ebi Lejle 
od Ataa od Ibn-Abbasa ... od njega. 



128 



II 



je 






rfje, 

,E1- 




POGUVLJE 

STO SE TlCE VASIH RUED: "AKO ONAJ KOJI ZABORAVI I PRESPI, 
A ONI SU OPRAVDANI, NADOKNAOUJU NAMAZ POSLUE ISTEKA NJEGOVA 
VREMENA. ONDA JE PRECE DA TAKAV NAMAZ NADOKNADI ONAJ KO GA 
JE NAMJERNO IZOSTAVIO." 



Sto se tice vasih rijeci: "Ako onaj koji zaboravi i prespi, a oni su 
opravdani, nadoknaduju namaz poslije isteka njegova vremena, onda je 
prece da takav namaz nadoknadi onaj ko ga je namjerno izostavio," Na 
ovo se moze odgovoriti na vise nacina. 

Prvo. Suprostavljanje onome sto je tacnije od toga ili Sto je na 
istom stepenu kao i to, a to je da kazemo: "Ne moze se potediti ispravnost 
nadoknade namaza i primanje istog nakon isteka njegova vremena onoga 
koji ima opravdanje, koji je pokoran Allahu i Njegovu Poslanika, koji nije 
bio nemaran i koji radi ono sto mu je naredeno (nadoknada po sjecanju, 
odnosno posiije budenja) sa onim koji je prekrsio Allahove gran ice, 
Njegovu naredbu i ostavio Njegovo pravo. Kijas ovoga prvog sa onim 
drugim u pogtedu ispravnosti ibadeta, njegova primanja i skidanja 
odgovornosti bi predstavljao najgori i najnetacniji moguci kijas. 

Drugo. Onaj ko ima opravdanje, zbog zaborava ili sna, nije klanjao 
namaz mlmo njegova vremena. Vec ga je klanjao u onom vremenu koje je 
Allah ^fe odredio za takvu kategoriju. Jer vrijeme ibadeta ovoj dvojici 
nastupa po njihovu sjecanju, odnosno budenju. Otuda Poslanik M kaze: 
"Onaj ko zaboravi namaz pa njegovo je vrijeme onda kada ga se sjeti." 
Biljezi ga Bejheki i Darekutni, a ovu predaju smo vec spominjali. Vakat 
(vrijeme) se moze podjeliti na izborno vrijeme i vrijeme opravdanja. 
Vrijeme onog koji je opravdan snom ili zaboravom nastupa onda kad se 
sjeti, odnosno probudi tako da se moze reci da ovaj nije klanjao namaz 
osim u njegovom vremenu. Kako na osnovu njega kijasiti onog koji ga iz 
neprijateljstva i namjerno klanja mimo njegova vremena? 

Trece. Serijat je u svojim izvorima napravio razliku izmedu onoga 
koji nesto namjerno ucini i zaboravi, i izmedu onoga koji ima opravdanje i 
drugog koji to nema i to nije nepoznato. Tako da nije dozvoljeno spajanje 
jednog od ove dvije vrste sa onim drugim. 



129 



*&£ 



KvuMiinm/iiii 



Itfni 



Cetvrto Mi nismo skinuli njegovu obavezu sa onoga koji to 
namjerno i h nemara uradi a da ga naredujemo onome koji una 
opravdanje kako biste to uzeli kao dokaz protiv nas mi ga ammo 
obaveznim nemarnom, ali on nema nacina i puta da ga dostigne i obavi 
Sto predstavlja phtisak na njega, a dozvolili ano nadoknadu namaza 
onome ko ima za to opravdanje i ko ga nije ostavio iz nemara. 



130 



POGLAVLJE 

POBIJANJE DOKAZA STIZANJU JEDNOG REKATA U 
NAMASKOM VREMENU 



^A sto se tice vaseg dokazivanja sa hadisom u kojem Poslanik 3 
kaze: "Ko stigne (klanjati) rekat ikindije prije zalashx sunca stigao je 

ikindiju." Ovaj hadis je tacan ali ne mislimo da on ide u prilog vasem 
misljenju. Vi tvrdite da on moze srici ikindiju pa makar ne stigao nista od 
namaza u njenom vremenu, Sto bi znacilo da je on stigao izvrsiti ispravne 
namaske radnje koje sa njega skidaju odgovornost u pogledu tog namaza. 
Da se takav namaz prima i nakon isteka njegova vremena onda u ovom 
hadisu ne bi bilo potrebe stvar vezati za pristizanje na bar jedan rekat. 
Poznato je da Poslanik ft nije mislio da onaj ko stigne na jedan rekat 
ikindije da je time stigao ikindiju i da u torn slucaju nema grijeha. 
Naprotiv, on je zbog namjernog odgadanja grijesan, i oko toga se svi slazu, 
jer je on naredio da se cjelokupan namaz obavi u njegovom vremenu na 
osnovu cega znamo da pristizanje jednog rekata sa njega ne skida grijeh, 
vec kazemo da je stigao ali je i grijesan. Da je ovaj namaz punovazan 
poslije zalaska sunca onda ne bi pravio razliku izmedu pristizanja jednog 
rekata u propisanom vremenu i eventualno da ne stigne klanjati nista u 
torn vremenu. Ako biste rekli: "Ako bi taj namaz odgodio do poslije 
zalaska sunca to bi bio jos veci grijeh." Red ce vam se: "Poslanik $ u 
ovom slucaju nije govorio o velicini grijeha onog ko prispije na rekat i 
onoga ko ne prispije, vec je napravio razliku u samom prispijevanju i ne 
prispijevanju. A nema sumnje da je veci grijeh izostaviti citav namaz u 
njegovom vremenu od ostavljanja veceg dijela namaza, a ostavljenje 
veceg dijela namaza je opet veci grijeh od ostavljanja jednog rekata. Mi 
vas pitamo: "Na sta se odnosi ovo pristizanje jednog rekata? Da Ii time 
spada sa doticnog grijeh? Takav stav niko ne zastupa, ili to pristizanje za 
sobom povlaci ispravnost namaza tako da nema razlike ako ga prode citav 
namaz ili jedan rekat od njega?" 



131 



POGLAVLJE 

DER06IRANJE NAMAZA KOJI SE KLANJAO NA DAN HENDEKA 

Sto se tice vaseg dokazivanja kako je Poslanik H odgodio namaz 
na dan Hendeka, u situaciji gdje se nije radilo ni o snu, niti o zaboravu, a 
zadm ga ]e ipak naklanjao, kazemo: "Drag, Allahu, kojeg h cuda da s. 
mi dosli sa ovakvim dokazom vi biste nas sigurno pogrdno napal, Kako 
mozete porediti onog koji je grjesnik namjernim izostavbanjem namaskog 
vremena, koji krsi Allahove granice i zasluzuje Njegpvu kaznu, sa 
SS^ -.askog vremena najpokoroijeg 1 ^hu ^ fzeg 
stvorenja, koji najdostojmje izvrsava N]egove naredbe. On e urn 
Sgadaijem bio u pokornosri Allahu , i dm je ^^o ^egovo 
zadovoljstvo. To odgadanje namaskog vremena, koje muse * , desdo je 
bilo ili u zaboravu ili namjemo. U oba slucaja to ne moze bin dokaz u 
vasu korist. Ako se radilo o zaboravu, onda mi kao i ostatak ummeta, 
kazemo da mu je obaveza klanjati takav namaz kada ga se sjeti. A ako se 
radilo o namjemom odgadanja onda mu je bilo dozvoljeno da ga odgod, 
do drugog namaskog vremena, kao sto je dozvoljeno odgadanje musafiru i 
onome ko ima opravdan razlog da odgodi podne do ikmd.skog vrem na 
ili aksam do jacijskog vremena. Ljudr su se razrsh na m mrs na u 
pogledu odgadanja namaza ako je covjek zauzet borbom sa nepnjateljem. 

P W0 Neka klanja u toku borbe shodno svom stanju, all neka ne 
odgada namaz, a sto se tice odgadanja koje se desilo na dan Hendeka to ,e 
derigirano. Ovo je mezheb imama Safije, imama Mahka i poznato 
misljenje u mezhebu imama Ahmeda. 

Drugo. Takav ce se namaz odgoditi kao sto ga je odgodio Poslanik 
M na dan Hendeka, i to je stav Ebu-Hanife. Prvi na ovo odgovaraju da se 
to desilo prije nego je propisan namaz u strahu Nakonstoje prolan 
namaz u strahu nakon toga Poslanik M nije rukada odgodio m jedan 
namaz. Na ovo hanefije odgovaraju da je namaz u strahu propisan u 
takvim okolnostima i da je mogu6 sve dok se ne rasplamsa borba sto bi rm 
omogucilo da se poredaju u dva safa, saf koji klanja i saf ko, stnfcffl. A 
Sto se tice situacije kada se rasplamsa borba to ruje moguce tako da je 
odgadanje nastalo usljed same zauzetosti borbom, a namaz u strahu je 



132 






mm I PB0P1S NJtQOVDfi OSTAVUAtA 



*& 



je 

U 



in, 
A 

je 
je 



nareden pri susretu sa neprijateljem prije ulaska u borbu, tako da ovo 
prvo ima svoje mjesto a i ovo drugo ima svoje mjesto. 

Trece. U toj situaciji ce izabrati izmedu da ga klanja ranije ili da ga 
odgodi pa da ga klanja poslije (nakon isteka vremena), Ovakvo misljenje 
zastupa grupa ucenjaka iz Sama, a to je jedan i od rivajeta imama 
Ahmeda jer su ashabi tako postupili. To se navodi u prici o napadu na 
Beni Kurejzu, gto cemo spomenuti kasnije, ako Bog da. Sbodno svim 
ovim milljenjima u njima nema dokaza i opravdanja za onog koji iz 
nemarnosti i namjerno propusti namaz i na sebe natovari grijeh i 
Allahovu kaznu, a Allah upucuje na Pravi put. 



133 













Pdglavlje 

U ODGAOANJU SE OGLEDALO POSTIVANJE NAREDBE 



U naslovu se ogleda sustina odgovora na vas dokaz o tome kako 
su ashabi odgodili ikindiju u pohodu na Beni Kurejzu, pa su je namjemo 
klanjali poslije zalaska sunca jer Poslanik £§ bijaSe rekao: "Neka niko od 
vas ne klanja ikindiju osim hod Beni Rurejza," 1 Tako je jednu skupinu 
ikindija zadesila na putu, pa su rekli: "Poslanik & pod tim nije mislio da 
odgodimo namasko vrijeme", pa su klanjali na putu. Druga skupina je odbila 
da klanja ikindiju osima kod Beni Kurejze, pa su je uspjeli klanjati tek 
poslije zalaska sunca. Poslanik $ nije ukorio ni jednu od ove dvije 
skupine. Oni koji su je odgodili time su se pokorili Poslaniku £, i bijahu 
ubjedeni da je obaveza da u ovom slucaju odgode namaz, te da je to 
njegovo vrijeme koje im je u datoj situaciji naredeno jer ih je to vrijeme 
zateklo u Beni Kurejzi. Kako se moze kijasiti grjesnik, koji je prekrsio 
Allahove granice, sa onim koji Mu je pokoran i koji je izvrlio njegovu 
naredbu. Ovo je najnetacniji kijas (analogija) na svijetu, a Allah upucuje 
na Pravi put. Neki su ucenjaci cak misljenja da je ona skupina ashaba koji 
su odgodili namaz dok nisu stigli do Beni Kurejze bolja od onih koji su ga 
klanjali na putu jer su se povinovali naredbi Allahova Poslanika % u 
potpunosti, dok su drugi sbvatili njegovu poruku u prenesenom znacenju, 
te su zbog toga klanjali na putu. 



Hadis je muttefekun alejhi. Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



134 






POGLAVLJE 

NADOKNADA VREMENA U SLUCAJU KAD GA SE PRISJETI 



Sto se tice vaSeg dokaza da se nafila klanja sa namjesnicima koji 
budu odgadali namaz od njegova vremena, te ga budu klanjali mimo 
njegova vremena, u tome nema dokaza. Jer oni nisu odgadali dnevni 
namaz kako bi ga klanjali po noci, niti nocni namaz kako bi ga klanjali po 
danu, vec su odgadali podne do ikindijskog vremena, a mozda su odgadali 
ikindiju do predvecernjeg rumenila.. 

Mi kazemo: "Ako covjek odgodi jedan od dva namaza koji se 
spajaju do vremena onog drugog klanjat <?e ga u vremenu drugog namaza 
pa makar i nemao opravdanja za to. Takoder, ako bi odgodio ikindiju do 
predvecernjeg rumenila ili cak dotle da mu ostane vremena koliko iznosi 
jedan rekat, on ce ga klanjati shodno predaji. Poslanik « je jednom 
prilikom spojio namaze u Medini, a nije se radilo o ktsi, niti strahu, time je 
zelio da ne oteza vjeru svome ummetu. 1 Ovakva vrsta odgadanja ne 
smeta ispravnosti namaza. A sto se rice vaSih rijeci: "Poslanik M je 
dozvolio namaz onoga ko odgodi podne do ikindije, iako je bio nemaran u 
pogledu podnevskog vremena", odgovor na to glasi: "UopSteno gledajuci 
wijeme je zajednicko za dva namaza. Tako je Poslanik Mu Medini spojio 
namaze iako se nije radilo o strahu ili bolesti i oko toga nema razilazenja 
Medutrm, da li je Poslanik ft dozvolio klanjanje sabaha nakon svanuca 
bez da se radi o zaboravu ili snu? 

Sto se tice vasih rije£i: "Prenosi se u hadisu od Ebu-Katade & da 
je Poslanik M rekao u pogledu onoga ko je prespavao sabah: 'Neka ga 
klanja sutra u njegovo vrijeme.'" Ovo pojasnjava kako ce obaviti namaz 
nemarmk po sjecanju i poslije sjecanja, a hadis je vjerodostojnog seneda. 
Tako mi Allaha, cudno je da u ovome vidite dokaz. Gdje je u ovom 
hadisu to sto upucuje ne bilo koji nacin da je namaz grjesnika, koji krsi 



Hadisje sahih. B.ljezi ga Muslim u knjizi Salatul-musafirin, poglavlje, Dzem beines- 
salatejo, fil-hadar, 1/54//7051; i Tirmizi u knjizi Ebvabus-sala, poglavje, Ma die fi 
Ami bejne salatejm, 1/354, hadis br. J87 i En-Nesai u knjizi MevaUt, poglavlje 
Dzem bejne salatejn. t.I-hadar, 1/418, 419, hadis br. 601; i Ahmed u Musnedu 1/283 sv 
u lancu preko Seida b. Dzubejra od Ibn-Abbasa... od njega. 



135 



fcft* 



las K.uiw n Dftwiur 






Allahove granice, propustanjem namaskog vremena ispravan ako ga 
klanja poslije njegova vremena, i da sa njega spada odgovomost i da ce 
mu taj namaz biti primljen? Vi kao da ste razumjeli iz njegovih rijeci 
"Neka ga klanja sutra u njegovo vrijeme", naredbu da isti odgodi do sutra, 
sto je potpuno netacno jer to Poslanik ^ ovdje nije mislio. Hadis jasno 
upucuje na njegovu neispravnost. On je ovdje ustvari naredio da ga 
klanja nakon sto se probudi ill nakon sto se sjeti. Zatim ova recenica 
"Neka ga klanja sutra u njegovo vrijeme" je dodatak na badis oko cije su 
se vjerodostojnosti i znacenja razisli ucenjaci. Neki bafizu su rekli kako je 
taj dodatak grelka od Abdullaha b. Rabbaba, koji prenosi hadis od Ebn- 
Katade # iii od nekog drugog ravije. Prenosi se da je Buharija rekao: "Ne 
treba slijediti njegove rijeci: 'Neka ga klanja kada ga se sjeti sutra u 
njegovo vrijeme." 1 Biljezi imam Ahmed u Musnedu od Imrana b. Husajna 
& da je rekao: "Putovao sam sa Poslanikom % pa kada je bilo pred kraj 
noei legli smo da se odmorimo i nismo se probudili dok nas nije obasjalo 
sunce, pa je neki covjek zbunjeno krenuo da se abdesti. PosIa?iik $& im je 
naredio da se smire, zatim je krenuo, pa smo isli tako dok nije sunce 
visoko izislo, nakon cega se abdestio, a zatim je naredio Bilalu da prouci 
ezan. Zatim je klanjao dva rekata prije farza, onda je ucen ikamet, pa 
smo klanjali. Ashabi rekose: 'O Allahov Poslanice, hocemo li ga ponoviti 
sutra u njegovo vrijeme?' On rece: 'Zar da vam Allah Uzviseni 
zabranjuje kamatu pa da je onda primi odvasV"" 

Hafiz Ebu- Abdullah Muhammed b. Abdulvahid Makdisi kaze: 
"Ovo je dokaz u korist onoga sto je rekao Buharija zato Sto je Imran b, 
Husajn * bio prisutan i nije naveo ono sto je spomenuo Abdullah b. 
Rabbah od Ebi-Katade." Kod mene nema kontradiktornosti izmedu dva 
hadisa i Poslanik % nije naredio da se ponovi namaz sutradan vee je 
naredio da se uradi-klanja drugi namaz u njegovo vrijeme. 1 da vrijeme ne 
prolazi za onoga ko spava i ko zaboravi vee se vraca gdje je bilo, a Allah 
najbolje zna. 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Kadaus-salatil faite, 
1/472/31 1/681 u lancu preko Abdullaha b. Rebaha, od Ebu-Katade.. u dugom hadisu. 
Biljezi ga i Ebu-Davud u knjizi Es-sala, poglavlje, Iadetu men name an sala livaktiha 
mind-gad, 1/425, hadis br. 616, i Ahmed u Musnedu, 5/309; i Ibn-Huzejme u svome 
Sahihu, 2/96, svi u lancu preko Abdullaha b, Rebaha od Ebu-Katade *.... od njega. 

2 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



136 



*«* 



S.\MM I PR0P1S NJFMVOfi OSTAVLMt* 



#&> 




Njegove rijeci: "Prenosi Abdurrahman b, Alkame es-Sekafija da je 
Poslaniku M dosla delegacija iz Sekifa pa su ga pofeli ispitivati tako da taj 
dan nije klanjao podne osim (spojeno) sa ikindijom"...itd. Odgovor na 
ovo je vec prethodio vise puta. Ovo se smatra pokornoscu i 
priblizavanjem Allahu if. Rezime ovoga bi bio da je ovo spajanje bilo zbog 
vaznog posla od koristi za muslimane. Kako se ovaj slucaj moze porediti sa 
onim koji namjerno propusti namasko vrijeme i koji prelazi Allahove 
granice. Ova vasa debata gubi na snazi ako bi se argumentovala sa slicnim. 
dokazima. 

Njegove rijeci: "Namjerno neklanjanje do izlaska namaskog 
vremena kod dzumhur (vecine) ucenjaka ne predstavlja veliki grijeh." 
Kazemo: "Dragi Allahu, ja cuda, pa zasto raspravljamo onda o ovoj stvari 
ako to ne predstavlja jedan od najvecih grijeha?" Poslanik ^ je za 
propustanje ikindije rekao da to ponistava djela. Koji to veliki grijeh 
ponistava djela mimo propustanja namaza? Omer b. El-Hattab #> je 
rekao: "Spajanje dva namaza bez opravdanog razhg predstavlja veliki grijeh." 
U tome mu se nije usprotivio nijedan ashab, naprotiv, sve predaje od 
ashaba po torn pitanju ukazuju da su se sa njim slozili. Spajanje dva 
namaza kako bi se klanjali u vremenu jednog od njih dva je u slucaju 
opravdanog razloga. Sta onda reci za onog ko namjerno i iz neprijateljstva 
klanja sabah poslije svanuca, ili ikindiju u pola noci bez opravdanog 
razloga? Ebu-Bekr es-Siddik * je jasno rekao da Allah ne prima ovakav 
namaz i niko se od ashaba nije razisao sa njim oko toga. Allah fg prijeti 
"Cajjom i Vejlom" 1 onima koji napuste namaz i budu prema njemu 
iemarni. Ashabi su rekli - a oni najbolje znaju tumacenje ovog ajeta - to 
se odnosi na onoga ko odgada namaz od njegova vremena kao Sto smo 
vec rekli. Pa koji je to veliki grijeh veci od onoga koji ponistava djela i 
covjeka stavlja na stepen onoga koji je izgubio porodicu i imetak? Ako 
nije odgadanje dnevnih namaza do noci i odgadanje nocnih namaza do 
dana bez opravdanja veliki grijeh. Onda mrsenje ramazana bez 
opravdanog razloga, a post sevala umjesto njega, takoder, nije grijeh. 

Mi kazemo: "To je najveci grijeh poslije sirka Uzvisenom Allahu. 
Da covjek susretne svog Gospodara sa bilo kojim grijehom mimo sirka 
bolje mu je nego da ga susretne sa grijehom odgadanja dnevnog namaza 



1 Pogledaj tumacenje rijeci Gajj u poglavlju: „Dokazi onih koji ostavljaca namaza 
proglasavaju nevjemikom." (op, p.) 



137 






*s* 



iBNKunwri Dm7uir 



■*** 



do noci i nocnog namaza do dana, namjerno i bez opravdanja. Prenosi 
Hisam b. Urve od svog oca od Sulejmana b. Jesara od El-Misvera b. 
Mahreme da je sa Ibn-Abbasom * ulao kod Omera * kada je ranjen, pa 
je Ibn- Abbas & rekao: "O vladaru pravovjernih, namaz!" Paje rekao: "Tako 
je, klanjat cujer nema udjela u islamu ko izgiibi namaz." 

Prenosi Ismail b, Ulejje od Ejuba od Muhammeda b. Sirina da je 
rekao; "Obavjesten sam da su Ebu-Bekr * i Omer & poducavali svijet 
islamu rijecima: 'Obozavajte Allaha i ne pripimjte Uu niSta km sudruga, 
ohavljajte mmm koji su vam propisani u njihovom vremenu jer je u 
neodgovomosti prema njima profit. '" Muhamed b. Nasr el-Mirvezi kaze: 
"Cuo sam Ishaka kako govori: 'Potvrdeno je od Poslanika * da je 
ostavljac namaza nevjernik.'" 

Takoder, ucenjaci iz vremena Poslanika M pa sve do danasnjeg 
dana smatraju da onaj ko namjerno ostavi namaz, bez opravdanog 
razloga, tako da mu istekne namasko vrijeme postaje kafirom. A pod 
istekom vremena se misli da podne odgodi do zalaska sunca i aksam do 
nastupanja zore. Ovako su postavljena vremena jer je i Poslanik * spajao 
namaze na Arefatu, Muzdelifi 2 i purovanju 3 te bi klanjao jedan od njih 
dva u vremenu onog drugog. Posto je u tim situacijama Poslanik £ ucinio 
vrijeme jednog od njih dva vremenom i za onaj drugi namaz, tako je 
vrijeme oba na neki nacin postalo jedno vrijeme u opravdanim 
slucajevima. Tako se nareduje zeni koja je bila u hajzu ako se ocisti pnje 
zalaska sunca da klanja i podne i ikindiju, a ako se ocisti pred kraj noci da 
klanja i aksam i jaciju. 4 Ako je Poslanik M u hadisu okarektensao namaz 



1 Hadis je sahih mevkuf, biljeze ga: El-Mirvezi u Ta'zimu kadris-salat 2/929 pod 
broiein 990, rekao je Ebu-Abdullah; Cuo sam Ishaka... pa je spomenuo hadis. E - 
Munziri u EPTergibu vet-lerhibu 1/217, navodeci ga od El-Mirvezija. Biljezi ga i El- 
Albani u Sahihut-tergib pod brojem 575. 

2 Hadis je muttefekun alejhi, biljezi ga Buharija u Kitabui-hadzdz, poglavlje B.edzme; 
bejnehuma ve la jetetawe* 3/611 pod brojem 1674. I Muslim » Kmbul-hadzdz, 
poglavlje El-Ifadetu min arefat ila-1-muzdelifa 2/937/285/1287; obojica sa senedom od 
Abdullaha b. Jezida el-Hatamija, a on od Ebu-Ejjuba *...; 

3 Hadis je sahih, biljezi ga Buharija u Kitabu taksiris-salat. poglavlje El-Dzemu' fi-s- 
seferi 1/373 pod brojem 1057, sa senedom do Enesa b. Malika *fe. 
4 Hadis je sahih, bijeze ga: Abdurrezak u El-Musarmefu, 1/332 pod brojem 1281 sa 
senedom od Ibn-Tavusa, a on od svoga oca...; Ed-Darimi * Kitabut-taham, poglavlje 
El-Mer'eru tutahhiru indes-salati ev tehidu 1/218 pod brojem 887, sa senedom od Ata a 



138 







MAMA/ I PHflPIS NJffiOVOr. OSttYUAtA 



*S> 



]e 



iao 



je 



3d 

El- 

El- 



onoga koji odgodi ikindiju do te mjere da je klanja kada sunce hude 
izmedu dva sejtanova roga kao namaz munafika 1 sta bi onda Poslanik M, 
a on mi je drazi od oca i majke, rekao za onoga koji je klanja poslije 
aksama? A Uzviseni Allah je rekao: 

"Ako se budete klonili velikih grijeha koji su vam zabranjeni, Mi 
cemo preci preko manjih ispada vaiih." (En-Nisa, 31) 

Ako bi se covjek klonio velikih grijeha koji su mu zabranjeni, a 
ustraje na klanjanju sabaha jutrom i ikindije poslije aksama, na osnovu 
vaseg misljenja to bi mu bilo oprosteno i nikako ne bi bio grjesan, a takvo 
misljenje ne zastupa niko. 

Zatim njegove rijeci: "Cudno je kako ovaj zahirija ponistava 
njegovu osnovu svojim neznanjem i Ijubavlju spram zastranjivanja. 
Osnova kod njegovih prijatelja je da ono sto je farz po idzmau' da ga ne 
moze ponistiti osim drugi idzma'. " Odgovorit cemo: "Ono sto zelite 
dokazati da suprostavljanje vasem stavu predstavlja kontradiktomost, te 
da to nije tacno shodno vasem misljenju. Ako to zelite dokazati putem 
istishaba te da i dalje snosi odgovomost za taj namaz i to po idzma'u i da 
taj dokaz ne moze ponistiti osim drugi idzma' odgovorit ce vam se: "Ko to 
kaze da sa njega spada i odgovomost zato sto je propustio njegovo 
klanjanje na vrijeme? Ne treba ni dokazivati da je tako nesto netacno. 
Ono sto zeli reci vas protivnik je da taj namaz i dalje ostaje u njegovoj 
odgovornosti, ali na takav nacin da vise nema puta i nacina da taj namaz 
sustigne osim da povrari to isto vrijeme, a to je nemoguce. Zatim moguce 
je suprostaviti se torn idzma'u (koji ste navek) sa dmgim jacim idzma'om. 
Naime, muslimani su se slozili da je takva osoba grjesnik, prestupnik i 
nemaran zbog propustanja namskog vremena. Ovaj idzma' nije moguce 



mevkufen...; El-Bejheki u Es-SunenuI-kubra, 1/387 pod brojem 1786; Ibn Ebi-Sejbe u 
svome Musanmfii, 2/221 pod brojem 7205. 1 Abdurrezak u EI-Musamtefu, 1/223 pod 
brojem 1281, sa senedom od Ibn-Tavusa, a on od svoga oca..,; 

1 Hadis je sahih, biljezi ga: Muslim u Kttabut-mesadzid ve mevadi'i-s-salat, poglavlje 
Istihbabut-tekbiri bil-asri" 1/622; Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Fi vakti salatil- 
asri 1/212 pod brojem 413; Et-Tirmizi u Kiiabu ebvabis-salat, poglavlje Ma dzae fi 
te'dzilil-asri 1/301 pod brojem 160; En-Nesai u Kitabul-mevakit, poglavlje Et-Tesdidu fi 
te'hiril-asri 1/372 pod brojem 5 10, svi sa senedom preko El-Ala'a...; 



139 



43tft 



IBN KUIM n DSTV7UJE 



as* 



negirati osim sa drugim jednakim idzma'om. Nisu se slozili da sa njega 
spada grijeh i neprijateljstvo zbog izvrsenja tog djela poslije njegova 
vremena. Vjerovamo tako nesto ne zastupa niko. Ovo je ono Sto se veze 
za dokaze i nacina dokazivanja obje strane, poslije ovoga ne zelimo vise 
raspravljati. Onaj koga cini sremim Kuran i sunnet i govor selefa ovo mu 
je dovoljno, A Allah je Taj Koji pomaze. 



140 



POGLAVLJE 

ONAJ KO SE NAMJERNO OMRSI U RAMAZANU 



Pa ako bi neka rekao da je Poslanik M naredio onome ko se 
namjemo omrsi u danima ramazana da ih naposti i to u dvije situacije. 
Pwo onaj ko je imao polni odnos i drugo onaj ko namjemo izazove 
povracanje. Biljezi se u Sunenima hadis od Ebu-Hurejre # da je rekao: 
"Poslaniku 0je dosao neki covjek koji je imao snosaj sa svojom fenom it 
ramazanu, zatim je spomenuo hadis u kojern stoji: "Pa je donio korpu 
hurmi koja je imala oko petnaest sa'a te mu rece. 'Pojedi ove hurrne ti i 
tvoja porodica, posti dan i trazi oprost od Uzvisenog Allaha.'" 

Ibn-Madze ga prenosi u sljedecem obliku: "I posti dan umjesto 



njega 



»\ 



U Suneiiima i Musnedu se prenosi hadis od Ebu-Hurejre 4& da je da 
je Poslanik M rekao: "Onaj Uoga savlada povracanje a posti nije mu 
obaveza da ga nadohnadi, a ako namjemo izazove povracanje neka ga 
nadoknadi." 1 

Kazemo: Oba hadisa su poznati, ali nisu potpuno tacni. Sto se tice 
price o eovjeku koji je imao snosaj sa zenom u ramazanu nju biljeze 
vlasuici Sahih zbirki 3 i niko od njih nije spomenuo ovaj dodatak (neka 
umjesto njega posti jedan dan) . Oni prenosioci koji prenose ovaj dodatak 
nisu od onih koji se mogu uzeti za dokaz. To su rivajeti od Abduldzebbara 
b. Omera el-EjIija, kojeg su imami okarakterisali kao slabog. Jahja b. 
Me'in za njega kaze: "Ne predstavlja nista, njegovi hadisi se ne pigu." 
Murre kaze: "On je daif." Is to to kaze Ebu-Zur'a, Sa'di i En-Nesai. 



' Tahridi ovog hadisa je prethodio. 

* Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Savm, poglavlje, Es-saimu jesteki'u 
amden, 2/1026. hadis br, 2380: i Tirmizi u knjizi Savm, poglavlje. Ma dzae fi sijam, 
1/536, hadis br. 1676; i Ahmed u Musnedu, 2/498, u lancu preko Hisama b. Hasana od 
Muhameda b. Sirina od Ebu-Hurejre 4&„. od njega. Albani ga je ocjenio vjerodostojnim 
u Sahihul-dzami', br 6243 . 

3 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Savm, poglavlje, Iza dzame'a ti 
ramadan ve lem jekun. 4/193, hadis br. 1936; i Muslim u knjizi Sijam, poglavlje, Tagliz 
garimetil-dzima' fi nehari ramadan, 2/81/1 1 1 ], oba preko Humejda od Ebu-Hurejre 4*... 
od njega. 



141 




4«N 



laNKumniDrnvuii 



*iS* 



Buharija za njega kaze da nije jak i da ima slabosti. Ibn-Adij kaze: "Vecina 
onog sto on prenosi drugi mu se suprostavljaju, u njegovim rivajetima se 
jasno vide slabosti. Isti hadis biLjeze imami, prijatelji Ibn-Sihaba, od njega 
kao sto je imam Malik i drugi ali nisu spomenuli dodatak "Posti dan 
umjesto njega". Biljezi ga i Ebu-Mervan Usmani od Ibrahima b. Sada od 
El-Lejsa od Ibn-Sihaba od Humejda od Ebu-Hurejre 4* da mu je Poslanik 
m prilikom ovog dogadaja rekao: "Nadoknadi dan na njegovo mjesto." 

Is to se prenosi od Dravurdija od Ibrahima b. Sada od El-Lejsa. 
Bejheki kaze: "Ibrahim prenosi hadis od Zuhrija bez ovog dodatka. 1 
Prenosi ga Hadzadz b. Ertaha od Ibrahima b. Amira od Ibnul-Musejjeba 
od Zuhrija od Humejda od Ebu-Hurejre *. I prenosi ga Hadzadz od Amra 
b. Suajba od njegova oca od njegova djeda u kojem je Amr rekao: 
"Naredio mu je da nadoknadi dan na njegovo mjesto." Biljezi ga Hisam b. 
Sad od Zuhrija od Ebu-Seleme od Ebu-Hurejre * u kojem stoji: "Posti 
dan umjesto njega i traii oprosta od Allaha." Hisam se svojim rivajetom 
od Ebu-Seleme 4= razisao sa svijetom kao i sa hadisom Humejda od Ebu- 
Hurejre •$»- 

Biljez ga Ibn Ebi-Uvejs i kaze: "Pricao mi je moj otac od Ibn- 
Sihaba da ga je obavjestio od Humejda da mu je Ebu-Hurejre * pricao: 
"Poslanik je naredio onome koji se omrsio u ramazanu da posti dan 
umjesto njega." Medutim, ovo se suprostavlja rivajetu Ibn-Sihabovih 
prijatelja jer oni nisu spomenuli ovaj dodatak. 

Imam Safija kaze: "Obavjestio me je Malik od Ata'a Horasanija od 
Ibnul-Musejjeba da je rekao: Dosao je beduin do Poslanika $ zatim je 
spomenuo hadis i na kraju kaze: 'Posti dan za to sto si uradio.''^ Ovaj 
hadis je mursel ali spada u mursele od Ibnul-Musejjeba. Biljezi ga i Davud 
b. Ebu-Hind od Ata'a, ali ne spominje rijeci: "Posti dan umjesto njega." 



1 Kazenr Spominje ga Ibn-Hadzer u Fethu, 4/204, u ovom hadisu je prenesena naredba 
o nadoknadi u rivajetu Ebu-Uvejsa od Abduldzebbara i Hisama b. Sada syi preko 
Zuhrija Biljezi ga i Hejsemi u lancu preko Ibrahima b. Sada od Lejsa od Zunrna. Hadis 
Ibrahima b Sada je u Sahihu od Zuhrija isti ali bez ovog dodatka, a hadisi Lejsa od 
Zuhrija se nalaze u oba Sahiha bez ovog dodatka. Ovaj dodatak je, takoder, prenesenu 
mursel hadisim od Ibnul-Musejjeba i Nafije b. Dzubejra i Hasana i Muhammeda b. 
Kaba. Po svim ovim lancima moze se zakljuciti da ovaj dodatak ima osnove. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Bejheki u Sunenul-kubra, 4/227, hadis br. 7851, u lancu 
preko Ataa Horasanija od Seida b. El-Musejjeba ... od njega. i Safija u svom Musnedu, 
1/105; i Malik u Muveti', 1/297, hadis br. 658; Ebu-Davud u knjizt Merasil, 1/126, svi u 
lancu preko Ataa Horasanija od Seida b. El-Musejjeba ... kao mursel. 



142 



^SK 



NAM7 I PH0P1S MfMVM, OSIMMtA 






Ata'a je Ibnul-Musejjeb proglasio lascem. Ibn-Hiban kaze: "Bio je bseg 
pamcenja, grijesio je a da i ne zna." Tako da se sa njim ne moze 
dokazivati. Sto se tice hadisa koji govori o onom ko izazove povracanje 
namjerno to je hadis od Ebu-Hurejre 4fc da je Poslanik m rekao: "Koga 
nadvalada povracanje nije obavezan nadoknaditi, a ko ga izazove 
(namjerno) na njemu je da ga nadoknadi." ' 

Tirmizi kaze da je ovaj hadis hasenun-garih. I navodi rijeci Buharije 
da ovaj rivajet nije mahfuz- 

Ebu-Davud kaze: "Cuo sam Ahmeda b. Hanbela kako govori: 
'Ovo nije nista.'" Tirmizi u svojoj knjizi u M n kaze: Pricao nam je Alij b. 
Hudzr. Pricao nam je Isa b. Junus od Hisama b. Hassana od b. Sirina od 
Ebu-Hurejre 4* da je Poslanik M rekao: "Koga nadvlada povracanje nije 
obavezan nadoknaditi, a ko izazove povracanje namjerno neka 
nadoknadi." 

Tirmizi kaze: "Pitao sam Ebu-Abdullaha Buhariju o ovom hadisu i 
nije ga poznavao, osim u lancu Isa b. Junusa od Hisama b. Hassana od b. 
Sirina od Ebu-Hurejre <&. I kaze mislim da nije mahfuz. Biljezi Jahja b. 
Ebi-Kesir od Omera b. Hakema da je Ebu-Hurejre <*, smatrao kako 
povracanje ne kvari post. Sbodno ovom hadisu to nije validan dokaz. 
Ovdje se misli na onoga ko ima opravdanje, koji je ubjedenja da mu je 
dozvoljeno da izazove povracanje ill bolesnik koji ima potrebu da izazove 
povracanje, jer izazivanje povracanja obicno nije bezrazlozno. Nije 
pojmljivo da pametan covjek izaziva povracanje bez potrebe. Onaj ko 
izaziva povracanje obicno se na taj nacin lijeci kao da popije neke 
lijekove. Od ovakvog se prima nadoknada posta ili mu se cak to nareduje 
pu slaganju svih. Fekihi se razilaze u pogledu onog ko je imao snosaj u 
danima ramazana, da Ii je na njemu, nakon sto se otkupi, obaveza da 
nadoknadi propusteni dan. Oko toga postoje tri misljenja kod Safije. 

Prvo. Obavezno mu je 
Drugo. Nije mu obavezno. 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Sown, poglavije, Es-saimu jesteki'u 
saim, 2/1026, hadis br. 2380, i Ahmed u Miisnedu, 2/418 u lancu preko Jahje b. 
Junusa... od njega. 



143 



^m 



IbnKujuhi D?fv/iii 



;*> 



Trece. Ako se iskupi oslobadanjem roba ili hranjenjem siromaha 
na njemu je obaveza da nadomiri propusteni post a ako bi se otkupio 
postom nije mu obaveza da nadoknadi propusteni dan. 



144 




tnaha 

kupin 



< PETO PITAN JE > 



DA LI JE ISPRAVAN NAMAZ ONOGA KO KLANJA 
POJEDINACNO IAK0 JE U MOGUCNOSTI KLANJAT1 GA U 

D2EMATU? 



145 








PROPISU NAMAZA U D2EMATU 

Sesta mes'ela. Da li je ispravan namaz onoga koji ga obavi 
pojedinacno, a u mogucnosti je da ga obavi u dzematu? Ova mes'ela se 
temelji na dvije osnove. 

Prva je da li je namaz u dzematu farz ili sunet? Ako bismo rekli da 
je namaz u dzematu farz, onda se postavlja pitanje da li je obavljanje 
namaza u dzematu uslov za njegovu ispravnost ili je namaz ispravan ako 
se ne obavi u dzematu, ali je onaj ko ne otide u dzemat u torn slucaju 
grjesan? Tako da su to dvije mesele. 

DOKAZI ONIH KOJI TVRDE DA JE NAMAZ U D2EMATU OBAVEZA 

Sto se tice prve mes'ele treba reci da su se fekihi razisli po torn 
pitanju. Stav o obaveznosti zastupaju Ata b. Ebi-Rebah, El-Hasan el- 
Basri, Ebu-Amr el-Evzai, Ebu-Sevr, i Imam Ahmed vanjstinom svog 
mezheba. Tog je stava i Safija kako stoji u Muhtesaru od El-Muzenija, gdje 
on doslovice kaze: "A sto se rice dzemata ne postoji olaksica za njegovo 
osravljanje, osim sa opravdanim razlogom." Ibnul-Munzir u knjizi Evsat 
navodi: "To sto se spominje (u hadisu) da slijepci trebaju doci u mesdzid, 
pa makar im kuce bile i daleko od njega, ukazuje da je prisustvovanje 
dzematu farz a ne mendub. Zatim je spomenuo hadis Ibn Ummi-Mektuma 
4fc da je rekao: '"O Allahov Poslanice, izmedu mene i mesd&da su palme 
i drvece, pa da li mogu klanjati u svojoj Unci?' On mu recet 'Da li hijes 
ikametr *Dd> rece. 'Onda mu se odazovi.'" 1 

Ibnul-Munzir kaze: "To sto se spominje strah od munafikluka za 
onoga ko ne prisustvije jaciji i sabahu u dzematu ..." zatim na kraju 
poglavlja kaze: "Vijesti koje se prenose u torn pogledu upuduju na 
obavemost prisustvovanja dzematu za onog ko nema opravdanja. Izmedu 
ostalih na to upucuju i Poslanikove M rijeci Ibn Ummi Mektumu #, a 



Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 3/376, u hadisu Dzabira b. Abdullaha ... od njega Kaze 
Hejsem! u Medzme'i, 2/42, biljezi ga Aimed a njegovi prenosioci su vjerodostojni 
Osnova ovog hadisa je u Sahihu. Biljezi ga Muslim u knjizi MesadSd poglavbe 
Jedzibu itjanul-mesdzidi ala men semia nida', 3/255/653 u iancu preko Abdullaha od 
Jezida od Ebu-Hurejre * kaie; „Dosao je Posianiku * slijep covjek... „ hadis 



147 






^* 



few K/u* a-OftvBJJt 



Jtf^ 



koji je bio slijep, gdje kaze: "Ne nalazim za tebe olaksice," 1 Pa ako nema 
olaksice za slijepca, onda je prece da nema olaksice po torn pitanju za 
zdravog co vjeka. Dalje navodi: "Poslanikov M naum da zapali kuce 
ljudima koji su izostali od namaza je najjasniji dokaz obaveznosti 
dzemata. 2 Ne bi bilo dozvoljeno da Poslanik M nekome prijeti zbog stvari 
koja je mendub a ne farz. Dalje kaze: "To potvrduje hadis od Ebu-Hurejre 
<$. u kojem stoji da je neki covjek izisao iz mesdzida nakon sto je muezin 
proucio ezan, pa je rekao: "Sto se tide ovoga - on je nepokoran Ebul 
Kasimu." 3 

Da covjek ima mogucnost izbora u pogledu dzemata, pa ako hoce 
da mu prisustvuje a ako nece i ne mora, onda ga ne bi bilo dozvoljeno 
okarakterisati kao grjesnika jer nije prisustvovao neceme sto mu je 
obaveza. Ako je Alllah & naredio da se namaz u strahu obavlja u 
dzematu, onda to upucuje na zakljucak da je obavljanje istog u dzematu u 
mirondopskim uslovima jos prece. Vijesti koje se prenose u pogledu 
olaksice izostanka od dzemata, za one koji imaju opravdanje, ukazuju na 
to da je dzemat farz onome ko nema opravdanog razloga. Da su po ovom 
pitanju jednaki onaj koji ima opravdanje i onaj ko ga nema, onda bi 
spominjanje olaksice u torn pogledu za onoga ko ga izostavlja bilo 
bezrazlozno. Obaveznost dzemata potvrduju Poslanikove M rijeci: "Onaj 
ko cuje poziv, pa se ne odazove za njega nema namaza." 






1 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje, Fi tesdidi fi terkis- 
sala, 1/268, hadis br. 552; i Ibn-Madie u knjizi Mesadzid, poglavlje, Tagliz fi tehallufi 
anil-dzema'a, 1/260, hadis br. 792; i Hakim u Mustedrektt, 1/247, i presutio je o njemu, 
u lancu preko Ebu-Razina od Ibn Ummi Maktuma ... od njega. 

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi El~Azan, poglavlje, Vudzub 
salatil-dzema'a, 2/148, hadis br. 644; i Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Fadlu 
salatil-dzema'a, 1/251/651, oba u lancu preko Earedza od Ebu-Hurejre #, ... od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Mesadzid, poglavlje, En-nehju anil-humdzi 
minel-mesdzidi iza ezenel-muezzinu, 1/454/655; i Tirmizi u knjizi Ebvabus-sala, 
poglavlje, Kerahijetul-hurudzi minel-mesdzidi bades-sala, 1/397, hadis br. 204; i Danmi 
u knjizi Es-Sala, poglavlje, Kerahijetul-hurudzi minel-mesdzidi badel-mda', 1/274, 
hadis br. 1205, svi u lancu preko Subeta (Ebu Ahves-Sufjan-Sube) od Ibrahima b. 
Muhadzira od Ebu-Sa'sa'a od Ebu-Hurejre 4-... od njega. 

4 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Savm, poglavlje, Tesdid fi terki 
dzema'a, 1/268, hadis br. 551, i Ibn-Madze u knjizi Mesadzid, poglavlje, Tagliz fi 
tehallufi anil-dzema'a, 1/260, hadis br. 793, i Ibn-Huzejme u svome Sahihu, 5/415, 
hadis br. 2064. i Hakim u Mustedreku, 1/372, hadis br. 893, i Bejheki u Sunenul-kubra, 
3/57, hadis br. 4719, svi u lancu preko Seida b. Dzubejra od Ibn-Abasa ... od njega. 



148 



£* 



W8K 



NAMA7 I ('ROUS MffiOVDti OSTAVLJAt.A 






u 



fl 



Zatim je spomenuo hadis o tome, a zatim je rekao: "Safija kaze da 
je Allah spomenuo ezan sa namazom, pa kaze: 



sji^JI jl j&Sli lij} 



"Kada se pozivate na namaz/ / (El-Maida, 58) 

I kaze Uzviseni: 



"0 vjernici, kada se u petak na molitvu pozove, kupoprodaju 
ostavite i podite da molitvu obavite.' 7 {Dzuma, 9) 

Poslanik fs je ueinio sunetom ucenje ezana za propisane namaze, 
sco upucuje da se svaki propisani namaz treba obaviti u dzematu bilo da se 
radi o mukimu ili musafiru. I nije olaksano njkome ko moze doci u dzemat 
da ga izostavi osim sa opravdanjem. Ako bi neki namaz izostao iza 
dzemata i klanjao ga pojedinacno nije mu obaveza da ga ponovi bez obzira 
da li ga je klanjao prije i poslije imama, osim ako je u pitanju dzuma. Pa 
ako bi covjek klanjao podne petkom prije imama obaveza mu je klanjati i 
dzumu jer je dolazak na dzumu fan." Ovo je sve govor Ibnul-Munzira. 
Hanefh'e i malikije smatraju da je klanjanje u dzematu potvrdeni sunnet. 
Medutim, oni smatraju grjesnim onoga ko ostavlja potvrdene sunnete ali 
namaz u torn slucaju ipak smatraju ispravnim. Tako da je razilazenje 
izmedu njih i onih koji smatraju da je klanjanje u dzematu vadzib 
formalno, a treba reel da su neki i od njih misljenja kako je namaz u 
dzematu vadzib. 

Oni, takoder, kao dokaz navode rijeci Uzvisenog: 

ijlil lip y^AL\ fyjjJdj i£L ^ ai/d, jUiJi sji^aJT ^i j^Sti j^j ^ iSjj 
i *- 1 - i • , i - , 

"Kada ti budes medu njhna i kad odlucis da zajedno sa njima obavis 
molitvu,, neka jedni s tobom molitvu obavljaju i neka svoje oruzje 
uzmu; i dok budete obavljali molitvu,, neka di-ugi budu iza vas, a 
onda neka dodu oni koji jos nisu obaviti molitvu pa neka i oni obave 
molitvu s tobom/' (En-Nisa, 102) 

Oni iz ovoga ajeta izvlace dokaze na sljedeci nacin: 



149 



*»g& 



Ibm Kuiim n ll/r\?iJir 









Prvo. Naredba Uzvisenog da obave namaz u dzematu a zatim je 
istu naredbu ponovio u pogledu druge skupine gdje kaze: 



4-fljU=> 






''A onda neka dodu oni koji joi nisu obavili molitvu pa neka i oni 

obave molitvu s tobom." (En-Nisa, 102) 

Ova je dokaz da je dzemat farz za svakog pojedinca jer UzviSeni 
nije oslobodio drugu skupinu obaveze dzemata time sto ga je obavila prva 
skupina. Da je samo dzemat sunet a ne farz onda bi najveci i najpreci 
razlog za izostavljanje dzemata bilo vrijeme straha. A da je dzemat farz- 
kifaje onda bi sa druge skupine spala obaveza time sto ga je obavila prva 
skupina. Tako da ajet sa tri aspekta upucuje na obavezu dzemata: Time 
sto ga je naredio prvi put, zatim drugi put, i sto nije olaksao i dozvolio 
ostavljanje istog cak ni u slucaju straha. 

Drugi dokaz. Rijeci Uzvisenog: 

-Afcp ^4 %*£■ m bj^ & *j3 jj o>^3 ac & is£ r >; 

''Na Dan kada se otkrije Potkoljenica i kada budu pozvani da licem 
na tie padnu pa ne budu moglv oborenih pogleda i sasvim ponizeni 
bit 6e nevjernicv - a bili su pozivani da licem na tie padaju dok su 
zivi i zdravi bili." (H-Kalem, 42-43) 

Plemeniti ajet upucuje da ce Uzviseni Allah kazniti na Sudnjem 
danu neklanjace tako sto ce im onemoguciti da Mu ucine sedzdu, zato Sto 
su na Dunjaluku bili pozivani da Mu cine sedzdu pa su odbili da se 
odazovu pozivacu. Odazivanje pozivatu u stvari predstavlja odlazak u 
mesdzid radi namaza, a ne njegovo obavijanje u kudi pojedinacno. Ovako 
je Poslanik $ protumacio odazivanje. Biljezi Muslim u svome Sahihu od 
Ebu-Hurejre # da je rekao: "Poslaniku je dosao slijepac pa mu rece: '0 
Allahov Poslanice, ja nemam vodica koji bi me doveo u mesdzid", pa je 
pttao Poslanika da mu olaksa. Nakon sto se okrenuo on ga pozva pa mu 
rece: 'Da li cujes poziv za namaz?' Rece: "Da" Odazovi se onda, rece." 1 



' Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Jedzibu itjanul- 
mesdzid ala men semi'a nida', 1/255/653, u lancu preko Jezida od Esamma od Ebu- 



Hurejre ... od njega. 



150 



*&t 



NMUZ I PHOHS NJFGOVOG OSTAVUAfA 



i&u 



Posfanik M nije ucinio validnim da njegov odziv bude u njegovoj 
kuci kada zacuje ezan sto upucuje da odziv koji mu je nareden, u stvari, 
predstavlja odlazak u mesdzid kako bi obavio namaz u dzematu. Na to 
upucuje i hadis Ibn Ummi-Mektuma *^ kada je rekao: '"O Allahov 
Poslanice, u Medini ima mnogo zivotinja koje uznemiravaju 1 i zvijeri.' 
Poslanik Mrece: 'Da li cujes (rijeci) 'dodi na namaz, dodi na spas?' Rece: 
'Da.' Onda se odazovi, (or. hajhela) rece." 

Biljezi ga Ebu-Davud i imam Ahmed. 2 Ar. izraz hajhela je ismu 
fi'al u imperativu a njegovo znacenje je otici ili odazvati se, sto jasno 
upucuje da odaziv na ovu naredbu predstavlja prisustvovanje dzematu. 
Onaj ko izostane od dzemata nije se odazvao pozivu. Mnogi od selefa su u 
pogledu rijeci Uzvisenog: "A bili su pozivani da Ikem na tie padaju dok 
su zivi i zdravi bill", reklo: "To se donosi na rijeci muezina 'pozurite na 
namaz, pozurite na spas.'" Ovaj dokaz se temelji na dvije osnove. Prva je 
da je ovaj odziv vadzib, a druga je da se taj vadzib realizuje klanjanjem 
namaza u dzematu. Tako su to razumjeli najuceniji ljudi umrneta i 
najupuceniji u fikh a to su ashabi, radijellahu anhum. Ibnul-Munzir u 
knjizi Evsat kaze: "Prenijeli smo od Ibn-Mes'uda i Ebu-Musa'a da su rekli: 
'Ko cuje ezan a ne odazove se, njegov namaz ne prelazi njegovu glavu osim ako 
imaopravdanje."' 3 

Prenosi se od Alije 4ft da je rekao: "Ko cuje poziv (ezan) a ne 
odazove mu se njegov namaz ne prelazi njegovu glavu, osim ako za to ima uzr 
(opravdanje)." 4 Prenosi se od Aise da je rekla: "Onaj ko cuje poziv a ne 
odazove mu se nije postigao nikakvo dobro." 5 Prenosi se od Ebu-Hurejre * 
da je on rekao: "Da se covjeku u$i napune rastopljenim olovom bolje mu je 



1 Poput akrepa i zmija. Pogledaj Avnul-Ma'bud. 1/527. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje, Tesdid fi terki 
dzema'a, 1/268-269, hadis br. 553; i En-Nesai u knjizi Imame, poglavlje, poglavlje, 
Muhafezatu ala slavatin min hajsu junada, 2/445, hadis br. 850; i Hakim u Mustedreku, , 
1/246, u badisu Ibn Ummi Mektuma... od njega. 

\ Biljezi ga Ibn Ebi Sejbe u svome Musmmefu, 1/303, hadis br. 3463, u hadisu Ebu- 
Muse... od njega. Hadis br. 3468 u hadisu Ibn-Mes'uda... od njega. 

J Biljezi ga Ibn Ebi-Sejbe u svome Mmanefu 1/303, hadis br. 3470, u lancu preko 
Mensura od Hasana od Alije., . od njega, 

5 Biljezi ga Ibn Ebu-Sejbe u svome Musaimefit 1/303, hadis br. 2466, u lancu preko 
Adija b. Sabita od Aise... od njega. 



151 



4sfiM 



Ib-m Kajjim ri [towns 



3t£* 



nego da cuje ezan a da mu se ne odazove." 1 Ovo i drugo upucuje na to da se 
odziv ogleda u prisustvovanju dzematu a ko se ne odazove na poziv 
postaje grjesnik. 

Treci dokaz. Rijeci Uzvisenog: 



'&0\ g i_^jTj ijfjT ijSiij jjfcjT i>I#jj 



"Molitvu obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji molitvu- 

ruku' obavljaju i vi obavljajte!" (El-Bekara, 43) 

Nacin na koji ajet dokazuje obaveznost dzemata je to da UzviSeni 
u ovom ajetu nareduje da se cini ruku', a to predstavija namaz, tako se 
izrazio jer je ruku' jedan od ruknova i vadziba namaza. Kao sto ga je 
(namaz) Allah & nazvao Kur'anom, sedzdom i tesbihom. To Sto je rekao 
"i zajedno sa onima koji molitvu obavljaju i vi obavljajte!" ima svoje 
znacenje, a to je da se namaz obavlja u dzematu sa ostalim klanjacima. 
Rjecica "mea"- "sa" upucuje na to. Ako je ova naredba potvrdena 
mukajedom (ogranicenim) opisom to onda znaci da se ta naredba ne 
moze ispostovati osim ako se namaz obavi na taj nacin i u takvom obliku 

(tj. u dzematu). Ako se kaze: "Ovo misljenje slabi ajet koji je objavljen u 

pogledu Merjeme: 

"O Merjema, budi poslusna svome Gospodaru i licem na tie padaj i 
sa onima koji molitvu obavljaju i ti obavljaj!" (AH Imran, 43) 

a zna se da odlazak u dzemat nije obavezan zeni, odgovorit cemo: 

'Ajet ne upucuje da je to obavezno svakoj zeni vec je to posebna naredba 

za posebnu zenu, za razliku od Njegovih rijeci: 



'^/Ji £ \^f 3 \f£\ i>o 5ji^jT Ij^jg 



"Molitvu obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji molitvu 
obavljaju i vi obavljajte!" (El-Bekara, 43) 



1 Biljezi ga Ibn Ebi-Sejbe u svome Musatmefu 1/303, hadis br. 3465, u lancu preko 
Abdurrahmana b. Husajna od Ibn-Nedziha el-Mekkija od Ebu-Hurejre... od njega, 1 
biljezi ga Ibn-Hazm u Muhaili, 4/195, u hadisu od Ebu-Hurejre ... od njega. 



152 



4aW i 



NAMAZ I PROMS NJE&OVDD OSTAVLMtA 



*$<* 



tig: 



Prvi ajet se posebno odnosi na Merjemu jer se njena majka 
zavjetovala da ce se posvetiti Allahu iS§ i ibadetu Njemu, te da ce boraviri 
u mesdzidu, tako da ga nije napustala. Na osnovu toga joj je naredeno da 
se moli zajedno sa onima koji borave u njemu. Posto ju je Allah M ocistio 
i odabrao izmedu svih drugih zena na svijetu naredio joj je pokornost 
Njemu sa stvari kojom se ona u torn pogledu razlikuje od ostalih zena. U 
torn kontekstu On kaze: 

"I kada meleki rekose: "O Merjema, tebe je Allah odabrao i cistom 
stvorio, i boljom od svih zena na svijetu ucmio. O Merjema,, budi 
posluina svome Gospodaru i [icem na tie padaj i sa onima koji 
molitvu obavljaju i ti obavljaj!" (Ali Imran, 42-43) 

Pa ako bi neko rekao: "To Sto im je naredeno da obavljaju namaz 
sa onima koji ga obavljaju (kako stoji u ajetu) ne upucuje na obavezu 
cinjenja molitve istovremeno kada i oni to obavljaju vec to moze znaciti 
da rade ono sto i oni rade, kao sto stoji u Njegovim rijecima: 

<^$+£j\ g iji/j 'Mil \jz\ \ji\z ^fiijf tjjs 

"O vjernicb bojte se Allaha i budite s onima koji su iskrenif" (Et- 
Tevba, 119). 

Ar. Meijje (zajednistvo) podrazumijeva medusobno ucestvovanje u 
radnji ali ne obavezuje na zajednicko ucesce. Odgovorit cemo: "Sustina 
meijjeta (zajednistva) je medusobno druzenje u onom sto je prije njega i 
poslije njega. Ovo medusobno druzenje oznacava dodatak znacenju u 
odnosu na zajednicko ucestvovanje a pogotovo kada se radi o namazu. 
Kako god da se kaze klanja u dzematu ill klanjano u dzematu h tog se ne 
moze razumjeti nista drugo osim okupljanje radi namaza. 

Cetvrti dokaz. Prenosi se u dva sahiha od Ebu-Hurejre 4b da je 
Poslanik H rekao: "Razmisljaa sam da naredim da se sakupe drva, a 
zatim da naredim da se prouci ezan za namaz, a zatim da naredim 
nekome da predvodi Ijude, a zatim da otidem do nekih Ijudi i da nad 
njima zapalim kuce. Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja dusa, kada bi 



153 



*#« 



Ibs Kajjim [i Dmnnr 



#ft* 



neko od njih znao da ce na6i mesnatu host Hi dvije lijepe potkoljenice 
prisustvovao bi jaciji." 

Prenosi se od Ebu-Hurejre da je Poslanik £ rekao: "NajteB namaz 
munaficima je jacija i sabah, A kada bi znali sta je u njima dosli bi pa 
makar i puzajuci. Razmisljao sam da naredim da se prouci ikamet za 
namaz, zatim da naredim nekome da klanja ljudima, a zatim da otidem 
sa ljudima, koji bi nosili naramke drva, do kuca onih koji ne dolaze w 
namaz pa da nad njima zapalim kuce." 

Ovaj hadis je muttefekun alejhi, a lafz hadisa je Muslimov. A kod 
imama Ahmeda se, takoder, od njega biljezi u sljedecem obliku: "Da nije 
zena i djece u kucama naredio bih da se prouci ikamet za jaciju pa bih 
naredio mladicima da zapale te kuce vatrom." 

DOKAZI ONIM KOJI POBIJAJU OBAVEZU KLANJANJA U DZEMATU 

Oni kazu da pomenuta predaja ne upucuje na obavezu namaza u 
dzematu i to iz sljedecih razloga: 

Prvo. Ova prijetnja je prenesena povodom onih koji izostaju sa 
dzume-namaza, a dokaz tome je ono sto biljezi Muslim u svome Sahihu od 
Abdullaha b. Mes'uda * da je Poslanik $ tekao za ljude koji izostaju sa 
dzume: "Razmisljao sam da naredim nekome da klanja ljudima a zatim 
da *apalim kuce onih koji izostaju sa dzume." 

Drugo. Ovo je bilo dozvoljeno posto su bile dozvoljene novcane 
kazne. Zatim je derogirano posto su derogirane novcane kazne. 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Dzemaatu vel-imame, poglavlje, Vudzubu 
salatil-dzemaa, 1/231, hadis br. 618, u lancu preko Malika od b. Zijada od Earedza od 
Ebu-Hurejre ... od njega. 

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Husumat, poglavlje, Ihradzu 
ehlil-measi minel-bujut, 5/189, hadis br. 2420; i Muslim u knjizi Mesadiid, poglavlje, 
Fadlu saiatil-dzemaa, 1/252/651; i Ebu-Davud u knjizi EsSala, poglavlje, TeSdid fi 
terki dzemaa, 1/266, hadis br. 548, u lancu preko Ebu-Muavije od Eamesa od Ebu- 
Saliha od Ebu-Hurejre ... od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 2/367, hadis br. 8782, u lancu preko 
Ebu-Masera od Ebu-Seida el-Makberija od Ebu-Hurejre ... od njega. Hejsemi u 
Medzme'i, kaze da ga biljezi Ahmed a da je Ebu-Masera daif. 

4 Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Fadlu salaul dzema'a, 1/452/652, u 
lancu preko Ishaka od Ebu-Ahvesa od Abdullaha ... od njega. 



154 




— 1 



NAM/ I PROPIS NJFdQVOG OSTAY1 JAf.l 



W& 



pa 

za 

em 

na 

&d 
li/e 
iih 



Llbll 

! od 



r " 

,bu- 



Trece. Poslanik ^ je to namjeravao ali nije i uradia. Da mu je 
paljevina bila dozvoljena u pomenutom slucaju to bi znacilo da je namaz u 
dzematu obavezan. Kazna ne moze bid jednaka za obe strane. Hi je 
obavezna ili je zabranjena, pa poito to nije uradio to dokazuje da mu to 
nije bilo dozvoljeno. jo§ kazu da hadis upucuje na neobaveznost dzemata 
jer je i on (Poslanik ^) pomisljao da napusti dzemat (kako bi otisao da im 
zapali kuce). Da je dzemat vadzib ne bi pomisljao da ga napusti. Takoder, 
kazu: "To sto je Poslanik ^ pomisljao da im spali kuce je zbog njihova 
nifaka (Iicenu'erstva) a ne zbog izostavljanja namaza u dzematu." 

ODGOVOR ONIH KOJI D2EMAT SMATR4JU OBAVEZOM 

Ono sto ste spomenuli ne narusava znacenje hadisa. Sto se tice 
vaseg prigovora da se prijetnja odnosi na ostavljanje dzume kazemo da se 
odnosi i na ostavljaca dzume i na ostavljaca dzemata. Hadis Ebu-Hurejte 
4h nedvosmisleno upucuje na ostavljaca dzemata, sto se jasno vidi na 
njegovom pocetku i zavrsetku. A hadis Ibn-Mesuda ^ jasno upucuje da 
se to odnosi i na ostavljaca dzume tako da hadisi nisu kontradiktorni i 
jedan dtugog ne riegiraju. 

A Sto se tide vaseg odgovora o derogiranju to je veoma telko 
dokazari. Postavlja se pitanje gdje su sartovi ispravnosti derogiranja od 
postojanja suprostavljanja i raspoznavanja onog koji je prije a koji (hadis) 
kasnije prenesen? Niko od vas, kao i niko na Zemlji, ne bi to mogao 
dokazari na osnovu same tvrdnje. Mnogi se ljudi pozivaju na derogiranje 
ili na idzma' i tako ruse mnoge potvrdene sunnete od Ailahova Poslanika 
%, To nije sitnica. Ne moze se ostaviti vjerodostojan sunnet Bozijeg 
Poslanika ^ pozivajuci se na idzma' ili derogaciju osim ako postoji 
detogirajuci dokaz, tacan i nedvosmislen, koji je zadnji objavljen a koji su 
prenijeli i zapamtili pouzdani imami. Nemoguie je da ummet izgubi 
derogirajuci dokaz koji bi se morao zapamtiti i sacuvati a da sacuva 
derogirani dokaz po kojem ako se radi neki posao biva nevalidan, Mnogo 
je ljudi od onih koji druge slijepo slijede (mukallidin) koji su pristrasni, a 
koji kada vide da se neki hadis suprostavlja njihovom mezhebu pocnu ga 
tumaciti u nekom prenesenom znacenju, suprotno onome na Ita upucuje 
svojom vanjstinom i to na bilo koji nacin. Ako im se dode sa dokazom 
koji ce ih ipak pobiti onda se pozivaju na idzma' koji se suprostavlja torn 
hadisu. Ako vide da to neslaganje ne moze pobiti ni idzma' onda se 



155 



neek 



lEVS: KUIW fl D?fV7IJJ( 



■ }*& 



pozivaju na derogiranje tvrdeci da je hadis derogiran. Ovo nije staza 
kojom su hodili imami islama, naprotiv veliki imami su postupali suprotno 
ovom principu. Oni nisu pobijali jasan i tacan sunnet, kada naidu na 
njega, tako sto bi ga protumacili u prenesenorn znacenju niti bi ga pobijali 
pozivanjem na idzma' i derogaciju. Ahmed i Safija su se najvise od svih 
ljudi tome protivili. 

To sto Poslanik gg nije popalio kuce ljudi koji izostaju iz dzemata 
je iz razloga sto se u kucama nalaze zene i djeca, kojima dzemat u sustini 
nije obaveza. Da im je zapalio kuce onda bi kazna obuhvatila onoga nad 
kirn nije obavezna a to nije dozvoljeno. Kao sto je slucaj sa trudnom 
bludnicom nad kojom je obaveza izvrsiti kaznu. Medutim, kazna se nece 
izvrsiti sve dok se ne porodi kako ista ne bi obuhvatila dijete u stomaku. 
Poslanik M ne bi pomisljao da uradi nesto sto nikako nije dozvoljeno. 1 
Neki ucenjaci su na ovo odgovorili drugacije. Kazu ljudi su se vise bojali 
Poslanika $£ od toga da cuju ovaj njegov govor a da i dalje nastave 
izostajati iza dzemata. A sto se ti£e vasih rijeci da hadis upucuje na 
neobaveznost dzemata, tako sto je Poslanik m razmisljao da napusti 
dzemat kako bi otisao i popalio pomenute kuce, kazemo da su to rijeci na 
koje se ne treba obazirati. Nemoguce je da Poslanik % razmisljao da nad 
skupinom muslimana izvrsi kaznu spaljivanja kuca nad njima zbog 
izostavljanja sunneta koji im Allah & i Njegov Poslanik M nisu ucinili 
obaveznim. Poslanik ^ nije obavjestio da bi on klanjao sam vec bi klanjao 
u dzematu sa svojim pomagacima koji bi sa njim isli do tih kuca. Pa ako 
bismo i rekli da bi ga klanjao samostalno onda mozemo reci da se radilo o 
dva vadziba, Naime, u pitanju je bilo izvrsenje vadziba dzemata i vadziba 
izvrsenja kazne nad pomenutim grjeSnicima kao i borba protiv njih. Taku 
da bi u torn slucaju ostavio manji zbog veceg vadziba kao sto je slucaj kod 
namaza u strahu, A sto se tice vasih rijeci da je Poslanik $ htio da ih 
kazni zbog njihova nifaka a ne zbog izostajanja od dzemata to za sobom 
povlaci dvije zabranjene stvari: 

Prvo. Ponistavanje onoga sto je Poslanik mislio i zasto je vezao 
propis kada je u pitanju izostanak iz dzemata. 



1 Rekoh: „Vec smo spomenuli da je hadis daif i nije dozvoljeno uzimat daif hadise kao 
dokaz u pogledu propisa, a Allah najbolje zna. 



56 



m 






NAM« I RROPIS NJKOVOG OSIWUAtA 



Drugo. Uzimanje u obzir onoga sto je on ponistio, naime on nije 
kaznjavao munaftke zbog njihova licemjerstva vec je primao od njih ono 
sto su vanjstinom pokazivali, a tajne njihova srca je prepustao Allahu & 

Peti dokaz. Ono sto biljezi Muslim u svome Sahihu da je 
Poslaniku M dosao slijepac i rekao: "'O Allahov Poslanice, ja nemam 
vodica koji bi me vodio do mesdzida', pa je pitao Poslanika da li za 
njega ima olaksice, pa mu je Poslanik 0olaksao. Nakon sto se okrenuo 
Poslanik 0ga pozva: 'Da li cujes poziv?', 'Da', rece. 'Onda se odazovi', 
uzvrati Poslanik 0." 1 Ovaj covjek je bio Ibn Ummi-Mektum. Razisli su se 
oko njegova imena. Receno je da se on zove Abdullah ili Amr. U 
Musnedu imama Ahmeda i Sunenu Ebu-Davuda od Amra b. Mektuma se 
prenosi da je rekao: u Rekao sam: 'O Allahov Poslanice, ja sum slijep a 
kuca mi je udaljena, imam vodica koji se ne moze prilagoditi meni. Da li 
za mene mozes naci olaksicu pa da klanjam u svojoj kuciV Rece: 'Da li 
hqesezanV Odgovori: 'Da.' Rece: 'Ne mogu ti olaksati.'" 2 

FUSPRAVA OKO POIMANJA PREDAJE 

Oni koji tvrde da dzemat nije obaveza kazu: "Ovo je emr 
(naredba) koja se odnosi na mustehab, a ne na vadzib (obaveznost) . Tj. 
rijeci: "Ne mogu ti olaksati." Odnosno po njima Poslanik % je htio reci: 
"Ne mogu ti naci olaksicu ili zamjenu kojom bi nadoknadio vrijednost 
dfemata." Takoder, kazu: "Ova predaja je derogirana." 

Oni koji zastupaju misljenje o obaveznosti dzemata kazu: "Opsta 
naredba upucuje na obavezu, a posebno ako se zna da je Zakonodavac 
jasno izrekao da nema u torn pogledu olaksice za covjeka koji je slijep i 
kome je kuca udaljena od mesdzida kojeg njegov vodic ne moze doves ti. 
Da Allahov rob ima pravo izbora izmedu da klanja u svojoj kuci sam i 
izmedu namaza u dzematu onda bi najpreci covjek na pravo takvog izbora 
bio ovaj slijepac. 

Ebu-Bekr b, El-Munzir je rekao: "To sto se spominje da slijepci 
trebaju prisustvovati dzematu pa makar im kuce bile udaljene od dzamija 
ukazuje na cinjenicu da je namaz u dzematu farz a ne mendub. Ako je Ibn 



1 Tahridz ovog hadisa je preJhodio. 

2 Taliridz ovog hadisa je prethodio. 



157 







*sSH 



la\Ku)MriD2iwuJ[ 



%&* 



Ummi-Maktumu * receno da za njega nema olaksice onda je prece to 
reci za onoga ko vidi." 

Sesti dokaz. Ono sto biljezi Ebu-Davud, Ebu-Hatim i Ibn-Hibban 
u svom Sahilw od Ibn-Abbasa & da je Posianik M rekao: "Ko cuje poziv 
(em) nesmije dozvoliti da se ne odazove osim u slucaju uzra (opravdanog 
razhga). Pa su upitali a koji je to uzr? Rece: 'Strah Hi bolest, od njega se 
nece primiti natnaz koji klanja (pojedinacno) ."" 

Oni koji negiraju obavezu dzemata prigovaraju da ovaj hadis ima 
dva nedostatka. Kazu da je to rivajet Magra'a Abdija, a on je po njima 
daif Drugo: ovo je poznato kao mevkuf predaja od Ibn-Abasa *. Oni koji 
zastupaju suprotan stav kazu: "Kasim b. Esbeg u svojoj knjizi je rekao: 
"Pricao nam je Ismail b. Ishak el-Kadi, pricao nam je Sulejman b. Harb, 
pricao nam je Su'be od Hubejba b. Sabit od Seida b. Dzubejra od Ibn- 
Abbasa & da je Poslanik $ rekao: "Onaj ko cuje poziv pa se ne odazove 
za njega nema namaza osim u slucaju uzra (opravdanja) ." Ovaj sened ti 
je dovoljan sto se rice vjerodostojnosti Biljezi ga Ibnul-Munzir rijeeima: 
"Pricao nam je Alij b. Abdulaziz, pricao nam je Amr b. Avf, pricao nam je 
Husejm od Su'beta od Adija b. Sabita od Seida b. Dzubejra od Ibn- 
Abbasa & merfu' predajom." 3 Sto se rice Magra'a Abdija od njega prenosi 
Ishak Sebi'i. Ako bismo predpostaviti da merfu' predaja preko njega raje 
tacna onda nema sumnje da je lanac preko Ibn-Abbasa * tacan. To je 
govor asbaba kojem se nije suprostavio drugi ashab. 

Sedmi dokaz. Biljezi Muslim u svom Sahihu od Abdullaha b. 
Mes'uda * da je rekao: "Koga raduje da sutra susretne Allaha M kao 
mushman neka euva we namaze onde odakle se pozove na njih. Oni su zaista 
od sunneta upute (sunenul-huda) . Allah je propisao vasem Poslamku + 
sunnete upute pa ako biste klanjali u vasim ku6ama, kao ko to klanja u svojoj 
kuci onaj koji je izostao (w diemata), onda biste napustili sunnet vakg 
Poskmika M a ako napustite sunnet vaseg foslanika M zalutat cete. Nema 
nijednog Sovjeka koji se fijepo abdesti sa namjerom da otide u mesaW od ovih 



• Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavhe , Tesdid ti terki 
dzema'a 1P18 hadis br. 551; i Hakim u Mustedreku, 1/373, hadis br. 896; i Bejheki n 
Sunenus-sugra, 1/304, hadis br. 511, iu Sunenul-kubra, 3/75, hadis br. 4826 svi u lane, 
preko Magrae Sedija od Adna b. Sabita od Seida b. Dzubejra od Ibn-Abasa +..od njega. 

2 Pogledaj prethodno. 

3 Pogledaj prethodno. 



158 






MU-tf l PROPIS WEGOVOG OSTAVUAtA 



fr& 



mesdzida adamu Allah Mnece za svaki korak, koji napravi, upisati po jedno 
dohro djeh i xbog njega mu povecati deredzu (stepen), a pobrisati mu zbog 
njega jedno lose dielo.Vidjeli smo da od njega (dzemata) ne izostaje niko osim 
mmafika, ciji je munafiklak bio poznat. Desavalo se da dovedu (boksnog) 
covjeka izmedu dvojice Ijudi kako bi stao u saf." 1 U drugoj predaji kaze; 
"Poslanik Mnas je poducio sunnetima upute. Od sunneta upute je namaz u 
diamiji u kojoj se uei ezan." 1 Kao dokaz iz ove predaje se uzima to sto je 
izostajanje iza dzemata okarakterisano kao znak munafikluka onih cije je 
licemjerstvo oplte poznato. A osobina nifaka se ne stice ostavljanjem 
menduba Hi mekruh stvari. Onaj ko prouci znakove nifaka u sunnetu 
vidjet ee da se oni sticu ostavljanjem farzova ili cinjenjem harama. Ovo 
macenje je potvrdio rijecima: "Koga raduje da sutra susretne Allaha M kao 
musliman neka cuva ove iwmaze ondje odakle se pozove na njih," Klanjaca 
koji je izostao iza dzemata i klanjao ga (namaz) u svojoj kuci je nazvao 
ostavljacem sunneta, koji je bio put i praksa Allahova Poslanika M, a koji 
je propisao svom ummetu kao dio Serijata. Ovde se ne misli na sunnet 
koji ako covjek hoce moze ga uraditi a ako hoce moze ga ostaviti, cije 
ostavljanje ne vodi u licemjerstvo ili da ne predstavlja znak Iicemjerstva 
kao sto je to slucaj npr. sa duha-namazom, ili nocnim-namazom, ili kao 
sto je post ponedjeljkom i cetvrtkom. Naprotiv, misli se na sunnet koji je 
sa stanovista propisa vadzib, 

Osmi dokaz. Biljezi Muslim u svom Sahihu od Ebu-Seida el- 
Hudrija 4* da je Poslanik ft rekao: "Ako se (sastanu) trojka neka ih u 
namazu jedan predvodi, a najuceniji je najpreei da im bude imam." 3 



Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Salatul-dzemaati min 
suneml-huda, 1/257/654, u lancu preko Ebu-Umejsa od Alije b. Akmera od Ebu-Ahvesa 
od Abdullaha b. Mes'uda ... od njega. I Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-sala 
poglavlje, Tesdid fi terki diema'a, 1/267, hadis br. 550, oba preko Muhalle b Akmera 
od bbu-Ahvesa od Ibn-Mes'uda. .. od njega. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Salatul-dzemaati min 
sunems-sala, 1/453, hadis br. 654, u lancu preko preko Alije b. Akmera od njega i 
Ahmed u Musnedu, 1/382, hadis br. 3623, u lancu preko Ibrahima b. Muslima... od 
njega, i Ibn-Madze u knjizi Mesadzid, poglavlje, Mesju ilas-sala, 1/255, hadis br. 777 
oba u lancu preko Ibrahima... od njega, i Ebu-Davud et-Tajalisi u svom Musnedu, 1/40 
hachs br. 313, oba u lancu preko Alije b. Akmera od Ebu-Ahvesa od Ibn-Mes'uda od 
njega. 

5 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje. Men ehakku bif- 
raame, 1/464/672; i En-Nesai u knjizi Imame, poglavlje, Idztima'ul-kavmi fi mevdi'i 
heme filn seva', 1/528, hadis br. 781; i Darimi u knjizi Es-sala, poglavlje. Men ehakku 



159 






*flS* 



lB\K.vi.)i«u-nm7inr 






U hadisu je prenesena naredba da klanjaju u dzematu, a naredba 
se odnosi na obaveznost. 

Deveti dokaz. Njegova M naredba onome ko klanja sam iza safa 
da ponovi namaz. Prenosi se od Vabisa b. Mabeda da je Poslanik M vidio 
covjeka kako klanja sam iza safa pa mu je naredio da ponovi namaz." 
Hadis biljezi imam Ahmed, autori Sunena, Ebu-Hatim, Ibn-Hibban u 
svom Sahihu a Tirmizi kaze da je hadis hasen. 1 Prenosi se od Alija to 
Sejbana da je rekao: "Iz&i smo dok nismo doSli do Poslanika M * zatim 
smo mu Mi prisegu i klanjali iza njega. Zatim smo iza njega klanjali 
drugi namaz. Kada je zavrsio namaz vidio je covjeka iza safa kako klanja 
sam. Onda je stao kod njega dok nije zavrsio te mu rece: 'Ponovi svoj 
namaz, nana namaza za onoga ko klanja iza safa.'" 

Biljezi ga imam Ahmed i Ibn-Hiban. U drugom rivajetu kod 
Ahmeda stoji: "Klanjoo sam iza Poslanika pa je vidio covjeka kako 
pojedinacno klanja iza safa pa je stao kod njega dok nije zavrsio te mu 
rece: 'Ponovi svoj namaz, nema namaza za pojedinca iza safa,"' 

Ibnul-Munzir kaze: "Ovaj hadis su potvrdili Ahmed i Ishak. It 
njega se moze izvuci dokaz da je Poslanik * ponistio namaz covjeka koji 
je klanjao pojedinacno mimo safa a nalazio sa u krugu dzemata, te mu je 
naredio da ponovi namaz iako se on izdvojio samo u pogtedu mjesta. A 
sto se tice pojedinacnog klanjanja, u pogledu i mjesta i dzemata, onda je 
to prece da bade ponisteno. Da je bio vazeci namaz pojedinca ne to 
Poslanik ft ponistio namaz onog covjeka i naredio mu da ga ponovi. 



bil-imame, 1/318, , hadis br. 1254; i Ahmed u Musnedu, 3/24; i Ibn-Huzejme u svome 
Sahihu, 2/94, hadis br. 1508, u lancu preko Subeta od njega. 

' Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje, Er-redzulu jusalli 
vahdehu halfe saffi. 1/316, hadis br. 682; i Tirmizi u knjizi Es-Sala, poglavlje, Ma dzae 
fis-salati halfe saffi vahdehu, 1/448, hadis br. 231; i Ibn-Huzejme u svome Sahihu, 
5&S76 hadis br 2196; i Ahmed u Musnedu, 4/228, i IbnMadze u knjizi Imame, 
noslavije Salaturedzuli halfe saffi vahdehz, 1/321, hadis br. 1004; i Darimi u knj,z, K* 
safa, poglavlje, Salatu redzuli halfe saffi vahdehu, 1/333, hadis br. 1285, u lancu preko 
Vabise b. Mabeda... od njega. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Ibn-Madze u knjizi Es-Sala, poglavlje Salaturredzuli halfe 
saffi vahdehu, 1/320, hadis br. 1003; i Ibn-Huzejme u svome Sahihu, 5/579, hadis br 
"O?- i Ibn-Huzejme u svom Sahihu, 3/30, hadis br. 1569; i Ahmed u Musnedu, 2314 
svi u'lancu preko Abdurrahman b. Alije b. Sejbana od njegova oca od njegova djeda... 
od njega, 

3 Pogledaj prethodno. 



160 



1 



iba 



safa 



preko 






NAMA7 I PfiOPK NJfGOVOG OSHVLHtA 



K&J 



Oni koji negiraju obavezu dzemata kazu: "Ne mozete se pozivati 
na ovaj hadis sve dok ne dokazete neispravnost namaz pojedinea koji se 
izdvojto iza safa. To je saz (slabo) misljenje jer se suprostavlja vecini 
ucenjaka. Konsenzus svih ljudi dokazuje da je namaz zene koja klanja 
sama iza safa ispravan. Poslanik $ je sam klanjao iza Dzibrila, Prenosi 
Uzabir b. Abdullah 4, da je Poslaniku M doiao Dzibril m kako bi ga 
poducio namaskim vremenima, pa je Dzibril presao napred a iza njega je 
bio Poslanik « a i 2 a njega je bio ostali svijet. Pa je klanjao podne nakon 
sto je sunce presto zeval. I dosao mu je dok je sjenka bila njegove velicine 
pa je isto uradio. Dzibril je presao napred iza njega je bio Poslanik % a iza 
njega svijet." Biljezi ga En-Nesaija. 2 Tako da je Poslanik * klanjao sam 
iza Dzibrila kao muktedija. Dalje oni kazu: "Ebu-Bekr 4 je zanijetio 
samostalno iza safa, zatim se kretao (u namazu) dok se nije uklju&o u saf. 
Poslanik M mu torn prilikom nije naredio da ponovi namaz." 3 Takoder, 
kazu: "Ibn-Abas * je zanijetio namaz i stao sa njegove lijeve strane pa ga 
je kruzeei okrenuo i doveo sa njegove desne strane. 4 Poslanik « mu nije 
naredio da ponovi namaz vec je njegov ulazak u namaz samostalno ucinio 
ispravnim. Ovo se odnosi na nafilu, a u hadisu koji prenosi radi se o fami 
a spominje se da je stao sa njegove lijeve strane pa ga je uzeo za ruku i 
kruzeci sa njim postavio ga na svoju desnu stranu. 5 



12™ A a irT 1U U Ne ! h ' l - e :' ! r<°<\ Sevka ™Ja 4/63, gdje se nalazi odgovor kao i stay 
nnara Ahmeda ovo, mes'eh, tj. da je neispravan, a prenosi se da je ruku' iza safa 
dozvoljen, pretbodni lzvor. 

L^bVsn^R^'? S c En - N ; r' u NW Mevakit - EfflMh Vaktnl-asri, 1/374, 

to 121 \ } A I" fT Ul '^l 1/368 ' hadiS br 15 " ; ' Taberani u **««* 
TT a 1 l br 378 ' ' U ***&*&*&&, 2/192, hadis br. 1689 svi preko 

Burda od Ataa b. Ebi-Rebaha od Dzabira b. Abdullaha ... od njega. 

hSr"^^ S?. 6 ?- 88 Bllharija u Nizi^zow, poglavlje, Iza reke'a dune saff, 1/312 

Iff JS, f a 7 ' t ad L S ^ n 6 A 8 , 4; ' En " Nesai u k "J i2i **W POgiavlje, Er-ruku'u dune 

od Hasana od Ebu-Bekreta... od njega. 

4 " a f S je mutt efekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Azan, poglavlje, In kame 
rtzulun an jisan ,mamm, 2/225, hadis br. 699; 1 Muslim u ^J sllattLLfi™ 

H H IJ % S S at T: NebUJ1 VC dUa ' uhu «"* 3/300/1 81/763, merfuan oba u lancu preko 
Kurejba od Ibn-Abasa -#... od njega. 

4/3 H 0m3O5- i WMe, BilJe iS g n M ^ ■• - Nizi ZuM ' P ° glavl J e ' Kissatu Ebu J ^< 
trowVJ u J ^ gaEbu - Davud u kn J lz < **»&, poglavlje, Izakane sevbu dajjikan, 
17298, hadis br. 634, oba u lancu preko Ubade b. Velida od Dzabira b. AbduOaha od 
njega. 



161 



*s* 



Ibm Kajjm ii Dttv/iur 






Oni koji zastupaju misljenje o obaveznosti kazu: "Cudno je kako 
to da se tacni i nedvosmisleni hadisi medusobno suprostavljaju na osnovu 
ovog vaseg odgovora. Uistinu, nema kontradiktomosti medu pomenutim 
hadisima ni po kojoj osnovL A sto se tice vasih rijeci da je to Saz (slabo) 
misljenje, tako mi Allaha, to nije laz jer je na tome bio Poslanik % i 
njegov sunnet, tacan i nedvosmislen, pa makar taj sunnet napustio neko 
veoma vazan. Sunnet se ne smije ostavljati zbog toga sto za njega neko 
nije cuo prije, ili ako za njega ima neko preneseno znacenje i objasnjenje. 
Kako dati prednost onome ko zagovara njegovo ostavljanje nad ovim 
sunnetom? Ovaj sunnet podrzavaju stari tabi'ini, kao sto su Seid b. 
Dzubejr, Tavus, Ibrahim en-Nehai, i drugi kao sto je Hakem i Hamad, 
Ibn Ebi-Lejla, El-Hasan b. Salih i El-Veki'a. To je misljenje i El-Evzaija 
kako to od njega pripovjeda Tahavija. Zatim Ishak b. Rahoja, imam 
Ahmed, Ebu-Bekr b, El-Munzir, Muhammed b, Ishak b. Huzejme, pa da li 
je to sa'z misljenje? Ovo su oni koji zagovaraju to misljenje i ovo je taj 
sunnet. A vas argument navodenja zene koja klanja iza safa je 
najneispravnija opaska jer je u toj situaeiji to propisano zeni. Prigovor bi 
bio opravdan da je stala u saf sa muskarcima, te da im tako pokvari namaz 
po misljenju Ebu-Hanife i Ahmeda po jednom rivajetu (predanju) 
njegova mezheba. 

Ako bi neko rekao: "Ako zena stane sama iza safa zena njen 
namaz de bid ispravan." Odgovorit cemo: "Naprotiv, ako se izdvoji zena 
sama iza safa zena njen namaz nece biti validan kao sto je to slucaj sa 
muskarcem koji se izdvoji sam iza safa muskaraca. To je spomenuo Kadi 
Ebu-Ja'la u svome Ta'liku zbog uopitenosri rijeci Allahova Poslanika %. 
"Nema namaza za onoga ko klanja sam iza safa." 1 Iz ove uopstenosti 
rnoze se izdvojiti jedino zena koja se potrefi da klanja sama iza safa 
muskaraca zbog vjerodostojnog hadisa. Ostali potpadaju pod opste 
znacenje ovog hadisa. A sto se tice price u kojoj se navodi da je on M 
klanjao pojedinacno iza Dzibrila m, a iza njega asbabi moze se odgovoriti 
da je to bilo na pocetku ove stvari kada ga je Dzibril poducavao 
namaskim vremenima, a da se prica o covjeku, koji je klanjao sam iza 
safa, desila poslije pa mu je naredeno da ponovi namaz. Ovo je tacan 
odgovor, a ja imam i drugi odgovor. Poslanik & je bio imam muslimanima 
torn prilikom, a njemu samom je Dzibril bio imam. To Sto je Dzibril presao 
ispred njega je bilo iz razloga kako bi ga lakse i bolje poducio nego da je 



Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



162 



^K 



SAM7 I PRRPIS WfODVOfi osuvmu 






stao sa strane. Tako je i Poslanik M jednom prilikom klanjao na minberu 
kako bi ljude poducio namazu. 1 To je dakle bilo radi poducavanja. U 
njegovu aH zabranu ne ulazi imam ako predvodi ljude ako bi klanjao na 
uzvisenijem mjestu od njih. 2 A sto se tice price Ebu-Bekra 4k u njoj se ne 
navodi da je digao glavu sa ruku'a prije nego je usao u saf . Na to bi se 
moglo pozvati ako je predaja vjerodostojna. Prenose se razlicita misljenja 
od imama Ahmeda u pogledu onoga ko se nade iza safa na ruku'u a zatim 
u torn polozaju useta u saf nakon Ito imam digne glavu sa ruku'a. Od 
njega se po torn pitanju prenose tri rivajeta: 

Prvo. To je uoplteno tacno. Kao dokaz ovog rivajeta navode da 
Poslanik M nije naredio Ebu-Bekretu # da ponovi namaz niti ga je 
ispitivao da li ga je sustigao prije dizanja glave sa ruku'a ili ne. Da je stvar 
drugacija on bi ga to pitao. Prenosi Seid b. Mensur u svom Sunenu od 
Zejda b. Sabita da je on ucinio ruku 1 prije nego je usao u saf zatim je u 
polozaju rukua' usetao u saf ili nije uspio. 3 

Drugi rivajet. Nije tacno tj. nije prispio na rekat, Ovo se prenosi u 
rivajetu Ibrahima b. Harisa i Muhameda b. Hakema. On pravi razliku 
izmedu njega i onoga ko stigne na ruku a koji se nalazi u safu, jer takav 
nije prispio u saf sa onim cime se prispijeva na rekat, pa je to slicno kao 
da ga je stigao a on se zadesio na sedzdi. Ovo je najtatmiji rivajet od njega 
po misljenju vecine njegovih prijatelja. 

Treci rivajet. Ako zna za zabranu onda mu namaz nije ispravan u 
protivnom jest zbog pri£e Ebu-Bekreta & kao i rijeci Poslanika M- "Ne 
ponavljaj." Zabrana za sobom povlaci fesad (kvarenje) medudm, tolerise 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Es-Sala, pogiavlje, Men salla fi 

hurudz 1/578, hadis br. 377; i bitjezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, pogiavlje, 

Dzevazul-hutveti vel-hutvetejni fis-sala, 1/44/544, oba u lancu preko Abdulaziza b. 
Ubeja Hazima od njegova oca od Suhejla b. Seida... od njega. 

1 Hadis je hasen. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, pogiavlje Imamu jekunm 
mekane erfein minel-kavmi, 1/286, hadis br. 598; i Hakim u Mustedreku, 1/210, i on ga 
je ocjenio vjerodostojnim, a sa njim se slozio Zehebi. Biljezi ga i Ibn-Hibban u svom 
Sahiku, 5/514, hadis br. 2134; t Ibn-Huzejme u svom Sahilni, 3/13, hadis br. 1523, u 
hadisu Amara b. Jasira... od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Malik u Muveti', u knjizi Kasru salati fi sefer, 1/64/165; i 
Bejheki u Sunenul-kubra, 2/90, hadis br. 2417; i Ebu-Hafs et-Tahavi u Serhu me'ani 
asar, 1/398 i imam Malik u Mudevvenetul-kubra, svi u lancu preko Zuhrija od Ebu- 
Umame Sehla b. Hunejfa da je vidio Zejda,., pa ga je spomenuo. 






163 






km 



IBS' KUJM fl DrtV/1 U! 



m& 



se neznalici jer mu nije naredeno ponavljanje sto je bio slucaj i sa Ebu- 
Bekretom. 

A Sto se rice price Ibn-Abbasa 4* i Dzabira &> o napustanju 
njibova polozaja na pocetku namaza a bijahu zapoceli namaz samostalno. 
Prvo treba red da se u prici ne navodi kako su bili usli u namaz vec da su 
stali sa njegove lijeve strane, pa ill je kruzeci postavio na desnu stranu na 
pocetku samog stajanja. Pa ako bi smo i predpostavili da su bili zapoceli sa 
namazom onda treba red da onaj ko zapocne namaz samostalno da je 
njegov namaz ispravan. Ovde je samo rasprava oko ruku'a. A inace ako 
neko stane pored klanjaca prije ruku'a njegov namaz je ispravan. A ako bi 
smo polemisali o zapodnjanju namaza svih muktedija onda nidji ulazak u 
namaz ne bi bio punovazan sve dok se ne poklopi njegov tekbir sa onim 
do njega Sto bi predstavljalo najvecu mogucu poteskocu zbog toga to u 
osnovi niko i nije uzeo u obzrr niti uslovljavao. A Allah najbolje zna. 

Deseti dokaz. Biljezi Ebu-Davud u svom Sunenu i imam Ahmed u 
svom Musnedu od Ebu-Derda'a ^ da je Poslanik M rekao: "Nece se naci 
trojica u selu koji ne prouce ezan i ne obave namaz a da njima nece 
ovladati sejtan, zato se drzi dzemata jer vuk jede ovcu koja se odvoji od 
stada. nl 

Hadis upucuje da ce sejtan ovladati onim ljudima koji napuste 
dzemat a cija su obiljezja ezan i obavljanje namaza skupno. Da je dzemat 
niendub u pogledu kojeg covjek moze da bira - da li da ga uradi ili ostavi - 
onda to ne bi bio razlog sejtanova ovladavanja onim ljudima koji ga 
napuste kao i njegova znamenja. 

Jedanesti dokaz. Biljezi Muslim u svom Sahihu od Sa'sa'a 
Muharibija kako je rekao: "Stajali smo u mesdzidu kada je muezin zaucio 
ezan pa je neki covjek ustao i iziSao iz mesdzida, a Ebu-Hutejre 4fe ga je 
pratio pogledom dok nije izisao iz mesdzida a onda rece: 'Sto se tice ovogon 
je nepokoran Ebul-Kasimu."' 2 Hadis upucuje na to da je Ebu-Hurejre 4; 



1 Hadis je hasen. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Tegdid fi terkis-sala, 
1/266, hadis br. 547, i En-Nesai u knjizi Imame, poglavlje, Tesdid fi terki dzema'a, 
1/567, hadis br. 846; i Ahmed u Musnedu, 5/196; i Hakim u Mustedreku, 1/246, i on ga 
je ocjenio vjerodostojnim a sa njim se slozio Zehebi; i Ihn-Hibban u svom Sahihu, 3, 
hadis br. 2098, svi u lancu preko Ebu-Talje Umerija od Ebu-Derda'a... od njega. A sejfa 
Albani ga je ocjenio vjerodostojnim u Sahihut-dzami 1 , hadis br. 5701. 

2 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



164 






SAMU I PR0P1S NJrfflVOG OSTAVUAtA 






proglasio ovog covjeka nepokornim Poslaniku $ zbog njegova izlaska iz 
mesdzida nakon ezana jer je time ostavio namaz u dzematu. Onaj ko kaze 
da je dzemat mendub tvrdi da onaj ko napusti dzamiju poslije ezana i 
klanja samostalno nije gresan prema Allahu i Njegovu Poslaniku & 
Ibnul-Munzir je u svojoj knjizi ovaj hadis naveo kao dokaz obaveznosti 
dzemata. On kaze: "Da covjek ima pravo na izbor kada je u pitanju 
dolazak u dzemat onda ne bi bilo dozvoljeno reci da je nepokoran ili 
grjesan onaj koji izostane sa skupa kojem nije obavezan prisustvovati, 
Onaj ko kaze da je namaz u dzematu mendub - pa ako hoce neka ga obavi 
u dzematu, a ako nece ne mora - onda je po njemu dozvoljeno covjeku da 
izide iz mesdzida kada muezin prouci ikamet. Ili po torn cak mu je 
dozvoljeno da sjedi a da ne klanja za imamom, pa kada oni sklanjaju da 
ustane i klanja sam pojedinacno. Kada bi Poslanik M i njegovi ashabi 
vidili da neko cini ovako to bi najstrozije osudili. On je M osudio manju 
stvar od toga, a to je kritika covjeku koji je stajao pored dzemata jer je 
prije klanjao namaz kod svoje kuce rekavsi: "Sta ti je pa ne klanjas sa 
nama, zar ti nisi covjek musliman?" 1 On m je naredio onome ko klanja 
kod kuce, a zatim dode u dzemat da se prikljuci zajednickom namazu 
rijecima: "Ako neko od vas klanja kod svoje kuce a zatim dode u mesdzid 
gdje se klanja u dzematu neka ga klanja sa njima, taj namaz ce mu se 
brojati kaonafila," 1 

Dvanaesti dokaz. Idzma' (konsenzus) ashaba. Mi cemo spomenuti 
neke tekstove od njih. Vec smo prethodno spomenuli rijeci Ibn-Mes'uda 
&■ "Vidjeli smo da iza njega ne Lzostaje niko osim munafik ciji je nifak 



"3 



opkepoznat 

Imam Ahmed je rekao: "Pricao nam je Veki'a, pricao nam je 
Sulejman b. Mugire od Ebi-Musa Hilalija od Ibn-Mes'uda 4& da je rekao: 



Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u knjizi Imame, poglavlje, Iadetus-salati fil- 
dzemaati bades-salatir-rediuli bibejtihi, 1/584, hadis br. 856, i Malik u Muvetf, u knjizi 
Salatul-dzema'a, poglavlje, Iadetu salati meal-imam, 1/32, hadis br. 8; i Ahmed u 
Musnedu, 4/34; Darekutni u svom Simemi, 1/415, hadis br. 1, svi u lancu preko Malika 
od Sufjana od Abdulaziza od Zejda b. Eslema... od njega. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje, Men salla fi 
menzilihi summe edreke dzema'a, 1/277, hadis br. 575. Po naSoj verifikaciji. 

3 Muslim, 654. 



165 









Ibn Kumm n RnwiJJr 



&£* 



"Onaj ko ftye muezina a ne odazove se za njega nema namaza osim sa 
opravdanim razlogom." 

Ahmed, takoder, kaze: "Pricao nam je Veki'a, pricao nam je 
Mis'ar od Ebi-Husajna od Ebi-Burde od Ebi-Musa el-Ei'arija * da je 
rekao: "Ko cuje muezina a ne odazove se za njega nema namaza osim sa 
opravdanjem." 2 

Takoder, Ahmed kaze; "Pricao nam je Veki'a, od Sufjana od Ebu- 
Hajana Tejmija od njegova oca od Alije 4* da je rekao: "Nema namaza za 
mesdzidskog komsiju osim u mesdzidu." "A, ho je njegov komsija", upitase! 
"Onaj ko cuje njegov poziv", odgovori.* 

Seid b. Mensur je rekao: "Pricao nam je Husejm, obavjestio nas je 
Mensur od Hasana b. Atija 4k da je rekao: "Ko cuje poziv a ne odazove mu 
se njegov namaz ne prelazi njegovu glavu, osim ako ima opravdanje." 

Prenosi Abdurrezzak od Israila od Ebu-Ishaka od Harisa od Alije 
* da je rekao: "Ko cuje ezan od dzamijskih komsija i ne odazove mu se, a 
zdrav je i nema opravdanog razloga, za njega nema namaza." 

Veki'a je rekao: "Prenosi se od Abdurrahmana b. Husajna od Ebu- 
Nedziha el-Mekkija od Ebu-Hurejre * da je rekao: 'Da se uSi covjekove 
napune rastopljenim olovom to mu je bolje nego da cuje muezina a da mu se ne 
odazove.'" 5 

Imam Ahmed je rekao: "Pricao nam je Veki'a od Sufjana od 
Mensura od Adija b. Sabita od Aise, majke mu'mina, da je rekla: "Ko cuje 
poziv muezina a ne odazove mu se, hex opravdanog razloga, nece imati rati ce 
postici nikakv dobro." 

Veki'a kaze: "Pricao nam je Su'be od Adija b. Sabita od Seida b. 
Dzubejra od Ibn-Abbasa * da je rekao: "Ko cuje poziv-ezan a ne odazove se 
bez opravdanog razloga taj nema namaza. " 



'El-Muhalla, 4/195. 

2 Medime'a ez-zevaid, 2/42. 

3 Suneri el-Bejheki, 3/57 i 174. 

4 Predanje je slabo. Abdurrezzak, 1/19/6; Tirmizi, 8/2. 

5 El-Muhalla, 4/195. 

6 Sunen el-Bejheki, 3/57. 

7 Sahih Ibn-Hibban. 2064. 



166 









NAMA7 I PflOPIS NJKOVOG OSTAVUAf.A 



*$«* 



]e 



Prenosi se od Abdurrezzaka od Sevra od Lejsa od Mudzahida da je 
rekao: "Neki covjek je upitao Ibn-Abbasa -&: '"Sta mislis o covjeku koji 
danju posti a nocu klanja ali ne prisustvuje dzumi i dzenwtu?' Ibn- Abbas 4s. 
odgovori: 'On ce u Vatru.' Pa ga je otprilike m mjesec dana pitao isto a on opet 
odgovori: "On ce u Vatru:"" 

Kao sto vidis ovo su vjerodostojne, poznate i rasirene predaje od 
ashaba i nije preneseno ni od jednog ashaba nesto suprotno ovome. Svaka 
od ovih predaja prestavlja poseban dokaz koji jedan drugog podupire, a 
Allah upucuje na Pravi put. 



Hadis je sahih, Biljezi ga Tirmizi u knjizi Ebvabus-sala, poglavlje, Ma dzae fi men 
jesme'u nida' ve la judzib, 1/423, hadis br. 218. Sejh Ahmed Sakir kaze da je ovaj sened 
sahih. Ovaj hadis iako je vanjstinom mevkuf preko Ibn-Abbasa on je, ipak, merfu putem 
propisa (hukmen), Ibn-Abbas <* ne bi mogao obavjestiti da ce ovaj covjek u Vatru da o 
tome nije bio obavjesten od Poslanika & 

(Ovaj hadis je Sejh Albani ocijenio daifom (slabim) i biljezi ga Abdurrezzak pod brojem 
1990. i kod njega je slab. Op.rec.) 



167 



4 SESTO PITAN JE > 



Ako je namaz takvog ISPRAVAN, DA LI JE GRJESAN zbog 

napuStanja dzemata? 



169 



DA LI JE D2EMAT USLOV ZA ISPRAVNOST NAMAZA III NE? 



Sedma me'sela. Oni koji namaz u dzematu smatraju obaveznim 
podjelili su se na dva migljenja: Prvo. Dzemat je farz i ko ga izostavi ima 
grijeh, a ako bi ga covjek klanjao pojedinacno sa njega spada odgovornost 
i obaveza namaza. Ovo je misljenje kasnijih sljedbenika od Ahmedovih 
prijatelja. To je i sam Ahmed rekao u rivajetu Hanbela gdje kaze: 
"Odazivanje na muezinov poziv je farz. Kada bi neko rekao: 'To je po 
meni sunnet i klanjat cu ga u kuci kao sto klanjam vitr i druge namaze', 
to bi bib suprotno hadisima ali bi rau namaz bio ispravan. Od njega se 
prenosi i drugi rivajet koji je spomenuo Ebu-Hasan Za'ferani u knjizi 
Iktn'a da je dzemat sart (uslov) za ispravnost namaza, te da nije validan 
namaz onoga ko ga klanja pojedinacno, Taj rivajet pripovjeda Kadi od 
nekih prijatelja. To je izabrao i Ebul-Vefa' b. Akil i Ebul-Hasan Temimi. 
To je misljenje i Ebu-Davuda i njegovih prijatelja. Kaze Ibn-Hazm: "To je 
stav svth nasih prijatelja." Mi cemo ovde spomenuti dokaze obje strane. 

Oni koji uslovljavaju ispravnost namaza dzematom kazu: Svaki 
dokaz koji smo spomenuli o obaveznosti klanjanja namaza u dzematu 
upucuje na to da je dzemat Sart njegove ispravnosti. Ako je to vadzib, te 
ako bi ga obveznik (mukellef) ostavo onda nije uradio ono sto mu je 
naredeno tako da i dalje ostaje pod naredbom. Da je namaz ispravan bez 
dzemata ne bi ashabi Allahova Poslanika M rekli da takav neraa namaza. 
I da je namaz pojedinca {koji moze ori£i u dzemat) ispravan onda ne bi 
Poslanik H rekao: M Ko cuje muev.no. pa mu se ne odazove nece mu se 
primiti namaz koji klanja (pojedinacno." 1 Posto je primanje namaza 
uslovljeno dzematom onda to upucuje da je dzemat sart ispravnosti 
namaza. Kao sto je primanje namaza uslovljeno uzimanjem abdesta onda 
to upucuje da je abdest uslov ispravnosti namaza. 2 

Zatim kazu: Negiranje kabula (primanja) je zbog propusta rukna 
ili sarta. Ovo nije kontradiktorno sa neprimanjem namaza od odbjeglog 



1 Tahridz ovog hadisa je prethodio, 

1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Vudu ' poglavlje, Ma dzae fil- 
vidu', 1/63, hadis br. 135 sa senedom od Ebu-Hurejre *=, a stjedecim izrazom: Ne prima 
se namaz onog ko ga pokvari sve dok ne abdesti... i tako do kraja hadisa. Muslim u 
Kitabut-tahara, poglavlje Vudzubut-tahara lis-salat, 1/204/225; obojica sa senedima od 
Ebu-Hurejre &, 



171 



*«* 



InvKumn Dkyzuji 



Jt^ 



roba 1 i ne primanjem namaza cetrdeset dana od onog ko konzumira 
alkohol, 2 jer je neprimanje namaza ovde zbog cinjenja zabranjene stvari 
sto je pokvarilo nagradu namaza. Dalje kazu da je validan namaz 
pojedinca u pomenutom slucaju ne bi Ibn- Abbas *& rekao za onog 
covjeka da ce uci u Vatru. Takoder, kazu da je namaz pojedinca ispravan 
u datoj situaeiji to bi znacilo da dzemat onda nije vadzib, tako da bi ibadet 
bio validan cinjenjem onoga sto je naredeno, a mi smo vee dovoljno 
spomenuli dokaza o obaveznosti namaza u dzematu. 

Oni koji takav namaz (namaz pojedinca) smatraju ispravnim 
mogu se podjeliti a tri skupine: Prvi su oni koji dzemat smatraju 
sunnetom, pa ako hoce moze ga klanjati u dzematu a ako nece nije ni 
duzan. Druga skupina dzemat smatra farzom-kifaje, pa ako ga obavi jedna 
skupina onda, po njima, spada obaveza sa ostalth muslimana, Treca 
skupina kaze da je dzemat farz-ajn, ali da je namaz validan ako se ne 
obavi u njemu. Kao dokaz navode hadis koji se prenosi u dva Sahiiia od 
Ibn-Omera 4>, da je Poslanik M rekao: "Namaz u dzematu je vredniji za 
dvadeset i sedam deredza-stepeni od namaza pojedinca."' 

U njima se, takoder, prenosi od Ebu-Hurejre «&. da je Poslanik ^ 
rekao: "Namaz covjeka u dzematu u odnosu na namaz u njegovoj kuci i 
pijaci vrijedi dvadeset i pet puta vise."* 



1 Hadis je sahih, biljeze ga: Muslim u Kitabul-imanu, poglavlje Tesmijeful-abdi kafiran 
1/83/70; Ibn-Huzejme u svome Sahihu 2/69 pod brojem 941; En-Nesai u Kitabu 
tahrimid-demmi, poglavlje El-abdu ila erdis-sirki 4/17 pod brojem 4049; Ahmed u 
Musnedu 4/365, svi sa senedom od Mensura b. Abdurrahmana, a on od Es-Sa*bija, a on 
od Dzerira...; 

2 Hadis je sahib, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabul-eSribe, poglavlje Fil-ed'ije" 3/1600 
pod brojem 3680. En-Nesai u Kitahul-esribe, poglavlje El-Izunu fi seji'n rriinha 4/725 
pod brojem 5668; El-Hakim u El-Mmtedretai 4/162 pod brojem 7232; Ibn-Madze u 
Kitahul-esribe .poglavlje Men seribel-hamre lem hikbel lehu salat 3/194 pod brojem 
3377. A vjeredostojnim ga je ocjenio El-Albani u Sahihtrf-dzami' pod brojem 1081 i 
1082. 

3 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje Fadlu salaril- 
dzema'ati 2/154 pod brojem 645; Muslim li Kiiabid-mesadsid, poglavlje Fadlu salatil- 
dzema'ati 1/249/649; obojica sa senedom od Nafia, a on od Ibn-Omera 4s>...; 

4 Hadis je sahih, biljezi ga Buharija u Kitabul-ezanu, poglavlje Fadlu salatil-dzema'ati 
2/154 pod brojem 647, sa oblikom hadisa koji dolazi senedom preko Ebu-Saliha...; 
Muslim u Kitabid-mesadzfd, poglavljeFadlu salatil-dzema'ati, 1/649/546, u lancu preko 



172 






NAMAZ I mOPIS M.JfC0V0& OSMVUAtA 



&f* 



Zato sto kada se abdesti pa upotpuni svoj abdest i krene prema 
mesdzidu - a ne ide tamo osim zbog namaza - nece napraviti ni jedan 
korak a da mu se njime ne poveca jedna deredza i da mu se njime ne 
obrise jedna gregka. A kada klanja meleki neprestano na njega donose 
salavat sve dok boravi na mjestu gdje je klanjao i dok ne izgubi abdest, 
kazu: "Allahu nas neka je na njega spas i smiluj mu se. I on je ne prestano 
u namazu sve dok iscekuje namaz." Oni kazu da je namaz pojedinca 
neispravan onda ne bi pravio razliku u pogledu vrednosti njega i namaza u 
dzematu. Jer kako ptaviti razliku u vrednosti izmedu onoga sto je ispravno 
i onoga sto je neispravno? Biljezi Muslim u svom Sahihu od Osman b. 
AfFana 4^ da je Poslanik % rekao: "Ko klanja jaciju u dzematu kao da je 
klanjao pola noci, a ko klanja sahah u dzematu kao da je cijelu noc 
klanjao." 1 

Kazu Poslanik ^ je uporedio ove radnje sa onim sto nije vadzib. 
Propis onoga koji se poredi je kao propis onoga sa kojim se poredi ili cak 
jos sigurniji. 

Kazu: Prenosi Jezid b. Esved &t "Bio sam sa Poslanikom na 
njegovom hadzu pa sam sa njim klanjao sabali u mesdzidu Hajfe. Kada 
je obavio namaz okrenuo se, a pozadi su stajala dvojica ljudi koji ne 
bijahu klanjali. Rece: 'Dovedite mi ih.' Pa su ih doveli, a misici im 
podrhtavase (od straha). On ih upita: 'Sta vas je sprecilo da klanjate sa 
nama. 7 ', 'O Allahoi; Poslanice, klanjali smo kod nasih kuca', rekose. 
'Nemojte tako raditi, kada klanjate kod svojih kuca, a zatim dodete u 
mesdzid gdje se klanja u dzematu klanjajte sa njima, vama se to ubraja 
kao nafila.'" 

Biljeze ga vlasnici Sunena. Kod Ebu-Davuda se navodi u sljedecem 
obliku: "Kada neko od vas klanja kod kuce, a zatim stigne (namaz) sa 
imamom neka ga klanja sa njim to ce mu biti nafila." 1 Zagovomici ovog 






ati 



Seida b. Musejjeba, ali se ne prenosi njegov pocetak: „Kada se abdesti.... hadis", oba u 
lancu preko Ebu-Saliha, Seida b. Musejjeba od od Ebu-Hurejre ... od njega. 

1 Hadis je sahib. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Fadlu salatil-iSa ves- 
subhi fi dzemaatin, 1/606/454, i Ibn-Hibban u svom Sahihu, 5/408, hadis br. 2059, oba 
u lancu preko Abdurrahmana b. Ebu-Umejre... od njega. Biljezi ga i Ahmed u Musnedu, 
1/58, hadis br. 409, u lancu preko Muhammeda b. rbrahima ... od njega. 

2 Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Iza sal la fi dzemaatin summe edreke 
dzemaaten, 1/277, hadis br. 575; i En-Nesai u knjizi Imams, poglavlje, Iadetus-salati 
meal-dzemaa, 1/447, hadis br. 857; i Ahmed u Musnedu, 4/161; i Tirmizi u knjizi Es- 



173 



*m 



liisluiiwti Dnv/uii 






misljenja kazu: "Da prvi namaz (koji je klanjan samostalno) nije validan 
onda se ovaj drugi u dzematu ne bi ubrajao u nafilu. Prenosi se od 
Mihdzena b. Edre'a * da je rekao: "Dosao sam kod Allahova Poslanika 
te sam prispio rut namaz. On je Idanjao, a ja nisam. On mi rece; 
'Zosto nisi UanjaoV Rekoh: 'O Allahov Poslanice, klanjao sam kod svoje 
kuce, a zatim sam dosao kod tebe.', 'Kada dodes (prispijes u dzemat) 
klanjaj sa njima i zanijeti ga kao nafilu', rece." 

Biijezi ga imam Ahmed. U istom poglavlju se prenosi i od Ebu- 
Hurejre & i od Ebu-Zerra <*> i Ubade & i Abdullaha b. Omera *. Ovaj 
lafz je od Ibn-Omera 4* od Sulejmana, sticenika Mejmune, kaze: "Dosao 
sam Ibn-Omeru* u palacu, dok su ljudi klanjali u mesdzidu pa mu 
rekoh: 'Sta te sprecilo da klanjas sa ljudima?' Cuo sam Allahova 
Poslanika ft kako kaze: 'Nemojte dvaput klanjati (isti) namaz u danu, 
odgovori on." 1 Biljezi ga Ebu-Davud i En-Nesai. 



salq, poglavlje, Ma dzae fi redzulin jusalli vahdehu, 1/424, hadis br. 219, svi u lancu 

preko Dzabira b. Jezida b. Esveda, 

1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

J Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi EsSala, 1/279, hadis br. 579; i En-Nesai 

u knjizi Imame, 2/449, hadis br. 859; i Ahmed u Musnedu, 2/19; i Ibn-Huzejme u svom 

Sahihu, 3/69, hadis br, 1641; i Bejheki u Sunemd-kabra, 6/303, svi u lancu preko 

Sulejmana b. Jesara od sticenika Mejmuna... od njega. 



174 



POGLAVLJE 

ONI KOJI D2EMAT SMATRAJU OBAVEZNIM KA2UL 



Oni koji dzemat smatraju obaveznim kazu: "To sto postoji 
pomenuto odlikovanje to ne znaci skidanje odgovornosti u svakom 
slucaju, uopsteno (mutlakan) i ograniceno (mukajjeden) . Nekada se 
odlicje postize kontradiktomoscu odlikovanog nad odlikovanim u svakom 
smislu, kao npr. u rijecima Uzvisenog: 



%JL. 



, l Kr 



"Stanovnici Dzenneta ce tog dana najbolje prebivaliste i najljepse 
odmaraliite imati." {El-Furkan, 24). 

I rijeci Uzvisenog: 



"Red: "Da li je boljc to ill vjecni Dzennet." (El-Furkan, 15) 

I takvih primjera je mnogo. To Sto je namaz pojedinca slabije 
vrijednosti od onog u dzematu za dvadeset i sedam stepeni ne povlaei za 
sobom ponistenje obaveznosri dzemata ili obaveznost proglasavanja istog 
mendubom. Krajnji cilj je izvrsavanje vadziba putem njih a u pogledu 
odlicja izmedu njih je to sto je spomenuto. Ponekad dva covjeka klanjaju 
u jednom safu a razlika u vrijednosti njihovih namaza moze biti kao sto je 
razdaljina izmedu nebesa i Zemlje. U Swienima se od njega M prenosi da je 
rekao: "Zaista nekada rob Idanja namaz a nece mu biti upisana nagrada 
osim za pola namaza, za trecinu, cetvrtinu, pe£inu.,.dok nije dostigao do 
desetine." 1 Kada dvojica stanu da klanjaju, njihov farz namaz jednog od 
njih dvojice moze biti deset puta bolji od drugog a oba su namaza farzi. 
Isto tako je u slucaju namaza pojedinca i namaza u dzematu. Ovo najbolje 
pojasnjavaju njegove, sallallahu alejhi ve selleme, rijeci: "Ti od svog 



1 Hadis je hasen. Biljezi ga Ebu-Bavud u knjizi Es-Sala, poglavlje Ma diae fi fadailis- 
sala, 1/357, hadis br. 796; l Ahmed u Musnedu, 4/319, 351; i Ibn-Hiban u svom Sahihu, 
5/210, hadis br. 1889; i Bejheki u Sunenut-kiibra, 2/181, hadis br. 3342; i En-Nesai u 
Simenul-kubra, 1/21 1, hadis br. 61 1, svi u lancu preko Amara b. Jasira,,, od njega. 



175 









*m 



IikKujivhi D/iwuh 



5WS> 



namaza nemos osim onoliko kolifco si u njemu prisutan." 1 Pa ako ne bude 
prisutan u namazu osim jedan dio nede imari nagrade osim koliko iznosi 
taj dio, iako je sa njega spala obaveza u pogledu tog namaza. Tako je i sa 
onim koji klanja samostalno, on ima samo jednu nagradu iako je sa njega 
spala obaveza. Sto se rice primjera ovakvog namaza Zakonodavac ga ne 
oslovljava ispravnim, iako ga fekihi u svojoj terminologiji oslovtjavaju sa 
rijecju namaz. Opsta ispravnost bi bila ona na osnovu koje se moze vidjeti 
trag ili rezultat tog namaza i kojim se ostvamje cilj zbog kojeg je namaz i 
propisan. Najbolje moguce stanje je da se tim namazom covjek uspije 
spasiti od kazne. Pa ako bi i zaradio neku nagradu to je samo jedan dio i 
to na osnovu misljenja onih koji dzemat ne smatraju uslovom ispravnosti 
namaza. 

Sto se rice onih koji dzemat smatraju sartom ispravnosti i koji 
kazu da namaz nije validan bez dzemata, kazu pomenuto odlikovanje se 
odnosi na dva ispravna i validna namaza. A to su namaz pojedinca koji je 
ispravan u slucaju uzra (opravdanog razloga) a ako nema uzra onda on 
nema namaza, kao sto to kazu ashabi, radijallahu anhum. Njima bi 
protivnik mogao uzvratiti da onaj ko ima uzr ima potpunu nagradu. Ovi 
opet mogu odgovoriti da sto se rice same radnje njemu pripada jedna 
nagrada, a sto se tlce upotpunjavanja nagrade to moze biri zbog nijeta ako 
je uobicavao da obavlja namaz u dzematu pa se razbolio, ili da bude 
zarobljen ili da se zadesi na putovanju tako da ne mogne prisustvovati 
dzematu. Allah najbolje zna da je nijet tog covjeka da je u mogucnosti on 
bi prisustvovao dzematu. Ovakvotn ce se upotpuniti nagrada iako je 
namaz onih koji ga obave u dzematu vredniji jer su oni pored nijeta i 
prakticno prisustvovali dzematu. 

Nas stav potkrepljuje to sto su tekstovi u torn pogledu jasni tj. da 
nema namaza za onog ko cuje poziv pa se ne odazove vec ga klanja 
samostalno, sto opet upucuje da je osoba (u hadisu) koja ima samo jedan 
dio od dvadeset i sedam dijelova covjek koji je opravdano sprijecen od 
dzemata i kome se prihvata njegov namaz. Jos kazu da Allah iOfe odlikuje 
onoga koji je u mogucnosti i sposoban nad onim koji je nemocan all rau 



1 Prenosi ga Munavi u Fejdul-kadir, 2/334 i nije ga pripisao nikome, Biljezi ga Ebu- 
Nuajm u Hilijetu, 7/61, u lancu preko Kasima Dzuremija kaze: „Cuo sam Su^ana 
Sevrija kako govori pa ga je spomenuo kao mevkuf do Sevrija." Iraki u tabxidzu hadisa 
u knjizi Ihja od Gazalija kaie: „Nisam ga nasao ka merfu',,, 1/1 59. 



176 




ItfK 



NAMW I FWIS NJf&OVOri OSIAVUAU 



H& 



to ne zamjera. To je Allahova blagodat koju on daje onome kome On 
hoce. 

Biljezi Buharija u svom Sahihu od Imrana b. Husajna 4±> da je 
rekao: "Pitao sam Allahova Poslanika o namazu covjeka koji klanja 
sjedeci pa mi rece: 'Onaj ko klanja stojeci to je najvrednije, onaj ko klanja 
sjedeci ima pola nagrade onoga ko klanja stojeci, a onaj ko klanja lezeci 
ima pola nagrade onoga koji klanja sjedeci.'" 1 

Ovo se odnosi na onoga ko ima opravdanje, u protivnom Covjek 
nece imati nikakvu nagradu ako klanja farz sjedeci ili lezeci bez 
opravdanja. A sto se tice nafile, nije je dozvoljeno klanjati lezeci bez 
opravdanja jer to nikada nije uradio Poslanik |§ niti bilo ko i bilo kada od 
njegovih ashaba, iako je poznato da su se veoma trudili da izvrsavaju sve 
vrste ibadeta i da cine sve vrste dobra. Zbog toga dzumhur ucenjaka to ne 
dozvoljava, osim kada je u pitanju onaj ko ne moze sjediti. Otuda 
Poslanik M kaze Imranu b. Husajnu 4*: "Klanjaj stojeci, a ako ne mozes 
onda sjedeci, a ako nemozes onda lezeci," 1 Imran b. Husajn 4* prenosi 
oba hadisa i on je o tome pitao Poslanika 3S. 



## 



Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Taksirussala, poglavlje, Salatul-kaid, 
1/415-416, hadis br. 951; i En-Nesai u knjizi Kijamul-lejl, poglavlje, Fadlu salatil-kaidi 
ala salatil-naimi, 1/363-364, hadis br. 1659; i firmizi u knjizi Ebvabus-saia, poglavlje, 
Ma dzae enne saiatul-kaidi ala nisfi mines-satil-kaimi. 2/207, hadis br. 371, svi u lancu 
preko Husejna Mualima... od njega. 

: Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Taksinis-sala, poglavlje, Iza lem jusalli 
kaiden salli ala dzenbin, 2/684, hadis br. 1 1 17; i biljezi ga Ebu-Davud a knjizi Es-Sala, 
poglavlje Fi salatil-kaidi, 1/416, hadis br. 952; i Tirmizi u knjizi Ebvabus-sala, 
poglavlje, Enne salatul kaidi ala nisfi salatil-naimi, 2/208, hadis br. 373; i Ibn-Madze u 
knjizi Ikametus-sala, poglavlje, Salatul-meridi, 1/386, hadis br. 1223; i Ahmed u 
Musnedu, 4/426, svi u lancu preko Ibrahima b. Tahmana ... od njega. 



177 



POGLAVLJE 

STO SE TlCA VASEG DOKAZIVANJA SA HADISOM OD OSMAN B. AFFANA & U KOJEM 
KAZt "KO KLANJA JACIJU U D2EMATU KAO DA JE POLA NOCl KLANJAO" 

A sto se tica vaseg dokazivanja sa hadisom od Osman b. AfFana 4s> 
u kojem kaze: "Ko klanja jaciju u dfematu kao da je pola noci khmjao" 1 , to je 
jedan od najslabijih nacina dokazivanja. Ono sto ponistava vase 
dokazivanje ovim hadisom su njegove, sallallahu alejhi ve selleme, rijeci: 
"Ko isposti ramazan i zatim ga poprati sa jos sest dana sevala kao da je 
postio citavo vrijeme." 1 Post citave godine nije vadzib, a on ga je 
uporedio sa vadzibom i ne samo to, vec je po torn pitanju najtacnije 
misljenje da je post citave godine mekruh, a sa tim je poredio post koji je 
u osnovi vadzib. Nije zabranjeno porediti vadzib sa mustehabom i 
uvecanje nagrade sa malim vadzibom kako bi njegova nagrada dostigla 
nagradu velikog mustehaba. 



1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

- Hadis je sahih. BiljeSi ga Muslim u knjizi Sijam, poglavlje, Istidzabu savmi sitteti 
ejjam min seval tibaan, 2/204/1 164, i Ebu-Davud u knjizi Sown, poglavlje, Ma dzae fi 
sijami sitteti ejjam min sewal, 2/132, hadis br. 759; i Ahmed u Musnedu, 5/417, hadis 
br. 2358, svi u lancu preko Sada b. Seida od Omera b. Sabita od Ebu-Ejuba ... od njega. 



178 



tOJEM 

, to je 
vase 
rijeci: 
da je 
ga je 
icnije 
tojije 
om i 
Stigla 






POGLAVLJE 

STO SE TICE VASEG DOKAZIVANJA SA HADISOM K0J1 PRENOSI JEZID B. ESVED I 
MIHD2EN B. EDRE' I EBUZERR I UBADE 



A sto se rice vaseg dokazivanja sa hadisom koji prenosi Jezid b. 
Esved i Mihdzen b. Edre' i Ebu-Zerr i Ubade, ni u jednom hadisu od njih 
se ne prenosi da je covjek klanjao samostalno a da je imao mogucnosti 
otici u dzemat. Da je o tome obavjestio Poslanika M ne bi mu to presutio 
vec bi mu negirao. Takoder, Ibn-Omer <&> nije rekao kako je klanjao sam 
a da je bio u mogucnosti otici u dzemat. Mi ne kazemo da nije klanjao 
onaj ko ostavi dzemat a mogao je otici u njega, vec kazemo kao sto su 
rekli i ashabi: "Takav nema namaza" A posto je ovinia potvrden namaz 
onda mora da su bili u jednoj od dvije situacije: Hi su klanjali u nekom 
drugom dzematu mimo doticnog dzemata ili su u vrijeme namaza bili 
opravdani, jer onaj ko klanja samostalno zbog odredenog uzra, nakon sto 
prode taj uzr u okviru vremena tog namaza nije mu obaveza ponoviti 
namaz. Kao kada bi klanjao pod tejemmumom a onda pronasao vodu u 
okviru tog namaskog vremena, ili da klanja sjedeci zbog bolesti a onda 
prizdravi u toku tog namaskog vremena, ili da klanja go a onda pronade 
odjecu. U svim ovim slucajevima nije duzan ponoviti namaz. 

Kazu: "Propisi Serijata upucuju na cinjenicu da je namaz u 
dzematu vadzib za svakog pojedinca i to sa vise aspekata: 

Prvo. Klanjanje u dzematu zbog kise je dozvoljeno. 1 To je 
dozvoljeno iz razloga kako bi se sacuvao dzemat jer u protivnom svako bi 
mogao klanjati kod svoje kuce samostalno. Da je dzemat mendub, onda 
ne bi bilo dozvoljeno ostaviti neki od namaskib vazdiba I prije klanjati 
namaz zbog stvari koja je cisti mendub. 

Drugo. Zatim ako bolesnik ne moze da klanja stojeci u dzematu, a 
moze klanjati stojeci ako bi klanjao samostalno, u torn slucaju klanjat ce u 



teti 
Izae fi 
hadis 
Sega. 






1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Salatul-musqfirin, poglavlje, Dzein' bejne 
salatejni fi hadar, 1/49//489; biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Dzern' 
bejne salatejni, 1/523, hadis br. 1211; i Malik u Muveti', u knjizi Kasrus-sala, poglavlje, 
Dzem' bejne salatejni fi hadar ve sefer, 1/144, hadis br. 4; i Ahmed u Musnedu, 1/283; i 
Ibn-Huzejme u svom Sakihu, poglavlje, Diem' bejne zuhri vel-asri, 2/285. hadis br. 
972, svi u lancu preko Seida b. El-Musejjeba... od njega. 



179 



*&& 



IBnKuJIMII [lfl Willi 



■*»* 



dzematu pa makar morao ostaviti kijam, tj. stajanje. Nemoguce je da mu 
bude dozvoljeno ostaviti rukn od namaskih ruknova radi necega sto je 
cisti mendub, tj. radi dzemata. 

Trece. Kada se klanja u dzemata prilikom obavljanja namaza u 
strahu 1 muktedije se u mnogim radnjama razlikuju od imama i cine 
mnoge radnje ostavljajud. imama usred namaza samog, a sve to kako bi 
ostvariti namaz u dzematu. Mogli su da klanjaju samostalno bez ovih 
stvari. Nemoguce je da te i druge stvari rade (kod namaza u strahu) radi 
stvari koja je mendub, koju ako hoce moze je uraditi a ako hoce moze je 
ostaviti. A Allah upuiuje na Pravi put. 



Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



180 



i mu 
:o je 

:a ii 
Cine 

:obi 

Dvih 
radi 
la je 



f SEDMO PITANJE t 



DA LI SE USLOVUAVA ODLAZAK U MESD^ID ILI JE DOZVOLJENO DA 

SE OBAVUA U KUCl? 




KLANJANJE U D2EMATU All U SVOJOJ KUCl 



Osma mes'ela. Da li ga mole obaviti u svojoj kuci ili ga mora 
obaviti u mesdzidu? Ova mes'ela ima dva misljenja, a to su ujedno i dva 
rivajeta od imama Ahmeda. 

Prvo. Moze ga obaviti u kuci (u dzematu) . To misljenje zastupaju 
malikije, hanefije i to je jedno misljenje kod safija. 

Drugo. Ne moze ga obaviti u kuci osim ako za to ima opravdanje. 
Po ovom pitanju postoji i trece misljenje, a to je da je obavljanje doticnog 
namaza u mesdzidu fard-kifaje, i to je drugo misljenje kod safijinih 
prijatelja. 

ObjaSnjenje prvog misljenja, U hadisu dva covjeka koji su klanjali 
kod svojih kuca Poslanik ^ ih je uputio da ga obavljaju u mesdzidu, ali im 
nije negirao to sto su ga obavili kod kuce. Isto je i sa hadisom Mihdzena b. 
Edre'a <$> i hadisom Abdullaha b. Omera #. Ovi hadisi su prethodili. U 
oba Sahiha se prenosi od Enesa b. Malika *& da je rekao: "Poslanik M je bio 
najljepseg ahlaka od svih ljudi, ponekad bi prisustvovao namazu u nasim 
kucama pa bi naredio da se prostirka ispod njega otrese i oiisti, zatim bi klanjao 
i mi bi klanjali iza njega a on bi nas predvodio." 1 U oba Sahiha se od njega, 
takoder, prenosi da je rekao: "Poslanik Mje pao sa konja i zgulio svoju desnu 
skanu, pa smo usli kod njega da ga posjetimo i prisuswovali smo namazu pa je 
klanjao sjedeci." 2 U oba Sahiha se, takoder, od Ebu-Zerra •& prenosi da je 
rekao: "Pitao sam Poslanika <& koji je prvi mesdzid na zemlji sagraden 
pa mi je rekao: 'Mesdzidul-Haram, zatim Mesdzidul-Aksa, a zatim gdje 
god zatehxes namaz klanjaj, to je mesdzid.'"* Od njega je, takoder, u 



1 Hadis je muttefekun alejhi, Biljezi ga Buharija u knjizi Edeb, pogtavlje, El-kunjern 
lisabijj ve kable en juled redzulun, 10/598, hadis br. 6203. i biljezi ga Muslim u knjizi 
Mesadzid, poglavlje, Dzevazu dzemaati nafile ve salatin, 1/458/267/659, oba u laucu 
preko Ebu-Tejaha od Enesa... od njega. 

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Azan, poglavlje, Innenia dzuile 
imamun liju'temme bihi, 2/204, hadis br, 689; i Muslim u knjizi Es-Saia, poglavlje, 
I'timam me'mum bil imam, 1/77/41 1, oba u lancu preko Zuhrija od Enesa ... od njega. 

J Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi El-Enbtja, poglavlje br 10, 
6/469, hadis br. 3366; i biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Es-Sala, 
poglavlje, Salatu fi sevb...", 1/1/520/370, oba u lancu preko Ebu-Zerra... od njega. 



183 



'^S& 



IbnKvi.iim[i DftvaJJ 



*fts> 



vjerodostojnoj predaji preneseno: "Ucinjena mi je sva lijepa zemlja 
mesdzidom i cistom." 

Objasnjenje drugog miSljenja. Ono sto je prethodilo od hadisa koji 
upucuju na obaveznost dzemata. Oni jasno upucuju na odlazak u mesdzid 
radi namaza, U Musnedu, imama Ahmeda, se prenosi od Ibn Ummi- 
Maktuma 4a da je Poslanik M dosao u mesdzid i da je vidio malo ljudi pa 
rece: "Razmisljao sam da ljudima postavim imama, a zatim da izidem pa 
da svakom ko je izostao od namaza u svojoj kuci zapalim kucu nad 



»i 



njim. 

Kod Ebu-Davuda se prenosi u sljedecem obliku: "Zatim da otidem 
ljudima koji klanjaju u svojim kucama a koji nemaju razloga (da ne dodu 
u dzamiju) pa da nad njima zapalim njihove kuce." 

Ibn Ummi-Maktum <&, koji je bio slijep, mu je rekao: "Da li 
nalazis za mene olaksicu da klanjam u svojoj kucil" Pa rrai je odgovorio: 
"Ne nalazim olaksicu za tebe." 4 

Ibn-Mesud 4b kaze: "Ako histe klanjaU u vasim kucama kao Ito 
klanja ovaj koji je izostao iza dzemata anda bi ste napustili sunnet vakg 
Poslanika <& a ako ostavite sunnet vaseg Poslanika 4& onda cete zalutati." 
Prenosi se od Dzabira b. Abdullaha 4& da je rekao: "Poslaniku neh 
ljudi 7\isu dosli na namaz pa ih upita; 'Sta vas je sprijecilo od namaza?' 
Rekose: 'Voda se isprecila izmedu nas.', 'Nema namaza za onog ko moze 



1 Sened hadisa je sahih. Biljezi ga Ibn-Dzarud, 1/41, hadis br. 124; i Makdisi u Ehadis 
imihtara, 5/42, hadis br. 1653: i prenosi ga Ibn-Hadzer u Fethu, 1/438, u hadisu Enesa i 
pripisuje ga Ibnul-Munziru. Biljezi ga Dznrudu i kaze damu je sened sahih. 
: Hadis je sahih. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 3/423, u lancu preko Husajna od 
Abdullaha b, Sedada b. Hadija od njegova oca Ibn Ummi-Maktuma... od njega, Njegov 
tahridz je prethodio. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje, TeSdid fi terki 
dzernaah, 1/267, hadis br. 549; i Timiizi u knjizi Ebvahus-sala, poglavlje, Ma dzae 
fimen jesmeu nida' fela jestedzib, 1/422/423, hadis br. 217. Ebu-Isa kaze hadis od Ebu- 
Hurejre je hasenun sahih. Biljezi ga i Ahmed u Musnedu, 21 All. 539, u lancu preko 
Jezida b, Esamma od Ebu-Hurejre ... od njega. 

4 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

5 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Salatul-dzemaati min 
sunenil-huda, 1/453/654, u lancu preko Alije b. Akmera od Ebu-Ahvesa od Itm-Mes'iida 
... od njega. 



184 



3)1 

Izid 



i7' 



isast' 



NAMA7 I PROPIS NJffiOVOG OSIAVlJAtA 



&$> 



doci u mesdzid osim da ga klanja u mesdzidu', uzvrati on" ] . Biljezi ga 
Darekutni. Predaja u ovom kontekstu je vec prethodila od Alije 4* i 
drugih ashaba. Ako bi ipak, bez opravdanog razloga, klanjao u svojoj kuci 
ali u dzematu, onda u torn slucaju postoje dva misljenja: Ebul-Berekat b. 
Tejmije kaze: "Ako bi klanjao u svojoj kuci bez opravdana razloga ali u 
dzematu namaz nece biti validan ako je bez opravdana razloga na osnovu 
onog sto je odabrao Ibn-Akit zbog ostavljanja dzemata jer se suprostavio 
zabrani. Taj stav podupiru njegove, sallallahu alejbi ve selleme, rijeci: 
"Nema namaza za onog ko moze doci u mesdzid osim u mesdzidu" a 
mezheb je na stanovistu da je takav namaz ipak ispravan zbog 
Poslanikovih M rijeci: "Namaz covjeka u dzematu se uvecaje u odnosu na 
njegov namaz u kuci i pijaci zct dvadeset i pet puta." 1 A njegove rijeci: 
"Nema namaza za onog ko moze doci u mesdzid osim u mesdzidu" se 
mogu protumaciti kao negacija potpunosti namaza i to bi bio spoj izniedu 
ova dva hadisa. Kaze: "Prvi rivajet je izbor na§ih prijatelja, a sto se tice 
neobaveznosti odlaska u mesdzid to je po meni vrlo daleko (od ispravnog 
poimanja) ako bi se ovi hadisi tretirali prema njibovoj vanjstini. 
Obavljanje namaza u mesdzidima je jedno od najvecih znamenja vjere i 
ostavljanje namaza li dzematu u potpunosti je jedna od velikih steta, jer 
to vodi vecinu svijeta na nemar u pogledu obavljanja namaza uopste. 
Zbog toga Abdullah b. Mes'ud *& kaze: "Zato ako budete klanjali u vaiim 
hicama, kao sto klanja ovaj koji je napustio dzemat i klanja ga u svojoj kuci, 
rime histe napitstili sunnet vaseg Posiariika # a ako napustite sunnet vaSeg 
Poslanika 0zalutat ce te." 

Kaze: "Znacenje ovog rivajeta bi se moglo odnositi, a Allah 
najbolje zna, da je dozvoljeno pojedincima da ga obave u kuci, tako da bi 
u torn slucaju klanjanje u mesdzidu bilo farz-kifaje shodno ovoj predaji, a 
na osnovu druge predaje obavljanje namaza u mesdzidu bi bilo farz-ajn. 
Na to upucuje dozvola spajanja namaza za vrijeme obilne kise. Da se 
obaveza dzemata moze ispostovati u kuci mimo dzamije onda ne bi bilo 






h min 
bs'uda 



1 Sened hadisa je daif. Biljezi ga Dareicutni u svom Sunemt, 1/419/1, u lancu preko 
Muhammeda b. Sevkate od Muhammeda b. Munkedira od Dzabira... od njega. 
Spominje ga Ibn-Hadier u Fethu, 1/439, i kaze da je daif. 

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Mesadzid, poglavlje, Es-Salatu 
fi mesdzidis-suki, 1/181. hadis br. 465; i biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje. 
Fadhi salatil-dzemaah, 1/272/459; i biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje. 
Ma dzae fi fadli mesji iles-sala, 1/27 1 , hadis br, 559, svi u lancu preko Ea'mesa od Ebu- 
Saliha od Ebu-Hurejre ... od njega. 



185 



i$* 



Ins Kyjiim ii D/[V7uif 



&*!> 
mi^ 



dozvoljeno spajati namaze za vrijeme kise, jer veeina tjudi moze klanjati u 
d:emafu u svojoj kuci u njeguvom pnivom vremenu, Jer uglavnom svako 
moze u kuci klanjati sa zenom, djecom ili prijateljeni i slicno. Tako da ne 
bi bilo dozvoljeno ostavljanje namaskog sarta, a to je namasko vrijeme, 
zbog sunneta, a to je dzemat shodno ovom misljenju. Medutim, posto je 
spajanje dozvoljeno u ovoj situaciji onda se da zakljuciti da je obavljanje 
namaza u dzamiji ili tarz-kifaje i ili farz-ajn. Ovo je njegovo misijenje, a ko 
dobro razmisli o sunnetu koji je prenesen u pogledu ovog pitanja doci ce 
do spoznaje da je obavljanje namaza u dzamijama farz-ajn za svakog 
pojedinca osim, kada su u pitanju smetnje zbog kojib je dozvoljeno 
izostaviti dzemat i dzumu. Ostavljanje dzemata u dzamiji je kao 
izostavljanje dzemata uopste, ako za to ne postoji opravdan razlog. I 
shodno ovom misljenju moguce je spojiti sve hadise i predanja u torn 
pogledu. Kada je umro Allahov Poslanik M f te je vijest o tome dospjela do 
mekkelija, Suhejl b. Amr 1 im je odrzao hutbu, a Utab b. Usejd 2 je bio 
njegov povjerenik za Mekku koji je strahovao od mekkelija. Suhejl ga je 
istjerao iz Mekke, a mekkelije su ostali cvrsti na islamu. Utab im je poslije 
odrzao govor u kojem je rekao: "O mekkelije, tako mi Allaha, nisam cuo 
da je iko od vas izostao od namaza u dzematu u mesdzidu a da mu niste 
odrubili glavu." Ashabi Allahova Poslanika M su mu zahvalili a taj njegov 
postupak mu je povecao ugled u njihovim ocima. Ono sa cime obozavamo 
Allaha iS po ovom pitanju je stav da nije nikome dozvoljeno izostajati iza 
dzemata u mesdzidu bez opravdanog razloga, a Allah najbolje zna sta je 
ispravno. 



m 



1 On je Suhejl b. Amr b. AbduSsems b. Abduvudd b. Nasr b. Malik KoreSi Amiri, 
ugledni kurejsija, njihov gospodin i govomik. Na dan Bedra bio je zarobljen kao kafir, a 
bio je poznat kao pjesnik. Omer 4£ rece: „0 Allahov Poslanice, dozvoli mi da mu 
izvadim sjekutice (zube) pa da nikada vise ne odrzi govor protiv tebe". „Ostavi ga 
Omere, sta znas mozda zauzme mjesto zbog kojeg ces ga pohvaliti", rece Poslanik & 
Pogledaj Usdul-gabe, 2/480, 

■ Utab b. Usejd b. Ebu-Ajs b. Umejje Kuresij Emevij sa nadimkom Ebu-Abdurrahman. 
Primio je islam na dan oslobodenja Mekke. Poslanik S& gaje postavio kao namjesnika 
Mekke poslije oslobodenja posto se uputio ka Hunejnu, a tada je imao dvadeset i 
nekoliko godina. Bio je veoma dobar covjek. Pogledaj Usdul-gabe, 3/556. 






186 






mu 



man. 
>nika 



< OSMO PITANJE > 



STA JE PROPIS ZA ONOG KO GA OBAVLJA BRZO I NE UPOTPUNJAVA 
RUKU* I SEDlDU U NAMAZU? 



187 



PR0P1S ONOGA KOJI NAKARADNO OBAVLJA NAMAZ 



Deveta mes'ela. Ova mesela razmatra probtematiku onoga koji ne 
upotpunjava ruku' i sedzde namaza. Zaista je po ovorn pitanju dovoljno to 
ho je Poslanik M rekao kao i njegovi ashabi poslije njega. Nema 
adekvatne zamjene niti boljeg savjemika od onoga ito je preneseno u 
sunnetu u torn pogledu. Mi cemo u rijec prenijeti stav Allahova Poslanika 
% i njegovih ashaba o tome. Prenosi se od Ebu-Hurejre 4* da je Poslanik 
s§ usao u mesdzid, pa je usao i neki covjeki i klanjao. Onda je dosao do 
Poslanika M i poselamio ga. On mu odvrati selam a zatim rece: "Vrati se i 
klanjaj ti nisi klanjao," To je ponovio tri puta, na sto mu onaj covjek 
rece: "Tako mi Onoga Koji te poslao s istinom, ne znam bolje od ovoga 
pa me pouci," Rece: "Kada htjednes klanjati upotpuni abdest, zatim se 
okreni prema kibli i donesi tekbir. Zatim prouei sto ti je lahko iz Kur'ana. 
Zatim ucini ruku i smiri se na njemu, zatim se digni dok se potpuno ne 
ispravis na kijamu. Zatim ucini sedzdu sve dok se ne smiris na njoj. 
Onda se ispravi dok se ne smiris sjedeci, a onda opet ucini sedzdu dok se 
ne smiris na njoj i tako se ponasaj u cjelom namazu." 1 Had is je 
muttefekun alejhi, a ovaj lafz pripada Buhariji. U hadisu je dokaz da se 
samo sa tekbirom zapocinje namaz i da ga neka druga recenica ne moze 
zamjeniti. U hadisu se, takodet, spominje obaveza abdesta i okretanja 
prema kibli, kao i obaveza kiraeta (ucenja) Kur'ana u namazu. To sto 
neki dozvoljavaju uopsteno ucenje onog sto je lahko iz Kur'ana (umjesto 
Fatihe) to ne nijece obavezu utenja Fatihe u namazu shodno drugom 
dokazu. Onaj ko je izrekao ovaj hadis (Poslanik) taj je izrekao i sljedeci 
hadts: "Svaki namaz u kojem se ne uci Fatiha je nepotpun." 2 






1 Hadis je muttefekun alejhi, Biljezi ga Buharija u knjizi Ezaiu poglav[je, Vudzubu 
kiraetil-fatiha lit imami vel-me'mumi fis-salavati kulliha fil-hadari ves-seferi, 2/276, 
hadis br. 757, i Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje, Vudzubu kiraetil-fatiha, 
1/45/397/298, u lancu preko Seida b. Ebu-Seida od njegova oca od Ebu-Hurejre... od 
njega. 

- Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje, Vudzubu kiraetil-fatiha, 
1/38/395, i biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje. Men tereke fis-salati 
kiraete fatihatil-kitab, 1/216, hadis br. 821; i En-Nesai u knjizi El-iftitah, poglavlje, 
Terku kiraeti bismillahirrahmanirrahim fi fatihatil-kitab, 1/607, hadis br. 909, svi u 
lancu preko Ala'a od njegova oca od Ebu-Hurejre... od njega. 



189 






t#M 



IttsK-vumn l)m?iijr 



*ft* 



Takoder je rekao: "Nema namaza za onoga ko ne prouci 
Fatihu." 1 Sunnet i hadisi Allahova Poslanika M ne proturjeee jedan 
drugom, U hadisu je dokaz o obaveznosti smirenosti u namazu, te ko to 
ne ispostuje nije ispunio ono sto mu je naredeno tako da se od njega i 
dalje trazi da ispostuje taj imperativ. Pazljivo razmisli o njegovoj naredbi 
klanjacu da se smiri na ruku'u i nakon sto se digne sa njega. Smirenost 
kod dizanja nece bid ispostavana formalnim ispravljanjem sve dok se 
potpuno ne ispravi. Tako da se ovdje moraju ispostovati i smirenost i 
potpuno ispravljanje, za razliku od nekih koji kazu ako bi sa ruku'a otisao 
na sedzdu bez prethodnog ispravljanja glave da bi takav namaz bio 
ispravan. Kod ispravljanja nece zadovoljiti propis djelomicno ispravljanje 
sve dok se u potpunosti ne ispravi. Ovo opet ne negira obavezu tesbiha 
koji se uci na ruku'u i sedzdi, kao ni obavezu tesbiha i tahmida prilikom 
dizanja na sta upucuje drugi dokaz. Onaj ko je ovo rekao i naredio on je 
naredio i ucenje tesbiha (subhane rabbijel-azim) na ruku'u. Posto je 
objavljen Kur'anski ajet: 

"Zato hvali Gospodara svoga VeIi£anstvenog!' / (EUVaki'a, 74) 

Poslanik M je rekao; "Cinite ga (tesbih) na vasem ruku'u." 2 I 
naredio je cinjenje tahmida prilikom ispravljanja rekavsi: "Kada imam 
rekne 'Semia'llahu limen hamideh', recite: 'Rabbena lekel hamd.'" 1 On 



1 Hadis je muttefekun alejhi, Biljeii ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje, Vudzubu 
kiraetil imami vel-memumi fis-salati fil-hadari vesseferi, 2/276, hadis br. 756; Muslim 
u knjizi Es-Sala, poglavlje, Vudzubu kiraetil-fatiha, 1/34/394/295, oba u lancu preko 
Muhammeda b. Rabia od Ubade b. Samita... od njega. 

2 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat. poglavlje. Ma jekulur- 
redzulu fi raku'ihi ve sudzudihi, 1/385 pod brojem 869; Ibn-Madze u Kitahus-salal, 
poglavlje Et-Tesbihu fi-r-ruku'i 1/287 pod brojem 887; Ed-Darimi u Kitabus-salat, 
poglavlje Ma jukalu fi-r-mku*i 1/341 pod brojem 1305; Ahmed u svome Musnedu 
4/155. jbn-Huzejme u Sahihu 1/303 pod brojem 600,; Ibn-Hibban u Sabihu 2/222 pod 
brojem 506; El-Hakim u El-Mttstedreku 1/225 i 2/477; El-Bejheki u Es-Stmemtl-kubra 
2/86; Ebu-Davud et-Tajalisi u svome Musnedu 1000, sa senedom od Musa b. Ejjuba el- 
Kadija...; 

Rekao je El-Hakim: Hadis je sahih, a vec uspostavljen konsenzus da se koristi kao 
dokaz predaja koju ne prenosi Ijjas b. Amir, a on je sa cvrstim senedom, dok je za njega 
Ez-Zehebi rekao: Ijjas nije poznat. A El-Albani ga je ocjenio siabim u svojoj knjizi El- 
Srva ' , u hadisu pod brojem 334. 

3 Hadis je muttefekun alejhi, biljezi ga Buharija u Kitabul-ezan poglavlje Fadlu 
allahumme rabbena leke-1-hamdu, 2/330 pod brojem 796; i Muslim u Kitabus-saffl 



190 






*m\i i prqpis meoovwi osu\i ut.\ 



*$> 



nam je, takoder, naredio ruku' i smirenost prilikom cinjenja istog, kao i 
teshih t tahmid. Za dizanje sa sedzde je rekao: "Zatim se ispravi sve dok 
se ne smiris sjedecL" 1 

Na drugom mjestu kaze: "Dok se ne ispravis sjedeci." 2 Nije se 
zadovoljio formalnrm ispravljanjem kao sto je oblik o§ trice maca sve dok 
se ne ispostuje potpuno ispravljanje (kiemenog stuba) kao i smiraj u torn 
polozaju. Tako da se iz ovih rijeci moze izvuci naredba o vracanju sa 
sedzde sa potpunim ispravljanjem i smiraj em. Ne treba se pozivati na ono 
sto nije spomenuto u ovom hadisu a sto bi negiralo njegove vadzibe 
shodno pojedinim imamima. Tako Safija smatra obaveznim: ucenje 
Fatihe u namazu, zadnji tesehhud i salavate na Poslanika $|, a to nije 
spomenuto u ovom hadisu. Ebu-Hanife smatra obaveznim sjedenje koliko 
traje tesehhud i izlazak iz namaza, sto, takoder, nije spomenuto u njemu. 
Malik smatra obaveznim tesehhud i selam sto, takoder, nije spomenuto u 
ovom hadisu. Ahmed smatra obaveznim tesbih na ruku'u i sedzdi kao i 
tesmi' i tahmid, kao i trazenje istigfara rabbi-gfirli (izmedu dvije sedzede) 3 
sto, takoder, nije spomenuto u ovom hadisu. Tako da nije nikomc 
dozvoljeno da pobija ono sto nije spomenuto u ovom hadisu. Ako bi neko 
rekao: "Poslanik M je dvaput potvrdio namaz onom covjeku, da je bio 
neispravan ne bi ga potvrdio. Odgovorit cemo: "Kako mu je potvrdio taj 



poglavlje Et-Tesmi'u vet-temhidu vet-te'minu, 1/71/409, sa senedom od Ebu-Saliha, a 
on od Ebu-Hurejre...: 

'Hadis je muttefelcun alejhi, biljezi ga Buharija u Kitabut-ezan, poglavlje Vudzubul- 
kira'eti lil-iraami, 1/263 pod brojem 724; i Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Vudznbu 
kira'etil-fatihati, 1/298/397, sa senedom od Seida b. Ebu-Seida, a on od svoga oca, a on 
od Ebu-Hurejre...; 

2 Rekoh: Hadis sa ovim izrazom biljezi Ibn-Huzejme u svome Sahihu 1/299 pod brojem 
590, sa senedom od Seida b, Ebu-Seida...; a vec je predhodilo „Dva sahiha" sa izrazom: 
(tattne'innu = smirili se) 

" Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Salci, poglavlje, Ma jukalu fir-rukui ves- 
sudzudi, 1/35/483, u lancu preko sticenika Ebu-Bekra od Ebu-Saliha od Ebu-Hurejre u 
lafzu ,AHahumme", Biljezi ga Buharija u knjizi Es-Sala. poglavlje, Eduau fir-rukui, 
1/274, hadis br. 761, u lancu preko Mesmka od Aise u lafzu „Poslanik g bi na ruku'u i 
sedzdi govorio: 'Subhanekellahumme ve bi hamdike, allarrammegfirliV Biljezi ga 
Hakim u Mustedreku. 1/467, u lancu preko Talhe b. Jezida Ensarija od Huzejfe b. 
Jemana sa njegovim lafzom i Darimi u knjizi Es-Sala, poglavlje, El-kavlu bejne 
sedidetejni, 1/318, hadis br. 1326, i Ibn-Madze u knjizi Es-Sala, poglavlje. Ma jekulu 
bejne sedzdetejni, 1/289, hadis br. S97, u lancu preko Salleta b. Ezmera od Huzejfe... od 
njega. Biljezi ga i Ahmed u Musnedu, 1/371, hadis br. 3514, u lancu preko Hubejba od 
Ibn-Abbasa ... od njega. 






191 



*s* 



IunKuiivhi n?rv?niF 



3t£* 



namaz ako znamo da je rekao: 'Vratx se i klanjaj nisi klanjao.' On mu je 
naredio da ponovi namaz i negirao njegovu ispravnost u odnosu na 
propisani namaz. Pa zar ima jasnije negacije od ove? Ako bi rekao: "On 
mu nije negirao sam namaz.". Reci ce se: "Da, jer bi takav postupak 
mogao doprinjeti da pomenuti covjek pobjegne i tako izgubi priliku za da 
ga poduci. lsti je slucaj sa covjekom koji je mokrio u mesdzidu pa je 
Poslanik m dozvolio da to zavrsi i tek onda ga je poducio. Ovo 
predstavlja njegovu savrsenu njeznost i ljubaznost, neka je na njega 
salavat i selam. Pa ako bih rekao: "Zasto ga onda nije prekinuo usred 
namaza?" Odgovorit cemo: "Nije rekao ni covjeku koji je mokrio u 
dzamiji da prekine mokrenje, Sto je bilo prece da uradi." Vas prigovor bi 
bio opravdan da mu je potvrdio njegov namaz i da mu nije naredio da ga 
ponovi i da mu nije negirao ispravnost namaza sa stanovista Serijata. Pa, 
ako bi rekli: "Njegove rijeci: 'Nisi klanjao', znace nisi klanjao potpun 
namaz.'" 

Rekoh: "Ne kaze se onorae ciji namaz nije ispravan da nije klanjao 
namaz potpuno. Nemoguce je da namaz bude neispravan ako bi se 
izostavili neki mustehabi namaza pa da mu nakon toga rekne: "Vrati se 1 
klanjaj ti nisi klanjao." Tako nesto bi bilo potpuno neispravno. Prenosi se 
od Rufaeta b. Rafia da je Poslanik M jednog dana sjedio u mesdzidu sa 
svojim ashabima. U to dode neki beduin pa je klanjao najsporiji namaz sto 
je znao. Zatim se uputi do Poslanika % te mu nazva selam. Poslanik * 
rece: "Ve alejke selam, vrati se i klanjaj ti nisi klanjao" Tako je uradio 
dva ill tri puta, svaki put bi prilazio Poslaniku % i selamio ga, a on bi 
odgovarao: "Ve alejke selam, vrati se i klanjaj ti nisi klanjao." Narod se 
uplasi i tesko im pade da i najsporiji namaz koji je klanjao nije ispravan. 
Na kraju onaj covjek rece: "Pokazi mi i poduci me, ja sam samo Covjek 
pogadam i grijesim." Na to Poslanik & re£e: "Istina, kada krenes da 
klanjas abdesti se kao sto ti je Allah naredio. Zatim posvjedoci sehadet i 
stanl Ako mas nesto od Kur'ana prouci, u protivnom zahvaljuj Allahu, i 
donosi tekhir i izgovaraj tehlil, zatim otidi na ruku i smiri se na njemu a 
onda se ispravi na kijam, zatim ucini sedzdu i ispruzi se na sedzdi, zatim 
sjedi i smiri se sjedeci. Kada to uradis upotpunio si svoj namaz a ako 



' Hadis je muttefekun alejhi. Biijezi ga Buharija u knjizi Vudu poglavlje. Terku 
Nebiiji ven-nasi d-earabijj hatta ferega min bevlibi fil-mesdzid, 1/383. hadis br. 219 
Muslim u knjizi Taharo, poglavlje, Vudzubu gaslil-bevli ve gajrihi mmen-nedzasat, 
1/100/285/236, u lancu preko Ishaka b. Ebu-Talhe od Enesa ... od njega. 



192 




za da 



ijega 
jsred 



IZStO 






nam« i pfions Mtmm osimM\ 



%& 



nesto od toga propustis propustio si od svog namaza." 1 Kale: "Ovo im je 
palo lakse od onog prvog jer ko propusti nesto od pomenutog taj je 
propustio od svog namaza ali nije upropastio citav namaz. Biljezi ga imam 
Ahmed i vlasnici Sunejw. 2 U rivajetu kod Ebu-Davuda se kaze: "Uci sto 
hoces od Kur'ana, zatim reci Allahu ekber." Kod njega jos stoji: "Ako 
imas nesto (tj ako znas) od Kur'ana prouci to." U rivajetu od Ahmeda 
stoji: "Kada hoces da klanjas lijepo se abdesti, a zatim se okreni prema 
kibli i donesi tekbir. Onda prouci Fatihu, a poslije uci sto hoces. Kada 
budes na ruku'u stavi ruke na koljena, a leda ispruzi. Ustabili se na 
ruku'u. Kada dignes glavu ispravi tijelo tako da se svaka kost vratt u svoj 
zglob. Kada otides na sedzdu ustabili se na sedzdi. Kada se vratis sa sedzde 
naslom se na Ijevo stegno-nadkoljenicu i tako cirri na svakom rekatu i 
sedzdi." Ako njegove rijeci u hadisu: "Abdesti se kao sto je to Allah 
naredio", spojimo sa njegovim rijecima o San' i Mervi: "Zapocnite odakle 
je Allah zapoceo"," molemo izvuci zakljucak o obaveznosti redoslijeda 
kod abdesta onako kako je to Allah & spomenuo. Njegove rijeci u 
hadisu: "Prouci Fatihu a onda uci sto hoces", ogranicavaju (mukajjed) 
njegov opsti govor (mutlak): "Uci ono sto ti je lahko od Kur'ana." To je 
ujedno i znacenje njegovih rijeci: "Uci sto hoces od Kur'ana." I rekao je: 
"Ako ima kod tehe nesto od Kur'ana uci, u protivnom uci zahvalu 
Allahu, donosi tekhir i tehlil (la ilahe illallah):' Hadisi medusobno 
objasnjavaju jedni druge i tako pojasnjavaju ono sto je Poslanik M htio 
ustvari kazati. Nije dozvoljeno prihvatati jedan lafo (oblik) nekog hadisa, 



Hadis je sahih. a biijeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Salatun men la 
jukimu salbuhu Qr-ruku'i ves-sudzudi, 1/379 pod brojem 856. Et-Tirmizi u Kitabus- 
salat, poglavlje Ma dzae fi vasfis-salati, 2/100 - 102 pod brojem 302; sa senedom od 
Rita ata b. Rafi'a...; Rekao je Et-Tirmizi: Hadis od Rifa'ata b. Rafi'a je hadis hasen 
Ibn-Huzejme u Sahihu 1/274 pod brojem 545; sa senedom od Ebu-Hurejre ■ Ebu- 
Davud et-Tajalisi u Mumedu, 1/196 pod brojem 1372; sa senedom od Rifa'ata' ■ En- 
Nesai u Kitabul-ijtitah, poglavlje Fardut-tekbiratil-ula. 1/591 pod brojem 883 sa 
senedom od Seida b. Ebu-Seida, a on od svoga oca, a on od Ebu-Hurejre...; 
2 Prethodni izvor. 

'Hadis je sahih, a biijeze ga: Muslim u Kitabul-hadm, poglavlje Hadzdzetun-Nebijji ft 
2/147/1281/888; En-Nesai u Kitahu menasM-hadzaz, poglavlje Ei-Kerahijjetu fis-siiabi 
el-musbigati lil-muhrimi, 3/115 pod brojem 2962; Ed-Darimi u Kitabul-hadzdz 
poglavlje Fi sunnetil-hadzdzi, 2/449 - 450 pod brojem 1850; Ebu-Davud u Kitabul- 
merwik, poglavlje Sifatu hadzdzetin-Nebijji ft, 2/189 pod brojem !905; Ibn-Madze u 
Kuabul-menasik, poglavlje Hadzdzetun-Nebijji ft, 2/1022 pod brojem 3074- Ibn- 
Huzejme u svome Sahihu, hadis pod brojem 2687, 2802, 2812. A svi sa senedom od 
Hatima b. Ismaila. ..: 



193 



\ff/fc 



ln\ Kmjiw ei DmyiJJi 






a ostavljati druge verzije istog hadisa. Njegove rijeci: "A zatim red Allahu 
ekher", ukazuju da se namaz zapocinje samo ovim rijecima a ne i nekim 
drugim. 1 To je onaj tekbir za koji na drugom mjestu kaze: "Tekbirom se 
zapocinje namaz*" 1 

Iz njegovih rijeci: "Kada dignes glavu ispravi tijelo dok se kosti ne 
vrate u svoje zglobove", se moze izvuci obaveza dizanja, potpunog 
ispravljanja i smiraja torn prilikom. Prenosi se od Ebu-Mesuda el-Bedrija 
da je Poslanik M rekao: "Nij'e ispravan namaz covjeka sve dok ne ispravi 
leda na ruku'u i sedzdi," 1 Biljezi ga imam Ahmed i vlasnici Sunena. 
Tirmizi kaze da je hasen-sahih. Ovo je jasan tekst da je dizanje sa ruku'a i 
izmedu dvije sedzde, te potpuno ispravijanje tijela, kao i smirenost u torn 
polozaju rukn namaza bez kojeg namaz nije validan. Prenosi se od AUje b. 
Sejbana da je rekao: "Izisli smo dok nismo stigli do Poslanika 0pa smo 
mu dali prisegu i klanjali iza njega. Naicon zavrsetka namaza Poskmik 
je pozadi vidio nakog covjeka kako klanja a na ruku'u i sed$di ne 
ispravlja leda. Nakon sto je zavrsio namaz Poslanik M rece: 'O skupino 
muslimana nema namaza za onog ko ne ispravi kicmu na ruku'u i 
sedzdi"' 4 Biljezi ga imam Ahmed i Ibn-Madze. Njegove rijeci: "Nema 
namaza" znace kako nema namaza koji zadovoljava postulate ispravnosti. 



1 Po Hanefijskom mezhebu namaz se moze zapoceti i nekim drugim rijecima koje imaju 
slicno znacenje kao npr. Allahu e'azam. (op. p.) 

: Hadis je sahih, a biljeie ga: Ebu-Davud u Kitabut-tahara, poglavlje Fardul-vudu'i, 
1/36 pod brojem 61. sa nasom naucnom verifikacijom i obradom. stampa Darul-hadis; 
Et-Tirmizi u Kitabut-tahara, poglavlje. Ma dzae enne miftahe-s-salati et-tahuru, 1/8 pod 
brojem 3, a rekao je Ebu-Isa: Ovaj hadis je sahih; Ibn-Madze u Kitabut-tahara, 
pcg^ie.' Miftahus-salati et-tahuru, 1/101 pod brojem 275; Ed-Darimi u Kitabut- 
tahara, poglavlje, Miftahus-salati vet-tahuri, 1/186 pod brojem 687. Ahmed u Musnedu 
1/23/129; svi sa senedima od Sufjana, a on od Ibn-Akila, a on od Muhameda b. el- 
Hanefije,' a on od Alija...; a nas Sejh El-Albani je u Sahihui-diami 'u rekao: Sahih. 
3 Hadis je sahih, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitahus-salat, poglavlje Salatun men la 
jukimu salbuhu fv-r-ruku'i ve-s-sudzudi, 1/379 pod brojem 855; Et-Tirmizi u Kitahu 
ebvabis-salat, poglavlje Ma dzae fi men la jukimu salbuhu fi-r-ruku'i ve-s-sudzudi" 
2/51 pod brojem 265; Ibn-Madze u Kitabu ikametis-salat, poglavlje Er-Ruku'u fis-salat, 
1/282 pod brojem 870; Ihn-Hihban u Sahihu 3, pod brojem 1889, 1990; svi sa senedom 
od Ebu-Ma'mera, a on od Ebu-Mesuda el-Bedrija...; 

4 Hadis je sahih, biljeze ga: Ahmed u Musnedu, 4/23; Ibn Madze u Kitabu ikametis- 
salat, poglavlje Er-Ruku'u fis-salat, 1/283 pod brojem 871; Ibn-Hibban u Sahihu 5/217, 
pod brojem 8871. Navodi ga i E1-Albani a Sahihul-dzamil pod brojem 7977. rekavsi: 
Sahih. Ibn Huzejme u svome Sahihu 1/333 pod brojem 667, svi sa senedom od Alija b. 
Sejbana...; 



194 



*3& 



NAMA7 I PRDPIS MFfinVflfi flVUU IA(A 



se 



ne 



Na to ukazuju njegove rjeci: "Ni/e ispravan namaz covjeka, dok ne ispravi 
leda na ruku'u i sedzdi." U rivajetu kod Ahmeda se kaze: "Allah ne gleda 
u covjeka koji ne ispravi kicmu izmedu svog ruku'a i sedzde." 

Prenosi se od Ebu-Hurejre 4e da je Poslanik M rekao: "Allah ne 
gleda u nama£ covjeka koji ne ispravlja kicmu izniedu svog ruku'a i svoje 
sedzde," 1 Biljezi ga Ahmed, a u Sunenu a kod Bejhekija se prenosi od 
Dzabira b. Abdullaha ^ da je Poslanik M rekao: "Ni/e ispravan namaz u 
kojem covjek ne ispravlja kicmu na ruku'u i na sedzdi."" Poslanik $$ je 
zabranio da covjek nakaradno obavlja namaz i obavjestio da je to namaz 
munafika. 3 U Musnedu i Sunenima se prenosi od Abdurrahmana b. Sibla 
da je Poslanik M zabranio: brzo cinjenje sedzde (bukvalno kao kljucanje 
vrane), pruzanje podlaktica po zemlji prilikom cinjenja sedzde i 
zauzimanje jedinstvenog mjesta u mesdzidu poput deve." 4 Ovaj hadis 
zabranjuje u namazu ono u cemu ima poredenja sa zivotinjama kao sto je: 
kljucanje vrane, pruzanje ruku na sedzdi kao sto zivotinje ispruze prednje 




'Njegov sened je hasen, a biljezi ga Ahmed u Musnedu, 2/525 pod brojem 10745, sa 
senedom od Jahja b. Ebu-Kesira, a on od Abdullaha b, Bedra el-Hanefija, a on od Ebu- 
Hurejre...; 

Rekoh; Postoji i dnigi hadis sahih koji pojacava (sahid) ovaj kod Ebu-Davuda i dr., a 
naveden je prije. 

2 Hadis je sahih, biljezi ga EI-Bejheki u Es-Siinenui-kubra 2/88 pod brojem 2405, sa 
senedom od El-E'ames'a, a on od Ebu-Sufjana, a on od Dzabira,,.; En-Nesai u Kitabul- 
iftitalu poglavlje Ikametus-salati fir-ruku'i, 2/668 pod brojem 1027; Ed-Darimi u 
Kitabus-salat, poglavlje Fil-lezi la jetimmu er-ruku'e ves-sudzude, i Ibn-Huzejme u 
Sahihu 1/333 pod brojem 666, svi sa senedima od Ebu-Ma'rnera, a on od Ebu- 
Mesuda...; 

'Hadis je sahih, biljeze ga: Muslim a Kitahul-mesadiid, poglavlje Istihbabut-tekbiri bil- 
asri. 1/195/434; Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Fi vakti saiatil-asri, 1/212 pod 
brojem 413; Et-Firmizi u Kitabus-salat, poglavlje Ma dzae fi ta'dzilil-asri, 1/301 pod 
brojem 160. En-Nesai u Kitabul-mevakit, poglavlje Et-Tesdidu Fi te'hiri-l-asri, 1/275 
pod brojem 510. Malik u Ei-Muvette'i, 1/46/220; Ahmed u Musnedu 3/146, sa senedom 
od El-Ala'a...; 

4 Hadis je hasen, biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat. poglavlje Salatun men la 
jukimu salbuhu fir-ruku'i ves-sudzudi, 1/382 pod brojem 862; En-Nesai u Kitabut- 
tatbik. poglavlje En-Nehju an nukratiFgurab, 1/45, 46 pod brojem 1116; Ibn-Madze u 
Kitabu ikametis-salat, poglavlje Ma dzae Fi tevtinil-mekani fil-mesdzidi jusalla Fihi. 
1/459 pod brojem 1429; Ahmed u Musnedu 3/428; El-Hakim u El-Mustedreku 1/352 
pod brojem 833; Ibn-Huzejme u Sahihu 2/280 pod brojem 1319; Ibn-Hibban u Sahihu 
6/53 pod brojem 2277: svi sa senedom preko Temima b. Mahmuda, a on od 
Abdurrahmana b. Sibla el-Ensarija...; navodi ga i El-Albani u Sahilud-dzami'u pod 
brojem 6982, i kaze: Hasen. 



195 






*fl&ft 



lii\ Kmiwii Etesaui 



*&* 



noge i rezervacija posebnog mjesta za sebe u mesdzidu na kojem bi uvijek 
klanjao kao sto deve zauzimaju posebno mjesto za sebe u torovima. U 
drugom hadisu je zabranio okretanje kao sto se lisica okrece, sjedenje u 
namazu kao sto sjedi pas' i dizanje ruku kao sto konji dizu repove." Ovo 
je sest zivotinja cije je oponasanje zabranio. A sto se tice nepotpunog i 
nakaradnog obavljanja namaza, koje je opisao kao namaz munafika, u 
Muslimovom SahOiu se prenosi od Ala'a b. Abdurrahmana da je on usao 
kod Enesa b. Malika * u njegovoj kuci u Basri nakon sto je sklanjao 
podne-namaz. Kada smo uslt kod njega on nas upita: 'Da li ste klanjali 
ikindiju?', 'Mi smo maloprije klanjali podne', rekosmo. 'Pridite da 
klanjamo ikindiju', rece on. Pa smo ustali i klanjali. Kada smo zavrsili on 
rece: 'Cuo sam Poslanika M kako kaze: To je namaz munafika, sjedi dok 
sunce ne dode izmedu sejtanovih rogova, onda ustane i nakaradno klanja 
cetiri rekata u kojima ne spominje Allaha osim malo'". Prethodile su rijeci 
Ibn-Mesuda 4h: "Vidjeli smo da iza njega ne izostaje, (j dzemata, osim munafik 
koji je poznat po svom hcemjerstvu" A Uzviseni Allah kaze: 

'ojtrj jor i^iis ipS\ j) ljiis &£ "^j^~ >j ^ o>^- oj^-Ji oj 

"Licemjer- rnisle da ce Allaha prevariti, i On ce ih za varan je njihovo 
kazniti. Kada ustaju da rnolltvu obave, lijeno se dizu, i samo zato da 
bi se pokazli pred svijetom, a Allaha gotovo da \ ne spomenu/ ; (En- 
Nisa, 142) 



1 Sened hadisa je sahih. Biljezi ga Ahmed u Mttsnedu, 2/311. hadis br. 809, u lancu 
preko Jahje b. Adema od Serika od Jezida b. Ebu-Zijada od Mudzahida od Ebu-Hurejre 
... pa ga jc spomenuo. Ibn-Hadzer u Teihisu kaze: Biljezi ga Ahmed i Bejheki u lancu od 
Ebu-Hurejre a u njegovom senedu se nalazi Lejs b. Ebu-Selim... U njemu se nalazi jo§ 
Ala b. Jezid a on je metruk a Ibn-Medini ga je proglasio lascem. Rekoh: „Sto se tice 
hadisa imama Ahmeda u njegovom Musnedu u njemu se nalazi Lejs b. Ebu-Selim kao 
sto to kaze tbn-Hadzer u Teihisu, vjerovamo je to greska u pisanju. A sto se tice hadisa 
kod Ibn-Madze 1/289, hadis br. 896, on je prenesen od Aia'a Ebu-Muhammeda kaze 
cuo sam Enesa.,. pa ga je spomenuo. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje, El-emru bis-sukuni fis- 
salati, l/119,/430, i Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala. poglavlje Fis-selam, 1/432, 
hadis br. 988; i En-Nesai u knjizi Sehv, 2/84, hadis br. 1183, u lancu preko Temima b. 
Turketa od Dzabirab. Semureta... od njega. 



196 



m 



jek 
U 
I u 
ivo 
3 i 
u 

ao 
ao 
a!i 
da 



OVIH §EST OSOBINA U NAMAZU JE OD ZNAKOVA LICEMJERSTVA: 

1. Lijenosf kod obavtjanja 

2. Obavljanje kako bi se pokazao pred svijetom 

3. Odugovlacenje ili odgadanje 

4. Nakaradno obavljanje 

5. Malo spominjanje Allaha ife 

6. Izostavljanje namaza u dzematu 



ti- 



Sjre 
lod 



Prenosi se od Ebu-Abdullaha el-Es'arija da je jednom Poslanik ^ 
klanjao sa svojim ashabima, a onda je sjeo sa jednom grupom od njih. 
Zatim je u mesdzid usao neki covjek od njih i poceo da klanja, Ucinio je 
ruku', a sedzdu je obavljao nakaradno. Poslanik M je gledao u njega, pa 
rece: "Vidite li ovog, da umre umro bi u drugom milletu (vjeri mimo 
Muhammedove vjere). V svom namazu kljuca kao sto vrana kljuca krv. 
Primjer onog koji klanja a ne prigiha se na sedzdi je kao primjer gladnog 
covjeka koji ne pojede osim jednu Hi dvije hurme, a koje mu nista ne 
mogu pomoci. Upotpunite abdest, tesko petama u vatri, upotpunite ruku' 
i sedzdu!" 1 

Ebu-Salib veli: "Rekao sam Ebu-Abdullahu ebEsariju; 'Ko ri je 
ispricao ovaj hadis?' Emiri vojski: Halid b. Velid, Amr b. As, Serhabil b. 
Hasene, Jezid b, Ebi-Sufjan. Svi oni su ga culi od Allahova Poslanika, |g. 
Prenosi ga Ebu-Bekr b. Huzejme u svom Sahihu. Hadis obavjestava da 
onaj ko nakaradno obavlja namaz moze umrijeti kao nemusliman. Biljezi 
ga Buharija od Zejda b. Vehba u svom Sahihu. da je rekao: 'Huzejfe je 
vidio covjeka koji ne upotpunjuje ruku' i sedzdu pa mu je rekao: 'Nisi 
klanjao, da si umro, umro bi u nekoj drugoj vjeri mimo ciste prirodne 



6s- 



1 Hadis je hasen. Biljezi ga Taberani u Kebiru, 4/115, hadis br. 3840; i Bejheki u 
Simemd-kubm, 2/89, hadis br. 2406; i Ebu-Bekr es-Sejbani u Ehadis vel mesani, 1/371- 
372, hadis br. 494; i Buharija u Tarihul-kcbir, 4/247, hadis br. 2690, kale Hejsemi u 
Medbne'i, 2/121 da ga biljezi Taberani u Kebiru i Ebu-Ja'la, a da mu je sened hasen u 
laneu preko Ebu-Saliha e!-E§arije od Ebu-Abdullaha el-Es'arija... od njega. 



197 



NiM 



Ibs Kuiim n n?r\7iJjf 



test 



vjere koja je propisana Muhammedu.'" 1 Da je obavjestio kako je 
nakaradno obavljen namaz ispravan, onda pomenutog prestupnika ne bi 
izvodio iz kruga islama zbog skrnavljenja i nakaradnog obavljanja namaza. 
Poslanik $ je kradljivca namaza okarakterisao gorim od kradljivca 
imetka Prenosi se u Musnedu od Ebu-Katade & da je rekao: "Poslanik, 
je rekao: 'Najgori kradljivac onaj koji krade od svog namaza.' Prisutni 
upitaie: 'Kako to krade od svog namaza?', 'Ne upotpunjava ruku' i 
sedzdu na namazu', ili je rekao: 'Ne ispruzi kiemu na ruku'u i 
sedzdi " ,2 Hadis jasno ukazuje da je kradljivac od namaza u gorem polozaju 
od covjeka koji krade imetak. Nema sumnje da je potkradanje vjere vece 
zlo od krade dunjaluka. Biljezi se u Musnedu od Selmana el-Fansija 4> da 
je Poslanik M rekao: "Namaz je mikjal (posuda umjesto vage), ko posteno 
vaga i njemu ce se posteno izvagati a ko hude zakidao pa vec je znano sta 
je Allah rekao u pogledu mutaffifina (onih koji pri mjerenju zakidaju)." 

Malik je rekao: "Receno je: 'U svakoj stvari postoji posteno 
vaganje i zakidanje. Ako je Allah m Vqhm zaprijetio onima koji pri 
mjerenju zakidaju u pogledu imetka, pa Sta red za one koji zakidaju svoj 
namaz V" Spominje Ebu-Dzafer Ukajli od Ahvesa b. Hakima od Halida b. 
Madana od Ubade b. Samita & da je Poslanik M rekao: "Kada Allahov 
rob abdesti i upotpuni abdest, zatim stane na namaz, pa upotpuni ruku , 
sedzdu i ucenje u njemu, namaz rekne: 'Neka te Allah sa£uva kao sto si ti 
mene sacuvao,' Zatim sa uzdigne prema nebesima sa svjetlom i nurom. 
Njemu se otvaraju nebeska vrata sve dok ne stigne do Allaha Vzvisenog, 
pa se onda pocne zauzimati za svog vlasnika. A ako ne upotpuni abdest, 
ruku', sedzdu i kiraet u njemu namaz rekne: 'Vpropastio si me Allah te 
upropastio', zatim biva uzdignut do neba, ali se pred njbn zakljucaju 
nebeska vrata, zatim se okrene kao odjeca stvorenja i njime se udan o lice 



1 Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje, Iza lem jut.mmu rukue, 2/321, hadis br 
791 i En Nesai u knjizi Sehv, poglavlje, Tatf.rus-sala, 2/155, hadis br. 31 1; l Ahmed u 
Musnedu 5/384. isto tako. Svi u lancu preko Zejda b, Vehba od Huzejfe... od njega. 

2 Sened hadisa je sahih. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 5/3 10, hadis br. 22695; i Bejhek. 
u Swetwl-kubra, 2/385. hadis br. 3809; i Hakim u Mustedreku, 1/229, on ga je ocjemo 
tacnim a sa njim se slozio Zehebi. Svi ga prenose u lancu preko Evzaijaod Jahje b. 
Ebu-Kesira od Abdullaha b. Ebu-Katade od njegova oca ... od njega. Kaze Hejsemi u 
Medzme'i, 2/129 da ga biljezi Ahmed i Taberani u Keburul-evsatu, a da su mu 
prenosioci vjerodostojni. 

1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. Biljezi ga takoder i Abdurrezzak u svom Musamiefit, 
2/375 u hadisu Selmana kao merfu'. 



198 




je 
hi 



*S*. 



KUUZ I PHOPIS NJfGOVOG OSTAVUAt* 



&S> 



n/egcwa vlasnika." 1 Imam Ahmed u rivajetu Muhenna b. Jahje Samija 
kaze: Prenesen je hadis: 'Kada se abdesti i upotpuni abdest'. Zatim ga je 
spomenuo kao ta'lik {kao zahiljesku). 



iju 






10 
3ri 






ice 






Hadis je daif. Taliridi ovog hadisa je pretiiodio. 






199 






i DEVETO PITANJE > 



KOLIKO JE DU60 TRAJAO POSLANIKOV M NAMAZ? KAKVO JE 
PRAVO ZNACENJE OLAKSANJA NA KOJE JE POSLANIK ft UKAZAO 
RUEClMA: "KlANJAJ Ihf NAMAZ KOJ1JE NAJLAKSl ZA NJih", I NA 

Sta upuCuju njegove rijeCi koje je upuTio Mu'azu 4k "Zar 
IeuSda uudestavisna KU$NJU?" 









201 



OMJER I TRAJANJE POSLANIKOVA m NAMAZA 



Deseta mes'ela. Ova mes'ela tretira omjer i duzinu trajanja 
namaza Allahova Poslanika M. To je jedna od najcasnijih i najvaznijih 
mes'ela. Potreba Ljudi za spoznajom ove mes'ele je veca od njihove 
potrebe za hranom i picem. Ovu stvar su ljudi zapostavili jos od vremena 
Enesa b. Malika 4&. Biljezi Buharija u svom Sahihu od Zuhrija da je rekao: 
"U Damasku sam usao kod Enesa b. Malika #, pa sam ga zatekao kako 
place. Pitao sam ga: 'Sta te je rasplakalo?', 'Nisam nista prepoznao od stvari 
koje sam zatekao osim ovog namaza, a i on je zapustan, rece." 1 Musa b. 
Ismail kaze: "Pricao nam je Mehdi b. Gejlan od Enesa <& da je rekao: 
'Nista ne poznajem od stvari u odnosu kako je bilo za vrijeme Poslanika 
Neko rece: 'A namazV, 'Zar niste sa njim utinili to Sto ste ucinili', upita?" 1 
Buharija ga je zabiljezio od Muse. Enes <&> je zakasnio tako da je vidio 
napustanje namaskih ruknova, namaskog vremena, napustanje tesbiha na 
ruku'u i na sedzdi, Prelazni tekbiri su upotpunjavani, all i u njima je 
prepoznao stvari koje je prezirao. Obavijestio je da je Poslanikova M 
uputa bila suprotno come, kao sto cemo nesto kasnije to do u detalje 
pojasniti, ako Bog da. Prenosi se u oba Sahiha od Enesa 4i> da je rekao: 
"Poslanih Mbi klanjao kratko all hi upotpunjavao namaz""' 

Prenosi se u oba Sahiha od Enesa <&- "Nikada nisam klanjao iza 
imama laksi i potpuniji namaz od namaza Allahova Poslanika M" Buharija u 
svom rivajetu dodaje: "Ako hi cuo plac djeteta onda bi olaksavao-skracivao 
namaz iz straiia da njegova majka ne padne u ishdenje. " 4 Tako da je njegov 

1 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Mei'akittis-sala, poglavlje, Tadji'us-salati 
an vaktiha, 1/198, hadis br. 507, u iancu preko Zuhrija od Enesa... od njega. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Mevaldtits-sala, poglavlje, Tadji'us-salati 
an vaktiha, hadis br. 906, u lancu preko Mehdija od Gejlana od Enesa u lafzu: „Zar niste 
u njemu izgubili..." 

3 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kilabul-ezan, poglavlje Ei-Idiaz fis- 
salati ikmaluha, 2/235 pod brojem 706; i Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Emrul- 
'eimmeti bitahfif-s-salati fi temami, 1/188/469, sa izrazom: „... i upotpuni. L ' Obojica sa 
senedom od Abudulaziza, a on od Enesa...; 

4 Hadis je muttefekun alejhi, biljezi ga Buharija u Kitabul-ezan, poglavlje Men ehafes- 
salat hide buka'i-s-sabijji, 2/236 pod brojem 708; Muslim u Kitabus-salat, poglavlje 
Emrul-'eimmeti bitahfifis-salat, 1/190/342, oba sa senedom od Abudulaziza, a on od 
Enesa...; 






203 



fcftft 



Ibs Kuiw n D;r\7UJf 



3H8* 



namaz opisao kao kratak i potpun. Skracivanje namaza se ne odnosi na 
ono skracivanje koje podrazumjevaju oni koji nisu proucili vrijeme 
trajanja Poslanikova namaza. To skracivanje mora biti opet u skladu sa 
sunnetom a ne prema strastima imama i onih iza njega. Tako, npr. kada bi 
na sabahu ucio izmedu sezdeset i sto ! ajeta to predstavlja skracivanje u 
odnosu na ucenje od sest stotina do hiljadu ajeta. Kada bi na aksamu ucio 
suru El-E'araf 2 to predstavlja kraticu u odnosu na suru El-Bekare. Na ovo 
upucuju rijeci Enesa &> licno, u hadisu koji je zabiljezio En-Nesai od 
Abduliaha b, Ibrahima b, Kejsana: "Pricao mi je moj otac od Vehba b. 
Manusa, cuo sam Seida b. Dzubejra da kaze: 'Cuo sam Enesa b. Malika da 
kaze: "Nisam m %a kirn klanjao namaz slicniji namazu Allahova Posfonika # 
od namaza ovog mkdica." Tj. Omera b. Abdulaziza. Na ruku'u i sedldi smo 
za njim mogli izgovoriti po deset tesbiha. 

Prenosi se u hadisu, koji je muttefekun alejhi, da je Enes rekao: 
"Ne6u se ustrucavati da vam klanjam kao Sto je Poslanik M klanjao nama." 
Sabit kaze: "Enes je cinio neSto sto ne vidim da vi cinite." On je nakon 
sto bi digao glavu sa ruku'a ispravio se i tako zadtzao da bi neki pomislili 
da je zaboravio. Kada bi digao glavu sa sedzde sjedio bi (toliko dugo) da bi 



'Hadis je muttefekun alcjhi, Buharija gabiljezi u Kitahul-mevaktt, poglavlje Vaktul-asri, 
1/201 pod brojem 522; Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Tstihbabut-tekbiri bis-subhi, 
1/447/647, obojica sa senedom od Sejjara, a on od svoga oca, a on od Ebu-Berzeta...; 

2 Hadis je sahih, biljeze ga: Buharija u Kitabul-mevakit, poglavlje El-Kira'etu fil- 
tnagribi, 1/265 pod brojem 730, a prenosi ga Zejd b. Sabit...; Ahmed u svome Musnedu 
5/418 pod brojem 23590; Ibn Ebi-Sejbe u Mmanrtefu 1/314 pod brojem 3591. Et- 
Taberani u El-Kebiru, 5/125 pod brojem 4823. 

Rekao je El-Hejsemi u Ei-Medzme'u 2/117: Biljeze ga Ahmed i Et-Taberani, a hadis 
Zejda b. Sabita se nalazi u dva sahiha, osim rijeei: „.... njihovo vrijeme u dva rekata..." 
A Ahmedovi prenosioei su pouzdani i vjerodostojni. 
Rekoh: Bilo je vec u Buharijinom Sahihit, kao sto sam spomenuo. 

3 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-scttat, poglavlje Mikdarur- 
ruku'i ves-sudzudi, 1/393 pod brojem 888. En-Nesai u Kitabut-tatbik, poglavlje Et- 
Tesabihu fis-sudzudi, 2/56 pod brojem 1134, sa senedom od Vehba...; Ahmed u 
Musnedu 3/162 pod brojem 12683; El-Bejheki u Es-Sunenul-kubra 2/110 pod brojem 
2519. El-Makdisi u EI-Ehadisid-muhtam, 6/146 pod brojem 2142, svi sa senedom od 
Vehba b. Manusa, a on od Seida b. Dzubejra, a on od Enesa...; 

A nas sejh El-Albani - Allah mu se smilovao - je rekao u El-Irvau, 348: Njegov sened 
je daif. I u Temamus-sunneti: Oko njega se vodi rasprava, jer se vraca na Vehba b. 
Manusa, kojeg niko nije ocjenio pouzdanim osim Ibn-Hibbana, i zbog toga je rekao Ibn- 
Kattan: Nepoznata stanja; i El-Hafiz u Et-Takribu; Nepoznat. 



204 



- m 



<&$> 



^2^ 
^i*^ 



NAM« I PflOPIS SJEGOVOCi OSIAVIJACA 



«ft^ 



si na 
jerne 
lu sa 
da hi 
ije u 
ucio 
lovo 
li od 

U 

lada 
smo 



covjek pomislio kako je zaboravio {na namaz)." 1 Ovo nam govori i 

prenosi Enes &, a on, cakoder, kaze da nije klanjao ni za jednim imamom 

kraci i potpuniji namaz od namaza Allahova Poslanika, M- 2 Njegovi hadisi 

ne pobijaju jedni druge. Ono sto smo naveli pojaSnjava t predaja Ebu- 

Davuda u njegovom Sunenu od Hamada b. Seleme u kojoj kaze: 

"Obavjestio nas je Sabit i Humejd od Enesa b. Malika 4a da je rekao: 

"Nisam klanjao ni za jednim covjekom kraci namaz od Poslanika, Ma da je 

potpuniji." Poslanik M bi se, nakon sto rekne: "Semi'allahu Umen liamideh", 

ispravio (i tako dugo zadrzao) da bi smo pomislili da je pogresio a onda bi donio 

tekbir i otisao na sedidu. Znao je sjediti izmedu dvije sedzde da bismo pomislili 

da je pogreSio." 3 Ovako je on naveo ovaj hadis. Enes «& je u ovom 

vjerodostojnom hadisu obavjestio o dvije stvari, a to su poimanje kratkoce 

namaza Bozijeg Poslanika M i upotpunjavanje istog. U njemu je spomenuo 

da it potpunjavanje namaza ulazi duljenje nakon dva ispravljanja tako da 

bi ljudi pomislili kako je pogrelio ili zaboravio. U hadisu je spojio dvije 

stvari. On nam govori kako nije vidio kraceg i potpunijeg namaza od 

Poslanikova. Tako da to skracivanje moze da predstavlja vracanje na 

kijam, upotpunjavanje ruku'a i sedzde kao i zadrzavanja izmedu ta dva 

mjesta. Jer kijam skoro da nije ni ucinjen ako se ne upotpuni tako da ga 

nije potrebno opisivati epitetom potpunosti za razliku od ruku'a, sedzde i 

dva ispravljanja. Raduje to sto sa kratkim kijamom, i oduljivanjem na 

ruku'u i sedzdi kao i na dva ispravljanja namaz biva potpun. Tako da 

njegove riject u pomenutom hadisu zaista bivaju istinite. Ovo je srz stvari 

na koje se koncentrisao Poslanik H u namazu. On je upotpunjavao 

namaz, jednako je postupao u svim njegovim djelovima, tako sto bi se 

smirivao na ruku'u, sedzdi i nakon dva ispravljanja. 



'Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje El-Muksu 
bejnes-sedzdetejni, 2/351 pod brojem 821: i Muslim u Kitabus-salat, poglavlje I'tidalu 
erkanis-salati ve tahfifuha, 1/195/472/344; obojica sa senedom od Sabita, a on od 
Enesa...; 

2 Hadis je sahih, biljezi ga Muslim u Kitabus-salat, poglavlje I'tidalu erkanis-salati ve 

tahfiruha. 

1/196/473 sa senedom od Hammada. a on od Sabita, a on od Enesa...; 

J Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje Men ehafes- 

salat hide buka'is-sabijji, 1/236 pod brojem 708; i Muslim u Kitabus-salat, poglavlje 

Emrul-'eimmeti bitahfifis-salat, 1/190/342. Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje 

Tulul-kijami fir-ruku'i ve bejnes-sedzdetejni, 1/378 pod brojem 853. Ahmed u Musne'du 

3/203, 247; svi sa senedom od Hammada, a on od Sabita i Hamdija, a oni od Enesa...; 



205 



*a» 



Ian Kujim n iVn'7iJj[ 



MS* 



Prenosi se od Bera'a b. Aziba 4& u dva Sahiha da je rekao: 
"Promatrao sam (proucavao) sam namaz sa Muhammedom M pa sam 
zakljucio da je njegov kijam, ruku', dizanje sa ruku'a, njegova sedfda, sjedenje 
izmedu dvije sedzde, sjedenje prije selama i napustanja namaza da su otprilike 
jednaki." 1 U drugom rivajetu od njih stoji: "Namaz Boiijeg Poslanika #sa 
kijamom, ruku'om, dizaryem glave sa ruku'a, sedzdom izmedu dvije sedzde je 
bio ujednacen" 1 To se ne suprostavlja onome ito Buharija prenosi u 
sljedecem hadisu: "Ruku Aliahova Poslanika M, njegova sedzda i sjedenje 
izmedu dvije sedie, dizanje glave ne racunajuci kijam i sjedenje (na teSehhudu) 
su hili otprilike jednaki."^ Bera' 4* prenosi i jedan i drugi hadis. On je u 
prvom hadisu spomenuo kijam sa kiraetom, i sjedenje na tesehhudu, to ne 
znaci da su oni (kijam i tesehhud) trajali koliko ruku' i sedMa jer bi to 
znacili da je prvi hadis proturjecan drugom, vec se misli da je njihova 
duzina bila uskladena i odgovarajuca spram duzine duzni ruku'a, sedzde i 
duzini dva ispravljanja poslije ruku'a i poslije sedzde, tako da se nije mogla 
uociti velika razlika u duzini jednog a kratkoci drugog. Kao sto to danas 
mnogi rade koji nemaju adekvatno znanje o sunetu Bozijeg Poslanika u 
pogledu. Tako ceg naci da vrlo mnogo odutjivaju kijam a skracuju ruku' i 
sedzdu. Ovo je cesta pojava prilikom klanjanja teravih namaza. Upravo je 
to ukorio Enes 4b kada je rekao: "Nikada nisam klanjao ni za jednim 
imamom laksi i potpuniji namaz od namaza Aliahova Poslanika 0*. Mnogi 
namjesnici u njegovom vremenu su oduljivali sa kijamom i time otezavali 
muktedijama ruku', sedzdu i dva ispravljanja su skracivali tako da nisu 
upotpunjavali namaz. Dvije stvari kojima je Enes opisao namaz Aliahova 
Poslanika s§ su dvije stvari u kojima su pomenuti emiri- namjesnici 
grijesili. Tako da je to (skracivanje poslije dva ispravljanja) postalo 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sata, poglavlje. I'tidalu erkanis-salati ve 
tahfifiha, 1/193/471. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Tulul-kijami 
miner-rukui ve bejne sedzdetejni, 1/378, hadis br. 854, i Ahmed u Musnedu, 4/294, i 
Darimi u knjizi Es-Sala, poglavlje, Kadru kern kane muksuhu, 1/352/353, hadis br. 
1334, i Eo-Nesai u knjizi Sehv, poglavlje, Haliferul-imam, 3/75, hadis br. 1331, svi u 
lancu preko Bera b. Aziba... od njega. 

: Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje, Hadu itmami 
rukui vel-i'tidali minhu, 1/322, hadis br. 792, i Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje, 
Ilidalu erkanis-salati ve tahfifiha, 1/194/471, i Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Saki, 
poglavlje Tulu kijami miner-rukui ve bejne sedzdetejni, 1/378, , hadis br. 854, svi li 
lancu preko Ibn Ebu Ja'le od Bera'a... od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje, Istidaru zahri fir-rukui, 
1/273, hadis br. 759, u lancu preko Hakema od njegova oca od Ebu-Lejle od Bera'a ... 
od njega. 



206 










sm\7 1 proms wrcmnn ost.\vuac.\ 



*S> 



'. u 

ne 

to 

rva 

e i 

gla 

r: 

inn 

Dgi 

■ali 
isu 
iva 
uci 
tlo 



simbol, koji su poslije neki fekihi cak ucinili mustehabom a smatrali su 
pokudenim oduljivanje u toj situaciji. Zbog toga je Sabit rekao: "Enes je 
radio nesto sto ne vidim da vi radite, kada bi digao glavu sa ruku'a ostao 
bi u stojecem polozaju tako da bi neko rekao da je zaboravio." Ovo sto je 
radio Enes 4* radio je i Poslanik g£, pa makar to neko smatrao 
pokudenim. Sunet Allahova Poslanika $$ u torn pogledu je najpre£i da se 
slijedi. A sto se tice Beraova govora u drugom hadisu..."ne racunajuci 
kijam i sjedenje", ukazuju da je rukn kiraeta i tesehhuda duzi od ostalih 
stvari. Neki su iz toga shvatili da se pod tim misli na kijam ispravljanja 
poslije ruku'a i sjedenje izmedu dvije sedzde te da se izuzimanje koje se 
spominje u badtsu (ne racunajuci . ..) vraea na njibovo skracivanje. Na 
osnovu toga su svatili da je skracivanje ruku'a i sedzde sunnet. Po njima 
kvari namaz ko oduzi na mjestu ova dva ispravljanja. Sam badis pobija 
ovako shvatanje. Ovakvo shvatanje je greska jer hadis Bera'a: "Njegov 
niku i sedzda izmedu dvije sedzde i dizanje glave ako se izuzme kijam i 
sjedenje su otprilike bill isti." Po njihovom shvatanju hadisa njegova 
konstrukcija bi izgledala: ".., dizanje glave sa ruku'a ako se izuzme dizanje 
glave sa ruku'a. " Ovo je potpuno neispravno. A sto se tice Poslanikova $g 
namaza vec smo spomenuli da je Enes ljudima klanjao namaz poput 
Poslanikova namaza, tako da bi se zadrzavao nakon ispravljanja sa rukua 
da bi covjek pomisfio kako je zaboravio. Nakon dizanja glave sa ruku'a bi 
rekao: "Semi'allahu limen hamideh, allahumme rabbena lekel hamd, 
mil'essemavati ve mil'elerdi ve mil's ma si'te min seji'in bade, ehlus-sena'i vel- 
medidi, ehakku ma kale-labdu ve kulluna lekel-abd. Allahumme la mama 
lima e'atajte ve la mu'tije lima mena'te ve la jenfe'u zel-dzeddi minkel-dfedd." 1 
Biljezi ga Muslim od Ebu-Seida, i biljezi ga u hadis u od Ebi-Evfe i u njemu 
poslije rijeci: "Min sej'in bade", dodaje; "Allahumme tahhimi bis-seldzi vel- 
bered vel-ma'il-baridi, Allahwmne tahhimi minez-zunubi vel-hataja kema 
nukijes-sevbul-ebjed mined-denes. " 2 



' Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje. Ma jekulu iza refe'a 
re'selui miner-rukui, 1/205/477 i Darimi u knjizi Es-Sala, poglavlje, El-kavlu bade rafi 
miner-rukui, 1/314, hadis br. 1313 u lancu preko Utbeta b. Kajsa od Kazata od Ebu- 
Seida... od njega. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje. Ma jekulu iza refe'a 
resehu min rukui, 1/346/204, i En-Nesai u knjizi Tahara, poglavlje, El-igtisalu bis- 
seldSi vel-bered, 1/198. hadis br. 402, i Ahmed u Mtisnedu, 4/354, hadis br. 19141, svi u 
lancu preko Subeta od Mudzze' Ebu-Bekr b. Zahira od Abdullaha b. Ebu-Evfe... od 
njega. 









207 



itftf 



Ibn Karon ti Derail 



JGfi* 



Isto tako je njegov sunnet u vezi nocnog namaza. Ruku' je cinio 
priblizno kao i kijam, a dizanje glave je bib priblizno dugo kao i ruku'. 
Sedzdu je cinio u torn omjeru, a izmedu dvije sedzde je sjedio isto toliko. 
Isto tako je radio u namazu kod pomracenja sunca, rukn ispravljanja bi 
oduljivao kao i kiraet. 2 Ovo je njegova uputa u torn pogledu kao da gledas 
kako on H to cini. Isto tako su postupali hulefaur-rasidin poslije njega. 
Zejd b. Esiem kaze: "Omer bi olaksavao kijam i sjedenje a upotpunjavao 
bi ruku' i sedzdu, Hadisi Enesa & svi ukazuju da je Poslanik M oduljivao 
ruku, sedzdu i dva ispravljanja vise nego sto to radi vecina imama, ustvari 
vise bi oduljivao nego sto to cine svi imami osim oni rijetki. Enes 4f> je 
kritikovao oduljivanje kijama jer je to suprotno Poslanikovom m 
postupku, a negirao je skracivanje ruku'a, sedzde i dva ispravljanja jer je 
to nasuprot onoga sto je radio Poslanik ££. I rekao je: "Posknikov namaz je 
bio ujednacen, pojedini njegovi dijelovi su bili prihhzni onim drugima." Ovo se 
slaze sa predajom Bera'a * u kojoj kaze da je njegov namaz bio 
ujednaieii. Hadisi ashaba unutar ovog poglavlja jedni druge potvrduju. 



1 Hadis je sahifa. Ovo je isaret za hadis Huzejfe koji se nalazi u Sahilw od Muslima, 
1/536/203 sa lafzom: „Klanjao sam sa vjerovjesnikom jedne noci pa je zapoceo uciti 
Bekaru, pa sam rekao ucinit ce ruku' kod stotog ajeta pa je produzio, rekoh... "hadis. U 
njemu se spominje da je njegov ruku bio koliko i kijam.. .hadis 

J Hadis je muttetekun alejhi. Njegov sened ide do Aise o namazu kod pomracenja 
sunca Nalazi se kod Buharije i kod Muslima. Biljezi ga Buharija u knjizi Kusuf, 
po«iavlje, Salatul-kusufi fil-mesdzidi, 1/359, hadis br. 1007, u iancu preko Umreta bint 
Abdurrahmana od Aise... od njega. Biljezi ga i Muslim u knjizi Kusuf, poglavlje, 
Salatul-kusuf, 2/68 1/901 , u lancu preko Urveta od Aise ... od njega. 



208 



POGLAVLJE 

NJEGOVO UPUSTVO DU2INI KIRAETA NA KIJAMU 



U torn pogledu se prenosi da je Ebu-Zur'a el-EsIemi rekao: 
"Poslanik hi klanjao sabah tako da bi covjek izlazio a prepoznavao bi 
onog ko je sjedio do njega. Na jednom Hi oba rekata bi ucio izmedu 
sezdeset i stotinu ajeta," 1 Hadis je muttefekun alejhi. Prenosi Muslim u 
svom Sahihu od Abdullaha b, Saiba 4b da je rekao: "Poslanik 0nam je u 
Mekki klanjao sabah, pa je zapocinjao $a surom El-Mu'minin sve dok ne 
hi dosao do spomena Musa'a S&8 i Haruna, Hi do spomena Isa'a 8&S. 
Potom je se Poslanik nakasljao i ucinio ruku'." 2 Prenosi Muslim u 
svom Sahihu od Kutbeta b. Malika M da je cuo Allahova Poslanika M 
kako na sabahu uci; 






"I visoke palme u kojih su zarneci nagomilani jedni iznad drugih/' 

(Kaf, 10) ili je mozda ucio suru Kaf. 3 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje, Kiraetu fil- 
fedzri, 2/294, hadis br. 771, i Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Vaktul-isai dune 
te'hiriha, 1/235/647 i biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Fi vakti salatin- 
Nebijji ve kejfe jusalliha, 1/207, hadis br. 398, u laneu preko Sube od Ebu-Minliala od 
Ebu-Berze... od njega, 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje, El-kiraetu fis-subhi, 
1/163/455, i biljeze ga: Buharija u Kitabul-ezan, poglavlje El-Diem'u bejnes-suretejni 
fir-ruku'i, (muaUekan) 1/286, sa oblikom el-dzezma, rekavsi: Od Abdullaha b. Es- 
Saiba... pa je spomenuo hadis; Muslim u Kitabus-salat, poglavlje El-Kira'etu fis-subhi, 
1/163/455; Ebu-Daviid u Kitabus-salat, poglavlje Es-Salatu fin-ni'ali, 1/304 pod brojem 
649: En-Nesai u Kitabul-iftitah, poglavlje Kira'etu ba'dis-suveri, 2/176 pod brojem 107: 
Ahmed u Musnedu 3/411 pod brojem 15431, svi sa senedom od Abdullaha b. Amra b. 
el- Asa i Abdullaha b, el-Musejjiba, a on od Abdullaha b. es-Saiba... 

i Hadis je sahih, biljezi ga Muslim u Kitabus-salat, poglavlje El-Kira'etu fis-subhi, 
1/337/457; Et-Tirmizi u Kitabus-salat, poglavlje Ma dzae fil-kira'eti fi salatis-subhi 
2/108, 109 pod brojem 306; Ed-Darimi u Kitabus-salat, poglavlje „Kadru-l-kira'eti fi-1- 
fedzri, 1/338 pod brojem 1298; En-Nesai u Kitabul-iftitah, poglavlje El-Kira'etu fis- 
subhi bi Kaf, 2/633 pod brojem 949; Ihn-Madze u Kitabus-salat, poglavlje EhKira'etu 
fi salatil-fedzri, 1/268 pod brojem 816. Svi sa senedom od (Ebu-Avaneta od Ibn-Ujejene 
od Ma'mera od Sejbeta od Surejka), a oni od Zijada b. Alake, a on od Kutbeta b. 
Malika,..: 



209 



4S^ 



Ids K>uim n [irniusL 



;ft^ 



Takoder, Muslim biljezi u svom Sahiliu od Dzabira b, Semure 4? da 
je Poslanik M na sabahu ucio: "Kaf. Tako mi Kur'ana velicanstvenog." 
(Kaf, 1), njegov namaz poslije toga je bio lakli-kraci." 1 Njegove rijeci "da 
je njegov namaz poslije bio kraci" se odnose na namaze koji dolaze poslije, 
te da je kiraet na njima bio kraci od onog na sabah-namazu. Nije 
preneseno da je poslije toga na sabahu ucio krace od sure Kaf. To 
potvrduje predaja koju biljezi Muslim od Subeta b. Simaka od Dzabira b. 
Semure & da je rekao: "Poslanik $ bi na podne-namazu ucio Vel-leUi iza 
jagsa, na ikindiji isto toliko, a na sabahu duze od toga. 2 Takoder, se u 
Muslimovom Sahihu prenosi od Zuhejra od Simaka b. Harba da je rekao: 
'Pitao sam Dzabira b. Semure o Poslantkovom namazu pa mi rece: 
'Otaksavao je namaz, nije klanjao kao ovi.' Obavjestio me je da je Poslanik 
ff na sabahu ucio: 

"Kaf, Tako mi Kur'ana velicanstvenog" (Kaf, i.) 

i slicno tome.'" 3 U hadisu je obavjestio je da je to bilo njegovo 
olakSanje. Ovo pojasnjava njegove rijeci: "Njegov namaz poslije toga je 
bio kraci", tj. poslije sabaha. On je Poslanikov $ namaz opisao lahkim i 
pojasnio da je na kiraetu ucio suru Kaf i njoj slicne. Prenosi se u Sahihu od 
Ummi-Seleme da je cula Poslanika g£ na Oprosnom hadzu kako na 
sabahu uci suru Tur, osim njenog manjeg djela, a Tur je po velicini 
priblima Kafu. 4 



l Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavlje EI-Kira'etu fis-subhi, 
1/337 pod brojem 458; Ibn-Hibban u Sahihu 5/124 pod brojem 1816; Ahmed u 
Musnedu 5/91 pod brojem 20877; Ebu-Ja'la u svome Musnedu 13/453 pod brojem 
7459, svi sa senedom od Simaka, a on od Dzabira b. Semure..., 

: Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavlje El-Kira'etu fis-subhi, 
1/337/459; Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Kadrul-kira'eti fi salatiz-zuhn vel- 
asri 1/360 pod brojem 806;; En-Nesai u Kitabul-iftitak, poglavlje El-Kira'etu fir- 
rek'atejni el-ulejejni min salatil-asri, 2/506 pod brojem 979, sa senedom od Su'beta...; 
od Simaka, a on od Dzabira b. Semure,,. 

? Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u Knjizi Es-Saia, poglavlje El-kiraetu fis-subhi, 
1/337/458, u lancu preko Zuhejra od Simaka od Dzabira b. Semure ... od njega. 
4 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Hadz, poglavlje, El-meridu 
jetufii rakiben, 2/589, hadis br. 1552; i Muslim u knjizi Hadz, poglavlje, Dievazu 
tavafin ala beirin ve gajrihi, 2/258/1276 u lancu preko Urveta od Zejnebe bint Ebu- 
Seleme od Ummu-Seleme ... od njega. U hadisu se navodi: „Tavafio sam, a Poslanik % 
je klanjao sa strane Katie i ucio je Vet-tur ve kitabimmestur" 



210 



*«*■ 



VWVZ I PROPIS WKOVOQ QSJMIAtA 



*»* 



U Sahihu se od Ibn-Abbasa ^fr prenosi da je rekao: "Ummu-Fadl je 
cula Poslanika M'da uci sum Murselat. Ona hate: 'O moj sine, tvojim ucenjem 
ove sure ti si me posjetio na zadnje sto sam cala od Poskinika M Tu sum je 
ucio na akiam-namazu.'" Ummu-Fadl, radijellahu anha, je u ovoj predaji 
obavjestila da je to zadnje sto je cula od Poslanika M, a ucio ju je na 
aksamu. Ummu-Fadl, radijellahu anha, nije bila muhadzirka, ona je bila 
od onih slabih koji nisu mogli uciniti hidzru. Ibn-Abbas 4k> kale; "Ja i 
moja majka smo bili od onih slabih (mustedafin) hoje je Allah opravdao (zhog 
ne cinjenja hidzre). 1 To Sto je cula desilo se u kasnom periodu islama, sigumo 
nakon oslobo&enja Me/cfce. " 

Biljezi Buharija u svom Sahihu da je Mervan b. Hakem rekao 
Zejdu b. Sabitu; "Sta ti je pa na ak§amu ucis kratke sure iz Mufessala 2 a ja 
sam cuo Poslanika kako na njemu uci jednu od dvije duge sure (ar. tula 
tulejn)?" Ibn Ebi-Mutejke je pitao jednog od ravija sta je to tula tulejn, pa 
mu je od sebe pojasnio da su to sura El-Maide i El-E'araf. 3 Da je ovo 
njegovo tumacenje taeno na to upucuju rijeci majke pravovjemih Aise, 
radijellahu anha, ona kaze: "Poslanik 0je na aksamu ucio sunt El-E'araf 
podjeljeno na dva rekata."^ Biljezi En-Nesai u hadisu Ibn-Mesuda <&>, 
takoder, da je Poslanik ^ na aksamu ucio sum Ed-Duhan. 3 U oba Sahii-ia 



'Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje El-kiraetu fil-magrib, 2/287, hadis br. 763, i 
Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje El-kiraetu fis-subhi, 1/173/462/338, oba u 
laneu preko Ubejdullaha b. Abdullaha od Ibn-Abbasa ,., od njega. 

- Zadnjj dio Kur'ana koji pocinju od sure Kaf i naziva se Mufessal. (Op. p.) 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje El-kiraetu fd-magribi, 
2/272, hadis br. 764; biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje El-kiraetu fil- 
magribi, 1/362, hadis br. 812, i En-Nesai u knjizi Iftitah, poglavlje, El-kiraeti fii- 
magribi, 1/649, hadis br. 989 u laneu preko Mervana b. Hakema od Zejda b. Sabita ... 
od njega. 

4 Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u knjizi Iftitah, poglavlje, El-kiraetu fil-magribi, 
1/650, hadis br. 990; biljezi ga samo En-Nesai u Es-Sunenul-kubm u „Kitabu sifatis- 
salat" poglavlje El-Kira'etu fi-1-magribi, 1/340 pod brojem 1063, Ovaj hadis podupire 
dragi (sahid) od Ebu-Ejjuba el-Ensarija, kojeg biljezi El-Hejsemi u Medieme'u-z- 
zevaidu, 2/1 17; od Ebu-Hamze, a on od Hisama b. Urve, a on od svoga oca, a on od 
Aise.,.; 

s Njegov sened je daif, a biljeze ga: En-Nesai u Kitabul-iftitah, poglavlje El-Kira'etu fil- 
magribi bi Ha Mini, Ed-Duhan, 1/648 pod brojem 987; En-Nesai u Es-Sunenul-kubra u 
„Kitabu sifatis-salat" poglavlje El-Kira'etu fi-1-magribi, 1/339 pod brojem 1060, obojica 
sa senedoin od Muavije b. Abdullaha b. Dzafera, a on od Abdullaha b. Utbe b. 
Mesuda.,,; ovom senedu se nalazi Muavija b. Abdullah, za kojeg je El-Hafiz rekao: 
Makbui - moze proci, ali pri njemu je druga mahana, a to je irsal ftj tnursel). Abdullah 






211 



toot 



lo\ Kuiim n D/r\7iuf 



mist 

■tilt* 



se prenosi od Dzubejra b. Mut'ima da je rekao: "Cuo sam Poslanikajgkako 
na akSamu uci sum Tur.' n A u pogledu jacije, Bera b. Azib kaze: "Cuo sam 
Poslanik kako na jaciji uci 'Vet-tini vez-zejtun i nisam cuo Ijepseg glasa od 
njegova." 2 Hadis je muttefekun alejhi. U dva Sahiha se, takoder, prenosi 
od Ebu-Rafi'a da je rekao: "Klanjao sam sa Ebu-Hurejrom jaciju (ar. 
ateme) pa je ucio 'Izes-semaun-sekkat', zatim je ucinio sedzdu. On mi 
rece: "Qvako sam u toj suri ucinio se&idu za Ebul-Kasimom i necu prestajati 
ciniti sedzdu u njoj sve dok ga ne sremem." 3 U Musnedu i kod Tirmizija se 
prenosi od Burejde 4> da je Poslanik M ucio na jaciji 'Ves-semsi veduhaha' 
i sure slicne njoj. Tirmizi kaze da je hadis hasen. 4 

Muaz 4* je u pogledu jacije rekao: "Uci Ves-semsi veduhaha, 
Sebihisme rabhikel'eala, lkre bismi rabbike i Vel-lejli iza jagSa" Hadis je 
muttefekun alejhi. 5 A sto se tice podne i ikindije, prenosi se u 
Muslimovom Sahihu od Ebu-Seida el-Hudrija 4* da je rekao: "Kada hi se 
klanjao podne-namaz (nekada) bi neko od nas iziSao do Bekije i obavio svoju 



b. Utbe je roden u vrijeme Vjerovjesnika *. i zapamtio ga je, ali nije utvrdeno da je i 
prenosio od njega. Ovo je spomenuo i Ibn-Abdulberr u El-Isti'abu. 

1 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje El-Dzehru fil- 
magribi, 2/289 pod brojem 765; a Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Ei-Kira'etu fis- 
subhi, 1/174/463/338; obojica sa senedom od Muhammeda b. Dzubejra b. Mut'ima, a 
on od svoga oca...; 

2 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje El-Kira'etu 
fil-magribi, 2/293 pod brojem 769; i Muslim u Kitabus-salat, poglavlje El-Kira'etu fil- 
'isai, 1/177/339, obojica sa senedom od Adija Sabita, a on od El-Berra'a b. Aziba...; 
3 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje El-Dzehru fil- 
'isai, 2/292 pod brojem 766; i Muslim u Kitabul-mesadzid, poglavlje Sudzudut-tilavet, 
1/1 10/407, sa senedom od Ebu-Rafi'a, a on od Ebu-Hurejre...; 

4 Hadis je sahih, bdjeze ga: Et-Tirmizi u Kitabu ebvahis-salat, poglavlje Ma dlae fi 

kira'eti salatil-isai, 2/273 pod brojem 309, sa senedom do Burejde. I rekao je: Hadis je 

hasen. 

En-Nesai u Kitabid-iftitah, poglavlje El-Kira'etu fil-'isai el-ahirati..., 1/654 pod brojem 

998. Ahmed u Musnedu 5/355; njih obojica (Zejd - Ali b. el-Hasan) od El-Husejna b. 

Vakida...; 

5 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje Men seka el- 

imame iza rule, 2/234 pod brojem 705, sa senedom od Mehariba b. Vasira...; i Muslim u 

Kitabus-salat, poglavlje El-Kira'etu fil-'isai, 1/179/340, sa senedom od Ebu el-Berra'a, 

a on od Dzabira...; obojica sa senedom (Ebu ez-Zubejr / Meharib b. Vasir), a on od 

Dzabira...; 



212 



*£K 



SIMM I PRIMS NJffiOVOG OSTWUAtA 



&& 



potrebu, zatim bi otisao do svoje porodice i abdestio se. Nakon toga bi se vratio 
u mesdfid a Poslanik Mje jos uvijek bio na prvom rekatu. '" 

Prenosi se od Ebu-Katade *&> da je rekao: "Poslanik bi nas 
predvodio u namazu. Na prva dva rehxta podne i ikindije bi ucio Fatihu i 
dvije sure, tako da smo ponekad culi neki ajet. Oduljivao bi prvi rekat 
podne-namaza, a drugi bi skracivao. Na zadnja dva rekata bi ucio 
Fatihu." Hadis je muttefekun alejhi.* Ovo je Muslimov rivajet, a u 
Buharijinom stoji: "Na prvom rekatu sabaha bi oduljivao, a drugi bi 
skracivao." A kod Ebu-Davuda stoji: "Pa smo mislili kako zeli da Ijudi 
stignu na prvi rekat, " 3 

U Musnedu, imama Ahmeda, se prenosi Abdullaha b. Ebi-Evfe 4*>'- 
"Poslanik 0bi tako klanjao prvi rekata podne-namaza tako da nismo culi 

topot stopala." 4 

Sad b. Ebi-Vekkas 4&> je rekao Omeru 4^ "Sto se tide merie, ja 
duljim na prva dva rekata a kratim na druga dva, ne ustrucajem se da u 
pogledu namaza slijedim Poslanik 0. " Pa je Omer rekao: "Tako sam i mislio o 
(|bi." Hadis je muttefekun alejhi. 



1 Hadis je sahib, biljeze ga: Muslim li Kitabus-salat, poglavlje El-Kira'etu fiz-zuhri vel- 
asri, 1/162/355/454; Ibn-Madze u Kitabus-salat, pogiavlje El-Kira'etu fiz-zuhri vel- 
asri, 1/270 pod brojem 825; Ahmed u Musnedu 2/35 pod brojem 1 1325; Ibn-Hibban u 
Sahihu 5/164 pod brojem 1854; svi sa senedom od Muavije b. Saliha, a on od Kaz'ata. 
En-Nesai u Kitabui-iftitah, poglavlje Tatvilul-kijami fir-reka'til-ula, 1/642 pod brojem 
972; El-Bejheki u Es-Sunenul-kubra 2/66 pod brojem 2319, obojica sa senedom od 
Atijje b. Kajsa, a on od Kaz'ata {Muavija b. Salih, Atijja b, Kajs) od Kaz'ata, a on od 
Ebu-Seida el-Hudrija...; 

2 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje ,Jekra'u fil- 
uhrajejni bifatihatil-kitabi, 2/304 pod brojem 776; i Muslim u Kitabus-salat, 1/155/333, 
obojica sa senedom od Jahje b. Abdullaha b. Katadeta, a on od svoga oca...; 

Hadis je sahih, biljezi ga Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Ma dzae fil-kira'eti 
fiz-zuhri, 1/358 pod brojem 800, sa senedom od Abdullaha b. Ebu-Katadeta, a on od 
svoga oca... 

4 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Ma dzae fil- 
kira'eti fiz-zuhri, 1/358 pod brojem 802; i El-Bejheki u Es-Sunenul-kubra 2/66 pod 
brojem 23 17; i rekao je: Kaze se za ovog covjeka da je to Tarfetu hadari. Biljezi ga i 
Ahmed u Musnedu, 4/356, svi u lancu preko Muhammeda b. Hamada od covjeka od 
Abdullaha b. Ebu-Evfe. Albani ga je u Daifu Ebu-Davuda ocjenio slabim, br. 171. 

5 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje Jetulu fil- 
ewelejni. 2/2393, hadis br. 770; Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje El- 
kiraetu fiz-zuhri vel-asri, 1/159/335. oba u lancu preko Subeta od Ebu-Avna od Dzabira 
b. Semure... od njega. 









213 



*3& 



Ins K.UJIM n n/rwiur 






Prenosi se od Ebu-Seida el-Hudrija & da je rekao; "Procjenivali 
smo duiinu Poslanikova kijama na podne i ikindiji namazu, pa smo prva dva 
rekata podne namaza procjenili na duimu 'Eli/ lam mim tend!. . . (sura Sedlde), 
a na druga dva rekata po\a od toga. A prva dva rekata ikindije smo ocjenili kao 
polovinu od toga." U drugom rivajetu se umjesto rijeci "ten^I, sedzda" kaze 
koliko iznosi trideset ajeta, a na druga dva koliko iznosi petnaest ajeta, a 
na ikindiji na prva dva rekata, na svakom od njih, koliko iznosi petnaest 
ajeta, a na druga dva pola od toga." Svi ovi rivajeti se nalaze kod 
Muslima. 1 

Ovaj rivajet se uzima kao dokaz da se na druga dva rekata poslije 
Fa tube moze uciti sura. Sam hadis je jasan po svojoj vanjStini ali da nije 
prenesen hadis Ebi-Katade &> koji je muttefekun alejhi, a u kojem stoji da 
je na prva dva rekata ucio Farihu i dvije sure, a na druga dva samo 
Fatihu. To §to je spomenuo ucenje dvaju sureta na prva dva, a 
skracivanje druga dva sa Fatihom ukazuje na odlikovanje i posebnost 
svaka dva rekata onim sto je spomenuo od ucenja na njima. Hadis od 
Sada 4&> moze da ima znacenje onoga sto je preneseno od Ebu-Katade 4>, 
a moze da ima znacenje onog sto se prenosi od Ebu-Seida *&. Hadis Ebu- 
Seida 4® nije precizan u pogledu ucenja sureta na zadnja dva rekata, vec 
se radi o misljenju i procjeni. Dzabir b. Semure 4* kaze: "Poslanik 0bi na 
podne ucio 'Vel-lejli iza jagSa, a na ikindiji isto toliko, a na sabahu duze od 
toga." Predaju biijezi Muslim. 2 

Od njega se prenosi da je Poslanik £ na podne-namazu ucio 
'Sebbihisme rahbikel-e'ala, da je na sabahu ucio duze od toga. Biijezi ga, 
takoder, Muslim. 3 Od njega se, takoder, prenosi da je Poslanik M ucio na 



1 Hadis je sahih. Biijezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, pogiavlje El-kiraetu fiz-zuhri ve!- 
asri, 1/1 57/334; i biijezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, pogiavlje Tahftf ehirejni, 
1/359, hadis br. 804, oba u lancu preko Ebu-Sadika Nadzija od Ebu-Seida el-Hudrija... 
od njega. 

: Hadis je sahih. Biijezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, pogiavlje El-kiraetu fis-subhi, 
1/175/459/337; i biijezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, pogiavlje Kadrus-salat fi salati 
zuhri vel-asri, 1/360, hadis br. 806 i En-Nesai u knjizi Iftitah, pogiavlje, El-kiraetu fi 
rekatejni ulejejni salati zuhri vel asri, 2/506, hadis br. 979, svi u lancu preko Subeta od 
Semaka od Dzabira b. Semure... od njega. 

3 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat, pogiavlje El-Kira'etu fis-subhi, 
1/171/460/338; En Nesai u Kitabul-iftitah, pogiavlje Tahfiful-kijami vel-kira'eti, 1/646 
pod brojem 981; Ebu-Davud et-Tajalisi u Musnedul/IM pod brojem 763; Ibn-Huzejme 
u Sahiliu 1/257 pod brojem 51; El-Bejheki u Es-Sunemd-kitbra 2/391 pod brojem 3834. 



214 



*<m 



Hlita I PROPSS WfGOWtt GSlAVlJAtA 



as* 



podne i pkindiji Ves-semai zatil-burudz i Ves-sema vet-tarik i sure poput 
rtjih. To biljezi Ahmed i vlasnici Sunena. 1 En-Nesai, u svom Sunenw, 
biljezi od Beraa b. Aziba <$. da je rekao; "Poslanik gbi nam kianjao podne 
pa bi smo culi ajet po ajet od sure Lukman i Zarijat. " 2 

U Sunenima se, takoder, prenosi od Ibn-Omera ^ da je Poslanik M 
ucinio sedzdu na podne-namazu, zatim je ustao pa je onda ucinio ruku' pa 
bi smo uvidjeli da je ucio tenzil Sedzde." 3 U predaji je dokaz da nije 
mekruh na dnevnim-tihim namazima uciti suru Sedzde, ce ako bi je imam 
ucio i ucinio sedzdu muktedije nemaju pravo izbora u pogledu slijedenja 
imama da je cine ili ne cine, vec im biva obavezom slijediti imama. Enes 
<£> kaze: "Kianjao sam sa Poslanik, sji podne -namaz, pa nam je na dva 
rekata ucui ove dvije sure: Sebbihisme rabbikele'ala i Hel etake hadisul- 
gaSije." Biljezi ga En-Nesai. 4 

Ashabi su negirali i kritikovali onoga ko bi: oduljivao kijam a 
skracivao ostale ruknove, a pogotova kada se radi o dva rukna 
ispravljanja (ispravljanje sa ruku'a i ispravljanje sa sedzde); ko ne 
upotpunjava tekbir; kao i onoga ko bi odgadao namaz do njegovog 
zadnjeg vremena; ko izostaje iza dzemata. Obavjestlli su nas o izgledu 






Et-Taberani u El-Mu 'dzemul-kebir 2/218 pod brojem 1 893., svi sa senedom od Su'beta, 
a on od Simaka, a on Dzabira b. Semure...; 

'Njegov sened je sahih, biljeze ga: Ebu-Davud u Kitahus-salat. poglavlje Kadrul- 
Idra'eti fi salatiz-zuhri vel-asri, 1/212 pod brojem 805. Et-Tinnizi u Kttabu ebvabis- 
salat. poglavlje Ma dzae fil-kira n eti fiz-zhri vel-asri, 2/1 10 pod brojem 307; En-Nesai u 
Kitabid-ifiitah, poglavlje El-Kira'etu fir-rek'atejni el-ulejejni min salati-l-asri, 1/646 
pod brojem 978; i Ahmed u svorae Musnedu 5/103. Svi sa senedom od Hammada b. 
Seleme, a on Simaka, a on od Dzabira b. Semure...; 

Njegov sened je daif, a biljeze ga: En-Nesai u KitabuUifiitah, poglavlje El-Kira'etu 
fiz-zuhri, 1/641 pod brojem 970; Ibn-Madze u Kitabu ikametis-satat. poglavlje El- 
Dzehru bi-1-ajeti ahjanen, 1/271 pod brojem 830, sa senedom od Selema b. Kutejbe, a 
on od Hasima b, el-Burejda, a on od Ebu el-Berra'a,..; rekao je El-Albani: „Njegov 
sened je daif." A naveo ga je u Daifus-sunne, (rekoh): Moguce da je razlog tome, 
mjesanje Ebu-Eshaka sa nekim dragim, a Allah najboje zna. 

3 Njegov sened je daif, a biljezi ga Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Kadrul-kha'eti 
fiz-zuhri vel-asri, 1/360 pod brojem 807, Ahmed u Musnedu 2/83 pod brojem 5557, sa 
senedom od Jezida b. Haruna, a on od Sulejmana et-Tejmija, a on od Ebu-Medzleza,.., 
sened rau je daif zbog toga sto je Sulejman et-Tejmi jasno rekao da nije siusao od Ebu- 
Medzleza..,; a izmedu njih dvojice se nalazi nepoznat prenosilac. 

4 Sened hadisa je daif. Biljezi ga EnNesai u knjizi Iftitah, poglavlje, El-kiraetu fi zuhrin, 
1/642, hadis br. 971, i u Sunenul- kubm, 1/334, hadis br. 1044, u laneu preko Ebu-Bekra 
b. Nadra od Enesa... od njega. 



215 



^m 



InvKiuwTi Dmrnir 



ftS* 



Poslanikova M namaza koji je (na isti nacin) klanjao do kraja svoga zivota 
i nikada niko od njih nije spomenuo da je nesto oduzeo od svog namaza 
na kraju zivota, niti da je nacin na koji je on klanjao derogiran. Naprotiv, 
pravedne halife poslije njega su nastavile njegovim putem kako u pogledu 
obavljanja namaza tako i u pogledu ostalih stvari. Tako je Es-Siddik (Ebu 
Bekr) *& klanjao sabah namaz i na njemu je proucio cjelu Bekaru. Kada je 
zavrsio namaz prisutni rekose: "'0 lialifo Bozijeg Poslanika, umalo da izide 
sunce.', 'Daje iziSlo ne bi nas zatekb nemame', rece. 1 Omer 4* bi na sabahu 
ucio suru Nahl i Junus, Hud i jusuf i njima slicne sure. 1 

Oni koji smatraju da ufienje na namazu treba skracivati kazu: 
"Ako se vi drzite sunneta u pogledu oduljivanja namaza, mi smo sretntji 
od vas a is to tako se drzimo sunneta u pogledu kracenja i olaksavanja 
namaza. Jer se po torn pitanju prenosi mnogo vjerodostojnih hadisa. 
Poslanik M je naredio da se klanja kratko i da se olaksaje u torn pogledu. 
Cak se jednom prilikom jako naljutio na one koji oduljuju namaz i u svom 
obracanju ih nazvao rastjerivacima. Prenosi se od Ebi-Muse *> da je neki 
covjek rekao: "Tako mi Allaha, o Allahov Poshmice, ja izostajem sa dnevnih 
namaza zbog tog i tog jer nam oduljiva. Nisam vidio Poslanika ljuceg 
prilikom drianja vaza od tog dana. On rece; 'O ljudi medu vama ima onih koji 
razgone (ljude). Kada neko od vas predvodi ljude neka im kratko klanja, jer 
zaista medu njima ima slabih, starih i ljudi sa potrebama.'" Biljezi ga 
Buharija i Muslim. 

U Buharijinom rivajetu stoji: "Medu njima ima starih, bolesnih i onih 
sa potrebama." Prenosi se od Ebu-Hurejre 4fe da je Poslanik M rekao: 
"Kada neko od vas predvodi u namazu neka olaksa jer medu njima ima mladih 



1 Sened hadisa je sahih, Biljezi ga Malik u Muveti', poglavlje, Es-Sala, 1/33/82; i 

Abdurrezzak u svom Musannefit, 2/113, hadis br. 2711; i Bejheki u Sunemil-kubra, 

2/389, hadis br. 3826; i Ibn Ebi-Sejbe u Musannefu, 1/310, hadis br. 3543, u lancu preko 

b. Ujejne b. Sihaba od Enesa... od njega. 

3 Biljezi ga Malik u Muveti, 1/82, i Abdurrezzak u svom Musannefit, (2), hadis br. 

2710. 

3 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje Men seka 

imamehu iza tavvele, 2/234, hadis br. 704, i Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, 

poglavlje Emrul-e'immeti bitahfif, 1/182/466/340, oba u lancu preko Kajsa od Ebu- 

Mesuda Ensarija... od njega. 



216 







MAMA7 I Pilaris MfGDVOG OSTAVUAt.A 



&&* 






(djece), starih, slabih, bolesnih, a kada klanja sam neka klanja kako hoce." 
Biljezi ga Buharija i Muslim, a ovaj lafz je Muslimov. 1 

Prenosi se od Osmana b. Ebi-Asa es-Sekafija 4fe da mu je Poslanik 
<& rekao: "'Predvodi svoj narod u namazu!' On rece: 'O Allahov 
Poslanice, ja u sebi nalazim nesto.' Rece: 'Priblizi ga.' Pa me je postavio 
ispred sebe da sjedim, te mi stavi svoj dlan na prsa, izmedu mojih grudi, 
a zatim rece: 'Okreni se!' Onda je stavio svoj dlan na moja leda, izmedu 
plecki, a zatim rece: 'Predvodi svoj narod u namazu, onaj ko predvodi 
ljude neka im olaksava, medu njima ima starih, bolesnih, slabih, i onih sa 
potrebama. A kada neko od vas klanja samostalno neka klanja kako 
hoce.'" 

Biljezi ga Muslim. 2 U drugom rivajetu stojl: "Kada predvodis 
ljude olaksaj im namaz-" 3 

Enes b. Malik 4i> kaze: "Poslanik bi skracivao namaz i dovrsavao 
ga." U drugoj predaji stoji: "Skracivao bi namaz i upotpunjavao ga." Hadis je 
muttefekun alejhi. 4 Od Enesa <t& se, takoder, prenosi da je rekao; "Nisam 
nikada ni za jednim imamo klanjao lal<si i potpuniji namaz od namaza 
Allahova Poslanika M Ako bi cuo pfoc djeteta skracivao bi namaz iz strata da 
njegovu majku ne dovede u iskusenje." Hadis je muttefekun alejhi, a ova 
konscrukcija pripada Buhariji. 5 

Prenosi se od Osmana b. Ebi-Asa 4fc da je rekao: "'O Allahov 
Poslanice, postavi me za imama mome narodu.' Rece: 'Ti si njihov 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje Iza sal la 
linefsihi fel-jutil ma sae, 2/233, hadis br. 703, i biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, 
poglavlje Emrul-eimmeti bitahfifis-sala, 1/183, /476/341, oba u lancu preko Ebu-Zenada 
od E'aredza od Ebu-Hurejre ... od njega. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje Emrul-eimmeti bitahfifis- 
ssala" 1/341/468; i Bejheki u Swnenul-kubra, 3/118, hadis br. 5061, oba u lancu preko 
Amra b. Osmana od Muse b, Taihe od Osmana b. Ebu-Asa es-Sekafija ... od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-sala, 1/186/468/342 i Ibn-Madze u knjizi 
Es-Sala. poglavlje Men emme kavmen fel-juhaffif, 1/316, hadis br. 988; i Ebu-Avane u 
svom Musnedu, 1/421, hadis br. 1559; i Bejheki u Sunenul-kubra, 3/1 16, hadis br. 505 1. 
Svi u lancu preko Subeta od Amra b. Murre od Seida b. El-Musejjeba ... od njega. 

4 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u svom Sahihu, 1/249. hadis br. 674, i 
Muslim u svom Sahihu, 1/342/469, oba u lancu preko Hamada b. Zejda od Omera b. 
Abdulaziza, Ibn-Suhejba, od Enesa... od njega. 

} Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u svom Sahihu, 1/250, hadis br. 676, i 
Muslim u svom Sahihu, 1/343/470, u lancu preko Katade od Enesa... od njega. 



217 






tea Kajjim n Dflwwi 



ftS* 



imam, pewedi se ?a slabim medic n/ima, u^mi muezina koji za svoj e?an 
nece traziti nadoknadu.'" 

Biljezi ga imam Ahmed i vlasniri Sunena. 1 Biljezi ga ga i Ebu- 
Davud li svome Sunenn u hadisu Dzeririja od Sadija od njegova oca od 
njegovog amidze da je rekao: "Analiziro sam namaz Allakova Poslanika M 
Na ruku'u i sedzdi bi se zadrzavao toliko koliko je potrebno za izgovor 
subhanellahi ve bi hamdihi tri puta." Biljezi ga, Ahmed, takoder u svora 
Musnedu. 1 

Ebu-Davud u svom Swnerm u hadisu Ibn-Vehba kaze: "Obavjestio 
me je Seid b. Abdurrahman b. Ebi-Amja' da je Sehl b. Ebi-Umame njemu 
pricao kako su on t njegov otac usli kod Enesa b. Malika ■& u Medini, pa 
je rekao: "Allahov Poslanik ^ bi znao govoriti: 'Nemoj sebi otezavati pa 
da vam bude oteiano, zaista je jedan narod oteiavao sebi, to su ostaci 
njihovili bogomolja i kuca, monastvo su oni izmislili mi im ga nismo 
propisali"'* Ovo se navodi i u rivajetu Lu'luija od Ebu-Davuda u rivajetu 
Ibn-Dasa od njega: "On i njegov otac su usli kod Enesa b. Malika 4* u 
Medini, u vremenu Omera b. Abdulaziza, a on je bio namjesnik Medine, 
pa su ga zatekli kako klanja kratak namaz kao da je namaz musafira ili 
njemu slican. Kada je predao selam rece: 'Allah ti se smilovao je I' ovo 
propisani namaz (farz) ili je to neka nafila?\ ' To je propisani namaz', rece, 'i 
to je namaz Allahova Poslanika. On je znao reel. Nemojte sebi otezavati, pa 
da vam bude oteiano, zaista je jedan narod sebi oteiavao pa im je 
oteiano. To su ostaci njihovih bogomolja i kuca, monastvo su sami 
izmislili mi im ga nismo propisali.' Sutradan je poranio, pa rece: 'Zar 
neces uzjahati pa da otidemo uzeti pouku?' Rece: 'Da.' Pa su zajedno 



'Sened hadisa je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Ahzul-edzri ala 
te'zin. 1/260, hadis br. 531, i Nesai u knjizi Ezan, poglavlje, Ittihazul-muezzini ellezi la 
je'huzu ala ezanihi edzren, 1/455, hadis br. 671. i Ibn-Madze u knjizi Ikametus-sala, 
poglavlje, Men emme kavmen fel-juhaffif, 1/316, hadis br. 987, i Ahmed u Musnedu, 
4/217, svi u lancu preko Osmana b. Ebu-Asa. ... od njega. 

2 Sened hadisa je daif. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Saia, poglavlje Mikdaru ruku'i 
ves-sudzud, 1/391, hadis br. §85, i Ahmed u Musnedu, 5/6, u lancu preko Sadija od 
njegova oca od njegovog amidze ... od njega. 

3 Sened hadisa je daif. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Edeh, poglavlje. Fil-hased, 4/2091, 
hadis br. 4904. u lancu preko Seida b. Ebu-Amje. ... od njega. Biljezi ga i Taberani u 
Evsatu, 3/258, hadis br. 3078, u lancu preko Abdurrahmana b. Surejha Ebu-Surejha 
Muamirija ... od njega. Biljezi ga i Ebu-Ja'Ia u svom Musnedu, 2/365, hadis br. 3694, u 
lancu preko Ebu-Amje ... od njega. 



218 




zan 



stio 

■nm 

i pa 

Pa 
laci 



je 



na 

LI 



uzjahali, te su u pustinji pronasli unisteno naselje. Rece: 'Da li znas cije su 
ovo kuce?' 'Ne 1 , rece, 'Upoznaj me sa ovim naseljem i njihovim 
stanovnicima.' 'Stanovnike ovog naselja je unistila zavist i mrznja. Zaista, 
zavist gasi svjetlo dobrih djela, a mrznja sve to potvrduje ili negira, oko 
cini blud i dlan i stopalo i tijelo i jezik, a polni organ to potvrduje ili 



negira 



ml 



Sto se tice Sehla b. Ebi-Umame vjerodostojnim ga je ocjenio Jahja 
b, Mein i drugi, a Muslim prenosi od njega. A sto se tice Ibn Ebi-Amje on 
je od stanovnika Kudsa. Iako se o njemu ne zna, ipak, od njega prenosi 
Ebu-Davud i presucuje ga, sto upucuje na zakljucak da je on kod njega 
hasen. Oni kazu: "Ono sto je kritikovao Enes od promjena u namazu 
odnosi se na pretjerano odugovlacenje imama sa namazom u protivnom bi 
hadisi Enes a bili kontradikrorni, Zbog toga i jeste on isricao dvije stvari, a 
to je skracivanje i upotpunjavanje. Njegove rijeci: "Nisam ni za kim nikad 
klanjao kraci i potpuniji namaz od Poslanikova M namaza", svojom 
vanjstinom ukazuje na kritiziranje odugovlacenja sto je on Iicno kasnije 
protumacio. Biljezi En-Nesaija od Atafa b. Halida od Zejda b. Eslema da 
je rekao: "Usli samo hod Enesa b. Malika, pa nam re.ce: 'Jeste li klanjali?' 
Rekosmo: 'Da.' Onda rece: 'O djewjcke, pripremi mi da se ahdestim. Nikada 
ni za jednim imamom niste klanjali namaz slicniji Poslarukovom od ovog vaseg 
imama.' Zejd kaze: 'Omer b. Abdulaziz je upotpunjavao ruku' i sedzdu, a 
skracivao bi kijam.'" Hadis je sahih. 2 To je jasno izrekao Imran b. Husajn 
<*> nakon sto je klanjao za Alijom u Basri. Imran kaze: "Ovaj me je 
podsjerio na namaz Allahova Poslanika ^S. Njegov namaz je bio umjeren. 
On bi skracivao kijam i sjedenje a oduljivao bi ruku' i sedzdu." Hadis je 
sahib. 3 

U oba Sahiha se prenosi od Dzabira b. Abdullaha 4> da je 
Poslanik, M rekao Muazu 4&>, kada je kao imam oduljio namaz svome 
narodu na jaciji,: 'Zar zelis da ljude stavis na kusnju?' I to je ponovio tri 

Pogledaj pretliodno. 

1 Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u knjizi Iftitah, poglavlje, Tahfiful-kijami vel- 
kiraeti, 1/645, hadis br. 980, i u Sunemd-kubra, 1/337, hadis br. 1053, i Ahmed u 
Musnedu, 3/225, svi u lancu preko Atafa b. Halida od Zejda b. Esleme od Enesa b. 
Malika... od njega. 

3 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje Jixkebbiru ve 
huve jenhedu, 2/354, hadis br. 826. i Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje 
Isbatu tekbiri ft kulli hafd, 1/33/393/295, oba u lancu preko Hamada b. Zejda od 
Gejlana od Mutarrifa... od njega. 



219 






**&*- 



IwKuiiMn ftmiuu 






puta. Zasto im nisi ucio Sebihisme rabbikeVeala i Ves-semsi ve duhaka i 
Vel-lejli iza jagsa. Iza. tebe klanjaju stari, djeca, slahi i Ijudi s potrebama', 
rece Poslanik." 1 

Prenosi se od Muaza b. Abdullaha el-Dzuhenija da ga je neki 
covjek od Dzuhejne obavjestio kako je cuo Allahova Poslanika M da na 
sabahu uci ha zul ziletil-erdu zifadeha na oba rekata. Ne znam da li je 
Poslanik M zaboravio ili je to namjemo ucinio. Biljezi ga Ebu-Davud. 2 

Biljezi Muslim u svom Sahihu od Amra b. Harisa 4* da je cuo 
Poslanika M da na sabahu uei Vel-lejli iza jag$a? Prenosi se od Ukbeta b. 
Amira ^ da je rekao: "Vodio sam za Poslanikom devu, pa mi rece: 
'Hoces li da te naucim dvije sure a da im slicne nisu uceneV Rekoh: 
"Naravna", pa me je poducio Kul euzu birabbil felek i Kul euzu birabbin- 
nas. Nije mi pokazao nista cudnije od njih. Kada je nastupio sabah on ih 
je proucio, a zatim rece: 'Sta mislis, o Ukbe?'" U drugom rivajem stoji: 
"Zar te nisam poducio dvjema najboljim surama koje se uce?" Rekoh: 
"Svakako." Rece: "Kul euzu birabbil-felek i Kul-euzu birabbin-nas" 
Kada je odsjeo njih je ucio na dnevnim namazima. Zatim rece: "Sta 
mislis o Ukbe?" Biljezi ga Ahmed i Ebu-Davud. 4 

Biljezi se u Musnedu imama Ahmeda i u Sunenu od En-Nesaija od 
Amara b. Jasira <& da je predvodio namaz, te ga skrati. Ljudi su ga 
kritikovali zbog toga a on rece: "Zar nisam upotpuma rukii i sedidu?" 
Rekose: "Jesi." On zatim rece: "Ja sam u njemu ucio dovu koju je i Poslanik 
ucio, a koja glcisi: 'Allahu mo/, s Tvojim znanjem o gajbu i Tvojom moci nad 
stvorenjima ostavi me u twotu sve dok znas da je zivot bolji za mene, a usmrti 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi E~an, poglavlje Men seka 

imamehu, 2/234, hadis br. 705; i Muslim u knjizi Es-Sala, 1/178/465/339, oba u lancu 

preko Dzabira b. Abdullaha Ensarija... od njega. 

1 Hadis je hasen. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Er-redzulu ju'idu 

slaten vahide, 1/363, hadis br. 816; i Bejheki u Sunenul-tcubra, 2/390, hadis br. 3829, od 

Vehba od Omera i od b. Ebu-Helala od Muaza b. Abdullaha Dzuhenija... od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje El-kiraetu fi subh, 

1/164/456, u lancu preko Velida b. Seri'a od Amra b. Harisa... od njega; i Ebu-Davud u 

knjizi Ikametus-sala, poglavlje, El-kiraetu fi salalil-fedzr, 1/267, hadis br. 817, svi u 

lancu preko Esnea sticenoka Amra b. Harisa od Amra b. Harisa... od njega. 

"" Sened hadisa je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Fil- 

muawizetejni, 2/635, hadis br. 1462; i En-Nesai u knjizi El-istiaze, 8/644, hadis br. 

5451; i Ahmed u Musnedu, 4/114/115; i Ibn-Huzejme u svime Sahihu, 1/266, hadis br. 

534, svi u lancu preko Ebu-Kasima sticenika Muavije od Ukbeta b. Amira... od njega. 



220 



*&«■ 



smu i mms wrcovoii osmuM\ 



■}*&* 



in- 



to 



me kada smrt bude bila bolja ia mene. Molim Te za strah od Tebe u tajnosti i 
jamosti i da govorim istinu u ljutnji i zadovoljstvu i molim Te za (isprvan) cilj u 
bogastvu i neimastini, I molim Te da mi podaris zadovoljstvo gledanja u Tvoje 
plemenito lice i zudnju za susret s Tobom. Utjecem Ti se od nedaca i od 
smutnje zalutalih. Allahu nas ukrasi nas ukrasam imana i ucini nas od 
upucenih upucivaca."" 

Kazu: Gdje su ovi hadisi u odnosu na hadise koji govore o duljenju 
namaza? Moze se reci da je to bilo na pocetku islama kada je bilo malo 
klanjaca. Kada se broj muslimana povecao i kada se prosirila islamska 
drzava onda je propisano skracivanje i olaksavanje namaza, kao i naredba 
u torn pogledu. To je prece radi sloge i kako bi se robovi medusobno 
voljeli. Tako da £ovjek ude u namaz sa ljubavlju a da izide iz njega sa 
zudnjom za njim, te da namazom pobrige vesvese. Ako bi se oduljivao 
vesvese bi ovladale klanjacem tako da bi vise izgubio nego Sto bi zaradio 
sevapa. Zatim kazu: "Kako se mogu kijasiti ili porediti drugi imami sa 
Poslanikom % kao i Ijubav ashaba prema njemu? Jer kijam za Poslanikom 
M je nesto posebno, kao i slusanje njegova glasa prilikom ucenja Kur'ana 
onako kako je objavljen. Zatim ljudi su posjedovali veliku Ijubav spram 
vjere, a srca su im bila predana i posvecena Allahu u cinjenju ibadeta. 
Zbog toga je i rekao: "Medu vama ima rastjerivaca," 1 To sto su bili 
rastjerivaci zbog oduljivanja namaza je iz razloga sto nisu dozivljavali 
namaz kao ashabi za Poslanikom & Ashabi su u svojim srcima i na svojim 
tjelima dozivljavali namaz za Poslanikom ^ lahkim i kratkim iako je on 
bio dug. Imam treba na muktedije da utjece svojim srcem, glasom i 
skrusenoscu. Ako bude Iisen svega toga to ce za muktedije biti teret i 
otezavanje. Zato neka im olaksa taj teret koliko moze kako im fie bi 
omrznuo namaz. Poslanik % je ukorio haridzije zbog pretjerivanja u vjeri i 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u kiijizi Seh\\ poglavlje, Dua'u ba'dez-zikri, 2/150, 
hadis br. 1304; i Ahmed ii Musnedu, 4/264; i Ibn-Huzejme u svome Sahthu, 3/255 \ 
hadis br. 509; i Bejheki u Esma vessifat, 120, i Hakim u Mustedreku, 1/524, svi u lancii 
preko Jahje b. Hubejbe od Ahmeda b. Abduh od Rabie od Muhammeda b. Gudajia od 
Hamada b. Seleme... od njega. 

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Imame, poglavlje. Tahfiful- 
imami fil-kijam, 1/248, hadis br. 670; i biljezi ga Muslim u knjizi Es-Saia, posjlavlje 
Emrul-eimmeti bitahfifis-sala fi temam, 1/340/466, oba u lancu preko Kajsa od Ebu- 
Mesuda Ensarija... od njega. 



221 



*sft* 



IBM KUJIM [[ u7f\71JJI 



%&* 



otezavanja u ibadetu rijecima: "Podcjenjivat cete vas iwmaz i post spram 
njihova namaza i posta." 

A pohvalio je njeznost i osjecajnost. Vlasniku tih osobina je 
obecao Allahovu ljubav i da ce mu se dati ono sto nece dobiti onaj ko je 
grub i osoran. 2 I kaze: "Niko nije oteiavao u vjeri a da ga vjera nij'e 
savladala." 3 I kaze: "Zaista je ova vjera cvrsta pa joj pridite s 
njeznoscu."* Kompletna vjera se oslanja na sljedenje sunneta. Allah M 
voli djela koja rob konstantno cini. Namaz je ibadet na kojem je mogude 
ustrajati ako se ne ne pretjeruje sa oduljivanjem. 



1 Hadis je muttefekun aiejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Fedaihd-Kur'an, 8/718, hadis 
br. 5058; i Muslim u knjizi Ez-zeka, poglavlje, Zikrul-havaridzi ve sifatihim, 2/148/744, 
oba u lancu preko Ebu-Seleme b. Abdurrahraana od Ebu-Seida el-Hudrija... od njega. 
1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi EI-hhnt ves-silh, poglavlje, Fadlu rifki, 
4/3003 u lancu preko Ebu-Bekra b. Hazma od Amreta bint Abdurrahmana od Aise... od 
njega. Biljezi ga i Ebu-Davud u knjizi Edeb, poglavlje, Fi rifki, 3/2054, hadis br. 4807, 
svi u lancu preko Junusa i Humejda ... od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Iman, poglavlje, Savmu ramadani ihtisaben 
minel-imani, 1/166, hadis br. 39; i En-Nesai u knjizi 4/461, hadis br. 5049; i Ahmed u 
MiiSftedu, 4/422, svi u lancu preko Seida od Ebu-Hurejre ... od njega. 
4 Hadis je hasen. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 3/198, hadis br. 13074, u lancu preko 
Amra b. Hamze od Halefa Ebu-Rebu'a od Enesa... od njega. Biljezi ga Hejsemi u 
Medzme'i, 1/62, u hadisu Enesa, i kaze da ga biSjezi Ahmed u Musnedu, te da su mu 
prenosioci vjerodostojni osim sto Halef b. Dzehran nije zapamtio Enesa a Allah 
najboije zna. Biljezi ga i Makdisi u Ehadis muhtare. 6/120, hadis br. 2115, u lancu 
preko Halefa, i njegov lanac je ocjenio slabim. Albani ga navodi u Sahihul-dzami', 
1/447, hadis br, 2246. 



222 



POGLAVLJE 

ONI KOJU ZAGOVARAJU UPOTPUNJAVANJE NAMAZA KA2U 



Oni koju zagovaraju upotpunjavanje namaza kazu: "Izrazavamo 
dobrodoslicu svemu sto je preneseno od Poslanika M- Pa ustvari svi 
raspravljamo o sljedenju njegova sunneta. Ne zelimo pojedine dijelove 
sunneta uciniri kontradiktornim tako da se jedni drugima suprostavljaju. 
Necemo uzeti od sunneta ono sto je lahko a ostaviti ono Sto nam se cini 
kao tesko - zbog nase lijenosti i slabosti, kao i zbog na§e zauzetosti 
dunjaltikom, koji nam je okupirao srca i postao nasa najveca radost 
umjesto namaza. Tako da su hadisi o olaksicama u pogledu namaza 
poklapaju sa strastima i srcanim siabostima, sto vodi u nedostatak zelje i 
malo ulaganje truda u pogledu savjetovanja i hizmeta na putu vjere. 
Olahko se svataju Allahova prava. A Njegova dobrota se zloupotrebljava 
i uzima kao subha u pogledu nemara i napustanja radnji oko namaza. 
Upotrebljavaju se fraze: "Onaj ko je plemenit ne potrazuje svoje pravo do 
utancine." Hi: "Allahovo pravo se temelji na oprostu, Ialikoci i prastanju a 
prava robova se temelje na skrtosti, sitnicavosti i maksimalnim 
potrazivanjima." Tako da je namaz u pogledu klanjaca postao lagan kao 
skupocjena prostirka i ugodan prevoz. A sto se tice obavljanja namaza kao 
obaveze prema Gospodaru i Stvoritelju svjetova to se poima kao uzarena 
zeravica. A takvi od sunneta kao da ne pamte osim Poslanikovih rijecl: 
"Zar zelis staviti Ijude na kusnju, o Muaze." I drugi hadis u kojem kaze: 
"O ljudi, zaista medu vama inw. rastjerivaca." Tako da hadise tumace u 
kontekstu u kojem nisu preneseni, a ne razmisljaju sta je prije toga i 
poslije toga. Onaj ko u namazu ne dozivi svoju najvecu radost, srecu, 
blagostanje, nasladu, zivost srca i sirinu prsa onda za njega i nije osim ovaj 
i njemu slicni hadisi. 1 ne samo to, njemu odgovara samo "namaz 
hradljivaca i onih koji ga nakaradno obavljaju". Kljucanje vrane takvom 
bolje odgovara od sirine i vremena posveeenom Gospodaru svjetova. A za 
takvog je hadis: "Zar zdis staviti ljude na kusnju, o Muaze", preei od 
hadisa u kojem kaze: "Obavljali bi podne-namaz, pa bi neko od nas 



223 






tns Kvuim (i DnvmJi 



«S* 



otisao do Bekije da obavi svoju potrebu, zatim bi se vratio do svoje 
porodice da se abdesti i opet hi PosUtnifoi 0zatekao na prvom rekatu." ' 

Takoder, Poslantkovo ktanjanje sabah-namaz sa ucenjem 
mu'avvizetejni (Felek i Nas), koje je bilo na putovanju 2 je po njima prece 
od hadisa koji su preneseni u hadaru. tj, dok je bio mukim kod kuce. A 
torn je prilikom ucio po stotinu ili dvije stotine ajeta. Po njima je hadis o 
aksam-namazu na kojem je ucio Kul-huvellahu ehad i Kul ja ejjuhel- 
kafirun,* a kojeg biljezi jedino Ibn-Madze, preci od badisa koji biljezi 
Buharija u svom Sahihu da je Poslanik M ucio na aksamu jednu od dvije 
duge sure tj. El-E'araf. 4 Taj tezi onom dijelu sunneta koji mu odgovara i 
koji se se sa njim slaze. Blago se odnosi prema onome koji grubo postupa u 
tumacenju onoga u cemu se suprostavlja I s njim na najljepsi nacin 
postupa. Mi se Allahu utjecemo od slijedenja takvog puta i metodike. I 
molimo Ga da nas sacuva od onoga sa £im je iskusao vlasnike tog pravca. 
Mi Allaha obozavamo na osnovu svega sto je vjerodostojno preneseno od 
Poslanika ^. I ne uzimamo neke dijelove za nas a druge protiv nas, Pa da, 
onda, ono sto je u skladu naseg misljenja uzimamo na osnovu njegove 
vanjstine, a ono sto nam se suprostavlja tumacimo u prenesenom 
znacenju, a sto je suprotno njegovom vanjskom znacenju na koje upucuje. 
Naprotiv, cjelokupan sun.net je za nas, ne pravimo razlike u pogled 
sunneta, vec cijeli sunnet prihvatamo. Prihvatamo ga poslusno i pokomo 
i slijedimo ga bez obzira o cemu govori. Postupamo onako kako nam 
sunnet nalaze, bez obzira na nase prohtjeve. Ne uzimamo dio, a da drugi 
dio ostavijamo, vec ga uzimamo u potpunosti. Savki njegov dio stavljamo 
na njegovo mjesto. Na osnovu toga, a od Allaha molimo uputu, kazemo: 
"Skracivanje i upotpunjavanje su naredeni, a oduljivanje je zabranjeno." 



'Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u svom Sahihu, 1/335/454, u lancu preko Kaz'e od 
Ebu-Seida el-Hudrija &.„ od njega. Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u knjizi Iftitah, poglavlje, Fadlu fi kiraetil- 
muavvizetejni, 1/634, hadis br. 952; i Ibn-Madze u svom Sahihu, 5/125, hadis br. 1818; 
i Ahmed u Musnedu. 4/194/159; i Darimi u knjizi Fedailul-kw'an, poglavlje, Fi fadli 
muavvizetejni, 2/553, hadis br. 3439, u lancu preko Hajve i b. Luhej'a od Jezida b. Ebu- 
Hubejba...od njega, 

3 Hadis je suz, biljezi ga Ibn-Madze u knjizi Jkametm-sala, 1/272, hadis br. 833, u 
hadisu Ibn-Omera... od njega. Albani ga jc ocjenio slabim. 

4 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje, Kiraetu fil-magribi, 1/287, 
hadis br. 674; i biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Kadrul-kiraeti fil- 
magribi, 1/362, hadis br. 812, oba u lancu preko Urveta od Mervana b. Hakema od 
Zejda b. Sabita... od njega. 



224 







namw i PRorns wf&ovqg ostavuau 



SUP* 



svoje 



»i 



ra t 



Ne moze se u torn pogledu osloniti na obicaj naroda jednog mjesta ili na 
misljenje nekog mezheba, niti na prohtjeve muktedija i njihovo 
zadovoljstvo, niti na idztihad imama koji predvode ljude u namazu. Sve je 
to neprecizno. Ne postoji sklad u misljenjima i zeljama, tako ako bi se to 
uzelo za pravilo uloga namaza bila obezvredena a njegovo trajanje bi na 
osnovu pomenutih mjerila bib shodno Ijudskim strastima. Serijat ne 
propisuje propise na ovakav nacin. Vec je osnova u torn povratak izvoru i 
sudu Allahova Poslanika $, te oslanjanje na ono kako je on po naredbi 
od Allaha postupao u torn pogledu. Te kako je ummet podufio njegovim 
pravima, ruknovima, nacinu i granicama. Iza njega su klanjali slabi, stari, 
djeca kao i oni sa potrebama. U Medini nije bilo drugog imama osim 
njega, neka je na njega salavat i selam. Ono sto je on radio to je i drugima 
naredivao. Kada bi naredio neku stvar on je bio najpreci od svih ljudi da 
to prihvati i uradi. A kada bi nesto zabranio on je bio najpreci od svih 
ljudi da to ostavi. U torn kontekstu su i rijefi Suajba 8M kada je rekao: 
"Ne zelim da radim ono sto vama zabranjujem." Neki od ashaba su 
nakon njegove % smrti bili pitani o njegovom namazu, pa su im odgovorili 
kako je izgledao njegov M namaz sve dok mu Allah nije uzeo dusu. Tako 
Ebu-Huzejme prenosi predaju u kojoj kaze: "Dosao sam kod Ebu-Seida el- 
Hudrija 4&, pa sam zatekao mnogo svijeta kod njega. Kada se svijet razisao 
tekoh mu: 'ja te necu pitati o onome sto te ovi pitaju ja te zelim pitati o 
namazu Allahova Poslanika *.' Re£e: 'Nemas od toga koristi.'" On mu je 
ponovio pitanje, a on rece: "Kada bi klanjao podne nekada bi neko od nas 
otiiao do Bekije i obavio svoju potrebu, zatim bi otisao do svoje porodice da se 
abdesti pa bi se vratio u mesdzid, a Poslanik bi jos uvijek bio na prvom 
rekatu zbog njegove duiine." Biljezi ga Muslim u svom Sahihu. 1 Ovo 
upucuje na zakljucak da se ono sto su negirali Enes, Ebu-Seid el-Hudri, 
Imran b. Husajn i Bera b. Azib odnosi na brisanje namaza i reduciranje na 
samo neke stvari koje je radio Poslanik M. Zbog toga je Enes *, kada im 
je predvodio namaz, rekao: "Necu se ustrucavati da vam klanjam namaz 
Allahova Poslanika, M." Sabit je rekao: "Enes je einio nesto sto vi ne 
finite. On je nakon sto bi se ispravio na kijam ostao toliko da bi neko 
pomislio kako je pogresio. Kada bi sjeo izmedu dvije sedzde ostao bi toliko 
da bi neko pomislio kako je pogresio ili zaboravio." Ovo je stvar koju je 
Enes kritikovao kod imama jer su ova dva rukna pretjerano skracivali. 
Is to tako je negirao i kritikovao kraeenje ruku'a i sedzde. Obavjestio je da 



Hadis je sahih. Tahridzje prethodio. 



225 






*s* 



IbsKajjimii D/iv/ijji 



' im\* 



medu njima najslicnije Poslaniku % kianja Omer b. Abdulaziz. Na sedzdi i 
ruku'u su za njim mogli nabrojati po deset tesbiha a poznato je da ih nije 
izgovarao brzo bez razmisljanja, njihovo vjersko stanje je bilo puno 
uzvisenije i bolje od toga. Enes *& je bio iskusan onim koji su smatrali da 
je pogresio u tome, kao sto je bio iskusan onima koji su smatrali da je 
pogresio u svom rivajetu, da je Poslanik gi izostavljao glasno izgovaranje 
bismillahirrahmanirrahim. 1 Kazu: "On je bio mali i klanjao je iza safova 
tako da nije mogao cuti glasno izgovaranje Bismille." Is to tako je imao 
iskusenje od strane onih koji su smatrali da je pogrijesio u pogledu nijeta 
ihrama AUahova Poslanika M u pogledu hadza i umre zajedno. Kazu; 
"On je bio daleko od njega tako da nije cuo njegove rijeci prilikom 
oblacenja ihrama." Tako da im je on dogovorio: "Vi me smatrate djecakom, 
bio sam ispod stomaka Poslanikove 0dem tako da sam ga tuo kako ih glasno 
nijeti obadvoje. " 

Kada je Poslanik M dosao u Medinu Enes je imao deset godina. 
On ga je sluzio i bio je time odlikovan. Ubrajao se u Clanove njegove 
kuce. Bio je veoma razborit i pronicljiv djecak. Kada je umro Allahov 
Poslanik m on je vec bio odrastao covjek, koji je imao dvadeset godina. I 
pored toga zele mu pripisati da je pogresio u pogledu kiraeta i duzine 
namaza i nacina ulaska u ihram Allahova Poslanika $j, te da je nastavio 
grijesiti i u vrijeme pravednih halifa, i da je stalno klanjao na kraju 
mesdzida, i da nije cuo kiraet nikog od njih. Ashabi su se slozili da je 
namaz Allahova Poslanika % bio ujednacen. Njegov ruku' i dizanje sa 
njega, sedzda i dizanje sa nje su bili sukladni kijamu. Ako je na sabahu 
ucio izmedu sezdeset i sto ajeta, onda je i duzina ruku'a i sedzde bila 
sukladna tome. Zbog toga je Bern' b. Azib & govorio: "Sve je to bib 
otprilike podjednako." 

Imran b. Husajn .&. je rekao: "Namaz Allahova Poslanika M je bio 
ujednacen," Takav je bio i njegov kijam po nodi i za vrijeme namaza kod 
pomracenja sunca. Abdullah b. Omer je rekao: "Kada bi nam Poslanik M 



'Hadis je muttefekun akjhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje. Ma jekulu fi 
tekbiri. 2/265, hadis br. 743; i Biljezi ga Muslim u Kryizi Es-Sala, poglavlje Hudietu 
men kale la judzheru bil-besmele, 1/50/399, oba u lancu preko Subeta od Katade od 
Enesa... od njega. 



226 



*fift 



NAMA7 I PROPIS NJEGOVOfi OSMVUAtA 



*!!*■ 



narediwio da fcratimo namaz predvodio bi nas ucenjem sure Saffat. " Biljezi ga 
imam Ahmed i En-Nesai. ' 

Ovo je njegova naredba i ovo je njegova radnja koja tumaci 
njegovu naredbu. A ne kao sto neko pogresno misli da je njima naredivao 
skracivanje i olaksavanje, a da je on postupao suprotno tome sto je 
naredio. On je, neka je na njega salavat i selam, naredio imamima da 
predvode ljude onako kao Sto je i on njih predvodio u namazu. U oba 
Sahiha se prenosi od Malika b. Huvejrisa •& da je rekao: "Dosli smo kod 
Poslanika at a bili smo momci otprilike istih godina. Kod njega smo 
boravilt dvadeset noci, Poslanik si je bio milostiv i njezan, pa je mislio 
kako smo se zazelili nasih porodica. Pitao nas je koga smo kod kuce 
ostavili od porodice, pa smo ga obavjestili o tome. On rece: "Vratite se 
svojim porodicama, boravite medu njima i poducavajte ih. Naredite im 
neka klanjaju taj namaz u to vrijeme, a taj i taj namaz u to i to vrijeme. 
Kada prisustvujes namazu neka jedan od vas prouci ezan, a neka vas 
najstariji predvodi, klanjajte kako ste mene vidjeli da klanjam." Ovako je 
Buharija naveo predaju. Ovo se odnosi na sve imame iako nisu posebno 
spomenuti, A ako im je naredio da klanjaju kao sto je on klanjao i ako im 
je naredio da olakSavaju, onda se bez sumnje moze zakljuciti da im je 
naredio ono sto je on radio, a to pojasnjava cinjenica da skoro nema 
radnje koja bi se mogla nazvati kratkom u odnosu na drugu koja je duza 
od nje. Isto tako, svaka se radnja moze nazvati dugom u odnosu na onu 
koja je kraca od nje. Tako da ta stvar nema neku granicu u jeziku kojoj bi 
se mogli vratiti da nam presudi. Takoder, u obicajnom pravu nema nesto 
sto bi moglo razgraniciti ove stvari kao sto je slucaj sa £uvanjem, 
preuzimanjem i ozivljavanjem mrtve zemije. Kod ibadeta stvar se vraca 
Zakonodavcu kada je u pitanju njen omjer, trajanje, osobine, nacin i 
pobzaj u kojem se obavlja, kao sto se u osnovi taj ibadet vraca Njemu. 
Kada bi bilo do2voljeno da se oslonimo na obicajno pravo ljudi u pogledu 
olaksavanja i skradvanja namaza onda bi se duzina i omjer namaza toliko 
razlikovali, shodno raznim misljenjima i obicajima ljudi, da nikako ne bi 
mogli donijeti precizan sud o tome. Tako su neki - kojima je Allah M 
zasiijepio srca - razumjeli da se pomenuta naredba o olaksanju odnosi na 



1 Biljezi ga En-Nesai u knjizi Imame, poglavlje, Er-ruhsatu lil imami fi tatvili, 1/544, 
hadis br. 825; i Ahmed u Musnedu, 2/40, hadis br. 4989; i Et-Tajalisi u svom Musnedu 
1/250, hadis br. 1816; i Ebu-Ja'la u svom Musnedu, 6/334, hadis br, 5445, svi preko 
Salima b. Abduilaha od njegova oca ... od njega. 



227 



±m 



Isn Kuroi n Dttvzu )[ 






maksimalno moguce kracenje, tako da su poceli vjerovati da je namaz 
bolji i efdalniji sto je kraci. Otuda su mnogi prolazili kroz svoj namaz 
poput odapete strelice, tako da neki nisu nista dodavali na tekbir - Allahu 
ekber - dok su bill na ruku'u i na sedzdi od brzine, Skoro da bi sedzda 
prestigla ruku', a ruku' kiraet od brzine. Cak su mozda neki mislili da je 
bolje jednom prouciti tesbih nego tri puta. Prenosi se da je jedan od ovib 
vidio svog roba kako smireno kianja pa ga je udario i rekao mu: "Da te 
sultan poslao za nekim poslom da li bi bio spor kao sto si sada spor." 
Ovakav odnos prema namazu predstavlja njegovo ponistavanje i 
poigravanje sa njim. To je sejtanska spletka i suprotnost Allahovoj i 
Poslanikovoj naredbi kada je rekao: 






!'3 



"Obavljajte namaz/' (EI-Bekara, 43) 

Allah $g nam je naredio da obavimo namaz, a to znaci obaviti ga 
potpunog ruku' a i sedzde, kao i zikrova. Allah M je uslovio spas sa 
skrusenoscu klanjaca. Onaj ko ne bude skrusen u svom namazu propustio 
je sansu da bude spasen. Nemoguce je posticl skrusenost klanjajuci brzo i 
nakaradno. Naprotiv, mozemo reci da je nemoguce ostvariti skrusenost i 
poniznost osim sa smirenoscu u namazu. Sa povecanjem smirenosti u 
namazu povecava se i skrusenost. Svaki put kada popusti skrusenost 
poveca se brzina klanjanja, tako da pokreti ruku pocnu liciti na igru i 
zabavu, i tako sve dok u potpunosti nestane skrusenosti i osjecaja za 
robovanjem. Na kraju se izgubi i pravo znanje u sustini ubudijeta 
(robovanja). A Uzviseni Allah je rekao: 



"Obavljajte namaz/' (El-Bekara, 42) 
"Oni koji obavljaju namaz." (El-Maide, 55) 
"Obavljaj namaz/'' (El-Ankebut, 45) 






228 



.#&> 


to ^ samw i moms njemvoq ostavuaCa 




paaz 


S^aJI l^*J}ii liiSULisil li,^ 




,im;ii 


' 




llahu 


"A kada budete bezbjedni obavljajte molitvu u potpunosti/' (En-Nisa, 


. 


dzdti 


103) 




da je 
ovih 


0_jJL*aJI (Jji» A 3.llj 




)a te 


"Oni koji obavljaju namaz/' (En-Nisa, 162) 




|pr." 

Lje i 
voj i 


A Ibrahim jftSl je rekao: 




S j 1 'n 1 1 jhJLi (jl*-?- 1 t— /j 






"Gospodaru, ucini me od onih koji obavljaju namaz." (Ibrahim, 40) 




1 -i- 


A Musa'u je rekao: 




Itiga 


"Zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj - da bih ti uvijek na 




i sa 


umubio!" (Ta-Ha, H) 




usrio 


Skoro da ne mozes naci mjesto u objavi u kojem se spominje 




>rzo i 


namaz a da ga ne prati naredba o njegovom obavljanju. Mnogo je 




lost i 


klanjaca medu svijetom, a malo je onih koji ga ispravno dostavljaju i 




Stl u 

siost 


obavljaju. U torn kontekstu je Omer ^ za hadzije rekao: "Mnogo je 




putnika a malo liadfija." Tako neki obavljaju ibadete zadovoljavajuci se sa 




gru i 


minimumom koji deklarise taj ibadet ispravnim. Kada bi takvi znali da 




ia za 

I'- 


meleki uzdizu njegov namaz do Gospodara svjetova poput hedije kojom se 




ll] eta 


ljudi zele pribliziti svojim kraljevima i velikanima. Nije isti onaj ko klanja 
najbolje sto moze i uljepsa svoj namaz i njime se zeli pribliziti Onome od 




Ls • 


Kojeg strahuje i Cijoj se milosti nada, i onaj ko ga sa teskocom i najlosije 




k^'JJ 


obavi s ciljem da ga se otarasi i bilo kako obavi. Nisu isti onaj kome 
njegov namaz predstavlja proljece i zivot za srce, odmor i najvecu sreeu, 
lijek za tugu, odagnatelja brige, spas i utociste kod nedaca, i onaj kome 




P 


namaz umrtvljuje srce i cini tjelo sputanim i predstavlja mu teskocu i 
teret. On takvom covjeku predstavlja teskocu, a onom prethodno 






predstavlja slast ociju i odmor. Otuda Uzviseni Allah kaze: 




Wj 








229 





*&& 



Ibn kvjjw ti Dmnur 



' ttii^ 1 






"Pomozite sebi strpljenjem i namazonv a to je, zaista, tesko, osrm 
poslusnima, koji su uvjereni da ce pred Gospodara svosa stati i da 

ce se Njemu vratiti." (El-Bekara, 45-46) 

Drugima, mimo ovih, namaz tesko pada zbog nepostojanja ljubavi 
u njihovom srcima spram Allaha & kaoj ljubavi spram velicanja Njega i 
skrusenost prema Njemu i male ljubavi. Covjekova prisutnost i skrusenost 
u namazu, njegovo upotpunjavanje i posveta njemu su shodno covjekovoj 
ljubavi spram Allaha &. Imam Ahmed u rivajetu Muhene b. Jahja kaze: 
"Njihov udio u islamu je shodno njihovom udjetu u namazu." Njihova 
ljubav prema islamu je shodna njihovoj ljubavi prema namazu. Zato, o 
Boziji robe, vidi gdje je tvoje mjesto. Cuvaj se da ne susretneS Allaha a da 
nemadnes udjela u islamu. Udio islama u tvom srcu je shodno udjelu 
namaza u tvom srcu. Ne moze udio zivog srca, koje je ispunjeno ljubavlju, 
stxahopos'tovanjem i velicanjem Allaha, bid jednak u pogledu namaza sa 
onim srcem koje to ne posjeduje. Kada dvojica stanu pred Allaha & 
jedan od njih je smirenog i prisutnog srca, koje je skruseno prema Njemu, 
cisto od losih stvari, ispunjeno nurom imana, cist od poroka i strasri, 
razmislja o znacenju i porukama Kur'ana. U svom namazu on spaja radost 
i Ijepotu imana sa razmisljanjem o Allahovim imenima i svojstvima, 
njihovoj uzvisenosti, ljepoti i najvecoj savrsenosti. Razmislja o tome kako 
samo Allah M jedino ima savrsene osobine. U torn razmisljanju o Allahu i 
najvecoj sreci koju osjeca u namazu on dobiva osjecaj kako se pribliXio 
Allahu tako blizu da se nista sa tim ne moze porediti. Svoje srce potpuno 
predaje Njemu. Ovaj dolazak pred Gospodara je jedan od dva dolaska. 
Allah ^ je krenuo prema njemu i njegovo srce prozeo i osvjetlio ljubavlju 
spram Njega i nadahnuo ga da se uputi k Njemu. Pa, kada se uputio k 
Njemu onda pocinje drugi dolazak pred Gospodara, koji je potpuniji od 
prvog. Ovde dolazi do izrazaja Cudnovatnost poimanja Allahovih imena i 
osobina. To moze dozivjeti onaj ko razumije kur'anska znacenja a cije je 
srce prosvjetljeno nurom imana tako da za svako Allahovo ime i osobinu 
u svom namazu nalazi mjesto. Kada se ispravi stojeci pred Gospodarom 
svjetova njegovo srce vidi vjecni Allahov zivot, a kada kaze Allahu ekber 
vidi njegovu velicinu, a kada kaze: "Subhanekellahumme ve bi hamdike ve 
tebarekesmuke ve teak dzedduke ve la itake gajruke", 1 a Sto znaci: "Neka si 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje Hudzetu men kale la 
judlheru bil-besmele, 1/52/299, i Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Men 
re*a istiftahe bi-subhanekellahumme ve bihamdike, 1/349, hadis br. 775; i Tirmizi u 



230 



*£tf 



\AMA7 I PflOPIS NJfGOVQG QSTAVIJAtA 



«P* 



slavh'en Allahu, neka Ti je svaka hvala. Blagoslovljeno je ime Tvoje, 
UzviSena je Tvoja velicina, neraa drugog boga osim Tebe", tada svojim 
srcem vidi Gospodara kako je cist od svake manjkavosti. Koji je potpuno i 
na svaki moguci nacin hvaljen. Ta hvala i slava obuhvata svo savrsenstvo, 
Sto za sobom povlaci negiranje svake manjkavosti. Zato, neka je slavljeno 
Njegovo ime koje, ako se spomene nad malim poveca se i bude 
blagoslovljeno. I koje, ako se spomene nad nekom nedacom odagna je. A 
ako se spomene nad sejtanom vrati se jadan i ponizen. Savrsenstvo imena 
dolazi od savrsenstva onoga ko se njime imenuje. Pa, ako ovako stoje 
stvari sa Njegovim imenom, sa cijim spomenom ne moze nista nauditi na 
nebesima i na Zemlji, onda je vlasntk imena jol veci i uzviseniji. Rijeci u 
dovi: "Ve teala dzedduke", tj. "Uzvisen je Tvoj Zat" znace da je Njegova 
velicina iznad svake druge velicine i da prekriva svaku velicinu i da je 
uzvisenost Njegova Zata iznad svega. Snaga Njegove vlasti je iznad 
svakog vladara. Neka je uzvisen Njegov Zat od toga da ima sudruga u 
vlasti i upravljanju, ili u ibadetu ili u Njegovim djelima i osobinama kao 
sto su to rekli vjemici od dzina: 

"A On nije - neka uzviseno bude dostojanstvo Gospodara naseg! - 
uzeo sebi ni druge ni djeteta/' (El-Dzinn, 3) 

Koliko je samo koristi za srce u ovim rjecima za onoga ko shvata 
vrijednost spoznaje Allahovih imena i osobina, i ako ne nijece njihovo 
pravo znacenje. Kada covjek prouci: "E'uzu billahiminessejtanirradfim", on 
se na taj nacin zastitio. Stlti se sa Allahovom snagom i modi od svog 
neprijatelja, koji zeli da prekine vezu izmedu njega i njegova Gospodara, i 
da ga udalji od Njega kako bi zapao u lose stanje. Kada kaze,- "Hvala 
Allahu Gospodaru svjetova", onda kao da na trenutak zastane 
ocekujuci odgovor od svog Gospodara: "Hvali me moj Gospodar", Kada 
kaze: "Milostivom, SamiIosnom // , ocekuje odgovor: "Moj rob iznosi 
pohvale na Mene", Kada kaze: "Vladara Sudnjeg dana", ocekuje 



knjizi Es-Sala, poglavlje. Ma jukalu inde iftitahis-sala, 2/9, hadis br. 126; i Ibn-Madze u 
knjizi Ikametus-sala, poglavije, El-istiazetu fis-sala, 1/265, hadis br. 807, od Ebu- 
Mutevekkila Nadzija od Ebu-Seida el-Hudrija... od njega. 



231 



*£& 



\h\ K.VMIM u DfrvsjJt 



as* 



odgovor: "Stavi me Moj rob", 1 Pa zar ima vece naslade i vece srece kada 
Gospodar tri puta kaze: "Moj rob..." Tako mi Allaha, da nije strasti i 
prljavstina koje se nalaze u srci i dusi, srce bi od treperenja i srece 
poletjelo zbog rijeci njegova Gospodara, Stvoritelja i obozavatelja: "Hvall 
me Moj rob", "Moj rob iznosi pohvale na Mene", "Slavi me Moj rob". 
Onda se u srcu nade mjesta za ova Njegova tri imena; Allah, Gospodar i 
Milostivi. Tako da njegovo srce, nakon spominjanja Njegova uzviSena 
imena Allah, tj. Boga koji se obozava, Koji postoji i od Kojeg se strahuje, 
dozivljava spoznaju da niko drugi ne zasluzuje ibadet mimo Njega i da 
niko drugi toga nije dostojan. Ljudi se samo Njemu pokoravaju. Njemu je 
sve Sto postoji ponizno. Pred Njim ce se glasovi stilati. Uzviseni Allah 
kaze: 

"Njega velicaju sedmera nebesa, i Zemlja, i oni na njima; i ne 
postoji nista sto Ga ne velica, hvaleci Ga." (El-Isra, 44) 

I kaze: 

''Njemu pripada sve sto je na nebesima i na Zemljv sve je Njernu 
poslusno. // (Er-Rum, 26) 

On je stvorio nebesa i Zemlju, i ono sto je izmedu njih, stvorio je 
dzme i ljude, price i divljafi, Dzennet i Vatru. Poslao je poslanike, spustio 
Knjige i propisao propise. On je robovima stravio u obavezu naredbe i 
zabrane. On zna ko spomene Njegovo ime i kaze "Elhamdu lillahi rabbil- 
alemin", i to zna svojom vjecnoscu. On opstoji sam po sebi i pomocu 
Njega opstoji sve drugo. On bdi nad svakim covjekom i nad onim sto radi 
od dobra i od zla. On se uzdigao na ArS. On jedini upravlja svojim 
kraljevstvom. Svo upravljanje je u Njegove dvije ruke, sve se stvari 
Njemu vracaju. Ono sto On odredi spusta se od Njega preko meleka po 
piranju davanja i uskracivanja. Od Njega je sve: spusta nje i uzdizanje, 
usmrcivanje i ozivljavanje, tevba i izdvajanje, udjeljivanje i uskracivanje, 



'Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje Vudzubu kiraetil-fatiha fi 
kulli reka'tin", 1/38/395; i Malik u Muveti', u knjizi Es-Sala, 1/39, str, 84, od Ala'a od 
njegova oca od Ebu-Hurejre ... od njega. 



232 



*3K 



\AMA7 I PROF'S MEGDVOG OSTAYUAtA 



%& 



te 



la fi 



otklanjanje nedaca, spasavanje i odazivanje onima koji su u nevolji. U 
torn kontekstu kaze: 

"Njemu se mole oni koji su na nebesima i rta Zemlji; svakog casa 
On se zanima necfm/' (Er-Rahman, 29} 

Nema toga ko ce uskratiti ono Sto On da, i nema toga ko ce dati 
ono sto On uskrati. Niko se Njemu ne moze suprosEaviri, niti Njegovu 
odredbu zaustaviti. Niko Njegove rijeci ne moze promjeniti, Njemu se 
uzdizu meleki i Dzibril. Njemu se predstavljaju djela na kraju i na pocetku 
dana. On uspostavlja mjere i svemu odreduje vrijeme. Zatim spusta Svoju 
odredbu u odredenom vremenu, bdije nad svim i upravlja svim, cuva i 
vodi brigu o koristima. 

Zatim klanjac kod spomena Njegova imena "Milostivi" u tome 
vidi Gospodara Koji je dobrocinitelj prema stvorenjima na mnogobrojne 
nacine. Gospodar Koji im iz svoje Ijubavi daruje mnogobrojne blagodati. 
On sve obuhvata svojim znanjem i miloscu. Njegova milost dopire dokle i 
Njegovo znanje. Svojom miloscu uzdigao se na Ars i stvorenja je stvorio iz 
Svoje milostt. Svoje knjige je, takoder, spustio iz Svoje milosti. Poslanike 
je poslao iz Svoje milosti i po njima objavio vjerozakone. Dzennet i Vatru 
je stvorio iz Svoje milosti. To je Njegov konopac kojim vuce svoje robove 
mu'mine ka Svome Dzennetu. Iz Svoje milosti cisti muvehhide 
(jednobosce) i odvaja ih od grjesnika. U Vatri ce zatvoriti Njegove 
neprijatelje, zato dobro razmisli o Njegovoj obligatnoj milosti i blagodati, 
koja se prozima kroz naredbe i zabrane, oporuke i opomene. Allahova 
milost je uzrok koja se veze za njih. Oni Njemu robuju a On njih obasipa 
miloscu. Od posebnosti ovog imena je klanja£eva spoznaja o njegovom 
udjelu u Bozijoj milosti zbog kojeg i stoji pred svojim Gospodarem i sto je 
jedan od onh koji Ga obozavaju i dozivaju. Dokaz te milosti je i to sto mu 
je dao neke stvari a drugima ih je uskratio, I sto je krenuo ka njegovom 
srcu a okrenuo se od srca nekog drugog. Sve je to od Njegove milosti. A 
kada rob u namazu kaze: "Gospodara Sudnjeg dana", u ovom slucaju 
klanjac vidi slavu i velicinu koju ne posjeduje niko osim Istinski vladar. 
Vidi mocnog Vladara kojem su ponizna sva stvorenja i kome se svi 
pokoravaju. Pred Njegovom velicinom se ponizavaju silnici. Pred 
Njegovim ponosom se saginje svako ko je ponosan. Svojim srcem svjedoci 
Vladara Koji se uzdigao na nebesko prijestolje i Koji nad svim bdi. Pred 



233 



tflStt 



in\K.MJiHu07rv7UJ[ 



!*& 



Njegovim ponosom i snagom svi se pokoravaju i sedzdu mu cine. Pa ako 
ne nijece realnost osobine vladanja to ce dovesti do spoznaje drugih 
Njegovih osobina i imena, cije nijekanje predstavlja nijekanje Njegove 
vlasti. Malik-Vladar je potpun i savrsen vladar, Zivi, Vjeeni, Onaj Koji 
sve cuje i vidi, Koji sve odreduje, Svemocni, Onaj koji govori, Onaj koji 
nareduje i zabranjuje, Onaj koji je uzdignut na prijestolju svog kraljevstva. 
Njegove naredbe dopiru do najudaljenijih dijelova Njegova kraljevstva. 
Biva zadovoljan onim ko zasluzuje zadovoljstvo, hvali ga i obasipa 
pocastima i Sebi priblizava. Srdi se na onoga ko to zasluzuje i kaznjava 
onog ko zasluzuje kaznu. Smiluje se kome hoce, a kaznjava koga hoce. 
Daje kome hoce i uzvraca kome hoce. On ima kucu kazne - a to je Vatra, 
i kucu najvece srece - a to je Dzennet. Onaj ko nesto od toga zanijece i 
negira stvarnost toga, taj je napao na Njegovo kraljevstvo i time negirao 
Njegovu savrsenost. Takoder, ko negira Njegovo opste odredenje taj 
uopsteno negira Njegovu vlast i njeno savrsenstvo. Izgovarajuci rijeci 
"VladaTa Sudnjeg dana /x , rob svjedoci Njegovu slavu i velicinu, a kada 
rekne: "Samo Tebe obozavamo i od Tebe pomoc trazimo^, u rim 
rijeeima se ogleda tajna stvaranja i upravljanja dunjalukom i ahiretom. 
Ova recenica sadrzi najuzviseniji cilj i najuzvisenije sredstvo. Najveci i 
najvazniji cilj je robovanje Njemu. A najvaznije sredstvo je trazenje 
pomoci od njega. Nema bozanstva koje zasluzuje ibadet osim Njega^ i 
covjek nema pomagaca u cinjenju ibadeta nekom mimo Njega. Cinjenje 
ibadeta Njemu je najvazniji cilj a Njegova pomoc je najuzvisenije 
sredstvo. Allah 3S je objavio stotinu knjiga cija je znacenja sveo u cetiri 
knjige, a to su Tevrat, Zebur, Indzil i Kur'an. Zna£enja i poruke svih 
knjiga' su sabrani u Kur'anu. Sva ta znacenja su sabrana u Mufessalu 
(zadnjem dijelu Kur'ana). A njegova znacenja su sabrana u Fatihi, a njeno 
znacenje je sabrano u Njegovim rijeeima: ''Samo Tebe obozavamo i od 
Tebe pomoc trazimo". Ova recenica objedinjuje dvije vrste tevhida - a to 
su tevhid rububijje i tevhid uluhijje. Sadrzi vjerovanje u Njegovo 
gospodarenje zbog imena Rabb i vjerovanje da se samo njemu cini ibadet 
zbog imena Allah. On se obozava zbog Njegova uluhijjeta i od Njega se 
trazi pomoc sa Njegovim rububijetom. On iz Svoje milosti upucuje na 
Pravi put. Zato je na pocetku sure spomenuo Svoja imena Allah, Rabb 1 
Er-Rahman, sto je sukladno onome sto se od Njega trazi, a to je cinjenje 
ibadeta Njemu, trazenje pomoci i upute od Njega. On je jedini Koji sve to 
daje. Niko ne mole pomoci covjeka u ibadetu Njemu osim On. Niko osim 
Njega ne upucuje na Pravi put. Zatim klanjac izgovara Njegove rijeci: 



234 






VAMA7 I TRDIIS NJrDlMHi QSUVLJAf.* 



Ot& 



Pa ako 

drugih 
Ijegove 
aj Koji 
laj koji 
evstva. 
evstva. 
jbasipa 
iznjava 
i hoce. 
Vatra, 
lijece i 
legirao 
aje taj 
i rijeci 
a kada 



njeno 
10 i od 



"Uputi nas na Pravi put" Covjek ima najvecu potrebu za uputom. On 
je u potrebi za Njim i ne mole bez Njega koliko je jedan treptaj ili udisaj. 
Sve sto se trazi u ovoj dovi ne moze se postici osim sa uputom koja vodi 
na put koji ce nas dovesti do Njega. To je uputa pojasnjenja, uputa koja 
se ogleda u stvatanju zelje i mogucnosti za cinjenje djela na nacin kako 
On voli i kako^ je zadovoljan. Uputa koja ce ga sacuvati prije i poslije 
cinjenja djela. Covjek je u svakoj situaciji ovisan o Njegovoj uputi. Tako, 
ako nije radio neku stvar, poglavlje, Njegovoj uputi treba da se pokaje 
zbog toga. Potreban je Njegovoj uputi u stvarima za koje postoji uputa u 
samoj osnovi alt ne i za pojedinosti. Ili je upucen u tu stvar ali treba 
dodatnu uputu kako bi bio jos upuceniji. Hi mu je potrebna kako bi 
postigao neke stvari u buducnosti kao sto ih je postigao u proslosti. Ili 
stvari po cijim pitanjima on nema ubjedenja pa mu je potrebna uputa do 
tth stvari. Za stvari koje nije uradio a koje treba uraditi potrebano mu je 
Bozije upustvo. Cak i ustvarima u kojima je upucen na ispravno 
vjerovanje i ispravno djelo i dalje je potreban Bozije upute da ga ucvrsti 
na tome, kao i mnoge druge vrste Bozijib uputa koje su potrebne covjeku. 
Allah J! je covjeku u najboljim prilikama naredio da Ga moli za uputu i 
to vise puta u toku dana i noci. Zatim je pojasnio kako su nosioci ove 
upute odlikovani Njegovim blagodatima za razliku od onih na koje se 
rasrdio. To su oni koji znaju istinu ali je ne slijede. I za razliku od onih 
koji su zalutali, a to su oni koji Allaha obozavaju bez znanja. Obe ove 
skupine zajedno govore o Allahu, o Njegovom stvaranju i upravljanju i 
Njegovim imenima i svojstvima bez ispravnog znanja. Tako da je put onih 
koji su obasuti Bozijim blagodatima potpuno suprotan onome na kome su 
sljedbenici neistine kako teoretski tako i prakticno. 

Posto je zavrsio sa hvalenjem, dovom i tevhidom propisao mu je 
da to poprati aminovanjem kao pecat na sve to, na ito i meleci sa njim 
aminuju. Ovo aminovanje je ukras namaza kao sto je dizanje ruku u 
namazu ukras namaza. U tome se ogleda slijedenje sunneta, kao i 
velicanje Allahove naredbe. To je ujedno ibadet koji cine ruke i sinibol 
prelaska sa rukna na rukn. Zatim nastavlja sa obracanjem svome 
Gospodaru tako sto slusa Njegov govor od imama koji ga uci dok on luti, 
a njegovo srce je prisutno i predano. Najbolji zikr u namazu je zikr na 
kijamu. Najbolji stav klanjaca je stav kijama koji je odlikovan hvalom, 
pohvalom i slavljenjem i ucenjem govora Gospodara svjetova. Zbog toga 



235 



vfet 



las K.uim n D/rwuir 



3t&* 



je zabranjeno uciti Kur'an na ruku'u i na sedzdi 1 jer je to stav skrusenosti i 
poniznostt. Otuda je u toj situaciji prapisao zikr koji je sukladan takvom 
polozaju tijela. Zato je covjeku na ruku'u naredeno da spominje velicinu 
svog Gospodara, u stavu koji predstavlja poniznost i skruSenost. Najbolje 
sto moze reci covjek na ruku je "subhane rabhijel-azim" . Allah M je to 
naredio robovima preko Svog izaslanika koji je nakon Sto je objavljen 
kur'anski ajet: "Velieaj ime GospodaTa tvog velicanstvenog" rekao: 
"UCinite to na ruku'u." 2 Mnogi ucenjaci smatraju da je neispravan namaz 
onoga ko bi to izostavio namjerno, a obavezuju cinjenje sehvi sedzde za 
onoga ko bi to zaboravio. To je mezheb imama Ahmeda i muhadisa koji 
su se slozili s njim. Ucenje pomenutog zikra na ruku'u nije nista manje od 
naredbe o donosenju salavata na njega % na zadnjem tesehhudu niti je 
manja od naredbe da se na sedzdi spuste ruke i celo na tie, U svakom 
slucaju sustina ruku'a je velifianje Uzvisenog Allaha srcem, tijelom i 
rjecima, zbog toga je Poslanik M rekao: "A sto se tice ruku'a na njemu 
velicajte Gospodara."* 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje En-nehju an kiraetil- 
Kur'ani fir-rukui ves-sudzudi, 1/348/207/479; i En-Nesai u knjizi Tatbik, poglavlje 
Tazimu rabb fi ruku', 2/12, hadis br. 1044; i Darimi u knjizi Es-Sala, poglavlje, En- 
nehju an kiraeti fir-rukui ves-sudzud, 1/318, hadis br. 1325; i Ahmed u Musnedu, 1/155, 
219. svi u lancu preko Ibrahima b. Abdullaha b, Mabeda b. Abbasa od njegova oca od 
Ibn-Abbasa ... od njega. 

2 Sened hadisa je daif. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Ma jekulu 
redzulun 6 ruku'ihi, 1/385, hadis br. 869; [bn-Madze u knjizi Es-Sala, poglavlje, Tesbih 
fir-rukui, 1/341, hadis br. 1305; i Ahmed u Musnedu, 4/155. U Irva'u je pod brojem 
334. 

'Biljezi ga Muslim u Knjizi Es-Sala, poglavlje En-nehju an kiraeti fir-rukui ves-sudzudi, 
1/207/479; i biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Fi dua fi rukui ves- 
sudzudi, 1/388, hadis br. 876; i En-Nesai u knjizi Tatbik, poglavlje, Tazimu rabbi fir- 
ruku'i, 2/534, hadis br. 2044; i Darimi u knjizi Es-Sala, poglavlje, En-nehju anil-Kur'ani 
fir-rukui ves-sudzudi, 1/349, hadis br. 1326; i Ahmed u Musnedu, 1/155/219, svi u lancu 
preko Ibrahima b. Abdullaha b. Mabeda od njegova oca od Ibn-Abbasa... od njega. 



236 



•ttsi 



POGUVLJE 

ISPRAVLJANJE SA RUKU'A 



Zatim bi digao glavu vracajuci se i ispravljauci u najpotpuniji 
polozaj. Zahvalu Allahu i pohvalu na Njega ucinio je simbolom ovog 
tukna. Ovaj rukn je zapoceo rijecima: "Semi'allahu Umen hamideh"- "Cuje 
Allah onoga ko Ga hvali". Rijec "cuje" oznacava sluh primanja i 
odazivanja. Zatim nastavlja rijecima: "Semi'allahu limen hamideh, 
alkhumme rabbena ve lekel hamd, mU'es-semavati ve mil'el-erdi ve mil'e ma 
si'te min Seji'in bade." Sto znaci: "Cuje Allah onoga ko Ga hvali, Allahu, 
Gospodaru nas i neka je Tebi hvala. Hvala Ti onoliko koliko se mogu 
napuniti Zemlja i nebesa, i ono sto je medu njima, i ono sto Ti zelis poslije 
toga." Ne treba zanemariti veznik "i" u rijecmra "Gospodaru nas i neka je 
Tebi hvala". Jer je pohvalno izgovoriti pomenutu zahvalu sa ovim 
veznikom kako se to navodi u oba Sahiha. Ovaj veznik za sobom povlaci 
razumjevanje govora u dvije samostalne reienice. Rijeci "Gospodaru nas", 
obuhvataju znacenje o Gospodaru, Vjecnom u cijim rukaraa je svaka 
stvar i pojava. Bez ovog veznika znacenje bi bilo "Gospodaru nas Tebi 
pripada hvala" a sa veznikom bi bilo "Ti si nas Gospodar i Ti si Taj kojem 
pripada hvala." Zatim je obavjestio o velicini i vaznosti ove pohvale tako 
sto je opisuje: "Hvala Ti onoliko koliko se mogu napuniti Zemlja i nebesa, 
i ono sto je medu njima, i ono sto Ti zelis poslije toga." Tj. hvala Ti toliko 
koliko se maze napuniti visi i nizi svijet, kao t svemir koji je izmedu toga. 
Ovaj hamd (zahvala) obuhvata sve ito je stvoreno i sve sto ce se stvoriti. 
A neki rijeci "i ono sto Ti zelis poslije toga" tumace kao ono sto se nalazi 
iza svijeta. Tako da bi se rijec "poslije" na osnovu prvog znacenja odnosila 
na vrijeme a na osnovu drugog znacenja odnosila bi se na mjesto. Zatim je 
to popratio rijecima: "Ehlus-sena'i vel-medidi, ehakku ma kale-labdu ve 
kulluna lekel-abd.", sto znadi: "Ti si Onaj Koji se hvali i to je najprece sto 
moze izreci rob, a svi smo Tvoji robovi." A zatim je sve to popratio 
priznanjem o robovanju Njemu rijecima: "Allahumme la mania lima 
e'atajte ve la mu'tije lima menate ve la jenfe'u zd-dzeddi minkel-dzedd.'" Sto 



'Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje, Ma, jekulu iza refea 
re'sehu miner-rukui', 1/376, hadis br, 847; i En-Nesai u knjizi Tatbik, pogiavlje. Ma 
jekulu fi kijamihi, 2/544-545, hadis br. 1067: i Darimi u knjizi Es-Sala, pogiavlje, El- 



237 



iflfiM 



Ibn Khjjm n llmH j Jf 



M& 



znaci: "Allahu moj, nema toga koji ce zabraniti ono sto Ti das' i nema 
onoga ko ce dati ono Sto Ti zabranil. Marljivom nece pomoci njegova 
snaga i marljivost ako mu Ti ne pomognes." Ove rijeci je izgovarao u 
zikru poslije namaza, takoder. To je, dakle, govorio na ova dva mjesta, 
priznavajuci Njegovu jednocit i priznavajuci da su sve blagodati od Njega. 
Ovo sadrzi sljedece stvari; Prvo: Samo On jedini daje i uzima. Drugo: 
Ako On nesto dadne niko nema snage da to spreci i ako nesto oduzme 
niko nema snage da dadne ono sto je On sprecio i zabranio. Trece: Kod 
Njega nece koristiti, niti ce kazne spasiri, niti ga pribliziti Allahovoj 
mitosti udio Ademovih sinova u vlasti, imetku, polozaju i drugo. Ono sto 
ce kod Njega koristiti je ibadet kojim se priblize Allahu 3k i ono sto ucine 
od dobra na putu Njegova zadovoljstva. Da bi na kraju pomenutu dovu 
zavrsio rijecima: "Ailahummegsilni min liatajaje bil-mai ves-seldzi vel-bered."* 
Sto znaci: "Allahu moj, operi me od grijeha vodom, snijegom i ledom." 
Ovo je spominjao u dovi na pocetku prvog rekata kao sto je i namaz 
zavrsavao sa istigfarom-trazenjem oprosta. 2 Tako da se istigfar spominje 
na pocetku namaza, u sredini i na kraju. Otuda ovaj rukn sadrzi najbolji 
zikr i najkorisniju dovu u kojoj se On hvali, slavi i pobvaljuje, priznaje Mu 
se pravo na robovanje i tevhid. Sadrzi priznanje grijeha i greski i trazenja 
oprosta za iste. To je poseban zikr na posebnom ruknu i nije zastupljen 
osim na ruku'u i na sedzdi. 



kavlu bade ref i re'si, 1/344, hadis br. 1313: i Abmed u Musnedu, 3/87: i Ibn-Huzejme u 
svom Sahihu, pogiavlje, Kavlu musalli semi'allahu limen hamide, 1/310, hadis br. 613, 
svi u lancu preko Atije b. Kajsa od Kaz'e b, Jahje od Ebu-Seida el-Hudrija... od njega. 

1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u krijizi Es-Sata, pogiavlje. Ma jekulu 
fi tekbir, 1/259, badis br, 711; i Muslim u knjizi Es-Sala, pogiavlje, Ma jukalu min 
tekbiretii-imami vel-kiraeti, 1/419/598, oba u lancu preko Amare b. Ka'ka'a od Ebu- 
Zure' od Ebu-Hurejre ... od njega. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u krijizi Sehv, pogiavlje, Istigfaru ba'de teslim, 
1/168, hadis br. 1336, u lancu preko Sedada Ebu-Amara Od Ebu-Esma' Ruhabi od 
Sevbana... od njega. 



238 



mm 



POGLAVLJE 

VRIJEDNOSTIMA SED2DE I NJENIM POSEBNOSTIMA 



Potom donosi tekbir i pada Allahu na sedzelu, ne dizuei svoje 
ruke, jer i ruke padaju na sedzdu kao sto to cini i lice, one (ruke) to rade 
zbog ubudijjeta (robovanja), to je dovoljno tako da nema potrebe za 
njihovim dizanjem. I zbog toga nije propisano dizanje tuku prilikom 
vtacanja glave sa sedzde, jet se one dizu zajedno s njom kao sto se i 
spustaju. A sedzda je propisana na najpotpuntji i najdosljedniji oblik 
pokotnosti i potcinjenosti, i ona je to vise od ostalih dijelova tijela, gdje 
svakom dijelu ptipada udio u ibadetu, dok je sedzda srz namaza, njegov 
najvazniji (najveci) sastavni dio, ona predstavlja zavtsetak tekata, a oni 
sastavni dijelovi koji su prije nje, jesu kao predhodnice. Sedzda je poput 
hadzskog tavafa (tavafuz-zijara) , jet je on glavni dio i svrha hadzdza, i 
mjesto gdje hadzija dolazi do Ka'be i obavlja tu vtstu tavafa, a ono sto je 
bilo prije toga, ptedstavlja uvodne tadnje i pripteme za njeg. I zato je tob 
najblizi Allahu ife dok je na sedzdi (1> 

A najbolje stanje za covjeka je ono u kojem je najblizi Allahu $&, 
zbog toga je upucivanje dove na ovom mjestu najblize odgovoru. A nakon 
!to je Allah Ji stvotio covjeka od zemlje, bilo je prikladno da ne odstupa 
od svoje osnove, vec se vraca k njoj kada ga njegova narav i dusa 
odvracaju od nje, zato jer covjek kada bi se prepustio svojoj naravi i 
prohtjevima svoje duse, uzoholio bi se i izisao od svoje osnove od koje je i 
stvoten, nasrnuo bi na pravo svoga Gospodara, u velicanstvenosti i moci, 
i sporio se u tome sa Njime, t naredena mu je sedzda zbog poniznosti i 
skrusenosti prema njegovom Stvoritelju i Gospodaru. Pa ce mu biti ova 
poniznost i skrusenost kao njegov povratak potcinjenosti i obozavanju, i 
isptavit ce ono sto mu se desilo zbog nepaznje, nemara i odvtacanja od 
njegove osnove, bit ce mu ptedocena stvatnost zemlje od koje je stvoren. 
I on spusta najcasniji i najvisi dio sebe, a to je lice, tako ono Sto je najvise 
na njemu postane najnize iz poniznosri i skrusenosti pred njegovim 



ID 



Hadis je sahih, a failjezi ga Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Ma jukalu fir-raku'i 
ve-s-sudzudi 1/350/482; Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Fi-d-du'ai fir-ruku'i 
ves-sudzudi 1/388 pod brojem 875, sa senedom od Ebu-Salma Zekvana, a on od Ebu- 
Hurejre...; 



239 



ism 



ln\ Kvi.iim 11 Um/int 



— as^ 



Uzvisenim Stvoritetjem. To je cilj ili svrha vanjske skrusenosti, jer ga je 
Allah M stvorio od zemlje, a ona je ta po kojoj se gazi nogama, ucinio ga 
njenim namjesnikom, njoj ce ga i vratiti, a obecao mu je da ce ga ponovo 
iz nje i izvesti (2) . Tako je ona i njegova mati i otac, njegov pocetak i kraj, 
prihvatila ga je na sebi dok je bio ziv, i primila ga u sebe kada je umro, 
ucinjena mu je cistom i mesdzidom, pa mu je naredeno obavljanje sedzde 
jer je ona cilj vidljive skrusenosti i najpotpunija u potcinjenosti, od ostalih 
dijelova tijela, i stavlja svoje lice na zemlju iz pokornosti, skromnosti i 
skrusenosti, spustajuci i svoje ruke. Rekao je Mesruk Seidu b. Dzubejru: 
„Nije ostalo nista za cim zudi, osim da spustimo svoja lica na ovu zemlju." 
A Vjerovjesnik M nije se oslanjao na zemlju namjerno, vec kada bi mu se 
slucajno desilo, i ucinio bi to, pa tako je cinio sedzdu na vodi i blatu 13 '. 
Zbog toga je obavezno, da bi sedzda bila potpuna i ispravna, potrebno da 
je ucini na sedani dijelova: lice, dvije ruke, dva koljena i vrhovi noinili 
prstiju {4) . Ovo je stroga obaveza koju je Allah naredio Svome Poslaniku, a 
Njegov Poslanik to prenio svome ummetu. A da bi sedzda bila putpuna, 
obavezno ili pohvalno je da dotiCe zemlju svojim celoni oslanjajuci se na 
nju tezinom svoje glave i podizuci se od manjeg ka visem, ovo je od 
potpunosti sedzde. Takoder, od potpunosti je i da svaki dio tijela 
ucestvuje u skrusenosti, pa razdvoji svoj stomak od nogu, noge od 
potkoljenica, i odvoji nadlaktice od tijela, ne pruzajuci ih po zemlji da se 
svaki dio osamostali u cinjenju ibadeta. Zbog toga kada sejtan vidi sina 
Ademovog kako cini Allahu sedzdu, izdvoji se u stranu placuci i kaze: 
„Tesko meni, sinu Ademovu je naredena sedzda, i on je obavlja, pa ce uci 
u Dzennet, meni je naredena sedzda, i nisam je ucinio, pa cu u Vatru"'. 



<2} Ovaj govor je znacenje rijeci Allaha $&. (Od zemlje vas stvaramo i u nju vas 
vracamo i iz nje cemo vas po drugi put izvesti.) Kur'an: 20:55 

1,1 Hadis je muttefekun alejhi, Buliarija ga biljezi u Kilabul-ezan, poglavlje Es-Sudzudu 
alel-enfi ves-sudzudu alet-tini, 2/347 pod brojem 813; Muslim u Kitabua-sijam, 
poglavlje Fadlu lejletil-kadri, 2/824/213; obojiea sa senedom od Jahje b. Ebu-Kesira, a 
on od Ebu-Seleme, a on Ebu-Seida el-Hudrija...; 

l4) Hadis je sahih, a biljezi ga Muslim u Kitabus-salat, poglavlje E*adau-s-sudzud, 
1/355/491. Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje E'adau-s-sudzud, 1/394 pod brojem 
891, sa senedom od Amira b. Seida, a on od el-Abbasa...; 

p! Hadis je sahih, a biljezi ga Muslim u Kitabul-imati, poglavlje Itlaku ismil-kufri ala 
terkis-salat, 1/87/81; Ibn-Hibban u Sahihu, 6/465 pod brojem 2759; rbn-Huzejme u 
Sahiku 1/276 pod brojem 549; Ihn-Madze u Kitabus-salat, poglavlje Sudzudul-Kur'an, 
1/334 pod brojem 1052; Ahmed u Musnedu HAAls pod brojem 971 1, svi sa senedom od 
Ebu-Muavije, a on od El-E'amesa, a on od Ebu-Saliha, a on od Ebu-Hurejre. . .; 



240 



^t$ 



NAMAZ I PBOPIS N.1KOVOD OSTAVMtA 



*S* 



.15) 



Zbog toga Allah & pohvaljuje one koji padaju nicice (tj. cine sedzdu) 
kada cuju Njegov govor, i kudi one koji to ne rade. I tako je zbog ovoga 
cvrst stav onih koji to smatraju obavezom prilikom dokazivanja. Nakon 
sto su carobnjaci spoznali istinitost Musa'a 4* i laz Faraona, pali su na 
sedldu svome Gospodaru, pa je ta sedzda bila njihova prva radost i oprost 
od onog od magije i sihra u sto su potrosili svoje zivote. I zbog toga 
Uzvifeni obavjestava o sedzdi svih stvorenja Njemu, pa kaze: 

blf& v ^ is^UJij jiTi ^ ^Vr ^j i^i o^T ^ l; ^ ^ 

bjj*}i & oj^.i J>&ys ^ ,4j bj&& 

"Allahu se klanja sve zivo na nebesfma i na Zemljv u prvom redu 
meleki, i oni se ne ohole, boje se gospodara svoga koji vlada njima, i 
cine ono Ito im se naredi." (En-Nahl, 49-50) 

Obavjestio je o njihovom vjerovanju u Njegovu velicinu, i o 
njthovoj skrusenosti prema Njemu cinjenjem sedzde. Rekao je Uzviseni: 

^ Si oi ^5 "v^t jjp fc ^> ^£T £ ^ 4^ -Jjfj 'jCl^ 

"Zar ne znas da se i oni na nebesima i oni na Zemlji Allahu 

Uanjaju, a i Sunce, i Mjesec, i zvijezde, i planine, i drvece, i 

zivotinje, i mnogi Ijudi, a i mnogi kaznu zasluzuju. A koga Allah 

ponizi, niko S a ne moze postovanim uciniti; Allah ono Ito hoce radi " 
(EI-Had2dz, 18} 

A onaj ko je zasluzio kaznu, to je onaj ko Mu ne cirri sedzdu, i on 
je taj koga je prepustio ostavljanju sedzde Njemu, i obavjestio je da nece 
imati nikakve pocasti, bio je ravndodusan prema svome Gospodaru jer 
Mu sadzdu nije cinio. Rekao je Uzvigeni: 



J[^%jM} (4l#i &£> &$*J*}% c 



Ul 



(4 <y 



JL?C-4AO 



i^J 







Ibs K\jjw n DttV7UJ[ 



*S* 



"Allahu se pokorava sve sto je na nebesima i na Zemijv htjeli Ui ne 
htjeli, a i sjene njihove, ujutro i u sumrak." (Er-Ra'd, 15) 

Ako je cinjenje ibadeta svrha potpunosti covjeka, onda je i 
njegova blizina Allahu M uvjetovana onoliko koliko ibadet cini. Kako 
namaz obuhvata razlicite vrste potcinjenosti ili ibadeta sa svim njihovim 
dijelovima, on je navrednije djelo roba, i njegov stepen u islamu je kao 
oslonac ili stub u satoru. A sedzda je njegov najvredniji sastavni dio i 
svrha zbog koje je nareden, i tako je njeno ponavljanje u namazu vece od 
ponavljanja ostalih sastavnih djelova, ona je zavrsetak rekata i njegov cilj, 
njeno obavljenje je propisano poslije ruku'a, jer je ruku' uvod prije nje. A 
na sedzdi je propisano velicanje Allaha J! onim sto Mu i prilici, a to su 
rijeci roba: "Subhane rabhije-l-e'ala" (Neka je slavljen Gospodar moj 
Uzviseni), ovo je najbolje sto se kaze na sedzdi, a od Vjerovjesnika M nije 
prenesena njegova naredba za neke druge rijeci, osim za ove, jer je rekao: 
"Ucite ovo na vasoj sedzdi" {l} . A ko to namjemo izostavi, njegov namaz 
je nistavan kod mnogih ucenjaka, a od njih je i imam Ahmed i dr., zato 
jer on nije izvrlio ono sto mu je naredeno. Spominjanje Allaha 5fe s 
uzvisenoscu u ovom stanju, odgovara stanju u kojem se nalazi onaj ko cini 
sedzdu, jer se spusta nanize na zemlju svojim licem, spomenuvsi 
uzvisenost Gospodara svoga prilikom svoga spustanja, a to je kao kad je 
sktuseno spominjao Njegovu velicanstvenost prilikom obavljanja ruku'a, 
odstranivsi od svoga Gospodara ono sto Mu ne prilici, sto se suprotstavlja 
Njegovoj velicanstvenosti i uzvisenosti. Zatim nakon sto je propisano 
ponavljanje sedzde, moralo je doci do rastavljanja izmedu dvije sedzde, pa 
je razmak izmedu njih s posebnim dijelom u kome je propisano cinjenje 
dove onim ito Mu prilici i odgovara, a to je molba roba za oprost, milost, 
uputu, ozdravljenje i opskrbu a \ jer ove rijeci sadrze pribavljanje koristi 



1U Njegov sened je daif, a billjeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-satat, poglavlje Ma 
jekulur-redzulu fi ruku'ihi ve sudzudihi, 1/385 pod brojem 869; Ibn-Madze u Kitabus- 
salat, poglavlje Et-Tesbihu fir-ruku'i, 1/387 pod brojem 887; Ed-Darimi u Kitabus- 
salat, poglavlje Ma jekulu fir-ruku'i, 1/341 pod brojem 1305; Ahmed u Musnedu 4/155; 
Ibn-Hibban u Sahihu 3, pod brojem 1895, svi sa senedom od Muse b. Ejjuba, a on od 
svoga amidze, a on od Ukbeta b, Amira...; 

l2) Hadis je hasen, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Ed-Du'au bejnes- 
sedzdetejni, 1/377 pod brojem 850; Et-Tirmizi u Kitabu ebvabis-salat, poglavlje Ma 
jekulu bejnes-sedzdetejni, pod brojem 284; Ibn-Madze u Kitabu ikametis-salat, 
poglavlje Ma jekulu bejnes-sedzdetejni, 1/290 pod brojem 898; El-Hakim u 
Mustedreku, 1/262, 271, a s njim se slozio Ez-Zehebi i ocejnio ga sahihom. Rekao je 
Ebu-IsarOvaj hadis je garib, a neki ga prenose od Kamila Ebu-i-'Ala'a murselen, Svi sa 



242 



*Sft 



NAMtf I PfiOPIS NJCGOVOG OSTAVLMtA 



#£* 



da je i 
i. Kako 
jihovim 

je kao 
ii dio i 
rece od 
>ov cilj, 

nje. A 

a to su 

ar moj 

nije 

: rekao: 

namaz 
lr., zato 
la M s 
ko cini 
lenuvsi 

kad je 
ruku'a, 
tstavlja 
Spisano 
-Je, pa 
injenje 
mi lost, 

koristi 



a on od 



na ovom svijetu i na buducem, te otklanjanje zla na ovom i na buducem 
svijetu. A milost pribavlja dobro, oprost stiti od loseg, a uputa donosi i 
jedno i drugo, dok je opskrba ono na cemu pociva tijelo od hrane i pica, a 
ono na cemu su dusa i srce jesu znanje i iman - vjerovanje. Sjedenje 
izmedu dvije sedzde je ucinjeno kao mjesto na kojem ce se uciti ova dova, 
a ono sto je predhodi od Allahove milosti, zahvale i skrusenosti Njemu, je 
sredstvo i uvod nakon koje ce izreci svoju potrebu, stoga je ovaj cin cilj an 
kao i dova u njemu, jer je to sastavni dio u kojem se moli za oprost od 
grijeha i milost, jer tob kada dode na stajanju sa zahvalom, slavljenjem i 
velicanjem, potom dolazi sa skrusenolcu i uzvisivanjem i velicanjem 
Gospodara, potom se vrati zahvaljivanju i hvaljenju, nakon toga sve to 
upotpuni sa krajnjom poniznoscu, skrusenoscu i smirenoscu, ostaje samo 
trazenje potrebe i oprosta. Pa mu je propisano da uradi kao ponozni rob 
oslonjen na svoja koljena kao u stanju onoga koji se bacio ispred svoga 
gospodara, sa strahopoStovanjem i izvinjavajuci mu se, priznaje mu svoje 
greSke. Potom mu je propisano ponavljanje ovog ibadeta vise puta dok ne 
upotpuni cetiri, kao sto mu je propisano i ponavljanje zikra vise puta, jer 
je to potpunije za postizanje trazenog, i prilicnije smirenosti i skrusenosti. 
1 nakon sto je upotpunio namaski ruku' i sedzdu, ucenja, slavljenja i 
tekbire, propisano mu je da na kraju namaza sjedne sa strahopostvanjem, 
ponizno i skruseno, oslonjen na svoja koljena, te donese na ovom 
sjedenju naj potpunije i najvrednije pozdrave - ne kao sto to neki 
medusobno cine ili kad ulaze jedni drugima, jer ljudi pozdravljaju svoje 
vladare i velikase sa razlicitim vrstama pozdrava, kako bi bili bliski 
njlbovim srcima. Tako neki kazu: "Lijepo osvanuo ovog jutra", neki drugi: 
"Zivi vjeaw i u izobiliju", opet neki kazu: "Nefca Allah prodnzi tvoj iivot", ili 
"Pozivio hiljadu godina", dok neki, cak, i na sedzdu padaju pojedinim 
kraljevima, ili neki samo pozdravljaju. Tako njibovi pozdravi medu njima 
sadrze ono sto voli onaj ko se pozdravlja, od rijeci i dijela, I idolopoklonici 
pozdravljaju svoje kipove, El-Hasan je rekao: "Predislamski Arapi su 
doticali svoje kipove govoreci: Zivio vjedno, a kada je dosao islam, 
naredeno im je da upucuju najljepse, najcisce i najvrednije od tih 
pozdrava Allahu &&. Tako je pozdrav koji je pozdrav od roba Zivom Koji 
ne umire, a to je Uzviseni, koji je preci za te pozdrave od bilo koga 
drugog, jer oni sadrze zivot, vjecnost i trajanje, a niko ne zasluzuje ove 



senedom od Ebu-]-'A!a'a, a on od Habiba b. Ebu-Sabita, a on od Seida b. Dzubejra, a 
on od Ibn-Abbasa...; 



243 



*m 



ins Kami, it D/fvm i! 



&^ 



pozdrave osim Vjecno Zivi Koji ne umire i cija vlast tie prolazi. I, takoder, 
njegove rijeci "Es-salavat" (blagoslovi) , jer niko ne zasluzuje salat osim 
Allaha M, jer upucivanje toga nekom drugom osim Allaha je najvece 
nevjerovanje i sirk. I, takoder, rijeci "Et-Tajjibat", a to je osobina 
izostavtjenog u recenici, a sto ima znacenje lijepog i ugodnog od rijeci, 
dijela, osobina i Allahovih imena koja samo pripadaju Allahu, jer on je 
Lijep, Njegova dijela su lijepa, Njegova imena su najljepsa imena, 
Njegovo ime je Lijepi, a on ne cini nista sto nije lijepo, k Njemu ne ide 
nista sto nije lijepo, niti Mu se priblizava ista sto nije lijepo. On je Lijep i 
k Njemu se uzdize lijepa rijec, ono Sto ueini je lijepo, i dobro dijelo se 
penje k Njemu. Sva dobra dijela pripadaju i pripisuju se Njemu, dolaze od 
Njega i zavrsavaju kod Njega. Rekao je Vjerovesnik It: "Doista je Allah 
lijep i ne prima osim sto je lijepo" {i} . A u hadisu o rukji za bolesnika, 
kojeg biljezi Ebu-Davud i drugi osim njega, stoji: "Ti si Gospodar 
dobrih" a \ i u Njegovoj btizini nije niko drugi od robova Njegovih, osim 
dobrih. Kao sto ce biti receno stanovnicima Dzenneta: 

"Mir varna, od grijeha ste cisti, zato udite u nj, u njemu cete vjecno 
boTavitJ!" (Ez-Zumer, 73) 

A Uzviseni je vec odredio da su dobri za dobre. I kada je On tjfe 
apsulutno Dobar (lijep), tako su lijepe rijeci, lijepa dijela, lijepa svojstva i 
lijepa imena, sva ona pripadaju jedino Njemu, i ne zasluzuje ih niko drugi 
osim Njega, i inace nista nije postalo dobrim i lijepim osim sa Njegovom 
dobrotom, sve drugo sto je lijepo je od tragova Njegove Ijepote i dobrote. 
I tako nije ispravan ovaj lijepi pozdrav osim Njemu. Nakon sto je "selam" 
bio jedna vrsta pozdrava, musliman cini dovu za onoga ko ga pozdravlja, a 



'" Hadis je sahih, a biljezi ga Muslim u Kitabuz-zekat, poglavlje Jukbelus-sadekatu 
minel-kesbi et-tajjibi, 2/703/1051; Et-Tirmizi u KitahuS-tefairi, 5/220 pod brojem 2989; 
El-Bejheki u Es-Sunenul-kubra, 3/346 pod brojem 6187, svi sa senedom od Ebu- 
Hazima, a on od Ebu-Hurejre. . . ; 

(2) Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabut-tibbi, poglavlje Kejfer- 
rukja, 4/1675 pod brojem 3892; Ahmed u Musnedu, 6/21; En-Nesai u Amelul-jevmi vel- 
iejleti, (str. 566) pod brojem 1038; El-Hakima u EI-Mustedrekit, 1/343, 434; rekavsi na 
prvom mjestu: Buharija i Muslim su dokazivali sa svim prenosioeima ovog hadisa, osim 
sa Zijadom b. Muhammedom, a on je starac iz Misra, koji je malo prenosio hadis, rekao 
je Ez-Zehebi u Et-Telhisu: Rekao je Buharija i drugi da je munkerul-hadis. Sa senedom 
od Ebu-Bekra b. Ebu-Merjema, a on od El-Esbaha, a on od Fadaleta b. Ubejda, a on od 
Ebu Ed-Derda'a...; 



244 









SAMAZ I PROPIS MfCIMd OSIAVLJAtA 



as* 



osim 



Uzviseni Allah ^ je Taj od koga se trazi selam (mir)I ne trazi se za Njega 
selam, jer On je Selam i od Njega je selam. Propisao je da se od Njega 
trazi selam za Njegove robove, koje je zaduzio Svojim ibadetom i odabrao 
ih za Sebe, i propisao je da se pocne sa najcasnijim, najdrazim i najblizim 
Njemu od njih u ovom pozdravu, potom je pozdrav zavrsen sa dva 
sehadeta koja su kljuc islama, te je propisao da to bude zavrsetak namaza. 
Tako je rob stupio u namaz sa tekbirom, zahvalom, hvaljenjem, 
velicanjem, sa tevhid rububijjetom i uluhijjetom, da bi ga zavrslo sa 
svjedoeenjem da nema drugog boga pored Allaha i da je Muhammed 
Njegov rob i poslanik. A ovaj pozdrav je propisan u sredini namaza ako je 
cetverorekatni namaz, kao sto je sa sjedenjem izmedu dvije sedzde, a to je 
ujedno sa razmakom i odmor klanjaiu, kako bi posljednja dva rekata 
obavio odmomije i sa vise snage, osim kad klanja vise rekata. S toga je 
najbolje da se prilikom obavljanja nafile klanja dva po dva, ili ako klanja 
po cetiri rekata da ill rastavi u sredini. 



245 



POGLAVLJE 

RUED ?$LWm-EHEHUJATU. KOJE SE UCE NA KRAJU NAMAZA, SU 
POPUT HUTBETULHADM TJ. HUM POTREBE KOJA Bl SE 0DR2ALA 

PRUE NJEGA 



Rijeci pozdrava-et- tehijjatu, koje se uce na kraju namaza, su poput 
hutbetul-hadze tj. hutbe potrebe koja bi se odrzala prije njega. Kada 
klanjac svoj namaz privede kraju sjedne na tesehhud skruseno i ponizno, 
pun nade da trazi od svog Gospodara stvari bez kojih ne moze, Prije tog 
trazenja propisano mu je da uci rijedi pozdrava {ettehijjat) kao uvod u 
molbu i trazenje. Zatim, to slijedi donosenjem salavata na Poslanika H 
zbog blagodati i srece koju je ovaj ummet preko njega zadobio. Kao da rob 
ovde za sredstvo priblizavanja (tevessul) koristi robovanje Njeniu, zatim 
pohvalu na Njega, zatim donosenje sehadeta o Njegovoj jednoci i 
sehadeta o priznanju Poslanikova poslanstva, zatim donosenje salavata na 
Njegova Poslanika, a onda kao da mu se kaze: "Izaberi sta zelis od molbi i 
dova koje si ti najdraze. Ono je bila tvoja obaveza a ovo je tvoje pravo." 
Propisano je i donosenje salavata na njegovu M porodicu kako bi se na taj 
nacin upotpunila njegova M sreca i radost, jer to predstavlja pocast za 
njegovu porodicu. I da se na njega i njegovu porodicu donese salavat kao 
Sto se donosi na Ibrahima *H i njegovu porodicu. A svi poslanici poslije 
Ibrahima 3gi su od njegove porodice. Zbog toga se trazi Poslaniku 
Muhammedu $& ono sto se trazi Ibrahimu i svim poslanicima poslije njega 
i vjemicima od njegove porodice. Zbog toga je ovo najpotpuniji i 
najefdalniji salavat na Poslanika H- Kada to prouii klanjac, nareduje mu 
se da od Allaha trazi utociste od svih vrsta zla. A zlo moze biti ahiretska 
kazna ili uzroci koji vode do nje. Tako da pravo zlo ne predstavlja osim 
kazna i njeni uzroci. Kazna moze biti dvojaka: Kazna u berzehu tj. u 
medusvijetu, u kaburu; i kazna na Ahiretu tj. drugom vjecnom svijetu. A 
uzroci kazne su fitne, tj. iskusenja. Fitna se moze, takoder, podjeliti na 
dvije vrste. Velika i mala. Veliko iskusenje je iskusenje Dedzala i 
iskusenje smrti. Malo iskusenje je iskusenje zivota, gdje je greske i 
propuste moguce popraviti tevbom za razliku od Dedzdzalove fitne i fitne 
smrti. Onaj ko bude njima iskusan nece imati priliku da ih preduhitri niti 
da nadoknadi propuSteno. Zatim mu se propisuje da moli od dunjaluckih i 
ahiretskib dobara. Dova na ovom mjestu prije selama je bolja od dove 



246 



X&K 



NttttZ I PRODS KJKiOVOG OSTMU\f.A 



#i& 



poslije selama i korisnija za onog ko je upucuje. I cako je sa vecinom dova 
koje je Poslanik M ucio u namazu od pocetka do kraja. Na pocetku 
namaza je ucio nekoliko vrsta dova na ruku'u i poslije dizanja gtave sa 
njega, na sedzdi i izmedu dvije sedzde i na tesebhudu prije selama, Siddika 
<& je poducio dovi koju je ucio u svom namazu. 1 Husejna b. Aliju 4i je 
poducio dovi koju je ucio u Kunut dovi na Vitru. 2 Kada bi ucio dovu 
(opstu dovu prilikom nedaca op. p.) za dobro naroda ili protiv nekog 
naroda onda bi to radio u namazu poslije dizanja sa ruku'a. 3 Tajna je u 
tome sto je klanjac u ovoj situaciji, tj. prije predaje selama, u stanju kada 
se nalazi pred Gospodarom, Kojem se obraca i Kojeg doziva. Tako da je 
veca moguenost da mu se u takvom stanju odazove za razliku od dove 
poslije namaza kada vise nije direktno pred Njim. Poslanik M je jednom 
prilikom upitan kada se dova najbolje prima/ Pa je rekao; "U dubini noci 
i tw kraju propisanih-farz namaza."* Rijec dubur u hadisu oznacava 
zadnji dio namaza kao sto dubur kod zida i stoke oznacava njen zadnji dio. 
Nekada rijec dubur dolazi u kontekstu poslije namaza kao sto na to 
upucuje indicija koja je u rijecima Poslanika M- "Slave, hvale i velicaju 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizt Es-Sala, pogSavlje, Ed-dua'u 
kables-selami, 1/286, hadis br. 799; i Muslim u knjizi Ez-zib-u ved-dua'u, poglavlje. 
Istihbabu hafdi savti biz-zikri, 4/2078/2705, oba u lancu preko Ebu-Hajra od Abdullaha 
b. Amra od Ebu-Bekra da je rekao Poslaniku, ■&: „Poduci me dovi koju bi ufiio u svorn 
namazu." Rece: „Reci: allahumnie inni zalemru nefsi zulmen kesira ve la jagfiruz- 
zunube ilia ente fagfirli magfireten min indike..." hadis. Lafz hadisa pripada Muslimu. 

Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje. El-kunutu fil-vitr, 
2/619, hadis br. 1425; i En-Nesai u knjizi Kijamul-lejl, poglavlje, Ed-dua'u fil-vitr, 
3/275, hadis br. 1745; i Darimi u knjizi Ebvahmsala, poglavlje, Mimrna dzae fil-kunuti 
fil-vitri, 2/328, hadis br. 464; i Ibn-Madze u knjizi Ikametus-sala, poglavlje, Ma dzae fil 
kunuti fil-vitr, 1/372. hadis br. 1178; Ahmed Sakir kaze sened mu je sahih. Burejde b. 
Ebu-Merjem je tabi'in i vjerodostojan je. Svi u lancu preko Burejde b. Ebu-Merjema od 
b. Ebu-Havra'a... od njega. 

_ Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Tefsir, poglavlje, Lejse leke fil 
emri sej'un, 4/1661, hadis br. 4284; i Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, Istihbabu 
kunuti fi dzemi'is-sala, 1/466/294/675, oba u lancu preko b. Sihaba od Seida b. 
Musejjeba. I Ebu-Seleme b. Abdurrahmana od Ebu-Hurejre ... od njega u obliku; „Kada 
bi htio da moli za nekoga ili protiv nekoga ucio bi Kunut poslije ruku'a." Ovaj lafz 
pripada Buhariji. 

4 Hadis je sahih. Biljezi ga Tirmizi u knjizi Da'vai, poglavlje, 73, 5/526, hadis br. 3499, 
i En-Nesai u Amelul-jevmi vetlejie, six 51, hadis br. 108, u lancu preko Dzerira od 
Abdurrahmana b. Sabita od Ebu-Umame ... od njega. 



247 



4t&£ 



IiwK.vuim m D/rv7iur 



X& 



Ga na kraju svakog namaza trideset i tri puta." 1 Ovde rijec dubur 
oznacava radnju poslije svrsetka namaza. 



'Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Es-Sala, pogiavlje, Ez-zikru 
bades-sala, 1/289, hadis br, 807; i Muslim u knjizi Mesadzid, pogiavlje, Istihbabu zikri 



bejncs-salati ve bejanu 
Hurejre... od njega. 



afetihi, 1/416/595, oba u lancu preko Ebu-Saliha od Ebu- 



248 



dubur 



POGLAVUE 

IZLAZAK IZ NAMAZA PREDAJOM SELAMA 



>zikm 

>u zikri 

Ebu- 



Zavrsetak namaza je ozvanicio predajom selama. Za namaz je 
odredio tehallul (napustanje obreda) kao Sto je za hadz odredio tehallul. 
Ovaj tehallul je ucinio dovom od stxane imama onima iza njega, dovom za 
mir koja je osnova svakog dobra. Takoder je propisao i muktedijama 
donosenje selama kao tehallul tj. izlazak iz namaza. U tome se ogleda dova 
za njega kao i za klanjace na mir i svako dobro. Ovakav nacin je propisan 
svakom klanjacu, pa makar klanjao i samostalno, Drugacije ne moze 
zavrsici namaz, kao sto ne moze zapoceti namaz ako ne donese pocetni 
tekbir, kako imam tako i muktedije za njim. Tahrim (ulazak u obred) 
namaza je sa tekbirom (Allahu ekber). Ovaj tekbir sadrzi potvrdu 
potpunog savrsenstva u svakom kontekstu a negiranje svake manjkavosti 
od Njega. Takoder, ovaj tekbir oznacava Njegovu jednocu i posebnost u 
svemu tome kao i velicanje Njegove uzvisenosti. Tekbir sadrzi sve 
pojedinosti od namaskih radnji, govora i pokreta u njemu. Namaz od 
pofietka do kraja sadrzi znacenje i poruku tekbira (Allahu ekber - Allah je 
najveci), Zatim nema ljepseg nacina da se ude u namaz od tekbira, koji 
sadrzi iskrenost prema Allahu i ispoljavanje Njegove jednoce, i od 
ovakvog izlaska iz namaza, koji sadrzi dobrocinstvo prema braci 
muslimanima. Mozemo reci da namaz pocinje sa ihlasom (iskrenoscu), a 
zavrsava sa ihsanom (dobrocinstvom) . 



249 







POGLAVLJE 

ONI KOJI ZAGOVARAJU UPOTPUNJAVANJE NAMAZA KA2U 



Oni koji zagovaraju upotpunjavanje namaza kazu: "Nemoguce je 
ostvariti ciljeve namaza, a oni su jedan mali dio njega, osim ako se namaz 
ne izvede s upotpunjavanjem i ako se ne obavi smireno sa razmisljanjem 
onako kako ga je sam Poslanik % obavljao." Nemoguce je postici ono sto 
smo spomenuli brzim klanjanjem i skracivanjem koje bi se opet temeljilo 
na strasti imama i muktedija. Medutim, ko zeli da obavi ovaj namaz 
onako kako je propisano onda mora bid sa dodatkom oduljivanja, a sto se 
tice nepotpunog namaza na tome se ne treba zadrzavati. A sto se tice 
vaseg dokazivanja sa hadisim o skracivanju i olaksavanju vec smo 
objasnili da se to odnosi na skracivanje onako kako je to skracivao 
Poslanik M sve dok nije umro, Mimo toga nije iiopste dozvoljeno 
skracivanje. A sto se tice njegovog kiraeta na Sabahu s muavizetejn to je 
bilo na putovanju, kao sto to jasno stoji u hadisu. 1 Musafiru je dozvoljeno 
ili mu je cak vadzib da krati namaz zbog poteskoca koje ima na putovanju, 
tako da mu je dozvoljeno skracivanje namaskih ruknova. Zasto ne 
postupate po njegovom kiraetu u hadaru (kod kuce) kada bi ucio po 
stotinu ajeta 2 na sabahu? A Ito se tice njegovog ucenja sure Et-Tekvir na 
sabahu 3 kazemo ako je to bilo na putovanju onda to ne moze biti 
argument u vasu korist. A ako je to bilo u hadaru (kod kuce), onda je 
onaj ko to prenosi od njega to cuo samo jednom a on to nije stalno 
prakttkovao, tako da se ovo ne suprostavlja rivajetu onih koji su prenijeli 
da je na njemu u^io izmedu sezdeset i stotinu ajeta ili da je ucio suru Kaf i 
njoj slicne. On M bi uSao u namaz sa namjerom da odulji s ucenjem, pa bi 



'Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u knjizi Iftitah, poglavlje, El-fadiu fi kiraetil- 

muavvzetejni, 1/634, hadis br. 95 1 ; i Ibn-Huzejme u svom Sakihu, 1/268, hadis br. 536. 

oba u lancu preko Abdurrahinana b. Dzubejra b. Nefira od njegova oca od Ukbe... od 

njega. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u knjizi Kijamul-lejl, poglavlje, Ei-kiraetu fll-vitr, 

2/390, hadis br. 12727; i Ahmed u Musnedu. 4/419, u lancu preko Midzleza da je Ebu- 

Musa... pa ga je spomenuo. 

1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Es-Sala, poglavlje, El-kiraetu fis-subhi, 

1/336/164/451; i Ahmed u Musnedu, 4/307, hadis br. 18760; i Humejdi u svom 

Musnedu, 1/258, hadis br. 567, u lancu preko Velida b. Seri'a od Amra b. Harisa ... od 

njega. 



250 



*$*■ 



NAMA7 I PRORS WE&OY'Ofi OSTAVUAtA 



*)&* 



:u 



njem 
o sto 
eljilo 
amaz 
to se 
rice 
smo 
Sivao 
Ijeno 
'to je 
Ijeno 
anju, 
D ne 
o po 
ir na 
i bid 
da je 
talno 
nijeli 
Kafi 
pa bi 



skratio taj namaz zbog vandrednih okolnosti kao sto je npr. plac djeteta i 
si, A sto se tice hadisa u kojem se spominje da je na tuku'u i sedzdi ucio 
po tri tesbiha - taj hadis nije vjerodostojan. 1 Drugi vjerodostojni hadisi 
mu se suprostavljaju. Es-Sa'di koji se spominje u lancu je medzhul 
(nepoznat) i o njemu se nista ne zna. Na drugoj strani Enes <& je rekao: 
"Omer b. Abdulaziz je od svih ljudi najslicnije klanjao Poslaniku M Dufina 
xrajanja njegova ruku'a i sedzde je bila it duzini izgovora deset tesbiha." Enes je 
po torn pitanju bio znaniji od Es-Sa'dija koji prenosi od svoga oca ili 
amidze. Ovo sve vazi u slucaju ako bismo predpostaviii da je taj lanac 
tacan. Kako se moze potediti znanje onog ko je za Poslanikom |£ klanjao 
deset punih godina sa onim ko je za njim klanjao jedan namaz ili nekoliko 
namaza? Amidza pomenutog Es-Sa'dija ili njegov otac nisu od poznatih 
ashaba koji su stalno boravili uz Poslanika M, kao sto je to slucaj sa 
Beraom b. Azibom, Ebu-Seidom el-Hudrijem, Abdullahom b. Omerom, 
Zejdom b. Sabitom i dtugima koji su spomenuli opis i duzinu njegova 
namaza. Kako to da se Poslanik M poslije ruku'a toliko zadrzavao da bi 
pomislili kako je zaboravio i da je na tuku'u izgovarao tesbih samo tri 
puta, a da je kijam bio za mnogo puta duzi od toga? Isti je sluCaj sa 
sjedenjem izmedu dvije sedzde tako da bi pomislili kako je zaboravio ili 
pogresio? Nema sumnje da su njegov ruku' i sedzda bili duzi od ova dva 
rukna ili njima jednaki. Dok vi tvrdite da su njegov ruku' i sedzda bili 
dulji od njegova kijama poslije ruku'a i sjedenja izmedu dvije sedzde tako 
da ste cak proglasih* mekruhom njthovo oduljivanje. Neki od vas su do te 
mjere zastranili da su ponistili namaz onoga ko bi oduljivao sa njima. 
Beta b. Azib 4&= je posvjedocio kako su njegov ruku' i sedzda bili 
ujednaceni sa kijamom. Nemoguce je da se onda radi o duzini ruku'a 
koliko traje izgovor tri tesbiha (subhane rabbijel azim). Mozda je Poslanik 
% nekom prilikom skratio ruku' zbog neke vandredne okolnosti a da je tu 
prisustvovao amidza od Es-Sa'dija ili njegov otac tako da su obavjestili o 
tome, Poslanik il je obavjestio da covjekovo oduljivanje u namazu 
ukazuje na razumijevanje (fikh) vjere. Ovakva ocjena za takvog je preca 
nego da kazu kako je slabog fikha. Ono sto Poslanik 31 presudi i ocjeni to 



1 Sened hadisa je daif. BiLjezi ga Ebu-Davud u kiijizi Es-Sala, poglavlje Mikdam ruku'i 
ves-sudiudi, 1/392, hadis br. 886, i kaze da je mursel. Avn nije zapamtio Abdullaha. 
Biljezi ga Timiizi u knjizi Es-Sala, poglavlje, Ma dzae fi tesbihi fi rakui ves-sudzudi , 
2/46, hadis br. 261 i za njega Timiizi kaze da mu lanac nije spojen jer Avn nije sreo Ibn- 
Mesuda. Svi ga prenose u lancu od Avna b. Abdullaha od Abdullaha b. Mesuda ... od 
njega. Albani ga je ocjenio daifom u Daifu sunen. 



251 



t$tt 



iBNKiUJwnD/rv/uir 



M* 



je zaista mjerodavna presuda. a onaj ko drugacije presudi kazemo da je to 
neispravna presuda. Biljezi Muslim u svom Sahihu od Amara b. Jasira 4> 
da je Poslanik ^ rekao: "Da covjek odulji namaz a skrati hutbu je od 
znakova fikha (razumjevanja) . Zato oduljite sa namazom a skratite 
hutbu." 1 

Ar. izraz mu'netun znaci simbol ili znak, A sto se rice kradljivaca 
namaza kod njih je brzina od znakova covjekovog fikha. Sto vise krade od 
ruku'a, sedzde i ostalih namaskih ruknova to je po njima veci znak 
njegovog fikha i dobrote. Biljezi Ibn-Hiban a svom Sahihu i En-Nesai u 
svom Sunenu od Abdullaha b. Ebi-Evfe da je Poslanik M povecavao zikr a 
smanjivao besposlen govor, oduljivao bi namaz a skracivao hutbu i nije se 
ustrucavo ici sa hudoviqom i miskinom (siromahom) kako bi rijesio 
njihove potrebe. 2 Ovako je izgledala njegova praksa, a ono sto smo 
spomenuli su njegove rijeci kao sto je primjer dzume-namaza zbog koje se 
sakupi svijet, a na kojoj bi on ucio suru El-Dzumu'a i el-Munafikin u 
potpunosti. 3 Nikada na dzumi-namazu se nije zadovoljavao ucenjem 
zadnja tri ajeta pomenutih sura. Mnogo je ljudi koji su zapostavili njegov 
M sunnet tako da nikada ne uce ove sure u potpunosti. Takoder bi na 
sabahu Petkom ucio sum Sedzde i Hel eta alel-insani (sura Dehr) u 
potpunostt na oba rekata i to smirenim kiraetom sa stankma i uz 



'Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Dzumu'a, poglavlje, Tahfiflis-salati evil- 
hutbe, 2/594/869; i Darimi u knjizi Es-Sala, poglavlje, Fi kasrii-hutbe, 1/401, hadis br. 
1556, Biljezi ga i Ibn-Hibban u svom Sahihu, 7/30-31, hadis br. 2791; i Hakim u 
Mustedrehi, 3/444, hadis br. 5683; i Ahmed u Musnedu, 4/273, hadis br. 18343, svi u 
lancu preko Vasila b. Hajana od Ebu-Vaila pa je spomenu hadis. 
1 Hadis je sahih. Biljezi ga En-Nesai u knjizi Dzumu'a, poglavlje. Ma justehabu rain 
taksiril-hutbe, 2/222, hadis br. 1413; i Darimi u knjizi El-mukaddime, poglavlje, Fi 
tevadu'i resulillahi m, 1/48, hadis br. 74; i Ibn-Hibban u svom Sahihu, hadis br. 6389; i 
Hakim u Mustedrehi, 2/614; i Bejheki u SuabuUimatm, 2/269, hadis br. 1114, kaze: 
Ovaj hadis je prema sartovima dva sejha, ali ga oni nisu zabiljezili. Svi ga biljeze u 
lancu preko Husejna b. Vakida... 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Dzumu'a, poglavlje, Ma jakra'u fi salatil- 
dzurnua, 2/597/61, i Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Ma jakra'u bihi 
fil-dzumu'a,. 1/484, hadis br. 1124; i Tirmizi u knjizi Es-Sata, poglavlje. El-kiraetu fi 
salatil-dzumu'a, 1/355, hadis br. 1119; i Ahmed u Musnedu, 2/429; i Ibn-Huzejme a 
svome Sahihu, 3/170, hadis br. 1843, svi u lancu preko Ibn Ebu Rafi'a od Ebu-Hurejre. 
Albani ga spominje u Sahilud-dfami', 1/209, hadis br. 994. 



252 



^m 



NAMAZ I PliOPIS NJEfiOYWi OSTAVUAtA 



M& 



razmisljanje. 1 Mnogi imami su se udaljili od suneta u torn pogledu, tako 
da se zadovotjavaju sa po nekoliko ajeta od obe sure na ta dva rekata. A 
medu onima koji se odluce da ih uce mnogo je onih koji ih uce velikom 
brzinom sto je mekruh za imama. Sve ovo predstavlja udaljavanje od 
njegove M upute i sunneta. Ako im dode sahih hadis koji se suprostavlja 
onome sto su oni napisali i rekli kazu da je to mensuh (derogirano) ili 
kazu da se to suprostavlja idzma'u, a ustvari to se suprostavlja njihovom 
misljenju. Da su hadisi o oduljivanju namaza derogirani ashabi bi to 
najbolje znali i ne bi ih koristili kao dokaz protiv onih koji ne rade po 
njima. Da su pomenuti hadisi derogirani onda ne bi po njima radili 
najuceniji ljudi ummeta, a to su hulefaur-rasidin. Tako je Es-Siddik- 
Iskreni od ovog ummeta i sejhul-islam na sabahu ucio Bekaru, od pocetka 
do kraja, a za njim su klanjati i stari i mladi i ljudi sa potrebama. Pa kada 
su mu rekli: "O halifo Allahova Poslanika M, jos malo pa ce izici sunce." 
"Da je izisb ne bi nas zateklo nemarne", rece. Nj ego vim putem je isao i 
drugi pravedni halifa Omer b. Ha tab #. On je na Sabahu ucio sure Nahl, 
Jusuf, Hud, Isra' i druge njima slicne sure. Vec smo navodili hadis 
Abdullaha b. Omera 4& u kojem kaze; "Poslanik $$ bi nam naredivao da 
okkSavamo (kratimo) a predvodio bi nas ucenjem sure Saffat." Ono Sto je 
radio to je i naredivao. Takoder smo spominjali pricu o dovi i zikru koji je 
ucio poslije ispravljanja sa ruku'a te bi se zadrzavao u torn polozaju da bi 
ljudi iza njega pomislili kako je pogresio. Takoder je prethodio hadis Seida 
o tome kako bi zapoceli podne-namaz, te bi neko od njih znao otici do 
Bekije da obavi svoju potrebu, zatim bi se vratio porodici gdje bi abdestio 
a zatim se ponovo vratio u mesdzid, a Poslanik, 3S bi jo§ uvijek bio na 
prvom rekatu. Dragi Allahu, kakvog li cuda kada cujemo da neki 
zabranjuju da se on M slijedi ili da to cak nazivaju mekruhom. Mi kazemo: 
"Naprotiv, tako nam Onoga Koji ga je poslao sa istinom, u slijedenju 
njega je Allahovo zadovoljstvo i zadovoljstvo Njegova poslanika M. Pa 
makar napustao sunnet onaj ko ga napusta. A sto se tice hadisa Seida b. 
Abdurrahmana b. Ebi-Amje i ulaska Suhejla b. Umame kod Enesa b. 
Malika, koji je torn prilikom klanjao kratak namaz poput namaza 
musafira, te je torn prilikom rekao: "To je namaz Allahova Poslanika #" 
Ibn Ebi-Amja se izdvojio u ovoj predaji, a on je poput medzhula 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Dzumu'a, poglavlje, Ma jukrau 
fi salatil-fedzri jevmel-dzumua, 1/303, hadis br. 851, oba u lancu preko Abdurrahmana 
b. Hermeza od Ebu-Hurejre ... od njega. 



253 



*s* 



fox Kuiw [i DftvnjJt 



M& 



(nepoznata), Svi Enesovi hadisi, koji su vjerodostojni, mu se 
suprostavljaju. Kako da Enes ^ rekne tako nesto ako je vec prije rekao 
kako je najslicniji namaz Poslanikovom, shodno njegovom videnju, namaz 
Omera b. Abdutaziza? A on je po deset puta donosio tesbih u namazu. 
Poslije dizanja sa ruku'a zadrzavao se toliko da bi pomislili kako je 
zaboravio, isto je postupao i izmedu dvije sedzde. I rekao je: "Necu se 
ustrucavari da vam klanjam namaz Allahova Poslanika m" On je plakao 
zbog njihova nemrna odnosa spram namaza. Dovoljno je kao odgovor na 
hadis Ibn Ebi-Amje navesti tacne i jasne hadise po torn pitanju koji 
nemaju manjkavosti u svojim senedima (lancima), niti ima nejasnoca oko 
njihova znacenja. A kada bi hadis Ibn Ebi-Amje i bio tacan, a on je 
daleko od toga, onda bi se morao protumactti tako sto se to poredenje sa 
Poslanikovim namazom odnosi na potvrdene sunnete, kao sto su 
sabahski, aksamski i jacijski sunneti ili kao sto je Tehijjetul-mesdzid i si. A 
ne na namaz koji je on kao takav stalno klanjao ashabima. Nema sumnje 
da je to netacno, a takvo nesto pobijaju i drugi hadisi koji su tacni i jasni, 
Nema sumnje da je Poslanik m neke namaze kratio i olaksavao, kao Sto je 
kratio sabahske sunnete. Aisa, radijellahu anha, kaze: "Ne znam da lije na 
njima proucio Fatihu." 1 Na putovanju je, takoder, kratio namaze, tako da 
je na sabahu mozda ucio muawizetejn (Felek i Nas). Nekada bi kratio ako 
bi cuo plac djeteta. 2 Sve u svemu, sunnet je skratiti tamo gdje je Poslanik 
% kratio, a isto tako je sunnet oduljiti tamo gdje je on oduljivao. A u 
vecini slucajeva je sredina izmedu toga. Ono sto je negirao Enes je 
otezavanje samom sebi u situaciji kada covjek ima potrebu za 
skracivanjem, nema sumnje da je to suprotno njegovom sunetu. A sto se 
rice hadisa o Mu'azu: "Zar zelis ljude staviti na kusnju?" (Bukvalan 
prevod glasi. "Zar da budes smutljivac, o Mu'aze?" op. p.), kradljivci od 
svog namaza su, cini se, jedino ovu rtjeC zapamtili od hadisa. Oni uopste 
ne razmisljaju o pocetku ili kraju hadisa. Zato poslusaj pricu o tome kako 
je izrecen ovaj hadis. Prenosi se od Dzabira b. Abdullaha da je rekao: 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Tehedzud, 3/55, hadis br. 1 163. 
i Muslim u knjizi Musafirin, poglavlje, Istihbab rekatej sunetil-fedzri vel-hassu alejhima 
ve tahfifihima vel-muhafezaru alejhima, 1/92/501. Oba u lancu preko Nafije od b. 
Omera od Hafse majke vjemika... od njega. 

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Imame, poglavlje, Men 
ehaffes-salate inde buka'is-sabijji, 1/350, hadis br. 677: i Muslim u knjizi EsSala, 
poglavlje, Emrul-eimmeti bitahfifis-sala, 2/424/192. Oba u lancu preko Katade od 
Enesa... od njega. 



254 




*«ffi 



NAMA7 I PROPIS MJEGOVOn QSTAVUAf.A 



*S> 



on je 
enje sa 

|fto su 
I i si. A 
fumnje 
i jasni. 
) §to je 
Ii je na 
iko da 
tio ako 
aslanik 
A u 



"Dosao je neki eovjek da zaljeva (datule) pred vece,r pa je zatekao 
Mu'aza kako klanja. On ostavi zaljevanje, pa ode do Mu'aza. Mu'az je (na 
namazu) ucio sum El-Bekara ili sum En-Nisa. Onaj eovjek napusti 
namaz, pa je poslije saznao da ga je Mu'az ukorio. On je onda otisao do 
Poslanika % i pozalio se na Muaza. Na to je Poslanik M rekao Mu'azu: 
"Zar zelis ljude staviti na kusnjuV To mu je ponovio cri puta, a zatim 
rece: "Zasto im nisi ucio Sebbihisme rabbikel-eala, Ves-semsi veduhaha, 
Vel-Iejli iza jagsa, jer iza tebe klanjaju slabi, stari i ljudi sa potrebama." 1 
Biljezi ga Buharija i Muslims, a ovo je Buharijin lafz, tj. verzija. Biljezi 
Ahmed u Musnedu, od Enesa b. Malika da je rekao: "Mu'az b. Dzebel je 
predvodio ljude u namazu, pa je Haram, koji je dosao da zaljeva hurme, u$ao u 
mesdzid sa ostalim svijetom. Kada je vidio kako Mu'az dulji sa namazom; on 
napusti namaz i ode da zaljeva hurme. Kada je Mu'az zavrSio namaz bi mu 
reteno sta se desih, a on na to rece: 'On je munafik, zar da pozuruje s 
namazom zbog zaljevanja hurmi?' Nakon toga je Haram dosao kod Poslanika 
<%, a kod njega bijaSe i Muaz, pa rece: 'O Allahov Poslanice, ja sam krenuo da 
zaljevam svoje hurme, pa sam sa svijetom uSao u mesdzid kako bih klanjao. 
Poko je oduljio ja sam skratio svoj namaz i otiSao da zaljevam datule, a on me 
proglasio munafikom'. Poslanik #se okrenu prema Mu'azu i rece: 'Zar zelis 
ljude staviti na kusnjuJ Nemoj im duljiti. Uci Sebbihisme rabbikel-eala, 
Ves-semsi veduhaha i njima slicne.'" 2 Prenosi se od Mu'aza b. Rifaeta 
Ensarija od Sulejma, covjeka od Benu Seleme, da je dolao Poslaniku M, i 
rekao: "Mu'az b. Dzebel nam dode nakon dnevnog posla i sna, prouii nam 
ezan, a zatim nam oduljiva. Pa mu Poslanik Mrece: 'O Mu'a^e, nemoj da im 
pricinjavas smutnju, ili klanjaj sa mnom Hi olaksaji svom narodu.' Zatim 
rece: 'O Sulejme, sta znas od Kur'ana?' Rece: 'ja Allaha molim za 
Dzennet', ili je rekao: 'Molim Allaha za Dfennet a utjecem mu se od Vatre. 
Tako mi Allaha, ja ne znam woj i Mu'azov govor. ', 'Pa zar se moj i Muazov 
govor ne svode na to da od Allaha trazimo Dzennet i da mu se utjecemo 
od Vatre?', rece Poslanik. Selim rece: 'Vidjet cete sutra (sta cu uraditi) kada 
se sastanu ljudi na Uhudu, ako Bog da'. Pa je izisao i bijase jedan od sehida, 
Allah mu se smilovao. " Biljezi ga imam Ahmed. 



1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 3/124, hadis br. 12269. i Prenosi ga 
Hejsemi u Medzme'u, 2/71, i kaze da ga biljezi Ahmed i Bezar, a da su prenosioci 
vjerodostojni. Biljezi ga i En-Nesai u Sunenul-kubra, 6/515, hadis br. 1 1674 u lancu 
preko Ismaila b. Ibrahima od Abdulaziza b. Suhejba od Enesa... od njega. 



255 




laSM 



Ibm K-ujih il 0;rv7i.).ir 






Ako bi neko rekao: "Biljezi imam Ahmed u hadisu Burejde da je 
Mu'az b, Dzebel & klanjao ashabima jaciju, te da je torn prilikom ucio 
Ikterebetis-sa'atu (sura Kamer), pa je neki covjek napustio namaz prije 
nego je Muaz zavrsio, zatim je Mu'az na njegov racun izrekao teske rijeci, 
na sto je onaj covjek otisao do Poslanik % ptavdajuci se kako je radio u 
palmoviku a bojao se da mu voda ne nacini stem. Na to je Poslanik M 
rekao: 'Klanjaj s Ves-semsi veduhaha i njima slicnim."" Na ovo se moze 
odgovoriti kako se prica ovom slucaju ponavlja vile puta Tako da je ovaj 
prigovor daleko od tafinosti, 2 Mu'az je bio puna upuceniji u razumijevanje 
vjere od toga da mu Poslanik $ nesto zabrani pa da se on ponovo vrati na 
to. Mozda bi odgovor na ovo mogao biti da je Mu'az na prvom rekatu 
ucio El-Bekaru, a na drugom rekatu je ucio Ikterebeti sa'atu, tako da su ga 
neki culi kako na prvom rekatu uci El-Bekaru pa su tako i prenijeli, a oni 
koji su prisustvovali od drugog rekata culi su ga kako uci Ikterebeti sa'atu, 
pa su tako i prenijeli ovaj hadis. Ono Sto se nalazi u dva Sahiha je da je 
ucio El.Bekaru. Neke ravije nisu sigurni tako da su obavjestili da je ucio 
El-Bekaru ili suru En-Nisa. A Sto se ti£e kazivanja da je torn prilikom ucio 
Ikterebetis-saatu taj rivajet se ne biljezi u Sahihu. 1 Ono sto je u Sahihu je 
prece istini od dugih kazivanja. Hadis od Dzabira je mahfuz (zapamcen) u 
kojem stoji: "Mu'az bi sa Poslanikom gg klanjao jaciju, a onda bi odlazio 
kod svog naroda da ih predvodi u namazu. Pa je zapoceo uciti suru El- 
Bekare... pa je spomenuo pricu." 4 Dzabir je obavjestio kako je to uradio 
jednom te da je torn prilikom ucio El-Bekaru i u to ne sumnja. Hadis je 
muttefekun alejhL A Allah najbolje zna. 



1 Hadis je hasen. Biljezi ga Ahmed u Musnedu, 5/355, hadis br. 23058; spominje ga 
Munavi u Fejtlul-kadir, 4/198 i pripisuje ga Ahmedu i ukazuje da je hasen. 

2 Kao da pisac zeli ukazati da se sustina ovog prigovora temeiji na tome Sto se u priii 
spominje kako je Muaz ucio razlicite sure sto moida ukazuje na cinjenicu da je on vile 
puta ljudima duljio namaz i tako ponavljao gresku, (Op. p.) 

3 Pogledaj prethodni hadis. 

4 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje Iza tawelel- 
imam ve kane liredzulin hadze feharedze fesalla, 2/226, hadis br. 701; i Muslim u knjizi 
Es-Sala, poglavlje, El-kiraetu fi!-isai, 1/178/465, u lancu preko Sufjana b. Amra od 
Dzabira... od njega. 



256 



je 






POGLAVLJE 

POSUNIK m JE ZABRANIO PRETJERANO ODULJIVANJE, TE JE TO 
SUPROTNO NJEGOVOJ UPUTI I UPUTI NJEGOVIH ASHABA I ONOME NA 

CEMU SU ONI BILI 



n vise 



Iz ovoga se moze zakljuciti da je Poslanik ^ zabranio pretjerano 
oduljivanje, te da je to suprotno njegovoj uputi i uputi njegovih ashaba i 
onome na cemu su oni bili. Istinsko slijed'enje sunneta se ogleda u 
slijedenju njegove prakse i prakse pravednih halifa postije njega, pa makar 
to neko odbijao ili bio neznalica u torn pogledu. Pretjerano oduljivanje 
predstavlja guluv (zastranjivanje) s jedne strane a nemarnost i prejerano 
skracivanje je, opet, zastranjivanje s druge strane. Obje te stvari su 
pogresne, zabluda i skretanje sa pravog puta. Allahova vjera je izmedu 
pretjerivanja i nemarnosti, Alija b. Ebi-Talib 4& kaze: "Najbolji ljudi su oni 
koji se drfe umjereriosti, kojima se vracaju oni koji rastrane i oni koji padnu u 
nemar." Ovo je naveo Ibul-Mubarek od Muhammeda b. Talhe od Alije, 1 
Ibn-Aisa je rekao: "Nema nijedne stvari koju je Allah naredio Svojim 
robovima a da sejtan za to ne pripremi dvije zamke. Hi ce pretjerivati ili ce 
bid. nemarni." Neki od selefa su rekli: 'Allahova vjera je izmedu 
zastranjivanja i pretjerivanja na jednoj i izmedu zanemarivanja na drugoj 
strani." Allah M je pohvalio umjerene koji su izmedu ove dvije strane 
koje su skrenule sa pravog puta, i to na vise mjesta u Kur'anu. Tako kaze: 



£9 Jttyi 

"I oni kojv kad udjeljuju,, ne rasipaju i ne skrtare, vec se u tome drze 

sredine/ / (El-Furkan, 67) 

I kaze: 



- ioj * 



I^jXj J~*-?> ^J lW™-" O'-'j D^-^^'J j 4 -*-*- tj^-" '^ 



1 Sened hadisa je daif. Biijezi ga lbn Ebi-Sejbe u svome Musamiefu, 7/100, hadis br. 
34498. u lancu preko Muhammeda b. Talhe od Zubejra kaze rekao je Alija.., U njemu se 
nalazi Mubammed b. Talha El-Jami Kufi za kojeg Ibn-Hadzer kaze da je saduk 
(iskren), ali da pravi greske. En-Nesai za njega kaze da nije jak, a Ibti-Mein kaze: Cuvaj 
se njegovih hadisa. Murre kaze da je daif. 



257 



*£* 



lnvKviJiwrLDmrnir 



to&± 






''Dai bliznjem svome pravo njegovo/ i siromahu, i putniku- 
namjerniku, ali ne rasipaj mnogo/'' (El-Isra, 26) 

I kaze: 

fjj^J. lijt j£&> i*zS\ IF \^£ % JiiJi Jj ajjEu ilju [>$ Yj 

'''Ne drzi ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu - da ne bi prekor 
zastuzio i bez icega ostao/ / (El-Isra, 29) 

Allah iSfe je zabranio skretanje s Pravog puta tako !to ce se 
rodacima, siromasima i putniku namjerniku uskratiti njihovo pravo. Isto 
tako je zabranio zastranjivanje u smislu prekomjemog udjeljivanja. Vec je 
Allahovo zadovoljstvo izmedu toga dvoga. Zbog toga je ovo ummet 
sredine i njihov pravac je srednji pravac izmedu dvije krajnosti. Sredina je 
uvijek zasticena od pretjerivanja kojima su izlozene dvije suprotne 
krajnosti. Otuda pisac kaze: 

Ona je bila zasticena sredina okruiena nesrecama dok nije dospjela na ivicii 

Bozije odredenje i Njegov Serijat se slazu da su najbolje stvari 
umjerene stvari. A sto se tice onih koji zagovaraju skracivanje namaza i 
njihovog dokaza kako su ashabi voljeli Poslanik, i nasladivali se njegovim 
glasom tako da im njegovo oduljivanje nije predstavljalo poteskocu, 
kazemo: "Tako nam Allaha, to je istina. I ne samo to vec ih je ljubav 
prema njemu navodila na zrtvovanje zivota i imetaka pred njim. Svojim 
zivotima su cuvali njegov plemeniti zivot. Ispred njega su zurili u smrt kao 
sto to cini onaj koji voli radi zadovoljstva voljenog. I tako mi Allaha, 
ovakvo je stanje onih koji ga slijede poslije njega sve do Sudnjeg dana. 
Oni se na putu slijedenja njegova sunneta, ne boje nicijeg prigovora. Od 
toga ih ne odvrada niciji prijekor. Oni na torn putu strpljivo podnose 
uvrede i prigovore neznah'ca koji se pored sunneta zadovoljavaju govorom 
i misljenjem ljudi i od toga ih nista ne moze odvratiti. Tako da protiv 
njegova sunneta cesto okrecu hadiske i kur'anske tekstove, kao sto se 
vojska huska protiv sultana. Na taj nacin od sunneta uzimaju ono Sto se 
slaze sa njima a ito se ne slaze sa njima, indirektno uz razna obrazlozenja, 
to odbijaju. Tako nekada za hadis kazu: metruk zahir- vanjstinom ne 
prihvatijiv. Nekada kazu: "Nije poznato ko je to izrekao." Nekada kazu da 
je derogiran, nekada kazu da je onaj (ucenjak) kojeg mi slijedimo znaniji 
po torn pitanju te da se ne bi suprostavljao torn hadis u da nije naisao na 
tacan dokaz koji mu se suprostavlja. Njegovi M sljedbenici se neprestano 



258 




*>&& 



NAM.VZ I PRGPIS .VJffiQVDQ OSTAVUt* 



*a* 



bore i nastoje rasprsiti ovakve skupine i ustrajati na slijedenju njegova 
sunneta. Iako svojim o£ima ne vide njegovu M licnost oni svojim, ocima 
svjedoce ono na cemu su bill od upute. 



259 



€ DESETO PITANJE > 



ZADNJE PITANJE JE DA NAM OPlSETE KAKO JE IZGLEDAO NAMAZ 

POSLANIKA #t, - OD POCETNOG TEKBIRA PA SVE DO NJEGOVA 

ZAVRSETKA - I DA NAM TO OPISETE I UKRATKO PREDSTAVITE TAKO 

DA ONAJ KO TOME PITA KADA GA PROClTA STEKNE OSJECAJ KAO 

DA PRISUSTVUJE POSLANIKOVOM M NAMAZU 



261 










OPIS POSLANIKOVA m NAMAZA 



U ovom poglavlju cemo govoriti o njegovom M namazu od 
momenta kada se okrene prema kibli i izgovori Allahu ekber do trenutka 
kada se predaje selam i to na takav nacin kao da ga gledas svojim ocima. 
Nakon toga izaberi sebi sta hoces. 

Poslanik M bi, nakon sto bi se okrenuo prema kibli 1 i stao na 
namaz, digao ruke do ivice usiju, z piste ruku bi rasirio i okrenuo prema 
kibli, a zatim bi izgovorio pocetni tekbir "Allahu ekber". 3 Prije toga nije 
izgovarao rijeci: "Nevejtu en usalijje..."{"Odlucih da klanjam to i to, 
okrecuci se prema kibli, cetiri rekata farza u njegovom vremenu redovnog 
obavljanja za imamom...") Nista od toga nije izgovarao, ni jedne jedine 
rijeci u cijelom namazu. Ashabi su sve od njega prenijeli, svaki pokret, 
stav i smiraj u namazu pa cak i mrdanje vilice u namazu. Jednom 
prilikom je u namazu nosio svoju unuku a ashabi su to prenijeli i nisu 
zanemarili. 5 Pa kako onda da se svi ashabi sloze od prvog do zadnjeg da 



' Rekoh: Ovo je kategoricki dokazano jer je to mutevatir dokaz, Uzviseni Allah kaze: 

„Okreni svoje lice casnom hramu." Takoder se spominje u hadisu covjeka koji je 

nepravilno klanjao, a ciji je tahridz prethodio. 

2 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Istihbabu ref il-jedejni 

hazvel-menkibejni, 1/26/293; Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Men zekera enehu 

refe'a jedejhi iza ekame, 1/345 pod brojem 745; En-Nesai u KitabuUiftitah, poglavlje 

Ref ul-jedejni hijale-1-uzunejni, 2/459 pod brojem 2709; Ibn-Madze u Kitabu ikametis- 

salat" poglavlje „Refu-l-jedejni iza reke'a ve iza refe'a re'sehu mine-r-ruku 1 i" 1/279 

pod brojem 859, sa senedom od Su'beta, a on od Katadeta, a on od Nasra b. Asima, a on 

od Malika b. el-Huvejrisa...; 

3 Njegov sened je daif, a biljezi ga: Et-Tirmizi u „Kitabu ebvabi-s-salat" poglavlje „Ma 

dzae fi nesri-1-esabi' inde-t-tekbiri" 2/5 pod brojem 239, sa senedom Jahje b. el-Jemana, 

a on od Ebu-Zi'ba, a on od Seida b. Sem'ana, a on od Ebu-HLirejre...; Ibn-Huzejme u 

Sahihu 1/233 pod brojem 458. El-Bejheki u Es-Sunenul-kubra 2/27 pod brojem 2151. 

El-Albani gaje ocjenio daifom u Daiful-dzami'i, i rekao: Daif. 

4 Njegov sened je sahih, a biljeze ga: Buharija u Kitabus-salat, poglavlje, Ref ul-besari 

ilel-emami fis-salat, 1/271 pod brojem 741; Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje, Ma 

dzae fil-kira'eti fiz-zuhri, 1/358 pod brojem 801, obojica sa senedom od El-E'amesa, a 

on od Amareta b. Umjera, a on od Ebu-Ma'mera, a od el-Habbaba...; 

5 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-mesadzid, poglavlje, Iza 

hamele dzarijeten sagiraten ala 'unukihi fis-salat, 1/193 pod brojem 494; i Muslim u 

Kitabul-mesadzid, poglavlje Dzevazu hamlis-sibjani fis-salat, 1/385/41/543; obojica sa 

senedom od Amra b. Selima el-Verekija, a on od Ebu-Katade...; 



262 



*$K 



NttUZ I PHOPIS NJEGDV06 OSMVUAtA 



%&* 



zu od 
nutka 
5cima. 



ne prenesu ovu znacajnu stvar (nijet rijecima) koji predstavlja simbol i 
znamenje ulaska u namaz. Tako mi Allaha, da se od njega u torn pogledu 
prenosi bar jedna rijec mi bismo bili prvi koji bi to slijedili. 

Zatim bi desnom rukom uzeo lijevu, te bi desnu stavio po lijevoj 
iznad zgloba , a onda bi ih stavio na prsa. 2 Zatim bi 
uc[o"Subhanekellahumme ve bi Ivxmdike ve tcbarekesmuke ve te'ala diedduke 
ve la ilahe gajruke." 1 Ponekad bi ucio: "Allahumme baid bejni ve bejne 
hatajaje kerna ba'adte bejnel-mesriki vel-magribi. Alkihumme nekkini min 
hatajaje kema junekka sevbul-ebjedu mined-denes. Allahummegsil hatajaje 
hil-mai ves-seldZi vel-bered. 4 Ponekad bi ucio: "Vedzehtu vedzhije lillezi 
fetaress-semavati vel-erd hanifen muslimen ve ma ene minel-musrikin, inne 
sakti ve nusuki ve mahjaje ve mernati lillahi rabbil-alemin la serike lehu ve bi 
zalike umirtu ve ene evvelul-muslimin. Allahumme entel-meliku la ilahe ilia 
ente ve ene abduke zalemtu nefsi fe'atereftu bizunubi, fagfirli zunubi dzemi'an 
k jagfiruz-zunube ilia ente. Vehdini liahsenil-ahlaki la jehdi liahseniha ilia ente 
vasnj anni sejj'ieha la jasrifu anni sejj'ieha ilia ente lebejke ve sadejke vel- 
hajru kulluhu fi jedejke ves-Serru lejse ilejke. Inna bike ve Uejke. Tebarekte ve 



, a on 



1 Hadis je hasen, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-saiat, poglavlje, Ved'ul-jiimna alel- 
jusra fis-salat, 1/342 pod brojem 755. En-Nesai u Kitabul-iftitah, poglavlje, Fil-imami 
iza re'a er-redzule kad vede'a simalehu ala jeminihi, 1/593/887, obojica sa senedom od 
El-Hadzdzadza b. Ebu-Zejneba. a on od Ebu-Osmana en-Nasrija, a on od Ibn-Mesuda...; 

• Hadis je sahih, a biljezi ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje, Ved'ul-jomna alel- 
jusra fis-salat, 1/343 pod brojem 759. Navodi ga i El-Albani u Irva 'ul-galil, 2/71, i kaze: 
,J^jegov sened je sahih", zatim je jog rekao i: „On se, iako je mursel, moze koristiti kao 
dokaz kod svih ucenjaka, bez obzira na njihove stavove po pitanju mursela, jer je sahih 
seneda do mursela, a vec je dosao spojen (mevsulen) preko drugog seneda. Oba sa 
senedom preko Sevra, a on od Sulejmana b. Muse, a on od Tavusa...:" 

Hadis je sahih, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje, Men re'a el-istiftahe 
bisubhanekel-llahumme ve bihamdike, 1/204 pod brojem 775. En-Nesai u Kitabul- 
istiftah, poglavlje, Nev'un ahar mine-z-zikri bejne iftitahis-salat ve bejne-1-kira'eti, 
1/600 pod brojem 899. Et-Tirmizi u Kitabus-salat, poglavlje Ma jekulu inde iftitahis- 
salat" 2/19 pod brojem 242. Ibn-Madze u Kitabu tkametis-salat, poglavlje Iftitalnts- 
salat, 1/264 pod brojem 804. Ahmed u Musnedu 3/50. Ed-Darimi u Kitabus-salat, 
poglavlje Ma jukalu ba'de iftitahis-salat, 1/310 pod brojem 1239, svi sa senedom od 
Alija b, Alija. a on od Ebu el-Mutevelddla, a on od Ebu-Seida...; 

4 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-esan, poglavlje Ma jekulu 
ba'det-tekbiri, 2/265 pod brojem 744; i Muslim u Kitabul-mesadzid, poglavlje Ma 
jukalu bejnet-tekbirati vel-iharmi, 1/147/598, obojica sa senedom od Amare b. el- 
Ka'ka'a, a on od Ebu-Zur'e, a on od Ebu-Hurejre...; 



263 



feSR 



\m Kujim n D/rv?!uf 



?Kt^ 



teaJejt, estagfiruke ve etubu ilejke" 1 Medutim, ove se prenosi od njega da je 
u£io na nocnom namazu. Ponekad bi mozda ucio: "Allahu ekber kebira! 
AUa.hu ekber kebira! Allahu ekber kebira velhamdu lillahi kesira velhamdu 
lillahi kesira ve subhanellahi bukreten ve esila." 1 Mozda bi ponekad ucio: 
"Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe ilia ente, la ilahe ilia ente subhanellahi ve 
bi hamdihi, sublvmellahi ve bi hamdihi." Zatim bi ucio: "Euzu hillahi mines- 
Sejtanirradiim." Mozda bi proucio: "Euzu billahimmcssejtanirradzim ve 
hemzihi ve nejliihi ve nefsihi ve hemzihi." 1 ' A ponekad bi mozda ucio: 
"Allahumme irmi euzu bike minessejtanirradzim ve hemzihi ve nefhihi ve 
nefsihi." A zatim bi ucio Fatihu. 4 Ako se radilo o namazu dzehri, tj. o 
namazu na kom se uci naglas, onda bi naglas ucio osim bismille. 5 Njegov 
Gospodar najbolje zna da li ju Je u£io ili ne. Ucio bi ajet po ajet Fatihe. 
Poslije svakog ajeta bi zastao pa bi zapocinjao drugi, Kod izgovora Er- 
Rahman i Er-Rahim bi otegnuo. Rijec "Maliki jevmid-din" bi ucio sa 



1 Hadis je sahih, a bijeze ga: Muslim u Kitabu salatil-musajirin, poglavlje Ed-Du'au fi 
salati-1-llejli ve kijamuhu, 1/201/771/534. Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje. Ma 
jesteftihu bihi-s-salatu mined-du'ai. Et-Tirmizi u Kitabud-da'vat, poglavlje „32" 5/452 
pod brojem 3421. Svi sa senedom od Abdurrahmana ei-E'aredza, a on od Ubejdullaha 
b. Ebu-Rafi'a, a on od Alija b. Ebu-Taliba.„; 

2 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Ma jesteftihu 
bihis-salatu mined-du'ai, 1/346 pod brojem 764; Ibn-Madze u Kitabus-salat, poglavlje 
El-Isti'azetu fis-salat. 1/256 pod brojem.. 807, a El-Albani ga je ocjenio daifom u Dalfu 
Ibn-Madze 63, pod brojem 173. A u El-Miskatu pod Kitabus-salat, 1/259 pod brojem 
817, rekao je: Oba seneda su daif. A u Daifu Ebu-Davud 75, pod brojem 160. 

Svi sa senedom od Su'beta, a on od Amra b. Murre, a on od Asima el-Anezija, a on od 
Ibn-Dzubejra b. Mut'ima, a on od svoga oca...; . 

3 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Mimma 
jesteftihu bihis-salatu mined-du'ai, 1/346 pod brojem 764; Ibn-Madze u Kitabus-salat, 
poglavlje El-Isti'azetu fis-salat, 1/256 pod brojem 807, a EI-Albani ga je ocjenio 
daifom u Daifu Ibn-Madze 63, pod brojem 173. A u El-Miskatu pod Kitabus-salat, 
1/259 pod brojem 817, rekao je: Oba seneda su daif. I u Daifu Ebu-Davud 75, pod 
brojem 160. Svi sa senedom od Asima el-Anezija, a on od Ibn-Dzubejra b. Mut'ima, a 
on od svoga oca...; 

4 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje Vudzubul- 
kira'eti lil-imami vel-me'muni, 2/276 pod brojem 756; i Muslim u Kitabus-salat, 
poglavlje Vudzubu kira'etil-fatihati fi kulli rek'atin, 1/394/295, obojica sa senedom 
Mahmud b. er-Rebu'a, a on od Ubadeta b, es-Samita,..; 

3 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje Ma jekulu 
ba'de-t-tekbiri, 2/365 pod brojem 743; i Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Hudzdzetu 
men kale la judzheru bil-besmeleti, 1/399/299, iz hadisa od Enesa b. Malika <&, sa 
izrazom: Doista su Vjerovjesnik ^ Ebu-Bekr i Omer 4t zapocinjali namaz sa el-hamdu 
lillahi rabbl-l-alemin. (Ovako ga biljezi Buharija). 



264 




-*& 



*s# 



NAM.tf I IWIS NjrfiDVOfi QSUVl.JAU 



mu 



ft da je 
kebira! 
\amdii 
ucio: 
,ahi ve 

r'nes- 
ve 
ucio: 

iji ve 
tj. o 
egov 
tihe. 
. Er- 



. on od 



limma 
-salat. 



una, a 



elifom (tj. nije ucio Meliki, a sto je jedan od kiraeta). Kada bi zavrsio 
ucenje Fatihe onda bi izgovorio amin, glasno i oduljenim glasom. ' Oni iza 
njega bi, takoder, glasno izgovarali amin, tako da bi se horio mesdzid. 2 
Razilaze se predaje od njega da li je neko vrijeme sutio izmedu Fatihe i 
sure, ili je pravio pauzu nakon kompletnog kiraeta. Prenosi Junus od 
Hasana od Semure da je rekao: "Ja sam zapamtio dvije pauze, pauzu 
nakon sto imam donese tekbir pa dok ne pocne uctti, i pauza nakon 
proucene Fatihe i sure prije ruku'a." Ubej b. Kab se slozio sa njim. 3 Sa 
Junusom se slaze Es'as Hamrani, a prenosi se od Hasana da je rekao: 
"Jedna pauza je na pocetku namaza, a druga je nakon cjelokupnog 
kiraeta." 4 

Sa njima se razisao Katade. Prenosi se od Hasana da je rekao: 
"Semure b. Dzundub i Imran b. Husajn su ponavljali (hadise) pa je 
Semure rekao kako je zapamtio dvije pauze u Poslanikovom namazu: 
pauza nakon tekbira i pauza nakon zavrsetka zadnjeg ajeta od Fatihe. 
Semure tvrdi da je tako zapamtio, a Imran b. Husajn to negira. Njih 
dvojica su pisali Ubeju b, Ka'bu da im presudi oko toga, pa je u pismu 
koje im je uzvratio pisalo kako je Semure ispravno zapamtio. 5 Katade, 
takoder, kaze od Hasana od Semure da su bile dvije stanke ili pauze koje 



'Hadis je sahih, a biljeSe ga: Et-Tirmtzi u Kiiabu ebvabis-salat, poglavlje Ma dzae fit- 
te'mini, 2/27 pod brojem 248. Ebu-Davud u Kitabits-salal, poglavlje Et-Te'mLnu 
vera'el-imami, 1/408 pod brojem 932. En-Nesai u Kitabul-iftitah, poglavlje Refu'I- 
jedejni hijalel-uzunejni, 2/588 pod brojem 878. El-Bejheki u Es-Sunemil-kubra 2/57 pod 
brojem 2275, sa senedom od Seleme b. Hadzera Ebu el-Anbesa el-Hadremija, a on od 
Vaila b. Hudzra...; 

: Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ibn-Madze u Kitabus-saiat, poglavlje El-Dzeliru bi 
amin 1/278 pod brojem 853, sa senedom od Bisra b. Rafi'a, a on od Ebu-Abdullaha, 
sina amidze Ebu-Hurejre, a on od Ebu-Hnrejre merfu'an. El-Busejri je u Ez-Zevaidu, 
rekao: Ovo je daif sened, jer se za stanje Ebu-Abdullaha ne zna nista. a Bisra je Ahmed 
ocjenio slabim. A hadis navodi El-Albani u „Ed-Dai'fa" 2/367 pod brojem 952. 
3 Njegov sened je daif, a bijeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Es-Sektetu 
indel-iftitah 1/350 pod brojem 777. Ibn-Madze u Kitabu ikametis-salat, poglavlje Ft 
sektetejil-imam, 1/275 pod brojem 845. obojiea sa senedom od El-Hasana b. Semure...; 
El-AIbani je rekao u „Daifu Ebu-Daviid' L 163: Daif. 

' Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Es-Sektem 
indel-iftitah 1/351 pod brojem 778. Ed-Darimi u Kitabus-salat, poglavlje Fis-sektetejni. 
1/313 pod brojem 1243. obojiea sa senedom od El-Hasana b. Semure...; 
^Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Es-Sektetu 
inde iftitah, 1/351 pod brojem 779. Et-Tirmizi u Kitabu ehvabis-saiat, poglavlje Ma 
dzae fis-sektetejni fts-salat, 2/30 pod brojem 251., obojiea sa senedom od Dzunduba i 
Imrana b. Husajna, a on od Semure b. Dzunduba...; 



265 



tati 



Irs Kuiiu n Dm7M.ir 






je zapamtio od Poslanka ^ i to nakon sto bi donio pocetni tekbira i nakon 
sto bi zavrsio sa kiraetom. Nakon toga je rekao: "I kada bi rekao Gajril 
magdubi alejhim veled-dallin." 1 Nema razilazenja u hadisima da se tadi o 
dvije stanke. Prva je nakon ulaska u namaza i oko toga se slazu, a oko 
druge se razilaze, Katade tvrdi da je druga stanka bila nakon Fatihe. 
Semure se razilazii sa njim. On u jednom rivajetu se slaze sa Katadom a u 
drugom rivajetu navodi da je druga stanka bila nakon kompletnog 
kiraeta. Nije se razisao sa Junusom i Esasom da je druga pauza nakon 
cjelokupnog kiraeta, tako da je ovo ujedno i preovladavajuce misljenje, a 
Allah najbolje zna. U svakom slucaju, mozemo red da od njega M, nije 
preneseno ni sahih ni daif senedom da je pravio toliko veliku pauzu 
poslije Fatihe tako da bi ostavio vremena muktedijama da i oni prouce 
Fatihu. O pauzi na ovom mjestu, kao sto vidis, nije prenesen do ovaj 
hadis oko kojeg ima razilazenja. Da je na ovom mjestu pravio toliku pauzu 
da su muktedije mogli prouciti Fatihu to ne bi promaklo ashabima. Oni bi 
to znali i prenijeli, jer bi to bilo vaznije od stanke na pocetku namaza. 

Nakon proucene Fatihe bi ucio ponekad duzu a ponekad kracu 
sum, a ponekad sum srednje velicine, kao sto je prethodilo u navedenim 
hadisima. Nija zapocinjao kiraet iz sredine ili kraja sure. Vec bi zapocinjao 
sa pocetka sure pa bi je ili zavrsio, a to je cesce radio, ili bi proucio jedan 
njen dio a drugi bi zavrsio na drugom rekatu. Niko od njega nije prenio da 
je ucio samo jedan ajet iz sure ili da je ucio zadnji ajet sure, osim u slucaju 
sabahskog suneta. Na sabahskom sunetu je ucio ova dva ajeta: 



i~ 



UJI Jjjl Lij 4&L; Lir. l>Jy 

"Recite: "Mi vjerujemo u Allaha i u ono sto se objavljuje nama/'' (H.- 
Bekara, 136) 



iajet 



-J^Zj \£Z ,]>i i.;iA j] ijjyS y^sdT jiu; -j3 



'Njegov sened je daif, a biijeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Es-Sektetu 
indel-iftitah 1/351 pod brojem 780.; Ibn-Hibban u svome Sahihu 3/ hadis br. 1804,, 
obojica sa senedom od Katade, a on od El-Hasana, a on od Semure...; 
A rekao je Ebu-Hatim: El-Hasan nije cuo nista od Semure, ali je slusao od Imrana b. 
Husajna ovaj hadis u kome je potvrdeno da je od Imrana b. Husajna. El-Ihsan 3/147. 



266 






*&K 



nam« i rnons mfodvog ostavuau 



a#* 



'(El- 



"Reci: "O sljedbenici Knjige, dodite da se okupimo oko jedne rijeci i 
nama i vama zajadnicke/ /1 (Ali Imran, 64) 

Ponekad bi ucio jednu sum na prvom rekatu pa bi je ponovio na 
drugom rekatu, a ponekad bi ucio dvije sure na jednom rekatu. Sto se tice 
prvog slucaja, to se spomine u predaji od Aise da je na aksamu ucio suru 
El-E'araf pa bi je popolovio na dva rekata. 2 A sto se tice drugog slucaja, to 
je ucenje sure Ez-Zilzal na oba rekata. 3 Oba hadisa se prenose u 
Sunenima. A sto se tice treceg slucaja, o tome govori predaja Ibn- 
Mesuda, u kojoj kaze: "Poznajem slicne sure koje je Poslanik Msastavljao." 
Pa je spomermo dvadeset sura iz Mufessala, po dvije sure na svakom 
rekatu. Predaja se nalazi u oba Sahiha,^ Kiraet na sabahu je odutjivao vise 
od kiraeta ostalih namaza. Najkrace sto bi ucio na sabahu u hadaru {kod 
kuce) je sura Kaf i njoj slicne. Na sabahu je ucio na glas i na prva dva 
rekata kod aksama i jacije, a mimo toga je ucio u sebi. Mozda bi ponekad 
kod dnevnih namaza poluglasno culi neki ajet od njega. Petkom bi na 
sabahu ucio suru Es-Sedzde i El-Insan u potpunosti. Nije se zadovoljavo 
jednom od ove dvije i nije kratio tako da od jedne uci dio i od druge dio. 
Na dzumi je ucio suru El-Dzumu'a i EI-Munafikun u potpunosti. 5 Nije se 
zadovoljavao ucenjem zadnjeg djela tih sura nikada. Ponekad bi mozda 
u£to suru El-E'ala i El-Gasije na dzumi. Na Bajramima bi ucio suru Kaf i 
suru El-Kamer u potpunosti. Nije se zadovoljavo sa zadnjim dijelovima tih 
sura. Ponekad bi na dnevnim namazima ucio suru u kojoj ima sedzda, pa 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Salatul-musafirin, poglavlje, Istihbabu 
rekatej sunetil-fedzri, 1/99/727/502, i En-Nesai u knjizi Iftitah, poglavlje El-kiraetu fi 
rekatej fedzr, 2/629, hadis br. 943. Oba u lancu preko Osmana b. Hakima od Seida b. 
Bara od b. Abasa... od njega. 

1 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 

3 Hadis je hasen. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Er-redzulu ju'idu 
sureten vahideten fi tek'atejni, 1/363, hadis br. 816. Ebu-Davud se osamostalio u ovoj 
predaji. Albatii ga je ocjenio hasenom u Sahihu Ebu-Davuda, 1/154, u lancu preko 

Muaza b. Abdullaha Dzuhenija da je covjek iz Dzuhejne od njega. Takoder, ga 

Albani spominje u Sifetus-sala i kaze da mu je sened sahih. Zatim kaze vanjgtina 
upucuje da je ovo Poslanik M uradio namjerno kako bi to ucinio djelom seriata. 
Pogledaj Sifetus-sala, str 90. 

J Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje El-dzem'u 
bejne suretejni fi rek'atin, 2/298, hadis br. 775, i Muslim u knjizi Salatul-musafirin, 
poglavlje, Tertilul-kiraeti vedztinabul-hez, 1/565/722, u lancu preko Subeta od Amra b. 
Murre od Ebu-Vaila od b. Mesuda... od njega. 

5 Tahridz ovog hadisa je prethodio. Rekoh: „Ovi hadisi i ono poslije njih je prethodilo u 
poglavlju o duzini kiraeta na kijamu." 



267 






Vftfc 



In* KuiiH n Dm7UJr 






bi ucinio sedzdu kod ajeta sedzde a za njim bi ashabi ucinrb isto. Na 
podne-namazu je ucio koliko iznosi sura Es-Sedzde, ili odprilike oko 
trideset ajeta. Jednom je na podne ucio sure El-E'ala, El-Lejl El-Burudz, 
Et-Tarik i druge sure poput njib. Jednom je ucio sum Lukman i Ez- 
Zarijat. Znao je tako u&ti na prvom rekatu a da se ne bi cub ponucanje 
stopala. Takoder, uopsteno gledajuci duljio je prvi rekat u odnosu na 
drugi kod svih namaza. Duzina kiraeta na prva dva rekata ikindye iznosila 
je koliko petnaest ajeta na svakom rekatu posebno. Na aksamu bi 
ponekad ucio: El-E'araf, Et-Tur, El-Murselat, Ed-Duhan, a prenosi se da 
je na njemu ucio El-Kafirun i sum El-Ihlas. Ibn-Madze se osamostalio u 
ovoj predaji. 1 Moguce je da je neko od ravija to zamjenio sa kiraetom na 
aklamskom sunetu. Moguce je da se kod njega u predaji njec sunnet 
izgubila prilikom prepisivanja. Na jaciji bi ucio sum Et-Tvn i suru hl- 
Insikak i torn bi prilikom svi iza njega bi ucinili sedzdu (jer ova sura sadra 
ajet sedzde). Takoder bi ponekad ucio suru Es-Sems i njoj slicne sure. 
Kada bi zavrsio sa kiraetom napravio bi stanku kako bi povratio dah. 



' Hadis je saz. Biljezi ga Muslim u knjizi Ikamews-sala, poglavlje El-k.raetu ifi salatail- 
nS 1/272 hak br. 833. u iancu preko Hafsa b. Ajasa od Ubejdullaha od Nafije od 
b. Ome'ra... od njega. Albani kaze: Ovaj hadis je saz. Ono 5to je mahruz (zapamceno) je 
da je te dvije sure ucio na aksamskim sunetima. 
2 Tahridz ovog hadisa je prethodio. 



268 






POGLAVLJE 

OPIS RUKU'A 



Zatim bi dizao ruke do ivice usiju, kao sto je to ciiiio na pocetku 
namaza. To se od njega prenosi u vjerodostojnoj predaji, kao i tekbir 
prilikom odlaska na ruku'. 1 I ne samo to vec je broj prenosioca koji 
spominju dizanje ruku prije odlaska na ruku' veci od broj a onih koji 
prenose izgovor tekbira kod odlaska na ruku'. Zatim bi izgovorio "Allahu 
ekber". Onda bi otisao na ruku'. Ruke bi stavio na koljena i drzao ih 
stabilno 2 na koljenima rasirenih prstiju. Podlaktiee bi odvojio od obe 
strane tijela. 3 Zatim bi se na ruku'u ispravio, a glavu je drzao u prvcu i 
visini leda. Nije dizao glavu niti drzao pogetu. 4 Leda bi ispravio, a nije ih 
skupljao, zatim bi rekao: "Suhhane rabbijd-azim"? Prenosi se da je 
govorio: "Subhane rabbijei-azim ve bi hamdihi." 6 Ebu-Davud kaze: "Bojim 



1 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Istihbabu ref il-jedejni, 
1/26/293. Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Zikru ennehu jerfe'u jedejhi tza kame 
min isnetejni, 1/340 pod brojem 745, (sa nasom naucnom obradom i valorizacijom), 
obojica sa senedom od Nasira b. Asima, a on od Malika b. el-Huvejrisa...; 

1 Hadis je sahih, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Iftitahus-salat, 
1/336 pod brojem 734. Et-Tirmizi u Kitabus-salat, poglavlje Ma dzae ennehu judzati 
jedejhi an dzenbihi fir-ruku'i, 2/45 - 46 pod brojem 260. Ibn-Madze u Kitabu ikametis- 
salat, poglavlje Refu'l-jedejni iza reke'a, 1/280 pod brojem 863, svi sa senedom Abbasa 
b. Sehla...; 

3 Njegov tahridz je naveden vec prije. 

4 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Ma jedime'u sifates- 
salat, 1/357/498, sa senedom od Budejle bint Mejsara, a ona od Ebu el-Dzevra'a, a on 
od Aise...; 

5 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Mikadrur- 
ruku'i ves-sudzudi, 1/392 pod brojem 886. Et-Tirmizi u Kitabus-salat, poglavlje Ma 
dzae fit-tesbihi fir-ruku'i ves-sudzudi, 2/46 - 47 pod brojem 261 . Ibn-Madze u Kitabu 
ikametis-saiat, poglavlje Et-Tesbihu fir-ruku'i, 1/287/289 pod brojem 890. 

El-Albani ga je ocjenio daifom u Daifu Ebu-Davud, Daifit Ibn-Madze i Daifu Et- 
Tirmizi. I Et-Tirmizi je rekao: Njegov sened nije spojen, jer Avf nije se sreo sa Ibn- 
Mesudom, isto je rekao i Ebu-Davud na kraju hadisa. A svi ga navode sa senedom od 
Ibn el-Harisa, a on od Ishaka b. Jezida el-Huzelija, a on od Avfa b. Abduilaha, a on od 
Abdul lahab. Mesuda...; 

6 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Ma jekulu er- 
redzulu fi ruku'ihi ve sudiudihi 1/385 pod brojem 870; Ibn-Madze u Kitabus-salat, 
poglavlje Et-Tesbihu fir-ruku'i, 1/287 pod brojem 887; Ed-Darimi u Kitabus-salat, 



269 






lBsK*JJIMQ-Dm7iJJt 



%&* 



se da ovaj dodatak nije zapamcen vjerodostojnom predajom." U torn 
polozaju je mozda ostajao tdliko dugo da se moze izgovoriti teshih deset 
puta, mozda vise, a mozda manje od toga. Mozda bi ponekad proucio: 
"Subhanekellahumme ve bihamdike, aUahummeg-firlL" t Nekada bi mozda 
proucio: "Subbtihiin kaddusun rabbul-meiaiketi ver-ruh." 2 A nekada mozda: 
"Allahumme leke reka'tu ve bike amentu ve leke eslemtu ve akjke tevekkeltu, 
ente rabbi, hate'a kalbi ve besari ve demmi ve lahmi ve azmi ve asabi lillahi 
rabbil-alemin. 3 Nekada bi mozda rekao: "Subhane zijel-dzebentt, vel- 
melekut, vel-kibrija'i vel-azameti* Duzina ruku'a je bila sukladna duzini ili 
kratkoci kijama, kako se to prenosi u hadisima. 



poglavlje Ma jukalu fir-ruku'i, 1/341 pod brojem 1305; Ahmed u Musnedu 4/155; Ibn- 
Huzejme u Sahihu, 1/303 pod brojem 600; Ibn-Hibban u Sahihu (Mevarid) 2/222 pod 
brojem 506; El-Hakim u El-Mustedreku, 1/225 i 2/477; El-Bejheki u Es-Sunenu, 2/86. 
Ebu-Davud et-Tajalisi u Musnedu 1000. svi sa senedom od Musa b. Ejjuba, a on od 
nekog covjeka iz svoga naroda, a on od Ukbeta b. Amira...; rekao je El-Hakim; Sahih, 
vec su se slozili da se moze koristiti kao dokaz druga predaja koja nije od Ijjasa b. 
Amira, a on je ispravna seneda, dok je o njemu Ez-Zehebi zaklju^io: Ijjas nije poznat. A 
El-ALbani ga je ocjenio daifom u El-Irva '«, 334. 

1 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitahm-salat poglavlje. Et-Tesbihu 
ved-du'au fis-sudzudi, 1/281 pod brojem 784.; i Muslim u Kitabus-salat, poglavlje. Ma 
jukalu fir-ruku'i ves-sudzudi, 1/350/247/484, obojica sa senedom od Mesruka, a on od 
Aise...; 

1 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat poglavlje, Ma jukalu fir-ruku'i 
ves-sudzudi, 1/353/487; Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje, Majekuluer-redzulufi 
ruku'ihi ve sudzudihi, 1/386 pod brojem 872. Obojica sa senedom od Katade, a on od 
Mutarrifa, a on od Aise. . .; 

3 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavlje, Ed-Du'au fi salaril- 
llejli ve kijamuhu, 1/534/771; Ebu-Davud u Kitabus-salat poglavlje, Ma jesteftihu 
bihis-salatu mined-du'ai, 1/344 pod brojem 760, obojica sa senedom od Abdurrahmana 
el-E'aredza, a on od Ubejdullaha b. Ebu-Rafi'a, a on od Alija b. Ebu-Taliba...; 

4 Hadis je sahih, a biljeze ga; Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Ma jekulu er- 
redzulu fi ruku'ihi ve sudzudihi, 1/387 pod brojem 873; En-Nesai u Kitabut-tatbik, 
poglavlje, Minez-zikri fir-ruku'i, 2/563 pod brojem 1049., obojica sa senedom od Antra 
b. Kajsa, a on od Asima b. Humejda, a on od Avfa b. Malika el-Esdzei'ja. . .; 



270 



■Pill* 



torn 



POGLAVLJE 

OPiS ISPRAVLJANJA SA RUKU'A 



| vet- 
Eini tli 



Zarim bi ispravio glavu isgovarajuci: "Semiallahu limen hamideh." 1 
Pri torn bi dizao ruke kao sto ih je dizao kod odlaska na ruku'." Kada hi se 
ispravio rekao bih: "Rabbena lekel-hamd."* Mozda bi rekao: "Semi'allahu 
limen hamideh, allahumme rabbena lekel hamd, mil'essemavati ve mil'elerdi ve 
mil'e ma Si'te min seji'in bade, ehlus-sena'i vel-medzdi, ehakku ma kale-labdu 
ve kulluna lekel-abd. Allahumme la mani'a lima e'atajte ve la mu'tije lima 
mena'te ve la jenfe'u zel-dfeddi minkel-dzedd."* MoSda bi nekada na to 
dodao: "Allahumme tahhirni bis-seldfi vel-beredi vel-mai-lbandi. Allahumme 
tahhimi minez-zunubi vel-hataja hema junekka sevbul-ebjedu minel-veseh. "~ 
Ovaj rukn bi oduljivao tako da bi pomislili kako je zaboravio. U nocnom 
namazu na ovom ruknu bi govorio: "Lirabbil-hamd, lirabbil-hamd." 6 



1 Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u Kitabus-salut, poglavije Ma jekulu iza refe'a 
re'sehu miner-ruku'i, 1/202/486, sa senedom od Ubejda b. el-Hasana, a on od Ibn Ebu 
Evfa...; 

2 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitahu!-ezan, poglavije Refe'al-jedejni 
iza kebbera, 2/256 pod brojem 736.; i Muslim u Kitabus-salat, poglavije Istihbabu 
refil-jedejni, 1/21/390/ str. 292. 

'Hadis je sahih, a biljezi ga: Buharija u Kitabus-salat, poglavije Et-Tekbiru iza kame 
mines-sudzudi", 1/272 pod brojem 756, sa senedom od Ibn-Sihaba, a on od Ebu Bekra b. 
Abdurrahmans b. el-Harisa, a on od Ebu-Hurejre. . .; 

4 Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavije Ma jekulu iza refe'a 
re'sehu miner-ruku'i, 1/205/477/347, sa senedom od Atijje b. Kajsa, a on od Kaz'ata, a 
on od Ebu-Seida el-Hudrija...; 

5 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavije Ma jekulu iza refe'a 
re'sehu miner-ruku'i, 1/204/436/476; Ahmed u Musnedu 4/354 pod brojem 19141. 
Buharija u svojoj knjizi El-Edehul-mufred, 1/235 pod brojem 676., svi sa senedom od 
Medzze'eta b. Zahira, a on od Abdullaha b. Ebu-Evfa. , .; 

* Hadis je sahih, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavije Ma jekulu er- 
redzulu fi niku'ihi ve sudzudihi, 1/387 pod brojem 874, (sa nasom naucnom obradom i 
valorizacijom). En-Nesai u Kitabut-tatbik, poglavije Ed-Dua'u bejnes-sedzdetejni, 
2/580 pod brojem 1 144; Ahmed u Musnedu, 5/398., svi sa senedom od Ebu-Hamze, a 
on od nekog eovjeka iz Beni Abese, a on od Huzejfe. (Korisna napomena): Rekao je nas 
sejh El-Albani u Sifatu salatin-Nebijji .# (1716): „Ovaj hadis ne upucuje da onaj ko 
klanja za imamom, ne slijedi imama u izgovaranju rijeci semiallahu limen hamideh, kao 
sto ne upucuje da imam slijedi onoga ko klanja za njini, da izgovara rijeci rabbena ve 
leke-l-hamdu, jer hadis ne objaSnjava sta treba reel imam i onaj ko klanja za njim po 



271 



ovom pitanju, ved je u njemu objasnjenje da rijeci koje izgovara klanjac, dolaze tek 
poslije rijeci imaraa. Ovo podupire i to da je Vjerovjesnik £ izgovarao tahmid dok je 
imamio, takoder i opsti smisao njegovih 8S& rijeci: „Klanjajte onako kako ste vidjeli 
mene da klanjam .", upucuje da i klanjac izgovara Sto t imam." 



272 




POGLAVLJE 

KAKO JE ODLAZIO NA SED2DU 



Zatim bi donio tekbir i otisao bi na sedzdu, a pri tome ne bi dizao 
ruke. Koljena je spustao prije ruku, kako to od njega prenosi Vail b. 
Hudir 1 i Enes b. Malik. 2 Ibn-Omer kaze da je prvo spustao ruke na 
zemlju, a onda koljena. 3 Od Ebu-Hurejre se u torn pogled prenose razliciri 



' Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Kejfe jeda'u 
rukbetejhi kable jedejhi, 1/372 pod brojem 838. Et-Tirmizi u Kitabu ebvabis-salat, 
poglavlje Ma dzae Fi ved'il-reka'tejni ves-sudzudi, 2/6565 pod brojem 268. En-Nesai u 
Kitabut-tetbik, poglavlje Ewelu ma jesilu ilel-erdi, 2/533 pod brojem 1088. Ibn-Madze 
u Kitabu ikametis-salat, poglavlje Fis-sudzudi, 1/286 pod brojem 882. El-Hakim u El- 
Mustedreku, 1/226. El-Bejheki u Es-Sunemtl-kubra, 2/98., svi sa senedom od Jezida b. 
Haruna...; rekao je El-Hakim: Muslim je dokazivao sa Surejkom i Asimom b. 
Kulejbom, a sa njim je se slozio i Ez-Zehebi. 

Rekao je El-Albani; Nije tako kao Sto je rekao, makar se Ez-Zehebi slozio sa njim, jer 
Muslim nije dokazivao sa Surejkom, vec je prenosio od njega u mutabe'atima (lanci za 
pojafianja), takoder, i neki od hadiskih eksperata su mu dali negativne ocjene, a od njih 
je i Ez-Zehebi licno u Et-Mizanu." A El-Albani je njegov sened ocjenio daifom u El- 
Irav'au, (357), razlog je bio kada Surejk samostalno prenosi neku predaju, a on je 
slabog pamcenja, po ocjeni vecine ucenjaka. Cak su neki o njemu iznosili negativnu 
ocjemi da mjesa, pa se zbog toga ne dokazuje s mime kada sam prenosi, a kako tek kada 
je predaja od njega u suprotnosti sa onim sto prenose pouzdaniji i jaci prenosioci od 
njega. 

2 Njegov sened je daif, a biljeze ga: El-Hakim u El-Mustedreku, 1/226, rekavsi: Ovoje 
vjerodostojan sened po uslovima Buharije i Muslima, a nije mi poznat razlog zbog 
kojegga nisu zabiljezili. Sa njim su se siozili Ez-Zehebi i Ed-Darekutni (1/345), i rekao 
je: Prenosi ga jedino El-Ala b. Ismail od Hafsa sa ovim senedom, a Allah najbolje zna. 
Nas sejh El-Albani je rekao: El-Ala b. Ismail je nepoznat. Kao sto je rekao Ibn el- 
Kajjim u Zadui-me 'ad, 1/81, a prije njega i El-Bejheki, Ibn-Hadzer u Et-Telhisu. A Ibn- 
Hatim je u El-'Ilelu, 1/188, od svog oca je rekao: Ovaj hadis je munker. El-Albani je 
rekao: „Sto se tice rijeci El-Hakim a i Ez-Zehebija: hadis sahih po uslovima Buharije i 
Muslima, to je velika pogreska po pitanju ovog El-Ala 'a, s obzirom na njegovu laz, on 
nije nikako od prenosilaca Buharije i Muslima." 

3 Hadis je sahih, a biljeze ga: Ibn-Huzejme u Sahihu, 1/318 pod brojem 627; El-Hakim 
u El-Mustedreku, 1/348 pod brojem 821, i rekao je: „Ovaj hadis je sahih po uslovima 
Muslima." El-Bejheki u Es-Sunenu-l-kubra, 2/100 pod brojem 2470; Ed-Darekutni u 
Es-Stmenu, 1/344/2, svi sa senedom od Ubejdullaha b. Omera, a on od Nafi'a, a on od 
Ibn-Omera...; a Buharija ga je naveo u Sahihu, 10/276 mua'llekan, rekavSi: Rekao je 
Nafi': Bio je Ibn-Omer...; spomenuvsi ga mevkufen kod Ibn-Omera, a El-Albani ga je 
ocjenio sahihom, prilikom naucne obrade i valorizacije Ibn-Huzejme. 



273 






IBS KUIIVI [1 [)m7I.Uf 



3tfs> 



ravajeti. Tako se od njega prenosi da je Poshnik £ rekao: "Kada neko od 
vas odlazi na sedzdu neka to ne cini poput deve, neka spusti ruke prije 
koljena." 1 Od njega prenosi Makburi da je Poslanik M rekao: "Kada neko 
od vas cini sedidu neka pome sa koljenima prije ruku." 2 Tako da su 
rivajeti od Ehu-Hurejre kontradiktorni. Hadisi Vaila i Ibn-Omera se, 
takoder, suprostavljaju. Kod nekih preovladava hadis Vaila, a kod nekih 
hadis Ibn-Omera. Jedni su opet pokusali sa derogiranjem. Kazu na 
pocetku je propis bio da se prvo spustaju ruke prije koljena, zatim je taj 
propis derogiran s spustanjem koljena prvo. Ovo je pravac Ibn-Huzejme 
koji se spominje pri navodenju dokaza o tome kako je spustanje ruku na 
sedzdu prije koljena derogiran propis. Spustanje koljena prije ruku je 
zadnji derogirajuci propis. Po ovom pitanju se prenosi od Ismaila b, 
Ibrahima b. Jabje b. Seleme b. Kuhejla od njegova oca od Seleme od 
Musaba b. Sada da je rekao: "Spustali smo ruke prije koljena (pri odlasku na 
sedzdu). " 3 Da je ova predaja tacna bila bi presudna u ovoj mes'eli. 
Medutim, za Jahju b. Seleme Buharija kaze da ima nedostataka. Ibn-Mein 
kaze: "Ne predstavlja nista, njegove hadise ne treba pisati." En-Nesai kaze 
da su njegovi hadisi metruk. U ovoj prici je pogresio ili Jahja ili neko 
drugi. Poznato je da se od Musaba b. Sada od njegova oca prenosi da je 
derogiran propis stavljanja ruku na koljena prilikom cinjenja ruku' a. 
Ravija ovo nije zapamtio i kaze da je derogirano spustanje koljena prije 
ruku. Oni koji zagovaraju spustanje ruku prije koljena kazu: "Hadis Ibn- 
Omera je sahih, prenosi se lancom od Ubejdullaha od Nafije od njega. Ibn 
Ebi-Davud kaze: "To je misljenje ucenjaka hadisa. Oni su u to upuceniji 



'Hadis je sahih, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Kejfe jeda'u 
rukbetejhi kable jedejhi, 1/373 pod brojem 840; En-Nesai u Kitahut-tathik, poglavlje 
Ewelu ma jesilu ilel-erdi, 2/554 pod brojem 1090; Ed-Darimi u Kitabus-salat, poglavlje 
Evvehi ma jeka'u minel-insani alel-erdi, 1/347 pod brojem 1321, svi sa senedom od 
Muhammeda b. Abdullaha b. Hasana, a on od Ebu ez-Zenada, a on od El-E'aredza, a on 
odEbu-Hurejre...; 

- Sened hadisa je daif. Biljezi ga Bejheki u Suneiml-kubra, 2/100, U njegovom senedu 
se nalazi Abdullah b. Seid Makberi; Hafiz u Takribu kaze da je metruk. Biljezi ga i 
Tahavi u Serim meani asar, 1/255, u lancu preko Abdullaha b. Seida od njegova oca od 
Ebu-Hurejre ... od njega. I Ebu-Ja'la u svom Musnedu, 11/414, hadis br. 6540, i 
spominje ga Ibn-Hadzer u Fethu, 2/291, i kaze da muje sened daif. 
3 Sened hadisa je daif. Biljezi ga Bejheki u Simenul-kubra, 2/100, hadis br. 2469, i 
Biljezi ga Ibn-Huzejme u svom Sahiim, 1/319, hadis br. 628, oba u lancu preko 
Ibrahima b. Ismaila b. Jahje b. Seleme b. Kufejla od njegova oca od njegovog djeda od 
Musaba b. Sada od Sada. Ibn-Hadzer u Fethu kaze, 2/291, on jedini prenosi od Ibrahima 
b. Ismaila b. Seleme b. Kuhejla od njegova oca a obojica su slabi. 



274 









WW I [lilli'ls Miliinm, OMAVIHf.A 



mt 



od 



su 



na 
taj 

ime 

k 

od 




od ostalih jer se radi o prenosenju." Takoder, kazu: "Ovo je sunnet koji 
prenose Medinjani, a oni su u torn pogledu znaniji od ostalih." Ibn Ebi- 
Davud kaze; "Oni imaju po torn pitanju dva seneda. Jedan je preko 
Muhammeda b. Abdullaha b. Hasana od Ebi-Zinada od E'aredza od Ebu- 
Htirejre, a drugi je od Dareverdija od Ubejdullaha od Nafije od Ibn- 
Omera. I kazu: "Hadis Vaila b. Hudzra ima dva puta i oba su sa 
mahanom. U jednom od tih lanaca se nalazi Serik, koji se osamostalio. Za 
njega Darekutni kaze: "Nije jak u lancima u kojim se osamostaljuje." 
Drugi Ianac je preko Abdutdzebbara b. Vaila od njegova oca, medutim, 
on od svog oca nije slusao. Oni koji zagovaraju odlazak na sedzdu sa 
koljenima prije ruku kazu: "Hadis Vaila je tacniji od hadisa Ebu-Hurejre i 
Ibn-Omera." Buharija je rekao: "Hadis Ebu-Zinada od E'aredza od Ebi- 
Hurejre ne treba slijediti, u njerau se nalazi Muhammd b. Abdullah b. 
Hasan. KaEe: "Ne znam da li je cuo od Ebu-Zinada ili ne," Hattabi kaze: 
"Hadis Vaila je tacniji od njega. Neki ucenjaci pogresno misle da je 
derogiran (hadis Ibn-Omera). Zbog toga ga Tirmizi nije ocjenio kao hasen 
vec ga je proglasio garib hadisom dok je hadis Vaila ocjenio kao hasen." 
Za hadis Ebu-Hurejre kazu: "U hadisu se navodi da se ne spusta na zemlju 
poput deve. Deva kada se spusta pocinje sa rukama (prednjim nogama) 
prije koljena. Ova zbrana se ne suprostavlja njegovim rjecima: "Neka 
spusti ruke prije koljena" vec je negira i upucuje na zakljucak da je to 
dodatak koji nije mahfuz (sacuvan). Vjerovatno je neko od ravija 
ispreturao rijeci 1 tog dodatka. Zatim kazu: "Na to upucuju dvije stvari: 



1 Veliki ucenjak Ahmed Sakir je rekao: Ono sto je ocito i jasno iz stavova ucenjaka o 
ova dva hadisa, da je hadis Ebu-Hurejre sahih hadis, i da je vjerodostojniji od hadisa 
Vaila, koji je govorni hadis (hadis kavli), a on ima preovladavajucu prednost nad 
prakticnim hadisom (hadis fi'li). A u nekim njegovim izrazima stoji: „Kada neko od vas 
ciiii sedzdu, neka se ne sagiha kao sto to cini deva, neka spusti ruke prije koljena. " Ovo 
je jasan tekst, I pored toga neki od ucenjaka, a od njih je i Ibn el-Kajjim, su pokusali da 
hadisu nadu neke fiudne mahane, pa su tvrdili da je se tekst hadisa pomjesao njegovim 
prenosiocima, tako da je po njima ispravan lafz trebao biti: „ ... da spusti koljena prije 
svojih ntku ". Potom je potpomagao svoj stav sa nekim slabim predajama, da deva kada 
se spusta, spusta svoje prednje noge (ruke) prije nogu, pa je to prouzrocilo zabranu 
poistovjecivanja sa njima, a to je da onaj ko cini sedzdu spusta svoja koljena prije svojih 
ruku. Ovo misljenje ne prolazi, jer je zabrana u tome da se spusti na zemlju snazno, a 
ovo bude kad se spulta prvo sa koljenima. A deva cini ovo takoder, ali njena koljena su 
u njenim rukama, ne u nogama, ovo je navedeno u Lisanul-arabu, a nije onako kako 
zastupa Ibn el-Kajjim da ucenjaci arapskog jezika to nisu spominjali. 

Zavrsen citat od Ahmeda Sakira iz Et-Tinm'zijinog Es-Sunena (2/58 str,), A nas sejh, 
veliki ucenjak i muhaddis El-Albani je rekao slicno u svojoj knjizi Sifatu salatin-Nebijji 



275 



^M 



Ins Kujm n DJwujr 



*£* 



Prvo. Ono sto prenosi Ebu-Davud od Ibn-Omera da je Poslanik H 
zabranio da se covjek naslanja na ruke u namazu." U drugom rivajetu se 
kaze: "Zabranio je da se Covjek naslanja na ruke kada se ispravlja u 



namazu 



»i 



Nema sumnje da se covjek ako bi prvo otisao na sedzdu s 
rukama prije koljena u torn slucaju oslanja na njih. Ovo osianjanje pri 
odlasku na sedzdu je slieno oslanjanju prilikom dizanja sa sedzde. Pa ako 
je to zabranjeno u prvom slucaju onda je i ono sto lici tome zabranjeno. 
Drugo. Kada klanjac odlazi na sedzdu tijelom se spusta prema dolje onim 
sto je blize zemlji od dijelova tjela pa sve navise dok ne dode da 
najvisocijeg dijela a to je lice. A kada se dize prvo dize najvisociji dio a 
zatim ono sto je ispod toga tako da koljena ispravi zadnja. A Allah M 
najbolje zna. 



S., takoder, je to rekao i Sua'jb i Abdulkadir el-Amaul prilikom njihove naucne obrade 

Zadul-me 'ada. 

Rekoh: A onako je kako su svi oni rekli, ispravnije je da se covjek prvo spusti na svoje 

ruke prije koljena, sukladno sahih hadisima koji su navedeni u ovom poglavlju, kao sto 

je predhodilo, 

1 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Kerahijjetu-1- 

i'timadi alel-jedi fis-salat, u Ed-Dai 'fa, 1/430 pod brojem 992; Ahmed u Musnedu, 

2/147; El-Bejheki u svome Sunenu, 2/135, sa izrazom od Muhammeda b. 

Abdulmelika...; 

A njegov sened je munker, kao sto je to rekao sejh El-Aibani u Ed-Dai'fa, 2/389 pod 

brojem 967. A sejh Ahmed Sakir je rekao: On je Ibn-Abdulmelik. 



276 



m& 



obradc 



POGLAVLJE 

OPIS SED2DE 



Zatim bi cinio sedzdu oslanjajuci se na: celo, nos, ruke, koljena i 

vrhove stopala, a rucne i nozne prste bi okretao prema kibli. 1 Oslanjao bi 

se na dlanove, podlaktice bi dizao, a nadlaktice bi drzao odvojene od tijela 

tako da se mogla vidjeti bjelina njegova pazuha. 2 Stomak je drzao 

odvojenim od nadkoljenica, cj. od stegna, a nadkoljenice je drzao 

odvojenim od podkoljenica. Na sedzdi bi se ispruzio, Celo je drzao cvrsto 

na zemlji, okrenuto u pravcu musalle a nije ga spustao na tkaninu irrmme. 

Ebu-Humejd Saidi <&. je, pred deset ashaba, rekao: "Kada bi stao na 

namaz Poslanik M bi se ispravio stojeci, ruke bi digao naspram ramena. 

Kada je htio id na ruku' ruke je dizao naspram ramena, a zatim bi 

izgovarao Allahu ekber. Na ruku'u bi se ispruzio, nije poginjao niti podizao 

glavu, ruke bi stavio na koljena, zatim bi rekao Semfallahu limen hamideh, 

Zatim bi se ispravio tako da se svaka kost vrati na svoje mjesto uspravno, 

zatim bi se spustao na sedzdu izgovarajuci Allahu ekber. Zatim bi odvojio 

nadlaktice od stomaka i razmaknuo nozne prste. Zatim bi podavio lijevu 

nogu te bi na nju sjeo, onda bi se ispravio tako da se opet svaka kost vrati 

na njeno mjesto uspravno. Zatim bi ponovo otisao na sedzdu izgovarajuci 

Allahu ekber, potom bi podavio nogu i na nju sjeo i ispravio se tako dok se 

svaka kost ne vrati na njeno mjesto. Poslije toga bi se digao na drugi 

rekat. Na drugom rekatu je sve isto radio. Onda bi nakon sto ucini dvije 

sedzde donio tekbir i digao ruke naspram ramena, kao sto je to cinio na 

pocetku namaza. Zatim je sve isto cinio dok ne bi stigao do zadnjeg rekata 

namaza, kada bi sjeo na nacin tzv. teverruka, tj. podbacio bi lijevu nogu 

pod desnu i sjeo bi na njenu jednu stranu, i na kraju bi predao selam. 3 Na 



1 Rekoh: Ovo je sedam dijelova tijela na kojima se cini sedzda: Dlanovi, koljena, 
stopala, lice i nos. Poslanik £ bi govorio: „Kada rob ufiini sedzdu - sedzdu uoini sedam 
dijelova tjela." 

2 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davnd u lcnjizi Es-Sala, poglavlje Sifetus-sudzud, 
1/396, hadis br. 900; i Ibn-Madze u knjizi Ikametits-sala, poglavlje, Sudzud, 1/287' 
hadis br. 886; i Ahmed u Musnedu, 4/322, svi u lancu preko Abada b. Rasida od Hasana 
od Ahmera b. Dzuz'a... od njega. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, poglavlje Sunnetul-dzulusi 
littesehhudi, 2/355, hadis br. 828; i En-Nesai u knjizi Sehv, poglavlje, Sifetul-dzulusi 
rek'uha, 2/125, hadis br. 1261; i Tirmtzi u knjizi Es-Sala, poglavlje, 11, hadis br. 304, i 



277 




*&& 



IbsKuim n [\h\MX 



Mgp 



sedzdi bi govorio: "Subhane rabbijele'ala." 1 Prenosi se da je na to dodavao: 
"Ve bi hamdihi. " 2 Nekada bi mozda rekao: "AUahumme inni leke sedzedtu ve 
bike amentu ve leke eslemtu. Sedzedtu vedzhije lillezi halekahu ve savverehu ve 
sekka sem'ahu ve besarehu, tebarekellahu ahseriul-haUkin." 3 

Takoder je znao uciti: "Subhanekellahumme ve bi ]\amdike 
allahummegfirli." 4 I govorio je: "Subhanekellahumme ve bi hamdike la ilahe 
ilia elite." 5 I ucio bi; "Subbuhun kuddusun rabbul-melaiketi verruk* 
Takoder je ucio; "Allahummeg-firli zenbi kullehu dikkahu ve dzullehu ve 
evvelehu ve ahirehu ve alanijetehu ve sirrehu." 7 I ucio bi: "Allahumme irmi 
euzu bmdake min sehatik ve bimuafatike min ukubetik ve euzu bike minke, la 
uhsi senaen alejke, ente kema esnejte ah nefsike ," 8 Duzina sedzde je bila 









Ahmed u Musitedu, 5/424, hadis br. 23647, svi u lancu preko Muhammeda b. Antra b. 
Ata'a od Ebu-Humejda Saidija... od njega. 

1 Sened hadisa je daif. Biljezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje Ma jefalu 
redzulun fi ruku'ihi ve sudiudihi, 1/385, hadis br. 869; i Ibn-Madze u knjizi Es-Sala, 
poglavlje, Et-tesbih fir-mku'i, 1/287, hadis br, 887; i Ahmed u Musnedu, 4/155, u tancu 
preko Muse b. Ejjuba Kadija... od njega. Albani gaje \ilti>a'u ocjenio slabim (334). 

2 Njegov sened je daif, a biljezi ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlj Ma jekulu er- 
redzulu fi ruku'ihi ve sudzudthi, 1/385 pod brojem 870, sa senedom od Musa b. 
Ejjuba. . .; a senedu se nalazi prenosilac cije ime nije spomenuto. 

3 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim, u jednom duzem hadisu od Alije b. Ebu-Taliba, 
merfu'an, u kojem su spomenuti zikrovi koji se ute na kijamu, ruku'u i sedzdi, te dova 
koja se uci prije selama a poslije tesehhuda; u Kitabus-satat, poglavlje Ed-Dua'u fi 
salati-1-llejli ve kijamuhu, 1/771/ 534 str; Ebu-Davud u Kitabus-satat, poglavlje, Ma 
jesteftihu bihi-s-salatu mine-d-dua'i, 1/344 pod brojem 760; Et-Tirmizi u Kitabud- 
da 'vat, 5/452 pod brojem 342 1 , svi sa senedom od Abdullaha b. Ebu-Rafi'a, a on od 
Alije...; 

4 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabid-ezan, poglavlje, Et-Tesbihu 
ve-d-du'au fi-s-sudzudi, 2/349 pod brojem 817.; i Muslim u Kitabus-salat, poglavlje, 
Ma jukalu fir-ruku'i ves-sudzudi, 1/217/484, obojica sa senedom od Mesruka, a on od 
AiSe ...; 

5 Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavlje, Ma jukalu fir-ruku'i 
ves-sudzudi, 1/221/485, sa senedom od Abdurrczzaka, a on od Ibn Dzurejdza, a on od 
Ata'a, a on od Ebu-Mulejkita, a on od Aise. . .; 

6 Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Ma jukalu fir-ruku'i 
ves-sudzudi, 1/223/487, sa senedom od Mutarrifa b. Abdullaha b. Es-Suhejra, a on od 
Aise...; 

"' Hadis je sahih, a biljezi ga; Muslim u Kitabus-salat, poglavlje. Ma jukalu fir-ruku'i 
ves-sudzudi, 1/216/483/350, sa senedom od Amareta, a on Gazije, a on od Sema, a on 
od Ebu-Saliha, a on od Ebu-Hurejre...; 

8 Hadis je sahih, a biljezi ga; Muslim u Kitabus-salat, poglavlje, Ma jukalu fir-ruku'i 
ves-sudzudi, 1/486/222/352.; Ebu-Davud u Kitabus-satat, poglavlje, Fid-dua'i fir-ruku'i 



278 



k£H 



NAMU I PRDP1S NJFGDVOr, QSTWIJAt* 



*£W 



sukladna duzini kijama. Zatim bi digao glavu izgovarajuci "AUahu ekber" a 
nije dizao ruke, pruzio (ar. iftereSe) bi lijevu nogu i na nju sjeo, a desnu 
(tj. njene prste) nogu bi podavio. 1 Ruke bi u torn polozaju stavio na 
nadkoljenice 2 , a zatim bi proucio: "Allahummcg-firli verhamni vedzbumi 
vehdird ver-zukm."* U drugoj predaji stoji: "Ve afini" umjesto rijeci 
"Vedzbumi" . Ovo je hadis Ibn-Abasa 4*- Huzejfe kaze 4^ "Izmedu dvije 
sedzde bi ucio: "Rabbigfirli.'" 1 Oba hadisa se nalaze u Sunenima. Ovo 
sjedenje (izmedu dvije sedzde) bi oduljivao tako da bi pomislili kako je 
pogresio ill zaboravio, 5 



ves-sudzudi" 1/389 pod brojem 879.; En-Nesai u Kitabut-tahara, poglavlje, Terkul- 
vudu'i min messir-redzuli. 1/111 pod brojem 169.; Ahmed u Musnedu, 6/201, svi sa 
senedom od Ebu-Hurejre, a on od Aise. , .; 

1 Badis je sahih, a biljezi ga Buharija u Kitabus-salat, poglavlje. Ma jekulul-imamu ve 
men halfehu iza refe'a re'sehu miner-ruku'i, 1/274 pod brojem 762, sa senedom od 
Seida el-Makburija, a on od Ebu-Hurejre. . .; 

1 Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u EMdbul-mesadzid, poglavlje, Sifatul-dzulusi fi's- 
saiat" 1/113/408, sa senedom od Ibn-Adzlana, a on od Amu'ura b. Abdullaha b. Ez- 
Zubejra, a on od svoga oca. . . ; 

3 Hadis je hasen, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje, Ed-Du'au bejne-s- 
sedzdetejni" 1/377 pod brojem 850.; Et-Tirmizi u Kitabu ebvabis-salat, poglavlje, Ma 
jekulu bejnes-sedzdetejni, 2/76 pod brojem 284.; Ibn-Madze u Kitabu ikametis-salat, 
poglavlje. Ma jekulu bejnes-sedzdetejni, 1/290 pod brojem 898, svi sa senedom od 
Habiba b. Ebu-Sabita, a on od Seida b. Dzubejra, a on od Ibn-Abbasa. . .; 

4 Hadis je hasen, a biljeze ga: Ibn-Madze u Kitabus-salat, poglavlje Ma jekulu bejnes- 
sedzdetejni, 1/289 pod brojem 897.; Ahmed u Musnedu, 5/400 pod brojem 23447, sa 
senedom od Talhe...; Ibn-Huzejme u Sahihu, 1/340 pod brojem 684 sa senedom od 
Sileta b. Zufera, a on od Huzejfe...; El-Hakim u El-Mustedreku, 1/405 pod brojem 
1003, sa senedom od TaLhe b. Zejda, a on od Huzejfe...; El-Bejheki u Es-Sunenul- 
latbra, 2/1 09 pod brojem 2512; obojica (Talha, Silet) od Huzejfe...; 

Rekao je El-Albani u Sifatus-salat, (135): Njegov sened je hasen., potom je rekao: 
Odabrao je ovu dovu i Imam Ahmed, a Ishak b. Rahoja je kazao: Ako zeli moze to 
izgovoriti tri puta, a ako zeli moze reci (i jednom): Allahumme igftr ii. 

5 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje, Es-Sektetu 
bejnes-sedzdetejni, 1/351 pod brojem 821.; i Muslim u Kitabus-salat, poglavlje, 
I'tidalus-salati ve tahfifuha fi temam, 1/472/343, obojica sa senedom od Sabita, a on od 
Enesa...; 



279 



POGLAVLJE 

OPIS USTAJANJA SA SED2DE I OPIS TESEHHUDA 



Zatim bi donio tekbir i ucinio bi drugu sedzdu. Na drugoj sedzdi bi 
cinio isto kao sto je cinio i na prvoj. Zatim bi digao glavu donose^i tekbir, 
dizao se tako sto bi se oslonjao prednjim djelom stopala, oslanjajuci se na 
koljena i stegna (istovremeno). Malik b. Huvejris kaze: "Kada bi klanjao 
vitr Poslanik # se ne bi dizao dak se prije toga ne bi ispravio u sjedecem 
polozaju." 1 Ovo sjedanje se naziva "sjedenjem odmora" (ar. dzelsetu 
istiraha). Nema sumnje da je ovo Poslanik M praktikovao, ali se postavlja 
pitanje da li je to praktikovao kao sunnet i kao stav od stavova namaza, 
kao sto je npr. odvajanje ruku od tjela (na ruku'u i sedzdi), ili je to 
praktikovao zbog potrebe onih koji su usli u godine i zadobili vecu kilazu. 2 
Cmi se da je ovo dmgo ocitije iz dva razloga: jer bi to bi spoj onoga sto 
prenosi Vail b. Hudzr 3 i Ebu-Hurejre 4 da se ispravljao tako sto se oslanjao 
na vrhove (buk. prsa) stopala. Dmgo: jer su se ashabi, a oni su se najvise 
trudili oko snimanja njegovih radnji i pokreta u namazu, dizali tako sto su 
se oslanjali na vrhove stopala. Prenosi se da je se Abdullah b. Mes'ud 
ispravljao tako da se oslanjao na vrhove stopala (buk. na prsa stopala) u 
namazu, a nije sjedao. Biljezi ga Bejheki od njega. 5 Prenosi ga i Ibn- 



1 Hadis je sahih, a biljeze ga: Buharija u Kitabul-ezan, poglavlje. Men isteva ka'iden fi 
vitrin min salatihi summe neheda, 2/352 pod brojera 823.; Ebu-Davud u Kitabm-satat, 
poglavlje, En-Nuhudu fil-fardi, 1/374 pod brojem 844, obojica sa senedom od Ebu- 
Kalabeta, a on od Malika b. el-Huvejrisa...; 

2 Rekao je El-Albani u Mesai 'lul-Matvezi,: Rekao je Imam Ishak Raboja: Ono sto je 
zabijeieno u Vjerovjesnikovom M sunnetu, je to da se oslanja na svoje ruke, bio starac 
iti mladic, Sifatus-salat {136/ fusnota: 5) 

'Njegov tahridz je vec naveden prije. 

4 Njegov sened je daif, a biljezi ga Et-Tinnizi 2/288, sa senedom do Ebu-Hurejre. 

Rekao je Ebu-Isa: Halid b. Ijjas je daif (slab) prenosilac kod uCenjaka hadisa. Dok je 
profesor Ahmed Sakir, u vezi sa ovim hadisom, spomenuo: Sto se tice ovog Halida, 
slozili su se po pitanju njegove slabosti kod njih, cak je Ibn-Hibban kazao: Preriosi ove 
izmisljotine od pouzdanih prenosilaca, tako da se pomislt da je on njihov sastavljac. 
prenosi predaje na cudan nacin! ZavrSen citat Ahmeda Sakira, Et-Timiizi (2/80/ 
fusnota: 4) 

5 Hadis je sahih, a biljezi ga: El-Bejheki u Es-Stmemtl-latbm, 2/125 pod brojem 2595. 
Abdurrezzak u svome Musanne/U, 2/179 pod brojem 2966. Naveo ga je i EI-Hafiz Ibn- 






280 



^K 



NAMAZ I PROPIS NJEGOVOG OSIAVUAtA 



MP* 



Omer, 1 Ibn-Abbas, 2 Ibn-Zubejr 3 i Ebu-Seid el-Hudri 4 u rivajetu Atije 
Avfija od njih. Hadis je sahih od Ibn-Mes'uda. 3 1 nije dizao ruke pri ovom 
ustajanju. Kada bi se ispravio nastavio bi sa kiraetom bez prethodne 
sutnje/ Kiraet bi zapoiinjao ucenjem Fatihe. Kada bi sjedao na prvi 
tesehhud sjeo bi na lijevo stopato, a prste desne noge bi podavio (ar. 
iftiras) 7 kao sto bi sjedio i izmedu dvije sedzde. 8 Lijevu ruku bi stavio na 
lijevo koljeno, a desnu bi stavio na desno stegno. 9 Kaziprstom bi isaretio, 1 



m- 



Hadzer u Ei-Fethu, 2/253, te ga ocjetrio sahiliom. Rekao je El-Bejheki: Ono sto je 
preneseno od Abdullaha b. Mes'udaje ispravno i sljedenjc sunneta je prece, a rbn-Omer 
je objasnio u predaji, koju prenosi od njega El-Mugire b. Hakim, da to nije od sunneta 
namaza, vec da je to radio zbog toga sto je se osjecao slabo. A Atijje ei-Avfi, s njim se 
ne dokazuje. 

1 Biljezi ga El-Bejheki u Es-Sunenul-kubra, 2/124 pod brojem 2594, sa senedom od 
Maiika, a on od Sadake b. Jessara, a on od El-Mugire b. Hakima da je vidio Ibn-Omera 
kako se podize sa dvije sedzde u namazu na vrhovima (bilk, na prsima stopala) svojili 
nogu, nakon sto je zavrsio to sam mu spomenuo, pa je rekao: Ovo nije od sunneta 
namaza, a uradio sam to zbog toga Ito se ne osjecam dobro, 

1 Njegov sened je daif, a biljezi ga El-Bejheki u Es-Sunenul-kubra, 2/125, sa senedom 
od Atijje el- Avfija, a on je daif. 

3 Njegov sened je daif, a biljezi ga El-Bejheki u Es-Sunenul-kubra, 2/125, sa senedom 
od Atijje el-Avfija, , , ; 

4 Njegov sened je daif, a biljezi ga El-Bejheki u Es-Sunenul-kubra, 2/125, sa senedom 
od Atijje el- Avfija, a on je daif. 

5 Rekoh: A ove predaje su u suprotnosti jasnim i potvrdenim tekstovima od 
Vjerovjesnika M da je on bio sjedio malo radi odmora, kao Sto tako stoji kod Buharije i 
drugih, a njegov tahridz je naveden vec prije. 

Rekao je nas sejh El-Albani u Sifatus-salat, (137/ fusnota 2), nakon sto je spomenuo 
hadis: „...da stoji kao da je strela, ne oslanjajuci se na svoje ruke, je izmisljeno i sve s 
lim znaeenjem nije ispravno," Pogledaj u Es-Silsiletud-cia 'ifa, pod brojem 562. 

6 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabul-mesadzid ve mevadi'-s-salat. poglavlje. 
Ma jukaiu bejne tekbiratil-iharmi vel-kira'eti, 1/419/599.; Ibn-Huzejme u Sahihu, 3/48 
pod brojem 1603.; Ibn-Hibban u Sahihu, 5/263 pod brojem 1936.; El-Hakim u El- 
Mtistedrekti, 1/336 pod brojem 782, svi sa senedom od Amareta b. el-Ka\ka'a, a on od 
Ebu-Zur'ata, a on od Ebu-Hurejre. . .; 

7 Hadis je sahih, a biljezi ga: En-Nesai u Kitalms-sehv, poglavlje, Sifatul-dzulusi fir- 
rek'ati elleti jakdi fihes-salat 1/125 pod brojem 1261, sa senedom od Muhammeda b. 
Antra b. Atta'a, a on od Ebu-Humejda es-Sa'idija. ..; 

Rekao je El-AJbani u Sifatus-salat, (138): Njegov sened je sahih, a pripisao ga je En- 
Nesaiju sa sahih senedom, 

s Pogledaj op is iftirasa u poglavlju. Op is sedzde. (op. p.) 

' Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabua-salat, poglavlje Sifatul-dzulusi fis-salat 
1/408/579.; Ibn-Huzejme u Sahihu, 1/345 pod brojem 696.; Ibn-Hibban u Sahihu, 5/271 
pod brojem 1944.; El-Bejheki u svome Sunenu, 2/131 pod brojem 745.; Ibn Ebi-Sejbe u 



281 




**» 



|[1N KUIM II DM'TUJf 



3^* 



isaretio, 1 a palac bi stavio na srednji prst u obliku kruga. 2 Svoj pogled bi 
usmjerio u smjeru isareta kaziprsta. 3 Kaziprst bi digao i pomalo saginjao 4 
cime je izrazavao jednocu svoga Gospodara. Prenosi Ebu-Davud u hadisu 
Ibn-Abbasa da je Poslanik % rekao: "Ovako se izrazava ihlas 
(iskrenost)." pokazujuci na kaziprst i "ovako se cini dova", pa je digao 
ruke naspram ramena, i "ovako se obilno uci dova (or. ibtihal)" pa je 
digao i ispruzio ruke. 5 Prenosi se kao mevkuf." 

Zatim bi (na tesebhudu) ucio: u Et-tehijjatu lillahi ves-salavatu vet- 
tajjibatu, es-selamu alejke ejjuhen-nebijju ve rahmetullahi ve berekatuhu. Es- 
selamu alejna ve ala ibadillahissalihin. Eshedu en la ilahe illaUali ve eshedu 
enne muhammeden abduhu ve resuluhu. , ' i Ashabe je poducavao et-tehijjatu 
kao sto ih je poducavao Kur'anu. 8 Takoder bi ucio: H Et-tehijjatu el- 



El-Musqmefit, 2/230 pod brojem 8441.; Ahmed u svome Muswdu, 4/3, svi sa senedom 
od Amira b. Abdullaba b. ez-Zubejra, a on od svoga oca...; 

1 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kilabus-salat, poglavlje, Sifatul-dzulus, 
1/408/580, sa senedom od Hammada b, Seleme, a on od Ejjuba, a on od Naffa, a on od 
Ibn-Omera...; 

2 Njegov tahridz je naveden vec prije. 

3 Hadis je hasen, a bijeze ga; Ebu-Davud u Kitahus-salat, poglavlje El-Isaretu frt- 
telehhudi, 1/429 pod brojem 990.; En-Nesai u Kitahus-sehv, poglavlje Mevdi'ul-besari 
indel-isareti, 3/46 pod brojem 1274.; Ahmed u svome Musnedu, 4/3, svi sa senedom od 
Ibn-Adzlana, a on od Amira b. Abdullaha b. ez-Zubejra, a on od svoga oca,..; 

J Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje EMsaretu fit- 
tesehhudi, 1/429 pod brojem 991. En-Nesai u Kitabus-sehv, poglavlje Ihnaus-sebabeti 
fil-isareti, 3/45-46 pod brojem 1973, obojiea sa senedom od Malika b. Numjera el- 
Huza'ija, a on od svoga oca...; u ovom senedn se nalazi Malik b. Numjer el-Huza'i, a 
on je makbul, dok ga je El-A!bani ocjenio daifom u Daifu En-Nesai i Tamamul-m'mneti, 
(333 str.) i rekao je: U njemu je Malik b. Numjer el-Huza'i, z akojeg su rekli Ibn el- 
Kattan i Ez-Zehebi: Stanje Malikovo se ne zna, a od njegova oca ne prenosi niko dragi 
osim njega. El-Hafiz je ukazao na njega u Et-Takribu, i rekao da je }ejjinu-l~hadisi. 
s Hadis je sahih, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-sakiL poglavlje Ed-Du'au, 2/645 
pod brojem 1489, sa senedom do Ibn-Abbasa mevkufen...; Navodi ga i Ez-Zejle'i u 
Nasbur-raje, 3/51 od Ibn-Abbasa mevkufen...; El-Albani ga je ocjenio sahihom u 
Sahihu Ebu-Davud. 

8 Pogledaj predhodnu fusnotu, i dodajem jos: Biljezi ga i El-Bejheki u svome Suiienu, 
2/133 od Ibn Abbasa mevkufen. 

7 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabut-ezan, poglavlje Et-Tesehhudu 
fd-ahira, 2/363 pod brojem 831. Muslim u Kitabus-salat, poglavlje 1/55/402, obojiea sa 
senedom od Ebu-Vaila, a on od Abdullaha...; 

8 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Ktlabul-ist'zan, poglavlje El-Ehzu bil- 
jedi, 1 1/58 pod brojem 6265. i Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Et-Tesehhudu fis- 
salat, 1/403/302. 



282 



vm 



NAMA7I I'Rfll'lN NJfCiDVnc, (I SUV I !Af.A 



m* 



mubarekatu ves-salavatu vet-tajjibatu lillahi." 1 Na ovaj nafiin je Ibn- Abbas 
ucio na tesehhudu, a na prvi nacin je ucio Ibn-Mes'ud, i to je potpunije 
jer njegov tesehhud sadrzi razlicite recenice dok tesehhud Ibn- Abbas a 
sadrzi jednu recenicu. Takoder, on se nalazi u oba Sahiha i u njemu ima 
dodatak veznika "i". Poslanik M ih je poducavao teSehhudu kao sto ih je 
poducavao Kur'anu. Ibn-Omer <& od njega prenosi sljedeci oblik: "Et- 
tehijjati lillahi es-salavatu et-tajjibatu." 1 Ima i drugih vrasta (et-tehijjatu) i 
svi su dozvoljeni. Sjedenje bi skracivao kao da sjedi na usijanom kamenu. 

Zatim bi donio tekbir i ustao da klanja treci i cetvrti rekat koje je 
n txlnosu na prva dva rekata skfacivao. 4 Na njima bi ucio Fatihii. Mofda 
je ponekad dodavao (od kiraeta) na to. 6 



bil- 
fis- 



'Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavlje Et-Tesehhudu fis-salat, 
1/60/403, Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Et-Tesehhudu, 1/424 pod brojem 974, 
obojica sa senedom od Tavusa, a on od Ibn- Abbas a...; 

2 Hadis je sahih, a biljezi ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Et-Tesehhudu, 
1/422 pod brojem 971. Ovaj hadis prenosi samo Ebu-Davud, a njegov sened i 
prenosioci su pouzdani, a El-Albani ga je ocjenio sahihom u Sahihu Ebit Davud. 

3 Njegov sened je daif, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Fi tahfifil- 
'ukud, 1/431 pod brojem 995. Et-Tirmizi u Kitabus-salat, poglavlje Mikdaral-'ufcudi 
fir-reka'tejni el-ulejejni, 2/202 pod brojem 366. Rekao je Ebu-Isa: Ovaj hadis je hasen, 
osim sto Ebu-Ubejde nije cuo od svoga oca. Obojica sa senedom od Ebu-Ubjede, a on 
odlbn-Abbasa...; 

4 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje Jetulu fil- 
ulejejni, 2/293 pod brojem 470. Muslim u Kitabus-salat, poglavlje El-Kira'etu fiz-zuhri 
vel-asri, 1/159/335, obojica sa senedom od Muhammeda b. Abdullaha, a on od Dzabira 
b. Semure.,.; 

5 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabus-salat, poglavlje Jekra'u fil- 
ulejejni bifatihatil-kitabi, 1/269 pod brojem 734.; Muslim u Kitabus-salat, poglavlje El- 
Kira'etu fiz-zuhri vei-asri, 1/333/451, obojica sa senedom od Abdullaha b. Ebu-Katade, 
aonod svoga oca...; 

6 Hadis je sahih, a biljeze ga: Muslim u Kitabus-salat, poglavlje El-Kira'etu fiz-zuhri 
vel-asri, 1/334/452.; En-Nesai u Kitabus-salat, poglavlje Adedu salatil-asri fil-hadari, 
1/237 pod brojem 475, obojica sa senedom od Ebu es-Siddika en-Nadzija, a on od Ebu- 
Seida el-Hudrija..., sa izrazom: „Da je Vjerovjesnik M ucio na podne namazu, na prva 
dva rekata, na svakom rekatu trideset ajeta, a na zadnja dva petnaest ajeta...;" ovako 
stoji kod Muslima. 



283 



POGLAVLJE 

OPIS KUNUTA [KUNUT DOVE] 



Kada bi molio za nekoga, ili protiv nekoga to bi cinio na zadnjem 
rekatu, nakon sto bi digao glavu sa ruku'a. To je najvise cinio na safaah- 
namazu. Prenosi Humejd od Enesa <&> da je rekao: "Poslanik M je ucio 
Kumit-dovu mjesec dana poslije ruku'a na sabah-namazu, dovio je protiv R'ak 
i Zekvana, 1 Ibn-Sirin je upitao Enesa; "Je li Poslanik M ucio Kunut na sabah- 
namazu?" Recc: "Da, malo poslije ruku'a." 1 Prica b. Sirin od Enesa *: 
"Poslanik M, je mjesec dana i poslije ruku'a dovio protiv Usajjeta."* Ovi hadisi 
su muttefekun alejhi. Ovi ljudi su najbolje poznavali Enesa i oni od njega 
pripovjedaju da je Kunut cinio poslije ruku'a. Jedino Humejd prenosi od 
Enesa da je upitan o Kunutu, pa je rekao: "Kunut bi ucili prije i poslije 
ruku'a." 5 Pod ovim Kunutom se misli na duljenje kijama. Ebu-Hurejre 4* 
je obavjestio isto sto je obavjestio i Enes 4* da je Poslanik M Kunut ucio 
poslije ruku'a nakon sto bi izgovorio "Semi'allahu limen hamideh" Prije 
nego je otiSao na sedzdu dovio je: "Allahu moj spasi Ajaia b. Ebi Rebi'u i 
Velida b. Vehda i Selemu b. Hisama i nejake potlacene vjemike." Hadis je 



1 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-vitri, poglavlje El-Kunutu 
kabler-ruku'i ve ba'dehu, 2/568 pod brojem 1003. Muslim u Kitabul-mesadzid, 
poglavlje Istihbabul-kunuti, 1/299/468 str., sa senedom od Ebu-Midzleza, a on od 
Enesa,..; 

2 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-vitri, poglavlje El-Kunutu 
kabler-ruku'i ve ba'dehu, 2/568 pod brojem 1001. Muslim u Kitabul-mesadzid, 
poglavlje lstihbabu-l-kunuti, 1/298/468 str.. obojica sa senedom od Ejjuba. a on od 
Muhammeda b. Sirina, a on od Enesa...; 

3 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi El-dzihad, poglavlje, Men 
junkebu fi sebilillah, 3/103, hadis br. 2684, u lancu preko Hemama od Ishaka a on od 
Enesa u pripovijesti o ueacu, a u njemu je i dova...; Muslim u Kitabul-mesadzid, 
poglavlje Istihbabul-kunuti ft dzemi'is-salati, 1/468/677, sa senedom od Hammada b. 
Seleme, a on od Enesa b. Sirina, a on od Enesa b. Malika...; 

4 Cini se da je Poslanik ^ ovde dovio protiv nekog plemena koje se zove Benu Usajje. 
Pogledaj Fethul-bari. (Op. p.) 

s Hadis je sahih. Biljezi ga Ibn-Madze u knjizi Mesadzid vel-dzema 'at, poglavlje, Ma 
dzae fil-kunuti kabler-ruku'i ves-sudzudi, 1/374, hadis br. 1 183, u lancu preko Sehla b. 
Jusufa od Humejda od Enesa... od njega. 



284 



*ft# 



NAMAZ I PROMS NJfDOVOO OSTAVUti 



mt 



Ptije 



je 



ainutu 



muttefekun alejhi. 1 Prenosi se od Ibn-Omera .& da je cuo Poslanika M, 
nakon Sto bi digao glavu sa ruku'a na zadnjem rekatu sabaha, kako uci: 
"Allahu moj prokuni toga i toga", ovo nakon sto bi rekao: "Semi'allahu 
limen hamideh rabbena ve lekel-hamd." 2 Hadisi se podudaraju da je Kunut 
cinio poslije ruku'a i da je to cinio zbog odredenih pojava i dogadaja, te da 
je zatim to napustio. Enes je zatim rekao: "Kunut je na sabahu i na 
aklamu." Biljezi ga Buharija. 3 

Beta' 4a je rekao: "Poslanik Mbi u£io Kunut na sabahu i aksamu." 
Biljezi ga Muslim. 4 Ebu-Hurejre #. je Kunut ucio na zadnjem rekatu 
podne, jacije i sabah-namaza nakon Sto bi rekao: "Semi'allahu limen 
hamideh." Dovio bi za vjernike i proklinjao bi kafire, i kaze: "Varna je 
nablizi Poslanikov nama.%. 1 ' Spomenuo ga je Buharija. 5 

Ahmed je rekao: "Ikindija namaz je na mjestu jacije." 

Ibn-Abbas 4^ je rekao: "Poslanik % je u£to Kunut uzastopno 
mjesec dana na: podne, ikindiji, ak§amu, jaciji i na sabahu na kraju 
svakog namaza nakon sto bi rekao: "Semi'allahu limen hamideh' na zadnjem 
rekatu, Dovio bi ptotiv zivih iz plemena Beni Sulejm a oni iza njega bi 
aminovali." Spominje ga Ahmed i Ebu-Davud. 6 

Kao Sto vidis, hadisi se slazu da je to bilo na zadnjem rekatu poslije 
ruku'a i da je to bilo povremeno a ne stalno. Biljezi Muslim u svom Sahihu 
od Enesa da je cinio Kunut mjesec dana protiv zivih arapa, a zatim je to 
napustio."' Kod imama Ahmeda se prenosi da je to cinio mjesec dana te 



i. Men 
on od 
wizid, 

Cb. 
jje. 



1 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Tefsir, 8/1 13, hadis br. 4598, i 
Biljezi ga Muslim u knjizi Me.sadzid, poglavlje, Istihbabul-kunut, 1/295/467, oba u 
lancu preko Ebu-Seleme od Ebu-Hurejre... od njega. 

: Biljeii ga Buharija u knjizi Tefsir, 8/4560, u Fethu, od Ebu-Hurejre. Biljezi ga i 
Tinnizi i Nesai. 

3 Biljezi ga Buharija u knjizi Vitr, 2/1004, u Fethu, u hadisu Enesa kako je spomenuo 
pisac. 

4 Hadis je sahih. Biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, 1/306/470, u hadisu Bera'a. 
Biljezi ga i Tinnizi i En-Nesai i Ahmed. 

5 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Ezan, 2/797, u Fethu, i Muslim 
u knjizi Mesadzid, 1/296/676, u hadisu od Ebu-Hurejre. Biljezi ga i En-Nesai i Ahmed i 
Ebu Davud. 

6 Hadis je sahih. Biljezi ga Ebu-Davud, 2/1443, i Ahmed u Musnedu, 1/301. Ibn el- 
Kajjim u Zadul-mead kaze: „Hadis je sahih." Istinu je rekao. 

7 Hadis je sahih. Biijezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, 1/304/469, u hadisu od Enesa. 



285 



da je zatim napustio. 1 Ebu-Malik Esdzei kaze: "Rekao sam Ubeju: 'O oce, 
ti si klanjao za Allahovim Poslanikom % za Ebu-Bekrom, Omerom, 
Osmanom i za Alijom, ovde u Kufi blizu pet godina, jesu li cinili Kunut?'" 
Rece: "Ne, sine, to je novina." Tirmizi kaze da je ovo sahih hadis. Biljezi ga 
i En-Nesai u obliku; "Klanjao sam za Poslanikom # t nije cinio Kunut, 
klanjao sam *a Ebu-Belcrom, Omerom, Osmanom i Alijom i nisu tMi Kunut." 
Zatim rece: "O moj sinko, (to je) novotarija." 1 Oni koji smattaju Kunut 
pokudenim na sabahu za dokaz uzimaju ove badise, kao i Enesove rijeci: 
"Zatim je to napustio." Kazu da je taj propis derogiran. Oni koji kazu da je 
mustehab uciti Kunut prije ruku'a kao dokaz uzimaju predanja od ashaba 
i tabi'ina u torn pogledu. Ebu-Davud et-Tajalisi kaze: "Pricao nam je Seid 
b. Ebi-Arube, od Ebu-Redza'a od Ebu-Magaffela da je on u£io Kunut na 
sabahu prije ruku'a, 3 Malik b. Hisam b. Urvete od svog oca prenosi da je 
ucio Kunut na sabahu prije ruku'a. Spominje Ebu-Neim b. Munzir od 
Omera b. Abdulaziza da je on cinio Kunut prije ruku'a. Esbeg b. Feredz i 
Haris b. Miskin i Ibn Ebi el-Umer kazu: "Pricao nam je Abdurrahman b. 
Kasim, kaze upitan je Malik o Kunutu na sabahu: 'Sta je kod tebe 
ispravno u torn pogledu?' Rece: 'Zatekao sam da ljudi od davnina 
praktikuju Kunut prije ruku'a.' Sta od toga uzimaS za sebe, upitao sam? 
Rece: "Kunut prije ruku'a." Upitah: 'A kunut na vitru?' Rece: "Na njemu 
neraa Kunuta." 



1 Biljezi ga Ahmed. Prethodio je u prethodnom hadisu (515). 

2 Biljezi ga Tirmizi, 2/402, i En-Nesai, 2/203, u hadisu Ebu-Malika Esdzeija, Tirmizi 
kaze daje ovaj hadis hasenun sahih. Takoder, u torn znacenju ga biljeze Ahmed i Ibn- 
Hibban. 

3 Hadis je sahih. Biljezi ga Ibn Ebi-Sejbe u svome Musanneju, 2/105, hadis br. 7016, u 
lancu preko Muhammeda b. Fudajia od b. Mugaffela da su Omer, Ahja i Ebu-Musa 
ucili Kunut na sabahu prije ruku'a. Rekoh: Kod Ibn-Madze u knjizi Ikametus-sala 
pot-lavlje Ma dzae fil-kunuti kable ruku'i ve ba'dehu, 1/274, hadis br. 1183 od 
Humejda od Enesa b. Maliak da je rekao: „Upitan je o kunutu na sabahu pa je rekao: 
'Ucili smo Kunut prije i poslije ruku'a'" Album ga je u sahihu Ibn-Madze ocjenio 
tacnim. 



286 






Be, 



POGLAVLJE 

ONI KOJI SU MlSUENJA DA SE KUNUT UCI POSLIJE RUKU'A 



iut 



I: i 
b. 

t 
na 









Oni koji su misljenja da se Kunut uci poslije ruku'a oslanjaju se na 
hadise koji jasno ukazuju da je Kunut poslije ruku'a a svi se nalaze u sahib, 
zbirkama. Esrem kaze: "Rekao sam Ebu-Abdullahu; 'Da li iko osim Asima 
Ahvela govori u hadisu Enesa da je Poslanik Hjg ucio Kunut prije ruku'a?' 
'Ne znam da to iko govori osim Asim Ahvel', rece. Rekob: 'Prenosi Hisam 
od Katade od Enesa da je Poslanik ^ ucio Kunut poslije ruku'a,' 1 Temimi 
prenosi od Midzleza od Enesa da je Poslanik M cinio Kunut poslije 
ruku'a, 2 Prenosi Ejjub od Muhammeda, kaze pitao sam Enesa. Hanzala od 
Enesa prenosi cetiri nacina, Ebu-Abdullahu je receno: 'Zar i ostali hadisi 
ne spominju da je kunut poslije rukua?' 'Naprotiv, svi to prenose, i od 
Ebu-Hurejre se isto prenosi', rece. Rekao sam Ebu-AbduUahu: 'Zasto 
onda dozvoljavaju cinjenje Kunuta prije ruku'a, a u vjerodostojnim 
hadisima se spominje da je poslije ruku'a?' Re£e: 'Sto se rice Kunuta na 
sabahu on je poslije ruku'a, na vitrima je po nama, takoder, poslije ruku'a. 
A sto se tice onih koji to Cine prije rukua nema smetnje zbog prakse 
ashaba u torn pogledu kao i njihova razilazenja zbog toga. 3 A sto se tice 
Kunuta na sabahu on je poslije rukua. Poslanik ^g je to cinio zbog nedaca, 
a zatim je to napustio. Ucenje kunuta je sunnet, a i ostavljanje je sunnet. 
Na ovo upucuju svi hadisi i na tome se slaze preneseni sunnet. Abdullah 
b. Ahmed 4 kaze: "Pitao sam oca o Kunutu na kojem je namazu?" "Na 
vitru, poslije ruku'a", rece. Ako bi covjek ucio Kunut na sabahu, slijedeci 
ono sto se prenosi od njega M da je ucio zbog potlacenih i slabih 
muslimana, u tome nema smetnje. Isto tako ako bi covjek ucio kunut za 
njih, moleci za pomoc muslimanima, u tome, takoder, nema smetnje. 
Ishak Harbi kaze: "Cuo sam Ebu-Sevra kako kaze Ebu-Abdullahu 
Ahmedu b. Hanbelu: 'Sta se uci na Kunutu, na sabahu?' Ebu- Abdullah 



1 Ovo je prethodilo u prethodnom hadisu. 

2 Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Muslim u svom Sahihu, 1/469/677, preko 
Muavije od Asima od Enesa... od njega. 

3 Po Hanefijskom mezhebu kunut na vitrima se uci prije ruku'a. (Op. p.) 

* Pogledaj Mesail od Ahmeda b. Hanbela u rivajetu od Abdullaha b. Ahmeda Hanbela 
324/str 92. 



287 






ism 



ln\ K-vi.hu II f)?rv7i Jjr 



W& 



odgovori: 'Kunut se praktikuje kod nedaca.' Ebu-Sevr mu rece: 'Zar ima 
vecih nedaca od onih u kojima smo mi?', ' Ako je tako onda finite kunut', 
rece." Esrem je rekao: "Pitao sam Ebu-Abdullaha o Kunutu na sabahu, pa 
rece: 'Da, kod nedaca kao sto je Poslanik £ dovio protiv nekih ljudi.' 
Rekoh: 'Hoce li podici glas?' Rece: 'Da a oni iza njega neka aminuju, 1 
tako je i cinio Poslanik * radio.' Kaze: "Cuo sam Ebu-Abdullaha kako 
govori: 'Kunut na sabahu je poslije ruku'a.' Takoder sam ga cuo kada je 
upitan, o Kunutu na sabahu kako govori: 'Kad se na muslimane spusti 
neka nedaca imam ce uciti Kunut, a oni iza njega neka aminuju.' Zatim 
rece: 'Kao sto je ljude zadesilo od ovog kafira tj. Babeka.'" Abdus b. Malik 
Atar kaze: "Pitao sam Ebu-Abdullaha Ahmeda b. Hanbela: ']a sam covjek 
stranac medu stanovnicima Basre. Kod nas se narod razilazi u mnogim 
stvarima, pa zelim da cujem tvoje misljenje o onome oko cega se razilaze.', 
'Pitaj sto zelis', rece. 'U Basri ljudi praktikuju Kunut, sta mislis o namazu 
iza onog ko uci Kunut?', 'Muslimani su klanjali iza onoga ko uci i ko ne 
uci Kunut. 1 A ako bi na Kunutu dodao jedan barf ill da kaze "Inna 
nesteinuke"-od Tebe trazimo pomoc, ili "azabeke", molimo za Tvoju 
kaznu, ako se zadesis dok to mole prekini namaz. 3 



1 Hadis je sahih. Biijezi ga Ebu-Davud u knjizi Es-Sala, poglavlje El-kunutti fis-sala, 
9/627 hadis br 1443, i Ahmed u Musnedu, 1/301, hadis br. 2746. Ahmed Sakir kaze da 
mu je'sened sahih. Biijezi ga i Ibn-Huzejme u svime Sahihu, 1/313, hadis br. 61 8, u 
lancu preko lkrime od b. Abbasa... od njega. 

- Rekoh- Ovo obuhvata sve muslimane jer je Poslanik & ufito Kunut i ostavio ga. Ovih 
dana bi trebali muslimani na svakom mjestu ciniti Kunut zbog belaja i nedaca koje su 
nam svima poznate a koje su zadesiie muslimane kako bi se srca muslimana smeksala. 
Medutim onaj ko ne bi cinio Kunut nije gresan. Namaz iza onog ko uci Kunut je 
ispravan kao i iza onog ko ne cini. Nije dozvoljeno medusobna rasprava i svada u torn 
pogledu a Allah najbolje zna. 

3 Rekoh- Omer b El-Hattab je ucio Kunut kao sto se to prenosi u Sunemd-kubra, kod 
Beihekija 2/210, u lancu preko Dzurejdza od Ata'a Ubejda od Umejra da je Omer «, 
ucio Kunut poslije ruku'a...pa ga je spomenuo. Kunut je ucio dugo i u njemu je dodatak 
na ono sto je ucio Poslanik & Ebu-Hafs je rekao: Govor Omera predstavlja sunnet ako 
mu se ntko ne suprostavlja jer je Poslanik M rekao: „/V« vamaje da shjedtte moj sunnet 
t sunnet pravednih i upttcenih halifa poslije mene..." a Allah najbolje zna. 



288 



una 



POGLAVLJE 

00N0SENJE SALAVATATA NA POSLANIKA m NA ZADNJEM 

TESEHHUDU 



roju 



Propisao je svom ummetu da na njega donosi salavat na zadnjem 
tesehhudu rijecima: "Allahumme salli ala Muhammed ve ala ali Muhammed 
kema sallejte ala Ibrahime inneke hamidun medzid. Ve bank ala Muhammed 
ve ala ali Mulunnmed kema barekte ala Ibrahime ve ala ali Ibrahim inneke 
hamidun medzid." 1 Naredio im je da od Allaha traze zastitu od 
dzehennemske kazne, kaburske kazne, od smutnje zivota i smrti i od 
smutnje Mesihi Dedzdzala. 2 Es-Siddika je naueio da u namazu u£i: 
"Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesira, ve innehu la jagfiruz-zunube ilia 
ente, fagfirli magfireten min indike verliamni inneke entel-gafurur-rahim."''' 
Zadnje sto bi proucio na tesehhudu prije selama je bilo: "Allahummegfirli 
ma kaddemtu ve ma ehhartu ve ma esrertu ve ma ealentu ve ma esreftu va ma 
ente ealemu bihi minni entel-Mukaddimu ve entel-Muehhiru la ilahe ilia ente. " 4 
Zatim bi predao selam na desnu stranu rijecima: "Es-selamu alejkum ve 
rahmetullah", i na lijevu stranu is to tako.' To se prenosi od petnaest 
ashaba. Kada bi predao selam rekao bi: "Estagflrullah" i to tri puta. Zatim 
bi ucio: "AOahumme entes-selamu ve minkes-selamu tebarekte ja zel-dzekxli 



;da 



1 Hadis je sahih. Biljezi ga Buharija u knjizi Enbija, poglavlje, 1 0, 6/470, hadis br. 3370, 
u lancu preko Abdurrahmana b. Ebu Lejte od Kaba od Udzreta ... od njega. 
: Hadis je muttefekun alejhi. Biljezi ga Buharija u knjizi Dzenaiz, poglavlje, Et-teavvuz 
min azabil-kabr, 3/284, hadis br. 1377, biljezi ga Muslim u knjizi Mesadzid, poglavlje, 
Ma justeazu minhu fis-sala, 1/128/588, oba u lancu preko Ebu-Seleme od Ebu-Hurejre... 
od njega. 

3 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan, poglavlje Ed-Du*au 
kables-selam, 2/370 pod brojem 834. Muslim u Kitabuz-zikri ved-du'ai, poglavlje 
Istihbabu hafdis-savti biz-zikri, 4/48/2705, obojica sa senedom od Ebu el-Hajra, a on od 
Abdullaha b. Amra, a on od Ebu-Bekra. . .; 

4 Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u Kitahid-musafirm, poglavlje Ed-Du*au fi salatil- 
llejli ve kijamuhu, 1/201/771, sa senedom od Ubejdullaha b. Ebu-Rafi'a, a on od Alija 
b. Ebu-Taliba...; 

5 Hadis je sahih, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Fis-selami, 1/431 
pod brojem 996. Et-Tirmizi u Kitabus-salat, poglavlje Ma dzae fit-tesltmi fis-salat, 2/89 
pod brojem 595. En-Nesai u Kitabu-sehv, poglavlje Kejfes-selamu aleS-simali", 3/72 
pod brojem 1321, sa senedom od Ebu el-Ehvesa, a on od Abdullaha b. Mesuda.. .: 



289 



*&& 



Ibs Kvjjim rt D/rvnur 



*ft> 



vel-ikram. ' Lailahe illciiahu vahdehu la serike leh Ichul-mulku velehul-hamdu 
ve huve ala kulli sej'in kadir. Alkihumme la mania lima eatajte ve la mutije 
I/ma mena'te ve la jenfeu zel-dzeddi minkel-dzedd." La ilahe illallah ve la 
nabudu ilia ijjah lehu mmetu ve lehul-fadlu ve lehus-senaul-hasen la ilahe 
illalla}\ muhlisine lehuddin ve lev herihel-kafirun. 3 Na kraju namaza svom 
ummetu je propisao tesbib, tahmid i tekbir (po trideset i tri puta). 4 
Prenosi se od Ukbeta b. Amira da mu je naredio da na na kraju svakog 
namaza prouci muavvizeteini (Felek i Nas). 5 Biljezi En-Nesai u hadisu 
Ebu-Hurejre da je rekao: "Ko prouci Ajetul-kursij ria kraju svakog namaza 
ne sprecava ga od ulaska u Dzennet do smrt. " 6 Prije podne-namaz bi klanjao 
cetiri rekata 7 (suneta) a poslije uvijek po dva rekata. 3 Jednog dana kada 
ih je izostavio zbog zauzetosti nadoknadio ih je poslije ikindije." Ucinio je 



1 Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u Kitabul-mesadzid, poglavlje Istihbabuz-zikri 
ba'des-salati, 1/135/591, sa senedom od Ebu-Esma, a on od Sevbana...; 

2 Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabul-ezan poglavlje Ez-Zikru ved- 
du'au" 2/378 pod brojem 844. Muslim u Kitabul-mesadzid, poglavlje Istihbabuz-zikri 
ba'des-salati" 1/137/593, obojica sa senedom od El-Mugire b. Su'beta, a on od El- 
Makbereta...; 

'Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u Kitabul-mesadzid, poglavlje Istihbabuz-zikri 
ba'des-salati, 1/594/416, sa senedom od Hisama, a on od Ebu ez-Zubejra. . , ; 

4 Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u Kitabul-mesadzid, pogiavlje Istihbabuz-zikri 
ba'des-salati, 1/144/596, sa senedom od Abdurrahmana b. Ebu-Lejle, a on od Ka'ba b, 
Adzere...; 

5 1. (192) Hadis je sahih. a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Fil- 
istigfari, 2/657 pod brojem 1523. Et-Tirmizi u Kitabu fada'ilil-kur'am, poglavlje Ma 
dzae fil-mua'wizetejni, 5/157 pod brojem 2903. En-Nesai u Kitabus-sehvl, poglavlje 
El-Emru bi kira'etil-mua'vvizetejni. 3/77 pod brojem 1 335. Ahmed u Musnedu 4/55, svi 
sa senedom od Ibn-Rebbaha el-Lahemija, a on od Ukbeta b. Amira...; 

6 Hadis je sahih, a biljezi ga: En-Nesai u knjizi Amelul-jevmi vel-llejleti, pod brojem 
100, a naveo ga je i El-Albani u Sahihul-dzami'u, pod brojem 6464, i rekao je: Hadis je 
sahih. 

7 Hadis je sahih, a biljeze ga: Buharija u Kitabus-salat, poglavlje Er-Reka'tani kablez- 
zuhri, 1/396 pod brojem 1127, sa senedom od Muhammeda b. el-Muntesira, a on od 
svoga oca, a on od Aise...; Muslim u Kitabul-mesadzid, poglavlje Dzevazun-nafileti 
kai'men, 1/504/730, sa senedom od Halida, a on od Abdullaha b. Sefika, a on od Aise.. . 
(priblizno ih slicno); 

E Hadis je hasen, a biljezi ga Et-Tirmizi u Kitabu ebvabis-salat poglavlje Ma dzae fil- 

erbe'i kablez-zuhri, 2/289 pod brojem 424, sa senedom od Asima b. Damreta, a on od 

Alije...; 

Ebu-lsaje rekao: "Alijin hadis je hasen." 

'Hadis je muttefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabus-sehvi, poglavlje Iza hakeme 

ve huve jusalli fe esare bijedihi vesteme'a 1/414 pod brojem 1 176. Muslim u Kitabus- 



290 






m\I I PfiOPIS NJfCiDVOG OSIAVLJAtA 



tt& 



mendubom cetiri rekata poslije podne-namaza, u torn kontekstu kaze: 
"Ko bude cuvao cetiri rekata prije podne i cetiri poslije podne Allah ce ga 
zabraniti Vatri." 1 Tirmizi kaze da je ovaj hadis hasen-sahih, a nije 
preneseno da je klanjao prije ikindije. Hadis je sahih. Biljezi se u Sunenima 
da je on M rekao: "Allah se smilovao covjeku koji prije ikindije klanja 
cetiri rekata." 2 Poslije aksama bi klanjao dva rekata, poslije jacije i prije 
sabaha, takoder, dva rekata. l To je ukupno dvanaest rekata potvrdenih 
sunneta. 4 Od farzova ima ukupno sedamnaest rekata. U toku noci je 
klanjao deset rekata. 5 Mozda je nekad klanjao dvanaest rekata nocnog 
namaza i zavrsavao bi jednim rekatom vitara. 6 Ovo je ukupno cetrdeset 
rekata koje je stalno praktikovao od farza, sun eta, nocnog namaz i vitara. 



salat, poglavlje Ma'rifetur-reka'tejni elletejni kane jusalliha en-Nebijju % ba'del-asri, 
1/571/834, sa senedom od Anna b. Bukejra, a on od Kurejba, a on od Ibn-Abbasa i El- 
Mesura b. Mahrerneta i Abdurrahmana b. Ezliera #, poslali su ga do Aise r.a., te su 
rekli: (i naveo je hadis): 

1 Hadis je sahih, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Ma ju'meru bihi 
minel-kasdi fis-salat, 2/550 pod brojem 1269. Et-Tirmizi u Kitabu ebvahis-.salat, 2/292 
pod brojem 427. En-Nesai u Kitabu kijami-i-UejH, poglavlje El-Ihtilaru fi Ismail, 3/294 
pod brojem 1811. Ahmed u Musnedu, 6/325.; ibn-Huzejme u Sahihu, 2/206 pod brojem 
191 1, svi sa senedom od Utbeta b. Ebu-Sufjana, a on od Ummu-Habibe. . .; 

2 Hadis je hasen, a biljeze ga: Ebu-Davud u Kitabus-salat, poglavlje Es-Salatu kablel- 
vitri, 2/551 pod brojeml271. Et-Tirmizi u Kitabus-salat, poglavlje Ma dzae fil-erbe'i 
kablez-zuhri, 2/295 pod brojem 430,; Ahmed u Musnedu 2/117. Ibn Hibban u Sahihu 4/ 
pod brojem 3444. Ibn-Huzejme u Sahihu 2/206 pod brojem 1 193, svi sa senedom od 
Ebu el-Munzira, a on od Ibn-Omera. . . ; 

3 Hadis je mutfefekun alejhi, Buharija ga biljezi u Kitabut-tehedzdzud, poglavlje Ma 
dzae fit-tetawu'i mesna mesna, 3/58 pod brojem 1169, sa senedom od Salima...; i 
Muslim u Kitabul-musqfirin, poglavlje Fadlus-suneni, 1/104/729, sa senedom od 
Nafi'a...: obojica (Salim i Nafi'a) od lbn-Omera..,; 

4 Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u Kitabu satatil-musafirm, poglavlje Fadlus- 
sunntir-ratibeti. 1/502/728, sa senedom od Amra b, Evsa da je rekao: Pripovjedao mije 
Utbe b. Ebu-Sufjan, za vrijeme njegove bolesti u kojoj je i umro, hadis u kojem stoji: 
Cuo sam Ummu-Habibu kako je rekla da je cula od Allahova Poslanika M da kaze: Ko 
klanja dvanaest rekata u toku dana i noci, bit ce mu sagradena kuea u Dzennetu. (hadis) 

5 Hadis je sahih, a biljezi ga: Muslim u Kitabu salatil-musafirin, poglavlje Salatul-llejli, 
1/510/738/128, sa senedom od El-Kasima b. Muhammeda, a on od Aise...; 

6 Hadis je sahih, a biljezi ga: Buharija u Kitabut-tehedzdzud, poglavlje Kejfijetu salatin- 
Nebijji M t 3/25 pod brojem 1137, sa senedom do Ibn-Omera...; Muslim u Kitabu!- 



musajirin, poglavlje Salatul-llejli ve adedur-reka'tin-Nebijji M fil-llejli, 1/508 
senedom do Aise, r.a. 



510, sa 



291 



fefiM 



las K.uiiM n itenfljjr 



lav 






Od njegova suneta nije ucenje dove poslije sabaha i ikindije-namaza. 
Vec" Je od njegovog sunneta ucenje dove u namazu, i prije predaje selama 
kao sto je to prethodilo, a Allah najbolje zna. 

Allahovom dohrotom i dozvolom ovo djelo je zavrseno, 
pa neka je hvala Allahu Uzvisenom 



1 Rekao je Ibnul-Kajjim el-Dzevzijjje, u svojoj vrijednoj knjizi Zadul-me'ad 1/257-258: 
„Sto se tice ogranicavanja toga na ova dva namaza, sabah i ikindiju, to se ne prima ni od 
koga, cak ni od pravednih halifa poslije njega, niti je on uputio svoj ummet k tome, vec 
je to bila necija dobra namjera nekog ko je zelio da nadomjesti sunnet poslije njega. A 
Allah najbolje zna." 



292 



SADRZAJ 



Uvod verifikatora (muhakkika) 
Uvod 



.5 
.9 



PRVO PITANJE: 

U POGLfDU ONOGA KO NAMJERNO OSTAVI NAMAZ. 
DA U JE OBAVEZA UBITI TAKVOG IU NE 

Propis za namjerno ostavljanje namaza 13 

Misljenje onih koji kazu dase ostavljac namaza ne ubija... 14 

DRUGO PITANJE: 

AKQ SE UBIJA DA LI SE UBIJA KAO MURTED [OTPADNIK] 
OD VJERE I KAU KAFIR. IU SE UBIJA ZBOG PREKRSAJA ZA 
KOJI JE SERIJAT ODREDIO SMRTNU KAZNU ALI I PORED 
TOGA OSTAJE MUSLIMAN? 

Misljenja u pogledu trazenja pokajanja od ostavljaca namaza 23 

Poziv ostavljacu namaza prije ubistva 25 

Da li se ubija zbog ostavljanja jednog namaza ili vise njih 25 

Kada se covjek ubraja medu one koji ostavljaju namaz 27 

Propis napustanja abdesta, gusula i drugihstvari - .29 

Propis ostavljaca dzume-namaza 29 

Propis ostavljaca posta, zekata i hadzdza 32 

Razilazenje uteme oko nacina ubijanja ostavljaca namaza ..35 

Dokazi onih koji ostavljaca namaza ne smatraju 

nevjemikom (ne tekflre ga) 35 

Dokazi onih koji ostavljaca namaza proglasavaju nevjemikom 40 

Dokazi iz sunneta po torn pitanju 54 

Poglavlje 

\\itm' KAO DOKAZ NEVJERSTVU OSTAVLJACA KAMAZA 57 

Protivnici tekfira (ostavljaca namaza) 61 

Poglavlje 

PRESUDA IZMEOO DVIJE STRANE 64 

Poglavlje 



293 



KUFR UBJEDENJA I KUm DIJELA . 



Poglavlje 

NAJVAZNUE PRAVILO kod ehu-sunneta. 



.67 
.76 



Poglavlje 

ONAJ KO DOOE SA NEK1M OGRANKOM IMANA NE MORA ZNAClTI DA TIME 
STltE I EPITET MU'MINA. IAKO JE ONO STQ JE URADIO OD IMANA. ISTO 
TAKO NE MORA ZNAClTI DA ONAJ KO DODE SA NEK1M OGRANKOM 
KUERA NE MORA ZNAClTI DA ST1CE EPITET KAEIRA, IAKO JE ONO STO 
JE ORADIO OD KUERA 



.78 



Poglavlje 

MlSUENJA OLEME. 00 TAB'lNA I ONIH POSUJE NJ1H U POGLEDO 
OSTAVLJACA NAMAZA, KAO I IDZMA* KOJI SE PRENOSI U TOM POGLEDU. 



.81 






TRECE P1TANJE: 

DA LI SA OSTAVLJANJEM NAMAZA PROPADAJU 
PONISTENA SVA COVJEKGVA DJELA? 

Ponistenje dijela ostavljaia namaza 

Poglavlje 

VRSTE PONlSTAVANJA 



BIVAJLJ 



.85 



.88 



CETVRTO PITANJE: 

DA LI SE DNEVNl NAMAZI PRIMAJU AKO SE KLANJAJU PO 
NOCl I DA LI SE NOCNI NAMAZI PRIMAJU AKO SE 
KLANJAJU PO DANU? 

Da li se nocni namazi primaju ako se klanjaju po danu i obratno.. 91 

Poglavlje 

DA li JE OBAVEZA NAKON STO SE SJETI PROPUSTENOG NAMAZA DA GA KUNJA ODMAH 

BEZ ODUGOVLACENJA III JE D0ZV0LJEN0 ODGAOANJE 94 

Poglavlje 

NADOKNADA NAMJERNO NAPUSUNOG NAMAZA - 97 

Dokazi onih koji u pomenutom slucaju smatraju 

obaveznim naklanjavanje - 97 



294 



..78 



1.81 









Dokazi onih koji ne obavezuju naklanjavanje 

u pomenutom slucaju 98 

Poglavlje 

STAVU I RIJECJMA EBUBEKRA & 106 

Poglavlje 

Dokazi onih koji prihvataju naklanjavanje no 

Poglavlje 

MlSlJENJA ONIH KOJI SMATRAJU NEISPRAVNIM NAMAZ 

POSUJE ISTEKA NJEGOVA VREMENA....... 118 

Poglavlje 

PROPIS ZABORAVLJENOG NAMAZA 120 

Poglavlje 

Sra se tiCe vaSih rijeci: "Allah je na jeziku Svoga Poslanika izjednaciq 

PROPIS 0N06A KOJI ZABORAVI I KOJI NAMJERNO OSTAVI NAMAZ" 122 

Poglavlje 

STO SE TICE VASlH RIJECI: "AKO ONAJ KOJI ZABORAVI I PRESPI. A ONI SO OPRAVDANI, 

NADOKNADUJU MAMAZ POSUJE ISTEKA NJEGOVA VREMENA, ONDA JE PRECt DA TAKAV 

NAMAZ NADOKNADI ONAJ KO GA JE NAMJERNO IZOSTAVIO." L29 

Poglavlje 

POBIJANJE DOKAZA STIZANJO JEDNOG REKATA U NAMASKOM VREMENU 131 

Poglavlje 

DEROGIRANJE NAMAZA KOJI SE KLANJAO NA DAN HENDEKA 132 

Poglavlje 

U ODGAOANJU SE OGLEDALO POSTIVANJE NAREDBE 134 

Poglavlje 

NADOKNADA VREMENA U SLOCAJO KAD GA SE PRISJETI 135 

Poglavlje 

ONAJ KO SE NAMJERNO OMRSI U RAMAZANO 141 



PETO P1TANJE: 

DA U JE ISPRAVAN NAMAZ ONOGA KO KLANJA POJEDINACNO IAKO 
JE U MOGUCNOSTI KLANJATI GA U D2EMATU? 

PROPISO NAMAZA DZEMATO 147 



295 



Dokazi onih koji tvrde da je namaz u dzematu obaveza 147 

Dokazi onih koji pobijaju obavezu klanjanja u dzematu 154 

Odgovor onih koji dzemat smatraju obavezom ..155 

Rasprava oko poimanja predaje 157 






SESTO PITANJE: 

AKO JE WAMAZ TAKVOG ISPRAVAN. DA U JE GRJESAN ZBOG 
NAPUSTANJA D2EMATA? 

DA U JE DZEMAT USLOV ZA ISPRAVNOST NAMAZA IU NE? 171 

Poglavlje 

ONI KOJI D2EMAT SMATRAJU OBAVEZNIM KAZU 175 

Poglavlje 

STO SE TICA VAStG DOKAZIVANJA SA HAOISOM OD OSMAN B. AEFANA 4* 

U KOJEM RAZE: "Kfl KLANJA JACIJU U DZEMATU KAO DA JE POLA NOCI KLANJAO" 178 

Poglavlje 

STO SE TIE! VASEG DOKAZIVANJA SA HADISOM KOJI PRENOSI JEZID B. ESVED I 

MIHDZEN B. EDRE* I EBU-ZERR I UBADE 179 

SEDMO PITANJE: 

DA U SE LISLOVLJAVA ODLAZAK U MESDZID ILI JE D0ZV0LJEN0 
DA SE OBAVUA U KUCi? 

KLANJANJE U DlEMATU ALI U SVQJOJ KUCl 183 









OSMO PITANJE: 

STA JE PROPIS ZA ONOG KO GA OBAVUA BRZO I NE 
UPOTPUNJAVA RUKU" I SED2DU U NAMAZU? 

PROPIS ONOGA KOJI NAKARADNO OBAVUA NAMAZ 189 

SEST OSOBINA U NAMAZU JE OD ZNAKOVA 1ICEMJERSTVA 197 



296 



47 



DEVETO PITANJE: 

KOUKO JE DUGO TRAJAO POSLANIKOV n NAMAZ? KAKVO JE PRAVO 
ZNACENJE OLAKSANJA NA KOJE JE POSUNIK M UKAZAO RUEClMA: 
"KLANJAJ IM NAMAZ KOJUE NAJlAKSi ZA NM". I NA STA UPUCUJU 
NJEGOVE RUECl KOJE JE UPUT10 MU'AZU *& "ZARlWSDA UUDE 
STAVfSNAKUSNM" 

OMJER I TRAJANJE POSLANIKOVA M NAMAZA 203 

Poglavlje 

NJEGOVO UPUSTVO DUZ1NI KIRAETA NA KUAMU , 209 

Poglavlje 

ONI KOJU ZAGOVARAJU UPOTPUNJAVANJE NAMAZA KA2U 223 

Poglavlje 

ISPRAVLJANJE SA RUKU'A 237 

Poglavlje 

VRIJEDNQSTIMA SEDZDE I NJENIM POSEBNQSTIMA 239 

Poglavlje 

RlJECJ P0ZDRAVAZZZMX/4/« KOJE SE UCT NA KRAJU NAMAZA, SU POPUT 

ffl/IBflVl-MO&U HUTBE POTREBE KOJA Bl SE ODRZALA PR1JE NJEGA 246 

Poglavlje 

IZLAZAK IZ NAMAZA PREDAJQM SELAMA 249 

Poglavlje 

ONI KOJI ZAGOVARAJU UPOTPUNJAVANJE NAMAZA KAZU 250 

Poglavlje 

POSLANIK m JE ZABRANIG PRETJERANO ODULJIVANJE, TE JE TO SUPROTNO 

NJEGOVOJ UPUTI I UPUTI NJEGOVIH ASHABA I ONOME NA CEMU SU ONI BIU 257 



39 



DESETO PITANJE: 

ZADNJE PITANJE JE DA NAM OPlSETE KAKO JE IZGLEDAO NAMAZ 
POSLANIKA m. OD POCETNOG TEKBIRA PA SVE DO NJEGOVA 
ZAVRSETKA - 1 DA NAM TO OPlSETE I UKRATKO PREDSTAVITE TAKO DA 
ONAJ KO TOME PITA KAOA GA PROClTA STEKNE OSJECAJ KAO DA 
PRISUSTVUJE POSLANIKOVOM % NAMAZU 



297 






OPIS POSLANIKOVA m NAMAZA 262 

Poglavlje 

OPIS RUKl'A 269 

Poglavlje 

Opis ispravljanja sa ruku'a 271 

Poglavlje 

KAKO JE ODLAZIO NA SED2DU 273 

Poglavlje 

OPISSEDZDE 277 

Poglavlje 

Opis ustajanja sa sed2de i opis tesehhuda , ...280 

Poglavlje 

Opis kunuta [kunut dove] 284 

Poglavlje 

Oni koji su misljenja da se kunut ud poslije ruku'a ....287 

Poglavlje 

DONOSENJE SALAVATATA NA POSLANIKA $ NA ZADNJEM TESEHHUDU 289 

SADRZAJ 293 



298 




Es ^- untie