(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Poslanikova alejhi selam medicina - Ibn Kajim"

♦♦ ♦ * f 

Naslovoriginala 
ET-TIBBUN-NEBEVI 



Autor 
Ibn-Kajjim el-Dzevzi 

Naslov izvornika 
MEDICINE OF THE PROPHET 

Uredniki priredivac 
Muhammedl el-Akili 



POSLANIKOVA MEDICINA 



S engleskog na bosanski preveo: 
Muhidin Hadziahmetovic 



Izdavac 




LIBRIS d.ao. 


AntunaHangija115 


Za izdavaca: 


Sarajevo, 


Said KATICA 


tel /fax: 033 65S 687 


Bibtioteka 


e-mail: Iibri5@bih.net.ba. 


ILM 


Sai 



Korektura 
Dzevad Hodzid 

Lektura i korektura 
Omer RESULOVl^ 

Tehnicko uredenje, desig i DTP 
Samir Kamenjas / Edin Junuzovic 



Baski ve Cilt 

Derya Miicellit San. ve Tic. Ltd, §ti. 

Maltepe Mah. Litros Yolu Fatih San. Sit. No: 12/80 Topkapi / Z.Burnu - ist. 

Tel: +90 212 501 02 72 Fax: +90 212 480 09 14 E-maU: deryamucemt@hotmaU.com 

Libris d.0.0 Turkiye igerisinde temsUcisi bulunmwnaktadtr. 

Sarajevo, 2001 ./1422.h.g. 



Rjesenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture f sporta FBiH br. 02- 
15-6730/01 od 31.10.2001. god ine, a u skladu sa Zakonom o porezu na 
promet proizvoda i usiuga Sluzbeni list br. 5/95. clan 19. tacka 12. ovaj 
proizvod je osloboden poreza na promet. 




r 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



POSLANIKOVA 
MEDICINA 



S engleskog na bosansld preveo 
Muhidin Hadziahmetovic 




Libris 



mm 



ISBN 9958-9516-6-5 



Predgovor 

bosanskom 

izdanju 



Knjiga Poslanikova medicina {Et-tibbun-nebevi) Ibn-Kajjirna el- 
Dzevzije predstavlja kapitalno djeio klasicne islamske kulture. Zapravo radi se o 
knjizi sadrzanoj u zivotnom djelu ovog vellkog islamskog ucenjaka, koje nosi naslov 
Zad d-Mead (Priprema za dan povratka). Cjelokupni manuskript ovog djela prvi 
put je stampan n Indiji 1 897. Godine. U ovom djelu Ibn-Kjjim ei-Dzevzi se bavi 
Posianikovim zivotopisom (sira), islamsklm pravom (fikh) i isiamskom tradicijom 
(kadis). Jedna od knjiga ovog obimnog djela bavi se PodanikoOom medicinom. 
Ibn-Kajjim el-Dzevzl je roden u Damasku 1292. (691. hidzretske) godine. Umro 
je u Damasku 1 350. godine, u pedesetdevetoj godini zivota. Zivio je, obrazovao se 
i djelovao u jednom od, u to vrijeme, najznacajnijih centara islamske duhovnosti. 
U Damasku je u svojoj islamskoj obnoviteljskoj intelektualnoj misiji djelovao veliki 
muslimanski genij Ibn-Tejmijje. Ibn-Kajjim el-Dzevzi je uz poznatog mufessira Ibn- 
Kesira bio najistaknutiji ucenik Ibn-Tejmijje. Ibn-Kajjim el-Dzevzi je, kao i njegov veliki 
ucitelj Ibn-Tejmijje u svom intelektualnom angazamanu i naucnom radu bio usredotocen 
na odbranu tradicionalne islamske ucenosti i misaonosti pred sve vecim uplivom grcke 
filozofije u \^eirsku misao tslama. Otuda su najvaznija podrucja zanimanja Ibn-Kajjima 
el-Dzevzijje hadis, fikh, tefsir i ahlak. Otkuda, medutim, zanimanje Ibn-Kajjima el- 
Dzevzijje za medicinu? U cemu je znacaj njegovog djela PoslanikpVa medicina (Et- 
tibbun-nebevi)} Muslimansko bavljenje medicinom u klasicnom razdoblju islamske 
kulture predstavlja jednu od najkarakteristicnijih odrednica islamske duhovnosti. Ne 
radi se samo o tome da su se musllmani s fascinantnom intelektualnom radoznloscu 
vrio rano u svojoj povijesti susreli s medicinskim znanjima Indije, Perzije, Rima, Grcke 
i Sirije. Kulturni poduhvat koji je izvela Kuca mudrosti (Daru-l-bikma) u Bagdadu, 
u devetom i desetom sloljecu, jedinstven je u povijesti. 

U ovoj jedinstvenoj naucnoj i prevodilackoj instituctji koju je osnovao abasijski 
halifa El-Memun prevodilacku skolu predvodio je lijecnik i filozof Hunejn ibn-lshak. 
Tako su potaknuti kasnlji grandiozni ucinci i dostignuca u medicini koja su postigli 
veliki muslimanski umovi kao sto su EI-Kindi, El-Farabi, Ibn-Sina, Er-Razi i mnogi 
drugi. 



S I 



Naglaseno zanimanje za medicinu u klasicnoj islamskoj duhovnosti utemeljeno 
je na islamskom ucenju da Ijudski zivot na ovome svijetu predstavlja vrijednost koju 
valja cuvati i njegovati. Islamska poruka covjeku ne sastoji se u tome da se zivot na 
ovome svijetu zanemari. U mjeri u kojoj je zivot na ovome svijetu vazan i vrijedan 
valja posvetiti paznjii i tjelesnom zdravlju Ijudi, odnosno medicini kao nauci i praksi. 
S druge strane, tjelesno zdravlje povezano je sa dusevnim zdrav[jem i duhovnom 
snagorn. Sreca, uspjeh i spas nalaze se u estaholoskoj perspektivi. 

Ibn-Kajjim el-Dzevzi Allahovog Poslanika, a.s., dozivljava i razumijeva kao 
prenositelja Objave koja je lijek. za Ijade. Poslanikov Sunnet najbolja je prakticna 
pnmjena tog Lijekfl. Zato on pise knjigu Poslanil^ova medicina. 

Vaznost Poslaniliove medicine Ibn-Kajjima el-Dzevzijje je visestruka. 

Objavljivanje Poslanikove medicine na nasem jeziku predstavlja znacajan doprinos 
proucavanju i upoznavanju Poslanikovog zivota, njegove poslanicke misije i njegovog 
Sunneta. Ovo nas djelo u prvom redu upoznaje s jednim znacajnim aspektom 
Poslanikova zivota koji je u nasoj hadiskoj literaturi do sada bio nedovoljno poznat. U 
torn smislu prevodenje 1 objavljivanje Poslaniliove medicine Ibn-Kajjima el-Dzevzijje 
karakterizira poboznost i metafizicko razumijevanje svijeta i zivota, s jedne strane, i 
nagiasena humanisticka crta u razumijevanju svrhe i smisla Ijudskog zivota na ovome 
svijetu, s druge strane. 

PoslanilioVa medicina predstavlja djelo koje je znacajno i za historiju medicinskih 
nauka u islamskoj kulturi i civilizaciji. 1 konacno, Poslanikova medicina predstavlja 
znacajan prakticni prirucnik za svakog muslimana. U njemu se moze naci mnogo uputa 
prakticne naravi u pogledu slijedenja Poslanika u stvarima vjere, morala, dusevnog i 
tjelesnog zdravija, lijecenja Kur'anom i ibadetom, tradicionalnog lijecenja prirodnim 
lijekovima, travama, hranora, ttd. 

U najkracem, prevodenje i objavljivanje PoslanikoVe medicine Ibn-Kajjima el- 
Dzevzijje predstavlja znacajan naucni, prevodilacki i izdavacki poduhvat. Radi 
se djelu koje ima prvorazrednu vaznost za nase upoznavanje sa Poslanikom, s 
klasicnira islamskim misljenjem, s historijom medicine u islamskoj kulturi i civilizaciji, 
s tradicionalnom medicinom i tradicionalnim lijecenjem. Knjizi ce se obradovati oni 
koji se bave hadisom, povijescu islamskog misljenja, islamskom kulturom i civilizacijom, 
povijescu medicine i tradicionalnom medicinom kao i svi oni koji nastoje u svom 
prakticnom i svakodnevnom zivotu slijediti upute, sayjete i preporuke Allahovog 
Poslanika Muhammeda, alejhisselam, 

Dzevad Hodzic 



I 6 



Biografija 

imama Ibn~Kajjima el-Dzevzija 

1292-1350. g. 



Zove se Muhammed ibn Ebu-Bekr Ibn Ejjub ibn Sa'ad el-Damaslu, 
nazvan po ocu kao Ebu-Abdullah Semsud-Din, poznat je kao Ibn Kajjim el-Dzevzi. 
Roden je u Damasku, Siriji 1292. godine (69 1 g. po H.), a ucioje pred svojim ocem, 
koji je bio lokaini polaznik (ar. Kajjim) u skoH El-Dzevzija. Kasnije, on je nastavio 
svoju potragu za znanjem kod glasovitih ucitelja i skolasticara svog doba, podjednako 
kao sto je proucavao djela i ucenja sufijskih seihova tog doba. Njegovo obrazovanje 
baziralo se na islamskoj jurisprudenciji (ar.fikh), teologiji i hadisu. Konacno u svojoj 
potrazi za znanjem pridruzio se halki imama Ibn Tejmije (1262-1329. g.). On ga 
je u svom drustvu smatrao za najblizeg (najprijaznijeg) ucenika i sljedbenika, a on je 
kasnije postao njegov nasljednik. 

Ibn Kajjim bio je srcan u svojoj privrzenosti svom ucitelju i bio je izvrstan ucenik 
i nasljednik velikog islamskog ucenjaka imama Tekijjuddina ibn-Tejmije. On je branio 
njegove yjerske stavove i pristupe, a sabrao je i izdao vecinu njegovih djela i, sto je 
najvaznije, zastupao je isto misljenje kao i njegov ucitelj. 

Zbog njihovog opazanja i misljenja, obojica, i ucitelj i ucenik bili su nepravedno 
osudeni, muceni i ponizavani u javnosti od tadasnjih lokalnih autoriteta. Bili su zatvoreni 
u istoj celiji, dok su ostali sljedbenici drzani odvojeno u Damaskom centralnom zatvoru, 
koji je jos do danas ostao poznat kao El-Kal'a. Medu pritvorenim sljedbenicima takoder 
je bio i mladic po imenu Ibn-Kesir (1 302-1 375. g.), koji je kasnije postao najpoznatiji 
islamski ucenjak i autor najopseznijeg tefeira Kur'ana "Tefeir Ibn-Kesir". 

Nakon smrti imama Ibn-Tejmije, njegovi su sljedbenici pusteni iz zatvora, a imam 
Ibn-Kajjim el-Dzevzi nastavio je svoje skolovanje, a drzao je predavanja i casove za 
svoje vlastite ucenike. Ibn-Dzevzi poducavao je fikh u skoli "Al-Sadrijja" u Damasku, 
prije nego sto je preuzeo duznost upravitelja skole Dzevzija za duzi period. Vecina 
njegovih djela bile su kompilacije , medutim i on je sam napisao nekoliko djela, a 
njegovi originaini manuskripti se danas cuvaju u centralnoj biblioteci u Damasku. 

Zapravo, smatrano je cascu i privilegijom uciti u ovoj halki. Medu poznatim islamskim 
skolasticarima koji su ucili od njega u ovoj halki vazno je spomenuti Ibn Abd el-Hadija 




(1305-1345. g.), Ibn-Redzaba (1337-1396. g.) i ostale koji su cesto posjecivali 
njegove halke i traziii njegovo prisustvo kao sto je imam Ibn-Kesir. 

Vecina skolasticara tog vremena priznali su autoravu izvrsnost i dubokoumno 
poznavanje tumacenja Kur'ana, tefeira hadisa i teologije. Njegovo opsirno znanje 1 sh- 
vatanje tefsira Kur'ana prevazilazilo je cak i neke poznate teoioge u historiji islama. 

Ibn-Kesir govorio je o njemu u svojoj knjizi "Al-Bidaja va'-Nihaja": "On je 
najprijazniji i dobra srca, nikada nikome nije zavidio, nikada nikoga nije povrijedio, 
mkada nije prema bilo kome donio predrasudu, a ja sam mu bio najblizi njegovom 
srcu. Nadalje, ne poznajem nikoga ko je odaniji u ibadetu od njega u nase doba." 
Slicno misljenje o njemu takoderje iznio i Ibn-Hidzr. 

Ibn-Kajjim opskrbio se znanjem iz svih grana islamske nauke, a posebno je bio 
poznat i hvaljen po svojim komentarima. Hafiz Ibn-Redzab govorio je o svom ucitelju 
sljedece: "Bio je potpuni ucenjak u oblasti islamske nauke, a niko mu nije mogao 
konkurisati u njegovom dubokoumnom razumijevanju Kur'ana i Hadlsa, njegova 
tumacenja bila su jedinstvena (unikatna) u besprijekornosti." 

^ Ibn-Redzab prenio je da je njegov ucitelj Ibn-Kajjim ei-Dzevzi ucio hadis od 
el-Sahab el-Nabulsija, Kadi Tekijjuddin Sulejmana i Fatime bint Dzevhar, izmedu 
ostalih. Za vrijeme njegovog ranog ucenickog perioda imam Ibn-Kajjim trazio je 
drustvo vecine sejhova njegovog doba, a posebno je bio strucan u tumacenju hanbeli- 
jskog mezheba. 

Njegov duhovni iivot 



Imam Ibn Kajjim el-Dzevzi bio je srcan i postojan yjernik, Provodio je duge sate 
u nocnom namazu, bio je u neprekidnom stanju zikra, a bio je poznat po produzenim 
sedzdama. Na njegovom lieu mogao se vidjeti jasan znak poboznosti i neprekidnog 
molenja Allahove nagrade i okrilja. 

Za vrijeme njegovog pritvora u Ei-Kal'a zatvoru u Damasku, redovno je ucio 
Kur'an i proucavao njegova znacenja. Ibn-Redzab je zabiljezio da je za vrijeme tog 
perioda povucenosti on postigao veliki duhovni uspjeh, podjednako dobro kao sto je 
razvio veliku analiticku mudrost, znanje i razumijevanje poslanikovih hadisa. 

Nakon njegovog pustanja na slobodu, obavio je hadz nekoliko puta, a ponekad 
bi ostajao u Meki duzi vremenski period zbog molitvi i tavafljenja Kabe. 



K^'f 



Njegova djela 



t 



El-Nu'man ei-Alusi el-Bagdadi je jednom rekao: "Njegova su tumacenja jedinst- 
vena u besprijekornosti." Poznati islaniski ucenjak el-Zehebije jednom rekao o njeniu: 
"On je dao veliku pozornost detaljima i odnosu hadisa. "Nadalje, sejh Burhan el-Din 
el-Zari' govorio je o njemu: "Niko nije bio takav poznavalac (niko nije imao takvu 
spoznaju) kao sto je bio Ibn-Kajjim u svoje vrijeme." 

Doprinosi imama Ibn Kajjima el-Dzevzija islamskoj znanosti vrlo su obimni, 
a oni se posebno odnose na komentare Kur'ana, i shvatanje i analizu Hadisa ("or. 
Fik,h-u Sunna). 

On je pored svojih vlastitlh djela, sastavio veliki broj studija ukljucujuci: Tabzib 
Sunen Ebi-Davud (Ispravak Sunena od Ebu-Davuda); EI-Kalem el-Tejjib ve ai-Amel 
el-Salih (Bit Allahovih rijeci i djela); Komentari na knjigu Sejha Abdullaha ei-Ensarije: 
Menazil-u Sa'irin (Stanja Tragaca), koja se smatra epitomom znanja sufijskih knjiga 
1 Zad el-Me'ad (Pripremanje za Dan povradta), iz kog je i ova knjiga o Poslanikovoj 
medicini izvadena, pored ostalih manuskripata koji su umnozeni njegovom rukom, a 
koji se cuvaju u centralnoj bibiioteci u Damasku u Siriji. 

Ibn-Kajjim vidio je svog ufitelja Tekijjuddina ibn Tejmijja neposredno nakon 
njegove smrtiu svom snu, i pitao ga je o tome sta je Allah rezervisao za njega u zivotu 
poshje smrti. Ibn-Tejmijje je zamijetio da njegov ucenik ima uzviseno stanje koje 
nadmasuje stanja mnogih poznatih sejhova, i potom je dodao: "Ti si gotovo dostigao 
nase prisustvo, tvoje stanje jednako je stanju Ibn-Kuzejmea." 

Ibn Kaijim el-Dzevzi preselio je naahiret u gradu Damasku, 1 350. godine, u pedeset 
devetoj godini zivota, a ukopan je pored svog oca na taniosnjem groblju El-Sagir. 
Sa imenom Allaha, Milostivog, Samilosnog 

"Cosfiodam nas, u Tebe se uzdamo i Tebi se obracamo i Tebi cemo se Vratiti. " 
(Kur'an, 60:4) 

Gospodaru moj, cinim ovo djelo iz Ijubavi prema Tebi, Tvojoj objavljenoj vjeri 
islamu i Tvojim iskrenim robovima, da budem syjedokom univerzalnosti, cjelokupnosti, 
sveobuhvatnosti i istinitosti Tvojih rijeci koje si objavio Svom posljednjem poslanJku Mu- 
hammedu, s.a.v.s., Tvojim poslanicima prije njega i Tvojim odabranim robovima! 

Gospodaru moj, uclni ovo djelo mojim malim korakom priblizavanja Tebi i ucini 
ga jedmm od nacina postizanja Tvog zadovoljstva, Tvoje milosti i Tvoje zastite! 

Gospodaru moj, sacuvaj me od nepohvalnih osobina koje su Tebi mreke, a koje se 
mogu javiti kao posijedica djela mojih, jezika, uma, oka i srca mog, jer si me stvorio kao 
"nejako bice", pa ako mi Ti ne pomognes, ko je taj koji mi moze osim Tebe pomoci?! 



Gospodaru moj, Ti poznajes srce moje i um moj, 1 ono sto oni taje bolje od mene 
samoga, pa Te usrdno i ponizno molim da ih ocistis od necistoca i da u njima nastanis 
islam i sve ono sto on sa sobom nosi! 

Gospodaru moj, ucini moj nefe smirenim u Tvojoj blizini i ucini da budem zado- 
voljan Sto mi je islam vjeral 

Gospodaru moj, Ti poznajes namjere djela mojih, pa Te stoga raolim da me 
ne opterecujes preko mogucnosti mojih onime sto bi moglo umanjiti ill skrsiti moju 
v]eru u Tebe! 

Gospodaru moj, podari mi imana, snage, odlucnosti, pameti i mudrosti da se 
borim i zalaiem za Tvoju yjeru islam za vrijeme cjelokupnog moga boravka na ovom 
prolaznom svijetu, protiv onih koji su sa Pravog puta zalutali, protiv onih sto su protiv 
sebe Tvoju srdzbu i Tvoj gnijev izazvali, protiv svih onih koji nastoje da uniste islam 
i muslimane, i pomozi mi protiv naroda koji ne \^eruje! 

"A uspjeh moj zavisi samo od Allaha, u Njcga se uzdam i Njemu se obracam!" 
(Kur'an, ! 1:88) 

Hvaljen neka je Allah, Gospodar, opskrbitelj i odrzavatelj univerzuma. Syjedocim 
da nema boga osim Allaha, da je samo On Gospodar i da On nema partnera, i 
syjedocim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. 

Poslanikova medicina, koja je u ovoj knjizi predstavljena odnosi se kako na dusevne 
tako i na fizicke aspekte zdravlja, Zapravo, Poslanikova medicina se samo moze shvatlti 
u svjedu Kur'ana i sunneta, i nikako drugacije. 

Kao sto je to ranije izneseno, analiticke studije i skolasticarska tumacenja i interpre- 
tacije imama Ibn-Kajjima el-Dzevzijja jedinstveni su. Oni potvrduju bogatstvo njegovog 
duhovnog razumijevanja i njegovo detaljno poznavanje metafizike, kosmologije i filozofije. 
Nadalje, oni su takoder rezultat njegovog, temeljitog znanja arapskog jezika, detaljnog 
proucavanja historijskih prilika i razmisljanja zabiljezene od samog autora, uz opsimo 
poznavanje djelovanja priznatih islamskih pravnika, lijecnika i naucnika 1 4-og vijeka. 

Djelo imama Ibn-Kajjima takoder baca svjedo na razli^ite skole misljenja. Op- 
stanak ovakvog uspjesnog metoda lijecenja bolesti koji traje preko hiljadu i cetiri stotine 
godina dokazuje da u njemu postoje mnogi ispravni nacini medidnskog tretmana koji 
su danas primjenljivi u teoriji i praksi. 



I '0 



fT"^ 



Predgovor 



/. Njegovo doba 



Sastavljac originalnog djela imam Ibn-Kajjlm el-Dzevzi ( 1 292- 1 350. 
g.), odrastao je u Damasku, Siriji, u cetrnaestom stoljec'u u vrijeme velikih socijainiK, 
politickih, ekonomskili i yjerskih previranja. To je razdoblje takoderodredeno upoznavan- 
jem i utiecajem grcke filozofije medu ostalim skolama misljenja. Za vrijeme tog razdoblja 
Ijudska odanost i yjera u Allaha Svemoguceg, njihova pokornost Njegovim zakonima i 
njihova iskrenost u slijedenju Njegovog blagoslovljenog Poslanika, s.a.v.s., stavljeni su 
na ozbiljna iskusenja. Historija biljezi da je pokret za ponovno ozivljavanje islamske 
duhovnosd vodio Mevlana Dzelaiuddin el-Rurai (1207-1273. g.), poznati islamski 
skolasticar i sufija koji je zivio u danasnjoj Turskoj. 

Blagosbvi tog perioda takode ukljucuju slljedenje poznatih sejhova, imama i duhovnjh 
voda, od kojih su mnogi ziyjeli u Damasku. Svi zajedno, oni su igrali glavnu ulogu u 
ponovnora ozivljavanju duhovnosti, a njihova su djela postigla to da su postala integralni 
dio muslimanskog shvatanja. Ova su djela izlazila svakih nekoliko godina i ostala su do 
dana danasnjeg kao granicni kamen islamskih odnosa, Medu poznatim ucenjacima tog 
doba vazno je spomenuti imama Ibn-Tejmijja, imama Ibn-Kesira, El-Hafiz ibn Redzaba, 
Ibn Abd el-Hadija i ostale. 

Ovi su ucenjaci, izmedu ostalih, imali jednu namjeru, a njihova je borba bila usmjer- 
ena da odgovori silovitom nasrtaju stranih filozofija i umjetnosti koje su bujale u to 
doba, i protiv njihovog bespogovomog prihvatanja u slabim i nekritickim umovima 
mladih mushmana. Cilj ovih istinski ucenih sejhova bilo je takodervazan u ponovnom 
uspostavljanju i potvrdivanju kamena temeijca skolasticke islamske teoiogije (ar. Ihm 
d-Kelam), nauke osyjedocenog kredibiliteta i casti (ar. T ezkm) i nacina primjenjivanja 
razboritosti pravosnazne islamske odiuke (ar. Ihsan). Zapravo, ove temeljne perspektive 
igraJe su glavnu ulogu u ponovnom uspostavljanju ispravnog razumijevanja uzvisene 
islamske poruke kao sto je to utjelotvoreno t promisljeno od Allahovog poslanika Mu- 
hammeda, s.a.v.s. Prema tome, djela su ovih ucenjaka ostala do danagnjeg dana gl; 
izvorima tumacenja ispravnog razumijevanja islama (ar.fikb). 



lavnim 



II 



tBm 



2. O djeiu "Priprema za dan povratka" 

Originalni je spis naslovljen kao Zad el-Me'ad fi Huda hair al-'Idad (Priprema 
za Dan povratka na nacin kako je uputio najbolji od svih Allahovlh stvorenja). 

Djelo je sastavio imam Ibn-Kajjim el-Dzevzi. Cjelokupni je manuskript prvobitno 
bio stampan u Indiji 1 897. g., a potom u Egiptu 1 923. g., dok je trece izdanje izaslo 
u Halepu, Siriji 1927. g. 

Cjelokupno djelo nas precizno upoznaje sa Poslanikovom praksom do u 
najistancanije detalje, preko prenesenih objasnjenja i zabiljeski. Ono takoder obraduje 
svaki aspekt Poslanikovog zivota ukljucujuc'i obicaje, Hadis, djela i odluke. Djelo 
takoder odslikava izvanredni utjecaj Poslanikovih hadisa, primjera i upute, a i njihovu 
duhovnu, psiholosku, eticku, sodo-kulturnu i ekonomsku ulogu u zivotu muslimana, 
podjednako kao i njihov utjecaj na druge kulture. 

Djelo obuhvata kompletan sistematski rad djela imama Ibn-Kajjima. Ono se bavi 
Poslanikovim zivotopisom (ar. sha), Poslanikovim sunnetom i islamskim pravom (ar. 
fikh), 1 u jednom od njegovih poglavlja ono se bavi tumacenjem medicinskih sayjeta 
datih od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Zapravo, djefo je pregled islamske nauke u 
komparativnim poslanlckim ucenjima, a u krugovima tslamskih skolasticara po svojoj 
vrijednosti nalazi se odmah iza knjige Ihja' 'ulum el-Din (Ponovno budenje islamske 
nauke) od Imama Ebu-Hamida el-Gazalija (1058 -1 M 1 . g.). 

Misticni i pobozni imam Abdullah el-Gaznavi rekao je u svojoj biografiji imama 
Ibn el-Kajjima da je on (Ibn-Kajjim) uobicavao redovno moliti: "O Najmifostiviji i 
Sanruiosni Gospodaru, pomozi mi da zavrsim ovu knjigu i nacini je najboljim od svih 
mojih djela i pripremom za Dan povratka."' 

3. Srz znanja i siijedenje Poslanikove, s.a.v.s., upute 

Allah Svemoguci kaze: 

"Ono sto vam Poslanik kao nagradu da, to uzmite, a ono slo vam zabrani, ostaoite " 
(Kur'an, 59:7) 

Imamje Buhari (809-869. g.) jednom rekao: "Znanje morabiti postignuto prijenego 
sto se njeci izgovore, i prije nego sto se djela preduzmu. Ovo je stoga sto je Svemogua 
Allah rekao: "Znaj da nema boga osim AUaha." (Kur'an, 47:19) 

Prema tome, Allah Svemoguci zapoceo je sa poducavanjem Njegovog Poslanika 
da on spozna znanje kao iz vor razumijevanja i mudrosti, i kao pokretaca duhovnog 

' Nuzhat-ul Havatir, A. El-Gaznavi; Afganistan 



12 



li 






i materijalnog napredovanja. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ucenjaci su 
nasljednici poslanika."^ Ovaj hadis je takoder potvrden u Objavi: "Mi cemo u^mti 
da Knjigu poslije naslijede oni Nasi rohovi kpje Mi izaberemo. " (Km' an, 3532) 
Govoreci o Dzennetu kao konacnoj nagradi za vjernike, On kaze: "/ kpji molitve 
svoje na vrijeme obavljaju-om su dostojni nasljednici", (Kar'an, 23: W). On takoder 
kaze: "Ali ih samo aceni sbvacaju. " (Km'an, 29:43) Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao 
je: "Kada Allah Svemoguci odiuci unaprijediti Svog roba, On mu dadne ispravno 
razumijevanje. Zapravo, znanje mora biti uzgajano." 

Ibn-Abbas, r.a., rekao je; "Postanite dobri, imajte strpljenje i budite uceni." Dobri 
(ar. mbbanijjun - n. Rabb, adj. terbija, odgajanje, odgoj) takoder se tumaci u znacenju 
da yjerski ucenjaci moraju poducavati Ijude temeljnim znanjeni prije preiazenja na ono 
slozenije. Prema tome, znanje je stup yjere, karta puta tragaca i utemeljenje ispravnog 
slijedenja istinskog obozavanja. 



Upoznavanje sa islamskom medic, 



mom 



1, Kratka historija 

Znanje o medicini rasirilo se islamskim halifatom izmedu pada Rimske imperije 
u 5-om vijeku i evropske renesanse, takoder n 1 5-om vijeku. Ipak, bujanje islamskih 
medicinskih institucija je pocelo za vrijeme 9-og vijeka i podudara se sa zlatnim dobom 
Abastdskog halifata na istoku (749-1258. g,). 

Ovo je more znanja koje je teklo gotovo cetiri vijeka kasnije zaustavljeno od Mon- 
golske invazije na istocni halifat i propadanja zapadnog haJifata u Spaniji. 

Tradtcionalna islamska medicina jeste visoko eklekticna, a izgradena je na ranijem 
medicinskom znanju, ukljucujuci tu indijsko, perzijsko, rimsko, grcko i sirijsko znanje. 
Iniajalna faza razvoja islamske medicine koncentrisala se na prevodenje grckih, perzijskih 
inestonjanskih djela na arapski jezik. Ovaj je period poznat pod nazivom Medreselu- 
Surrah el-Igrikwin (Skola komentatora grckih djela), ^iji su ucenjaci su uglavnom 
prevodili sva grcka djela o medicini i nauci. Zapravo, muslimani su zasluzni za 
ocuvanje mnogih djela Galena i Hipokrata, izmedu ostalih, i Evropa se po prvi put 
upoznala sa grckom medicinom preko arapskih prijevoda. 

U sljedecoj fazi brzog stjecanja grckih i perzijskih nauka, nova generacija mus- 
hmanskih naucnika izasla je sa njihovim autenticnim (originalnim) konceptima i 



■ Preneseno u Buharijevom "Sahihu", 



13 



doprinosiraa u medicini a djela ovakvih skolasticara kao sto su Ibn-Sina el-Razi, 
(Avicena) I ostali dominirala su evropskim medicinskim skolama nekoliko vijekova. 
Abasidski haJifa Ma'mun preduzeo je gigantski korak u smjeru uspostavljanja 
odjeljaka za prevodenje i medicinskih skola kada je on ustanovio Dot tlHiknia (Dom 
za lijecenje) u Bagdadu, Ova je glavna institucija sadrzavala skolu za prevodenje koju 
je vodio lijecnik \ filozof Hunejn ibn Ishak e[-'Ibadi (810-873. %.), koji je takoder 
obavljao duznost glavnog prevodioca u to vrijeme a, slucajno, on je bio sin farmaceuta 
iz grada Hire u Iraku. 

Ove su medicinske skole ustanovile bazu medicinske prakse u to doba i u mnogome 
su pridonijele inovacijama u medicinskim svrhama, ambulantnoj brizi za pacijentom i 
mobilnim klinikama. 

Medu ovim skolama i bolnicama, najve^a i najpoznatija je bila El-Nuri bolnica, u 
Damasku (1 1 60. g.), koja je ostala aktivna gotovo tri stodne godina, i Mensuri, bolnica 
u Kaim, Egipat (1276. g.). Jedno vrijeme, Bagdad je imao blizu 600 bolnica, dok 
je Kordoba u Spaniji imala vise od 500. Najvece su bolnice imale biblioteke, vana- 
mbulantne klinike i medicinske skole. Ove su bolnice radile sa pomnim istrazivanjem 
razdvajanja pacijenata sa vrucicama ili zaraznim bolestima, podjednako kao i mentalno 
poremecenim. Medicinske je obrazovanje prenoseno od ovih bolnica. Studenti su tamo 
trazili teoretsko i prakticno obrazovanje, a poznati lijecnici i hirurzi birani su da sluze 
u ovim bolnicama. 

Mensuri bolnica bila je prva bolnica koja je njegovala nauku, ucenje i socijainu 
skrb. Ona je razdvojila sticenike na zene, djecu i one koji se oporavljaju, sticenike 
oboljele od specificnih bolesti, produzenu historiju bolesti i vanambulantne klinike. 
Kao dodatak tome, postojale su manje biblioteke i privatne zbirke od kojih su sve 
sadrzavale ne manje od po 1 00000 knjiga. Ove su biblioteke sadrzavale medi- 
cinska djela, pored ostalih naucnih djela kao sto su ona iz astronomije, hemije, 
geometrije, filozofije i drugih gran a. U to doba, istocni i zapadni glavni grad 
halifata postali su centri civilizacije, a medicinske institucije i naucno-istrazivacki 
rad su bili finansirani od drzave. 

Islamski su lijecnici isticali u svojim predavanjima kako klinicku tako i bazicnu 
medicinu. Od studenata medicine zahtijevalo se da budu obrazovani u pogledu 
temeljnih nauka i da imaju odgovarajuce znanje iz djela autoriteta medicine kao 
Sto su to Galen, Hipokrat i El-Zahravi, izmedu ostalih. Medicinsko je znanje bilo 
sastavljeno u zbirku napismeno, tako da su klinicki testovi mogli biti obrazlagani 
do odredene granice, a studenti su ispitivani u temeljnim naukama. Samo onima 
koji bi prosli dalje bilo je dopusteno polagati klinicke testove, a potvrda u medicini 
zahtijevala je odgovarajuce znanje iz oba podrucja. 

Abasidski halifa El-Muktadir (umro 908. g.) zahtijevao je od poznatog lijecnika 



I 14 



Sunnena ibn Sabita (umro 976. g.) da ispita sve lijecnike i potvide onih koji su se tek 
kvalificirali za medicinsku praksu. Ipak, vijece lijecnika i poznati lijecnid bili su izuzed. 

Islamskisu naucnici takoderpoboljsali i usavrsili famakologiju i hemiju. Oni su opisali 
mnoge nove lijekove kao sto su sena, kamfor, rauskatov orab, klincici, itd., a koristili su nova 
otapala, za lijekove kao sto su ruzina voda i voda narance. Takoder su koristili aldehide, 
alkohol i ostaJa otapala podjednako kao sto su usavrsili metode testiranja cistoce metala i 
hemikaliia. Njihovo istrajavanje u trazenju metoda pretvaranja metala u zlato rezultiralo je 
otkricem nekoliko hemikalija kao stosu kiseli metali, antimon, bizmut, amonijakijedinjenja 
Sve. Aiapske rijeci kao alkohol (ar. kuhul), sirup (ar. sumb) i ostali, nasiroko su koristene. 
Temeljni hemijski procesi, ukljucujuci destilaciju, kristaiizaciju i sublimaciju su isto tako 
otkriveni. Takoder je poznato da su islamski lijecnici koristili cannabis sativa indica-u 
(ar. kunnab Hindi; hasiSatal kai3 kao anestetik, a postoje naznake da su bili upoznati 
sa inbalacijom pri primjeni anestezije. [>jelo El-Kindija o metodu propisivanja i tacno 
odredene doziranosti lijekova dobro je poznato. On je prJmijenio zakon geometrijske 
progresije u propisivanju lijekova. I konacno, glas o Mubammedu ibn Abdullahu el- 
As'atu iz Mosula u Iraku kao vrsnom poznavaocu medicine i fennakologije je doveo 
studente iz dalekih i blizih gradova da cuju njegova predavanja. 

2. Muslimanski doprinos u medicini 

Medu poznatim lijecnidma istocnog balifata pod upravom Abasida, zivio je i 
El-Razi, koji je razlikovao velike boginje od ospica, i Ibn-Sina (lat. Avicena), "Princ 
lijecnika", koji je pokusao nemoguce u svom nastojanju kadaje pokusao da kodificira 
medicmu dok je sredivao njene elemente sa sistemima Galena i Aristotela. Ipak, 
njegova su djela uticala na Evropu vijekovima. 

U zapadnom halifatu, a pod vladavinom Umajaida, zivio je najveci klinicar 
Abdul-Melik ibn Zuhr Gat. Avcnzoar) iz Kordobe (umro 1 162. g.). On je bio 
jedan od nekoliko lijecnika koji su nekoliko vijekova ranije prednjacili nad evropskom 
reneansom, kada su se hrabroscu suprotstavili pisanjima i stavovima Galena. 

Nekoliko musiimanskih skolasticara izvadilo je iz korica svoja pera da bi uputili 
na vodstvo Allahovog Posianika, s.a.v.s., u medicini. Medu njima ovdje je vazno 
spomenuti Hunejna ibn Ishaka (lat. Joannitus; 809-873. g.), kojije napisao nekoliko 
rasprava tumaceci Poslanikovu uputu, a on je posebno bio poznat po svojoj knjizi iz 
oftalmologije pod nazivom A^ASr makfllat fi al-'Ajn (Deset rasprava o oku). 

Ovdje je, takoder, vazno spomenuti Muhammeda ibn Zekerijja'a eURazija (lat. 
Rhazes; 865-925. g.), cije se glavno djelo El-Dzudari velhasba (Velike boginje i os- 
pice) smatra najranijim djelom te vrste. U njemu on opisuje temelj za razlif ite dijagnoze 



15 



izmedu ove dvije bolesti. El-Razi je takoder napisao knjigu o djeqim bolestima, i po 
misljenjima mnogih on se smatra ocem pedijatrije. Historija je takoder zabiljezila djelo 
Ebu el-Hasana el-Muhtara ibn Butlana (lat. Eliuchasen Elimithar; umro 1 065. g.) 
pod nazivom Tezkir d-Kahhalin (Zabiljeske za oftalmologe), a ovo djelo predstavija 
najstariji arapski zapis o oftalmologiji. 

Potom dolazi Abdul Melik ibn Zuhr (lat Avenzoar; 1091-1 162. g.), prvi 
koji je mspravljao o osjecaju u kostlma i izazivacima svraba (ar. Su'ubat d-Dzereh, 
L. acarus scabici), a koji je takoder bio poznat po svoni djelu Al-Tejsirfi el-mudavah 
vdladbir (Pojednostavljivanje terapeutika i dijete). Ali ibn el-Abbas (L. Haly Abbas; 
umro 994. g.) bio je produktivan pisac poznat po svojoj knjizi El-Kitab al-Mekki, 
takoder znanoj kao Kamil el-San'a el-tibbijjah (Kraljevska knjiga; lat. Liber regius), 
knjiga sadrzi detaljan tretman nauke i prakse u medicini u kom je on uporedio dijete- 
tike i materiu medicu, cime je dao svoj doprinos rudimentarnom konceptu kapilarne 
cirkulacije. 

Ovdje se, takoder, mora spomenuti islamski filozof i komentator Ibn-Rusd 
Oat. Averoes; 1 126-1 198. g.) u cijem gtavnom enciklopedijsko-medicinskom djelu 
El'Kullijal fi el-tibb (Opcenitosti u medicini) raspoznaje se funkcija retine i utjecaj 
imuniteta u slucajevima velikih boginja, 

U trinaestom je vijeku zivio Ali ibn el-Nafis (12 10-1288. g.), koji je napisao 
Sarh tasrih el-Kanun (Komentar na analizu Ibn Sinaovog Kanuna), a koji je postao 
zabiljezen po unaprjedenju opisa pulmonalne cirkulacije krvi tri vijeka prije nego sto 
ju je opisao portugalac Servetus, kome je ovo otkrice pripisano. 

Trinaesti vijek takoder biljezi i najistaknutijeg historicara medicine M. Ibn-Ebi- 
Usajbi'e (1203-1270. g.) po njegovom kapitalnom djelu "Ujun d-enba' fi tabakfli 
al-atibba'" (Izvori podataka o vrstama lijecnika). Ovo djelo predstavija ranu zbirku 
400 biografija arapskih i grckih lijecnika. 

Konacno, ovaj djelimicni spisak poznatih islamskih lijecnika i njihovog doprinosa 
lijecnickim yjestinama ne moze biti zavrsen bez navodenja nekih od ranijih djela 
"Princa lijecnika" Ebu-Alija el-Husejna ibn Sina'a Oat. Avicene; 980- 1 037. g.), koji 
je bio citiran od vecine ranije navedenih skolasticara. Ibn-Sina je sabrao medicinsku 
nauku svog doba u jedno enciklopedijsko djelo koje je nazvao Kanunfi d-tibb (Kanon 
medicine). Ova je knjiga prevedena na latinski jezik nekoliko puta, a utjecala je na 
mnoge generacije studenata medicine u Evropi. Ibn-Sina je, takoder, napisao djela 
pod nazivom Kitabul-sifa (Knjiga Hjecenja), El-Advija d-kalbijja (Lijekovi srca) i 
Kitabul'Kulandz (Knjiga bola u crijevima). Ovo su samo neka djela od mnogih ciji 
je on autor. Ibn-Sina je, takoder, dva puta bio vezir Hamadana, a cetiri je mjeseca 
bio pritvoren zbog svojih politickih opredjeljenja u to vrijeme. Doktor Kruger, M.D. 
napisao je o Ibn-Sinau sljedece: "Njegovoje medicinsko iskustvo u transcedentalnom 



I 16 



pogledu vece od onog Galenovog ... (on) demonstrira urn poput onog Geteovog, i 
posjedovao je genij poput onog kod Leonarda da Vincija." (C. Kruegeer, M.D. 
Springfield, III. Charles C. Thomas, 1 963) 

3. Tradicionalna medicina 

Tradicionalna islamska medicina egzistira na razlicitim nivoima sofisticiranosti. Is- 
lamski su skolasticari definirali medicinu far. tihb) kao "umjetnost koja se bavi zastitom 
dobrog zdravija, suprotstavljanjem bolesti i vracanjem zdravlja bolesnoj osobi." 

Originaini oblici tradicionalne medicine ustanovijeni su na temelju zbirke tek- 
stova, obicaja, nacina i istrazivanja. Tradicionalna medicina koristila se teorijom cetiri 
tjelesne izlucevine, tj. crnom zuci, krvlju, sluzi i zutom zuci. Ove tjelesne izlucevine 
ili krvna fluida odgovaraju celirima eiementima: zemlji, vatri, vodi i zraku, Emocija 
1 temperament su bili odredeni ravnotezom tjelesnih izlucevina, rezultirajuci, lako 
usljed njihovog odnosa u osobinamakao sto su melanholija, zivahnost, ravnodusnost 
i razdrazljivost ili naprasitost. U fizioloskoj teoriji tjelesnih izlucevina melanholija 
jeste posljedica viska erne zuci. 

Ove cetiri tjelesne izlucevine su, lakoder, pomijesane sa primarnim atributima 
suhoce, vrucine, hladnoce i vlaznosti. Ravnoteza i omjer ovih tjelesnih izlucevina 
odreduju odnos zdravlja i bolesti. U unani medicini, grani tradicionalne islamske 
medicine, terapija naprimjer koristi suprotan medikament; "vnica" je bolest lijecena 
"suhim" lijekovima itd. U ovoj skoli medicine djela Galena i Ibn-Sina'a su spremno 
prihvac'ena do u detalje, medutim prakticari (ar. hakim) modificirali su neka od njih, 
dok se inovacije nastavljaju praviti na polju farmakologije. U Indiji, unani prakticari 
su takoder dodali homeopatiju svojim terapeutskim ponudama zbog toga sto ona 
posebno istice uvarke biljki. 

Medutim, moderna medicina pretpostavlja da lijek ima iste posljedice na Ijudsko 
hjelo, ili priblizno iste, dok tradicionalna islamska medicina lijeci svakog pacijenta u 
skladu sa njegovom, ili njenom, autenticnom mjesavinom tjelesnih izlucevina, a koja 
ne moze biti nadena u potpuno istom omjeru kod dvije osobe. 

Konacno, tradicionalna islamska medicina takoder koncentrisala se na anatomiju i 
psihologiju. Medu spisima, koji datiraju jos do u 9-ti vijek, nalazimo Aie\o El-Muhlesar 
fi 'ilm-i lasrih (Kratki prirucnik anatomije) kojeje napisao Abdul-Medzid el-Bejdavi 
i poznati petnaestovijekovni teksl Tasrih cl-Memuri (Mensurova anatomija) ciji je 
autor Mensur Muhammed ibn Fakih Iljas. Glavni dio Galenove anatomije dosao je 
sa djelom Ibn el-Nafisa i njegovim odcricem malog krvotoka Cmalog optoka krvi). 



17 



4. Poslanikova medicina 

Poslanikova medicina, takoder znana kao Tibbu nebevi, utemeljena je na osnovu 
Kur'anske objave i upute Allahovog Poslanika, s.a.v.s, Tumacenje hadisa od kanonickih 
skolasticara, kao sto se nalazi i u ovoj knjizi, prisvojilo je uspjesan i istancan stil. 2a- 
pravo, nekoliko islamskih kanonicara, filozofa, pravnika, teologa i historicara, izmedu 
ostalih, izvadili su iz korica svoja pera i nasiroko pojasnili Poslanikovu, s.a.v.s., uputu, 
a pnhcno su bili uspjesni u integriranju islamske medicine sa materijom medicom, koju 
su nasli u ranijim medicinskim sistemima. Poznati leksikon otomanskog bibliograficara 
Hadzdzi Halife, pod nazivom KaSf el-zunnun (Otklanjanje sumnji), a kog j"e on 
sastavio 1 658. g., jeste dobar primjer ovakve vrste. 

Medu poznatim skolasbcarima navedenim u njegovom leksikonu, vazno je ovdje 
spomenuti jos i bibliograficara ranog sufizma Ebu-Naima el-Asfahanija, Ebu-Abdul- 
laha el-Zehebija, enciklopedistu Dzelaludina el-Sujutija i mnoge druge, od kojih su svi 
napisali djela o Poslanikovoj medicini pod nazivom Tibbu nebevi, ili su barem utkali 
ovakve studije u svoja djela. 

5. Zakljucak 

Konacno, kao sto je citalac pozvan da zaplovi ovim morem znanja, da bi otkrio 
dobro, analiticku mudrost i jezgrovito tumacenje hadisa na isti nacin kao i imam Ibn- 
Kajjim, r.a., u I4-om vljeku, tako i ja konstim ovu priliku da se zahvalim Svemogucem 
Allahu, Koji je dopustio ovom robu da raspozna bijesak Njegovih velicanstvenih 
znakova (ar. Ajet) i da za trenutak promislim nad Ijepotom Njegovog velicanstvenog 
djela. 

Slavljen neka je Allah, Koji salje Svoje neogranicene blagoslove na 
najboljeg i najsavrsenijeg od svih Njegovih stvorenja, Muhammeda, s.a.v.s., koji 
je posjedovao najuravnotezenije fizicke i psiholoske temperamente. Neka nje- 
gova porodica, ashabi, djeca i sljedbenici budi blagoslovljeni zauvijek. 

AMIN 



IS 



Uvod 



Kazemo, a Allah je pomagac Koji opskrbljuje imetak i kontrolira 
djelovanja, da imaju dvije vrste bolesti objasnjene u Kur'anu: 
1 .) bolesti srca i 
2.) bolesti tijela. 

Sto se tice oboljenja srca, ima ih dvije vrste, Prva je bolest sumnje i dvoumljenja, a 
druga je bolest zudnje, privlacnost (zavodenje, car. . .) Obje su spomenute u Kur'anu. 
U torn pogledu Uzviseni Allah kaze: "Njibova su srca bolesna, a Allah njihovu bokst 
jospovecava" (Kur'an, 2:10). Takoder je rekao: "Oni cija sa srca bolesna i oni koji 
sunevjernici~kazu: "Staje Allah htio ovim k,ao primjerom?"" (Kur'an, 74:3!) On, 
Najvelicanstveniji, zatim kaze u vezi s onima koji odbijaju prihvatiti kriterij Kur'ana 
i Poslanikovog sunneta: "Kad budu pozvani Allahu i Poslaniku Njcgovu da im On 
presudi, ne^i od njih odjednom leda o^renu,- samo al^o znqju daje pravda na njihovoj 
strani, dolaze mu posluSno. Da li su im srca bolesna Hi sumnjajti. Hi strahaju da ce 
Allah i Poslanik Njegov prema njima nepravedno postupiti? Nijedno, nego zele da 
drugima nepravdu ucine." (Kur'an, 24:48-50) Ovo je bolest sumnje i dvoumljenja. 

Sto se tice bolesti zudnje, privlacnosti i lahkoumnosti (raskalasenosti) , Allah 
Velicanstveni i Najuzviseniji, opominjuci yjernike, porucuje zenama Njegovog Po- 
slanika koje su posluzivale i vodile brigu o potrebama sve veceg broja Ijudi koji su 
posjecivali i molili za sayjet Njegova Poslanika, i govori: "O zene VjerovjesnikpVe, vi 
niste ^ao druge zene! A/jo se Allaha bojite, na sebe paznju goVorom ne skrecile, pa da 
u napast dode onaj cijeje srce bolesno i neusiljeno govorite!" (Kur'an, 33:32). Bolest 
zudnje, koja se ovdje spominje, jeste bolest bluda, a Allah najbolje zna! 

Bolesti tijela 

Za bolesti tijela, Alah Velicanstveni i Najuzviseniji, kaze: "Nijegrijeh sltjepom, ni 
hromom, ni bolesnom!" (Kur'an, 48:1 7). On, Svemoguci Gospodar, takoder spominje 



19 I 



Ibn-K, 



ajjim d-DzeVzi 



^elesnu bolest, u vezi s obredom hadza, u vezi s postom, i higijenskim osobinama 
uzimanja abdesta, bez obzira na druge koristi, On zeli prikazati kako praklicno tako 
i duhovno blagostanje koje je skriveno u slavnom Kur'anu za one koji ga citaju, tj. 
ukazati na djelovanje na temelju cega se shvacaju njegove tajne. Ovo ce pomoci da se 
zadovolje najvise potrebe pri slijedenju Bozanske upute, za one kojl razumiju Kur'an, 
za razliku od ostalog. Ovo zbog toga jer osnovna tri su pravila u zdravlju tijela: pre- 
ventivna medicina, uzdrzavanje od onoga sto je stetno i cJscenje tijela od izlucevina 
koje mu stete. Allah Svemoguci spominje ova tri principa na sljedeca tri mjesta: 

u ajetu o postu: "Poslje prophan neznatan broj dana; a onome od vas kpji bade 
bolestan Hi na putu - isti broj drugih dana. " (Kur'an, 2: 184), Prema ovome, On je 
dopustjo bolesnome da odiozi svoj post sve dok se ne oporavi od boiesti, za putnika 
da privremeno odgodi propisani post da bi sacuvao snagu, zbog fizickog naprezanja 
prilikom putovanja; 

u ajetu o hadzu On kaze: "A onajmedu vama koji se razboli iliga glavobolja muci, 
nek^^se postom. Hi milostinjom, ilikurbanom iskupi" (Kur'an, 2:196). Ovdje ponovo 
Allah Svemoguci dopulta bolesniku ili onome ko boluje od svraba, peruti ill usiju, ili 
nekog drugog koznog oboljenja glave da brijanjem glave za vrijeme nosenja ihrama, 
koje inace nije dopusteno, ukloni stetna isparenja koja bi se nagomilala oko glave, 
zacepila disanje pora i, mozda, uzrokovala infekciju folikula (pristica). Kada se obrije 
glava, pore se otvaraju i ove isparlne izlaze na kozu, omogucavajuci prirodni proces 
ciscenja. Tako, iz navedenih Kur'anskih ajeta, i sto bi se moglo shvatiti iz Bozanskih 
objasnjenja, dopusta se poduka u rjesavanju laksih oboljenja da bi se pomoglo u 
lijecenju ozbiljnijih boiesti, pa se zbog toga razvila deduktivna metoda nazvana qiyas 
za odstranjivanje (ciscenje) stetnih toksina i drugih zakrcenja. Ova metoda dijeli se na 
deset podrucja ijudskog tijela ukljucujuci: krv, kada kJjuca (vrije, tece), sjeme (sperma), 
kada vrvi, urin, feces, nadutost, povracanje, kihanje, san, glad i zed. Svaki od ovih 
deset elemenata uzrokuje bolest kada je nagomilan i potom uvjetuje ciscenje; 

sa gledista dijetetskog uzdrzavanja (ar. himyah), duhovno votstvo pobrinulo se u 
odlomku abdestu, gdje Uzviseni Allah kaze: "A ako ste boksni. Hi na ptilu. Hi ako 
J€ neko od vas obavio prirodnu polrebu, ili ako ste se sastajali sa zenama, a ne nadete 
Vode, onda dlanovima cistu zemlju dotakniie i lica Vasa i ruke vase potarite. -Allah, 
zaista, brisegrijehe iprasta" (Kur'an, 4:43). U ovom slucaju Allah Svemoguci dopusta 
bolesniku da zamijeni uobicajeni abdest sa lejemumom i da izbjegava upotrebu vode 
kada je njena vanjska upotreba stetna. Ponovo, ovo je upozorenje da se treba cuvati 
svega onoga sto ce nahuditi tijelu, biio vanjske iii unutarnje prirode. A Allah je 
Svemoguci uputio robovima Svojim osnovne principe niedicinskog lijecenja i njihova 
uredenja. 



20 



Poslanikova medicina 



U ovom djelu mi cemo, takoder, predstaviti medicinsku uputu uspostavljenu od 
Bozijeg Posianika, neka je mir na njega, a zasigurno nema boljeg puta za upotrebu 
ovakvog znanja do kroz njihovo votstvo. Sto se tice lijecenja srca, ono se moze jedino 
nauciti preko Bozijih posianika, nekaje na sve njih mir i blagoslov, a da bl se izlijecilo 
necije srce i ocistilo od prijavstina, prvo se mora spoznati njegov Tvorac i Gospodar, 
Njegova imena i svojstva, djela i Njegovi propisi, pratiti Njegovo djeiovanje, razmisljati 
Njegovoj mudrosd. I da sve to djeluje na takva srca tako sto ce voljeti ono sto On 
nareduje i voli, a uzdrzavati se od onoga sto On zabranjuje i mrzi, I nema pravog 
zivota srca i njihovog zdravlja osim na taj nacin. Ova znanja mogu biti naucena samo 
iz ucenja Njegovih posianika, neka je mir na sve njih, ili ce u protivnom razmisljanje 
bit! potpuno pogresno i neplodonosno. Ne smije se ni pomisliti da se moze raditl su- 
protno njihovom slijedenju, a da srca budu zdrava. Prevario se onaj ko tako misli jer 
je to samo hranjenje zdravlja i snage njegovog zivotinjskog bica. Njegov ce zivot biti 
besmislen i slican zivotu zivotinja, dok je istinsko srce poboznosti slobodno od ovakvih 
niskih predodzbi. Onaj koji ne moze raspoznati razliku izmedu ove dvije stvari srca 
treba plakati nad svojim srcanim zivotom, Jer on je potpuno mrtav. Istinsko je srce 
napunjeno svjetloscu dok je mrtvo srce potopljeno u ponore mracnjastva. 

Medicina tijela 

Boziji Poslanik, s.a.v.s., ukazao je da postoje dvije vrste znanja: znanje o yjeri 
(rehgiozno znanje) i znanje o tljelu. Postoje dvije vrste lijecenja (medicine) bolesti 
tijela: prva, urodena Ijudima i zivotinjama, za koje nije potreban lijecnik, a takvi su 
gladi, zedi, hiadnoce i zamor, posto postoje vlastlti prirodni lijekovi; i druga vrsta bolesti 
koja zahtijeva dijagnosticiranje i lijecenje, a utjce na kombinaciju tjelesnih iztucevina i 
pojava, kao sto su vrucina, hladnoca, suhoca ili vlaga u tijelu koje prekoracuju njihovu 
prirodnu ravnotezu. Ove vrste bolesti dijele se na dva tipa bolesti: somatske (tjelesne) 
i kolaterarne (indirektne). Dakie somatska bolest manifestira se u obliku mijesanja 
(uzburkanosti) krvi ili rasipanja na dijelove (elemente), dok se kolateralna bolest 
ispoljava (manifestira) kao posljedica ovakvog preljeranog rasipanja (razdvajanja), 
I poslije odstranjivanja pravih uzroka (uzrocnika). Prema tome, uzrocnici su bolesti 
umsteni (istjerani, iskljuceni) a oni koji su ostali (malobrojni preostali) djeluju na 
kombinaciju tjelesnih izlucevina i tjelesne izlucevine. 

Somatska bolest (oboljenje) posjeduje podrazaje odnosno svoje uzroke. Stoga, ako 
oboljenje (bolest) posjeduje vlastiti stimulus (podrazaj), prvo se mora dijagnosticirati 
prvi uzrocnik, potom (odrediti) posljedice, a zatim naci lijek i tek na kraju pristupitl 
lijecenju. Ili, pak, somatske bolesti koje se ispoljavaju u obliku fizioloskih promjena, kao 
sto je supljina u organu, smanjenje ili povecanje kanala, deformactja organa (uvecano 



21 I 



Ibn-Ka^im et-Dieiizi 



srce ill mali stomak naprimjer), grubo (hrapavo) IH mekano (glatko) tkivo zida materice, 
dislocirane (razmjestene) kosli ili premjesteni organi kao i druge bolesti. Kada organi stoje 
u uzajaranoj vezi i rade harmonicno, oni formiraju zdravo tijelo, dok, ako su oni abnor- 
malni, neskiadnl ill pogresno fiankcioniraju (deformisani), uzrokuju istovremeno pojavu 
bolesti od kojih su neke organske, a neke utjecu na kombinaciju tjelesnih izlucevina. 

Opce bolesti jesu posljedica pogresnog funkcioniranja (slabih) tjelesnih izlucevina. 
Ova neumjerenost naziva se "bolest" (oboljenje) . Kada se osjeti njihova steta, to se 
manifestira na osam podrucja: cetiri od njih su slozena, a ostala cetiri su slabija. Slabija 
su: hladnoca, vruce, vlazno ili suho, Slozena stanja ispoljavaju se kroz vruce i vlazno, 
hladno i vlazno, vruce i suho i hladno i suho. Ovo je uzrokovano sa ili bez rasipanja 
(razdvajanja) komponenti, a ako bolest ne uzrokuje puku nelagodu, to upucuje na 
nezdravu ravnotezu lijela. 

Coyjecije tijelo moze imati tri stanja: prirodno zdravo stanje, nenormalno stanje i 
jedno nestabilno stanje, Prirodno zdravo stanje ispoljava uobicajene radnje cine zdravlje 
Ijudskog tijela, drugo stanje jeste stanje bolesti, a trece je stanje sredina izmedu dva 
prethodna. To je medustanje koje se tretira kao tolerantno (prihvatljivo), bez potrebe 
za ijekarom, a lijeci se, uzimanjem sredstava sa unianjenje bola. Ovalcvo medustanje 
'nezdravlja i "nebolesti" moze se zadrzati u istom stanju da lose ne postaje dobro, 
all prije ostaje konstantno i nepromjenljivo. 

Uzrok tjelesne "neprirodnosti" moze blti unutarnji ili vanjski. Unutarnji uzroci 
ispoljavaju se zbog cetiri slozena stanja: vrucine, hladnoce, vlage i suhoce, a sto se 
tice vanjskih uzroka oni se ispoljavaju zbog raznih faktora koji mogu biti prihvatljivj 
ili neprihvatljivi za tijelo. Prema tome, javljaju se stete ili bolesti koje imaju za po- 
sljedicu ovakvu neravnotezu i neugodnost, ili koje bi mogle biti posljedica pogreSnog 
funkcioniranja specificnog organa, ili opce malaksalosti tijela, ili cak slabosti duha 
sto nosi tijelo. Ovo opce stanje uzrokovano je: povecanom pasivnosti onih tvari koje 
moraju biti uravnotezene kada te tvari ne nadoknaduju (a moraju da nadoknade) 
svoje gubitke; ili smanjenjem potrebnogprilagodavanjaizjednacujucih faktora tjele- 
snih izlucevina kada oni ne nadoknaduju zasicenje; ili zacepljenjeni (zakrecenjem) 
agenasa koji bi trebali omoguciti isticanje (oticanje) izjednacujucih faktora; ili 
povezivanjeni agenasa koji grade veze koje dolaze u sukob sa proizvodima ispravne 
ravnoteze; ill ubrzavanjem onoga sto bi trebalo biti umjereno; ili deformacijora 
molekula; ili pomaknucem (premjestanjem) organa. 

Ljekarje osoba koja moze odrediti ovakve nepravilnosti i takoder eli mini rati (otk- 
loniti) uzrocnike koji su narusili karakteristlcnu strukturu zdravog tijela. Hi ce, mozda, 
biti u mogucnosti dovesti ih u ravnotezu i postepeno, sa odgovarajucim tretmanom, izaci 
nakraj s bolescu koristeci ispravan protuotrov. Ili pak prikladnom (tacnom) dijetom 
(ar. himja) umanjiti pre^eranost i uzdrzljivost. Sve ovo dokazuje da je najbolji lijek, 



I 22 



Poslamk,ova medicina 



kao sto cemo sve ovo vidjeti.prirodno lijecenje medicinom Bozijeg Poslanika s.a.v.s., 
u kojoj je s Allahovim dopustenjem lijek. 



UPOTREBA PRIRODNIH LIJEKOVA 



Inlegraini dio njegove upute biloje lijecenje samog sebe, ili je pak lijecenje naredivao 
onima koji su iz njegove poradice ili drustva. Boiiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Za svaku 
bolest koju je Allah dao, On je odredio i lijek" (Buhari). Koje je god Hjekove Boziji 
Poslanik, s.a.v.s., koristio za svoje vlastite potrebe, on je te iste lijekove preporucivao 
1 onome sa slicnim simptomima unutar svoje porodice: svojim blizim i ashabima. 
Rrirodna lijecenja koja su koristili Poslanik, njegovi bliznji i ashabi bila su jednostavna i 
neizyjestacenalijecenja. Niti je on niti ijedan njegov pratilac ikad koristitio farmaceutske ili 
sastavljene lijekove (medikamente). \fecina njihovih lijekova bili su izvorni ili jednostavni 
1 nepomijesani. Ipak mogii su povremeno koristiti dodatne Kranjive tvari da otklone 
ostrinu lijekova, ili sporedne biljke da oslabe jacinu lijeka ill da ga ucine prilagodljivim. 
Kad god je hrana priskrbljavalajednostavan odgovor, oni su ga primjenjivali. Ovakvo je 
bilo lijecenje vecine Arapa, Turaka 1 pustinjskih beduina. Koristenje slozenih lijekova, 
sastavljenih iz mnostva tvari uveli su Rimljani i Grci. U Indiji je takoder medicina 
bila zasnovana na upotrebi jednostavnih i neslozenih lijekova. 

Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Stomak je kuca svake bolesti, a uzdrzavanje 
(ustezanje) je glava svakog lijeka, stoga ucinite to svojim obicajem" (Buhari). Neko 
je {u)pitao arapskog lijecnika El-Harifha bin Kaladaha (ca.634): "Sta je sazetak 
(srz) medicine?" On je odgovorio: "Nametanje suzdrzavanja od jela." Ovakvo ce 
suzdrzavanje od hrane prouzrocitl stisavanje bolesti i omogucih tijelu da je eliminlra. 
Vecina lijecnika se slaze da jedenje ispravne hrane (hranjivih obroka) najboija 
medicina za zdravo tijeto. Lijecnici se takoder slaiu da kad god jednostovan lijek 
moze uzrokovati oporavljenje, slozeni lijekovl trebali bl biti zanemarenl. Prema 
tome, kada bolest moze biti lijecena odgovarajucim (ispravnim) jelom, ili dijetom 
ili postom, trebalo bi slijedlti taj put u zamjenu za upotrebu lijekova. Mudar Ijekar 
(ar. hakim) ne bi trebao biti opsjednut davanjem slozenih lijekova za svako oboljenje, 
jerovo moze stvoriti zavisnosL Ustvari, kad kolicinski prekomjereni lijek ne moze naci 
stimulans (koji podrazuje), na kojl djeluje ill kog razdjeljuje (otapa), ili ako postaje 
nerastvorljiv, ili ne moze biti izbacen iz tijela, on se pretvara u toksln (otrov) koji ce 
upravljati tijelom i izaziva (uzrokuje) zavisnost i dalje tjelesne poremecaje. Ovaj se 
princip upotrebljava (primjenjuje) za bilo koji tjelesni poremecaj. 



23 I 



Ihn-Kajjim el-Dievzi 



Iskusni lijecnici vecinom lijece jednostavne bolesti jednostavnim lijekovima, a 
slozene simptome mijesanim (slozenim) lijekovima. Ljudi koji jedu jednostavnu 
I prirodnu hranu rijede se razboljevaju, dok gradani (ljudi u gradu) koji su 
uobicajili da mijesaju hranu ili jedu opsirno pripremljene obroke kada se razbole 
vecinom trebaju siozene lijekove. Izvijesteno je od Buharlje i Muslima da Boziji 
Poslanik, s.a.v.s., nikad nije jeo dvije vrste hrane za isti obrok. Da predstavi zdravu 
dijetu (zdravo uzdrzavanje od hrane) i smanjenje (hrane) Poslanik, s.a.v.s., mislio je 
da se treba naviknuti jesti umjereno, podjednako razdjeljujuci u stomakjednu trecinu 
hrane, jednu trecinu vode i jednu trecinu vazduha. On, s.a.v.s., je uglavnom cekao 
barem pola sata poslije obroka da bi se napio vode. 

Vecina lijekova moze se naci u prirodi i dosta znanja (saznanja) o biljnoj medi- 
cini (biljnog hjecenja) bilo je steceno kroz eksperiment. Ovo je znano kao empirijska 
medicina (iskustveno lijecenje). Neki lijecnici (od onih koji upotrebljavaju primjenjuju 
biljno lijecenje) tako svode mnoga saznanja na promatranje odnosa izmedu divljeg 
zivota 1 prirode. Oni su primijetili da ztvotinje koriste lijekove (medicinu) instinktivno. 
Kada su gladne, one traze hranu, a kada su zedne, traze vodu. Naprimjer, kada se 
desi da macka greskom pojede otrovnu biljku koja nije njena zdrava (prirodna) hrana, 
ona trazi biljku koja proizvodi jestivo ulje i cijedi ga sve dok ne izazove osjecaj gadenja 
i prouzrokuje povracanje da ponisti smrtonosne posljedice. Biolozi su izmedu ostalog 
primijetili da kada zmije izadu na povreinu sa slabim vidom, one traze biljku anis 
(lat. Foenicilum vulgare) i trljaju svoje oci njenim listovima, Zbog toga, biolozi su 
ponekad preporucivali (predlagali) upotrebu anisa u slucajevima loseg vida. Slicno, 
ako mladunce lastavice postane slijepo, lastavica raajka donijet ce joj biljku zvanu 
lastavicja biljka, a trazit ce je makar i do Kine. Hi pak kad morske ptice imaju zatvor, 
one ispiru svoj stomak morskom vodom, a postoji jos mnostvo drugih primjera opisanih 
u medicinskim djelima. 

Ovakvo misteriozno (tajno) znanje pripada srcima i njihovoj duhovnoj snazi; 
njihovom prihvatanju prave medicine (istinskog Hjecenja) njihovog Gospodara; nji- 
hovom pouzdavanju u njihovogjedinog Pomagaca i Dobrocinitelja; njihovoj potpunoj 
zavisnosti o Njegovoj odredbi; njihovom odbacivanju potajnih stjecanja; njihovoj do- 
brovoljnosti da prekinu njihovu odanost svijetu i da se skruseno pokore nadnaravnim 
lijecnickim mocima njihovog Tvorca i Upravljaca svakog uzroka i posljedice; pored 
njihove dobrote (milosrda, sadake), molitve, pokajanja, trazenja oprosta, dobre prirode, 
nasuprot svega ostalog, i pomaganja potrebnome. Pored ostalih lijecenja (lijekova) - sve 
ovo je bilo pokusano od mnogih naroda, bez obzira na njihovu sudbinu iH religiju i 
svi oni otkrili su neobjasnjive koristi koje samo mogu biti pripisane Njemu, Stvaraocu 
i Pokretacu svega. Prema tome, umovi lijecnika, bili oni vjernici ili ateisti, uvjerili 
se u dokaz (koji je) omogucen kroz njihove pacijente, kao sto je navedeno u njihi 



su 
ovim 



I 24 



f\W 



Poslanil^ova medicina 



knjigama o historiji (anamnezi) bolesti, a koji su ponekad pripisivani duhovnim 
cudima sve do neobjasnjivih fenoraena. Ovakva je istinska moc naseg Tvorca, i ovo 
je dokaz da samo On ima kontrolu nad svim, i samo On ima moc da uzrokuje bolest 
i da proizvede lijek. 

Cak i danas, iskusan Ijekar moze se osjecati neobrazovano u odnosu na moc 
Bozijeg lijecenja, od kog zavise stvorenja u smislu njhovog opstanka (egzistiranja, 
bivstvovanja), i ovakav lijecnik postaje kao stara seljanka koja moze propisati pilecu 
supu u slucaju groznice (vrucice, povisene temperature). Dakle, ovakva opazanja, 
tzmedu ostalog, mogu rezultirati da medicinski (tjelesni) lijecnicki postupci i 
lijecnicka medicina izgledaju kao praznovjerje, premda su njihovi korijeni jos uvijek 
povezani sa Bozanskom mudroscu i Bozijim neogranicenim znanjem koje se tice uz- 
roka 1 posljedice. Ipak, lijecnicka medicina nije strana duhovno objavljenoj medicini. 
Kako bi bilo, kada je jednom Ijudsko srce povezano sa Tvorcem, Dobrociniteljem, 
Upravljacem svega, ono moze da primi prave lijekove koji su drugaciji od onih ja- 
vnih. Ljudsko ce srce tako prepoznati da kada je duh (ruh) jak, ono postaje mocna 
(snazna) masina koja ce ojacati srce, mozak i prirodne ^elesne odbrane (odbrambeni 
sisEem organizma), a zajedno oni mogu svladati i pobijediti boiest, (jer) svi oni su 
Bozije sluge, i On sam daje da Mu se oni pokoravaju, da Ga obozavaju. 

Pa ipak, kako neko moze sumnjati u drugoga koji je postigao (stekao) ujedin- 
jenje (obnavljanje) fizicke i duhovne snage iz blizine svome Gospodaru, i cije je 
srce obnovljeno kroz Njegovu Ijubav, mir i udobnost u blizini njegovog Stvoritelja 
i cije teznje i ceznje da sretne njegovog Gospodara staino rastu, i ko u potpunosti 
vjeruje i prepusta se (prvenstveno ka) Njegovom vodstvu i nadahnucu - kako moze 
iko sumnjati daje ovakav predani (odani) vjernik zaista primio duhovno (bozansko) 
dobrocinstvo koje je najbolji lijek za sve bolesti? Ovako duhovno inspirisana 
(potaknuta) snaga omoguciti ce onome koji je sposoban da prima s odlucnoscu, 
uzdrzavanjem i strpljivoscu, da prevlada nedace, da obuzda vrlo veliku bol i patnju 
1 eventuaJno (na kraju, zavisno od potrebe) da ih izbaci iz tijela. Samo neobrazovana 
osoba 1 osoba najudaljenija od svog Gospodara, najneupucenija u pogledu duhovnog 
smisla covjecanstva, nosi najveci veo razdvojenosti od Gospodara, i ona ciji je duh 
glup poreci ce ovakve tekovine (znanja, postignuca). 

U ovom djelu, Bozijom voljom, mi cemo, uz Allahovo dopustenje spomenuti 
koristi sadrzane u recitiranju odiomaka iz Bozanskih objavljenja (Kur'ana) i 
njihove duhovne moci u odstranjivanju cak i smrtonosnog otrova ujeda zmije, 
opisane od Bozijeg Poslanika, s.a.v.s., a mi ih prepricavamo u ovoj knjizi, a, 
Bozijim dopustenjem, najbolje sto mozemo, mi cemo ih opisati i objasniti u skladu 
s nasim ogranicenim znanjem, nadajuci se Njegovoj nagradi, milosti i pomod 
da nam je dadne u nasem syjedocanstvu o Njegovoj Velicini, Slavi i Jedinstvu. 



25 



a-Ai 



[bn-Knjjim el-Dzeozi 



"On salje meleke s Objavom, po volji Svojoj, onim robovima Svojim kojim hoce: 
"Opominjite da nema Boga osim Mene i bojte Me se.'" Sve molitve (dove) upucuju 
se Allahu, Gospodaru i Njegovatelju svijeta. 



NACINI LUECENJA 

Od Dzabira bin Abdullaha, r.a., Muslim je prenio u svom "Sahihu" hadis da 
je Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svaka bolest ima lijek. Poznavanje pravog lijeka 
izlijeciti ce bolest Bozijim dopustenjem."^ 

U "Musnedu" imama Ahmeda, Usama bin Shank izvijestio je da je bio prisutan 
kada je grupa Arapa dosla Bozijem Poslaniku, s.a.v.s., i upitala ga: " O Boziji Poslanice, 
trebamo li se lijeciti?" On je odgovorio: "Doista, o robovi Boziji, koristite medicinu, 
Za svaku bolest koju je Allah stvorio. On je takoder stvorio i lijek, osim jedne." Arapi 
upitase: "Kojaje bolest koja nema lijeka?" On je odgovorio: "Starost."* 

Isto tako u "Musnedu" kao i u "Es-sunenu" zabiljezeno je da je Ebi-Khuzame jed- 
nom upitao Bozijeg Poslanika, s.a.v.s.,: "O Allahov Poslanice! Vidis sve ove hamajHje 
(rukje) koje nosimo sa sobom, molitve sto ucimo, lijekove sto uzimanio i druge postupke 
za zaslitu sto koristimo za oporavljenje od bolesti-da H ijedan od njih sprijecava Boziju 
odredbu?" Boziji Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Oni su dio Bozije odredbe."^ 

Ovakva prepricavanja Poslanikovih hadisa {ahaclith) priznaju uzroke i posljedice, 
1 pobijaju misljenja onih koji ih ne priznaju. Izjava Bozijeg Poslanika, s.a.v.s., u vezi s 
propisivanjem lijeka za svaku bolest jeste opce pravilo koje ohrabruje Ijude da istrazuju 
i razumiju medicinke osobine potrebne za lijecenje njihove bolesti. Njegov govor ide 
do te nijere da hrabri i police istrazivanje mogucnosti lijekova koji, ako se uzmu bez 
Hjecnickog nadzora, mogu ubiti covjeka. Ovakva stalna Isbrazivanja i pokusaji izmedu 
ostalog ce prikazati Hjecnicku ovisnost o onome sto je Svemoguci Bog stvorio i prosirit 
ce hjecnicke vidike. Ustvari, samo Bog moze izlijeciti bolest, a Ijudsko je znanje samo 
ograniceno za ono sto je On ucinio pristupacnim njihovom nivou razumijevanja. Ovo 
ce objasniti Poslanikovo objasnjenje "...poznavanje pravog lijeka ce izlijeciti bolest 
Bozijim dopusteniem." Za sve sto je Allah stvorio On je stvorio i njegovu suprotnost, i 

^ Muslim u "Esselamu", poglavlje o tome da svaka tiolest ima lijek i o preporuci lijecenja, br. 2204 

^ Biljazi Ahmed, 4/278, kao i Ibn Madzdie, 3436; kao i Ebu-Davud 3855; Tirmizi, 2039. koji je rekao 
da je hasensahih, a Ibn-Hibban ocijenio ga je yjerodostojnim, 

5 Ahmed, 3/42 1 ; Tirmizi, 2066; Hakim, 3/1 99; [bn-Madzdze, 3437; U senedu jejedan nepomat prenosilac, 
a ostali su polpuno poyjedjivi. Hakim je ga ocijenio jakim i s njim se slaJe Zehebi. 



I 26 



Poslanikooa medidna 



za svaku bolest koju je On propisao On je stvorio odgovarajuci lijek. Ranije spome- 
nuto "pravo lijecenje" takoder podrazumijeva odgovarajuce doziranje, pa da bi lijek 
prekoracio trazenu snagu, ili uzet u vecim kolicinama, on ce prouzrokovati dodatne 
rdravstvene komplikacije i , drugim rijecima, proizvesti novu bolest. Kako bilo, kad 
je lijek nepotpun, ili ako je doziranje nedovoljno, tretman (lijecenje) ce propasti. 
Svaki hjek takoder ima opseg djelovanja izvan kog njegove lijecnicke kompontencije 
prestaju i ne donose rezultate. S druge strane, ako tijelo odbija lijek, ili ako je tijelo 
slabo 1 nije u mogucnosti da apsorbovati i ispravno raspodijeliti lijek, ili ako se lijek 
sukobljava sa antitipom, to ce prouzrokovati njegovo odstranjenje (neutralizaciju), i 
ponovo nece uspjeti da ostvari potrebni kriterij "pravog lijeka" opisanog u rijecima 
Bozijeg Poslanika, s.a.v.s. Inace, pod ispravnim okolnostima "pravi lijek" djelovat 
ce Bozijim dopustenjera. Ovo je bolja od dvije mogucnosti: opce pravilo "svaka bolest 
ima lijek" i "pravi lijek" koji je posebno pravilo. 

Drugo moguce turaacenje Poslanikovog kazivanja: ". . .za svaku bolest koju je Allah 
stvono On je dao i lijek", jeste da kad se pojavi da lijek ne utjece na lijecenje, onda 
nase tijelo nosi (u sebi) odredene zlocudne (maligne) sastojke koji opskrbljuju osnovnu 
zastitu 1 hjek. Uzmimo naprimjer razarajucu oluju yjetra, koja prirodno nije takva, kojoj 
ie AJlah naredio da unisti stanovnike Sodome, a ". . .koji, voljom Gospodara svoga, sve 
srasi " (Kur'an, 46:25) ~ a to je, da unisti svaku osobu odvedbom njihovog Hranitelja. 
Druge ovabe neprilagodljive boiesti mogu se naci u mnogobrojnim primjerima, cak 
1 bez nase bliske umijesanosti. Dakle, ako neko razmislja o stvaranju suprotnosti u 
svemiru, njihovom stalnom sukobljavanju i pravilu ekoloske ravnoteze, on ce u svakom 
slucaju prepoznati Boziju svemoc, Njegovu mudrost, savrsenost Njegovih djela i da 
je samo On istinski Gospodar, da je On J e dan, VI ad ar, Osvajac svega. Neko ce isto 
uvidjeti sve sto je Allah stvorio On je stvorio i njegovu suprotnost, a to moze pogotovo 
postati prijetnja njegovom postojanju i hontinuitetu, i obratno. Daljnje obradivanje 
teme pokazati ce da AJlah postoji sam po sebi (El-Ghanijju), i da je On izvan svake 
potrebe, dok postojanje sveg stvorenog ovisi samo o Njemu. 

U upucivanju Ijudi da "koriste lijekove" Boziji Poslanik, s.a.v.s., nije ni u kom slucaju 
ohrabno Ijude da napuste yjeru i pouzdanje (tavakkul) na Svemoguceg gospodara i Hranitefe 
syietova. Ustvari, njegova ucenja jasno odgovaraju uobicajenim postupcima lijecenja obicnih 
boiesti gladi, zedi, vmcine i hladnoce koje se moraju nadoknaditi njihovim suprotnostima: 
hranom, vodom, hladnocom i toplotom, bez zanemarivanja yjere u Svemoguceg Boga i da 
trazi Njegovo duhovno vodstvo da im osigura zadovoljstvo iz njihovog koristenja. Ustvari, 
necije yjerovanje u Bozije jedinstvo (tevhid) nije potpuno dok on ne shvati prakticne im- 
plikacije uzroka i posljedice (asbab) koje je Allah poslao kao lijekove; dok zanemarivanje 
trazenja ovakvih shvatanja da bi se lijecile opce boiesti suprostavlja se opcem yjerovanju i 
djelu temeljnog religjoznog zakonika duhovnih bozanskih zakona (Serijata). 



27 



Ibn-Kajjim ei-Dzevzi 



Dakle. zanemarivanje ovakve duznosti jeste kao pobijanje istine, a takoder prouz- 
rokuje klonulost i slabost srca i njegovu vjeru i pouzdanje (povjerenje) u Svemoguceg 
Boga. S druge strane, zadovoljavanje ovih temeljnih potreba osnazuje vjeru i pouzdanje 
u Gospodara i pomaze u materijalnom, duhovnom i vjerekom zivotu. Inace, bit ce se 
u suprotnosti sa opcim razumom i propisanim islamskim zakonikom (Senjafom) , jer 
su duhovni zakoni temeijni principi IJudskog postojanja. Necija slabost ne smije'biti 
zamijenjena sa pouzdanjem (tavakkuO a pouzdanje (tawakhO ne smije biti zamijen- 
jeno sa slaboscu. Dakle, ovo ce se odnositi na one sto podupiru zavisnost iskljucivo na 
principu vjerskog lijecenja, i sto diskutuju ; "Kako oporavljenje zavisi od Bozanske volje 
i predodredenim mjerama (kadar), onda je lijek bez djelovanja, a posto bolest dolazl 
same Njegovim dopustenjem, zato nista ne moze sprijeciti neciju sudbinu!" Ovo je 
teraeljno pitanje koje je bilo doneseno prije Bozijeg Poslanika, s.a.v.s., od strane Arapa. 
Medutim, uceniji ashabi, neka je Allah svima njima zadovoljan, spoznaJi su Allaha I oni 
su imali bolje razumijevanje Njegove Bozanske Mudrosti i svojstava. Dakle, odgovor 
Bozijeg Poslanika, s.a.v.s., Ebu-Khuzamai zavrsio je ovakvini pitanjima govoreci da 
ovi rukja-postupci, molitve i lijekovi " jesu dio Bozije odredbe." Ustvari, samo Bozije 
odredenje moze dokinuti ono pretliodno, a osobine su "pravog lijeka" predodredene 
Bozanskim zakonikom da ce lijeciti predodredenu bolest. Naravno, bolest je posljedica 
necljih grijeha, a stvaranjem lijeka, Allah je pokazao Bozansku milost i sazaljenje na 
Njegova stvorenja na ovom svijetu, i On je tako dopustio posrednika zbog pokajanja 
i zahvainosti. 

Ako neko lezi i zavisi iskljucivo od "ruke sudbine" da dode i nahrani ga, utoli 
njegovu zed, ohiadi njegovu vrucicu i ugrije njegovo tijelo, on ce zasigurno umrijeti 
od gladi, zedi, groznice i studeni. Prema tome, bolest mora biti lijecena njenom 
suprotnoscu (antitipom), a virusi se moraju lijeciti njihovim lijekovima, iako ono sto 
tjera, ono sto je tjerano i moc iza svega toga, sve doiazi od Svemoguceg Boga. Dakle, 
mi kazemo onome koji pita, a koji vjeruje iskljucivo u pouzdavanje u vjersko lijecenje; 
"Ako primjenjujes isto praviio u svemu sto se tice tvog zivota 'i uzdrzavanja, nista neces 
postici, donijeti sebi nikakve koristi ili zastiti se od zla, sve dok yjemjes da sto ce se 
dogoditi svakako ce se zbiti samo po sebi, a sto nije sudeno, svakako se nece ni desitif" 
Ovakav ce stav donijeti drustveni nemir i cak unistiti neciju vieru i dovesti njegovo 
postojanje do satrvenosti i griznje sayjesti. Samo ohola i svojeglava osoba slijedit ce 
ovakvu tvrdnju, kao sto je prikazano u dokazu politeista kad kazu: "Daje Allah htio, 
mi ne bismo dmge Njemu mvnim smalrali, a ni preci nasi... " (Kur'an, 6:148) Oni 
su koristili ovu tvrdnju da raspravljaju protiv 6stih (ocitih) Bozijih znakova i poruke 
koji su bili dokaz njihove krivice. 

Ima i trece glediste koje bismo zeljeli ovdje iznijeti: Allah je stvorio i odredio lanac 
koji je posljedica zbivanja. Ako se prvo ispoljava, drugo ce se dogadati, a ako se trece 



28 



Poslanikova medidna 



ispoljava, cetvrto ce se dogadati, i tako dalje. Dakle, ako proizvedes uzrok, posljedica 
ce se naravno ispoljiti, na drugi nacin nece. Pltalac moze dalje raspravljati: "Ali ako to 
nije bila moja sudbina da mi se desi "uzrok", ja to ne bih uradio!" Odgovor je : "Da 
li ces prihvatiti ovaj argument od tvog djeteta kad se ono ne pokorava tvojoj naredbl? 
Ako prihvatis, onda nikad ne krivi onoga koji ti uskracuje poslusnost, ili te novcano 
vara, ili vrsi klevetnicke napade protiv tvoje porodice, ili skrnavi tvoja prava. 

Preneseno je u jednom israilijatu (tradiciji od jevreja) da je bliski Boziji pri- 
jatelj Ibrahim, nekaje mirna njega, upitao Svemoguceg Allaha: "Moj Gospodaru, 
odakle dolazi bolest?" Allah je odgovorio: "Od Mene!" Ibrahim je ponovo upitao: 
"Onda odakle dolazi Itjek?" Allah je odgovorio: "Takoder od Mene!" "A sta je 
sa hjecnikom?", upitao je zatim Ibrahim. Allah Svemoguci odgovorio je: "On je 
coyjek preko kojeg Ja saljem lijek." 

AUahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Svaka bolest ima lijek." Premda se Po- 
slanikovo, s.a.v.s. obracanje slaze sa svim njegovim objasnjenjima koje se odnose 
na bozanska otkrica (otkrovenja) medlcinskih lijekova, to okrepljuje duh pacijenta i 
ohrabruje njegovog lljecnika da trazi i istraznje "pravi lijek". Ustvari, kad pactjent 
osjeca da postoji lijek za svoju bolest, njegovo srce biva dirnuto duhom nade, vrucina 
ocaja ce zahladnuti, kapija nade ce se otvoriti, a kad njegov duh vrati snagu, groznica 
njegovih prirodnih izjednacujucih odbrana, takoder zvana urodena wuclna, bit ce 
potpomognuta da obnovi njegove urodene zivotinjske, psiholoske I prirodne dozivljaje 
unutar njega. Kada su njegovi organski sistemi ojacani, oni postaju pozitivna sila koja 
ce nadici i prevladati bolest. Isti princip se odnosi i na lijecnika; kada jednom spozna 
da bolest njegovog pacijenta ima lijek, on ce takoder traziti da ga nade. 

Odatle su bolesti tijela i one srca slicne. I opet, za svaku bolest srca koju je Allah 
Svemoguci stvorio, On je stvorio i lijek - to je Njegova suprotnost. Kada neko cije je 
srce bolesno prepozna bolest i tretira (lijeci) je njenom suprotnoscu, on ce ozdraviti 
Bozijom odredbom. 



4. 



RAZUMUEVANJE ZDRAVE DJJETE I 
PRAKTICNA PRAVILA JEDENJA I PIJENJA 

U "Musnedu" je zabiljazeno, kao i u drugim djelima, da je Boziji Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Coyjek nije nikad napunio spremnik gore, nego svoj stomak. Zbog toga, bit ce 
dovoljno za smove Ademove da zadovolje glad sa parzalogaja da bi povratili cvrstocu. 
Ako mora jesti da bi se najeo, onda bi trebao rezervirati jednu trecinu (zeluca) za 



29 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



hranu, jednu trecinu za vodu i jednu tre^inu za normaino disanje."^ 

Postoje dvije vrste bolesti, bolest srca i fizicka bolest koja je posljedica ulaska sup- 
stance cije djelovanje ostecuje prirodne funkcije i ravnotezu lijela, i ovo je vrsta opce 
boiesti sto pogada vecinu Ijudi, Ovakva je boiest uglavnom uzrokovana: pretjeranim 
jedenjem; uzimanjem hrane prije nego sto se zavrsllo varenje prethodnog obroka; 
jedenjem hrane koja je deficijentna po svojim sastojcima; jedenjem hrane koja se sporo 
varili mijesanjem suprotnih vrsta hrane ili jedenjem zasebno pripremljenih poslastica za 
isti obrok. Kada se tijelo navikne na ovakvu dijetu, ono ce isto tako naslijediti razno- 
hke vrste bolesti. Neke od njih mogu se prevazici okretnije (hitrije, brze) nego druge. 
Zato kazemo, umjerenost je staza dobrog zdravlja, a tijelo se koristi iz urajerenosti i 
razlaze jelo vise nego sto to moze iz kombinacije hrane i priloga. 

Tijelo moze biti naviknuto na tri stupnja zadovoljavanja jeiom: potrebno jelo; 
dovoljno jelo; i dodatnojelo. Boziji Poslanik, s.a.v.s., je rekao zapotrebnu "dovoljnu" 
dijetu (iskazujuci): "...par zalogaja da bi povratih cvrstocu", a ovakav ce tretman 
zagtiti tijelo i nece dopustiti da oslabi ili izgubi snagu. Ako je neko doveden u kusnju 
da prekoraci onaj elementarni nivo zdravstvene zastite, onda bi trebao da ". . . rezervise 
jednu trecinu za hranu, jednu trecinu za vodu i jednu trecinu za normaino disanje", a 
ovo je najboija od opcih dijeta, Ustvari, kada je stomak zasicen hranom, on nece biti u 
mogucnosti da primi vodu, a kad hrana i voda prekorace svoj propisani (preporuceni) 
nivo, moze se patiti od plucnih teskoca, a sve se to ispoljava kroz stres i iscrpljenost 
tako sto pluca nisu u mogucnosti da lagahno isporuce oksidovanu krv. Osjetit ce 
uostalom i teskoce u tijelu, srcu, a dusa ce iskusiti klonulost i tromost, dok ce udovi 
zanemariti poslusnost u ispunjavanju temeljnih yjerskih duznosti. Ovakav ce polozaj 
takoder pospjesiti odredene strasti duse. Dakle, pun stomak ostecuje tijelo, srce i dusu. 
Ovaj je slucaj bolniji kada to postane navika, makar se povremeno udovoljavalo sebl u 
raskosnom obroku, to je zdravije i ugodnije. Izvijesteno je u hadisu da je Ebu-Hurejre, 
neka je Allah zadovoljan s njim, pio mlijeko do zasicenosti iz jedne zdjele koju mu 
ponudio Boziji Poslanik, s.a.v.s., sve dok nije uzviknuo: "Kunera se Onim Koji te 
poslao s porukom istine da vise ne mogu popiti ni kapi V' Tradicija isto izyjestava 
da su povi-emeno i drugi ashabi jeli do prezasicenosti, zato, kako smo to spomenuli 
ranije, pretjerana ce hrana uzrokovati tjelesnu klonulost i tromost makar ih samo 
pospjesivaJa. Kako bilo, tjelesno zdravije i snaga dolaze od hrane koju se apsorbira 
a ne iz kvantiteta koji se unosi, a buduci da je Ijudsko bice sazdano od tri elementa: 
zemlje, vode i zraka, Boziji Poslanik, s.a.v.s., razdijelio je podjednako njegovu dijetu 
na ove tn kategorije. 



* Ahmed, 4/1 32; Tirmizi, 1 38 1 ; Ibn-Madzdie 3349; sahiK sened. 
^ Buharija, 1 1/346 u Er-Rekaku. 



1 30 



Poslanikoua medkma 



Pitanje strukture Ijudskog tijeia i 
da lije vatrajedan od eiemenata? 

Da li je vatra jedan od strukturnih eiemenata Ijudskog tijeia? Sad, ako se neko 
raspituje o udjelu vatre koji nije naden u udijeiima razdijeljenim u gore navedenom 
Poslanikovom obracanju, nasa odgovornost jeste ta da pojasnimo da su neki lijecnici 
govonh da je vatrajedan od eiemenata, medutim drugi uceni lijecnici i naucnici odbiii su 
tu teonju 1 pobili su to sa dva argumenta: vatra je proizvedena iz etera (nadzemaljskog) , 
a potom se spustila 1 pomijesala sa vodom i zemljom, ill vatra je proizvedena od drugih 
eiemenata bez necijeg tijeia. Hrva je teorija apsurdna iz dva razloga: prvi je taj da je 
vatra svijetao element, i prije svega uzlazeca materija, i stoga silazece implicira postojanje 
kvazi-elementa koji djeluje kao neutralizator i prisiljava vatru u silazece karakteristike, 
a to je neprihvatijivo. S druge strane, u naredbi vatri da side na zemlju, morala je 
proci kroz izuzetno hladnu atmosferu (ar. zamhanr), i mi mozemo lahko primijetiti u 
nasoj neposrednoj umijesanosti da cak velika vatra moze biti ugasena malom kolicinom 
tecnosti. Odade, da za minutu najmanji djellci vatre produ kroz ovakvu neocekivanoj 
mrzavajucu atmosferu, oni bi zasigurno bili ugaseni. 

Allah Svemoguci izvijestio je o stvaranju Ijudskog bica u nekoliko poglavlja 
Kur'ana. On je opisao ovo stvaranje o kojem kaze da se desiio iz vode, a na drugim 
mjestima (ajetima), On je opisao da se stvaranje covjeka desiio iz zemlje, ili kao po- 
sljedica kombinacije vode i zemlje, zvan glinom (lin), sto je ostavljena na otvorenom 
i ostavljena da se osusi kao grncarija (fakhkhar) zbog mijesanja sa zrakom i toplotom 
sunca. Ustvari, ni u nijednoj Kur'anskoj suri nije Allah Svemoguci ukazao da je 
covjeka stvorio od vatre, dok je On pripisao element vatre drugoj vrsti stvorenja, zvanoj 
dzin. Medu njima je Iblis, prokleti sejtan. Preneseno je u Muslimovom "Sahihu" da 
je Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Meleki su stvoreni od svijetla, dzini su stvoreni od 
plamicaka vatre, a Adem je stvoren u obliku koji je i vama dat."^ Ovo Poslanikovo 
obracanje (hadith) jeste jasno i sto se tice eiemenata od kojih je Adem stvoren, a ni 
u jednom Kur'anskom odlomku nije nas Gospodar i Stvoritelj spomenuo mijesanje 
vatre u strukturu Ademovog tijeia. Ma kako, u odgovoru ovakvim hipotezama, svi se 
slazemo da Ijudsko tijelo zaista posjeduje temperaturu koja je stvorena raznovrsnoscu 
faktora a ne vatrom, i vecina naucnika se danas ne slazu sa teorijom istopredmetne 
promjene. Mi zbog toga zakljucujemo u skiadu s izjavora svetog Kur'ana, gdje Allah 
Svemoguci kaze: "Njih stvaramo od Ijepljive ihvace." (Kur'an, 37:11) Ovaj ajet 
dokazuje da primordijalni dementi stvaranja ostaju nepromjenljivi. Doista je Allah 
Onaj Koji opskrbljuje saznanje r On je skrbnik uspjeha. 



"Muslim, 2996 u "Zuhdu" 



31 I 



Ibn-Kajjim d-DieVzi 



PRIRODNA I DUHOVNA (BOZANSKA) 
MEDICINA 



Ebu-Hurejre je pricao da je Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Lijecenje bolesti 
onini sto je Allah dopustio ce je iziijeciti, a lijecenje bolesti onim sto je Allah zabranio 
nece je iziijeciti." Boziji Poslanik lijecio je bolesti pomocu tri vrste lijekova: prirod- 
nim lijekovima, bozanskim lijekovima i kombinacijom prirodnih i bozanskih lijekova. 
Pocinjemo u ovom poglavlju, i onim sto sHjede opisivati prirodne lijekove koje je on 
korisdo i propisao drugima, a mi cemo nakon toga obraditi bozanske lijekove, dok ce 
potom slijediti kombinacija ovih dvaju Hjecenja. Sto se tice zadnje dvije vrste, a Bozijom 
voljom, mi cemo pokusati samo da ih prikazemo u kratkim crtama, da Istaknemo 
svrhu i misiju Bozijeg Postanika, s.a.v.s., koja je bila takva da poziva Ijude i da ih 
vodi njihovom Gospodaru, i da ih poziva da traze Njegov Dzennet, On je takoder 
bio poslan da ih nauci o Tvorcu i Odrzavatelju svjetova; da im pomogne da spoznaju 
svog Gospodara; da ih naud da budu zadovoljni onim crme je On zadovoljan, a da 
se uzdrze od onoga cime On nije zadovoljan. Kao sto je bio pecat Bozijih poslanika i 
yjerayjesnika, neka je mirna sve njih, on je takoder govorio Ijudima bozanska otkrovenja 
koja se odnose na ranije resule i nebijje Allaha Svemoguceg, njihovo djelovanje i stanje 
njihovih naroda. Nadalje, on je ucio yjernike, uz prosvjetljenje njihovog opazanja sa 
znanjem koje se odnosi na pocetak svijetova: stvaranjii covjeka; njihovo pri emordijalni 
ugovori (obecanje) s njihovim Gospodarom; i Bozija svecana zakletva da ce dovesti 
sve stvoreno na Sudnji dan. On je takoder opisao uzroke Ijudske patnje i put izljecenja 
i istinske srece. Dakle, pecat Bozijih poslanika, s.a.v.s., donio je Ijudima poruku nji- 
hovog Gospodara s jasnim znakovima za one koji o njerau razmisljaju i stuju ga i za 
one koji to ne cine. 

Lijecenje tijela (tibbul-abdan) kojeje Boziji Poslanik, s.a.v.s., opisao, doslo je da 
upotpuni zakone Serijata i da objasni lijekove opisane u Kur'anu. Duznost Bozijeg 
Poslanika, s.a.v.s., bila je uskladiti Ijudsko razumijevanje uzroka i posljedice, tako 
dobro kao objasnjavanje bozanske svemocl i Bozijeg beskrajnog znanja o Njegovim 
stvorenjima. Prirodno medicinsko znanje, kojeje Boziji Poslanik, s.a.v.s., saopcio vjer- 
nicima, jeste uglavnom upuceno drugima da im pomogne da povecaju svoju vjeru, da 
osigura fizicku ugodnost i da izlijeci njihove fizicke bolesti, kad je potrebno. Ustvari, 
kad god je moguce izbjeci koristenje lijekova radi ocuvanja zdravija tijela i uma kroz 
preventivno lijecenje, mogu se usmjeriti napori i brige na lijecenje i okrepljivanje potreba 
srca i duse. Ovo ce pomoci u sprecavanju jos tezih bolesti koje unistavaju stvarne 
potrebe, pa cak i Ijudski zivot, dok puko ocuvanje zdravog tijela bez zabrinutosti za 

I 32 



W^' 



Poslanikova medkina 



zdravlje srca i duse jeste beskorisno u usporedbi sa prvobitnim postojanjem i vjecitim 
uzivanjem zivota posiije smrti. Ustvari, posljedice ovakvih nesmotrenosti mogu danas 
izgledati minimalne i kratkotrajne, dok su sutra one vec ozbiljnije. S druge strane, koristi 
ispravnog lijecenja necijeg srca i duse od prljavstina danas donose vjecitu udobnost i 
iilivanje u zivotu posiije smrti, a doista je Allah cuvar uspjeha. 



33 



PoslaniJiotM mcdidna 



POGLAVLJE I 



Vrste prirodnog lijecei^a 



Lijecenje vructce vodom 



Abdullah bin Omer prenio je hadis da je Boziji Poslanik, s.a,v.s., 
rekao: "Jacina je wucice ta koja przi silno kao da je pustena iz kljucale dzehenemske 
vatre, paje stoga ohladite sa vodom.'"* (Buhari i Muslim) U proslosti, ovo je obracanje 
zbunilo vecinu neiskusnih lijecnika 1 hakima, koji su cak blli u mogucnosti uvjeriti neke 
neyjerne (sumnjicave) kanoniste da gledaju na to kao na neyjerodostojan (apokrifan) 
hadis. Zbog toga, mi bismo trebali, Bozljim dopustenjem, objasniti sustinu ovog 
vaznog posianickog obracanja koje je bozansko otkrice (vahj) . Cesto otkrovenja postanu 
kontroverzna medu upucenima kad se pogresno razumiju. Ipak, slijedeci modernu 
medicinsku praksu, uobicajeno je medu pedijatrima da propisu djetetu koje boluje od 
vrucice hiadnu vodenu kupku sve dok se vrucica ne smanji. Mi zato syjedocimo, a Allah 
je nas pomagac, da je Njegov Poslanik, s.a.v.s., govorio istinu. Poslanicko obracanje 
ima dva znacenja: prvo je uopceno za sve Ijude, a drugo je iskljucivo i odnosi se samo 
na neke Ijude. Drugo tumacenje posebno se odnosi na Ijude koji zive u izrazito toplim 
predjelrma kao sto su stanovnici Arapskog poluotoka. U njihovom slucaju uobicajeno 
je da se pati od kratkotrajnih vrucica koje su posljedica izlaganja visokim vrucinama, a 
ovo mora biti lijeceno pijenjem hladne vode iii kupanjem u njoj. Kako god, izlozenost 
izrazitoj hladnoci takoder moze izazvati ovakve kratkotrajne vrucice, a ovakav slucaj 
moze biti hjecen pijenjem vrucih pica ill kupanjem u toploj vodi. Ovdje ponovo mi 
raspoznajemo teoriju suprotnosti. 

Fbzivajuci se na tibb medicinu, vrucica je bioloski neprirodna temperatura koja 
nastaje u srcu i raste kroz opadanje (stagnaciju) odredenih krvnih hormona koji su 
povezani s duhom ili dusom (opisano od Galena kao pneuma); i kroz nosenje u 
sredisnjem smjeru kroz vene i arterije ovakva temperatura siri se cijelim tijelom i raste do 
prouzrocenja bioioske neravnoteze, a ona stetno djeluje na prirodne funkcije tijela. 



' Buharija u Et-Tibbu, 10/146; Muslim, 2209; u Es-Selamu. 



37 



Ibn-Kajjim el-Dievzi 



Postoje dvije vrste vrucica: kratkotrajna vrucica, koja je uzrokovana upalom, 
pretjeranim kretanjem, ili izlozenoscu velikoj Ijetnoj vrucini ill smrzavajucoj zimskoj 
hladnoci; pored drugih slucajeva i traumatska vrucica, koja se dijeli u tri kategorije. 
Traumatska vrucica nastaje h krvi, kao jedne od cetiriju ^elesnih iziucevina razvija 
(povisuje) temperaturu koja se siri kroz cijelo tijelo: kad je temperatura povezana s 
dusom, a nazvana je jednodnevna vrucica (kratkotrajna), i moze trajati do tri dana; 
kada je vrucica povezana sa cetiri osnovne tjelesne izlucevine, zvane: zuc (zuta zuc), 
sluz, i punokrvnost, sto je nazvano trulezima; i napokom kad vrucica nastaje iz pri- 
marnog organa, §to je nazvano iscrpljujuca, a kasnije se razvija u vise vrsta. 

Pozitivne strane vrucice 

Ponekad, obje kratkotrajne vrucice i traumatske vrucice proizvode bioloske koristi 
koje ne moze postici ni jedan opci lijek. Ustvari, neke bakterije uzrokuju bolest dok 
drugi mikrobakterijski organizmi i enzimi uzrokuju fermentaciju (vrenje) koje pomaze 
razdvajanju molekularnih kompleksa (slozenih molekula) u organske spojeve. Ovakva 
je fermentacija neophodna za kreiranje proteina u tijelu. Jednodnevna vrucica koja 
izaziva odumiranje (fig.) moze tako pomoci tijelu da razvije potrebne bakterije i enzime 
koji bi se tesko drugcije razvili. Osim toga, vrucica je cesto korisna za mutne tjelesne 
izlucevine, pomaze u lijecenju paralize i otapa kollko tako sto pospjesuje otvaranje 
puteva koje opca medicina ne moze doseci. Druge prednosti koje ovakve vrucice 
proizvode ukljucuju koristi za pacijente oboljele od oftalmije i trahoma hronickog 
spazma i tonickog spazma (brojnika kontrakcija i tonickih kontrakcija) izmedu ostalih. 
U odredenim slucajevima uceni lijecnici i iskusni hakimi smatraju prestanak vrucice 
dobrim znakom za oporavljenje kad je bakterijski uzrok fermentacije tretiran s "pravim 
lijekom". Dakle, vrucica ponekad osigurava povoljne uvjete za lijekove da bi bila bolje 
eliminisana iz tijela. 

Poslamkovo obracanje: "... ohiadite je vodom" isto tako moze podrazumijevati 
lijek za kratkotrajne vrucice kroz kupanje pacijenta u hladnoj vodi, ili dajuci mu da 
pije ledenu vodu, i pacijent nece vise zahtijevati ikakav dodatan tretman. U ovom 
slucaju, akutno stanje ce se znatno smanjitl i ohladiti kroz kontakt sa ovako hladnom 
tvari, ne izazivajuci bioloske recLkcije u tijelu. Galen je prepoznao koristi upotrebe 
hladne vode protiv nadolazece kratkotrajne vrucice u njegovim komentarima: kad de- 
bela mlada osoba sa zdravom kozom pati od kratkotrajne vrucice uzrokovane izrazito 
toplim vremenom, bez ocigledne bolne upale ili infekcija, ona moze smiriti vrucicu 
kupanjem llj plivanjem u hladnoj vodi. . .U stvari, mi obicno prihvatamo ovakvu praksu 
za vruca podnebija," Iste je potvrde napravio i hakim El-Razi za lijecenje vrucice kad 
je pacijent jos fizlcki jak, i pod istim uvjetima opisanim kod Galena. 



38 



Poslanlkom meiidna 



U hadisu, Boziji Poslanik, s.a.v.s., opisao je takoder vrucicu kao da ' ...przi 
silno kao da je pustena iz kljucale dzehenemske vatre." Ovaj opis mozda ukazuje 
sljedece: prvo jeste bioloska potreba, po kojoj je Bog Svemoguci stvorio i odredio 
njene simptome da pokaze Ijudskom tijelu i izjednaci uzroke i posljedice koje su bile 
potrebne, i drugo misljenje jeste alegoricno i predstavija tanki dio koji je ispuh pak- 
osli dzehennemske vatre, a to mogu prepoznati Boziji upucenici ('ibad) i razmotnti 
obazrivost Poslanikovih upozorenja. U torn pogledu, Poslamkovo je obracanje upuceno 
da probudi tjudsku savjesnost za stvarnoscu jacme kaznjavanja u dzehenemskoj vatri. 
Stoga, ova neudobnost ce se razlikovati od veselja, udobnosti, ugodnosti i radosti koji su 
nagrada Dzenneta. Ovakav ugodan okus Allah Svemoguci stvorio je i odredio njegove 
efekte u Ijudskom zivotu na ovom svijetu da ohrabri Njegova stvorenja da razmisljaju 

radosnim vijestima donesena preko Bozijeg Poslanika, s.a.v.s,, za one koji vjerujii, 

1 On je odredio njihove simptome da pokaze da postoji bolest u Ijudskom tijelu i da 
izjednaci potrebne uzroke i posljedice kao sto je trazeno. Dakle, Poslanikovo obracanje 
"... ohladite je vodom", takoder pod razumijeva zaledivanje njeniK posljedica. Arapski 
pjesnik Urve bin Uzejne jednom je rekao: 

Kad sam osjetio da vatra Ijubavi gori u mom srca, 

Molio sam drustvo dobrih Ijudi da je ohlade. 

Pretpostavimo da sam bio mpjesan u vanjskpm hladenju vodom, 

Onda, sto ce ugasiH kljucale otvore mojih unutarnjih plamenoVa? '" 

Kao sto je Allah Svemoguci propisao hladnu vodu koja gasi zed, voda na ovom 
svijetu ohladit ce uzavrele otvore dzehenemske vatre. Enes, neka je Allah njime zado- 
voljan, pncao je da je Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako osjetite vrucicu, tusirajte 
se hladnom vodom tri noci svaki put do zore."" Kad je Boziji Poslanik, s.a.v.s., imao 
povisenu tjelesnu temperaturu, uobicavao je traziti bocu hladne vode i izlijevao ju je 
na glavu, ill je uzimao njome gusul. 

Ibn-Madzdze izvijestio je da je Ebu-Hurejre, neka je Allah zadovoljan njlme, 
prenio hadis u kojem je vrucica spomenuta prije nego sto ju je spomenuo Boziji Po- 
slanik, s.a.v.s., 1 coyjekju je kleo. Boziji Poslanik, s.a.v.s., uzvratio je: "Ne kuni je, jer 
ona cisti tijelo od grijeha na isti nacin na koji vatra skida prljavstinu sa zeljeza"'^ Ovo 
je velika istina, jer je vrucica pracena uzdrzavanjem od hrane, postom, propisivanjem 
(hranidbene) dijete i uzimanjem "pravog lijeka", od kojih su svi lijekovi ko]i pomazu u 




I" Es-Si'r ve es-luara 580, Zehriil-Ad^, 1/1 67. 

" Hakim u "Mustedreku", 4/200; ocijenio ga je potpuno vjerodostojnim, s njim se slaze Zehebi. 

'^ Broj hadisa je 3475, prenosioci su povjerljivi i sened je ispravan. 



39 I 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



izbacivanju prljavstina iz tijela i u mjerenju tjelesnih funkcija, njihovom izjednacavanju, 
i ciscenju njegovih tvari. Sto se tice uloge vrucice u cigcenju necijeg srca od prijavstina 
1 necistoca, ili Hjecenju odredenog srca i vaskularnih bolesti ill tumora, ove stvari ostav- 
Ijamo kardio-specijalistima da ih prepoznaj'u, ali zasigurno, Boziji je Poslanik govorio 
istinu. Manje-vise, kada dode do odredene srcane bolesti koja postane beznadezna, 
nista je ne moze izlijeciti. Ipak, vrucica moze zaista izlijeciti specificne bolesti srca i 
tijela, a grditi je toje zasigurno cin negiranja i grijesenja. 

Shjedeci Poslanikovo obracanje, blagoslovljeni ashab Ebu-Hurejre rekao je jednom: 
"Ne vohm nijednu bolest, koja me pogodi kao vrucica, jer ona doseze svaki i najmanji 
dio mog tijela, a stoga Allah Veli^anstveni svakom od njih daje dio nagrade." 

Jednom, dok sam patio od vrucicine groznice, citirao sam stihove pjesnika 
koji je rekao: 

"Upijac grijeha me posjetio i 

Nametnuo mi rasiana}^. 

Proklet da si^ao posjetilac 

I k.oo agresor. 

Kadje odlucio da me osiaoi, upitaoje: 

'Stazelii?' 

Odgovorio sam: 'Ostavi me za 

Dobro (zaboga ostavi me), o prekrsiteijur" 

Kada sam razmislio o ovoj bezboznosti u klevetanju onoga sto je Bo2iji Poslanik, 
s.a.v.s., zabranio proklinjati, rekao sam sebi: "Bilo bi bolje da je pjesnik rekao: 

'Upijac grijeha me posjetio zbog 

Vlastitog zadovoljstva, 

Primio sam ga kao posjetioca i 

Kao agresora. 

Kadje odlucio da me ostavi upitao je: 

'Sta zelis?' 

Odgovorio sam: 'Ne ostavljaj me soma, 

O upijacu grijeha prekrsitelja!'" 



I 40 



Poslanilioua medicma 



Ustvari, ovakav bi stav bio napredniji za njega. Sto se tice mene, moja vrucica je 
brzo izjurena (prebrodena) . 

U jednom predanju, za koje nisam siguran u njegove kanonicke osobine, kaze se 
da ]e Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Bolovanje jedan dan od vrucice brise grijehe 
citave jedne godine."'^ Ovaj hadis ima dva moguca tumacenja: da Ijudsko tijelo ima 
tristo sezdeset dijelova (rastavljenih dijelova), i bolovanje od jednodnevne vrucice 
ce ukioniti grijehe jednog dana za svaki dio. Drugo moguce misfjenje jeste takvo 
da posljedice jednodnevne vrucice u tijelu mogu trajati punu jednu godinu, Ovo 
je tumacenje posljedica upotrebe deduktivne metode (ar. /jiyas), a pozivajuci se na 
obracanje Bozijeg Posianika, s.a.v.s.: "Ko bade pio alkohol {khamr), namaz mu 
nece biti primljen cetrdeset dana"'* Ovo podrazumijeva da ce hemijska posljedica 
opijenosti u tijelu oslabiti centraini nervni sistem, i druge posljedice alkohola ostat ce 
barem cetrdeset dana ~ Allah zna najbolje. 

Imam Et-Tirmizi prenio je u svojoj kompilaciji poslanickih obracanja Dz ami'u 
hadis prenesen od Rafi'-bin Khadija, da je Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god 
od vas boluje od vrucice, koja je dio dzehenemske vatre, nekaje ugasi hladnom vodom. 
Neka potraii rijeku, stane u nju okrecuci se struji poslije zore, a prije izlaska sunca, i 
moli s imenom Allaha: "Gospodaru, povrati zdravlje Tvog roba i potvrdi istinu koja 
je izgovorena Tvojim Poslanikom, s.a.v.s." Mora se zatim uroniti tn puta ponavljajuci 
istu dovu, i raditi tako tri jutra uzastopno. Ako je jos potrebno, moze se ovo raditi pet 
jutara, ili cak primjenjivati ovaj lijek maksimalno devet jutara, jer ovakva vrucica nece 
trajati vise od devet jutara Bozijim dopustenjem."'^ 

Ovaj je postupak posebno zdrav za vrijeme Ijetnih vrucina, a posebno koristan u 
toplim predjeiima, kao sto je Arapski poluotok. Voda je u tim satima hiadnija zbog 
toga sto ostaje zaklonjena od suncevih zraka cijelu noc. Takoder, u tim ranim jutarn- 
jim satima, tijelo je spremnije nakon odmora, a i zbog svjezeg zraka i spokojstva, u 
tako prikladno vrijeme, fizicka sposobnost zajedno sa "pravim lijekom", gto je hladna 
voda u ovom slucaju, suprotstavit ce se kratkotrajnoj vrucici, ili cak suSici kada nije 
pracena otokom, unutarnjim zapaljenjem (upalama) ili drugim bioloski neprirodnim 
simptomima, i ovakva ce se vrucica povuci Bozijim dopustenjem. 



" Prenosi ga Kadai u svome "Musnetlu" od Ibn-Mes'uda, slicno prenose i Ibn-Ebi-Dunja i Ebu-Derda 
u predanju: "Bolovanje od vrucice jednu no^ briSe grijehe od jedne godine", i prenosi ga Temmam od 
Ebu-Hurejrea, r.a., u "Fewaidu" 

" Hadis je sabih, prenose ga Mmed, br. 6773; Ibn-Madzdze br. 3377; i to od Abdullaba bin Amra bin 
Asa, kao i od Ibn-Omera, i Ibn-Zerra 

" Prenosi Tirmizi, br.2085; Ahmed, 5/28 1 ; u senedu ima nepoztianica 



41 



PoslanilifiVa medidna 



POGLAVLJE II 

Regulisanje peristaltike 
(rada cryeva) 



Prednosti meda 

Buharija u svome "Sahihu" prenosi od Ebu-Se'ida ei-Hudriia 
hatfis da je dosao covjek Boziiem Poslaniku, s.a.v.s., i rekao da se njegov brat zali 
na pogresan rad crijeva. Boziii Poslanik, s.a.v.s., mu preporuci: "Neka pije med." 
Coviekje dosao opet i rekao: "Dao sam mu da pije med i nije pomoglo!" Boziji 
Poslanik, s.a.v.s., davao je isti sayjet dva ili tri puta, a covjekje i dalje dolazio s istim 
odgovorom. Poslije treceg ili cetvrtog puta, Boziji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Allah 
je rekao istinu, dok utroba tvog brata laie."'^ Isti hadis zabiljezenje u Muslimovom 
"Sabihu", u kom je covjek rekao: "Utroba je mog brata izbirljiva (preosjetljiva) ", 
misleci da je on mucljiv, osjeca nelagodu i da je njegov digestivni aparat (sistem) 
nadrazen (Zabljezeno u Sahih-uI-Buhari). 

U medu su sadrzane ogromne koristi. On je sredstvo za ispiranje i laksativ. 
Sadrii cistece i osnazujuce osobine koje ciste arterije i crijeva od necistoca. Otklanja 
zacepljenjajetre, bubrega i mokracnog mjehura. Takoder je i opci konzervans, pomaze 
daocuva snagu lijekova izmedu drugih prirodnih medicinskih preparata. Med takoder 
pomaze u sprecavanju ulaska vlage u crijeva, kao sto je to kod dijareje. Med je bolji 
od secera u vise slucajeva, a manje je sladak, ali ,e jaci, a ako se uzima prekomjerno, 
moze biti stetan za zuc, ako nije mijeSan s ocatom. Med je dobar za starije, on je taj 
koji sprecava kasalj, a koristen je u tibb medicini u Jijecenju neciste (pokvarene) sluzi 
u stomaku i da zagrije (omeksa, ucini gipkim) cijelu strukturu tijela. Med je takoder 
lijek za pokvaren nagon za hranom (apetite), a kada se uziraa kao pice pomijesan 
sa vrucom vodom i kominom dobivenom od slatkih ruza (nesto kao dulbe gecer kod 
nas, p.p.), pomaze u lijecenju bjesnoce, a ustanovljeno je da djeiuje kao odbrambeni 
sistem protiv daljih infekcija. Med je takoder koristen kao proluotrov (detoksikant) 



"Buharija u Poglavlju o lijecenju s medom, i o Allaiiovim rije^ima daje "u njemu lijek za Ijude", 10/119 
I Muslim u Higlavlju o lijeienju medom, 22 1 7. 



43 



Ibn-Kajjim el-Dzcvzi 



za one koji konste drogu i kao antitobin (protuotrov) u lijecenju trovanja slucajno 
pojedene biljke iz familije nocne sjene (Hyoscyamus niger) ili divlje izrasline (otrovne 
gljive), izmedu ostalog. Kada je uzet kao pice pomijesano samo sa topiom vodom, 
pomaze kao iijek za rane nastale ujedom psa. Kao konzervans, med moze biti koristen 
da ocuva meso do tri mjeseca, i on je koristen kod kiseljenja krastavaca, tikve, piavog 
padidzana i razlicitih vrsta voca do sest mjeseci. Poznat kao "povfedjivi konzervans", 
med je takoder koristen kao glavni sastojak kod balzamovanja mrtvaca. 

Mazanje prirodnom vrstom meda, preko kose, kao mast, izlljecit ce usi (vaske) 
t druge parazite. Moze takoder biti koristen kao omeksivac kose, osyjezlvac i inace 
pospjesuje rast kose. ICoristenje meda kao masti za oci izostrava vid, dok trljanje zuba 
medom dovodi do njihovog izbjeljivanja, a kad je koristen kao sredstvo za ispiranje 
usta ojacava desni i oddanja bolesti desni. Prirodne osobine meda takoder ga cine 
odlicnom nadopunom i otapalom; otvara pore krvnih sudova i olaksava menstrualno 
oticanje, izbacuje sluz, i otvara zakrecenje jetre, bubrega i mokracnog mjehura. Med 
doista ima veliku nutricijsku (hranljivu) vrijednost i on je pice pica, zaslada zaslade. 
mast masb ■ nema druge hrane, od onoga sto je Allah Svemoguci stvorio za nas, sto 
Je jednaka medu po vrijednosti i nlsta mu nije ni blizu po strukturi. 

Ljudi su poznavali med jog u prastara vremena i prije nego sto su poceli da 
rafiniraju secer. Ustvari, stari su lijecnici samo govorili o medu, dok secer nije nikad 
spomenut u njihovim spisima. Kao visoko metabolicka (kalorijska) hrana, jak i poti- 
cajan, secer nije potpuno rastopiv, a proizvodi smanjenu toplotnu energiju u tijelu 
koja se smanjuje brzo. Ovako brzo montirana (dobivena) energija dopusta tijelu, 
koje je s teskim radom poremetilo ravnotezu nerastopivih molekula, i rekonstruisanje 
unutarnjih zidova arterija koji su oboljeli od orozavanja (abrazije) uzrokovane pro- 
las kom ova kvih molekula u krv (krvnu struju). Kako bilo, secer je tezi za stomak i 
manje je sladak od meda, 1 manje silniji (od meda). 

Boziji Poslanik, s.a.v.s., uobicavao je (ponekad) piti otopinu vode zasladene me- 
dom na prazan stomak, i ovakav obicaj sadrzi velike koristi i rijeUce tajne, a, Bozijom 
voljom, mi cemo ih obraditi kasnije u ovom djelu prirodnog lijecenja sa tibb medici- 
nom. 

Ibn-Madzdze je zapisao hadis prenesen od Ebu-Hurejrea, nekaje Allah njime 
zadovoljan, da je Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god jede med (barem) tri puta 
mjesecno nece imati vecih bolesti."'' 



" [bn-Mad^dz. u poglavlju "Lijeeenje". br, hadisaie 3450; u senedu je jedan prenosilac koji n„e potpuno 
pouzdan kao j jedan kojt je nepoznat. 



44 




Poslanikova medicina 



MB 



u 



ovom 



U drugom hadisu, Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 
"Koristite dva lijeka (okoristite se sa dva ijeka); medom i Kur'an-om. 
obracanju, on, s.a.v.s., je povezao Ijudsku medicinu i Bozansku medicinu; Hjekove 
za tijelo i one za dusu; prirodni faktor i onaj duhovni; i zemaljsku medicinu i onu 
dzenetsku, Kada je ovo jednom shvaceno, vracamo se historijskom slucaju kojeg smo 
spomenuli ranije, coyjeku koji se interesovao za lijek protiv stomacnih tegoba njego- 
vog brata, i lijeku propisanom od Bozijeg Poslanika, s.a.v.s. U ovom odredenom 
(specificnom) slucaju uzrok bratovog zatvora i patnje biloje upravo pretjerano konzu- 
miranje hrane i pretjerani apetit koji je prouzrocio dispepsiju (stanje slabe probave) i 
probavne smetnje. Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao mu je da dadne bratu pice od meda 
da omeksa stomak. Ovakav ce topli napitak pomoci crijevima da se otvore (pomoc'i 6e 
u slabljenju tonusa crijeva) i pomoci ekskreciju (iziucivanje) otpada (izmeta). Posto 
je ovo zacepljenje ova (ostipacija) uzrokovano pretjeranim jedenjem duzi period vre- 
mena, njegova stomacna unutrasnjost bila je presvucena mukusom (sluzi) ili masnom 
tvan koja je uzrokovala tromost stomacnih tkiva i sprecavala sekreciju sastojaka, dok 
je stomak imao kao barsunastu podstavu sa kratkira, gustim i uzdignutim dlacicama 
(vlasima), upravo kao one kod peskira. Kada se ovako viskozna supstanca prilijepi 
za unutrasnjost, ona opstruira (zaprecava) normalni digestivni ciklus i kvari hranu 
(odbacuje hranu). Prema tome, uzimanje prirodnog ispiraca i laksativa (sredstva za 
otvaranje) kao sto je med najbolji lijek (od lijekova), a pogotovo kada je pomijesan 
sa topiom vodom. Medicinska svrha ponavljanja trelmana ima vaznu terapeutsku vri- 
jednost, po cemu "ispravan lijek" mora imati tacno odreden kvalitet i kvantitet da bi 
bio djelotvoran. Kad nedostaje lijeka u zadovoljavanju ovakvih stanja, on nece imati 
efekta, i kad ispusti zahtjevanu snagu (trazene sastojke), on 6e oslabiti i uzrokovati 
druge slabosti. Stoga, kad je Boziji Poslanik, s.a.v.s., propisao drugi, a potom i treci 
recept za lijecenje, on je upucivao na lo da je stanje akulno i zahtijeva daljni tretman, i 
eventualno da je odredeno stanje prosio. Kada je Boziji Poslanik, s.a.v.s,, rekao coyjeku: 
"Bog je rekao istinu, dok utroba tvog brata laze," on je stalno ponavljao (njegov) stav 
da je med "pravi lijek" za stanje njegovog brata i da ga je njegova "stomacna narav" 
odbacivala do pocetka djelovanja lijeka (dok lijek eventualno ne bi poceo djelovati). 
Medicma Bozijeg Poslanika, s.a.v.s., nije kao medicina ostalih doktora jer je 
utemeljena na Bozanskom nadahnucu (vahju), ona je jedna od svjetiljki yjeroyjsnistva 
i izvanrednog zakljucivanja, dok su vecine lijecnickih dijagnoza bazirane na intuiciji, 
pretpostavci i eksperimentu, i oni ne mogu opovrci dokazanu djelotvornost Poslanikove 
medicme. Ipak, uopce, onaj koji ju prihvata, yjeruje u njenu izljecujucu prirodu, slijedi 



" Prenose ga Ibn-Madidie pod br. 3452; Hakim u hadisu od tbn-Uhaka, 4/200; Takoder ga spominje 
Zehebi i oqenjuje ga sahikom kao i Beiheki u "Dokaiima yjemyjesnislva". 



45 



Ibn-Kaj}im el-Dzevzi 



je s yjerom i dobrovoljno i zadovoljno se podvrgava njenlm Ijekovitim djelovanjlma, on 
ce se oporaviti od bolesti Bozijtm dopustenjem. Isti princip vodi yjemike, kada Al- 
laK Svemoguci govori o Kur'anu na nacin da je on: "Lijek za ono slo je u grudima. " 
(Kur'an, 10:57) Prema tome, kada opominjanje nije primljeno s torn vrstom yjere, 
nece se izlijeciti bolesti. Sigurno, to ce povecati bogohuljenje bezboznika, rasiriti 
licemjerstvo razmetljivaca i povecati njihove bolesti - cak i ako oni budu koristili pro- 
pisanu Poslanikovu medicinu, i pouzdano, Poslanikova ce medicina bid u suglasnosti 
uglavnom sa pokornim tijelora istinskog vjernika koji je blagoslovljen vjerom; i slicno, 
medicina Kur'ana izlijecit ce bolest blagoslovljen ih dusa i zivih srca. Stoga, oni koji 
uzimaju izuzetke u Poslanikovoj medicini (Poslanikovom lijecenju) nece se okoristiti 
njorae, kao i on! koji raspravljaju protiv lijekova Kur'ana ne raogu se okoristiti njome. 
Ovo nije greska (nedjelotvornost) medicine, vec prije proilazi iz nedostatka njegove 
duhovnosti oskrvnuca svetog boravista srca i neposlusnosti prema Bozijoj poruci 
(Kur'anu). 

Allah Svemoguci govori u Kur'anu: "Iz utroba njihovih izlazipice razlicitih boja 
kojeje lijek Ijadima. To je, mstinu, dokflz za Jjude ^oji razmisljaju. " (Kur'an 16:69) 
Zasigurno, Allah je skrbnik uspjeha i On je Sveznajuci Gospodar. 



I 46 



Podanikptta medicina 



POGLAVUE III 



Lijecenje kuge 



Izyjesteno j'e u "Dva sahiha" da je Usama bin Zejd cuo da je Boziji 
Poslanik, s.a.v.s.. rekao: "Kuga je nevoija poslana kao Bozija kazna na skupinu Benu- 
Israiia I one koji su bill prije vas. Ako cujete o kugi u nekoj zemlji, ne ulazite u nju, a ako 
se ona pojavi u zemlji dok ste tamo (dok boravite u njoj), nemojte bjezati od nje."" 

Kuga je zarazna bolest koja je smrtonosna, a posebno zijezdana kuga, U medi- 
cmi, zijezdana kugajeste fatalna upala koja je pracena ubrzanJm znojenjem izrazitim 
1 nesnosljivim bolovima. Ovakva upala uglavnom postaje zlocudna i cini napadnute 
zone zelenim iii crnim, a potreba za uriniranjem postaje veoma bolna. Kuga se vecinom 
pojavljuje na tri mjesta: ispod pazuha, iza uha, na usnoj resici, i na grumenastim 
nakupinama mesa Hi kakvim mekanim tkivima. 

'Aik, neka je Allah njome zadovoljan, jednoin je pitala Bozijeg Poslanika, s.a.v.s.: 
Staje kuga?" On je odgovorio: "Otekia zlijezda kao ona kod kamiJe, a pojavljuje se 
u preponama i ispod pazuha."^" Pozivajuci se na lijecnike (Aafeme), kada se ovakva 
zaraza pojavljuje na nakupinama mesa, iza uha ili usne resice i proizvodi otrov (posast, 
epidemija) koji gnjije, onda je zvana kugom. Ponekad su kuga i epidemija (posast! 
otrov) razmatrane (tretirane) kao jedna te ista bolest. Ovakva je bolest uzrokovana 
truljenjem (putrefakc.jom) bvi, proizvodeci neugodan miris trulezi, a ponekad je 
pomijesana s krvavim gnojem. Kada zarazena krv dode do srca, ona uzrokuje brze 
otkucaje srca, mucninu i povracanje koji postaju smrtonosni, a pogotovo vrsta koja 
formira reznjevite zlijezde. Uglavnom, tijelo odbacuje ovakve zlijezde, a jedini dijelovi 
koji ih pnhvataju su slab, (napadnuti) dijelovi, kao Sto smo prije spomenuli. Kroz naziv 
kuga obuhvacene su sve vrste upala, ukljucujuci plucnu kugu, ipak najgore su vrete 
one koje smo naveli. Manje opasne od ovakvih kuga su crvene, potom 2ute, dok erne 
povecavaju epidemiju i ostaju uglavnom smrtonosne. Zarazna bolest je nazvana zbog 
toga sto nastaje u predjelima koji pate od kontaminiranog otrovnog zraka ili polucije 

"Buhanja u Kqjizi o vjerayjesnicima, poglavlje o onome sto se prenosi u vezi Benu-Israila, 6/377- Muslim 
u ts-belamu, Fbglavlje o kugi, br.:22 18. 

"Ahmed, 6/1 45 1255. 



47 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



(zagadenosti), a kad se pojavi trulez u vazdubu, tjelesne tecnosti (sokovi) raspasti ce 
se i bolest ce napasd vecinu Ijudi. Vrijedno je spomenuti ovdje izjavu da nije svaka 
kLga zarazna i da svaka zaraza nije kuga, iako se ranoge opce bolesti sire kontaktom 
(dodirora), a kuga je jedna od njih. 

Kao sto smo ranije objasnili, izmedu ostalih znakova, kuga se manifestira (poka- 
zuje) u obliku trulece epidemije, krvavog gnoja i infekcija koji se ispoljavaju na gore 
spomenutim predjelima Ijudskog tijela. Ovi znakovi postaju vidljivi kao posljedica 
kuge i nisu bolest sami po sebi. Prema tome, kuga (ta'uun) moze biti opisana na tri 
nacina; vanjski znakovi bolesti i teskoce pri njihovom zaustavljanju sirenja, i to je ono 
sto su [ijecnici uglavnom opisali; sirenje zaraze (epidemije) i neizbjezna smrt, u vezi 
s onima koji umru od kuge prenosimo hadis Allahova Poslanika, s.a.v.s,: "Kuga je 
sehadet (sehidska smrt) za svakog muslimana"'^' ; i uzrocnik bolesti, iH sami virus, a 
to je povezano s predanjem daje kuga poslana kao kazna skupini Israelcana. 

Lijecnici nemaju nikakvih dokaza protiv ove dvije stvari, jer poslanici Boziji nas 
obavjestavaju i o onim stvarima koje su nedokucive za Ijudsku spoznaju. 

Kad ovakva nevolja zadesi Ijude, Allah Svemoguci uzrokuje odredene oprecne 
(suprotne) odnose medu dusama da se rasire i utjecu na Ijudsko tijelo kroz neusiljeno 
(spontano) truljenje i poluciju zraka koji ce pokvariti tjelesne tecnosti, manifestirjuci to u 
promjeni normalne temperature, oslabljenju slabih i zarazenih (inficiranih) celija, a sto 
je praceno izoblicenjem. Za vrijeme ovakve nevolje promjene nastupaju vecinom kad su 
krv i crna zuc pomijesani (uzbudeni), ili za vrijeme perioda sebualne uznemirenosti, ili 
za vrijeme (u toku) spermatocita sperme. U tako pogodnim uyjetima ili kada se ijedan 
od gore spomenutih stanja ispoljava, negativni duhovi su nadmocniji i mogu utjecati 
da takva stanja upravljaju tijelom i dominiraju necijim stanjem na nacin koji inace 
nije moguc. Ovo je moguce osim ako se ovakvim zlim faktorima duse suprotstave jaki 
faktori kao sto su ispravne molitve, ponizne molitve, poboznost, bliskoca Gospodaru, 
dobrocinstvo i ucenje Kur'ana, sto su sve faktori koji promoviraju pozitivni duhovni 
ambijent i uzrokuju prisustvo cistiK (bez mana) duhovnih snaga koje su dominantnije 
Bozijim dopustenjem. 

Ustvari, mi smo pokusali, i mnogi su Ijudi pokusali praksu stimuliranja (pod- 
sticanja) ovakvog pozitivnog duhovnog okruzenja prizivanjem Bozijih blagoslova i 
poticanjem neprekidne prisutnosti ovih miroljubivih i pozitivnih svojstava dusa ili 
melebkih dusa (arwah malakiyya). Mi smo se takoder osyjedocili, mnogo puta, o 
zdravstvenim duhovnim posljedicama njihove blizine i njihove uloge u potiskivanju 
stetnih elemenata. Kako god, ovakvo pozitivno duhovno okruzenje ili raspolozenje 
mora egzistirati jace od stetnih materija (stanja) kad one pocnu da djeluju. 



'' Buharija, 10/162; i MusUra 1961; §§. 



48 



PoslanikoM medicina 



Ko god da je blagoslovljen i voden Bozijim dopustenjem, on ce ustrajati u 
odrzavanju neprelddnog stanja sjecanja (zikr) da bi primio zastitu ovakvog neprobojnog 
stita. S druge strane, kad syjesnost yjernika postaje jadikovanje, on ce biti u mogucnosti 
da razumije namjeru ka grijesenju od zlih poriva dusa (ili pak sejtana) i istovremeno da 
je prevlada prizrvaniem Allahove zastite. Ovo je nazvano poboznoscu (taqwa) , i ovo 
je najboiji lijek (od lijekova), Ipak, u Njegovoj beskrajnoj inudrosti, kad Allah odredi 
da izvrsi Svoju odredbu, On ce prikriti ovakvu svjesnost od Njegovog sluge, sluga 
nece uspjeti prepoznati ili shvatiti namjeru nametnuhh ziih duhova, i bit ce prekasno 
kad on otkrije njihovu invaziju na njegovu privatnost. Bozijom voljoni, mi cemo dalje 
(izlagati) o ovoj temi, kasnije, u ovoj knjizi, budemo raspravljali o superiornosti 
duhovne medicine i upotrebi molitvi, rukje, duhovnih utocista i zdravstvenih koristi 
od izvrsavanja dobrih djela. Ovakva praksa ce uvijek ostati nadmocnija i potentnija, 
a medicinsko lijecnicko znanje u usporedbi sa neizmjernom moci duhovnog lijecenja 
izgledat ce nezrelo i slicno djelovanju stare seljanke koja moze propisati pilecu supu u 
slucaju groznice. Vazno je ovdje spomenuti da je medu Allahovim stvorenjima, Ijudski 
duh najosjetljiviji na okolinu, i stoga je moc duhovnih djelovanja daleko djelotvornija 
od onoga sto lijekovi proizvode (uzrokuju) u Ijudskom tijelu. Dakle, s ovako mocnom 
medicinom (tibb), duhovni lijek moze otkloniti (neutralizirati) inace letalne tvari. 

Spontana infekcija (zaraza, oneciScenje) molekula u vazduhu jeste samo jedan 
od faktora giavnog uzroka i posljedica je koja je proizvedena kugom. Ovakva prom- 
iena tvari u vazduhu u^ece na tjelesne tecnosti i uzrokuje sirenje bolesti, rezultirajuci 
raspadanjem molekula Ijudskog tijela i razvijanjem trulezi, izrazito virulentnih celija 
i proizvodeci neprijatan miris iz raznih malignih abnormalnosti, Moze se primijetiti 
da je kuga vise infektivna (zarazna) krajem Ijeta i u jesen zbog ulaska suvisne zuci 
i ponekad nemogucnosti tijela da je razgradi. Ovakav otpad (visak zuci) gnjilit ce i 
postati infektivan posebno kada uz njega postoje receptivna stanja, kao sto je to slucaj 
kod debele osobe koja malo yjezba i pridaje malo paznje upraznjavaju dobre dijete, 
pod kojim uvjetiraa ce uvijek biti podlozan kandidat za bolest. Proljece je najzdravije 
godisnje doba. 

Preneseno je u hadisu: "Kada se zvijezde pojave u izrazitom liku (tj, u proljece), 
velike nedace su uzdignute."^^ Rijec "nedzm" takoder moze biti protumacena da znaci 
proljece ili mogla bi da oznacava zvijezdu Alcyone (najsvijetlija zvijezda u sazvijezdu 
Taurus). U vezi s ovom temom, El-Tamimi naglasava u svojoj knjizi lijecenja (El- 
Shifa) da inklinacija Aicyon-a u zoru ili njeno izlazenje prije zore iraa vehkog utjecaja 
na zagadenje vazduha i kasnije posljedice na tjelesne tecnosti. Ebu-Muhammed bin 
Qutaiba je pribiljezio da "prije i poslije pojave Alcyone, bolest napada Ijude i stoku. 



■^ Muhammed bin Hasan u "Asarima", str. 1 5 1 , kao i Taberani u "Sagiru", str. 20, i Ebu Neim od Ebu- 
Hanife, 1/121; Safija, 2/1 67, Ahmed, 501 2; preneseno sahih senedom. 



49 I 



Ibn-Kajjjim el-Dzeazi 



dok su njegove nedace Qjolesti) dok zvijezda Izlazi slabije nego u vrijeme kad zalazi." 
Ovdje primjecujemo da izlazak i zaiazak zvijezde Alcyone oznacava kraj zime i pocetak 
proljeca. Jos jedna zabiljeska na ovu temu: preneseno je daje Boziji Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio kupovinu i prodaju voca prije nego sto sazri u cilju da osigura njegovu ko~ 
risnost i naredio da se kontrolise moguce sirenje bolesti. 

Preneseno je u hadiskim zbirkama da je Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako 
cujete o kugi u zemlji, ne ulazite u nju, a ako se ona pojavi u zemlji dok ste tamo, 
nemojte bjezati od nje." (Buhari 1 Muslim) Ova poslanicka prohibicija (zabrana) 
protiv priblizavanja predjelu koji je zahvacen kugom jeste najbolja prevencija. Inace 
bilo bi se iziozeno udisanju zarazenog vazduha i moglo bi se okoristiti patnjom na 
vrhuncu njene jacine, stoje u suprotnosti sa vjerskim propisima, i drzanjem odstojanja 
od kuge, a ova zabrana zastita je za vlastiti zivot. Ova ce zabrana ulaska u zarazene 
predjele takoder umanjiti nevolju, i to isto tako predstavlja vodstvo protiv ulaska na 
gnusna mjesta ili mijesanje sa Ijudima ogrezlim u grijehu, jer i itjihova je bolest isto 
tako destruktivna. Sto se tice drugog aspekta hadisa: "Nemojte bjezati od nje", ima 
dva moguca znacenja: da zaustavi sirenje bolesti kroz karantin, tj. da oni koji su vec 
zarazeni budu syjesni da ce njihov odlazak u drugi kraj odnijeti kugu, a samim time 
I veoma mogucu smrt brojnih Ijudi. U ovome vidimo i pouku da se prinude Ijudski 
umovi 1 da se nauce yjeri u Allaha Svemoguceg, da se iskusa strpljenje spram Njegove 
odredbe, i da se nauci kako naci zadovoljstvo i ugodnost u tome i prihvati Njegova 
presuda; i pozivajuci se na medicinska misljenja, najbolja preventivna medicina za 
onoga ko se nade u predjelu napadnutom kugom jeste da se rijesi vlaznog otpadta 
iz tijeia, da kontrolira unos tecnosti, i da ogranici dijetu na uglavnom suKu hranu. 
Ovakva preventivna medicina ne smije blti popracena bilo kakvim fizickim vjezbama 
ili kupanjem u toploj vodi. Inace, i pod ovakvim okolnostima, ucestvovanje u napornoj 
fizickoj \7ezbi ili kupanje (tusiranje) toplom vodom poraoci ce nekom (odredenom) 
zarazenom otpatku koji ponekad ostane u tijelu da se mijesa sa sokovima zeluca 
(zelucanim sokovima-izlucevinama) i da razvije dalje zdravstvene komplikacije u 
vrijeme kad je bolest nadmocna. 

Umjesto toga, trebalo bi se ograniciti na odmaranje, kontroliranje emocija, i ograniciti 
kretnje, da bi se sacuvala snaga i prirodenlm odbrambenim sistemima da rade za po- 
jedinca. Osim toga, dusevni nemir koji je povezan s napustanjem predjela zahvacenog 
kugom jeste cesto najstresniji i zahtijeva naporan trud, dok bilo kakvo kretanje pod 
ovakvim okolnostima moze imati stetne posljedice na tijelo - Allah zna najbolje. 

Sto se tice Poslanikove prohibicije protiv ulaska u predio zahvacen kugom, to 
podrazumijeva da slljedi opci smisao u prevencijl daljih patnji i da osigura tijelu vecu 
ulogu u sluzenju i obozavanju Gospodara; da sprijeci udisanje zarazenog vazduha 
1 tako postane plijenom bolesti; da izolira bolest i da sprijeci izravan kontakt sa 



I 50 



Poslanikpm medkina 



zaralenim bolesnidma, kao sto je preneseno u Ebu-Davudovoj zbirci hadisa: "Znojenje 
(ispiranje) je faktor destrukcije"^^ sto podrazumijeva, pozivajuci se na Ibn-Qutaiba: 
"Fizicki kontakts bolesnom osobom potpomaze (siri) istu bolest;" i kontakt s bolescu 
moze utjecati na dusu i uzrokovati depresiju, stoje takoder faktor destrukcije. 

Na kraju, poslanicka prohibicija protiv ovakvog izravnog kontakta podrazumijeva 
oprez, prevenciJL i ogranicenu izlozenost stetnom okruzenju, dok druga prohibicija 
protiv bjezanja od nje, ako padne na pamet onome koji se tu zadesi, odnosi se na to 
da onemoguci girenje boiesti i da upotpuni yjeru u Allaha Svemoguceg, i da se prih- 
vati Njegova odredba, dok se upotrebljavaju preventivne metode da ogranice zarazu 
(kontaminaciju). Ovakvo Poslanikovo obracanje (hadis) predstavlja obje prakticne 
upute i kontrolu kroz znanje. 

O ovoj temi, preneseno je u "Sahihu" da je jednom Omer bin EI-Hatab poveo 
ashabe prema Slriji. Na putu, a blizu njihovog odredista, sreo je Ebu-Ubejdea el 
Dzerraha i druge ashabe koji su ga izvijestih o epidemiji koja je napala tu zemlju. 
Razvila se jaka rasprava medu ashabima. Omer je potom rekao Ibn-Abbassu da 
pozove muhadzire na konsultaciju u njegov sator. i oni su bih podijeljeni oko misljenja 
da h da nastave putovanje ili da se vrate u Medina. Omer je potom zahtijevao odvojen 
sastanak sa ensarijama koji su takoder bih podijeljeni oko svog misljenja. Potom je 
zatrazio odvojeno savjetovanje (konsultaciju) sa starijim ashabima iz plemena Kurejs, 
1 tamo on nije nasao dvojicu Ijudi koji se nisu slozili u pogledu otkazivanja pohoda 
nadalje, i Omer, Allah neka bude zadovoljan njime, obznanio je odluku da se vojska 
vrati natrag u Medinu. U torn trenutku Ebu-Ubejde el-Dzerrah pitao je: "Da li bjezis 
od Allahove odredbe?" Omer je odgovorio: " Vollo sam da me je to neko drugi pitao, 
o Ebu-Ubejde. Da. zaista cemo bjezati od jedne Allahove odredbe ka drugoj. Sta 
mishs, ako zivis s kamilama, otkrijes dolinu s dva zasebna pejzaza, jednim zelenim i 
drugim nepiodnim, i odvedes ih u socnu i punu zelenila dolinu, slijedit ces Allahovu 
volju, a ako ih usmjeris u suhu i neplodnu oblast, hoces li takoder slijediti Allahovu 
volju?" Tada pristupi Abdurrahman bin Avf, r.a., i rec e im; "Cuo sam Allahova 
Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: "Ako cujete da je u jednoj zemiji kuga, a vi ste ste u 
njoj, ne izlazite i ne bjezite iz nje, a ako cujete da je u jednoj zemiji kuga, ne idite ka 
njoj! ^* 



^ Ebu-Davud, 3923; i Ahmed 3/45 1 ; u senedu je jedna nepoznata osoba, 
'' Buharija 1 0/i 54, Muslim 22 1 9. 



51 



Poslanil^ooa medicina 



Poglavlje IV 

Lijecenje edema 
(vodene bolesti) 



■ Muslim je zabiljezio u svom "Sahihu" dogadaj grupe beduina koji 
su dosh u Medinu: "2a vrijeme naseg boravka u Medini osjetili smo abnormalnost 
cnjeva. Nasa su crijeva postala tvrda (neosjetljiva) , nasi stomaci naduti, i osjetili smo 
uopce malaksalost, slabost i krKkost u nasim udovima..." Kada su iznjeli njihovo 
stanje Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on je rekao: " Trebali biste potraziti stado 
katnila od sadake (sigurao se misli na to da su Arapi sadaku kamile davali take sto 
bi ih odveli u pustinju, ne bi li se neko njima okoristio u pustinji) i pijte njihov urin 
1 miijeko." Kada su tako uciniii, siijedeci taj tretman, oni su se oporavili od bolesti. 
Kada su ozdravili, pobili su pastire, odveli stado kamila i time se borili protiv Al- 
laha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s. (tj. krseci Njegove propise i propise Njegova 
Poslanika). Poslanik, s.a.v.s., poslao je po njih potjeru koja ih je uhvatila, odsjekla 
im ruke i noge i osiijepila ih, a potom ih je pustila da umru na suncu."^^ Ovaj je 
hadis takoder prenesen u Buharijinom "Sahihu "^^. 

Edem je bolest koja je uzrokovana stranim hiadnim virusom koji pokazuje abnor- 
malnost kako u vanjskim vidljlvim znakovima tako u unutarnjim simptomima. Ova bolest 
razvija se kroz akumulaciju tecnosti u celijama, tkivima ili supljinama u tijelu gdje su 
pomijesani hrana i zelucani sokovi (gastricne iziucevine), rezultirajuci nadimanjem u 
abdomenu (abdominaino nadimanje). Postoje tri vrste edema: kozni edem (conjuctive) 
koji napada tkiva, i on je najozbiljniji; abdominalnl edem (edema) koji izmedu ostalog 
(takoder) moze napasti jetru; i membranski (timpanicni) edem, sto uzrokuje nadimanje 
abdomena akumulacijom gasa ili vazduha u crijevima ili peritoneainoj supljini. 

Diuretici i laksativi jesu najdokazaniji lijekza edem. Oni osrguravaju (omogucavaju) 
tijelu umjeren rad crijeva i redovno osiobadanje urina po potrebi. Ovakvi mediclnski 
sastojci nadeni su takoder u urinu 1 mlijeku zenke kamile za vrijeme njenog ciklusa 



^ Prenosl Buharija, 12/98; Muslim, 1671 ; Ebu-Dawud, 4364, Nesai, 7/93; Tirmln 72, Ibn-MadidJe 2578. 
^^ Dakle oni su se odmetnuli od islama, ubili nedufae Ijude i masakrirali nihova mrtva tijela, opljatSkali ih i 
dali se u bjekstvo noseciono sto su ukrali. 



53 I 



Ibn-Kqjjim el-Dzevzi 



parenja. Ustvari, za vrijeme parenja kamilje mlijeko postaje surutkasto, serozno 
(sukrvicano) ili razrijedeno, cisto J tecno (vodeno), i njena surutka postaje prirodni 
antjtoksin (protuotrov) za bolest. Iz tog razloga (zbog toga) Boziji Poslanik, s.a.v.s., 
preporucio je takav lijek; ovakav kvalitet mlijeka osigurava potrebni deterdzent (cistac), 
blagi laksativ, odgovarajuce oticanje urina i reguliranje rada crijeva. Posljedica je ovog 
lijeka jaca ako se kamilje stado hrani pelinom koji je jakog mirisa (lat. Genus ariemisia), 
ili eurazijskom (mjesovitom) visegodisnjom vrstom absinta Gat. Artemisia absinthium) 
koja proizvodi tamnozeieno i gorko ulje, mocvarni rogoz, cempres, juzno drvo (lat. 
Artemisia abrotanum), ziatnim pelinom (lat. Artemisia camphorata) , artemis'mom sauve 
(0, kamfir (lat. Andropogon schoenanthus) , nardom (despikom) (lat. Nadoslachys 
jatamanis) iz porodice kineskih Ijekovitih biljki, koja nosi bjelkaste i ponekad zuckaste 
cvjetove, a ima miomirisne korijenove, ili kamitjim sijenom kao hranom, medu ostalim 
prirodnim lijekovima za edem. 



I 54 



Posloniliova medidna 



Poglavlje V 



Lyecenje rana 



Preneseno je u "Sahihu" da je neko upitao Sehla bin Sa'da o nacinu 
nakoji je izlijecena rana Poslanika, s.a.v.s., kada je bio ranjen u Bici na Uhudu. On 
je odgovorio: "Na dan Bitke na Uhudu, Boziji Poslanik, s.a.v.s., bio je ranjen u lice, 
njegov je ocnjak bio slomljen, a njegova kaciga na glavi slomljena. Vidio sam Fatimu, 
njegovu kcer, neka je Allah njome zadovoijan, kako cisti njegovu ranu i oprezno brise 
krv koja je tekla sirom njegovog lica. Takoder sam vidio 'Alija, neka Allah blagoslovi 
njegovo drzanje, kako stoji pored nje i koristi oklop kao zdjelu da opere ranu vodom. 
Kada je shvatila da ne moze kontrolirati obcanje krvi, odrezala je mali komad hasure 
(posebna gruba posteija za sjedenje), spalila ga do pepela i nanijela taj pepeo na ranu 
dok se krv nije zgrusala."^^ 

Ustvari, pepeo proizveden iz trskine hasure ima jake aglutinacijske efekte (poslje- 
dice) za nagomilavanje zajedno s krvnim celijama i u zaustavljanju oticanja krvi. Ovakvi 
prahovi su visoko prihvatljivi Gako upidjivi, visoko absorbirajuci) i manje nadrazujuci 
za rane. S druge strane, nanosenje jakih absorbenata i nepostojanih antiseptika na 
rane moze pokrenuti krv (uzburkati krv) i povecati njeno oticanje. Upotreba suhog 
praha od papirusa kao pudera ili njegovo mjesanje sa ocatom moze zaustaviti krv iz 
nosa (epistakds) ili krvarenje iz nosa (arb. ru'aj). U svojoj poznatoj knjizi "Kanun 
fi tibbi" (Zakonik Medicine), Ibn-Sina spomenuo je takoder njegovu upotrebu kao 
antiseptika (antisepticnog agensa) za sterilizaciju syjezih rana i za zgrusavanje krvi. 

Biljka iz koje se pravi papirus obilno raste u predjelu Nila u Egiptu, a bila je 
koristena u starom Egiptu kao materijal za pisanje. Biljka papirusa jeste hiadna i suha 
a korisna je za hjecenje rana u slucajevima gangrene (gangrenoznih rana) u ustima 
kao agens za zgrusavanje krvi (kao koagulans), i za sprecavanje sirenja zlocudnih 
(malignih) cireva. 



-' Buharija u Poglavlju o dzihadu, o oblacenju kacige, 6/7 ] ; Muslim, 1 790 u Knjizi dzihada, u poglavlju 
o Bici na Bedni. 



55 I 



Poslanilipva medicina 



Poglavlje VI 

Lijecenje pijenjem meda, kauterizacija^^i 
pustanje krvi zarezivanjem koze^® 



Prenesenoje u Buharijinom "Sahihu" daje Ibn-Abbas, r.a., citirao 
Bozijeg Poslanika, s.a.v.s., daje rekao : "Lijecenje se nalazi izmedu upotrebe sirupa 
od meda, pustanjem krvi zarezivanjem koie i kauterizaclje vatrom, ja sam svome um- 
metu zabranio kauterizaciju"^''. 

Oovoj temi Ebu-Abdullah el-Mazirje rekao: "Kongestivne (koje izazivaju navalu 
krvi-kongestiju) bolestr posljedica su ili krvi, zute zuci, sluzi ilt crvene zuci." 

Kadaje uzrocnik krv, onda je lijek pustanje krvi (flebotomija) . Nadalje, ako su 
uzrocnici ostale tri tjelesne izlucevine, onda se njihovi lijekovi sastoje od upotrebe 
pojedinih purgativa. U gore spomenutom hadisu, proiziazi kako je Boziji Poslanik, 
s.a.v.s., davao prednost upotrebi meda kao vaznog ispiraca, blagog okrepJjivaca nad 
gorkim labativima (ili opcenito laksem lijeku nad tezim op. p.), i on je dao prednost 
upotrebi pustanja krvi zarezivanjem koze nad kauterizacijom. Neki su komentatori 
protumacili pustanje krvi zarezivanjem koze, a kadaje lijecenje nedjelotvorno, kauter- 
izacija vatrom jeste zadnje sredstvo. 

U drugom hadisu Boziji Poslamk, s.a.v.s., je rekao: "Ja licno ne volim koristiti 
(upotrebijavati) kauterizaciju."^' Ovdjeje Boziji Poslanik, s.a.v.s., preporucio kauter- 
izaciju kao lijek same onda kada su lijekovi protiv navale krvi (dekongesivni Hjekovi) 
nedjelotvorni, a ta pojava neznatnog bola ne smije zahtijevati posljednje sredstvo 
trpljenja (podnosenja) bola kome je uzrok kauterizacija. Seid el-Hattabi je prenio da 
je Boziji Poslanik, s.a.v.s., kauterizirao Sa'da ibn Muaza da bi sprijecio krvarenje 
koje je trebalo biti fatalno da nije odmah lijeceno. 



or. "hidzama " je^te ispuslanje krvi iz tiiela, najceSde iz vrala, a moze i iz drugSh dij'elova tijela. Glj, "hidzame" 
jeste da se razrezivanjem koze na mjestu gdje se naiad jedan od centara gdje se ne^ista krv gruSa ta krv 
Izbaci napolje, da bi tijelo na torn mjestu dobllo novu, syjezu krv. A AJlah najbolje zna (op.p.) 

^ napisati u potpunosli pojam cupping (nj. znacenje). 

^"Buharija, poglavlje o tome daje lijecenje g tri stvari, 10/116, 

^' Buharija, 10/130; Muslim u poglavlju da svakabolest ima svoj lijek, 2205. 



57 



Ibn-Kajjim el-Dievzi 



Neki lijecnici tvrde da su humoralne bolesti (bolesti tjelesnih izlucevina) uzra- 
kovane interakcijom s tjelesnim tecnostima ili bez njih. Kao sto smo ranije objasnili, 
cetiri tjeiesne izlucevine mogu biti: vrucina, hladnoca, vlaznost ili suhoca, ili se one 
manifestiraju kao izmijesane (spojene). Stanja su toplote i hladnoce korisna, dok su 
ona vlage i suhoce nedjelotvorna. 

Redovito, korisno stanje nalazi se s onim nedjelotvornim. Posto ovakve tjeiesne 
izlucevine postoje u kineticnom (pokretnom) stanju one su protkane elementima 
(tvarima, supstancama) tijela, one neprestano reguiiraju bilo koju neravnotezu tjelesnih 
tecnosti. Zbog toga, bit je poslanickog obracanja, koje obraduje temeljnu narav lijecenja 
tople ili hladne bolesti, u ciscenju krvi njenim pustanjem preko zarezivanja koze ili 
povrsinskog zarezivanja vene u kuplcu. Ovakvi postupci imaju za posljedice ciscenje 
I dosljedno dokazuju umirivanje tjeiesne izlucevine. S druge strane, lijecenje hladnog 
stanja zahtijeva zagrijavanje elemenata, a takva osobina postoji u medu t prema tome 
zahtjeva purgaciju (ciscenje), jer med je laksativ, sredstvo za skidanje tankih naslaga 
(npr. u lobusima ili crijevima), otapalo i abluent. Ravnoteza (neravnoteza tjelesnih 
izlucevina) bit ce lijecena umjereno i sigurno u odnosu na neugodnost koja je povezana 
s upotrebom jakog purgativa (sredstva za ciscenje crijeva). 

Sto se tice upotrebljavanja kauterizacije za svaku vrstu ovih (fizickih) bolesti, 
Boziji Poslanik, s.a.v.s., dopustio je njenu upotrebu samo kao posljednji izlaz, jer 
bumoralna bolest (bolest tjelesnih izlucevina) moze izmedu ostalog bit!: akutna i 
prema tome ce, prestati brzo bez potrebe za kauterizacijom ili hronicna, pri cemu je 
kauterizacija najbolje izvodljiva na povrijedenom udu (ekstremitetu) nakon izvrsene 
purgacije (izvi^enog ciscenja) krvi. Nadalje, ovakva ce bolest postad kronicna onda 
kad hladan i gust element (tvar) prodre pod kozu da bi potom razvio hladnu i 
hrapavu (gustu) krastu, sto ce opstmirati (sprecavati) uravnotezenu funkciju tjeiesne 
izlucevine, a to ce rasiriti i promijeniti susjedne celije u svoju vrstu (u svoj vlastiti 
tip celije). Ovakva zarazna bolest moze biti lijecena kauterizacijom kao posljednjim 
sredstvom da bi se izvukao (odstranio) uzrocnik (uzrocna tvar bolesti) . Prema tome, 
iz ovakvih hadisa mi ucimo o lijecenju fizickih bolesti kada njihova struktura suzbija 
1 najjace lijekove, kao sto smo naucili temeljni tretman (bazicni nacin lijecenja) 
jednostavnih bolesti iz hadisa: "jacina je vrucice ta koja przi silno kao da je pustena 
iz kljucale diehenemske vatre, pa stoga je ohladite vodom." 

Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu 

Sto se tice lijecenja bolesti pustanjem krvi pomocu zarezivanja koze u kupicu 
(flebotomije), kao terapeutske mjere, nekoliko je hadisa preneseno u Buharijinom 
"Sahihu" i u zbirci hadisa prenesenih od Ibn-Madzdzea, izmedu ostalih. Ibn Abbas 



I 58 



Poslanil(ptia medidna 



je takoder prenio da je Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Blagoslovljen je rob koji puSta 
krv zarezivanjem koze u kupicu (flebotomiju) . Ovo cisli krv, isusuje unutarnje upale 
i izostrava vid. "On je, takoder, rekao: "Pustanje krvi zarezivanjem koie u kupicu 
(hidzama) je jedan od najboljih lijekova."^^ 

Ebu-Hurejre je prenio da je Boziji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sedamnaesti, devetnaesti 
i dvadeset prvi dani lunamih mjeseci jesu najolji dani za pustanje krvi kroz zarezivanje koze 
i njeno oticanje u kupicu (flebotomiju). Ibn-Madzdze je takoder prenio da je Boziji Po- 
slanik, s.a.v.s., rekao: "Neki od vasih najboljih tretmana (lijecenja) nalaze se u uzimanju 
(aplikaciji) lijekova koji se uzimaju usmrkavanjem (od prirodnih biljaka), u pustanju 
krvi povrsinskini zarezivanjem vene u kupicu i u purgaciji," Ovo posebno obracanje 
jeste primjenjivije za stanovnike Arapskog poluotoka i zemalja toplog pojasa. 

Koristi pustanja krvi zarezivanjem koze a kupicu (flebatomije) 

Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu (flebatomija) jeste tretman za raznolike 
bolesti. Ono tjera krv van kroz kozne pore, cisti kozu od njenih zarazenih (napadnutih) 
dijelova i dovodi prirodne izljecujuce agense u to podruqe. Ponekadje pustanje krvi za- 
rezivanjem koze u kupicu djelotvornije za kozne bolesti nego pustanje krvi povrsinsklm 
zarezivanjem vene u kupicu, dok je puStanje krvi povrsinskim zarezivanjem vene u 
kupicu bolji tretman za beznadezno krajnje bolesti. Odlucivanje za upotrebu jedne od 
dvije radnje ovisi od nekoliko stanja, ukljucujuci vrijeme, mjesto, dob pacijenta, tjelesne 
izlucevine u topiim predjelima, topla godisnja doba i individualna topla stanja ako 
je krv pojedinca uzburkana (uzbudena, agitovana). Pustanje krvi zarezivanjem koze 
takoder je korlsno za zenu u poticanju njenog menstruacionog izljeva. U torn slucaju, 
pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu iznosi van ono sto pustanje krvi 
iz vene ne moze. Pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze bolje je za mlade Ijude i 
za one koji ne mogu podnijeti pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem vene u kupicu. 
Lijecnici se, takoder, slazu da je pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu 
bolji tretman u toplijim predjelima, dok je pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem vene 
u kupicu pogodnije za hladnije predjele. Pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem koze 
u kupicu trebalo bi biti izvodeno sredinom lunarnog mjeseca I u doba kada je mjesec 
u fazi posiije punog mjeseca a prije novog mjeseca (kada je star mjesec), a pogotovo 
za vrijeme trece cetvrtine mjeseca. Ovo je dobro stoga sto za vrijeme prve polovice 
mjeseca krvna je izlucevina hladnija, nekongestivna i u stanju je pasivne hiperemije 
(abnormalnog stanja velike kolicine krvi u bilo kom dijelu tijela) . Premda svaka tjelesna 
izlucevina sazrijeva u promjenjivim intervallma, sve one dosezu svoj vrhunac sredinom 



"Buharija, 10/126, 127; Muslim 1577. 



59 I 



Ibn-KqUim el-DzeVzi 



mieseca i zavrijeme trece cetvrtine mjeseca. Islo misljenje iznio je Ibn-Sina (Avicena), 
dodajuci da "pustanje krvi povrSinskim zarezivanjem koze u kupicu ne bi trebalo biti 
primjenjivano u vrijeme rastuceg mjeseca (period od pocetka mieseca do prij'e punog 
mjeseca)" zato jer tada tjelesne izlucevine i njihovi spojevi (ahlati) nisu prezasitiH 
bv (nagomilali se u krvi) ili se ne nalaze u velikom broju u krvi, i u vrijeme zadnje 
cetvrtine mjeseca, jer, u suprotnom intenzitet ovakve koncentracije ce biti neadekvatan 
da izvuce sve koristi od pustanja krvi povriinskim zarezivanjem koze u kupicu." 

^ Fbsebno naglasavanje ovog hadisa jeste da je pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem 
koze u kupicu dato za one koji zive u toplim predjelima, a zbog toga sto je njihova krv 
razrjedenija i dovedena je blize povrsini koze. U toplim predjelima ovakvo privlacenje 
krvi toplotom suncevih zraka moze prezasititi krvlju razlicita podrucja ispod koze. 
Premda stanovnici toplih predjela imaju vece pore, ipak ponekad za vrijeme ovakve 
vrucine oni se mogu osjecati iscrpljeno i maiaksalo. Za ovakvo predvidanje, pustanje 
krvi povrsinskim zarezivanjem vene u kupicu opasno je, dok pustanje krvi povrsinskim 
zarezivanjem koze u kupicu uzrokuje prirodno rasprsivanje bilo koje formacije krvne 
prezasicenosti ispod koze. Ovaj prirodni tretman ubrzava fanac metabolickih proc- 
esa u krvi (kao jednoj od cetiri temeljne izlucevine tijela) koji je pracen prirodnom 
purgacijom i ciscenjem ili ispiranjem arterija, a posebno onih arterija i vena koje ne 
mogu biti lahko tretirane na ovaj nacin. Isplahivanje (procurivanje) sto se zbiva u 
svakoj arteriji osigurava posebne koristi. Naprimjer, procurivanje krvi iz v. basilicae 
umanjuje kongestiju i upalu jetre i slezene. Ono takoder koristi u smanjenju upala 
pluca, pleuritisa (upale porebrice) i vecine kratkotrajnih bvnih bolesti koje pogadaju 
predio od ispod koljena sve do iznad bedrenog zgloba. Sto se tice vmedianae na 
ruci, pustanje krvi iz nje dokazati ce koristi u odstranjivanju prolaznog opceg oticanja 
(edema) tijela ako je uzrokovan krvnom izlucevinom kao i opcom infekcijom (upalom) 
krvi ili toksikemijom. Ispustanje krvi iz v.cephalicae pomaze uravnotezivanju prolaznog 
drhtanja glave, bola u vratu i kongestije (povecane koncentracije) krvi ili simptoma 
cianosisa (plavilo ili bijedilo koze kao posljedica nepravilne obigenizacije krvi) uz- 
rokovanih nedostatkom kisika ili patoloskim hemoglobinskim stanjem u krvi. Sto se 
tice pustanja bvi iz Vv. iugulares, ono pomaze u ispravljanju nepravilnih otkucaja 
srca (hipohondrija), astmaticnoj nepravilnosti, hronicnoj glavobolji, herpesu i osjecaju 
tezine ocnih kapaka. 

Enes, Bog neka je zadovoljan njime, rekao je: "Bozji Poslanik, s.a.v.s., bio je 
lijecen pustanjem bvi povrsinskim zarezivanjem koze izmedu scapulae (lopatice) i 
dvije straznje vene vrata (Vv. cewkales stiperfitiales) ."'' Aijja, Bog neka biagoslovi 



Nazvan tato jer se njegova osvijetljena povrsina povecava. 

^ Tirimkija u svome "Sunenu", 2052; Ebu-Davud 3860; Ibn-Madldze, 3483; Ahmed, 3/119; preneseno 
sahih senedom, sahihom ga je ocijenio Haldm, a s njim se sloiio Zehebi. 



I 60 



Poslanikoua medidna 



njegovo spokojstvo, prenio je daje melek Dzibnl bio taj koji je propisao pustanje krvi 
povrsinskim zarezivanjem koie u kupicu Bozijem Poslaniku, neka je mir na njega.^^ 
Takoder je u "Sahihu" preneseno da je Boziji Poslanik, s.a.v.s., koristio pustanje 
krv, povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu protiv glavobolje od koje je bolovao za 
vnjeme hadza dok je nosio ihrame.^^ Takode u hadisima koje je prenio Ebu-Davud, 
Dzabir je izvljestio daje Boziji Poslanik, s.a.v.s., primjenjivao navedeno pustanje krvi 
na bedru zbog odredene nategnutosti (istezanja) koju je trpio. 

Primjenjivanje puslanja krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu izmedu dvaju 
bpatica (kahil) pomaze lijecenju bola u ramenu, bolova u nadlakticama i bola u grlu. 
Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu iznad dvije straznje vratne vene (Vv. cervicales 
superfitiales) pomaze lijecenju drhtanja glave i drugih stanja glave (tj., lica, zuba, usiju, 
ociju, nosa i gria) bez obzira da li su ovakva stanja uzrokovana ili usijed infekcije krvi ili 
zbog naticanja uzrokovanog krvnom izlucevinom. 

Pitanja primjene 

^ Medicina sadrzi razlicita misljenja koja se odnose na pustanje krvi zarezivanjem 
koze u kupicu na tjemenu lobanje (dzevzei el-kamahduwa) . O ovoj temi , Ebu-Naim 
d-Asfahani u svojoj knjizi, nazvanoj "Poslanikova medicina", navodi daje Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Primjenjujte pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu na 
Jemenu lobanje, jer ono lijeci pet bolesti"^^ medu kojima je naveo lepru. U drugom 
hadisu on je takoder preporucio isti tretman, dodajuci: "...jer ono lijeci 72 bolesti"^l 
Oni koji su istrazivali ovaj hadis (i ocijenili ga kao dobrog) spomenuli su neke 
od njegovih konsti, kao sto su: sprecavanje abnormalnog izbocenja ocne jabucice 
(uvecanje gl. thyreoideae zajedno sa izbocenjem ocne jabucice), oticanje ceone kosti 
lobanje (processus frontosphenoidalis), pored ostalih indikacija, uyjucujuci tezinu 
oemh kapaka i obrva. Imam Ahmed ibn Hanbel raspitivao se o hadisu pustanja 
krvi zarezivanjem koze u kupicu na tjemenu lobanje, premda, kada je on sam trebao 
^av tretman, on je primijenio tretman na dvije strane tjemena. Sto se tice Ibn-Sina'a 
(Avicene), njemu se nije svidala ovakva upotreba, pa je rekao: "Kada se cesto pnm- 
jenjuje, ono zacinje zaboravnost." Isto je misljenje izneseno u sijedecem hadisu gdje 



''• Ibn-Madidze u "Sunenu", 3482, sened j'e da'if. 

^ Buharija, 10/126, u hadisu koji prenoai Abdullah bin Buhajne. 

'' Biljazi ga Sujufja u djelu "El-Dzamius-Sagir", a pHpisuje ga Tabemniju ibn Sunniju i Ebu-Ne'imu a 
koji ga prenose od Suhejba, On ga je oznacio da'ifom. 

'' Spon^inje ga Hajsemi u "Mudmeu". 5/94; u hadisu ud Suhejba i kale da ga prenosi Tabemni i da su 
prenosioci povjerljivi. 



6] 




Ibn-Kajjim el-Dievzi 



se kaze: "Tjeme lobanje jeste mjesto memorisanja; njeno pustanje krvi (pustanje krvi 
na torn mjestu) zarezivanjem koze u kupicu zacinje zaboravnost." Oni koji raspravljaju 
o yjerodostojnosti ovog hadisa (i tvrde da on nije ispravan) tvrde da ce ovakvo pustanje 
krvi zarezivanjem koze u kupicu samo oslabiti straznji die mozga (ocipi taint dio), kad je 
nepotrebno izvedeno, inace, kada je upotrebljeno za nadolazecu krvnu kongestiju mozga 
ili kap (mozdani udar), ono ce zasigurno biti od koristi, pozivajuci se i na medicinsko i 
vtersko pravilo. 

Rimjena pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu ispod brade pomaze u sman- 
jenju zubobolje, bola u lieu, ciscenju glave i smanjuje bol u grlu kada je koristeno u 
odgovarajuce (pravo) viijeme. Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu na vrhu stopala 
i iznad clanka jeste preporucena zamjena za pustanje krvi povreinskim zarezivanjem 
vene saphene u kupicu (phlebotomia venae saphenae magnae) koja je velika vena 
noge koja zavj-sava na clanku (maieolusu). Ovakvo pustanje krvi pomaze protiv upale 
testisa, noznih cireva i zatajenja menstruacije, dok pustanje krvi zarezivanjem koze u 
kupicu iza koljenja (u fosssi poplitei) pomaze u lijecenju aneurizraa (prosirenja krvnih 
zila), hronicnih abcesa (cireva), henioroida i septicnih (otrovnih) cireva noge i stopala, 
dok pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu na sredini bedra (stegna) jeste dobar 
tretman za razdrazivanje (iritaciju) leda, podagre (gihta) 1 hemoroida. 

Poslanicka uputa za najbolje vrijeme primjene "hidzame" 

Imam Tirmizi izvijestio je takoder ranije navedeni hadis koji je prenio Ibn-Abas, 
da je AJlahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sedamnaesti, devetnaesti i dvadeset prvi dani 
lunarmh mjeseci jesu najboiji dani za izvreavanje pustanja krvi kroz zarezivanje koze i 
njeno oticanje u kupicu."'^ U drugom hadisu on je takoder rekao: "Lijecite se pustanjem 
krvi zarezivanjem koze u kupicu i ne dopustite da vas visok krvni pritisak (hipertenzija; 
aT.tebejjug) ubije."* Medutim, lijecnici se slazu da je pustanje krvi kroz zarezivanje 
koze i njeno oticanje u kupicu koristan tretman u bilo koje vrijeme za vrijeme bolesti. 
U Ebu-Davudovoj zbirci hadisa, slicno obracanje prenio je Ebu-Hurejre, a to je da 
je AJlahov Poslanik, s.a.v.s., jednom dodao: "To je lijek za svaku bolest'"" ■ misf eci na 
svaku bolest uzrokovanu povecanim dotokom krvi u organ ili tkivo ili (uzrokovanu) 
kongestijom krvi. El-Hallal je prenio da je imam Ahmed ibn Hanbel tretirao sam sebe 
pustanjem krvi zarezivanjem koze u kupicu da bi obuzdao navaJu krvi, bez obzira na 
datum 1 vrijeme. Sto se tice Ibn-Sina'a, on je preporucio da "pustanje krvi zarezivanjem 
koze u kupicu bude izvrsavano oko dva ih tri sata poslije podne odmah nakon kupanja 

^' Tirmizi, 2054, sened je da'if. 

* Prenosi Ibn-Madzdze 3486, Ebu Dawud, 3861; Bejheki 9/340; s hasen senedom. 

■" Ebu-Davud, 386 1 , sa hasen senedom. 



I 62 



: 



e 



Postaniliova meJicina 



toplom vodom, osim gdjeje povecana viskoznost krvi, cime bi pojedinac trebao da se 
okupa 1 da se znoji jedan sahat prije aplikacije kupica za pustanje krvi." 

Pustanje bvi zarezivanjem koze u kupicu ne bi trebalo b.ti primjenjivano nakon 
obroka, jer ono moze uzrokovati probavne smetnje, a pogotovo posl.je jedenja prostog 
obroka gdje ono moze uzrokovati istjecanje kapljica tfelesnih izlucevina, ili oticanje sa 
gihtom. Allahov RDslanik, s.a.v.s., je rekao. "Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu na 
prazan stomak jeste lijek, a na pun stomak je bolest i sedamnestog u mjesecu je lijek." 

U sustini, davanje prednosti datumu i vremenu u primjenjivanju pustanja krvi 
za-rezivanjem koze u kupicu jeste uglavnom stvar predostroznosti protiv nepotrebnih 
aphkacja za zdravu osobu. Inace, u slucaju bolesti, a ako lijecnik smatra to prijeko 
potrebmm, onda pojedinac mora aplicirati pugtanje krvi povrsinskim zarezivanjem 
koze u kupicu kad i gdjeje to potrebno. Sto se tice hadisa: "Lijecite se pustanjem krvi 
zarezivanjem koze u kupicu i ne dopustite da vas visok krvni pritisak ubije", on se odnosi 
uglavnom na one koji trenutno boluju od visokog krvnog pritiska, u cemu postupak 
pustanja ki-vi zarezivanjem koze u kupicu ubiazava ovakvu napetost, a istaknuli smo 
ramje praksu imama Ahmeda ibn Hanbela koji je praktikovao pustanje krvi zarezivanjem 
koze u kupicu bez preciziranja datuma i vremena. 

Najbolji (najpogodniji) dan za primjenu pustanja krvi 
zarezivanjem koze u kupicu 

U svojoj knjizi El-Efrad, Ed-Darekutni izvijestio je da je Abdullah bin Omer 
cifrao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je on rekao: "Pustanje krvi zarezivanjem 
koze u kupicu povecava memonju (pamcenje) i razboritost. Primjenjujte pustanje 
krvi zarezivanjem koze u kupicu sa imenom Allaha, ali ne primjenjujte ga cetvrtkom 
petkom, subotom il, nedeljom, dok je ponedeljak najbolji." EI-Hailal u svojoj zbirci 
hadisa naveoje da je up.tao imama Ahmeda bin Hanbela: "Kojim danima u sedmici 
ti neodobravas pnmjenu pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu?" On je odgovorio: 
U vezi s ovim pitanjem ja znam da su subota i srijeda navedene u hadisima, a neki 
kazu 1 petak." Ebu Bekr, nekaje Allah njime zadovoljan, uobicavao je nepnmjenjivati 
pustanje krv, zarezivanjem koze u kupicu utorkom, a u sUadu sa hadisom:"Utorkom 
se krv dovoljno ne zgrugava." (Ebu-Davud)« Sto se tice pustanja krvi zarezivanjem 
koze u kupicu snjedom, Ebu-Hurejre, ncka je Allah zadovoljan njime, prenio je 
sljedeci hadis: Ako onaj koji primjenjuje pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu 
subotom ih snjedom oboli od leukemije ili lepre, neka krivi sarao sebe."^^ 



"^8^3862; 

^' Hakim, 4/409; Bejheki, 9/340; sa mekruh senedom. 



63 



Ibn-Kajjim d-DzeOzi 



Zakljucak koristi pustanja krvi 
zarezivanjetn koze u kupicu 

U gore navedenim objasnjenjima zakljucili smo da, pozivajuci se na hadise, 
medicinski je tretman neophodan, a pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu 
preporuceno je i treba ga primjenjivati na tacno odredenim dijelovima tijela. Pustanje 
km zarezivanjem koze u kupicu moze se vreiti za vrijeme hadza, cak i ako taj postupak 
zahtijeva brijanje kose zbog medicinskih razloga bez potrebe za obrednim otkupljen- 
jem iii fidjom. Pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu ne mora prekinuti post 
osim pod jednim od sljedeca tri uvjeta: kada je post propisan (u vrijeme ramazana); 
kada pojedinac nije na putu 1 kada bolest ne zahtijeva njegovu primjenu. Medutim, 
imam je Buhari doista izvijestio u svom "Sahihu" da je "Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
aplicirao kupice za pustanje krvi za vrijeme posta (dok je postio)", a ovo je mozda 
sluca] dobrovoljnog posta, Allah zna najbolje. 



I 64 



Poslanilfpva medidna 



Poglavlje VII 

Pustanje krvi povrsinsldm zarezivar^em 
vene u kupicu (flebotom^a) i kauterizacija 



Dzabir bin Abdullah prenio je da je Ailahov Poslanik, s.a.v.s., 
poslao lijecnika Ubejju bin Ka'abu, koji mu je pustio krv iz vene a potom ga 
kauterizirao."** Navedeno je u sahih hadisirna da "kada je strijelom ranjen Saad 
bin Muaz u nadlakticu (ahlat), AllaKov Poslanik, s.a.v.s., kauterizirao mu je ranu 
vrhom strijele. Kasnije rana je otekla i inficirala se, a on joj je pustio krv i potom 
je opet kauterizirao.""*^ Ebu-Ubejde je kazivao da je ranjena osoba donesena prije 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao: "Kauterizirajte njegovu ranu, potom je 
pntisnite (opranim i) ugrijanim kamenom". Tako je Ailahov Poslanik, s.a.v.s., koristio 
kauterizaciju kao zadnje sredstvo, ali je on ipak potvrdio: "Ako postoji izbor u lijecenju 
izmedu flebotomije ili kauterizacije, ja licno ne volim kauterizaciju (meni se licno ne 
svida kauterizacija)." (Buhari i Muslim) U drugom hadisu, koji smo naveli ranije, 
Ailahov Poslanik, s.a.v.s., je zabranio kauterizaciju, ali je on takoder rekao: "... Bili 
smo suoceni s kusnjama, pa smo primijeniH kauterizaciju, ali ih nismo uspjeli prevazici 
niti smo uspjeli. '"^El-Hatabije tumacio da je "rana Sa'da bin Muaza kauterizirana 
da bi se pospjesilo zgrusavanje krvi, a Ailahov Poslanik, s.a.v.s., je bio zabrinut, jer 
da se taj postupak nije odmah upotrijebio Sa'd bi iskrvario do srarti." 

Kauterizacija bi trebala biti koristena samo kao medicinski tretman, i dopustena 
je samo u slucaju prijeke potrebe upravo kao sto je to po zivot vazan slucaj amputi- 
ranja. Sto se tice njene prohibicije, ona je namijenjena da se suprotstavi drustvenom 
misljenju da je to muski i da bi pojedinac mogao umrijeti ukoliko se suprotstavi 
ovabom tretmanu, cak i ako je to zanemarivo rasijecanje, Zbog toga je Ailahov 
Poslanik, s.a.v.s., zabranio njenu upotrebu kao socijalnog obicaja i to usljed ovakve 
ocite namjere. Ovakvo stanoviste je postalo jasnije u slucaju Imrana bin Hasina, koji je 
cvrsto vjerovao u kauterizaciju i zigosanje kao iijek za svaku bolest. Ailahov Poslanik, 
s.a.v.s., je priznao u slucaju Imrana da bi kauterizacija njegove rane bila opasna, te je 



" Muslim, 2207. 

'^ Muslim, 2208; i Ahmed 3/2 1 3. 

* Tirmizi, 4/427; Ebu-Davud, 3865; Ibn-Madzdze. 3490; sa sahih ! 



65 I 



[bn-Knjjim el-DzeVzi 



on zabranio njenu primjenu. U ovom slucaju, na vidjelo izlazi zabrana primjene na 
kriticnim dijelovima tijela, Allah zna najbolje. O ovoj temi, Ibn-Kutejbe je ukazao 
da postoje dvije vrste kauterizacije: po "drustvenim obicajima", kao u slucaju zdrave 
osobe koja je ta na koju se odnose rijeci: "Onaj koji koristi zigosanje ne yjeruje u Al- 
laha"; i medicinska, kao u slucaju ognojene rane ili poslije amputacije, i ovo je ono 
na sta se odnosi "kao lijek", Kada se tnisli da je kauterizacija potencijalni lijek, ali je 
to bez cvrstog uvjerenja, onda ona nije dopustena. 

Preneseno je u "Sahihu" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sedamdeset 
hiljada Ijudi iz mog nmmeta uci ce u Dzennet bez polaganja racuna: oni sto ne 
trale da se lijece rukjom, oni koji se ne kauteriziraju i oni sto nisu sujevjerni i oni sto 
polazu potpuno povjerenje u njihovog Gospodara." FVema tome, hadisi govore o 
kauterizaciji i zigosanju na cetiri razlicita nacina: da se upotrebljava; da se ne voli, da 
se pohvaljuje onaj koji se odrekne ovakve terapije i da ih zabranjuje. Hvaljen neka je 
Allah Svemoguci - ne postoji kontradikcija izmedu ova cetiri mtsljenja, a pojedinac 
moze koristiti ovakav tretman kada je to medicinski potrebno, cineci to dopustivim iako 
mu se ono ne svida. Sto se tice njene prohibicije, to je stvar izbora i licne sklonosti, a 
pogotovo kada se koristi kao "drustveni obicaj". Allah zna najbolje. 



I 66 




Po^lanil^Ca malidna 



Poglavlje VIII 

Lyecenje epilepsije 



Ata bin Ebi-Rebbah izvijestio je u saKih predanju da mu je Ibn-Abas 
jednom rekao: "Da li bl zello da vidis zenu kojaje jedan od stanovnika Dzenneta?" Ata 
je odgovorio: "Zelio bih." Ibn-Abas je rekao: "Pogledaj u onu crnu zenu! Davno prije 
dosla je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla mu: "Bolujem od epiiepticnih napada 
i postanem nenamjerno razgolicena za vrijeme tih zestokih napada. Molim te, moli 
Allaha da me izlijeci." Aliahov Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio; "Ako zelis, mozes se 
strpljivo nositi sa svojim stanjem i biti nagradena Dzennetom, a ako zelis drugacije, 
molit cu se Allahu za tvoje ozdravljenje." Zenaje odgovorila: "Ja biK radije primijenila 
strpljenje." Poslije razmisljanja za trenutak, zenaje dodala:"Za vrijeme teskih napada 
postanem nenamjerno razgolicena, pa stoga moli Allaha da moja stidljivost i cednost 
bude zasticena." Aliahov Poslanik, s.a.v.s,, molio je potom za nju."'*' 

Postoje dvije vrste epilepsije (ar.sara'): ona sto se manifestira u osobi koja dopusta 
sebi da bude kontrolirana od dzinna i sejtana, i ona je pozata kao opsjednutost; i 
psihosomatski poremecaj koji je uzrokovan fizickim otezavanjem tjelesnih izlucevina u 
Ijudskom tijelu, poznat u tibb medicini kao izopacenost ahlaka ili propadanje primarnih 
tielesnih izlucevina. Druga je vrsta ona o kojoj syjetovni lijecnici govore i nastoje je 
lijeciti, dok je prva vrsta prepoznatljiva samo od sposobnifi i yjestih lijecnika. Ovakvi 
je strucnjaci priznaju, ali je ne lijece.Oni takoder prepoznaju da se njen lijek nalazi u 
suprotstavljanju utjecaju dzina preko prisutnosti meleka. Kada je pojedinac uspjesan 
u privlacenju drustva meleka, ovakvo ce dobro neutralizirati posljedice zla i ponistiti 
njenu prijetnju, Sto se tice syjetovnih lijecnika koji razmatraju osnovno djelovanje i 
neprijatnost, pozudne misli kao vrlinu, izazov i pravo, oni odbijaju priznati neprestanu 
borbu i utjecaj suprotnih duhova i skloni su nijekanju njihovog emocionalnog i tjele- 
snog o^ecaja nad Ijudskim tijelom; i uz sve to bez cvrstog uyjerenja u njihovu ulogu, 
Medutim, u stvarnosti, ovakva krajnja giupost ne sacinjava dio medicinske profesije 
kada su posljedice na tijelu ocevidne i dokazane. Njihova je namjera da je svedu na 
psihosomatsku poremecenost djelimicno tacna. Praslari su lijecnici ponekad nazivali 



"Buharija, iO/99; Muslim, 2265. 



67 I 



Ibn-Kajjim el-Dzevzt 



epilepsiju "bozanskom bolescu", zbog togajerona dolazi od duhova. Galen, izmedu 
ostalih, analizirao je ovakav naziv i doveo u vezu njegovu etimologiju s poremecajem u 
glavi i, prema njemu, ova bolest stetno djeluje na nepovredivu (svetu) vjeru u bozanske 
spoznaje pohranjene u cerebrumu koji kontrolira syjesne i namjerne procese. Naravno, 
ovo je misljenje takoder neistinito i posljedica je neznanja syjetovnih lijecnika egzisten- 
cije ovakvih duhova (ar. ervah), njihove strukture i funkcija. Sv]etovni lijecnici dosli 
su do svog zayjucka kada nisu mogli dokazati ista drugo osim propadanja primarnih 
tjelesnih izlucevina, Ipak, svako s pamecu i sa malo razmisljanja moze lahko prepoznati 
postojanje ovakvih duhova i njihovih utjecaja, i nadalje, on ce se zasigurno smijati 
ovim hjecnickim neosnovanim Ivrdnjama i slaboscu njihovog dokaza. 

Lijecerye epilepsije 

Epilepsija moze biti tretirana ili od samog pacijenta ili njegovog hjecnika. Sto se 
ti£e samoterapeutskog djelovanja. ono zavisi od pacijentove yjere i njegove volje da 
preuzme kontrolu nad vlastitom emocionalnom poremecenoscu. Ono takoder zavisi 
od snage njegove odiucnosti i njegove iskrenosh i istinitog okretanja i trazenja pomoci 
Uzrocnika i Stvoritelja svih zivota i njihovog Opskrbljivaca. On takoder mora istinski 
I iskreno traziti utociste kod Gospodara syjetova, svojim jezikom istine i najskrovitijih 
dubina srca. Ovo je nazvano unutarnjom borbom. Ratnik samo moze pobijedlti pro- 
tivnika kada on nepokolebljivo yjeruje u svoje oruzje, iJi kada je njegova ruka nesav- 
ladivo jaka i time kompenzira manje pouzdano oruzje. Kada su njegova vjera ili ruka 
nesposobni da se umijesaju u ovakvu bidcu, oruzje ce biti neuspjesno bez obzira koje 
je. Njegovo ce srce biti u rasulu, bijedno i nesposobno da spozna svoga Gospodara, 
I njemu & nedostajati istinske vjere, poyjerenja, poboznosti ili cak vodstvo. Uistinu, 
ovakva je osoba nemoc'na i osudena je na propast, osim ako se Allahova milost ne 
spusti na njega da mu pokaze izlaz iz njegove nevolje. 

Lijecenje epilepsije egzorcizmom 
(istjerivanjem duhova) 

Sto se tice spiritualnog hjecenja epilepsije od yjestog lijecnika, ovakav mudrac mora 
biti istinski iskusan lijecnik i jak yjernik. Inace, njegovo ce uplitanje biti bez koristi, 
1 moze umjesto toga biti opasno za oboje - i pacijenta i njegovog lijecnika. U slucajJ 
istinskog sejha to moze biti dovoljno za njega da istjera ovakav strani duh neposrednim 
oslovljavanjem i odlucnim obracanjem njemu: "Izlazi iz njegal" iar.uhmdz minhu); iH 
on moze prizivati moc Allahovog imena na njega govoreci: "S imenom Allahovim, 



68 



Poslanikava medicina 



izlazi iz njega!" (ar. Bismillah uhrudz minhu); ili govoreci: "Nema moci ili volje 
osim s Allahom." (ar. la havle Ve la kuwde illia billah). Preneseno je u hadisima da 
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao prizivab ovakve duhove, govoreci : "Izlazi iz 
njega, o AJlahov neprijatelju. Ja sam Ailahov Poslanik i naredujem ti to!" 

Bio sam ocevidac kod mog sejha kada je on poslao nekoga da govori stranom duhu 
koji je obuzeo ovakvu osobu, a moj sejh mu je rekao: "Sejh ti kaze da izades iz njega, 
jer ti nije dopusteno da ostanes tako", i odmah bi se pacijent s epilepticnim napadom 
probudio iz svog napada. Ovakav izaslanik takoder moze dozivati strarti duh sam po 
sebi naredujuci mu da napusti njegovu zrtvu. Ponekad, ovakav duh moze biti odbjegli 
sejtan (ar.mand) koji ce izaci iz pacijenta samo kada je prisiljen na to. Ipak, kada se 
pacijent probudi iz svog napada, on ne bi trebao osjecati bol od ovakvog kaznjavanja. 
Osvjedociii smo se ovakvom egzorcizmu, kao i nekobcina nase brace nebrojano puta. 
Vise puta, nas je sejh ucio ajete iz Kur'ana na uho pacijenta, kao npr.: "Zarsle misM 
da smo vas uzalud stvorili i da Nam se necete povratiti? " (Kur'an, 23: 1 15) 

Jednom, sejh je ucio ovaj ajet i otegao je zadnji slog "..uuun" dok strani zli duh 
nijeodgovorio, koristeci zrtvin glas i govoreci: "Zaista!" Odmah je nas sejh posegnuo 
za Stapom od trstike koji je drzao pored sebe, i udarao je njime pacijenta, tukuci ga 
po straznjim venama s obje strane vrata. Ljudi koji su prisustvovah tom cinu misHH 
su da ce ta osoba zasigurno podleci od ovakvog grubog udaranja. Jednom za vrijeme 
ovakvog egzorcizma duh je glasno vrisnuo u ocaju i rekao: "Ali ja ga volim!" Sejh 
je odgovorio: "On tebe ne voli!" Duh je zatim rekao: "Zehm obaviti hadz s njim!" 
Sejh je uzvratio: "On ne zeli obaviti hadz s tobom." Duh se potom slozio rekavsi: 
"Ostavit cu ga zbog tebe!" Sejh je odgovorio : "Ne, ne zbog mene, vec iz pokornosti 
naredenju Allahovom i onom od Njegova Poslanika, s.a.v.s.!" Duh je potom priznao: 
"Onda cu ga napustiti odmah." Pacijent je smjesta povratio syjesnost kao da je tezak 
teret spusten s njegovlh ramena i sjedio je s upitljivim pogledom, govoreci: "Sta me 
je dovelo u prisutnost uglednog sejha?" Ljudi su upitali; "Sta je sa silnim udarcima 
koje si podnio?" Coyjek je odgovorio: "Kojim udarcima zasto bi me postovani sejh 
udarao. A nisam uradio nista sto zahtijeva ikakvu kaznu?" Ustvari, poslije temeljite 
istrage \ ispitivanja, ispostavilo se da covjek nije bio potpuno syjestan onoga sto mu 
se desavalo. 

Sejh je ponekad, ucio ajet o Allahovom prijestolju (or. ajctu-l-ktirsijj) (Kur'an, 
2.-255J. On je takoder uobicavao preporucivati da pacijent i osoba koja ga lijeci cesto 
uce ovaj ajet, pored ostalih ajeta i Posianikovih dova za zastitu protiv napada zlih 
duhova, kao sto su sure 1 1 3 i 1 14 (El~Muavizetan) iz Kur'ana. Opcenito, ova vrsta 
epilepsije i neospornost ovakvog tretmana moze biti osporavana od nesretne osobe 
cijije nedostatak ucenja, mudrosti i islinskog znanja nestvarni (nesupstancijalni) . 



69 



Ibn-Kjajjim el-Dzevzi 



S druge strane, zli i necisti duhovi vecinom napadaju slabe Ijude koji imaju malo ili ni- 
raalo vjere, cija su srca izopacena i cijijezici nisu naviknuti govoriti istinu, uciti Kur'an, 
ill dove Allahovog Poslanika, s.a.v.s., protiv prisustva ovakvih iskvarenih napadaca. 
Stoga, ponekad kada zadlvljeni Qutajuci) zli duh otkrije duhovno iskvarenu, nemocnu i 
nenaoruzanu osobu, ili cak razgollcenu osobu, on preuzima kontrolu nad njom, koristi 
njeno tijelo kao svoje prebivaliste i kontroiira njene radnje. Ustvari, ako se bude u 
mogucnosti otkriti syjesnost vecine Ijudi ili da se skine njihov pokrivac i pogleda im se 
ispod koze, zasigurno ce se vidjeti da su podlozni ovakvim zlim duhovima na jednom 
ili drugom nivou. Ovakvi duhovi zavezat ce ih svojim konopcima, manipulirati njima i 
usmjeravati ih kako to oni zele. Kada ovakva osoba odbija biti poslusna, ona cesto pati 
od jakog epilepdcnog napada sve dok ne bude pokorna ovakvim iskvarenim djelima. 
Jedini izlaz iz ove vrste epilepsije jeste ispravno dijagnosticiranje bolesti i razdvojenosti 
izmedu dvije suprotnosti i samo tada, Allahovom odredbom, pojedinac ce raspoznati 
da je on bio opsjednuta zrtva (ar.masm) ovakvih proganjajucih zlih duhova, 

Temeljni lijek ovakvog epilepticnog sEanja far. sam) jeste rahabilitacija dusevnog 
zdravlja i preporod yjere. Ovaj lijek mora poceti djelovati na sljedeci nacin: prvo 
postajuci Slobodan od takvih spopadajucih zlih duhova; s rehab ilitacijom kroz druzenje 
sa ispravnim Ijudima; sa postajanjem svjesnim bozanskog djela; s povinovanjem 
bozanskim odredbama. Ovo je takoder preventivni lijek koji je baziran na razumu (or. 
akl), povezan sa istinskom vjerom {ar. iman). Pojedinac takoder mora raspoznati da je 
ono sto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., donio istina i da su Diennet i Dzehennem istina; 
da je smrt istina; da je polaganje racuna n kaburu istina; da je ponovno prozivljenje 
istina i da je Sudnji dan istina. Jednom osloboden i izbavljen od ovakve nezakonite 
najezde privatnog zivota pojedinac se mora zagledati nad svijetom i razmisljati o 
nevoljama ovog svijeta, slijediti Allahova upozorenja, razmisliti nad tudim nevoljama, 
tajanstvenim i praviinim granicama sudbine i neprekidnim udarcima nesreca dok je 
vecina Ijudi opijena i nesvjesna uzroka. Kakva kazna! 

Ustvari, kada svjetovni zivot postane mjerilo i kao sto ruka sudbine napada jace, 
vecina Ijudi postaje zaslijepljena i vidi nevolje kao opcu narav. Oni ne prepoznaju 
svoju vlastitu bolest niti one kod drugih. Nadalje, a zbog velikog mnostva i stupnjeva 
epilepticnih stanja, pored masovne destrukcije i kasnije sirenja epidemija, postojat ce 
neprestano nijekanje, a ovakvi zarazeni Ijudi okretat ce svoje oci natrag i nece pre- 
poznavati zrtvu niti napadaca. Uglavnom, u njihovim neuravnotezenim umovima, svaki 
trenutak sebicnog zadovoljstva je s one strane zarobljavanja bez obzira na cijenu, i bez 
obzira ko ispasta za to, a novi nacin razmisljanja razvit ce se u njihovim umovima. S 
druge strane samo ako to Allah Svemoguci hoce, On ce probuditi savjesnost Svoga 
roba iz sna. Ovakva ce osoba pogledati nadesno i nalijevo i prepoznati da je vecina 
Ijudi svijeta pogodena sljepilom i hronicnim epilepticnim stanjima, bezbrizna u svojoj 
vrijednosti i stupnju njihovog napada. Neki od njihovlh zestokih napada akutniji su 



'1, 

I' 'i 



I 70 



Poslanikpva medicina 



od drugih. Neki izgledaju razborito za trenutak, a vec u drugom trenutku su ludi. 
Kada se ovakva osoba probudi iz zestokog napada, ona djeluje normalno i korisno, a 
kad je nanovo napadnuta, ona se spotice u grjesnim i samounistavajucira beznacajnim 
slaboumnostima. Opet se postavlja pitanje: "Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili 
i da nam se necefe povratiti? " (Kur' an, 23:1 15) 

Lyecenje pokvarenih tjelesnih izlucevina 



Sto se tice psihosomatske nepravilnosti, ili trulenja primarnih ^elesnih izlucevina 
(or. ahlai), pojedinac mora prepoznati da ova bolest djelimicno zagusuje iunkcije 
nervnog sistema i slabi prirodne voijne pokrete. Ovo je takoder znano kao psihoso- 
matska epilepsija. Ona se ispoljava u nenormalnom povecanju kolicine fluida {cere- 
brospinalnog likuora) u lobanji, takoder poznatog kao hydrocephalia, omogucavajuci 
dozrijevanje gustog ijepljivog mukusa koji uzrokuje oticanje u membranama glave 
(delirium), djelimicnu blokadu cerebruraa (ar. muhh - vdikpg mozga), a ponekad 
uzrokuje uvecanje glave i deterioraciju mozga. Ovo takoder sprecava prirodne re- 
flebe i osjecaj i proizvodi vrstu epilepsije poznatu kao mioUonusna epilepsija. Ostali 
simptomi ukljucuju: zatvor uzrokovan akumulacijom gasova; zgusnjavanje i kvarenje 
zraka u tijelu; razvoj neugodnih isparina koje uzrokuju neravnotezu i nemogucnost 
stajanja; prodor sluzi u mozak ili drugih akutnih simptoma, pored drugih znakova 
ostecenja centralnog nervnog sistema i neravnoteze sluzi kao krvne izlucevine."*^ Kada 
je epilepticni napad uzrokovan iznenadnim unutarnjim ostrim napadom, on uzrokuje 
kontrakciju mozga pracenu grcevitom reakcijom udova, cineci nesposobnom osobu da 
dobrovotjno ustane, i kao posljedica toga on ce pasti i ponekad pjeniti na usta. Ovaj 
sbcaj smatra se akutnim, a pogotovo kad je pracen ostrim bolom. Na ovom stupnju, 
ova je bolest tretirana kao hronicna zbog njene zestine, trajanja i teskoce oporavka od 
nje. Ovo je pogotovo istinito kada osoba koja pati od epilepsije, nadmasi 25 godina 
starosti s bolescu koja pogada njegov mozak, nervna mu vlakna i celije. Hipokrat iz 
Kosa (460-377. p.n.e.) naziva ovu vrstu epilepsije "hronicnom, koja u potpunosti ne 
reagira na lijekove sve do smrti". Kada nam je ovo poznato, pojedinac ce razumjeti 
ranije navedeni slucaj zene koja je ranije dosia Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla: 
" Bolujem od epilepticnih napada..." Prepoznajuci njeno stanje, Allahov Poslanik, 
s.a.vs., ponudio joj je izbor izmedu ocekivanog oporavka kroz dove i sigurnog ocekivanja 
obecanog Dzenneta ako ona bude primjenjivala strpljenje kod svoje bolesti. Zena je 
nacinila svoj izbor primjene strpljenja, a on, s.a.v.s., molio je da njena cednost bude 
nagradena. Ovoje druga Foslanikova, s.a.v.s., uputa da kada je bolest hronicna. 



' Jedna od cetiri elementarne tjelesne izlufevine u srednjovijekovnoj psihologiii 
tiomosti i apatije. 



oznacena 



kao 



71 



Ibn-Kajjim el-DzeVzi 



ponekad je dopusteno napustanje medicinskog tretmana i moljenje Allahove 
naklonosti da izlijeci pravu bolest duse. Ustvari, Allahova moc lijecenja ne 
treba dokaz djelotvornosti, jer On je stvoritelj i pokretac bolesti i njenog 
lij'eka. Iskusali smo, kao sto su to uradili i mnogi drug! Ijudi, lijek istinskih 
molitvi za ono slo je oznaceno kao "neizljecive bolesti", i pomocu Njegove 
darezljivosti polucujemo oporavak. Pametni lijecnici vec raspoznaju fenomen 
psihologickih izljecujucih moci i ponekad raspoznaju njihovu djelotvornost u 
lijecenju hronicnih stanja. S druge strane, nista ne stetl medicinskom zvanjn 
vise od misljenja svjetovnih lijecnika od kojih je vecina uglavnom egocentric 
i ciji su poduhvati samoporazavaju^i. 



cna 



72 



Poglavlje IX 

Lqecenje isijasa 

Upala nervus ischiadicusa 



Poslanikaoa medidna 



Ibn-Madzdze izvijesrio je u svojoj zbirci hadisa (Sunen Ibn-Madzdze) 
predanje od imama Muhammeda Ibn Sirina, koji je zabiijeiio hadis prenesen od imama 
Enesa bin Malika da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Isijas moze bit! iijecen 
rastapanjem masnoce repa (ar. ilja - masnoca repa) arapske ovce, a zatini njenim 
dijeljeniem na tri jednaka dijela, a potom pijenjem na prazan stomak u tri jednaka 
dijela, jedan svako jutro.'""^ 

Shijaticna zila, poznata u arapskom kao irkun-nisa, jeste dugi zivac Sto polazi 
12 regije bedrenog zgloba (ischium), koja je najniza od tri predjela (sekcije) kuka, a 
proteze se od straznjeg dijela stegna dolje do pete. Upala n.ischiadicusa moze biti 
uzrokovana povredom ili pritiskom, i djeiuje na okolne nerve uzrokujuci udarajuci 
boi. Bolovanje od isijasa tokom duzeg vremenskog perioda moze prosiriti bol iz 
bedrenog podrucja preko golenjace (tibia) izmedu koljena dolje do gleznja. Drugi 
popratni simptomi prolongiranog (dugotrajnog) isijasa ukljucuju gubitak tjelesne tezine 
i mrsavljenje ili atrofiju bedra. Gore spomenuti hadis ima dva temeljna znacenja; 
lingvisticko i medicinsko. Sto se tice iingvistickog znacenja, "nassa" u arapskom 
jeziku oznacavasamu ishijadicnu zilu (n.iscbiadicus) , i/ili zajedno sa zasebnim ostrim 
i onesposobljavajucim bolom koji ga prati i uzrokuje da pacijent zaboravi sve osim 
njega. Sto se tice medicinskog znacenja, isijas upucuje na upalu ovog nerva i njemu 
susjednih nerava, uzrokujuci udarajucu bol dolje do gleznja. Napadi su povratni i 
ponekad traju duze vremena, a pacijentove patnje mogu trajati i nekoliko mjeseci. Bol 
se obicno ponavlja u Isto vrijeme u noci. 

Kao sto je objasnjeno u ranijim pogiavljima, hadisi Allabovog Poslanika, s.a.v.s., 
dijele se na dvije vrste: opci i specificni. Sto se tice onih opcih, oni se trebaju razumjevati 
u odnosu na vnjeme, osobu i stanje. Druga su vrsta oni specificni i u ovom slucaju 
ovakav hadis odnosi se na lijecenje isijasa za beduine Arape i Ijude okolnih zemalja 
za koje je ovaj tretman najbolji zbog njihovog vremena i mjesta. Ako je uzrocnik ovoga 
firaktura zdjeiice, dislokacija kuka, blaga artristicka upala ili druga potiskivanja koja 



' Ibn-Madzdze, 3463; u poglavlju o lijeienju iSijasa. 



73 



Ibn-Kajjim cl-Dz£Czi 



vree prilisak na n.ischiadicus, ta vrsta oboljenja uzrokuje suhocu ili neravnotezu vlage 
(tj. razvitak ijepljive koagulabilne supstance), te dovodi do vrucine, oticanja i gubitka 
fiinkcija. U drugom slucaju neravnoteze vlaznosti, ovakva supstanca moze bit! tretirana 
preko otvaranja rada crijeva, preko upotrebljivania propisane rastopljene masnoce koja, 
izmedu ostalog, sadiii osobine sazrijevanja i laksatJva. 

Kada animalna hrana ukljucuje u sebi tople biljke kao sto su Caulophyum 
thalictroides, korijene biljki iz porodice mirta, pelin i cempres, medu ostalom 
vegetacijom, medicinske osobine tih biijki postaju dijelom zivotinjskog mesa i 
masnoce. Pojedinac moze koristiti ove biljke kao Ijekovite trave, ili pak moze 
koristiti mast napravljenu mijesanjem ovakvih ulja i utrljavati je duzinom 
nervus ischiadicusa ili ih nanositi kao tople obloge. 

Dakle, kao sto smo spomenuli u ranijim poglavljima, bolesti ijudi koji koriste 
jednostavnu ishranu lijeci se uglavnom jednostavnim lijekovima, dok bolesti Ijudi koji 
koriste odabraniju i slozeniju ishranu zahtijevaju tretman slozenijim medikamentima. 
Ipak, svi lijecnici slazu se da samo onda kad prirodna hrana ne moze osigurati potrebni 
hjek, moze se propisati lijek, dok samo onda kada je jednostavni lijek neuspjesan, 
pojedinac moze uzeti neki slozeniji lijek. 



74 



Poslani^va meelidna 



Poglavlje X 

Suhoca stanja i 
prirodna potreba za 
njihovim uravnotezavanjem 



Imam Et-Tirmizi izvijestio je u svojoj zbirci hadisa (dzami), kao i imam 
Ibn-Madzdze u svom "Sunenu", a preneseno od Esme bint Umej da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., odgovarajuci najedno od njenih pitanja rekao: "Sta koristis za ciscenje crijeva?" 
Ona je odgovorila: "Koristim euforbiju^'* kao omeksivac i laksativ." On je uzvratio; "To 
je suvise vruce i jako. Ja licno koristim sjeme sene."^' Takoder je preneseno u Sunenu od 
Ibn-Madzdzea da je Abdullah bin Haram cuo odgovor Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
na isto pitanje kako odgovara: "Koristim senu i kumin^^ (ili anisovo sjeme)." 

Poslantkovo zapitkivanje o Esminoj upotrebi prirodnog laksativa je naravno 
namjemo (usmjereno) da joj pomogne raspoznad boiji stimulans da prirodno ocisti 
stolicu od tvari koje su inace bolne za njeno tljelo. Upotreba prirodnog laksativa za 
otvaranje crijeva i prestanak zatvora upucuje na to da upotreba jakih laksativa moze 
pnciniti vise stete nego dobra za tijelo. Ustvari, zatvor uzrokuje suhocu konstitucija^^ 
1 zacepljenje crijeva, i trebao bi biti tretiran svojom suprotnoscu. Laksativ je u arapskom 
nazvan "masi", sto znaci hodati, kretati se ili funkcionirati. Ovo je stoga sto korisnik 
nastoji brzo odstraniti nepotrebne produkte varenja i druge fekalije. Kora biljaka iz 
porodtce mljecika (euphorbiaceae)^, a. posebno indijske vrste, ukljucujuci Euphorbiu 
antiquorum koja je koristena u davna vremena za iijecenje slezene i edema. Ipak, njena 
laksativna svojstva su obicno koristena danas kao purgativ u veterinarstvu. Ova je divija 
biljka vruca i suha u cetvrtom stupnju, i vectna lijecnika preporucuje izbjegavanje njene 
upolrebe zbog kausticne hemijske reakcije koju uzrokuje u tijelu." 



™Ar, subrum; Euphorhae fiitysae (F) 

Mekajiska sena; (ar. Sana; genus cassia) upotrebljavana od herbalista kao laksativ. 

Sanut:a/k/a/ Cumin; Cuminum cyminum ili pimpinclla anisum koristena za izbacivanje crijevnog gasa. 
Rastopina sene uzeta barem 12 sati nakon namakanja lisca. 

" U srednjovijekovnoj terminologiji kombinacija 2etiri osnovne ^elesne Szluievine ige relativne proporrionalne 
mjesavme utjecu na mentalno i fizitko stanje. 

" Euphorbia; medicinska biljka koja je navodno dobila ime po Euphorbusu, lijecniku iz prvog vijeka n.e. 

=' Fbsljednja opasnavrsta izmeiu ovih biljaka poznata danas j«ste meksicka vatrena biljka (Euf^orbia hekropliylia). 



75 



Ibn-Kajjim tl-Dzevzi 



V 

Sto se tice sene, najbolja je ona mekanska kojaje plemenita i sigurna biljka. Lisce 
mekanske sene djeluje kao blagi laksativ, a ona se smatra vrudom i suhom u prvom 
stupnju. Njene ostale koristi uUjucuju ciscenje zute zuci i erne zuci a koristena je u 
lijecenju snSane angine (angina pectoris), erne zutice, hepatitisa, herpes simplexa, 
pucanja koze, migrene glave, gubitka kose, usiju, koznih bubuljica, svraba i epilepsije,' 
a i opusta misicni tonus. 

Recept: 

Boljeje varitilisce mekanske sme (lat Cassia angustifolia) ilikubati ib ipiti njihovu 
vodu radije nego uzimatije u prahu. Kao otopina, mozc se uzimati do In drama,^^ a u 
pmhu se mozc uzimati do pet drama. Iskuhani listovi mekanske sene mogu se mijesati 
sa slalkim cvjdouima Ijubice i crvenim subim groziem bez sjemena. Imam El-Razi 
propisivaoje senu i bujajucu dimnjacu Oat Fumus terrae) kao purgative da istjera van 
gnjiknje u primarnim tjelesnim izlucevinama. On je takoder propisao upoirebu cetiri 
do sedam drama sene za ovakaV tretman. 

Drugi sekundarni laksativi ukljucuju kumin, anisovo sjeme, ruzmarin, iamjan, anis 
(Foeniculum officinale), kojije takoder koristen kao diuretik i u lijecenja grceva, dok 
ovisnostoanisu povecava seksualni nagon, a seksualna preijeranost moze uzrokoVati 
hr. Lijecnid su takoder preporucili uzimanje kasikice pomijesanog pnzemnog anisa Hi 
neke od gore spomenutib sjemenki, zajedno sa maslacem i medom kao prirodni blagi 



' Apotekareka mjera za teJinu: 1 dram = 3,89gr. 



76 



Piislanikova medidna 



Poglavlje XI 



Nosei^e svile u svrhu lijecenja svraba 



P''e"esenojeuDvasahiha(MuslimovomiBuharijinomsahihu)da 
je Katade zabiljeiio hadis prenesen od Enesa bin Malika u kom je Allahov Poslanik 
s.a V.S., dao dopustenje Abdurrahmanu bin Avfu i Zubejru bin el-Awamu da nose 
svilenu odjecu zbogozbiljne nadrazenosti koze od koje sn bolovali. U drngom predanju 
Abdurrahman bin Avf i Zubejr bin el-Awam, neka je Allab njima zadovoljan, zaliii 
su se Aliahovom Poslaniku, s.a.v.s., o nadrazenosti koze od koje su bolovali usljed 
usi;u, a on im je dopustio da nose svilene kosulje." 

Nosenjem svile za muskarce have se dva tenieljna stajalista: prvi je kanonicki (fikh) 
a drugi je medicinski. Sto se ti^e kanonickog gledigta, jasno je shvatljivo od svih mus' 
hmana da je nosenje svilene odjece dopusteno zenama a ne muskarcima, osim pnjeke 
potrebe, kao npr. priiikom izrazito hiadnog vremena i nemanja za obuci icega drugog, 
il[ zbog medicinskog razloga gdje pojedinac moze nositi svilenu odjecu da bi kontrolisao 
izrazitu nadrazenost koze uzrokovanu svrabom, usima, sugom ili svrbljenjem. Ovaj 
je tretman takoder opisan kod imama Ahmeda ibn Hanbela i imama Safije, koji se 
slazu oko dopustenosti lijecenja u medicinske svrhe s onim sto je zabranjeno, iako je 
u ovom slucaju imam Malik zabranio njenu upotrebu, potkrepijujuci to time da se 
s^ve dozvole protein preko odredenih medicinskih siucajeva obradenih od Allahovog 
Foslanika, s.a.v.s. U torn pogledu, preneseno je u sahih hadisima to da kadaje neko 
upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o vinu, on je odgovorio; "Vino nije lijek." 

Sto se tice medicinskog stajalista, svila je vlakno proizvedeno pomocn svilenih 
buba (giisjenica iz porodice Bomfe.ciJae) u pravljenju njihovih ^ahnra. Sviieni je konac 
potom dobivan iz kultivisanih cahura da bi se napravio onaj fabricki koji je koristen 
za odjecu. Svileni je konac plemenito vlakno i posjeduje mnogobrojne medicinske 
konsti: ojacava srce, klasificiran je kao slimdant, dra se kao lijek za melanholiju 
drzi se kao hjek za nesuzdiiljivost erne zuci i njenih komplikacija, poboljsava vid 
kada se konsti kao prasak za oci. Svila je vruca i suha u prvom stupnju, mada je neki 



" Bufiarija , 6/73, poglavlje o svili u ralu; Muslim, 2076. poglavlje o odjeci. 



77 



Ibn-Kajjim d-Dzeozi 



lijecnici klasificiraju kao vrucu i vlaznu. Sto se tice dugorocne skodljivosti, sugerirano 
je od istrazivaca da kada svilu nosi muskarac duze vremena, ona proizvodi hemijsku 
reakciju ili retardaciju inter Ai intramolekularnih medudjelovanja kao rezultat prostome 
strukture molekula kod muskarca, pored drugih fizioloskih nepravilnosti koje stetno 
djeluju na promjenu spermatide u spermatozoid kod muske sperme. 

Ista zabrana odnosi se na nosenje zlata ill njegovu upotrebu za muskarce osim 
u medicinske svrhe. Zlato je jednolicno uravnotezeno. Ono takoder ojacava srce, 
sadrzava prijatnu vrucinu, i ublazava nadiitost. Dakle, prohiblcija protiv nosenja svile i 
zlata za muskarce se umnogome slaze sa negativnom hemiiskom reakcljom i retardaci- 
jom inter ili intramolekularnim medudjelovanjima kao rezultat prostorne strukture koju 
oni proizvode kod muskaraca, i nadalje, njihova je steta veca od njihove koristi. Stoga, 
u vrijeme kada je poslanicka mudrost {hadis) pogresno shvacena zbog pomankanja 
znanja i farailijarnosti, za onoga koji se zeli okoristiti iz takve upute, pojedinac mora 
bezuvjetno pristati na to i boriti se za to do takvog vremena kao sto je doba prednosti 
Ijudskog znanja, a Allah Svemoguci dopusta pristup u Njegovu bezgranicnu mudrost 
i objelodanjuje je nekima od mnogobrojnih radoznalih koje je On stvorio. 

Klasifikacija vrsta odjece 

Imam Razi objasnjava da je "svila for. harir; ibrisam) toplija od lana, a hladnija 
od pamuka." Pozlvajuci se na njega, "nosenje svile unapreduje zdravlje koze, dok 
nosenje grube odjece isusuje kozu, uzrokuje gubitak potkoznog tkiva i tjelesne tezine 
i obratno," Sto se tice imama Ibn-Kajjima el-Dzevzija, on klasificira oblacenje u tri 
kategorije: odjevni predmeti sto griju tijelo i proizvode toplotu; odjevni predmeti sto 
griju tijelo, ali ne proizvode toplotu i odjevni predmeti sto niti griju tijelo niti prizvode 
toplotu, Ne postoji takva fabrika koja proizvodi toplotu, a ne grije tijelo. Odjevni pred- 
meti nacinjeni od vune, kose i krzna (ar. wabar) griju tijelo i proizvode toplotu, dok 
odijevni predmeti nacmjeni od lana i pamuka grijii tijelo, ali ne proizvode toplotu, a 
svila je meksa i hladnija od pamuka. Svila ne proizvodi toplotu kao ni pamuk; umjesto 
toga, ona je blagi materijal i manje je efektivna u ponistavanju tvari od kojih se tijelo 
treba ocistiti pod utjecajem toplote. Bilo koji odijevni predmet s glatkom, mehkom i 
ulastenom osnovom, i koji odrazava hladnocu prikladniji je za tople predjele. Svilu ne 
cini grubo izradena osnova i stoga se upotrebljava za lijecenje svraba, a takva upala 
koze pogorsana je toplotom i suhocom. Dalde, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je dodijelio 
Abdurrahmanu bin Avfu i Zubejru bin Awamu dozvolu da nose kosulje od svile 
da bi se pobrinuo za njihov oporavak. Nadalje, materijalna prirodna svila kreira 
okruzenje koje je suprotno onome od usiju i prema tome moze pomoci u njihovom 
odstranjivanju. 



I 78 



Poslanikpva medidna 



O ovoj temi, preneseno je u sahih hadisu da je Ebu-Musa el-Esarij, nekaje Allah 
njime zadovoljan, prenio da je Allahov Posianik, s.a.v.s., iskazao: "Allah je zabranio 
muskarcima od mojih sljedbenika da nose svilu ili ziato, a dopustio je to za zene."^^ 
U drugom hadisu prenesenom u "Sahihul-Buhari", Allahov Posianik, s.a.v.s., je 
zabranio nosenje svile, brokata ili zlata ili sjedenje na njima, i dodao: "Ovo je za njih 
na ovom svijetu, a za vas na buducem."^' 



'"Ayurrez.ak u "Mussanneftj", 19930; Nesai, 8/161, u pogiavlju o ukrasima; Tirmizi, 1720, u poglavlju 

odjcci; ovo je sahih haciis i prenosi se od brojnih ash aba. 
"Buharija, 10/242. 



79 I 



PoslanS^oiki medicina 



Poglavlje XII 



Pleuritis (upala porebrice, plucne maramice) 



Imam Tirmizi prenio je u svojoj zbirci hadisa (dzami') da je Zejd 
bin el-Arkam citirao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako govori: "Lijecite pleuritis 
liscem indij'ske aloe^" i uljem." 

Postoje dvije vrste pieuritisa (ar. zatuldzenb): pravi i lazni. Pravije pleuritis teska 
upala membrane sto se nalazi na unutrasnjoj strani grudnogkosa (L cosfa,-ae,' rebro, ar. 
dzanb: strana) i okruzuje pluca, uzrokujuci oticanje pleure. Cesto je popracen lucenjem 
tecnosti u supljinu grudnogkosa; dokje lazni pleuritis koji je takoder karakteriziran dis- 
ajnim teskocama popracen bolom pleure, premdaje uzrokovan sprecavanjem oticanja 
stetnih teskih raspadnih gasova izmedu membrana oko strana, a njegov bol moze biti 
zamijenjen sa bolom pieuritisa ili sa oticanjem unutrasnjosti pleure (diaphragmitis) . 
Razlika izmedu ove dvije vrste bola jeste ta da kod laznog pieuritisa bol je ponekad 
konstantan, dok kod pravog pieuritisa bol dolazi kao iznenadan, zestok, ostar i popracen 
vrucicom. Veliki islamski lijecnik Ibn-Sina u svojoj knjizl "Zakoni medicine" (Kanun 
fi tibb) opisuje ovu bolest kao upalu koja napada membranozni porub, rebra, prsne 
miSice i okolicu pluca poznatu u arapskom kao sevsa*' i birsam*^. Postoje mnogi 
neodredeni simptomi bolt pleure i, vise puta, vecina njih su pogresno nazvani pleuri- 
tisom zbog korijena rijeci pleura (gr. rebw, strana). Zbog toga je Hipokrit preporucio 
da se oboljeli od bola u rebru mogu okoristiti uzimajuci tople kupke. Drugi su Hjecnici 
dijagnosticirah pleuritis kao bilo koje komplikacije uzrokovane neravnotezom tjelesnih 
tzlucevina, popracenih, ili ne, upalom rebara, visokom temperaturom, crvenilom lica, 
zedu, bolom i znojenjem. Simptomi pravog pieuritisa su visoka temperatura, kasalj, 
tesko astmaticno stanje, nepravilnost pulsa i disajne teskoce. 



" Takoder pogledaj: a) korijen pieuritisa: sjevernoamerieka biljka ili leptirova Irava (marihuana) ranije 

koriJtena kao lijek za pleuritis; b) Agallochabaum; c) kalambakovo drvo (III dio). 
"Ar.sevsa; pleuritis (B). 
"At. birsam; pleuritis (B). 



81 I 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Prema tome, hadis naveden u ovom poglavlju ne odnosi se na pravi pieuritis, vec 
pnje na onaj iazni uzrokovan zatvaranjem gasova oko prsa. U ovom slucaju, kora 
alojinog drveta smrvljena do praha pomijesana sa mlakim biljnim uljem nanosi se na 
strane. Ovakva mjesavina takoder moze biti uzeta i oraino da poraogne izbacivanje 
zaostalih zacepljenih gasova i da uravnotezi rad crijeva. 

Alojino drvo j'e toplo, suho i konstipirajuce. Ovakva ce konstipativnost takoder 
pomoci u regulaciji rada crijeva otvarajuci otvore i izbacuiuci zacepljene stetne gasove, 
1 sprecavat ce prodor vlaznosti. Takoder je receno da alojino drvo koristi mozgu i moze 
lahko oporaviti pojedinca od pravog pleuritisa uzrokovanog neravnotezom stuzi, a 
pogotovo kada su simptomi slabi - Allah zna najbolje. 

Preneseno je u saliih hadisu koji prenosi Ummu Seleme, r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., boravio pred samo preseljenje (ahiret) u Mejmuninoj kuci, neka je 
Allah njome zadovoljan, kada se iznenada razbolio. S vremena na vrijeme, a kada 
se osjecao bolje, otisao bi i predvodio dzemaat u namazu. Kada se njegova bolest 
pogorsala, porucio je da Ebu-Bekr predvodi dzemaat. Jednom, za vrijeme povre- 
menih bolova, njegove supruge, amidza mu Abbas, Ummu el-Fadl bint el-Haris i 
Esma bint Umejs okupili su se oko njega, i u konfuziji, odlucili su da mu daju iijek 
nanoseci ga po ustima (sa strane usta). Kada je napokon otkrio njihovu namjeru, on, 
s.a.v.s., upitao je:"Ko mi je ovo uradio? Ovo samo moze biti djelo zena koje su dosla 
ovarao", i pokazao je prema Abesiniji. Ustvari, to su uradile ummu Selema i Esma. 
Zene su potom rekle: "O Allahov Poslanice, s.a.v.s., plasile smo se da mozda ne 
bolujes od pleuritisa!" On, s.a.v.s., propitivao je nadalje: "Sta ste mi to dale?" One 
su odgovorile:"Prasak indijske aloje i kamale'^^ pomijesan sa biagim uljem". Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Allah me nikad ne bi kaznio takvom bolescu." Potom 
je dodao: "Zahtijevam da vise ne ostajete ovdje osim mog amidze (daidze) Abbasa, 
koji se nije slozio sa ovim tretmanom." Kasnije, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je uctivo 
zahtijevao da se premjesti u Aisine odaje, neka je Allah njome zadovoljan." 



' Kamala: prasak dobiven iz Ijuake sjemena mahune drveta kamata (Malolus philippknsis) Hi iz slicnog roda 
kao sto je drvo cejlonski dren. 

' Prenosi Ibn-Sa'd u ovom obliku od Vakidija i to je da'if hadis; medutim prcnose ga i dru^ u sahih predanjima 
kao Buharija, 8/M3, Abdurrezak u "Musannifij", 9754, a Hakim je rekao da je sahih. 



82 



Poslanikova medictna 



POGLAVUE Xm 



Lijecenje glavobolje i migrene 



U svojoj zbirci hadisa, imam Ibn-Madidze je citirao hadis u kom 
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio nanio knu na glavu zbog glavobofje i rekao : "Al- 
lahovom voljom, (ovo) ce pomoci."^^ Premda postoje neka pitanja o vjerodostojnosti 
lanca prenosilaca navedenog hadisa, ipak, Allahovom voljom, kasnije cemo u ovom 
pogiavlju obrazloziti neke koristi kne u odnosu na glavobolju, 

Opca je glavobolja uzrokovana neravnotezom kombinacije cetiri osnovne 
tjelesne izlucevine, a to je poremecaj tjelesnlh izlucevina koji prati gotovo svaku 
bolest. Tipicna glavobolja (ar. suda) moze biti kako masivna tako i djelimicna. Kada 
je penodicna i ogranicena na jednu stranu giave, nazvana je migrenom ili hemikranijom 
(ar. sakika), a kada se prostire citavom giavom, nazvana je u arapskom bajda, havsa 
ill kaciga radi poredenja sveobuhavatnosti boia glave kao sto kaciga pokriva cijeiu 
glavu. Kada bol pogada straznji dio glave, naziva se cefalgijom, a postoje mnoge vrete 
glavobolja s Jsto toliko uzrocnika, 

Uopceno govoreci, glavobolja je posljedica toplote i vrucice u glavi zbog aku- 
mulacije isparina koje traze izlaz van, i u nemogucnosti takvog izlaska, one uzrokuju 
mtenzivno jaku glavobolju. Ista stvar moze se desid pri kuhanju u loncu, kada su 
njegovi sastojci usijani i trebaju se siriti. Kada se ovakve isparine rasire giavom i sire 
se nekontrolirano, one uzrokuju povecanje kolicine tecnosti u kranijumu, oticanje 
membrane glave, i kada one ne popustaju, uzrokuju vrstu glavobolje koja je nazvana 
deliojum (ar. sidr). Dakle, vrucica giave, cak bez oticanja, ponekad uzrokuje nekon- 
troiisane emocije, nespokojstvo, uskogrudost i nepovezan govor, inace poznat kao lazni 
delirijum. 



" Ibn-Madzdze, 3502; u siifnlm verzijama prcnose ga I Ahmed, 6/462; Ebu-Davud, 3858. 



83 



Ibn-Kajjim cl-DzeDzi 



1. Vrste glavobolje 



1 
ora 



Fbstoji vise vrsta glavobolje. Cetiri njih posljedica su neravnoteze ^etiri temeljne tjele- 
sne izlucevine; peta vrsta glavobolje posljedica je cira stomaka koji uzrokuje giavoboiju 
preko nervus vagusa sto povezuje mozak i stomak; sesta je posljedica ustajalih zeiucanih 
gasova koji se sire do glave; sedma je posljedica oticanja krvi iz gastricne arterije (A. 
gastrica dextra et sinistra); osma je posljedica preljeranog jedenja, i kada se dio hrane 
probavlja i putuje u crijeva, ravnoteza hrane koja se ne probavlja uzrokuje giavoboiju 
umor; deveta vrsta glavobolje javlja se kao popratni efekt spolnog opcenja usljed prodi 
toplote; deseta vrsta glavobolje uzrokovana je sredstvom za povracanje ili purgativom 
usljed prodora suhoce ili vlaznosti u stomak; jedanaesta vrsta glavobolje jeste posljedica 
duze iziozenosti suncu ili visokoj temperaturi; dvanaesta vrsta glavoboije uzrokovana 
je hladnocom i kondenzacijom isparina u glavi; trinaesta vrsta glavobolje uzrokovana 
je ustezanjem od spavanja (insomnia), ili ostajanjem budnim vise sati nocu; cetrnaesta 
vrsta je glavoboije posljedica vrsenja pritiska na glavu nosenjem teskog predmeta na njoj 
ili njenim povredivanjem; petnaesta vrsta glavobolje posljedica je prekomjerrtog pricanja 
na taj nacin sto slabi snagu mozga; sesnaesta vrsta glavobolje posljedica je smanjenja 
fizickih yjezbi i iscrpljenosti; sedamnaesta vr^ta glavobolje posljedica je depresije, emo- 
cionalnog stresa i pozudnih misli; osamnaesta vrsta glavobolje jeste posljedica gladi, po 
cemu se Isparine uzdizu do glave i uzrokuju bol; devetnaesta vrsta glavobolje uzrokovana 
je oticanjem mozdane ovojnice, cime pojedinac moze osjetiti kao da mu glava puca ili 
da je pogodena ceklceni; dvadeseta vrsta glavobolje jeste posljedica visoke vrucice ili 
ozbiljne prelezane bolesti. Allah zna najbolje. 



2. Uzrocnik migrene 

Migrena ili hemicrania uzrokovana je zacepljenjem krvnih sudova (emholia) u 
mozgu koje se razvija dalje u torn pogledu ili tezi tome. Ovakvo je zacepljenje posljedica 
stranih materija sto se Sire krvlju (strujom krvi), a mogu biti pokvareni mjehurici 
zraka ili isparina, ili je uzrokovano prevladavanjem tjelesnih izlucevina ili prodorom 
hladnoce ili toplote u tjelesne izlucevine (ar. ahlal). Posebni simptomi migrene jesu 
abnormalno brz puis, ili abnormalno visok krvni pritisak. Stavljanje poveza oko glave 
svladat ce bol. U svojoj knjizi "Poslanikova medicina", Ebu-Na'im naveo je da je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., ponekad bolovao od migrene sto ga je zadrzavalo kod kuce 
dan ili dva. Ibn-Abas rekao je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom odrzao hutbu 
(propovijed) a vrpca mu je bila oko glave. Uopce, vezivanje vrpce oko glave umanjuje 
intenzitet migrene (ar. mkjka) jednako dobro kao i kod drugih tipova glavobolje. 



I 84 



Postanilfpiki medicma 



3. Lijecenje glavobolje 



Svaka vrsta glavobolje tretira se u skladu sa svojom vrstom i uzrokom. Ponekad 
glavobolja moze biti tretirana purgativom ili izazivanjem povracanja, a ponekad 
moze biti tretirana jednostavno odmorom, tisinom i spokojstvom. Ostale vrste lijece 
se pritiskom vrpcom ill nanosenjem hiadnih obloga ill ponekad cak toplih obloga, 
ili izbjegavanjem buke i mirovanjem. 

Kada je medicinski uzrocnik glavobolje pravilno dijagnosticiran, moze se razum- 
jeti da tretman koji je koristio Allahov Poslanik, s.a.v.s., kao sto je navedeno u gore 
spomenutom hadisu o nanosenju kne na glavu, je djelomican ili ogranicen lijek za 
glavobolju. Ovaj je tretman posebno djelotvoran u ekstremno toplim predjelima kao 
stoje Arapski poluotok, naprimjer. Stoga, kada giavobolja nije uzrokovana stetnom 
matenjom koja zahtijeva purgaciju, onda nanosenje ukuhanog soka od kne (ukuhane 
kne) na povrsinu lobanje moze biti korisno. U lijecenju glavobolje kna takodermoze 
biti nanogena kao topla obloga nacinjena od njenog praha pomijesanog sa oca torn. 
Ovo ce odstraniti bol i umiriti nerve. Koristi ovakve aplikacije niso ogranicene na 
hjecenje glavobolje, i to je korisno za gotovo svaku bol udova a djelovat «:e i na 
tonus migica. Upotrebljavanje toplih obloga od kne kao poveza oko nabreknutog 
tkiva usljed vrucine ili oko nabreknutog tkiva tijela umirit ce upaljeno podrucje. 
Preneseno je u Buharijinom "Tarihu", a navedeno je i od Ebu-Davuda u njegovoj 
zbirci hadisa da kad god se neko zalio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na glavobolju, 
on bi propisivao pustanje krvi zarezivanjem koze u kupicu, a kad god bi mu se neko 
zaho na bol u stopalu, on bi propisivao njegovo oblaganje u knu/* Imamje Tirraizi 
prenio u svojoj zbirci tiadisa da je Selma ummu Rafi' rekia: "Kad god bi se Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., zalio na ranu ili glavobolju, nanio bi knu na nju."" 



4. Priroda kne 

U prvom stupnju, kna je hladna, a drugo ona je suha. Medici nske osobine i 
snaga drveta kne i njegovih grana obuhvataju: otapajuci faktor slabosti organa cije 
karakteristike dolaze od uravnotezavajuce vlaznosti stoje sadrzi. Ona takoder sadvzi 
konstipirajuce osobine hiadne zemljane tvari. Neke od koristi kne for. hanaT^ ukljucuju 
lijecenje opekotina, podudarnost s nervima kada se koristi u toplim oblogama, a 



" Ebu-Davud, 3658; Ahmed. 6/462; sened ovog hadlsa je daif kao sto je vec bilo govora. 
" Tirmizi, 2055; !bn-Madzdze, 3502; taMerdaif; 
At. el-hinna: Lavsonia. Takoder koriltena u lijecfenju obamrlosti miSlca; kamfor. 



85 I 



Ibn-Kajjim el~Dzevzi 



koristena je u lijecenju cireva usta, stomatkisa, opeklina i toplih otoka. Nanosenje 
ukuhane kne na posjekotine ima iste medtcinske posljedice kao sto su one kod drveta 
"zmajeva krv."*' Imam Tirmizi i imam Bejheki izvijestili su u svojim zbirkama hadisa 
da je Ummu Selema rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikad patio od rane i!i 
uboda a da nije na to stavio knu." Nanosenje ukuhanog soka od kne i ruzlnog balzama 
pomijesanih s rastopijenim voskom za svijece takoder pomaze u lijecenju pieuritisa. 
Kna takoder pomaze u lijecenju velikih boginja u njihovim ranijim stadijima. Ovo 
se radi tako sto se straznji dio djecijeg stopala namaze knom, pa ce ovo sprijeciti 
porogresiju na oci. Ovaj je tretman dobro poznata stvar i najopcenitiji tretman u 
slucaju velikih boginja. Kada se cyjetovl kne stave u vunenu odjecu, oni je namirisu i 
stite je od moljaca. Kada se lisce kne umoci u syjezu vodu u odnosu 20 naprema 1 
drama secera, a potom se iscijedi i otopina pije svaki dan cetrdeset dana, ili pak ako 
se kuha janjetina s navedenom otopinom isti vremenski period, to pomaze u lijecenju 
iepre u njenim ranim stadijima. Balzam od kne takoder se moze koristiti u lijecenju 
lomljenja noktiju. Ovo se radl tako sto se pije voda iscijedenih [istova kne deset dana. 
Pasta od kne pomaze u ocuvanju zdravlja noktiju i uljepsava ih. Mijesanje praska od 
kne s preradenim maslom takoder pomaze kod toplih otoka koje proizvodi zuta zuc 
kada se koristi kao topli oblog i lijek je za svrab, svrbez i sugu. Kna isto tako pomaze 
rast kose, povecava mladalacku svjezinu, poboljsava vid, povecava seksuaini nagon i 
konsna je u lijecenju zuljeva, bubuljica i koinih pristica medu nogama. Na ovu temu, 
preneseno je u Buharijevom sahihu da se jedan covjek zalio Allahovom Poslaniku, 
s.a.v.s., na bol u nogama, a on je rekao: "Obojiih knom." Ebu-Davud prepricao je da 
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne postoji biljka draza Aliahu od biljke kne". 



' a) Drvo zmajeva krv (Drucasna draco) koje raste na Kanarsldm otocima, bilo koje drvo iz roda Dracena iz 
porodice Agava, b) Ar. dam el-havedzdza; lamnocrvena, smolasta tvar koja se dofaiva iz zmajeva drveta. 



I 86 



Postanikaua meilkina 



POGLAVUE XIV 



Hranjenje pacijenta 



Ifnam Tirmizi u svom "Dzami'u" i imam Ibn-Madzdze u svom 
"Sunenu" izvijestili su da Ukbe bin Amir el-Dzuni prenio je hadis u kome je Allahov 
Posianik, s.a.v.s., rekao: "Ne dajite hranu ili pice silom vasim pacijentima jer Allah 
Svemoguci njih hrani i daje im njihovo pice."^" 

Neki su ugledni lijecnici zabiljezili da ovaj badis kao neiscrprno vrelo koristi 
Bozij'e mudrosti izrecene u ovim konciznim rijecima Poslanika, s.a.v.s. Njegove su 
konsti visestruke i on podrazumijeva vodstvo za sve lljecnike isto tako kao i za one koji 
se brinu za pacijente. Ustvari, kada pacijent razvije netoleranciju za hranu ili odbija 
iesti ih piti, to znaci da je njegova priroda zauzeta u borbi s bolescu, i indicira gubitak 
apetita, slabost njegovih sposobnosd ili gubitak njegovih prirodnih uredenja. Sto god 
bi moglo bit! uzrocnik, hrana ill pice ne smiju biti forsirani nad pacijentom. Kada paci- 
jent osjeti glad, to znaci da njegovo tijelo trazi sastojke koje mu njegove sposobnosti ne 
mogu pruziti, ili to znaci da je prethodnu dozu sastojaka koju je vec imao apsorbirao 
ill prabavio. Traienjem ovakvih potrebnth sastojaka najudaljeniji udovi se namecu nad 
onim bhzim, kreirajuci tako napetost u stomaku koja nadalje rezultira trazenjem hrane. 
Inace, za vrijeme bolesti, sposobnosti ce biti zauzete u dozrijevanju, preradi i eliminaciji 
nezeljenih supstanci. Stoga, nametanje hrane ili pica nad pacijentom u tom ce slucaju 
okupirati stomak u digestiji nove hrane i, prema tome, sprijeciti prirodni proces eliminacije 
bolesti. Ovakve su posljedice pogotovo jace u vrijeme slabosti njegovih sposobnosti ili za 
vnjeme krize bolesti sto moze dovesti do komplikacija popracenih pretjeranim znojenjem 
1 opadanjem temperature (ar. buhmn). Ustvari pod ovakvim okolnostima pacijentu se 
smije dati samo osnovna nutricionalna dijeta, koja ne uznemirava njegov probavni trakt, 
a to ce mu pripomoci da sacuva snagu i pobijedi bolest. 

Stoga, u vrijeme ovakvih kriza, pacijentu se mogu davati neophodni okrepljujuci 
sastojci kao sto su sok od aromatlcne nimfe (iat. Nymphaea odorata), sok od jabuke. 



» Timizi, 2041 ; Ibn-Madzdie, 3444; sam hadis je daif ali ima i drugih hadisa koji ga jacaju i daju mu 
stupanj liasen hadisa. 



87 I 



Ibn-Kajjim el-Dievzi 



ruzin sok i slicno u ogranicenoj mieri. Sto se tice obroka, smije mu se davati dobro 
pripremljena i ugodna pileca supa. Da bi osyjezio svoj duh, pacijent, izmedu ostalog, 
trail miomirisno okruienje i mora primiti ohrabrenje i samo slusad dobre vijesti, jer 
pravi je lijecnik sluga i dobrocinitelj prirode, a ne njen protivnik. 

Pojedinac mora znati da zdrava krv nosi potrebne sastojke i tvari neophodne za 
izgradnju celija u tijelu, dok je sluz nerazvijena bv. Kada postoji prodor sluzi u tijeiu, 
a u samilosnoj kretnji, priroda ce pomoci u dozrijevanju ovakve sluzi i pretvoriti je 
u krv da privremeno nadopuni tjelesne potrebe. Zapravo, priroda je sila ovlastena 
Allahovom odlukom da regulise tjelesne funkcije i da sacuva covjekovo zdravlje za 
vrijeme zivotne dobi coyjeka. 

Pacijenta rijetko treba hraniti silom, osim kada je nesvjestan ili poremec'enog uma. 
U torn smisiu postoji i hadls: "Ne namec'ite hranu ili pice vasim pacijentima jer Allah 
Svermoguci hrani ih i daje im njihovo pice" koje se slaze sa opcini fizicklm stanjem i ne 
odstupa od prirodnog zakona. Znacenje gore navedenog hadisa jeste to da pacijent moze 
preziyjeti nekoliko dana bez uzimanja hrane ili pica, tj. to je stanje koje zdrava osoba 
ne bi mogla podnijeti bez slabljenja njenih stanja. Hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
"... jer Allah ih Svemoguci hrani i daje im njihovo pice", izrazava suptilno znacenje sto 
samo lijecnici koji obracaju paznju na pravo stanje srca i duhovnih zbilja mogu shvatiti. 
U njihovom slucaju oni mogu prepoznati funkcije tijela i duse, i prirodnu interaktivnu 
ulogu u tome. Zbog toga, aludirajuci na to, samo kazemo da kada je neciji um okupiran 
razmisljanjem o onome sto mu je drago ili protiv toga, ili kada je zabrinut ili uplasen, 
moze odbaciti hranu ili vodu, i ne mora osjetiti glad, zed, hladnocu ili vrucinu. Umjesto 
toga, njegovj osjeti ostaju uhvaceni u njegovom nastojanju do tog stupnja da cak on 
ne mora osjetiti udarac, porezivanje Hi tegoban bol. Bez sumnje, svako se osvjedocio 
jednom stupnjn ovakve vrste zaboravnosti, Ovakvoj navali oblaka misH i poraza bola, 
gladi 1 zedi. Kada su misli ugodne, one zamjenjuju hranljive sastojke, a tijelo postaje 
zasiceno i osyjezeno a njegove snage uvecane. Krv ce oticati nesmetano u srce i to ce 
se pokazati kao sjaj na njegovom lieu, jer zadovoljstvo razrjeduje krv, povecava njeno 
oticanje u arterije i gas! zed. U torn slucaju, zadovoljstvo postaje primarni tjelesni 
sastojak, dok ce tijeio voljeti ovakav uzitak i postati privremeno uzdrzavano njime u 
zamjenu za konvencionainu hranu. 



Duhovna ishrana 

Kada priroda oduzme svoju sklonost, ili posligne veca podruqa, njeno zadovoljstvo 
nadmasuje ono sto je podredeno i sekundamo. Zbog toga je vazno znacenje obracanja 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Ja prebivam s mojim Gospodarem, a On mi daje moju 
hranu i pice." S druge strane, kada zazivac potakne ocaj, tugu ili bol, ovdje, ponovo, 



I SS 



Pbslani^va medicina 



priroda postaje preokupirana u borbi, suprotstavljanju I potiskivanju uljeza, Takoder u 
ovom slucaju, ovakva borba preuzima vodstvo nad trazenjem hrane. Trebao bi pojedinac 
pobijediti bitku, pa ce se tijelo osjecati preporodeno i osyjezeno, i osvrtat ce se za onim 
sto je propustilo od esencijalno hranljivih sastoiaka. Medutim, ako je bilka izgubljena 
vlastitom krivicom neprijateija, onda on gubi snagu i postaje odbacen. Nadalje, u slucaju 
tiadmetanja, snaga se mijenja. U bid, ovakva unutarnja borba je kao borba izmedu dva 
nepnjatelja. Pobjednikje slavljenik, a gubitnlk ce biti ili ubijen ili zarobljen. Poput toga, 
bolesna osoba prima od AJlaha Svemoguceg ruku koja ce ga oviastiti da se okoristi od 
blizine njegovog Gospodara. Zapravo, Allahovi ovisnici i robovi blizi su Gospodaru 
kada su njihova srca slomljena, i ovo ce ih omoguciti priblizavanje Allahovoj milosti i 
samilosti. Pacijent treba biti pobozan i usrdan pa ce ovakva duhovna ishrana prozeti 
njegovo srce, revitalizirati njegovu prirodu (ar. labi'a) i ojacati njegovo tijelo. Naravno, 
ovakva duhovna ishrana ima daleko vecu temeljitost i vaznost za tijelo nego hrana i voda. 
Sto su jaca yjera, Ijubav za Gospodarem, dobrobit i zadovoljstvo bivanja u Njegovoj 
blizini, i sto je usrdnija i vatrenija zudnja da sretne svog Gospodara, to jacim postaju 
njegovo osyjedocenje (ar. jekin), zadovoljstvo, zadovoljstvo za Gospodarevom voljom i 
spoznavanje Njegovih bezbrojnih darova. Ovako obnovjjena duhovna snaga neizmjerno 
nadoknaduje potrebe pacijenta dok znanje syjetovnih lijecnika ne moze dostici ovakav 
stupanj razumijevanja, opisa ovakvog Cuda ili shvatanja ovakvog stanja cednosti (jasnoce) 
1 uznosenja zbog oblacnosti sto natkriljuje njihov razum i dusu, i usljed njihovog poman- 
jkanjayjere. Da bi razumio ovaj fenomen, pojedinac moze razmisliti o stanju umjetnickog 
entuzijaste koji voli siikanje i skulpture, i kako je njegovo srce zasiceno sa ovakvim stanjem, 
pribliznog obozavanja i divljenja. Zapravo, kada je pojedinac potpuno ocaran u ovakvoj 
naklonosti prema slikanju, drustvenom polozaju, titulama, novcu, znanju, iH Ijubavlju za 
svijetom, kroz njegovu nepromjenjjjivu koncentraciju, on moze prihvatiti cuda i behar s 
konstantnim otkricima o njemu samome, podjednako kao i o dnigima. 

Preneseno je u "Sahihu" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao sprovoditi 
odredeni broj dana trajni i neprekidni post, dok je to isto zabranio svojim ashabima. 
Kada je upitan o tome, odgovorio je: "Ja nisam kao vi, ja ostajem u prisutnosti mog 
Gospodara, Koji mi daje moju hranu i pice."^' Naravno, ovakva duhovna ishrana nije 
uzeta oralno, jer u suprotnom ne bi postojala razlika izmedu posta i jedenja, i u ovom 
slucaju on ne bi postio. Ovo takoder podrazumijeva da je on, s.a.v.s., opskrbljen iz- 
vanrednim pocastima sto ga cini kadrim za ono sto oni nisu u stanju da podnesu. Inace, 
daje oralno jeo i pio, ne bi rekao: "Ja nisam kao vi (ar. hai'a)" Pacijent koji je prikovan 
za krevet i kome manjka ovakve duhovne ishrane za dusu i srce, podjednako kao i njene 
uloge u proizvodenju lijeka za njegovu bolest i revltaliziranju njegove prirode, a koji 
je suocen sa nedjelotvornoscu lijeka sto ga njegovo tijelo usrdno pokusava probaviti, 
razumjet ce ono sto je ovim receno, Allah je najbolji unapredivac razumijevanja. 



" Buharija, 4/1 79; Muslim, 1103, 



89 



Poslanikooa medicina 



POGLAVLJE XV 



Upala grla 



Preneseno je u "Sahihu" da je Allahov Poslanik ,s.a.v.s., rekao: "Neki 
od vasih najboijih lijekova nalaze se u flebotomiji i indijskoj aloji'^ i ne povredujte 
vasu djecu pritiskaiuci njihove usne resice (lat.uvulae) kada boluju od upale grla.""-^'' 
U drugom hadisu preneseno od Diabira bin Abdullaha, izviiesteno je da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., dosao Aisi, neka je Allah njorae zadovoljan, i zatekao ju je kako 
se hrine o djetetu ciji je nos krvarlo. Onje upitao: "Sta je ovo?" Ona je odgovorila: 
"Vjeroyatno ima upalu grla (ar uzra) ili glavoboljul " Allahov je Poslanik, s.a.v.s., tada 
rekao: "Ne ubijajte vasu djecu. Kada vase dijete boluje od upale grla ili glavobolje (za 
n|egovo lijecenje) upotrebljavajte indijsku aloju tretiranu u svjezoj vodi i neka je dijete 
usmrkava."" Aiga je odmah potraiila lijek, apliciraia ga i dijete se oporavilo.^' 

Po njegovom misljenju, Ebu-Ubejde je objasnio da se "uzra" razvija iz upale 
grla, ili iz cireva traheje uzrokovanih krvlju (kao jednoj od cetiri temeljne tjelesne 
izlucevine-srednjovjekovna teorija). Kada se tretira, pojedinac mora sutjeti kraci vre- 
menski period i bit ce opravdan za nepricanje. Ostali objasnjavaju da je 'uzra cir sto 
nastaje iz upale izmedu uha i grla, a vecinom pogada djecu. Koristi usmrkivanja vode 
indijskog alojinog praska jesu da 'uzra nastaje u krvi Sto je prezasicena prodorom sluzi, 
a indijska aloja pomaze susenju uvulae i omogucava njeno povlacenje na odgovarajuce 
rajesto. Simptomi 'uzre takoder ukljucuju bolnu i natecenu uvulu i tonsiiae, elongaciju 
1 suhocu uvulae, promuklost, a ponekad stanje hunjavice sto zagaduje krv sa sluzi. 

Povremeno, tople bolesti mogu biti lijecene toplim lijekovima. Ibn-Sina u svom 
djelu "Kanun fi tibbi" govori o iijecenju upale i elongaciji uvulae (lat.uvulaptosis) 



'' Indijska alojarrar.iyust bahri); rod biljke liliaceous (IjUma); drvo abie. Pbgledaj pleuritjs, poglavlje XI 
' Arapski 'uzra: Car. 'uzar: izgovor); upala grla; bolest tonsiiae: oticanje uvulae. 



''Buharija, 10/127; Muslim, 1577. 
" At. su'ut. 

'* Ahmed, 3/315; sahihsened. 



91 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



usmrkivanjem praskaste smjese alauna (stlpse)", sjemenki mirha (ht.Commiphora 
mynha) t indijske aloje. Indijska aloja (vidi fusnotu) potrebna za ovo lijecenje jeste 
vrsta koja proizvodi bijele cvjetove i okus slatkoce. Ranije, Ijudi su uobicavali Ujeciti 
upaiu grla i tonsilitis pritiskajuci uvulu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poducio ih je su- 
protno tomu, i poducio ih Hjeku. Sunt (or.) jeste bilo koji lijek koji se usmrkava kroz 
nos, ponekad ukljucuje jednostavne lijekove i!i one slozenije. Mjesavina je usitnjena u 
fini prasak, prosijan i blago ovlazen, a potom ostavljen da se osusi. Kadaje potrebno, 
ovakva je mjesavina otopljena u vodi i inhalirana kroz nos. Pacijent mora lezati na 
ledima s glavom zavracenom unatrag pomocu peskira preko ramena da bi omogucio 
lijeku koji se uzima usmrkivanjem da dosegne mozak, na taj nacin izbacujuci bolest 
kihanjem. Ibn-Abas prenio je da je povremeno Allahov Posianik, s.a.v.s., koristio 
medicinski lijek §to se uzima usmrkivanjem i to isto preporucio za lijecenje razlicitih 
bolesti.™ 



" Ar. sabb jamani upotrebljavan kao agens za zaustavtjanje krvarenja iz no&a i bvarenja uopce. 
'' Ebu-Davud, 3867; sa jakim senedom. 



92 



Poslanikpva medicina 



POGLAVLJE XVI 



Uveceuye srca 



/. Koristi od hurmi 

Ebu-Davud je prenio u svome "Sunenu" da je Sa'id rekao: "Al- 
lahov Poslanik, s.a.v.s., za vrijeme bolesti koju sam imao, stavio je svoju ruku izmedu 
mojih bradavica (na prsima), a ja sam osjedo njene hladne blagodati u organima sto 
se nalaze iza prednjeg zida grudnog kosa." Potomje objasnio: "Bolujes od uvecanja 
srca (ar. mef'ud). Zovite Harisa bin Kaladaha. On izvodi lijecenje. Recite mu da 
uzme sedam osusenih medinskih hurmi (ar. 'ajva), izmrvi ih zajedno sa njihovim sje- 
menkama da bi napravio Ijekovitu smjesu, a zatim neka masira tvoja prsa njome."^^ 

Medinske hurme imaju izrazito bogate medicinske osoblne*"' i Poslanikov recept od 
sedam hurmi za ovaj odredeni tretman ima profinjenu duhovnu vrijednost koja mo2e 
biti shvacena kroz yjeru. Preneseno je u "C>va sahiha" da je otac Sada bm Ebi-Vekkasa 
zabiljezio od Ailahovog Poslanika, s.a.v.s., kako govori: "Ko god uzima sedam hurmi 
iz plantaze 'Alijeh' za dorucak nece bolovati niti od otrova niti od sihlra taj dan."^' 

Hurme su tople u drugom stupnju, a suhe u prvom. Neki smatraju hurme viaznim. 
Hurme su odlicna nutrictjska hrana, pogotovo za one kojt su navikli na njih u svojoj 
ishrani kao sto su to stanovnici Medine, Izmedu ostalih. Hurme osiguravaju potrebne 
hramdbene sastojke u hiadnim klimama, dok su korisnije za stanovnike toplih klima, 
Stomac! stanovnika hladnih klima su toph, a stomaci su stanovnika toplih klima hladni. 
Ovo objasnjava zasto stanovnici Arapskog poluotoka, Jemena, Taifa i susjednih 



"Ebu-Davud, 3875. 

*" Hiinne su bogate minemlima i vitaminima A, B i D. Niitricijske vrijednosli osufenih hurmi mogu doseei 
85% ukljuduiuc'i: 78% ugljikohidrata, 2,5% proteina, 3% glicerida i 1 ,5% minerala. Hurme su bogate 
alkalnim mineralima-soUu, sto uravnotezava kiselost mesa, jaja L blj'eba. Nulricljske koniponente vlaznih 
kurmi su sljedece: 30% voda. 65% secer. 2% proteini i 1 % zelatin. Nutricipke vriiednosti njihovog Secera 
dupio su vece onima kod obicnog Jecera. 

*' Bubnja, 9/493; Muslim, 2047. 



93 I 



j 

I 

I 

I 

I 



Ihn-Kajjim el-DzeOzi 



predjela tophh klima, naprimjer, podnose unosenje tople hrane kao sto su med i 
hurme, i zasto rado jedu tople zacine i mirodije u njihovim obrocima, dodajuci hrani 
priblizno deset puta vise od kolicine onih sto se obicno koristi u zemljama hiadnih i 
umjerenih klimatskih pojaseva; I u poredenju stanovnika hiadnih predjela onijedu Ijute 
paprike i dumbir i prezalogaje njihove nusproizvode na isti nacin kao sto drugi jedu 
slatkise. Zapravo, ovakva ishrana se slaze sa njima, jer njihovi stomaci ostaju hiadni 
dok toplota njihovih tijela raste na povrsini koze. Ovo je slicno izvorima i prirodnim 
vrelima, gdje je voda hladnija Ijeti, a topHja zimt. Slicno tome, neciji stomak moze 
probaviti prostu hranu zimi, a mozda to isto nece biti u mogucnosti urediti Ijeti. 

Stoga, stanovnici Medine, naprimjer, ovise vecinom o hurmama za ishranu na 
isti nacin kao sto drugi ovise o brasnu, Iz hurmi oni dobivaju potrebne sposobnosti i 
temeljne nadopune. Medinske hurme drveta palme (lat.Phoenix dactilifera) iz "aiijeh" 
jesu najbolja podvrsta, i one su crnkaste boje, velike slatke i pune (mesnate). One su 
takoder bile dobile blagosiov da su zasadene od samog Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 
Hurme su smatrane hranom, lijekom, isto tako dobro kao i vocem. One odgovaraju 
vecini Ijudi, povecavaju seksualnu snagu i ne proizvode stetne ili neprobavljive bes- 
korlsne tvari kao sto to cini neko voce. Umjesto toga, za cestog korisnika, hurme 
sprecavaju raspadanje tjelesnih izlucevina (ar. ahlal) i njihovo kvarenje. 

Mozda se ovaj hadis odnosi samo tia stanovnike Medine i njihove susjede. Zato, 
moguce je da agrikulturni proizvodi svakog podrucja osiguravaju kriticni lijek za vlastite 
stanovnike.Treba li ista biljka biti zasadena u drugom predjelu, mozda to nece proizvesti 
iste ranije spomenute nutricijske vrijednosti ili medicinske posljedice. Ovome je uzrocnik 
vrsta zemljista, vode i vazduha. Zapravo, postoje mnoge raznohkosti da kao i Ijudi, a 
svako tlo proizvodi neophodnu nutricijsku hranu potrebnu njenlm Ijudima. Nekoliko 
vrsta biljaka mogu bitJ jestive u nekim zemljama, dok se u drugim smatraju otrovnim, 
ih mozda neke biljke mogu biti lijek za neke Ijude, dok su hrana za druge. 

2. Duhovni smisao sedatn hurmi 

Sto se ti£e duhovnog znacenja sedam hurmi naznacenih u hadisu, ovaj broj se do- 
godio AJlahovom Odredbom (ar. kadr) prije nego sto je doslo do poslojanja Allahovih 
stvorenja. Broj sedam ustanovljen je Serijatom. Zapravo, sve je stvoreno sedmostruko. 
Allah Velicanstveni je stvorio sedam dzenneta sa sedam zastupnika; dvije zemlje u 
sedam oblika; zavrsio je stvaranje Ijudskog bica u sedam perioda (ar. atvar); naredio 
je da Njegovi vjernici trebaju tavafitl Ka'bu sedam puta; da prelaze razdaljinu izmedu 
dva brda. Safe i Merve, sedam puta; da gadaju sejtana na Mini sedam puta sa sedam 
kamencica ; i da slave Ailaha za vrijeme dva bajrama sedam puta za svaki ponaosob 
(ar. 'id). Allahov Poslanik, s.a.v.s., je govorio, kada se radi o djeci, da obavljaju 



I 94 



Paslanilipva medidna 



namaze kad napune sedam godina.^^ U slucaju razvoda, Allahov Poslanik, s.a.v.s.. 
utemeljio je takoder da dijete moze birati izmedu oca i majke kada napuni sedam 
godma. ' U sljedecem hadisu on je presudio da je otac djeteta podesniji da zadovoiji 
njegove potrebe, dok je u drugom specificnom slucaju dao to pravo raajci. Za vrijeme 
njegove posljednje bolesti, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatrazio ,e od ashaba da izliju 
sedam mjesina hladne vode na njegovu glavu.«^ Allah Svemoguci naredio je snaznoj 
oluji stoje unistila bezbozni narod Ada da napadne neumoljivo sedam uzastopnih 
noc! kao kaznu kojaje dostigla svoj vrhunac u njihovom unistenju. Poslanik, s.a.v.s., 
molio je Allaha Svemoguceg da mu pomogne da dostavi Objavu njegovom narodu' 
sa sedam blagoslova kao sto su oni dati Jusuftj.^^ Potom je dos1a Allahova usporedba 
u Kur'anu, po koj'oj ce Allah umnoziti nagradu dobrocinstva sedam puta. On kaze: 
Oni hji immja woja /rose na Allahovom putu lice na onoga koji posije zrno iz kojeg 
mkne sedam kl^sova i u svakom klasti po stotinn zrna.-A Allah ce onome kome hoce 
dati i oiSz: Allah je neizmjemo dobar i sve zna. " (Km'an, 2:261) Takoder za vrijeme 
Allahovog poslanika Jusufa. neka je mir na njega, balj Egipta vidio je u snu sedam 
klasova zita i Uz tumacenje Jusufovo dok je bio u zatvoru, Egipcani sn sijali sedam 
godma. Allahov Poslanik, s.a.v.s., najavio je unaprijed da ce sedamdeset hiljada 
njegovih sijedbenika uci u Dzennet bez polaganja racuna. Nadalje, nema sumnje da 
broj sedam ima znacajan duhovni sraisao koji se ne nalazi u ostalim brojevima. Ista 
vaznost broja sedam nalazi se takoder u nocnim nafila-namazima: safa' i vitr. 

Slicni istaknuti osvrti na glavni broj sedam mogu se naci u grckoj filiozofiji i 
medicmskim postupcima. Hipokrat je potcrtao u svom ucenju da sve u ovom uni- 
verzumu ima sedam svo]ih strana (septilateralnost) . Postoji sedam planeta u ovom 
solarnom sistemu, sedam dana u sedmici, sedam perioda u zivotnom dobu covieka , 
koji su: penod dojenja, djetinjstvo, mladalastvo, adolescencija, srednje doba, starost 
1 iznemoglost, kojom se zavrsava zivot na ovom svijetu. Allah zna najbolje o pravom 
znacenju, svrsi, odredbi i mudrosti sto ih je On odredio u stvaranju broja sedam, i 
nasvaki nacin navedeno obracanje u potpunosti objasnjava znacenje sedam hurmi, 
grada Medine, njihovog medusobnog odnosa, i njihovu zastitu od opcinjenosti i otrova 
bo stoje spomenuto u obracanju Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Uz to, isto misljenje 



^ Vidjeti kod Ahmeda . Ebu-Davuda. 494, Tirmidje. 407: u abliku: "Kada dijete napuni sedam godina. 

aaredujle mu namaz, a kada napuni deset, istucite ga zbog njega." 
«Safija, 2/422; Ahmed. 7346; Ebu-Dav.d, 2277: Tirmi.i, 1357; Ibn-Madzdze, 2351; U Safij.kom 

me Jebu ovo je stav da dijete bira. Ovakav stav su imali i Omer, Alija i Sur^jh. Ebu-Hanifa i Mabk kaiu 

da dgete ne b.ra torn smislu polto ono to jos nije u stanju jer ce moJda izabrati onog rodilelja s kojim se 

igra, a koji zapostavlja njegov odgoj i si... 

""Bukrija, 8/106, 
"Buiiarija,2/4)0. 



95 



Ibn-Kajjim el-Dzeazi 



ili lijek blli su propisan od Hipokrata i Galena, izmedu ostalih slavnih lijecnika, a 
najvjerovatnije, lijecnici sirom svijeta odobrili bi ovakvo otkrice, i propisali isto, dok bi 
njihova misijenja biia utemeljena na stjecanju prilika i smislu zapazanja. S druge strane, 
blagoslovljene rijeci Allahovog Poslanika, s.a.v.s., izgovorene su sa znanjem, yjerom 
i osyjedocenjem, i bile su objetodanjene kroz Allahovo nadahnuce, i one bi trebale 
biti vrednije od zanimanja, ucenja, odobravanja i povjerenja, Ipak, pozivajuci se na 
lijecenje hladnih otrova, postoje neki opci prihvadjivi postupci i protuotrovi koristeni 
u njihovim tretmanima, i u drugim posebnim slucajevima, postoje druge protuotrovne 
tvari koje se nalaze u mnogim biljkama, poludragim kamenjima i mineraiima: oniksu, 
granitu, kristalu ili tirkizu. I za sva vremena, Allah zna najbolje. 

3. Vjera: protaotrov 

U dcdjem razmatranju navedenog hadisa: "Ko god uzima sedam hurmi iz plantaze 
"Alijek" za dorucak, nece bolovati niti od otrova niti od opcinjenosh za taj dan", 
moguceje da medmske hurme zasebno mogu dokazati da posjeduju potrebni protuotrov 
sto djeluje protiv zle opcmjenosti ill one mogu imati odgovarajuci lijek koji djeluje na 
specificne vrste hladnih otrova. U kasnijera slucaju, tlo, voda i vazduh blagoslovljenog 
grada Allahovog Poslanika, s.a.v.s., osiguratce odgovor. Medutim, postoji preduvjetno 
stanje za ozdravljenje od bolesti i nedaca sto spopadaju Ijude a to je uloga vjere u pro- 
moviranju izljecenja. NadcJje, u slucaju da se bolesnik okoristi lijekom, on ga prvo mora 
prihvatiti i yjerovati u njegovu djelotvornost u lijecenju njegove bolesti. Stoga, "priroda" 
pojedinca (ar. tabi'a) ce vrednovati ovakve vrijednosb i koristiti osigurani lijek da po- 
mogne u prevladavanju bolesti. Zapravo, nekoliko pristupa uspjesnom lijecenju snazno 
se oslanjaju na pacijentovo poyierenje, potpuni pristanak i njegovo iskreno prihvataje 
lijeka i vjerovanje u djelotvornost istog. Ovakvi su cudni fenomeni cak opceniti, jer pod 
ispravnim psiholoskim stanjima "priroda" ce se jako slagati s lijekom, a dusa ce ga pri- 
hvatiti s radoscu, dokazujuci autenticnost pnrodnih funkcija I nadmocnosti, stimulirajuci 
prirodnu otpornost pojedinca i prinudujuci njegovu svojstvenu toplotu (ar. haar garid) 
ill pnrodna antitijela da proizvode potrebne limfocite i ostale prirodne antibiotike koji 
ce mhibirati razvoj stetnih mikroorganizama i odstraniti otrov. 

Radi poredenja, cesto "pravi lijek" moze biti nedjelotvoran kada pacijent ima 
neutemeljene rezerviranosti, sumnju i pomanjkanje vjere u njegove okrepljujuce 
posljedice, Tako se dogada da "priroda" napravi izuzetak i djeluje s indiferetnoscu 
naspram lijeka. U torn slucaju, nijedan lijek nece biti od koristi. Ovakav primjer moze 
se naci u najvrednijem lijeku, najistancanijem lijeku za srca, tijela i duse i najpovo- 
Ijnijem tretmanu koji vodi do koristi pojedinca u ovom zivotu i zivotu poslije smrti. 
Taj se lijek zove Sveti Kur'an, i on je lijek za svaku bolest. Ukoliko srca ne yjeruju 



I 96 



'sm 



Poslanikpva medidna 



ao 
9e 



u njega, nece se okoristiti od njega. Umjesto toga, on ce povecatl njihove bolesti. S 
druge strane, ne postoji lijek koji se brine o nepromjenjljivom, potpunom i trajnom 
ozdravljenju bolje od Kur'ana, jer njegova uzvisena mudrost, znanje i svjetlost jesu 
najboija dijeta i najboiji lijek za svaku bolest. Uprkos tome, vecina srca okrecu se od 
njega; vecini manjka istinske yjere u njegove lijekove za tijelo, urn i dusu i vecina se 
nalazi na suprotnom putu u trazenju lijeka za njihove bolesti. Njihovi su Sijekovi nara- 
vno slozeni postupci koje su oni otkrili kroz pokusaj i gregku, i koje su oni uobicajili 
upotrebijavati iz navike, zapravo, radije nego dizanja u visa podrucja i primanja 
prave medicine. Ljudi ovakvih srca imaju jace povjerenje nad stvorenim funkcijama i 
djelotvornoscu "prirode" u prevazilazenju njihove bolesti. Ovakva ovisnost raste kroz 
naviku, opce nastojanje da traze prevladavajuce metode kada su duhovne sklonosti 
pojedinca nepotpune. Na taj nacin opce i hronicne bolesti prevladavaju nad Ijuds- 
kim umovima, tijelima i srcima. Kako pacijent tako i njegov iijecnik postaju ovisni o 
ovakvim lijekovima i razvijaju iskrenu osjetljivost i brigu za njihovu vlastitu vrstu umjesto 
postovanja medicine Kur'ana i tradicionalnog lijecenja Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 
Vjeru, poStovanje, duh i pozitivno misljenje oni duguju ucenjima njihovih ucenih 
ucitelja, a ucenici su zatrovani svojim novim poyjerenjem, postovanjem i vjerom u 
syjetovna djela, i apliciraju nauku radije nego rijeci svog Stvoritelja i ucenja Njegovog 
Poslanika, s.a.v.s. Kao posljedica opce bolesti, nove bolesti i najozbiljnije bolesti od 
svih, t)7^ srce zadobija nove dimenzije, razvija dodatne komplikacije, dovodi ijude 
na koljena i do ovisnosti o ovakvim tretmanima i drzi medicinske umove zauzetirn u 
istrazivanju uzroka i eksperimentu u sintetiziranju lijeka. Zapravo, sto vise oni lijece 
slozene bolesti kompleksnim sinteticima nazvanim "lijekovima", nadalje ce se bolesti 
intenzivirati i razviti dalje komplikacije i, prema tome, cinjenice su tako dokazane, a 
Allah zna najbolje. 

Pjesnik je jednom rekao: 

Kakvo cudo! A cudnih dogadajaje puno 
Lijek je hlizu, pa ipak ne trazi se (pa ipaknikp ga ne trazi). 
Upmvo poput karavana eye kamile su zedne, 
Doll se voda nosi na njihooim ledima u izobilju. " 



' Lai. I(J est = Sto zeli reci, tako rekuci. 



97 I 



Poslnniliava medicina 



POGLAVLJE XVII 

Uravnotezavanje ishrane kao 
primarno preventivno lijecenje 



U "Dva sahiha" prenosi se da je Abdullah bin Dza'fer rekao: "Vi- 
dio sam kako Aliahov Poslanik, s.a.v.s., jede svjeze zrele hurme s krastavcem."^^ 
(Buhari i Muslim) 

Koristi jedenja svjezih kurmi i krastavica 

Neophodno je odrzavati dobro zdravlje kontroliranjem jedenja i 
uravnotezivanjem unosa hrane i voca. Kreiranje ravnoteze hrane rasprsiti ce bilo 
koju stetu koju oni mogu sadrzavati i optimizirati njihove koristi. Svjeze zrele 
hurme (ar. mtab) jesu tople i vlazne u drugom stupnju. One podupiru stmptome lose 
smjese losih tjelesnih izlucevina stomaka uzrokovane niskom kaloricnom vrijednoscu 
u ishrani i potpomazu stanje tvari hiadne prirode u stomaku. Oni se takoder slazu sa 
stomakom, podupiru apsorpciju hranljivih materija u crijevima i ispravljaju slabostl 
digestije, podjednako dobro kao sto poboljsavaju toplotu tijela kada su mijesani sa 
sirupom od meda i ocata*** ili sa gorkim sipkom. Ipak, zrele hurme se brzo kvare. 
S\ieze zrele hurme takoder uvecavaju sjeme muskarca i seksualnu sposobnost, dok ce 
njihovo prekomjerno jedenje agitirad krv, razviti glavobolju, zaprecavati krvne sudove, 
razviti bolove u mokracnom mjehuru, povecati zed i ostetiti zube. S druge strane, 
krastavice su hiadne i vlazne u drugom stupnju. One gase zed i stimuliraju snagu cak 
pomocu njihovog miomirisnog mirisa. One hlade lose stanje (mjesavinu 4 osnovne 
Ijelesne izlucevine) stomaka, uravnotezavaju gastrioitestinalne fimkcije i snizavaju 
vrucicu. Kada su sjemenke krastavice osusene, potom samljevene, a zatim prosijane 1 
emulgirane, pijenje ovakve emulzije ugasiti ce zed, djelovati kao diuretik i smanjiti bol 
mokracnog mjehura, dok trljanje zuba sa samljevenira suhim sjemenkama krastavice 
izbjeijuje zube. Ovo su sarao neke od mnogobrojnih koristi. 



" Buliarija, 9/468. 489; Muslim, 2043. 
Istocnjafka smjesa naclnjena od pet dijelova meda naspram jednog dijela ocata. 



99 I 



Ibn-Kajjim cl-Dzevzi 



Sve zajedno, syjeze zrele hurme su tople a krastavice su hiadne. Svake od njih ce 
nadoknaditi nedostatke one druge, uravnoteziti tjelesne prirodne odbrane i popraviti 
odbrambene digestivne procese. Lose posljedice hurmi mogu biti neulraJizirane jeden- 
jem bademovih i makovih sjemenki. Zapravo, suprotstavljanjem svakoj napasnickoj 
tvari njene suprotnosti ce je uravnoteziti, odstraniti njene stetnosti i iznjedriti njene 
koristi. Ovoje u biti temelj prirodnog zakona suprotnosti, i ovo je temelj medicinskog 
lijecenja, utemeljenje ocuvanja zdravog i jakog tijela, i nadalje to je srz medicine kao 
nauke. Preneseno je u hadisima da je Aisa, neka je Allah njome zadovoljan, rekla: 
"Hranili su me svim vrslama hrane da dobijem tezinu, ali nisam nista postigla. Potom 
su dodali krastavac i svjeze hurme u mojn ishranu i to mi je pomoglo." Prema tome, 
hladno je tretirano sa toplim, toplo sa hladnim, vlazno sa suhim i suho sa vlaznlm. 
Ovo ce izbaciti njihove stete i uravnoteziti njihove posljedice. Slicno ovoj teoriji jeste 
Poslanikovo uputstvo mijesanja sene sa maslacem i medom far. sunut) kao prirodnog 
blagog laksativa, jer sunut^^ ubiazuje posljedice lisca sene. Hvaljen neka je Allah i 
neka On obaspe Njegove najvece blagoslove na Njegova Poslanika, s.a.v.s., koji je bio 
poslan da pomogne popraviti stanja srca, dadne uputu odrzavanja dobrog zdravlja i da 
koristi svakome u pogledu njegove dobrobiti na ovom svijetu i zivotu poslije smrtl. 



' Fbglavlje X. Suho€a stanja. 



I 100 




Poslaniliova metiidna 



POGLAVUE XVIII 



Nametanje apstinencye (ustezanja) od hrane 



Lijecenje impHcira dvije stvari: ustezanje od uzimanja stetnih tvari i 
sticenje konstitucije tijela kroz odrzavanje zdrave ishrane da bi se zastitilo od smetnji 
u prirodnim funkcijama. Kada osnovne tjelesne izlucevine dosegnu nivo propadanja, 
javlja se potreba za izazivanjem ispravnog nacina purgacfje. Zbog toga, srz je medi- 
cinske prakse utemeljena na ova dva principa. Postoje dvije vrste apstinencije (ar. 
himja): ona sto sprecava bolest i ona sto zaustavlja njene posljedice i dopusta tijelu da 
je izbaci. Prva vrsta apstinencije jeste preventlvna medicina koja sacinjava hranljivu 
dijetu zdrave osobe, a druga je temeijna, neophodna dijeta za bolesnu osobu. Kada 
se jednom utvrdi, ona uzrokuje da bolest zastane i to pomaze da je sposobnost po- 
jedmca izbaci van. Izvor Allahove upute za nametanje apstinencije od hrane dolazi iz 
Kur'ana, gdje Allah Svemoguci kaze: "Ako sie bolesm, Hi na putu, Hi akoje nekfl od 
vas obavio priwdnu polrebu, Hi ako stc se sastajali sa zcnama, a ne nadete vode, onda 
dkmvima cistu zcmiju dotaknite..." (Kur'an, 4:43). Dakle, dozvola je data bolesnoj 
osobi da izbjegne upotrebu vode kada je njena vanjska upotreba stetna. Opet, ova 
uputa ukazuje na potrebu za apstinencijom da bi se umanjile sumnjive zdravstvene 
komplikacije, na taj nacin utemeljujuci temeljno praviio medicinskog tretmana. 

Ibn-Madzdze u svojoj zbirci hadisa prenosi da je Uminn el-Munzir bin Kajs 
el-Ensarijja reUa: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., usao je u moj sator a s njim je dosao 
Alija, r.a., koji se oporavljao (ar. nakihun) od bolesti. Tu smo imaii palmino drvo s 
grozdovima hurmi koje su visile s njega. Allahov Poslanik, s.a.v.s., stajao je jeduci 
s njega, a Alija, r.a., cinio je isto. Allahov Poslanik, s.a.v.s., obratio se Aliji, r.a., 
govorec'i: "Blago, blago, jos uvijek se oporavljas." Alija, r.a., prestao jesti a ja sam 
mu pripremila zdjelu repe^ kuhane sa jecmom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potora 
rekao Aliji, r.a.: "Jedi ovu hranu, jer je ona prikladnija za tebe."^' 



^ Ar. silk, lat. Beta vtilgaris. 

" Ibn-MadidJe. 3442; Tirmizi, 2036; Ebu-Davud, 3856; Ahmed. 6/364; sa dobrim je senedom, 



101 ( 



Ibn-Kajjim el-Dievzi 



Nasli smo u zbirci hadisa od Ibn-Madzdzea da je Suhajb rekao : Jednom sam 
dosao u posjetu Allahovoni Poslaniku, s.a.v.s., koji je jeo hljeb i hurme. Rekao mije: 
'Dodi i jedi.' Tako sam sjeo i poceo s jedenjem hurmi, Allahov Poslanik, s.a.v.s., mije 
rekao: 'Jedes H hurme kad patis od konjuktivitisa?'^^ Odgovorio sam mu: 'O Allahov 
Poslanice, zvacem na drugoj stranil' Cuvsi to, Allahov Poslanik se nasmijao."'^ 

U drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Kada Allah voli roba, On 
ga stiti od nedaca ovog svijeta, kao sto neki od vas ne prestaju stititi svog pacijenta od 
hrane i pica."^"* Kao sto su i obicna obracanja: "Nametanje apstinencije od hrane I 
pica jeste najboija medicina"; "Stomak je boraviste svake bolesti" i "Lijecite svaku 
osobu onim na sto je njen stomak navikao"; sve ove izreke obracanja su arapskog 
lijecnika Harisa bin Kaladaha, i neispravno je pnpisati ih Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. 
Nekoliko ucenjaka hadisa slazu se po ovom pitanju. Ipak, preneseno je da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s,, rekao: "Stomak je sredisnja zdjelica tijela a vene su povezane na 
njega. Kada je stomak zdrav, vene ce cirkulirati isto, a kada je stomak truho, vene ce 
apsorbirati ovakvu trulez i tkivo takoder.'"'^ 

Haris bin Kaladah uobicavao je reel: "Apstinencija je sazetak medicine." 
Pozivajuci se na tadasnje Arape, apstinencija (ar. himja) podrazumijevala je privizenost 
dijeti preventivne medicine da bi se zadrzalo dobro zdravlje. Oni su takoder tvrdili 
da dijetalna "himja" za zdravu osobu ima isto znacenje kao period oporavljanja (ar. 
nakaha) koji je potreban za ozdravljenje osobe; i odavanje hrani od zdrave osobe jeste 
kao truhlenje tjelesnih izlucevina (ar. ahlat) u bolesne osobe. Naravno, nametanje 
apstinencije od stetnih tvari za bolesnu osobu i ogranicavanje njenog unosa hrane kada 
je osoba u oporavljanju jeste najkorisnije za njegov oporavak. Za vrijeme ovakvog peri- 
oda, konstitucija tijela jos uvijek jaca > njegov digestivni trakt je slab. Njegovo zdravlje 
tada je najpodloznije degeneraciji i on rizikuje od ozbiljnog ponovnog vracanja bolesti. 
Ovakvo vracanje moze biti gore nego pocetna bolest i kriticnije je za zdravlje. 

Trebamo znati da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dao Aliji, r.a., najbolji medicmski 
sayjet kada mu je zabranio jesti syjeze zrele hurme dok se oporavljao. U njegovom 
slucaju, svjeze zrele hurme koje su Ijudl tog doba vjesali u svojim domovima u gro- 
zdovima, u poredenju sa ostalim vrstama voca teske su za dtgestiju kada je stanje 
pojedinca slabo, i kada je "priroda" ne moze trositi lahko zbog toga sto je zauzeta 
izbacivanjem bolesti. Ovo je pogotovo tacno u odnosu na odredene vrste hurmi koje 
su teske za stomak. Stoga, njihovo jedenje u toku perioda oporavka donosi vise stete 
nego koristi za pacijenta. 



'^ At. silk, L. Beta vulgaris. 

" Ibn-Madidie, 3443; hasen sened; Busiri u "Zevaidu" kaze da je sened sahih i prenosioci su pouidarii. 

** Hadisje sahih, prenosi ga AJimed, 5/427. 

" Hadisje daif, nalazi se u "Medzme'u zevaidu", 5/186. 



[102 



Poslanikova medicina 



U ovora slucaju, ono sto ostane od bolesti moze da stagnira u tijelu ili da mozda 
napreduje dalje. Kada se Ummu el-Munzir pojavila Aliji, r.a., s posudom repe kuhane 
sajecmom, Allahov Poslanik, s.a.v.s., pozvao ga je da jede Ir nje, jer je ova vrsta hrane 
zdravija za pacijentov oporavak. Vbda u kojoj je kuhana repa hladi stomak, djeluje kao 
purgativ i laksativ i osigurava potrebne sastojke za pacijenta. Ovakav je obrok posebno 
koristan kada je jecam kuhan sa stabljikama i liscem repe. Ova vrsta obroka osigurava 
najbolju ishranu za osjetljiv stomak i ne uzrokuje propadanje ijelesnili izlucevina. 

Zejd bin Eslem prenio je da je Omer bin Hattab, r.a., jednom bolovao 

od visoke vmcice. Bio je stavljen na striktnu dijetu i trazeno je od njega da se 
uveliko susteze od ikakve hrane i pica. Za vrijeme bolesti, i bez giadi, Omer, 
r.a., sisao bi ponekad kospicu hurme. U zakljucku, dijetaina apstmencija od 
Wane za bolesnu osobu u vrijeme ranih stadija njene bolesti jeste najboiji 
lijek prije uzimanja lijeka, a kada je lijek prijeko potreban da se suprotstavi 
bolesti, apstinencija sprecava komplikacije i pomaze tijelu da kontrollse sirenje 
bolesti. 



103 1 



^WUi^i^tf^d^ 



Poslanikpva medicina 



POGLAVLJE XIX 



Ceznje bolesne osobe 



Ako pacijent, osoba za vrijeme oporavka Hi cak zdrava osoba razvije 
jaku zudnju za odredenom hranom iii picem koje mu nije dopusteno a njegova ceztija za 
tim se povecava, onda nece bid stete u davanju (toj osobi) malogdijela zeljene tvari kojeg 
njegova konstitueija moze probaviti. Ovakva kollana mu ne steti, 1 raoze mu vjerovatno 
konstiti, ier njegova prirodna zudnja nagoyjestava da ce konstitueija njegovog tijela primiti 
ono sto srce trazi s naklonoscu i simpatijom, a ovakav ce pozitivan efekat neutralizirati 
I prevazici ikakvu mogucu stetu koju mali dio u sebi sadiii. Zapravo, ovakvo uzimanje 
hrane ili pica korisnijeje za tijelo negojedenje tli pijenje onoga sto mu se ne svida. Ovo 
objasnjava zasto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odobrio da Suhejb moze jesti nekollko 
svjezih hurmi far. ratib) kadaje bolovao od konjuktivitisa. On je znao da mu one nece 
uzrokovati Stetu. U siicnom predanju, preneseno je da je Alija, r.a., posjetio Ailahovog 
Poslanika, s.a.v.s., bji ga je upitao: "Za cim zudis?" Alija, r.a., je odgovorio: "Za 
syjezim hurmama." Allaliov Poslanik, s.a.v.s., u svojoj dubokoj Ijubavi i suosjecajnosti 
preraa svojim ashabima nasmijao se dok je dobacivao jednu hurmu AJiji, r.a., koji ju je 
primio s puno zahvalnosti. Trenutak kasnije, Aliahov Poslanik, s.a.v.s., dobacio je sljedecu 
hurmu, potom trecu, i nastavio je tako sve dok Alija, r.a., nije pojeo sedam hurmi. Aliahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: "O Alija dosta ti jel" U drugom predanju preneseno 
od Ibn Madzdze, pripovijeda se daje Aliahov Poslanik, s.a.v.s., dokje posjecivaojednog 
bolesnika upitao: "Da ii zudis za necim?" Bolesnik je odgovorio: "Za nesto psenicnog 
hijeba." Aliahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo se potom ashabima i rekao: "Ako ijedan od 
vas ima psenicnog brasna kod kuc'e, posaljite nesto vasem bratu." Potom je dodao: "Ako 
vas pacijent zudi za odredenom hranom ili picem, dajte mu je (onda mu to dajte)."*' 
Zasigurno ova Poslanikova uputa ukazuje na drazesnost medicinske pronicljivosti koju 
yjeiti lijecnici mogu shvatiti. 

U biti, kada pacijent jede nesto sto voli bez prave gladi i prirodnog apetita, to 
moze biti korisnije za njega negojedenje ili pijenje necega za cim ne cezne. Nadalje, 
tijelo ce probaviti sa vige lahkoce nesto sto je uzeto sa zeljom i kada instinkt pojedinca 
to trazi, Allah zna najbolje. 



"Ibn-Madzdfe, 1439. 



1051 



Poslanil^oVa mcdicina 



POGLAVUE XX 

Lijecenje oftalmije 

(kojuktivitisa i ostalih ocnih bolesti)^' 



Zabiljezili smo ranije kako Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije odobrio 
Suhajbovo jedenje osusenih hurmi dok je bolovao od upale ociju (lal. Ophtalmitis) 
i kako je sayjetovao Aliju, r.a., protiv jedenja svjezih zrelih hurmi for. mlib) dok se 
lijecio od konjuktivitisa. Na ovu temu, Ebu-Naim je prenio u svojo knjizi, takoder 
poznatoj kao "Poslanikova medicina", da Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne bi prilazio 
nijednoj od svojih zena oboljelih od koknjuktivitisa sve dok ne bi ozdravile. 

Ophtalmia (ar. remd) jeste ozbiljna upala konjuktive, a to djeluje na vanjsku 
membranu sto pokriva ocnu jabucicu sa izuzetkom corneae. Ovakva upala uzrokovana 
je rasipanjem jedne od cetiri osnovne tjelesne Izlucevine. Ako je uzrokovana krvnom 
izlucevinom, uzrokovat ce crvenilo u oku i oticanje sloja mesa, a ako je uzrocnik zuta 
zu£, ona ce proizvesti osjecaj peckanja i bol u oku. U slucaju konjuktivitisa, oticanje 
pogada vanjsku membranu, a moze biti uzrokovano prodorom toplih isparina koje se 
dizu ka glavi. Neke od ovakvih isparina uzdizu se Iznenada do konjuktive i ponekad 
mogu uzrokovati ocni napad. Istog trenutka, tijelo ce osigurati prekomjerni dotok zaiiha 
krvi i antitijela u podrucje oka da se suprotstavi nametanju uzrocnika. Kao rezultat 
ovoga ovo moze uzrokovati konjuktivitis, oticanje i zakrecenje vena. 

/. Opce posljedice pokvarenih osnovnih tjelesnih izlucevina 



Upravo kao sto se isparine dizu iz zemlje Gedne su tople i suhe, a druge su tople 
I vlazne) i svojom kondenzacijom i sublimacijom sicusnih vodenih kapljica i ledenih 
kristala u vazdubu formiraju oblake sto zaprecavaju nase videnje neba, slican fenomen 
odvija se na dnu stomaka i uzdize se do oesophagusa, a to kasnije rao2e omesti i 
pomutiti vid. Ovaj fenomen takoder moze proizvesti nekoliko tipova nepravilnosti i 
bolesti u tijelu. Ako je tijelo u mogucnosti da se rijesi ovakvih isparina ill gasova (koji 



Konjuktivitis spada a bolesti konjuktiva i upala konjuktiva na/iva se konjuktivitis. 



1071 



Ibn-Kajjim el-Dzeczi 



putuju krvlju) kroz nosnice, tijelo ce reagovati dopustanjem prodora sluzi kroz nos (lat. 
Rhinorhea) ili obicnom hladnocom ili u obliku upale sluznice (lal. Catarrh). Inace, ako 
isparine odsjednu u uvulr i nosnicama, to ce se manifestirati kao grcevito gusenje, a ako 
odsjednu u pleuri, ovakvi gasovi mogu prerasti u angioneurozu (lat. Angioneurosis; ar. 
sevsa). Ako se isparine smjeste u plucima, one uzrokuju bronhitis. Ako pak odsjednu 
u srcu, mogu uzrokovati srcani napad. Ako odsjednu u oku, uzrokuju oftalmiju (lal. 
Conjactioilis). Ako se spuste u nize duplje tijela, mogu uzrokovati limforeu (lat. 
Limphorea; ar. sajalan).Ako odsjednu u mozgu, mogu uzrokovati privremeni gubitak 
pamcenja (lat. Amnesia), i ako se gasovi i isparine i dalje kondenzuju i proizvedu 
vlaznost u mozgu, oni mogu uzrokovati spustanje suvisnih materija iz mozga u pluca, 
stvoriti abnormainu tromost (lat. Lethargia), ili oni mogu uzrokovati prekomjerno 
spavanje (lat. Dauernarkose (D)), i stoga je san vlazan a budnost suha. Ako ovakva 
koncentracija gasova odsjedne u glavi i ne nade iziaz van, ovakve isparine mogu uzro- 
kovati glavobolju i besanicu, a ako odsjednu u jednoj strani glave, uzrokuju migrenu 
Gat. Hemicrania). Ako odsjednu u malom mozgu (lal. Cerebelum) ili u vertexu, oni 
uzrokuju povecanje broja leukocita u krvi Gal. Leukosis; ar. daulbaida). S druge 
strane, ako ovakva kondenzacija gasova hladi, topli ili vlazi membranu sto ovija mo- 
zak (mozdane ovojnice) i potom stimulira nadutost, ili proizvodi gasove u stomaku i 
crijevima, oni uzrokuju kihanje Gal. Apomittosis) . Ako se ovakve isparine ili gasovi i 
dalje sire da nadraze vlaznost sluzi do stupnja saturacije antitijela, oni ce uzrokovati 
kratke nesyjestice i napade Gat. Apoplexia). Ako ovakve isparine ilt gasovi nadraze 
crnu zuc do stupnja zamucenosti istorodnosti zraka u mozgu, oni mogu uzrokovati 
nemir, halucmaciju i sumnju. Ako oni dosegnu krajnju granicu nerava, mogu uzroko- 
vati skupljanje celija, takoder poznato kao piknoepilepsija ill ludilo (ar. sara). Ako 
ishlapljenje gasova odsjedne u mozgu i nacini prodor vlaznosti u sluz kao jednu od 
cetiri osnovne tjelesne izlucevine, ono moze uzrokovati oticanje nervnih zavrsetaka 
mozga kao i deterioraciju mozdanih celija, a ovo nadalje moze proizvesti akutnu 
nervnu poremecenost, cerebrainu paralizu ili se moze ispoljiti u djelimicnoj paralizi 
Gat hemiplegia). Ako isparine ili gasovi uzrokuju upalu mozdanih opni (lal. Men- 
ingitis) i djeiuju na cerebrospinaini liquor, to moze uzrokovati pleuritis (ar. birsam), 
a kada je meningitis povezan sa plucima, ovakva izopacenost moze uzrokovati bolest 
cerebruma (ar. sirsam). 

Ono sto pojedinac mora raspoznati iz ovog poglavlja jeste to da bolovanje od kon- 
juktivitisa uzrokuje da ijelesne izlucevine i one iz glave postanu aktivne i pomijesane, i 
vrsenje spoinog odnosa kada se boluje od konjuktivitisa iritirat ce simptome i pogorsati 
stanje, jer spolno opcenje uzbuduje citavo tijelo, prirodu i dusu. Tjelesna temperatura 
rast ce, vrucina uzbudenja ce se povecavati da bi kulminirala u klimaksu, a dusa (ar. 
ruh) navaljivat ce skladno u svojim pokusajima. U biti, spolno opcenje jeste uvodni 
stupanj privlacnosti izmedu tijela, srca i duse, i zivot liita ka ovakvom spoju da zadovolji 



1108 



Poslanikotia meJidna 



cijelo tijelo, dole je svrha ovakve prekomjerne kretnje kao cjeline za prirodu izlucivanje 
neophodne kolicine sperme na vrhuncu opcenja. 

Za vrijerae spolnog opcenja, cijelo tijeio se bece konstantno; tijelo, priroda, 
ijelesne izlucevine, dusa, sposobnost i urn, a svaki daiji pokret pobuduje ravnoteiu 
tj'elesnih izlucevina (ar. ahlat) i razrjeduje njihovu konzistenciju u smislu da olaksa 
njihovu prirodnost i oticanje u osjedjive dijelove tijela, a oko je jedno od njih. Zbog 
toga, pod upalnim stanjem konjukdvitisa, oko je cak ranjivije i ovakva prekomjerna 
kretnja tijela za vrijeme spolnog opcenja stetnija je za njega. U ovom slu^aju Hipokrit 
iz Kosa povlaci parabolu izmedu morske bolesti koja se javlja u svrhu pobudivanja 
tijela za vrijeme kretanja broda. 

Ipak, posto priroda ubrzava ciscenje od stetnih tvari u tijelu za vrijeme bolesti, a 
ovo ce prvobitno olaksati uravnotezivanje ^eiesnih izlucevina, konjuktivitis osigurava 
obilne koristi za tijelo, ukljucujuci: sustezanje od stetne hrane far. himja); posmatranje 
zabranjenog; ciscenje od stetnih supstanci; ciscenje glave i tijela od stetnog i neupotre- 
bljivog materijala; i odustajanje od snabdijevanja djela i duha pogrdnim svojstvima, 
ukljucujuci Ijutnju, brige, melanholiju, osorne kretnje i upotrebljavanje napornog 
rada. Vjesti je hakim jednom rekao: "Ne osudujte konjuktivitis, jer on uklanja uzrok 
sljepila." 

2. Lijek za konjuktivitis 



Postoji nekohko vrsta ocnih bolesti, od kojih neke zahtijevaju konsultaciju speci- 
jaliziranih danasnjih lijecnika. Ma kako, kao sto smo to izjavili nekoliko puta u ovoj 
bjizi, ne bi se trebalo generalizirati ono sto je odredeno za pojedinca i mjesta na sto 
se odnosi Posianikov lijek, niti bi se trebalo ograniciti ono sto je uopceno u njima, 
mace, greske ce se bez sumnje pojaviti. Ipak, opce misljenje hakima u odnosu na 
temeljni prirodni tibb, lijek, za konjuktivitis jeste odmor, spokojstvo i sustezanje od 
trljanja oka da bi se ublazio svrbez ocnog kapka Ger ovo ce navuci na sebe aktivaciju 
specificnih antitijela koja ce u velikoj koncentarcij! dospjeti u pogodeno podrucje kao 
prirodni odbrambeni mehanizam). Ovakav tretman moze biti neophodan s obzirom 
na nekoliko ocnih bolesti, pa cak i kada se apliciraju drugi prirodni lijekovi. Zapravo, 
oko je toliko osjetljivo da ga pojedinac ne bi trebao nepotrebno dirati, a lijek za ocne 
bolesti jeste sustezanje od njegovog diranja. 

Pored odmora, kada je uzrocnik konjuktividsa plin, lijecnici takoder mogu 
preporuciti isplahivanje oka hladnom vodom, jer je bolest topta i ovakva toplota moze 
biti uzdrzana hladnom vodom. S druge strane, preneseno je u sahih hadisima da je 
'Abdullah bin Mes'ud jednom rekao svojoj supruzi kojaje bolovala od konjuktivitisa: 



109| 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



"Zasto ne uradis ono sto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporucio) To bi bilo bolje i 
izlijecilo bi brie. Prvo pljusni hladnom vodom po ocima i moll: O Gospodaru Ijudi, 
odstrani moju nevolju. Izlijeci me od ove bolesti, jer Ti si Jedini Onaj sto ima lijek 
za svaku bolest. Gospodaru, dodijeli mi potpuni oporavak koji ne poznaje ponovni 
povratak bolesti.'"^® 

Tako mi zavrsavamo ovo poglavlje sa Poslasnikovom uputom u lijecenju konjuk- 
tivitisa. Allah zna najbolje. 



' Ebu-Davud. 3883; Ibn-MadrdSe, 3530; prenosioci su pgyjerljivi. 



[110 



Poslani^pva medicma 



POGLAVUE XXI 



Lijecenje katalepsye 
(ukocenosti misica) 



Ebu-Ubejde prenioje u svojoj zbirci garib hadJsa daje Ebu Osman 
el-Nahdi rekao: "Grupa je Ijudi dosla pod drvo i jela voce s njega. Odjednom su se 
ukocili kao da Je ledeni yjetar ill hladna struja ukocila njihove zglobove i udove. Al- 
lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: "Ohiadite nesto vode u mjesinama i pospite 
je po njima izmedu dva poziva (na namaz)." 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., sayjetovao je u ovoj uputi Ijude da ohlade vodu u noci 
1 pospu je po njima u zoru izmedu prvog (ezana) i drugog (ikameta) poziva na 
namaz. Vjesti hakim komendrao je ovu uputu govoreci: "Ovo je najbolji od tretmana 
m katalepticnu ukocenost (ar. dzumda abiza; Hi or. bidran kulH).'' Zapravo, ovo je 
vrsta napada kada necija svijest i osjecanje izgledaju privremeno izgubijeni, a ponekad 
je popracen ukocenoscu misica, cime osoba odjednom postaje bezosjecajna, bezumna 
lii nepomicna. Ovaba ukocenost far. kflsat) jeste uzrokovana crnom zuci koja dovodi 
dozakrecenja u nizim sekcijama mozga, i moze takoder biti tretirana ispiranjem crijeva 
(klistirom). Arapski je naziv za ovu bolest takoder poznat kao hidran kuli, i podra- 
zumijeva potpunu ukocenost tijela i gubitak osjeta. Navedeni tretman takoder moze 
biti svojstven stanovnicima arabljanskog poluotoka i zemljama slicnih klimata. Tamo, 
atmosferska stanja topla su i suha, a tjelesne tecnosti slabe, pa posipanje hladne vode 
po osobama napadnutim bezosjecajnoscu ili gubitkom pamcenja, katalepsijom izazvat 
ce sok, pomoci skupljanju njihove snage ! potaknuti motorne funkcije tijela da reaguju 
i izbace uzrocnika, i ovo ce uzrokovati oporavak s AJlahovim dopustenjem. 



II 



M 



Poslanikova medicina 



POGLAVLJE XXII 



Koncentracija bolesti i lijeka 



Lijecenje otrora njegovim antidotom 

Ebu-Hurejre je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako muha padne 
u vase pice, prvo je potoplte a potom je uidonite, jer jedno od njenih krila nosi bolest 
a drugo njen lijek."*^ Slican je hadis prenesen u Sunenu od Ibn-Madzdzea. 

Ovai hadis razjasnjava dva vazna aspekta: jedan se odnosi na fikh, a drug! je aspekt 
medicinsko misljenje. Sto se tice prvog, on je jasan i koncizan. On dopusta da ako upad- 
nuta muha krepa u picu, to ne mijenja propisanu cistocu (ar. tabard) pica. Sva ulema 
pristaje uz ovo misljenje. Allahov Poslanik, s.a.v.s., sayjetovao je da se prvo insekt potopi 
prije njegovog odstranjivanja. Ovo podrazumijeva da ce muha zasigurno krepati ako 
upadne u pice ili toplu hranu, i da je ovo stanje promijenilo (ar, fesad) njenu propisanu 
cistocu, Poslanik, s.a.v.s., ocijenio bi hranu ili pice necistim i odbacio ih. Umjesto toga, 
on je sayjetovao da se popravi steta i ispravi neravnoteza. Kao posljedica, ovo pravo 
se nadalje prosirilo toliko daleko da pokriva citav lanac Insekata Iz reda Hymenoptera, 
ukljucujuci pcele, ose ili bilo koje male artropode poput paukova i slicnih insekata. Stoga, 
poslanicki pravni propis ucinjen je bespredmetnim kada je bolest nadmocna i nije prim- 
jenjljivu nepostojanju neposrednog uzrocnika. U sadasnjem slucaju, posto je neposrtdni 
uzrocnik propisane cistoce krv, kao sto je vaskularna kongestija krvi mrtve zivotinje, a 
posto insekti iz reda. Hymenoptera i neki antropodi ne spadaju u ovu kategoriju, pravilo 
propisane cistoce ne odnosi se na njih. 

1. Propisana cistoca (ar. tahara) 

Ovu temu Ebu Sa'id el-Hudri, r.a., protumacio je takoder objasnjavajuci da 
posto kosti mrtve zivotinje nisu smatrane necistim (i mogu biti iskorlstene kao instru- 



"Buharija, 10/2 (3; Ebu^Davud, 3844; Ibn-Madzdie, 3505. 



113| 



Ibn-Kajjim el-DieOzi 



menti ispravljanja), i posto je ovo opravdano u slucaju kicmenjaka da kada je mrtva 
(zivotinja), ona takoder nosi pokvarenu vlaznost, otpatke, pokvarenu krv, kongestije (i 
ostale akumulacije dezintegriranih materijala, onda sta je sa bubama i ostalim insektima 
iz reda Hymenoplera) koji ne zadrzavaju ovakvu pokvarenu vlagu, kongestiju krvi i!i 
dezintegrirane materijale? Zasigurno ovakvi insekti ne mogu ostetiti propisanu cistocu 
bane ili vode. Ibrahim el-Nah'i, r.a., bio je prvi koji je upotrijebio termin "ma la nefse 
/e/iu"""' u opisivanju buba. Kasnije, musHmanski su skolasticari usvojili ovaj termin 
(ar. nefes, nefs) i primijenili ga u svojim djelima. 

2. Medicinske posljedice 

Sto se tice medidnskog objasnjenja: Ebu-'Ubejde odobrio je misljenje da potapanje 
muhe prije njenog uklanjanja uzrokuje da ona ispusti antitoksin, kao sto je to ranije 
uradila izlucujuci toksin (za vrijeme njenog pocetnog nepovoljnog stanja, borbe za 
opstanak nakon pada u tecnu materiju). Zapravo, muhe nose otrovnu supstancu kojaje 
dokaz za svrbez i oticanje koji m posljedica njihovog ujeda"" . Ovo je njihov odbrambeni 
mehanizam, a da bi mu se suprotstavilo, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatrazio je da se 
muha potopi u tecnost prije njenog odstranjivanja, tako da otrovu bude suprotstavljen 
njegov protuotrov kojeg je Allah Svemoguci smjestio u drugo krilo. Zapravo, Hjecnici su 
otkrili da spanska muha ima otrov u jednom krilu a njegov antidot u drugom. Ovakva 
je uputa sto emanira iz Poslanikove upute (ar. miskat) i riznice bozanskih nadahnuca. 
Doseg ovakve mudrosti drzan je u Njegovom beskrajnom znanju, a On nadahnjuje 
onoga koga On namjerava u unaprijed odredenim mjerama i koga On hoce. 

U vezi s ovom temom, lijecnici su ranije uobicavali propisivati smjesu pudera od 
Spanskih muha'"^, a ona se uzima interno kao diuretik I kao afrodizijak, i eksterno 
kao kozni nadrazilac da tretira ponekad letalan ujed ose i onaj skorpionov (lat Eus- 
cofpius Jlavicaudusy^^ . Ovakvi kantaridi su takoder upotrebijavani za lijecenje upale 
limfnih cvorovaociju (lat. Lymphadenitis, ar. sa'ara), i time, poslije odbacivanja glava 
muha, ravnoteza je napuderisati i potom trljati zarazeno podrucje. Ostale upotrebe 
insekata hemipterana i ostalih iz reda Hymenopterana ukljucuju apioterapiju"*^ (ar. 
el-mu'aladza bi-zebib d-nahl) koja upotrebljava pcehnji otrov u lije^enju raznoHkih 
bolesti. Allah zna najbolje. 



™Tj. beskrvan; mrtav. Nefes: ar. Krv 

"" cf.Hippobosca: (lat. Hippobosca equina) Muhe iz reda Diptera kgje imaju bolan ujed koji izaziva oticanje 
i svrbez kod kunja, krava, pasa i ostalih sisara, 

Lat. Cantharis vesicatoria 

™ Iz porodice butidija: lat. Buthidiae 

""cf. Mehsoterapija; Churchillov medicinski rueenik, ed. (N.W: Churchill Livingstone, 1989). 



114 



Poslani^va medicina 



f 



POGLAVLJE XXIII 



Tretman za bubuljice i cireve 



Ibn el-Sinni spomenuo je u svojoj knjizi poslanicke medicine da je 
Allahav Poslanik, s.a.v.s, dosao jednoj od njegovih supruga i vidio cir na njenom prstu. 
Upitaojuje: "Imas li nesto praska od mlrtine sase'"^?" Onaje odgovorila: "Imam." Onje 
potom rekao: "Apliciraj ga na svoj prst i moli: "Moj Gospodaru, Koji imas moc smanjiti 
ono sto je krupno i uvecati ono sto je premalo, ucini ono sto me snaslo malim."'"^ 

Zarira'^je indijski lijekkoji se pravl od sase mirte (lat. Hemarthria) , 1 onje topao 
1 suh. Pomaze otklanjanje oticanja stomaka i jetre; lijeci abnormalnu akumulaciju fluida 
u tjelesnim dupljama (tj. edem ili vodena bolesl); i ojacava srce zbog svog miomirisnog 
rairisa. 

Preneseno je u "Sahihu" da je Aisa, r.a., rekia: "Namirisala sam Allahovog 
Poslanlka, s.a.v.s., uljem mirte sase za vrijeme oprostajnog hadza dvaput, jednom 
prije oblacenja ihrama, a jednom nakon toga."'°^ 

Cir je upaljeni dio dtiva tijela koji proizvodi otok napunjen gnojem, a uzrokovan 
je lokaliziranom infekcijom. Toplota je tada prirodno vodena prema povdini, dok jos 
on treba dozrijevanje i eliminaciju. Sasa mirta jeste jedan od tradicionalnih lijekova 
upotrebljavanih u ovu svrhu, a osim toga sto ima ugodan miomiris, ona hiadi vrucinu 
cireva. Isto je misljenje Iznio i Ibn-Sina, koji je dodao: "Ne postoji nista bolje sto bi 
obuzdalo vrucinu cireva od nanosenja kreme nacinjene od praska sase mirte pomijesane 
sa ruiinim liscem (laticama) i ocatom." 



'"' Lancinacija: ar. lalt 

'* Ibn-Sinni, 640; str. 237; prenosi ga i Ahmed, 5/370. 

'°'Ar. zarira: puder, mirta Ma. (lat. Hemarthria). Ar. kasab el-zarir: takoder poaiata kao 'ud el-vedidl. 

"*Buharija, 10/313; Muslim, 1 189; Ahmed. 6^200. 



H5I 



PosZoni'^ooa medicina 



POGLAVLJE XXIV 



Lijecenje oticai^a i koznih osipa 
probijai^em (koze) 



Alija, r.a., pripovijedao je: 'jednom sam otisao s Allahovim Po 
slanikom, s.a.v.s., da posjetim bolesnog coyjeka koji je bolovao od oticanja na ledima. 
Osoba koja ga je njegovala rekia je: 'O Allahov Poslanice, ovo stanje je tu vec duze 
vremena[' Allahov Poslanik, s.a.v.s., je pregledao otok i rekao: 'Probusite mu to."' 
Atija, r.a., tumacio je: "Otisli smo tek onda kada su probuSili upaijeno podrucje 
(probijanje koze ostricom da bi se istjerao van apsces'"^) dok je prethodno Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., nadgledao postupak.""" 

Ebu-Hurejre, r.a., prenio je takoder da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zamolio 
Mecmka da lancinira pacijentov abdomen da bi isusio stomak od pokvarenih sokova 
(IqI Sepsis) i neprobavljivih otpadaka koji bi potom bili izvadeni sukcljom (usisavan- 
m). Neko je upitao: "O Allahov Poslanice, s.a.v.s., da ii je medicina konsna?" On 
je odgovorio: "Onaj Koji je stvorio bolest takoder je stvorio lijek cija je djelotvornost 
ponizna iskljucivo Njegovoj naredbi." 



Kozni 



osipi i oticanja 



Oticanje je zajednicko svim bolestima. Ono je posljedica kvarenja cetiri osnovne 
tjelesne izlucevine (ar. ahlat), pored pogresnih tecnosti . gustih gasova u tijelu. Ako 
seoncanje zgrusa u podrucje koze, to se naziva apscesom (ar. hiradz; cir). Uglavnom. 
toplo oticanje zavrsava se jednim od tri slucaja: bilo da sazn; zgnsne se ili stvrdne! 
Zdravo ce t.jelo obuzdati infekciju, razgraditi je i protjerati je boz sistem, i ovo je 
bolji ishod za nestajanje upale. Inace, antitijela ce sazreti infekciju, pretvoriti je u 
bijelu tecnu materiju i drenirati je kroz otpusnu tacku na povr^ini koze. Inace. ako se 



'"Apscesje iupliina ispunjena gnojem. Gnoj je gusta ^uckasta ili iuckasKvzelena tecnost koja se sas.cji od 
TSZr '''"°'''' '"^'"" ^^SetiMsanih i nekmtiSnih leukocita (neutrogila) i n manjoj mjeri od makrofaga 

Ebu-Ja'la, hadis je da'if; nalazi se u "Medzme'ul-ievaidu", 5/99. 



1171 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



zuckasto-bijela tecnost zgusne, i ako je tijelo nesposobno da ju izbaci van, onda bi 
pojedinac trebao potraziti pomoc lijecnika da je lancinira, ili upotrebiti ostale poznate 
medicinske metode u odstranjivanju cira. Lananacija (ar. batt) sluzi dvjema svrhama: 
dreniranju pokvarene supstance i odstranjivanju mogucih dodatnih prijanja pogodenog 
podruqa. 

Sto se lice Poslanikove upute u drugom hadisu koji se odnosi na Muhammedovo, 
s.a.v.s, traienje da Hjecnik lancinira pacijentov abdomen da bi drenirao njegov stomak 
od sepse (ar. dzaui), neki lijecnici su pazijiviji u vezi s ovira poduhvatom od drugih. 
Neki se hakimi odnose prema dzavl kao edemu (vodena bolest) " ' , sto je abnormalna 
akumulacija pokvarenih fluida u celyama, tkivima ili dupljama u tijelu koja se ispoljava 
u oticanjima i napuhanostima pojedinih dijeiova tijela gdje dolazi do akumulacije 
fluida. Kao sto smo to ranije objasniii, postoje tri vrsle vodene bolesti: kozna vodena 
bolest (lal. Conjtictiva) koja pogada tkiva, i ona je najozbiljnija; abdominalna vodena 
bolest (lot. Edem) koja takodermoie pogoditi jetru i membranska"^ vodena bolest, 
koja uzrokuje nadutost abdomena akumulacijom plina ill vazduha u tankom crijevu Hi 
peritonealnoj supljini; membranska vodena bolest uzrokuje napuhivanja i akumulacije 
nakupina crijeva kao posljedice prodora sluzi i krvi u tijelo, i uzrokuje da stomak 
zvuci kao bacva. Membranska vodena bolest je ozbiljnija od one abdominalne, gdje 
se sepsni fluidi akumuhraju u nizim dijetovima abdomena i uzrokuju da crijevo zvuci 
kao neskladna voda u mjesini. Ipak, jedan od mogucih tretmana za abdominainu 
vodenu bolest (ranije upotrebljavan) jeste dreniranje van stetne tecnosti lancinacijotn, 
a ova je kategorija operacije smatrana isto kao flebotomija ili pustanje van pokvarene 
krvi iz vena, medutim to nosi sa sobom ozbiljnu opasnost, kao sto smo to razjasnili 
u torn poglavlju. Unatoc tome, navedeni je hadis dao izricitu dozvolu za lanciniranje 
na nacin na kojl su to radili lijecnici tog doba. Allah zna najbolje. 



'" Vfedena bolest; edem; ar. islisko^. 
"^ Membranska; or. tabk. 



|118 



Postanil^VQ medicina 



POGLAVLJE XXV 



Posjecivanje bolesnika 



Ebu Se'id el-Hudri, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Kada posjecujete bolesnika, utjesite ga, iako to ne mijenja njegovu sudbinu, ali 
to ce smiriti njegove brige i osvjeziti njegov duh."' '^ 

U ovom hadisu postoji izraz simpatije, najplemenitiji prikaz suosjecanja, kao i 
najpovoljnija vrsta lijecenja. Ovakavstav od posjetioca otklonitce zabrinutosti, osvjeziti 
njegov duh i animirati mu srce. Kasnije, ovo ce pomoci promjeni njegove "prirode" 
da prevazide posljedice, a ponekad ce oslabiti ili cak umanjiti simptome i poraziti 
uzrocnika bolesti. Ovo je svrha koja se nalazi iza pozivanja lijecnika, i ovo je opseg 
onoga sto lijecnik moze ponuditi, a to je da utjesi pacijentovo srce. 

Ustvari, simpatikoterapija ponekad radi cuda u lijecenju bolesti ili u ublazivanju 
njenih posljedica. Cesto, ovakva nadzemaljska podrska pomaze Ijudski duh, podize 
pacijentovu volju i osposobljava njegove psihofizioloske procese da pobijede bolest. 
Kada draga, voljena ili postovana i uvazavana osoba posjecuje pacijenta, pojedinac 
se moze posyjedociti kako to njeguje pacijentov duh i ozivljuje ga kroz biage i umiljate 
njeci posjetioca, i cak njegovo puko prisustvo donosi mir u srce pacijenta. Ovakvi 
uravnotezujuci i pozitivni faktori predstavljaju neke od koristi posjete bolesniku. Kao 
rezultat, posjeta bolesniku nudi cetiri vrste koristi, i to: mentalne koristi za pacijenta 
da pomogne rekonstruirati svoje stanje tijela i raspolozenja Allahovim dopustenjem; 
koristi za posjetioca; pomirljive koristi za njegujucu porodicu i povrh toga svega, ima 
konstruktivne koristi za zajednlcu. 

Ranije smo vidjeli suosjecanje i Ijubav Allaliovog Poslanika, s.a.v.s., prema njegovim 
ashabima kada ih je posjeavao dok su bili bolesni, kada je blago upitao bolesnika o 
stupnju njegovog nemira, stanja i trenutnim osjecajima. On bi razveselio bolesnika, stavio 
svoju ruku preko njegovog cela, a ponekad bi je stavio na njegova prsa izmedu bradavica 
i moho za njega. On je takoder propisao pravi iijek za njegovo stanje i ponekad, Allahov 
Poslamk, s.a.v.s., uzeo bi abdest i oprao pacijentovo lice ili tijelo tJm i dodao: "Dobro 
si 1 zdravo. Moze ovo da bude ociscujuca posjeta Allahove milosti."'"' 

Ovo je potpuna Ijubaznost, najplemenitiji tretman i ispravna osobitost ponasanja. 

"^ Ibn-Madidie, 1 436; Tirmizi, 2087. 
"^Buharija, 10/103. 



1191 



Poslanil^oa medicma 



POGLAVLJE XXVI 



Dijetoterapija 



Bolje je lijeciti tijelo vrstom iijekova i hrana koje je ono naviklo da 
apsorbira umjesto propisivanja Iijekova koji mogu biti stetni za pacljenta. Ovo je vazan 
pnncip koji lijecnik mora podrzati. Kada bi on zanemario ovakvo temeljno medicinsko 
glediste, mogao bi nastetiti pacijentu misleci da mu poniaze. Zapravo, samoce neupucen 
lijecnik propisati opce lijekove koje nalazi u medicinskim knjigama, jer "pravi lijek" 
1 hrana moraju se slagati sa pacijentovom prirodnom sklonoscu. Uzmimo naprimjer 
farmere, beduine i ostale sto su se privikli na grubo zivotno okmzenje, i kako pica kao 
Ito su lopoc, nizine latice ili drugi delikatni ukuhanl sokovi od trava cine malo pomoc'i 
njihovom sistemu, a pogotovo sve izbirijive dijete urbanog stanovnistva, prilozi i ukusna 
jela nude malo toga jihovom sistemu. Iskusni ce se lijecnici sloziti s tim. 

Medutim, kao sto smo to obrazlozili u prethodnom poglavlju, onaj sto razmislja o 
medicmi Allabovog Poslanika, s.a.v.s., ce priznat da ona mora bid relevantna odredenom 
pacijentovom stanju, okruzenju i lokalnim obicajima. Ovo je jedan od principa izljecujuce 
viestine koji lijecnik mora vrednovati u svom poslu. Arapi su jako postovali Harisa bin 
KaJadaha, koji je za njih bio kao Hipokrit iz Kosa za Grke, a to je bio lijecnik Arapa 
koji je mislio na sljedeci nacin: "Nametanje apstinencije od hrane i pica jeste najbolji 
lijek"; 1 "Lijecite svaku osobu u skladu s onim na sto je njeno tijelo naviklo." Sve ove 
veiike izreke odredivale su zbornik medicinske prabe onda i stoljecima poslije. Harisu 
bm Kaladahu pripisano je takoderdaje rekao jednom od svojih pacijenata: "Uzmi lijek 
1 drzi se apstinencije od hrane." Mislio je na potpunu abstinenciju (lat Nestitherapia 
iliLimotherapia), sto je jedan od najboljih tretmana za vecinu bolesti koje se odnose 
na konzumiranje hrane, akutna gastrointestinalna zakrecenja ili teske konstipacije 
(opstipacije), a sto je bolje nego trenutacno tretiranje purgativima ili laksativima nebi 
li stanje splasnulo prirodno usljed indigestije hrane (lat. Dispepsa), propadanja 
Ijelesnih izlucevina, njihovog pobudivanja, agitacije ili ostalih komplikacija u procesu 
varenja hrane. 



1211 



Ibn-Kajjim el-Dievzi 



V 

Sto se tice izreke: "Stomak je prebivaiiste svake bolesti", ovo se odnosi na 
stomak koji je muskularni, vrecasti organ sto slici staklenoj tikvici (zeludac)."^ 
Njegova unutarnja strana nacinjena je od neurofibriloznih komponenata (nemofibrila; 
ar. lif), koje su podrzane i medusobno odijeljene sa tri sloja vezivnog tkiva: jednog 
formiranog vertikalno, drugog horizontalnog i Ireceg dijagonalnog. Stomacni otvor 
(laL Ostium) je ugiavnom proziljen, dno stomaka je misicavo ili nacinjeno od mesa i 
misica (lal. Cameous), dokje unutarnja strana fibrilozna (sacinjena od fibrila) . Stomak 
je probavni kanal lociran u sredini abdomena a izmedu oesophagusa i tankog crijeva. 
C^eiimicno je inklimran na desnu stranu tijela, a kreiran je taJso da zadovolji suptilno 
znanje sto samo Mudri Stvoritelj moze da izmisli. Ovakav je organ, na sto Haris bin 
Kaladah ukazuje, kao prebivaiiste svake bolesti, zato jer to je organ kroz koji prolazi 
hrana iz jednjaka na odlaganje dok ne poena rani procesi digestije, takoder poznatl 
pod nazivom prva digestija. Kada je varenje zavrseno, sastojci putuju do jetre i dalje 
do tankog crijeva gdje se vecina digestije obavlja. Neiskorigtene dijelove tijelo ne moze 
u potpunosti probaviti zbog njihovog volumena, neprobavljlvosti, pokvarenosti ili 
pogresne mjesavine, ili kombinacije svih ovih faktora, i zajedno sa ostalim sedimentima 
oni putuju valovima misicnih kontrakcija u debelo crijevo i izbacuju se van kao izmet. 
Ono sto tijelo ne moze prirodno ukloniti izravno usljed pogresne apsorpcije ostat 
ce kao otpad kojj ce se podvrci degenerativnim promjenama, i njegovo bezuspjesno 
lijecenje odredenim lijekom uzrokovat ce bolest. 

Zbog ovoga je Haris bin Kaladah nazvao stomak "boravistem svake bolesti". To 
je kao da je aludirao na potrebu da Ijudi kontrolisu unos hrane, obuzdaju svoj mozak 
strast (ar. nefs) od uzlvanja i pretjeranosti, i da slijede ispravna 1 dijetarna pravila 
umjesto abnormalnom i nezasitora ceznjom za hranom poznatoj kao fagomanija. 

Ovakve stetne navike mogu premasiti vlastitu prirodu, i zbog toga su rekli: "Navika 
je druga priroda." To je stoga sto navika moze postati jaka, nekontrolirana i ustrajna 
sila sto reguiira ritam pojedlnca i modificira njegovo ponasanje. 

Uporedimo utjecaj jedne supstance kod tri osobe cija su tijela navikla na razlicite 
vrste hrane, lako oni mogu imati slicne karakteristike u razlicitim podrucjima. Sva 
tri tijela posjeduju topao temperament (kao smjesu cetjri osnovne tjelesne izlucevine) 
za vrijeme njihove mladosti. Jedna je navikla jesti toplu, druga hladnu, a treca blagu 
hranu. Ako prva osoba jede med, to nece ostetiti njen sistem, medutim ako druga 
osoba jede med, to ce zasigurno uznemiriti njen sistem, a kada treca osoba jede med, 
to ce imati stabe posljedice na njen sistem. Prema tome, navike igraju glavnu ulogu u 
ocuvanju zdravlja i u lijecenju bolesti. 



"^Ovdje autor originaino korisri rijec stomak, medutim s medicjnskog stanovista ovdje ovaj pojam poblize 
oznacava zcludac. Medutim, zbog autenlicnosti prevodilac je ostavio izraz "stomak". 



1 122 



Poslanil^pDa medicma 



om 
icina 



Stoga ie Posianikova medicina zasnovala Iljekove koji su konipatibiini sa svaki 
individuom, i u skladu su sa njenim nutricionim navikama, a ne postoji med 
bolja od tog. 

Planiranje dijete 

Pacijentova dijeta mora biti pazljivo planirana, i zavisno od lijecnicke preporuke, 
proteze se izmedu potpune dijete i one najpotrebnije. U slucaju najpotrebnije dijete, 
obroci raoraju biti bogati nutricionalnim vrijednostima, lahko probavljivi i ukusni, I 
moraju biti u skladu sa pacijentovom uobicajenom hranom. 

U vezi s ovom temom preneseno je u "Dva sahiha" od Aise, r.a., da kad god bi 
neko u njihovoj porodici preselio na ahiret, zene bi se sakupile, planirale, a potom razisle 
svojim domovima da pripreme svoj dio hrane kako bi pomogle ozaloscenoj porodici 
premmulog. Aisa r.a. bi obicno upltala zene da pripremi lonac "talbine", sto je supa 
nacinjena od mekinja zasladenih medom. Aisa, r.a., napravila bi zdjelu namocenog 
hljeba, mesa i supe od mesa (ar. sarid) i prelila bi "talbinu" preko toga. Aisa, r.a., je 
tvrdila da je cula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako govori: "Talbina okrepljuje najsk- 
rovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu.""^ Takoder je Aisa r.a. prenijela da je 
Mlahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada vas napadne ono sto vam se gadi, upotrijebite 
ugodnu i hranljivu supu (ar. lalbina) da biste to prevazisli."'" Takoder je preneseno u 
hadisima da kada se neko razbolio u kuci Allahovog Poslanika, s.a.v.s., on bi drzao lonac 
supe (ar. burma) na vatri sve dok pacijentu on ne bi pomogao da prode jednu od dvije 
krajnosti-namjeravani oporavak ili smrt. Kada bj cuo o necijoj bolesti, Poslanik, s.a.v.s., 
bs istodbno replicirao: "Hranite ga supom talbine, jer ona pere pacijentov stomak do 
cistoce isto kao kada neko od vas pere lice od prijavstine,"' '^ 

Imam Buhari objasnio je da je talbina lagahna supa od mesa sto slici mlijeku. Ovako 
teraeljita, lahko probavljiva, hranljiva, a ponekad bezmesna supa jeste ispunjavajuca 
1 daje olaksanje od stresa i tuge. Koristi talbine dolaze od mesne supe od jecmenog 
brasna kuhanog s njegovim mekinjama. Osnovna razlika izmedu ove supe i one obicne 
jecmene supe od mesa jeste u slijedecem: jecam se kuha cio, a u slucaju talbine jecam 
je brasnast, i ovo uzrokuje da njegovi hranljivi sastojci dodu do izrazaja, Kao sto smo 
ranije objasnili, obicajne navike jedenja igraju vainu ulogu u povecavanju koristi lijekova 
! Lranljivih saslojaka. Sto se tice stanovnika urbanih podrucja, uzavrela jecmena voda 



'"Butianja, 9/479; Muslim, 22 16. 

"'Ibn-MadidJe, 3446; Ahmed, 6/242; Hakim, 4/205; u senedu i 
Ahmed, 6/79; u senedu ima zaboravniti prenostlaca. 



izabo 



123 1 



Ibn-Kajjim el-Dzcvzi 



izgleda da se bolje slaze njihovim digestivnim sistemom. Zapravo, kada je jecam kuhan 
cio, njegovi hranljlvi sastojci prolaze kroz sistem i pruzaju malo koristi. Ipak, pijenje 
mesne supe od toplog jecmenog brasna pomaze ubrzavanju prolaza njenih sastojaka 
u pacijentov sistem, djeluje kao jaci purgativ i dokazuje se predanije u unapredivanju 
prirode pojedinca i zastiti unutrasnjosti stomaka. 

Sto se tice hadisa: "Talbina okrepljuje najskrovitije srce", ovdje ona oznacava 
kardiju stomaka, a to znaci da ona okrepljuje tijelo i omeksava stomak. Sto se tice 
smanjivanja pacijentove tuge, Allah zna najbolje, tuga i ocaj hlade tjelesne izlucevine 
i slabe tjelesne odbrane, jer duh (ar. mh) pojedinca oslanja se na srce koje je njegovo 
prirodno prebivaliste. Pijenje ovakve mesne supe grije stomak, reanimira tjelesne 
odbrane i stoga umanjuje traumu uzrokovanu nedacama pojedinca. Ostali mogu reci 
da ce mesna supa umanjiti patnje pojedinca zbog toga sto oslabada pacijentov duh 
i zbog osyjezavajucih supstanci koje su sadrzane u nekim jelima. Receno je da tuga 
isusuje tijelo a pogotovo stomak. Naravno, nedostatak hrane dosta pridonosi tome. 
Ipak, ovakva ce topla mesna supa ovlazlti stomak, ojacati ga i njegovati, a kao posljedica 
toga ovi efekti dosezu srce, S druge strane, cesto, kada je pod stresom, pacijentov 
stomak proizvodi vecu kolicmu zelucanih sokova i akumulira sluz i zagnojenost; dakle, 
uzimanje jecmene supe od mesa pomaze ispiranju ovakvih nepotrebnih aknmulacija, 
jednako dobro kao uminvanju tijela, vracanju njegove odbrane, prekidanju napetosti, 
uravnotezivanju tjelesnih iziucevina, podizanju duha i pomaganju pojedincu da povrati 
ravnotezu. Ovo je pogotovo istlnito za stanovnike blagoslovljenog grada Medine, koji 
su navikli jesti jecmeni hljeb, koji je uglavnom bio njihov glavni izvor energije, pogotovo 
kada je brasno bilo skupa roba, Allah zna najbolje. 



1124 






Poslaniffqua meJkina 



POGLAVUE XXVII 



Lijecenje trovanja hrjuiom 



S^dme godine po Hidzri, poslije mirovnog dogovora na Hajberu 
cime su se ievrejsko-muslimanski odnosi vratili u normalu, jevrejkinja iz Hajbera po 
imenu Zejneba bint Maris ispelda je ovcu i donijela ju je kao poklon Allahovom Po- 
slaniku, s.a.v.s. U vezi s ovom temom, Abdu-Rahman bin Ka'b bin Malik prenioje 
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjeo da jede sa asbabiraa. Pored njega sjeo je Bisr ibn 
el-Bera\ i poslije uzimanja prvog zalogaja Aliahov Poslanik ,s.a.v.s.. je stao i odmah 
rekao: "Zaustavite tu zenu!" Kada je stala pred njega, upitaoju je: "Jesi li zatrovala 
OTO oven?" Ona je uzvratila-J'Ko tije rekao?" Drzeci komad s kogje jeo, odgovorio 
je: "Rekla mi je ova noga." Zena priznajuci svoj zli ^in potom je rekla: "Mislila sam 
da ako si laiac, ovo bi te skoncalo, a ako si istinski poslanik, ovo li ne bi naudilo." 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., potom je pustio zenu da ode. Potom je aplicirao flebotomiju 
tri dana i rekao je svojim ashabima da urade isto. Medutim, jedan zalogaj sto ga je 
pojeo Bisr bio je fatalan (smrtonosan). ' ''' 

U drugom predanju, preneseno je da je jedan od ashaba po imenu Ebu-Hind iz 
Medine aplicirao flebotomiju na gornjem dijelu leda i izveo pustanje krvi povrsinskim 
zarezivanjem vene u kupicu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.. Ovaj je otrov pogodio 
njegovo tijelo u potpunosti, a tri godine poslije, za vrijeme njegove posljednje bolesti, 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Jos uvijek bolujem od posljedica otrovnog ovcijeg 
mesa kojeg sam jeo na Hajberu."'^" 

Trovanje hranom dolazi usijed jedenja odredenih hemikalija ili mikroorganizama i 
njihovih tobina. Postoji vise vrsta lijecenja trovanja hranom. Uvijek je najbolje traziti hitnu 
pomoc u nekom takvom slucaju. Ipak, jijecnici tretiraju svaki slucaj trovanja hranom u 
skladu s vrstom, supstancom i kolicinom unijete zarazene hrane, ako je to poznato. Ovo 
se uglavnom vrsi agresivnim vrstama purgativa, poticanjem povracanja, zavreavanjem 



'Prenosioci st, ovoe hadisa pouzdani, naJazi se u "Musannefti", 1 98 14; prenosi ga i Buharija u "Sahihu" 
6i/195. 

"Hafiz u "El-Fethu", &'99; Buharija, 8/99 - kao muallek hadis; Hakim, 3/2 1 9. 



125 I 



Ibn-Kajjim el-Dzeozi 



detoksifikacije, hematokatarzom, ispiranjem stomaka I intestinalnog trakta, podjednako 
kao i uzimanjem ispravne vrste antidota ili protuotrova'"' i postoporavljajucih medika- 
menata kada je tretman zavrsen bez odgode i u zavisnosti od njegovog uspjeha. 

U nedostatku neposrednog pristupa hitnog medicinskog tretmana, pojedinac 
smjesta mora uzrokovati povracanje, zavrsiti purgaciju, a najbolji tretman u doba Al- 
lahovog Poslanika, s.a.v.s., pod ovim okolnostima bilo je pustanje krvi flebotomijom. 
Kada trovanje hranom nastupi u toplim predjelima i za vrijeme tople sezone, otrov 
se brzo siri kroz sistem pojedinca preko struje krvi 1 razasipa se venama i arterijama 
dabi napokon dosegao srce, i u torn slucaju je fatalan. Dakle, krvje medium sto nosi 
otrov do srca i ostatka tijela. Z.rtva trovanja hranom potom se mora poiuriti da izbaci 
letalan toksin iz tijela brzo, a posebno preko pustanja krvi, jer ce ovaj postupak izvesti 
van otrovnu krv a s njora i dosta otrova koji je vec dosegao struju krvi. Ako je aplikacija 
uspjesna, a purgadja qelovita i brza, otrov ce imati malo ili nimaio posljedica. U ovom 
smislu, otrov ce ili biti potpuno izbacen ili zaustavljen, a njegovi efekti zaustavljeni. 

Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., aplicirao flebotomiju na gornjem dijelu leda, 
gdje su lopatice Oat. Scapula) najbhze srcu, a gdje se moze izvesti flebotomija, otrov 
je djelimicno uklonjen, a njegovi efekti su reducirani na minimalno opce pobolijevanje 
od kojeg je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bolovao u naredne tri godine. LJ Svojoj uzvisenoj 
istancano] mudrosti, Allah Svemoguci namjeno je takoder obdariti Svog Poslanika s 
blagoslovljenim i pocastvovanim polozajem mucenistva, "da hi Allah dao da se ispuni 
ono Stoje moralo da se dogodL.. " (Km an, 8:42) Ovo takoder objasnjava znacenje Al- 
lahovih njeci u Kur'anu upucenih Jevrejima; On kaze: "I k,adgod vamje l^oji poslanik 
donia ono slo nije godilo dusama Vasim, vi ste se oholili, pa ste jedne u laz uijerali, a 
dmge abilif" (Kar'an, 2:87) Pred kraj ajeta Allah Svemoguci upotrijebio je proslo 
vrijeme za "utjerivanje" a sadasnje vrijeme za "ubljanje", ukazujuci na Poslanika ciji je 
dolazak bio poznat u njihovim spisima, a kog su ocekivali u njihovoj domovinl, Allah 
zna najbolje. 

Lyecenje i suprotstavljanje sihru - cinima 

Opcinjenost je bolest i nepraviino stanje koje mora biti tretirano kao i bilo koja 
druga nepravilnost. Medu njenim simptomima su obmana, imaginarna videnja, fas- 
cinacija, ocaranost i pogresna shvatanja, pored ostalih pokazatelja, od kojih svi mogu 
da prevare ispravnu percepciju pojedinca s vremena na vrijeme. 

Uputa AllaKovog Poslanika, s.a.v.s., u ovom podruqu podijeijena je na dvije oblasti: 



' Naiinjenog od 60-70 vrsta razhcitih lijekova pretvorenih u prah i pomijesanih sa medom 



126 



Poslanil^va medicina 



ponistenje zlog "cina" i sprovodenje purgacije i uravnotezivanje tjelesnih izlucevina. 
Prva je doslj'ednija i uvfetuje otkrivanje zlog "cina", njegovo ponistenje i ukinuce. 

U vezi s ovom temom, Aisa, r.a., prenijela'^^ je da je coyjek iz plemena Beni- 
Zurejk, pozjiat kao Lubejd bin al A'sam izveo zli "cin" nad Allahovim Poslanikom, 
s.a.v.s., koji je potom osjetio nekoliko odvojenih glavobolja, nelagodu i opcu slabost. 
Jednog dana AJlahov Poslanik, s.a.v.s., odmarao se u svojoj posteiji kada su dva me- 
leka stala pored njegove glave. Jedan od njih je raspitivao: "Od cega boluje?" Drugi 
je odgovorio: "Opdnjen je."'^^ Prvi je melek potom upitao: "Ko mu je to uradio?" 
Drugi je odgovorio: "Lubejd bin el-A'sam." "Kako?" Prvi je upitao, a drugi melek 
je odgovorio: "On je ovo izveo upotrebljavajuci Poslanikov vlastiti cesalj, par dlaka 
kose sto je doslo s njim i koru polena palme." Prvi je upitao: "Gdje ih je zakopao?" 
Drugi je odgovorio: "Zakopao ih je unutar bunara Sarvan." Nedugo poslije toga 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je otvorio oci i okrenuo se Aisi, r.a. govoreci: "O Aisa, 
Allah me poucio u pogledu onoga sto sam Ga upitao", i rekao joj je sta se desilo. 
Opisujuci izvor, on je dodao: "O Aisa, boja njegove vode pretvorila se u tamnocrvenu 
kao sto je ekstrakt lisca kne. Nadalje, vrhovi palmi u blizini izvora izgledali su kao 
glave sejtanove." Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio je potom da se zli "cin" otkrije, 
bunar porusi i napuni zemijom, a Allah Sveraoguci dodijelio mu je potpuni oporavak i 
obdario ga sa nepogreslvom zastitom (ar. 'isma) od Ijudskih zlih namjera ubuduce. 

Navedeno predanje slikovito prikazuje Ijudsku narav Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
koji je takoder bio predmet mnogih nedaca i uznemiravanja koje su njegovi ashabi 
takoder doziyjeii, kao i mnogi Allahovi poslanici i vjerovjesnici, a.s,, ranije. Ovakve 
Ijudske osobine ne cine ni na kakav nacin suprotnost njegovom uzvisenom polozaju 
koji je pecat svim Allahovim poslaniciraa i vjeroyjesnlcima ili uzvisenoj misiji koju je 
obavio da izvede coyjecanstvo iz tame na svjetlo. Premda neki ucenjaci raspravljaju 
autenticnosti ovog hadisa, on je zabiljezen u svim giavnim zbirkama sahih hadisa, 
a u svakom slucaju, nas je cilj ovdje da raspravimo izlaz za zrtvu opcinjenosti da se 
oslobodi od z!ih cini. 

Prva stvar koju pojedinac raspoznaje iz navedenog garib hadisa'^'' jeste to da 
Sto prije otkriju zle cini, njihovi efekti ce se prekinuti i pojedinac ce se vratiti u svoje 
prirodno stanje. Ovo je slifno izbacivanju pokvarene materije iz tijela purgacijom 
ili podvrgavanjem terapiji potpune detoksifikacije. Ovo nas dovodi do druge vrste 



'"Sahih Buhari; Knjiga medicine, cf. 658 

'■^Opcinjen; ar. matbuh; tibb, medicina. 

Garib hadis: Naziva se onaj hadis koji iz generacije u generadju prenosi po jedan ravija (prenosilac), ili 
ga u neldm generacijama, ili pak u makarjednoj generaciji prenoai samo jedan ravija. Spada u vrshi sahih 
hadisa podvrste ahad. 



1271 



Ibn-Kaj)im el-Dievzi 



tretmana, a to je potpuna purgacija i uravnotezavanje tjelesnih izlucevina, a pogotovo 
u podrucju pogodenom zlim cinima. Zapravo, vracanje moze pogoditi tjelesna stanja 
i poremetiti prirodnu ravnotezu ^elesnih izlucevina. Kada simptomi opcinjenosti 
ill urokljivog oka pogode podruqe tijela, pojedinac mora poceti s izbacivanjem van 
pokvarene supstance iz tog dijela svog tijela. 

U svojoj zbirci garib hadisa Ebu-'Ubejd prenio je to da kada je opcinjenost bila 
usmjerena protiv Allahovog Poslanika, s.a.v.s., on je lijecio svoju nelagodu apliciranjem 
flebotomije na tjemenu. U ovom smislu medicina oznacava zle cini. Zapravo, vracanje 
predstavlja zlu namjeru vracara zajedno sa sejtanima koji su vojska dzehenemske vatre. 
Kada je uspjesna, ovakva bezboznost moze ponekad stetno djelovati na prirodnu 
ravnotezu pojedmca i na hemiju mjesavina osnovnih tjelesnih izlucevina. Ovo je 
pogotovo istinito kada su zle cini nacmjene da prouzroce zastranjenje i amneziju, 
prouzrokujuci povremeni gubilak pamcenja, a ova vrsta vracanja Ima jako djelovanje 
i utjecaj nad opcim stanjem pojedinca. 

Prema nekollko ucenjackih izvora, mada se protive u njibovim misljenjima, u 
njegovom prvom odgovoru na opce pobolijevanje, Allahov je Poslanik, s.a.v.s,, inici- 
jalno aplicirao flebotomiju na odredeno podrucje koje je bilo uzrocnikom glavobolje I 
pobolijevanja. Mozda je pripisao svoju nelagodu pokvarenoj krvnoj supstanci koja je 
mozda prodrla u mozak i stetno djelovala na frontalni lobus cerebrums. U torn slucaju, 
flebotomija bi bila najbolji tretman prema obojici: Hipokritu i Ibn Sinau. Ipak, kada 
je Allah Svemoguci objelodanio pravu prirodu zlih cini usmjerenih protiv Njegovog 
Poslanika s.a.v.s., on ih je odmah otkrio, zakopao njihove posljedice i povratio snagu. 
To je bilo kao da je on osloboden uklanjanjem cvrstog koznog remena. Namjera iza 
ovih cini je bila da stetno djeluju na njegovo tijelo i oslabe njegove snage, i ni na 
kakav nacin to nije moglo stetno djelovati na njegovo srce ili prosudbu. Raspoznajuci 
to, Allahov Poslanik, s.a.v.s., tretirao je navedeno u skladu sa njegovom prirodom, a 
Allah najbolje zna. 

Duhovni lijekovi 

Duhovni su lijekovi stvarni antidot protiv vracanja i opcinjenosti, jerje istina zakleti 
neprijatelj lazi, svjedo je antiteza tami, a zahvalnost je suprotnost nevjerovanju. Uis- 
tinu, nista ne moze suzbiti i neutralizirati zle posljedice i nadalje poraziti zlocudnost i 
izopacenostbezboznih sejtana bolje od vjere pojedinca i blizine njegovom Gospodaru. 
Ovo je duhovna medicma kojo] se nijedna bolest ne moze oduprijeti, ovo je sljem 
i stit kroz koje nista ne moze proci, i ovo je zadobijena poboznost koju ratnik mora 
neprestano nositi u sebi i na sebi. 



1128 



Poslanilipvii medicina 



Da bi se suprotstavio ovako potvorenim dutiovima, pojedinac se mora jako kon- 
centrirati na Pravi put. Pojedinac mora zadobiti jasno znanje mudraca i zavrsiti posao 
obucavanja ratnika. Kao sto kad se dvije vojske medusobno sukobljavaju, svaka od njih 
mora blti spremna i dobro opremljena, all jedna ce biti pobjednik, a druga porazena. 
Poput toga, srce vjernika mora biti napunjeno syjedom Allaha Svemoguceg, zasiceno 
uzvisenim mislima i osposobljeno znanjem svoga Opskrbljivaca. Njegovo tijelo, um 
i dusa moraju tragati za putem uzlaznih Ijestava s iskrenoscu i odlucnoscu. Uspjeh 
njihovog obucavanja odredit ce udobnost kojom on nadvladava svoje pokusaje. Njegov 
jezik mora izgovarati rijeci koje njegov najdublji bitak raspoznaje i objasnjava mu ih 
duz puta. Ovako jasnl znaci duz putovanja jesu njegov vodic u zaobilazenju prepreka 
i mogucnosti postajanja zrtvom i moljenja sejtanima. 

Kao slo su oci prozori sto sprovode syjetlo u tijelo koje ga potom transformira u 
ojacavajuce sastojke, sHcno tome zikr ce izostriti sluh i vid i potkrijepiti sposobnosti. 
Zapravo, jedino ovakva spoznaja u necijem srcu moze rasprsiti tamu snenog mozga 
i pomoci pojedincu da nadvlada inace neizbjezan poraz i trajan gubitak. 

Raspoznavanje ovakvih atributa podici ce velove misterije i dopustiti pojedincu 
da vidi i iskusi ocevidne znakove njegovog Gospodara. Ovo su stupovi vodilje na Al- 
lahovom putu; On ih je postavio na otvorenom za Ijude da ih vide. S druge strane, 
potvoreni i prokleti sejtani izmislill su 1 organizovali opaki rat koji je uperen da navodi 
na pogreino shvatanje neupucene, nevine i slabe. Ovakav je rat prevare zapleo i zaveo 
vecinu Ijudi kroz historiju. Samo najbolje obuceni, najcestitiji i najiskrenijj bit ce u 
mogucnosti da pobjegnu i dobiju bitku. 

Zapravo, naredba Alcihovog jedinstva u Njegovoj objavi i vrhovna vlast pripada 
iskijucivo Njemu; Njegovi blagoslovljeni poslanici cine jedno bratstvo, i Allahov 
poziv ! upozorenje poslati su cijelom covjecanstvu, Niti Nemrud niti faraon nisu 
bili u mogucnosti da tome prkose, niti ce bio ko drugi biti u mogucnosti da sprijeci 
Njegovu odluku i, konacno, Njegova ce Volja dokazati da je ona ta koja pobjeduje, 
Cak i sejlani to znaju. Kakvo cudo! Njihov je slucaj kao kod onog koji je oboHo od 
zljezdane kuge sto zavidi ostahm Ijudima na njihovom zdravlju, i zeli da sa svakim 
covjekom dijeli bijedu. Da bi to uradio, stavit ce masku da prevari Ijude znajuci da ce 
njegov puki kontakt s njima rasiriti njegovu zaraznu i fatalnu bolest, U skladu s tim 
Allahov Poslanik, s.a.v,s,, rekao je: "Iz kontakta dolazi propast."'^^ 

Medutim, ucenje zikra, kur'anskih ajeta i neprestano trazenje i molenje za AJla- 
hovom uputom jeste najbolji lijek koji ce zasigurno ponistiti zli "cin" vracanja i probitl 
se kroz njegovu mrezu. Zapravo, vracanje i caranje mogu ozbiljno stetno djelovati 



^ Pof^avije III, Lijecenje kuge 



129 I 



[bn-Kajjim el-Dievzi 



samo na slaba srca'^^ emocionalno uznemirene Ijude, one neupucene i one sto traie 
granice strasti. Ovakvi ce Ijud! cak smatrati leskira bjezanje od dommacije njihovih 
strasti, dok je zadatak njihoviK zlih gospodara da diie cvrsto vlast nad njima i da ih 
drze omamljenima sve dok im smrt ne nastupi. 

Zene, omladina, neuki i stanovnici divljine jesu opca kategorija lakvih trtava. 
Medu mnogobrojnim kategorijama takoder dolaze vjernici sto se ne pokoravaju na- 
redbi njihovog Gospodara, prihvataju one sto On nareduje i klone se onoga sto je On 
zabranio, i vjernici sto imaju malo srece u okoristavanju iz njihovih redovnih molitvi 
koje bi mogh spojiti zajedno koristi dobrih djela pojedinca, zastititi ga od zamki i 
dovesti ga u biizinu njegovog Gospodara. 

Takoder je receno da je opcinjena osoba ona sto pomaze da njen neprijatelj preuzme 
kontrolu nad njom samom. Drugim rijecima, on je opcaran i on je osoba koja u torn 
uziva i fasciniran je time. Svaka iluzija koju nadalje vidi zavodi ga dalje. Zapravo, 
sejtani mogu same prikupiti ovakvu kontrolu kada nadu prijemcivu osobu koja lahko 
moze biti poremecena i koje su prenatrpane cudima i povremenim podrazajem 1 
uzbudenjem, i zele one sto sejtani zele za njih. Ovakvim Ijudima manjka jacina bo- 
gobojaznosti, cija je snaga utemeljena na znanju, vjeri i predodredenju. Ovakav duh 
bogobojaznosti u Ijudskom bicu jeste syjetio koje je ovlasteno da rasprsi tamu. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Zli duhovi od dzina nemaju pristup Ijudskim 
bicu osim boz zle duse drugih Ijudskih bica." Stoga, pojedinac mora birati svoje 
okruzenje, biti probirljiv u pogledu prijateija, odgovoriti pozlvu Allaha Svemoguceg 
i moHti za zastitu i uputu. 



"Alt, ti, doisia, neces imati nikakve vlnsli nad robovima Mojim!" (Kur'an, 1 7:65). 



[130 



J.'m 




POGLAVLJE XXVIII 



V 

Ciscenje kroz povracai^e 



Imam Tirmizi prenioje u svojoj zbirci hadisa Dzami', hadis prenesen 
od Ebu-Derda'a, u kom se kaze da je Aliahov Poslanik, s.a.v.s. povracao a potom ob- 
novio svoj abdest. Imam je Tirmizi potom rekao: "Sreo sam Qednog od prvih ashaba) 
Sevbana u Damasku, kojije potvrdio navedeni slucaj i potom dodao:"Ebu-Derda' je 
govorio istinu, a ja sam bio taj koji je polljevao vodu za abdest."'^' 

Povracanje je jedna od pet temeljnih vrsta ciscenja, a to su; dijareja; povracanje; 
flebotomija i krvarenje iz nosa (ar. kbehhur) i uriniranje. Sve su ove vrste spomenute 
u hadisima. Govorili srao u ranijim poglavljima o dijareji i radu crijeva, o kojima je Al- 
lahov Posianik, s.a.v.s., rekao: "Neki od vasih najboljih tretmana nalaze se u uzimanju 
medicmskog usmrkivanja, pustanju krvi zarezivanjem vene u kupicu, flebotomiji 1 u 
ciscenju." Takodersmo govorili o pustanju krvi \ flebotomiji u njihovim pojedinacnim 
poglavljima i, Allahovom voljom, govorit cemo o nagomilavanju isparina u sljedecem 
poglavlju. Sto se tice ciscenja preko isparavanja ili znojenja, ovo je obicno prirodna, 
nevoljna emisija prekomjerne vlaznosti koju priroda odstranjuje njenim izvodenjem 
van kroz pore u kozi. Slo se tice povracanja (lat. Emesta), to je istjecanje stomacnog 
sadrzaja kroz gornji trakt, dok je ispiranje crijeva postupak ociscavanja nepotrebnih 
materija i ciscenje crijeva preko forsiranja purgacije kroz anus. 

Postoje dvije vrste povracanja: neprisilno povracanje, koje je nevoljno istjecanje 
zeiudacnog sadrzaja usljed mucnine i zucljivosti; i poticanje povracanja sa ill bez 
emetika (sredstva za poticanje povracanja). Prva vrsta ne zahtijeva niti sprecavanje 
niti stimuliranje, osim u slucaju ako se pojedinac ne boji kasnijeg propadanja i 
hipertoksicnosti. Iskljucivo tada ono mora biti suzbijeno sredstvom za umirenje da 
bi se ponistiia njegova kiselost i zaustavile njegove posljedice. Sto se tice poticanja 
povracanja, ono je spasonosno za zivot u slucaju hitnog Jijecenja trovanja hranom, a to 
je korisno kada ce se ciscenje od nepotrebnih materija pobrinuti o ravnotezi tjelesnih 
izlucevina i kada vrijeme i stanja zahtijevaju ovakvo ciscenje. 



'Tirmizi, 87, talcoder je rekao da je ovo jedan od najvjerodostojnijih hadisa na ovu temu; Ahmed, 6t/443; 
Ebu-Davud, 4381; Darekutni, 1/57; Tahavi, 1/347; Hakim, 1/426, 



131 



Ibn-Kajjim el-DzeVzi 



1. Uxrocnici povracanja 



Povracanje se stimulira pomocu jedanaest prisiljavajucih sila: zucljivoscu, ili 
zutom zuci koja se prelijeva preko kardije stomaka i trazi put van kroz gornji trakt; 
pokvarenoscu stomaka, prekomjernoscu mukusa i pobudivanju stomaka; slabom 
probavom; pogresnim dodacima hrani i Jedenjem sirovog povrca i nedozrelog voca; 
prekomjernim jedenjem i pijenjem, uzrokujuci tako nervozu stomaka; odbacivanjem 
nemjesive hrane iz stomaka; ozljedama u crijevima; sredstvom za povracanje \ pretvaran- 
je stomacnih sokova u reum (vodenkasta izlucevina sluznice); netolerancijom hrane, 
mucninom iz psiholoskog gadenja sa necistocom (lat. Coprophobia) , nadrazujucom 
hranom ili hipersenzitivnoscu prema narocito neugodnoj hrani (lat. Opsophobia), ili 
cak strahom od pukogjedenja (lat. Sitophobia), sto takoder moze uzrokovati gadljivost 
i povracanje; psiholoskim i emocionalnim stresom, melanholijom, brigama, tugom, 
razvijanjem motorne abreakcije (oslobadanjem emocionalne napetosti stecene kroz 
sakupljanje otezavajuceg traumatskog iskustva) uzrokovane bolnim sjecanjima i emo- 
cijama; komunikativnim povracanjem uzrokovanim pukim osvjedocavanjem da neko 
drugi povraca. Zapravo, postoje mnoge vrste prenosivih bolesti koje se sire srodnom 
prijemcivoscu-ukljucujuci svrab, cireve, zijevanje, smrkanje, strah i smijeh itd. Naravno, 
ovakvo stanje prijemcivosti mora biti neaktivno kod onoga koji prima prije nego sto je 
potaknut senzornim kontaktom iz mozga da to opozove. 



2. Humoralna reakcija u digestivnom procesu 



Posto tjelesne izlucevine (aT. ahlat) u toplim klimatiraa i topiim godisnjim dobiraa 
postanu rjede i sire se, potlcanje povracanja tada je najbolji tretman. Posto tjelesne 
izlucevine u hladnim predjelima i hladnim godisnjim dobima postaju guste, teske i 
teze za izvlacenje, njihovo ciscenje je ispiranjem crijeva ili klistirom tada korisnije. 

Odstranjivanje pretjerane kolicine tjelesnih izlucevina vrsi se bilo preko privlacnosti 
(ar. dzezb) tli preko odbijanja (ar. daf). Privlacenje se vrsi iz nejudaljenije tacke, 
a odbijanje se vrsi iz one najblize. Razlika izmedu njih je ta da kada se zucljivost 
rasipa preko kardije stomaka, ili se uzdize, to stanje se eliminise preko privlacenja 
(ispiranjem crijeva). Ako se zucljivost nastavlja uzdizatl, taj slucaj tada zahtijeva 
odbijanje (povracanjem). Stoga, kada pokvarenosE stetno djeluje na gornji dio tijela, 
ona se odstranjuje kroz nize predjele, a kada ona stetno djeluje na nizi dio tijela, ona 
se odstranjuje kroz gornje dijelove. Ako niti ispiranje crijeva niti povracanje ne djeluju, 
ili ako je prekasno, a zucljivost je vec postala stacionarna, onda se ona oslobada iz 
najblize moguce ta£ke. Ovo je razlog zasto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., primjenjivao 



1 132 



Poslani^va medicina 



pustanie krvi povrsinskim zarezivanjem vene u kupicu na gornjem dijelu leda, ponekad 
na tjemenu, a ponekad na Talusu. Koristeci ovakav tretman on je bio u mogucnosti 
istisnuti pokvarenu krv preko najblize tacke, a Allah zna najbolje. 

5. Koristi i stete od povracanja 

Opcenito, podsticanje povracanja cisti stomak, ojacava i podmladuje proces va- 
renja hrane, izostrava vid, oslobada teskocu glave, pomaze lijecenju upale bubrega, 
venericnih i genitalnih mehkih cankira; ono takoder pomaze u lijecenju hronicnih bolesti 
kao sto su lepra, kuga, paraliza i trzanje misica Gat. Myokymia) jednako dobro kao 
sto pomaze u lijecenju zutice (lat. Items). 

U proslosti, poticanje je povracanja preporucivano cak za zdrave Ijude. Koristili 
su ga do dva puta mjesecno kao opcu terapiju ciscenja tijeJa da istjera nepotrebne 
matenje. Hipokrit je uobicavao preporucivati upotrebljavanje sredstava za povracanje 
Ijed, a ciscenje upotrebom purgativa zimi. Ipak, prekomjerna upotreba ovakve terapije 
moze uzrokovati degenerativne bolesti, ostetiti unutrasnjost (lat Serosis) stomaka i 
stvonti ovisnost, cineci stomak nesposobnim da nezavisno probavi hranu. Prekomjerna 
upotreba ovakve terapije takoder moze ostetiti oci, zube i cujnost i moze uzrokovati 
izljev (krvi), vrucinu i prekomjerno znojenje. Ovako stetna terapija takoder mora biti 
izbjegavana od oboljelih od hronicne upale gria, astme ili osoba s uskim gdom ili kada 
se iskasljava krv Oal. Hemoplysis), Hi onih osoba koji se podvrgavaju naprezanju pri 
pokusavanju povracanja bez izbacivanja icega van. Ovakvo je upozorenje pogotovo 
konsno ako se osvrnemo na one sto su zaboravili odgovarajuce uravnotezavajuce 
navike jedenja, one koji se prezderavaju jedenjem previse hrane, a potom povracaju 
rutinski (cf. Bulimerexia Hi Anorexia). Sta god bio uzrocnik ovakve patnje Ijudi, ovdje 
mora biti zamijeceno da rutinsko povracanje ili pokusavanje povracanja zajedno sa 
smdromom nadrazenosti crijeva uzrokuje gastricnu fermentaciju, suhocu stomaka, 
slahost crijeva (lat. Viscera), abnormalnu tjeskobu nad imanjem imaginarne bolesti 
(lat. Hypochondriasis) ili opce pobolijevanje i fjelesnu onemocalosE, a pod ovakvim 
stanjima pospjesivanje povracanja izrazito je opasno. 

Recept 

Ipak, pod razUeHim okolnostima pojedinac hi trebao slijediti bilo koju Vrslu 
povracanja s odgovarajucim abdeslom, ili pranjem lica hladnom vodom, a potom bi 
trebao piti sok odjabuke komeje dodata mala koHcina ulja indijskog oraScica drveta 
trislje'^'^ pomijesanih s ruzinom vodom. 



*Dr¥0 trisija: tmlish U Pistacia leniiscm iz porodice incjiiskog oraSaca. Ar. mastaki, ilihatm iarki 



i33| 



Ibn-Kajjim el-DzeOzi 



Muslimov doprinos lijecnickim yjestinama 

U svojoj zbirci poslanickih uputa (ar. MuVatta' Malik) , imam Malik, r.a., prenb 
je da je Zejd bin Eslem prenio da je za vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jedan 
covjek bio ranjen, njegovaje rana postala zarazena a njegova krv prenatrpana. Coyjek 
je pozvao dvojicu samoukih lijecnika iz plemena Beni-Anraar da pregiedaju njegovo 
stanje. Pozivajuci se na ovo predanje, Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je tu prisutan i 
upitao ih je: "Koji je od vas dvojice boiji lijecnik? " Ranjeni covjek je upitao: "O Al- 
laKov Poslanice, postoje li ikakve koristi u lijecenju na ovom nivou?" Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., odgovorio je: "Onaj Koji je stvorio bolest, takoder je stvorio i iijek."'^^ 

Pocetne koristi koje pojedinac moze prlmiti iz ovog hadisa ukazuju da se mora 
traziti poraoc najkvalificiranije osobe u svakom podruqu. Misljenje je strucnjaka 
pouzdanije 1 vrednije, i ono ce uglavnom prevagnuti. Ipak, pobudivanje medicinskih 
misljenja bi trebalo prvo poceti s najboijim poznatim prakticarem, a potom slijediti 
drugo misljenje. Naprimjer, ako pojedtnac smatra da nije u mogucnosti samostalno da 
odredi ispravan pravac ka Ka'bi u Meki da bi klanjao naroaz, on bi trebao potraziti 
uceniju osobu, ucenjaka, ili stati iza poznatog imama. U drugom primjeru, za vrijeme 
putovanja morem, pojedinac se osjeca ugodnije i udobno kada yjeruje daje kapetan 
broda iskusan, pridrzava se karte i zna sta radi. Pojedinac mora traziti ovakvog vodica 
i zavisiti o njegovoj ekspertizi. 

U torn smislu, prirodno uredenje (ar, fitm) jeste uzviseno djelo Allaha Svemoguceg 
koji je to nacinio svojstvenim kod svih stvorenja. Vjerski zakoni, prirodna uredenja 
i opci smisao uskladeni su u vezi s ovim pitanjem, Obracanje Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s.: "Onaj Koji je stvorio bolest, takoder je stvorio i hjek", potvrduje daje Allah 
Najuzviseniji stvorio lijek za svaku bolest i nacmio ga dostupnim istmsldm i ozbiljnim 
tragacima, dok vecina Ijudi to ne zna. Zbog toga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Jasno je za one koji to znaju, a ne moze se razlikovati za one koji su neupuceni." Neki 
iskazi ranije navedenih hadisa koristili su izraz: "postavio", "objelodanio", "stvorio", 
"dostavio", "saCuvao", "spustio"..., svaki od ovih izraza upucuju na radnju meleka 
koji su zaduzeni za ovu odredenu duznost, da spuste (ar. inzal) hjek i ostave ga na 
zemlji za one kojima je potreban i one koji ga traze. A Allah Najuzviseniji smatrao je 
djelotvornost ovakvih lijekova ovisnim o Njegovoj naredbi, iako sekularni lijecnici mogu 
raspravljati o torn (negirati to) , ipak vecma pacijenata raspoznaje sljedece cmjenice, a 



'^' Malik u "Muvettau", 4/328; muisel hadis. 



1 134 



Poslanikova medidna 



pogotovo kada se njihovo stanje rapidno pogorsava. Ipak, samo nekolicina rijetkih zivi 
s ovim znanjem o oporavku s AJIahovim dopustenj'em. Prema tome, postoje meleki 
koji se spustaju iz Dzenneta Njegovom odredbom, a koji su zaduzeni da sluze Al- 
lahovoj volji na Zemlji, a pogotovo da sluze potrebama koje je On takoder stYorio za 
covjecanstvo. Slicno tome jeste zivot sto ga On stvara u materici majke, porod, njegov 
zivot 1 uzdrzavanje na Zemlji, sve do smrti i kasnijeg ponovnog ozivljavanja. Svaka 
je od ovih duznosti povjerena ovim blagoslovljenim bic'ima, melekima. 

Ostali teolozi objasnjavaju da lijekovi smjesteni na zemlji ostaju neaktivni sve dok ne 
dodu u dodir s kisom koja ih ozivljava iz njihovog mrtviia. Poput toga, hrana, hranljivi 
sastojci, lijekovi i bolesti, i cak njihovi agensi koji ih prenose, uzrok i posijedica, svi 
oni ozivljavaju preko kise. Nekoliko su lijekova mineraJi koji su smjesteni na visokim 
nadmorskim visinama, ostali su smjesteni u razlicitim naslagama zeralje podjednako 
kao i u rijekama i biljkama,.., od kojih svi ovi odgovaraju izrazu tenzil (spustiti). 

Stvaranje lijeka za svaku boiest dokazuje nadmocnost Allahove mudrosti, vrhovnu 
vlast Allahove suverenosti i Njegovog izvanrednog suosjecanja prema Njegovim 
sfvorenjima. Onaj koji je stvorio bolesti takoder je utvrdio zakone prirode i obznanio 
je znakove koji pokazuju ko je taj koji upravlja univerzumima. Onaj koji je stvorio 
nedace, patnje i pokusaje stvorio je takoder lijekove da pomognu Ijudima da se oporave 
iz njihove nezahvalnosti i udovoljavanja zeljama, a On je isto tako stvorio lijek za svaku 
boiest. On daje Ijudima sansu da operu svoje grijehe putem pokajanja, a On nagraduje 
dobra djela, pokusaje i patnje vjernika poput ijestvi koje ih uzdizu na polozaje i dovode 
ih u Njegovu blizinu. Sto se tice ostalih, i nakon njihovog pokajanja, njihovi pokusaji 
postaju protuteza njihovoj odvratnosti iz vremena njihove neupucenosti. Kao sto je 
On dao covjecanstvu izazov suprotstavljanja sejtanima. On takoder pomaze yjernicima 
da nadvladaju sile tame vojnicima svjeda sto su Njegovi blagoslovljeni meleki. Allah 
Svemmoguci stvorio je prirodne zudnje i zadovoljstva, ali ih je On takoder regulirao 
sa zakonima dopustenog ispunjenja, a on je taj koji je odredio prolazne i yjecne ko- 
nsti iz toga. Stoga, sta god zabrinjava i otezava (na ovom svijetu) Njegovi se robovi 
mogu s tim suociti za vrijeme njihovog putovanja u ovom zivotu. On ih je takoder 
opskrbio nacinima da to prevazidu i nacinio yjeru syjeUom sto rasprsuje navalu sila 
tame. Razlika medu Ijudima Jeste njihov nivo znanja i neusiljenost s kojom oni mogu 
pristupiti ovakvim koristima. Zaista, Allah je najbolji pomagac. 



I35| 



I 



[bn-Kajjim el-Dzevzi 



Lijecnikova odgovoroost 

1 .1 Prakticiranje medicine bez kvalificiranosti 

Imam Ebu-Davud, imam Nesa'i i imam Ibn-Madzdze izvijestili su iz predanja 
Amra bin Su'ajba da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god tvrdi da je li]ecnik, 
iako ne poznaje ovu profesiju, to je predmet njegove licne odgovornosti (ar. damin) ," 

1.2 Medicina (ar, tibb) ujeziku 



Ranije navedeni hadisi dijele se na tri podrucja: lingvisticko, pravnicko (fikhsko) 
i medicinsko. Sto se tice lingvisticke interpretacije, njec tibb u arapskom jeziku nosi 
nekoliko znacenja, izmedu ostalog: popraviti, obnoviti, urediti, poboljsati, ispraviti, 
podjednako kao Ijubaznost, ebpertizu, razboritost, yjestinu, sposobnost, takbcnost, 
spremnost, mjerodavnost, zrelost, ostroumnost, naviku, ispravnu praksu, pronicljivost, 
inteligentnost, profinjenost, mudrost, djelotvornost, mogucnost pregovaranja, vladanje 
stecenim vjestinama, islancanost, kao i teznju 1 drage vijesti. 

Pored imenica iznesenih u navedenom popisu, tabib Gijecnik) u arapskom jeziku 
mogao bi takoder znaciti: onaj koji lijeci ill vracar, dok bi bolest (mered) mogia znaciti: 
nesposobnost opcinjenost, nesklad, umobolnost, napadnutost, oboljenje, iscrpljenost, 
potistenost, zaljubljenost i razocaranost. Arapi su koristili termin bolestan u znacenju: 
bolestan u srcu (bolesna srca), ispunjen Ijubaviju, zaljubljen, bolesna duha, ranjena 
srca, nezadovoljan, zasicen, lud ltd.. Upotrebljavajuci idiom tibb u znacenju zalju- 
bljivanja, arapski pjesnik El-Hamasi rekao je: 

"Ako sam fco/esfan'^", onda ncka oUo bude moja trajna bolest 

A, akp sam opcinjen'^', onda nel^a bude nesalomljiva carolija. " 

Izraz "tvrditi" upotrebljen od Allahovog Poslanika , s.a.v.s., u znacenju "ispovijedati 
bivanje lijecnikom", takoder znaci: saraozvan, izjaviti, ukazuje na ik izmisljati. Sto 
se tice tvrdenja necega sto to pojedinac nlje, bilo da to radi namjerno ili nenamjerno, 
moze jos uvijek vjerovatno proizvesti stetne posljedice. To takoder podriizumijeva 
pretvaranje i izvjestacenost, koje su primjetljive kod onoga koji primorava sam sebe 
da djeluje kao lijecnik, kada on ne posjeduje pnrodnost i kvalifikacije osoba koje treba 



P 
d 



'^"Bolestan; ludo zaljubljen; ar. malbub. 
'" Opcinjen; ar. meshur; malbub. 



1 136 



nslanikova medkina 



da sprovode ovu profesija (iz ove struke). Ovo ukljucuje znanje, ravnotezu, sanio- 
pouzdanje, strpljivost, uzdrzlijivost, straJi od grijesenja i slicne profesionalne osobine, 
pored vladanja upotrebom materijala profesije. 

IJ Odgovornost lijecnika u islamskom medicinskom pravu 

U skladu s Serijatom, odgovornost samozvanog lijecnika ukljucujer prekreaj, krivicno 
djelo, prevaru i ugrozavanje tudih zivota. Ovakav cin takoder dokazuje da "ziobnik", 
u ovom slucaju, brine veoma malo o Ijudskom zivotu, i neodgovorno i uzurbano se 
odaje profesiji u kojoj on moze imati skrivene motive ili pak iskljucivo novcanu dobit. U 
taUm slucaju on vara pacijenta u vrijenie kada je njegova yjera veoma slaba, a njegova 
cdnja za oporavkom veoma jaka. "Zlobnik", u ovom slucaju, odgovoran je za sve ranije 
navedeno, pored ostalih otezavajucih optuzbi, i mora platiti kompenzaciju za sve stete 
kojeje prouzrocio. Vecina muslimanskjh ucenjaka slazu se s takvim stavom. Ipak u 
razliotom videnju. El-Hattabi '^^je dodao: "Ne poznajem slucaj koji se mnije dogodio a 
u vezi kojega je izrecena presuda i koji sluzi kao primjer za kasnije slicne slucajeve a da 
je izrecena razlicita presuda za samozvanog lijecnika pored ranije navedenog. Uprkos 
tome, presuda moze bin suspendirana, jer dozvola da djeiuje bila mu je data od pac.jenia 
1 on ne bi bio u mogucnosti da djeiuje bez ovakve dozvole, a pacijentov propust da istrazi 
syjedodzbe njegovog lijecnika ostaje njegova vlastita greska. 

1.4 Pet kategorija lijecnika 

Nepovoljni rezultati ili "greske" prouzrokovani od lijecnika prema pacijentima mogu 
biti klasificirani u pet kategorija: lijecnik koji je visoko obucen, koji se drzi etike profesije 
1 koji je izveo svoje usluge u sWadu s pravilima, dok u skladu s Allahovom Voljom 
pacijentova sudbina uzela je nepovoljan smjer ili ciji pacijent nije slijedio lijecnikove 
upute 1 kao posljedica toga njegovo stanje se pogorealo, rezultirajuci gubitkom opce 
pnrodne mogucnosti, organa ili uda, ili mozda cije bi zdravstvene komplikacije mogle 
dovesti do smrti. U takvom slucaju svi muslimanski ucenjaci slazu se da lijecnik nije od- 
govoran, PogorBanje izmedu ostalog moze biti uzrokovano patogenim organizmima (ar. 
smdia) ill nekim drugim uzrocnim agensom. Istaje presuda data u slucaju obrezivanja 
(laiPosteotomia), naprimjer. Ako kvallificiran lijecnik primjenjuje svoju ekspertizu i 
izvodi operaciju na djetetu priUadnog doba i priUadnom vremenu, i ako bi poslije 
hirurskog zahvata dijete patilo od komplikacija, ili ako takve komplikacije uzrokuju 






'El-Hattab[, Ibn-Habaz, Mejmun bin 'Ali, umro 673.g. 



1371 



Ibn-Kajjim el-Dieuzi 



trajnu povredu djetetovog reproduktivnog organa, lijecnik je jos uvijek osloboden od 
bilo kakve odgovornosti. Isto misljenje primjenjuje se u slucaju lancinacije (busenja; 
ar. bail) bilo da je pacijent mentaino zdrav (lat. Orthopbrenic) , ill drugacije, jos uvijek 
u skladu s islamskim zakonima, strucan lijecnik nije odgovoran. 

Ovakva je islamska pravna presuda u bilo kojoj operaciji Hi tretmanu odobrenih 
od pacijenta (ar. siradza ma '^aUna-odricanjeJ, Ipak, konsti preporucene od Poslan- 
ikove upute da se trazi pomoc od najkvalificiranije osobe u svakoni polju (nauke) su 
najvrednije 1 cak, pod ovakvim okolnostima, kada bl nesto poslo protivno lijecnicbm 
namjerama, to bi bilo pripisano "djelu Allaha". 

1.5 Odgovornost prema cetverici imatna 

Imam Ebu-Hanife i imam Safi' slazu se da po5ast kao posljedica ispravnog 
sprovodenja obaveze nije predmet nadoknadivanja, dokbilo koje stete koje su posljedica 
krivicnog djela, prevare ill nesayiesnosti ovlascuju pacijenta ili u slucaju njegove smrti 
njegovu porodicu za trazenje nadoknade. Nadalje, u pogledu licne odgovornosti, imam 
Safi' je napravio izuzetak u slucaju smrli iznajmljene zivotinje za posao ili putovanje, 
pri cemu ako zivotinja podlegne kao posljedica zlostavljanja ili za vrijeme trajanja 
putovanja, iznajmljivac je jos uvijek odgovoran za potpunu nadoknadu. 

Zapravo, pravilo odgovornosti, kao stoje dogovoreno od velikogbroja muslimanskih 
skolasticara dokazuje da su posljedicne stete (ar. siradzal el-dzinaja) predmet odgovor- 
nosti, dok strucne nezgode, komplikacije ili gubici (ar. siradzat el-Vadzih) nisu predmet 
restitucije od Hjecnika. Rjizlika u misljenju izmedu cetverice ucenjaka je ta da je imam 
Ebu Hanifa nacinio pravilo potpunim i razmotrio je da je pacijentov pristanak dat kao 
poyjerenje u sposobnost hjecnika da djeluje; imam je Safi' iskljucio "djelo Allaha" od 
licne odgovornosti; dok su imam Ahmed i imam Malik razmotrili pacijentov pnstanak 
kao potreban element koji oslobada lijecnika od bilo kakve odgovornosti. 

1.6 Odgovornost zlohniha 

Druga kategonja odgovornosti jeste odgovornost varahce ili neupucene osobe 
koja je u mogucnosti da prevarom uvjeriti pacijenta u svoju strucnost da ga lijeci. 
Kao posljedica toga pacijent moze podleci ili se njegova bolest moze pogorsati. U 
torn slucaju, ako je pacijent znao da njegov bolnicar nije lijecnik i ako je on odobrio 
predlozeni tretman, onda ne postoji odgovornost. Ova odredenost se ne suprotstavlja 
ranije navedenom hadisu. Ipalc, ako pacijent nesumnjivo misli da je osoba koja nudi 
svoje usluge lijecnik, ili ako kasnije "lijecnik" uvjerava pacijenta posredno izrazenim 



1138 



i' 



Poslanikova meJicina 



prikazivanjem, prisilom ili zagovarajuci cvrsto znanje u spornom pitanju, ili ako ziobnik 
propise lljek i nakon njegove upotrebe dode do pogorsavanja bolesti kod pacijenta, 
onda je silnik odgovoran, kao sto je to jasno navedeno u ranije spomenutom hadisu. 

1 .T Odgovomost za nehotican cm 

Treca kategorija odgovornosti jeste ona kod ucenog i iskusnog lijecnika koji izvodi 
svoje usluge u skladu s propisanim pravilima, i ako nehobcno njegova ruka posegne za 
zdravim dijelom pacijentovog tijela i osteti ga greskom, lijecnikje odgovoran. U ranije 
navedenoj odiucs, za vrijeme obrezivanja, naprimjer, ako lijecnik greskom izvede rez 
u uretri, ili ako njegova ostrica nehotimicno osteti skrotum ili testis djeteta, lijecnik se 
drzi odgovornim za stetu, i mora je nadoknaditi pacijentu ill njegovoj porodici, Prema 
islamskom zakonu ovo je nazvano "nehotican cin" (ar. dzinajai el-hata'). 

1.8 Odgovomost za davanje pogresnog lijeka 

Cetvrta vrsta odgovornosti jeste ona dobro obucenog i ucenog iijecnika koji daje 
sve od sebe, a jos uvijek pravi netacnu dijagnozu, ili greskom pripisuje stetni lijek . 
Kao rezultat njegove odluke, pacijent pati od komplikacija, i, ako lijecenje rezultira 
pacijentovom smrcu, odgovomost ostaje lijecnikova. Ipak, u ovom slucaju, nadoknada 
moze biti placena od lijecnika ili muslimanske riznice (ar. Bejlul-mal) . ]edB.n od ranijih 
slucajeva koji se primjenjuje za ovakvu situaciju utemeljio je imam Ahmed, a odnosi 
se na gresku u presudi koju je nacinio vladar ili sudija. 

1.9 Odgovomost za djelovanje bez pacijentovog odohrenja 



Peta kategonja odgovornosti jeste ona odgovomost koja se javi kod dobro obucenog 
i ucenog lijecnika koji izvodi svoje usluge prema propisanim pravilima, dok u slucaju 
obrezivanja ili u slucaju operiranja miade ili mentaino retardirane osobe, naprimjer, 
lijecnik previdi da dobije odobrenje porodice, i kada bl pacijent ili dijete patili od 
komplikacija ili gubitka, lijecnik je definitivno odgovoran. Prema tome, ako mentaino 
retardirana Hi adolescentna osoba da odobrenje lijecniku kao dobrotvornost, onda 
lijecnikova odgovomost moze biti bilo nepobitno dokazana ili odbjjena. U ovom 
slucaju, hjecnik cini dobrocinstvo, pa zbog toga osoba s dobrom namjerom ne bi trebala 
biti osudena za eventualne negativne posljedice. Misljenja muslimanskih ucenjaka 
razilaze se u vezi s ovim pitanjem. Najostrije od misljenja zahtijeva da lijecnik ucini 



139 1 



Ibn-Kajjim d-Dzevzi 



nadoknadu pacijentu ili njegovoj porodici, bilo da je on dobio dozvolu od miade osobe 
ill ne. U ovom slucaju, neki teolozi to smatraju kao povredu, narusavanje pacijentovih 
prirodenih prava i profesionalnu nesayjesnost, 

2. Ko je lijecnik (ar. tabib)? 

U ranije spomenutom hadisu: "Ko god tvrdi da je lijecnik...", arapska rijec "tetab- 
bebe KojujeAllahovPoslanik,s.a.v.s.,upotri]ebiopod rcizu mij eva : o n oga koj i d ij agnos- 
ticira Ijudske bolesti, lijeci njihovu bolest sayjetom i receptima, prodajom biljaka i biljnih 
lijekova, dopustivim balzamima, stimuiansima, lijekovima, antidotima, purgativima, 
sredstvima za povracanje, lijekovima za kasalj iii bilo kojim sredstvom za ublazavanje 
boli, i koji takoder preporucuje korisniku usluga njihovo doziranje i upotrebu, takoder 
poznat u arapskom kao taba'i'i ili strucnjak u prirodnoj (naturalnoj) medicini; prakticara 
bilo koje od grana umijeca lijecenja, ukljucujuci proizvodace i prodavace medicinskih 
recepala; hirurga; ortopeda; veterinara; ili bilo kojeg odnosnog ili poznatog prakticara 
terapeutske medicine, ukljucujuci lijecenje yjerom (yjersko lijecenje) . 

3. Pravila medicinske dijagnoze i tretmana 

Iskusan i inteligentan lijecnik slijedi dvanaest pravila u dijagnosticiranju i lijecenju 
pacijenta, ukljucujuci: 

- kao prvo, on odreduje i klasificira vrstu bolesti; 

- istrazuje etiologiju bolesti, njeno porijeklo i uzrocnika; 

- istrazuje tjelesnu konstituciju, pacijentovo trenutno stanje i njegova svojstva jakosti 
i slabosti. Ako je pacijentovo stanje u mogucnosti da se bori s bolescu, lijecnik bi se 
trebao uzdrzati od, ill odloziti, propisivanja bilo kojih lijekova; 

- ispituje ravnotezu tjelesnih izlucevina; 

- identificira stanje narusene tjelesne izlucevine; 

- razmatra dob pacijenta; 

- razmatra njegove navike; 

- razmatra sezonu i vrijeme godine, i koji b! tretman tada mogao biti djelotvorniji; 

- razmatra domovinu pacijenta i vrstu tia na kom je odrastao; 

- razmatra uyjete zivljenja i nivo zagadenosti vazduha koji okruzuje pacijenta; 

- poblize odreduje vrstu okrepljujuceg sredstva koju pacijent moze prihvati; 



1 140 



fijs/ani^om medidna 



nu 



odreduje snagu lijeka sto ga namjerava propisati i neophodnu doziranost potrebi 
da se nadvlada bolest; 

lijecnikov cilj ne bi trebao biti ogranicen na nadvladavanje simptoma ili njihovo 
izoliranje, vec, umjesto toga, koncentriranje na Izbacivanje bolesti na nacin sto nece 
pospjesiti pogorsanja ili ozbiljne popratne efekte. U takvom slucaju, radikalna elimi- 
nacija bolesti zahdjeva postupno opadanje njenog intenziteta, prije odlucivanja da 
li je potrebna operacija ili bilo koja druga vrsta tretmana, kao sto je to u primjeru 
prosirenja vena, osim u ozbilinim slucajevima; 

u obicnim situacijama, lijecnik mora koristiti svoju mudrost u propisivanju najjed- 
nostavnijeg tretmana prije odlucivanja na povecanju njegove snage. Naprimjer, trebalo 
bi da bude zadovoljstvo lijecniku zapoceti s odredivanjem bolesti uravnotezavanjem 
pacijentovih obroka prije njegovog lijecenja dijetarnim dodacima, i on bi trebao 
propisati jednostavne lijekove prije propisivanja onih slozenih, itd.; 
lijecnik mora proucavati bolest 1 odluciti kada ona moze biti lijecena, a kada ne. Za 
hronicnu bolest, lijecnikov ubacak (lijek) mora biti ogranicen na reduciranje boli i 
patnje, kada je to moguce, na izoliranje bolesti, na ogranicavanje njene stete, kada 
je to moguce, i na smanjivanje mogucnosti njenog girenja na druge. Lijecnik bi 
takoder trebao postovati sebe i profesiju, i ne pozurivati se da upotrijebi beskoristan 
tretman za beznacajne novcane dobiti; 

lijecnik ne bi trebao pokusavati s purgacijom pretjeranih tvari ili narusenih tjelesnih 
izlucevina prije njihovog odgovarajuceg dozrijevanja, vec, umjesto toga, on mora 
sacekati njihovo potpuno dozrijevanje prije pribjegavanja purgaciji; 
lijecnik takoder mora posjedovati znanje raznolikih bolesti srca i dusa, mudrost da 
se nosi s njima i njihovim djelotvornim tretmanima. Posjedovanje ovakvog znanja 
igra glavnu ulogu u procesu lijecenja, pogotovo u suceljavanju emocionalnim stre- 
som kao posljedicom bolesti. Ovakav je potpuni lijecnik (ar. hakim). Sto se tice 
prakticara kome manjka ovakva strucnosl, i cak ako je on bio vjest u dijagnostlciranju 
bolesti i propisivanju odgovarajuceg antidota, jos uvijek ce on lijeciti pola bolesti. 
Zapravo, potpuni lijecnik (ar. tabib kjamil) mora se raspitivati o stanju pacijento- 
vog srca, moralnoj normi, poboznosti, yjeri, privrzenosti, zahvainosti, strpljivosti, 
duhovnim odredistima, sklonosti za prolaznim svijetom, Ijubavi i zeljom da sretne 
svog Gospodara, inace on nije istinski lijecnik, umjesto toga on je nepotpuno izveden 
prakticar medicinske profesije (ar. tabib kasir). Nadalje, najbolji lijekovi za Ijudske 
bolesti ostaju u sjecanju na Allaha Svemoguceg, dobra djela, dobrocinstvo, molitve, 
prizivanje Allahovih lijepih imena (ar. esma el-husna) i zib. Ovakva zazivanja 
imaju veliku vaznost u potiskivanju bolesti prije nego sto se one jave, i Allahovom 
voljom, postizanju lijeka za necije bolesti. Zapravo, uzivanje zdravog tijela bolje je 
nego upotrebljavanje najboljih prirodnih lijekova, dok sve to zavisi od pojedinceve 



I 



141 



Ibn-iCc^im el-Dzevzi 



psiholoske naklonjenosti, vjere i volje da saslusa poziv njegovog Stvoritelja; 

- lijecnik mora imati suosjecanja s pactjentom, i mora ga lijeciti Ijubaznoscu i razumi- 
jevanjem; 

- lijecnik se mora sluziti prirodnim lijekovima podjednako kao i onim duhovnim. On 
mora koristiti svoju inteligenciju, psihologicke tehmke, duhovne i ideoloske sposob- 
nosti i cak mentaino uvjeravanje pacijenta koje ce biti dobro ili ono sto ce njegovu 
bolest brzo prebroditi. Zapravo, iskusan Hjecnlk koristit ce dopustenu metodu da 
pomogne oporavku njegovog pacijenta i napokon, 

- lijecnik mora paziti na ciljeve lijecenja pacijenta, slijedect sest esencijalnih preduv- 
jeta svoje profesije, a to su: kultiviranje pacijentove trenutne snage; pomaganje da 
pacijent ponovo stekne izgubljeni dio svojih prirodnih mogucnosti sto je moguce 
prije; odstranjivanje uzrocnika bolesti, kada je to moguce; zaustavljanje bilo kojili 
daljih komplikacija; u slucaju poostrenih rizika izabiranje manjeg rizika da bi se 
lijecio onaj veci i uzimanje pravca manje opasnosti da se odstrani mogucnost one 
vece. Ovih su sest pravila srz iijecenja pacijenta, Lijecnik koji ne podrzava ovakva 
pravila nije cak ni lijecnik, a Allah zna najbolje. 

4, Patologija bolesti 

Bolest prolazi kroz cetiri patoloske faze: embrioloska faza ili pocetak bolesti; 
patobolizam ili progresija putanje bolesti; potpuno dozrijevanje i njeno opadanje. 
Lijecnik mora dati tacno odreden razlog za svaku od ovih faza i u skladu s tim Hjeciti 
ih. Naprimjer, ako u ranim fazama bolesti on nade da pacijentov rad crijeva slabi, 
on mora propisatl potrebne laksative i purgative da bi se ubrzalo varenje, Inace, ako 
on propusti to uciniti na pocetku bolesti zbog oprecnih razloga, on to mora izbjeci 
raditi kada je bolest u progresiji. Umjesto toga, on bi trebao sacekati njeno potpuno 
dozrijevanje i stabilizaciju prije pokusavanja purgacije. Ovo ce pomoci tijelu da skupi 
snagu u pobjedivanju bolesti, a kada je bolest stabilizirana, lijecnik onda smije izvesti 
purgaciju, a odstranjivanje uzroka vrsit ce kada je bolest slaba, 

5. Eticki lijecnik (ar. taba^Vi) 

Imperativ je za obucenog lijecnika da slijedi jednostavne procedure prije izvodenja 
onih slozenih, i osim ako se boji komplikacija ili brzog pogorsanja pacijentovog stanja, 
on mora propisati jednostavne lijekove prije pokusavanja s onim slozenim, i treba 
pokusavati sa dijetarnim pristupom prije propisrvanja lijekova. Pod oprecnim stanjima 
lijecnik mora propisati odgovarajucu dozu sa senzitivnoscu, tako da tijelo postaje manje 



1142 



Poslaniliova medicina 



priviknuto na lijekove, a prilagodljivije svojoj svrsi. Lijecnikili taba'i'i mora ustanoviti 

^ da li je bolest topia ili hladna 1 ne smije bib iskusavan na eksperiment bilo kojim lijekom 

i sve dok nije u potpunosli uvjeren u njegovu provedbu. Pretpostavijajuc! da bolest ima 

(slozene simptome, on bi prvo trebao poceti s onim najdominantnijim. Naprimjer, 

f kada je cir stomaka popracen unutarnjom upalom, on bi prvo trebao raditi na otklan- 

janju vrucice i upale prije iijecenja zagnojenosti. U drugom primjeru, ako on lijeci 

septicophlebitis, koji u krvi uzrokuje gnjilenje kombinovano s akutnom upalom vena, 

ovdje ponovo, on prvo mora otkloniti vrucicu i upalu.'^'Ako lijeci hronifno oboljenje 

popraceno otezanim simptomima, on bi prvo trebao lijeciti neposredne nadolazece 

^simptome, dok istovremeno treba voditi racuna o duboko ustolicenom stanju sve dok su 

simptomi jaci nego bolest, kao npr. u slucaju colibacillosis-a (ar. kavlendzan) , lijecnik 

obicno lijeci prvo moguce bolno zacepljenje, inace on smije zapoceti lijecenjem boli, 

a potom se usmjeriti na lijecenje bolnog zacepljenja. Ako on moze slijediti prirodni 

tretman detoksifikacije ustezanjem od hrane postom ili odmorom, on bi se trebao odreci 

purgacije. Poput toga, da bi potkrijepio stanje, on ga mora uravnoteziti s njegovom 

jednakoscu, a da bi poboljsao stanje, on ga mora lijeciti njegovom suprotnoscu. 



8 

Izbje^vanju zaraze 
-studija hadisima- 

1. Leproznost (lepra) 

Diabir bin 'Abdullah izvijestio je da je delegacija iz plemena Sukejf dosla u 
Medinu da iskaze svoju pripadnost islamu i lojalnost AJlahovom puEu. Sa sobom, 
otii su poveli coyjeka koji je bio obolio od teskog i neizljecivog leproznog stanja, Prije 
njihovog dolaska Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao im je po kuriru poruku, govoreci: 
"Vratite se vasem domu, primili smo vase obecanje."'^"' 

Takoder u Muslimovom "Sahihu" Ebu-Hurejre je prenio da je Allahov Po- 
slanik, s.a.v.s., rekao: "Bjezite od leprozne osobe kao sto to cinite od lava."'"*^ Imam 
Ibn-Madzdze prenio je u svojoj zbirci hadisa da je cak Allahov Poslanik, s.a.v.s., 



'"'Ovo se odnosi na sepsu koja zahtijeva brz tretman. 
P»^ Muslim. 2231. 
t"Buharija, 10/132. 



143 I 



Ibn-Kajjim el-Dievzi 



rekao: "Ne buljite ekstenzivno u leprozne Ijude."'^^ U drugom hadisu prenesenom 
od Ibn-'Abbasa, Ailahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Neka nosilac zarazne bolesti 
ne posjecuje zdravu osobu."'^^ On je takoder rekao: "Obracajte se leproznoj osobi s 
udaljenosti od jedne ili dvije duzine koplja."'^^ 

Leproznost (lepra) jeste zarazno oboljenje uzrokovano izljevom erne zu£i kroz 
tijelo, uzrokujuci tako masivno propadanje tjelesnih izlucevina pri torn proizvodeci 
fizicke promjene i deformaciju udova. Na vrhuncu, bolest uzrokuje gnojno raspadanje, 
rak, prigusene bolove i postepenu dezintegraciju udova. Takoder ponekad je ovo 
znano kao leontiasis, a lijecnici pripisuju ovaj naziv: manifestaciji lavljih karakteristika; 
cinjenici da bolest daje izgled slike lava na lieu oboljelog i cinjenici da zaraza prozdire 
svakoga ko dode u dodir s njom (licem u lice) . 

Lijecnici smatraju ovo oboljenje nasljednim, podjednako kao i opasno zaraznim. 
Onaj koji se priblizl leproznoj osobi osjetit ce neugodan zadah i neugodan smrad 
koji izaziva povracanje, a to je posebno odvratno za onoga koji vec boluje od bilo kog 
oblika pulmonalnih (plucnih) oboljenja. 

2. Faktor tjeskobe 

U njegovom savrsenom suosjecanju i Ijubavi za svoje sljedbenike, Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., savjetovao im je da izbjegavaju kontakt sa smrtonosnim zlom zbog posljedica 
diranja kod prenosivih bolesti i moguceg kvarenja njihovih tijela i srca. Neki su Ijudi 
skloniji od drugih ka ovim bolestima i imaju pntajenu sklonost ! osjetljivost koja treba 
puki kontakt da se razvije virus. Ponekad, bojazan ubrzava sirenje ovakvih zaraznih 
bolesti. Zapravo, psihicki udar sto ga izazivaju bojaznost i brige na konstituciju tijela 
pojedinca ne moze biti ignorisan. Dakle, bojazan, tjeskoba i bnge postaju dominantni 
faktori koji ce kontrolirati snagu i prirodu pojedinca. Ponekad, kada zadah bolesti 
dosegne zdravu osobu, on uzrokuje mucntnu, te ovakav zadah postaje neposredni 
prenosni agens, Ipak, a kao sto smo to ranije ustanovih, pnjemnik mora vec blti sklon 
ovakvoj reakciji i osjetljiv na bolest (prema bolesti). 



'"Ibn-Madztlze, 3543; i Ahmed. 2072. 

'" Buharija, 1 0/206; Muslim, 222 1 . 

'^^Biljezi ga Abdullah bin Ahmed, daif hadis; isto ga biljazi Hejsemi u "Medime'u" 5/101 . 



1144 



Poslanil^va medicina 



3. Razumijevanje poslanicke upute 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., oienio se jednom izjednog od susjedmh plemena, i prvu 
bracnu noc otkrio je da je mlada zadobila neke kongenitalne abnormalnosti, izmedu 
ostalog pokazujuci bijele koine pigmentacije u podrucju psoasa (7ai. LeuJ^oderma) , te 
juje on zamolio da se vrati svojoj porodici.'^^ Ponekad, u njihovoj ignoraciji, odredene 
individue se mogu usudltj da dovode u pitanje Poslanikovu mudrost, a pogotovo kada 
poslanicka sklonost demonstrira akclje drugacije nego sto obicnt Ijudi iele vjerovati, 
ili ono sto oni zele vidjeti da on radi. Drugi Ijudi koriste suprotstavljene hadise da 
dokazu abrogaciju senzilivnih poslanickih hadisa. U vezi s ovom temom, imam je 
Tirmizi naveo u svom Dzami'ul hadisu prenesenom od Abdullaha bin Omera, r.a., 
daje u svom ogromnom suosjecanju i Ijubavi prema svojim ashabima Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., jednom uzeo ruku leprozne osobe, stavio je u mjesinu vode i molio: "S imenoin 
Allaha, vjerujuci u Allaha i oslanjajuci se na AUaha." 

Slican je hadis prenesen od imama Ibn-Madzdzea. Ovaj hadis je prenio Dzabir 
bin Abdullah. Ipak, yjerodostojnost ovog hadisa smatra se slabom, kao sto cemo 
kasnije vidjeti u ovom poglavlju. 

U drugom hadisu, Ebu Hurejre, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Ne postoji zaraza i ne postoji praznoyjerje." Naravno, ovaj hadis mogao bi 
biti uzet izvan konteksta, i Ijudi sa slabom yjerom ili sa sumnjivim namjerama mogu se 
igrati sa ovim rijecima, nazalost, na njihovu vlastitu stetu. Ipak, a Allahovom Miloscu, 
ne postoji kontradikcija u ucenjima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ako pojedinac nade 
dvije suprotnosti, makar u dobro provjerenim hadisima, moguce je da su mu jedan od 
ta dva hadisa pripisani od neprljatelja, ili bi hadis mogao biti nepravilno prenesen od 
prenosilaca, ih dajejedanod hadisa mogao izgubili nesto od svojih uputa kroz dugi 
lanac prenosilaca. S druge strane, takoder je moguce da svaki syjedok ne moie shvatiti 
poslanicku mudrost na isli nacm i stoga kako vnjeme prolazi, dokaz na temelju indicija 
njegove mudrosti u to vrijeme moze biti pogresno shvacen. Ovo je dosta moguce cak 1 
kadaje autoritet prenosioca nepobitan. Ipak, neki su hadisi zaista dokinuli one ranije, 
kao sto su ranije okolnosti dozrile u pnjemljivije okruzenje. Inace, kontradikcija moze 
biti u umu slusaoca i bazirana na njegovom nivou razumijevanja, radije nego na sa- 
mom hadisu. U svakom slucaju, mora postojati jedno od ova tri objasnjenja, inace nije 
moguce naci dva istinita hadisa koji su medusobno kontradiktornl, Boze sacuvaj, to ^k 
nije shvatljivo ni za najsavrsenije Ailahovo stvorenje, cije su rijeci posljedica Allahovog 
nadahnuca, a to je da se u hadisu nalaze oprecne izjave. Ako se ikad nadu, onda je 
bolest ona koja se javija usljed pomanjkanja pravog znanja, pomanjkanja odgovarajuce 



'"Ahmed, 3/493: daif hadis. 



1451 



Ihn-Kajjim d~Dzcvzi 



interpretacije i razumijevanja ili pomanjkanja razumijevanja arapskog jezika tog doba, 
a posljedni uzrok je veoma uobicajen danas, a Allah je najbolji vodlc. 

U vezi s ovom temom, u svojoj knjizi "O suprotnostiraa u hadisirna" (ar. iktilaf-ul 
hadis), Ibn-Kutejba naveo je da su neprijateiji hadisa jednom raspravljali: "Izvijestili 
ste oprecne hadise. U jednom hadisu navodite da je Allcihov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
'Ne postoji zaraza i ne postoji sujevjerje.' U drugom predanju rekli ste daje Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Neka nosllac zarazne bolesti ne posjecuje zdravu osobu.' 
Takoder ste prenijeli da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Obracajte se leproznoj 
osobi sa udaljenosti od jedne ili dvi]e duzme koplja.' I prenijeli ste daje Allahov Po- 
slanik, s.a.v.s., rekao: 'Bjezite od leprozne osobe kao sto to cinite od lava.' U drugom 
predanju, izvijestih ste da kada je leprozna osoba dosla ponuditi svoju lojalnost, Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., poslao joj je poruku pnje njenog dolaska, zahtijevajuci od nje da se 
vrati kuci i da je prihvatio njen zavjet u odsustvu, i sva su ova predanja medusobno 
kontradiktorna, Kako je to moguce?" 

Imam Ebu-Muhamed ibn Sinn reagovao je na ovakve navode i mi takoder 
potvrdujemo njegovo objasnjenje da ne postoje oprecnosti ni u jednom od navedenih 
hadisa. Svaki od navedenih hadisa odnosi se na specificno vrijeme i okolnost. Kada 
se stave u njihov odgovarajuci kontekst, "oprecnosti" ce nestati. 

4. Seksualno prenosive bolesti 

Kako bilo, u odnosu na ranije navedene hadise, postoje dvije vrste zarsize: u slucaju 
leproznosti, ona moze biti prenosena kroz konlaminaciju zraka. Dakle, ako pojedinac 
sjedi duzi vremenski penod pncajuci i udisuci okoini zarazeni zrak leproznog okruzenja, 
moguce je da on postane zarazen bolescu; drugi je uzrocnik seksualna transmisija 
kada leprozna osoba stupi u spolni odnos sa svojom suprugom, i time ona takoder 
moze dobiti bolest, podjednako kao i potencionalno novorodence u svom kasnijem 
dobu zivota. Ista vjerovatnoca odnosi se na oboljele od tuberkuloze (lal. Tuberculo- 
sis), pneumophlitisa, omphalophlebitisa ili tmponematosisa, pored ostalih seksualno 
prenosivih bolesti. Lijecnici uglavnom izoliraju pacljente zarazene tuberkulozom, i 
on: ce zasigurno staviti u karantin leproznu osobu i nametnuti ogranicene kontakte 
ili cak striktnu izolaciju s bilo kojom ovakvom bolescu, a, u njihovom slucaju, mnogi 
su lijecnici danas mnogo udaljeni od vjere i vierovanja u praznovjerje ili lose slutnje, 
dakle oni ne sprovode ovakve predostrozne korake iz pukih religioznih razloga. 

U slucaju treponematosisa, ova bolest obicno napada stoku i proizvodi vrstu 
vlazne suge (lat. Psoriasis). Obicni i prolongirani kontakt sa zarazenim zivotinjama 
ill gacanje po njihovoj zarazenoj mokraci uzrokovat ce njeno sirenje na Ijude. U njiho- 



|146 



Poilanikpoti medkina 



vom siucaju neki od parazita u trepopnematosisu udomacile su se kod zivotinja Hi cak 
ptica, i patogeni su za Ijude i mogu uzrokovati sifilis i frambezijuJ"'° U ovom je smislu 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neka nosilac zarazne bolesti ne posjecuje zdravu 
osobu." Njegov savjet upucuje da zdrava osoba ne mora sudjelovati u patnjama osobe 
zarazene zaraznom bolescu. U drugom primjeru, Allahov je Poslcinik, s.a.v.s., isto tako 
mrzio da zdrava osoba dijeli svoje boraviste s ludom osobom, u strahu (iz bojazni) 
da bi za vrijeme prolongiranog zajednickog zivljenja, zdrava osoba mogia poprinuti 
neke od abnormalnih idiotskih izraza i osobina u procesu usiuinosti za neophodnim 
komunikacijama. Dakle, ovakvi izrazl mogu pokazati trajne obske na zdravu osobu. 

Primjer druge vrste zaraze jeste poput epidemije ih zljezdane kuge napnmjer, U 
ovom slucaju postoji i obracanje AUahovog Poslanika, s.a.v.s,: "Ako cujete o kugi u 
zenilji, ne ulazite u nju, a ako se ona pojavi u zemlji dok ste tamo (dok boravite u njoj), 
nemojte bjezati od nje." U ovom slucaju, on se bojao za Ijude sto se tice moguceg 
sirenja zarazne bolesti. Takoder, to je kao da je govono da Ijudi ne bi trebah raistiti da 
mogu pobjeci od Allahove odredbe, a pogotovo za vrijeme epidemije, jer ovo ih nece 
nuzno sacuvati; pored toga to je opasno za druge Ijude. To takoder podrazumijeva da 
ce ostajanje na odstojanju od ovakvih bolesti donyeti mir i utjebu za srce pojedinca i 
pomoci mu da unapnjedi svoje teinje. 

Sto se tice obracanja: "Bjezite od leprozne osobe kao sto to cinite od lava", Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., dao je ovakav savjet kao vanjsko preventlvno pravilo i standardni 
predostrozni korak. Sto se tice jedenja s leproznom osobom, on je to uradio da bi 
deinonstrirao da to nlje zabranjeni cin. Neki su ucenjaci objasnili da ova dva hadisa 
indiciraju odredene okolnosti, a ne opce pravilo. Sto se tice njegovog obracanja: "Ne 
postoji zaraza i ne postoji sujeyjerje", objasnili smo ranije da je ovo obracanje uzeto 
van konteksta osim ako pojedinac razumijeva okolnosti koje se odnose na ono izreceno. 
Zapravo, ovaj je odredeni hadis izgovoren u pogledu praznoyjernih umova i odnosi 
se na stavljanje pnjekora na greske pojedinca zbog Ijudskog urokljivog oka. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Poslan sam kao ucitelj." Prema tome, kao 
ucitel], on je govorio svakoj osobl u skladu sa njenim stupnjem razumijevanja. Neld 
Ijudi imaju jacu yjeru od drugih i njihovo yjerovanje i pouzdanje u Allahovu zastitu 
i vodstvo moze im pomoci da prevazidu zarazu jednako dobro kao i mnoga nepovo- 
Ijna stanja. Njihova je vjera poput zdravog mladog tijela; kad god virus ude u njega, 
tjelesne pnrodne odbrane odmah uzvrate udarac i eliminiraju ga. Ostali Ijudi nisu 
u mogucnosti da apsorbiraju isto to. Njihovo shvatanje moze biti manje istancano. 
Dakle, Allahov Poslanik, s.a.v.s., obracao im se upozoravajuci ih s obzirom na preven- 
tivne zdravstvene mjere. Zapravo, Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustanovio je dva nacina 
gledanja da pokaze primjer koji vjernici mogu slijedltl i umanjltl odgovornost onih 



^Trapska kotaa bolest. 



147 1 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



sto posjeduju manju sposobnost shvacanja hadisa. Oba su pravca ispravna. Jedan ]e 
namijenjen za cvrstog yjernika, a drugi za vjernika cija je v)era slabija. Svaki od njih 
imat ce svoj vlastiti primjer koji ce slijediti i dokaz koji ce pnhvatiti. Isto se razumijeva 
kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., primjenio kauterlzaciju pod oprecnim okolnostima, 
prerada je preporucio ustezanje od upotrebe ove vrste medicinske procedure. Postoji 
nekoliko koherentnih primjera ranlje navedenog koje pojedinac moze naci u sunnetu. 
Ako je pojedinac pocastvovan ovakvom mudroscu i moze ispravno razumjeti sebe, 
kada on izvodi odgovarajuci tretman za svaki slucaj, on moze sacuvati sebe od mnogih 
krihckih argumenata i zaobici sukob. 

Druga grupa kriticara raspravija da izbjegavanje kontakta s osobama zarazenim 
zaraznim bolestima jeste prirodna Ijudska reakcija da se izbjegne potencijalna opasnost. 
Dakle, da bi se ogranicila zaraza, oni preporucuju da se zaobilazi dodirivanje i da 
se ogranici medusobno mijesanje i udisanje kontaminiraanog vazduha koji okruzuje 
bolesnu osobu sve do njenog oporavka. Ipak, ograniceni kontakt ih cak jedenje jed- 
nom Zajedno sa bolesnikom od njegovog njegovateija Hi Hjecnika jeste neophodno, i 
cak ogranifeni kontakt, ako se postuje ispravno higijensko pravilo od clana porodice 
osigura psiholoske koristi i osjecaj bnge, i neophodno ne prenosi bolest. Dakle, kada je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s,, sayjetovao protiv ogranicavanja pojedmca sto sa sobom nosi 
zaraznu bolest, on je mislio da kontroHse sirenje bolesti, a posebno one najzaraznije 
vrste. Ipak, ovdje ponovo, neke vrste kuga msu prenosive zrakom, dijeljenjem hrane 
ill dodirom, a svi oboljeh ne nose zaraznu bolest. Neki su zarazeni, potom hjeceni, 
zaustavljajuci tako bilo koje dalje razvijanje bolesti i konlrolirajuci njeno sirenje u vlas- 
titom tijelu. Dakle, sve dok se oboljeli bori da lijeci svoju bolest i da nosi svoju posast 
i ako je ispunjen strpljivoscu i zahvalnoscu svom Gospodaru, za njega je razumljivije 
da pazi da ne sin svoje patnje na ostale. 

Treca grupa kriticai-a tvrdi da su u neznanju, za vrijeme paganizma far. dzahilijjeta), 
Ijudi vjerovali da se zarazna bolest siri sama, a bez Allahovog udjela. U ovu svrhu 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je morao da ponistiti ovakva kriva yjerovanja i stoga je 
dijelio hranu s leproznom osobom, da bi razjasnio ovu stvar i da bi poducio Ijude da 
je Allah Onaj Koji kontrolise bolest i brine o oporavku. S druge strane, kada je Al- 
lahov Poslanik, s.a.v.s., savjetovao protiv ovakvog kontakta, u svom kazivan}u: "...iz 
kontakta dolazi destrukcija", on je objasnio da je kontakt jedan od agenasa kojegje 
Allah Svemoguci stvorio kao potencionalnog prenosloca bolesti. Stoga, dokaz ovakvog 
uzroka jeste u njegovom savjetu, i dokaz Allahove kontrole nad svim, i dokaz da 
nijedna bolest ne moze proizlaziti iz same sebe ill se sinti kako joj je volja ustanovljen 
je kroz njegovo jedenje s leproznom osobom. Cak ni sam, virus, nema kontrolu nad 
svojim kretnjama. Allah je Stvoritelj i On upravlja svime. Ako Mu je volja, On ima 
potpunu kontrolu i moc da lisi sve njihovih elementarmh atnbuta, a ako Mu je volja, 
sve ce funkcionirati u skladu s odredbom koju ]e On orginalno stvorio. 



1 148 



Poslanikova medicina 




Cetvrta grupa ufenjaka tvrdi da kasniji hadisi dokidaju i zamjenjuju one ranije. 
Ovaj ie postupak u arapskom nazvan nash. Dakle, oni gledaju datum i uspostavljaju 
reference svakog hadisa prije nego sto razmotre kojl ce siijediti. Ostali smatraju da 
neki hadisi moraju biti cuvani (kao zakon) svakako, a bez obzira na njihovu prednost 
1 bilo da oni potpadaju u podrucje nasha ili ne. Njihov argument proiztazi iz Ebu- 
Hureireove naracije hadisar "Ne postoji zaraza i ne postojl praznovjerje." Na pocetku, 
Ebu-Hurejre, r.a., prenio je hadis, a kasnije se ispostavilo da je on zaboravio kako 
je isti bio izgovoren od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Kad su Ijudi otisli do njega da 
ga ispitaju o tome, rekli su: "Culi smo te kako govoris...", a on se suzdrzao od svog 
ponovnog saslusavanja prije njih. Ebu-Seleme je komentirao Ebu-Hurejreovu kasniju 
poziciju govoreci: "Ja ne mogu utvrditi da li ga je Ebu-Hurejre zaboravio ili da li je 
ponisten od kasnijih prenosilaca. " Sto se tice hadisa prenesenog od Dzabira u kome 
stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo ruku ieprozne osobe, stavio svoju ruku s 
njegovom u mjesinu vode i moHo... Imam Tirmizi opovrgao je ovo predanje i nazvao 
ga neistinitim ili garibom. Imam Tirmizi dodao je i kako treba potvrdio, da se isto 
predanje odigralo od Omera bin Hattaba, r.a., a ne Allahovog Poslanika, s.a.v.s. 
Allah zna najbolje. 




Zabrana propisivanja onoga sto se smatra Decistim 




Ebu-Derda' prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah je stvorio 
bolest i hjek i On je nacinio lijek za svaku bolest. Koristite medicinu, ali ne lijecite 
vase bolesti onim sto je zabranjeno."'"" U istom smislu, imam Buhari prenio je u svom 
"Sahthu" da je Ibn-Mesud izvijestio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Allah 
nije nacinio vas oporavak od bolesti sa onime sto je On inace nacinio zabranjenim."''*^ 
Ebu-Hurejre izvijestio je takoder da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio upotrebu 
lijekova losih osobina.'''^ U drugom predanju. Tank bin Suvejd el-Dzaafi je upitao o 
koristima upotrebe vina (ar. hamr) u medicini, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio 
je: "Ono nije lijek vec bolest."'** U Sunenu od imama Nesaija preneseno je da je 
jedan arapski lijecnik spomenuo upotrebu zabe u mediclnskim preparatima, a Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., zabranio je njeno ubijanje u ove svrhe. U drugom hadisu Allahov 



"' Ebu-Davud, 3674; hadis je hasen. 

"'Buharija, ga prenosi kao "muallaj", tO/68. 

'^'Ebu-Davud, 3870; Tirmizi, 2046; Ibn-Madidie, 3459; Ahmed. 2/305; sjakim senedom. 

'"Muslim, 1984. 



1491 



Ibn-Kajjim d-Dievzi 



Poslanik, s.a.v.s., rekaoje : "Ko god koristi alkohol u lijecenju svoje bolesti, Allah 
mu nece dati oporavak."''*^ 

Lijef enje bolesti neetickim i necistim lijekovima jeste gnusan cin sa stanovista dvoga: 
rezonovanja ili zdravog razuma, a pozivajuci se na islamsku jurisprudenciju. Sto se tice 
propisanih zakona, mi smo vec naveli nekoliko hadisa u vezi s ovom temom. Sto se tice 
zdravog razuma (ar. 'al^l) , zaista, Allah je Svemoguci zabranio upotrebu necistih Ivari 
zato sto su one neeticke i zlocudne, dok On nikada nije zabranio yjernicima ista dobro 
ili im je ogranicio nesto korisno kao kaznu za njihove grijehe. Stoga, On je odredio sto 
je korisno, a zabranio ono sto je stetno, i ovakva je prohibicija nacinjena zbog Ijudske 
vlastite koristi i s ciljem da ih zastiti od vecih oboljenja. Stoga, nije pristojno yjerniku da 
trail oporavak od bolesti pomocu onoga sto se smatra stetmm, cak i ako ova supstanca 
moze donijeti povremeno olaksanje, jer veca ce steta zasigurno slijediti, Drugi aspekt stete 
koji mora biti ovdje naznacen odnosi se na cistotu yjernikova srca. Zapravo, neeticko 
se pripisuje onome sto je zabranjeno i moze olaksati jedan aspekt fizicke bolesd, dok 
ce njegova malignost zasigurno prozeti srce pojedinca i generirati nove bolesti, i bit 
ce direktnim uzrocnikom spiritualnog pada pojedinca, te ce on nesumnjivo zastramti, 
njegove de namjere teturati a njegova ce se usmjerenost kolebati, 

Istina je da zapoyjedi Allaha Svemoguceg moraju biti bespogovorno izvrsavane, 
a ono sto je On zabranio mora biti izbjegavano u svakom mogucem pogledu. Ako 
je ono sto je On zabranio bile ista drugo osim zloslutnog i proricanja, On to ne hi 
zabranio, jer On je stvorio ovaj svijet za Svoja stvorenja da obitavaju na njemu i da se 
tu smjeste odredeni vremenski period. Allah Svemoguci je Vrhovni zakonodavac, a 
kada On u Svojoj bozanskoj mudrosti odobrava vodstvo za Svoja stvorenja. On bi im 
u tu swhu doista pomogao da razluce dobro od zta. S druge strane, Ijudsko ce tjjelo 
i dusa svakako reagirati na svaku necistu supstancu. Dakle, kada je nesto zloslutno 
i proricanje, ovakvi atributl ce zasigurno opsjednuti bice pojedinca. Kojegod zlo oni 
nosili, u sebi ce kontrolirati pojedinca i ispoljavat ce se kao on sam. Zbog ovoga je 
Allah nacinio neku hranu, pice i odjecu zabranjenim, ]er one ce prikazati njihovog 
konzumenta kao pokvarenog, a On je nacinio ostalu hranu, pice i odjecu dopustenim, 
jer oni demonstriraju robovljevu poboznost i odanost njegovom Gospodaru. 

Drugi aspekt ovakve pokvarenosti i bezboznosti pokazat ce se u osobnoj slabosti, 
sklonosti ka konstantnora trazenju ovakvih nedopustemh supstanci, a pogotovo kada 
nezreo urn i zaslijepljeno srce misli da je ovakva supstanca dobra za iijega ih da ce to 
izlijeciti njegove bolesti. Ipak, Uzviseni 1 Vrhovni Zakonodavac suprotstavio je ovakvim 
neosnovanim tzlikama osiguranje odgovarajuceg i ispravnog lijeka, i osigurao potrebnu 
uputu za njegovo trazenje. Nadalje, Allah Svemoguci dao je jasan dokaz onoga sto je 



' Sujud, i kaze da je datf. 



1 150 



Poslanikpoa medicina 



||0 dopusteno i onoga zabranjenog, i niko to ne moze osporiti. Dakle, posto je ubijanje 

zabe u medicinske svrhe nezakonito, a neke iz njihovog roda su cak otrovne, onda 
kako moze majka nevaljalosti i ziocudnosti biti dobra? Kako alkohol moze biti lijek? 
Allah Svemoguc! ga nikad nije namijenio za lijek. Zapravo, nasiroko je poznato da 
alkohol i vino pogadaju mozak i funkcije centralnog nervnog sistema onoga koji ih 
konzumira, I lijecnici i teolozi se slazu u tome. Cak je Hipokrit govorio o alkoholizrau 
kaojednoj izrazito stetnoj bolesti, dodajucj da je "alkohol bolest koja je u suprolnosti 
s tijelom i samoozljedujuca i bolest koja moze postati hronicna," Zapravo, stetni 
efekti alkohola sire se brzo do mozga, mijenja se stupanj humoralne ogranicenosti 
(ar. ahlat) i uzrokuje njihovo drzanje na povrsini. To usporava memoriju pojedinca, 
pogada njegovo razluclvanje i iskrivljava mu ravnotezu, Autor djela "Liber Regius" 
(ar. El-kamil) dodaje da alkohol ostecuje mozak i nerve, 

Sto se tice ostalih zabranjenih hjekova, postoje dvije vrste: jedna sto je uzeta 
dobrovoljno, dok je tijelo odbacuje, kao sto su otrovi, biio koja tvar sto se nalazi u 
zmijskom otrovu, bilo koji antidot'"*^ protiv zmijskog ujeda koji sadrzi meso zmije ill 
slicne fecesne substance koje ce ultimativno ostati integralne, neprobavljive i postati 
bolest umjesto lijeka; i druga vrsta koja uzrokuje cibofobicnu reakciju i gadenje, kao 
kod posebno pomijesanih pica prodornoga mirisa ili bilo kojih ostalih lijekova clja je 
posljedicna steta veca od njihovih koristi; u ovo spada anestezija koja se daje trudnici 
prije poroda. Dakle, i prirodenl i zdrav razum slazu se sa yjerskora jurisprudencljom 
u vezi s ovim pitanjem. 

Zapravo, postoji istancana duhovna Ijubaznost u onome sto je Allah Svemoguci 
nacinio lijekom, ukljucujuci posebne blagoslove sadrzane u onome sto je On nacinio 
dopustenim, jer je najbolji lijek ono blagoslovljeno, i ovakav ce lijek tijelo spremno 
prihvatiti. Ista stvar se odnosi na blagoslovijene Ijude, gdje god oni bill, ostali ce se 
okoristiti njima, njihovim znanjem i njihovim drustvom. Puka cinjenica koju musliman 
prepoznaje jeste da ono sto je dopusteno u medicini donijet ce mu svoje koristi. Sto 
je veca yjera roba u njegovog Gospodara i Njegovatelja, to mu je lakse odbaciti ono 
sto je nedopusteno. Treba H pojedinac iskoristiti ovakve lijekove bez obzira na njegovo 
znanje o njihovoj nedopustenosti, onda ce oni zasigurno izazvati bolest, osim kada 
pojedinac zanemaruje svoja vlastita odbojna osjecanja naspram ovakvih Hjekova ili 
suprotstavlja svoju prirodenu fobicnu reakciju ovakvim supstancaraa i njihovoj nazadnoj 
i degenerativnoj prirodi, i to isto premjesta u svom umu Ijubavlju preraa tome. Ipak, 
pravi yjernik nikada nece to uraditi, a Allah zna najbolje. 



I 1 



11 



' Ranije upotrabljavani antidot nacinjen od 60-70 vrsta lijekova pulveriziranih i pomijeSanih s medom. 



1511 



Ibn-Kajjim d-DSeozi 



Lijecenje usiju 

Preneseno je u "Dva sahiha" (Buhan i Muslim) da je K'ab ibn 'Ajra dosao do 
Ailahovog Posalanika, s.a.v.s,, bolujuci od usiju. AUahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mu 
je: "Doista, bolovao si tako puno!" U drugom hadisu, preneseno je da mu je AJlahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao da obrije glavu i da nahranl do sest Ijudi ili da zakolje ovcu 
kao kud)an ili da posti tri dana.'''^ 

Ranije u ovo] knjizi, objasnili smo lijecenje usiju medom, Usi far. J^ami) su 
beskrilnl insekti koji se umecu u korijene kose, a rastu kao paraziti na doraacinu. 
Usi polazu jaja ovalnog oblika zvane gnjide, koje se izlegu u roku od jedne sedmice i 
priCvrecuju se na bazu folikula kose. USi se sire lahko s jedne osobe na drugu, pogo- 
tovo u prenatrpanim i nesanitarnim uyjetima. Kada se nasladuju gnjilenjem krvi, 
komplikacija njihovog cestog pojavljivanja takoder moze razvib sistemsku bolest koja 
proizvodi patogene mikro organ izme koje dodaje krvnoj toksicnosti, sto je stanje poznato 
kao trovanje krvi. Nekako, djeca su izlozenija ovakvom cestom pojavljivanju zbog po- 
javljivanja vlaznosti uzrokovane njihovim igranjem i mijesanjem u moguce zarazenim 
sredinama. Ovo objasnjava zasto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na pocedcu preporucio 
brijanje glave da bi se eliminirale stetne ispanne koje bi se mace nakupile iznad glave 
i sprijecile disanje pora, i mozda uzrokovale infekciju folikula. Poslije brijanja, pore ce 
se otvoriti i ovakve stetne isparine bit ce ispustene da bi se omogucio prirodni proces 
ciscenja, Poslije bnjanja glave, a da bi uticao na potpuno ciscenje od usiju, pojedinac 
bi trebao staviti rastvor paprike u sircetu ili zobnu koru namocenu u sirce na glavu, 
a bilo koji od ova dva rastvora uzrokovat ce izbacivanje usiju prije njihovog ispiranja 
van, ili pojedinac moze dodati ulje rule (?a(. Rata gmveolens) smjesi da bi ubio bilo 
koja novo iziezena jaja, ill moze staviti ekstrakt samljevenih kolumbijskih sjemenki 
direktno na inficirano podruqe. 



'Buharija, 4/10; slufaj se desio za vrijeme obreda hadia kadaje in ace zabranjeno brijati glavu. (op.p.) 



1 152 




i^ 



f^slanikpva medicina 



1.1 Lijecenje zrtve pakosnog urokljivog oka 

Imam Muslim izvijestio je u svom "Sahihu" predanje od Ibn Abasa u kome stoji 
daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Pakosno urokljivo oko jeste cinjenica. Kada 
bi postojalo ista brze od sudbine far. kfldr), pakosno urokljivo oko bi to bilo."'''^ 
Takoder, u istoj zbirci sahih hadisa Enes je izvijestio daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
dao dozvoiu Ijudima da uce dove i ajete izlijecenja (ar. rakja) da bi sprijecili mogucu 
pakost urokljivog oka, njegove kasnije vrucice i ekcem''*'' far. namla). Sprecavanje 
pakosnosti urokljivog oka takoder moze biti izvrseno obicnim ucenjem odredenih ajeta 
iz Kur'ana protiv ovakvog zavedenog urokljivog oka. Ovo je takoder nazvano rukja. 
Imam Ebu-Davud je izvijestio u svom Sunenu da je Aisa, r.a., rekla da je Allahov 
Poslanik .s.a.v.s., uobicavao narediti onome sto bulji u drugu osobu s pakosnoscu 
urokljivog oka da uzme abdest, a da voda njegovog abdesta bude posula po ovoj 
drugoj osobi.'^" 

Sufian bin 'Udzejne prenioje daje Esma bint 'Umejs rekla: "O Allahov Poslanice, 
porodica Beni-Dza'afera izgleda da je konstantno napadnuta od pakosnog utjecaja 
urokljivog oka far. 'ajnun). Hoces li moliti za njih?" On je odgovorio: "Da. Kada 
bi postojalo ista brze od sudbine, pakosno urokljivo oko bi ga vodilo."'^'Imam je 
Tirmizi takoder prenio predanje od Ebi-Imama bin Sahila ibn Hanifa koji je rekao: 
"Jednom je Amir bin Rebi'a vidio Sahila kako se kupa i prokomentarisao je: 'Nikada 
nisam vidio fmedu Arapima) ovako Hjepu plavu kozu.' Sahil je odmaK pao na zemlju 
bez svijesti. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je potom pozvan. Kada je stigao, a nakon 
saslusavanja izvjestaja Ijudi, on je postao ogorcen, te je prokomentarisao: 'Zasto bi 
ijedan od vas ubio svog brata (vlastltJm ocima)? Zasto nisi uputio Allahu dovu za 
bereket?' Potom se okrenuo Amiru bin Rebi'u i rekao: 'Uzmi abdest i open svog brata 
njegovom vodom (vodom kojom je uzeo abdest).' Amir je to uradio, i odmah je sjeo 
da brise Sahilovo lice, sake, podlaktice, koljena i stopala. Potom je uzeo solju te vode, 
uvukao ju je pod Sahilovu odjecu i prosuo je, a potom je izlio ostatak abdestne vode 
po Sahilovoj glavi. Nedugo poslije toga Sabil se probudio i povratio syjesnost."'^^ 

Imam Tirmizi dao je koraentar o odgovarajucoj proceduri za oslobadanje od 
u^'ecaja ovakvog urokljivog oka, govoreci: "Osobi urokljivog oka mora biti naredeno 
uzeti abdest, a ta voda se treba sakupiti u zdjelu. Potom on mora umociti svoju desnu 



*MmIiiii,2i88. 

'■"'Ekcem: promjena na kozi. 

'™Ebu-Da™d,3680. 

''' Tirmlij, 2059, kale 6a je hadis hasen sahih; Ahmed, 6/438; Ibn-Madzdze, 35 1 0. 

'"Malik u "Muvetau", 2/938. 






I 



1/ 



1551 



Ibn-Kajjim el-DieVzi 



ruku u nju, iznijetl nesto vode, isprati zrtvina usta i ispustiti vodu natrag u zdjelu prije 
pranja zrtvinog lica, Potom bi trebao umociti svoju lijevu ruku u istu zdjelu, iznijeti 
nesto vode u malu solju i preliti je po zrtvinom lijevom koljenu. Shjedeci to, on bi 
trebao umociti svoju lijevu ruku u zdjelu, iznijeti nesto vode u istu solju i iztiti je na 
zrtvino desno koljeno. Potom bi trebao posuti jos vode preko zrtvine odjece. Konacno, 
on mora pljusnuti vodu iz druge solje preko zrtvinog tjemena straga u jednom pokretu. 
Ovdje je vazno da soija na bude spustena na tie izmedu pojedinih faza. 

1,2 Vrste arokljivog oka 

Postoje dvije vrste urokljivog ili pakosnog oka: Ijudsko oko i dzinskog oko. U vezi s 
ovom temom, preneseno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio u Ummu Seleminoj, 
r.a., kuci sluskinju kako prodorno buiji u njeno lice, pa je prokomentarlsao: "Ona 
ima urokljivo oko (or. sa'afa). Neka uzme abdest."'^^ El-Husejn bin Mesud e!-Farra' 
objasnio je ovaj hadis: "Sa'afa podrazumijeva opsjednutost od urokljivog oka dzina-a 
to znaci da je ona napadnuta od pakosnog utjecaja urokljivog oka dzina za kog je 
kazano da je stetniji od proboda (uboda) neprijateljskog koplja."'^'' Dzabtr je dalje 
komentarisao da "urokljivo oko moie pojedinca poslati u grob i smjestiti kamilu u 
lonac za kuhanje."'^^ 

Ebu-Seld el-Hudri je prenio da je Aliahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao da obicno 
trazi utociste kod Allaha Svemoguceg od urokljivog oka dzinna i onog Ijudskog.'^'' 
Ipak, grupa nesretnih muslimana sto imaju malo mudrosti i razumijevanja jos uvi- 
jek poricu postojanje urokljivog oka i tvrde da je to puka imaginacija, zla slutnja i 
nagadanje. Naravno, ovakvi Ijudi imaju najmanje mudrosti, oni slusaju malo i oni 
shvataju malo. Oni su takoder najudaljeniji od istine, najgluplji su, najzasljepljeniji 
su velovima razdvojenosti od njihovog Gospodara, i najdalje su ad pravog znanja 
du§a i duhova, njihove prirode, sposobnosti i utjecaja. Cak vode i mudri Ijudi vecine 
naroda na zemlji, a bez obzira na njihova religiozna vjerovanja i tradicije, ne poricu 
egzistenciju urokljivog oka, dok se oni mogu raspravljati o njihovom uzroku i stupnju 
utjecaja. 



'"Buharija, 10/17]; Muslim, 2197. 

"■•Viclieti "Serhus-sunne" 13/163, 

'^'Ovaj govorjeste kao hadis daif, prenosi ga Ebu-Ne'im u "Hilijetu", 7/90. 

"*TirTnizi, 2059; Nesai, 8/271 ; Ibn-Madidze, 351 I; Tirmizl kaze da je hasen. 



1 156 



Poslanikova medicina 



1.3 Izvori tirokljivog oka 

Jedna grupa Ijudi tvrdi da pakosno uroUjivo oko nastafe iz vlastitie zle syonosti 
pojedmca njegove osjedjivosti na 2I0 migljenje, njegovih vlastitih iskusenja, njegove 
sklonosti ka ekspenmentalnim i iskustvenim stvarima, cak i ako su one pogubne za 
njegovu vlastitu dobrobit, i vlastitog koketiranja s pozudnim i zlim mislima i prepostanja 
zhm djelima. Izvan ovakve osobe, struja pakosnih isijavajucih energija emitira se iz 
njegovih ociju i odmali pogadazrtvu. Druga grupa razmatra daje navedeno objasnjenje 
razlozno 1 slicno je istoj letalnoj energiji koju neke zmije emituju dok gledaju u svoju 
lovmu, a zrtva se odmah smrzava i ponekad istodobno umire od srcanog udara Isti je 
energetski fenomen takoder naden kod nekoliko vr^ta dragog kamenja, eliksira i ostalih 
mmerala, pn cemu oni emituju nepogresivo Jake energije ili radijacije; neke od njili su 
letaine, a ostale mogu uzrokovati hladnocu, pasivnost, apatiju, tromost, podioznost 
necemu, naprezanje, tjeskobu, preplasenost, zudnju, navikavanje, povlacenje ill 
pustosenje, itd.. 

Dmga grupa niislilaca tvrdi da, sto se ti& ostvar^nja, Allah Svemogudi uzrokuje sta 
god odluc. Njegova volja, bilo korisno ili stetno, jer On sam upravija sudbinom dobra 
1 z a. Fozivajuci se na njih, ova je u potpunosti izvedena odmah kada vlasnik ovakvog 
pakosnog uroWjivog oka usmjeri svoj prodorni upiljeni pogled u bilo koga ili bilo sta 
sto moze izgledati da uzgaja njegovu ili njenu zlu prirodu. Pakosne ce energije potom 
prodnjeti u zrtvu kroz pore njene vlastite koze i uznemiriti njenu prirodnu ravnotezu 
Vlasmk ovakvog uroWjivog oka je samo transmiter, i on nema moci niti utjecaja sam po 
sebi, njt. on moze micirati ovakve akcije, dok je on sam istovremeno pogoden ovakvim 
zlom. Ipak, ovakvo misljenje ostaje kao misljenje onih sto ne yjeruju u neospornost 
svojstvemh sila koje je Allah Svemoguci umetnuo u svaku celiju stvorenja sirom cijelih 
umverzuma. Neke je energije On drzao zatajenim ili neiskoristenim sve dok one nisu 
bile otknvene, a ostale je On nacinio konstantnim i aktivnim. DaUe, ovakvi su mislioci 
dehmtivno zamutili vlastiti vid, ogranicili vidokrug razumijevanja viastitih okruzenja 
1 njihovu sposobnost da .spravno medudjeluju s njlhovim okru2enjem. Nadalje, oni 
^se definitivno suprotstavili zdravom razumu i prihvatljivim misljenjima ucenjaka 
^apravo. niko razuman ne moze poreci opce posijedice dusa i duhova na tijelo. Oni su 
cak materijalni, sto svako moze vidjeti a ponekad i osjetiti. Uzmimo naprimjer onoga 
Sfo se erven, kada srece uvazenu osobu il. govori nesto cega bi se mogao stidjeti, ili 
kada nalazimo da necije lice postaje zuto kada srece nesto iH nekoga koga se boji, 
1 naravno fjudi ponekad raspoznaju osjecaj bolesti ili gubitka snage poslije njihovog 
susreta s nekim ili slusanja opomene ili dak osjecaja spolnosti. Sve ovo se vrsi kroz 
pnmanje necega di b.vanjem subjektom "namjere" necega drugog koje posljedicno 
izrazava njegove ill njene namjere kroz njihove oci. 



1571 



Ibn-Ke^im tl-DzeOzi 



Dakle, pojedinac moze biti pogoden preko ociju nekog drugog, sto je ustvari dokaz 
jake veze izmedu njihovih duhova, dusa i ociju. Oct same nemaju nista s tim, dusa 
i duh su ti koji nose ovakav utjecaj. Svaka dusa i duh nose svoje vlastite svojstvene 
utjecaje, snagu, prenosnike, bazicne karakteristike i prirodu. Naprimjer, Ijubomorna 
osoba moze definitivno povrijediti svoju zrtvu i stoga je Allah Svemoguci zapovijedio 
Svome Poslaniku, s.a.v.s., da trali utociste kod Njega od moci stete koju samo on moze 
kontrolirati, i On mu je zapovijedio da trazi utociste kod Njega od bi!o koje stete koju 
Ijubomorna osoba moze pocmiti nad njim. Zapravo, steta Ijubomorne osobe koja pogada 
njegovu zrtvu samo moze biti opovrgnuta od nekoga ko je slijep za Ijudsku prirodu. 

Zapravo, Ijubomorna Ijudska je priroda svojstvena bolest sto uzima oblik Ijubo- 
mornog i bijesnog duha unutar samog pojedinca. On spopada lahkovjernu i nesum- 
njivu zrtvu i djeluje u skladu sa svojstvenim zlim karakteristikama. Slicno tome jeste 
primjer otrovne zmije. Njen otrov nalazi se neaktivan u njenim otrovnim zubima, a 
nakon videnja njene potencijalne zrtve, zmija odjednom biva spopadnuta zestokim 
napadom bijesa i Ijutnje kao da ona postane opsjednuta, i, odmab, otrov siklja van 
preko zmijskog ujedanja zrtve. Otrov je potom osloboden da bi se ulio u zrtvu i ubio 
je. Zbog toga neki Ijudi uporeduju pakosnu, zlobnu i Ijubomornu osobu sa zmijom. 
Dakle, Ijuboraoraje veliko pnkriveno zlo. Ponekad ona cak moze uzrokovati pobacaj, 
a u ostaiim prilikama moze uzrokovati sljepocu. Zbog ovoga je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., jednom upotnjebio analogiju cegrtuse, zmije otrovnice (lat. Echis)^^^ i africke 
guje Sto izbacuje otrov Oat. Bitis arietans) ' ^^, imajuci na umu da one mogu uzrokovati 
pobacaj ill cak sljepiio. 

Ostale vrste zlobnih i bolesnih bica mogu pogoditi svoje zrtve pukim gledanjem u 
njiK, a bez ikakvog fizickog kontakta, zbog njihovog visokog stupnja otrovne ziobnosti, 
njibove bolesne pnrode i losih energija sto ih oni nose. Dakle, pakosnost urokljivog 
oka ne treba neophodno kulminirati u fizickom kontaktu da bl djelovala, kao sto neki 
Ijudi koji se malo razumiju u zakone fizike i Serijat mogu tvrditi, Zapravo, ovakve 
povrede mogu se dogadati preko neposrednog kontakta, neposredne konfirontacije, 
sretanjem oci u oci ill preko izvanredno osjetilnih psihickih poruka, gdje duh vlasnika 
urokljivog oka djeluje kao posrednik koji putuje da sretne zrtvu i stetno djeluje na 
njeno stanje. U drugim prilikama, steta moze biti uzrokovana preko mentalne moci 
vlasnika urokljivog oka ill cak preko ucenja odredenih dova, insinuacija, vracanja ili cak 
flertovanja s pojedincevom imaginacijom. Takoder je moguce zauzdati necije bolesne 
namjere suprotstavljajuci im se i obrcuci ovakvu bolesnu namjeru ucenjem suprotnih 
dova na temelju osjecanja ovakvih vibracija, ill cak na temelju sumnjicenja ovakvih 
mogucnosti. Dakle, uspjesnim obrtanjem smjera urokljivog oka zacetnik sam postaje 



'"Ar. Abtar. 
'^^Zu-tafietejn. 



1 158 



Poslanil^va meJicina 



zrtva svoje vlastite inicijative. Inace, pojedinac se moze zastihti od ovakvog zla cestim 
ucenjem dova za vlastitu zastitu protiv urokljivg oka. 

Utjecaj 1 pakost urokljivog oka ne zahtijeva neophodno neposredni kontakt ociju. 
Zlobna i bolesna osoba moze cak biti i slijepa, a kada neko dmgi opisuje odredeno 
stanje, osobinu, slucaj ill osobu za njega, niegove zle misli mogu proizvesti isti efekat 
kao 1 sami vizuelni kontakt. U mnogim slucajevima steta uzrokovana urokljivim okom 
prenesena je preko trece osobe kojoj je receno o primjem, osobini ili osobi, njegovoni 
bogatstvu, snazi, dobrom zdravlj'u, duhu, uspjesnom poslovanju ili planovima za put 
itd... 

U vezi s ovom temom, Allah Svemoguci rekao je Svome Poslaniku, s.a.v.s.: "Go- 
tovo da te nevjemki pogledtma svojim obore kada Kur'an slusaju. " (Ku/an, 68:51) 
On mu je takoder rekao: "Red: Vtjecem se Gospodam soitanja odzia onoga sto On 
slvara, i od zla mrkk noci kada razaste tmine, i od zla smutljivca kad smulnje sije, i 
od zla zaoidljivca kad zavist ne krije. '" (Kur'an, 1 13) 

Prema tome, svaki vlasnik urokljivog oka jeste Ijubomorna osoba, ali svaka 
Ijubomorna osoba nema urokljivo oko. Posto su [jubomorni Ijudl uobicajeniji nego 
vlasnici urokljivog oka, trazenje utocista kod Allaha Svemoguceg od Ijubomorne osobe 
uklju£uje vlasnike urokljivog oka. U njihovom slucaju, zlo je projicirano iz njihovih 
ociju kao nevidljive strijele njihove zavisti. Sto se tice zrtava, ponekad ih pogode strijele 
Ijubomore i zavish, a u drugim prilikama one promase. Kada ovakve strijele nadu 
metu - nezasticenu i neoklopljenu osobu- one zasigurno stetno djeluju na nju. Ipak, 
ako strijele Ijubomore i zavisti nadu ciljanu osobu opreznom, naoruzanom i kako nosl 
neobrubljen i neprobojan pancirni kaput, one mu nece naskoditi. Umjesto toga, one 
se cak mogu odbiti natrag da pogode i nastete osobi koja ih je odaslala, a koja potom 
postaje zrtvom zla kojeg je ona sama zacela. Ovo je upravo poput strijelca i njegovih 
meta. Jedna vrsta je strelarstvo umova i dusa, a drugo je stijelarstvo tijela i sjena. 

Korijen Ijubomore i zavisti proizlazi iz gledanja pojedinca u nesto, njegovim 
sirapatisanjem toga, mrznjom da gleda priznanje nekoga drugog i zudnjom tog istog 
za sebe. Ovo je obicno praceno s pojedlncevom bolesnom i zavidnom zlom dusom 
koja progoni potencijalnu zrtvu, a potom ubrizgava svoje otrovne zrake ili podsvjesne 
poruke buljeci u njega s pakoscu. Ponekad, pojedinac moze namjerno gajiti zli duh 
koji nosi. U drugim prilikama on to moze uraditi nenamjerno ili cak podsyjesno, jer 
Ijubomora moze biti njegova druga priroda. Zapravo, ovo je najgora vista covjeka 
(Ijudskog bica). Neki muslimanski ucenjaci cak tvrde da kada se zna da neka osoba 
iraa zlobnu, pakosnu l zlu prirodu, ona bi trebala biti segregirana iz drustva, a sve u 
cilju eliminacije sirenja njenog zla, a vlada bi trebala osigurati bazicna joj sredstva za 
zivot sve do njene smrti. 



1591 



Ibn-Kajjim el-Dzeozi 



1.4 Lijecenje zrtve urokljivog oka' 



59 



U bid, poslanicka je uputa usmjerena u pravcu lijecenja ove bolesti i ona oslgu- 
rava razlicite metode lijecenja. U vezi s ovom temom, imam Ebu-Davud je prenio 
u svom Sunenu da je Sahil bin Hanif rekao: "Jednom sam s grupom Ijudi prosao 
pored vodopada, Otisao sam i tamo se okupao, a kada sam izasao (iz vode) , bio sam 
napadnut ozblljnom groznicom." Kada je ovaj slucaj iznesen Allahovom Poslaniku, 
s.a.v.s., on je prokomentarisao: "Recite Ebu-Sabitu'^ da uci ajete trazenja stita Al- 
lahove zastite (ar. ta'viza)" Neko je upitao: "Sta je s obicnim ucenjem rukje -da li 
bi mu to koristilo?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Ucenje je rulqe samo 
za psihicke bolesti, vrucice i otrovne ujede."'*' 

Urokljivo je oko takoder poznato u arapskom jeziku kao nefs-pa, prema tome, 
znacilo bi dovodenje u vezu urokljivog oka i necije urodene zle prirode ili "sebe", dok 
otrovni ubod podrazumijeva ubod skorpiona (lat. Euscorpius flavtcaudus) ili neceg 
slicnog. Medu redovnim dovama molenja neprekidnog stita zastite dopusteno je uciti 
dva zastitna poglavlja (ar. El-Mu'avizatejn) . Ovo su 1 1 3 sura u Kur'anu kojaje ramje 
citirana i 1 14 sura koja u prevodu znacir "Reci: 'Trazlm zastitu Gospodara Ijudi, 
Vladara Ijudi, Boga Ijudi, od zla sejtana-napasnika, koji zle misli unosi u srca Ijudi- 
od dzina i Ijudi!'" El-Fatiha, koja u pryevodu znaci: "S Imenom Allaha, Milostivog, 
Samilosnog. Tebe, Allaha, Cospodara svjelova, hvalimo, Milostivog, Samilosnog, 
Vladara Dana sutfnjeg, Tebi se l^lanjamo i od Tebe pomoc trazimof Upuli nas na Pravi 
put, na ptil onih kpjima si milost Svoju darovao, a ne onih kpji su protiv sebe srdzbu 
izazvali niti onih kpji su zalutalif" (Kur'an, 1), i ajet o Allahovom pnjestoiju, ko]i u 
prevodu znaci: "Allah je, nema boga osim Njega, Zivi i Vjecni! Ne obazima Ca ni 
drijemez ni san! Njegovoje ono stoje na nebesima i ono stoje na Zemlji! Ko se maze 
pred Njim zauzimati za nek.oga bez dopuslenja NjegoVa?! On zna staje bilo i prije njih 
i sta ce biti poslije njih, a od onoga sto On zna-drugi znaju samo onoft/jo ^oZi'^o On 
zeli. Moc njegova obuhvata i nehesa i Zeml;'u i Njemu ne dojadi odrzavanje njihovo; 
Onje Svevisnji, Velicanstvenil" (Kur'an, 2:255) 

Pored ovih Kur'anskih ajeta, pojedmac takoder moze uciti Poslanikove dove, kao sto su; 

1 ) "Trazim zastitu s Allahovim savrsenim rijecima protiv bilo kog zla koje moze poticati 
od Njegovog stvorenja." 



15' Ar. 'ajn. 

""Ovoje njegovo prezime. 

'"' Ebu-Davud, 3888. 



1 160 



i 

e 

i. 



I 



F'oslanil(p\}a medidna 



2) Trazim zastitu s Allahovim savreenim rijecima protiv bilo kog sejtana, uznemi- 
renosti ili briga i protiv bilo kog prijekornog oka." 

■*- 3 4>-X J-f ^j 

3) "Trazim utociste u dvorcu Allabovih savrsenih rijeci koje niti pobozna niti bezbozna 
osoba ne moze narusiti od bilo kojeg zla koje moze potjecati od onoga sto je On 
stvorio, odredio, od onoga sto On odrzava i kasnije vraca na sudenje; od onoga 
sto se spusta sa nebeskog svoda i sto se penje prema njemu; od bilo koje opas- 
nostt koju je On stavio na zemlju i bilo koje stete koju ono moze da prouzroci; 
od iskusenja noci i dana; od bilo kog obilaska (posjete) u tami ili svjetlu, osim 
gostujuceg nosioca dragih poruka od mog Milosttvog Gospodara." 

C^ J>, L- ^ ^j l^j Ijij jU U ^ c^ ^Li 
<y iji ^ j^ t>«j W-J rjj«j t« j^ cy^j * t- ■ " 

4) "Trazim utociste s Ailahovim savrsenim rijecima od Njegove srdzbe i kazne; od 
bilo kog zla koje je potaknuto od Njegovog stvorenja \ od zlih ulagivanja sejtana 
ili njihove blizine mojoj prisutnosti," 

^ oUUJI ^"USj -jjSJl iiLf^^ Sjjil (jJl *iJut 

Jul lOJwS^- C*_;1 HP-JI .Aiw»U; Jb.1 CJl U ^ 

5) "Gospodaru, trazim utociste u Tvom velicanstvenom lieu i Tvojim savrsenim 
njecima od zla stvorenja cije krajnje granice samo Ti kontroHses. Gospodaru, Ti 
sam imas moc da oslobodis nedace i promijenis nepravednosti. Gospodaru, Tvoji 
vojnici su nepogresivi i Tvoje obecanje ne propada. Slavljen neka si Ti i Tebi se 
sve dove upucuju." 



161 { 



Ibn-Kajjim el-Dzevzt 



I' 



^ -•- • , A • ^,, .>j##., ^ .''. .T' •^•f'^ >■ * '. 









i^JU^U 4 dUl^WiM 



6) "Trazim ulociste u Allahovom velicanstvenom i najslavnijem lieu, i trazim zastitu 
u svetosti Njegovih savrsenih rijeci koje niti pobozna niti bezbozna osoba ne moze 
povrijediti; trazim ulociste u Allahovim svetim atributima cija imena znam i cija 
imena ja ne znam od bilo kojeg zla koje moze proizaci iz onoga sto je On stvorio, 
odrediOi od onoga sto On odrzava i kasnije vraca na sudenje, od stete bilo kojeg 
zla koje ja ne mogu nositi, i od svakog zla i od stvorenja cije krajnje granice same 
Ti kontrolises. Uistinu moj Gospodar postupa pravedno." 

!>• *Js-\ *JCj til* CJJJC-' Ct ^JU;^\ JjJ\ » Cl-lj 

^ * " ^ ^ 

(jO j! **?-<»^^ .^1 CJl j-i ,_fi J_S j-i ^yJ t^ 
' " ' - - ■• "'•_-', I" 1- 

7) "Gospodaru, Ti si moj jedini opskrbitelj. U Tebe ja yjerujem, a Ti si Gospodar 
Velicanstvenog uzvisenog prijestolja. Sto Allah zeli bit ce, a sto On ne ieli nece 
biti, Uistinu, nema mod ili volje osim one kod Allaha. Znam i svjedocim da 
Allah ima moc i prevlast nad svim stvarima. Njegovo znanje obuhvata svakoga 
i sve, i samo On zna broj svega i svakoga u svemu stvorenom. Gospodaru, ja 
trazim utociste kod Tebe od mog vlastitog zla i od zla prokletog sejtana, njegovog 
politeizma, i ja trazim utociste kod Tebe od zla svega sto se krece na ovoj zemlji 
i sto egzistira na njoj- od svih stvorenja cije krajnje granice samo Ti kontrolises. 
Uistinu, moj Gospodar postupa pravedno." 



[162 



PoslaniSfova medicina 






t* r f *, * f 






J^J -y-A^* ^ O-* ^ Jj^l <>i r 



iJx ;_^ 






'^ J* uO ol 



8) "Trazim utociste kod Velicanstvenog Gospodara. Nema boga osim Njega. On 
je uistmu moj Bog i Gospodar svega. Trazim utociste u mog Opskrbiteija i Op- 
skrbitelja svega. Ja iskreno yjerujem u Zivog Gospodara, Koji ne umire. Branim 
se od svog zla sveprozimajucom moci, 'nema votje ili moci osim one u Allaha.' 
Dovoljan mi je Allah, a On ]e najbolji vodic. Dovoljan mi je moj Opskrbitelj 
I iskljucivi Opskrbitelj cijelog postojanja. Bolje je prlmitj moje polrepstine od 
Vrhovnog pribavitelja nego ih primiti od Njegovih ovisnika. Bolje je traziti 
zadovoljstvo Stvoriteija nego ono od stvorenja, Dovoljan mi je moj Opskrbitelj. 
Dovoljan mi je iskljucivi Upravitelj svih svjetova. On sam cuva i niko ne moze stati 
uz Njega. Dovoljno mi je Allahovo slusanje mojiii molitvi i same On ima raoc 
da ih ispuni. Zalsta, Allah je jedini cilj i ne postoji nista osim Njega. U Njega 
ja vjerujem i uistinu je On Gospodar Velicanstvenog bozanskog prijestolja." 



t> *S^ jr, ^1 'J^ Si[ :ji V ^ilji JLjl :z1^ 

iLJ! ^ Vj-" cf?-* J^-^^' f^J LfOi ^**-^ ^ b 
^ Vl Jl V 4Ul ^j«-> <^^ -0)1 . Oj ^ Us ,>J 



Nema sumnje da ko god je pokusao bilo koju od navedenih dova, njima se je i okoris- 
tio, 1 mozda je shvatio njihovu vryednost i prijeku potrebu njihovog pravilnog ucenja. 
Ovakve jedinstvene, djelotvorne i blagoslovljene dove imaju moc odvratiti bilo koje zio 
usmjereno od pakosnog urokljivog oka. Ipak, sve zavisi od nivoa yjere pojedinca, snage 



163 1 



Ibn-Kajjim el-Dzeuzi 



njegove odlucnosti, njegove konstantne budnosti (opreza), njegovog nepokolebljivog 
pourdanja u njegovog Gospodara i stupnju osyjedocenja i ravnoteze njegovog srca, jer 
sve navedeno jesu oruzja, a djelotvornost oruzja ovisi o njegovom korisniku. 

l.S Sprecavanje uzrokovanja stete drugima 

Kada jedna osoba sumnja da posjednje pakosno urokljivo oko i strahuje od uzro- 
kovanja nehoticne stete drugima njegovom nevoljnom prirodom, onda, nakon videnja 
necega llj nekoga, on bi trebao moliti: "Gospodaru, blagoslovi ono sto orv ima." Ovaj 
je hadis naucen kada je Amir bin Rebi'a pogodio Sahila bin Hanifu svojim pakosnim 
okom. Allahov Poslanik, s.a.v.s,, mu je tada rekao: "Z,ar neces zazvati blagoslov (na 
svog brata)?" Pritom je mislio, zar neces red: "Gospodaru, blagoslovi ono sto on 
ima." Hisam bin 'Urve je prenio da kada bi njegov otac vidio nesto sto mu se svidalo, 
ill kada bi usao u neciju kucu ili plantazna polja, uobicavao bi moliti: "Samo ce ono 
sto Allah odredi biti. Zasigurno nema neovisne moci osim one u AJlaha." 



iib'v!3;i'^jJ^'^jai:CiG 



Pojedinac takoder moze upuclvati ovakve dove nakon videnja necega sto mu se 
svida ili na nekoga na ciju bi srecu na ovom svijetu raogao pozavidjeti. 

Takoder je u ispravnom lancu prenosilaca prenesena dova far. rukja) Allahovog 
meleka Dzibrila, r.a,, koji je proucio dovu za zastitu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
uceci: " Oklopljavam te Allahovim imenom od bilo koje stete koja te moze pogoditi 
i od bilo koje pakosne pnrode bica ili zastranjenja Ijubomornog oka. Uistinu, Allah 
je Onaj Koji lijeci i vrhovnom skrbnistvu Njegovog imena ja te poyjeravam."'*-^ 






r*^' 



Kada bi prepoznali ovalcvu bolest u nacijoj prirodi, a da bi umanjili bilo koju po- 
tencijalnu stetu prema drugima, neki su sejhovi otisli do tog stepena da su preporucivali 
da odredeni ajeti iz Kur'ana, ukljucujuci sve navedene ajete, budu napisani na papir, a 
papir bude umocen u vodu koja bi vlasniku urokljivog oka bila data kasnije da ju pije, 



'"Muslim, 2185. 
1164 



Poslani^ooa medidna 



Muslimanski je misiilac Mudzahid komentirao ovu praksu govoreci: "Nemam nista 
protiv pisanju Kur'anskih ajeta, ispiranja sadrzaja u vodl i davanja te vode bolesnoj 
osobi (ar. 'a'in) daje pije,"'^^ 

Pojedinac moze naci slicne upotrebe u mnostvu hadisa, ukljucujuci predanje od 
Ebu-Kalabea u kojoj se kaze daje Ibn-Abas, r.a., preporucio pisanje odredenih ajeta 
za koristi trudnice, da bi se moHla Allahova naklonost da iznese dijete. U drugom 
hadisu Ejjub je izvijestio da je on vidio da je Eb-Kalaba napisao odredeni ajet na 
papir, zatim ga umocio u vodu, a vodu dao bolesnoj osobi da je pije, da umanji, i 
AllaKovom voljom, ublazi njegov bol 1 patnje. 



1,6 Koristi abdesta a Ujecenju Ijuhomorne osobe 

Ono sto je dosljedno u navedenim piredanjinia jeste to da je nosilac pakosnog 
urokJjivog oka zasigurno bolesna osoba, a ako je ona istinski \^ernik, ona mora biti 
lijecena i trebala bi se podvrci jspravnom nacinu lijecenja. 

Druga Poslanikova metoda spomenuta u navedenom hadisu: "Uzmi abdest i open 
svog brata sa njegovom vodom", a kako je to opisano od strane imama Tirmlzija da bi 
se odstranio utjecaj urokljivog oka, dijeli se na tri aspekta: ceremonijainu cistocu (ar. 
gusl) za napadaca (ar. 'a'in); sugestivnu terapiju za obojicu, napadaca i zrtvu i sok- 
lerapiju za zrtvu, upotrebljavajuci element iznenadenja da bi se otklonila pacijentova 
napetost u slucaju konvuizije (grcenja) i kome. 

Ovo se vrsi ceremonijalnim zavlacenjem ruke ispod pacijentove odjece i pro- 
stpanjem solje vode od napadacevog abdesta, a prije pljuskanja druge solje vode 
preko njegove glave otpozadi kao elementa iznenadenja. Ovakav tretman smatra se 
ispravnim i korisnim u slucaju konvuizije ill kome, dok se svaki lijecnik s ovim ne slaze, 
ali se medutim u skladu s njihovira zakijuccima, obicno, ovakav tretman pokazuje 
djelotvornim. Zapravo, ono sto neki obicni lijecnici mogu ismijavati ili smatrati nepot- 
pumm s onime sto oni tretiraju kao naucni dokaz moze samo biti dokaz pomanjkanja 
u njihovom vlastitom znanju o Ijudskim stanjima i zasigurno njihovog pomanjkanja 
vjere i odgovarajuceg razumijevanja Bozijih ustanovljenih zakona uzroka i posljedice. 
Unatoc tome, uravnotezeni ce se umovi sloziti sa djelotvornoscu ovakvog tretmana. 
Ovo se razumijeva priznavanjem da se otrov zmije nalazi u njenom vlastitom mesu i, 
stoga, lijecenje jako uzbudene osobe jeste u hladenju njenog bijesa, i suzbljanje njene 
vatre njenim izvodenjem van iz nje, milovanjem njene glave ili ramena, a istovremenim 



"ZaovTi praksu prepom^uiemo upotrebu netoksi^nog papira i upolrebu u vodi topivog biljnog sastojka 
la pisanje sugeriranih ajeta, jer prije pijenja vode, a kada se papir izvadi iz nje, ne ostanu nikakve 
zabilje5ke na njemu. 



^1 



I 

! 



165 1 



Ibn-Kam"^ el-Dzcvzi 



pokazivanjem Ijubavi i zabrinutosti za njeno stanje. Ovo je popul suprotstavljanja 
onome koji zeli baciti vatru na tebe, s obzirom na to, ti je mozes ugasiti pljuskanjem 
vedra vode ka njemu jos dokje vatra u njegovoj ruci, a prije nego sto te vatra dosegne. 
Ovo je samo zdrav razum, 

Zbog toga je Allahov Poslanik, s.av.s., rekao nosiocu Ijubomorne prirode da moli: 
"Gospodaru, blagoslovi ono sto on ima." Ovo je zbog izbacivanja posljedica necije 
vlastite bolesti preko moHtvi. Ovo je ono sto se naziva spoznajom (ar. ihsan) necije 
vlastite bolesti i trazenje lijeka za nju, a kao sto smo to razmatrali u ranijim poglavljima, 
svaka bolest mora biti tretirana njenim antidotom. Zbog toga, posto ova vrsta zlocudne 
bolesti pogada najosjetljivije dijelove Ijudskog tijela i posto ova bolest pokusava izaci 
iz Ijudskog tijela kroz dijelove koji imaju finije pore na kozi, ali bez koristi, ona se 
konacno smjesta u podrucjima pogodnim za iskusenja zlih duhova 1 njihovih djelovanja; 
prosipanjem abdestne vode pod pacijentovom odjecom zeli se postici gasenje vrucine 
ove bolesti i izbacivanje otrovne pakosti. Druga svrha ovakvog abdesta jeste takva 
da on djeluje na srce, koje je najosjetljivije, najspremnije i najbrie u odgovaranju na 
krizu. Vjernikovo ce srce prirodno odgovoriti i ublaziti posljedice otrova, i ugasit ce 
vatru zavisti. Dakle, zrtva je izlijecena Allahovim dopustenjem. S druge strane, kao 
u primjeru ose, kada jednom ubode svoju zrtvu i kada je otrov otpusten, ona se osjeca 
spokojno, a isto tako se zrtva osjeca zadovoljnom kada je ubije (osu), i napokon na 
(zrtva) pocinje vracati svoju snagu, Njegovo zadovoljstvo mu pomaze da prebrodi bol 
i, nadalje, njegovo tijelo sabire prirodni antidot da se suprotstavi otrovu i odstrani ga. 
Dakle, ispiranje pod odjecom pomaze zrtvi psiholoski i priprema njeno srce da ustane 
naspram pakosnosti urokljivog oka, dok iznenadenje pljuskanja vode preko zrtvjne 
glave pomaze gasenju vatre urokljivog oka i ponistava njegove pakosne posljedice. 

Ovakva ce vatra bitl istovremeno ugasena u podjednako, kako kod zrtve tako i kod 
Ijubomorne osobe. S druge strane, zrtva ce se dizati u svome duhovnom stanju, dok 
ce zlotvor pasti. Ovakve su koristi slicne onima kod kovacevog vedra za vodu koje on 
koristi u hiadenju vruceg komada celika nakon njegovog zarenja, a prije odredivanja 
njegovog konacnog oblika. Ovakva je voda koristena u medicinskim receptima u 
prirodnoj tibb medicini. 

Dakle, uporedujuci ono sto travari (ar. taba'i'i) sakupljaju i izdaju svojim 
musterijama s proplsanom medicinom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jeste poput 
usporedivanja prodavaca biljaka s potpuno obucenim lijecnikom, a, cak i tada, to nije 
doraslo istinskoj biti i vrijednosti Poslanikove medicine. To je poput usporedivanja 
lijecnikovog razumijevanja s istim kod Allahovih poslanika (resula i nebijja). To je 
cak nemoguce! Ipak, postoji prefinjen odnos izmedu onoga sto oni upotrebljavaju u 
lijecenju njihovih pacijenata, posto je Stvoritelj i Vrhovni zakonodavac jedan i isti, 
dok je svakome dato znanje u skladu s njegovim nivoom razumijevanja. 



1 166 



I^lanikpVa mcdicina 



Nadalje, pojedinac moze razumjeti u ovoj knjizi profinjenu i posve osobnu vezu 
izmedu mudrosd, nauke i Senjata, i ne postoji kontradlkcija medu njima, bez obzira 
na sve. Doista Allah vodi onoga koga On hoce, bez obzira koja mu vrata On otvara, a 
On ce zasigurno otvoriti vrata uspjeha onome koji neprestano kuca na Njegova vrata. 
Dakle, uspjeh i pobjeda Njegov su dar i dostizni su samo Njegovom miloscu. Uistinu 
njegovih potpora je mnogo a Njegov je dokaz nepobitan. 



1.7 Cuvanje tekovina 

Medu ostalini preventivnim lijekovima protiv urokljivog oka jeste i to da se bude 
Slobodan od razmetanja i podrzavanje potpunog uyjeta (zastite), bez obzira sto drugi 
mogu to smatrati zanemariviin. Imam El-Begavi u svojoj knjizi Sarh-ul-sunna prenio je 
da je halifa Osman bin 'Affan, r.a., jednom vidio lijepo dijete (dijete lijepog izgleda) 
i zamolio je njegove roditelje da ublaze njegov izgled da bi ga zastitili od urokljivog 
oka,'^'' Aisa, r.a., prenijela je da je Allahov Poslanik jednom odrzao govor o nosenju 
ukraJenog crnog turbana.'**^ El-Hattabi je iznio to predanje da bi rasvijetlio znacenje 
pjesnikovog stiha: 

"Tvojc uzviseno savrsensivo je neoborivo 

i ne treba mu sug^tivan udar vjetm 

da ga zastili od urokljivog oJ^a. " 

1.8 Moc dova u ponistavanju posljedica urokljivog oka 

Ebu Abdullah el-Tadzahi prenio je da je jednom na putu na hadz prema Meki 
jahao na ugodno] i brzoj devi. U torn karavanu takoder je putovao coyjek koji je postao 
poznatpo svom pakosnom urokljivom oku. Rijetko bi pogledao u nesto, a da se to ne bi 
srusilo, Na pola puta, neko je rekao Ebu -Abdullah: "Cuvaj svoju devu od pakosnog 
oka ovog covjeka! " Ebu-Abdullah je odgovono; "On ne moze nanijeti stetu mojoj 
devi." Taj neko se vratio drugoj osobi i izbrbljao o onome stoje cuo od Abdullaha. 
Ponos 1 arogancija pakosne osobe cekali su sve dok Ebu-Abdullah nije bio zauzet 
daleko od svoje deve, a on je stao ispred deve i zagledao se u nju. Istovremeno deva je 
postala razjarena i pala je na zemiju. Kada se Ebu-Abdullah vratio, receno mu je da 
je pakosna osoba zacarala devu. Ebu Abdullah je zapovijedio: "V)dite me njemu." 



'" Vidjeli, "Serhus-suimeh", 13/116 

'« Buharija, 7/92; Muslim, 1 358; Ebu-Davud, 4076; Tirmia, 1 7351; Nesai, 5/200 i 201 ; ibn-Mad£dJe. 
3585. 



1671 



^ 



Ihn-Kajjim el-Dieozi 



V 

Cim je vidio tog foyjeka, Ebu-Abdullah je proucio sljedecu dovu: "S Vrhovnim 
imenom Allaha, Cija moc obuzdava nasrtanje, Cije je skloniste nepovrjedivo i Cijaje 
prepreka nesalomljiva, a sto je goruca buktinja protiv smutljivca; a Njegovom premocu 
ja opozivam i ponistavam posljedice pakosnog urokljivog oka i odbacujem ovakve 
posljedice natrag na napadaca i ono sto mu je najdraze. (Potom je citirao Kur'an): 
'Pogledaj pazljivo (ponovo pogledaj) vidis li ikakaV nedostatak? Zatim ponovo vise 
pula pogledaj, poglcd ce ti se Vratiti klonuo i timomn. " (Kur'an, 67:3-4) 






«jjwu VW-'j *i^4 yr^j «crt^ o*^ '*^' {♦--H 

: ^\ t^iLn Lil jiij .^li' ^'CJi ^ oiV,' 

4 ^rt--> y>j iL-b- ^,1^1 d£j| \XaXi ^^ 



Odmah su ocne jabucice zlotvora ispale iz njihovih dupiji, a deva je ustala na 
noge odbranjena i neozlijedena. 

1 .9 Poslanikova uputa u pogledu opcih zastitnih dova (ar. rukja) 

Ebu-Davud je irvijestio u svom sunenu da je Ebu-Derda' cuo Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., kako govori: "Ako se zalite na urokljivo oko ili ako bi se njegov brat zalio u 
vezi s necim, ucite dovu: 'Allahu, Gospodaru nas Koji si na nebu, Tvoje ime je b!a- 
goslovljeno. Tvoja volja kontroiira nebo i Zemlju kao sto je Tvoja Samilost na nebu, 
ucini je na Zemljj. Oprosti nam prestupe i grijehe koje smo ucinili. Ti si gospodar 
dobrih, Neka se Tvoja milost spusti na nas i posalji lijek od Tebe da ubiazi ovaj bol", 
i njegove patnje ce biti otklonjene Allahovim dopustenjem."'^ 

0)1 Oj^j c*A**- JU . Gjjjj ^J[ *^ji. [y. *£« ^J ijfa ^1 ^ 
y ti lVfc-v j Ci" ^S'i^j » I H ^^ iifj^ ^ilL,\ '^S^ * li'.. 

•*"' u^k '-«^ -r?-^ 



"* Ebu-Davud, 3892; Ahmed, 6/21; daif 



1 168 



Poslanikova medidna 



' ^» . j» i ' • -■,•'. J >^ ' ,' ,y,*i * 

^ f i ^ , * , J 

Takoder u Muslimovom sahihu je zabiljezeno da je Ebi-Sa'id el-Hudri prenio 
da je biagosiovlieni meiek Dzibril, r.a., dosao Aliahovom Poslaniku, s.a.v.s.. i rekao: 
"O Muhammede, ne osjecas se dobro?" On je odgovorio: "Zaista." Dzibril, r.a., 
potom je proucio: "S Imenom Allaha zasticujem te od bilo koje stetne bolesti, od zlih 
duhova i od uroUjivog oka Ijubomorne osobe. Zaista, Allali osigurava tvoj lijek i (s 
moci) Njegovim imenom ja te uzdizem (izvan njihovogdometa)."'^^ 

Ako neko raspravlja o hadisu citiranom ranije: "Hamajlije su samo korisne 
protiv urokljivog oka, vrucice i otrovnih uboda", mi dodajemo da Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., nije u ovom obracanju zanijekao dopustenost ucenja odredenih dova u ostalim' 
slucajevima, osim ove tn kategorije. Ispravna interpretacija navedenog hadisa na njego- 
vom arapskom maternjem jeziku jeste ta da nista ne umanjuje posijedice urokljivog oka, 
vrucice i otrovnih uboda boije od dova (at. rukja), takoder oznacavajuci i hamajliju! 
Ovo je dobro razumljivo iz konteksta predanja kada je Sahil bin Hanif, koji je bio 
napadnut od strane urokljivog oka upitao AllaWog Poslanika, s.a.v.s.: "O Allahov 
Poslanice, postoje li ikakve koristi u rukja molitvama?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
odgovono je: "Rukja je najkorisnija protiv urokljivog oka, vrucice i otrovnih uboda." 
Zapravo, mi imamo brojne tacno odredene poslanicke dove (ar. pi ruka) za ucenje 
u opce svrhe i u one specificne. Moze se takoder procitati u Muslimovom sahihu da je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio ucenje rukje protiv urokljivog oka, otrovnog ujeda 
1 ekcema. U pogledu ucenja tacno odredenih dova rukje, preneseno je da je Avf bin 
Malik jednom ispitao njihovu primjenu, pitajuci Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Mislis li 
kao sto smo radih za vrijeme dzahilijeta?" Ljudi su potom pitali Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s.: "O Allahov Poslanice, kako na to gledas?" On je odgovorio: "Proucite mi 
vase odlomke." Nakon njihovog saslusavanja, on je objasnio: "Sve je ispravno i dobro, 
uvijekje osigurano da ne postoji sugestija politeizma u njima." 

Tacno odredene dove (ar. rukja) i nosenje hamajlija korisni su kada su prihvaceni 
od pacijenta i primljene jednodusno kao metod za oporavljanje od bolesti. Zapravo, 
nekoiiko hadisa pogresno je interpretirano danas zato sto Ijudi podmecu interpretacijii 
koja pripada drugom vremenu i dijalektu nego onima koristenim u hadisima. Ovo je 
akuelno, uprkos cinjenici da su islamske kutubhane religioznih interpretacija danas 
pune dobro dokumentiranih referenci (upucivanja na izvore). 



'"'Muslim, 220; Ibn-Madzdze, 35 13; Ebu-Davud, 3884; Tirmizi. 2058. 



1691 



Ibn-Kajjim el-D^Ozi 



1.10 O ponistenju posljedica otrovnog ujeda pomoca acenja Fatihe 

U "Dva sahiha" prenosi se da je Ebu-Seid el-Hudri rekao: "Grupa ashaba Al- 
lahovg Poslanika, s.a.v.s., otislaje na put. Na putu su dosli do jednog logora beduina 
i trazili su njihovo gostoprimstvo. Beduini su odbili primiti ih, pa su ashabi odsjeli 
u blizini i krenuii na pocinak. U meduvremenu, zapovjednik beduina razbolio se od 
uboda skorpiona (lat. Euscorpius flavkaudus) . Njegovi su prijatelji pokusali sve sto su 
znali (da ga izlijece) , ali bez uspjeha. Napokon, otisli su i upitali ashabe da b imaju 
ista sto bi izlijecilo njihovog vodu. Jedan od ashaba je odgovorio: "Uistinu, slavljen 
nekaje Allah, ja znam koje se djelotvome dove uce kao lijek za otrovan ujed. Ipak, 
mi smo vas upitali da nas primite, a vi ste odbili da ponudite gostoprimstvo, i ja necu 
prouciti ove dove dok se ne nagodimo." Beduini su ih obradovali i obecali ih nagra- 
diti s nekoliko ovaca ako uspiju u lijecenju njihovog vode. Odmah, ashab je otisao u 
vodin sator i poprskao ga svojom pljuvackom dok je ucio suru El-Fabha (Kur'an, I). 
Najednom, zapovjednik je povratio snagu kao da je cvrsta vrpca otpustena. Kada su 
ga ashabi napustili, zapovjednik je povratio svu svoju snagu. Posto su beduini ispunlli 
svoje obecanje, ashabi su rekli: "Podijehmo nagradu." Onaj ashab sto je proucio 
rukju odgovorio je: "Ne finimo nista dok se ne vratimo Allahovom Poslaniku, s.a.vs., 
i ispncamo mu nas slucaj." Kasnije, kada su dosli pred njega i ispricali mu sta se 
desilo, on je prokomentarisao: "Kako ste znali da je El-Fatiha rukja? Uistinu, bili ste 
u pravu, Sada, podijelite ono sto imate izmedu sebe i ostavite jedan dio i meni."'^ 

Imam Ibn-Madzdze je izvijestio o hadisu kog prenosi Alija, r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najboija je medicina Kur'an." U ispitivanju ovog obracanja, 
slazemo se na dobro poznatoj cinjenici da neke rijeci djeluju na Ijude razlicito. Neke su 
rijeci korisne, a neke su stetne, Ako je ovo sto se odnosi na Ijudske rijeci Istinito, onda 
Sta bi pojedinac mislio o svetim njeama samog Allaha Svemoguceg? Djelotvornost 
uzvisenih rije£i u odnosu na Ijudske rijeci jeste kao svetost naseg Stvoriteija naspram 
Njegovog stvorenja. Jer Svemoguci Allah vrhovna je sigurnost protiv biio koje boiesti, 
bilo dusevne ili tjelesne; On je apsolutna zastita, vodece svjetlo i sveobuhvatna milost 
Kada bi se Njegove rijeci spustile na planinu, ona bi se raspala 1 smrvila pred Njego- 
vom slavom i vehcanstvenoscu. lb smo vidjeli kada je Allah Svemoguci raanifestirao 
Svoju blizinu na planini Sinaju, gdje je Musa, a.s., stajao, a planina se raspala od 
straha i postovanja prema njenom Gospodaru. 



'<*Buharija, 10/1 78; Muslim. 



1 170 



IJl Bit sure El-Fatiha 






Svemoguci Allah kaze: "Mi objavljujemo u Ktir'anu ono stoje lijek i milost vjer- 
nkima. " (Kur'an, 1 7:82) Ovo je kazano da bi se poblize oznacila karakteristika, a ne 
da bi se kvalificirala sustina. Ovo je poput Njegovog obracanja: "A onima koji vjeruju 
idohra djela cine Allah obecava oprosl i nagradu veliku." (Kur'an, 48:29) Navedeni 
tjudi u ovom ajetu su svi vjernici i svi oni koji su poznali kao ispravni. Kako pojedinac 
moze doseci velicanstvene koristi sure El-Fatiha, kada niti Tevrat Musaov, niti Indzil 
Isaov, niti Zebur Davudov, niti bilo koja ranija objava nije nadmasila punocu njenih 
znacenja. Zapravo, ovo posebno poglavlje od sedam ajeta sadiii kompletnu sustinu 
cijelog Kur'ana i podvlaci tri esencijalna uzvisena imena Allah, Rabb (Gospodar) i 
Rahman (Milostivi). Sva tri jasno odreduju prvobitno znanje naseg Stvoritelja namijen- 
jeno za Njegova stvorenja kako bi Ga ona spoznala. U njoj je takoder podsjetnik tacno 
odredenog sastanka za stvorenja, dan na kom ce oni stajati pred svojim Stvoriteljem da 
bi se suocili s Njegovom presudom. U njoj su takoder spomenuta dva vrhovna atributa 
Njegove jednoce: Jednoca stovateija (ar. rububijjel) i Jednoca Njegove vrhovne vlasti 
I suverenosti (ar. aluhijjet). U ovoj je sun takoder opisana ovisnost stvorenja o njiho- 
vom Stvoritelju i njihovo trazenje upute i uzdrzavanja od Njega, i nadalje, posebno 
raspoznavanje daje iskljuciva vlast Njegova u svakom pogledu. 

Taba je najboija i prvobitna (temeljna) molitva, koja najbolje lijeci srca I tijeia, i 
cijoj istini je podvrgnuto sve stvoreno. Dakl e, sta stvorenje treba najvise pored Allahove 
upute i bivanja na Pravom putu? Da radi ono stoje On zapovijedio, da se kloni onoga 
sto je On zabranio i da zadrzi postojanost na Njegovom putu dok mu smrt ne dode. 
Sura takoder opisuje tri vrste Ijudi: vrstu koja je blagoslovljena da zna njihovog pravog 
Gospodara, da Ga voli i da djeluje u skladu s ovim znanjem; drugu vrstu Ijudi koja je 
prokleta zbog njihovog posrtanja i obezglavljenosti nakon znanja daje Allah istina; i 
trecu grupu Ijudi koju predstavljaju oni koji su zalutali i koje nije cak strah koliko su 
opasna i stetna njihova djela za njihove vlastite duse na ovom i buducem svijetu. Ovo 
su tn vrste stvorenja. Ova sura takoder potvrduje sudbinu i predestinaciju i nadmoc 
Serijala. Ona takoder objelodanjuje Allahova imena i atribute, Sudnji dan, preds- 
kazivanja, prosudivanje vrijednosti dusa, korekciju i prociscavanje srca, i ona govori 
Vrhovnoj pravdi i Aliahovom poznavanju sposobnosti Njegovih stvorenja, sto oni 
mogu I sto ne mogu uciniti. Zapravo, postoji nekoliko opsirnih studija i komentara o 
blagoslovljenoj sun El-Fatihi. 

Dakle, ovako blagoslovljene Allahove rijeci jesu najvrednije u lijecenju bolesnib, 
ukljucujuci otklanjanje nedaca i promjenu smjera djelovanja otrova u krvi kao posljedice 
zmijskog ujeda i skorpionovog (laL Euscorpius flavicaudus) uboda itd. Prema tome, 
sura El-Fatiha predstavlja stav poniznosti kojeg rob pokazuje prema svom Gospodaru, 



171| 



''■i'l 



itn; 



Ibn~Kajjim d-Dzeozi 



velica Ga, poyjerava sve svoje potrebe Njemu, ovisi o Njemu zbog Njegovog upucivanja 
i preklinje Ga da obaspe njegovu dusu blagoslovima, koji su uzvisena uputa i svjetlo, 
i koji prizivaju dobrocinstvo a Uone se srdzbe. 

Neki su komentatori rekli da je glavna bit rasljerivanja nevolja u ovoj suri, i to 
u moci i blagoslovima rijeci: "Tcbi se Hanjamo i od Tebe pomoc Irazimol" (Kur'an, 
1:4) Jer ove dvije riieci: klanjamo (ar. na'budu) i pomoc (ar. nestc'in) jesu najjaci 
dementi najdjelotvornijeg lijeka za bilo koju bolest. U njima pojedinac nalazi pouz- 
danje, povjerenje, skloniste za oporavak, raspoznavanje da su potrebe i zavisnost 
pojedinca iskljucivo kod samog Opskrbitelja i spajanje trazenja krajnjih odredista, koja 
su obozavanje samo Jednog i Jedinog Gospodara i samog Postovatelja i trazenje od 
Njega da dadne dobro zdravlje, da ojaca predanost, odanost, robovanje i poboznost 
pojedinca. Prema tome, najplemenitije znacenje za postizanje ovakvog zdravlja i 
neumanjenog dobrajeste pltati samog Opskrbitelja da pomogne Njegovom stvorenju 
da izvrsi svoje duznosti. Zbog ovoga ovo je najbolja dova za oporavljanje od bilo koje 
bolesti, bila ona duhovna, mentalna ili fizicka, 

Jednom sam se razbolio za vrijeme mog boravka u Meki 1 nisam mogao naci 
lijecnika iii potrebni lijek, pa sam popio vode iz vrela Zemzem, proucio ajete ove 
sure nad mojom soljom nekoliko puta prije pijenja, a to mi je priskrbilo moj potpuni 
oporavak, Allahovim dopustenjem. 

1.12 Koristi ucenja sure El-Fatiha kao rukje 

Velike i istancane koristi nalaze se u ucenju sure El-Fatiha u lljecenju otrovnih 
ujeda. Kao prvo, a kao sto smo raspravili u ranijim sekcijama ovog poglavlja, otrovni 
gmizavci i otrovni insekti nose u sebi odvratne urodene zle osobine, a njihovo jedmo 
oruzje u odrzavanju ovakvih osobina jeste otrovni ujed i smrtonosni ubod. Nadalje, 
ovakva stvorenja mogu istrcavati van svoj otrov kada su podrazena zestokim napadorn 
bijesa. S druge strane, Allah Svemoguci stvorio je lijek za svaku bolest, antidot za 
svaki otrov i za sve On je stvorio njegovu suprotnost. 

Kao sto smo ranije diskutirali, duh urokljivog oka pogada prirodnu reakciju u 
duhu njegove zrtve. Na isti nacin, a nakon njihovog kontakta, duh onoga sto izvodt 
egzorcizam (ar rakO "^^ prodire kroz duh zrtve i instinktivno se oba uzdizu da bi se 
medusobno opovrgli, upravo poput hemijske reakcije otrova i njegovog antidota, kada 
on ude u tijelo da se bori i odstrani posljedicu otrova, upravo poput prirodne bitke 
izmedu crvenih i bijelih celija za vrijeme bolesti, Djelotvornost lijeka zavisi o jakosti 



"•''Rakja u arapskom jeziku, izmedu ostaiog, znaci "uzdici se iznad necega" 



1172 



Poslamliova medicina 



antidote, pretpostavljajuci da je to ispravan lijek, a, Allahovim dopustenjem, dove 
odstraniuju posljedicu otrova i tijelo obavlja zadatak izbacivanja preostalih ostataka. 
Slicna tomeieste i reakcija izmedu duhovne bolesti i duhovnog lijeka, i isti je slucaj 
kod Hzicke bolesti i njene reakciji na duhovni lijek. U torn smislu, upotrebljavanje 
puhanja i pljuckanja nad zrtvom od osobe koja izvodi egzorcizam hladi zrtvino tijelo 
I vlazi zrak, a kada su oni spojeni sa invokacijama i dovama koje dolaze iz oboga-srca 
osobe koja izvodi egzorcizam preko njenih usta, u ovom slucaju djelotvornost dova 
izmjesana je sa njenim dahom i pljuvackom, a oni postiiu vecu snagu. Zapravo, 
hemijska reakcija u mijesanju dova i pljuvacke slicna je srajesi siozenih lijekova. Kada 
jednom nastane (taj slozeni lijek), njegovo stapanje proizvodi suprotne posjjedice od 
onih uzrokovanih uzrocnikom (nedace). 

Dub osobe koja izvodi egzorcizam napada pakosni zli dub s izrazitom 2estinom i 
smatra nametanje urokljivog oka kao nesto odvratno i neprihvadjivo. Sto su jaci dub, 
yjera, cistota i dove osobe koja izvodi egzorcizam, to je jaca njegova rukja. Njegova 
upotreba pljuckanja protiv urokljivog oka je takoder zbog suprotstavljanja skorpionovoj 
(lai Euscorpiusflavicaudus) upotrebi njegovog uboda i zmijinog letalnog ujeda. 

I dobri i zli duhovi koriste svoje pljuckanje. Zbog ovoga vracari u nekim oblicima 
opcinjenosri vezu cvorove i pljuckaju nad njima dok uce kletve. Ovo je dobro naznaceno 
u ajetu u kom se trazi Allahova zastita protiv zla i opcinjenosti onih "koji pusu nad 
uzloDima" (Kur'an, 1 13:4; prcvod E. Kane) dok uce Uetvu. Ovo je zbog toga sto 
kad se dub (ar. nefs) suoci s mogucom borbom, on se stapa sa stanjem bijesa i postaje 
Ijuti borac koji bljuje svoj pisak na neprijatelja, poput onoga koji baca svoje letalne 
strijele na protivnika, a njegovo pljuckanje koje je popraceno sa nesto pljuvacke 
pojacava pogorsavanje i djelotvornost svrhe. Vracari ponekad koriste svoju pljuvacku 
nadomjestajuci tako potrebu da budu u neposrednom vizuelnom kontaktu sa zrtvom. 
Ovo se radi uz ucesce i pomoc zlih podzemnib dzinna. Da bi se tome oduprijelo, 
blagoslovljeni i dobri meleki suprotstavljaju se ovakvom nametanju odbijanjem preko 
ucenja ajeta iz Kur'ana i pubanjem ovakvih svetih rijeci protiv njih te pracenjem ovog 
ucenja pljuckanjem. jaci ce borac u ovakvoj borbi pobijediti i dominiratl. 

Bitke duhova i njihovi instrumenti su siicni onim materijalnim bitkama, njihovim 
omzjima i ratovima. Bojno je polje zemlja njihovog sretanja neprijatelja zajedno sa nji- 
hovim oruzjima i vojnicima. Ipak, kada je pojedinac prozet sa svojim fizlckim osjetilima, 
on ne moze raspoznati prisutnost duhova, njihov utjecaj, reakcije i namjere zbog toga sto 
su njegova tjelesna osjetila dominantna, i on je daleko od raspoznavanja svijeta duhova, 
njihovih zakona, ciljeva i teznji.Ukratko, ako su necija yjera, dusa i dub jaki, i ako se 
pnlagodava sustini sure El-Fatiha, a Allahovim dopustenjem, ucenjem Njegovih svetih 
rijeci I puhajuci ih na pogodenu osobu popracenim pljuckanjem nad zrtvom, Allahovom 
voljom, ovakvo ce ucenje navuci reakciju zlih duhova i uzrokovad eliminaciju njihovog 
ziog cina, a Allah zna najbolje. 



173| 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



!,;i 



1.13 Lijecenje skorpionovog (lat. Euscorpius flavicaadus) uboda 
pomocu ajeta iz Kur'ana 

Ibn-Ebi Siba izvijestio je u svom Musnedu da je Abdullah bin Mesud rekao: 
"Stajali smo u namazu iza Allahovog Poslanika, s.a.v.s,, i kada smo otisli na sedzdu, 
skorpion ga je ubo svojim bolnim ubodom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., se odmah po- 
makao u stranu i rekao: "Allah je prokleo skorpiona, jer on ne ostavlja na miru od 
svog z!a niti Poslanika niti bilo koga drugog." Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom 
zatrazio vrc vode i soli i nanio je vodu sa solju na ranu i puhao je iz svog blagoslov- 
Ijenog daha u nju dok je ucio:"Reci: 'On ;e Alkh-Jcdanl Allah je Utociste wakom! 
Nije rodio i roden nije, i niko Mu ravan nije!'" (Kur'an, 1 12:1-4). "Red: 'Uticem 
se Gospodam svitanja od zla onoga Sto On stvara, i od zla mrkle noci kflda razastre 
tmine, i od zla smudjivca k,od smutnju sije, i od zla zavidljioca kfld zavist ne k^je!'" 
(Kur'an, 1 13:1-5) "Red: 'Trazim zastittt Gospodam Ijudi, Vladara Ijudi, Boga Ijudi 
od zla sejtana-napasmka, koji zle misli unosi u srca Ijudi-od dzinnova i od Ijudi!'" 
(Kur'an, 1 14:1-6) Allahov Poslanik, s,a.v.s., je ponovio ovaj tretman dok se bol i 
otrovne posljedice nisu povukli."'™ 

U ovom hadisu moze se raspoznati primjena slozenih lijekova: prirodnih i 
duhovnih. U suri Ihlas takoder se identifictra najsavrseniji stav naucnog i znanstvenog 
znanja Allahovog jedinstva. Ovi ajeti takoder dokazuju pripadanje apsolutnog suve- 
reniteta iskljucivo Allahu, Jedinom Stvoritelju i Onome Koji upravlja univerzumima, 
a ovi ajeti opovrgavaju bilo koji oblik politeizma ili pripisivanja suparnika ili jednakih 
Njemu. Oni takoder naglasavaju da sve stvoreno u njihovim najvisim i najnizim trazi 
(ar. tasmud) i nalazi sve svoje potrepstine u Njegovom vlasnistvu, i svi su oni u zavis- 
nosti o Njegovom opskrbljivanju. Ovi ajeti odbacuju nepravilnu Ijudsku predodzbu 
radanja i rodenja (ar. lemjelid ve lemjuled)^ koja je puka Ijudska bojazan sto se odnosi 
na koncept stvaranja i zahtijeva od Ijudi da se suzdrie od ovakvih navoda. Ovi ajeti 
takoder pobijaju neosnovanu Ijudsku ideju identlficiranja porijekla i opsega Allaha 
Svemoguceg ili pravljenja komparacija, zakljucaka, projiciranja slicnosti, istorodnosti 
ili pravljenja jednakosli s Njim. Ovako mocna otkrovenja jesu najvisa uputa i ona 
odvlace vjernika od puteva konfuzije, tame, nerazboritosti i krajnjeg razaranja. Ovo 
je otkrovenje naseg Stvoritelja o Njemu samome, a esencijalno znanje je to koje cini 
da ova sura obuhvata sadrzinu jedne trecme cijelog Kur'ana. 

Njegov uzviseni atribut "Utociste" (an El-Samed), koji je neosporna posljedica 
trazenja Njega od Njegovih stvorenja za sve njihove potrebe i njihove opstojnosti 
iskljucivo o njegovom opskrbljivanju, dokazuje Njegovu uzvisenost i perfekciju. S druge 



1 




"Tlnnija, 2905; u senedu ima jedan prenosilac slabog pamcenja. 






,174 



Paslanikoua medicina 



strane, opovrgavanje pukog postojanja jednakosti sprain Njega dokazuje Njegovu 
uzvisenost, svetost i to da On nije subjekt antropomorfizma ili pripisivanja Ijudskih 
karakteristika nacinom navodenja primjera. 

Njegov uzviseni atribut "Jedan" (ar. Ehad) jestejasno pobijanje pogresnog Ijudskog 
koncepEa postojanja ostalih stvoritelja pored Njega, ili saradnika, ogranaka, ili cak 
pomagaca. Sveti atribut Ehad jesle takoder velicanje Njegovog autorstva i Njegove 
iskljucive prisatnosti velicanstva i slave. 

Ova tri uzvisena atributa: El-Samed; Ehad; i Lem jeHd ve lem juled, jesu sustina 
znanja koje stvorenje mora obuhvatiti (sadrzavati u sebi) i oni su glavni nacin prizna- 
Vcinja Njegove jednoce. 

Sto se tice dvije zastitnicke sure (1 13. i 114.) (or. el-Mu'avviztalejn) , one pred- 
stavljaju zastitni stit i molbu stvaranja za neoborivo i neprobojno utociste u Allahovim 
svetim rijeclma od bilo kojeg i svog zla ukljucujucl zla koja izlaze u tami noci (ar. gasik) 
i njenom glavnom znaku mjesecu kada je njegovo svjetlo nejasno ili tamno. Ovako zli i 
stetni duhovi kriju se za vrijeme dnevne svjetlosti, gdje oni ne mogu izaci na povrsinu, 
1 uzimaju prednost nocne tame da djeluju, uzrokuju pustosenje i haraju kroz psihicke 
sfere pospanih i onih nepravednih, slabih, nepromisljenih Ijudi, s nemarnoscu njihovih 
obaveza spram njihovog Gospodara, i onih zaboravnih i neupucenih-dakle, Irazenje 
utocista u zastitnickoj moci Allahovih svetih rijeci od zlih cini sarobnjaka i vracara 
koji vezu cvorove na konopac, pljuju i pusu na njega s kletvama i proklinjanjima. 
Uzviseno utociste trazeno u ovoj dovi takoder ukljucuje zastitu protiv onih zavidnih, 
njihove stetnosti, zioslutnosti kao i zastitu od urokljivog oka. 

Posljednja sura El-Nas ili Ljudi, predstavlja potrebnu dovu za slugu i ovisnika 
(ar. 'abd) prema zalihama njegovog Gospodara, koji trazi Allahovu zastitu protiv bilo 
kog i svakog proklinjanja, i da rastjera zlo od Ijudskih i dzinskih sejtana. 

U biti, obje sure osiguravaju zastitu od ovakvog zla prije nego sto ono pocne 
djelovati. One su najbolji stit, a njihova moc je neoboriva. Zbog ovoga je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., preporucio 'Ukbeu bin 'Amru da ih uci redovno poslije svakog 
namaza, i rekao mu je: "Nijedan tragac Allahove zastite nije nikad primio bolji stit 
nego sto su to ove dvije dove."'''' (Preneseno od imama Tirmizija) 

Takoder je preneseno u sahih hadisu da se prije objave ove dvije sure Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., osjecao bolesnim zbog zlog vracanja njegovih neprijateija koji su 
izveli njihovo zlo djelo vezivajuci jedanaest cvorova na konopac i pusuc! nad njima 
izgovarajuci specijalnie kletve. Ove su mu dvije sure tada objavljene, a melek Dzibril, 
r.a., spustio ih je od njegovog Gospodara. Svaki put kad bi ih ucio, po jedan ever bi 



m 



'" 



;i;!;!i 



'"Ahmed, 4/1 55; Tmmizi, 2905; Ebu-Davud, I 523; Nesai, 3/68; sened je sahih. 



175| 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



se razvezao, sve dok svih jedanaest cvorova nisu postali razvezani, i napokon Al- 
lahov Poslanik, s.a.v.s., ustao je na noge kao da je cvrsto vezan povez skinut i on 
je postao Slobodan od njihovog zlog cina. 

1.14 Koristi od soli 

Sto se tice posljedica prirodne medicine i upotrebe raktificirane soli, ona je 
koristena kao antidot za vruci i hladni otrov. Ona privlaci otrov i razlaze ga, a posebno 
je djelotvorna protiv skorpionovog otrovnog uboda. Ibn-Sina (Avicena) preporucio 
je pravljenje kreme od soli i lanenog sjemena i njene primjene kao toplog obloga. 
Ostali tradicionalni lijecnici takoder spominju so i opisuju njenu osobinu privlacenja 
otrova i njegovog razlaganja i njenu korisnost kao purgativa u stimuliranju povracanja, 
poboljsavanja apetita ili kao okrepljujuceg napitka. Pretjerana upotreba soli izaziva 
svrab, dok njena ubiazena upotreba uljepsava boju koze. So je takoder konstena u 
onfieksavanju vode za kupanje i kao konzervans i stabilizator. 

Posto skorpionov ubod uzrokuje osjecaj pecenja koji zahtljeva rashladivanje, 
privlacenje i razlaganje, apiiciranje soli ili sSane vode na ranu oslgurava lagahni nacin 
njegovog lijecenja, 

Imam-Muslim izvijestio je u svojoj zbirci sahih hadisa predanje od Ebu-Hure- 
jrea da je jedan covjek dosao AJlabovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: "O Allahov 
Poslanice, ubo me skorpion sinoc!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Da si 
samo molio prije svog odlaska na pocinak: 'Trazim utociste u Allahovim savisenim 
rijecima od bilo kojeg zla koje proizlazi iz Njegovih stvorenja', nijedno zlo ti ne bi 
moglo naskoditi!""^ 

Pojedinac bi trebao shvatiti da su duhovni lijekovi djelotvorni u oba slucaja: prije 
i nakon sto se nedaca desi. Redovno ucenje dova moze sprijecili ovo desavanje, cak 
i ako se ono desi, no zlo ce biti ponisteno Allahovim dopustenjem, dok primjena 
dova nakon sto se nedaca desi poniStava zlo i rasprsuje njegovo desavanje. S druge 
strane, upotrebljavanje prirodnih lijekova moze biti djelotvorno nakon sto se nedaca 
desi. Dakle, redovno ucenje dova za zastitu far. ta'viza) moze sprijeciti uzrocnika ili 
smanjiti njegove posljedice. Slupanj djelotvornosti ovakvih dova, izraedu ostalog, ovisi 
ucenju ispravne zastite, njene snage ili njene slabosti. 

Stoga, ucenje tacno odredenih izljecujucih rukji ili nosenje hamajlije Ili prizivanje 
ta'viza koristeno je u ocuvanju zdravija ili nadvladavanju bolesti. Sto se tice prve svrhe 
ucenja ta'viza, preneseno je od Aise, na., daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao 



^Mu 



, 2709. 



1176 



Poslamkooa medkina 



uciti sure Ihlas i El-Mu'avizetejn (Fekk i Nas), potom je puhao u dlanove i potirao 
je njima lice i ostale dijelove tijela sto su ruke mogle dosegnutj.'" U drugom hadisu 
*Uvza Ebi-Derda' preneseno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prije odiaska na 
pocinak uobicavao moliti: "O Allahu, Ti si zaista moj Gospodar. Nema boga osim 
Tebe. U Tebe ja vjerujem i Ti si Gospodar Velicanstve nog prijestolja." Mi smo ranije 
objasnili ovu Poslanikovu dovu i ko god je uci ujutro, nijedno zlo mu nece natiuditi 
do veceri, a ko god je uci uvecer, nijedno zlo mu nece nauditi do jutra.'^'' 

Preneseno je u "Dva sahiha" da ko god prouci posljednja dva ajeta sure El- 
Bekare navecer, imat ce opsirnu zastituJ" Ova dva ajeta u prijevodu znace: "S 
imenom AUaha Milostivog, Samilosnog. Poslanik vjeruje u ono sto mu se objavljuje od 
Cospodara njegoVa, i vjernici-svaki vjemjc u Allaba, i melekfi Njegove, iknjigt Njegove 
i poslanike Njegove: "Mi ne izdvajamo nijednog od poslanikfl Njegovih. "I oni govorc: 
Cjijemo i pokpmvamo se; opro&li nam, Gospodaru nas, Tebi cemo se vratiti. 'Allah 
nikoga ne opterecuje preko mogucnosii njegooih: u njegovu je korist dobro koje ucini, 
a na njegovu stetu zlo koje uradi. Gospodaru nas, ne kflzni nas ako zaboravimo Hi 
sto nehotice ucinimo! Gospodaru nas, ne tovari na nas breme kao sto si ga toVario na 
one prije nasf Gospodaru nas, ne stavljaj nam u duznost ono sto ne mozemo podnijeti, 
pobrisi grijehe naSe i oprosti nam, i smiluj se na nas. Ti si Gospodar nas pa nam pomozi 
proUv naroda kpji ne ojerajef"' (Kur'an, 2:285-286) 

Takoder je preneseno u Musliniovom "Sahihu" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Kada neko dode na neko mjesto i odmah prouci: 'Trazim zastitu Alfahovih 
savrsenih rijeci od biJo kojeg zla koje moze proizaci iz Njegovog stvorenja,' nista mu 
nece nastetiti za vrijeme njegovog boravka tu."''*' 

Takoder je preneseno u Ebu-Davudovom Sunenu da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
uobicavao mohti u sumrak za vrijeme putovanja:"Cuj me, o zemljo! Moj Gospodar 
I tvoj Gospodar je Allah. Trazim utociste kod Njega od tvog zla, od bilo kog zla kog 
nosis u sebi i od bilo kog zla koje hoda po tebi. Trazim Allahovu zastitu od lava ili 
bilo kog divljeg stvorenja, od zmije ili skorpiona, od bilo kojih zlih stanovnika ovog 
mjesta i trazim Allahovu zastitu od bilo kog stvorenja i onoga sto ono nosi."'"Sto se 
rice druge vrste rukje, vec ranije smo je objasnili u ranijim pogiavijima. 



'"Buharija, 11/107; Muslim, 2192. 

"^ Prenosi Ibn-Sinni u "Amelu jevmin ve lejietin", str. 20,2 1 ; Iraki ga pripisuje Taberaniji, hadis je daif. 

'"Buharija, 9/50; Mu.slim. 808. 

'"Muslim, 2708. 

'"Ebu-Davud, 2603; Ahmed. 2/132; U senedu ima jedan prenosilac koga samo Ibn-Hibban smatra 
poyjerijivim, ostali prenosioci su u potpunosti poyjerljivi. 



1771 



Ihn-Kajjim el-Dzeozt 



his Lijecenje ekcema rukjama 



Naveli smo u ranijem poglavlju predanje koje je prenio Enes, r.a., zabiijezeno 
u Musliitiovom "Sahihu" da je Allahov Poslanik ,s.a.v.s., dopustio ucenje rulqi za 
odbranu od urokljivog oka, otrovnog ujeda i ekcema. U vezi s ovom temom preneseno 
je u Ebu-Davudovom Sunenu daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom dosao do Hafee 
i tu je zatekao Safa'u bint Abdullah kako je uci da pise. On je zapovijedio; "Kao sto 
je ucis kako da pise, zastoje ne naucis rukji za ekcem?!"'^** 

Ekcem (ar. nemleh) jeste kozno oboljenje koje se manifestira upaljenom, svr- 
bljivom upalom koze koja cesto sadi-zi male pristice ispod koze i formaciju krSjusti. 
Dermatitis, koji je uzrokovan vanjskim podraziocem jeste cesto zamjenljivi terrain s 
ovakvom upalom koze poznatom kao ekcem koji u neldm slucajevima proizvodt osip 
slican onome od iritirajuce kiseline uzrokovane mravljim ili paukovlm ujedima. Ovakvi 
insekti ubriz-gavaju u njihove zrtve bezbojnu kiselinu koja je takoder nadena u zari 
kod mnogih bdjki. Postoje tri vrste ekcema: eritrodermicni ekcem (ekcem kod kojeg je 
koza crvena) ; ekcem uzrokovan pretjeranim i abnormalnim lucenjem zlijezda lojnica; 
i ekcem koji izlucuje tekucinu. Postoji takoder nekoliko vrsta koznih osipa koji lice na 
ekcem i poznati su kao ekcematoid. 

Preneseno je da je Safa' bmt Abdullah takoder uobicavala uciti rukje u vrijeme 
dzahilijeta, Priniila je islam u Mekl i da!a je prisegu Aliahovom Poslaniku, s.a.v.s., 
malo prije nego sto ]e on ucmio hidzru. S obzirom na ranije navedeni hadis, izyjesteno 
je da je Safa' potom relda: "O Allahov Poslanice, uobicavala sara uciti rulqe prije 
islama, trebam li Jh prouciti pred tobom? " Potom je proucila: "S imenom Allaha, ovaj 
osip mora se isusiti kroz pore koze i da ne uzrokuje vise stetu. O Vrhovni gospodaru, 
otkloni ovu nedacu, o Pazitelju i Branitelju Ijudi." 

Safa' bint Abdullah uobicavala je uciti ovu dovu sedam puta nad biljkom alojom 
ili bozura (lot. Paeonia), smrviti njeno Usee i cvjetove, pomijesati ih s ishlapljenim 
ocatom na cistom kamenu i utrljavati to preko tritiranog podrucja. Obicno, ovaj tret- 
man je onda bio djelotvoran. 




1.16 Upotreba rukji protiv ztnijskog ujeda 

Preneseno je u Sunenu od Ibn-Madzdzea daje Ibn-Sahab el-2ahiri rekao: "Jed- 
nog od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je ujela otrovna zmija. (Da bi istakao 
validnost rukji) Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao je: "Ima 11 iko ovdje ko zna odredenu 



'™Ebu-Daviid, 3887; Ahmed, 6/372; sened je saJiih, 



1178 



F\)slani^m medicina 



mku za ovo?' Ashabi su odgovorilJ: 'Porodica Hazam uobicavala je da uci odredene 
rukje u otldanjanju posljedica otrovnog zmijskog ujeda, ali otkako je to zabranjeno, oni 
su odustaJi od toga." AJlahov Posianik, s.a.v.s., rekao je potom: 'Zovite Ammar bin 
Hazama!' Kada je on stigao, receno mu je da prouci njegovu tacno odredenu rulqu, 
a kad je to uradio, Allahov Posianik, s.a.v.s., rekao je: 'Ne postoji nista lose u tome,' 
1 on mu je dao dopustenje da to uci, a zrtva zmijskog ujeda se kasnije oporavila."'^' 

1.17Lijecenje gnojenja, ctreva Hi posjekotina rukjom 



Aisa, r.a., prenijela je da kada bi se neko zaiio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na 
gnojenja Gat. Pyosh), cir ili ranu, Allahov Posianik, s.a.v.s., uobicavao bi pokazati vrhom 
kaziprsta a potom dodirnuti prasinu (ar. himb) njime i moliti: " S imenom Allaha, Koji 
jestvorio prasinu od nase zemlje i nacinio pljuvacku nekih od nas Ijekovitom tvari za nase 
bolesne^Njegovim dopustenjem, nas Gospodaru," Allahov Posianik, s.a.v.s., dodirnuo 
bi potom zarazeno podrucje prasinom koja se sakupila na njegovom kazipretu dok bi 
ucio ovu dovu.™(fteneseno u Buharijinom i Muslimovom Sahihu) 






Navedena je dova lagahna i korisna, a smatra se slozenim tretmanom dostupnim 
svakome. To je blaga terapija i naznacava istancano i duboko znanje. Pomocu nje 
pojedinac moze lijeciti inficiranu ranu svog brata, posjekotinu, cir, rane ili zagno- 
jenost, pogotovo kada pristup ostaiim lijekovima nije moguc. S druge strane, zemlja 
je izvor i majka svakog lijeka. Nepomijesano i cisto tlo je hiadno i suho, i blago 
narosenje njene prasine na inficiranu kozu pomoci ce isugivanje vlaznosti i gnoja 
koji su se vec formirali pod kozom. 

Obicno neki Ijudi osjecaju nelagodu ili uzrujanost nakon zadobijanja obicne rane 
ill kada rana propada sa zagnojenoscu. Njihov osjecaj nelagode takoder predstavlja 
neravnotezu vrucine kao jedne od cetiri tjelesna temperamenta. Kombinacija vrucine 
pnrodne kJime, vrucine temperamenta i vrucine same rane ili njenog gnoja suzbijaju se 
Madnom i suhom zemljom koja je hladnija od mnogih jednostavnih hladnih lijekova, 
a pogotovo kada je prasina ociscena i osusena za ovu svrhu. 



'"Muslim, 2 1 99. 

""Buhanja, IO/176i 177; Muslim, 2194. 



179 1 



^^^ 



^^M 



^^ 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Ovakve su infekcije ponekad popracene smrdljlvim vlaznostima i (gnojnim) Iscjet- 
kom (lat. Pyorrhea), a suha i hladna zemlja ili ociscena giina ucestYuje u postepenom 
i progresivnom ishlapljivanju ovakvih vlaznosti koje bi inace sprijecile oporavak, Ovaj 
progres pomaze uravnotezivanju tjelesnih izlucevina u inficiranom podrucju, a kao po- 
sljedicu toga imamo Allahovlm dopustenjem, eliminactju uzrocnika i popratne boli. 

Kao sto je objasnjeno u navedenom hadisu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., polizao bi 
potom vrh kaziprsta i dodirnuo njime prasinu, potom bi polahko stavio svoj prst na 
pogodeno podrucje sa svom prasinom koja je ostala na njemu dok bi ucio navedenu 
dovu. Blagoslovi ovakve dove ukljucuju zazivanje Allahovog svetog imena, povjera- 
vanje svih stvari Njemu i oslanjanje na Njegovu dobrotu da podari opooravak. Prema 
tome, prirodne i duhovne su jezgre kombinovane, a djelotvornost namjere postaje jaca. 
Sto se tice izbora rijeci "nasa zemlja" od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ovo bi moglo 
oznacavati majku zemlju, podjednako dobro kao i blagoslovljeno do grada Medine. 
Skolasticarska misljenja variraju u ovom slucaju, ipak opce je poznata stvar danas 
da je nanosenje ociscene gline na kozu najkorisnije za mnoge vrste oboljenja i koznih 
bolesti. Galen je naveo u svojlm djelima da je on vidio u Aleksandriji (Egiptu) ijude 
koji su bolovali od splenomegalije (uvecanja slezene) 1 od vodene bolesti, a koji su 
aplicirali egipatsku glinu oblazuci je na svoja stegna, leda ili rebra, 1 izgledali su kao 
da im ova teraplja prija, a ona je poznata kao peloterapija ili pelopatija. 

Nadalje, oblaganje koze ovakvom prirodnom gHnom osigurava snazno isusivacko 
djelovanje, djeluje kao jak apsorbent i moze pomoci u mnogim vretama septicnih cireva, 
trovanja krvi, mlitavosti koze i ostalim koznim abnormalnostima. U neklm dobro 
dokumentiranim slucajevima oboljeli od trajne tjelesne gojaznosti kao posljedice ab- 
normalnogabdominalnog ili vaginalnog istjecanja krvi, podjednako kao i od intenzivne 
purgacije krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicu iz njihovih nogu ili bedara i 
oboljeli od brojnih hronicnih bolesti koje pogadaju osjetljive dijelove tijela koji so u 
potpunosti oporavljeni, okoristili su se uveliko od apliciranja ove prirodne gline. 

Prlrodna je glina bogata mineralima i vodenim aluminijum silikatom koji efikasno 
upijaju vodu. Ovakva je glina nastala hemijskim razlaganjem stijena. Terra sigillata 
je, naprimjer, sredstvo koje zaustavlja krvarenje, Upijajuca i zatvarajuca snaga ovakve 
gline takoder potpomaze prozirnost celija, konlrakciju tkiva i formiranje novih celija 
koje zacepljuju cireve. 

Ako su ovakve osobine prirodne gline iz obicnog tla, sta onda trebamo misliti o 
najblagoslovljenijem tlu na zemlji, koje je tlo grada Medine, grada svjedosti, pogotovo 
kada je pomijesano sa najblagoslovljenijem pljuvackom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
i kada je ovakav cin popracen s istinsktm prizivanjem najuzvisenijih atributa Njego- 
vog gospodara? 1 kao sto smo ranije objasnili, djelotvornost rukji umnogome ovisi o 
stanju i yjeri zazivaca, i reakcije koju pokazuje bolesna osoba spram toga i njene yjere 



1180 



Poslanikova medicina 



u djelotvornost rukje. Ovakvi aspekti ne mogu biti opovrgnuti od bilo kog mudrog 
Iijecnika. Ako onaj sto izvodi ovakvu rukju nade u sebe pomanjkanje pravog stanja 
umijeca (znanja) ill se osjeca neadekvatnim da proizvede ovakve posljedice, onda 
neka on moli sta god njegovo srce moze skupiti, i on bi trebao zavrsiti svoje prizivanje 
riiecima:"Masaallah" (Allahovom voljom bit ce uradeno). 

4Ut *L^ Li 

1.18 Lijecenje bolt i opce slabosti rul^om 



Imam je Muslim prenio u svom "Sahihu" da se Osman bin Ebu-el-As jednom 
zalio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na neku hronicnu bol od kog je boiovao jos od 
ranih dana njegovog prelaska na islam. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom rekao: 
"Stavi svoju (desnu) ruku na mjesto koje te boli, i moli; 'S imenom Allaha', tri puta, 
a onda ponovi sedam puta: 'Trazim utociste u moci Allahovoj i Njegovoj vrhovnoj 
vlasti nad svim protiv onoga sto ja prozivljavam i muke koja me iscrpljuje.'"'^' 

Pojedinac ce u ovom receplu naci prizivanje Allahovog vrhovnog imena, povjera- 
vanje sudbine u ruku Istinskog izljecitelja, oslanjanje na Njegovu milost i samilost. i 
trazenje utocista u Njegovoj suverenosti i moci protiv poteskoca i patnji koje bol moze 
prouzrociti. Ponavljanje ove dove blagotvornije je i sigurnije, i ono je poput obnav- 
Ijanja recepta za izbacivanje bolesti. Slo se tice ponavljanja zazivanja sedam puta, 
nema sumnje da broj sedam evocira odredene koristi koje se ne mogu naci u ostalim 
brojevima, kao sto smo to diskutirali u ranijim poglavljima, 

Takoder je preneseno u "Dva sahiha" da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
posjecivao bolesnu osobu u svojoj porodici, on bi uobicavao premazati ga (uljem) 
prelazeci svojom blagoslovljenom rukom preko bolesnlkove glave dok bi molio: "O 
Gospodaru i Opskrbitelju Ijudi, otkloni ove nedace i izlijeci ovog roba. Uistinu, samo 
Ti imas moc lijecenja i samo Ti mozes dati neprekidan oporavak."'^^ 






'"Muslim, 2202. 

'"Buharija, fO/1 78; Muslim, 2191. 



181 



Ihn-Kajjim el-Dzevzi 



Ova rukja preklinje Allahovo najsire savrsenstvo, suverenost jedinih samo- 
odrzavajucih atnbuta (ar. rububijjet) i Njegovu milost, koja obuhvata sve da bi obdarila 
ovakve biagoslove oporavka, i da samo On ima ovakve moci i niko drugi ne moze 
postici oporavak od bolesti (osim Njega) . Dakle, ova dova obuhvata velicanje Njegove 
jednoce (ar. tevhid), spoznaju (ar. ihsan) Njegovog poznavanja svega i pnznavanje 
Njegovog apsolutnog gospodarstva (ar. rubabijjet). 

1 . 1 9 Nadvladavanje vrucice uzrokovane nedacom i tugom 

Allah Svemoguci kcize: "A ti obmduj izdrzljive, one kpji, kfld th k^^kva nevolja 
zadesi, samo kozu: "Mi smo Allahovi i mi cemo se Njemu Vratitif " Njih ceka oprost 
od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom puta!" (Ku/an, 2:155-157) 

Mi takoder nalazimo srodno upucivanje na navedeni ajet u mesnedu imama 
Ahmeda, u ko]era sto]i da je Allahov Postanik, s.a.v.s. rekao: "Ko god je napadnut s 
nedacom i kaze: 'Mi smo Allahovi i mi cemo se Njemu vratiti. Gospodaru, Ti budi 
moj pomagac u ovom pokusaju i zamijeni moj gubitak s onim sto je bolje.' Allah ce 
mu sigurno pomoci i nadomjestiti njegove gubitke s onim sto je bolje." '^^ 

Ovakve rijeci mudrosti predstavljaju krajnji lijek za patnje. One demonstriraju 
spoznavanje Gospodara i najkonsnije su za dobrobit na ovom i buducem svijetu. Ove 
rijeci takoder jasno obuhvataju dva uzvisena elementa, i kada ih rob shvati, oni ce 
zasigurno okupirati njegovu paznju i uciniti da njegova nedaca izgleda beznacajnom. 
Pnje svega, navedena dova podrazumijeva da rob, njegova porodica i njegov imetak 
istinski pripadaju Allahu. Koje god darave Allah dz.s., dao da bi opskrbio privremene 
potrebe Njegovog roba za vrijeme njegovog zivota na ovom svijetu, On ima puno 
pravo zadrzati ih ili ih obustaviti. Kada ih Allah Svemoguci uzme natrag, oni su 
poput pozajmhene stvan, gd]e pozajmljivac ima puno pravo obnoviti zakljucak o vre- 
menskim granicama, Egzistencija roba na ovom svijetu opkoljena je takoder dyiema 
prazninama: jednom prije njegovog rodenja (dolaska) na ovaj svijet, i drugom nakon 
njegovog odlaska s njega. U ovom smislu, Vlasnik ima puno pravo odrediti upotrebu 
bilo kojeg dara kog je On ucmio dostupnim na vremenskoj osnovi i pod specificnim 



'Ahmed, 4/27; kaao I Muslim, 918, u poglavlju o dienait - ita se Itaie kod kuSnje. 



1 182 



Poslamkpva medkma 



uioetima ili lisiti Svoje stvorenje od daljeg njegovog koristenja. Nadalje, to dokazuje 
da ovakve podredene komponente nisu nagoviestavajuce za apsolutnu zavisnost i da 
Ishnski vlasnik kontrolise vremenske periode njihove upotrebe. DaWe, kako moze 
prolazna egzistencija prihvatiti neprekidno vlasniStvo? Ovakvi pozaimljeni dementi 
nemaju moc da istinski podupiru ili stite pojedinca od nedace, ili da ga brane nakon 
sto on napusti ovaj svijet. U ovom smislu, Allah je Svemoguc'i isWjucivi Vlasnik svega, 
1 mko nema istinsko vlasnistvo bilo cega osim Njega i poiedinceva upotreba ovakvih 
elemenata mu ni u kom slucaju ne dopusta da raspolale njima kako mu je volja (po 
svom nahodenju). Umjesto toga, ovakva je prolazna upotreba subjekat vremenskim 
periodima i uvjetima Vlasnika. 

Drugi aspekt navedene dove bavi se nedvoibenom destinacijom roba j njegovom 
konacnom i neophodnom povratku svom Gospodaru. Mudrost je Stvoritelja nacinila 
ovakav povratak obaveznim za sva stvorenja, i da oni moraju iskusiti smrt, razdvojenost 
od svijeta i dolazak pred istinskog Vrhovnog Gospodara i stati goli kao na dan kada su 
bill stvoreni. Niti porodica niti pleme na taj dan nece biti tamo da ga brane, vec umjesto 
toga, vlastita dobra i losa djela svake osobe bit ce ispravno izvagana. Kada je ovakvo 
elementarno stanje shvaceno, onda kako moze iko posjedovati ista, veseliti se iraanju 
necega ,li biti zalostan zbog gubitka necega? U ovom pogledu, pojedinac mora drzati 
svo] fokus na njegovom konacnom cilju, imajuci na umu putnikova pravila opstanka. 
§poznavanje sudbine (ar, kadr) takoder potvrduje neminovnost desavanja i 
nedesavanja odredenih dogadaja. Allah Svemoguci potvrduje ovaj aspekt u Kur'anu 
govoreci: "Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a hja uije, prije nego stojc damo, 
zapisana u Knjhi, loje Allahu, mstinu, lahko, da ne biste lugovali za onim Sto vamje 
promaklo, a i da se ne biste previse radovali onome sto vam On dadne. Allah ne Voli 
nikakpe razmetljivce, hvalisavce." (Kar'an, 57:22,23) 

Kao lijek za ovakvu bolest, pojedinac bi trebao stati za trenutak i razmisliti nad 
njegovom tzv. "nesretnoscu" i okolnostima, i on ce zasigurno naci da paraleino sa 
njegovimgubicima, njegovmuje Gospodar (ar. Rabb), u Njegovoj neizmjernoj milosti 
1 nedokucivoj velicanstvenosti, zadrzao dar jednake vrijednosti ili cak boiji. S druge 
strane, kroz ovakvu nedacu, Allah Svemoguci dao mu je mogucnost da razmislja o 
Allahovo] dobroti i raspozna misteriju Aliahove kontrole (ar, kt^jumijja) nad svim 
umverzomima. Nadalje, primjenjivanjem strpljivosti nad nedacom, pojedinac ce 
otbiti daje Allah Svemoguci sacuvao za njega vecu nagradu, i posto je to Allahova 
volja, On sigurno ima moc da to ucini neizmjernim. Kroz razmisljanje, pojedinac ce 
takoder raspoznati da Allah Svemoguci ima moc da nanese vece nedace i daje, zbog 
Njegove milosti prema Njegovim stvorenjima, On uvidavno ogranicio utjecaj onoga 
sto Njegov rob shvata kao nedacu. 



1831 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



1.20 Gaserye vatre zbunjenosti 

Da bi se ugasila vatra osjecaja zbunjenosti ili potistenosti kao rezultata nesrece, 
pojedinac bi trebao pogledati oko sebe i sagiedati da bi njegova nesreca mogia biti 
veca. On bi takoder trebao promatrati druge koji mozda prozivfjavaju vece nedace u 
procesu ucenja njihovih vlastitih lekcija, i gledajuci blize, on ce shvatiti da svjetlucanja 
"idealne porodice" koja moze izgledati da ima dobru srecu, takoder mogu kriti duboku 
tugu i nezadovoljstvo. 

Dakle, ako pojedinac pogleda na desnu stranu, hoce It on vidjeti ista drugo osim 
iskusenja i nedaca? A ako on pogleda na lijevu stranu, hoce li vidjeti ista drugo osim 
tuge i nezadovoljstva? Zapravo, ako pojedinac bude trazio sirom cijelog svijeta, on ce 
naci da nijedna dusa nije oslobodena od bilo koje vrste iskusenja. To je bilo gubitak 
drage osobe ili zaljenje o rutinskoj dnevnoj glavobolji na poslu. Pojedinac ce takoder 
shvatiti da istinska sreca na ovom svijetu jeste san koji se moze desiti prilikom necijeg 
spavanja ili da je on poput sjene koja ce nesumnjivo nestati netom kao kad zalazl Sunce 
i da §ta god uzrokuje veselje, to ce ultimativno uzrokovati mnogo tuge i teski jad. On 
ce takoder shvatiti da ono sto nekoga cini sretnim jedan dan na ovom svijetu moze 
uzrokovati njegovu tugu decenijama u zivotu poslije smrti, da ce necije privremeno 
zadovoljstvo zasigurno biti praceno produzenim periodom neimastine, da je kuca puna 
opskrbe i zaliha takoder puna praha, da kad god svijet nudi nekome jedan dan mira 
I radosti, on svakako ima jedan nepovoljan dan za njega. 

Ibn-Mesud, r.a., jednom je rekao: "Prevellka ce kolicina zadovoljstva zasig- 
urno biti slijedena s mnogo tuge, a sretna porodica ce jednog dana biti napadnuta 
s izrazito dubokom zaloscu kada bude opiakivala svog umrlog." Imam Ibn-Sinn 
rekao je jednom: "Kad god postoji smijanje, to ce sigurno biti praceno plakanjem." 
Hind bint Nu'man rekla je jednom: "Jednog jutra vidjela sam moju porodicu kao 
najjacu i najbogatiju, a sa zalaskom sunca, postal! smo najmanji i najogoljeniji od 
(svih)ljudi, Sigurno, kad god Allah Svemoguci napuni jednu kucu obiljem, On je 
takoder zaogrce prahom." Neko ju je zamolio da isprica svoju pricu, a Hinda je 
odgovorila: "Nasa porodica je dozivjela dan kada nije postojao nijedan Arap koji 
nas nije usrdno molio da upotpuni svoje potrepstine, a kasnije mi nismo mogli naci 
nijednog Arapa koji bi pokazao milost prema nama." 

Njena sestra Harka bint Nu'man nadenaje jednom kako place za vrijeme procvata 
dinastije Nu'man. Neko ju je upitao: "Sta te je rasplakalo, da li te je neko povrije- 
dioV Ona je odgovorila: "Ne! Upravo sam se osyjedocila procvatu moje porodice, 
i spoznala da rijetko sreca napuni jednu kucu bez bivanja iznenadnog pojavljivanja 
tuge." Ishak bin Taiha ju je jednom posjetio i upitao ju: "Kako se osjecas u prolazu 
kraljevstva?" Ona je odgovorila: "Ono Uo prozivljavamo danas jeste zasigurno bolje 



jl84 



PoslanilioM meJidna 



nego ono jucer. Ipak, nalazimo u knjigama (historije) da nij'edan coviek nije nikad 
okusio dan Uicanja bez podnosenja kao posliedice toga preokreta i da zivot nije nikad 
pokazao ikome bilo koji dan zamamne Ijepote i privlacnosti da mu kasnije nije pokazo 
svoje zube." Potom je rekia: 

"Jednog dana vladali smo Ijudskim interesima i konacna odluka je bila nasa. Odjednom 
srao postali potrebni njihovog dobrocinstva, nadajuci se da ce onl biti eticni i upravo 
poput nas! Tesko svijetu cija udobnost ne traje, ciji tockovi njegove Ijude uzdizu a 
kasmje ih spustaju, i lazno se pojavljuje kao da je to bio onaj koji upravlja njihovom 
sudbinom!" 

1.21 Ostali tretmani protiv zabrinutosti i tuge 

Rojedinac takoder mora znati da zabrinutost, tuga, depresija i zbunjenost ne lijece 
bol niti mu pomazu da nadoknadi gubitke, vec, naprotiv, umjesto toga, pored njihovog 
pogorsanja, oni su dio same boiesti. Pravi lijek nalazi se u strpljenju i prepustanju svih 
odgovornosti Allahu Svemogucem. To je zbog toga da bi se On usrdno molio i da bi 
se pnbI.2ilo Njegovoj blagoslovljenosti, miiosti i uputi. Allah je obecao spustiti ovakve 
blagoslove nayjernike koji su strpljivi. Padanje u istu gresku u ovom slucaju stetnije je 
nego imcijalni sok. Zabrinutost, depresija i tuga kod pojedinca uzrokuju ziobnu radost 
nepnjateija, uzrokuju bol prijateljinia, odusevljavaju pojedincevog osobnog sejtana, 
degradiraju njegovu nagradu, ogranicavaju njegova postignuca i slabe njegovduh. Radi 
kontrasta, kada je pojedinac uspjesan u strpljivosti i duboko razmisija o dogadaju, a 
Allabova voija je iza svega, on ce biti u moguc'nosti odagnati svog sejtana, izopdti svoja 
ulagivanja i nezadovoljstva, umanjiti svoje potrebe. U meduvremenu, volja pojedinca 
odobrovoljila je njegovog Gospodara, utjesila je one koji brinu za njega, zadovoljila 
srca pnjatelja i uznemirila njegovog neprijatelja. Suocavanjem s nedacom i njenim 
podnosenjem s hrabroscu i strpljivoscu, pojedinac ce biti u mogucnosti utjesiti svoje 
pnjatelje prije nego sto oni dodu da mu daju podrsku. Ovo je istinsko podnosenje 
I najveci oblik savrsenstva, a niti je depresija, beznadeznost, malodusnost, glasno 
jadikovanje, zamjeranje necijoj yjeri ili nezrelo mijenjanje nadolazeceg (desavanja). 

Drugi lijek za zabrinutost, tugu, depresiju i zbunjenost jeste znati da primjenjivanje 
strpljivosti 1 promisljanje o mudrosti koja je iza dogadaja (ar. ihtisab) jeste blagoslov 
koji ce donijeti neprestano voce krajnjeg veseija, pocastvovanosti i zadovoljstva, koji 
usporedeni sa proiaznom i ogranicenom perspektivom emocionalnog uzbudenja vezu se 
nedozivljavanje nedaca, netrpljenje gubitaka ili postepenim umanjivanjem pojedincevih 
sUonosti na ovom svijetu. U ovom slucaju, najvrednije je za vjernika znati da kad on 
pnrajenjuje strpljivost i izrazava zahvalnost (ar. el-hamd) njegovom Gospodaru za sve 
sto mu se desi, Allah Svemoguci nagradit ce ga prebivalistem onih koji su zahvalni, 



185 1 



Ibn-Kajjim el-Dieozi 



poznatim kao bejtul-hamd, koje je rezervisano za istinske robove stanovnike Dzenneta. 
U ovom smislu, pojedinac bi Irebao vrednovati nagradu i rcizmisliti koje je veca nedaca 
i gubitak: ono prolazno ili ono yjecno? Da li bi radije odustao od onoga sto on nema 
mod da zadrzi i!i izgubi ono sto on inace ne moze dobiti? Svakako, gubljenje kuce 
zahvalnosti u Dzennetu veci je gubitak. 

Imam Tirmizi je izyjestio daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Na Dan polaganja 
racuna, Ijudi ce pozeljeti da su imali kozu izrezanu skarama na ovom svijetu, jednu 
mrvicu nekada, u odnosu na ogromne blagoslove i velicanje za one koji su podnosili 
svoje nedace sa strpljivoscu i zahvalnoscu na ovom svijetu."'^'' U ovom pogledu, jedan 
od nasih predaka rekao je: "Kada na dunjaluku ne bi bilo iskusenja i patnji, usli bismo 
u Dzennet kao siromasi." 

Drug! lijek za ovu bolest jeste da se utjesi srce pojedinca s nadom i ocekivanjem 
da ce Allah Svemoguci slgurno nadoknaditi yjernskove patnje necim boljim. Ustvari, 
svaka patnja na ovom svijetu jeste nadoknadiva osim gubitka pojedinceve povezanosti 
sa Svemogucim Allahom. Drug! lijek sastoji se u vjernikovom nesumnjivom znanju da 
njegov udio u nedaci nije mogao biti izbjegnut. DaUe, ako je on zadovoljan, onda su 
kreposti zadovoljstva njegova nagrada, a ako je on uznemiren, onda su tockovi nezado- 
voljstva pogubno grotlo njegovog gubitka. 

U ovom smislu, pojedincu je dat izbor izmedu dobre ili lose srece. Ako ga njegova 
nedaca razbjesnjava, uzrokuje mu srdzbu, nezadovoljstvo i nezahvalnost, njegovo ce 
ime biti upisano u spisak osoba gubitka i destrukcije. Ako njegova nedaca prouzrokuje 
zabrinutost, depresiju i zanemarivanje njegovih tekucih duznosti, kako duhovnih tako 
i onih religioznlh, ili ako to uzrokuje da on zakoraci u zabranjena podrucja, njegovo 
ce ime biti upisano u spisak onih nemarnih i nepazSjivih. Ako ga njegova nedaca 
primorava da se zali i da bude nestrpljiv, njegovo ce ime biti upisano u spisak onih 
nesretnih i zavedenih. Ako pojedinceva nedaca uzdize njegov prigovor Allahovoj volji, 
on je pokucao na vrata ateizma (ar. kpfr) 'h se zapleo u putevima otpadnistva. S druge 
strane, ako yj era covjeka vodi da se suoci s ned acorn sa strpljivoscu i ako to uzrokuje 
zadovoljstvo s Allahovom voljom, njegovo ime ce biti upisano u spisak blagoslovljenik 
i zadovoljnih, a ako ga nedaca tjera da bude jos zahvalniji svom Gospodaru, njegovo 
ce ime biti upisano u spisak onih zahvalnih. Ako mu nedaca povecava njegovu Ijubav i 
ceznju da sretne svoga Gospodara, njegovo ce ime biti upisano u spisak onih iskrenih 
koji istinski vole svoga Gospodara. 

U vezi s ovom temom, nalazimo u Musnedu imama Ahmeda i Sunenu imama 
Tirmizija predanje od Mahmuda bin 'Ubejda, hadis da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Kada Allah voli neke Ijude, On ih stavi na iskusenja. Oni sretni zadovoljni su 
i sretni njihovim Gospodarem, a oni nesretni srditi su i ogorceni.""'' 



'^Tirmizi, 2404; daif. 

'«= Hadis ie sahih, Ahmed, 5/427; Tirmid, 2398; Ibn-Madzdze, 4031. 



|186 



PaslanilpiOa medicina 



Tajna i pnroda !eze u pojedincevom bezuyjetnom ugovoru i harmoniji s njegovom 
voljenom. Dakle, ako neko nade kod sebe prigovaranje, Ijutnju ili ogorcenost prema 
onome za koga on tvrdi da ga voii, on zasigurno nema Ijubavi spram te osobe. On nekako 
voli da odobroljava voljenu osobu i predstavlja samog sebe kao osobu koja zasluzuje 
priiekor, i on postaje glavnim syjedokom svog vlastitog dvolicnjastva i lazi. U vezi s ovom 
tetnom, Ebu Derda', r.a., rekao je: "Kada Allah nesto odiuci, On voli da Njegovo 
stvorenje pristane uz to." Za vrijeme njegove bolesti Imran bin Hasun uobicavao je 
reci: "Ono sto ja najvise volini jeste ono sto On najvise voli. "Govoreci o nedacama, 
Ebul-Ali uobicavao je reci: "Iskusenja su mehlem i iijek koji su djelotvornt samo za 
istinskog zaljubljenika i nikome drugom nije dopusteno da se okoristi od tog." 

Kao sto snio objasnJli ranije, da bi prevazisao stanje luge i bolesti, pojedinac 
mora izvagati vrijednost dvaju veselja i zadovoljstava: onih prolaznih i onih vjecnih, 
I on mora razmotriti koje od dvogaje postojanije, trenutacna pomoc ili neprekidan 
hjek. Dakle, zadovoljstvo i zahvalnost za svoju nedacu postaje prolaznim zadovoljst- 
vom koje vodi prema uzivanju Allahove vjecite nagrade, koja je rezervisana za one 
koji su istinski zahvalni. Kada je ovakav izbor dat, to predstavija mogucnost da se 
utjelotvori nadmocnost pojedincevog zadovoljstva nad ostalim. Kada bi pojedinac 
tezio prema vecoj ponudi, on bi trebao biti veoma zahvalan Allahu zato sto ga vodi. 
Inace, ako on tezi prema manjem stanju, on mora shvatiti da je nedaca od koje pati 
iz njegovog uma, srca, religiozne inverzije i bezboznistva, i ona je mnogo veca nego 
njegove ovozemaljske nedace i bolesti. 

Nadalje, pojedinac mora znati da Onaj Koji zapoyieda i upravlja pronijenom svih 
prelaznih i neprekidnih stanja jeste Mudri i Pravedni Gospodar, a On je Najmilosniji 
1 Samilosni, i da On ne odreduje ovakve dogadaje u zivotu pojedinca na ovom svijetu 
da bi ga unistio, da bi ga povrijedio ili da bi ga razorio. Umjesto toga, kroz Njeg- 
ovu sveobuhvatnu milost, On ga je suocio s ovakvim iskusenjima bilo da unaprijedi 
njegov razvoj ili da mu dopusti da shvati svoje stvarno i ogoljeno stanje. Ovakva ce 
Jskusenja pomoci robu da raspozna svoje istinsko stanje vjere, zadovoljstva, zahvalnosti, 
uzdrzavanja i strpljenja s njegovim Gospodarem. Za vrijeme ovakvih iskusenja, Allah 
Velicanstveni zelio bi takoder cuti Svoga roba kako Ga doziva, preklinje Ga, vraca 
se Njemu, ustrajno kuca na Njegova vrata, trazi Njegove blagoslove i naklonost, trazi 
Njegov oprost za svoje grijehe, da cuje za njegov neuspjeh da bi dao odgovarajucu 
paznju njegovom ugovoru, njegovom gubitku svoje paznje ili za bivanje udaljenim od 
Njegovih stvarnih neprekidnih koristi zbog svjeducanja dunjaluka. Kada bi yjernik 
shvatio ozbiljnost svog stanja, on bi zasigurno bio slomljena srca, a njegovo pustosenje 
ga mora probuditi iz bezglavosti i drijemeza, i on mora dici svoje ruke ka dzennetima, 
plakati za oprost i rasprsiti sjene nezadovoljestva, otpora, negodovanja, ogorcenost! i 
neposlusnosti prema svom Gospodaru. 



187 1 



Ibn-Kajjim el-Dievzi 



Sejh Muhjiddin Abdul Kadir Gejianl. r.a.. rekaojejednom: "Dijete, iskusenjane 
dolaze da te uniste, ona dolaze da iskusaju tvoju strpljivost i yjeru. Dijete, sudbina je 
lav a lav ne jede les(inu)." Dalde, nedace su vikanja sluge, a ovaj je svijet livnica gdje 
pojedinceve vrijednosti mogu bit! rastopljene njenom vrucinom da bi se modelirala 
njegova finalna uloga. Konacni ishod moze biti bilo zlato ill pak sljaka. Kao sto je 
jedan pjesnik re kao: 

"Rastopili smo to misleci daje srebro 

Da bismo saznali da je to samo rastaljena zeljezna sljalfa. " 



Prema tome, ako pojedinac ne odobrava i ne prihvata koristi rikanja ovog svijeta, 
onda neka on pnceka uzasnu nku dzehenemske vatre u zivotu poslije smrti, Rob 
takoder mora shvatiti da u skladu s razvojem i proizvodom konacne uloge, Imperativ 
je da on bude ovisan o jednoj od dvije rike: iskusenjima ovog svijeta ili iskusenjima 
dzehenemske vatre. Ako on to razumije, onda bi on trebao biti zahvalan i znati da 
ga je uistinu Allah pocastio i blagoslovio da pretrpi prolazna iskusenja ovog svijeta 
umjesto onih trajnih u zivotu poslije smrti. Pojedinac takoder mora znati da kada 
bi rob bio imun na ovakva iskusenja i muke, on bi bio napadnut fatalnim bolestima 
ponosa, arogancije, pobune, faraonizma i stamene bezosjecajnosti, a ovakve ce osobme 
ultimativno i zasigurno uzrokovati da on nestaje u ovom svijetu i da iskusi trajne i 
neprekidne osjecaje koji izazivaju bol u zivotu poslije smrti. 

Ovakvo je uzviseno suosjecanje kada On posjecuje Svoga roba s neophodnim 
lijekovima koji se ispoljavaju kao iskusenja na ovom svijetu. Ovo je ustvari preventivna 
medicina koja eliminira vjerovatnocu bilo kog malignog rasta ili fatalne bolesti. Ovakav 
je lijek stvoren da zastiti pojedincevu vjeru i poboznost, da izbaci van preko purgacije 
mucne posljedice pokvarenog uma i duha i da iznjedn onginalnu namjeravanu cistotu. 
Pjesnik jejednom rekao: 

"Ponekfld Allah blagoslovi roba s nedacama, 
cak s onim tesl^im da ib podnosi, 
a u drugim prilil^ama, izobiljc jc najveca od svih nedaca. " 



I 



Ipak, svaki rob prima potrebnu i neophodnu kolicinu lijeka da pomogne purgaciju 
i ispiranje akumuliranih letafnih supstanci u njegovom umu, srcu i dusi, i da ocisti svoj 
sistem. Ovo je cin milosti i Ijubavi koje Allah Samilosni daje Svome robu kao odredenu 
pomijesanu dozu koja ce medudjelovali s njegovom bolescu, a koja ima mogucnost da 
nadvlada smrtonosmi bolest. Ovo su bolesti uma, srca i duse, U skladu s obicnim Ijud- 
skim opazanjem, one su nazvane iskusenjima i nedacama, Medutira, uistinu, ovakvo je 
lijecenje osnovno iskusenje pojedincevih stvamih bolesti i preventivni lijek za one moguce. 



{188 




M^ 



Poslani](p0a medicina 



U ovom procesu Allah cisti i preciscava Svoga roba za najcasnije od stanja na ovom 
svijetu, a to je da Ga on velica, da Ga gleda i da on prebiva u Njegovoj blizini. 

Lijek je lakoder naden u pojedincevoj realizaciji i shvatanju da je gorcina ovog 
svijeta ta koja donosi slatki okus zivota poslije smrti i da samo Svemoguci Allah ima 
moc da prouzrocl ovakvu transformaciju supstance. Pojedinac takoder mora shvatiti 
da siatki okus ovog svijeta projicira gorak kraj u zivotu poslije smrti. Dakle, privre- 
meni preiaz iz gorcine u slatkocu bolji je od njegove antiteze. Ako pojedinac ne moze 
jasno shvatiti znacenje ovoga, onda bi on trebao razmisljati o blagoslovljenom hadisu 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Dzennet je ogranicen s iskusenjima i teskocama, a 
dzehenemska vatra je ogranicena uzbudenjima i privlacnoscu." 

Ljudski umovi ne mogu podjednako prihvatiti potpunu sustinu i znacenje ovog 
hadisa, koji takoder dokazuje da Ijudi imaju razlicite nivoe razumijevanja. Za vrijeme 
ovakvih iskusenja Ijudska istinska sustina izlazi na povrsinu, jer vecina ijudi vise voli 
prolazno zadovoljstvo nad onim vjecitim. Zapravo, vecina Ijudi ne voli da pretrpi cak 
jedan sahat osornosti i naprezanja da bi zadobili vjecito zadovoljstvo i ugodaj, oni ne 
vole da podnesu jedan sahat ogorcenja da bi zadobili neprekidnu slavu i, ako je moguce, 
om bi radije da ne pate jedan sahat nelagode u cilju zadobijanja neprekidnog zdravlja. 
U njihovim umovima, sadasnjost je dokazana a buducnost je nepoznata. Njihova je 
yjera slaba i njihova zudnja i strast gospodare njima. Njihovo duboko ukorijenjena 
bolest ne zacinje u njima nista drugo osim uzurbanosti i davanja prednosti smrtnim i 
prolaznim zadovoljstvima ovog svijeta i njihovom osporavanju postojanja zivota posHje 
smrti i onoga sto ce sigurno doci. 

Ovo je stanje onih koji samo mogu raspoznati i prihvatiti ono okusno, dodirljivo i 
elementarno i koji ce posvjedocili samo ono sto njihove fizicke oci mogu vidjeti. Ipak, 
sve sto se dalje zuri i ulazi u more prepreka koje ograduju ovaj prolazni svijet ili sve 
Ito se vise doseze izvan njegovih granica da bi se shvatila uzvi&na svrha i da bi se 
raspoznale konsekvence svakog cina, to stanje je sve vise rezervlsano za Ijude mnogo 
veceg stanja svjesnosti. Ovakvi se istinski uciteiji traze i njihovi primjeri slijede. To su 
oni koji su dragi Allahu, Njegovi vjerni robovi, Njegovi izaslanici (ar. evlija) i Nje- 
govi sticenici. Za njih Allah je pripremio najvecu i vjecnu nagradu, vjecito uzivanje 
1 zagarantovao im je krajnju pobjedu. Radi poredenja, ono sto je On pripremio za 
bezglave i one koji odugovlace jeste sigurno nemilost, patnje i vjecita tuga. 

Prema tome, izaberi koje od ova dva stanja ti bolje odgovara. Ipak, najvjerovatnije 
ce Ijudi poiucivati ono sto oni ostvaruju, dobivat ce svoju vlastitu vrstu perja i naginjali 
se prema svojim vlastitim slabostima, i to je najprirodnije. Nadalje, trebas li ti pristati 
uz ovaj tretman, potom se nositi s njim i ne posmatrati to kao nesto preopsirno, jer 
mtenzivna potreba za njim nacinila je od iijecnika ono sto je pacijent zahtijevao, a da 
je Allah Svemoguci to omogucio, uistinu On je najbolji vodic. 



IS9I 



^^ii^Ok 



Ibn-Kajjim el-Dzeuzi 



1 .22 Lijecenje zalosti, briga, bolt i oheshrabrenosti 



Ibn-Mesud, r.a., prenio je da je AJlahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema roba 
kojeg ce pogoditi i zadesiti tuga ili briga, a on kaze: "Gospodaru, ja sam Tvoj rob, 
ciji su otac i majka Tvoji robovi; moja sudbina je u Tvojoj ruci, moja sudba krece se u 
skladu sa Tvojom odredbom. Ti si uistinu pravedan u Tvojoj presudi. Prizivam Tvoja 
sveta imena i svaki sveti Atribut kojim si Ti nazvao Sebe ili si ga objavio u Tvojoj 
Knjizi ili si poucio bilo kom Svome stvorenju ili onome koga drzis kao Tvoju iskljucivu 
tajnu. Gospodaru, nacini velicanstveni Kur'an snagom mog srca, svjetlom moje duse i 
jasnim milosrdem koje rasprsava moju tugu i zabrinutost." Ko god rnoli ovako, Allah 
ce ukloniti njegove brige, rasprsiti njegove zalosti i zamijeniti ih radoscu."'^* 

-t,^- '' • - K*'*^ ' *i J,*, '7'ii, ',-" ' • -f 

•>>J i^j-^ J^J <^ ti^-> (K>Jl ul^" J*^" a' 

Ibn -Abas, r.a., premo je da je za vrijeme nedaca Allahov Poslanik ,s.a.v.s., uobicavao 
moliti: "Nema boga osim Allaha, Velicanstvenog, Blagog. Nema boga osim Allaha, 
Gospodara Velicanstvenog prijestolja. Nema boga osim Allaha, Gospodara sedam 
nebesa i Gospodara Zemije i Gospodara Plemenitog prijestolja."'^^ 

^:^3i U '^1 % '4 "^ j^i 'r^J '^' "^1 A "^ 
' • ^' ■ . " r^' 

Takoder je izyjesteno u Dzami'u imama Tirmizija da je Enes, r.a., prenio hadis u 
kojem se kaze da kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio suocen sa zabrinutoscu, on bi 
uobicavao moliti: "O Zivi, o Upravitelju univerzuma, prizivam Tvoju sveobuhvatnu 
mi lost da mi dodijeli izlaz iz ove nametnute tegobe."'^ 



"* Ahmed u "Musnedu", 1/394 i 452; sened je sahih, a Ibn-Hiban proglasio ge je takoder sahihom, 2372, 
'^'Buharija, ! 1/122 i i23, u poglavlju o dovama; Muslim, 2730, u poglavlju o zikru i dovama. 
""Tirmizi, u poglavlju o dovama, 3522; hadis je daif. 



mc 



da 



189 ■] 



;9i I 



1 190 



Ebu-Hurejre, r.a., izvjestio je da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio suocen sa 
iskusenjima, on bi uobicavao podici ruke ka nebu i moliti: "Slavljen neka je Allah, 
Velieanstveni Gospodar", a kada bi zavrsio sa ovom dovom, dodao bi: "O Zivi, o 
Upravitelju univerzuma."'^^ 

p 5i> ^ J] j^ sa :^y a^;, ■;^ 

EbuBekre, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naucio osobu u zalosti da 
moll: "Gospodaru, molim Tvoju Milost. Ne prepusti me samome sebi ni jedan tren. 
Gospodaru, nadoknadi moje stanje onim boljim, Uistinu, nema boga osim Tebe."'^ 

Takoderje preneseno u Ebu-Davudovom sunenu da je Esma bint 'Umejs prenijela 
da joj je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Da da le naucim nekoliko rijeci koje mozes 
izgovoriti kada si jako uzbudena ill napadnuta brigama ili kada ih ocekujes? Reci: 
Allah je moj Gospodar i ja Njemu ne pripisujem druga.'""^'U drngom predanju 
receno je da ova dova raoze biti ponovljena sedam puta.'^'^ 

•^s '^j^ :x ^" ^: ^jai ^r^ji -^ y 



""Tirmizi, 3432; fiadis je mekruh. 

"»Ebu-Da™d, 5090. u poglavlju "Sta se kaze kada osvane"; Ahmed, 5/42; BuhaHja u "Edebul-mufredu" 
/Ul; sened je hasen. 

™Ebu-DaW, 1525; Ibn-Madidie, 3682; Ibn-Hibban, 2369; hadis ie hasen. 
"^Nemamo Izvora ^a ovaj hadis, ali Taberani u "Eddu'u" spominje da se ovo ufi tri pula. 



191 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 






Sa'd bin Eb-Vekas prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom izvjestio o 
poniznoj molitvi Ailahovog poslanikajunusa, s.a.v.s., kada je on bio u utrobi kita (ribe), 
a koja glasi: "Nema boga osim Tebe. Slavljen neka si Ti. Uistinu ja sam zgrijesio." 
Nijedan musliman nece moliti ovom dovom radi necega a da mu nece biti usliSano.'^' 



^^^i^L^I ^ c^ 



;lii;i;:icj1VliJ)^ 



i^l 



Ebu-Sa'id el-Hudri prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom vidio coyjeka 
po imenu Ebu-Umame kako sjedi sam u dzanniji mimo vremena predvidenog za namaz 
1 kako izgleda zabrinuto. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upltao ga je: "Zasto sjedis sam u 
ovo doba, o Ebu-Umame?" On je odgovorio: "Neki stari dugovi koje je tesko vratiti 
i neprestane brige, o Allahov Poslanice." Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom rekao: 
"Da li bi zelio da te naucira nekoliko rijeci? Kada ih izgovoris, Allah ce rasprsiti 
tvoje brige i pomoci ti da isplatis tvoje dugove." Ebu-Umame je odgovorio: "Da, o 
Allahov Poslanice." Allahov je Poslanik, s.a.v.s., zatim rekao: "Uci svako jutro i vecer: 
'Gospodaru, trazim utociste kod Tebe od zaiosti i tuge, od slabosti i lijenosti; i trazim 
utociste kod Tebe od kukavicluka i skrtosti; trazim utociste kod Tebe od zaduzenosti 
i od podloznosti Ijudskoj nepravicnosti.'" Ebu-Umame je dodao: "Uradio sam tako, 
a Allah je rasprsio sve moje brige i pomogao mi da isplatim moje dugove." '''' 

jy^ OL. 'iJcVj o'y^tj |li3l i- OL i^^t yjl '^^ 

Jl^^l jisj jy.jJI ijii '^ ^ 

Ibn-Abbas, r.a., prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah ce raspiiJli 
brige onoga koji redovno moli za oprost. On ce ga voditi izvan pokusaja i dodijeliti 
mu opskrbu iz izvora kog on ne ocekuje."'^^ 

Takoder je preneseno u "Musnedu" da kad god je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
iskusio poteskoce, on bi pozurivao ka namazu napominjuci da je Allah Svemoguci 
rekao: "Pomoziie. scbi drpljenjem i molitvom." (Kur'an, 2:45)^'^ 

Ibn-Abbas prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada je pojedinac 



"'Tlrmizi, 3500; Ahmed. 1/1 70; Hakim Vale daje sahih, 1/505; s njim se slaze Zehebi. 

'■** Ebu-Davud, ) 555; u senedu ima jedan prenosilac koji nije potpuno pouzdan. 

"^Ebu-Davud, 1518; u senedu je jedan nepoznat prenosilac 

™ Ahmed, 5/368; u senedu je jadan prenosilac koga samo Ibn-Hibban smatra potpuno vjerodostojnim. 



1 192 



Poslanilfqva meJicina 



preopterecen sa brigama i bezvoljnoscu, trebao bi cesto uciti: "Ne postoji snaga ili 
moc izvan one u Allaha." 



Ova dova je takoder potvrdena u dyjema zbirkama sabih hadisa i da je to jedno 
od skrivenih blaga Dienneta. '''^ 

Ako ove dove ne predstavljaju lijek za necye brige, bol i bezvoljnost. to znaci da 
je njegovo stanje ozbilino i zahtijeva temeljito ciscenje njegovog sistema kroz potpunu 
purgaciju ili detobifikaciju popracenu s istinskim zikrom i ustrajnoni poboznoscu. 

Navedene dove predstavljaju ^etrnaest vrsta duhovnih lijekova, ukljucujud: 

1- raspoznavanje jednoce Uzvisenog Gospodara (ar. rububijjet); 

2- raspoznavanje yjerovanja ujednocu bozansEvenosti (ar. uluhijjel); 

3- shavtanje jednoce Uzvisenog Allaba, znanjem i cvrstim vjerovanjem; 

4- priznavanje da je Allah Svemoguci cist od nepravde i da On nece nikad uzrokovati 
Svome robu bib koje tegobe bez potrebe ili razloga; 

5- priznavanje da nasiije dolazi samo od robova; 

6- molenje Allaha Svemoguceg Njegovim uzvisenim imenima i atributima, koji su 
otkrovenja koja Njegovo stvorenje mora raspoznati, a medu njimaje najobuhvatnije 
1 najopseznije od svih imena: El-Hajj (Zivi) i El-Kajjum (Upravitelj) ; 

7- molenje samo Njegove pomoci; 

8- pnznavanje roba da je Allah jedini osiguravalac koji moze upotpuniti necije potrebe 
i daje On jedini Koji se trazi; 

9- potvrdivanje pojedinceve ovisnosti o Njemu, oslanjanje na Njega i pnznavanje da 
se pojedinceva sudbina krece u sWadu s Allahovom odredbom; da On sara ima 
moc da to promijeni; da ono sto je On odredio slijedi taj pravac i daje njegova 
odredba pravedna; 

10- trazenje da srce hoda po bascama Kur'ana, zivljenja po njemu i raspoznavanje 
toga kao svjeda pojedincevog srca i duse. Kroz to, pojedinac ce izbjegavati sum- 
nju, pobijediti ceznju, prebroditi strast i pohotu i rasprsiti tamu. Redovno ucenje 
Kur'ana takoder obepljuje pojedincevo srce i pomaze fokusiranju pojedinceve 
namjere poslije materijalnih gubitaka i priiagodava pojedincevu sUonost ka onome 
sto je vjecno, nasuprot onome prolaznom; 

1 1 - trazenje oprosta za grijehe; 

12-pokajanje za pogreske; 

13- dzihad - borba na Allahovom putu; 

'"Bubrija, I I/I80; Muslim, 2704. 



1931 



Ibn-Kayim d-Dzevzi 



1 4- uzimanje smjera molitvj da bi se primila uputa i konacno 

1 5- nijekanje bilo koje voije ili moci koja moze utjecati na stvari i ispravno pripisivanje 
sve voIje i moci samo Allahu Svemogucem. 

1.23 Ucinkovito djelovanje lyeka 



Allah je stvorio Ademovog sina; On je opskrbio svaki ud njegovog tijela njegovom 
viastitom ravnotezom i savrsenstvoni. Kada ud osjeti bilo koju neravnotezu u mjerilu 
njegove urodene savreenosti ili neuspjeha u njegovim prirodnim funkcijama, on ce 
osjetiti bol. Allah je takoder opskrbio srce koje je kralj tijela njegovom vlastitiom 
ravnotezom i savrsenstvom. Kada bi srce postalo ogoljeno i kada bi izgubilo ovakvu 
izjednacenost, ono bi osjetilo bol, patnje, zalost, depresiju, tjeskobu i tugu. Poput 
toga, ako oci izgube svoju moc giedanja i ako uho izgubi svoju moc slusanja i ako jezik 
izgubi svoju moc govora, oni gube svoju svrhu i postaju liseni svakog savrsenst^a. 

Srce je stvoreno prirodeno da raspozna svog Stvoritelja, voh Ga, velica Njegove 
pohvale, slavi Njegovo jedinstvo, osjeca zadovoljstvo u Njegovoj prisutnosti, uziva 
spoznajuci Ga i da bude zadovoljno Njegovim upravljanjem i gospodarenjem nad svim. 
Srce je stvoreno da bude zadovoljno svojim Gospodarem i Njegovim odlukama, da 
yjeruje u Njega, da se oslanja na Njega, da voli ono sto On voli, da mrzi ono sto On 
mrzi, da stiti Njegovo ime, da voli one koji Stite Njegovo ime i da nepre-stano ima 
na umu Njega, da bude napunjeno Njime i da drzi njegov spomen. Srce je stvoreno 
da nema vece Ijubavi od one prema njegovom Gospodaru, da ne nalazi satis-fakciju 
u drugome osim Njemu, da ne postuje nista vise od njega, i srce je stvoreno da ne 
poznaje radost, uzitak, zadovoljstvo ili cak da se osjeca zivim u odnosu na ostalo. osim 
navedenog, Ovakvo je znanje neophodna briga koju srce zahtijeva da bi postojalo. 
Ako srcu nedostaje bilo koji od ovih prirodnih hranljivih sastojaka, ono ce se zasigurno 
osjecati bolesnim, kao posljedica toga, bit ce nadvladano brigama, tugom, tjeskobom, 
nezadovoljstvom, opterecenjem i zabrinutostima. Ono ce osjecati da se svaka nedaca 
spusta na njega, a ono postaje zrtvom i zarobljenikom njihovog pritiska. 

Najveci su neprijatelji srca; politeizam, grijesi i bezvoljnost; nezainteresovano 
hjecenje onoga sto Allah tretira kao sredstvo za jacanje; nemarno prosudivanje onoga 
Sto On smatra vaznim; umanjivanje znanja i otkrovenja pojedincevog Stvoritelja; 
voljenje nekoga drugog osim Njega; pripisivanje zadovoljstva u necemu drugome 
osim Njemu; osjecanje zadovoljstva u prisutnosti drugoga osim Njega; pripisivanje 
suparnika Njegovoj upravi i kontroli univerzuma; neslaganje s Njegovim odlukama; 
pomanjkanje poyjerenja u Njega; osianjanje na drugoga osim Njega; voljenje drugoga 
osim onoga sto On voli; zudnja za onim sto on mrzi; preziranje Njegover odredbe; 
izgovaranje Njegovog imena bez postovanja; saradivanje s onima sto koriste Njegovo 



1 194 



Posian/^ooa mcdicina 



me bogohulnicki; nehajanje za Njega; slabo razmisljanje o Njemu; odbijanje da se 
bude podsjecano na Njega; sumnjanje u Njegovo obecanje; uztmanje olahko Njegovog 
upozorenja; trazenje radostl, uzivanja, mira i zadovolistva u drugome osim u Njegovora 
drustvu i, konacno, osjecanje zivota u drugome osim Njemu. 

Ovakvo ce oboljenje definitivno uzrokovati da pojedinac pati od briga, tuge tjes- 
kobe, uznemirenosti, nezadovolj'stva, obeshrabrenosti, opterecenosti i zabrinuEosti. Ako 
pojedinac ispita vecinu slabosti srca, on ce sigurno naci neke od navedenih bolesti,kao 
njima slicne kako se nalaze u srcu, a istinski je lijek za ovakve boiesti u onome sto je 
ranije opisano u hadisima. Zapravo, kao sto smo razmatrali u prethodnom poglavlju, 
svaka bolest mora bid lijecena svojom suprotnoscu, a dobro je zdravlje zasticeno na 
analogan nacin. 

Prema tome, zdravlje mora bili zasticeno najboljom od svih tradicija, a to je 
tradicija Allahovog Poslanika, s.a.v.s., doksu boiesti uzrokovane zbog suprotstavljanja 
njima. Iz ovih tradicija pojedinac raspoznaje: vjera u Allahovo jedinstvo (ar. tewhid) 
otvara vrata blagoslova, ugodnosti, mira, uzivanja, zastite i zadovoljstva; zikr pomaze 
ciscenje iosih tjelesnih izlucevina (ar. ahlat) i pokvarenih supstanci koje su neposredni 
uzrocnik boiesti, to pomaze pojedincu da se uzdtzi od mijesanja suprotnih elemenata. 
Dakle, vrata blagoslova i srece otvaraju se kroz spoznavanje Allahove jednoce, dok 
zikr 1 trazenje Allahovog oprosta za grijehe zatvaraju vrata zla i stete. 

Sabitbjn Karrah tumacio je jednom da "fizicka dobrobit dolazi iz ogranicenosti 
pojedincevog unosa hrane; dobrobit duse dolazi iz uzdrzavanja od nedopustenog; 
a zastita jezika dolazi iz ogranicavanja govora." Arapski lijecnik jednom je rekaor 
"Da bi zadrzao dobro zdravlje, pojedinac bi trebao manje jesti, a da bi se zadrzalo 
cisto srce, pojedinac se mora suzdrzati od nedopustenog." Zapravo, grijesi su 
otrovi za srce, a cak ako ga oni ne ubiju, oni ce ga sigumo oslabiti. Kada je srce 
jednom oslabljeno, ono ima malo otpomosti za obicne boiesti. Lijecnik srca, sejh 
Abdullah bin el-Mubarak rekao je jednom: "Grijeh umrtvljuje srce, a privrzenost 
grijehu zacinje ponizenje. Izbjegavanje grijeba oiivljava srce i bolje je suprotstaviti 
segorucoj zudnji i kontrolirati strast." 

U ovom smislu strast i zudnja jesu fatalne bolestJ, a suprotstavljanje njima najboiji 
je hjek, S druge strane, nefe je stvoren neupucen, nepravedan i slijep za svoje vlastite 
pogreske. Nefe yjeruje da se njegov lijek sastoji u sistematskom zadovoljavanju svoje 
zudnje i ceznje za stvari, dok, ustvari, njegovanje ovakvih zudnji jeste neposredni 
uzrocnik njegove sljepoce i ishodisne destrukcije. Njegovo zlodjelo i sklonost zacinju 
oholost i odbijanje bilo kog savjeta. Umjesto toga, sklonost je letalna bolest koja tretira 
bolest kao lijek, a lijek bolescu. Ovakve boiesti uglavnoim zbunjuju umove lijecnika 
kada oni pokusavaju da ih dijagnonsticiraju i kao posljedica toga oni cesto ne uspijevaju 
izlijecit! ih. Najgore se desava kada nefs inidjalno pripisuje svoju bolest sudbini i odbija 



195 1 



^k^ 



Ibn-fCajjim el-Dzevzi 



prihvatid odgovornost i indirektno optuzuje svog Gospodara i Opskrbljivaca da 
uzrokuje ovakvo zlo. Kada se bolest intenzivira t bolesni nefs ne nalazi izlaz iz 
nevolje, on ocevidno optuzuje svog Gospodara i jezik se onda usuduje izrazavati 
bogohulne optuzbe protiv svoga Gospodara. Kakvo cudo? Kada bolest dostigne 
ovakav stupanj samo Allahov cm milosti moze sacuvatii nefs, dati mu novi zivot 
i voditi ga na ispravan put zikra i oprosta. 

Ovo objasnjava "dovu klonulosti" u predanju Ibn-Abbasa, r.a., koji je prenio 
da je za vrijeme nedaca Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao moliti: "Nema 
boga osim Allaha, Velicanstvenog, Blagog. Nema boga osim Allaha, Gospodara 
Velicanstvenog prijestolja. Nema boga osim Allaha, Gospodara sedam nebesa i 
Zemlje i On je Odrzavatelj Uzvisenog prijestolja.' 

Ovo pitanje takoder objasnjava i njegova druga dova: "O Zivi, O Upravi- 
telju univerzuma, prizivam Tvoju sveobuhvatnu milost da mi dodijeli izlaz iz ove 
nametnute tegobe." 

Ovakva zazivanja velicaju jednocu uzvisenib odrzavajucih atnbuta far. rububij- 
jet) i onih njegovog iskljucivog gospodarstva, suverenosti i upravljackih atributa (ar. 
ulahijjet) . Oni takoder raspoznaju atribut slave i uzdrzavanja, od kojih oba obuhvataju 
Allahovu moc, milost i upravljanje stanja i statusa Njegovih stvorenja. Nadalje, oni 
izrazajno opisuju savrsenost Njegove nadmocnosti nad svime stvorenim, nad oboma: 
visim podrucjima i nizim syjetovima. Oni takoder autorizJraju apsolutnu kontrolu 
Njegovog prijestolja, koje obuhvata cijele univerzume, a sto predstavlja strop nad 
stvorenim i koje je u sebi najvelJcanstvemje stvorenje Allaha Svemoguceg. Ovako 
uzviseni atributi su najmocniji i ulijevaju postovanje, premda s ogromnom istancanoscu 
i oni sigurno oglasavaju spoznavanje Njegove ednoce i Njegovih savreenih odrzavajucih 
atributa. Ovako apsolutno gospodarstvo poziva stvorenje da raspozna da savrsenstvo 
pripada samo Allahu, a ovakvo vrhovno i savrseno gospodarstvo zahtijeva usmjera- 
vanje stvorenjevog fokusa, namjere, srca, obozavanja, Ijubavi, straha, postovanja, 
nade, pokornosti i odanosti nikome drugome osim Njemu. S druge strane, Njegova 
apsolutna, sveobuhvatna i suverena slava zahtijeva pnpisivanje bilo koje nesavrsenosti 
vlastitim ogranicenjima i zahtijeva da odbaci besmisleni Ijudski koncept teomorfizma 
(davanje Allahovih osobina nekome drugome osim Njemu) i pravljenje imidza Al- 
laha. Nadalje, uzviseni savrseni atribut Svemilosnog Gospodara, prozimanje Njegovog 
uzvisenog znatija u svakom pojedinacnom atomu sirom svih univerzuma, hranjenje 
njihovo, njihovo odrzavanje i briga za njihove potrebe i stvorenjevo urodeno okretanje 
ka izvoru njegovih potreba sve je to znanje koje je On pruzio Ijudskom srcu, a koje 
dokazuje Njegovu samilost pre ma Njegovom stvorenju, 

Kada Ijudsko srce raspozna i potvrdi ovakvu neoborivu istinu, ono ce Ga prirodno 
voljeti, Obozavati Ga i syjedociti Njegovu jednocu, Ovakva reahzacija donoss ra- 



|196 



Poslaniliova medidna 



dost I srecu za srce, rasprsuje brige, 5alost, tjeskobu, obeshrabljenosti, melanholiju 
1 prevazilaz> cak i fizicke bolesti. Ista stvar moze se primjetiti posmatrajuci bolesnu 
osobu kada ova cuje dobre vijesti i kako ovo ojacava njene prirodne tjelesne odbrane 
.it urodenu vrucmu i pomaze odbacivanju njene bolesti. Zapravo, Ijudsko je srce 
osjetijmje i prijemljivije za ovakav fenomen. Ako usporedimo osjetljive osjecaje uz- 
rokovane depresyom, brigama i tjeskobom s opustenim osjecajima ugodnosti, mira, 
spoko]stva 1 prostranosri, naci cemo sigurno ovakve izlje^ujuce atribute prisutne u ranije 
spomenutoj dovi Uonulog. Ovakvo je znanje evidentno kod onoga koji je blagoslovljen 
yieram, koji je obasjan syietlom istine i 6ije je srce prozeto istinom i realnoscu. 

Sto se rice dove "O Zivi, O Upraviteiju univerzi^ma, prizivam Tvoju sveobuhvatnu 
Mdost da mi dodijeli iziaz iz ove nametnute mi tegobe", u njoj se nalazi velicanstveno 
predstavljanje atributa zivota (ar. El-haj}) koji obuhvata sve atribute savr^enstva i 
potvrdfuje ih. dok uzviSeni upraviteljski atnbut (ar. El-kajjum) sadrzi sve atnbute i 
moci djelovanja. Zbog ovoga je ovaj Allahov atribut nazvan Allahovim uzvisenim i 
najvisim imenom (ar. ismu'Uahi'la'zam). Ko god zove sa njim, njegova ce dova biti 
usisana, a ko god pita sa njim, njegove ce potrebe sigurno biti zadovoljene. Ovo je 
Allahovo lizviseno ime El-Hajjul-Kajjum. 

Dakle, apsolutni je zivot suprotnost svim nedac'ama i patnjama. Zbog toga Ijudska 
egzistencja i zivot u Dzennetu ne poznaju stres, tjeskobu, bol, patnje ili bilo koju 
nesavr^enost, dok bilo koja nesavrsenost u zlvotu na ovom svijetu iii djelovanjima 
jestesuprotna realnosti savrgene kontrole nad svim (ar. hjumijjd). DaUe, savrgenost 
Uzvisenog upraviteija jeste jedna i ista savrsenost Zivog gospodara, a apsolutnom 
zivucem Gospodaru mkad ne manjka savrsenost, i sve je to predmetom bilo koje 
promjene koju El-Kajjum sam moze prouzrociti. Nadalje, zazivanje Njegovog atributa 
Zivi-Upravitelj sigurno ce izlijeciti bolest i utjecati na suprotnost zivota (ono sto 
se suprotstavija zivotu), ili bilo kojoj laznoj Ijudskoj za savrsenost. Ovo je jasno u 
dovi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je molio u ime svog Opskrbitelja i Odrzitelja 
atributom Njegovog odiiavajuceg gospodarstva (ar. rububijjeO Dzibrila, Mikaila i 
Israfila da ga vode i da mu pomognu da pobijedi ono o cemu su se nepovjerljive po^ 
rodice raspravijale, i da ga vode jer srce je zivo sa Allahovom uputom, a mrtvo je bez 
nje. Svemoguci je Allah dodijelio ovoj trojici uzvlsenih meleka zastupanje i duznost 
danvanja zivota. Dzibrilu je dodijeljena uloga dostavljanja Objave (ar. wahj) a to je 
zivot za srca Mikailu je dodijeljeno dostavljanje vode koja je zivot za svaku zemaljsku 
egzistenciju i njenu okolnu atmosferu, a Israfilu je dodijeljeno puhanje u sur zivota, 
kojt je zastupnik egzistencije svih univerzuma i ponovnog ozivljavanja tijela opet u 
zivot, kada na Sudnjem danu on nanovo udahne duse u njih Allahovim dopustenjem 
Nadalje, molenje Njega Njegovim rububijjetom, uluhijjetom i kujumijjetom natemelju 
ove tn blagoslovljene i najplemenitije duse koje predstavljaju zastupnistvo samog zivota 
uzrokovat ce svakako potrebne posljedice i odgovor za dove Allahov.m dopustenjem 



197 1 



Ibn-Kajjim el-Dzeozi 



Sustina je ovoga to da uzviseni atribut Zivi-UpravUelj osigurava sigurni odgovor za 
dove i prevazilazenje svih nedaca. 

Preneseno je u "Sahihu" Ebi-Hadma a potvrdeno je od imama Tirmizija da je 
Allahovo najvelicanstvenije ime u ajetima: "A vaS Bog-jedanje bog! Nema toga asm 
Njega, Milostivog, Samilosnog. " fXur'an, 2:163) i u pocetnom ajetu sure Al-Imran: 
"Allah je, nema boga osim Njega, Zivi i VjecnL " (Kurgan, 3:2) '^Takoder nalazimo 
u drugoj zbirci sahih hadisa, ukljucujuci sahih Ibn-Hibbana hadis prenesen od Enesa, 
r.a., da je jedan covjek moHo: "O Allahu, molim Te zato sto Tebi pripada hvala, 
zasigurno nema boga osim Tebe, samog Stvoritelja i Zacetnika svih nebesa i Zemlje 
i onoga sto oni obuhvataju. O Gospodaru velicanstva i dobrostivosti, O Zivi-Upravi- 
telju..." Enes je dodao da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., cuo ovu dovu je rekao: 
"Zaista, on je zazvao Allahovo najvelicanstvenije Ime. Ko god zaziva njim, njegova ce 
dovabiti uslisana, i ko god trazi njime, njegove ce potrebe biti zadovoljene."™ Zbog 
ovoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kad god bi vidio svoje sljedbenike da se suocavaju 
s iskusenjinia u obliku nedaca usrdno, molio: "Ja Hajju Ja Kajjum.' 

Sto se tice njegove dove: "Gospodaru, trazim Tvoju Milost. Ne dopusti da slijedim 
cak ni jedan tren sklonosti moje vlastite maste. Gospodaru, nadoknadi moje stanje 
za ono najbolje. Uistinu, nema boga osira Tebe", u njoj postoji jasno syjedocenje 
da je svako dobro u Allahovim rukama i da se rob prirodno okrece Njemu za sve 
svoje potrebe, vjeruje u Njega, zavisi o Njemu, oslanja se na Njega da bl obnovio 
svoje stanje u najbolje moguce i on preklinje svog Gospodara da On bude njegovo 
iskljucivo utociste, da zadovoiji sve potrebe robovljevog putovanja na ovom svijetu i 
bilo koju pomoc koju ovaj segment zivljenja moze zahtijevati. Nadalje, preklinjanje 
Allaha Svemoguceg apsolutnom suverenoscu Njegovog atributa i moci jednoce (ar. 
IciDhid) sigurno ce se pokazati najdjelotvornijim u izbacivanju bolesti. Iste korisd 
dolaze iz ove dove: "Allah je moj jedini Gospodar 1 Opskrbitelj. Ja ne pridruzujem 
nikoga Njemu." 

Sto se tice dove koju je prenio Ibn-Mesud: "Gospodaru, ja sam Tvoj rob, ciji su 
otac i majka Tvoji robovi,..", ona jasno izrazava srz znanja i spoznavanja (laL Cnask) 
Allaha Svemoguceg i tajne obozavanja, a nijedna knjiga zasebno ne moze nikada 
detaljno opisati njihovo puno znacenje. Jos k tome, ova dova je puna spoznaje ko je 
Bog, i u njoj onaj koji obozava, doziva svog Gospodara, priznaje svog Stvoritelja \ 
predstavlja sebe kao Allahovog roba i sina Njegovih robova. Zazivatelj takoder stavlja 



™Tirmiii, 3472; Ibn-Madldie, 3855; Ebu-Davud, 1496; Ahmed, 6/461 ; Daremi, 2/450; Txttnm kafe 

da je sahih. 
'■" Ebu-Davud, 1 495; Nesai, 3/52; Ibn-Madz-dze, 3858; sened je sahih, a i Ibn-Hibban rekao je za ovaj 

hadis da je sahih, 2382; kao i Hakim, 1/503; s njim se slaJe Zehebi. 



1 198 



Poslanikpoa medkina 



stvari tamo gdje im je mjesto raspoznavanjem da je njegovo uniStenje u Allahovoj ruci, 
da se njegova sudba krece u skladu sa Njegovim odredenjem, da Allah Svemoguci 
cini sto Mu je drago, da rob ne moze nanijeti niti koristi niti stete sebi, da se on ne 
moze brinuti o svom vlastitom rodenju, smrti ili uskrsnucu, da je njegova sudbina u 
Allahovoj ruci, da on nema mod da je promijeni osim ako to Allah zeH, da je on u 
svemu ovisan o njegovom Stvoritelju, da je njegovo vlastito postojanje predmet svega 
onoga sto Allah Svemoguci odluci i da je Allah pravedan i ono ce gto On hoce biti. 
Potom dolazi njegovo zazivanje: "Moja sudbina je u Tvojoj ruci, moja sudba krece 
se u skladu s Tvojom odredbom. Ti si uistinu istalmut u Tvojoj presudi..." Ovaj dio 
dove obuhvata dva giavna aspekta koja su srz doktrine monoteizma (gt. tevhida): prvi 
je spoznavanje 1 potvrdivanje sudbine, i da ce Alahova odredba koja se odnosi na Nje- 
govog roba neoboriv stupiti na snagu i da joj rob ne moze pobjeci ili je izbjeci; i drugi 
aspekt obznanjuje da je Allah pravedan, da On ne ugnjetava Svoje robove i da je ono 
sto On odredi ispravno zbog besprijekornosti Allahove pravde i znanja ovakvih potreba. 
Ovo je zbog toga sto nepravda predstavlja potrebu, neznanje, nesposobnost, slabost i 
inferiornost nepravedne osobe, i, nadalje, ovakvi atributi nisu uzviseni i oni ne mogu 
einanirati iz onoga koji je Sveznajuci, Svepoznavajuci, Mudri i Koji nema potreba. Dakle, 
Allahova je mudrost djelotvorna gdje god je Njegova volja to narediia. Allah je bogat 
iznad svake potrebe, a sve drugo je siromasno i trazi njegu od Njega. On je Svemudri 
1 ne postoji ni jedan atom sirom cijelih univerzuma gdje Njegova volja nije djelotvorna, 
Apsolutna ovisnost pojedinacne i svake cehje u svemu stvorenom, i njihovo poticanje 
njihove podrske i uzdrzavanja od iskljucivog 1 jedinog Opskrbitelja zahtijevaju njihovu 
zahvalnost. Dakle, zahvalnost (ar. sukr) nagradena je blagoslovima, a nezahvalnost (at. 
ktifr) nagradena je osudom i posljedicnom kaznom za one koji se ne kaju. 

Kada su nepokajnicki i nezahvalni nevjernici i obozavateiji idola prijetili Al- 
[ahovom poslaniku Hudu, a.s., da ce prizvati prokletstvo njihovih bogova na njega, 
on je odgovorio: "Ja pozivam AUaha za svjedoka, a i vi posOJedocUe da ja nemam 
nista s tiui sto vi druge Njcmu mvnim smalrate, pored Njega; i zato svi zajedno protio 
mene lukaostVo smtslite i nimalo mi vremena ne dajte, ja se uzdam u AUaha, u mog 
i Vaseg Cospodara! Nema nijednog zivog bica kpje nije u vlasti Njegovoj; Cospodar 
mo; zaista postupa praVedno." (Kur'an, 1 1:54-56), misled na Allahovu moc, koja 
je neogranicena i nesmetano je djelotvorna nad svim stvorenjima i niko se ne moze 
oduprijeti Njegovoj odredbi. On sam ima moc okretati ih kao sto Mu je volja i On to 
radi ispravno, pravedno, mudro i railostivo. 

U ovoj dovi, robovljeva izjava: "Moja sudbina odvija se u skladu s Tvojom odred- 
bom" podrazumijeva isto kao: "Ne postoji stvorenje koje se krece ciji uvojak nije (ranije 
drzan) u Njegovoj ruci", i njegovo obracanje: "Ti si uistinu pravedan u Tvojoj presudi" 
takoderje paralela rijecima: "Moj Gospodar zaista postupa pravedno." Nadalje, Allahov 



1991 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Poslanik, s.a.v.s,, zaziva u ovoj dovi Allahovo najsvetije ime i Allaliov atribut koji je On 
obznanio u Svome kraljevstvu, objavio u Knjizi, poucio privilegiranog roba ili cuvao kao 
Svome iskljucivu tajnu tako da nijedan melek najblizeg i najuzvisenijeg statusa i nijedan 
yjeroyiesnik i Poslanik nije nikad nije ti imenom trazio, Ovakvo zazivanje nadvisuje sve 
molitve, i od svih dova ova Mu je najdraza i najvrednija je zbog neposrednog odgovora, 
zato jer ona dokazuje robovljevo znanje i spoznaju njegovog Gospodara. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s,, molio je potom AHaha Svemoguceg da nacini 
velicanstveni Kur'an snagom njegovog srca, misleci duhovnom hranom njegovog tijela, 
uma i duse, a kroz to da ispere, rasprsi i izHjeci njegove stresove, brige i zabrinutosti, 
nacmivsi to jedinom odlucnom medicinom koja ce izbacid bolesti i vratiti natrag Ijudsko 
bice na njegovo istinsko stanje i ravnotezu, Dakle, on je zamolio svoga Gospodara da 
nacini Kur'an syjedom njegove duse koje uklanja bilo koju hrdu koja pomucuje njegovu 
cistotu i razboritost, i koje ulastuje njegovo srce. Ovakva medicina djeluje sanio ako je 
pacijent iskren u svom trazenju, uvjeren u svoju vjeru u njegovu djelotvornost i upotre- 
bljava je kao sto je propisano od strane njegovog lijecnika. Dakle, Altahovom voljom, 
ispravna ce upotreba lijeka svakako biti pracena potpunim oporavkora, izvanrednim 
zdravljem i vitalnoScu, a Allah je Vrhovni Pomagac. 

Sto se tice dove Allahovog poslanika Junusa, a.s., koji kaze: "Nema boga osim 
Tebe, Slavljen neka si Ti. Uistinu ja sam zgrijesio", ova dova velica najvecu istinu 
Allahovog jedinstva, iskorjenjuje koncept Ijudskog udjela u sacinjavanju Allahove volje, 
i priznavanje je rabovljeve vlastite nepravde i gr^esnistva. Ova dova moze proizvesti 
konacan lijek za zalost, brige, tjeskobu i depresiju i ona predstavlja uzvisenu sponu za 
pnmanje sigurnog odgovora. Zapravo, spoznavanje Allahove jednoce i odustajanje 
od optuzivanja Njega za nepravdu potvrduje da savrsenosl pripada samo Allahu, 
da je Njegova pravednost besprijekorna i odstranjuje sljepocu Ijudskog koncepta 
antropomorfistickih elemenata kod Altaha. Nadalje, robovljevo priznanje svoje vlastite 
nepravde i grijesnosti reflektira se na njegovu yjeru i povjerenje u Allahovu jurispruden- 
ciju, nagradu za njegova dobra djela a kaznu za njegove grijehe. Ovakvo razbudivanje 
dokazuje robovljevu potrebu da se vrati svom Gospodaru, da se vrati istim putem, da 
se pokaje za svoje grijehe, da pokorno padne na koljena pred svojim Gospodarem, da 
trazi Njegov oprost, a to ukljucuje jasno priznanje pojedinceve ovisnosti o Allahovoj 
odredbi i milosd. Ovo su cetin djelotvorna ucinka dove, kao sto slijedi: yjerovanje u 
Allahovu jednocu, odbacivanje nesavrsenstva u Allahovoj pravdi, zahvalnost stvorenja 
zbog svog statusa, i priznavanje vlastite krivice. 

Sto se lice dove o kojoj je Poslanik, s.a.v.s., poducio Ebu-Umamea: "Gospodaru, 
trazim utoCiSte kod Tebe od zalosti i tuge; od slabosti, oklijevanja i kukavicluka i 
trazim utociste u Tebe od zaduzenosd i od podloznosti Ijudskoj nepravicnosti", ova 
dova ukljucuje trazenje Allahove zastite od osam Ijudskih osobina, od kojih se po 



1 200 



PoslanikpVa medicina 



svake dvije ispoljavaju zajedno u nekom nacinu zajednistva. Zabrinutost je udruzena 
sa tugom, slabost je udruzena sa oklijevanjem, skrtost je udruzena sa kukaviclukora, a 
zaduienostje udruzena sa podlozmoscu Ijudskoj nepravicnosti. Kada stetno osjecanje 
posjeti pojedincevo srce, uzrocnik moze doci bilo iz proslih dozivljenih gubitaka 
uzrokujuci tugu ili pak iz nadanja pretvarajuci se tako u brige 1 zabrinutost. Ovakvo 
stanje pridonosi robovljevom izostavljanju sprovodenja njegovih redovnih propisanih 
obaveza, i to natkriljuje njegove misli i djelovanja uzrokujuci tako slabost njegovog 
tijela i uma i psiholoski otpor ka ispunjavanju njegovih obaveza i duznosti. U ovom 
smislu, pojedinceva ce reakcija poremetiti njegove vlastite koristi podjednako kao sto 
ce zaprecavati koristi drugih. Ustezanje od izvlacenja koristi od drugih fizicki podra- 
zumijeva kukavicluk, a suzdrzavanje od materijalnih koristi podrazumijeva skrtost i 
nepravicnost spram drugih. Nadalje, ako je pojedinac ispravno uvjeren i primoran platiti 
svoje dugove, ovo bi moglo djelovati na njegov religiozni i dusevn! napredak, a kada 
je pogresno ih nepravedno salijetan, ovo predstavlja podloznost Ijudskoj nepravicnosti. 
Ovaj je hadis u stvari dova za trazenje utocista u Allahovoj zastiti od svakog zla. 

Sto se tice koristi trazenja oprosta (ar. istigfar) za raspreivanje tuge, stresa, dapresije 
i tieskobe, opce je poznato medu religioznim ucenjacima da grijesi zacinju brige, strah, 
tugu, nervozu, uznemirenost i srcane slabosti. Ljudi koji se prepustaju pokvarenlm 
1 gijesnim djelovanjima, bez obzlra na njihovu psiholosku sklonost i slabost njihove 
V3ere, a cak nakon potpunog zadovoljenja njihovih umova, zudnji i putenosti, oni jos 
uvijek traze medicinu kajanja, trazeci oprost i obecavajuci ono sto ne mogu da ispuniti 
da bi izlijecili svoje patnje zbog natovarenog bola i tezine koju onr osjecaju u njihovim 
srcima, a koja se odnosi na zabranjena djelovanja, pretjeranosti ili neumjerenosti. 
Pokvareni je sejh jednom rekao da bi izrazio svoje pokajanje: 

"Jednu casu vina digao sam visoko zudeci ekstazt, 
i drugu sam imao 
da ul^loni granicu moje luge i zaljenja. " 



Kada su ovakve posljedice grijeha i pokvarenosti u srcima, ne postoji lijek za njih osi 
zikra i tiazenja oprosta. 



osim 



1.24 Koristi namaza (ar. salat) 

Sto se tice uloge namaza u prevazilazenju tereta briga, depresija, tjeskobe i stresa iz 
srca 1 u lijecenju njegovih bolesti, pojedinac mora shvatiti da ne postoji nista vise, vred- 
mje, ugodnije, inteligentnije i Ijepse od stajanja pred Stvoriteljem, klanjanja Njemu i 



2011 



Ibn-Kajjim cl-Dzevzi 



povezivanja srca i duse sa Allahovom prisutnoscu i blizinom, veseliti se odjeku prizivanja 
Njegovih dova i utapanja cjelokupne egzistencije, syjesnosti, tijela, uma, duse i djelat- 
nosti u najrazveseljavajuca duhovna i tjelesna iskustva namaza. U namazima pojedinac 
upotrebljava svoje qelokupno bice, udove, vene, artenje, kosti, pore i svaku celiju svog 
tijela u zajednistvu sa Stvoriteljem, i on odvaja sebe, svoje misli, paznju, fokusiranje, 
upiljenost pogleda 1 postovanje spram necemu drugome osim prema njegovom Gos- 
podaru. U namazima, pojedinac takoder iskljucuje svoju motornu lunkciju nakfonosti 
prema ovom svijetu, njegovim stvorenjima, poslovima, zabrinutostima, zaslijepljenostima, 
syjetovnim kontaktima i zbrkama, i on blista bljestavim sviedom svoga Stvoritelja, stavija 
u pogon nepogresivi magnet poboznosti i obozavanja, i stoji pred Njim cjelokupnim 
svojim bicem, srcem, dusom i tjelom, i daje svakom udu njegovu ispravnu priliku da 
obozava svoga Gospodara, i da se opere suzama Ijubavi i ceznje da Ga sretne, suzama 
okajanja njegovih grijeha i suzama sto priviaee Allahovu Ijubav i suosjecanje da oprosti 
Njegovom robu grijehe koje je pocinio i da ga uzdigne u polozaju. Svaki ce ud djelovati 
u skladu s njegovim urodenim atributima. Srce ce postati pnvuceno svom Stvoritelju i 
^acetniku, i ono ce se odmarati u najznacajnijem i najvelicanstvenijem miru Njegove 
blizine. Ovakve su izljecujuce mod namaza. On je hrana za tijelo i dusu. 

Mir, radost, sreca, ugodnost, zadovoljstvo i duhovna ekstaza samo su neke od 
koristi koje je zdravo srce naviklo uzimati. Ponekad, ovako plemeniti 1 delikatni hranljivi 
sastojci mogu cak ne biti pogodni za bolesno srce koje djeluje upravo poput bolesnog 
tijela. U torn slucaju namazi su njegovo najbolje obracanje da bi primio potrebnu 
pomoc i da bi zadovoljio svoje interese na ovom i buducem svijetu. Namaz takoder 
pomaze srcu da suzblje nedace na ovom i buducem svijetu, i on djeluje kao stit protiv 
padanja u grijeh i grijesenja, Allahovom voljom, nepatvorena dova moze sprijeciti 
fizicke bolesti ili izlijeciti ih cak. Istinska dova osvjetljava srce i lice, osvjezava tijelo, 
budi dusu, blagoslovljava zaradu, izbacuje napravicnosti, osujecuje nedopustene misli 
i neutralizira nezakonite teznje, a istinska dova takoder ubiazava Allahovu srdzbu, 
dostavlja Njegovu milost, samilost i oprost za Njegovog roba. 

Sto se tice uloge namaza u lijecenju fizickih bolesti, preneseno je u sunenu Od 
Ibn-Madzdzea da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom vidio Ebu-Hurejru kako se 
odmara 1 zali na stomacni bol, Upitao ga je : "Ebu Hurejre, da li te sada boH sto- 
mak?" On je odgovorio potvrdno. Allahov Poslanik, s.a.v.s,, rekaoje potom: "Ustani 
i klanjaj, jer lijek je u molitvama." Ako se srce sekularnog lijecnika ne slaze ili se ne 
osjeca ugodno pri ovom stupnju lijeka, onda on mora biti upucen u termine koji se 
odnose na medicinsku profesiju. Takoder je receno da su namazi zdrav sport za tijelo 
i srce. Oni utjelovljavaju vjezbu za cjelokupno tijelo, ukljucujuci: stajanje, pregibanje, 
sedzdu i sjedenje, i njihov zikr u svakom namazu nekoliko puta dnevno. Ovakvi pokreti 
pomazu pojedincevim misicima i vecini zglobova, 1 otaksavaju oticanje krvi iz arterija 
i osiguraju prirodnu lagahnu vjezbu za pojedincev stomak, crijeva i plu£a. 



1 202 



Poslanikpva medidna 



S druge strane, bolesti ateizma, sekularizma, blasfemije, raspravljanja protiv 
Allahovih naredbi, odbijanja slijedenja uputa Njegovih blagoslovljenih poslanlka, su- 
protstavljanja yjernicima, izbjegavanja odgovornosti u smislu pridobijanja privremenih 
sebicnih koristi i pokazivanje nezahvalnosti prema Gospodaru dok se istovremeno 
ovisi o Njegovoj opskAi, itd.; ovakvi pokusaji da se preokrenu etika i vrljednosti koje 
je nas Stvoritelj usadio coyjecanstvu, i izmisljotina sekularnih zakona i amandmana 
spram Allahovih zakona, ovakva arogancija i okorfelost srca, sve ove bolesti mogu 
samo postati prilagodljive kroz izlozenost intenzivnoj vrucini dzehenemske vatre. 
Naravno, ovoje medicina onih nesretnih. Allah Svemoguci kaze: "A hbjegavat ceje 
onajnajgori, koji cc u vatri velikoj gorjeti, pa u njoj nece ni umrijcii nizivjdi " (Kur'an, 
87:1 1-13) 'Zato Vas opominjem razbukfalom vatrom, u l^oja ce uci samo nesretnil^ 
onaj kpji bude poricao i glaVu okretao." (Kur'an, 92:14-16) 

Sto se tice koristi cestog ucenja; "Nema volje ih moci osim one u Allaha," (ar. 
La bavle ve la kuwetc ilia billah), ova. dova ima mod da izbaci van fizicke, mentalne 
i emocionalne bolesti preko puke istine stavljanja stvari tamo gdje im je mjesto; pri 
odricanju pojedinceve tvrdnje vlasti nad onom autenticnom i originalnom; pri svrsavanju 
primanja stvari s njegovim sebicnim prolaznim teznjama; pri podvrgavanju uzvisenoj 
volji, i priznavanje i pripisivanje ovakvog vlasnistva Istinskom upravitelju, Cija mod 
obuhvata sve promjene koje djeluju u nlzim i donjim svjetovima. Pored modi ove dove 
da izbaci zle duhove, postoji opde stajaliste medu yjernicima da nijedan meiek ne 
moze sici iz Dzenneta niti se popeti do njih osim pomocu velicanstvene voljoe Allaha, 
Gospodara, Stvoritelja, Opskrbitelja 1 Odriavaoca syjetova. 



1.25 Dove za prevazilazenje bojazni, straha i besanice 

Imam Tirmizi izvijestio je u svom "Dzaml'u" da se Halid jednom zaiio Allaho- 
vom Poslaniku, s.a.v.s., o besanici i napetosti. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mu je: 
"Kada krenes da spavas, uci: 'O Allahu, Ti si Gospodar sedara nebesa i onoga sto 
ona obuhvataju, i dvaju zemalja i zivota koje ona podrzavaju. Gospodaru sejtana i onih 
koje oni zavode. Gospodaru, budi Ti raoj zastitnik i susjed. Zastiti me od bilo kojeg zla 
koje moze proizaci od Tvojih stvorenja lako da me nijedan od njih ne moze napasti u 
vrijeme mog odmora ili narusiti moju privatnost. Uistinu, Tvoji su susjedi jaki i sigurni 
u Tvojoj zastiti. Uzvisen je pomen na Tebe. Uistinu, samo si Ti Allah.'"^™ 




"Tirmizi, 3518; metruh hadis. 



203] 



Ihn-Kajjim d-Dtwzl 



U istoj zbirci navodi se da je 'Amr bin Su'ajb naucio od svog djeda da ih je Allahov 
Posianik, s.a.v.s., uobicavao poducavati odredenoj dovi da nadvladaju strah, a koja 
glasi: "Tralim utociste u savrsenstvu Allahovih savrsenih rijeci od Njegove srdzbe, od 
Njegove kazne, od bib kojeg zla koje moze potjecati od Njegovih stvorenja i od pod- 
badanja sejtana, i trazim Njegovu zastitu od njihovog dolaska u moju blizinu."^"' 



-» < • 






M *'^ '\ ^''A' •'t I'* 









Abdullah ibn Omer uobicavao je uciti ovu dovu svojoj djeci koja su dostigia stupanj 
razumijevanja, a za one mlade je uobicavao napisati ovu dovu (na papir) i stavljao im 
je da je nose kao hamajliju oko njihovog vrata. 

1.26 Gasenje vatre pomocu dova 

Takoder u istoj zbirci je navedeno da je 'Amr bin Su'ajb naucio od svog djeda da 
je Allahov Posianik, s.a.v.s., jednom rekao: 'Ako vidite razbjesnjelu vatru, odmah pr- 
izovite Allahovu nadmoc nad njom izgovarajuci: 'Allahu ekber,' (Allah je najveci)."^"^ 
Ova dova takoder ima koristi u ogranicavanju boli uzrokovane opekotinama. 

Posto je vatra element od kog su stvoreni dzini, a to je kategorija stvorenja kojoj 
pripada sejtan, a posto su sejtan i njegova vojska ziocinaca uvijek predvodili uzrocnika 
oholosti, pokvarenosti i destrukcije na zemiji, zaradujuci Allahovo vjecito i neopozivo 
prokletstvo i srdzbu, kada je vatra zapaljena, ona trazi vise sfere i uzrokuje destrukciju 
unistavajuci sve sto dosegne. Ovako destruktivne osobine oholosti, arogancije i pokva- 
renosti jesu osobine varljivosti koje sejtan nudi svojim sljedbenicima. Oboje; i vatra I 

^^' Ebu-Davud. 3693; Tirmizi, 3519; Ahmed, u "Musnedu", 6696; Hakim. ]/548; prenosioci orog hadisa 
su poyjerljivi. 

^°^ [bn-Sioni, 289; hadis je metruh - osUvljeti. 



I 204 



Fhslani^va medicma 



la 



sejtan zahtijevaju velicinu i oholost, i oboje uzrokuju samo pokvarenost na Zemlji. Ko 
god medu djecom Ademovom sadrzava u sebi ovakve osobine ili bilo koji od njihovih 
ogranaka osudenje na boinu i trajnu patnju u dzehenemskoj vatri. Oholost i arogan^ 
cija nisu dopustene pred slavom i velicinom Svemoguceg Ailaha. Dakle, prizivanje 
uzvisenogatributa "Allahu ekber" obuzdat ce sigurno nedacu, ograninti stetii i sprijeciti 
moguce sirenje vatre. Kada yjernik prlziva Allahovu slavu, nista ne mo2e stati protiv 
nje, Oboie, i vatra i sejtan, koji je stvoren od vatre, uzamci ce i bit ce reducirani na 
nistavilo pred proklamacijom Allahove slave, i oboje ce raspoznati Njegovu nadmoc. 
Nasje sejh dodao: "Mi smo kao i mnogi drugi ijudi prizivali Njegovu nadmocnost 
kada b. ugledali vatru i ovo zazivanje Allahovog iraena dokazalo se kao nedvojbeno", 
a Aiiab zna najbolje. 



205 1 



Ibn-Kajjim cl-Dzevzi 



OPCEPOSLANICKEUPUTEU 
PREVENTIVNOJ MEDICINI 



Ravnoteza vlage i vrucine 

Vlaznost je esencijalna za zdravo tijelo i tijelo ovisi o njoj da bi egzisdralo i 
uravnotezilo vrucinu. S druge strane, vrucina pomaze probavi da izbaci izmet i da 
iscijedi potrebne hranljlve sastojke. Inace, neuravnotezena ce vlaznost pokvariti i 
sprijeciti prirodne tjelesne funkcije. Vlalnost je esencijalni element za vrucinu i bez 
nje tjelesna temperatura ce rasti i tijelo ce se isusiti i pokvariti se. Nadalje, vlaznost i 
vrucina nadopunjavaju jedna drugu i zajedno one pomazu uravnoteiivanju tjelesnih 
funkcija. Bilo koje povecanje jedne od njiK prouzrokovat ce neravnotezu. Vrucina 
konstantno upotrebljava i crpi vlaznost, i tijelo potom trazi hranu i vodu da bi povratilo 
svoju ravnotezu. S druge strane, prodor vlaznosti snizava tjelesnu temperaturu i stelno 
djeluje na proces varenja i odstranjivanja fecesa. Inace, ako ovakve materije ostanu 
u tijelu, one postaju pokvarene i sire uzrocnika mnogobrojnih vrsla bolesti. Stupanj 
njihove djelotvornosti ovisi o njihovoj vrsti, stanju tijela i njegovoj predispoziciji da 
prihvati navedene bolesti. 

Ovakvo znanje dolazi nam iz Allahovih rijeci upute: "Jedite i pijte, samo ne 
pretjcrujte; On ne Voli one ^071 pretjeruju." (Kar'an, 7:3}) U ovom obracanju Allah 
Svemoguci porucuje yjernicima da paze na ravnotezu u njihovom unosu hrane i pica 
(u organizam); da uzimaju ono sto je korisno i da kontroliraju svoju ceznju za unosora 
(hrane); da uravnotezavaju njihovu ishranu; da jedu i piju zdravu hranu; i da uzimaju 
ono sto tijelo moze lahko provanti u vrsti, kolicini t smjesi. Oboje, manjkavost u hran- 
Ijivim sastojcima ili njihovo zasicenje, moze sprijeciti apsorpciju i uzrokovati bolesti, dok 
je izbjegavanje ovakvog recepta smatrano pretjeranoscu. Neuravnotezena apsorpcija 
hranljjivih sastojaka takoder snizava tjelesnu temperaturu i stetno djeluje na varenje 
(hrane) . Niza tjelesna temperatura otezava probavu hrane, dok ce produzena snizena 
tjelesna temperatura eventualno iscrpiti neophodnu ravnotezu vrucine i vlaznosti, 
ugusiti tjelesnu vrucinu i dovesti do kraja pojedincev zivotni put na ovom svijetu. 

Najistaknutija namjera u preventivnoj medicini jeste sacuvati zdravo tijelo kroz 
stanja njegove egzistencije za sto dulji moguci period sve do zavrsetka njegovog zivotnog 
puta na ovom svijetu. Ovo je stoga sto pojedinceva nastojanja na mogu permanentno 
odrzati savrsenu ravnotezu vrucine 1 vlaznosti, od kojih su obje esencijalne za ocuvanje 



1 206 



tjelesne snage i mladahnosti, jer ovakve konstante nije nikad bilo mnogo za bilo koje 
stvorenje na ovom svijetu. Uprkos tome, cilj lijecnika ili tjelesnog terapeuticara u pre- 
ventivnoj medicini jeste podrzavanje odrzavanja potrebne ravnoteze izmedu vrucine 
i vlaznosti u procesu podrzavanja pravog cilja pojedincevog zivota na ovom svijetu, 
a to je obozavati Gospodara. DakJe, preventivna je medicina uperena na sticenje 
tjelesne vlaznosti protiv pokvarenosti uzrokovane prisutnoscu pokvarenih ili truhlih 
eiemenata, izmedu ostalog, i na cuvanje nivoa tjelesne temperature protiv povisenosti 
ili otpadnosti, da bi se eliminirala mogucnost bilo koje komplikacije. 

Zbog ovakve vazne ravnoteze Ijudsko tijelo bivstvuje kroz zivot i u slicnom 
procesu ravnoteze i uzvisene pravde dzenneti, dvije zemlje i sve stvoreno nastavljaju 
postojati. Nista ne moze nastetiti ovakvu ravnotezu vise nego prebranjivanje tijela s 
pretjeranostima, stetnim i nedopustenim supstancama. Slicno tome, nista ne moze 
nastetiti urodenoj cistoti srca vise od politeizma, grijeha i nerazboritosti. Zahvaljujuci 
ovakvim posastima srce postaje zabrinuto, tuzno, tjeskobno, rastreseno, nezadovoljno, 
ograniceno, zamisljeno, nesretno i slabo, a zbog ovakve slabosti srce postaje nesposobno 
zastiti se ili oduprijeti se letalnom djelovanju bilo koje stetne supstance. U ovakvom 
siucaju, nakon raspoznavanja pojedinceve bolesti i koracanja putevima zikra, samo se 
Allah moze obenuti Ijudskom bicu putem Njegove milosti, oprostiti mu i promijenitl 
smjer sudbine nabolje. 

U biti, kada se razmislja o uputama Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pojedinac moze 
lahko raspoznati da je to najbolja uputa u preventivnoj medicini. Putem nje, pojedinac 
uci odrzati tijelo zdravim kao i srce, i uci o egzistiranju preko ispravnog usmjeravanja 
vnjednosti uravnotezivanja hrane, pica, odijevanja, uyjeta zivljenja, cistog vazduha, 
odgovarajuceg odmora, besanice, yjezbi, seksualnih navika, ciscenja i ustezanja {od 
nrane) ltd. Kada su ovakve vnjednosti ispravno uravnotezene da bi se to odrazilo na 
ispravne potrebe Ijudskog tijela, i kada pojedincev unos hrane takoder odgovara njego- 
vora dobu, upotrebljivosti zdrave hrane, njegovim opcim navikama, uvjetima okruzenja 
1 zemiji, on moze odrzati dobro zdravlje sve do kraja svog zivota na ovom svijetu. 

Nadalje, posto dobro zdravlje, snaga i udobnost jesu najcjenjeniji, najdragocjeniji i 
najvehkodusniji darovi koje je Allah Svemoguci darovao Svojim robovima, a pogotovo 
oiiim sretnim, stavljeno je u duznost zahvalnom robu i prolaznom cuvaru Ijudskog 
tijela da ih stite protiv odavanja prohtjevima. U vezi s ovom temom, Ibn-Abbas, r.a„ 
prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Postoje dvije blagodati od kojih 
vecina Ijudi proneyjerava njihoviu korist. To su: dobro zdravlje i postojanost."^"^ 



^^Buharija, 11/196, 



207 j 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



U drugom predanju od Abdullaha bin Mihsana el-Ensarija navodi se da je Al- 
lahov Poslanik,s.a.v.s., rekao: "Tko god se probudi imajuci zdravo tijelo, sigurnost u 
svom domu i da ima neophodne potrepstine za taj dan, on je bogal kao da su blaga 
cijelog svijeta stavljena njemu na raspolaganje."^'^'' 

Takoder, u vezi s ovom temom, Ebu-Hurejre, r.a., je prenio da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "jedno od prvih pitanja koje ce rob biti upitan na Sudnjem Danu je: 
"Zar vam Mi nismo dali zdravo tijelo i (zarnismo) gasili vasu zed hladnom vodom?"'"^ 
Neki od nasih predaka stigli su na tumacenje iste teme u kur'anskom ajetu: "Zatim 
cete toga dana za sladak zivot biti pitani sigumol" (Kar'an, W2:8), raisleci; dobro 
zdravlje. Takoder, u vezi s ovom temom, nalazimo u Musnedu imama Ahmeda daje 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao Abbasu: "O Abbase, o amidzo Allahovog Poslanika: 
moll Allaha za dobro zdravlje i udobnost na ovom i buducem svijetu."^"^ 

EbuBekr es-Siddik, r.a., je prenio daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Molite 
Allaha da vam podari cvrsto yjerovnaje i udobnost, jer nakon cvrstog vjerovanja niko 
nikad nije primio blagoslov veci od zdravija i udobnosti."^"^ 

U ovom predanju, Allahov Poslanik, s.a.v.s., doveo je u vezu koristi najuzvisenijeg 
dara na ovom i buducem svijetu, jer uspjeh u oba slucaja ne moze biti postignut bez 
osvjedocenja, zdravija i udobnosti. Osyjedocenje, cvrsto vjerovanje (ar. je^i'nj pomoci 
ce robu da izbjegne kaznu za njegove grljehe u zivotu posHje smrti, dok zdravlje i 
udobnost (ar. 'afija) pomoci ce mu da izbjegne bolesti ovog svijeta, kako one tjelesne 
tako i one bolesti srca. 

U drugom hadisu prenesenom od Ebu-Hurejrea a navedenom u "Sunenu" od 
Nesaija navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Molite Allaha da vam 
podari oprost, zdravlje i udobnost, jer nakon cvrste spoznaje, niko nikad nije primio 
blagoslov veci od (zdravija i) udobnosti." Ova trl blaga Allahove beskrajne mllosti 
obuhvataju: elimlnaciju zlih posljedica prosllh pogreski i grijeha kroz oprost, zaustavl- 
janje posljedica zlih postupaka mogucih zamki kroz ohrabrivanje robovljevog tijela, uma 
1 srca da prevazidu trenutne probleme i elimlnaciju zlih posljedica buduclh pogreski 
garantujucj mu vjeru i osvjedocenje da se zastiti protiv ovakvih mogucnosti i da mu 
pomogne da odrzl ovaj smjer sve do okoncavanja njegovog iivota na ovom svijetu. 
Imam je Tlrmizl izyjestio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne postoji dova 



i 



^*'Tirmizi, 2347; ibn-Madidze, 4141; Buharija u "Edebul-mufreelu", 300; Humejdi, u svome "Musnedu", 

439; Ibn-Hibban, 2503. 
^°^ Tirmizi, u poglavlju o tefsiru, sura "Tekasur", 3555; sened je sahih, i Ibn-Hibban ovaj badis oqenjuje 

kao sabib. 
2«* Ahmed, 1 783; Tirmizi, 3509; daSf. 
™ Ahmed, 5 i 17; Ibn-Madzdze, 3849; badis je sahih. 



I 208 



PoslanilfoUQ medicina 



koja je ugodnija Allahu od (one Njegovog roba), a odnosi se na trazenje od Njega 
zdravlja i udobnosti."^'* 

Ebi-Dera' prenioje da je Abdur-Rahman bin Ebi-Lejia jednom rekao Allahovom 
Poslaniku, s.a.v.s. : "O Allahov Poslanice, bid zdrav i zahvalan ugodnije je za mene 
nego biti strpljiv za vrijeme nedaca." Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Allahov 
Poslanik se slaze s tobom i on takoder preferira da ima dobro zdravlje." Takoder, 
Ibn-Abbass prenioje daje jedan Arap dosao i upilao AJlahovog Poslamka, s.a.v.s.: 
"Sta bih trebao traziti od Allaha nakon zaviietka svakog od pet dnevnih namaza?" 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Moli za dobro zdravlje." Covjek je dalje 
pitao: "Sta zatim!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., ponovio je: "Moli za dobro zdravlje." 
Covjek je ponovo upitao: "Sta zatim!" Allahov Poslanik, s.a.vs., odgovorio je ponovor 
"Moli za dobro zdravlje i ugodnost na ovom i buducem svijetu." 

Nadalje, ako su dobro zdravlje i ugodnost ovako cijenjena blaga, onda, Allaho- 
vom voljom, mi cemo u sljedecem poglavlju razmotriti Poslanikovu uputu o njihovom 
odtzavanju. Ovako uzviseni darovi esencijalni su za pojedincev fizicki i duhovni uspjeh 
naovom i buducem svijetu. Allah je nas Pomagac, u Njega mi yjerujemo, i nema volje 
ill moci osim one u Allaha. 

/. Hrana i pice Allahovog Posianika, s.a.v.s. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao je izmjenicno birati izmedu razlicitih vrsta 
hrane dostupne u podruqu i on nikad nije odredJo ustezanje od bilo koje vrste hrane 
za bilo koji produieni vremenski period. Zapravo, usvajanje dijete od jedne vrste 
hrane jeste svakako stetno za pojedincev digestivni trakt. Ovakva ce dijeta oslabiti 
tijelo i moze stetno djelovati na stomacnu mogucnost apsorbiranja ostalih vrsta hrane 
nakon jedenja jednolicne hrane produieni vremenski period. Ovo je pogotovo tacno 
ako pojedinac zavisi obicno o bilo kojoj vrsti hrane, pa cak i ako je ona posebno bogata 
odredenim hranljivim sastojcima. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., drzao se osnovne dijete njegove okolne zajednice, 
ukljucujuci meso, voce, hljeb i hurme, pored ostalih dodataka spomenutih u ovoj knjizi. 
Ako je odredena hrana bila suvise Ijuta i zahtijevala je ubiazavanje, on bi obicno dodavao 
drugi sastojak da postigne potrebnu ravnotezu, kao npr. lubenicu da uravnotezi vrucinu 
hurmi, a ako je nije mogao naci ili ako bi ga glad natjerala da jede jedinu dostupnu vrstu 
hrane, on bi obicno ogranicio unos hrane i izbjegao neumjerenost. S druge strane, ako bi 
osjetio odvratnost (lat Cibophobia) prema odredenoj hrani ili ako nije ceznuo za njom, 
on bi obicno odbijao jesti je i on nikada nije prihvatio hranu koja mu je nametana. 

■™Tirmm,35IO;daif; 



2091 



Ibn-Ki(g}im el-Dzet)zi 



Zapravo, jedenje nezeljene ili neslagajuce hrane moie izazvati mucninu i njena steta 
potom postaje veca od njene koristi. U vezi s ovom temom, Enes je prenio da Aliahov 
Poslanik, s.a.v.s., nikad nije kntikovao bilo koju vrstu hrane. Ako bi mu se svidala, on 
bi je jeo, u protivnom on je ne bi ni dodirnuo. Jednom mu je neko ponudio posudu 
s mesom gustera ispecenog na zaru, all on je nije ni dotakao. Kada je upitan da li je 
to bilo nedopusteno, on je odgovorio: "To nije nedopusteno, ali ja nisam naviknut na 
jedenje toga u mojoj domovini, pa sam osjetio neku odvratnost spram toga."^"^ On 
je tako iznio misljenje o svojim navikama o jelu, Posto Arapi nisu jeli gustere, on ga 
nije zelio jesti, all nije ni zabranio njihovo jedenje. 

Aliahov Poslanik, s.a.v.s,, jeo je meso, a pogotovo je volio janecu plecku i nogu. 
Ovo je dio mesa kojim je jevrejka pokusala otrovati ga na Hajberu.^'" U drugom 
hadisu, takoderje preneseno u "Dva sahiha" daje Daba' bint Zubejr jednom zaklaia 
kozu, a Aliahov Poslanik, s.a.v.s,, poslaojojje poruku: "Nahrani nas tvojom kozom." 
Ona je odgovorila po njegovom kuriru: "Samoje vrat ostao i stidim se da ga posaljem 
Aliahovom Poslaniku, s.a.v.s." On je odgovorio: "Vrati se i reci joj da ga posalje, jer 
vrat upravlja kozom, a prednje je bolje od straznjeg."^" 

Zapravo, zivotinjski vrat, plecka, rame i prednje noge imaju manje masnoce 
i blaze i lakse su za varenje. Dakle, raspoznajemo iz ovog Poslanikovog uputstva 
da dobra hrana mora sadrzavati tri esencijalne komponente: nutricionalne koristi i 
djelotvornost u proizvodenju potrebne energije, blagost za stomak i lahkocu varenja. 
Ipak, kao opce pravilo, jedenje manje mesa ove kategorije zdravije je nego prekom- 
jerno jedenje mesa s bilo kog drugog dijela zivotinje. Aliahov Poslanik, s.a.v.s., je 
takoder volio halvu^'^ i med. Ove tri vrste hrane, tj., meso, med i hurme sadrzavaju 
najbolje od hranljivih sa-stojaka i najsnaznije komponente za tijelo pojedinca, i samo 
oboljeli od ostalih tjelesnlh nedaca moze osjetiti neku odbojnost prema njima. Aliahov 
Poslanik, s.a.v.s., jeo je obicno hljeb s hranom i umakao je hljeb u ono sto je bilo 
dostupno (ar. idam)~'^ kao sto su hurme, dinja, ltd., ah je preferirao nmociti hljeb u 
mesnu vodu Ih u mesnu supu.'^''* 



^"Buharija, 9/572; Muslim, 1946. 

^'"Cf. Lyecenje trovanja hranom. 

^' ' Ahmed, 6/360 i 361 ; Nesai; u senedu je samo jedan prenosilac koga svi ne smatraju potpuno povjerljivim 
osim [bn-Hibbana. 

^'^ Halva (ar, halva) Slatko napravljeno od hurmi i putera pomijeSanih sa medom, Halva takoder moze biti 
pripremljena od sezamovog putera pomijesanog s medom i liesnjacima (orasima). 

^" Idam; ar.n, ukratko; zacin; vl. obogatiti, ukrasiti, pojacati svojstvo. 

^'^ Cf. Planiranje dijete. 



♦ 



|210 



Poslanikpva medkina 



rt 



Ovo su neke od prakticnih mjera pomocu kojih je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
uobifavao uravnoteziti svoju ishranu, jer je jecmeni hljeb hiadan i suh, dok su hurme 
vruce 1 vlaine. Ponekad bi on umocio hljeb u pripremijenu smjesu sirceta i zacina 
far. hall), kao sto je to bio obicaj stanovnika Medine. Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo 
je sta god je bilo na raspolaganju bez davanja odredene prednosti jednoj vrsti hrane 
nad drugom. Jednom kada je dosao kuci i zatrazio od porodice nesto hrane oni su ga 
pocastili hijebom. On je upitao: "Ima li ista za jesti s njim?" Oni su odgovorili: "Samo 
sirce." Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je zahvalno: "Dobar je ovo zacin. '"' ^ Neki 
Ijudi bez razumijevanja mudrosti ovog hadlsa obicno jedu hljeb umocen u sirce. U 
njegovom slucaju, on je blagoslovio i jeo ono sto je izneseno pred njega, j ni na kakav 
nacm nije nacinio jedenje hijeba i sirceta tradicionalnim nacinom jedenja, kao sto to 
neki Ijudi rade do danas. Bit ovoga jeste u obicnom jedenju hijeba^'* za pojedincev 
obrok zbog boljeg ocuvanja zdravlja. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je takoder syjeze sezonsko voce iz tog podneblja. 
Syjeze je voce jedno od najboljih izvora hranljivih sastojaka i ono odstranjuje potrebu 
za nekoliko vrsta lijekova. Rijetko je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odbio svjeze voce datog 
podneblja, osim ako je ono bilo zarazeno. Syjeze voce takoder nosi (sadrzava) vlaznost 
I vrucinu zemlje i prirodnu temperaturu godisnjeg doba, dok tjelesna temperatura 
pomaze njegovo varenje i odstranjivanje fecesa. Ovo vazi u svim slucajevima osim ako 
se pojedinac potpuno preda njemu, tako preoptrecavajuci svoje digestivne organe ili ako 
on pokvari proces probave pijenjem vode odmah nakon jedenja voca ili jedenjem obroka 
nakon jedenja voca ili pak pukim jedenjem bilo cega drugoga prije zavrsetka probave. 
Ovakva praksa cesto uzrokuje bolne infekcije (aT. kaulandz). Dakle, umjereno jedenje 
syjezeg voca u sezoni je zdravo, inace (u suprotnom) ono moze uzrokovati bolest. 



2. Poslanikov, s.a.v.s., polozaj za vrijeme jedenja 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je svoje obroke u sjedecem polozaju i rijetko je viden 
kako jede stojeci. Sjedio je na tlu naslanjajuci se na jedno stopalo, a sjedeci na drugom, 
ih bi sjedio ukrstivsi noge, bez upotrebe jastuka zbog udobnosti i nije se pruzao dok 
je jeo. On je uobicavao reci: "Ja sjedim kao rob Allaha Svemoguceg i jedem kao rob 
Aliaha Svemoguceg. "2 1? On je takoder zabranio jesti dok se lezi na stomaku.^'^ 



''^Muslim, 2052; Ebu-Davud, 3820; Tirmizi, 1840; Ibn-Madzdze, Nesal, 7/14. 
^"Vidi: Planiranje dijete. 

Ibn-Sa'd, 1/381; Ebu-Sejk; sened je satiih u prvom rivajetu. 
^"Ibn-Madzdie, 3370; Ebu-Davud. 3775, 



2I1[ 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Jedenje za vrijeme oslanjanja na jednu stranu sprecava proiaz hrane, preopterecava 
organe, otezava prolazenje hrane kroz digestivni trakt i stetno djeluje na brzmu i 
prirodnost prerade hrane u tijelu. Druga vrsta lezanjaza vrijeme jedenj a jeste oslanjanje 
zulumcara kada oni sjede na izbocenim jastucima, odmaraju svoje ruke na jastucicu i 
lezerno protein svoje ruke na uzdignuti sto. Ovakav sjedeci polozaj za vnjeme obroka 
jeste svakako poslupak arogancije i nezahvalnosti prema Gospodaru. Zhog toga je 
Allahov Posianik, s.a.v.s., rekao: "ja sjedim kao rob i jedem kao rob." Ponekad, 
on bi kleknuo da jede, stavljajuci straznji dio Hjevog stopala pod desno stopalo kao 
znak zahvalnosti i poniznosti pred Gospodarem i u znak postovanja hrane i njenog 
Opskrbitelja. U ovoni sjedecem polozaju organ! zadrlavaju njihov pnrodni polozaj, 
nacin koji im je Allah Svenioguci namijenio i digestivni proces prirodno napreduje. 
S druge strane, jedenje za vrijeme ispravnog sjedenja i bez naginjanja nad hranom 
sprecava pritisak uzdizuc! dijafragmu i tako razdvajaju^i torakalnu i abdominalnu 
supljinu, posto one ako su sastavljene, mogu uzrokovati slabu probavu (ar. ullem), 
tako odstranjujuci bilo koji moguci bol (lat. Odijnophagia) popracen zatvorom ili 
poremecenim digestivnim procesom. Na kraju, sjedenje u ispravnom i odgovarajucem 
polozaju za vrijeme jedenja oznacava stav pristojnosti i ispravnog ponasanja. 

3. Jedenje prsfima 

Allahov Posianik, s.a.v.s., upotrebljavao je tri prsta u jedenju i on nije koristio kasiku 
ili viljusku. Ovo je pnrodni put uzivanja u hrani. Cak i stomak uziva u ovakvom nacinu 
jedenja, pri cemu cijelo tijelo uziva u zadovoljavanju svoje potrebe. Nase je iskustvo 
da jedenje priborom za jelo zahtijeva vise hrane za zadovoljavanje gladi, uzrokujuci 
probavne smetnje i osjeca se kao pri uzimanju pilula, radije nego hrane. Osim toga, na 
taj nacin primjenjuje se hadis koji govori o uzimanju jedne trecine hrane, jedne trecine 
vode i jedne trecine zrcika. Nadalje, da bi se pnrodno okonstilo hranjivim sastojcima 
osiguranim u obrocima, pojedinac takoder mora uzivati u jedenju. Ipak, jedenje s pet 
prstiju moze biti uzrocnikom zastcenosti, dok uzimanje velikih kolicina hrane moze 
opteretiti proiaz hrane i mozda sprijecid proiaz zraka i to bi moglo kulrainirati smrcu, 
Dakle, uzak proiaz u ustima zbog prenatrpnosti dovodi do gubitka zadovoljstva jedenja 
i odstranjuje osjecaj korisnosti i okusa. 



|212 



f^sUmiliova medidna 



4. Mijesanje hrane^'^ 



Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije mijesao hranu i on nije jeo sam. Nije jeo ribu i 
jogurt Zajedno ili pio mlijeko s ribom, i nije jeo ista Idselo s njom ili odmah nakon nj'e. 
Zapravo, on nikad nije mijesao u obroku dvije tople i dvije hladne hrane i on nikad 
nije mijesao u bilo koja dva suda dvije viskozne, tvrde, suKe, otvarajuce, debljajuce 
ill obuzdavajuce slabe supstance. Takoder, on nije jeo iz bilo koja dva suda koji se 
zatvaraju kao jedno nakon jedenja ili hranu sto se zgusnjava odvojeno u stomaku. 
Takoder, on nije kombinirao laksativni obrok s onim konstiptivnim ili sporo probavljivu 
hranu s onom brzo probavljivom. Nadalje, on nije mijesao przenu i kuhanu hranu ili 
suhu 1 svjezu hranu, i on nije jeo jaja s mlijekom ili ostalu hranu koja je podgrijana, 
niti je jeo odbacenu, ukiseljenu ili hranu s visokim procentom soli u njoj. 

Zapravo, kombinovanje bilo koje od navedenih kategorija hrane moze bid stetno 
1 moze uzrokovati ciravost i one mogu dovesti probavni sistem van ravnoteze. Inace, 
a kada je to bilo moguce, Allahov Poslanik, s.a.v.s., uravnotezivao je toplu hranu s 
malo hladne hrane da razbije njenu ostrinu, i on je to cinio kada je jeo svjeze hurme 
s krastavicama. On je takoder jeo osusene hurme s obranim puterom (ar. hits) i on je 
volio piti ekstrakte osusenih hurmi umocenih u vodu. Ovaj rastvor sprecava stvaranje 
cisti ih cisticnih tvorevina koje se mogu razviti u tkivima i jetri, a koje je ponekad 
uzrokovano jedenjem bogate hrane. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., insistirao je uvijek na veceri, cak ako je ona bila 
puka sacica osusenih hurmi, i on je uobicavao reci: "Zanemarivanje vecere ubrzava 
proces starenja."^^*' 

Ebu-Naira prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., insistirao na neodlasku 
na pocinak neposredno nakon vecere, i on je uobicavao reci: "Odlazak na pocinak 
putlog slomaka otvrduje srce." (Preneseno od imama Ibn-Madzdze) Zbog ovoga 
uceni iijecnici preporucuju Ijudima da prosetaju nakon vecere cak tako malo kao 
sto je stotinu koraka i oni smatraju da spavanje punog stomaka steti. Sto se tice 
mushmanskih lijecnika, oni savjetuju bilo setnju od nekoliko koraka nakon vecere 
ih pak klanjanje nafile prije odlaska u krevet. Ovo ce pomoci hrani da se smjesti u 
stomaku i da digestivni proces u potpunosti dozri. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s, takoder nije nista pio dok je jeo ili nakon zavrsetka 
obroka barem poia sata poslije, a pogotovo topla pica ili hladnu vodu, u suprotnom 
digestivni proces bio bi oslabljen i mogao bi izazvati da se hrana pokvari u stomaku. 



^"Takoder vidi Planiranje dijete. 
^Tinnizi, 1857; Ibn-Madzdie, 3355; daif. 



213| 



[bn-Ka^im d-Dievzi 



On takoder nije pio vodu kada je bio iscrpljen nakon sudjelovanja u rekreaciono] 
yjezbi, nakon spolnog odnosa, nakon tople kupke ili kada bi se odjednom probudio 
usred sua ili nakon jedenja voca, osim nakon jedenja odredenih vrsta voca kada voda 
moze olaksati njihovu probavu. Sve su ovo stecene navike koje postaju druga pnroda, 
a, Allahovom voljom mogu se prevazici postepeno. 



5. Njegovo pice (med) 



Allahov Poslanik, s.a.v.s,, volio je cesto pili hiadnu vodu zasladenu medom, Prirod- 
ni je med najbolji od svih hranljivih zasladivaca. Med sadrzi ispirajuce i osyjezavajuce 
osobine i odstranjuje zakrecenja jetre, bubrega i mokracnih puteva, Uzimanje jedne 
kasicice meda ujutro pomaze rastvaranju sluzi, lagahno grije stomak, ojacava ga, ispire 
stomacnu Ijepljivost i odstranjuje njegovu tromost, pomaze odstranjivanje hrane, iz- 
bacuje van vlaznost i povecava apetit. Med je najbolji od svih zasladivaca za stomak. 
Njegova je jedina sEeta to da stetno utice na zuc, a sirce moze odstraniti ovakvu stetH, 
uravnoteziti je i iznjedriti u potpunosti sve konsti meda. 

Pijenje otopine meda ujutro zdravije je nego vecina pica koja su zasladena secerom 
i zasigurno je bolje od vjestacki zasladenih pica. Pica zasladena secerom proizvode vise 
stete nego koristi. Hladno medovo pice ojacava tijelo, cuva njegovu mladost podjed- 
nako kao sto osvjezava duh, stimulara jetru i konacno med stimulira srce i osigura mu 
mnogo potrebne energije i ravnoteze. Kada je srce zdravo, krvne zile lahko sprovode 
krv i arterije prenose krv bogatu hranljivim sastojcima u sve dijelove tijela. Sto se tice 
zdravstvenih koristi od pijenja hladne vode, to rashladuje tijelo, pomaze odrzavanju 
tjelesnog prirodnog nivoa vlaznosti, regulira tjelesnu temperaturu, pomaze razgrad- 
nju materija i presudno je u procesu varenja hrane. Voda takoder opskrbhuje tijelo 
neophodnim kisikom i mineralima, smanjuje mogucnost formiranja kamenca i igra 
glavnu ulogu u zapravo svakoj funkciji tijela. Allah Svemoguci kaze: "...i da smo sue 
zivo od vode stvorili" (Kar'an, 21:30) Dakle, posto je voda glavni element zivota, 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio je ponekad da ju pije hiadnu, a ponekad je volio da pije 
pice zasladeno medom, hurmama ili grozdicama koji su jedni od najboljjh hranljivih 
sastojaka koji ulaze u Ijudsko tijelo. S druge strane, mlaka ili umlacena voda teska je 
za gutati, moze uzrokovati abdommalnu nadutost i iznjedriti suprotnost od onoga sto 
donosi svjeza hladna voda. 

Takoder ucimo iz hadisa da voda ostavljena preko noci u rajesinama da se ohladi 
jeste cak zdravija (korisnija) od svjeze uzete vode sa izvora, Ovo je nauceno kada je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio plantazu palmi Ebu-Hejsama bin Tejhana, gdje ga 
je Poslanik, s.a.v.s., upitao; "Imas li nesto vode ostavljene u mjesini da prenoci? U su- 



[214 



Poslanikooa medidna 



protnom, pit cemo iz obicnog pijuceg korita." Ebu-Hajzam mu je ucinio po volji.^^' 
Razlika izmedu vode ostavljene da prenoci i syjeze uzete vode jeste poput razlike 
izmedu ostavljenog i neostavljenog tiiesta, Nadalje, pohranjivanje vode osigurava sedi- 
mentiranje nezeljenih ostataka. Aisa ,r.a., primjetila je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
takoder volio piti izlivenu vodu iz podzemnog vrela, radije nego stajacu vodu.^^z g 
druge strane, voda diiana u mjesini (ar. Sinnaf^^ a pogotovo u onim neustavljenim 
ugodnijeg je okusa od vode koja je drzana u zemljanom sudu, keramickoj posudi ili 
stakienom vrcu. Jog uvijek, voda drzana preko noci u neustavljenoj mjesini takoder je 
laksa za stomak zbog njene filtracije i izlucivanja kroz otvorene pore. Ovo je posebno 
tacno u odnosu na vodu koja je drzana u prirodnim zemijanim posudama koje takoder 
djeluju kao rashladlvaci, nasuprot onih pocakJjenih nakon pecenja. 

Neka se Allahov mir i blagosiov yjecito obaspu pitma njemu, jer on je najsavrseniji 
od svih Ijudskih bica, nositelj najcisce duse i najupuceniji ciji je dah najplemenitiji, pa 
svaka od njegovih akcija nosi najbolju uputu za yjernike i iznosi na vidjelo najvrednije 
koristi za njihova srca, zdravlje i prednosti na ovom i buducem svijetu. Aisa, r.a., rekla 
je takoder da je AJlahov Poslanik, s.a.v.s., volio zasladena hladna pica.^-* Pored gore 
navedenih pica zasladenih medom, hurmama ili grozdicama, ovo bi takoder moglo podra- 
rumijevati prirodnu proijetnu vodu podjednako kao i svjeiu mehku vodu iz mjeSina. 

U drugom hadisu Aliahov Poslanik, s.a.v.s., prakticirao je sa ashabima da ne pije 
vodu laptajuci jezikom iz zdjele dok lezi na stomaku i nije pio s tudom rukom ili iz 
nepoznatog spremnika u tami prije prethodnog ispitivanja. Takoder, on je uglavnom 
pio sjedeci radije nego stojeci, osim kada je bio ponuden da pije s vrela Zemzem u 
Mesdzilul-haramu. Pijenje stojeci ne daje potpuno zadovoljstvo, a pijenje ubrzano ili 
pohlepno moze uzrokovati disajne poteskoce kao i stetno uticati na digestivni proces. 
Enes ibn Malik prenio je da je Aliahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao da pije u 
tri gudjaja, dise izmedu, i da je uobicavao reci: "Ovo bolje gasi zed, ugodnije je i 
zdrav]je."^"Disanje je izmedu svakog gutljaja naravno cinjeno izvan solje iz koje se 
pije. Pijenje u tri etape takoder pomaze da se postepeno umanji stomacna temperatura i 
zdravlje je nego brzo rashladivanje u jednom gudjaju. Gutanje hladnogpica pri toplom 
vremenu takoder moze uzrokovati zagusivanje i stetno djelovati na respiraciju preko 
kontrakcije dusnika (lat. Trachea) i naglu promjenu njegove temperature iz normaine 
u hiadnu. Nadalje, ubrzano pijenje takoder moze stetno utjecati na redovne fiinkcije 



^'Buhariia, 10/77. 

^^ELu.Davud, 3735; Ebu-Sejh, u djelu "Ahlak yjeravjesnika", str. r245: Hakim Je rekao daje sahjh, 4/138. 

^ At. Askijatul aiiam... 

"^ Ahmed, 6/38; Tirmizi, 1 896; sened je sahih, Hakim ga oqenjuje sahihom, 4/1 38. 

^^Mus!im,2028. 



215| 



[bn-Kajjim el-Dzeozi 



jetre i srca. 'Abdullah bin el-Mubarak prenio je da je Allahov Poslanlk, s.a.v.s., rekao: 
"Pijte vodu srkajuci, a ne gutajuci, jer gutanje ce stetno uticati na jetru." Poslanik, 
s.a.v.s., rekao je takoder: "Ne gutajte vodu u jednom gutljaju poput stoke, radijeje pijte 
u dva ili tri gutljaja. Prizovite AUahovo ime^-^ prije pijenja i zahvalite Mu kada zavrsite 
pijenje."^'',^^ Imam je Ahmed, r.a., uobicavao reci: "Savreeni obrok mora imati cetiri 
elementa: treba poceti u Allahovo ime, zavrsiti sa zahvalnoscu Njemu, imati sto je 
moguce vise ruku s kojima ce se dijelid i treba biti ponuden u velikom posluzavniku." 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., volioje takoder piti zdravo obicno mlijeko, a ponekad 
ga je pio fermentiranog kao jogurt razblazen u vodi. Oba pica rashladuju tijelo, 
zadovoljavaju jetru i osiguravaju esencijalne zdravstvene koristi za tijelo. Mlijeko je 
takoder najzdravije kada se krdo hrani obicnom lavandom, Achillea-om, mirisljivom 
kunicom^^^ ili nekim vrstama pelina (lot. Artemisia abssinthium) . Preneseno je u 
Dzami'u imama Tirmizija da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada zavrsite s 
jelom, recite: 'Gospodaru, blagoslovi nas obrok i daj nam bolji,' a kada pijete mlijeko, 
recite: 'Gospodaru, blagoslovi nase pice i povecaj nas udio u njemu,' jer ne postoji 
hrana ili pice ko]i su zdarviji ili korisniji od mlijeka." 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., pokrivao je ponekad jogurt i drzao ge preko noci (ar. 
nabaza)^^° zbog sirutke (da odvoji sirutku) prije nego sto bi popio nesto od tog ujutro, 
a ovo pomaze fermentaciju i pomaze smanjivanju intestinalnih bakterija. On bi pio 
od tog tri puta na dan nekoliko dana i dijelio bi ostatak s ashabima, u suprotnom 
zamolio bi nekoga da to baci prije nego sto bi se pokvanllo. Ponekad je on takoder 
jeo nekoliko syjezih hurmi s ovim picem da bi ga zasladio. 

6. Njegova odjeca 

Nacin odijevanja Ailahovog Poslanika, s.a.v.s., osigurava najbolju od uputa i 
savrsen primjer u njihovoj jednostavnosti, lahkoci, prakticnosti i zdravstvenim koris- 
tima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., oblacioje ponekad ogrtac preko miohave odjece, dok 
je uglavnom nosio komad tkanine koja se nosi oko bedara kao jedina odjeca (toga 
ili pokrivac; ar, izar), koja se protezala dolje do clanaka. On je takoder voiio nositi 
dugu kosulju (ar. kamis) sa rukavima umjerene duzine koji su pokrivali ruke do iznad 



^•■Ti. prizivati Allahovo ime govoreci; "Bis mill ah" (S imenom Allaha). 

^^'Tj. zahvaliti Mti govoreci: "El-hamdu Lillah" (Hvaljen neka je Allah). 

^^Tirmizi, !886;daif. 

^'Gf. Svicarsld rod. 

^'^ Ar. ncbeze: ufciseljeno ili ostavljeno odredeni vremensfci period ili drzano da fermentira; n. nahiz: ostavljeno 
da se usiri. 



|216 



Poslanil^va medidna 



Eglavaka. On je oblacio kosulju preko pokrivaca i to mu se pruzalo dolje do bedara. 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nosio je takoder turban srednje veliclne da zastiti glavu od 
toplog i hladnog vremena. On bi jednostavno zamotao svoj turban u svitke oko glave, 
privukao bi krajeve i metnuo bi ih dobro umotane pod usnu skoljku. U gradu nosio 
je lagahne cipele koje mu nisu pokrivale zglobove, a ponekad je nosio iagahne kratke 
cizme za vrijeme putovanja. Njegova omiljena boja bila je bijela a ponekad je nosio 
neuslavljen ogrtac od kamilje diake i on nije nosio erne ili crvene, obojene ili uiastene 
odjevne predmete. Samo je jednom viden kako nosi crni turban ili zeleni odjevni 
predmet, i samo jednom je viden kako nosi crvenkasto-crno jemensko odijelo. 

7. Njegov dom 

Posto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., znao da je ovaj zivot prolazan, da ce putovanje 
na ovom svijetu doseci njemu namijenjenu destinaciju i da je boravak na buducem 
svijetu vjecan, on i asKabi pridavali su malo painje detaljima u pogledu rekonstruk- 
cije, restauracije, renoviranja i prosirenja svojih domova ili izgradnji impozantnih 
struktura. Oni su uglavnom smatrali svoje domove kao prolaznim sklonistima, i oni 
su bili slicni kolibama putnika. Njihovi su domovi bili namijenjeni da ih zastite od 
hladnoce i vrucine, da im pruze privatnost i da ih zastite od navale domacih zivotinja. 
Vjernici su se uglavnom brinuli o bovu nad glavom i bilo koje restauracije koje su 
vrsili na njihovim domovima bile su strukturalne i neophodne u to doba. Medinske 
su kuce bile jednostavne, prakticne, dobro prozracne i bile su prostrane i udaljene od 
bilo kojih zarazenih zemljista. Allahov Poslanik, s.a.v.s. voho je miris i njegova kucaje 
bila najmiomirisnija, Uiazenje u nju je bilo najugodnije za srce i dusu, jer je tu zivjelo 
najblagoslovljenije i najuzvisenije Allahovo stvorenje i kao pecatu Allahovih poslanika 
njemu je dosia Allahova objava da izvede co^oe^anstvo iz mraka na syjedo. 

S. Njegova spavanje t ustajanje 



linac uci 



U razmatranju njegovih navika pri odmaranju i njegovoj budnosti pojedir 
jednu od najboljih, najuravnotezenijih i najzdravijih praksi. Nakon klanjanja jacije, 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao je odmarati se u ranoni dijelu noci, a buditi se 
kasnije na pocedtu druge polovine noci. Nakon budenja on je posebno bio brizljiv 
u ciscenju zuba misvakom^^', a prije uztmanja abdesta za namaz. Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., bi potom klanjao kod kuce sve dok ne bi cuo prvi poziv na namaz pred odlazak 



'Mjsvak ftif. Lepidiam); takoder kratka drvena iipka na2injena od drvcla Salvadora Iniiea i ima gorak 
okus. U sadaSnje je vrijeme nalazimo kao sredstvo za £igcenje zuba. 



n7| 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



u dzamiju, a gdje bi predvodio vjernike na sabah-namazu. Njegov je odmor bio 
najuravnotezeniji 1 djelotvoran u pomaganju tijelu da ono sakupi snagu i vitjilnost pred 
davanje n]egovog dijela blagoslova dovodeci ga da stoji pred Gospodarem i da Mu se 
pokloni. Nakon svitanja, ako bi se osjecao malo umornim, on bi potom priustio sebi 
kratak vremenski period odmora leieci na desnoj strani i prizivajuci Allahove atribute 
prije nego sto bi bio svladan kratkim drijemezom. On nikad nije dopustio uzdignuti 
krevet i obicno je spavao na jednom madracu napunjenim palminim pruticima i koristio 
je jastuk koji je imao isto punjenje, a ponekad bi polozio glavu na desnu ruku. 

9. Priroda spavanja 

Postoje dvije vrste sna: koristan san i stetan san. Koristan san obnavlja prila- 
godljivu sposobnost, dok napor i manjak sna uzrokuju hemijske promjene u tljelu i 
mogu izazvati letargiju i halucinacije. Spavanje je neophodno za tijelo. Za vrijeme 
sna bazalni metabo-hcki odnos i tjelesna temperatura padaju i dopustaju tijelu da 
ponovo uspostavi njegovu potrebnu hemijsku ravnotezu, obnovi biio koji hemijski 
deficit i da zadobije svoju kontrolu nakon budenja. 

Posto je tijelu potreban odmor, postoje dvije vrste odmora: prirodan odmor i 
neprirodan odmor. Sto se tice prirodnog odmora, on nkljucuje deaktivaciju prirodnih 
Ijudskih sila, uktjucujuci cula i kontrolu tjelesnih kretnji. Za vrijeme budnosti, tjelesna 
vlaznost i isparine otapaju se i izgaraju zbog fizickih kretnji i yjezbi. Kada ovakve 
sile obustave njihove aktivnosti preko opustanja, tjelesna vlaznost i isparine uzdi^u 
se do mozga, koji je izvor i pokretac svake kretnje. Kao posljedica toga, pojedinac ce 
zaspati, Sto se tice neprirodnog sna, on je obicno uzrokovan bolescu ili slaboscu. U 
ovom slucaju tjelesna vlaznost ce se povecati, sprijeciti normalne aktivnosti mozga i 
uzrokovati zalost, gubitak vitalnosti i povecano spavanje. Dakle, cak puka budnost 
ne moze spnjeciti pro dor vlaznosti i tsparina u mozak. Slicno stanje umora javlja 
se nakon pretjeranog konzumiranja hrane, gdje se vrucina povecava u stomaku za 
vrijeme varenja, a kada digestivni enzimi ne mogu rastvoriti polisaharide u njihove 
konstituirajuce monosaliaride i kada oni udu u krv preko koje se prenose do mozga, 
ovakav prodor saharoze moze uzrokovati smetnje u mozdanim funkcijama, gojaznost, 
depresjju, pa cak i komu. Gojaznost takoder moze uzrokovati povecana krvna mast i on a 
moze povecati kardiovaskularne rizike, Nadalje, produzeno spavanje nije prirodno. 

Ipak, san je potreban da osigura dvije esencijalne koristi za tijelo: preko opustanja 
tijelo ponovo zadobija snagu, energiju i prirodni fizicki stupanj normalnih funkcija 
koje bi inace bilo tesko kontrolirati; i spavanje pomaze svakom organu da rasporedi 
svoje gubitke produkata. Zapravo, za vrijeme sna enzimi, intestinalni sokovi, gastricni 
sokovi, zucni sokovi i pankreaticni sokovi oticu lakse, a posebno kada mozak prestaje 



[218 



♦ 



da mi normalne funkcije budnosti. Koncentracija ovakvog prirodnog procesa u slo- 
maku primjecena je preko pada tjelesne temperature I smanjenja stupnja bazalnog 
metabolizma. Zbog ovoga osjeca se potreba za pokrivanjem za vrijeme odmaranja. 

Nadalje, stomak se lagahno naginje ka spustanju prema tankim crijevima, a da bi 
se olaksao proces varenja, zdravije je spavati na desnoj strani. S druge strane, obicno 
spavanje na lijevoj strani moze skoditi srcu, jer ce to prebaciti pritisak s ostalih organa 
na srce, dok je takoder nezdravo obicno spavanje na ledima. Ipak, nece uzrokovati 
stetu odmaranje na ledima bez spavanja. Konacno, spavanje na stomaku najstetnije 
je za zdravije. U vezi s ovom temom, preneseno je od Ebi-Umamea da je AUahov 
Poslanik, s.a.v.s., vidio covjeka u dzamiji kako spava na stomaku. On ga je probudio 
i ukorio ga govoreci: "Ovo je lezeci polozaj stanovnika Dzehennema."^^^ 
Spavanje na stomaku bez opravdanog razloga ne izgleda prirodno i to bi takoder moglo 
predstavljati mentalnu konftiziju. Ipak, ako pojedlnac spava na stomaku zbog stomacnog 
bola, ovo ne bi trebalo da bude tako skodljivo sve dok ne postane navikom. 

Uravnotezen odmor pomaze lijelu da povrati snagu, on osyjezava duh i iznosi 
do punog izrazaja adaptivnu sposobnost, a preko nadomjestanja sposobnosti san ce 
ostvariti skiad i sprijeciti mlitavost duse. Spavanje za vrijeme dana raoze proizvesti 
reumatske bolesti, uzrokovati pomanjkanje pigmenta koze (laL Melanin), uzrokovati 
upalu slezene (lat. Splenitis), oslabiti nervni sistem Gat. Neurasthenia) i oslabiti sek- 
sualnu zudnju, osim spavanja Ijeti za vrijeme podnevne vrucine. Najgore od Ijetnog 
spavanja je spavanje za vrijeme ranih sati dana, a cak gore od toga je spavanje u sred 
podneva za vrijeme kasnih sati dana, a prije mraka (poslije ikindije). Abdullah bin 
Abbas nasao je jednom jednog od svojlh sinova kako spava kasno ujutro, i on ga je 
probudio govoreci; "Probudi se! Zasto bl spavao u doba kada su Ijudske zarade vec 
raspodijeljene?" Neki od nasih predaka rekli su takoder da dnevnog spavanja ima tri 
vrste: prirodno, ocajnicko i idiotsko spavanje (slaboumno). Sto se tice prirodnog, ono 
predstavlja povremeni drijemez Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u rano jutro. Druga je 
vrsia spavanje kasno ujutro, cJme se pojedinac uskracuje od koristi ovog i buduceg 
svijeta. Spavanje kasno ujutro takoder moze uzrokovati da pojedinac zadobije opcu 
tjelesnu slabost i malaksalost. Konacno, treca vrsta jeste spavanje izmedu sredine 
popodneva i zalaska sunca, a to moze uzrokovati slaboumnost. 

Postoji drugi nedostatak i zdravstvena opasnost u vezi s kasnim jutarnjim spav- 
anjem, a osim bivanja prikovanim za krevet, spavanje usred jutra uzrokuje gnjilenje i 
Kvarenje ^elesnih otpadaka koji su inace odstranjeni zahvaljujuci tjelesnim kretnjama 
i jutarnjom yjezbom. Ovakvo propadanje moze uzrokovati stetu tkivima i probiti neke 



■Ibn-Madzdie, 3?25; sened je daif; ali postoji drugi hadis koji ga jafa i koji biljaze Tirmizi, 2769- i 
Ahmd, 2/287r Ebu-Davud, 5040. 



219| 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



interne krvne zile. Inace bez odstranjivanja otpadnih tvari iz crijeva i uposljavanjem 
stomaka lagahniin doruckom kada bi se to pretvorilo u naviku, ovo bi moglo postati 
uzrocnikom brojnih neizljecivih bolesti. 

S druge strane, obicno spavanje na suncu (suncem obasjanom mjestu) moze 
uzrokovati kancerogene izrasline i stetno u^ecati na epitelijalne celije pored uzro- 
kovanja ostalih prikrivenih bolesti. Spavanje u zasjenu (poluhlad-polusunce) takoder 
je nezdravo. Cak puko istovremeno sjedenje djelimicno na suncu, a djelimicno u hiadu 
lose je za zdravlje. Ovo je zabiljezeno u govoru Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Ako 
sjedite u sjeni i sjena se djelimicno uzmice pred suncevom syjetloscu, pomaknite se na 
neko drugo mjesto."^^' Ovo je jos jedna indicija da se ne bi trebalo spavati na suncu 



ili cak djelimicno na suncu. 



n( 



W. Dove prije odlaska na pocinak 



%. 



Preneseno je u Buharijevom sahihu da je AJlahov Poslanik, s.a.v.s., rekao El- 
Bera'u bin Azibu: "Prije odlaska na pocinak, uzmi abdest kao da ces klanjati namaz, 
lezi na desnu stranu i reci: 'Gospodaru, predajem se Tebi, stavljam svoju dusu u Tvoju 
ruku, okrecem svoje lice Tebi, poyjeravam svoju sudbinu Tebi, stavljam svoju yjeru u 
Tvoju zastitu, velicam Te i bojim Te se. Ja nemam pribjezista od Tebe osim trazenja 
utocista kod Tebe. Vjerujem u Tvoju objavljenu Knjigu i Poslanika kog si Ti posiao.' 
Neka ovo budu posljednje rijeci koje kazes za tu noc. Ako bi tvoja sudbina biia da 
umres tu noc, umro bi kao yjernik."-^'* 



11, Spavanje na desnoj strani 

Aisa, r.a,. rekla je: "Nakon klanjanja dva rekata sunneta ujutro kod kuce, AJlahov 
Poslanik, s.a.v.s,, ponekad bi legao na desnu stranu zbog kratkog odmora-^^^ prije nego 
sto bi se pridruzio dzema'atu (da ga predvodi) na sabah-namazu u dzamiji."^^* 

Neko je rekao da je mudrost iza ideje spavanja na desnoj strani da bi se spavanje 
nafinilo ugodnijim, jer srce lezi u skladu s njegovom prirodnom konstitucijom na gorn- 
joj lijevoj strani tijela, a spavanjem na desnoj strani srce ce nastaviti odrzavati fizicko 



^'Ovaj hadis prenosi se u mtiogim verzijaraa, jedna drugu upotpunjuju i hadisje hasen; Ebu-Da'™d,482l; 
Ahmed. 3/4 1 3; Hakim, 4/27 1 , 

^'^Buharija, 1 1/93; Musi™, 27 10. 

^'^ Cf. Kratki odmor; mikrosan. 

»''Biiharija,3/35.- 



1220 



i 



Pmlsnckp&a medidna 



pnlagodavanje tako 6neci spavanje blagim. Radi kontrasta, spavanje na lijevoj strani 
jeste sprovodnik glasnog spavanja i yjerovatno je posljedica zanemarivanja obaveza na 
ovom svijetu, a posto je san mali bratsmrti, to ne smije postati konstanta. Posto stanovnici 
Dzenneta ne spavaju, daUe na ovom svijetu, a za vrijeme odmora, Ijudsko bice zahtijeva 
zaititnika da ga zastiti od najezde bolesti i da odbrani niegovo tijelo od neopravdanih 
nevoja, a posto je njegov zastitnik Gospodar uzeo na Njega da osigura ovakvu zastitu, 
AOahov Poslanik, s.a.v.s., poducio je yjernike dovi poyjeravanja, ttazenja utocista, molenja 
1 postovanja da utvrdi i potkrijepi njihovu yjeru i predanost Allahovoj volji. U slucaju 
daje pojedincu sudeno da umre tu noc, ako ova dova bude zadnje sto izgovon, to ce 
mu osigurati smrt yjernika i neproiazno zadovoljstvo obitavanja u Dzennetu. 

Ovakva je Posianikova uputa je najkorisnija za srce, tijelo i dusu za vrijeme bud- 
nosti I sna, kako na ovom tako i na onom bududem svijetu. Neka se Allahov mir i 
blagoslovi spuste na njega vjecito, jer u ovom je primjeru najbolja uputa za vlernike. 

Sto se tice obracanja: "Gospodaru, predajem se Tebi", ono znaci da ja predajem 
sebe 1 svoje postojanje Tebi kao rob koji raspoznaje svog Gospodara i Vlasnika. Potora 
kaze: Okrecem svoje lice Tebi", to ukljucuje pojedincevu iskrenost u njegovom pre- 
davanju u potpunosti Gospodaru i predavanje Njegovoj volji i presudi. Ovo takoder 
uUjucuje pojedmcevo spoznavanje njegove nedjelotvornosti i njegove ovisnosti o Allahu 
Svemogucem za njegove izvore potrepstina i egzistenciju. Allah Svemoguci govori 
u vezi s temom okretanja lica Gospodaru, govoreci: "Akp se onP' budu prepirali s 
tobom, red: h se samo Allahu pokoravam Qa okrecem svoje lice prema Gospodaru 
mome) a r oni koji me slijede.'" (Knr'an, 3:20) CWdje takoder Allah Svemoguci 
govon o pojedmcevom lieu, koje je najplemenitije oblicje Ijudskog bica i glavna veza 
tyegovih cula koja razjasnjavaju njegovu ravnotezu. Dakle, ova dova znaci da je Allah 
Gospodar, Opskrbitelj i Odrzavatelj stvorenja, i istinski rob Ga moli i nudi njegova 
dobra djela da Ga zadovolji. "Povferavam svoju sudbinu Tebi" znaci da ja usrdno 
mohm Tvoju samilost i niilost i Tvoj izborje moje zadovoljstvo. Ovakvo oslanjanje 
na Gospodara donosi robu najvise stanje postovanja, i ova je dova najugodnija Gos- 
podaru. Zapravo, ovo je rijetko postignuce. Samo najpobozniji od onih poboznih 
mogu dosegnuti ovo stanje (stupanj) apsolutnog vjerovanja (vjere) u svoga Gospodara 
1 pnhvatanja Njegove volje. Potom dolazi njegova dova: "Stavljam svoju vjeru u Tvoju 
zastitu", a u drugim njecima: "Molim Te da me zastitis u tajnosti (od mene)" koje 
oznacavaju pojedin&vo apsolutno povjerenje i osjecanje jacine s prisutnoscu njegovog 
Uspodara. Ovo je stanje najugodnije i uveseljavajuce za srce. Zapravo, pojedinac se 
osjeca ugodno i smireno kada se oslanja (ledima) na ovaj stav i cvreto ga podrzava i 
on nece bit. uplasen neuspjehom. Nadalje, posto srce ima dvije vrste snage, i to- moc 



^'Tj. 



neviernici. 



22] 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



"¥ 



predodredenja bazirano na usrdnom molenju i moc teznje za izbavljenjem koja je 
bazirana na strahopostovanju i zikru, a posto Ijudsko bice konstantno trazi njegove 
vlastite koristi i sustezanje od zla, on je molio; "Velicam Te i bojim Te se," Dova 
potom hvcJi Allaha Svemoguceg, iskazujuci: "Ja neniam pribjezista od Tebe osim 
trazenja utocista kod Tebe." Dakle, samo On je Onaj Koji ima moc da sacuvats roba 
od njega samoga. Ovo je sllicno jednoj drugoj dovi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 
"Trazim utociste u Tvom zadovoljstvu od Tvog nezadovoljstva, i trazini utociste u 
Tvom oprostu nasuprot Tvoje kazne, i trazim utociste kod Tebe od Tebe. "^^^ 

Ovdje ponovo, rob raspoznaje da samo Allah ima moc sacuvati ga od bilo koje 
nevolje, cije obecanje samo moze poceti djelovati Njegovom voljom, jer oboje, iskusenja 
i spasenje, kontrolirani su od Njega i samo On ima moc spnjeciti zlo. On kaze: "AJ^o 
te od Allaha nekfl neoolja pogodi, pa nikojc osim Njega na moze olkloniti", (Kur'an, 
6: / 7) i On kaze: "Red: 'Ko ce Das od Allaha zastititi al^o On hoce da vas zlo snade 
Hi kp vam moze nauditi akp 0am On zeli milosi ukazati?'" (Kur'an, 33:! 7) Na 
kraju, dova je zavreena potvrdivanjem pojedmceve v|ere u Allaha, Njegovu knjigu i 
Njegovog Poslanika, s.a.v.s., koji je jamac spasenja i zaradJvanja Allahove mJlosti i 
blagoslova na ovom i buducem svijetu. Ovo je biagoslovljeni hadis koji se odnosi na 
njegov licni odmor, i cak da on nije rekao: "Ja sam Allahov Poslanik", syjedocanstvo 
njegovih djela i njegova cistota bi to dokazali. 



12. Njegova budnost 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., obicno bi se budio nakon slusanja kukurikanja 
horoza. Potom bi molio Allaha Svemoguceg, velicao Ga i uzvikivao Njegovo sveto 
ime. Potom je trazio Njegovu pomoc i milost. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi potom 
napustio postelju i oprao zube misvakom, uzeo bi abdest i stao klanjati hvaleci Al- 
lahovo djelo, moleci Ga, trazeci Njegovu pomoc, a bojeci se Njegove kazne. Dakle, 
koji boiji lijek moze pojedinac naci da bi sacuvao zdravo srce, tijelo, dusu i snagu 
na ovom svijetu i zivotu poslije smrti? 



t 



^^* Dio hadisa koji prenosi Muslim, 466. 



1222 



Poslanikoi^a medicina 




13. Fizicke vjezbe i djelovanja 

V 

Sto se tice hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji se odnose na fizicke vjezbe 
I sportove, pronicljivi promatrac njegovih dnevnih aktivnosti raspoznat ce najbolju 
uputu na ovom polju. U ovom poglavlju, Allahovini htijenjem, diskutlrat cemo o 
nekim koristima ovakvih neophodnih aktivnosti, jer Poslanikovi, s.a.v.s., hadisi obiiuju 
profinjenoscu, nadmocnoscu i finocom koje samo zivot ovako uzvisenog i najsavrsenijeg 
od svih Ijudskih bica moze prikazati. 

Ljudsko tijelo zahtijeva hranu i pice, ali ipak nisu sve ovakve supstance probavljive, 
1 sve one ne postaju dijelom Ijudskog tijela. Umjesto toga, talozi neprobavljenih hran- 
IjiviK sastojaka mogu se nakupiti kao sedimenti, a posto se njih tijelo ne moze rijesiti 
prirodno, vremenom njihova akumulacija moze uzrokovati razne bolesti. Inicijalno, 
ovakve akumulacije mogu se manifestirati kao lokalizirana zakrcenja prije nego sto 
itetno djeluju na krv I budu transportirane kroz struju krvi do prijemcljivih dijelova 
tijela. Dok se inicijalno stanje moze manifestirati u obiiku stomacnih problema, vre- 
menom, bilo koja veca tvorevina ovakvih nakupina postaje opasnija i manifestira se 
kao lokalizirana bolest koja se moze rasiriti po tijelu u kasnijem stadiju. Ovdje dolazi 
do izrazaja vaznost studiranja patologije bolesti i Kistorije njenog razvoja. 

Inicijalno, a zahvaljujuci poznavanju fizicke klonulosfi i stomacnih problema, ako 
se pojedinac navikne na jake purgative, to moze izazvati vece komplikacije. Zapravo, 
vecina ovakvih lijekovajesu toksicna i mogu medudjelovati i eliminiraju i dobro i lose. 
Ovisnost ovakvim lijekovima moze nadalje pogorsari stanje zato sto su oni topli 
i interaktivni, i mogu oslabiti prirodni odbrambeni sistem tijela, naciniti nepravil- 
nim otkucaje srca, stetno djelovati na bubrege i razviti mnogobrojne nepravilnosti i 
nedostatke. Dakle, odgovarajuca redovna fizicka vjezba jeste neophodna da osyjezi 
organe, olaksa prolaz hrane i hranljivih sastojaka, poveca probavu i sprijeci stvaranje 
ovakvih nakupina. 

Nadalje, prirodna i metodicka kontrola kretnji i misicnih kontrakclja osyjezava dusu 
i urn, pomladuje tjelesne organe, poboljsava zdravlje, ojacava misicni tonus, sprecava 
otvrdnuce zglobova, ojacava tetive i iigamente, umanjuje vjerovatnocu somatickih 
onesposobljenosti i ublazava vecinu humoralnih bolesti. Ovo takoder zavisi o stupnju 
fizickih vjezbi, njihovoj ravnotezi, umjerenosU ili intenzitetu. Trajanje i vrijeme ovakvih 
postupaka takoder igra vaznu ulogu u odredivanju njihovih koristi, i svi ovi faktori 
mogu biti od vehke koristi kada su kombinovani s ostalim aspektima odrzavanja dobrog 
zdravlja i sazetkom preventivne medicine prikazane u ovoj knjizi. Zapravo, prista- 
janje uz minimum neophodnih mjera i uputa u ovom fizickom fitnes programu jeste 
neophodno. Ovakve rutine ne smiju biti izvodene na pun stomak i hrana prvo mora 
biti u potpunosti probavljena. Bazicni nivo blagih postupaka jeste onaj koji osyjezava 



^'l 



223 1 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



tijelo, obnavlja njegovu energiju, donosi rumenilo lieu i ubrzava vitalnost i zivost, dok 
naporni postupci koji uzrokuju prodor znoja smatraju se pretjeranim. 

Opcenito, postupci posveceni bilo kom udu ojacavaju ga poput posvecivanja misii 
odredeno] temi pomocu cega se ojacava memorija. Dakle, svaki dio tijela zahtijeva 
lacno odredene postupke. Pluca zahtijevaju vjezbe citanja i njihovt nivoi pocinju 
od tihog citanja i postepeno se pojacavaju u intenzitetu i glasnosti. Vjezbe slusanja 
zahtijevaju peizljivu odgovornu paznju preko stimuliranja slusnih nerava u usima i to 
se razvija do tacke gdje se zvuk bilo povecava u glasnosti ill se smanjuje s udaljenoscu 
ill s intenzitetom njegove valne duzine. Govorne vjezbe pomaiu oralnim komandama, 
i pored pomaganja spoznavanja preko fizickog i mentalnog pogleda, ocne vjezbe 
poboljsavaju vid, jacaju ocne mi sice i u nekim slucajevima pomaiu ispravljanju krat- 
kovidnosti i dalekovidnosti. Radi poredenja, pjesacenje, normalne vjezbe umjerenog 
hodanja, jahanje, streljastvo i duze trcanje, pored slicnih sportova, najzdraviji su za 
cijelo tijelo. Usvajanje ovakvih programa fizickih yiezbi cak moze izlijeciti hronicne 
bolesti poput anemije, infektivnih oboljenja, cira i boh, izmedu ostalog. 

Sto se ti£e psihomoralnih yjezbi (an rijadatu-n-nufiis), one ustanovljavaju vjezbanje 
uma, obogacivcuije intelekta, uravnotezavanje ponasanja, podizanje nivoa etickih stan- 
darda i prihvatanje moralnih vrhna, pored ostahh nacina vladanja u specificnim osobnim 
podrucjima. Ovo su ucenja u ranom stadiju zivota i ukljucuju vjezbe za strpljivost, zado- 
voljstvo, Zcihvalnost, dobro raspolozenje, radost, Ijubav, dijeljenje, hrabrost, dobrocinstvo, 
spoznavanje dobnh dijela, uzdrzavanje i uctivost ltd, Prema tome, ustrajnoscu i 
dosljednoscu, a s postepenim dizanjem na visi stupanj ovakvog rukovodenja pojedmac 
moze pes tali fizicki, moralno i duhovno jak, a ovakve moraine vjezbe manifestirati ce 
se i dati mu nove sntige. Ovakvi su neki od zdravih misica pojedincevog duha i duse i, 
AUahovom voljom, oni ce pomoci u pojedincevom uzdizanju u vise zbilje i u prihvatanju 
Allahovog oprosta i blagoslova. Pretjeranost cak u ovom polju, a uz pomanjkanje 
odgovarajuceg nadgledanja i posvecenosti zabrinutog i ucenog roditelja ih posvecenosti 
kvalificiranog ucitelja takoder moze natovanti tezak teret na mtelekt osobe, gdje corsokak 
moze biti stetan za pojedincev duhovni rast i samo kvalificirana uputa moze se probiti 
kroz ovakav corsokak. Ovakvo vjezbanje mora se odrzavati sve dok se ne razvije stvarni 
karakter, pozitivne crte i blagoslovljene osobine i sklonosti. 

Kada citalac razmislja o gore spomenutim vjezbama koje su pnkazane u licnom 
primjeru i nastojanju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Allahovim htijenjera, on ce 
spoznati savreenost, jedinstvenost i integritet ovakvih besprijekornih vjezbi u ocuvanju 
zdravlja, u sprecavanju obicnih bolesti i okonstavanju u pojedincevom zivotnom dobu 
i interesima na ovom i buducem svijetu. Nadalje, citalac ce sigurno spoznati koristi od 
sprovodenja pet dnevnih namaza i njihove uloge u ocuvanju zdrave vjere, osvjedocenja 
i predodredenosti. Molitve drugoj polovini noci poznate kao tehedzdzud takoder 



1224 



Postani)(pVa medidna 



osiguravaju ogromne zdravstvene koristi i osvjezavaju um, tijelo, srce i dusu, kao Sto 
i osiguravaju kontinuiranu srecu na ovom i beskrajno uzivanje na buducem svljetu. 

Preneseno je u "Dva sahiha" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada odete 
na pocinak, sejtan dode otpozada i veze tri cvora preko vaseg tjemena. Nad svakim 
cvorem on uci zle cini, govoreci: 'Spavaj dugu i snenu noc!' Kada se probudite, ako 
zapocnete dan spominjuci AJlahovo ime, prvi ce se cvor raspedjati, ako napustite 
postelju da uzmete abdest, drugi ce se cvor raspetljati, i kada ustanete u molitvi 
(namazu), treci ce se cvor raspetljati. Nakon raspedjavanja lejtanovih cini pojedinac ce 
se osjecati energicno i dobrodusno, a u suprotnom osjecat ce iscrpljenost i zlobu."^^^ 

Zapravo, sve vjerske funkcije namaza, posta i hadza, izmedu ostalog, dijele pot- 
pune fizicke, eticke i duhovne koristi, a zajedno, one ustanovljavaju puki minimum 
yjezbi potrebnih za ocuvanje pojedincevog zdravlja i Izgleda. One takoder ukljucuju 
obicne sportove, dnevne djelatnosti poput posjecivanja bolesnika, sluzenja zajednici, 
odlazak na dzenazu, odlazak u dzamiju, kupanje, pjesacenje, jahanje i pridruzivanje 
halkama u kojima se slice znanje, izmedu ostalog. Zapravo, kada je bilo koja od ovih 
yjezbi posvecena AUahovom zadovoljstvu, ona pobjeduje zlo i donosi koristi na ovom i 
buducem svijetu. Ovakve su bazicne koristi koje pojedinac moze spoznati u slijedenju 
nadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., poprimanju njegovih osobina i preko shvatanja 
da je njegov primjer najbolji za pojedincevu uputu i uspjeh. 



'Buharija, 3/19; Muslim, 776. 



225 1 



m^ 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Izluclvanje preko koitusa 

Seksualni aspekt zivota ima tri bazicne svrhe: odrzavanje Ijudske vrste i njen 
kontinuitet sve dok ne dostigne krajnji broj Ijudskih bica namjenjenih od AJlaKovog 
dopustenja da iskuse zivot na ovom svijetu, da upotpune Allahovu svrhu i da pokazu 
zahvalnost prema Gospodaru. Izbacivanje sperme iz tijela, u suprotnoni, obuzda- 
vanje iii retencija nakupljene sperme moze uzrokovatl razlicite vrste ozbiijnih bolesti i 
zadovoljenje strasti, zadovoljenje seksualnog uzitka i uiivanje ove blagodati. Kasnije 
je jedino zadovoljstvo ovakvog odnosa takoder osigurano u Dzennetu, tamo ne postoji 
niti ejakulacija sperme, prirodno oslobadanje nakupljene sperme niti reprodukcija. 

Uceni lijecnici nalaze da spolni odnos proizvodi esencijalne zdravstvene koristi. 
Galen pripisuje spermu elementima vatre i zraka, i opisuje njenu izlucevinu kao vrucu 
i vlaznu. Ovo je stoga sto je sperma bogata prostglandinima koji su poput hormonalnih 
masnih kiselina koje se nalaze sirom tijela, a posebno u njoj samoj. Prostglandini su 
primarni hranljivi sastojci koji stetno djeluju na esencijalne tjelesne procese, ukljucujuci 
krvni pritisak, metabolizam i tjelesnu temperaturu, Izmedu ostalih. Dakle, shvatanje 
vrijednosti ovog najneublazenijeg i najsiromasnijeg oblika krvi i njegova dragocjenost 
zahtijevaju ogromno razmisljanje o njegovom oticanju. Ovo podrazumijeva mudro 
vrednovanje razloga koji se nalaze iza oslobadanja ove dragocjene vode zivota kroz 
zacinjanje djeteta ilt njenog odstranjivanja kroz dozvoljeni spolni odnos nakon njenog 
nakupljanja. Zapravo, nakupljena sperma kojaje zadrzanaduzi vremenski period moze 
uzrokovatl razne bolesti i siabosti, ukljucujuci opsjednutost, otupljelost, umobolnost i 
cakludilo a ponekad, dozvoljeni spolni odnos moze pomoci u oporavijanju od ovalcvih 
bolesti. S druge strane, nagomilavanje i prevladavanje sperme produzeni vremenski 
period moze uzrokovati njeno propadanje i pretvonti je u stetan toksin kojeg se tijelo 
ne moze lahko rijesiti. Ipak, ponekad, priroda proizvodi spontanu i nevoljnu emisiju 
prodora sperme, obicno za vrijeme sna, a bez spolnog odnosa. 

Neki uceni predhodnici (selej) govorili su da bi coyjek trebao sebi obecati: da ce 
hodad barem odredenu minimalnu udaljenost svaki dan; da ce se hranid u redovnim 
intervalima i da nece produziti post vise nego Sto to yjera zahdjeva; i da se nece sustezati 
od zakonitog spolnog odnosa, jer izvor se izlijeva van ako se njegova voda ne korisd 
ispravno. Imam Muhanned bin Zekerijja rekao je jednora : "Sustezanje od spolnog 
opcenja produzeni vremenski period slabi nervni sistem, moze uzrokovati zakrecenje 
uretre i smanjuje penis." On je dodao kada je pregledao neke Ijude koji su se zakleli 
da ce se odredeni vremenski period sustezad od spolnog odnosa, da je njihova seksu- 



1226 



Poslanil^oVa medkina 



alna energija umanjena, bolovah su od opce slabosti njihovih tijela, postali su glupavi, 
izgubili su strast i njihov je probavni si stem postao pokvaren. 

Ostale koristi dopustenog spolnog odnosa ukljucuju zastitu ociju od gledanja onog 
nedopustenog, cuvanje cednosti, kontroliranje strasti i ceznje protiv onog nedopustenog 
i njihovo osiguranje za vlastitu suprugu. Ovo ce svakako opskrbiti vjernika I yjernicu 
neizmjernim koristima na ovom i buducem svijetu. Imam Ahmed, aludirajuci na 
sustezanje od spolnog opcenja, rekao je: "Vjezbao sam strpljivost u jelu i picu, all 
ne i u spoinom opcenju." On je takoder prenio u svojoj zblrci hadisa da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., ohrabrivao yjernike da se iene govoreci: "Zenlte se i radajte djecu, 
jer cu se ponositi vasim brojem na dan polaganja vacuna."^'"' Ibn-Abbas je prenio da 
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zenim se, spavam, ustajem u nocnom namazu, 
postim 1 mrsim, Ko god omalovazava moj sunnet nije od mojih sljedbenika."^'" On 
je takoder rekao: "O mladici, ko god od vas ima mogucnost da osnuje porodicu, 
trebao bi se ozeniti, jer brak cuva cednost ociju i spolnog organa, a ko god sebi ne 
moze priustili da osnuje porodicu, on mora postiti zbog zudnje za seksom, jer ce ga 
sustezanje u tom slucaju zastiliti od grijeha."^''^ 

Takoder je preneseno daje, kada se Dzabir ozenio udovicom, Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., tada rekao: "Z.asto ne ozenis mladu djevicu s kojom ces se igrati (zadovoljavati 
op. p.) i koja ce se igrati s tobom?"^''^ 

Ibn-Abbas, r.a., prenio je hadis: "Brak je najbolje rjesenje za dvoje zaljubljenih."^'*'' 

Ibn-Abbas, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao; "Ovaj je svi- 
jet polje prolaznih uzitaka, a najbolji od syjetovnih uzitaka je pobozna i kreposna 
supruga."^''^ Allahov Poslanik, s.a.v.s,, ohrabno je takoder sljedbenike da izaberu 
djevicanstvo, Ijepotu i poboinost u iene. 

Ebu-Hurejre, r.a., prenio je daje neko upitao Allahovog Poslanlka, s.a.v.s.: "Ko 
je najbolja supruga?" On ]e odgovorio: "Zena koja se dopada svom muzu kada on 
gleda u nju, koja ispunjava njegove zelje kada je on zamoli i koja se ne uplice u one 
sto on ne voli u pogledu nje ili njegove imovine."^''^ 

Takoder je preneseno u dyjema zbirkama sahih hadisa da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Muskarac se zeni zenom zbog cetiri razloga: njenog imedca, njene 



' min 



'* Hadis je sahih, u ovom obliku ga prenosi Bejheki, "Su'bul iman"; Ebu Dawud, 2050; Nesai, 6/65. 

^^' Buharija. 9/89; Muslim, 1401. 

^"^Buhanja, 9/92 i 95; MusHin, 1400. 

»' Buharija, 9/ 1 04 i 1 06; MusUm 3/ 1 22 1 . 

^**Ibn-Macl£clie, 1847; Haldm, 2/160; Bejheki, 7/78; hadis je hasen seneda. 

-« Muslim, 1476. 

^* Nesai, 6/68; Ahmed, 2/25 1 ; sened ovog hadisa je hasen. 



227 1 



Ibn-Kajjim d-Dzevzi 



porodice (njenog porodicnog ranga), njene Ijepote ill njene poboznosti. Izaberite onu 
poboznu i postici cete istinsko bogatstvo."^"' 

Ailahov Poslanik, s.a.v.s. ohrabrivao je takoder Ijude da izaberu mlade i nevine 
zene. U vezi s ovom temom, Ma'kil bin Jesar prenio je da je jedan coyjek rekao Al- 
lahovom Poslaniku, s.a.v.s.: "Nasao sam lijepu zenu iz plemenite porodice, ali ona 
ne moze zanijeti, trebam li se njome ozeniti?" Allahov Poslanik, s.a.v.s. je odgovorio: 
"Ne." Covjek se vratio i opet upitao, i primio je isti odgovor. Kada se taj coyjek vratio 
i treci put, i upitao isto pitanje, Allahov Poslanik, s.a.vs., se okrenuo ashabima i rekao: 
"Izabirite u vasira suprugama one nevine 1 odane, jer ponosit cu se vasim brojem na 
Dan polaganja racuna."^'*^ 

Imam je Tirmizi prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Medu sunetima 
Allahovih poslanika jeste da su se zenih, da su prali zube, da su se mazali mirisom i 
da su bill osuneceni (obrezani)."^''^ 

Prije samog spolnog opcenja neophodno je za muza da izrazl svoju Ijubav i 
sklonost prema supruzi dodirujuci je, Ijubeci je i ponekad sisajuci njen jezik. Dzabir 
bin Abdullah prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporucio jednom covjeku da 
se ne upu.?ta u spolno opcenje prije milovanja supruge. Takoder je sunnet uzeti gusul 
nakon spolnog opcenja, a prije odlaska na pocinak, a barem uzeti abdest ako osoba 
hidi za novim spolnim opcenjem.'^^'' Nakon vrhunca, urodena vrucina kola kroz citavo 
tijelo, a preko uzimanja gusula, voda osvjezava dusu i oslgurava cistocu i propisanu 
cednost. Ona takoder podmladuje tjelesnu urodenu vrucinu, sakuplja njenu toplotu 
i pomaze proces gametogeneze.^^' Svemoguci Allah kaze: "Mi covjeka od smjcse 
sjemena stVammo... " (Kur'an, 76:2) 

3.1 Spolno ponasanje 

Zdravije je imati spolni odnos nakon zavreene digestije i kadaje tjelesna konstitucija 
stabilna, i tako osigurati ravnotezu vrucine i hladnoce, suhoce i vlaznosti ili stomacne 
punosti i prciznosti. S druge strane, manje je stetno imati spolni odnos dok je stomak 
pun, radije nego kada je prazan. Slicno, njegova steta je manja s prodorom tjelesne 
vlaznosti nasuprot njegove suhoce i kod vece tjelesne temperature nasuprot one hladnije. 



^'" Buharija, 9/115; Muslim, 1466. 

^^^ Hadis je saKih, vec smo ga prije spominjali. 

^■"Tirmizi, 1080; Ahmed, 5/421 ; u senedu ima jedan nepouzdan prenosilac. 

^'"U torn smislu Muslim prenosl badis br.: 308. 

^^' A/. tmiaAi: (B) gametogeneia; proces uzastopnog dijeljenja celija \ njihove diferencijacije. 



1 228 



fbs/ani'^oDa medicina 



Pod normalnim okolnostima, pojedinac bi trebao pric'i svojoj supruzl kada su njegova 
zudnja i poriv za seksom narasli prirodno i kada se osjeca seksuaino i potpuno stimu- 
hranim. Pojedinac ne bi trebao poticati osjecaj strasti preko fokusiranja na pozudne 
misli, pohotne i eroticne ideje, ustrajavanja u gledanju onog nedopustenog, fokusiranja 
pogleda na slikama koje izrazavaju napadnu senzualnost i pohotnost, i pojedinac se 
ne bi trebao natjerati da sudjeluje u spoinom opcenju bez prevladavajuce zudnje ili 
potrebe za tim. Umjesto toga on bi trebao sudjelovati u spoinom opcenju kada je 
pobuden od pohotnog uzbudenja i kada je voden prirodnim nagomilavanjem prodora 
sperme i kada je pokrenut od njegove culne prirode, 

Bolje je za mladog coyjeka izbjegavati spoino opcenje sa starom zenom ili sa 
bolesnom 2enom, i boije je izbjegavati imanje spolnog odnosa sa mladom djevojkom 
- zenom koja je nezrela ili koja nema seksualni nagon. Spoino opcenje s bilo kojom od 
navedenih zena slabi seksualni nagon, cini ga obicno nezadovoljenim i lisava ga snage, 
duha i vital nosti. Neki lijecnici tvrde da spoino opcenje sa nedjevicom donosi vise 
seksualnog zadovoljstva nego ono sa djevicom. Naravno, ovo je pogresno prosudivanje 
1 ne nosi moralnu ili yjersku tezinu. S druge strane, priroda i eticke religiozne norme 
ohrabruju brak sa djevicom zbog odredene sklonosti i Ijubavi koje ce ona razviti 
prema njenom muzu, njenoj plodnosti, njenoj nepodijeijenoj uljudnosti i udaljavanju 
od usporedivanja u njenom umu izmedu njega i ranijeg muza. U ovom je smislu Al- 
lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao Dzabiru: "Zasto se ne o^enig miadom djevicom koju ces 
railovati (doslovno u ar. lekstu: s kojom cesse igrati) i koja ce milovati tebe?" Nadalje, 
Velicanstveni je Allah objavio da je On stvorio za yjernike dzenetske supruge, koje 
"preda se gledaju, one koje, prije njih, ni covjek ni dzin nije dodirnuo" (Km' an, 55:56), 
1 On kaze: "... (kreposnih) hurija^^^ u satorima skrivenih. " (Kur'an, 55: 72) 

Takoder, u vezi s ovom temom, Aisa, r.a., je jednom reUa Allahovom Poslaniku, 
s.a.v.s.: "Vidis-alco dodes do drveta pod kojim se vec neko ranije zabavljao i slobodno 
udovoljavao (zeljama) , a onda u njegovoj blizini vidis drugo drvo, gdje je okolna trava 
jos nedirnuta; pod kojim drvetom ces se odmarati i pustiti kamilu da pase?" Allahov 
Poslamk, s.a.v.s., odgovorio je; "Onim dmgim"'^^ Ovim, Aisa r.a. zeljelaje izraziti 
svoju apsolutnu i besprimjerenu Ijubav prema njemu, i takoder podrazumijevajuci da je 
ona jedina djevica kojom se ozenio, dok su ostale supruge vec ranije bile udavane. 

Kada je spolni odnos popracen Ijubavlju, on donosi vise zajednistva izmedu muza 
1 zene, uveiicava uzitak, umanjuje tjelesni zamor i mabimizira emisiju sperme za 
vrijeme koitusa. S druge strane, kada muzu manjka Ijubavi ili interesa, ili kada on ne 
vidi Ijepotu u svojoj supruzi, tada ce spolni odnos oslabiti tijelo, smanjiti muzevljevu 
mogucnost za erekcijom i mmimizirati emisiju sperme za vrijeme koitusa. 



-"At. hur: nevina, vitka djevojka, djevica, zrela za udaju. 
^'Buharija, 9/104. 



229) 




Ibn-Kajjim el-Dzcvzi 



Imati spolni odnos sa zenom koja ima menstruaciju vjersld je zabranjeno, nesigurno 
i izrazito je stetno za zdravlje i svi lijecnici tojamce. 

Najbolji i najugodnij'i poloza) za spolno opcenje izmedu Ijudskih blca jeste za muza 
da legne na suprugu nakon valjanog milovanja i Ijubljenja. Svemoguci Allah kaze: 
"One su odjeca vasa, a vi ste odjeca njihova. " (Kur'an, 2:187) Muz yjernik stiti svoju 
cednost i nalazi svo]u satisfakciju i ugodnost u svojoj supruzi yjernici, a on je isto tako 
njen pokrivac. Dakle, ovaj najugodniji i piemeniti polozaj za spolno opcenje shvacen 
je iz ovog kur'anskog ajeta. U ovom smislu, upotreba rijeci pokrivac far. libas;) jeste 
najprimjerenija, dok bi ajet takoder mogao znaciti da za vrijeme braka zena isto tako 
moze reciprocitirati, slagati se sa svojim muzem i leci na njega da bude njegov pokrivac, 
Ovo je istinski posveceni brak. 

Najneprirodniji i neu^esni polozaj za vrijeme spolnog odnosa jeste za muza da 
legne na leda, a za zenu da legne na njega. Ovo nije pnrodan nacin namijenjen za 
parenje medu pticama, ili parenje u iivotlnjskom supruznistvu, i jos, nije cak za spolni 
odnos medu ostalim stvorenjima. Dakle, izgleda abnormsdno za vrijeme spolnog odnosa 
za Ijudska bica da usvoje razbiudne eroticne polozaje, medu ostalim neobuzdanim 
afrodizijacnim i erogenim seksualnim tehnikama koje vnjedaju Ijudski dignitet i de- 
gradiraju Ijudskost do nivoa zivotinja ili cak morsldh stvorenja. Vjerovatno onaj koji 
yjeruje u Allaha Svemoguceg shvatit ce sta se misli ovim. 

Nadalje, kada muskarac lez-i na ledima za vrijeme spolnog odnosa, ovaj ce polozaj 
sprijeciti potpunu ejakulaciju sperme, a jedan dio njegove sperme ostat ce u tijelu da 
se pokvari i istruhne. Kao posljedica toga, ovakvi kvarljivi mikroorganizmi kojili se 
tijelo ne moze njesiti osim kroz koitus ostat ce u krv! uzrokujuci toksicnost i razviti se u 
ostale bolesti koje se mogu pojaviti kasnije. Druga opasnost za covjekovo zdravlje koja 
moze biti uzrokovana abnormalnim seksualnim ponasanjem jeste razvijanje infektivnih 
venericnih oboljenja koja mogu biti uzrokovana mogucim izlijevanjem gonoreicnih 
fluida fia^ferye po imenu Neisseria gonorrhoea) iz zenske vagme u musku uretru, a 
koji takoder moze uzrokovati hronicnu upalu uretre. 

Drugo vazno podrucje ovog razmatranja jeste stvarna vrsta oplodnje zbog trudnoce 
i ocuvanja Ijudskog roda, gdje ce nepravilno dostavljanje muske sperme u zensku 
vaginu sprijeciti trudnocu. Drugim rijecima, cak ako je sperma u mogucnosti doseci 
uterus kroz cervix, a potom oploditi jaje u tubi uterini, onda iako je jaje pricvrsceno 
nepravilno za rub uterusa, ono se nece razviti u embrio i to definitivno nece rezultirati 
zacecem. Dakle, zena bi trebala djelovati kao pnjemnik, a ne kao davalac, a muskarac 
mora djelovati kao donator, a ne kao ustava. Nadalje, protiv prirodnog puta je kon- 
ceptualiziranje osjecaja i gajenje seksualne tehmke koja nece uroditi plodom. Uzviseni 
zakoni ustanovljeni od naseg Stvontelja osiguravaju jasnu uputu i u najmanje detalje 
za svaki aspekt nasih zivota za vrijeme naseg putovanja na ovom svijetu. 



[230 



Poslanit^oOa mcdicina 



Pnje dolaska Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i finalizacije prihvacenih religioznih 
propisa u pogledu dopustenog spolnog odnosa, medu sljedbenicima Knjige, neki su 
uobicavaii prakticirati seks doksu lezali na stranama, doduse ispravno sparujuci muske 
I zenske spolne organe 1 oni su yjerovali da je takav polozaj laksi i vige zadovoljavajuci 
za zenu. Ponekad, drugi su zahtijevali od svojih zena da okrenu svoja lica dole za 
vrijeme spolnog odnosa, a opet postujuci prirodnu predispoziciju muskih i zenskih 
genitalnih organa. Dzabir, r.a., izyjestio je da su u njegovo vrijeme jevreji iz Medine 
yjerovah da ako je muz ubacio svoj penis u zeninu vaginu ispravno dok zena saginje 
svoje lice dole, saglnjuci i odmarajuci se na koljenima i ramenima i ako oni zacnu 
dijete, novorodence ce biti razrooko. Kada su Jevreji raspravljali s nekim Arapima o 
ovakvim seksuaJnim obicajima, Allah Svemoguci objavio je ajet o bracnim odnosima, 
govoreci: "Zene vase su njive Vase, i vi njivama svojim prilazite kako hocete. " (Kur'an 
2:223) 

Naravno, ovaj ajet priznaje Ijudski karakter i putenost, a zajedno sa ravnotezom 
moralnih vrijednosti i duhovne cistote prikazanih u osobnosti i zivotu Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., iz kojih loernici mogu usvojiti ispravno seksuaino ponasanje. U 
tumacenju ovogajeta, imam Muslim rekao je: "Ovo bi moglo znaciti da su oba polozaja 
dopustena sve do onda dok coyjek postuje prirodnu predispoziciju muskih i zenskih 
gemtalmh organa"^'"*, misled da je vagina jedino prirodno polje za oplodnju. 

Sto se tice analnog spolnog odnosa, ovoje promiskuitetno, najodvratnije i zabranjeno 
spolno ponasanje, i nijedan poslanik nije nikad odobrio njegovu dopustenost. Dakle, 
pogresno je i nedopusteno za muza sudjelovati u analnom spolnom odnosu sa svojom 
suprugom. Allahov Poslanik, s.a.vs., rekao je: "Proklet je onaj koji stupa u anaini od- 
nos sa zenom."^" U drugom predanju koje je preneseno od imama Ahmeda i imama 
Ibn-Madzdie, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Allah ne gleda u covjeka koji stupa 
u anaini odnos sa svojom suprugom. "^56 X^koder u predanju od imama Tirmizija, 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ko god stupa u spolni odnos sa zenom koja ima 
menstruaciju, Hi stupa u anaini odnos s njom, ili trazi i yjeruje u prorocanstva gatare 
porekao je ono sto je objavljeno Muhammedu."^" (j Jj-ugom predanju prenesenom od 
imama Bejhekija on je rekao: "Ko god stupa u anaini odnos sa muskarcem ili zenom 
neyjernikje." Potom doiazi jos jedan hadis prenesen u zbirci hadisa od Vaki'a, prenesen 
od Abdullaha bin Jezida u kome stoji da je Omer bin Hattab, r.a., prenio obracanje 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Allah se ne stidi govoriti istinu. Ne prilazite zenama 



^^'Buharija, 6/143; Muslim, 1435. 

^"Akmed, 2/444; Ebu-Davud, 2 162; Busiri kaie da je sahih; sliJno prenose Ibn-Adij. 1/21 1; Taberani, 
4/299; sened ovog rivajela je hasen. 

^^^ Ahmed, 2/272; Ibn-Madidie, 1923; Ibn-Hibban kaie da je sahih, 1302. 
"'Tirmid, 135; Ibn-MadidJe. 



231 



Ibn-Kajjim el-DzetJzi 



sa rektuma." U drugom predanju, navedeno je da je rekao: "Ne prilazite ienama sa 
anusa,"^^* U jos jednom predanju, upucenoni na neko obracanje Ijudi kaze se: "Morale 
se stiditi sebe pred Allahom Svemogucim. Allah se ne plasi govoriti istmu. Ne prilazite 
vasim zenama sa rektuma."^*' Katade je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,, rekao 
o analnom odnosu: "To je kvazisodomija (poluhomosebualizam)."^*" 

Ibn-Abbas prenio je da je jedan coyjek iz Medine upitao Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., o yjerskom stavu o pitanju analnog odnosa. On je odgovorio: " Vodite Ijubav sa 
vasom zenom koliko vam je voija sve dok joj prilazite od vagine."^^' To znaci: drzite se 
medusobno kako vam je voIja sve dok vas spoini odnos postuje prirodnu predispoziciju 
muskih i zenskih spolnih organa. 

El-Bara' bin 'Azib prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Postoji 
deset vrsta Ijudi koji negiraju Velicanstvenog AJlaha iz ovog ummeta, to su: ubica, 
vracar-sihrbaz; onaj koji nema Ijubomore prema svojoj porodici, bez obzira sta ona 
radila (ar. dejjus); dvoeroticar (tj. onaj koji ima eroticnu privlacnost prema anusu J 
vagini); onaj koji ne daje zekat; onaj koji umre prije obavljenog hadza, a koji je imao 
finansijska sredstva da ga obavl; pijanica; osoba koja siri nered; prodavac oruzja 
koje mu treba u ratu; i onaj koji ima spoini odnos sa zabranjenom mu zenom medu 
njegovlm krvnim srodstvom."^^^ Ebu-Hurejre, r.a., i Ibn-Abbas prenijeli su da je 
prije preseljenja (smrti) Allahovog Poslanika, s.a.v.s., on odrzao govor u Medini, u 
kojem je upozorio Ijude: "Ko god stupa u analni spoini odnos sa zenom ili drugim 
muskarcem ili djetetom bit ce pozvan na Dan polaganja racuna imajuci smrad gori 
nego raspadajuci les. Ljudi ce biti razljuceni njegovim kuznim mirisom sve dok ne 
bude bacen u dzehenemsku vatru. Allah ce ponistiti njegova dobra djela i nikakvo 
sazaljenje ga tada nece moci spasiti. On ce biti zatvoren u goruci lijes zakovan 
ekserima od vatre." Ebu-Hurejre je komentirao ovo obracanje, dodajuci: "Ovo je 
predodredena kazna za ovakvu osobu, sve dok se ne pokaje."^^^ 

Mudzahid je upitao Ibn-Abbasa o znacenju rijeci Allaha Svemoguceg: "Prila- 
zite im onako kokp tt^f" j^ Allah naredio. " (Kur'an, 2:222) On je odgovorio: "To 
podrazumijeva izbjegavanje spolnog odnosa osim od strane od koje se sustezes kada 
ona ima menstruaciju", a to je sve dok one ne obnove njihovo stanje clstoce gusulom, 
i samo nakon uzetog gusula zeni je dopusteno izvrsavati namaz. Ali bin Talha dalje 



^^"Biljazi ga Munziri u "Tergib ve terhib", 3/200; Hejsemi, u "Medzmeuz zevaidu", 4/298; daif. 
"'Tirmizi, 1 164 - kaie da je hasen; Daremi, 1/260; Safija, 2/360; AKmed, 2/213; i Tahavi, 2/25; Ibn- 

Hibban ga uvrsatava u sahih hadise, 1 299. 
^^Biljezi Begavi; Ahmed, 6706; sened mu je hasen; biljazi ga i Munziri, Hejsemi, Taberi, Bgheki. 
^" Ahmed, 1/268; hadis je daif, ali prethodno smo sporaenuli hadise koji ga ja&iju. 
^'^Spomenuo ga je Sujutija i pripisuje ga Ibn-Asakiru, oznacio ga je daif hadisom. 
^^^ Spominje se u "Musnedu" Harisa bin Usamea. 



[232 



fhslaniliova medkina 



]e koraentirao: "To znaci prilazenje zeni od vagine, a izbjegavanje prilazenja od rek- 
tuma. U ovom smislu, ovaj je kur'anski ajet upozorio na oba podrucja dopugtenog i 
zabranjenog spolnog opcenja: dopustenije onaj kroz ienski spoini organ koji omogucuje 
zacece a zabranjeni je onaj kroz probavni ili prezira vrijedan ekskretorni organ (ar. 
has). Nadalje, ako je Allah Svemoguci zabranio spolno opcenje za vrijeme ieninog 
menstruacionog perioda zbog ogranicene stetnosti, onda utoiiko vise to cini abnor- 
malna eroticna privlacnost za analnim opcenjem koje uWjucuje kontakt sa otpadnim 
matenjama iz cnjeva, sprecava svrhu ocuvanja Ijudskog roda i vodi ka sodomiji j ho- 
mosebualizmu? S druge strane, analno opcenje lisava zenu njenih pnrodnih seksuaJnih 
prava i ne donos. (pruza) joj spoini vrhunac. Drugim rijecima, rektum nije stvoren za 
spolno opcenje, dokje vagina prirodni zenski organ za spoini odnos. Ko god oskrnavi 
pnrodnu funkciju ekskretornog organa iskvario ,e red i svrhu medu spolovima i on je 
uistinu porekao Allahovu mudrost i zakone. 

Nadalje, analno je opcenje najstetnije i ozljedujuce je za covjekovo zdravlje. I lijecnici 
J psihoterapeuti to znaju i oni su protiv njega. S druge strane, u ispravnom odnosu spo- 
lova, vagina oslobada zenske spolne hormone koji pnpremaju uterus da pnmi oplodeno 
jaje a u vagin. jajovodi^^" priviace i pomazu muskom spolnom organu da u potpunosti 
oslobodi nakupljenu spermu. Ovaj proces rezultira potpunim zadovoijavanjem muskog 
spolnog nagona i oslobadaju ga od bilo kog pritiska, dok analni odnos ne oslobada 
inusku spermu u potpunosti i zahtijeva ekstra fizicke smanjene napore zbog toga sto je 
nepnrodan. Zenino zdravlje takoder pati od analnog opcenja zbog toga sto ono donosi 
stone elemente u njen ekskretorni organ stetno djeluju na njene Ijelesne izlucevine. 

Analno spolno opcenje takoder kod zene uzrokuje depresiju, stres i odbojnost 
prema njenom partneru i njegovim nepnrodnim i zvjerskim djeiovanjima. Ovakva 
ce djelovanja takoder potamnjeti lice, zamraciti cistocu njegovih prsa, pomutiti sv- 
jetlo njegovog srca i prekriti njegovo lice bespomocnoscu, otudenoscu i opcinjenoscu 
koji ce b,ti lahko prepoznatijivi od onoga sa ostroumnim prosudivanjem i minimaJ- 
nom pronicljivoscu. Analno ce opcenje takoder uzrokovati izrazito nepnjateljstvo, 
posljedrcnu razdvojenost i nepopravljivi raskid izmedu muskarca i zene, osim, kako 
Allah zeh, kada se oni istinski pokaju i zamole za Njegov oprost. Neprirodnost ce 
ovakvog spolnog odnosa takoder isprati dobru prirodu Ijudskog bica i nadomjestiti je 
sniskom dusom i svadljivim osobinama i kod muskarca i kod zene, uzrokujuci tako 
neprekidne prepirke i svade medu njima, i to ce takoder uzeti medusobnu im Ijubav 
iz nj.hovih srca i zamijeniti je s neprijateljstvom, averzijom i proUetstvom. Nadalje 
odbojnost prema Serijatu iznjedriti de Allahovo proUetstvo i nadomjestiti svjetovna 
uJivanja s nedacama, bogatstvo s neimastinom i zdravlje sa dotad nepoznatim boles- 
tuna.Posto Allah Svemogu ci, njihov StvoriteJj, nece gledati u njih, koje onda dobro 

^^Ovdie ausor sp«r„mjeiajovode, meduhm medicinsk, gledano to nije ta<!„o. Jajovodi msu smjeSteni u vagid 
Kadi autenticnosu ovaj Slav nije mijenjan. (Prevodilac) 



2331 



Ibn-K/ijjim el-Dzevzi 



oni mogu ocekivati u ovom zivotu i od kojih zlih posljedica oni mogu pobjeci? Kakav 
zivot moze ovisnik traziti kada ga njegov Opskrbttelj i Odrzavatelj prezire, mrzi ga, 
proklinje ga i okrece se od njega? 

Analno spolno opcenje takoder olklanja skromnost iz srca i zamjenjuje je s 
agresivnoscu, neprijateljskom raspolozenoscu i ratobornoscu, a ovako zle osobine 
zacinju otupljivanje srca i vode ka prepiranju, dodvoravanju zlitn postupcima i ka 
njihovom tretiranju kao necemu prirodnom. Toje zakon dzungle. Kadaje srcejednom 
tako pokvareno, preokrenuto i osteceno, ono postaje nepopravljivo i protivi se prirodi 
koju mu je Allah namijenio-tada se ono odvoji od normalnog ka abnormalnom i slijedi 
egzistenciju manjeg od onog animalnog zivota na ovom svijetu, uzrokujuci tzopacenje 
karaktera, izrazite komplikacije i recidivizam. Sve ce to takoder zaceti bestidnost, 
drskost, bezobraznost, nepristojnost i pokvarenost. Ovakve ce osobine naslijediti 
ponizenje, necasnost, prezir, degradacija i omalovazavanje. Ljudi ce ga prezirati, 
mrziti ga i ponizavati. Ovo su samo neke od fizickih ociglednih teskoca koje dolaze 
putem ovakvog abnormalnog spolnog odnosa. 

Dakle, najkorisnije je za one koji pameti imaju i koji mogu razumjeti sta je receno u 
gore navedenom prihvatiti i slijediti uputu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., cija je iskljuciva 
teznja 1 svrha u dostavljanju Ailahove poruke sacuvati covjecanstvo od pocetne i bolne 
destrukcije, a kasnije od yjecite kazne i patnje u dzehenemskoj vatri, jer njegova uputa 
je namjenjena da donese Ijudima srecu i mir na ovom prolaznom svijetu, a yjecito u 
zivotu poslije smrti. 



3.2 Stetan i nedopusten spolni odnos 



l|i|! 



Postoje dvije kategorije stetnih spolnih odnosa: yjerski i Ijelesni. Prva kategorija 
zabranjena je Serijatom i ima je nekoliko vrsta. Neke su odvratnlje i viseg stupnja 
neprihvadjivosti od drugih. Dakle, zabranjeni spolni odnos moze biti bilo prirodno 
zabranjen, i manje je nezdrav i kategoncki zabranjen. 

Sto se tice prirodno zabranjenih spolnih odnosa, to ukljucuje: 

a) imanje spolnog odnosa za vnjeme hadza ili umre, gdje se zahtijeva odustajanje 
od imanja spolnog odnosa za vrijeme nosenja ihrama; 

b) imanje spolnog odnosa za vrijeme posta (od zore do aksaraa) rajeseca ramazana; 

c) izvrsavanje spolnih prekr^aja za vrijeme 'itikafa u dzaroiji; 

d) imanje spolnog odnosa sa zenom za vnjeme njenog menstruacionog ciklusa; 

e) imanje spolnog odnosa sa zenom nakon razvoda od nje, i cak bez svjedoka ili prije 
izvjestavanja presude Serijatskog suda, osim ako je brak ispravno reinstituiran, 



1234 



PastaniJioixi medicina 



medu ostalim seksualnim prekrsajima. Nema Serijatske kazne za ove vrste polnog 
odnosa. Sto se tice kategoricki zabranjenih spolnih odnosa, ciji grijeh ne moze biti 
okajan iskljucivo podnoseci mandatnu Allahovu osudu, oni ukljucuju: 

a) imanje zabranjenog spolnog odnosa sa zenom koja je u krvnom srodstvu, i ovo 
je najodvratnije u ovoj kategoriji, i kaznjivoje po imamu Ahmedu, r.a., kao i po 
misijenju ostalih imama;^^^ 

b) pocinjavanje bluda sa zenom kojom se inace ne moze ozeniti. Dakle, oboje i 
muskarac i zena iskusit ce kaznu; 

c) imanje spolnog odnosa s udatom zenom koja pristaje na preljub, u ovom slucaju, 
oboje od bludnika moraju se suociti sa nametanjem im uzvisenog prava i zado- 
voljavanjem Serijata i legalnog prava muza. U slucaju silovanja bludnik mora 
podjednako namiriti zenina prava. Ako zena ima rodake, onda njihov osjecaj 
ponizenja takoder mora biti zadovoljen; i konacno, ako je ona u krvnom srodstvu 
1 pojedmcu je zabranjena da se ozeni njome, onda presuda takoder mora dati 
objasnjenje ovakvom prekrsaju zakona. Presuda svake ponaosob od ovih ozbiljnih 
prekrsaja mora se slagati sa njihovim odnosnim kategorijama. 

Sto se tice druge kategorije fizicki stetnog spolnog odnosa, ona uUjucuje dvije vrste: 
kvalitativan seks i kvantitativan seks. Vec smo ranije govorili o kvalitativnom spolnom 
opcenju. Sto se tice kvantitatjvnog spolnog opcenja, mora biti shvaceno da sudjelovanje 
u neumjerenom seksu siabi snagu, ostecuje nervni sistem i moze uzrokovati hronicne 
misicne trzaje, djdimicnu oduzetost, spazme (otoke), slabljenje vida (lal. Kaligadju), 
gubitak mogucnosti yjezbanja moci prosudivanja popracene s mentalnom siabogcu 
(lof. Abalomania), vazodilataciju (dilataciju krvnih sudova cineci ih prijemcivim za 
prihvatanje pokvarenih isparina i ugasujuce urodene vruclne). 

Kao sto smo ranije objasnill, pojedinac ne bi trebao imati spolni odnos: 

1- pri]e zavrsene probave; 

2- neuravnotezenih crijeva; 

3- kada osjeca glad, jer glad umanjuje sebuaini nagon i slabi urodenu vrucinu; 

4- na pun stomak, jer to moze uzrokovati ozbiljne bolesti; 

5- odmah nakon tople kupke; 

6- nakon povracanja; 

7- nakon doznavanja eraocionalno uznemirujucih vijesti; 



*^Kazna ia ovakav grijeh je ubistvo. U torn smislu prenose se hadisi: Ahmed, 2/295; Ebu-Davud 4457- 
Tirmizi. 1362; Nesai, 6/1 09; Ibn-Madidle, 2607. 



2351 



Ibn-Kajjim d-Dzevzi 



8- za vrijeme srdzbe; 

9- pod stresom, osjecajuci se depresivno, za vnjeme zalosti ili cak nakon doznavanja 
uzbudujucih vijesti. 

S druge strane, najzdravije i najbolje vrijeme za sudjelovanje u spolnom odnosu 
jeste neposredno nakon jacije, a nakon potpune digestije. Slijedeci to, pojedinac mora 
uzetj gusul ill abdest pnje odlaska na pocinak i ovo 6e pomoci pojedmcu da ojaca 
snagu. Pojedinac bi takoder trebao izbjegavatj bilo koju vrstu fizickih vjezbi odmah 
nakon spolnog opcenja jer je to najstetnije za zdravlje. 



3.3 Lijecenje zaljubljenosti i privlacnosti fizickim izgledom 

Zaljubljenost (ar. iSl^^^) ili seksualna opsjednutost jeste vrsta oboljenja srca, 
bolest, koja je razlicita u supstanci i uzroku, i zahtijeva odredeni tretman. Kada je 
osoba jednom stavljena u ovakav nepovoljan polozaj, ona se nalazi pod konstantnim, 
neodoljivim i izazivajucim utjecaju zelje za sudjelovanje u spolnom opcenju. Dakle, 
zaljubljenost uveiiko potresa pacijenta i jzrazava lijecnikovu nemoc. 

Allah Svemoguci govori dva puta u Kur'anu o ovakvoj destruktivnoj bolesti: jednom 
se to odnosi na zeninu eroticnu strast, a drugi put odnosi se na seksualnu inverziju nekih 
buntovnih sejtana medu muskarcima i njihovoj privlacnosti prema homoeroticizmu i 
pedofiliji. U slucaju zena, Svemoguci Allah naveo sje lucaj Zulejhe, zene egipatskog 
ministra, kada je ona osjetila zaljubljivu pnvSacnost spram njenog usvojenog sluge Ju- 
sufa, a.s, Sto se tice slucaja muskaraca, Svemoguci Allah naveo je siucaj Ijudi Sodome, 
kada su oni otkriii da je Allahov Poslanik, Lut a.s., ugostio neke strane goste. Ovi su 
naime bili meleki destrukcije koji su bili poslati da uniste gradove Sodomu i Gomoru i 
njihove stanovnike. Grupa sodomista dosia je i prekopala mu kucu nastojeci zadovoljiti 
svoju putenost. Allahov Poslanik Lut prekllnjao je Ijude da ostave njegove goste , i 
rekao je: "'Ovo su gosti moji', rece on, 'pa me ne smmotite, i bojte se Allaha, i mene ne 
poTiizujle!'"(Kur'an, 15:68, 69) "Akp Oechocete nesto da cinite, eto kceri mojib!"-Tece 
on. (Kur'an, 15:7 1) Svemoguci Allah kaze Svom blagoslovljenom Poslaniku Lutu: 
"A zivota mi tvoga, oni su a pijanstva svome latali. I njih je zadesio strasan glas kfldje 
Sunce izlazilo, i Mi smo ucinili da ono stoje bilo gore bade dole, i na njih smo kflo kf^u 
grumenje od sk,amenjene gline srucili. " (Kur'an, 15:72-74) 

Odu^evljenost i pnvlacnost prema fizickim formama, objektima, sHkama, statuama, 
idolima, knjigama, portretima, muzejima, predodzbama, djelima, prirodom, Ijepotora, 
krajolikom ili opsesijom i ponosom o vlastitoj Ijepoti Qat. Callomania) Hi sobom itd., 



^^U ar. jeziku u znafenju: padati u provaiiju bez dna, p.p.; 



1 236 



po3 

bilJ 
koj 



zali 

volj 



kon 

dva 
Ijudi 
PoiJ 
su dl 



Poslanikova medidna 



ponekad se razvija u abnormainu razdrazljivost, i bolest je koja mora biti izHjecena 
kao takva. Ovo su stvorenja, a odusevljenost stvorenjem jeste maska koja sprecava 
spoznavanje Stvoritelja. Srce koje je napunjeno Ijubavlju prema Allahu vidjet ce zivot 
na ovom svijetu iz drugacijeg polozaja. Ustvari, odusevljenost i privlacnost objektlma 
1 senzualnoscu jeste teska bolest i iskusenje za srca koja su bez icega - srca kojima 
manjka Ijubavi prema njihovom Stvoritelju, srca koja su nezaintereslrana stvarnoscu, 
zaslijepljena opsjenom i koja traze zadovoijstvo u necemu drugom osim Njemu, dok 
Njegova stvorenja 1 ovisni su o Njegovoj opskrbi. S druge strane, kada je srce napun- 
jeno istinskom i iskrenom Ijubavlju prema Allahu, ono Ima konstantnu ceznju da opet 
stane pred Njega i da Ga obozava, a ovakva postojanost i iskrenost moze nadvaladati 
1 izbaciti van ovu zaraznu i destruktivnu bolest odusevljenost!, besmislice i privlacnosti 
fizickom formom. 

Kada je Zulejha, supruga egipatskog ministra (koji je, uzgred, bio evnuh), 
pozvalajusufa, a.s., u svoje odaje, s bludnlm naumom i seksualno opsjednuta njime 
ona ga je napastovala. Na trenutak i ona je postala privlacna Jusufu, ali, upravo prije 
bilo kakvog veceg uplitanja Allah je Svemoguci pokazao svoju milost prema Jusufti 
koji je odmah, raspoznao sta je ispravno a sta pogresno, sta je istina a sta laz i sta 
je zabranjeno a sta dopusteno, krenuo je prema vratima da pobjegne od Zulejhine 
zamke. Allah Svemoguci govori o ovm slucaju u sjecanju Jusufa, kazujuci: "Tako bi, 
da odvratimo od njega izdajslVo i blud, jerje on uistinu bio nas iskreni rob. " (Kur'an, 
12:24) U ovom slucaju ucimo da je Iskrenost vazan element koji ce potaknuti inter- 
venciju Uzvisenoga i suzbiti zle posljedice zaljubljenosti. 

Neki od nasih prethodnika (sekfa) definirali su opsjednutu Ijubav kao "slijepu 
zaljubljenost praznog srca", a to je praznoca od bilo cega drugog osim njegovog 
voljenog, i to prouzrokuje sljepocu pojedinca prema bilo kojoj stvari osim prema 
njegovom upravljajucem utjecaju. Ovo je slikovito opisano u Kur'anu, kada Allah 
Svemoguci govori o Musaovoj majci, kada je u strahu za sigurnost sina i u emociona^ 
Inom raspolozenju, ona je morala staviti novorodence u kosaru i pustiti ga nlz rijecnu 
struju. Allah Svemoguci kaze: "/ srce Musaove majke ostade prazno, umalo ga ne 
pTokaza, da Mi srce njmo nismo ucvrstili. " (Kur'an, 28:10) Ovo znaci da je njeno 
srce postalo prazno od svake stvari osim Musaa zbog njene intenzivne Ijubavi za njim, 
sklonosti njenog srca prema djetetu i naklonosti prema njemu. 

Ovakva mtenzivna Ijubav nacinjena je iz dva elementa: zudnje za voljenim i 
konstantne ceznje da bude s njim da bi zadovoljila ovakvu zudnju. Ako jedan od ova 
dva elementa nedostaje bilo koje vrijeme, onda nema Ijubavi. Mnogi mudri i uceni 
Ijudi govorili su opsirno o ovakvoj Ijubavi i, u nekim komentarima, mnogi su zalutali. 
Ponekad su je oni nacinili vizionarskom i neprakticnom, a u drugim slucajevima, oni 
su doveli njihove slusaoce u ocaj ili cak da je preziru. 



237 1 



Ibn-Kajjim el-DzeVzi 



I 



! 



i 






U vezi s ovom temom, kazemo da je u Njegovoj neogranicenoj i nedokucivoj 
mudrosti Allah Svemoguci stvorio Ijubav i On je odredio da bi ona tvebala donijeti 
harmoniju u reciprocnoj vezi stvorenja slicnlh osobina, podudarnosti i ravnoteze. 
Svako stvorenje mora imatJ sebualnu privlacnost, divljenje i prijemcl}ivost prema 
vlastitoj vrsti 1 oni moraju osjecati napetost, odbojnost, odvratnost i nikakvu seksualnu 
privlacnost prema ostalim stvorenjima. Prema tome, tajna spajanja i sjedinjavanja 
stvorenja u visim i nizim s\ietovima, dzennetima i Zemlji utemeljena je na medusobnoj 
srodnosti, prirodenosti, prijemcljlvosti, slicnosti, upotpunjavanju i nadopunjavanju. S 
druge strane, tajna odbojnosti i razdvojenosti jeste neprijemcljivost, razlicitost, nesklad, 
nepodudarnost i nekoherentnost. Sva AUahova stvorenja tako su stvorena. Svako 
stvorenje dolazi u paru i pridruzuje se svojoj vlastitoj vrsti. Ova se ravnoteza takoder 
odnosi na osobine. Ljudi dobrih osobina vein se zajedno, a suprotno je takoder istinito. 
Allah Svemoguci kaze: "On je Taj kpji vas odjednog covjeka stvara - a od njegaje 
drugu njegovu stVorio da se uz nju smiri. " (Kar'an, 7:189) Prema tome, Svemoguci 
Allah ucinio je da muskarac trazi odmor, ugodnost i opcenje (ar. 'asala)^^^ sa zenom, 
zbog toga sto je ona od njegove vrste. 

Priroda spajanja podudarnosti bazirana je na Ijubavi, jer je zena stvorena od 
slicne prirode a srz ovakvog mira i spokojstva medu njima je Ijubav. Ovo dokazuje da 
njihovo istinsko zadovoljstvo nije bazlrano na Ijepoti, izgledu, namjeri, iskusenju, volji, 
karakteru, ravnotezi ili spiritualnoj privlacnosti, dok ovakvi element! takoder mogu 
pomoci iznjedravanju Ijubavi, mira i spokojstva u njihovim zivotima. 

AUahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Duse su posveceni vojnici. Kada one 
raspoznaju simetriju, one poticu obostranu naklonost, a one koje predstavljaju 
nesimetricnost zadrzavaju odbojnost jedne prema drugoj."^^ U svom "Musnedu" 
imam Ahmed, objasnjavajuci okolnosti koje su prethodile ovom hadisu, zabiljezio je 
da je jedna zena iz: Meke koja je bila poznata po tome sto se voljela mnogo saliti s 
Ijudima, preselila u Medinu i izabrala je da ostane u kuci jedne Medinjanke koja je 
takoder bila poznata po istom. 

Komentirajuci to, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Duse su posveceni vo- 
jnici... "^^^ Prema tome, Serijat je ustanovljen da podupire reciprocitet i pravdu: nagradi 
i kazni. Serijat takoder ne razdvaja analogue elemente i on ne ujedinjuje nepodudarne 
elemente. Ko god misli suprotno, to je zbog njegovog pomanjkanja znanja i strucnosti 
u pogledu serijatske jurisprudencije ili pak zbog njegovog neuspjeha da spozna zakone 
simetrije i nepodudarnost! . Takoder, to bi moglo biti zbog njegovog gajenja novotarija i 



^" 'Asala; ar. 'asal: med, seksualni uzitaL FVematome axaz medeni mjesec oznacava tinjenje braka akhialnim 

preko spolnog opcenja. 
^'^Buharlia, 7/263; Muslim. 2638. 
^^ Ahmed. 2/295; Ebu-Davud, 4834; sened je sahih. 



njil 



Al 

Po! 

270 J 



1 238 



PosimjfenJQ medicina 



njegovog pogresnog pripisivanja Seriiatu 1 umetnutiin elemenata koji nemaju legitiman 
dokaz a koji su bazirani na Ijudskim rekla-kazala, popustanjima i prostosti. 

Zapravo, Allahovom je voljom, Njegovom neogranicenom mudroscu, neizmjernom 
miloscu 1 uzvisenom pravdom da Njegovo stvorenje dolazl na stupanj egzistencije, a to 
je mogucno samo preko uzvisene pravde, Serijata i kriterija razlucivanja ispravnog od 
pogresnog u ovom zivotu da svako stvorenje moze iskusiti mir i spokojstvo sa viastitom 
vrstom. Ovo je zakon podijeljene zasluzenosti i podjednakog tretraana bica u skladu s 
njegovom supstancom, vrstom i djelovanjima. On vezuje zajedno skladno, a razdvaja 
neskladno. On izmiruje ono korisno, a razdvaja ono nekompletno. On sadrzava u 
sebi ono sto je moralno ispravno a izbjegava ono sramno, Ono sto je prisutno na ovom 
svijetu ima svoju analognost u zivotu posHje smrti, a ono sto izgleda Ispravno i tacno 
u ovom zivotu odrazava se na svoju analognost u buducem zivotu. Ispravni, cestiti, 
isbeni I dobri Ijudi sakupljaju se zajedno na ovom svijetu i, Allahovom voljom, oni 
ce biti povezani zajedno u zivotu posHje smrti. Slicno tome, kriminalci, nepravednici, 
tlacitelji i oni losi sakupljaju se zajedno na ovom svijetu i oni ce zasigurno biti povezani 
u zivotu poslije smrti. 

Upozoravajuci na Sudnji Dan, Allah Svemoguci kaze: "Sakupite nevjcrnike i one 
koji su se s njima druzili i one kojima su se klanjali mimo Allaha, i pokazite im put 
koji u Dzehennem vodi i zaustavite ih, oni ce biti pitani (pwi). " (Kur'an, 37:22-24) 
Voda vjernika Omer bin el-Hattab, r.a., rekao je: "Oni koji su se snjima druzili znaci: 
Ijudi iste skupine." Imam Ahmed, r.a., tumacio je takoder "...one koji su se s njima 
druzili" kao njima slicne. Allah Svemoguci takoder kaze: '7 kada se duse s tijelima 
spare" (Kur'an, 81:7), misleci da budu udruzene i sparene slicna sa slicnom. Ovo 
je slicnost u osobinama i djelovanjima. Oni dobri, koji se medusobno vole zbog Al- 
laha bit ce sakupljeni u Dzennetu, a oni losi koji se medusobno vole zbog sejtanskih 
smjelosti bit ce sakupljeni u dzehenemskoj vatri. Svako ce bit! sakupljen s onim sto ga 
jeprivlacilo na ovom svijetu, svidalo mu se to ili ne. Preneseno je u Sahihul-Hakimu, 
medu ostalim zbirkama hadisa, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koju god 
vrstu Ijudi pojedinac voli (ili se druzi s njom na ovom svijetu), on ce biti prozivljen s 
njima (u zivotu poslije smrti). "^™ 

S. 4 Vrste Ijubavi 

Postoji nekoliko vrsta Ijubavi. Najbolja i najpostovanija je medusobna Ijubav zbog 
Allaha. Ovo znaci voljeti ono Sto Allah voli i zahtijeva voljenje Allaha i Njegovog 
Poslanika, s.a.v.s. Druga vrsta Ijubavi jeste medusobno volenje zbog smjera, nacina 



* Ahmed. 6/145; Nesai;sahiL 



239 1 



ibn-KaJiim el-DzeOzi 



zivljenja, religije, skole mislienja ili zbog srodnostj, poslovnog interesa, kolegijalnosti, 
razmjenjenih darova ili opceg cilja. Potom postoji vrsta Ijubavi koja je bazirana na 
materijalnom interesu vo[jene(og), a to je zbog casti, udruzenja, statusa, dobra, znanja, 
upute, ucenja ili da se zadovolji prolazeca zudnja. Ovo je uzrocna Ijubav i ona se 
zavrsava nakon zadovoljenja. Prema tome, ko god pokazuje interes prema tebi kada 
te raoli za naklonost, napustit ce te sigurno kada je ona dobijena. Nadalje, postoji 
Ijubavvlastite vrste, atoje Ijubav koja je bazirana nasrodnosd, prirodenosti, skladnosti 
i simetriji. Ovo je prirodna i nesalomljlva veza izmedu voljenih (voljenog i onog koji 
voli) . Nijedan proiazni interes je ne moze ponistiti. Samo vremenski suprotne okolnosti 
mogu ograniciti njen prikaz ili poboljsati njen smjer. Idealna apsolutna Ijubav koja je 
takoder znana kao 'isk jeste takva. Ona kombinira spirituaino dopadanje i stabilno 
psiholosko raspolozenje. Ovakva je Ijubav stanje koje ne trpi sumnju, neyjericu, 
pomanjkanje povjerenja, slabost ili nestrpljivost itd. Ona ima tacno odreden smjer i 
ustaljeno stanje srca. 

Fizicko slabljenje i gubitak zdravlja ne javljaju se zbog istinske Ijubavi. Neko bi 
mogao upitati: "Ako je idealna Ijubav tako opisana, onda kako to da se ona ne mani- 
festira simultano od oboje Ijudi kada se pretpostavlja da ona kombinira hormonalno 
dusevno dopadanje i stabilno psiholosko raspolozenje, a, umjesto toga, mozemo se 
osvjedociti da se to desava samo s jedne strane?" Odgovor na ovo pitanje jeste to 
da ponekad osoba koja je predmet Ijubavi moze reagirati razlicito kada prirodni i 
srodni uyjeti nisu spareni, ili vjerovatno primalac moze tmati zakasnjelu reakciju zbog 
potrebnog prilagodavanja ili zbog nametanja oprecnih okolnosti. S druge strane, 
pomanjkanje Ijubavi za prvu stranu moze biti zbog tri razloga: jasnog nedostatka u 
svrhi predlozene Ijubavi, kvalificirajuci je kao sebicnu ili sklonu Ijubav, a ne istinsku 
Ijubav prema osobi (njoj ili njemu). U ovom slu^aju, posljedicni 'isk moze propustiti 
da osigura pobudujuci odgovor i ponekad uzrokuje netrpeljivost i nesvidanje; zapreku 
koja sprecava neposredni reciprocitet. Ta zapreka se moze ticati karaktera, prezentacije, 
vjere, teznje, ponasanja ili izgleda itd. Zapreka moze biti i opravdana religiozna ili 
spiritualna zapreka koja sprjecava participaciju. A kada bi okolnosti bile drugacije, 
reciprocitet bi djelovao kao prirodni odgovor na cistu istinsku Ijubav. Kada se jednom 
ovakvi razlozi povuku, Ijubav ce biti nesebicna i istinska za samu osobu (nju ili njega), 
a u ovom slucaju, 'isk ce biti obostran. S druge strane, kada ne bi bilo Ijubavi za moci, 
Ijubomore, zavisti, zudnje da vlada svime ostalim, animoziteta i nevjere itd., Ijudi bi 
voljeli Allahove poslanike vise od samih sebe, njihovih porodica ili dobara. Zbog ovoga 
su blagoslovijeni ashabi voljeli Allahovog Poslanika, s.a.v.s., vise od samih sebe, svojih 
porodica i svojih imetaka. 



I 




» 



1240 



F^slanilioua medicina 



3.S Lijecenje Ijubavi brakom 



Ako se slozimo da su nepatvorena Ijubav (m. 'isk) i tjelesna zudnja bofest i slabost 
koje zahtijevaju lijecenje i i da trebaju bill predmetom terapije, onda sigurno postoji 
lijek za njih. U prvoj analizi, ako onaj koji voli moze dosegnuti i pridruzitj se voljenoj 
u skladu sa Serijatom a kao sto je to predodredeno, onda je ovo ispravno lijecenje. 
Ovakav je opis ranije navedenog predanja od Ibn Mesuda, r.a., u kome je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "O mladici, ko god od vas ima mogucnost da osnuje porodicu 
trebao bl se ozeniti, jer brak cuva cednost ociju i spolnog organa, a ko god sebi ne 
moze priustiti da osnuje porodrcu on mora postiti zbog ceznje za seksom, jer ce ga 
sustezanje u torn slucaju zastititi od grijeha."^^' 

Ovaj hadis upucuje na dva nacina lijecenja Ijubavi i zudnje za seksom: jedan je 
primaran, a drugi je pomocni, Ailabov Posianik, s.a.v.s., odiucio se za onaj primarni koji 
je ispravan tretman za Ijubav i zadovoljavanje seksualnih potreba. Sto je vise mogucno, 
1 sto je prije izvodljivo i dopusteno, ispravan lijek trebao bi biti uzet bez zamjene. Ovo 
je znacenje komentara Ibn Abbasa, r.a., prenio hadis: "Brak je najbolje rjesenje za 
dvoje zaljubljenih."-'^ (Preneseno u Sunenu od Ibn-Madzdzea) Ovo je takoder ispra- 
van lijek kojeg je opisao Allahov Posianik, s.a.v.s., nakon proglasavanja dopustenog 
i nedopustenog u braku sa ienom i nakon propisivanja samoustezanja kada je brak 
nedokuciv, a Svemoguci Allah kaze: "Allah zdi da vam olaksa, a covjekje slvoren kpo 
ncjako bice." (Kur'an, 4:28) U ovom objavljivanju Allah Svemoguci tvrdi da slabost 
Ijudske putenosti i zudnja za seksom uvjetuju Allahovo olaksavanje i ublazivanje ovakvih 
nedaca u skladu s onim sto je On nacinio dopustenim u braku sa zenom. Ovo je ispravan 
tretman za zadovoljavanje seksualne zudnje za one koji nemaju zahtijevanu nakanu i koji 
iskusavaju teskocu u sprovodenju strpljenja b'oz samoustezanje. Nadalje, brak u ovom 
slucaju jeste demonstracija Allahove milosti prema robu. 

J. 6 Sustezanje kao lijek 

Kada nije dopusteno, ostvarivo ili prakticno za zaijubljenu osobu da dode u vezu 
s voljenom osobom, ili kada osoba koja je predmet voljenja odbija reciprocnost iz istih 
razloga, pojedincevo privlacenje i nesavladivi impuls mogu onda postati opsesijom. Ovo 
moze uzrokovati mentaJni nemir i dalje se razviti u hronicnu depresiju. U ovom slucaju 
jedna od preporucenih terapija jeste preporu^iti pacijentu da se oslobodi ovakvog 
mentalnog i emocionalnog stresa preko njegovog ohrabrivanja protiv malodusnosti 



Prethodno je navoden njegov "tahridz 
' ^'^ Prethodno spomenut, hadis je sahih. 



241 



Jbn-Kajjim el-Dzet)zi 



i 



i obeshrabrenosti. Zapravo, samo kada um i zudnja izgube nadu u nesto, onda oni 
mogu biti destimulirani i oslobodeni od njegovog stiska. Ako pacijent bude jos uvijek 
bolovao od depresije i zudnje za voljenom, to pokazuje ozbiljno pogoreavanje bolesti, 
a njegova briga mora bit! podignuta na Hjecenje mentalne nepravilnosti i pacijent 
onda mora biti upucen na promatracki psihijatrljski tretman. Zapravo, to postaje 
slucaj mentalne poremecenosti zbog ustrajnosti u poticanju nedostiznog. Ovo je poput 
slucaja zaljubljivanja u Sunce ili Mjesec i konstantne ceinje i zazivanja za lebdenjem 
ill za postajanjem osobom koja se prenosi zrakom ili za lebdenjem s njima u orbiti. 
Svi c€ razumni Ijudi smatrati ovakvu osobu bolesnom i poremecenom. 

Jedino ako Svemoguci Allah zeli ovakvo sjedinjavanje, ono ce se sigurno desiti. 
Ako je partnerstvo s voljenom nedozvoljeno Serijatom, premda fizicki postizljivo, 
tretman bi onda trebao biti pnhvacen na temelju nepristupacnosti od sudbine far, 
kadr), kao sto je to ramje objasnjeno. U ovoni slucaju hjecenje roba, njegov oporavak 
i dusevni spas zapocinju napustanjem cilja. Da bi to ucinio, on mora postati uvjeren 
da je njegovo udruzivanje s onim sto on zeli nemoguce, nedostizno, nedokucivo i ne- 
zakomto, i on mora to pnhvatiti kao Allahovu volju. On takoder mora to gledati kao 
nesto sto je nedopustivo i Sto je spnjeceno sudbmom. Ako pojedincevo zazivanje jos 
uvijek postoji, a sve dok njegov um ne odustane i sve dok njegova dusa sklona grijehu 
(nefsi 'ammara) obara ovakve izlaze, onda rob mora btti uvjeren da odustane i napusti 
svoj cilj zbog grijeha i pogreske lii zbog straha od gubljenja veze s vecom Ijubavi koja 
je korisnija, zadovoljavajuca i trajnija. Ovdje takoder alternativno vezivanje moze biti 
korisnije za pojedincevu sudbinu. 

Nadalje, kada mudrost i logika imaju prevagu, onda ce onaj koji ima zdrav razum 
dobro razmisliti o svom trenutnom stanju i on ce izvagati vnjednost svake alternative. 
On ce utvrditi sta je prolazno a sta je yjecno. On ce izvagati vrijednost prolaznog zado- 
voljstva u poredenju s onim vjecnim. Kada on dobro razmisti o torn, on ce raspoznati 
da je istinsko i trajno zadovoljstvo konstantno i da ono ne donosi neugodne grane, dok 
pomocno zadovoljstvo obicno oslavlja pojedinca zadovoljenim, a posljedice se u vecini 
slucajeva razvijaju u mnogobrojne kategonje boli, pogotovo kada nije u potpunosti 
postignuto zadovoljstvo. U stvarnosti, pomocno zadovoljstvo jeste puki san i varljiva 
iluzija posto njemu manjka oblik istinske baze stalnosti, a posto ono dolazi i odlazi, 
jednom kada je zadovoljeno, poput svih prolaznih stvari, zudnja za njim prestaje. 
Pre ma tome to nije pravo zadovoljstvo. Raspoznavanje toga olaksat ce pojedincev 
bol 1 patnje. Kada dobro razmisli o ovakvim mogucnostima, pojedinac ce takoder 
shvatiti da mu je lakse ugasiti zudnju za prolaznim nego da primjenjuje strpljivost s 
nezadovoljavanjem te zudnje. Pojedincev zdrav razum, zdrava mudrost, inteligencija, 
religiozna etika, srcanost i Ijudskost zahtijevad ce od njega da izabere manji gubitak i 
da izabere ograniceni bol koji ce ubrzo biti transformiran u zadovoljstvo, ugodnosl, mir, 
satisfakciju, istinsko zadovoljstvo, srecu i radost. S druge strane, pojedinceva odbojnost, 

j242 



Poslanikom medkina 



strast, lahkoumnost, zaljubljivost, povrsnost, neodlucnost, prividenja i trivijalnost 
jesu takvi element! koji ga pritiscu da ustraje u zudnji i trazenju onog nedostiznog 
1 da snosi posljedicni bol i patnje popracene s tabim manjkom dosljednosti i vjere. 
Ipak, bez obzira na sve vrste preporucenih terapija, pojedinac samo moie uspjeti 
kadaje Allah Svemoguci na njegovoj strani. 

Ako pojedinac ustraje u zudnji i ako je uhvacen u zamku od prinudavajuceg straha 
1 morbidnog nagona, a kada gore navedene preporucene terapije propadnu, onda bi 
on trebao utvrditi svoje potencijaine materijalne gubitke i, time, njegova pretjerana ce 
osjecanja kociti njegov uspjeh na poslu i dovesti do stagnacije njegovih ostalih interesa 
1, uglavnoni, to ce zatamnjeti cistotu I poslovanje s Ijudima. Ako cak ni ova sugestija 
nije djelotvorna, onda bi on trebao razmisliti o negativnim karakteristikama u licnosti 
njegove nedostizne Ijubavi. Zapravo, ako je on u stanju istraziti Ijudske slabosti nje- 
gove voljene, on ce ih sigurno naci dosta. On bi takoder trebao pitati zenine susjede 

negativnim aspektima njene licnosti koje inace ne bi mogao uvidjeti. On bi takoder 
trebao razmisliti o nesuglasnim aspektima medu njima, razumljivim sukobima, nesla- 
ganjima, neugodnim licnim primjerima, personalnosti, glavoboljama, udruzivanjima 
ltd., 1 pojedinac bi se trebao uyjeriti da odbaci ili prihvati ono sto bi inace podnosio 
kao normalnu cijenu sloge i Ijubavi, sve dok nije u mogucnosti da se odrekne svog cilja 
i dok ne uzme drugi cilj. 

Prema tome, bivanjem razumnim i zahtjevnim za trenutak u pojedincevom 
nastojanju pronalazenja lijeka za njegovu bolest, on ce utvrditi da su dobre osobine 
stimulus za Ijubav i slogu, dok su slabosti i posrtaji uzrocnici nesloge i rizik za razdor 

1 netrpeljjivost. Pojedincev urn bi se onda trebao usredotociti na prijazniji, ocigledniji 
1 ugodniji cilj. Nadalje, pojedinac ne bi trebao biti zaveden bojom zenine koze, njenim 
tjelesnim oblicima, Ijepotom ili mladoscu itd. Zapravo, on bi trebao smanjiti svoje 
zurenje, odvratiti svoje letimicne poglede, promijeniti svoje prizore, okupirati svoj um 
s razlicitim ciljem i koncentrirati se na svoje spiritualne i religiozne obaveze. 

Ako sve navedene terapije propadnu, onda pojedinac mora traziti prijateljstvo i 
savjet poboznog sejha. Konacno, on ce nauciti da se mora baciti na prag Allahove 
kapije, usrdno moiiti za Njegovu milost, da mora plakati za pomoc i moliti za Njegove 
biagoslove. Ovo je istinska kapija pobjede koja ce ga voditi do saviadavanja iskusenja i 
slabosn, Nakon uspijevanja dostizanja ovakvog stanja, pojedinac bi trebao traziti oprost 
za svoje udovoljavanje zeljama, nadgledati pohvalne vrline, obuzdati jezlk, uzdrzati se 
od diskutiranja o svojim osjecajima prema voljenoj, suzdrzati se od objavljivanja onoga 
ito je doznao o njoj kroz razlicite okolnosti i uzdrzati se od ogovaranja nje, njenog 
klevetanja i povredivanja njenih osjecaja. U suprotnom, on bi pogrijesio i prekoracio 
bi svoja ogranicenja. On takoder ne bi trebao govoriti ponosno o njoj ili o njegovim 
proteklim osjecanjima prema njoj. 



2431 



[bn-Kajjim d-Dzevzi 



3. 7 Yino duse 



Ovdje mora biti shvaceno da je polpuna, bezuvjetna i bezgranicna Ijubav prema 
necemu drugome osim prema Allahu Svemogucem politeizam, a postoje Allah stvorio 
jedno srce za po svako Ijudsko bice, fokus ovakvog srca ne smije biti podijeljen. Cak i 
ijudsko fizicko srce mora ostatl slobodno od stranih materija, zbog toga sto ono mora 
nositi svoje prirodne funkcije i pumpati krv prema ostatku tijela. Slicno tome, Ijudsko 
srce mora ostati napunjeno samo Ijubavlju prema Svemogucem Allahu, dok ono 
mora izvoditi ostale predodredene funkcije i duznosti 1 pokazati pohvalan karakter u 
odnosu na druge (s drugima). U ovom smlslu mozemo reci da Ijubav (ar. 'isk) prema 
necemu drugome oslm prema Allahu jeste vino za dusu i otrov koji moze zatamnjeti 
pojedincevu cistotu i zamutiti pojedincevu istinsku svrhu. Ona opija um, ostecuje 
pojedinceve odgovarajuce funkcije, odvraca srce od koncentriranja na sje^anje (ar. 
zikr) na Allaha i prikriva pojedincev razgovor (munadzat) s njegovim Stvoriteljem i 
prikriva pocastvovanost u sreci Njegove dostojanstvene prisutnosti, 

Uistinu, preokupiranost pojedincevog srca privlacnoscu i Ijubavlju prema nekome 
drugome pored Allaha razbija poboznost, jer srce prirodno obozava svoju voljenu, 
a to je ibadet. Ljubav je cak srz obozavanja (ar. ibadel) a Ibadet je ugusivanje ega, 
vrh poboznosti, poniznosti i velicanja. Prema tome, kako yjernik moze krasti od svoje 
poboznosti i Ijubavi prema Svemogucem Allahu i dijeliti odanost svog srca zbog 
stvorenja poput njega samoga? 

S druge strane, izbacivanje bilo koga osim Allaha Svemoguceg iz srca jesu Ijestve 
dusevnog uspjeha, kapija bliskosti Svemogucem Allahu i pobjeda dobra nad zlim. 
Ovakve su osobine Allahovih izaslanika (ar. evlija), uglednika (ar. haVas), ucenih (ar. 
'ulema) i istinskih monoteista (ar. muvahidin) . S druge strane, ne postoji ni jedno 
jedino obracanje Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u kom on koristi izraz 'isk. Ipak, postoje 
dvije vrste 'iska: dopusteni i nedopusteni, a, kao sto smo to ranije objasnili, 'iskje 
obicna bolest i Allah je stvorio lijek za nju. Prema tome, duznost je yjerniku traziti 
odgovarajuci lijek. 



1 244 



PoslanikotM medidna 



Agallochum (ar. agladzun) 
Excaecaria agallocha 
(vjdi: alojino drvo) 

Agava (ar. aabir) 
(Vidi: aloe vera) 



Aloe vera (ar. ulva; sabir) 

Kajs bin Rafi' el-Kajsi prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Agava 
(lat. Aloe vera) i izrastajuci dragusac (kvrgavi dragusac; lat. Senecio iz porodice As- 
teraceae)"^ su lijekovi za bolest."^^'* 

Ummu Seleme prenijela je da ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio nakon 5to je 
Ebu-Seleme umro, a taj dan ona je nanijela svjez alojin sok na lice. Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., upitao ju je: "Sta ti se desilo, o Ummu Seleme?" Ona je odgovorila: "To je 
samo alojin^" sok kojeg sam stavila na lice zbog oviazivnja, o Allahov Poslanice, a 
on nema mirisa." On je odgovorio: "On kontrahira tkiva, i moze ostetiti tvoju kozu. 
Nanesi ga ako hoces nocu, a ne tokom dana,"^''^ 

Aloe vera (agava) jeste topla i suha u drugom stupnju. Ona ima obllne koristi. 
pogotovo podvrsta indijske aloje. Ona neutralizira nakupine zucljivih zutih suvisnosti u 
mozgu koje ponekad stetno uticu na vidni zivac (N. opticus). Masiranje cela i ijemena 
mjesavinom alojinog i ruzinog ulja otklanja glavobolju, lijeci cireve nosa, upaJu i cireve 
usta. Onaotklanja zakrecenja jetre i ublazava depresiju i tjeskobu (lal. MdanchoUa). 
ftrzijska podvrsta aloje daje ostroumnost mozgu i ozivljava srce. Pijenje dviju kasika 
aloje pomijesane u casi vode pomaze ciscenju pokvarenih tjelesnih izlucevina, zucnih 
I sluznih pretjeranosti koje se stvaraju u stomaku, i otklanja lazni osjecaj gladi. Pijenje 
alojmog soka po hladnom vremenu moze uzrokovati iritiranost zuci, krvarenje u cri- 
jevima i dijareju uzrokovanu ovakvim krvarenjem. 

Aloa vera takoder otklanja zutJcu, pomaze lijecenju cireva stomaka, otklanja 
vlazenje ocnih kapaka i odstranjuje zaire2enja bubrega. Mijesanje aloje s lijekovima 
uzrokuje da njihove stetne posljedice dodu do izrazaja. ^^' 



"^Kvrgavi draguSac; ar. Zu/a'; Resad beri 
^"Ebu-Davud, u "Murasilu", (mdisje cJa'if. 

275 




Aloja sadrzi alaan koji je stipsa. Aloe, ar. aabar, lakoder podrazumijeva dijetu; i takoder oznaiava i 
etanje sustezanja od kranc prema oporavljajuc'oj iivolinji radi pomaganja istog. 
"•■Ebu-Davud, 2305; Nesai. 6/204; hadis je daif. 
' Takoder vidi: alojino drvo, indijsko alojino drvo, abjino voce. 



247 1 



Ibn-Kajjim el-Dzcvzi 



Alojino drvo (ar. amlO 

Misvak od aloje 

Salvadora persica 

Imam Buhari izvijestio je da je AJlahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao trljati svoje 
zube misvakora nakon budfenja.^^^ 

Postoje razlicite vrste misvaka, a medu njima Allahov Poslanik, s.a.v.s., je koristio 
neke od sipkovog drveta (lat. Punicagranatum), bosiljkovog drveta (lat. Ocimum basi- 
liciim), a ponekad trstiku, dok alojino drvo ima ugodniji okus od veclne njih i najbolje 
je za ciscenje zuba. Opisujuci kortsti redovnog ciscenja zuba, Ibn-Abbas, r.a„ rekao 
je: "Postoji deset koristi u ciscenju zuba: ono osvjezava usta, ojacava desni, odstranjuje 
sluz, bori se protiv ploca (koje se javljajn kod odredenih oboljenja na sluznici usne 
supljine), priprema stomak za sljedeci obrok, sadrzava u sebi hadis, odobrovoljava 
Gospodara, povecava pojedincevu vrlinu I pruza zadovoljstvo melekima." Takoder, 
medu ostalim koristima, ciscenje zuba obicno cini govor izrazajnijim, otvara apetit, cisti 
mozak, police osjecaj dobrote i cak je ugodnije kada se primjenjuje nakon umakanja 
parceta alojinog drveta u ruzinu vodu (Takoder vidi indijsko alojino drvo). 

Alojino drvo (ar. aba) 
(Vidi: indijsko alojino drvo) 



Alojino voce (ar. kebas) 

Dzabir bin Abdullah, r.a., rekao je jednom: "Brali smo dozrelo voce aloje s Al- 
lahovim Poslanikom, s.a.v.s., a on je rekao: "Uzimajte pogotovo ono crno, jer ono je 
najbolje."^" (Prenijeli imami Buhari i Muslim) 

Kebas je dozrelo alojino voce (ar. arak), dok se ono nedozrelo u arapskom jeziku 
naziva el-barir. Alojino je voce jedno od pustinjskih biljaka koje su autohtone za 
Arapski poluotok. Alojino je voce toplo i suho i ono sadrzi koristi alojine biljke: ono 
ojacava stomak, pomaze probavi, rastvara sluz, djeluje kao odstranjivac bola iz leda 
(analgetik) i pojacava i potpomaze koristima raznih lijekova. 

Ibn-Dzaldzal je tvrdio da pijenje rastvora od usitnjene aloje povecava izlucivanje 
urina i lijeci odredena stanja zadrzavanja urina i cisti mobacni mjehur, dok je Ibn- 
Ftidvan dodao da alojino voce jaca stomak i otkianja dijareju. 



i 



"''Buharija, 2/312; Muslim, 252. 
^^'Buharija, 9/498; Muslim, 2050. 



1 248 



Poslanikpua mcdicina 



Ambra (ar. amir bam) 
(Vidi: cilibar) 

Antilopa (ar. zabi) 
Muzjak antilope 
(Vidi: meso) 

Antimon (ar. azmad) 

Antimon(ov) sulfat jeste srebreno-bijela nemetalna hemikalija koja se dobiva 
u crnog pudernog kamena koji se prethodno sameije (pulverizira), a korisli se za 
zatamnjivanje ociju i takoder se naziva isfahanski Collyrium koji je njegovo najbolje 
nalaziste, a inace se moze naci i u Maroku. Najbolja vrsta ima kristainu strukturu 
koja je krhka. Njegov temperament je hiadan i suh. Antimon se koristi u slozenim 
iijekovima, a jaca vidni zivac (TV. opticus) i najbolji je puder kada se pomijesa s mosusom 
za starije Ijude sa slabim vidom koji je takav zbog njihove starosti. Kao puder, on 
pomaze odstranjivanju koznih nakupina koje nastaju na ocnom kapku, suge ocnog 
kapka i on ubiazava naprezanje ociju, detoksificira vlaznost oka, olaksava kongestiju 
(nagomilavanje) krvi, pomaze pnrodno ciscenje ociju, pomaze zastiti ociju od cestica 
praha koje plove zrakom i izoltrava vid. Kada je antimon (ov) sulfat pomijesan s medom 
razblazenim u vodi, nanosenje toga na ivicu ocnog kapka moze smanjiti glavobolje. 
Nadalje, kada je pomijesan sa blagim masnim supstancama, antimon pomaze koznim 
opekotinama ako je nanesen prije nego sto su se formirale kraste. Antimon takoder 
pomaze u lijecenju plikova ili mjehuricastog konjuktivitisa. 

Imam Tirmizi i Eba^Davud izvijestili su iz predanja od Ibn-Abbasa, r.a., da 
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao nositi bocicu u kojoj je nosio Collyrium 
pomijesan s mosusom i to je uobicavao nanositi svaku noc tri puta na svako oko. 
Njegovo nanosenje prije odlaska na pocinak zdravije je od njegove upotrebe danju, a 
to pomaze rast trepavica i odstranjivanje suviska mukusa. Ibn-Abbas prenio je da je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Antimon je vas najbolji puder, on razbistrava oci i 
pomaze rast trepavica." (Prenesano u sunenu od Ibn-Madzdze) 

Arabysko sjeme (ar. habhatu sevda') 
(Vidi: curukot) 



2491 



Ibn-Kajjim cl-DSevzi 



na 



Banana^^^" (ar. lalh) 

Konjska banana; Musa paradisiaca 

Allah Svemoguci govori o specijalnim stvorenjima koje je On pripremio za sljed- 
benike Pravog puta koja ce ih ocekivati u njihovim yjecitim boravistima u Dzennetu, 
gdje ce ziyjeti u bascama medu kojima rijeke teku. Medu ostalim korisnim stvorenjima 
u Dzennetu, vjernici ce se naci "medu bananama plodovima nanizanim." (Kur'an, 
56:29) (ar. Ve talhin mendud) 

Vecina mufesira stoji na stanovistu da se rijec Talh u ovom ajetu se odnosi 
bananu. Neki komentatori su tumacili rijec talh u znacenju mimozinog drveta il 
marokanskog eukaiiptusa (lat. Acacia gummifem) koji rastu u toplim predjelima, a iz 
kojih se proizvodi ugodni miris (ar. sant samhi; B. Eukaliptus), smola koja se koristi 
u medicini u lijecenju bronhijalmh bolesti i za stabiliziranje emulzija (mimozino drvo). 
Mimozino drvo iz porodice mimoza raste u vrucim predjelima i ima dvopernato lisce. 
Ipak, u Dzennetu, bodlje ce biti zamijenjene vocem (plodovima) koje ce biti poredano 
kontinuirano i uniformnom redu. Ostali su ucenjaci tumacili rijec talh u znacenju 
specificne vrste eukaliptusa koja obilno cvjeta a cvatovi se javljaju u slojevima jednira 
preko drugog. lako tumacenje Kur'anske rijeci talh leksicki oznacava marokanski 
eukaliptus, autor ga ovdje tretira u alegorijskom smislu i kao simbolicki opis, posto 
nijedno oko nikad nije vidjelo ono sto je stvoreno za stanovnike u Dzennetu. 

U bilo kom slucaju, banana (voce) jeste topla i vlazna u prvom stupnju. Konsti 
od banana su vece kada su one zrele i slatke. Banana je korisna za lijecenje hronicne 
upale prsa i pluca (lat. Astma) i obicnih simptoma promukiosti u prsima i astmattcnosti. 
Banana takoder koristi pri povratnom kaslju, ciscenju sluzi, ciravosti bubrega i cirevima 
mokracnog mjehura. Jedenje banana pomaze izlucivanju urina, ipak, one dosta stetno 
utjecu na stomak preko produciranja intenzivnog lucenja zute zuci i sluzi, a ovakvi 
popratni efekti reduciraju se obicno jedenjem secera iii meda s bananama. 



Bastenski dragusac 

Lepidium sativum; Nasturtium 
(Vidi: sjeme dragusca; or. hmf) 

Batavijska endivija far. hindiba) 

Escarole 

(Vidi: endivija) 



^^Ar. lalh, sp. trputac, plantago, bananino drvo ili bi mo^o oznaaavati tropaku bananu rnanu bo musa. 
Fhradisiaca (trputac, plantago), koja proizvodi prosto voce koje se jede bo kuhano povrce. 



1250 



Poslanilipva medicina 



Bijeli luk (ar. sum)^^^ 

Allium sativum; Pomm sativum 

Preneseno je u sahih zbirci hadisa da je neko ponudio Allahovom Poslaniku, 
s.a.v.s., posudu s bijelim lukom. Okrecuci se, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je to po- 
slao Ebu-Ejjubu el-Ensariju, koji je izrazio svoje misljenje govoreci: "O Allahov 
Poslanice, s.a.v.s., ako ti to mrzis, zasto ga onda saljes meni?" Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., je odgovorio: "Ja razgovaram s Onim s Kojim ti ne razgovaras."^''^ U hadisu 
kojije prenio imam Buhari Enes je naveo daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko 
god pojede ovu biljku ne bi trebao dolaziti blizu nasih dzamija."^^^ y drugom hadisu 
Alija, r.a., je rekao: 'Allahov Poslanik, s.a.v.s., sayjetovao je jedenje bijebg luka kada 
je kuhan da bi se njegov zadah smanjio"^^ 

Bijeli je luk okrugla biljka iz porodice Ijiljana (glavocika; lat. Liliaceae), a vruc je 
1 suh u cetvrtom stupnju. Bijeli luk pojacava tjelesnu vrucinu i suhocu, a moze se jesti 
sirov, kuhan, przen ili pecen. Jedenje bijelog luka korisno je za oboljele od simptoma 
prehlade i onoga koji podnosi neumjerenost sluzi kao tjelesne izlucevine. Bijeli luk 
sprecava paralizu jedne strane tijela i ukocenost kod onih koji teze obolijevanju od ovih 
bolesti. Jedenje bijelog luka isusuje spermu, otvara zacepljenja, gasi zed, odstranjuje 
yjetar, pomaze izlucivanju urina, poboljsava rad crijeva, olaksava hladne bolove i djeluje 
kao protuotrov za sve vrste ujeda i hladnih rana. Mehlem od bijelog luka koristan 
je za zmijske ujede, skorpionove (lat. Euscorpim flavicaudus) ubode i ubode buba i 
pomaze isisavanje njihovog otrova. Bijeli luk povecava prirodnu temperaturu tijela, 
umanjuje sluz, umanjuje abdominalnu (stomacnu) nadutost, cisti grlo i najvise je 
higijenski. Jedenje bijelog luka takoder pomaze ispiranju (odvodenju) ijelesne vode i 
pomaze pri hronicnom kaslju. Bijeli luk takoder pomaze pri bolu u prsima uzrokovanim 
simptomima gripe i odstranjuje mukus iz grla. 

Zamazivanje pokvarenih zuba s mehlemom od samljevenog bijelog luka,ocata, 
soli i meda olaksava njihovo propadanje i lomi ih u komadice. Nanosenje ovakvog 
mehlema na zub koji boli takoder ce odstraniti bol. Mljevenje dva drama bijelog luka i 
njegovo pijenje sa zasiadenoni vodom cisti sluz iz gda i Jzbacuje crve i ostale parazite iz 
probavnog trakta. Nanosenje smjese od samljevenog bijelog luka i meda na herpeticki 
upaljena mjesta ubrzava njihovo lijecenje. 



'"Bijeli luk se koristi za zaclnjavanje hrane i za ubijanje klica, posto njegov sok sadrfi antibiodfno ulie 
alism. 

-^Buharija, 2/282; Muslim, 564. 

Da bi se izbjegao neprijatan miris iz njegovih usta, op.p. 
^Muslim, 567; Ibn-Madidze, 1014; Nesai, 2/43; Ahmed, 1/15. 



251 I 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Ipak, pretjerano jedenje bijelog luka, izmedu, ostalog moze uzrokovatj glavobolju, 
ostehti mozak, oslabiti vid, oslabiti seksualnu zudnju, isusiti spermu, izazvati zed, uz- 
rokovah opadanje oticanja zute zuci i naciniti dah losim, dok zvakanje rutinih listova 
nakon jedenja bijelog luka odstranjuje ovakav los dah. (Takoder vidi divlji poriluk). 

Bizon, bufalo far. dzamus, baisun) 
Bos bison. Bos bubalus 
(Vidi: meso) 

Blagoslovljeno sjeme (ar. habbatul berekeh) 
(Vidi: crno sjeme) 

Blato; zemUa (ar. tumb) 
(Vidi: glina) 

Bobe (ar. labbah) 
(Vidi: crno sjeme) 

Bor (ar. sanubar) 
(Vidi: borove sisarke) 

Borov orascic 

(Vidi: borova sisarka) 



Borove sisarke; jela (ar. sanubar) 

Pignolia; Pinion; Pinus 

Allahov Posianik, s.a.v.s., govorio je o boru, i to: "Usporedba je yjernika 
poput stabljike mlade biljke; poyjetarac je savija i kasnije vraca natrag; a usporedba 
licemjera je poput bora, on cvrsto stoji uspravno protivyjetrova sve dokse napokon 
ne osusi i ugme." 

Sjemenke jele vruce su i mokre. One griju tijelo i pomazu probavu. Jezgra djeluje 
kao blagi laksativ i moze uzrokovati zgaravicu, osim ako je ublazena u syjezoj vodi prije 
jedenja, dok ublazivanje takoder poboljsava njihov okus. Borovi orascici teski su za pro- 
bavu, medutim oni su visoke hranljive vrijednosti, Oni pomazu smanjivanje kaslja, ciste 



1 252 



Poslanil^oua medicina 



izraziti prodor vlaznosd u pluca, i jos povecavaju spermu i zudnju za spolnim opcenjem. 
Ua bi se om uravnoteziii (ublazili), moze sejesti kisela vr^ta nara. (Vidj: nar) 

Bundeva 

(Vidi: tilcva) 



Cedrovina (or. etredz; utmiz) 

Cedrovo drvo; Citrus maxima (tropsko voce slicno grejpfurtu) 

Preneseno je u sahih predanju da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Poredenje 

lOemika koji uci Kur'an redovno je poput cedrovog drveta koje ima dobar okus i 

dobar miomiris."^^^ 

Cedrovina je voce polutropskog dmta fZflf. Citrus mcdica cedmla) koje slid zutom, 
trupnozrnatom citrusovom vocu poznatom u zapadnoj Indiji kao cedrati^^^ (tropsko 
voce sl.ci.0 grejfrutu). Ovo voce ima brojne koristi, a sastoji se iz cetiri dijela- kore 
jesbve pulpe, kiselog cedrovog soka i sjemenja. Svaki od ovih dijelova ima svoj vlastiti 
posebni temperament. Kora je vruda i suha u prvom stupnju. Jestiva pulpa toplaje i 
vlazna u prvom stupnju. Sok je hiadan i opor, a sjeme je topio i suho. 

^ Kora: kora ispravija epidemiju i pokvareni vazduh, ubija usne bacile, eliminira 
loszadah, osvjezava okus, stimulira apetit, razlaze vjetar, a kada se doda zacinima 
onapomaze probavu i povecava seksualnu zudnju. Kada se stavi u ormar, cedrovina 
takoderimistava moljce. Ibn-Sina propisao je dva miskala^^' ulja ekstraktiranog iz ove 
cedrove kore u smjesi specijalnog napitka koji slu2i pri inicijalnom lije^enju zmijskog 
ujeda. Kora sama moze takoder biti nanosena kao mehlem za opekotine da rashladi 
iijihovo peckanje i da izvuce van vrucinu i otrov. Nanosenje cedrove kore korisno je 
zamnogobrojne kozne nepravilnosti. Kada se koristi kao elektuarij (smjesa Ijekovitog 
praska s medom ili sirupom za ciscenje organa). kora je korisna u lijecenju blagih 
opekotma od sunca, izraslina i kurjih ociju, a njeno ulje moze se koristiti u proizvodnii 
parfema i sapuna. 

Socna jestiva pulpa: cedrovo voce korisno je protiv bolnih grcenja, ono stimulira 
apetit, utazuje zed i pomaze onima kod kojih je oboljeia zucna kesica. Imam el-Hafiki 
tvrdio je da cedrovo voce moze koristiti u lijecenju hemoroida. 






*BuWija, 8/59; Muslim, 797. 



sedatnnaestom vijeku. 
''Miskal: istocnjacka miera ra tezinu. I miskal = 4,68 gr. 



2531 



Ibn-Kajjim d-Dzevzi 



Cedrov sok: cedrov je sok dobar za "vruc stomak", on prekida dijareju koja je 
posljedica oboljenja zucnog mjehura, eliminira sve zucne dijareje, oslobada iznenadna 
uzbudenja srca i koristan je za oboljele od zutice (Zai. Icterus) i kod iznenadnih trzaja. 
Pijenje soka redovno pomaze ojacavanju vida i moze sprijeciti razna oboljenja oclju. On 
takoder rastvara zucljivost, kontrolira iutu vrucicu, shmulira apetit, pomaze digestiju, 
umanjuje zenin spoini nagon, lijeci oboljele folikule kose (lat. Sycosis) , pomaze lijecenju 
koznih osipa i prodora gnoja (lat. impetigo) , ispravlja abnormalne kozne pigmenatcije i 
pomaze u lijecenju mdjica na lieu podjednako kao sto otklanja mrlje od tmte s odjece. 

Cedrov sok takoder oslobada zatvorenost, djeluje kao sredstvo za jacanje probave, 
hladi zucljivost jetre, jaca stomak, kontrolira zutu 2uc i koristi se pri grlobolji i kao 
facijalno sredstvo za stezanje. On takoder rasprsuje stres, razvedruje srce, gas! zed i 
zadovoljava glad. 

Sjemenje: sjemenje je uopce sredstvo za ubijanje insekata, tj. ono ubija i izbacuje 
van intestinalne crve, ublazuje vi'ucicu i uravnotezava tonus misica, Sjeme takoder ima 
razgradujuce i Isusujuce osobine. Juhanna Ibn Misavej (lat. Messue 777-857 j.g.) 
opisuje cedrovo sjeme kao serum koji moze biti konsten u hitnoj sluzbi, a koje on smatra 
podjednako jakim kao i protuotrov (dobiven iz krvi) . Njegov recept se sastoji od jednog 
miskala oljustenog sjemena umocenog u vrucu vodu, a potom uzetog oralno. Ono takoder 
moze biti vareno ili pretvoreno u pastu i to moze pomoci kada se nanosi eksterno na 
ranu uzrokovanu zmijskim ujedom. Drugi lijecnici koriste dva miskala istog umocenog 
sjemena i nanose ga kao melasu^^" preko rane kod zmijskog ujeda podjednako kao i 
onog skorpionovog. Generaino, melasa moze biti koristena kao opci protuotrov. 

Pice od umocenog oljustenog sjemenja cedrovog voca takoder ubija bakterije usta, 
odstranjuje los zadah, osvjezava okus i koristi se za kontroliranje zubnog karijesa. 
Njegova eksterna upotreba ublazava upalu, a iste osobine odnose se takoder na kozu 
kao sto smo to objasnili ramje. 

Kora: sto se tice bijele kore, bolje je ne jesti je jer je ona teska za probavu i moze 
prouzrociti bol (u crijeviraa). 



Cedrovo drvo 

(Vidi: cedrovina) 



Cejlonski drijen; zuto drvo; indijski safrat; zuti isiot (ar. vers) 
Memecylon tinctorium 
(Vidi: pseudosafran) 



^'° Melasa : pasta nacinjena od 60 do 70 razlicitih vrsta lijekova koji '" pulverizirani, a ranije je upotreblja- 



vana sao an 



tidot. 



1254 



k 



fhshnikoOa medicina 



Celer (ar. karfas; kflrfas nebti) 

Apium graveolens 

Mocvarni ceier; planlnsid celer; obicni celer; divlji celer 

U jednom apokrifnom hadisu stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko 
god pojede ceJer prije odlaska na pocinak, imat ce ugodan dah i bit ce osloboden od 
zuboboije."2«^ Ovaje predanje pogresno pripisan Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. Ipak, 
celer uistinu osvjeiava dah. 

Celer je vruc i suh, a neki kazu daje vlazan i da otvara zacepljenja jetre i slezene. 
Jedenje syjezeg celera ojacava stomak i uravnoteiava hiadnu jetru, pomaze izlucivanje 
unna stimuhra menstruaciju i rastvara kamence u ietri, dok celerovo sjeme ima Jake 
posljedice na gore navedeno, i nadalje, ono stimulira seksuainu zudnju, povecava 
spermu i slab, ili neutralizira snirdljive ili lose tjelesne mirise. El-Razi preporucuje 
da bi pojedinac trebao izbjegavati njegovo jedenje ako se bojl gkorpionovog fZaf. 
Eiiscorpms flavi-caudus) uboda. 



P 



r 



Ceratonia 

(Vidi: rogac) 

Crni tartuf (ar. kusnudz; kam 'a esved) 
Tartuf; Ascomycetous Jungi 
(Vidi: tartuO 



Crnika (ar. suniz zim 'i) 
Nigella sativa 
(Vidi: crno sjeme) 



Crno sjeme, curukot (ar. habbetus - sevda) 
Crni kumin; crnika 
Nigdla saliva 

Ebu-Hurejre, r.a., prenio je u sahib predanju da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Redovno koristite ovo crno sjeme, jer ono sadtzi u sebi lijek za svaku bolest 
osim za smrt."^™ 



^ 'hadis je apokrlfan - izmisljen. 
-"'Buhanja, 10/12 I ; Muslim, 2215; 



255 1 



Ibn-Kajjim tl-Dzevzi 



Ovo je obicna biljka crnika (lal. Nigella sativa) iz porodice zlatica Ijutica, (laL Ru- 
nunculas) cija stabljika raste do oko 40-60 cm. Ova biljka ima fino podijeljene listove i 
plave cyjetove. Iz njih dolazi malo pravougaono crno sjeme koje je takoder poznato kao 
blagoslovljeno sjeme (ar. habbatul b&rekfih) ili crno sjeme, a neki ga zovu arabijanskim 
sjemenom zbog njegovog nalazista. Ova biljka je ponekad pogresno zamljenjena sa 
biljkom komoraca (lai. Fomicalum Vu]gare). Biljka crnog sjemena takoder je znana po 
drugim imenima, a ona variraju od mjesta do mjesta. Neki je zovu crni kumin ili indijski 
kumin iii cak korianderavo sjeme (lat Coriandrum sativum) . Unatoc svemu tome, ovo 
je Nigella sativa koju smo opisali ranije, i koja je bila poznata i koristena prije vise od 
dvije hiljade godina, a takoder je znana na perzijskom jeziku kao sonaiz. 

Stari Egipcani poznavali su i koristili crno sjeme, a opisali su ga kao medicinsko 
botanicko sjeme u njihovoj papirologiji. Rimljani su takoder poznavali ovo sjeme 
nazivajuci ga grcko korianderovo sjeme, a koristili su ga kao dijetalni dodatak, 

Posebno ulje ekstraktira se iz sjemenki crnike^^' koje se kasnije koristi u pripremanjii 
medicinskih preparata, a upotrebljava se protiv bronhitisa i kaslja i pomaze povecanju 
tonusa tijela, djeluje kao digestivni tonik, stisava podrigivanje, isusuje vlaznost sto- 
maka, stimuiira izlucivanje urina, rastvara yjetar, ublazava bol u crijevima i boltio 
ispuslanje gasa, izbacuje van gliste iz crijeva, uklanja van komadice leukoderme, 
koristi pri nekim koznini alergijama, stisava sluznu vrucicu koja se vraca svaka cetiri 
dana, razlaze zacepljenja, stimuiira menstruacioni ciklus, povecava oticanje mlijeka iz 
prsa i moze uzrokovati intenzivnu slinavost, Dodavanje nekoliko kapi njihovog ulja''' 
kahvi umiruje nervn! sistem i pomaze oboljelom od hripavca, suhog kaslja, astme i 
bronhijalnih respiratornih problema. Uzimanje uija od crnog sjemena nepomijesanog 
ili nerastvorenog moze uzrokovati gripu i umnogome iritira probavni trakt. 

U svom Kanunu, Ibn-Sina tvrdi da crno sjeme djeluje kao ekspektorans (sredstvo za 
iskc^ljavanje), stimuiira tjelesnu energiju i pomaze oporavljanju od umora 1 malabalosti, 
Stavljanje pudera od crnog sjemena u tkaninu i potom njegovo inhaliranje obicno 
pomaze smanjivanju posljedica obicne prehlade. Ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
uobicavali su stavljati dvadeset jedno zrno crnog sjemena u lanenu tkaninu koju bi 
potopili preko noci u vodu, a, ujutro, uobicavali su staviti kapi ovog rastvora n svaku 
nosnicu da pomognu oslobadanje nazalnog zacepljenja i hiadne boli glave. 

Zapravo, crno sjeme ima brojne koristi za sve hiadne i vlazne bolesti i moze zasigumo 
koristiti pri nekim toplim i suhim bolestima kao sto je konjuktivitis, gdje kombiniranje 



^*' Koje sadrii ketone i llamin. Cf. mahfuz M. i El-DahaKini M. Islamska medicina Poglavlje 2. 1982. 

(Egipat) Takoder vidi: "Neke hemijske i farmakoloske osobine novog i antiastmalickog lijeka Nigelon." 

EgipaUki farmaceut Bull 1 960. 
^'^ Iivan crnog sjemena oko 1 ,5% etericnog ili esendjalnog ulja proizvodi se, a aprabimadvno 33% ostaje 

kao stabilno ulje. 



1 256 




Poslanikova medidna 



ogranicene kolicine crnog sjemena s ostalim lijekovima moze pomoci njihovora brzem pro- 
diranju. Ibn-Sina, medu ostalim poznatim lijecnicima, dao je primjer ovakvog djelovanja 
kada se safran (lat Crocus sativus) kombinuje s kamforom u piluli. Iz ovog razloga 
takoder pojedinac ne moze zanemariti moguce koristi u lijecenju vruce bolesti biljkama 
toplih osobina, kao sto je prikazano u kombinaciji cjepicmog korijena ill konjena erne 
trave sa secerom ili obicne gavezi (lat Symphytum officinale) sa secerom, medu ostalim 
toplim medicinskim biljem u lijecenju konjuktivitisa, koji je takoder topla bolest, 

Crno je sjerae topic t suho u trecem stupnju. Uvarak crnog sjemena pomaze 
u lijecenju abnormainog izostanka menstruacije (lat. Amenorrhea) i menstrualnih 
poteskoca (lat. Dysmenorrhea), ubija crijevne (intestinalne) gliste i moze pomoci 
abortus, podjednako kao sto koristi pri povratnoj groznici, paralizt ! hemoroidima, kao 
i kod drugih bolestia. Uvarak crnog sjemena moze unaprijediti kontrakcije materice 
(let. Uterus) nakon poroda i koristi pri eruptivnim koznim oboljenjima. Dodavanje 
crnog sjemena ishrani pomaze pri gihtu (podagri, ulozima) i moze uravnoteziti kolianu 
urinske kiseline u krvi, 

Crno sjeme takoder pomaze smanjivanju znojenja i otklanja pristice kod lisaja 
(kozno oboijenje) . Pijenje uvarka od samljevenog crnog sjemena zasladenog medom 
moze pomoci rastvaranju kamenca u zuci i bubregu, a kada se to konzumira vise 
dana, dolazi do povecanja kolicine urina, menstrualne krvi i mhjeka. Kuhanje fmo 
samljevenog crnog sjemena s ocatom, potom pravljenje mehlema od tog i nanosenje 
istog preko stomaka lijeci lisajeve, a to ce imati jace djelovanje u izbacivanju glista i 
ostaiih crijevnih parazita kada se pomijesa sa svjeiom ili ukuhanom otopinom gorke 
jabuke ili divlje likve (Int. Citnllus colocynthis; ar. hanzal). 

Mast od crnog sjemena takoder stimulira rast brade i moze sprijeciti plavljenje kose. 
Topao oblog od crnog sjemenja koristi u lijecenju zutice, podjednako kao 
Sto pomaze u uspostavljanju bilja, Kao povoj za glavu, crno sjeme moze ublaziti 
glavobolje. Pijenje jedne polovine miskala i cak cijelog miskala otopine crnog sjemena 
dobro je za kratkocu daha i pomaze protiv uboda tarantule. Natapanje sedam zrna 
crnog sjemena u zenino mlijeko, a potom usmrkivanje toga mlijeka kroz nozdrve 
pomaze oboljetim od zutice. Ispiranje usta uvarkom crnog sjemena pomijesanog 
s ocatom pomaze zubnim desnima i ublazava glavobolju. Usmrkivanje rastvora 
samljevenog crnog sjemena u vodi smanjuje mtenzivni plac. 

Uvarak fino usitnjenog crnog sjemena pripremljen s Ijekovltom bazom esencijal- 
nog ulja korijanderovog sjemena (lat- Coriandrum satioum) i stavljanje tri kapi toga 
u svako uho oslobada opcu hladnocu, otvara zacepljenja i razgraduje nadimanja. 
Przenje cijelog crnog sjemena, potom njegovo potpuno mrvljenje, a zatim natapanje u 
bilo koje biljno ulje, a zatim stavljanje tri do cetiri kapi toga u svaku nosnicu oslobada 
opce hladne simptome i nazalna zacepljenja popracena sa intenzivnim smrcanjem. 



257 1 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Pecenje fino usitnjenog crnog sjemena nad vatrom i njegovo mijesanje sa uljem od 
perunikinog korijena (lat. Iris florentina) ili uljem od Iridacea-e officinalis ili uljem od 
kne ili uljem kamfora, cije ulje se ekstraktira iz njihovih podanaka (rizoma), a potom 
pravljenje masti od toga koja se nanosi preko gnojnih cireva na nozi nakon njihovog 
ispiranja s ocatom takoder je korisno u lijecenju ovakvih ciravosti. Nadalje, naljepljivanje 
brasna od crnog sjemena pomijesanog s ocatom na pristice leukoderme ili lisaja (lat 
Lichen agrius) pomaze u njihovom lijecenju. Nadalje, mast od crnog sjemena moze 
sprijeciti plavljenje kose. Gutanje dva drama^^^ brasna od crnog sjemena namocena 
u hiadnoj vodi dnevno pomaze u lijecenju pseceg ujeda i ponekad moze sacuvati 
pojedinca od potencijalno opasnog pseceg ujeda. Inhaliranje ulja od crnog sjemena 
moze pomoci protiv facijalne parallze i tetanusa i eliminira njihove uzrocnike. Kao 
sredstvo za dimljenje dim crnog sjemena (jera letece insekte. Rastvaranje ekstrakta 
od gavezi u vodi, potom njegovo prskanje po Kemoroidima, a zatim nanosenje fino 
usitnjenog crnog sjemena na to ima velike posljedice (pozitivne) u njihovom lijecenju. 
Na kraju, kao dodatak, ne bl se trebalo uzimati vise od dva drama dnevno s vodom. 
Zapravo, medicinske koristi koje su sadrzane u crnom sjemenu brojne su, a da bi se 
one upoznale, moraju se proucavati djela mudrih lijecnika. Ipak, neki lijecnici tvrde 
da intenzivno jedenje crnog sjemena moze uzrokovati smrt. 

Iz ovakvih izljecujucih osobina, medu ostalim osobinama sadrzanim u ovom 
blagoslovljenom sjemenu, mozemo razumijetl znacenje koje je sadrzano u sljedecem 
Kur'anskom ajetu: "Koji, voljom Gospodara svog, sve mSi," (Kur'an, 46:25), 
oznacavajuci sve ili bilo koju morfolosku strukturu koja je predmet destrukcije, a to je 
unistavanje bahatosti i djelatnosti neyjernika nasuprot Allahovoj objavi, a prije njihovog 
dovodenja na polaganje racuna. Nadalje, ispravni religiozni analiticki koncept "... 
hjeka za svaku bolest osim smrti" ima svoja kanonicka ogranicenja, kao i Kur'anski 
ajet koji se odnosi na med, gdje Allah Svemoguci kaze: "...kpjije lijek Ijadima," 
(Kur'an, 16:69), a vedna ucenjaka slaze se da med lijeci mnoge Ijude od mnogih 
bolesti, ali on ne lijeci sve Ijude od svih bolesti. Ista interpretacija nalazi se u ajetu 
u kojim Kur'an sam sebe opisuje kao "lijek i ntilost vjernicima" (Kur'an, 17:82) i 
takoder ajet koji se odnosi na Ijude koji raspravljaju o Allahovom otkrovenju, zato 
sto je nas Gospodar i Stvoritelj, Najuzviseniji, odabrao ovo vrljeme da objavi Svoju 
zadnju poruku cijeiom coyjecanstvu na arapskom jeziku; "...Zar (da Kur'an bude) 
na nearapskom Qeziku), a da Poslanik bade Arap? Red: 'Onje za ojernike puiokaz 
i lyek.'" (Kur'an, 41:44) U ovom smislu Kur'an je lijek i svjedo za tijelo, dusu i 
um vjernika, dok je on zasljepljujuci, zaglusujuci i destruktivan za one koji odbijaju i 
raspravljaju o Allahovoj objavi. 



' 1 Dram; apotekarska mjera za teiinu. 1 dram = 3,89 gr. 



1258 



PoslaniJiooa medicina 



Ovo je ]os jedna zivuca cudotvorna biijka cije su nam koristi dostupne kroz uputu 
Allanovog Poslanika, s.a.v.s., a, postujuci kanonicka ogranicenja, ovdje smo objasniti 
ukratko koristi upotrebijavanja crnog sjemena, takoder poznatog kao "blagoslovljeno 
sjerae", Allah zna najboije. 



Cviiiet kne 

(Vidi: kaloper; ar. fagija) 




Cilibar (ar. 'anbar) 
Uljesurino ulje; ambra 

Aroraaticne supstance dobivaju se iz cvljeca i balzama, biljaka, zacina \ \z ani- 
malnih sekreta od kojih su neka esencijalna ulja 1 miomirisne masti proizvedeni, dok 
su ostale supstance nacinjene od smola nehlapijivih (neetericnih) biljnih ulja, 

Ambra (ar. 'anbar) jeste zivotinjski sekret koji se formira u crijevima uljesura. 
Kada je syjez, crn je, masan i iuci izrazito neprijatan miris^^'', ali nakon stajanja na 
zraku hiapi, postaje siv i razvija ugodnu aromu. Sto je svljedija boja ambre, to joj 
je kvalitet bolji, a sto je tamnija, to joj je kvalitet losiji kao i njena vrijednost. Ovo je 
supstanca koja je koristena u pravljenju parfema i nekih fBrmaceutskih preparala. 

S druge strane, za uljesurino ulje se greskom smatralo da je koagulirana sperma 

kita, i ponekad je zamijenjeno od obicnih Ijudi s ambrora, a jedina je supstanca uzeta 

_:;jz gfava i ponekad masti i kosdju uljeSure, i koristena je kao gorivo za lampe, mazivo, 

ijedan sastojak za sapun, deterdzente i kozmetiku, podjednako kao i omeksivac i 

konzervans za kozu. 

Spermacet je druga uljasta supstanca koja se ekstraktira iz uljesurinog ulja a 
takoder se koristi u pravljenju masti, pomada, krema za lice i svijeca. S druge strane, 
kitovo ulje uzima se iz plavog kita (lat. Balaenoptera musculus) i guravca i ono je 
jestiva mast, a uz njnu upotrebu, poput uljesurinog ulja, i ovdje takoder obicni je Ijudi 
mijesaju sa mirisnim uljem znanim kao 'anbar (cilibar). 

Sto se tice ciiibarnog miomirisa (ar. 'anbar) , on je ponekad razblazen, izmijesan, 
filtriran, a potom ostavljen do jedne godine i koristen je kao orijentalni miomiris u 
razlicitim stupnjevima koncentracije. Cak ni Ibn-Sina nije bio slguran o njegovom 
izvoru dokje rekao da dolazi iz izvora u moru. S druge strane, on je rekao da je otkno 
destilacioni proces za esencijalna ulja i, nakon toga, znanje destilacije prosirilo se cije- 
lom Evropom tako sto su se Evropljani vratili kuci s uzorcima arapskih (esencija) . 




Fabiike parfema danas koriste visoka alkoholna razblaienja da bi otkJonili njen miris i da bi je razblazili. 



259 I 



Ibn-Kajjim el-Dievzi 



Raniji su izvori su tvrdili da se 'anbar (cilibar) dobiva iz biljaka kao sto su 
americki stirab (lat. Liquidambar styraciflaa) , cilibarni balzam, ambra (lat. Styrax 
officinalis) ili amber drvo (lat. Liquidambar orientale) Hi adasnodrvo (lat. Chloroxyhn 
swietenia). Neki su izvori pomijesali izvore ambre i mosusa. Drugi su tvrdili da se 
'anbar proizvodi iz mirisnih zlijezda cibetke (lat. Cynogale benetti)^'''' ili su govorili o 
njemu kao proizvodu mosusnog jelena, ili kao dabrovici koja se dobiva od dabra (L. 
Aplodontia mfa)^''^, a potom neki kazu da je cilibar upuderena supstanca fosilizirane 
smole prastarog drveca. Stari Grci smatrali su cilibar skamenjenim suzama ili zrakama 
zalaska sunca. Ovo mnostvo cilibara javlja se kao nepravilne tvorevine, cvorici iii kapi 
koje se mijenjaju od jednolicnih do providnih a imaju zutu boju, ponekad satiranocrvenu 
iii smedu. Ponekad, cilibar moze biti zatamnjen mnogobrojnim slcusnim mjehuricima 
vazduha ili moze sadrzavati fosilizirane insekte iii biljke. Ova sarolikost cilibara koristi 
se u draguljarstvu i kao dekorativni materijal. Ipak, a kao sto smo to ranije objasnili, 
'anbar je kao miris zapravo masna supstanca koja je proizvod sperme kita. 

'Anbar je vruc i suh, ojacava srce, mozak, cula i udove. Koristan je u iijecenju boli, 
facijalne paralize, siuznlh poremecaja, stomacnih bolesti koje su posljedice hladnoce 
kao jednog od temperamenata, teskih gasova uzrokovanih zacepljenjima u crijevima i 
moze biti uziman pomijesan s picima ili koristen u utrijavanju kao balzam. Ambrino 
ulje takoder pomaze hladnim simptomima kada pacijent udise njegov aromaticni miris 
I pomaze otklanjanju manjih giavobolja ili migrene (lat. Hemicrania) uzrokovane 
hladnim simptomima. Kada je kuhan s ruzama, 'anbar pomale odstranjivanju srcanog 
bola, a jos ga zovu kraljera mirisa. (Takoder vidi: Riba) 

Dehidratizirane hurme 

(Vidi: iiurme, medinske hurme) 

Divlji bosiljak (ar. merdekus) 
Origanum Majorana 
(Vidi: slatld bosiljak) 

Divlji magarac (ar. ahdar) 
Equus asinus onager 
(Vidi: meso) 

^'^ Ovo se odnosi na pravu ciJDetku. 

^*Ovaj latinsld naziv se odnosi na ptaninskog dabra. 



1 260 



PoslanilioVa medicina 



Divlji poriluk (ar. ^iirraz nebli; basal d-'Ifrit) 
Allium ampeloprasum 
Plavi poriluk 

U apokrifnom hadisu navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god 
jede divlji poriluk prije odlaska na pocinak bit ce osloboden od nadimanja, medutJm, 
tneleki ce se udaljiti od njega zbog neprijatnog zadaha kojeg proizvodi do jutra." 
{Preneseno u El-\4sili). 

Postoje dvije vrete poriluka, i to: divlji poriluk (ar. kurraz nebti) i obicni poriluk (lat. 
Allium porrum; ar. kurraz mea'ruf, takpder poznat kao kurraz rami Hi kurraz sami)}'" 

Rastuci L centralnoj Aziji, divlji poriluk (lat. Allium apdoprassum) iz porodice 
Amaryllidaceae (lukovica), takoder poznat kao plavl poriluk uzgaja se zbog lukovica 
koje su okruzene njeinim purpumim tobolcem, od kojih svaka sadiii do dvadeset 
cehni, 

Divlji ponluk je vruc j suh. Sporo se probavlja i ima posljedice slicne onima od 
sirovog bijelog luka kada se jede kao dodatak. Jedenje kuhanog divljeg poriluka ili 
pijenje njegove vode pomaze lijecenju hladnlh pristica i hemoroida. Pravljenje praska 
od sjemenki divljeg poriluka, njegovo mijesanje sa sraolom ili drvenim katranom 
(smolom koja se naiazi u odredenom zimzelenom drvecu) i punjenje pokvarenog zuba 
time olaksat ce njegovo odstranjivanje tli ga cak slomiti u komadice. Ovaj postupak 
mora izvoditi iskusni lljecnik, a ovo umanjuje zubobolju, dokc'e izlaganje hemoroidnih 
infekcija ovakvom dimu umanjiti hemoroidni bol i pomoci njihovo lijecenje. Jedenje 
sirovog divljeg poriluka stetno je za zube i desni, a, slicno bijelom luku, on uzrokuje 
glavobolje, nocne more, zatamnjuje vid i uzrokuje los zadah. Divlji poriluk koristi 
se takoder kao diuretik (sredstvo za Izmokravanje) i pomaze menstruacioni ciklus, 
stimulira proizvodnju sperme i povecava seksualnu zudnju. (Cf. bijeli luk) 

Povrcasti ponluk (lat. Allium ampcloprassum) iz grupe lukova jeste blagozacinjeni 
rodakluka. Biljka proizvodi tobolac od vanjskih listova oko 3,5 cm njezan i debeo. Za 
razliku od luka biljka ne tvori osobitu lukovicu. Biljke se Ijuste postepenim gradenjem 
tla oko njihove baze, procesom koji drzi jestivi dio bijelim i njeznim. Uzgoj je poriluka 
shcan onom od luka. Sjemenke poriluka siju se direktno u do ili se presadi mogu 
pomjerati u sadnji. 



" ?;""' ~ ^^'- ^- ^""J*- sjEverno od arabljanskog Hldzaza. Obje rijeci, Rumi i Sami, oznaiavaju danalnju 
Siriju polto je ona nekad bi!a dio Rimske imperiie. 



261 



Ibrt-Kajjim el-D&evzi 



Dragusac, potocarka, grbostica, grbac; sjeme dragusca 

(ar. hmf) 

Bastenski dragusac; jezicak 

Lepidiuui sativum. Nasturtium 

Imam Ebu-Hanife je rekao: "Bastenski je dragusac medicinska biljka koju je 
opisao AHahov Poslanik, s.a.v.s." Ova biljka iz porodice kriznjaca u arapskom 
jeziku naziva hurf. Obicni je Ijudi takoder nazivaju resad, a medu ostalim Ebu-Ubajde 
narvao ju je es-sufa'. 

Preneseno je u "Merasilu" od Ebu-Davuda daje Ibn-Abbas, r.a., prenio rijeci Alla- 
hovog Poslanika, s.a.v.s.: "Kakav koristan lijek imaju sjeme dragusca i aloja zajednicki!" 

Izljecujuce osobine vodenog dragusca nalaze se u njegovoj vrucini i suhoci u trecem 
stupnju. Sjeme dragusca pomaze izbacivanju cnjevnih crva, lijecl bolesti uzrokovane 
lisajem, isusuje gtiojne formacije kod cireva, lijeci poticajnost, umanjuje oticanje siezene 
(lat Splenoma), stimulira seksualnu zudnju i povecava spermu. 

Mehlem nacinjen od bastenskog dragusca i meda umanjuje oticanje siezene i 
pomaze oboljelim od uvecanja siezene (lat. Splenomcgalia) . Sjeme dragusca kuhano 
s kamfirom^^* djeluje kao ekspektorans. Pijenje otopine bastenskog dragusca pomaze 
protiv ujeda insekata, a dim bastenskog dragusca tjera insekte. Trijanje kose sokom 
ekstraktiranim iz bastenskog dragusca moze sprijeciti (zaustaviti) gubitak kose. 
Nanosenje mehlema od dragusca, jecmenih stabtjika (epikotiledonarnih) i ocata moze 
pomoci u lijecenju isijasa i ubrzava obuzdavanje upale nervnih zavrsetaka i vrucih 
otoka za vrijeme oporavka. Nanosenje mehlema od samljevenog draguscevog sjemena 
umocenog u slanu vodu pomaze dozrijevanje potkoznih cireva 1 njihovo moguce 
odstranjivanje. Jedenje bastenskog dragusca pomaze oporavak od oslabljenosti, 
smanjuje misicnu napetost, povecava apetit, pomaze oboljelim od astme, umanjuje 
teskoce pri disanju, cisti pluca, stimulira menstruacioni ciklus, umanjuje bol acetabu- 
luma i pomaze oboljelim od isijasa uopce. Pijenje uvarka od sjemena dragusca otapa 
viskoznu sluz u prsima i plucima i pomaze njihovo ciscenje, preldda kratku dijareju i 
povracanje 1 smanjuje zuc. Pijenje uvarka od pet drama draguscevog sjemena stimulira 
rad crijeva, izbacuje vjetar i umanjuje nefriticni bol u stomaku. Pijenje fmo usitnjene 
smjese od draguscevog sjemena pomaze oboljelini od lepre. Nanosenje flastera od 
sjemena dragusca s ocatom na herpesnu upalu pomaze njeno lijecenje, a povez od 
istog umanjuje obicne glavobolje uzrokovane prehladom. Pice od citavo przenih 
draguscevih sjemenki hladi pojedincevu prirodu zato sto przenje oslobada njegovo 
ulje. Pranje glave vodom od bastenskog dragusca rastvara necistoce i ispire viskoznu 
vlaznost. Geilen je uporedio djelovanja sjemena dragusca s goruslcinim sjemenom, jer 



' Kamfir: tj., vrsta kne (ar. hana). 



[262 



Poslamlfpua medkina 



oba zahtijevaju zagrijavanje da bi se iznjedrile njihove lijecnicke osobine i oba imaju 
slicne medicinske koristi. 



Dunja (ar. safardzal) 
Pyrus cydonia 

Talha bin Ubeidullah, r.a., rekaoje: "Posjetio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
koji je drzao dunju u ruci i ponudio mi je govoreci: 'Uzmi ovo o Talha i jedi, jer ona 
je sredstvo za jacanje koje sakuplja snagu srca.'"^^ 

Dunja jejabucasto voce malog drveta Cydonia oblonga iz porodice ruza a koristi 
se u kuhanju i u ukuhanom vocu. Dunja je hiadna i suha u razlicitim stupnjevima, 
ovisno o njenom okusu. Ipak, dunja je jako sredstvo za stezanje i dobra je za stomak. 
Slatka vrsta dunje manje je hiadna i bHza je blagom, dok je gorka ili kisela dunja vise 
zatvarajuca, suha i hiadna. 

Sve vrste dunje gase zed, zaustavljaju povracanje, povecavaju izlucivanje urina, 
uravnotezavaju cud, koriste u lijecenju cireva u crijevima, proyjeravaju oticanje u toku 
menzesa, pomazu laktaciju i povecavaju oticanje mlijeka iz prsa, umanjuju mucninu 
i umiruju kozu i membranu. 

Jedenje dunje nakon obroka omeksava stomak, djeluje kao laksativ, ubiazava 
zucljivost 1 koncentraciju zute zuci u stomaku i sprecava uzdizanje isparina. Jedenje 
dunje prije obroka djeluje kao jak konstriktor. Dunja takoder ubrzava prolaz kase 
probavljene hrane i ostalih sedimenata boz crijeva, medutim njeno pretjerano jedenje 
moze izazvati bol u crijevima i ostetiti nerve. Jedenje kuhane dunje djeluje kao blazi 
konstnktor i ona je prijaznija za stomak. Busenje dunje, potom odstranjivanje njenih 
sjemenki i zatim njeno punjenje medom i cistim prirodnim blatom (glinom), a potom 
stavljanje toga u vruc pepeo, (a zatim primjenjivanje dobivenog) u lijecenju cini dunju 
izvrsnim elektuarijem (smjesa Ijekovitog praska s medom ili sirupom za ciscenje pro- 
bavnih organ a). 

Najbolje je jesti dunju kuhanu ih pecenu s medom. Sjeme je njenog voca korisno za 
dusnik (lat. Trachea), upaiu gria i kasalj, medu ostalim njenim upotrebama. Nanosenje 
mehlema od dunje zaustavija znojenje, podrzava vene i jaca stomak. 

Kao kuhano voce dunja jaca stomak i jetru, djeluje kao sredstvo za jacanje srca, 
rasprsuje stezanje u prsima, opusta srce i otvara krvne prolaze. 



'"R.n-Madzdze, 3339; Hakim, 4/4 1 i ; hadis je daif. 



263 1 






Ibn-Kajjim el-Dzeazi 



Dumbir (ar. zendzebil) 

Zingiber officinale; Amomum zingiber 

Govoreci o uzicima koje ce vjernici iskuslti u Dzennetu, Svemoguci Allah kale: 
"V njemu c'e iz case pice iumbirom zacinjeno pili. " (Kur'an, 76: 1 7) 

Ebi-Sa'id el-Hudri je rekao: "Bizantijski imperator poslao je jednom cup 
ukiseljenog dumbira Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., kao poklon, a Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., je dao svakom ashabu dio toga, a i meni je dao dio takoder." (Navedeno u 
knjizi "Posianikova medicina" od Ebu-Na'ima) 

Dumbir je vruc u drugom stupnju a vlazan u prvom. Dumbir prolzvodi tjelesnu 
vrucinu i blagi je purgativ, pomaze probavu i olaksava (otklanja) povremena zacepljenja 
jetre koja su uzrokovana hiadnocom ill vlaznoscu. Jedenje dumbira ili njegovo nanosenje 
na ocne kapke olaksava (otklanja) privremeni gubitak vida koji je jedan oblik glau- 
koma i uzrokovan je vlaznoscu koja se nalazi u papili oka. Dumbir takoder rastvara i 
odstranjuje guste gasove, kada se oni stvaraju u crijevima ili stomaku, zgusnjava tjelesne 
fluide, pospjesuje spolni odnos; jos je djelotvorniji u lljecenju nakupljanja fluida u tijelu 
Gat. Edem). Sirup od dumbira takoder umiruje stomak i osigurava starijim Ijudlma 
energiju i snagu. Pijenje tople otopine od dva drama dumbira zasladenog secerom 
umanjuje sljepljivanje krvnih plocica trombocita ! pomaze nekJm pacijentima cija se 
krv previse zgrusava. Dumbir je ispravljac za lijekove koji izazivaju gadenje i koristi se 
u lijecenju raznih vrsta pretjerane, kisele, fermentirane ili pokvarene lose probave (lot. 
Dispepsia) i bolnih nadutosti, a pomaze pri hronicnom bronhitisu. Dumbir takoder 
pomaze rastvaranje viskoznog mukusa, potpomaze izlucivanje pljuvacke i pomaze 
ispiranju sluzne pljuvacke, raedu ostalim mukusnim tvarima. 

U biti, dumbir koristi jetri i stomaku koji su hladnog temperamenta. Kiseli ili 
ukiseljeni dumbir vruc je i suh i on povecava proizvodnju sperme, stimulira seksuainu 
zudnju, olaksava apsorpciju hranljivih sastojaka, slaze se s hladnim temperamentom 
jetre i stomaka i rasprsuje povremenu vlaznost stomaka uzrokovanu jedenjem voca, 
dumbir osyjezava dab i uravnolezava hranu koja je hiadna i teska za probavu, medu 
ostalim njegovim koristima, a Allah zna najbolje. 



Dumbirova trava; despik; nard (ar. izher mekki; halfamckka; sanbal hindi; 
tib ma'mani) 

Andropogon nardus; mocvarni rogoz 

Preneseno je u sahih zbirci hadisa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sve u 
Meki je sveto i njena svetost ne smije biti narusena." El-Abbas, r.a., je potom rekao: 
"O Allahov Poslanice, nacini izuzetak za mekansku dumbirovu travu (ar. azhar mekki), 
jer je Ijudi koriste u svojim domovima," Allahov Poslanik, s.a.v.s., dodao je potom: 
"Osim dumbirove trave." (Cf. miris) 



264 



PaslanikpOa medidna 



Najobicnijaje blljka Arabije dumbirova trava (ar. tibul 'amb: d-izher) i veomaje 
reska. Dumbirova je trava biljka koja raste u topiim predielima. Najvise se uzgaja zbog 
svog aromaticnog nzoma, a koristi se u niedicinskim smjesama, mirisima i kao zacin. 
Njen temperament je vruc u drugom stupnju a sub u prvom. Dumbirova je trava sred- 
stvo za omeksavanje, blagi diuretik, te uzrokuje crvenilo koze, zelucani je nadrazilac 
poboljsava venoznu cirkulaciju, pomaze pri vaskularnim zacepljenjima, stimulira 
menstrualno oticanje krvi, odstranjuje nenormalne kamene ostatke u mokracnom 
mjehuru, odstranjuje hiadne otoke stomaka, jetre i bubrega, a moze biti uzeta oralno 
kao pice ib kao mehlem za vanjsku upotrebu. Dumbirov korijen ispravija mucninu 
a konsti se u lijecenju atonicne dispepsije (lege probave), gastrJtisa i za ojacavanje 
gornjih celjusnih kostiju (lal. Maxillae). 

Egipatska repa (ar. silk makalla') 
Beta Vulgaris; cikla 
(Vidi: repa) 

£1-Fatiha 

Pocetna kur'anska sura 

El-Fatiha je uvodna sura, noseci krvni sud i praizvor Kur'ana. Ona sadiii bit 
Kyr ana i predstavlja njegovu srz. Ona je originalna tema Knjige iz koje izviru 
kur anska otkrovenja. El-Fatiha se sastoji iz sedam ajeta koji sadrie robovljeve dove i 
Allabov odgovor i uputu. Ona je neosporni Hjek za sve bolesti i najsavrsenije zastitno 
u&nje (ar. rukja) protiv zla, Ujuc za istinsko dobro i uspjeh, ocuvalac snage i najboiji 
lijek koji izbacuje van tjeskobu, stres, strah, tugu i melanholiju za one koij poznaju 
njenu vnjednost i pristaju uz njenu nadmoc i koji ponavljaju njeno ispravno priznanje, 
koji so vjesti u njenom ucenju i u njenoj upotrebi pri lijecenju njihovih bolesti, koji 
razum.ju istinsko znacenje oporavka i preventivnog lijecenja i koji razumiju najdubiju 
tajnu koja se nalazi iza njenog objavljivanja. 

U uvodnom dijelu sura je tako opisana da pokazuje mnogobrojne cudotvome 
dogadaje prenesene od strane asKaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a gdje im je, 
Allahovim dopustenjem, njihova istinska vjera pomogla da poniste otrovne posljedice 
zrmjskih ujeda i skorpionovih (lal Euscorpius flavicaudus) uboda i da se trenutacno 
oporave. U jednom ovakvom slucaju, Allahov Poslanik s.a.v.s. je priznao jasnocu, 
astotu 1 vjeru jednog od njegovih ashaba komentarisuci: "A kako si znao da El-Fatiha 
djeluje kao rukja?"^"" 



Sahih; prcthodno je spominjan; 



265 [ 



Ibn-Kajjim d-Dieozi 



Nadalje, ko god je pomognut cistotom i jasnocom svoje istmske vjere, os\^edocen]a 
i svog unutarnjeg razumijevanja, Allahovom voljom, on ce biti u mogucnosti nauciti 
najdublje znacenje i vrijednost ove sure i onoga sto ona obuhvata od cinjenicnog spozna- 
vanja koje povecava njegovo osyjedocenje jednoce (ar. tevbid) Allaha Svemoguceg 
i pomoci mu da razumije uivisenu sustinu i da raspozna Allahova imena, atnbute 
i uzvisene mod, (Cf. principi lijecenja) Ova sura takoder utemeljuje nadmocnost 
Serijata, potvrduje sudbinu (ar. kadr) kao predodredenu posljedicu pojedincevih 
djela i proglasava sigurni dolazak tacno odredenog sahata, dokazuje nedjeljivost i 
jednocu AUahovih atributa gospodarstva (ar. rububijjct) i vrhovnu suverenost Allaha 
Svemoguceg (ar. ulubi^et). Ona negira svaku neistinu pripisanu AJlahu Svemogucem 
koja znaci antropomorfizam ili lai koja unosi novosti u Ijudsku teologiju. 

Ova sura takoder potvrduje covjekovu potrebu da usvoji nepokolebljivo povjerenje 
i ovisnost o njegovom Gospodaru i da povuce bilo koje tvrdnje za sva prava i au- 
toritet, pripisujuci ih Gospodaru syjetova, Stvoritelju, Upravitelju, Odriavatelju i 
Opskrbitelju svakog obiika zivota. Svaka je uprava Njegova, sve hvale upucene su 
Njemu, dijeljenje dobra je pod Njegovom kontrolom i konacno sudenje ostaje Njegovo 
zauvijek, Sve ovisi o Njemu, svaki oblik zivota odrzava se iskljucivo od Njega i svaka 
lutalacka dusa jeste u nepromjenljivoj potrebi za Njegovom uputom i u prijekoj potrebi 
za Njegovim blagoslovima. Ovakva je uputa odrzavajuca njega za djelo, um i dusu 
na ovom i buducem svijetu i ona je spona i neraskidivi konopac koji veze ovaj svijet 
za onaj buducl. Ovakva uputa garantuje Ijudske stvarne interese i stiti ih od stvarnih 
gubitaka na ovom i buducem svijetu. 

Zapravo, uzviseni blagoslovi i dobra usko su povezani sa ovakvom uputom, a ko 
god to ispuni i spozna njenu cistotu nede traziti lijekove ili rukje da mu pomognu da 
prevlada njegove, uglavnom, samozadajuce bolesti i, nadalje, zapocinjanje bilo kog koris- 
nog projekta, a izbjegavanje uzroka stete i nedaca zahtijeva povracenu urodenu prirodu 
(ar. fitret), novi duh, razlicitu prijemcljivost i zauvijek novosteceno potvrdivanje yjere, 
a, u Allaha. Ne postoji izmisljotina, novotarija ili argument kojcm sura El-Fatiha nije 
besprijekoran odgovor, neosporna reakcija i trazena nadmoc i moc koja ga ponistava, 

Nadalje, ne postoji staza prenia bilo kom uzvisenora znanju koja nije doslupna 
suri El-Fatiha, ukljucujuci znanje srca, njegovih bolesti, oboljenja i slabosti gdje sve 
one Imaju svoj lijek u biti sure El-Fatiha. Ova je velicanstvena sura univerzalni kljuc 
koji otvara sva vrata i karta je svakog sigurnog puta, i ne postoji nijedan put za tragace 
na Allahovom putu koji ne pocinje i zavrsava u ovoj najplemenitijoj suri. Kod Allaha, 
njena je vrijednost cak veca, njene koristi su neprocjenljive i ona se nalazi iznad opisa 
i objasnjenja. 



1 266 



Poslanikava medicina 




Kad god rob spozna njenu vrijednost, nosi je kao svoj stit, utvrdi Ko ju je izgovorio 
I objavio je kao bijestavo syjedo i kao krajnji lijek i savdenu preventivnu medicinu 
za zdravije i dobrobit tijela, uma i duse a, kad rob to shvati i dosegne imperativne i 
pnjeko potrebne duznosti koje su udruzene s njom, onda nijedna novina i\\ sumnja ne 
moze popnjectti njegov put neopazeno, i da ne bude unistena, i nijedna necenzurisana 
poiiteisticka misao ne moze proci njegovim umom, a da ne bude prociscena, i bilo 
koja bolest koja zadesi ovakvog blagoslovljenog roba bit ce blaga i prolazna. 

Premdaje sura el-Fatiha univerzalni kljuc za cijelo blago Zemlje i Dzeneta, ipak 
nema svako potrebnu strucnost i mogucnost da ga koristi. Nadalje, kada tragaci mated- 
jalnog dobra spoznaju njenu vrijednost, shvate njenu najdublju tajnu i desifriraju nen 
kod, oni ce nesumnjivo pozuriti da kreiraju ispravnu veiicinu, model i broj pribadaca 
potrebnih da odgovaraju pribadacama u sveznju koji otvara velicanstvenu sigurnost 
sure el-Fatiha, a cije je uvrtanje univerzalni kljuc cjelokupno blag uzvisenih kur'anskih 
otkrovenja. Nakon toga, oni ce biti u stanju stati pred okean neogranicenog dobra i niko 
ih nece uskratiti od uzimanja svega sto pozele ili od (od)nosenja bilo cega sto zele. 

Ono sto smo izrazili u prethodno navedenom tekstu jeste istina, a ne pretjerivanje ili 
metafora. Ipak, Allah Svemoguci u Svojoj neizmjernoj uzvisenoj isijavajucoj mudrosti 
izabrao je daje nafini tajnom. On je takoder izabrao da prlkrije ovakvo neograniceno 
dobro od iznemoglih umova i materijalistickih prolaznih zudnji vecine Ijudi ovog 
swjeta. Zapravo, skrivanje zemaljskih blaga od ovakvih oboljelih umova i srca Al^ 
lahova je mudrost, a kad god Allah Svemoguci prikrije ovakva blaga na ovom svijetu. 
On dopusta sejtanima i zlim dusama da nanesu povredu bilo kome ko ima volju da 
bude blizu njih, a to je da bi sprijecio bilo kog nametljivca od dosezanja ovih blaga. 
Zapravo, ne postoje snage koje mogu prevladati ovakve zle duhove osim plemenite 
1 uzvisene duse visih zbilja koja moze ponistiti i zamrznuti posljedice ovakvih zlih 
duhova pomocu njihovog pukog prisustva i prolaska, i ne posloji nijedan zli duh koji 
je moze izazvati (na dvoboj), i ko god se usudi da iskusati se u ovakvom poduhvatu 
bit ce osuden na propast. S druge strane, duse vecine Ijudi na ovom svijetu nemaju 
ovakve mogucnosti i ne mogu prevladati ili podjarmiti zle duhove, i, nadalje, oni ne 
mogu primiti ovakvu nagradu. 

Ovo je suret-ul Fatiha, uvodna Kur'anska sura, koja u prevodu na bosanski jezik 
znaci: "S imenom AUaha, Milostivog, Samilosnog. Tebe, Allaha, Gospodam svjetova, 
hvalimo, Milostivog, Samilosnog, Vladara Dana sudnjeg, Tebi sc klanjamo i od Tebe 
pomoc irazimo! Uputi nas na Praviput, na put onih kojima si milost Svoju darovao, a 
ne onih koji su protiv sebe srdzbu izazvali, niti onih koji su zduiali!" (Kuran, /J^"' 



Takoder vidi 1.10 Odstranjivanje posijedica otrovnog ujeda ucenjem Fatihe. 



2671 



Ibn-Kajjim el-Dzetizi 






Endivya^"^; batavijska endivija; cikorija (ar. hindiba) 

Cichorium endivia 

Biljka endivije ima promjenljivi temperament koji se mijenja u odnosu na godisnje 
doba. Endivija je hladna i vlazna zimj, vruca i suha Ijeti, a izmedu toga dvoga za 
vrijeme proljeca i jeseni, uopce, biljka tezi blti hladna i suha. 

Postoje dvije glavne vrste endivije: sirokoUsta i kovrdzavog lista. Endivije su tvrde, 
one hlade stomak i pomazu probavu. Jedenje kuhane endivije u ocatu djeluje kao 
zelucani podrazilac, pogotovo cikorije ili divlja cikorije, koja je bolje i jace probavno 
sredstvo za jacanje, ona je jetkija i ona pomaze mlitavost stomaka. 

Cikorija, divlja wsta endivije, jeste najdjelotvornija biljka za nijansiranje jetre, Ona 
otvara anormalna zacepljenja jetre i umanjuje njeno povratno oticanje, podjednako 
kao 1 ono kod stomaka i slezene. 

Nanosenje mehlema nacinjenog od lisca divlje cikorije lijeci podagru^'^' i koristi 
u slucajevima toplog oticanja oka i ocnog kapka. Nanosenje toplog obloga od liSca 
divlje cikorije takoder ubrzava lijecenje skorpionovog uboda. 

Endivije takoder pomazu otvaranju zacepljenja vena i crijeva, ciste izvodne kanate 
bubrega i pomazu rastvaranje kamenca u zuci. Najbolja vrsta endivije za jetru jeste 
ona najgorca. Pijenje soka od endivijmog lisca koristi kod zutice, pogotovo kada se 
pomijesa sa sokom od svjezeg ruzmarinovog lisca ili lisca biljke tamjan ili onog od 
anisa. Uvarak od endivijinog ili cikorijinog lisca otklanja nadutost uzrokovanu ocatom 
I secerom. 

Nanosenje toplog obloga od samljevenog endivijinog lisca umanjuje opce simptome 
oticanja, police oticanje zuci i umanjuje prodor vrucine krvi i one od zute zuci. 

Endivije su korisnije kada se jedu neoprane i neoguljene, jer gube vecinu svoje 
snage i medicinskih osobina nakon pranja i gulenja. Ipak, endivije takoder imaju 
antidotne osobine koje ubrzavaju oporavak u slucaju trovanja hranom. Premazivanje 
ociju sa vodom od kuhanih endivija takoder pomaze lijecenju nocne sljepoce. 

Endivijino lisce i ono od divlje cikorije koristi se prilikom spravljanja raznih 
medicinskim preparata. Pijenje soka od endivijinog lisca zajedno s maslinovim uljem 
djeluje kao antidot u vecinl slucajeva trovanja hranom i oni koriste u ostalim slucajevima 
trovanja od zmijskog ujeda ili skorpionovog uboda. Konacno, mfijeko koje se ekstraktira 
iz stabljika endivije prociscava oci i otklanja njihovo crvenilo. 



^'^ Endivija je studeno jednogodiinje ili dvogodisnje lisnato povrce iz porodice ^avocika. 

^"^ Podagra: lat. Arthrolithiasis; ar. nakras; nasljedni oblik artritisa koji je posljedica pradora urinske kiseline 



u krv. 



1 268 



^ 



Euforbia (ar. subrum) 

Euphorbia pilhyusa 

Bijela niska mljecika 

Esma bint 'Umejs izvijestila je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u odgovoru na 

Un je uzvratio. To je prevruce i prejako. Ja licno koristim sjeme bilo ko;e biljke iz 
porodice mahunarki QaL Cassia) ."^'^^ ^ 

Biijke euforbie jesu wsta ™alih grmova ili malog drveca iz porodice mljecika 
krajevima, a sadrzj izrazito otrovnu i opasnu drogu. 

Stabljike euforbijinog drveta crveae su s mjesdmicnim osyfetljenjima bijele boje 

su maJe . kada otpadnu. one iza sebe ostavljaju male koncice koji na sebi d:^e grodaste 

^e a. Ove s.cusne crvene sjemenke omotane su iznutra tankim zastitnlm omotacima 
^ -k;.-ven, omotac. sto s«e 2iHce kori.te se za medic.nske svrhe podjednako rao 
I bijeh mbjecn. b.ljn. sok koji se dobiva iz stabljika. 

cmetSZ"' T' "f ' "*'°." 'r ^^ ^^''"^"- 0"° P"-^^ detofcsifikaci,u 

m zuc, pomaze ot.canje sluz, ■ zucij^ve krv> i pomaze prociscavanjn gusrih zeluf Jh 

sokova 1 prodora nadozrele 2ute zuci. ^t^mcanin 

Euforbia se konsti kao purgativni ili laksativni lijek za stimuliranje prolaska i 
: rkrill T Euforb.a.e;ak laksa.v. ona pove.ava nagonsku .^^ 

f preKO pomaganja ciscenja cnjeva, 

' mora^Ltmod^r'" r T'.'f 'j'^"'^ ''' ^"^^'™ ^^ podmazivan.e. njeno ,en,e 

ll ?. '^ ^^''"'.f' '^"'^"^ "'''°"' ' "-'^"^' " hladu, a potom se pomijesa s 
nekobko wsta sambeven.h ruza i uzima se kao pice pom.iesano s vodon. zasladenom 

Sri Zatvof °"^- '^^^- - '' ^-^^'^ -^--^ -- ^^ -^- ^o 

Kao lijek euforbia ima neugodan i gadljiv okus, a .jeno predoziranje moze biti 
opas no. pa cak . letal.o (smrto.osno). Zbog toga je veana travara prest la s n;enim 
^bnsten,en, .1, prop..van,em. Hune.n je govono o njo,: "Sto se tice euforbi,.nnoT2 
yek a,onajecpasno,anaro dni su apotekan ub.ii mnoge propisivajuci je (kao bjek)." 
Tkmm, 2082; Ibn-Madzdze, 3461 ; da'if. 
^Ar. danik: 1 danilc = 1 ,04-2.08 gr (zavisno od potrebne jakoMi) . 



2691 



Ibn-Kajjim el-DzeVzi 



Glina; blato (ar. tein) 

Ne postoji hadis koji ohrabruje Ijude da jedu zemlju ili glinu (lat. geophagia; geo- 
Iragia) I sve ovakve izreke koje su pripisane Allahovorn Poslaniku, s.a.v.s,, su lazne. 

Zapravo, jedenje je zemlje slmptom psiholoske nepravilnosti karakterisane sa 
volinom uznemirenoscu i depresijom koje mogu dosegnuti krajnost. 

Zemlja je hladna i suha i jako je sredstvo za stezanje. Jedenje je zemlje stetno i blokira 
krvne zile i prolaze, sprecava rad crijeva i uzrokuje krvarenje i cireve u ustima. 

Ipak, upotreba gline u medicinske svrhe ponekad dopusteno samo za vanjsko 
nanosenje, a nanosenje oprane gline na kozu najkorisnije je za raznolike bolesti i kozna 
oboljenja. Galen je govorio o Ijudima koji su bolovali od splenalgie, uvecanja slezene 
(lal. Spknomegalia) i od edema, a koji su nanosili egipatsku glinu navlacenjem kaputa 
od ovakve prirodne gline na njihova bedra, ruke, leda ili rebra, a kojima je, izgleda, 
koristila ova terapija, takoder poznala pod nazivom kao peloterapija. 

G^iva gomoljika; tartuf; jelengljiva (ar. kame'h) 

Taker 

Gljive gomoljike cine skrivene gljive koje rastu u zemlji. Arapi nEizivaju ovu biljku 
"olujna biljka," koja je opcepoznata kao kcer groma (ar. binlul ra'ad), zato sto se 
one obilno javljaju u jesen, a posebno u doba olujnog vremena, gdje se neke gljive 
gomoljike cak pomjeraju blize povrsini 1 ponekad se probijaju kroz slojeve zemlje da 
bi dosle do povrsine, a to ih cini laksim za iskopavanje. 

Gljive su gomoljike jestive i Ijute krompiraste gljive koje proizvode spore i visoko 
su cijenjene kao delikates (poslastica) , a njihova velicina se krece od 2 do 20 cm, 
Jestivi dio gomoljike jeste vocasto tijelo koje raste oko 30 cm ispod povrsine. Medu 
vrstama i bojama gomoljika sui ostra mirisna bijela (Inl. Tuber album), gljiva gomoljika 
(takoder znana kao lazna gljiva gomoljika) koja ima bijelu srz, raste u jesen i slabogje 
kvaliteta. Potom dolazi siva gljiva gomoljika (lat. Tuber magnatum), koja ima razvucen 
oblik i raste u jesen; zatim dolazi zimska gljiva gomoljika (lat. Tuber bramale) koja je 
srednje velicine i kvaliteta, a isto tako raste u jesen. Cetvrta je vrsta crna (lat. Tuber 
melanosporum) gljiva gomoljika, koja spada medu gljive gomoljike boljeg kvaliteta, 
a isto tako raste u jesen i na kraju dolazi crvena gljiva gomoljika (lat. Tuber ruftim), 
koja je najbolja vrsta, a raste u jesen i smatra se poslasticom. 

U "Dva sahiha" navedeno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Gljive 
gomoljike su od 'menne i njihova voda sadrzi lijek za oci."^** 



'^Buharija, 10/137; Muslim, 2049. 



1 270 



'mm 



Poslaniliy)Va medicina 



t 



Gljiva gomoljika iii tuber u literaturi je oznacena kao podzemni plod {ar. kam'a: 
skriti se). Gljive gomoljike rastu u zemiji bez sadenja, a one su batke, guste i jezgro- 
vite podzemne gomoljaste stabljike sto lice na krompire. Njihova tvar povecava se iz 
gasnih zemnih tvari koje se nakupljaju za vrijeme zimske hiadnoce, i pomjeraju se 
bhze povrsini zemlje, dokproljetna kisa pomaze njihovo dozrijevanje. Gljive gomoljike 
nazivaju se takoder gomoljima (tj, teubh-, osnova tcu-: bujati; lat tamcre: bujati), a 
ponekad se na arapskom nazivaju dzcradijuUrd (tj. kozice zemlje (yariceWa-vodene 
ospice, srednje boginje), velike boginje (variola)), zato sto se javljaju na slican nacin 
kao I osip bubuljica koji je posljedica virusa velikih boginja. 

Naziv je gomolj izveden iz slicnosti izmedu izrastajucih modela gljiva gomoljjika i 
velikih boginja u obliku i tvari. Sada, velike su boginje zarazenost krvnih celija koja se 
javlja obicno za vrijeme ranog stadija razvoja djece kada se njihova urodena vrucina i 
snaga pocinju razvijati i zahvacaju njihovo ujelo. Glavni element velikih boginja jeste 
krv, a one se reproduciraju u limfoidnom tkivu takoder uzrokujuci bubuljifave osipe. 
Ovo stanje uzrokuje simptome vrucice, nelagodnosti, glavobolje i nahlada koji teze da 
budu slicni onima kod obicne prehlade. Slicno, i pod analognim prirodnim stanjima, 
gomoljima ili gljivama gomoljikama, ovim askomicetoznim gljivama ili bubuljicavim 
osipima, gasne zemne supstance rastu ispod povrsine zemlje za vrijeme proljetne 
grijajuce sezone, a dostizu dozrijevanje u jesen i zimi postaju hrana znana kao gljive 
gomoljike koje su skupocjena poslastica za neke Ijude. 

Gljive su gomoljike jedna od prirodnih namirnica i redovna hrana beduina nomada, 
a obiluju u divljini i ravnicama. Gljive gomoljike jedu se sirove iii kuhane. Sto se tice 
njihovog okusa, najbolje od njihovih vreta su one sto se razvijaju u djelimicno pjeskovitom 
tlu s ogranicenom podzemnom vodom i one sto se razvijaju u neplodnim predjelima. 

Slicno nekini vrstama jezgrovitih gljiva kao sto su divlje gljive, neki primjerci 
crvenkastih gljiva gomoljika su otrovni i mogu uzrokovati asfiksiju (obamriost). Gljive 
su gomoljike hladne i vlazne u trecem stupnju. Mogu uzrokovati stetu stomaku i 
sporo se probavljaju. Redovno jedenje gljiva gomoljika moze uzropkovati grcenje 
stomaka, udar (lat. Apoplexia), paralizu (hi. Hemiplegia), bol stomaka ili zadizavanje 
mokrace (retenaciju urina). 

jedenje syjezih i vlaznih gljiva gomoljika u sezoni bolje je nego jedenje onih osusenih 
ill konzerviranih. Prilikom pripremanja gljiva gomoljika za obrok one se prvo moraju 
zakopati preko noci u vlazno blato, potom se trebaju oprati i istrljati odgovarajucim 
kamenom ili krompirovom &tkom nakon nekoliko sati umakanja u proijetnu vodu 
tretiranu sa solju i majcinom dusicora for. za'tar; lat. Thymus seppylum). Kada se 
jedu sirove ili kao salata, gljive gomoljike trebaju se pomijesati s maslinovim uljem 
1 premetati jako s Ijutim zacinima da korisniku pomognu njihovo probavljanje zbog 
njihove zemljane i masne prirode. 



271 1 



Ibn-Kajjim el-DieOzi 



Gljive gomoljike imaju dvojako dejstvo za probavni trakt zbog njihovogsiromasnog 
hranljivog kvaliteta i negativne uloge u uravnotezavanju prirodnog gubitka. Ipak, one 
sadrze istancanu vodenu tvar koja upucuje na prodornost, a koja ih cini korlsnim za 
trljanje ociju kao praska u lijecenju nocnog sljepila, pecenja ociju ili konjuktivitisa. 

Lijecnici se slazu da supa od gljiva gomoljika clsti vid, a ovo su samo neke od 
ostalih koristi koje su spomenuli Ibn-Sina i drugi. 

Sto se tice znacenja iskaza Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Gljive su od 'menne." 
Upotreba Poslanikove rijeci 'mana ima dva moguca tumacenja: to bl moglo oznacavati 
hranu koju je Allah Svemoguci osigurao za djecu Izraela u divljini, medutim rijec 
mana u arapskom se ovdje ne koristi kao imenica da oznaci obicne slatkise znane kao 
mana (ar. mann), vec, umjesto toga, kao prelazni glagol koji znaci dar. U torn smislu 
nema nikakve sumnje da su materijaini i duhovm darovi i pomoc Allaha Svemoguceg 
darovani djeci Israila bili brojni, a gljive su gomoljike jedan od ovakvih znakova Al- 
lahove moci da se stvore i osiguraju potrepstine za Njegova stvorenja. On im je to 
stvorio i take ih opskrbio da oni bez sadnje, truda Hi rada, s njihove strane, i bez 
potrebe za oranjem ili navodnjavanjem imaju koristi od Allahovih, dz.s., blagodati. 
Sto se tice Allahovog dara prema djeci Izraela u obliku hrane. On je opskrbio gljive 
gomoljike u ovom smislu najsavrsenijim i hranljivira sastojcima kao njlhovim hljebom, 
dok su prepelice predstavljale meso koje su trazili, a biljni sok (qt. tall; turundzubm; 
nasg) pruzio im je potrebnu energiju. Biljni sok koji su jell bilo je spremno dostupno 
im slatko koje su skupljah s pustinjskog drveca i ono je bilo vitaina hrana za njihov 
zivot, zdravlje i opstanak. Prema tome, samo s ovakvim Allahovim blagoslovima i 
darovlma, medu brojnim drugim, oni su bili u mogucnosti zadovoljiti svoju zudnju za 
mesom i prezivjeti prelazak kroz divljinu Altahovim dopustenjem. 

Sto se tice obicnog prirodnog maninog slatka (ar. turundzabin), koje je drugi oblik 
mane, ovo je bijela, praskasta i fina kao inje hrana koja je sisla s neba, a ovo je sigurno 
bilo cudotvorno izbavljenje od gladi, aU ovaj pustinjski fenomen moze se jos posmatrati 
na malom podrucju Srednjeg istoka gdje odredeni insekti izlucuju Ijepljivu medljiku. 
Rijec mana, a u hebrejskom izraz aram mana, znaci hu ili literalno: "Staje (to)?" 

Nadalje, kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., koristio izraz mana za gljive gomoljike, 
u drugom smislu to je znacilo dar iz Dzenneta za koji nijedan covjek mje radio, sadio, 
orao ili ga zalijevao. 

U svakom slucaju posto su gljive gomoljike "od menne", blagoslovljeni pokJon i 
dar, onda odakle moze doci ozbiljnija steta od njih? 

Da bi se to razumjelo mora, se znati da je Allah Svemoguci usavrsio sve sto je On 
stvorio i da sve sto je je On naciniojeste dobro i korisno u svojoj izvornoj form! (obliku). 
Prema tome, sve sto je izvorno i sto izvire iz Allahove zapovijedi oslobodeno je od 
nedostatka i bolesti, 1 stvoreno je u svrhu namijenjenu da bude manifestacija Njegove 



1272 







Poslanikava medkina 



neogranicene uzvisene mudrosti. Ovakvo stvorenje nosi nepobitne koristi kada postoji 
kao takvo i sprovedeno je u skladu s Aliahovom zapovijedi. Samo nakon stvaranja 
stvoreno moze postati predmetom promjene kao posljedlce njegove privlacnosti prema 
suprotnim elementima, mijesanja s njima iti udruzivanja s njlma, pored drugih djelot- 
vornih razloga. Nadalje, kada bi se sve ostavilo da upotpuni izvornu svrhu stvaranja, 
to bi svakako bilo savrSeno i najkorisnije. 

Zapravo, bilo koji uceni posmatrac prirodnih zakona koji odreduju elemente 
vremena, bifjaka i zivotinjskog zivota na ovom svijetu prepoznat ce uzrok i proces 
kvarenja, kao i to da se ovakve promjene desavaju samo nakon zacetka novog stvorenja. 
Ovo ukljucuje stanja okolisa, Ijudskog i zivotlnjskog umetanja. 

U ovom smislu, a kroz vijekove, vecina unutarnjih i vanjskih nedaca i posasti od 
kojih je coyjecanstvo patilo posljedica su njihovi vlastiti djelovanja, a koje su uzrokovali 
neposlusnoscu prema Allahovim zapovijedima. Zapravo, nevolje su posljedica Ijud- 
skog neuspjeha da prihvati Allahovu poruku ill njihovog odbijanja da slijede upute 
Njegovih poslanika, a.s. Prema tome, nepokornost, neyjerstvo i nezahvalnost (ar. 
kufr) svakako glavnl uzrocnici bolesti, oboljenja, kuga, susa, nevremena i zemljotresa, 
a zbog Ijudskog odbijanja Allahove poruke i upozorenja Allah Svemoguci kaznjava 
ih na ovom svijetu prvo naredujuci tlu, poljima i plodonosnom drvecu da zaustave 
njihovo potpuno davanje prinosa, i On uskracuje njihove koristi i ogranicava njihov 
urod, ukljucujuci izvorne blagoslove koje je On usadio u njihov proizvod sve to desava 
se Allahovim dopustenjem i sve to odvija se u obliku iancane reakcije. 

Ipak, ako cltaocevo znanje i dalekovidnost to ne mogu jos uvijek shvatiti ili pojmiti, 
onda mu je dovoljno procitati svete rijeci Allaha Svemoguceg koje glase: "Zbog onog 
Uo [judi mde pojavio se metez i na kopnu i na mom, da im On da da iskme kaznu 
zbog onoga Sto rade, ne bi li se popravilL " (Ku/an, 30:41) 

Nadalje, pojedinac mora primijeniti znacenje ovog ajeta na svoj svijet i usporediti 
ga s onim sto vidi oko sebe pa ce yjerovatno shvatiti kako nastaju bolesti i nedace, i 
kako su one povezane s Ijudskim djelovanjima, njihovim skretanjem s Allahovog puta i 
njihovim prepustanjem onome sto je On zabranio. Zapravo, svaki put Ijudi se kolebaju 
i padaju iz jednog popustanja zeljama u drugo, i svaki put se oni skrivaju u njihovoj 
tami, i uzivaju u njihoyj pohoti i bezglavosti, a Allah Svemoguci uzrokuje nedostatak 
u njihovim temeljnim potrepstinama: vocem, vodama, tijelima, oblicima, rodenjima, 
tjelesnim izlucevinama i karakterima. Ovakvi nedostaci pravedno oslikavaju njihovo 
mentalno stanje, zla djela, nepravednosti, drskost i raskalasenost. 

Zapravo, jednom davno, cak je velicina zrna zita bila veca nego ona koju poznajemo 
danas, i onda su Allahovi blagoslovi obuhvatali i povecavali njihove koristi. Imam 
Ahmed prenio je da je on jednom nasao u jednom od cuvanih silosa zita Umejadskog 
halifata vrecu zita, a velicina je svakog zrna bila kao kospica hurme, i na svakom zrnu 



273 



Ibn-Kajjim el-Dzeuzt 



je vidio natpis: "Ovo je proizvod dana kada je pravda prevladavala." (Preneseno u 
"Musnedu" od imama Ahmeda) 

S druge strane, vecine prevladavajucih bolesti, nedaca, nepravilnosti, oboljenja, 
slabosti, medu ostalim sindromima poznatim danas, jesu podsjetnik Allahove kazne 
koja je sprovedena nad proslim odmetnickim i grjesnim narodima, i oni su prisutni 
syjedoci njihovih stradanja. Ko god hodi njihovom stazom nezahvalnosti, grijeha i 
udovoljavanja zeljama bit ce sigurno pogoden dijelom njihove sudbine na ovaj ili onaj 
nacin, ili ce cak prizvati novo i nepoznato stradanje. Ovo ce odraziti pravednu presudu 
i uzvisenu i nedjeljivu jurisprudenciju. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., istakao je da je zljezdana kuga podsjetnik kazne kojoj 
je Allah Svemoguci zapovijedio da napadne prijasnji narod. Slicno tome, Svemoguci 
Allah s tvorio je i odredio razarajuce vjetrove hurikana sedam dana i noci kao kaznu za 
drugi narod cija zlih djela, ateizam i pobuna jesu opisani do u detalje u svim spisima. 
Zapravo, ono sto je ostalo od ovakviv unistavajucih sila je tek odani sluga koji stoji da 
nosi syjedocenje Njegove uzvisene nadmocnosd i najvise istine i neprekidne kontrole 
nad svim stvarima i bJcima. Ovakva ce sila biti spremna da napadne, s vremena na 
vrijeme, Njegovom zapovijedi i kao opravdana. Ovo je ono sto se naziva opomenom, 
Allahovim upozorenjem, poukom i imperativom, 

Allah je Svemoguci takoder nacinio nestasicu kise, susu i siromastvo na ovom svijetu 
prvobitnom kaznom za spvecavanje davanja sadake i milostinje. On je stavio nepravdu 
i nemilosrdnost prekrsiteljima u zapoyjednistvo da odrazi Ijudsku vlastitu nepravdu 
jednih prema drugima: i prema siromasnim, slabasnim i potrebnim i da izrazi varanje 
trgovca u mjerama i vaganju, i nasilje koje jaki Ijudi nose protiv onih slabih. 

Zapravo, vladar tiranin koji ne pokazuje milost ili suosjecanje, kada ga se upita 
ili mu se nesto kaze, nije nista drugo do slikoviti odraz subjektovih vlastitih zlih djela, 
neplemenitih osobina, bezbozne prirode i medusobnog ugnjetavanja. Prema tome, zbog 
njihovih zlih osobina Ijudi su ponekad pogodeni kugama, opcim bolestima ili susom 
ili su kaznjeni prepustanju tiranlji i ugnjetavanju nepravednih vladara ili stavljanjem 
na kocku njihovim pokusajima i njihovim izlaganjima patnji nesavladivih nedaca, 
nepoznatim bolestima, mucnom bolu, gubitkom njihovog syjedocenja s vlastitim ocimai 
brojnim psiholosklm oblicima depresije, ocaja, potistenosti ili zlovolje, izmedu ostalog. 
Oni takoder mogu blti sprijeceni od primanja koristi od dzenetskih 1 zemaljskih dobara. 
Ponekad, ovakvi su Ijudi cak ostavljeni nezasticenim i bez mogucnosti branjenja protiv 
nasilnih nasrtaja i neprekidnih napada od zlih duhova, sejtana i dzina koji ce ih zavesti, 
muciti, hinjiti, progoniti, izluditi i ponekad ih obuzeti. Ovakve ce ih lekcije eventualno 
nauciti da Allahova pravda sigurno prevladava i da ce to tako biti sve dok ne dode 
Njegova konacna zapovijed ili dok se oni ne pokaju tako da sve mora zadrzati svoju 
izvornu svrhu i mora slijediti stazu za koju je izvorno stvoreno. 



1274 



WaiiSM 



Poslaniliava medidna 





Neka mudra osoba putuje svijetom da vidi za sebe i bude syjedokom Allahove 
uzvisene presude i neogramcene mudrosti, yjerovatno ce razumjeti znacaj prihvatanja 
Allahovih poslanika, s.a.v.s., i njihovih pravih i istinskih sljedbenika, i mozda ce 
raspoznati Ijudsku prijeku potrebu prihvatanja Allahove objave i pokoravanja Alla- 
hovo] naredbi. Nadalje, ko god krene putevima onih ispravnih srest ce se s Allahovim 
prihvatanjem i primit ce Njegovu zastitu na Pravom putu, a ko god slijepo slijedi 
masu [ krece se putevima bezglavih (Ijudi) srest ce se nepobitno s unigtenjera, a to 
ce kulminirati u najmucnijem bivstvovanju, nezavrsavajucoj tuzi dzehenemske vatre 
1 yjecite patnje u njoj. 

Nesumnjivo, Allah Svemoguci upotpunit ce Svoju svrhu. Ne postoji nijedna 
odiuka sto nadomjesta Njegovu presudu, nista ne moze izbjeci Njegovoj zapovijesti i 
On je zasigurno iskljucivi vodic uspjeha. 

Dodatno tumacenje Poslanikove upute s osvrtom na koristi gljiva 
gomoljika u lijecenju ociju 

Sto se tice hadisa o koristima vode gljiva gomoljika u lijecenju inficiranih ociju, 
postoje dva moguca objasnjenja: da se voda gljiva gomoljika mora mijesati s ostalim 
medikamentima kao stabilizator ma ili da bi se povecala njihova djelotvornost, jer, 
odvojeno, ovakva neobratfena voda sama po sebi ne pruza neposredne koristi i da se 
nepreradeni ekstrakt vode gljiva gomoljika destilira se a potom direktno nanosi na 
inficirane oci, gdje prirodna ijelesna vrucina pomaze u njenom dozrijevanju, iznje- 
drujenjene koristi i, nadalje, odstranjuje njene negativne posljedice i stetnu vlaznost. 
Ostali tumaci ovog hadisa smatraju da ako se ova voda koristi iskljucivo za ispiranje 
ociju I hiadenje toplote infekcije, onda je ona lijek, dok, inace, zdrav razum zahtijeva 
da se ona mora mijesati s drugim sastojcima da bi se postigia Ijekovitost. Nadalje, 
imam El-Gafiki objasnjava da je voda gljiva gomoljika najbolji lijek za ciscenje ociju i 
izostravanje vida. Ako se mijesa sa egipatskim antimonom (ar. azmad), oni zajedno 
jacaju trepavice i zasticuju oci od obicnih infekcija, a Allah zna najbolje. 



Gomo^ far. I^am'a) 
{Vidii gljiva gomoljika) 

Golub (ar. hamam) 
(Vldi: meso: II perad) 



275 1 



I 



Ibjj-Kajjim el-Dzevzi 



Goveda (ar. dzamus) 
Bos Bubalus 
(Vidi: meso) 

Grbacevo drvo 

Lepidium 

(Vidi; misvak; cetkica za zube; sivak) 

Grozde (ar. 'inab) 

Stolno grozde; vinovo groide 

Allah Svemoguci spomlnje grozde sest puta u Kur'anu kao jedno od neizmjernih 
dobara koje je On darovao Svojim stvorenjima, a kojeje voce ovoga svijeta podjednako 
kao i Dzenneta. U hadisima se takoder izvjestava da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
volio grozde i dlnje. 

Grozde je bogato hranljivim sastojcima, a moze se jesti svjeze, suho, zeleno i 
zrelo. Stolno je grozde vrsta koju opisujemo u ovom poglavlju da bismo ga odvojili 
od vinskog grozda. Grozde moze biti klasificirano kao voce, hrana, zacin, pice i lijek. 
Botanicki, grozde je klasificirano kao boba. Pripitomljeno grozde raste u grozdovima 
i njegova boja varira od svijetlozelene do erne. Zeleno je grozde najslade kada mu je 
boja zuckasta, i ono je hranijivije od erne vrste cak, i ako su podjednako slatke. 

Temperament je grozda vruc 1 vlazan. Najbolje je ono sazrelo u kompaktnim gro- 
zdovima. Bolje je i hranjivije jesti grozde koje je staro dva ili tri dana nego ono koje 
je ubrano isti dan, jer ovo posljednje moze uzrokovati nadutost i yje trove u stomaku i 
crijevima, i bolje ga je drzati dok mu kora ne postaive mehka. 

Hranljive konsti stolnog grozda slicne su onima od smokvi i grozdica. Grozde 
povecava tjelesnu napetost, a grozde bez sjemenki djeluje kao blagi purgativ, Inten- 
zivno jedenje grozda uzrokuje glavobolju, a to se moze izlijecitl jedenjem gorkog sipka. 
Grozde takoder pomaze povecavanju tjeiesne teiine i jedno je od tri kraljevska voca, 
pored svjezih hurrai i smokava, 

Grozdice^"^ (ar. zabib) 

Osuseno grozde 

Grozdice se prave od sjemenkastog osusenog slatkog grozda. Tradicionalno, 



i 



"" Croidice imaju visoku branljivu vrijednost i bogate su ugljifeohidratima podjednako kao i nekim inineraiima, 
vitaminima koji opskrbljuju tijelo proteinima, mascu i vlaznoscu. 



1276 



Poslaniliova medicina 



groMice se suse na suncu ili nekim vjestacldm postupkom. Najbolje grozdice se prave 
od cijelog krupnog i jezgrovitog grozda s tankom korom, a ponekad sjemenke obicnog 
groMa odstranjuju se u postupku nj'ihovog susenja. Jezgra grozdica je vruca i vlazna 
a prvom stupnju, a sjemenke su hladne i suhe. Poput grozda, neke su slatke i vruce, 
a driige su kisele i hladne. Grozdice od bijelog grozda su probavljivije od ostalih. 

Grozdice koriste dusniku i pomazu u lijecenju povratnog kaslja, otklanjaju bol u bubregu 
(lat. Nephralgia) i mokracnom mjehuru, jacaju stomak i poboijsavaju rad crijeva. 

Slatke grozdice su hranljivije od grozda, a manje su hranljive od suhih smokvi. 
Grozdice su varljive podjednako kao i probavfjive, i jos su biage, poboijsavaju pro- 
bavu, konste stomaku, jetri i slezeni, otklanjaju mlitavost grla, otWanjaju bol u prsima 
i kontrolisu bol bubrega i mokracnog mjehura. 

lako grozdice imaju dobru hranljivu vrijednost, ipak, one ne zadovoljavaju glad 
kao hurme, naprimjer. Grozdice bez sjemena uravnotezene su i korisnije su od ostalih 
VTsta. Jedenje grozdica s njihovim sjemenkama poboljsava rad crijeva, podmladuje jetru i 
slezenu, i vraca natrag jetru u njen prirodni kapacitet i funkcije, a slatke grozdice koriste 
se dobro sa Ijudima koji boluju od pretjerane sluzi i vlaznosti u njihovom stomaku. 

Povezivanje slabih noktiju usljed infekcijejagodice (lot. Onychoplosh) , za^noktice ili 
traume, izmedu ostalog, s jezgom grozdica moze ubrzati njihovo otpadanje i olaksava 
njthovo odstranjivanje. 

Imam El-Zahiri rekao je jednom: "Jedenje grozdica povedava pamcenje." Halife El- 
Mensur prenio je da je njegov djed Abdullah bin Abbas rekao: "Same sjemenke grozdica 
mogu izazvati razlicite nepravilnosti, dok jezgina grozdica sadiii lijek (za te nepravilnosti)." 

U nekim izrekama sumnjivog porijekia koje su pogresno pnpisane Allaliovom 
Poslamku, s.a.v.s., takoder se tvrdi da jedenje grozdica uravnotezuje sluz, osvjezava 
dah, ublazava iscrpljenost, smiruje nervozu i nadrazljivost, jaca nerve, gusi Ijutnju, 
poboljsava toplu strukturu (konstituciju) i cisti ten. 

Guska (ar. 'uz) 
(Vidi: meso: II perad) 

Gustei^''8 f^^ j^^y 

Vcre-nidae 

Ibn Abbas, r.a., je prenio da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., jednom bilo ponudeno 
jelo od gusterovog mesa. Kada se Poslanik, s.a.v.s., uzdrzao od njegovog jedenja neko ga 
je upitao da li je ovo meso haram? On je odgovorio: "Nije, ali ono nije poznato u mom 



**Cf. Opce poslanicke upute u preventivnoj medicini; Njegova hrana i pice, 



2771 



Ibn-Kjajjim d-Dzeuzi 



domacinstvu, tako da prema njemu osjecam odbojnost."^"^ Uprkos tome, jeo je nesto drugo 
sto su posluzili za isti obrok, a Ijudi su jeli glavno jelo koje je bilo pripremljeno.^'" 

Takoder je preneseno da je Poslanik, s.a.v.s., govorio o gusterovom mesu, i rekao: 
"Ne smatram ga ni halalom ni haramom."^' ' 

Guster je prvenstveno stanovnik pustinje i uobicajen je za Arapski poluotok. Arapi 
su ga od davnina lovili i jeli njegovo meso. Guster je karakteristican po svojim malim, 
nepotpuno okruglim, poput ukrasa, pjegama, okrugloj glavi, kratkim vratom, kratkom 
i cetvorougaonom repu 1 ima cetiri kratke noge. Njegova je boja blijedo-pjeScana zuta 
prozeta s ugljenom crnom. 

Guster se hrani skakavcima i biljkama. Svoja jaja leie u pijesak koji djeluje kao 
idealni inkubator i jaja se izlegu za cetrdeset dana od dana lezenja. 

Meso je gustera vruce 1 suho, povecava seksualnu zudnju, stimuHra spermu pod- 
jednako kao sto djeluje kao sredstvo za skupljanje. 

HUeb="== (ar. hubz) 

Ibn-Abbas, r.a., je prenio da je Aisa, r.a., rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio 
je (jesti) hljeb namocen u supu od mesa."^'^ 

Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom rekao: 
"Volio bih imati nesto hljeba nacinjenog od brasna cljelih zrna zitarice, namazanog 
maslacem i umocenog u rnhjeko." Neko iz drustva otisao je tiho do svoje kuce i pripremio 
ovakvo jelo. Kada ga je predocio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on ga je upitao: "Gdje 
si drzao ovaj raaslac?" "U gusterovoj jazbini", odgovorio je ashab. Cuvsi to, Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., ustuknuo je 1 zamolio ashaba da to sldoni (odnese jelo od njega).^''' 

U jednoj apokrifnom predanju pripisanom Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., imam 
Bejheki je izvijestio da je Aisa, r.a., prenijela da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Postujte hljeb, jer od njegovih pocasti je da nece docekati ...?"^'^ 

Hljebno je tijesto najkorisnije kada je praviino izmijesano 1 kada je potpuno 
ostavljeno (da ukisne). Najbolje pecenje hljeba vrsi se u hljebnoj pecnici oblozenoj 



"" Odbojnost: lat. Opsophobia. 

""Hadis je vec spominjan, spominje se u "Dva Sahiha . 

'" Spominje se u "Dva Sahiha". 

^'^ Cf, Zudnje bolesnika. Takoder vidi; Planiranje dijete. Dio 1. 

"^ Ebu-Davud, 3783; hadis je da'if. 

""Ebu-Davud, 3818; hadis je melruh. 

^" Hadis nikako nije vjerodostojan, pogledati "Fewaidormedimua", str, )61 , 162. 



1278 



Poslanikova medicina 



glmom (ar. tannur). Druga vrsta pecenja sto se tice njegovog kvaliteta dolazi u hijebu 
ispecenom u obicnim pecima od cigle, a u trecu kategoriju spada hljeb pecen u vrucem 
prahu. Najbolji hljeb pravi se od syjezeg brasna, a najhranjivija njegova vrsta pravi 
se sa krupicom (gnzom), dok je najzdraviji nacinjen od puipe brasna koja osigurava 
hranijmje vnjednosti, medutim, on se slabije varj zato sto sadrzi malo mekinja. Sljeded 
u hranljivoj vrijednosti dolazi bijeli hljeb, a treci dolazi hljeb nacinjen od grubih zrna 
zitanca. Najbolje je jesti hljeb krajem dana u kojem je on napravljen. Mekani hljeb 
omeksava stomak . lakse prolazi kroz digestivni trakt. Tvrdi hljeb i sredina hijeba 
manje su hranljivi i tezi za probavu. 

Psenicni hljeb djelimicno je vruc u drugom stupnju. Hljeb je k^alificiran u grupu 
namirnrca, koje vanraju izmedu vlaznih i suhih. Njegova suhoca dolazi iz onoga sto 
vatra debidrira, a njegova vlaznost predstavija ravnotezu njegove syjezine. 

Jedenje psenicnog hIjeba uzrokuje brzo debljanje, dok hijeb koji je nacinjen od 
mijeka uzrokuje odvojen. zatvor, dok je on hranljiviji, i, konacno, hijebne mrvice uz- 
rokuju cnjevni gas i spore su za probavu. Hljeb nacinjen od jogurta jeste zatvarajuci 
1 sporo prolazi kroz crijeva. Jecraeni je hljeb hiadan . suh u drugom stupnju i manje 
je hranjiv od psenicnog hijeba. {Takoder vidi: supa od mesa) 

Hurme, osulene^'^ (ar. tamr) 

Izviesteno je u zbirci sahih hadisa da je Ebu-Sa'd bin Ebi-Vekkas prenio obracanje 
AJlahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Ko god uzima sedam hurmi za svoj jutarnji dorucak 
nece bolovati od otrova niti opcinjenosti za taj dan."^'^ 

U drugom predanju, izvijesteno ,e da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao- "Kuca 
bez hurmi >ma gladne ljude."''« Takoder je izvjesteno da je Allahov Poslanik s a v.s 
ponekad jeo hurme s puterom, hljebom ili same.^'^ Osusene hurme vlazne su u prvom 
stupnju, a nek. kazu da su one suhe u prvom stupnju. Jedenje hurmi lijeci grubost 
glasa, stimulira funkcije jetre i intestinalnu sekreciju, uvecava seksualnu moc, a pogotovo 
kada se one jedu sa borovim orasima. Ovakve su koristi istaknute za sEanovnike toplih 
predjeia. Sto se tice stanovnika hladnih predjela, a pogotovo onih koji nisu naviknuti 
na njih, prekomjerno jedenje hurmi moze uzrokovati blistavost ociju, zacepljenja iza- 
zvati glavobolju i ostetiti zube, dok ovakve oprecne posljedice mogu biti nadviadane 
jedenjera badema i maka^^". 



'"Cf. XVI Konsdjedenja s^eiih hurmi i krastaviai; XVII UmwateJavanje dijete kao primaml pt^ntivni liiek 
^" Buharija, 1 0/203; Muslim, 2047. 
"* Muslim, 2046, 

'"Pogledaj "Sumn" od Ebu-Davuda, 3259; "Diami"' od Tinnizije, 1531 ; Ibn-Madid2e, 3434. 
'^° Mak m porodice Papareraceae. 



2791 




/fcn-Kqjffm el-Dzevzi 



Hurme su najpotpunija hrana niedu vocem zbog njihove tople i vlaine supstance. 
Jedenje hurmi ujutro na prazan stomak ubija crijevne crvice i ostale parazite, jer 
hurme imaju antidotnu mod, dakle, kada se redovno konste, one ogranicavaju i slabe 
mogucnost razvoja crvica i parazita u probavnom traktu. 

Hurme se klasificiraju kao hrana, pice, voce, slatkisi, hranljivi sastojci i hjek. 
Osusene hurme se na arapskom nazivaju 'adzva. Aisa ,r.a,, je prenijela hadis Al- 
lahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Adzva je hurma zasigurno izvrsna i dovoljna hrana." 
Hurme su takoder medu vocem Dzenneta, kao sto je to navedeno u hadisu: "Adzva 
je iz Dzenneta, a ona sadrzi antidot protiv otrova." (Preneseno od imama Tirmizija. 
(Takoder vidi: syjeze hurme; ar. ratab) 



Hurma, oprasena nedozrela hurma (ar.balah) 

Phoenix dactylifcra (datuljasta pal ma) 

Imam El-Nesai i Ibn-Madzdze prenijeH su u svojim zbirkama hadisa daje Aisa, 
r.a., navela daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Jedite svjeie i osusene hurme za- 
jedno, jer sejtan oplakuje svoju srecu kada vidi sina Ademovog kako Ih jede zajedno. 
Sejtan onda kaze:'Sin Ademov prezivlo je dovoljno dugo da jede novu zajedno sa 
starom (hurmom).'"^^' 

Mushmanski su lijecnici objasnlli da se ovaj hadis zaiaze za jedenje oplodenih 
nedozrehh hurmi (ar. balah) zajedno sa onim osusemm, a odbacih su neoprasene 
zenske hurme (ar. busur; Vidi nedozrele zenske hurme) . Ovo je stoga sto su oplodene 
nedozrele hurme vruce i suhe, buduci da su one inace hiadne i vlaine kada dozriju. 
Dakle, one se medusobno uravnotezavaju. U odredivanju ispravne dijete ne smiju se 
kombinirati dvije vruce Hi dvije hiadne hrane. Ovo je znacenje Poslanikovog medicm- 
skog sayjeta. 

Zbog toga §to su oplodene nedozrele hurme hiadne i suhe, one osiguravaju 
koristi za usta, desni i stomak. Ipak, one su nezdrave za prea ! pluca zbog njihove 
hrapavosti koja usporava njihovo varenje i one imaju manje hranljivih sastojaka. Sto 
se tice drveta datuljaste palme, oplodene nedozrele hurme su poput kiselog soka od 
nedozrelog grozda. Oba soka uzrokuju akumulaciju gasova, zgaravicu, nadutost, 
dahtanje, pogotovo kada se pije voda nakon jedenja nedozrehh hurmi. Zaustavljanje 
ovih posljedica moze se izvesti jedenjem osusenih hurmi, meda ili putera. 



4 



^' Ibn-Madidie, 3330; daif. 



I 280 



I 



Poslamliova medidna 



Hurme, syjeze (ar. rutab) 

Hurme su bila hrana koju je Allah Svemoguci osigurao za Merjemu nakon gto je 
rodila Isa a, a.s., pod drvetom palme. Svemoguci Allah nadahnuo je Isa'a, a.s.,Svog 
buduceg y,eroy,esn.ka djec, Izraela u jednom od ranih ^uda njegovog rodenja da 

^"^ ,^»U/f '^' ^''^'"'"*' '^''^^°' ^°'"' ^^ P° '^^' '^'^'"'^ ^^>^^e, pajcdi i pij i badi 
vesela! (Km an, 19:25-26) 

Abdullah bin Dzafer prenio je da je vidio Allahovog Posianika, s.a.v.s., kako 
jede s^eze zrele hurme s bastavcem.^^^ Ponekad je on jeo vise zrelih hurmi s picem 
da bi ,h zasladio. Ipak, on je takoder uobicavao jesti svjeze hurme za svoj iftar, a prije 
klanjanja namaza, a kada ne bi nasao s^deze hurme, jeo bi one osusene, ako ni njih 
mje nasao, popio bi par gutljaja vode.^^^ 

Svjeze su hurme vruce i vlazne u drugom stupnju. One poboljsavaju stanje hladnog 
stomaka.Jedenje svjezih hurmi takoder stimuHra seksualnu zudnju, povecava sperm u 
uravnotezava strukturu l)udi s hladnim temperamentom i hurme su uopce izrazito 
zdrave . donose mnoge konsti za tijelo, posebno gdje su one glavno voce tog podrucja 
K.od onih ko,. ih msu navikii jesti, syjeze hurme ce se razdijetiti i pokvariti se veoma 
brzo u stomaku, . one ce generirati intenzivnu vrucmu i uzavrelost krvi. uzrokuju6 
.zraz.tu glavobolju . neravnotezu erne zugi, i ostecujuci tako zube, pa tako, zahtijevajuci 
ura™otezavanje > reguliranje tpelesnih Iziucevina kroz hranu hladnog temperamenta 
.(1 kroz purgaciju. Sv,eze hurme olakkvaju simptome ioseg temperamenta stomaka 
uzrokovanog nrskokaloricnom vrijednoscu u ishrani i one podupiru stanje supstanci 
fcoje su po svojoj pnrodi hladne u stomaku. One se takoder slazu sa stomakom. 
olaksavaju losu probavu crijeva i ispravljaju slabost digestije, podjednako dobro kao 
5to pobojsavaju topiu strukturu tijela kada se kombinuju sa sirupom od meda i ocata 
.1. sa gorkim Sipkom Gai. Pumca granatum). Prema tome, zrele hurme kvare se brzo 
Jedenje syjezih hurm. mtenzivno ce pobuditi krv, uzrokovati glavobolju, zacepiti krvne 
zile, uzrokovati bol u mokracnom mjehuru. povecati zed i ostetiti zube. S druge strane 
krastavci su hiadni i vlazni u drugom stupnju. Oni gase zed i stimuliraju pojedincevu' 
snagu, cak i preko njihovog ugodnog mirisa. Oni hlade los temperament stomaka i 
uravnotezavaju gastromtestinalne fUnkcije i snizavaju vrucicu. 

Sto se tice prekidanja posta (ar. iftar) Allahovog Posianika, s.a.v.s., syjezim hur- 
mama .1. omm osusenim ih ^ak vodom, postoji naravno istancani razlog za to Posto 
slatko putuje brze do jetre i razlaze se ekspeditivnije od ostalih hranljivih sastojaka 
pogotovo ako su on. podjednako i vlazni. jetra ih onda prihvata spremnije i ubrzava 
n)ihovu distnbuciju u ostatak tijela koje zudi za energijom. 



™Buharija. 9/488; Muslim, 2043. 

'«Ehu-Davud, 2356; Tirmizi, 696; Ahmed, 3/164; send je sahih. 



281 1 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Lose posljedice huraii se ,i2medu ostalog, mogu neutraliziratl dodavanjem badema i 
ma kakvog sjemena u ishrani, Preneseno je u predanjima daje Aisa, r.a., relda: "Hranili 
su me svakakvom vrstom hrane da povratim tezinu, ali ja nisam nista povratila (od tezine) . 
Onda su dodali krastavac i syjeze hurme mojoj ishrani i to mi je povratilo tezinu."^^'' 



Hurme, medinske hurme (ar. 'adzva) 
Dehidratizirane burme 

Sa'd bin Ebi-Vekkas, r.a., prenio je da je Allahov Rjslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god 
uzme sedam hurmi za svoj dorucak nece patiti od otrova a niti od opcinjenosti taj dan."^-^^ 

Dzabir i Ebu Seid, r.a., prenijeli su da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: "Hurme su 
voce cije sjeme dolazi iz Dzenneta. One su antidot za trovanje, bogat izvor povecanja 
sperme, a pijenje vode od ukiseljenih medinskih hurmi razbija cari uroka okom."^-*,^^' 

Imam je Buhari klasificirao medinske hurme kao cudotvoran Hjek. Hurme imaju 
vehku kolicinu secera u sebi. Hurme se dehidriraju na suncu ili na njihovom drvecu, 
a ponekad se omeksavaju mlijekom da bi se pomogia njihova probava i desto se melju 
za brasno. Neke od njihovih koristi takoder ukljucuju visoku kolicinu vlakana u sebi 
i one usporavaju proces probave hrane do jednolicnosti. 

Hurme iz Hidzaza, a sa Arapskog poluotoka jesu najbolje i najhranjivije, kao sto 
smo to objasnili govoreci o koristima hurmi ranije u ovoj knjizi.^^* 

Hurme, neoprasene zenske hurme (ar. busur) 

Preneseno je u sahih zbirci da su Allahov Poslanik, s.a.v.s., Ebu Bekr i Omer, 
r.a., jednom posjetili Hajzama bin Tajhana, koji ih je pocasdo jednom gronjom (lot 
Corymbus) hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: "Biras li syieze hurme?" 
Hajzam je odgovorio: "Zelio sam da to stavim pred tebe da izaberes sta ti se svida s 
tog busura, podjednako kao i sa onih syjezih."^^^ 

Busur je topliji vise nego sto je suh. Njegove koristi ukljucuju isisavanje tjelesne 
vlaznosti, prevlacenje stomaka, uzrokovanje uravnotezenog oticanja krvi i sluzi bolesnih 



^^'' Hadis je prethodno spominjan. 

'^^ Prethodno je vec spomenut, nalazi se u "Dva Sahiha". 

'^'fteneseno od Imama Nesaia i Ibn-Madzdzc, 

'"Tirmiii, 2067; kaze daje hasen; Ahmed, 3/48; Ibn^Madidze, 3453. 

^^'Vldi: "olicanje srca, koristi hurmi" XV. Takoder vjd!: osusene hurme, ar. tamr, svjeie hurme; ar. ratib. 

"' U ovom obiiku ga navodi Tirmizi, 2370; i kaze da je s ovim rivajetom hasen; prenosi ga i Muslim u 
"Sahihu", 2038 



1 282 



Poslanikova medidna 



od zuci, uzrokujuci zatvor, a kada se korisd u ispiranju crijeva i uvarcima, pomaze 
lijecenju smolmh bolesti a najboiji je sladak i mehak. 

Hurmina palma (ar. nahlun) 

Phoenix 

Svemoguci Allah spominje hurtninu palmu u razlicitim ajetima u Kur'anu. 

Takoderje preneseno u "Sahihu" da je Abdullah ibn Omer, r.a., rekao: "Sjedili 
smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., kada je neko dosao i ponudio nesto paimine 
mozdine. Nedugo nakon toga Allahov Poslanik, s.a.v.s. upitao je: "Medu drvecem 
postoji jedno sto iJci na muslimana i ono ne gubi lisce. Recite mi kojeje to drvo>" Ljudi 
su navodili nazive razlicitog zimzelenog drveca, a ja sam pomisiio da bi ovo moglo biti 
palmino drvo. Pogledao sam i vidio da sam najmladi, i stoga zbog, postovanja nastavio 
sutjeti. Kada mi je misao prosla umom, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: 
'To je palmino drvo.' Kasnije, spomenuo sam to sto se desilo mom ocu (Omeru, r.a., 
koji je takoder bio tu prisutan), a on je odgovorio: 'Da si tada dao odgovor, to bi bilo 
draze mom srcu nego to I to,'"^^" 

Postoji yjezba u ovom hadisu koju ucitelj mora nauciti. On mora znati kako ispitatl 
svoje ucenike i kako testirati njihovo znanje koristenjem parabola i aiegorija. U ovom 
predanju moze se nauciti o ashabovljevom postovanju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
1, prema tome, njegovom obuzdavanju od iznosenja njihovog znanja u njegovoj prisut- 
nosti. Takoder, iz ovog predanja uci se o plemenitosti ashaba, njihovom uzajamnom 
postovanju, visokom cijenjenju svojih starijih i uglednih medu istaknutim ashabima 
Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Tu je takoder sreca koju otac mora imati kada je nje- 
govo dijete u pravu i da dijete moze postovano ponuditi njegovo ill njeno shvatanje u 
prisutnosti oca, cak i kada otac ne zna. 

Navedeni hadis takoder pravi usporedbu izmedu muslimana i palminog drveta. 
Drvo je zimzeleno. Njegovi su plodovi obilni i njegov hlad je stalan. Njegovo je voce 
konsno i koristi se ili jede kada je syjeze, suho, ukiseljeno tli cak nedozrelo. Zapravo, 
za proizvod palminog drveta smatra se da je hranljiv, lijek, hrana, slatkis, pice i voce. 
Njegove stabljike koriste se za konstrukciju, alate i cijevi. Njegovo lisce koristi se za 
izradu siamnatih hasura, kosara, posuda i lepeza, medu ostalim korisnim upotrebama. 
Vlakna palminog drveta koriste se u proizvodnji konopaca i koriste se za pravljenje 
madraca i jastuka, medu ostalim kucnim potrepstinama, i, konacno, hurmine su 
kospice korisne kao hrana za kamile podjednako, kao i medicinskim preparatima, i 
kao prasak za oci. Ljepota palminog drveta, njegove cjelovitosti, grozdovi hurmi, svjez 
izgled i koristi daju zadovoljstvo srcu gledaoceve srece. Oni ga podsjecaju na njegova 



"Butianja, 9/495; Muslim, 281 I . 



283 1 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Stvoritelja, Svemoguceg Allaha, fCoji ga je, u Svojoj beskrajnoj mudrosti usavreio, 
oblikovao njegovu Ijepotu i odredio njegove koristi i, prema tome, ne postoji nista sto 
mu bolje lici od vjernika, Zapravo, mustiman je ogledalo ovakvim koristima, kako u 
unutarnjim tako i u onim vanjskim. 

Nadalje, palmin panj jeste taj na koji se Allahov Poslanik ,s.a.v.s., penjao 
kada bi ustajao da odrzi hutbu u dzamiji, i to je onaj panj koji je glasno zaplakao 
kada ga je Aiiahov Poslanik, s.a.v.s., ostavio da bi odrzavao hutbe sa skromnog 
mimbera visokog pet stepenica kojeg su asliabi napravili za njega. Deblo je onda 
zaplakalo, zaleci za fizickom blizinom i blagoslovljenim dodirom, i svi prisutni 
na loj hutbi culi su njegov plac, glasno i jasno. I konacno, palmino drvo jeste to 
pod cijim hladom je Merjema rodila Isa'a, a.s. 

Ipak, neki komentatori razlikuju se u misljenju u pogledu odiicnosti palminog 
drveta i onog vinogradovog, Ipak, oba imaju svoje vrijednosti i koristi, ovisno od tia 
na kom rastu, a Allah zna najbolje. 

Indijsko alojino drvo (ar. 'ud hindi; ulva) 
Exccesaria agallocha (S) kflr 

Ovaj je rod uobicajen u istocnoj Indiji i na otoku Sri Lanki. Medu ostalim vrsfama 
ovog roda uobicajene su alant, oman (lat. Inula bellenitim) i konjska zoba. 

Postoje dvije vrste aloje: me die in ska blljka znana kao obicni oman^^' (ar. rasin 
tibba) i aromaticna biljka znana kao indijsko alojino drvo^^^ far. 'ud bindi). 

Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ponekad 
uobicavao spaliti alojino drvo poraijesano s malo kamfora i mirisao se s tim"^^', a 
potvrdeno je i to da je rekao: "Ovo je jedan od blagoslova i uiitaka koje ce stanovnid 
Dzenneta uzivati."^^" 

Najbolja od ovakvih grana dolazi od indijskog alojinog drveta, a druga po kvalitetu 
od kineskog alojinog drveta, dok je slabijeg kvaliteta vrsta znana u arapskom kao 
kamari i jos jedna zvana mandali. Najbolje alojino drvo je erne boje, dok je drugo po 
kvalitetu ono plavo. Najizvrsniji odsjecci imaju dozrelu i otvrdlu vanjsku koru kojaje 
gusta i bogata svojim sokom, dok su najslabiji po kvalitetu svijeth i tanki odsjecci koji 
lahko plutaju ako se stave u vodu. 



'" Tkkoder znano kao kist ili konjska zoba. 

^^^ Aloe vera (Cf. Aloe vera; ar. ulva); Cf. Costus). 

"'Muslim. 2254. 

^^ Buharija, 6/260; Muslim, 2834. 



P 



d<i 



za' 
oc 



se 

poi 

sp< 



1 284 



Poslanikova medidna 



Alojino drvo se ostavlja u zemlji cijelu godinu, gdje ce zemlja prihvatiti neesen- 
cijalne di,e[ove koje rastvara, a ono sto ostane jeste aromaticna supstanca koju zemlja 
ne apsorbira. 

Alojino drvo je vruce i suho u trecem stupnju. Ono otvara zacepljenja, rastvara 
gasove, odstranjuje pretjeranu vlaznost iz tijeia, ojacava crijeva, zadovoijava i jaca srce 
konsti mozgu, izostrava cula, zaustavija dijareju I koristi u lijecenju periodicne inkon- 
tmencje (neumjerenosti) urina (lot. Urocratia) uzrokovane hiadnom neumjerenoscu 
mokracnog rnjehura. 

Ibn-Samhum govorio je intenzivno o razlicitim vrstama aloje i njihovim koris- 
tima, jednostavno znanih po jednom imenu aloja, Postiipak namirisavanja dimom 
goruce aloje u arapskom naziva se "tadzmir", koji u tradicionalnoj medicmi znaci 
uravnolezih , a to je vrednovati kvalitet vazduha ili ga poboljsati, koji je jedan od 
sest esencjalnih pnncipa u uravnotezavanju tjelesnih izlucevina i odiiavanju dobrok 
hzickog stanja. Qakoder vidi: aloino drvo) 

J^a (ar. bejd) 

Imam je Bejheki naveo u svojoj knjizi "Su'abul iman" (Ogranci yjere) jedno 
predanje u kojem stoji da se jednom jedan od Allahovih poslanika ,a.s., zalio o opcoj 
slabosh tijeia i da mu je Allah Svenioguci naredio da jede jaja. 

Slijedeci ovo predanje, mi kazemo da su syjeza jaja bolja od onih starih, a kokosija 
su jaja najbolja u usporedbi sa jajima ostalih ptica. Postoji savrsena ravnoteza u jajima 
dokona nag,nju ka hiadnom temperaxnentu. U svom "Kanunu medicine", Ibn-Sina je 
rekaor Zumance je vruce i viazno, i ono pomaze organima koji proizvode krv da proiz- 
vode zdravu krv, " On je takoder rekao: "Jaja osiguravaju ogranicenu ali umjerenu njegu 
za tije o, a blago kuhana jaja ne ostaju dovoljno dugo u stomaku da bi se u potpunosti 
zavr^ilo njihovo vrenje." Ostali su diiali da zumance djeluje kao sredstvo za umirenje i 
odstranjivac bola, um.ruje grlo i traheju, umanjuje hrapavost p^a i djeluje kao sredstvo 
za zaustavljanje kaSlja. Zumance takoder koristi pacijentima koji boluju od tuberkuloze 
areva na povTB.nijetre i cira mokracnog rnjehura. Zumance takoder pomaze smanjivanju 
promuklosti i krvarenja, pogotovo kada se jede sa sladcim bademovim puterom, i ono 
takoder pomaze doznjevanju prsne reume i smanjuje promuklost glasa. 

Kod otoka ocnih kapaka bjelance hladi topio oticanje i hladi bol. Trljanje bjelan- 
ceta na manje kozne opekotine moze spnjeciti pojavu mjehurica i oziljaka. Bjelance 
se takoder konsti u lijecenju opekotina od sunca. Nanosenje balzama od bjelanceta 
pomijesanog s tamjanom na celo takoder pomaze u lijecenju bronhitisa. Ibn-Sina 
spomenuo je takoder zumance u lijecenju srcanih bolesti, dodajuci: "Medutim ono 
nije glavni lijek, ali ipak igra vaznu ulogu u ojacavanju srca. Zumance se brzo pretvara 



285 1 



Ibn-Kajjim d-Diet>n 



u krv, ostavlja malo ostataka i nadalje se pretvara u svijetlu krv koja je homogena s 
onom srcanom, i, konacno, ono spada medu najbolja sredstva za sprecavanje opcih 
bolesti koje pogadaju temeljne funkcije pluca." 

Janje (ar. lahm dan) 
Ovh aries 
(Vidi: meso) 

Jarac (ar. tais) 
Ovis capra 
(Vidi: meso) 

Jare (ar. dzadij) 
Ovis capra 
(Vidi: meso) 

Jarebica; obicna jarebica (ar. kabadz) 

Perdix perdix 

(Vidi: meso: II perad) 

Jarebica (ar. hadzal) 

Perdriz 

(Vidi: meso: II perad) 

Jecfucn (ar. sa'ir) 

Hordetim 

Aisa, r.a,, govorila je da kada bi se neko razbolio u kuci Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., on bi drzao lonac jecmene supe da se kuha na vatri sve dok pacijent ne bi 
iskusio jedan od dva ishoda, misleci oporavak i!i smrt, i on je zahtijevao od njih da je 
jedu. On bi takoder uobicavao reci: "Hranite vaseg pacijenta jecmenom supom, jer 
ona ozivljava i osyjezava pacijentovo srce, izbacuje van tjeskobu, tugu i uznemirenost 
i ona ispire stomak kao kada neko od vas opere lice od prljavstine."^^^ 



"^ Ibn-Madzdze, 3445; Tirmizi, 2040 - kaie da je hadis hasen sahih; Ahmed, 6/3. 



1286 



Poslanil^Va medicina 



Tuga isusuje tijelo, a pogotovo stomak, i, naravno, nedostatak hrane mnogo tome 
doprinosi, Jecmena supa s mesom takoder pomaie ispiranju nepotrebnih akumu- 
lacija, umiruje tijelo, dolazi da brani tijelo, umanjuje napetost, uravnotezava tjeiesne 
izlu^evine, potice duh i pomaze vracanju ravnoteze (Cf. planiranje dijete). 

Supa od kuhanog jecma hranljivija je hrana nego uvarak od bisernog je^ma 
ill iecmene krupice (napitak od jecma). Jecmena je supa takoder dobra za kasalj I 
hrapavost grla. Ona zaustavlja i uravnotezava akutne neumjerenostl uzrokovane ne- 
pravilnom niskokaloricnom ishranom, ona povecava izlucivanje urina, cisti stomak, 
gasi zed, snizava tjelesnu temperaturu kod toplih boiesti, sprecava varenje, rastvara 
zacepljenja i ubrzava praznjenje crijeva. 

Za pnpremanje ove supe treba dodati jedan die samljevenog jecma dobrog kvaliteta 
prema pet dijelova syjeze proljetne vode, potom dodati so i blage zacine radi okusa. 
Potom treba staviti lonac na srednju toplotu i kuhati sastojke sve dok ne postanu visine 
do jedne petine visine vode. Potom treba odstraniti jecam i servirati ga po potrebi, 
(Takoder vidi: talbina) 

Kuhana jecmena voda izgleda da se slaze s probavnim traktom. Kada je jecam 
kuhan cio, njegovi sastojci prolaze sistemom i pruzaju malo od svojih koristi, Ipak, 
pijenje supe od samljevenog jecma s mesom pomaze ubrzavanju prodiranja njenih 
hranljivih sastojaka u pacijentov sistem te djeluje kao jaci purgativ i pokazuje se 
djelotvornijin u stimuliranju rada crijeva. 



Jetra (ar. kobid) 
(Vidi: meso) 

Jezicak 

Lepidium sativum; Nasturtium 
(Vidi: sjeme dragusca; ar. harf) 



• 



Jujub (ar. nebek) 
(Vidi: lotosovo voce) 

Junac; mladi vo (ar. lahm el-'idzl) 
Bos; bovins 
(Vidi: meso) 



2871 



Ibn-Kujjim el-Dzevzi 



Kacun far. z'afamn mahzani) 
Crocus officinalis. Crocus sativus 
(Vidi: safran) 

Kalambakovo drvo (ar. 'ud-u nedd) 
(Vidi: alojino drvo) 

Kaloper, maticnjak, mirisljavac (ar. fagija) 
Cvat kne 

Chrysanthemum balsamita 

Kaloper je cvat kne i miomirisniji je od sveg aromaticnog bilja. Imam je Bejheki 
izvijestio dva apokrifiia hadisa, jedan je predanje koje je prenio Abdullah bin Barid, 
r,a., u kome se navodi da je Aliahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: "Cvat kne je najbolji 
od aromaticnih bdjaka na ovom i buducem svijetu."^'^ Drugo predanje pripisano je 
Enes bin Maliku, r.a., kome je takoder pripisano da je rekao da od sveg aromaticnog 
bilja, Aliahov Poslanik, s.a.v.s., je najvise voHo miris cvatova kne (Ibid.). Ipak, mi ne 
mozemo potvrditi ill biti syjedoci autenticnosti za navedena predanja, i mi kazemo 
"Allah zna najbolje." 

Kaloper (lat. Crysanlhemum balsamita, ar. fagtjj) jeste stara dobro poznata kuhar- 
ska biijka limuno-metvicastog mirisa hsca znana u Egiptu, Grckoj, Rimu i zapadnoj 
Aziji. Ove male cvijetne glave i lisce ugodna mirisa koristi se u zacinjavanju hrane, a 
neki Ijudi ih stavljaju u vunu zbog njihovog aromaticnog mirisa i zbog odstranjivanja 
moljaca. Kaloper se takoder koristi u pripremanju nekih mehlema kao lijek za hemi- 
paralizu. Utrljavanje u kozu masti koja sadrzi kaloper pomaze u lijecenju razriedenja 
krvi (lat. //emoJi/ucyoJ, jednostavnih angioma i phleboctasie, umiruje nerve i pomaze 
u opustanju raisica, Kaloper je blag u vrucini i suhoci i blago je konstjpativan, 

Dosta interesantno je to da su razlicite kulture dale biljci ime sveca. Na italijans- 
kom zovu je Herba di son Pietro, na francuskom je zovu Menthe de Noire-Dame, a na 
arapskom najbolja od njegovih vrsta, tj. krasuljak (L. Bahamita sauveolens) nazvan 
je cvijece raja, ar. fagijat-ul dzinan. 



'^* Prenosi ga Ebu-Ne'im u djelu: "Medicina"; Taberani u "Ewsatu", kao i "Metiimeu", 5/35; sened ovog 
hadisa je potpuno daif. 



j288 



Poslanil^va medicina 



u 




Kar (ar. k^st; ^tis/tis; k,isl) 

Costm speciosus 

Enes, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s,, rekao: "Neki od najboljih 
tretmana nalaze se u povrsinskom zarezivanju koze u kupicu i karovom korijenu."^^^*^^^ 
Ummu Kajs, r.a., prenijelaje takoder da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koristite 
ovaj indijski korijen jer on lijeci sedam bolesti a pleuritis je jedna od njih."^^^ 

Postoje dvije vrste korijena kara; bijelo korijenje medicinske biljke znane kao obicni 
morski kar i aromaticni korijen drveta indijske aloje (ar. 'ud kindi) obicno znane kao 
aioa. (Vidi Aloe vera; ar. ulva, indijske alojino drvo) 

Korijenje indijske aloje osigurava izrazitu vrucinu, dok je bijela vrsta blaza, a obje 
osiguravaju znacajne medicinske efekte. Korijenje kara iii kar koji je obicno znan kao 
indijska aloja vru6 su i suhi u trecem stupnju. Korijenje isusuje prodor sluzi i pomaze 
lijecenju hladnoce glave Hi akutnog nazalnog zacepljenja Gat. Catarrh; Coryza; ar. 
zukam). Pijenje otopine kara pomaze pri slabosti jetre, slabosti probave, tromosti 
stomaka, stomacnoj gnpi, dijareji i pomaze kao antipiretik u smanjlvanju povratne 
vrucice, te gasi kvartarnu sluznicavu vrucicu, dok njen mehlem pomaze pri bolu u 
ledima iii reumaticnom bolu u lumbalnoj regiji (lal. Lumbago) . Karov korijen takoder 
pomaze pri pleuritisu, smzava njegovu visoku vrucicu, astmaticne simptome, tezinu 
u prsima i smanjuje zed, Ovo korijenje koristi se takoder it pripremanju antidota (ar. 
iirjak) za Hjecenje zmijskih ujeda. 

Utrljavanje masti od kara pomijesane s vodom i medom na lice pomaze uklanjanju 
pjega i kontroliranju saroiikosti lica i prsa kao posljedice trudnoce iii neishranjenosti 
(lat. Chloasma). Ovakvo utrljavanje takoder pomaze uklanjanju tragova oziljaka, kako 
onih hirurskih tako i onih obicnih. 

Galen je zabiljezio da kar takoder moze pomoci pri spazmickim kontrakcijama i 
ukocenosti voljnih misica Gat. Tetanus), a takoder se koristi u lijecenju pleuritisa. Mehlem 
on kara takoder pomaze otklanjanju lisajeva i odstranjivanju suhih Ijuskica koze ukljucujuci 
perut. Vecina syjetovnih lljecnika nije uspjela raspoznati izrazite koristi ove biljke, a pogo- 
tovo njenu korisnost u lijecenju pleuritisa, a kao sto se to raspoznaje u hadisu Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., a da su oni kojim slucajem ovakvo znanje dobili od Galena, oni bi 
zasigurno to nacinili u njihovoj Bibliji, i da su oni nasli ovakvo znanje upisano u nekim 
kriscanskim i jevrejskim pergamentima iii u manuskriptima nekih syjetovnih lijecnika na 
zapadu, oni bi to nesumnjivo tretirali kao ispravnije i bolje od Posleinikovih hadisa! 



Melasa : pasta nacinjena od 60 - 70 razliifitih vrsta lijekova koji au pulverizirani, a ranije je upotrebljavana 
kao antidot. 

'''Had is se nalaii u "Dva Sahiha", i vec je spominjan, 

»'Buharija, 10/124; Ahmed, 6/356. 



2891 



Ibn^Kajjim e/-Dzeitei 



m 



Ranije smo spomenull u ovoj knjizi da u poredenju s objavljenim znanjem 
prirodne medicine prakticirane od AUahovih Poslanika, s.a.v.s,, syjetovni lijecnici 
nisu nista drugo do prakticari narodne medicine. Bazirana na ovom misljenju medi- 
cinska lijecnicka djela i fizicka medicina, cak i danas, mogu izgledati kao sujevjerje, 
mada su njihovi korijeni ranije povezani s zakonima Allahove mudrosti i Allahovog 
neogranicenog znanja koje se odnosi na uzrok i posljedicu. U ovom smislu, ono sto 
je objavljeno kroz Allahovo nadahnuce jeste ispravnije i savrsenije od onoga sto je 
nauceno kroz eksperimentalnu medicinu. (Cf. upotreba pnrodnih lijekova) 

Ipak, unatoc svemu, mi ne poricemo prednosti ucenja kroz eksperiment i obicaje, 
i ono sto ovako steceno znanje moze polucitl bllo to negativno ili pozitivno, nasa nam- 
jera ovdje nije namjera da kriticiziramo, vec radije da aludiramo na plemenite vrline, 
vrijednosti i cinjenice o Poslanikovoj uputi koja je primljena kroz Allahovo nadahnuce 
i kao dar od Allaha Svemoguceg, i da nacinimo ovakvu uputu dokazom poslanstva 
Njegovog Poslanika, s.a,v.s. Unatoc tome, Ijudska priroda ostaje nepravedna prema 
sebi samoj i Ijudski istrazivacki um tezl ka ekspenmentu i ucenju kroz pokusaj i gresku, 
sa izuzetkom onoga koji je voden od duse yjere, njegovog urodenog znanja i syjetla. 



Karov korijen (at. k^sl; kustus; kisl) 
(Vidi: kar) 



I 



Kajsija (or. sanna) 

Cassia 

Ranije smo govorili o kajsijinom hscu u poglavlju X. Tumaci hadisa podijeijeni 
su u pogledu znacenja arapske rijeci sana i oni joj pripisuju znacenje bilo meda; vrste 
kumina zvane na arapskom l^amman l^armani; sustina masti koja se nakuplja kao fine 
tamne linlje na vrhu masla; voce slicno hnrmama; ili cak vrste anisa (?af. Foeniculum) 
zvanog na arapskom razjandz ili somar. 

Ipak, u svrhu ove studlje, ovdje se mora spomenuti da osuseno lisce kasije i voce 
razlicitih vrsta biljki kajsija upotrebljavali su se ranije kao laksativ, ukljucujuci biljke 
Cassia lora, Cassia corymhosa i mekansku kasiju. 

Kajsija je vruca i suha u prvom stupnju. Najbolja kajsija je ona mekanska, koja je 
blagoslovljena i sigurna biljka. Pored njene upotrebe kao blagog laksativa, ostale koristi 
kajsije ukljucuju dozrijevanje zute i erne zuci, a koristi se u lijecenju angine pectoris, 
erne zutice, hepatitisa, herpes simpleksa, pucanja koze, migrene, gubitka kose, usiju, 
svraba, koznih pristica, suge, epilepsije i za opustanje napetosti misica, 

Ostali sekundami laksativi ukljucuju kumin, anisovo sjeme, ruzmarin, tamjan, komorac 
(L. Foeniculum officinale) , koji se takoder koriste kao diuredk (sredstvo za mokrenje) i u 



1 290 



Poslanikot^a medicina 



hjecenju grceva. Ovisnost o komoracu povecava seksuaini nagon, dok preljerano spolno 
opcenje moze uzrokovati ciravost. Kao sto smo ranije spomenuli u poglavlju X^, Ijjecnici 
preporucuju uzimanje jedne kasildce pomijesanog samljevenog komoraca i!i bilo kog od 
ranije spomenutog sjeniena sa maslom i medom da bi se poboljsao rad crijeva. 



Kisnica (ar. gajs) 

Obonna; obilna kisa; padavine 

Obonna ili obilna padavina ima ugodan zvuk za arapsko uho (ar.gaiz iz korijena 
njea gase)^*' i znaci pomoc ili olaksanje, a upucuje na uzvisenost kada dode da pomogne 
stanovnicima suhe i neplodne pustinje. Kada padne, ona je zivotni spasilac i predstavJja 
robovljevu neprestanu potrebu za svim esencijalnim potrepstinama koje osigurava njihov 
Gospodar i Stvoritelj. Ona takoderpodsjecayiemikena AllahaSvemoguceg. Kisa ozivljava 
zemlju i uzgaja novi zivot, a njen naziv na arapskom gajs (Oborina) ugodan je za uho, 
umiruje srce, umiruje strah, osigurava konrinuitet, a i tijelo i dusa zadovoljni su njome. 

Voda oborine je biagosiovljena, mehka je, syjeza, zdrava i bolja je od obicne grad- 
ske vode. Ovo je posebno tacno kada ovakva oborina istice iz gromovitih oblaka.^"*^ 
Obonna se skupija u udubljenim podrucjlma na planinama koja snabdijevaju potoke 
1 rijeke koji nanovo pune povrsinske vode preko preciscavajucih galerija i pojavljuju 
se nanovo u vrelima, izvorima, bazenima i zdencima. 

Voda je oborine vlaznija od obicne vode jer se nije uslajala za vrijeme procesa hladenja 
u pnrodnim podzemnini rezervoarima. Prema tome, voda je oborine manje zagadena ili 
promijenjena usljed prirodnih fenomena, kao sto su koncentracija prirodnih atmosferskih 
zagadivaca i[i odredenih vrsta malih cestica prasine ili ustajalih lebdecih cestica. Zapravo, 
vodaje oborine profinjena i brzo se kvari nakon mijesanja sa vanjskim stimulansom. 

Neki komentatori smatraju da je proljetna oborina bolja od one ziraske. Drugi 
tvrde da zimska oborina takoder ima svoje prednosti zato sto je za vrijeme zime vrijeme 
hladnije, zrak je manje zagaden, temperament sunca je manje vruc i kvalitet zraka je 
cisci, pa, prema tome, kondenzacija i uzdizanje isparina iz mora umanjuju nezeljene 
cestice koje su ostavljene iza, kada se isparava morska pjena. S druge strane, oni gto 
podrzavaju proljetne oborine tvrde da veca temperatura sunceve toplote za vrijeme 
proljeca pomaze rastvaranju gustih i stetnih isparina, rastvara nezeljene krutosti koje se 



f 




Cf. X, Suhoca stanja: ar, sajiut. 
"' Bog, od indoevropskog gou-: zazivati. traziti pomod od, prizivati, (Webster. New World Dictionary, 
1 968). Najbliza njei ^. rijeci, gou u arapskom je gouz, koja takoder znaa zazivati nekoga, traiitt pomod 
od i pridvad. 

^^ Vlerovatno se ovaj opis primjenjivao u proslim vremenima kada zrak nije bio zagaden hemijskira i obtrvnira 
zagadiva^ima koji su u novijim danima proizvedeni od pohlepnih, sebicnth i nemarnih industrija. 



291 1 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



nose isparavanjem vode i odstranjuje prezasicenost zraka s nezeljenim zagadivacima. 
Po njihovom misljenju, proljetna oborina desava se za vrijeme klljanja i sezone nica- 
nja, donosi novi zivot biljkaraa i drvecu i, nadalje, njena voda je zdravija od zimske 
oborine, Allah zna najbolje. 

Imam Safi, r.a., prenio je da je Enes, r.a., rekao: "Bili smo sa Allahovim Po- 
slanikom, s.a.v.s., kadaje oborina pocela padati. Allabov Poslanik, s.a.v.s., skinuo je 
odmah svoj turban govoreci: "Novo stvorenje je to koje je dobro upoznato sa svojim 
Gospodarem"'''^ (Takoder vidi: voda) 

Kna (ar. hinna) 

(Vidi Dio II : lijecenje glavobolje i hemikranije; dio III, opcinjenost) 



Koza (ar. el-ma'iz) 
Ovis capra 
(Vidi: meso) 

Koza, jarac (ar, tais) 
Chis capra 
(Vidi: meso) 

Krastavac (ar. k^ssaun) 

Zmijski krastavac 

Cacamis sativus flexuosus 

Abdullah bin Dzaafer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao 
jesti syjeze zrele hurme sa krastavcem.^''"' 

Krastavci su hladni i vlazni u drugom stupnju. Oni umiruju zucljive tjelesne 
izlucevine, snizavaju visoku stomacnu temperaturu i imaju nizak nivo kvarenja za vri- 
jeme probave. Krastavci pomazu snizavanju bola mokracnog mjehura, njihov miomiris 
koristi pri onesyjestenju, njihovo sjeme povecava izlucivanje urina a njlhovo lisce koristi 
se kao balzam u lijecenju ujeda psa. 

Krastavci su sporo probavljivi a njihov hladni temperament ima neke popratne 
posljedice, pa stoga oni moraju biti uravnotezeni da bi se neutraliziralo bilo koje 



*^^ Muslim, 898. 

^Buharija, 9/495; Muslim, 2043; Ebu-Davud, 3835; TirmizS, 1845. 



1 292 



Poslanil^pva modidna 



zlo koje mogu sadrzavati, i da bi se optimizlrale njihove koristi, i zbog toga je 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo krastavce sa s\dezim zrelim hurmama (m. ratib) koje 
su vruce i vlazne u drugom stupnju. Inace, posljedice krastavica mogu se uravnoteziti 
jedenjeni grozdica ili meda. 

Krasuljak (ar. fagijet-ul dzinan) 

Bahamita sauveolens 

(Vidi: kaloper, matienjak , mirisljavac) 

Krava, Govece far. bekar) 
Bos; Bavins 
(Vidi: meso) 

Krkovina, ^igovina, trsljika (ar.nebek) 

Rhamnus 

(Vidi: lotosovo voce, jujub) 

Kuhi^jska so (ar. milh) 
(Vidi: so) 

Kur'an 

Svemoguci Allah kaze: "Mi objavljujemo a Kur'anu om Sh je lijek i milosl 
ijfermama." (Kur'an. 17:82) Ovaj ajet posebno upucuje na vrstu, prirodu i svrhu 
Allahove objave, i nije upucen da razdvoji Ijude na yfernike i nevjernike jer u drugom 
ajetu Allah Svemoguci obraca se svom coyjecanshoi, govoreci: "O Ijudi, vec vamje 
stigla poruka od Gospodam vaseg i lijek za va&a srca. " (Kur'an, 10:57) 

Prema tome, Kur'an je savrfen lijek za sve bolesti srca, tijela i uma i univerzalni 
je lijek 1 tretman za sve nedace na ovom svijetu i branic protiv kazne za grijehe na 
buducem svijetu. Ipak, nije svako kvalificiran ili podoban da se okoristi u potpunosti 
ovakvim savrsenim lijekom i svako ne posjeduje uzvisene standards izvrsnosti koji se 
traze za dobivanje savr^enog lijeka. Prema tome, kada pacijent ima istinsku yjeru, 
kada on nanosi lijek na njegovu tacno odredenu bolest ^^e^om, istmitoscu, iskrenoscu, 
yierodostojnoscu, povjerenjem u njegovog Gospodara, bespogovornim prihvatanjem, 
pristankom i nepromjenljivim osyjedocenjem i povjerenjem u djelotvornost lijeka, kada 
se on siozi sa svim uvjetima uzvisenog recepta, onda, Allahovom voljom, nijedna ga 
bolest ne moze svladati osim smrti. 



293 1 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



'l 



Inace, kciko moze bilo koji abnonnalni sindrom praliviti se naredbl Gospodara, Koji 
je odredio njegovu odredenu funkciju, predio (sferu) i ulogu. Drugim rijecima, Kur'an su 
svete objavljene rijeci Stvoritelja i Opskrfaitelja Zemlje, Dzenneta i svega sto oni sadrzavaju. 
Kada bi se sved govor spustio na planinu, ona bi se zatresla i, ponekad, zdrobila bi se od 
straha i postovanja prema Gospodaru univerzuma, i kada bi se spustio na zemlju, to bi 
uzrokovalo zemljotres. Nadalje, ne postoji nijedna bolest srca, tijela ill uma za koju Kur'an 
nije di] agnostic! rao uzrok i propisao savrseni li)ek, a ovakav je recept rezervisan za onoga 
koji je blagoslovijen mudroscu, znanjem i razumijevcinjem objavljene Allahove Knjige. 

Zapravo, ranije u ovoj kiijizi, nasiroko smo govorili u vezi s temom kur'anske 
upute u pogledu odrzavanja dobrog zdravlja, preventivne medicine, lijecenja bolesti, 
ispravnog metoda ciscenja onoga sto je stetno i u pogledu molenja daljnje upute u 
dijagnosticiranju odredenih bolesti, Sto se tice bolesti srca, Kur'an ih zasigurno tumaci 
do u detalje i osigurava za njih ispravan nacln lijecenja i lijek. Svemoguci Allah kaze: 
"A zar im nije dosta (milosti) to sio Mi tebi ohjavljujano Knjigu kpja im se kflzuje?" 
(Ku/an, 29:5 1) Nadalje, za onoga koji pati od bolesti srca i ne moze naci njen lijek 
u Kur anu, onda sigurno nema lijeka za njega. Za onoga ko god nije zadovoljen s 
Kur'anom u sprecavanju ovakvih bolesti, postoji apsolutno nista na ovom svljetu sto 
ga u potpunosti moze izli 



Labud (ar. uz) 
(Vidi: meso: II perad) 

Lazni safran (ar. varas) 
(Vidi; pseudosafran) 

Leca (ar. 'adas) 

Eroum lens; Lens esculenta; Lens cuUnaris 

Svi hadisi koji su pripisani Allahovom Poslaniku s.a.v.s. u pogledu lece su 
izmisljeni od strane zemljoradnika i trgovaca, ukljucujuci^''^ apokrifni hadis kogje 
naveo imam Bejheki da "leca omeksava srce, dovodi suze oclma, otklanja ponos", i 
da su "hrana za one iskrene."^^* 

Ipak, leca je spomenuta u Kur' anu, gdje stoji da su djeca Izraela zudila za njom, 
kada su ona rekla: "O Musa, mi ne mozemo visejednu te ista hranujesti, zato zamoli, u 



'■*' Lece su mahune graska iz porodice Leguminosae, i one spadaju mcdu najstarije kullivirano povrce. Nji- 
hovo je sjeme posebno bogato prateinima (22%). Okolo, spljosteno sjeme drii se u mahunama i mora se 
ispuciti za vrijeme doznjevanja. Njihova boja varira od bijele do zelene, smede, oranz i svijedoplave. Lece 
se jedu ciiele u supama i kuhanom mesu, a lakoder se melju u brasno, dok njihove slamke i Ian (ar. tubu) 
se obicno koriste za stofnu hranu, a ponekad je niihova kora u nju ukljucena. 

'■•^Sve ovo je izmisljeno. 



1 294 



Poslanikova medidna 





nose ime, Gospodara svoga da nam podan od onoga sto zemlja rada: povrca i krastaoica, 
i psmice, i lece, i luka crvemg! Onje rekao: 'Zar Mite da ono stoje bolje zamijenitc za 
ono stoje gore? '" (Ku/an, 2:6 1). Hrana kojom ih je tada Allah Svemoguci opskitljavao 
bila je mana i prepelice. 

Lece su hladne i suhe i one obuhvataju dva oprecna tsastojaka: jedan uravnotezava 
konstituciju, a drugi je izvor kokosovog ulja. Lecina je kora vruca i suha u trecem 
stupnju, jetka je i nadalje stimulira rad crijeva. Esencijalne osobine lece sadrzane su 
u njenoj kori i zato je njihovo kompletno jedenje zdravije od njihovog jedenja kada su 
izgnjecene i oljustene. Cijele lece blaze su za stomak i manje stetne, jer njihova pulpa 
se slabo vari zbog njenog hladnog i suhog karaktera. Nadalje, lece stimuliraju crnu 
zuc i mogu stetno djelovati na akutnu melanholiju i ostetiti nerve. Lece zgusnjavaju 
krv (lot. Pycnemia) i moraju biti izbjegavane od Ijudi koji pate od tromosti i apatije 
(lot. Acedia; ar. scvda'), koje su akutna depresija kao i tjeskoba koje su posljedica 
neravnoteze erne iuci. Za ovakve osobe preljerano jedenje lece moze pogorsati njihovo 
stanje, potaci akutnu mentalnn nepravilnost, opsesiju i uzrokovati prijemcvost prema 
mfektivnim bolestima, ukljucujuci kvartarnu groznicu (koja se vraca svaka cetiri dana). 
Ovako negativne osobine mogu se ispraviti kuhanjem leca s njihovim suprotnostima, 
kao sto su repa i zelje, ruj, masllne, koriander, a dodajuci dio masnoc'e u hranu. 

Najstetnija je kombinacija jedenje lece s ukiseljenim povrcem kao nadopunom. 
Mora se izbjegavati mijesanje lece sa slatkisima u istom obroku, jer ovo moze uzroko- 
vati zacepljenje jetre, a redovno jedenje leca moze uzrokovati zatamnjenje vida zbog 
njibove sirove suhoce. Pretjerano jedenje lece takoder moze uzrokovati zadilavanje 
(retenciju) urina i hladnih rana, i proizvodi guste gasove u crijevima i jetri. Najbolja 
vrsta lece jeste bijela 1 ona okrugla, i one se brzo kuhaju. 

Lipin (limetin) depilator (ar. nureh) 

Ummu-Seleme je prenijela da kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., koristio depilator, 
nanio bi smjesu na intimne dijelove prije njenog nanosenja na ostale dijelove tijela.^'*^ 

Takoder je preneseno da prvi je koji je koristio depilator bio Allahov Poslanik Sulejman 
ibn Davud, ra.Lipin je depilator agens za uklanjanje dlaka nacinjen od dva dijela lipe i 
jednog dijela ai^nika pomijesanih s vodom a potom ostavijenim na suncu rli u toploj kupki 
zbog vrenja. Kada smjesa postane tamnoplava, nanosi se preko odredenog podrucja, a 
osoba mora sjediti aproksimativno jedan sahat prije njenog ispiranja vodom. Predio de- 
piiiranja potom mora biti premazan knom da bi se sprijecile posljedice opekotina*^. 

'■" Ibn-Madidze, 375 1 ; hadis je prekinutog seneda. 

"* Arsenik; ar. lamib: arsenik trisulfid i obi£n; arsenik sulfid korislili su se kao depilatori u fcombinaciji s lipom i 
vodom. Kombinacija lipe i metalnili sulfida otklanja dlake, ne steti korijenu dlake i nesprecava rast dlake, Sam 
jearsemklzrazitootrovan iizjedajudije, a udepilacijskimkremamamozespaliri i unakaziti koiu. Ipakjeveoma 
vaino da ako posloji produzeni konlak s kozom, kao posljedica to^ mogu se razviti malilgni tumoii. 



295 1 



Jbn-Kaijim d-Dzet)zi 



Lisce indiga (ar. I^eiem) 
Biljka indigo/era 

Imam je Buhari prenio da je Ummu Seletne rekla: "Iznijela sam vam kosu AI- 
lahovog Poslanika, s.a.v.s,, njima, t gle, bilaje obojena."'''^ 

Ipak, Ibn-Mevhab komentansao je da mu je Ummu Seleme pokazala kosu Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., crvenu od kne, a ne tamnoplavu od boje indiga. U sljedecem po- 
glavlju iste tematike, veana ashaba tvrdilo je da Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije imao 
dovoljno sive kose koju bi bojio.^^" Isto je potvrdeno u Enesovom obracanju: " Vidio 
sam kosu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a ona je bila obojena knom."^^' 

Indigo je tamnoplava i tamnopurpurna boja koja se ranije dobivala fermentacijom 
liSca txopske mahunaste biljke Indigofere. Voce biljke indiga lice onom od biljke bibera, 
a njeno lisce lici onom od biljke mirle, Biljka raste u ravnicama Arabije, Za vnjeme 
njenog potpunog dozrijevanja lisce crni, dok kao zeleno lisce, proizvodi ulje koje se 
koristilo u nekim medicinskim preparatima. Kada listovi pocrne, oni se ubiru, suse i 
melju za upotrebu kao voda. 

Cetiri glavne zbirke Kadisa (ar. sunen) potvrduju hadis Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s.: "Kna i Indigo su najbolje boje." 

Sto se tice imama Gafikija, on je objasnio da katam biljka raste u ravnicama i moze 
doseci do 1 85 cm uvis. Njeni listovi lice oniraa od maslme, njeno voce lici sjemenkama bibera 
u obliku, a njena kospica crni kada se samelje i fermentira. Pijenje uvarka od ekstraktiranog 
soka lisca katame pomaze obustavljanje povracanja i pomaze protiv ujeda bijesnog psa. I 
uvarak od ovakvih listova, kada se kuhaju u vodi, obicno se konsti za tintu. 

El-Kindi je tvrdio da trljanje ociju uvarkom sjeraenki mdiga otklanja necistoce, 
zaustavlja intenzivno suzenje ociju i umlruje ih. 

Neki Ijudi mljenjaju lisce indiga savrbovnikom ili gvadom (lat. Isatis Hndoria), koji je 
takoder poznat kao divlji indigo. Nekl autori sahiha uputili su da prilikom nekih obicaja, 
lisce mdiga i ono od vrbovnika mijesaju da bi se proizvela specijalna boja za kosu. 

Kada je-Ebi Kahafe posjetio Allahovog Poslanika, s.a.v.s,, a Ebi-Kahafina glava 
i brada bile su kao grm Iz porodlce Convulvulaceae (ar. zagama) , Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., kometarisao je: "Trebao bi promijeniti boju tvoje slve kose ali izbjegnl je bojiti 

"352 

u crno. ^ 

Ovaj hadis moze imati dva objasnjenja: mogao bi zabraniti farbanje kose sa izrazlto 

crnom bojom ih ]e mozda dopusteno mijesati vrbovnikovu ili indigovu boju s knom, 



^'Buharija, 10/298. 

'^"Tatoder vidi kna. 

^^' Biljka indigo je clan porodice mahunarki. Pigment u indigu se naziva indigotin. 

='"MusUm,2102. 



t 



n 



4 



V 

s 

ti 
i; 
li 
I 
I 



1 296 



Poslani^Oa medicma 



a ovakva ce smjesa obojiti kosu tamnocrvenom bojom; ili mogao bl biti upucen da 
zabrani lukavstinu, tj. da stariji covjek njenom upotrebom privuce raladu genu ili 
obratno. Ipak, farbanje kose tamnom bojom je dopusteno sve dok to nije u svrhu 
prevare. (Takoder vidi: Vrbovnik) 

Lisce repe (ar. sil}^ 
(Vidi; Egipatska ) 

Loj; salo (ar. Sahm) 

Enes, r.a., rekao je: "Jevrej iz Medine pozvao je jednom Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., na obrok, i pocastio ga jecmenim hijebom i rastopljeiiim lojem pomijesanim 
sa mirodijarna (kao zacinom)."^" 

Loj je teska masnoca koja se odlaie oko bubrega i slabina goveda i ovaca, a koristi 
se u kulinarstvu. Najbolje salo dobiva se iz potpuno zrele zivotinje. Salo je vruce i 
vlazno, ali je manje vlazno od masnoce. Zbog ovoga kada se oba rastope, salo se brie 
stvrdnjuje. 

Salo ublazava hrapavost gria, opusta misice i moze se uravnoteziti jedenjem 
ukiseljenog limuna ili dumbira u obroku. Loj koze je najvise zatvarajuci od sveg loja 
uopce. Loj jarca ima vise vrucine nego onaj od koze onaj otklanja zatvor i koristi u 
lijecenju oticanja crijeva i boli u stomaku. Ponekad, loj se takoder koristi u klistiru 
kod lijecenja ranica Ili Ijustenja koze, upale crijeva popracen bolom u stomaku (lat. 
Dysenlcria) ili kao poticaj da isprazni crijeva ili kod bolnog bezuspjesnog uriniranja. 
(Takoder vidi: mast) 

Lotosovo drvo (ar. sidir) 
(Vidi; lotosovo voce) 

Lotosovo voce; Jujub (ar. nebek) 

Rhamnaceae; Rhamnus; Ziziphus vulgaris 

U svojoj knjizi "Poslarjikova medicina", Ebu-Na'im je zabiljezio jedan hadis u 
kojem stoji da je voce jujuba bilo prva stvar koju je Adem, a.s. ,pojeo kada je ucinjeno 
da se on spusti na zemlju. 

U drugom hadisu u kojem se opisuje lotosovo drvo (ar. sidir) Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., vidio ga je za vrijeme mi'radza, kada je on doveden da primi zapovijedi od 



Ahmed, 3/211; sened je sahih; takoder se prenosi diugim rivajetom kod Buharije, 4^57; Tirmizije; 12(5. 



2971 



Ihn-Kajjim el-Dzevzi 



Allaha Svemoguceg; on je opisao drvo da ima listove velike kao slonove usi, a voce 
slicno onome jujubovom, uvi]ek zrelo, u izobilju i slozeno u nizu kao palisada.^^'' 

Jujub je clan porodice Rhamnus, bjelogoricno je grmije i malog je drveta koje se 
nalazi u umjerenim i suptropskim krajevima i ono nosi voce koje je poput hurme koje 
dozrijeva u kasnu jesen. 

Jujubovo voce slici musmuli, ono je malo i tamno bljeloga mesa, a jede se svjeze, 
osuseno ili zasladeno. Kostica Hi kamen jede se ponekad kao oraK. Listovi, kora i zrna 
imaju vrlo velike purgativne osobine, a kora sadrzi lijek koji se konsti u laksativima. 

Medu njegovim medicinsldm konstima voce'^^ jujuba uravnotezava probavu, utjece 
na rad crijeva, presvlaci stomak, uravnotezava cud zute zuci, pazi tijelo, povecava 
apetit, proizvodi sluz i pomaze umanjivanju dijareje uzrokovane toploni cudi zucne 
kesice i zute zutice. 

Jujubovo voce sporo se vari i njegova steta moze bSti nadoknadena jedenjem saca 
(medovog). Ipak, uprkos njegovoj steti, ono ce jos uvijek imati svoje posljedice na 
crijeva i u uravnotezavanju cudi zute zuci. 

Voce je hladno i suho, ah ipak, hjecnici variraju u misljenju da li ]e ono vlazno ill 
suho, a mi mozemo reci da je njegov mvo vlalnosti hladan i vlaian, i da je njegova 
suhoca hladna i suha. 

Lubenica (ar. bittih) 

Cilrulus vulgaris 

Postoji nekoliko hadisa u pogledu lubenice. Svi oni nisu dobro preneseni osim 
jednog kojeg su naveli Ebu-Davud i Tirmizi, gdje je preneseno da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., jeo lubenicu zajedno sa syjezim hurmama, i on je ustanovio da se oni medusobno 
uravnotezavaju. On je rekao: " Vrucina jednog otklanja hladnocu drugog i suprotno."^^^ 

Lubenica je hladna i vlazna.^^^ Sto je veca njena slatkoca to joj je veca vrucma. 
Ona osyjezava tijelo i mozak, gasi zed, povecava izlucivanje mokrace, olaksava zat- 
vorenost i pomaze onima koji boluju od upale hemoroida. Jedenje lubenice pomaze 
tijelu da izbaci kamenac iz mokracnog mjehura i bubrega, a vlazan oblog od sjemenki 
lubenice moze pomoci otklanjanju pjega od sunca, 

Lubenica je rashladujuca i probavlja se brze nego zmijski krastavac ili glatki 
krastavac (7oi. Cucumis salivas; ar. hidzar). Lubenica se brzo pretvara i postaje 



'S^Buharija, 6/218; 

'''M)ce jujuba je bogato vitaminom C i moze se pretvoriti u pice, 
^^ Ebu-Davud, 3836; Tirmizi, 1/296; sened hadisa je sahih. 
'"Lubenica ima pribiizno 91% vode i 8% Severn. 



|29S 



PosLnr^oua medkina 



sredstvo za ciscenje i laksativ za prvu tjelesnu izlucevinu koju srece n stomaku. Ona cisti 
stomak, ispire mokracni mjehur, cisti vid, povecava spinainu tecnost (Cerebmspinalni 
liquor), pomaze spolni odnos i prekida hladnocu. Da bi se njene koristi u potpunosti 
primile, lubenica se morajesti u sezoni, prije i nakon obroka, ali se ne bi trebala jesti 
u vrijeme izrazite giadi. Najkorisnija ]"e kada se jede pri sobnoj temperaturi, ali ako se 
jede rashladena, moze se uravnoteziti dodavanjem dumbira obroku, da bi se odstranila 
moguca steta od hiadne temperature u stomaku. 

Luk (ar. hesal) 

Allium cepa; Porum cepa 

Ebu-Davud je naveo u svom "Sahihu" da je Aisa, r.a., odgovoHla na pitanje u 
pogledu iedenja iuka, govoreci: "Posljednji obrok koji je Aliahov Poslanik, s.a.v.s., jeo 
sadrzavao je luk."«8 Takoder je preneseno u "Dva sahiKa" da je Aliahov Poslanik, 
s.a.v.s., zabraniojedenje Iuka prije odlaska u dzamiju iJi u blizinu Ijudi zbog neugodnog 
zadaha kojeg on uzrokuje.^^^ 

Postoji nekoliko vrsta luka^*^ i sve one su bogate ugljikohidratima. Luk je vruc 
u trecem stupnju, a ima nenitrogensku izlucujucu tvar koja je korisna za obnavljanje 
tjelesne vode. Luk izbacuje van toksi^ni zadah iz tijela, prekida sluz, povecava seksuaini 
nagon, daje vrenje spermi i cisti stomak. Lukovo sjeme pomaze u lijecenju leukoderme, 
a korisno je kada se utrljava po tjemenu za one koji boluju od istancavanja kose, gu- 
bitka kose (lat. Alopecia areata) i ceiavosti. Mehlem od Iuka umocenog u so pomaze 
odstranjivanje bradavica. Mirisanje Iuka nakon uzimanja purgativa ili lijeka neugodnog 
okusa sprecava mucninu, povracanje i odstranjuje bilo koji naknadni okus ili miris (lat. 
Cacosmia). Usmrkivanje u vodi umocenog Iuka kroz nos cisti glavu. Upotrebljavanje 
rastvora cijaje baza luk kao kapi za usi pomaze u lijecenju gubitka ostrine sluha (lat. 
Amblycasis), zvonjenja u usima (lat Tinnitus), upale usiju i pomaze odvodenju bilo 
koje nakupljene vode u uhu. Upotrebljavanje mehlema nacinjenogod istucenog lukovog 
sjemena pomijesanog s medom i njegovo nanosenje oko ociju zaustavlja pretjerano suzenje 
koje moze bid uzrokovano slaboscu misica oka, pregrijanoscu tijela ili hiadnocom. 

Dobro iskuhan iuk s hranom koristi u lijecenju zutice, grubosti prsa i kaslja. On 
takoder povecava izlucivanje urina i utjece na praznjenje cnjeva. Nanosenje lukove 
vode pomijesane sa solju i ekstraktom divlje rule ili planinske rule preko nezlocudnog, 



==• Ebu-Davud, 3829; Ahmed, 6/89; u senedu je jedan prenosilac u cije se povjerenje nije potpuno sigumo, 
oslali prenosioci su povjerljivi. 

'"Buharija, 9/498; Muslim, 564. 

'"'i' "^f "^ '"P"' ^'"■"'" '=^°'- naiuobicajenija mta Iuka. Sadrli 1 ,68% nitogena, 0, 1 % izJucujufe Ivari, 
2,78% saharoze, 8,04% neaiotnih ekstraktivnih Ivari i 0,?1% celuloze. 



299! 



Ibn-Kajjim d-Dzevzi 



nebijesnog mjesta ujeda psa ubrzava njegovo lijecenje. Konacno, ako pojedinac moze 
izdriati njegov ubod, on moze pomoci omeksavanje i otvaranje tvrdokornih hemoroida. 
Prekomjerno jedenje sirovog luka uzrokuje migrenu, nadutost, zatamnjuje vid, 
uzrokuje zaboravnost, steti razumijevanju, proizvodi los zadah, razvija ios okus I ne- 
odobrovoljava meleke, Zvakanje lisca divlje rute moze odstraniti los zadah uzrokovan 
jedenjem sirovog luka. Prema tome, jedenje dobro kuhanog luka moze odstraniti sve ovo 
navedeno. Takoderje preneseno u hadisu daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., poducio Ijucfe 
da kuhaju luk i bijeli !uk prije njihovogjedenja. 

Ljestarka; obicna Ijestarka (ar. duradz) 

Francolinus 

(Vidi: meso; 11 perad) 

Ljubicino ulje (ar. duhn el-benefsadi) 
Viola odorala 
(Vidi: ulje) 



Mana (ar. mann) 
(Vidi: tartuO 

Masline (ar. zejtun) 
(Vidi: maslinovo ulje) 



1 

m 

■i 



Maslinovo u^je (ar. zeji, zejtun) 

Maslinovo je drvo blagoslovljeno u Kur'anu, a maslinova grancica simbolizira 
nudenje mira. Maslinovo ulje dobiva se iz zrelog voca maslinovog drveta iz porodice 
Oleacea. Njegovo urodeno staniste jeste mediteranski bazen i ono se proteze kroz 
Srednji istok i Juznu Evropu, a podjednako se nalazi i u sj eve rnoafric kirn zemljama: 
Maroku i Tunisu. 

Ebu-Hurejre, r.a„ prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koristite ulje 
maslinovo kao hranu i kao mehlem, jer ono dolazi s blagoslovljenog drveta. "^^' 

Maslinovo ulje vruce je i vlazno u prvom stupnju. Kvalitet ulja ovisi od kvaliteta 
maslina kada se zgnjece. Najbolje ulje dobiva se iz potpuno dozrelih maslina, a kada 



"'Abduirezak u "Musannifij", 19568; Ibn-MadMe, 3319; Hakim, 4/122, kaie da j'e sahih; s njim se 
slaze Zehebi. 



1300 






Poslanikpva medicina 



se dobiva iz nedozreiih maslina, ono sadrzi umjereno hladne i suhe karakteristike. 
Crvene masline daju ulje koje ima osobine izmedu navedenog dvoga, dok ulje od crnih 
hurmi osigurava umjerenu vrucinu i vlaznost. 

Pijenje masiinovog ulja koristi u lijecenju trovanja hranom, pokrece crijeva i izbacuje 
van cnjevne crve. Sto je starije ulje, to je veci stupanj njegove vrucine i djeiotvoraosti u 
razgradivanju tvari. Pored metode gnjecenja, raaslinovo ulje se takoder moze dobib kroz 
proces razdvajanja vode (dehidrogenadja) 1, u torn slucaju, njegova je cud manje vruca, 
blaga 1 djelotvornija je. Sve vrste ulja omeksavaju kozu i usporavaju proces plavljenja kose. 
Usoljena voda od sacuvanih maslina koristi pri opekotinama koze, sprecava pojavu plikova, 
jaca desni i dobra je za herpeticne upale i neka alei-gijska stanja koie ((?., lat Urticaria). 

Lisce masline koristi pri infektivnim oboljenjima ukljucujuci lokaine upale koze 
popracene s vrucicom (crvenilo koze npr.), ekcem i ciravosti uzrokovane ujedimaglo- 
dara. Zvakanje ovih listova koristi u lijecenju gljivicnih upala u ustima (lat. Aphthous 
stomatitis) ili na usnama, a koristi se u lijecenju glodarastih ciravosti, opceg svraba 
1 upale koie (lat. Cnidosis), podjednako kao i kontrolisanju pretjeranog znojenja. 
(Takoder vidi: palmino ulje) 

Maslo (obrani puter) 
(Vidi: obrani puter) 

Mast far. duhn) 

(Vidi: ulje; loj: arb. sabm) 

Med (ar. asal) 

Ranije srao govoriii o koristima meda (Cf. II, reguliranje rada crijeva; koristi od 
meda). Ibn-Dzuraidzje rekao: "Jedite med, jerje on dobro sredstvo za jacanje (tonik)." 
Imam Buhari je kiasificirao med kao lijek. 

Med je prirodni nektar (slatko pice) i koncentrirana slatkoca cvijeca pretvorena 

od pcela u zlatni bogati sirup. Izvor nektara iz kojeg je nacinjen med odreduje njeg- 

ovu boju i aromu, a najboija je svijetlo obojena vrsta meda. Najboiji med prave pcele 

[■ euvari, a sakupljaju ga s planinskih podrucja i drveca. Potom se procjeduje I vecina 

nefistoca se odstranjuje osim nesto polena i enzima. 

Med proizvode pcele radnici (lai Aph mellifcra) koje sisaju cvijetni nektar sa svojim 
jezicastim izdankom i pohranjuju ga u medni stomak. Pcela potom povraca med i pohranjuje 
ga u celije ili njime hrani trutove. Pcela radnica nosi polen u polenskim kosarama lociranim 
na njenmi straznjira nogama i struze polen od cega njene prednje noge blistaju. 



3011 



i 



Ibn-Knjjim el-DzeVzi 



Med ima sposobnost da apsorbira i zadrzava vlagu i odlican je konzervans hrane, a 
odredene vrste meda koristile su se u lijecenju rana, 

Med bi trebao biti iskljucen iz ishrane djece ispod jedne godine starosti. (Takoder 
vidi: secerna trska) 



i 



Meso (ar. lahnt; navedeno po vrsti i u skladu s obicnom upotrebom) 

Knjiga o mesa 

I - CrVeno meso 

Allah Svcmoguci kflze: "I jos 6emo ih daroOati Vocem i mesom k<^kpo budu 
zeljeli"(KuT'an, 52:22), "... i mesom pticifim k,ah>o budu zeljelL" (Kar'an, 56:21) 

Ebi-Derda' prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Meso je najbolja 
hrana na ovom i buducem svijetu."^^" Burejde je takoder prenio slican hadis kojl glasi: 
"Meso je najbolja ziva hrana na ovom i buducem svijetu."^*^ 

Poeastvujuci svoju suprugu Aisu, r.a., Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je jednom: 
"Prednost Aise nad drugim zenama jeste poput sarida nad ostalom hranom."'*'' Kao 
Sto smo ranije objasnili, zarid se pravi od mesa i hljeba. {Cf, hijeb) 

El-Zahtri tvrdio je da jedenje mesa povecava snagu sedamdeset hvati, dok je 
Muhammed bin \4si' tvrdio da jedenje mesa poboljsava vid. Alija, r.a., rekao 
je: "Jedenje mesa cisti pojedincevu boju, nadoknaduje abdoniinalno odupiranje i 
povecava pojedincev dobar karakter." On je takoder rekao; "Sustezanje od jedenja 
mesa cetrdeset noci unazaduje stalozenost (cvrstocu)," Nafi' je prenio da je meso 
bilo glavna hrana AbduUaha bin Omera, ra,, nakon posta u mjesecu ramazanu i za 
vrijeme njegovih putovanja. Ebu-Hurejre je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: "Srce uziva kada se jede meso." (Prenio Ibn-Madzdze) Ebu-Davud je prenio 
od Aise da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne sijecite meso nozem, to nam je 
zabranjeno, umjesto toga, grizite ga, jer to je zdravije, potpunije i okrepljujuce." Ipak, 
imam Ahmed opovrgao je ovaj hadis kao neistlnit pomocu dva hadtsa o rezanju mesa 
nozem. (Cf. teletina pecena na zaru) 

Postoje mnoge vrste mesa. Svaka je vrsta karakteristicna po svoji osobinama, 
porijeklu i prebivalistu zivotinje. U ovom poglavlju, Allahovim dopustenjem, govorit 
cemo o njima i objasniti njihove karaktenstike, koristi i stete. 



i 



)€ 



^<^ Ibn-Madzdze. 3305; dalf. 

^' R)tpun! daif; jer u senedu ima jedan laiac. 

^Buharija, 6/320; 099 Buharija, 6/320. 



1 302 



Postamjfpva malkina 



(1) Janjetina, ovcetina (ar. lahm da'n) 
Ovis aries 

Meso je ovna vnice u dnigom stupnju, a vlazno u prvom. Najboljaie mta od jedne 
godine. Ono proizvodi zdravu krv i unapreduje snagu kada se ispravno probavi. Ovnovo 
je meso posebno konsno Ijudima hiadnog i blagog temperamenta i koristi sportistima 
1 vojnicima za vrijeme hiadnoce. Ovnovo meso takoder koristi Ijudima koji boluju od 
neravnoteze cme zuci, ojacava pamcenje i izostrava Intelekt. 

Meso stare i slabasne ovce je nezdravo, i isto je kao meso ovce (ar. na'adza; sal), a 
to je kada ovca postane preko petnaest mjeseci stara. Najbolje meso ovna jeste ono od 
crnog ovna, jer ono je blaze, ukusnije i korisnije. Ipak, ustrojen ovan je bolji i zdraviji. 
Najbolje od crvenih ovacajesu one debele. Njlhovo meso sadrii vise hranljivih sastojaka 
I blago je stonnaku. Meso jednogodisnjeg ovna ima manje hranljive vrijednosti nego 
ostalo i ono se dize do povrsine stomaka za vrijeme probave. 

Najbolje meso u iivotinje je ono najblize njenim kostima. Gomji desni dio 
zivotinje zdraviji je i blazi za stomak od gomjeg lljevog dijela, dok je gornji prednji 
dio zivotmje zdraviji nego onaj straznji, a blazi je i za stomak. Prenesenoje u "Dva 
sahiha" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao uzimati desnu plecku ovna i, 
uopce, meso gornjeg dijela ovce, s izuzetkom glave. EbFarazak je jednom poslao 
nekoga da mu kupi mesa i rekao mu je: "Uzmi rebra i piecke, a ne kupuj meso s 
glave ili biizu stomaka, jer ono sadrzi bolesl." Nadalje, vrat zivotinje ostaje zdrav, 
ukusan, blag za stomak i iaksi za probavu i, jos, meso desne prednje noge je blaze,' 
lakse, ima manje masnoce, dalje je od zadrzavanja bolesti, blaze je za stomak, lakse 
je za probavu i pomaze tijelu da proizvodi blagotvornu krv. 

(2) Meso koze; meso jarca (ar. lahm el-ma'iz) 
Ovis capra 

Meso koze ima malo vruc'ine i suho je. Posljedice koje ono izaziva u tjelesnim 
izlucevmama slabasne su, a meso koze je tesko za probavu i njegove hranljive vri- 
jednosti su osrednje. 

Meso jarca (ar. tais) je neupitno nezdravo. Ono je izrazito suho, tesko za probavu 
1 ono proizvodi neravnotezu erne zuci. Kada je njegovo meso pre^erano suho, ono 
postaje teze za probavu i ono proizvodi zucljivu krv. 

El^Dzabir je prenlo da mu je njegov hjecnik prepomf io da nikad ne jede meso jarca, 
govoreci: "Ono uzrokuje uznemirenost i melanholiju, izaziva slabost pamcenja, pobuduje 
crnu ^elesnu izlucevinu, kvari krv i unapreduje mentainu nepravilnost kod djece." Ostali 
lijecnici tvrde daje samo meso starog jarca lose, a pogotovo za stare osobe. Ipak, Ijudi 
koji su navikli na meso jarca kao njihovu glavnu ishranu jos ga uvijek koriste. 



303 1 



Ibn-Ka^im d-Dzeuzi 



Galen je smatrao da meso jednogodisnje koze ima umjerene koristi, kao sto su 
uravnotezavanje zelucanih sokova i on je preporucio meso koze nad mesom jarca. 

Imam Nesai je prenio u svojoj zbircl hadisa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Ophodite se s kozama Ijubazno i stitite ih jer su one medu stvorenjima Dzenneta."^*^ 

U razmatranju autenticnosti ovog hadisa postoji vise misljenja. Ipak, moramo 
smatrati stetu kozijeg mesa opisanu od lijecnika kao ogranicenu i mi je ne sraijemo 
genera!iz;irati. Prema tome, mi takoder moramo razmotnti stanje slabog stomaka, 
humoralne neravnoteze (neravnoteze tjelesnih izlucevina) i predispoziciju. Ovo je 
pogotovo tacno za Ijude koji ga nisu navikll jesti i koji su navikli jesd prijatnu i lagahniju 
hranu, a ovakvi su bogati Ijudi koji zive u urtanim podruqima i oni su manjma. 



I 



(3) Jaretina 

Ovis capra 

(ar. lahm el-dzadij) 

Meso je jareta blago i relativno je uravnotezeno sve dok je jare novoodviknuto od 
mlijeka. Meso jareta lakse je za probavu zbog nedavnlh posljedica mlijeka u njemu, cije se 
iaksadvne osobine slazu s vecinom digestivnih sistema. Meso je jareta takoder nemasmje 
nego ono od kamila i ono proizvodi uravnotezenu krv i odlicne tjelesne izlucevine. 



(4) Govedina; kravetina^ voletina; junetina; meso bivola; 

Meso bizofia^^'^ 

Bos; Bovins; Bos Bubalus; Bos Bison 

(ar. lahm el-bek,ar; lahm el-'idzl) 

Kravije meso, obicno poznato kao govedina ili njene vrste, hladno je i suho i ako 
nije ispravno probavljeno, ono se tesko pretvara (u hranljive sastojke), sporo prolazi 
i krv koju ono proizvodi uglavnom ]e pogodena cudima erne zuci. 

Govedina je uglavnom dobra hrana za Ijude koji rade naporno, a pogotovo za one 
koji sudjeluju u iscrpljujucem fizickom radu, Ipak, ovisnost o govedinl moze prouzrociti 
bolesti koje nastaju iz neumjerenosti erne zuci, ukljucujuci herpeticne upale, lisaj i 
nedostatak pigmentacije koze, rezultujuci u bijelim mrljama (lat. Leukoderma), blagi 
oblik leproznosti, Govedina takoder moze uzrokovati sugu, podjednako kao i druga 
koina oboljenja karakterizirana formacijom IjuskasUh, ptavkastih mrija (lal. Ploriasis), 



'*' Ne mozemo doci do izvora ovog hadisa, mozda se naiad u "Sunenu Kubra". 

^■^ Buffalo; bizon; njegovo meso je manje bogato masnocom i 50% je manje bogato bolesterolom od govedine. 
{ref. The National buffalo Association, USA), 



1 304 



Poslanikova medicina 



i ona moze iizrokovati elefantijazu^^, rak, opsjednutost i kvartarnu vrucicu, pored 
nekoliko kategorija oticanja i tumora. Ovaj uticaj mora biti posebno na umu onima 
koji nisu naviknuti na govedinu kao njihovu glavnu ishranu i onima kojl ne odstran- 
juju njenu stetnost preko njenog uravnotezivanja s ispravnom kolicinom crnog bibera, 
bijeiog luka, cimeta, dumbira i slicnih zacina i dodataka. 

Meso juneta je manje hiadno nego ono od krave, a meso krave je manje suho nego 
ono od juneta. Ipak, najuravnotezenije od ovog dvoga je teletina, a posebno meso od 
debelog teleta, koje je ukusnije, zdravije i hranljivije. Teietina je vruca i vlazna, i kada 
se ispravno probavi, nudi znatne zdravstvene koristi. 

(5) Konjetina 

Equus cabatius 
(ar. lahm el-faras) 

Preneseno je u "Sahihu" daje Esma, r.a., rekla: "Zaklali smo konja i jeli ga u 
doba Allahova Poslanika, s.a.v.s.''^"* Takoder je navedeno u "Dva sahiha" daje na 
dan bitke na Hajberu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., dopustio jedenje konjetine, azabranio 
je meso od magarca (lot. Equus asinusj"^^' 

Ipak, meso je konja vruce i suho. Ono je zilavo i kiselo, proizvodi zucljivu krv i 
Stetno je za Ijude slabasne konstrukcije, tj. gradane. (Takoder vidi: kamilje meso) 

(6) Kamilje meso 

Camelus 

(ar. lahm el-dzemel; lahm el-fasil) 

Dopusteno je jesti meso kamlle kadaje to neophodno ili u nedostatku ostale hrane. 
Allahov Poslanik, s.a.v.s., i ashabi jeH su meso kamile u svojim domovima i za vrijeme 
putovanja. Najbolje i naj hranljivije od kamiljeg mesa jeste ono od tek odbijene kamile 
od mlijeka (ar. fasil). 

Sto se tice Ijudi koji su ga navikli jesti, kamilje je meso dobra zamjena za jan- 
jetinu i ne uzrokuje stetu. Sto se tice gradana, a pogotovo bogatih koji su naviyi 
jesti probirljivu hranu, oni mogu osjetiti odbojnost prema njemu i to stoga sto oni 
nisu naviknuti na njegov jak okus. 



Elephanlmsh: hipertrofya i fibrosa koze I pottoinog i limfoidnog tklva usljed duie otezane cirkulacije u 
bvn.m ill limliiim vodovima, ugiavnom usljed prisutnosti fiiarijalnih crva, Wuchereria bancrofli di Brugia 



malayL 

'^^Buiiarija, 9/559; Muslim, 1942. 
^''Buharija, 9/559; Muslim, 1941 . 



3051 



^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^m 




■ 


^^^m J^^^^^^lW^^^^^^^^^^^^^^i^^^^^— ^^^^^^^M^—^ lii 












Ibn-Kajjim el-Dzcvzi 




J 




Kamilje je meso vruce 1 suho. Visoko je bogato hranljivim sastojcima, proizvodi 




zucljivu krv i tesko se probavlja. Ipak, njegove izra/ito bogate hranljive vrijednosti ne 


J 




moraju prijati svakome i moze ponekad proizvesti suprotne posljedice. ^^^^^^1 




Sto se tice trazenja od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., prema Ijudima da uzmu abdest ^^^^^^| 




nakon pripremanja ill nakon jedenja, ill cak nakon dodirivanja kamiljeg mesa, ovaj se ^^^^^^| 




hadis uglavnom odnosi na higijensko razmatranje, radije nego, izrazavanje trazenja ^^^^^^| 




namaske cistoce, podrazumijevajuci da se ne bi trebao pristuplti jedenju hrane prije ^^^^^H 




pranja ruku i jos da pojedinac ne smije klanjati bez abdesta. Prema tome, moze se ^^^^^^| 




jesti peceno meso i sve dokle ga je vatra dotakla, a potom se ne trazi uzimanje abdesta ^^^^^^M 




nakon njegovog jedenja, a pnje klanjanja namaza. ^^^^^^^| 




^^^^H 


^^^B ^hHW ' 


Verenidae ^^^^^^^M 




(ar. dabb) ^^^^^^^H 


^^H lt]|:i 


(Vidi: guster) ^^^^^^H 


1 ill 


(9) Gazela; jelen; srna ^^^^^^H 




Gazella; procapra; cervidae ^^^^^^H 




(ar. gazal) ^^^^^^M 


^^^H ^im 


Naziv gazela se ovdje odnosi na sve vrste iz roda gazela medu ostalim prezivarima ^^^^^H 


^^^H * ilil' 


iz porodice Cervidae 1 Procapra, ukljucujuci afiricku i azijsku gazelu i antilopu (ar. ^^^^^H 




zabi), srnecu porodicu Gazela soemmeringi far. erdzal), jelena, jelena lopatasa, ^^^^^H 




srndaca (S. dama), jelena mosutnjaka (ar. adzdzil el-miski; kflstura) i Oedemeridae ^^^^^^| 


^^H ' jM 


(ar. adam; gazel el-sahra), medu ostalim iz porodice Cervidae. ^^^^^^M 


H 


Meso je gazele vruce i suho, a neki kazu da je izmedu (ovog dvoga) . Meso gazele ^^^^^^| 


^^^B 


izrazito je hranljivo za uravnotezene konstrukcije i zdrava tijela. Meso gazele jeste ^^^^^H 




sredstvo za susenje, brzo se probavlja, a najbolje i ukusnije od ovog mesa je ono od ^^^^^M 


1 


^^^^^^M 


^B 


(1 0) Antilopa''" (ar. zabij; Wab) ^^^H 


^H 


Meso je antilope vruce i suho. Ono je sredstvo za susenje, a pogotovo je korisno ^^^^^H 


I i 


za Ijude vlazne konstitucije. Ibn-Sina je objasnio da meso antilope proizvodi zucljivu j^^^^^H 


■ * 


krv i da je najbolje meso od (svih) divljih zivotinja. ^^^^^^M 


^■^ ill 


^''"Lal. Aniilocapra americana; male antilope se nazivaju (lai.) Neotroginae, dok se one velike nazivaju (lat) ^^^^^^^H 


I ' 1 


Tragelaphmae ^^^^^^^H 


1 '^ 


|306 ^^^^H 






hilv^> 


I 



Poslanitiova mcdkina 



(ll)Zec^" (ar.crneb) 

Enes bin Malik, r,a., rekao je: "Vidjeli smo zeca u divljini i ulovili smo ga. Nakon 
njegovog pripremanja Ebu-Talhaje odabrao bedro i poslao ga Allahovom Poslaniku, 
s.a.v.s,, koji je primio dar."^^'^ 

Zeqe meso je umjereno vruce i suho i najbolji njegov dio su leda i straznje noge 
ill bedro. Meso zeca najbolje je jesti peceno. Ono uravnotezava stomak, pomaze 
izlucivanje urina i razgraduje kamenac. Jedenje zecije glave opusta misicnu napetost 
i koristi u lijecenju dyslaxiae^''^ i groznicne drhtavice. 

(12) Divlji magarac 

Equus hemionas onager^''' 
far. himar vahsi) 

Divlji magarac razlikuje se od zebre (Lat. Equus zebra; ar. tarad). Divlji magarac 
zivi u divljini i obicno nije pripitomljen. Imam Buhari je prenio da je Ebu-Katade bio 
poznat po yjestini njihovog hvatanja. U vezi s ovom temom, Ebu-Katade je prenio da je 
on bio u drustvu Aliahovog Poslanika, s.a.v.s., zajedno sa grupom hadzija. Ebu-Katade 
jos uvijek nije bio obukao ihrame te je potrazio i ulovio raagarca i donio njegovo meso 
pred Aliahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je dopustio ashabima da ga jedu."= 

Dzabir, r.a., je rekaor "Zavrijeme Hajbera (Bitke na Hajberuop.p.), zbognuzde, 
moraii smo jesti meso konja i divijeg magarca."^^^ 

Meso divijeg magarca vruce je i suho. Bogato je hranljivim sastojcima i proizvodi 
zucljivu i gustu krv. Njegov loj (ar. sahm) koristi pri zubobolji kada se pomijesa sa 
biljkom Oman (ar. rasin tibbi) i on rastvara guste gasove koji se stvaraju u bubregu. 
Otopina njegovog loja takoder koristi u lijecenju melanoderme, stanja koze koje je 
posljedica neishranjenosti ili trudnoce. 



Stari syjetski zee (Lai Oryciolagus cunkulus) je drustven 1 iivi u velikim koloniialnim rupama ili proqepima 
bje sam kopa. Zecevi su clanovi reda Logomorpha koji takoder ukljucuje kunice i kratkonoge pirafe, 
Divlji su 7.ecevi takoder kunici, a neke pasmine kunica su zecevi, Kunici su urodeni u Evroaziji, Sjevemoj 
Americi i Afnci. Zecica moze iiuati do pet okota godisnje. Kunici (Lai, Lepus) su sisari koji pripadaju 
poradici Leporidae. Zecevi i pikace su takoder L^omorphi. Kunici se razlikuju od zeceva po tome Sto 
oni ne kopaju rupe i sto su njihovi mladi potpuno obrasli krznom i otvorenjh ociju prilikom rodenja. Divlji 
zee i snijezni zee takoder su kunici. 

"^Buharija, 9/570; Muslim, 1953. 

Dystaxia: blazl oblik nemogucnosti uskladivanja rada miSica u voljnim pokretima (Blazi obllk ataxiae). 

"■" Divlji magarac koji iivi u Mezopotamiji i istocnoj Indiji je vrsta konja Equus asinus onager (ar. ahdar) i 
proizvod je ukl^tanja. 

^^' Hadis je spomenut u "Dva sahiha". 

^'' Ibn-Madzdze, 3191; sened hadisa je jak. 



307 I 



Ihn-Kajjim el-Dievzi 



Uopce, meso divljih zivolinja proizvodi zucljivu krv i gustu krv, dok je najbolje 
meso od svih divljih zivodnja meso gazele I srne, a zecetina dolazi na trece mjesto. 
(Takoder vidi: teletina pecena na zaru; meso; planiranje dijete). 

(13) Meso fetusa; embrio 

Foetus 

(ar. luhum el-adSinna) 

Fetus je zivo ili mrtvo miadunce zlvotinje koje se ponekad nade u utrobi zaklane 
zivotinje i njegova krv je prezasicena. 

Preneseno je u hadisu da je neko upitao Allahovog Poslanika ,s.a.v.s.: "O Allahov 
Poslanice, koljemo zivotinje i ponekad nademo fetus u njihovim utrobama? Sta da 
radimo?" On je odgovorio: "Jedite ga ako zelite, jer koristi fetusa jesu one od njegove 
majke."'" Rrema tome, nije nedopusteno jesti ga. Po nekima, Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio je stanovnicima Iraka jesti meso fetusa osim ako nije nadeno zivo i onda se 
ono mora zakiati, medutim, detaljno pretrazivanje hadisa govori nam da je ovo misljenje 
zasnovano na pogreSnom shvatanju hadisa. Takoder, kijas nam govori da je dopusteno, 
jer dok je god u utrobi majke, ono je dio nje te se i tretira kao i svaki drugi dio majke. 

(14) Osuleno meso^^^ 

(ar. kfldid) 

Bilal, r.a., je rekao: "Zaklao sam ovcu (ar. na'adza; Sat) da usluzim Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., za vrijeme putovanja i on mi je rekao: "Ocisti je i pripremi.""' To 
sam i uradio i posluzivao mu sve dok nismo sdgH do Medlne."^" 

Suho je meso zdravije i hranljivije od starog mesa ili mesa cuvanog u soli, Ono 
ojacava konstituciju, medutim moze uzrokovati svrbljenje kao popratnu posljedicu. 
Da bi se to izbjeglo, mora se dodati bijela divizma^^' (lat. Verbascum alatum; ar. pi. 
abazir; sing/, busajr, busajr labud) hrani kada se jede suho meso. Suho je meso odlicno 
za Ijude tople cudi. 



^" HadJs je sahih, a do nas je dopro brojnim putevima i rivajelima, od Ebu-Seida, r.a., ga prenose: Ebu- 

Davud, 2827; Ahmed, 3/31; Ibn-MadidJe, 3 1 99; Tirmizi, (476; Ibn-Hibban, 1077. 
^'"Meso izrezano u trake i potom osufcno, izvorno suSenje na suncu. 
'"Pripremiti ga: t). iirezad ga na Irake i ostaviti ga da se suSI. 
'^^Ebu-Davud, 2814; Muslim, 1975. 

"^ Bijela diviima je uglavnom dvogodianja biljka iz roda Verbascum, porodice gjjivnjaca. Divizma moze 
narastt u visinu do 1 80 cm i ima vunaste i prema dolje okrenute listove, visoke bodlje i ponekad bijele 
cvjetove. 



[308 



Poslan iljova medkina 

Op&mto, saJuvano me,o vruce j. i ,uho I moi= ,e korislili kao .redsho za sufcnje 
Vlazno , zdravo meso hra„ljl„,e je, medu.im prejerano iede„ie suhog mesa moze 

1 1 - Perad; ptice; zivad 

for. lahm el-tajr) 

Govoreci ojednoj od nagrada koju ce uzivati "...Onisrecni-ko su srecni" (Kar'an, 
56.8) vjecrio u Dzennetu Aliahove blizine i blagoslova. Allah Svemoguci kaze- "/ 
mesom ptiajm (imat ce) kakvo budu zdjeli. " (Km'an, 56:2 1) 

V "Musnedu" el-Bezzara, medu ostalim zbirkama hadisa, Allahov Poslanik 
.a..s navedenje da,e rekao: "Gledat cete u pdcu Dzenneta i kad,e pozelite, pa i 
Ceuvaseruke, pecenaispremnazajesti."3fi2 

Sto se ti& ptica na ovom svijetu, neke je dopusteno jesti, a ostale su zabranjene. 
Nedopusteno meso perad. jeste one od pUca grabijivica^^^ jJi ,,^ k,j, j^,^-, '^,^^^ 

oko;ar sahn), b.jelog jastreba kokosara, ob.cnog .astreba i sve vrste ptfca koje se 
hrane strv^naxna, raspadajucim iesevi„.a I malim lovinama. aWjucujuci kondor., supove 
Mog ave orlave, rode, plave svrake, preknvene vra„e (takoder znane kao s^voled^ 
wane), ob.^ne erne vrane , sve vme pupavaca i svracaka medu ostalim pticama koje 
mogu ubit. a ne sm.ju jesti, ukljucujuci crvenkastu iun.u i obicnu vranu, od kojih 
su sve one nedopustene muslimanima za jesti. 

Sto se tice dozvolienog mesa peradi, one ukljuguje dJvIje vrste peradi, uyjucujud 
ave vr^te pnp.omben.h pt.ca koje se uzga.aju zbog ove svrhe, kao sto u koko 3^? 
curka. padca (/.. Anas), guska. pile, golub, fazan i ostale ptice. Medu pticalaMe 
os.gurava,u hranu, kokos. su najvaznije zbog toga sto s. one izvor mesa . jaja. Sljede e 
Po vaznost: dolaze curke i patke koje se uzga.aju .sUjucivo zbog njlhovog mesa 

(1) Piletina; domaca kokos/pijetao 

(ar. dudzadz) 

Ebi-Musa, r.a., je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo ,e piletinu/'^^^ 

'^'Takoder ga biljazi Ibn-Kesir, 4/287; hadis je daif. 

^''J Ptice grabljivlce: clanovi porodk, Accipilrdae h reda Fakonifomies. 

^"Kokoske pripadaju redu Galliformes. 

^'Buharija, 9/556; Muslim, !649. 



309 1 




Ibn-Kajjim el-Dievn 



I 



Piletina je najbolje meso od svih pticijih mesa, a vrucaje i vlazna u prvom stupnju. 
Ona je takoder najvise njegujuca (za tijelo). Biaga je za stomak, brzo se probavlja i 
efikasno se mijesa sa tjelesnim izlucevinama. Piletina koristi mozgu (lot. Encepba- 
lon) , povecava spermu, cisti grio, poboljsava ten koze, poboljsava mozdane funkcije 
1 proizvodi dobru krv. 

Ipak, piletina, a pogotovo meso domace kokosi tezi biti pomalo prevlazno, a neki 
lijecnici tvrde da pretjerano jedenje piletine moze urrokovati povecanje uronske kiseline 
u krvi ili giht (ar. nak^as), medutim ovo je misljenje upitno. 

Meso domaceg horoza manje je vlazno i vise vruce. Meso stare kokosi koristi pri 
impotenciji, boli u crijevima, astmi, zgaravici i razgraduje guste gasove kada se kuha 
u vodi od safranike (lot. Cadhamus; ar. k.urtum) i sjemenki kopra Oat Anethum 
gmveolens; ar. sibiz) 

Najbolje meso od horoza jeste ono od ustrojenog horoza, a najbolje je meso kokosi 
ono od onih koje nikad ne legu jaja. Meso miadih kokoski far. ferrudz) je najbolje i 
lakse je za probaviti, ono unapreduje rad crijeva i proizvodi zdravu krv. 



(2) Sumska IJestarka^^^; obicna Ijestarka 

Francolinus Vulgaris 

(ar. duradz) 

Njenoje meso vruce i suho u drugom stepenu. Ono je blago za stomak, lahko je 
za probavu i proizvodi uravnotezenu krv. Redovno i pretjerano jedenje Ijestarkinog 
mesa moze oslabiti vid. 

(3) Obicna jarebica; pjescana jarebica 

Perdriz; Perdix perdix 

(ar. hadzal; l^abadz) 

Njihovo meso je vruce i suho u drugom stupnju, Jarebicino meso lahko je probavlja 
1 ono proizvodi uravnotezenu i zdravu krv. 

(4) Guska; labud (ar. uz) 

Njihovo meso je vruce i suho. Ako guscije ili labudovo meso postane glavna hrana, 
ono moze biti stetno. Ipak, njihovo meso ne proizvodi ranogo mlijeci (probavnog soka). 



^^Genas Fmncoiinas, porodica Pbasianidae ahiSah i azijstdh ijeStarki, a ona je urodena u pustinji Tar u 
Indiji. 



1310 



i 



F^lanikom medidna 



(5) Patkaj obicna patka 
Anas 

far. hall) 

NjiWo mesoje vruce i vlaino. Meso patke se obicno ne slaze sa stomakom. Ono 
se tesko probavlja i proizvodi pretjeranost izmeta. 

(6)DropUa38^ 

Oils 

(oT. hubari) 

Preneseno je u hadisu daje Burejh ibn Omer bin Sefineh prenio da je njegov 
djed rekao: "Jeo sam dropljino meso s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s."^^ 

Draplje su iz porodice Otididae ill Otidac iz reda Gruiformes. Meso je droplje vruce 
1 suho. Ono se tesko probavlja, medutira koristi Ijudima koji sudjeluju u iscrpljujucem 
nzickom radu, ' 

(8) Zdral3«« 
Crm 

far. k"Tk.O 

Zdralovo meso je blago i suho, a postoje suprotstavljena gledista da li je ono 
vruce lii hiadno. Zdralovo meso proizvodi zucljivu krv i koristi Ijudima koji sudjeluju 
u napornom fizickom radu. Ptica se mora drzati dan ili dva postrani nakon Uanja, a 
pnje njenog jedenja. 



(9) Ptice - vrapci 

Prunella; Alaudidae; Corydallis 

(ar. 'asafir; kanabirp'^^ 

Abdullah ibn Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Niko 



Dropije zive bkzu iravnjaka i ibLinja, a Imaju duge vratove i noge. Droplje izgledaju nekako poput cidd, 
medudm one su blize povezane sa zdmlovima i pjetlicima mlak^rima flat. Rallus aquadcus). Njlhovo peneie 
sm> .!> smede, cesto s mrljania ili Uckama.a bijelim, smedim ili crnih ispod (po lH>uhu}. Dmplje mogu dobro 
lEtleh, al, uglavnom borave na tlu, skupljaju se u jata i hrane se divljim vrstama biljaka i insektima 

'*^Ebtj-Davud, 3797; Tirmid, 1629; sened je daif, 

^^'Zdmlov. su dugonoge, ne^grapne, sveideracke, gazajuce ptice iz porodice Gruida. Njihovoje petie obicno 
smede, s™ ,1, bijelo. Otii vole obitavati blizu mocwnih predjda i brane se biljnim tvarima i dlvljim 
vrstama malih zivotinja. 

^^Lal CmyMlh. 



311 



Ibn-Kajpm d-Dzevzi 



nece izbjeci od Allahovog ispitivanja za nepotrebno ubijanje vrabaca, i bez davanja 
obzira za njegov dug." Ljudi su upitali: "Staje njegovdug?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
je odgovorio: "Da ga zakoljete iskljucivo za hranu a da ne odrezete njenu glavu a 
potom bacite pbcu nastranu."^" 

U drugom hadisu, 'Amr bin Send citirao je svog oca koji je Cuo da je Allahov 
Poslanik, s,a.v.s., rekao: "Ko god ubije vrapca bespotrebno (tj. zbog sporta), dusa 
ptice ce se uzdici do Svemoguceg Aliaha jaukajuci i placuci, "Moj Gospodarul Tako 
i tako me ubio iz zabave, a ne iz korisnog razloga! "^'^ 

Meso pticaje vruce i suho. Ono uravnotezava tjelesnu struktum, pomaze probavu 
i povecava spermu. Supa od pttcijeg mesa pomaze ciscenje crijeva i koristi zglobovima. 
Jedenje mozga ptica pripremljenog s dumbirom i lukom police seksualnu iudnju 
(afrodizijak) , medutim on proizvodi nezdrave posljedice kada se mijesa sa tjelesnim 
izlucevinama. 

(10) Golub333 

(ar. hamam) 

Meso je goluba je vruce i vlazno. Meso divljeg goluba manje je vlaino nego ono od 
pripitomljenog goluba, a meso njegove piladi je cak jos vlaznije. Meso pripitomljenog 
goluba lakse je za stomak i hranljivije je, Meso goluba (muzjaka) pomaze u lijecenju 
miitavosti, otklanja osjecaj pecenja ili peckanja koze (lat. Paresthesia), pomaze pri 
apopleksiji (kap), intenzivnom spavanju, groznicinom drhtanju I cerebralnoj paralizi. 
Uzgajanje pripitomljenih golubova i udisanje njihove isparine takoder koristi navede- 
nom. 

Meso golubovih mladuncadi koristi u lijecenju isijasa, pomaie bubrezima i 
povecava kolicinu krvi. 

(11) Pjeskoviti tetryeb 

Pteroclididae 

(ar. ki^ta) 

Pjeskoviti je tetnjeb golub iz reda f^andUil^a-Columbiformes. Njegovo meso je 
suho, proizvodi zucljivu krv, uzrokuje zatvor i jedna je od najstetnijih hrana. Ipak, 
koristi u lijecenju edema. 



t 



"I Nesai, 7/207; Safija, 2/439; Ahmed, 6550; Daremi, 2/84. 

"^ Ahmetl, 4/399; Nesai, 239; hasen zajedno s prethodnim. 

^" Golub je ukljucujuce ime za ptice iz porodice Coltimbuiae. Veci primjenci zovu se golubovi kokoike a oni 
manjt samo golubovi. 



|312 



Posianikova medicina 



(12) Prepelica; Ijuskasta prepelica 

Cotrnix; Crex pmtensis 

(ar. summani; salva; sifrid) 

Prepelfcino je meso vruc'e i suho, koristi zglobovima ali steti bubrezima, a ovakav 
nedostatak moze biti izbjegnut njegovim pripremanjem s ocatom i dimnjacom'^" (Lat. 
Fumus terrae; ar. sahUridz; kasfara). Medicinske osobine prepelica ovise od vrste 
drveta s kojeg dolaze. 

Meso prepelica koristi prsima i kasiju i ono u sebi sadrzi ispirajuc'e osobine. 
Njihovo meso proizvodi izvanrednu mlijec (probavni sok) i dobraje hrana za zdrave 
i Ijude u oporavku. 

Trebalo bi se izbjegavati jedenje nocnih ptica koje se hrane nocu pokvarenim i 
mspadajuc.m tvarima i agrikulturnim stetocinama. Prema tome, pticije meso probavlja 
se brie od mesa stoke. Dijeiovi koji se najbrie probavljaju i koji osiguiavaju najmanje 
hranljivih vnjednosti su vrat i krila, a moramo ovdje spomenuti da supa od peradi je 
zdravija nego supa od mesa goveceta, ovce i ostale stoke. 

(13) Skakavcps 

Schistocerca gregaria 
(ar. dzerad) 

Prenesenoje u "E)va sahiha" daje Abdullah bin Ebi-Evfa, r.a., rekao: "Bili smo 
sa Aliahovim Poslanikom, s.a.v.s.. u sedam vojnih pohoda i cesto nismo imali nigta 
zajesti osim skakavaca."^'* 

Omer, r.a., rekao jer "Dopusteno nam je jesti dvije vrste strvina i dvije vrste bvi 
(mesa s velikim procentom krvi u njima). Oni su riba i skakavci, i jetra i slezena."^'' 

Skakavci su vruci i suhi i oni osiguravaju oskudnu hranljivu vrijednost. Jedenje 
mesa skakavaca redovno uzrokuje Iscrpljenost i proizvodi slabost. Dimljenje sa ska- 
kavama koristi u lijecenju retenacije (nakupljanju i zadr2avanju) urina i teskocama 
pn mokrenju, a posebno kod zena. Skakavci se takoder mogu koristiti kao sredstvo 
za dimljenje u lijecenju hemoroida. Peceni skakavci takoder koriste u lijecenju 
^korpionovih (Lat. Euscorpius jlavkandus) uboda, a jedenje skakavaca stetno je za 
oboljele od ceste epilepsije. 



'"^ Dimajaca: Fumanac<ULe, a reda dikotiledonskih biljaka; rod Fumari<i, b vodenkastim sokom i bodlfikavira 
cyletovicna, ranije korijtena u medicini. 

^'^Najpoznatija je vrsta pusljnjski skakavac. Schistocerca gregoria. 

™ Hadis se spominje u "Dva sahiha". 

Hadis je prethodno spomenut. 



313| 



Ibn-Kajjim el-DSeozi 



Kao hrana meso skakavaca prolzvodl suprotne posljedice kada se mijesa s tjelesnim 
izlucevinama. Mora se napomenuti da je redovno i pretjerano jedenje mesa od skaka- 
vaca nezdravo i uzrocnik je brojnih ozbiljnih krvnih bolesti, akutnih bolesti gojaznosti i 
razlicitih stEinja vrucice. Omer bin el-Hattab, r.a., rekao je: "Cuvajte se mesa, jer ono je 
ovisno i pohlepno pogubno (za zdravlje) kao vino." (Preneseno u "Izjednacenom putu 
od Muwata' Malika) . Nadalje, cak je intresantno za Hipokrita, koji je bio poznat kao 
otac medicine, da je rekao: "Ne cinite vase stomake grobovlma zivotinja," 

Mimozino drvo (ar. talh) 
Acacia gtitnmifera 

Mimozino drvo, iz porodice mimoza, raste u vrelim podrucjima i obicno ima 
listove rasporedene s obje strane,^^ (Vidi: banana; Mmusa ParadisiacQ.y^^ 



I 



Miris (ar. lib) 

Tib-al 'arab el-izher 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Od vaseg dunjaluka meni su najdrazi: zene 
i mirisi, a radost moga oka je u namazu"'""' 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je uzivao intenzivno koristeci miris, doksu smrad i za- 
dah uzbudivali njegovu otmjenu i posebnu prirodu. Njegova je kuca bila najminsnija. 
Ulazenje u nju bilo je najugodnije za srce i dusu, jer je u njoj ziyjelo najblagoslovljenije 
i najuzvisenije Allahovo stvorenje i pecat Ailahovih poslanika, a.s., kome je dosla 
posljednja Allahova objava da izvede coyiecanstvo iz tame na svjedo.'"" 

Miris je hrana za dusu i duh, Kao sto hrana i pice osiguravaju esencijalne hranijive 
sastojke za tijelo i odrzavaju njegovu snagu, miris tako drzi bit fizicke snage koja se povecava 
mnogostruko kada se namirise njime. Miris opskrbljuje tijelo i dusu ugodnoscu, srecom i 
korisnim socijalnim udruzivanjima, siri Ijubav medu Ijudima, unapreduje dobre narajere 
i police Ijude da govore dobro o drugima koji koriste miomins u njihovom odsustvu. 

Radi usporedbe, druzenje s glupom i nepodnosljivom osobom koja se dodvorava 
drugima slabi duh i fizicku snagu i uzrokuje dusevni i duhovni stres i brige. Ovakva 
nevoljna i nametnuta udruzivanja namecu se duhu i iritiraju ga isto kao sto smrad i 



"^ Sloieni listovi s dvije ill vise stabljika, imajuci bgdlje od malih bijellh, zutih ili ruzicastih cvjetova, uklju£uju6 

visoko ornamentno drvo Albitije. 
'" Biljka tropske banane znana kao Musa pamdisiaca, koja nosi obicno voce koje se jede kao kuhano ponrce. 

ar, meyz el-dzenneh 
'""'Hadis je sahih, vei je spominjan. 
*" Cf. 7 Njegov dom. 



1 314 



Poslanil^tia medidna 



zadah raogu uzrokovati mucninu i nelagodu. Zapravo, samonametnuta posjeta glupe 
1 nepodnosljive osobe jeste poput glavobolje i vrucice za tijelo. 

Zbog ovoga je Allah Svemoguci zahtijevao od Ijudi da usvoje dobro ophodenje 
u posjeavanju Njegovog Poslanika. s.a.v.s., i da postaju njegovu privatnost, jer je on 
b.o izrazito uljudan i priiagodljiv, i on nikada nije zamolio posjetioca da ode, cak i ako 
je njegova posjeta uzrokovala nelagodu njegovim osjec'ajima ili ga opteretila. Allah 
Svemoguci kaze: "O vjemici, ne ulazitc u sobe Vjcrovjesnikove, osim ah vam se Jopusft' 
radijela, ali ne da cekaie M se ono zgotovi; tck kad budetc pozvani, onda udite, i poslo 
jedete, razidite se ne npustajuci sejcdnis dmgima u razgovor. To smeta Vjerovjesniku. 
a on se stidi reci ce vam to, a Allah se ne stidi istine. " (Km' an, 33:53) 

Zapravo, u pogledu biti mirisa i dobrog miomirisa, nasuprot smrada, miris se smatra 
prevenbvmm lijekom i odlican je za hiadne temperamente, a moze izbaciti van mnoge 
bolesb zbog svDJe Jake prirode. (Takoder vidi dumbirova trava i ostale biljke i miomirise) 

Mirisna zukva (ar. izhir) 
(Vidi: dumbirova trava) 

Mirta; mrca (ar. aas) 

(Vidi: slatki bosiljak; ar. rejhan) 

Mirtina sasa (ar. zarira; kflsab el-zarir; ud el-vadz) 
Hemarthria 

Preneseno je u Buharijevom "Sahihu" da je Aisa, na., reUa: "Naminsala sam 
Allaiiovog Poslanika, s.a.v.s.. sa uljem od mirtine sase za vrijeme oprostajnog hadzdza 
pnje oblacenja ihrama i poslije."*'^(*'3) 



Misvak (prirodna ietkica za zabe) 

Salvadora indiea 

(Vidi: cetkica za zube; ar. sivak) 

Preneseno je u "I>a sahiha" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada ne 
bih mislio da bi to bilo pretesko za moje sljedbenike, naredio bib im da ciste zube 
nnsvakom pnje svakog namaza.'""" Alahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ciscenje zuba 



"'Buharija, 10/313; Muslim. M89. 

^"^ Takoder vidi XXIIl, Lijeaenje bubuljica i Sreva. 

*" Buharija, 2/3 12; Muslim, 252. 



3151 




Ibn-Kajjim d-Dzeoa 



misvi 



akom jeste dobra higijenska praksa koja 



usta i udobroljava Gospodara.'""'' 
Aliahov Poslanik, s.a.v.s., uobicavao je takoder cistiti zube prije odiaska na pocinak. 
Isto tako je izvjesteno da je on cistio zube misvakom na svojoj samrtnickoj postelji.^* 
Osjecajuci se pomalo sazaljlvo prema ashabima, on je jednom rekao: "Opteretio sam 
vas malo s postovanjem prema raisvaku."'"'^ 

Aliahov Poslanik, s.a.v.s., bio je posebno ceremonijalan u ciscenju zuba misvakom prije 
uzimanja abdesta za namaz, nakon budenja za nocni namaz i prije sabah-namaza."*"^ 

Higijena je zuba je najvaznija u medicini. Imam Ebu-Hanife rekao je da je 
najbolja vrsta misvaka''"'^ ona od alojinog drveta. On cini govor jos izrazajnijim, koci 
jezik, poboljsava apetit, cisti mozak i bolje ga je umociti u ruzinu vodu prije koristenja. 
(Cf. alojino drvo) 

Ciscenje zuba mora se vreiti misvakom od kvalitetnog i korisnog drveta. Ne smije 
se uzimati misvak nasumice ili s nepoznatog drveta, jer neko je drvece otrovno i mora 
se traziti tacno odredena vrsta drveta koja je pogodna za ovu svrhu. 

Postoje razlicite vrste raisvaka, medu njima, Aliahov Poslanik, s.a.v.s., koristio je 
ponekad misvak od narovog drveta, bosiljkovog drveta i od trske. Alojino drvo ima 
ugodniji okus nego vecina njih i najbolje je za ciscenje zuba. Ipak, pretjerano ciscenje 
zuba misvakom moze zatamnjeti njihov sjaj, ostetiti caklinu i uciniti zube neotpornim 
prema zastitnim bakterijama iz preostale hrane u njihovim mikroskopsldm porama, pa, 
prema tome, eventualno razvijajuci smrdljiv dah (lat. Halitosis), podjednako kao sto to 
pomaze odsjedanju pokvarenih isparina koje se uzdizu iz stomaka a koje su posljedica 
zucljivosti ili nedovrsene probave. S druge strane, redovno i umjereno ciscenje zuba 
misvakom cuva njihov sjaj, jaca njihov korijen, osvjezava usta, poboljsava okus, cini 
govor izrazajnijim, sprecava kugu, cisti mozak, poboljsava apetit, povecava zudnju 
za hranom i odrzava odgovarajucu higijenu usta (oralnu higijenu), a bolje je koristiti 
misvak nakon njegovog umakanja u ruzinu vodu. 

Ibn Abbas, r.a., je rekao da ciscenje zuba misvakom ima deset koristi: osvjezava 
usta, cisti mozak, uzrokuje osjecaj zdravosti, rastvara sluz, unistava kugu, priprema 
stomak za slijedeci obrok, sadrzava u sebi sunnet, udobroljava Gospodara, pridonosi 
pojedincevoj vrlini 1 obraduje meleke. 



"05 Buharija, 4/137; Safija, 1/27; Ahmed. 6/47; Nesai, 1/10; Daremi, I/I 74; sened je sahih i Ibn-Huiejme 
i Ibii'Hibban su ga proglasiii sahihom; 143. 

'«»Buhariia, 6/106. 

*«'Buhar;ja, 2/3)2. 

"""Cf. Opca poslanifka uputa u preventivnoj medidni: Njegov odmor. 

^ Misvak je kratka ca£kalica od drveta na^injena od stabla Salvadom mdiea Hi Lepidiuma ciji ebtrakt ima 

gorak (opor) okus, a ovakav ekstrakt moze ae na6 u brojnim pastama za zube, a cak neke od njih proizvode 

se u "zapadnim" zemljama. 



i 



111 



na 



1316 



fbs/nni^OL>o meJidna 



Ostali komentatori tvrde da ciscenje zuba misvakom izostrava pamcenje, prilagodava 
cula, jaca desni, rastvara siuz, cisti vid, sprecava kvarenje zuba, pomaze probavai, cisti 
grlo, koristi hrapavosti Hi promuklosti glasa, cini govor izrazajnijim, raspreuje pospanost, 
pospjesuje sposobnost citanja, pomaze pojedincu da klanja namaz i uci Kur'an, odo- 
broljava Allaha Svenioguceg i meleke 1 pridonosi pojedincevoj vrlini. 

Dobro je ako se ceremonijalno pristupa ciscenju zuba misvakom prije uzi- 
manja abdesta za namaz nakon budenja da bi se klanjao sabah-namaz i prije 
svakog od pet dnevnih namaza, 

Ciscenje je zuba misvakom dobro, biio to za vrijeme posta ill ne, medutim to je 
potrebnije ciniti za vrijeme posta zato sto to odrzava oralnu higijenu i cisti usta. Amir bin 
Rebia.r.a., rekaoje: " Vidio sam Allabovog Poslanika, s.a.v.s., kako cisti zube misvakom 
za vrijeme posta."^'" Imam je Buhari naveo da je Abdullah bin Omer cistio zube ujutro 
I navece dok je postio. Takoder je korisno odgovarajuce ispirati usta za vrijeme posta, a 
nakon uzimanja abdesta. U ovom smislu, kada Allah Svemoguci govori o procjenjivanju 
daha postaca (ar. haluf d-sa'im) i njegovom tretiranju kao da je mosus, On je ohrabrio 
Ijude da poste kao zdravi izraz njihove poboznosti i ni na kakav nacin On nije ohrabrio 
zanemanvanje oralne higijene, s obzirom na to da je postacu potrebnije redovno ciscenje 
zubaza vnjeme posta. U torn smislu, upotrebljavanje misvaka ustvari cini da dah postaca 
minse poput mosusa. Ovo je slicno mirisu krvi yjernika koji je ranjen za vrijeme bidce 
protiv neyjernika, a cija ce krv mirisati kao mosus na Dan polaganja racuna, ali, ipak, on 
mora ocistiti svoju rami nakon bitke, a prije obavljanja sljedeceg namaza. Ipak, porijeklo 
losegdaha (lat. Stomaiodysodia; Hi Halitosis) za vrijeme posta jeste pomanjkanje hrane 
u stomaku cije se isparine ovijaju oko zuba i desni. Dakle, bolje ih je cistiti redovno i 
ceremonijalno, cak i za vrijeme posta. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., i yjernici su koristili misvak, bez obzira da li su postili 
ih ne, i Poslanik, s.a.v.s., ohrabrio je yjernike da ga koriste. Ustvari, Allahov Poslanik. 
s.a.v.s., nikad nije citiran da im je rekao da to ne upotrebljavaju osim nakon zalaska 
sunca, a Allah zna najbolje. (Takoder vidi: alojino drvo; ar. amk) 



I U 



MIyeko (ar. halib; kben) 

Svemoguci Allah kaze: "Vi imate pouku i u stoci: "Mi vam dajemo da iz ulraba 
njenih mlijek.o cisto pijete, koje nastaje odgrizina u buragu i odkroi. '" (Kur'an, 16:66) 
Svemoguci takoder govori u Kur'anu o Dzennetu, gdje kaze: "... (7 kome su rijeke od 
Vode ncustajak i rijekc od mlijeka nepromijcnjemg ukusa,... " (Kur'an, 47:15) 

U Sunenu je zabiljezeno da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koga Allah 
nahram hranom, neka kaze: 'Allahu dragi, blagoslovi ono sto si nam dao i opskrbi nas s 



"'" U ovom rivajetu hadis je daif, prenosi ga Ebu-Davud, 2364; Ahmed, 3/445. 



317! 



Wh 



Ibn-K/ijjim el-Dzevzi 



onim sto je za nas najbolje,' 1 koga Allah opskrbi pijenjem mlijeka, neka kaze: 'Gospodaru, 
blagoslovi ono sto si nam dao i povecaj nas udio u njemu,' jer ja ne znam ni sta sto bi se 
nadmetalo mlijeku Hi bilo njegova zamjena, bivajuci istovremeno hranom i picem,'""' 

Uglavnom, mlijeko se smatra kao jednostavna supstanca koja sadrzi prirodni i 
neodvojivi dio smjese tri kategorije potrebnih hranljivih sastojaka""^, a to su: voda, 
mast i sir. Sto se tice sira, njegova je cud hladna i vlazna. On opskrbljuje tijelo pot- 
punom njegom i sadrzi visoke kolicine proteina, antitijela i kalcijuma, izmedu ostalog. 
Cud masti u mlijeku umjereno je vruca \ vlazna. Ona se slaze s pnrodnim uredenjem 
zdravog tijela i nudi brojne koristi. Nadalje, masnoca u mlijeku dopusta vecu apsorp- 
ciju masno toplvih hranljivih sastojaka u krvnu struju iz crijeva. I konacno, cud vode 
je topla i mokra. Ona djeluje kao sredstvo za razrjedivanje potrebno za rad cnjeva i 
kao opci ovlazivac za tijelo. 

Sve Zajedno, cud je hladna i mokra, Ipak, neki kazu da mlijeko dobiva svoje svojstvo 
tople cudi neposredno nakon muze, i bolje ga je piti kada je syjeze namuzeno, zato Sto 
njegova hranljiva vrijednosl opada s vremenom.'"^ Syjeze je mlijeko najbolje. Ono je 
hladno i mokro i proizvodj miijec, Kada se mlijeko ukiselt, njegova cud postaje topla. 

Dobro mlijeko ima svijetlobijelu boju, proizvodi ukusnu aromu, dobrog je ukusa, 
ima istancanu slatkocu, stabilnu cvrstocu i uravnotezene masne sastojke. 

Najkvalitetnije mlijeko za novorodence jeste uglavnom probrano mlijeko nakon 
cetrdeset dana od djetetovog rodenja.'"'' Zivotinja mora biti mlada, krupna i jaka. 
Nadalje, zivotinja se mora hraniti dobrom krmom (suha stocna hrana), ispasati na 
dobrom pasnjaku i piti nezagadenu vodu. Ovakvo ce mlijeko proizvesti zdravu krv, 
osigurati potpunu ishranu i unaprijediti zdrav razvoj dojenceta, 

Sto se tice punoljetnih osoba, dobro mlijeko pomaze odstranjivanju depresije i 
uznemirenosti. Ono umiruje duh i pomaze u lijecenju bolesti erne zuci. Pijenje mlijeka s 
medom cisti unutarnje cJravosti uzrokovane pokvarenim tjelesnim izlucevinama. Pijenje 
mlijeka sa secerom uljepsava ten i uzrokuje punasnost, Pijenje mlijeka sprecava bilo 
koje stetne posljedice spolnog opcenja. Ono koristi bronhijama i plucima i konsno je 
za oboljele od tuberkuloze. 



^" Prenosi ga Ahmed i drugi, hadis je hasen. 

■"^ Mlijeko ima vrlo malo zeljeza i askorbinske kiseline i malu koliilinu niacina. Nivo kalcijuma i fosfora u 

mlijeku je vrlo visok. Nivo vilamina A visok je u cijelom mlijeku. Struktura cijelog mlijeka je aproksimativiio: 

4,9% ugljikohidrata, 3,5% masti, 3,5% proteina i oko 87% vode. 

■"'Riboflavin je prisutan u znacajnoj kolicim u mlijeku osim ako nije ono izlozeno svjetlu. 

'"'' Inicijaino, a prije nego Uo se proizvede mlijeko, majcina prsa proizvode kolostrum, izrazito iutu teJnostkoja 
sadrii visok nivo proteina J antitijela koji ce pomoci novorodencetu da se odupre bakterijama i virusima koji 
uzrokuju bolest, Polom se maj6ni hormoni raijenjaju u svijedoplavu boju s vrlo oskudnom strukturom. 



|318 



Postanit^va medicina 



u 



Intenzivno pijenje mlijeka lose je za glavobolju, stomak, bubrege i slezenu, i moze 
ostetiti zube i desni. Zbog ovoga se moraju isprati usta vodom nakon pijenja mlijeka. 
Preneseno je u "Dva sahiha" da kad god bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., pio mlijeko, 
trazio bi vode da ispere usta. Allahov je Poslanik, s.a.v.s., je jednom prokomentarisao 
govoreci; "Ono sadiii puno masti,'""' 

Pijenje je mlijeka lose kada se boluje od vrucice ili promrzlina i ono moze ostetiti 
mozak zbog brzine kojom se pretvara u zuc. Ibn-Abbas, r.a., je prenio da je Al- 
lahov Poslanik, s.a.v.s.. rekao da je mlijecna masnoca losa za vrucicu i one koji pate 
od glavobolje (Preneseno u "Sahihu" Buharijinom i Muslimovom) . Pijenje mlijeka 
redovno i mtenzivno moze uzrokovati zatamnjenje vida, bol u zglobovima, zacepijenje 
bubrega, zadihanost ili nadimanje stomaka i crijeva. Sve ove reakdje, izmedu ostalih, 
mogu biti ispravljene dodavanjem meda, jedenjem dumbira, slatkih ucvrscivaca ili slicne 
hrane zajedno sa mJijekom. Ovdje se mora naglasiti da ovakve negativne posljedice, 
podjednako kao i neke alergijske reakcije na mlijeko ugiavnom se desavaju onima koji 
se u potpunosti sustezu od pijenja mlijeka, a pogotovo onima koji ga nisu navikli piti. 



(1) Ovcije mlijeko (ar. halib-u dan) 

Ovcije je mlijeko najgusce i najmokrije. Njegov sadrzaj masti je veci nego kod 
bzijeg 1 kravljeg mlijeka. Ovcije mlijeko prouzrokuje izHv sluzi i njegovo redovno pi- 
jenje moze uzrokovati bijele pigmentacije koze. Ovcije mlijeko mora biti razblaieno s 
vodom prije njegovog pijenja, u skladu povecavanja tjelesne koristi od njega, da ublazi 
njegovu stetu, da ugasi zed i da ubrza njegove rashladujuce posljedice. 

(2) Kozye mlijeko far. halib-ul maiz) 

Cud kozijeg mlijeka umjereno je razbiazena. Ono opusta crijeva, vlazi suhu struk- 
turu, pomaze pri nekim slucajevima ciravosti grla, umanjuje nadrazaje suhog kaslja i 
koristi u slucajevima ispljuvavanja krvi (lat. Tuberculosis). 

Uopce, mlijeko s pasnjaka najkompietnije je i najsavrsenije pice za Ijudsko tijelo 
zbog cjelokupne ishrane koju pruza. Ono obogacuje krv, slaze se sa potrebama novo- 
rodenceta i urodeno se slaze sa Ijudskim tijelom. U vezi s ovom temom, Ibn-Abbas je 
prenio da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio uzdignut u svom nocnom putovanju 
(ar. isra) do Dzenneta, melek Diibril, a.s., donio mu je casu vina i ca.su mlijeka. Kada 
je Allahov Poslanik, s.a.v.s.. odabrao da pije mlijeko, Dzibril, a.s., je rekao: "Hvaljen 
neka je Allah koji te je vodio onom urodenom (ar. fitra> islam). Da si izabrao da 
pijes vino, tvoji sljedbenici bi zastranili nakon sto ih napustis.""*'^ 

^''Buharija, 1/270; Muslim, 356. 
""Hadis se biljazi u "C^va Sahiha". 



3191 



[hn-Kajjim el-Dzevzi 



Ukiseljeno mlijeko (Cf. kefir) probavlja se sporo, all se dobro mijesa s tjelesnim 
izlucevinama, i vruc stomak uveliko se moze njime okoristiti i lahko ga probaviti. 

(3) Kravlje mlijeko (ar. halib-ul bekpr) 

Kravlje mlijeko obogacuje tijelo, povecava spermu, opusta cnjeva i poboljsava rad 
crijeva. Kravlje je mlijeko najuravnotezenije i umjereno u ublazenosti, a bolje je od 
ovcijeg i kozijeg mlijeka u strukturi, ravnotezi, gustoci, bogatstvu i masnoci. 

Abdullah bin Mes'ud prenio je da je Allahov Poslamk, s.a.v.s., rekao: "Pijte 
kravlje mlijeko, jer krava pase sve vrste biljaka."'*'^ 

(4) Kamilje mlijeko (ar. halib-ul ibil) 
(Vidi: lijecenje edema) 

Molasa 

(Vidi: sok od grozda) 



i 



it 



Mosus (ar, misk) 

Ebi-Sejd el-Hudri, r.a., prenio je da je AUahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Mosus 
je najbolji miris.'""^ Aisa, r.a., rekla je: "Namirisala sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., 
uljem koje je imalo u sebi mosus pnje nego sto je obukao ihrame, a uradila sam isto 
za Bajram i pnje nego stoje otavafio Ka'bu.'""^ 

Mosus je kralj svih mirisa, najdragocjenjeniji je miomiris i najzadovoijavajucije. Ljudi 
su usporedili dobrotu i vrijednost s mosusom u njihovim parabolama starog. Vrijednost 
je ostalih miominsa blaga u usporedbi s mosusom, jer ne postoji nijedan drugi mins za 
kojeg je receno da je izvrsniji od mosusa, a dine u Dzennetu su od mosusa. 

Mosus je vruc i suh u drugom stupnju. On odobroljava duh, povecava vitalnost i 
ojacava unutarnje organe kada se uzima kao pice ill kada se mirise kao miomiris. Mosus 
takoder koristi vanjskim organlma, kada se korlstl kao mast, 1 pomaze starlm Ijudima 
za vrijeme hladnog godisnjeg doba, pogotovo onima hladnog temperamenta. 

Mosusov je mms prodoran i postojan, Minsanje mosusa pomaze ozivljavanje 
onoga koji boluje od napada nesyjestice 1 pomaze umanjlvanju nepravllnog ubrzavanja 
kucanja srca ill lupanja srca, a vjeruje se da djeluje kao afrodizijak. Mosus takoder 



■*"Hadis se naiazi u "Mustedreku", 4/(97; hadis je hasen. 

"'^Muslim, 2252. 

-"''Buharija,3/3I5. 

[320 



ne 



Fhsianikpua mutidna 



pomaze isusivanju pretjerane vlaznosti u oku, umanjuje pretjerano izlucivanje iz ociju, 
cisti upale sklere, podjednako kao i ostale upale koje stetno utjecu na cistocu corneae 
i koje uzrokuju zamagljenost vida. 

Mosus takoder pomaze odstranjivaniu yjetrova, odstranjuje posljedice otrova 1 
ubrzava lijecenje rana uzrokovanih zmijskim ujedom. Mosus se dobiva iz spolnih 
ilijezda mosusnog jelena"^", malog kljovastog rogatog jelena (laL Moschus moscbi- 
ferus), koji je uroden u planinskim predjelima od Sibira do Himalaja. 

Mahune iz kojih se dobiva mosus smjestene su u kesu bllzu jelenovih spolnih 
organa i sadrze supstancu, esencijalni sastojak iz kogje organska slozena tvar mus- 
cin. Kada se osusi, supstanca daje zrnati prasak koji se priprema za miris preko 
pravijenja tinkture (boje) s alkoholom. 



Namaz far. salat) 

Allah Svemoguci kaze: "Pomozile sebi strpljenjem i molitvom, a to je, zaista, 
teskp, osim poslusnima." (Kur'an, 2:45) "O vjernki, trazite sebipomoci u stipljivosti 
i obavljanju molilvd Allah jc dotsta na strani stipljivih." (Kur'an, 2:153) "Naredi 
celjadi svojoj da obavlja molitvu i istraj a tome! Mi ne trazimo od tebe da se sam hranis. 
Mi cemo te hraniti! A samo one kpji se budu Allaha bojali i grijeha kfomli ceka lijep 
sVrsetak."(Kar'an, 20:132) 

Kako je zabiljezeno u hadiskim zbirkama, kad god bi se suocio sa oprecnim 
okolnostima, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatrazio bi uputu kroz namaz. Ranije u ovoj 
knjizi naveli smo prednosti molitvi u lijecenju bolestl i kako kontrolisati patnju i bol 
prije nego bolest napadne osobu. 

Redovni natnazi jesu tocak koji dostavija pojedlncu dnevni hljeb na ovom svijetu 
1 oni su pojedinceve istinske zarade u zivotu poslije smrti. Zapravo, namazi cuvaju 
zdravije, odbacuju stetu, stite protiv bolesti, pomladuju srce, obasjavaju lice s prijaznom 
syjedoscu, umiruju dusu, prijaju umu, rasprsuju Ijencarenje i besposlicarenje, osvjezavaju 
tijelo, obnavljaju energiju, povecavaju mudrost i prosiruju zamjetljivost, njeguju dusu, 
glacaju srce, umanjuju tegobe koje su povezane s zaradivanjem za zivot, donose Allabove 
blagoslove zaradama, zaustavljaju Allaliovu srdzbu, donose blagoslove u pojedincevu 
okolinu, udaljuju pojedincevu okolinu od sistematskih sejtanskih pokusaja za odvodenjem 
yjernika u stranu, i namazi priblizavaju pojedinca Milostivom Gospodaru. 

Redovni namazi imaju velicanstvene i zapanjujuce posljedice u ocuvanju dobrog 
zdravlja 1 jacanju srca. Oni ciste pojedincev sistem od stetnih pretjeranosti i pojacavaju 
ravnotezu i pospjesuju umjerenost. Zapravo, kad god se dvoje Ijudi suoce s racvanjem 
nesretnog siucaja kojeg su poduzeli, sanse su da onaj medu njima sto redovno obavlja 



"Jeleni: lat. Cervinae; u sislemadci postoje moSusne srne. Mosusna ama (laL Motchus moschiferus). 



321 



Ibn-Kajjim el-Dzevxi 



namaze moze patiti manji dio ovakve nesrece, i kao posljedica toga, njegovo polaganje 
racuna u zivotu poslije smrti moze biti obecavaju. Obavljanje propisanih namaza 
takoder nudi cudotvorne rezultate u odbacivanju zlih iskusenja koja su povezana s 
pojedincevim prolaznim zivotom na ovom svijetu. Ovo je posebno istinito kada je 
pojedincevo obavljanje vodeno i dopunjeno s ispravnom pazljivoscu, kako vanjskom 
tako i onom unutarnjom. Zapravo, ne postoji nista sto moze rasprsiti zlo ovog svijeta, 
udaijiti pojedinca od muke grijesnika u zivotu posiije smrti, dovesti pojedinca blize 
njegovini istinskim interesima, odgovoriti na njegove ponizne molitve i zadovoljiti 
njegove teznje kako na ovom tako i na buducem svijetu bolje od nameiza. 

Ovo je zbog toga sto su namazi primarni povezujuci kanal izmedu roba i njegovog 
Gospodara, njegovog Stvoritelja i Opskrbitelja. Prema tome, namazi otvaraju robu 
kapije blagoslova, koristi i uzvisenih dobara, a zatvaraju vrata zlu i njegovim nagov- 
orima, Namazi osiguravaju i opskrbljuju roba Allahovom uputom, vode ga u pravom 
smjeru i snabdijevaju ga elementima uspjeha, dobrog zdravlja, dobra, dobrobitnosti, 
zadovoljstva, ugodnosti, veselja, istinskih zadovoljstava i stvarne srece, od kojeg ce sve 
ovo hitati na robovljevu stranu, obuhvatiti ga i neprestano sluziti njegovim potrebama. 
(Takoder vidi: strpljivost; post; koristi namaza) 

Narcis*^' (ar. nardzh) 
Amaryllidaceae 

Rod narcisa jeste proijetna ili jesenska cvjetna biljka, popularno znana kao zelen- 
kada, narcis ili sunovrat. Cvijet je narcisa vruc i suh u drugom stupnju. Njegove stabljike 
pomazu stvrdnutim niskolezecim cirevima ili izlucujucim cistama s korijenjem koje je 
doseglo nerve. Biljka narcis takoder ima cistece, ispirajuce i dejstvo povracanja. 

Jedenje prokuhanih cyjetova i stabljika narcisa ili pijenje njegove vode pospjesuje 
povra6mje i povlad prema gore pretjeranu vlagu s dna stomaka. Ako se narcisov cvijet kuha 
s grahoricom (lat. Vicia ewilia) ili gorkom grahoricom (ar. ^arsanaj i medom, to pomaze 
lijecenju cireva, dozrijevanju tvrdokomih bubuljica i pomaze varenju tvrdih cireva. 

Cvijet je narcisa vruc i blag, a koristi pri hiadnoci glave. Mirisanje narclsovogcvijeta otvara 
za&pljenja u glavi i nosnicama, koristi kod nekih slucajeva epilepsije, smanjuje glavobolje 
uzrokovane hladnim temperamentom i neravnotezom erne tjelesne izlucevine. Ipak, narcis 
moze takoder uzrokovati glavobolju Ijudima neumjereno vruceg temperamenta. 

Obicno mirisanje narcisa zimi sprecava glavobolju, tezinu u glavi, ci-venilo lica i 
averziju prema ostrom svjetlu, medu ostalim simptomima udruzenim s pleuritisom. 
Biljka narcis takoder umanjuje glavobolje uzrokovane neravnotezom zucljivih i 
siuznih tjelesnih izlucevina. 



' Narcis, rod narcisa, odnpsi se na biljkine opojne osobine iz porodice Ijiljana. Narcis je biljka popularcia 
zbog njenlh Isvahnih, miomirisnih cyjetova. 



1322 



ii 



Poslanikotia medicina 



Narcis je aromaticna vrsta koja ojacava srce i raozak i, konacno, autor knjige "El- 
Tejsir" tvrdio je da on lijecl djecije ludilo, 

Narovi''^^ for. mmman) 
Punka granatum 

Narovi (lit.: imajuci sjeme) spomenuti su u Kur'anu. U Njegovom opisu stvorenja 
Zemlje i onoga sto ona sadrzava da bi se sluzilo Ijudskim potrebama, Allah Svemoguci 
spominje: '\..voca i palmi i Sipaka." (Kur'an, 55:68; ibid. 6:141; 6:99) 

Ibn-Abbas, r.a, prenio je da je Allahov Posiatiik, s.a.v.s., rekao; "Ne postoji 
nijedan vas nar koji nije opragen sjemenom nara iz Dzenneta."''^^ Takoder u izreci 
Alija, r.a., rekao je: "Jedite nar cio s njegovom jezgrom, jer on oblaze stomak." 

Slatki je nar je vruc i vlazan, koristi grlu, plucima i bronhijama, djeluje kao 
ublazivac kaslja i dobar je za zuc. Nar takoder koristi stomaku, djeluje kao blagi 
labativ, sprecava kvarenje hljeba u stomaku i nadmocniji je nad slicnim kategorijama 
hrane kao izvor opseznih vrijednosti hranljjvih sastojaka za cjelokupno tijelo. Nar se 
rastapa u stomaku i lahko se pretvara zbog njegove profinjenosti i blagog tempera- 
menta, lagahno grije stomak, izbacuje van stomacne gasove i povecava sperm u, aii, 
ipak, jedenje nara za vrijeme vrucice je stetno. 

Kiseli je nar hladan i sub, djeluje kao blagi konstriktor (sredstvo za stexanje), pomaze 
lijecenju upala sluznice stomaka i povecava izlucivanje urina vise nego ostale vrste nara. 

Kiseli nar takoder umiruje zuc, zaustavlja praznjenje crijeva, sprecava povracanje, 
jaca stomak, omeksava izmete, ublazava nepravilnost jetre, povecava napetost tijela, 
uraanjuje udaranje bila, pomaze pri povremenom bolu povezanim sa srcem, umanjuje 
bolove povezane sa zelucem i vraca zucljivost zute zuci i krvi. 

Nanosenje paste od kuhanognarovogsoka s njegovom jezgrom pomijesan s malo meda 
na ocne kapke koristi u lijecenju zutosti corneae i cisti oci od gustih tjelesnih izlucevina 
uziokovanih neuravnotezenoscu zute zuci ili sluzi. Nanosenje spomenute paste na usne 
takoder pomaze pri povratnim gangrenoznim ranicama. Pijenje otopine od nara kuhanog 
s njegovom jezgrom police rad crijeva, ispire pretjerani crijevni gnjileci mukus, koristi u 
lijecenju produzene tercijerne vrucice i zaustavlja zucljivost zute zuci i krvi. 

Sto se tice gorko-slatkog nara, on je naravno izmedu sladcog i gorkog, a njegove 
koristi blize su kiselom naru. Mehlem od narovog sjemena pomijesanog sa medom 
ubrzava lijecenje inficiranih noktiju i jagodica, obicno znano kao "zanoktica" (ar. 
dahis), zucljivib ciravosti i malih koznih tumora {7a/. Xanthotn). 



^ Nar sadrii 1 4% saharoze; 1 7,57 ebtraktiinih materiiala, 0,30% izlucujucih tvari, 0,52% proteina, 0, 1 7% 

citrusa i 0,73% biljnog praha. Pripada porodici Panicacea. 
''^'Hadis je izmiSljen. 



3231 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Cvat nara (fiers. dzallanar) koristi se u medicini kao sredstvo za zacepljanje, kao 
sredstvo za unistavanje crva u crijevima i za ubijanje i izbacivanje trakastih crva (metilja 
crva iz reda Castoideae). 

Jedenje jezgre nara bojl stomak u zeleno. Popularno predanje ide tako daleko 
da kaze da jedenje cak tri nara godisnje moze sprijeciti konjukhvilis za tu godinu, 
a Allah zna najbolje. 

Neoprasene zenske hurme far. busar) 

R-eneseno je u sahih zbirci hadisa da su Allahov Poslanik, s.a.v.s., Ebu-Bekr, 
r.a., i Omer, r.a., jednom posjetili Hajtama bin Tajkana, koji je pred njih stavio gronju 
hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: "Da li si izabrao syjeze hurme?" El- 
Hajtam je uzvratio: "Zelio sani da stavim pred tebe da ti odaberes ono sto ti se svida 
s tog busura i s onih svjezih. "'*^'* 

Medu odlikama hurmi busur je vise vruc i suh. Njegove koristi ukljucuju isusivanje 
pretjerane tjelesne vlaznosti, oblaganje stomaka, uzrokovanje oticanja zucljive krvi i 
sluzi, uzrokovanje zatvora, kada se koristi u klistiru i uvarcima, podjednako kao i 
pomaganje lijecenja bolesti desni. (Takodervidi: hurme) 



Obicni celer (m. karfas nebti) 
Apium graveolens 
(Vidi: celer) 

Oborina 

(Vidi: kisnica) 

Ocat (ar. hall) 

Imam je Muslim prenio u svom "Sahihu" da je Dzabir bin Abdullah, r.a., prenio 
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao svoju porodicu imaju li ikakvo zacinjeno jelo 
koje bi jeo s hijebom koji su staviH pored njega za veceru. Oni su odgovorili; "Imamo 
samo ocat." Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatrazio je to i rekao: "Blagoslovijen je ovakav 
zacin." Potom je dodao: "Ocat u kuci je stiti od moci."''^^ 

Ocat je vruc i hiadan, medutim uglavnom hladan, a suh je u trecem stupnju i 
uravnotezava suhe temperamente. Njegove isusujuce osobine sprecavaju bilo koje 

"'^''Tiriiiizi sa hasen senedom, 2370; prenosi ga i Muslim, 2038. 
^^^ Hadis je ve6 spominjan. 



1 324 



Paslanilipm medidna 



prehjevanje tjelesnih izlucevina i djeluju kao sredstvo za ublazavanje konstitucije 
(tijela). Vinski je ocat sredstvo protiv tumora, a pomaze odstranjivanje upala sluznice 
stomaka, Ocat ponJstava posljedice lijekova koji su gtetni za tijelo, pomaze rasprsivanju 
koagulacije (zgrusavanja) mlijeka, sprecava koagulaclju krvi, koristi slezeni, zaustavlja 
pokretni vrbanac, ubrzava lijecenje herpesa i opekotina, sprecava oticanje, obiaze 
stomak, rastvara sluz, razrjeduje krv i pomaze probavu. Pijenje ocata sa solju djeluje 
protiv posljedica slucajnog jedenja otrovne gljive, i pijenje ocata odstranjuje ranice u 
grlu. Ispiranje usta toplim ocatom pomaze zubobolji, otWanja bol i koristi desnima, 
a ovakav ocat pomaze lijecenje inficiranih noktiju i korijena noktiju, obicno poznatih 
kao "zanoktica" Oat. Paronychia). Ocat takoder umanjuje toplo oticanje, pomaze u 
kieeenju opekotma i ekcema. Pijenje sirupa od ocata pomaze Ijudima tople konstitucije. 
Na kraju, ocat isto tako povecava apetit i zdrav je za mlade Ijude koji zive u toplim 
predjelima . 



Osuseno grozde (ar. zabib) 
(Vidi: grozdice) 

Osuseno meso; meso izrezano u trake i tako osuseno na zraku 

(ar. kadid) 
(Vidi: meso) 

Ovan (ar. da'n) 

Ovis aries 

(Mdi: meso; ovcije mlijeko) 

Ovca (ar. da'n) 
Ovis aries 
(Vidi: meso) 

Ovca fiir, na'adza) 
(Vidi: meso) 

Ovcji rep (ar. ilja) 
(Vidi: meso) 



3251 



Ibn-Ka^im el-Dzeozi 



Palmina srcika; srcika sa vrha palme (ar. dzummar) 
Srz palminog drveta 

Ovo je srce palminog drveta ill njegov terminalni zametak. To je mehka, bijela, 
mesnata i slatkog okusa jestiva mozdina lisca palminog drveta. Postoji jedna vrsta 
kamfora koji se proizvodi iz ove mozdine. 

Pozivajuci se na AbduUahabin Omera, r.a., dokje Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjedb 
s grupom vjernika, neko ga je ponudio dzummarom, a on je prokomentansao: "Medu 
drvecem postoji jedno sto lici na muslimana. Ono je uvijek zeleno i ne gubi Iisce,"*^^ 

Palmina je mozdina hladna i suha u prvom stupnju. Ona pomaze zacjelivanje 
gnojnih rana i korisna je u lijecenju iskasljavanja krvi (lat. Hemoptysis). Palmina 
mozdina se polahko vari. Ona osigurava ispravnu njegu za tijelo, regulira rad crijeva 
u slucaju proliva, umanjuje spazmicki tok natrag zelucane kisellne (HCl) u jednjak 
(Refluks), takoder poznat pod nazivom zgaravica \ uravnotezava zelucane sokove. 
Zapravo, cjelokupno palmino je drvo puno koristi. Stogaje Allahov Poslanik, s.a.v.s,, 
usporedio palmino drvo s biagoslovljenoscu istmskog yjernika, njegovih dobrih djela 
i njegovih stalnih koristi prema drugima. 



I 

i 



Palmino ulje (ar. duhn; zejl) 

Palmino je ulje je zuto ili crvenkasto, polukruto, nejestivo ulje koje se dobiva iz 
plodova palminog drveta a koristi se u pravljenju sapuna i svijeca, kao ! mehlema. 

Imam Tirmizi je naveo u "Kitabus-ama'ilu" predaju od Enesa, r.a., da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., vollo ulja kao mehlem za kosu, a koristio je palmina uha i po bradi, 
a cesto bi nanosio palmino ulje na lice do te mjere da bi ponekad neko pomislio da 
on nosi odoru od prodavca ulja."*^^ 

Ulje je neophodan dodatak tijelu a dobiva se iz sjemenki raznih btljaka. Vecina 
sjemenki sadrze ulje, a njihove strukture nose sarohke vnjednosti masnoce i kiseline. 
Neka su ulja izrazito korisna, dok ostala mogu biti stetna. U hladnim predjelima, 
uljano sjeme sadrzi uglavnom nezasicene masne kiseline. 

Kao mehlem palmino ulje zatvara pore i zaustavlja nezeljeno propadanje ili 
rastvaranje tvari koje tijelo nekad treba. Nanosenje palminog ulja nakon tople kupke 
hladi tijelo i pomaze zastitu koze. Palmino ulje pomaze rast kose i stiti njeno zdravlje. 
Ebu-Hurejre prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koristite ullje kao 
hranu i kao mehlem. "''^^ 



^-'■Buharija, 9/492; Muslim, 281 I. 
^^' Tirmizi, hadisje daif, 

^^^Tirmlzi, 1 653; Ahmed, 3/497; Daremi, 2/1 02; Ibn-Madzdze, 33 1 9; Hakim, 2/ 1 22; postoje dva rivajeta 
i jedan drugogjacaju. 



1326 



PostanikptM medlcina 



Palmmo ulje je u toplim predjelima posebno bitno (esenciialno) za Ijudsko zdravlje. 
U hladnim predjelima, ulje i mast su manje neophodni i £ak mogu bid stetni. Njegovo 
pretjerano nanosenje na Ijeme opasnoje za vid. Najbolja su uija ona koja sadrze manje 
masnih tvari, premda su obrani puter (ar. samna) i sezamovo ulje korisni i smatraju se 
jednostavnim lijekovima. Sto se tice slozenih ulja, neka su hladna i viazna kao sto je 
Ijubic.no ulje (lal. Viola odorala; ar. banafsaj), koje se koristi kao mehlem za migrenu. 
Ono takoder koristi oboljelim od nesanice, hladi mozak, ubrzava lijecenje koznih 
naprslma i koristi pri vecini herpeticnih upala i alergijskih stanja koze, uUjucujuci 
svrab, osjecaj pecenja (koze) , peckanja i formaciju glatkih crvenih mrlji (e.g. Urticaria). 
Mehlem od Ijubicinog ulja takoder koristi kod suge, svraba, krasta, upale zglobova 
(lal. Arthrosis) i liladi Ijude tople cudi, pogotovo za vrijeme Ijeta. Postoji nekoliko vrsta 
Ijubicinog bilja koje oznacava porodicu Ijubicica i neke imaju trodjelne, cetverodjelne 
ili petorodjelne cyjetove. 

Neka su medicinska ulja vruca i viazna kao sto je ulje hrena (ar. duhnal ban) 
6je se ulje dobiva iz sjemenki a ne iz cvijeta. Ovo je ulje izrazito korisno i ne formira 
oksidaciju ili kiselost. Ibn-Sina je tvrdio da hrenovo ulje koristi pri lepri, melano- 
dermi, leukodermi i bradavicastim izraslinama (lai Verrucosis). Ulje hrena takoder 
konsti oboljelim od stvrdnuca nerava i arterioskleroze, a moze koristiri u lijecenju 
urticariae, mrljica, gubitka guste sluzi i ono grije nerve. Ostale koristi od hrenovog ulja 
uyjucuju izbjeljivanje zuba i zaustavljanje njihovog zamagljivanja ili bezbojnosti, dok 
njegovo nanogenje u predjelu kr^ta koristi hladnom temperamentu bubrega i teskoci 
pri mokrenju. 



! '« 



Papirus (ar. burdi) 
(Vidi: lijecenje rana) 

Patka, obicna patka (ar. bait) 

Anas 

(Vidi: meso; II perad) 

Persun; konjski persun; divlji celer (ar. karfas bsrri) 
Smyrnium olusatrum 
(Vidi: planinski persun) 

Piletina (ar. dudzadz) 
(Vidi: meso: II perad) 



327 1 




Ibn-Knjjim el-Dzevzi 



Piskavica; kozji rog; bozja travica; svinda (or. hulba) 

Trigonella foenum-graecum 

Preneseno je u sahih zbirci hadisa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio 
ashaba Sa'da bin Ebi-Vekkasa, r.a,, koji se razboHo za vrijeme boravka u Meki, 
pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s,, rekao: "Zovite lijecnika da ga pregleda", i oni su 
pozvali Harisa bin Kaldaha"^**, koji je dijagnosticirao njegovo stanje, pa je kazao: "Bit 
ce u redu. Dajte mu supii od uvarenih hurmi i piskavice." Porodica je to uradila i Sa'd 
se brzo oporavio od bolesti. 

Neki su lijecnici (travari) rekli: "Kada bi Ijudi znali vrijednost piskavice, placaii bi 
njenu tezinu zlatom." Premda je ova izreka izvjestena u El-Vasili i neispravno pripisana 
Allahovom Posljiniku, s.a.v.s., ipak, u vezi s navedenim ispravnim hadisom, ona jos 
uvijek ima svoje vrijednosti. 

Piskavica*^" je mahunasta bJljka koja je vruca u drugom i suha u prvom stupnju. 
Pijenje uvarka od piskavicinog sjemena ublazuje grlobolju, cist! respiratorni trakt od 
nakupljene sluzi, ublazava kasljucanje, pomaze pri astmi, bronhitisu, tuberkulozi, teskom 
disanju i sipljivosti, i za ovakva bronhijalna stanja piskavica je ponekad korisna kada se 
jede s maslom i usecerenim ekstraktom slatkog konjena (lot. Glycynhiza glabra) . Pijenje 
uvarka od piskavice takoder pomaze pri bolu, hemoroidima i sluzi kao blagi laksativ. 

Piskavica takoder umanjuje bol uzrokovan venencnim limfnim oteklinama (lot. Lym- 
phogranulomatosis*^'), otklanja uznemirenost stomaka preko umanjivanja pobudenih 
zelucanih sokova u crijevima, oslobada zadrzanu menstruaclju i povecava seksualnu 
zudnju. Piskavica se ponekad koristi u kiselim klistirima i ako zena konsti toplu kupku 
u otopini kuhane piskavice, to oslobada nefrekventan bol u pubicnoj regiji uzrokovan 
oticanjem materice. Pijenje rastvora piskavice poniijesane s pet drama ekstrakta iz panja 
biljke broc (7a/. Rubia tictoria)"*^^ stimulira menstruacioni ciklus i povecava izlucivanje 
urina. Pranje kose otopinoiu kuhane piskavice je nabire i ponekad je kovrdza. Piskavica 
takoder lijeci bubulljice i uvecane kozne sare Gisajeve) . Topao oblog od piskavicinog brasna 
pomijesanog s ocatom i salitrom ili kalijum nitratom steze oticanje slezene. Nanolenje 
toplog obloga od ukuhanog piskavicinog brasna na bubuljice, cviljke ili otvrdle hladne rane 
umiruje ih i omeksava i mstvara ako je to moguce. Pijenje otopine od piskavice djeluje 
kao sredstvo za stezanje i zatvaranje, otklanja yjetrove i podmazuje crijeva. Uvanik je od 
piskavice takoder okrepljujuci i djeluje kao sredstvo za jacanje srca. 



> 



••^'Zivio u dzahilijetu i islamu, putovao po Perziji i naucio njihovu medicinu, detaljnjije o njemu vidjeri u 

"El-Isabeh" od Hafiza. 
'■"' Piskavica: biljka koja sadrzi 7% uljaste supstance, 30% bjelancevina, hranljivih proteina koji pomaiu 

oticanju mlijeka iz prsa. NajviSe poznata biljka iz ovog roda jeste piskavica. 

■*" Lymphogranalomatosis je maligno oboijenje. 
''^^Sokod podanka (rizoma) dajerovog broca. 



1328 



I 



Poslanilioua mcdicina 



Kuhanje piskavice s humiama ili medom i smokvama, i njihovo jedenje na prazan 
stomak, ujutro, rastvam viskoznu sluz u prsima i stomaku i olaksava kasaJj hripavac. 
Piskavica takoder otManja zatvorenost i retenciju urina. Nanosenje masti od piskavice 
na zgnjecene nokte lijeci takve nokte. Mast od piskavicinog uija pomijesana s voskom 
moze izlijeciti polomljene nokte. Ostale upotrebe piskavice uyjucuju lijecenje vrucice, 
neuralgije, isijasa, oteknutih zlijezda, rana, tumora i emfizema. Zapravo, koristi piska- 
vice su mnogosbuke, a El-Kasim bin Abdurrahman prenio je da je Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao: "Mijesajte piskavicu u vasim lijekovima." 

Pjescana jarebica (an kflhadz) 
Perdriz; Perdbc 
(Vidi; meso: II perad) 

Planinsld persun (ar. karfas el-dzebel) 
Athamanfa oreoseLinum 
(Vidi: celer) 

Plavi (pori)luk (ar. basal el-'ifi-it) 
Allium ampelopmsum 
(Vidi: divlji (pori)Iuk) 

Plavi patlidzan (ar. bazindzan) 
Solanum melongena 

Postoji nekoliko vrsta plavog patlidzana. Najobicnije vrste ove visegodisnje biljke 
bijeh Solanum ovigerum (S) i dobro poznati crni ili plavi padidzan, a oba su bogata 
organskim konstituentima tla Gat. hamus) i oni generiraju zajedljivost krvi. 

Cmije patlidzan vruc i moze stetno utjecali na lijenost i hemoroide, zacepijenja, 
rak 1 gubu (lepru) podjednako kao i na boju koze i povecati neugodan zadah iz usta! 
Njegovo kuhanje s mesom ispravija ovakve posljedice. Bljela vi^ta ne uzrokuje nljednu 
od navedemh posljedica i ona poboljsava svu hranu. 

Pljusak 
(Vidi: voda) 



3291 



Ihn-Kajjim d-Dzettzi 



Poriluk (ar. kurraz ma'amf; kurraz rumi) 
Allium ponum 
(Vidi: divlji poriluk) 



Post (ar. savm) 

Poslj'e najbolja odbrana od bolestl duse, srca, uraa i tijela i njegove koristi ne mogu 
biti zanemarene. Dijetarni post postize izvanrene rezultate u preventivnoj medicini i u 
omeksavanju i rastvaranju humoralnih Izlucevina koje postaju zacepljenja koja crijeva 
ne mogu apsorbirati ili kojih se tijelo lahko ne oslobada. Dijetarni post pomaze kon- 
troliranju intenzivne zudnje za hranom i stetnih substanci, a ovakva kontrola pomaze 
uravnotezivanju strasti za hranom. 

Post je najbolji kad se vrsi umjereno i u prekidima, a najbolji je kada je reii- 
giozno obavezan, a to je za vrijeme mjeseca ramazana. Tjelesna potreba za ovakvim 
periodicnim potpunim ustezanjem od hrane (lat. Nestiterapia) je najprirodnija i 
urodena. Nadalje, post pomaze prilagodavanju, umlrivanju i cuvanju humoraine 
ravnoteze i misicne jacine. Kad je rijec o njegovim podredenim stavkama, post 
unapreduje radost srca na ovom i buducem svijetu. 

Post uzrokuje zaustavljanje bolesti, pomaze Ijudima hladnog i vlaznog tempera- 
menta i postize izrazito impresivne rezultate u ocuvanju zdravlja. Post spada u kat- 
egoriju spiritualne (lat. Psihoterapija; gr. Psychichos; ar. advija mhamjja) i prirodne 
medicme (?ai. Naturopatija; ar. advija tabi'ijja). 

Potpuni post (lat. Limoterapija) je jedan od najboljih tretmana za vecinu bolesti 
koje se odnose na izrazito konzumiranje hrane, akutna gastrolntestinalna zacepljenja ili 
razna zakrecenja (lat. Obstipacije) i bolji je od neposrednog lijecenja pomocu purgativa 
(Cf. upotreba prirodnih iijekova). 

Kada se osoba koja posti pridrzava prirodnih i duhovnih zahtjeva posta, njeno srce 
veseli se i umnogome se time okoristava, a njegov ce post sprijeciti prodor pokvarene, 
neprirodne, lahko kvarljive i neprovarljive hrane. Dakle, ovakvo privremeno susteza- 
nje od hrane moze odstraniti gastrointestinalna zacepljenja i uravoteziti humoralnu 
neizjednacenost, ovo su smao od nekih koristi, sve u zavisnosti od kvaliteta i ispravnosti 
pojedincevog posta (Cf. nametanje ustezanja). 

Sto se tice dusevnih koristi, post takoder stiti yjernika od zla, vodi njegovo srce ka izb- 
jegavanju mogucih prijestupa, uravnotezava njegov urn i pomaze mu da bolje sprovodi ostale 
vjerske obaveze, ukljucujuci sprovodenje dobrovoljnih molitvi (ar. nafila) i ucenje Kur'ana 
i imanje njegovog boljeg razumijevanja, medu ostalim koristima nocnog ibadeta. 

Allah Svemoguci kaze: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao sto je propisan 
onima prije vas da biste se grijeha klonili. " (Km an, 2: } 83) On takoder kaze: "A bolje 

1 330 



Poslanil(i30a medicina 



Vamje, mka znak, da poslite. " (Kur'an, 2:184) Allahov Posianik, s.a.v.s., rekao je: 
"Post je zastitni stit"tj. post je cin poboznosti, a poboznost je najljepsa odanost koja 
dovodi roba u blizinu njegovog Gospodara 1 okruzuje ga Allahovom zastitom. 

Prema tome, post je dijeta od velikih koristi, a namijenjen je da donese srce i 
potpunu ovisnost pred Svemoguceg Allaha, cije djelo zadovoljava srce, dusu, tijelo i 
um, 1 uci ih Ijubavi i pokornosti prema njihovora Gospodaru i Stvoritelju. O ostalira 
koristima posta govorili smo u ranijim poglavljima. 

Potrk veliki, droplja velika (ar. hubari) 

Otis 

(Vidi: meso: 11 perad) 

Pranje zuba (ar. sivak) 
(Vidi: misvak) 

Prepelice (ar. summani; salva; sifirid) 
Colmix; Crex pratensis 
(Vidi: meso: 11 perad) 

Procisceni puter (maslo; ar. samna; samn) 

Obrani puter (maslo) od kravljeg mlijeb vruc je i vlazan u prvom stupnju. Maslo se 
dobiva iz zagrijanog putera da bi se razdvojile mlijecne strukture. On dodaje bogatu struk- 
turu u kuhanju i ima okus koji se ne moze postici ako je puter koristen umjesto njega. 

Neki komentatori i hakimi objasnjavaju da je kravlje mlijeko najzdravije i da je 
njegov obrani puter lijek. Upotrebljavanje masia u (pri) kuhanju unapreduje blagi 
rad cnjeva, podjednako kao sto je i blagi sedativ, a djelimicno pomaze smanjivanju 
povratnih otoka koji se razvijaju u njeznim i osjetljivim dijelovima tijela. Maslo je 
jace nego puter (ar. zubd) kao sredstvo za poboljsavanje vrenja i laksativ. Galen je 
spomenuo da je on koristio maslo u lijecenju povratnih otoka uha (lat. Otitis) i cireva 
na vrhu nosa (ar. arnaba). 

Masiranje djecjih desni maslom ubrzava nicanje zuba kod djece. Mijesanje masIa 
s medom i gorkim bademom cisti bronhije i pluca, izbacuje guste i Ijepljive zeJucane 
sokove i (pre)okrece neprijateljske posljedice zelucane fermentacije. Medutim, inten- 
Zfvno jedenje masla moze stetiti stomaku, pogotovo onima koji boluju od neravnoteze 
sluzi kao jedne od cetiri tjelesne izlucevine. 



331 



Ibn-Kajjim el-Dievzi 



Pijenje masla nacinjenog od kravijeg ili kozijeg mlijeka pomijesanog s medom 
djeluje kao antidot za otrov koji je progutan, I pomaze protiv otrovnih zmijskih ujeda 
i skorpionovih uboda. 

Navedeno je u knjizi od Ibn el-Sinnija da je Alija, r.a., rekao: "Ljudi ne mogu 
naci bolji lijek nego onaj od masla." (Takoder vidi: puter; ulje) 

Pseudosairan (ar. kjnbil; vers) 
Mallotus 

Pseudosafran je prasak koji se dobiva iz olupine sjemenkl mahuna MalloEusa i 
koristl se kao baza za narancasto-crvenu boju. 

Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio nosenje 
odjece ofarbane mallotusovim''^^ praskom, pravim safranom ili pseudosafranom za 
vrijeme hadza. 

Zeid bin Erkam je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., propisao maslinovo 
ulje 1 pseudosafran za lijecenje pleuritisa, a ponekad je propisao indijsku alou umjesto 
toga.'''*' Ummu Seleme je prenijela da su zene koje su imale menstruaclju ponekad 
uobicavale nanositi uvarak chloasmu (patolosko stanje u kom svijetlosmede tackice 
prekriju kozu)'''^ (lat. Cyasma; ar. kalaf)"*^^. 

Prasak od mallotusa ili pseudosafrana je vruc i suh u drugom stupnju, a najboija 
vrsta raste u Jemenu. Najboljeg kvaliteta je crvenkasto-smerfi, a koristi se kao topli 
obiog u slucajevima chloasme, svraba, herpetJcnih upala i naprslina, a takoderse koristi 
kao sredstvo protiv crijevnlh parazita da izbaci van crijevne crve i parazite. Njeno 
upotrebljavanje kao boje proizvodi jak kausticni efekat i ona moze biti upotrebljavana 
kao pice u lijecenju nedostataka pigmenta (lai. Leukoderma, Poliosis). 

Kao pice, napitak nacinjen od jednog drama dovoljan je za obicne slucajeve, a 
koristi praska mallotusa slicne su onima od indijske aloje. 

Nosenje odjece obojene mallotusovim praskom povecava tjelesnu proizvodnju 
sperme. (Takoder vidi safran; ar. zafarandanoderma tU melasma karakterizirana 
ucestaloscu intenzivno smedih mrljica nejednakog oblika i velicine na kozi lica i drugdje; 
ovakve pigmentirane mrlje nazivaju se takoder maskom trudnoce i najcesce su vezane 
s trudnocom, menopauzom i upotrebom oralnih kontraceptiva). 



Mallotus pbilippinensh iz porodice mljeEika. 
^^''Tirmizi, 2079; dai'f. 

«' Ahmed, ^300; Ebu-Davud. 3] I ; Tirmizi, 139; Hakim. 1/175; BghekJ, 1/341; Darekutoi, na str.: 82. 
*^' Koino stanje neobojenosli lica i prsa nakon poroda. Chloasma: ar. cft/oazo = postati zelen; Melanoderma ili 

melasma karakterizirana uceslidolcu intenzivno smedih mrljica nejednakog oblika i velicine na kozi lica. 

I 332 



Poslanilfova medkina 



Plica dzenneta (ar. mevz el-jaban) 
Banana; mevz el-dzenneh 
Musaceae; Musa 
(Vidi: banana) 

Puder 

(Vidi: antimon) 



Pupoljak (ar. tal'a; dahba) 
Palmino voce 

Allah Svemoguc'i govori u Kur'anu o nekim jasnim znakovima cuda Njegovih 
stvorenja i nagradi koju je On sacuvao za yjernike u Dzennetu, govoreci: "...i visoke 
paltne u kojih su zameci nagomilani jedni iznad drugih", (Kur'an, 50: 10) "...u us- 
jevima i medu palmama s plodovima zrelim. " (Kur'an, 26:148) 

Kur'anski termin koji se koristi u oba ova ajeta je tala' (adj.) ili pupoljak koji je 
proizvod palminog drveta ili njegovog cvata, koji je pocetak cyjetanja, a koji izgleda 
poput grupe cvietova na obicnoj peteijci namjestenih kao umanjeni grozd. Ovakvi 
grozdov. su jezgrovite bodlje lagahno ubodenih cyjetova, poredanih u tulove (yjencicu 
shcan list kojim ,e opkoljen cvat) pobodene neposredno na glavnu stabljiku. Tata na 
arapskom bi takoder mogao oznacavati polen (ar. suvah). U torn pogledu, izraz u 
navedenom ajetu mogao bi se takoder odnositi na cudo oprasivanja (ar. ta'bir).*^^ 

U vezi s ovom temom, Talha bin Ubejdullah, r.a., je prenio da ,e jednom igao 
sa Allahovim Poslanikom. s.a.v.s., kada su njih dvojica ugledali neke Ijude kako 
oprasuju palme. On je upitao: "Sta rade ovi Ijudi?" Talba je odgovorio: "On, 
stavljaju muske cvatove medu one zenske zbog oprasivanja." Allahov Poslanik, 
s.a.v.s., rekao je potom: "Ne mislim da je ovo najbolji postupak."^^^ Ljudi su culi 
pnmjedbu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i odmah su prestali s oprasivanjem. Te godine 
palme nisu rodiJe, Kada je ta vijest dosla do Allahovog Poslanika, s.a.v.s., s obzirom 
na Ijudsko neodobravanje, on je rekao: "Ja sam samo coyjek. Ono sto sam rekao bilo 



u 



Palme su oUcno bespolne jer nose i muske i zenske uniapobe cyjetove na istom drvetu. Neki su prirajen:! 
bpoln,, s odvojenim muskim i ienskim .lablima ili poiigamnl unispolnim i bispolnim c^etovima na islom 
stablu. Radanje drveta desava se nakon otprilike pet godina. Slobodno razgranali muski i Jenski cvatovi 
raslu .z kriimca razhalih stabala, a oprasivanje se v^i stoljanjem nekcliko muskih evatova medu one 
zenske (stavljanjem prasnika pored tucka). 

^»Obrati paznju na ^ieroyjesnistvo: kako sad postoje maSine km unose polen u tufak i proizvode bolje 
rezultate, s manje penjanja na drvece. 



3331 



Ibn-Kqjjim d-Dzevzi 



je pretpostavka, a ponekad pretpostavka moze omasiti ili jos pridonijeti. Drugo je 
kada vam kazem 'Allah Svemoguci kaze,' jer ja ne smisljam nista o AUahu."''^' 

Pupoljci palme koriste u prilagodavanju pokvarene sperme i povecavaju seksualnu 
zudnju. Takoder je receno da ako zena ubaci nesto njenog polena u svoju vaginu prije 
spolnog opcenja, to ce olaksati zacece. 

Plodovi su palme hladni i suhi u drugom stupnju. Oni jacaju stomak i djeluju kao 
isusivac koji isusuje pretjeranu viaznost u stomaku i umiruju vlaknastu krv, premda 
je oni zgrusavaju i mogu uzrokovati mlttavost stomaka i slabu probavu. Ljudi tople 
cudi ne podnose pupoljke u njihovoj ishrani, dok oni sto ceesto dodaju voce svojoj 
hrani takoder zahtijevaju jedenje male kolicine grubo samljevenih zitarica pomijesanih 
s toplim zacinima radi njihovog ublazavanja, 

Pupoljci uravnotezavaju tjelesne izlucevine, jacaju crijeva, a njiliove su koristi slicne 
onima od palmine mozdine (ar. dzummar), oplodenlh nedozrelih hurmi (ar. balah) 
i neoprasenih ili nedoplodenih zenskih hurmi (ar. busur). 

Pretjerano jedenje plodova palme moze ostetiri stomak i bronhije, a ponekad moze 
uzrokovati bol u stomaku. Ipak, ovakva ishrana moze se uravnoteziti jedenjem masia 
s njima, medu ostalim hranljivim sastojcima o kojima smo ranije govorili. 

Puter (ar. zubd) 

Ibn-Busr el-Sulemijini, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio 
njihov dom, a oni su mu ponudili maslo i hurme za koje su znah da on voli. " 

Maslac je vruc i vlazan u prvom stupnju. On ima brojne koristi, a djeluje kao esen- 
cija i otapalo, ubrzava dozrijevanje oteklina i pomaze u lijecenju vecine vrsta povratnih 
oteklina, ukljucujuci one od smole Qat. Calcoid), u blizini mokracnog mjehura, uha i 
pomazu kod vecine oteklina koje pogadaju zene i tinejdzere. 

Lizanje masla pomaze kontroSiranju iskasljavanja krvavih ispljuvaka iz pluca. 
Maslac je generalno sredstvo za umeksivanje, sredstvo za ublazavanje boli i laksativ ili 
blagi laksativ, i korlstan je pri zatvoru, ojacavanju, povratnim stvrdnucima od abnor- 
malnih izraslina fibroznog tkiva ili tumoroznih stvrdnuca (7a/. Sckwm) uzrokovanih 
neravnotezom erne zuci i sluzi. 

Utrljavanje masla na koijenove djecjih zuba olaksava njihov rast. Maslac takoder 
koristi pri suhom kaslju koji je uzrokovan hladnim simptomima i suhim vazduhom 
i pomaze lijecenje koznih infekcija koje se vide na djeqlm licima kao zuti, okorjeli i 
inficirani "mladezi", takoder poznati pod nazivom impuls. Maslac slabi apetit i to se 



«' Muslim, 2361. 

'^Ebu-Davud, 3837; IbnMadzdre, 3334; senedje sahih. 

1334 







^ 



Poslanil^Va medkina 



moze izbjeci jedenjem meda i hurmi s njim, a ovo pogotovo koristi pri pokvarenom 
apetitu trudnice. Prema tome, Aliahov Poslanik. s.a.v.s., uravnotezavao je masio s 
medom i hurmama, kao stoje i preneseno u gore navedenom predanju. (Takoder vidi: 
procisceno maslo) 

Puzavice (ar. kar'a) 
(Vidi: tikva) 

RaktiHcirana so (ar. milh) 
(Vidi: so) 



a 



Repa (ar. silk) 

Blitva; egipatska repa; cukundruk 

Beta vulgaris; Beta cicla; Beta vulgaris folHosa 

Ummu el-Munzir bint Kajs el-Ensanjj reUa je: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., usao 
je u mo, sator sa Alijom, r.a., koji se oporavljao od bolesti. Imali smo oblignje palmino 
stable s grozdovima hurmi koje su visile s njeg. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao je i 
jeo s njega, a Alija, r.a., ga je slijedio. Allahov Poslanik, s.a.v.s., obratio se Aiiji, r.a., 
govoreci: 'Blago, blago, jos uvijek se oporavljas.' Alija, r.a., prestao je jesti. Odmah 
sam otisla i pnpremila mu zdjelu repa kuhanih sa jecmom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
obratio se potora Aliji, r.a., govoreci: 'Jedi ovu hranu. Ona je priUadnija za tvoje 
trenutacnostanje. '""''" 

Repa je vruca i suha u prvom stupnju, a neki kazu da su obje ove repe vruc'e i suhe, 
pored toga sto su blagi laksativ i Uo nose hladnocu koja utjece na razgradnju, opusta 
krvne sudove i poboljsava rad crijeva. Crna vrsta repe djeluje kao konstriktor. Nanoaenje 
njene vode na kosu pomaze u lijecenju gubitka kose (laL Alopecia) i odstrtnjauje usi. 
Nanosenje njene vode na kosu pomaze u lijecenju sarenila koze lica i prsa i umanjuje 
uvecane koine mdje (lisajeve) i pomaze lijecenju bradavica (lat. Ecphyma). 

Nanosenje mehlema od samijevenog lisca repe pomijesanogs medom koristi u lijecenju 
upale koznih bubuljica kao sto je to u slucaju zarazne superficijalne pyoderme. 

^ Dodavanje repe ishrani otvara zacepljenja jetre i slezene. Crna repa odstranjuje 
grcenje stomaka i umanjuje stomacne opekline kada se jede sa lecom. Kada se bijela 
repa kuha s lecom, oni takoder djeluju kao purgativ, dok uzimanje Wistira s njenom 
vodom djeluje kao jak purgativ. 



" Hadis je prethodno spominjan, TirmizJ jc za njega rekao da ie hasen garib. 



335 I 



Ibn-Kajjim el-Dzeozi 



Repe su takoder korisne u lijecenju bola u stomaku i zuci kada se pomijesa sa 
obicnim zacinima. Kada se zajedno kuhaju stabljike i lisce repe sa jecmom, oni 
osiguravaju najbolju njegu za osjetljivi stomak i Stite probavne sokove od kvarenja. 
Ipak, kada se jedu same, repe osiguravaju ogranicene hranljive vrijednostl i uzrokuju 
kvarenje zelucanih sokova. Pre^erano jedenje repe uzrokuje zatvor i napuhanost, i 
to moze prouzrokovati nedostatak insuhna (tj, diabetes) i viruse u krvi (lal. Viremia, 
ar. hark d-damm). Ipak, ocat 1 goruSica u obroku uravnotezavaju ovakve posljedice. 
(Takoder vidi: nametanje ustezanja od hrane) 

Riba (ar. semek) 

Uljesura 

Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Postoje 
dvije vrste tesina''''^ (mrtvih stvorenja) cije nam je meso dopusteno kao hrana i postoje 
dvije vrste krvi (krvnih organa) koje nam je dopusteno jesti: riba i skakavci, jetra i 
siezena,"'*^^ Inace, strvina ili pokvareno meso divljib zivotinja ill ono od mrtvih ptica 
jesu zabranjeni muslimanima kao hrana. 

Postoje mnoge vrste i rodovi riba, a najbolje su one srednje velicine. Prilikom 
biranja nbe za hranu pojedmac mora naci one odgovarajuceg okusa, syjezeg mirisa, 
mehke koze, blagoga mesa a ne tvrdog i suhog, i one koje se hrane biijkama, a ne 
blatom. Najbolja od ovih vrsta nalazi se u svjezoj vodi. One zive u stjenovitim i pjes- 
kovitim prebivalistsma, u brzim njekama, a ne u stajacoj vodi, i njihova voda ]e ciste, 
a ne zagadena ili tamna. One zive u svjezoj i hladnoj vodi a ne u uzburkanoj, toploj 
i vrucoj vodi, i njihov okolis je dobro izlozen suncu i yjetru. 

Okeanske su nbe obilne, ukusne i ugodne, Neke od vrsta blagog mesa jesu hladne 
1 vlazne, pa su teske za probavu i izazivaju prodor sluzi, Neke nbe sto zive u syjezim 
vodama, ukljucujuci rijeke i jezera, uravnotezavaju tople tjelesne izlucevine, poboljSavaju 
plodnost 1 mlijecnost i povecavaju proizvodnju sperme. 

S druge strane, najbolje od usoljenih riba jesu one od ranog perioda soljenja. One 
su vruce i suhe, a sto je njihovo soljenje starije to je njihov temperament topliji i suhlji. 
Medu njihovom vrstom jeste i som (latL. Sirulus giants; ar. dzartjj) , vrsta ribe koja je 
obilna u istocnjackim njekama kao sto su Eufrat, Dunav i Volga. Jevreji ne jedu ovu 
vrstu. Syjezi je som blagog mesa i utjece na rad crijeva, a djeluje kao blagi laksativ, 
dok jedenje usoljenog i starog mesa od soma cisti bronhije, pomaze grlu i cisti glas. 



''^^Tj. koje ne zahtijevaju klanje; ar. zahiba. 

'"^ Ahmed. 5723; Ibn-Madidze, 3218; §afija, 2/425; Darekutni, air. 539 i 540; sened je daif; BejHeki ga 
biljazi sa sahih senedom ali kao govor Ibn-Omera, r.a. 



[336 






Poslanikova medicina 




Nanosenje usitnjenog usoljenog soma (pudera) na koiu pomaze izbacivanju 
vodenastih fluida i ostataka 12 potkoznog tkiva, jer on ima ovakvu osobinu usisavanja. 
Mijesanje navedenog pudera u hranu izbacuj'e jaja crva (lal. Trichocephdus) iz di- 
gestivnog trakta. Sjedenje u zdjeli napunjenoj uvarkom od somovog brasna pomaze 
obolieiim od cira storaaka u ranim fazama njihove bolesti i pomaze u izbacivanju 
stetnih supstanci bolesti na povr^inu tijeia. Primjenjivanie klistira (sredstva za ispiranje 
crijeva) od navedenog uvarka lijeci isijas. 

Najboiji dio ribe je smjesten u njenom straznjem dijelu, dok oboje: i meso i naku- 
pma masnoce 1 mehka riba povecavaju seksuainu zudnju i proizvodnju sperme. 

Dzabir bin Abdullah, r.a., rekao je: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao nas je 
jednom u izvidacki pohod, a bilo nas je tri stotine konjanika a nas voda far. emir) je 
bio Ebu-Ubejda el-Dzerrah, r.a. Vrenienom smo dosli do obale mora, a osjecali smo 
izrazitu glad sve dok nismo bili prisiljeni da jedemo opalo suho lisce koje smo nalazili 
na putu. Odjednom, Allahovim dopustenjem, more nam je dobacilo veiiku mitvu 
uljesuru*" for. 'anfcar;. Jell smo njeno meso dvije sedmice a njenu smo mast koristili 
kao zacin sve dokse nasa tijeia nisu oporavila. Ebu-Ubejde je mjerio uljesurina (kitova) 
rebra tako sto je dopustio jednom od ashaba da jase na njegovom konju i prode tako 
ispod njih.'"'''^ 

Riza (ar. araz) 
Oryza sativa 

Riza je skrobno*^ zmo brave koja raste u toplim predjelima. Smeda je riza drugacija od 
bijele ri^e u strukturi nakon kuhanja i one su razlicite u hranljivoj vrijednosti^^ i okusu. 

Riza je najnjegujuca zrnata hrana nakon brasna i ima izvrsnu cud. Riza blago 
obrubijuje crijeva i oblaze i jaca stomak. Neki lijecnici tvrde da je riza najhranljivija, 
pogotovo kada je kuhana s kravljim mlijekom, kada ona postaje manje zatvarajuca, a 
jedenje rize sa secerom otklanja otekline. Redovno jedenje rize unapreduje zdravlje, 
povecava plodnost i pomaze tijelu da proizvodi vise sperme. 

Postoji hadis u kome se kaze: "Ugiednik vase hrane jeste meso, a riza dolazi nakon 
njega." Ovdje se mora istaci da postoje dva apokrifina hadisa u pogledu rize koja su 
pogresno pripisana Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., a oni glase: "Kada bi riza bila coyjek, 
on bi bio strpljiv", i drugi: "Rila ima izljecujuce moci i ne nosi (u sebi) bolest." 



Tj. koje ne zahlijevaju Idanje; ar. zahiba. 
^^Buharija, 9/531: Musi™, 1935, 

"^Rjza sadrii pribllizno 85% Skroba; 2% azota; 1% masnih substanci l 12% vode. 
*^^Riia je bogata viUminom E i vecinom B vilamina, prateinima. kalcijem, fosforora, vlaknima i ieljezom. 



337 1 




Ibn-Kajjim d-DitVzi 



Sir (ar. dzabna) 

Abdullah bin Omer, r.a., izvijestio je da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio 
na Tebuku, neko mu je ponudio sir, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatrazio je potom noz, 
praucio Allahovo ime na sir, razrezao ga a potom jeo.**^ 

Ashabi su takoder jeli sir za vrijeme njihovog boravka u Siriji i Iraku. 

Neposoljeni i blagi sir djeluje kao blagi purgativ, Odlican je za stomak i lahak 
za probavu, dok uopce sir deblja. Posoljeni sir pruza manje hranljivih sastojaka nego 
onaj neposoljeni. Nadalje, posoljeni sir je los za stomak i moze stetiti crijevima. Stari 
sir 1 isprzeni (rupicasti) sir moze unaprijediti s to m acne grceve, dok oni takoder koriste 
ci re VI ma crijeva i pomazu u stabiliziranju praznjenja crijeva za oboljele od dijareje. 

U svome "Sahihu" imam Tirmizi je izvijestio da je Ummu Seleme rekla: "Jednom 
sam ponudila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., nesto przenogsira i on gajejeo. Potom 
je otisao klanjati bez obnavljanja abdesla." (preneseno u El-Semailu) 

Sir je hiadan i vlazan, a prepeceni ili przeni sirje zdraviji nego hladan sir, jer vatra 
uravnotezava sir i donosi mu ukus i aromu. 

Stari posoljeni sir vruc je i sub, a przen;e ga omeksava, i vatra ponistava njegovu 
oporost. Visoki procenat soli u siru uzrokuje gubltak tezine, iscrpljenost i moze yjero- 
vatno uzrokovati kamenac u zuci, cisticni kamenac (lat. Cystolith) i kamence bubrega 
(lot. Nephrolith) . Sir s visokom kolicinom soli u sebi los je za stomak, cak i kada se jede 
Zajedno s blagim zacinima da bi se uravnotezila njegova pnjatnost i jetkoca, zapravo, 
ovo ce naciniti posoljeni sir jos gorim za stomak zato sto ce ovakvi zacini olaksati i 
ubrzati njegov prolazak kroz probavni sistem. 

Skakavac (ar. dzcrad) 
(Vidi: meso: II perad, ptice) 

Slatki bosiljak (ar. rejhan; habaki) 

Ocimum basilicum 

Slatki bosiljak (ar. rejhan) spomenutje u Kur'anu kao sinonim za ugodnost, zivot, 
olaksanje, radost, veselje i pocastvovanost. Svemoguci Allah govon o onim uspjesnim, I 
to: "/ akp budejedan od onih koji su Allahu blisl^i-udobnost i opskrba lijepa i dzcndsk,e 
blagodati njemu!" (Kur'an, 56:88-89) On takoder kaze: "A Zemljuje za sfvorenja 
razaslro, na njoj ima Voca i palmi s plodom u caskanta i ziia s liscem i miomirima 
cvijeca. " (Ku/an, 55:10- 12) 



*"^ Ebu-Davud, 3819; aened je hasen. 



1 338 



Poslanikom medidna 



Muslim i Buhari su u svojim sahih zbirkama hadisa naveli hadis u kom je Al- 
lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kome se ponudi slatkJ bosiljak kao poklon, neka ga 
ne odbija, jer lahak je za nositi i ima ugodnu aromu."**^ 

Usame, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ima li iko medu 
vama koji je spreman zavrnuti svoje rukave i ukrcati se u Dzennet? Kunem se Gospo- 
darom ka'abe da u Dzennetu nema opasnosti. On je svjetlucava bijestavost i bljestavo 
syjetlo, vrt blazenstva sa svjezim i ugodnim aromama (ar. rejhan) slatkih biljaka koje se 
njisu na blagom povjetarcu, velicanstvena palaca i nudi neprestano tekuce rijeke, zrelo 
voce, hvale vrijedne lijepe zene, povoljne haljine i vjecito prebivaliste u najsavrsenijem 
i miroljubivom stanigtu opskrbljenim vocem, zelenilom, svilenim salovima, i blagoslov- 
Ijenom srecom, uzvisenim dvorem i divanim zivotom." Ljudi su odgovoriii: "Zaista, o 
Aliahov Poslanice, s.a.v.s., spremni smo da se borirao za to." On je dodao: 'Recite: 
Ako Allah da,'" i ljudi su ponovili za njim: "Ako Allah da."''^'' 

Biljka rejhan ukljucuje bilo koju biljku iz reda dmum, miomirisne biljke iz porodice 
metvica, slatke miomirisne biljke. Bosiljak literalno znaci kraljevska biljka (Basilem: 
kralj). U sjevernoj Africi oni nazivaju biljku mirtu rejhan, a iz nje dobivaju esencijalno 
mirisno ulje po imenu mirtol (Cf. mirta). Stanovnici Arabije takoder nazivaju mirtu 
imenom rejhan, dok stanovnici Iraka i Sirije pripisuju ime rejhan svetoj biljci bosiljku, 
takocter poznatoj kao monaski bosiljak (lat. Ocimum filamentosum) . 

Sto se tice biljke mlrte, ona je hladna u prvom stupnju a suha u drugom. Mirta 
obuhvata oprecne posljedice. Ona posjeduje jaku zemljanu cud koja je hladna,a ipak 
ostvaruje istancanu vrucinu. Mirta ubrzava suhocu ili isusujuca stanja, a moze se koristit! 
kako u vanjskoj tako i u unutarnjoj upotrebi. Mirta se koristi kao alaun {sredstsvo za 
zaustavljanje krvarenja) i kaojako sredstvo za probani radi zaustavljanja kratkih proliva, 
a pogotovo zucljivog proliva koji je posljedica loseg temperamenta slezene kada je ona 
pogodena pretjeranom vlaznoscu. Mirta takoder pomaze izbactvanje uzdizucih i vlaznih 
ispanna, stimulise srce, odstranjuje depresiju i sprecava zarazu kada je se vec javila. 
Sjedenje na uvarku od mirte otklanja ispadanje rectuma ili njegovo iklizanje s mjesta i, 
u tu svrhu, ona otklanja ispadanje uterusa (materice) (lat. Prolasus uteri; Pmlasus ani). 
Sjedenje na ovakvom uvarku takoder pomaze ublazavanju povratne upale mokracnog 
mjehura, koristi zadnjici i materici, i pomaze lijecenju mlitavosti zglobova. 

Umakanje samljevenog syjezeg lisca mirte u ocat i potom nanosenje te smjese na 
glavu zaustavija krvarenje iz nosa. Mrvljenje osusenog mirtinog lisca, a nakon toga 
umjereno posipanje praska na gnojne rane, ubrzava njihovo isusivanje. Nanosenje 
mehlema koji sadrzi mirtin prasak ill povezivanje uda s istim pomladuje hiabava tkiva 

^^' Muslim. '~ 

^'"[bn-Madzd^e, 4332; Ibn-Hibban. u senedu je jedan prenosilac koga samo Ibn-Hibban ctiii potpuno 
yjerodostojnim, ostali oe. 



339! 



Ibn-Kajjjim el-Dzeuzi 



i oslabljene misice. Povezivanje inficiranih noktiju i korijena nokta, oblcno znano 
kao "zanoktica" (ar. dahiss) plasterom od mirte ubrzava njihovo lijecenje, Posipanje 
cireva, pristeva ili gnojnih rana na nogama i rukama mirtinim praskom takoder korisri 
u njihovom lijecenju. Masiranje tijela praskom od mirte zaustavlja pretjerano znojenje, 
isusuje pretjeranu preostalu (rezidualnu) tjelesnu vlaznost i odstranjuje kuzan ili 
smrdljiv vonj ispod pazuha i uopce pokvaren miris tijela. 

Posipanje vode od mirtinog lisca na prelomljene kosti ili lagalino trljanje tog 
podrucja mehlemom od mirte, nakon njihovog namjestanja, pomaze ubrzavanju 
njihovog srastanja i lijecenja. Pranje kose vodom mirte odstranjuje kraste, svrbez 
i Ijustenje koze popraceno sa peruti. Mirta isusuje gnojne rane i cireve, zaustavlja 
iznenadni gubitak kose, i unapreduje njeno zdravlje i potamnjuje je, 

Nanosenje masti od mirtinog praska pomijesanog sa malo vode, maslinovim uljem 
i pastom od damaske rute koristi u lijecenju gnojnih rana, ekcema, akutnih upala 
koze, crvenila koze popracenog s groznicom (lat. Erysipela), svrbljenja, bubuljica 
(7a i. Cnidosis) i hemoroida. 

Mirtino sjeme koristi u lijecenju povratnih ispljuvavanja i iskasljavanja krvi uzro- 
kovanih krvarenjem u plucima ili bronhijama (Pal. Hemofitysis) . Fijenje uvarka od 
mirtinog sjemena oblaze stomak i ne uzrokuje stetu plucima ili bronhijama zbog svoje 
providnosti. Ovakvo pice pogotovo koristi radu crijeva i umanjuje kasljanje. Mirta se 
smatra diuretikom (sredstvom za izmokravanje) i pomaze kod pecenja pri mokrenju. 
Mirta se takoder koristi u lijecenju paukovog ujeda (lot. Tarantula)^^^ i skorpionovog 
(lat. Euscorpius flavicaudus) uboda, dok upotrebljavanje njene stabijike kao sredstva 
za ciscenje steti zubima i desnima. 

Udisanje perzijskog rejiiana ih divljeg bosiljka, znanog u arapskom kao habak, 
koji je drugi naziv za mirtu ili rejhan, koristi u lijecenju mnogobrojnih glavobolja i 
hladi i vlazi ranice ociju pukom iztozenoscu njoj, Konacno, mirta opcenito obuhvata 
sva cetiri vruca, hladna, suha i vlazna temperamenta. Ona potice san, koristi pri ope- 
kotinama, a plaster od mirte jaca organe, ukljucujuci srce, i koristi u lijecenju boJesti 
koje su uzrokovane neravnoteiom erne zuci. 



1 



Slatki mazuran; divUi mazuran (ar. marzandzus; mardakus) 

Origanum oniles; Majorana bortensis; Majorana 

Slatki je mazuran vruc i suh u drugom stupnju. Mirisanje ove biljke otklanja 
glavobolju uzrokovanu prehladom i ostale vrste glavobolje uzrokovane neravnotezom 
sluzi I erne zuci. 

Slatki je mazuran visegodisnji podgrm (lat. Ori-majorana hortensis) iz porodice 



'*^' Lat. Tamnlula; bilo koji od nekoliko velikih kosraatih pauka iz porodice Therapho- 



1340 



Poslani^ca medicina 



metvica, a uzgaja se zbog njegovog miomirisnog lig^a koje se koristi kao zacin zbog 
njegovogaromaticnog mirisa, podjednako kao i zbog razlicitih medicinskih tretmana. 
blatki 1 d.vlji mazuran koriste se u lijecenju lose probave hrane, mu^nine, simptoma 
preh ade i boia u stomaku. Oni takoder pomazu u lijecenju reume, a razgraduju katar 
(upalu sluzne opne i otvaraju zacepljenja mozga). 

Mazuran takoder umanjuje bol menstrualnih grceva, podstice menstrualni ciUus 
I pomaze zacece i plodnost. Topli oblog od usitnjenog mazuranovog lisca oddanja 
ohcanje i crvenilo unutarnjih slojeva oka. 

Mast od mazurana pomijesanog s ocatom takoder se moze koristiri u lijecenju 
skorp.onovog uboda, Ona takoder otklanja bol u ledima, bol u koijenu i izvi^na je za 
odstranjivanje iscrpljenosti i gubidca snage. 

Owsnost o mirisanju mazuranovog lisca, izmedu ostalog, moze uzrokovati suhocu 
ofiju. Usmrkivanje mazuranovog praska pomijesanog s uljem od gorkogbadema pomaze 
Smrcanju i otvaranju nosnica. Minsanje mazurana takoder pomaze odstranjivanju gasova 
12 stomaka, povecava moc mirisanja i umanjuje bol trifacijalne neuralgije. 

Slezena far. tabl) 
(\^di: meso) 

Smokva (ar. tin) 
Ficus carica 

Smokve nisu uobicajeno voce Hidzaza ili Medine (Arabljanskog poluotoka) jer 
njihovo je tio nepodudamo s onim koje je priUadno za smokvino drvo, pa stoga ne 
postoje hadisi koji se odnose na smokve. Allah Svemoguci spommje ih u Kur'anu da 
oznaci njihove istancane koristi medu vocem. 

Smokve su tople, a postoje razlicita stanovista u pogledu njihove vlaznosti i suhoce. 
Ipak, postoji nekoliko vrsta smokava, a najboija je smokva ona od bijele"^^ vrste i one 
moraju sazijeti i oljustiti se prije jedenja. Jedenje svjezih smokava sprecava razvoj 
tobicnosb unna, pomaze izbacivanju urinamih naslaga (sedimenata) i rastvara pjeskovite 
sedimente koji se mogu razviti u bubrezne kamence. Smokve pruzaju najvecu njegu od 
svog voca, a svjeze su smokve zdravije i qelokupnije od onih osusenih. Jedenje smokava 
hjecr hrapavost glasa, koristi pluc'ima i dusniku, podmladuje jetru i slezenu, prociscava 
sluz kao tjelesnu izlucevinu u stomaku i, a smokva je nadmocna namirnica za qelokupno 
hjelo. Ipak. mtenzivno jedenje smokava podstice ustjivost. Smokve takoder djeluju kao 
labativ, dmretik, i otvaraju zacepljenja i gase zed uzrokovanu slanom sluzi. 

ostataka, b% skroba i 1 7-24% vode. 



3411 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



Preneseno je da je Ebi-Derda' jednom ponudlo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., 
tanjir syjezih smokava, a koii ie, okrecuci se, pozvao sve prisutrie da jedu, govoreci: 
"Kada bih spominjao da je neko voce koje se spusta iz Dzenneta, rekao bih da je to 
ovo voce, jer Dzennetsko voce nema kospice." Potom je dodao: "Jedite ovo voce jerono 
sprecava hemoroide, lijeci diakavost i pomaze pri podagri (lat. ATthrolilhiasis) ""^^^ 

Osusene su smokve dobra hrana za tijelo. One koriste nervima, otvaraju probavni 
Irakt i najbolje ih je jesti s orasima i bademima. Galen je dodao da jedenje osusenih 
smokava zajedno s orasima i divljom rutom (lat Ruta graVeokns) moze otkloniti 
trovanje hranom. Osusene smokve takoder pomazu pri hronicnom kaslju, slazu se s 
jetrom i slezenom, a njihovo jedenje sa orasima i bademima ujutro na prazan stomak 
takoder je najkorisnije. Ipak, njihovo jedenje s grubim obrocima je nezdravo. Najbiize 
voce smokvi u pogiedu gore navedenih koristl, jeste bijeli dud, medutim on ima manju 
hranljivu vrijednost i moze biti stelan za stomak. 

Snijeg (ar. laldz) 

jedenje snijega ili leda steti stomaku, jetri, nervima i zubima, i uzrokuje zed zbog 
toga sto sakuplja tjelesnu vrucinu, Vknjsko nanosenje snijega ili leda umanjuje oti- 
canje, olaksava bol i umanjuje podrazaj uzrokovan ranom, nagnjecenjem ili ubodom, i 
privremeno anestetizira zubobolju kada je ova popracena vrucicom. Vanjsko nanosenje 
takoder privremeno stablllzira posjekotine, sve dok se one ne lijefe pravllno. Produzena 
izlozenost snijegu Hi hladnoci moze uzrokovati promrzline. 

Preneseno je u hadisima da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., molio: "Gospodaru, open 
me od mojlh grijeha vodom, snijegom i gradom."'*'* U ovom hadisu nalazi se najveca 
mudrost i razumijevanje i on upucuje na to da se bolest mora lijeciti njenim antidotom 
(protuotrovom) . Ovo je zbog toga sto grijeh potice vatrenu reakciju, a posto uzarenost 
potice vatru, stoga ce voda, snijeg i grad ugasiti uzarenost i zamrznuti njegovu ranljlvost, 
podrazljivost i narav, od kojlh su sve one bolestl. Zbog ovog razloga mi ne mozemo reci da 
je obicna voda bolja od hladne vode u uklanjanju nevolja, jer hladna voda moze svakako 
pomoci obnavljanju tjeiesne energije 1 pojacavanju njene jakosti i snage. Nadalje, i snijeg 
i grad oslguravaju ovakve obnavljajuce posljedlce. (Takoder vidi: Voda) 

So (ar. milh) 
Kuhinjska so 
Sodium chlorid 



■•"O yjerodostojnosd ovog hadisa ima vile milSjenja 
""Muslim, 598. 



1 342 



Poslanikpva medicina 



Enes, r.a.. prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "So je jedan od 
vasih najboljih zacina.'"*^^ 

Rijec "sejiid" ovdje znaci stabilizator, arhitekt ili vodeca supstanca ijedini koii igra 
nadmocnu ulogu u odnosu na druge. Ovo je ono sto rijec "sejjid" ovdje podrazumijeva 
i, u torn pogledu, hrana je odredena soJju, a vecina hrane nije uravnotezena ako ne 
sadiiava so. 

U drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: " Vjerovatno, doci ce dan 
kada cete vi (vjernici) biti medu ijudima poput soli u hrani, a nista ne uravnotezava 
hranu bolje od soli.'"''* 

Abdullah bin Omer, r.a., rekao je: "Svemoguci Allah je spustio cetiri blagoslova 
sa nebesa: zeljezo, vatru, vodu i so." (Preneseno u Tefsiru El-Bugavija) 

So je neophodna u odrzavanju procesa zivljenja.-'" So je osnovni hranljivi sastojak, 
a konsti se u zacinjavanju hrane i kao konzervans. So nadopunjuje unos joda u ishrani 
i stoga sprecava gusavost {uvecmk zlijezde. Thyreoidmc) ."'^ Osobine soli nadvladavaju 
osobine drugih tvari sto se mijesaju s njom i one ih dokidaju. Ovo ukljucuje zlato i 
srebro i zbog toga se fosfat koristi u njihovom poliranju (izglacavanju) . 

^So pomaze praznjenje, razgradnju krute hrane, prebacaj hranljivih sastojaka, 
isusivanje guste vlaznosti, jacanje strukture, ocuvanje tijela i pomaze u sprecavanju 
pokvarenosti i otrovnosti odredenih tvari. 

So pomaze u sprecavanju krasti i £ireva i kontrolira osip koze. Upravljanje 
sparivanjem soli i kumina pomaze odstranjivanju izraslih pretjeranih koznih packi na 
ocnom kapku, a kamena je so jaca za ovu svrhu. So takoder pomaze kontroliranju 
sirenja zlocudnih ciravosti i ona olaksava pogreSnu apsorpciju u probavnom traktu 
koja se moze razviti u njegovu upalu. 

Pretjerano uzimanjesoli moze uzrokovati nakupljanje i zadrzavanje (retenciju) tecnosti 
QaL Edem) i moze pridonijeti hipertenziji koja je cirkulatorni poremecaj. Masiranje 
stomaka onoga koji boluje od nadimanja abdomena rastvorom soli ili toplim oblozima 
od ovakvog rastvora pomaze odstranjivanju pretjerane tecnosti u celijama i tkivima. 

Kamena je so takoder glavni izvor sode i hlora. Ispiranje usta rastvorom soli sprecava 
kvarenje zuba, jaca desni, lijeci ranice u ustima, umanjuje upale usta, pored ostalih brojnih 
koristi. Blagi nedostatak soli moze uzrokovati zamor, slabost i smanjeni opseg paznje. Veci 
nedostalak soli moze dovesti do napada, kome ili cak smrti. (Vidi: meso: II perad). 



*"[bn-Madzdze, 3315; hadisje raetruk. 

""-Hejsemi, 10/18; takoder ga prenose Taberani i Bezzar, sened kod TaLeranija je hasen. 

■"'So je neophodna za reakcije prenosa energije. Soda kao sastojak soli djeluje u reguliranju osmotskog 

pntiska u tjjdu 1 takoder sprecava pretjeram gubltak vode. Soda i hlor kao sastojci takoder imaju glawiu 

ulogu u prenosenju impulsa u nerve, a bioloski govoreci krv je otopina soli. 
™Ovo se odnosi samo na slucaj kada je so jodirana, u protivnom joj se dodaje jod. 



3431 



Ibn-Kajjim el-Dzeazi 



Srebro (ar. fidza) 

U hadiskim zbirkama zabiljezeno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nosio jed- 
nostavni srebreni prsten ill prsten s krunicom od srebra.*'^'' Neka predanja upucuju 
na to da je kapica drske njegove sablje bila od srebra.^^" Ipak, ne postoji hadis kojl 
zabranjuje vjermcima nosenje srebra ili njegovog upotrebljavanja kao ukrasa. Zabrana 
se odnosi samo na nosenje zlata od muskaraca, osim u siucaju kada se ono koristi u 
medicinske svrhe. (Cf, zlato) 

S druge strane, zabiljezeno je n hadiskim zbirkama da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
zabranio vjernicima da jedu ili piju iz zlatnih ili srebrenih tanjira''^'. (Buharijev sahih) 
Ipak, zenama je dopusteno nositi i zlato i srebro, medutim ni one ne mogu jest! ili piti 
iz ovakvih posuda, 

Srebro je jedna od tajni i misterija Allahovog stvaranja na Zemiji i, jos, njegovo 
podrucje premasuje njegovu stvarnu vrijednost. U umovima Ijudi srebro predstav- 
Ija bogatstvo i cast, a bogata je osoba nekako postovana u drustvu, bez obzira na 
njegov pravi karakter ili kako je on sakupio svoje dobro (kako je stekao imetak). 
Onaj potrebni ga trazi. Prodavaci mu zele prodati svoju robu. Poduzetnici zude 
da on ulozi u njihov posao. Ocevi mu zele dati svoje kcerke radi braka, cak i ako 
ima sijedih pramenova u kosi. Vladari paze na njihovo misljenje, na njihovu ulogu 
u podrzavanju njihovih politika i na njihov utjecaj na javno mnijenje. Sudije vje- 
ruju njihovora svjedocenju i skupljaci poreza cesto poticu njihov posao. Nadalje, u 
umovima nekih Ijudi, stara bogata osoba koja nosi srebrene ukrase moze izgledati 
Ijepse, zacudujuce ili primamljivije nego miad zdrav coyjek. 

Srebro je lijek koji utjece na srecu, a otklanja stres, tugu i depresiju. Srebro je 
dobro za udaranje bila i ojacava slabo srce ako se ukljuci u ishranu (pod medicinskim 
nadzorom). Srebro se takoder koristi u proizvodnji elektuarija, izvlaci van pokvarene 
tjelesne izlucevine (ar. ablal) i njegove posljedice postaju snaznije kada se mijesa 
sa cistim medom i safranom, Medutim, cud je srebra hladna i suha, ali ono u tijelu 
proizvodi nesto vrucine i vlaznosti. 

Sto se tice njegovog oblika na buducem svijetu, Allah je Svemoguci stvorio cetiri 
kategorije Dzenneta za Njegove evlije: dvije su (napravljene) od zlata, a dvije od 
srebra. Ipak, Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao je: "Ko god pije iz zlatnih ili srebrnih 



«' Buharija, 1 0/27 1 ; Tinnizi u "Semailu", braj, 84. 

"'"Tirmiil, u "Semailu", 99; u "Diamiu", 1691 ; Ebu-Davud. 2583; Nesai, 8/219; sened je sahih. 

'"'' Ova Poslanikova zabrana izrecena je vjerovatno u pogledu duzeg perioda gutanja veoma malib, nepro- 
bavljmh, nerastvorljivih molekula kojl ostaju u rastvoru okolne otopine znane kao koloidno srebro. Ova 
hemijska supstanca koristi se kao antiseptik, sredstvo za uni.stenje insekala (germicid), konstriktor, iqedalo, 
podjednako kao i u sterilizaciji vode. Gutanje cak malih kolitina koloidnog srebra moze iz^azvali trovanje 
srebitim (lal. Argiria; Argyrosis). Simptomi uUjucuju piavo obojenje usana i desni poSto se srebro lu 

1 344 



Poslnni^va medidna 



posuda na ovom svijetu ce biti vu^en za stomak u dzehenemskoj vatri.""" Poslanik, 
s.a.v.s. rekao je takoder: "Ne jedite i ne pijete iz zlatnih ili srebrnih posuda jer su 
one njihov dio (tj. ne^dernika) na ovom svijetu, a vas na buducem.""" 

Neki su komentaton interpretirali zabranu koristenja zlata i srebra kao posuda i 
ukrasa u odnosu na osnovnu svrhu u vezi s njihovom upotrebom trgovanja kao valute. 
Drugi su interpretirali zabranu kao posljedicni ponos i bahatost na strani bogatih 
koji ih nose di onih koji ih koriste za posude ili kao licne ukrase. Premda su ponos, 
samodopadnost i bahatost zabranjeni u islamu, ipak skolasticari su protumacili da 
ovakva upotreba moze povrijediti osjecaje siromasnih i ubogih. 

Zapravo, ponekad Ijudi koji imaju slabu yjeru mogu se osjetiti zastraseno kada 
udu u kucu imucne porodice ili sjednu za sto na kojem je postavljena odvojeno pri- 
premljena hrana ili kada vide dobro ureden vrt ili kada produ pored uredenih kola 
itd.-i za ovakve Ijude, ^jaje vjera slaba, ovi vizuelni efekti mogu im uzrokovati depre- 
siju, tjeskobu, rastresenost, upitno ponasanje ili moie ih dovesti do toga da usvoje 
drustveno ponasanje koje je u suprotnosti s onim yjernickim, i to ih moze dovesti do 
zastranjivanja. 

S druge strane, ponasanje bogatih Ijudi koji se vole kititi zlatom i sr^br^m je u 
suprotnosti s ponasanjem pravih vjernika. Zbog ovoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
utvrd.o da su zlatni i srebreni ukrasi vlasnistvo neyjernika na ovom svijetu, koji nemajii 
yjeru 1 koji ne nude poboznost na ovom svijetu da bi primili koristi na onom buducem. 
koji vole I uljepsava]u ova] zivot, koji su prihvatili prolazno zadovoljstvo na ovom svi- 
jetu lodrekli se vjecitog veseija i uzivanja na buducem svijetu. Zbog ovoga su zlatni 
1 srebreni ukrasi vlasnistvo vjernika na buducem svijetu, jer im ne koristi da mijesaju 
dva uzivanja. 

Srz palminog drveta (ar. dzummar) 
(Vidi: palmina mozdina) 

Strpljivost (ar. sabr) 

Strpljivost cini pola yjere u Allaha Svemoguceg. Strpljivost se sastoji od posto- 
janosti, ustezanja i zahvalnosti. Neki od nasih predaka su cak reUi: "Pola je yjere 
strpljivost, a druga polovina je zahvalnost.""**^ 



^"Buharlja, 1 0/84; Muslim, 2065. 
*"Buhariia, 9/481. 
' "•"Ovoje izreka Ibn-Mesuda r.a. 



3451 



Bm-Kajjim el-Dzevzi 



U vezi s ovom temom, Allah je Svemoguci naredio Musau, a.s,, da izvede svoj 
narod iz tame na svjetlo, da ih nauci vrlinama i da ih podsjetl na Allahove dane. On 
kaze: "To su, uistinu, dokazi za svakog onog ko je strpljiv i zahvalan (Gospodaru) ." 
(Kur'an, 14:5) 

Vaznost strpljivosti u odnosu na vjeru u Allaha Svemoguceg jednaka je odnosu 
glave naspram tijela. 

Postoje tri kategorije strpljivosti: postojanost u izvreavanju farzova tako da se ne 
propustaju ill olahko izvrsavaju; ustrajnost u ustezanju od ceznje ili cinjenja onoga sto 
je Allah Svemoguci zabranio i imanje odlucnostj i odredenosti u prihvatanju Allahove 
volje i prihvatanju Allahove presude bez negodovanja ih nezadovoljstva. Ko god zado- 
volji ova In uyjeta ukusio je uistmu beskrajno zadovoljstvo slasti vrlina strpJjivosti i on 
ce ispravno uzivati u istinskim koristima na ovom i buducem svijetu. Zapravo, niko ne 
moze postici ovakvu pobjedu i uspjeh osim preiazenjem velikog mosta od strpljivosti, 
upravo kao sto niko nece uci u Dzennet sve dok ne bude isao Pravim putem i sve dok 
ne prede siral-cupnju na buducem svijetu. 

Omer bin el-Hattab, r.a., rekao je: "Najbolji uyjeti zivljenja koje smo ikad postigli, 
izvedeni su potpuno kroz postojanost i strpijivost." 

Ako razmisljamo o najvelicanstvenijim posbgnucima na ovom svijetu, naci cemo 
da je njihovo ispunjenje odredeno najvecim strpljenjem. Radi usporedivanja, ako 
zapazimo osrednja postignuca i uobicajene neuspjehe na ovom svijetu, naci cemo ih 
udruzene s zurbom koja ostavlja krivnju na Ijude koji su vodili ovakve projekte. Prema 
tome, hrabrost, vrlina, dobar kvalitet i davanje prednosti onome sto je moraino ispravno 
jeste velicanstvena yjezba od jednog sahata strpljivosti u ovom zivotu. Jedan arapski 
pjesnik jednomje rekao: 

"Strpijivost je talisman i pecat Allahove riznice. 

Ko god otkHjc njenu sifru, 

postici ce prijem u Allahovu riznicu". 

S druge strane, vecina bolesti tijela, uma i srca uzrokovane su nedostatkom strplji- 
vosti 1 postojanost!. Nekesu bolesti fizicke, aostale su psiholoske. Zapravo, strpijivost 
je primarni lijek koji dovodi do cuvanja dobrog zdravlja i ispravnosti srca, tijela, uma 
i duse. 

Strpijivost je znacajan i bespnmjeran kriterij raspoznavanja izmedu ispravnog i 
pogresnog, i on je krajnji i vrhovni tretman i lijek. Njena su nagrada Allahovi bla- 
goslovi, bliskosl, Ijubav i zastita od Ijudi na ovom i buducem svijetu. On kcize: "Pa, 
Allah je sa strpljivima. " (Kur'an, 8:46) Zapravo, Allah voh one koji su nepokolebhivi 
u svome strpljenju. On ib nagraduje uspjehom, pobjedom i Dzennetom, i ne postoji 
nijedan drugi put za ovakva postignuca osim (pored) strpljivosti. Strpijivost je dobra 



pi 



1346 



Poslani^ooa medicina 



za strpljive, kako On kaze: "A ako otrpitc, toje, doista, bolje za strpljwe," (Km'an, 
16:126) i On takoder kaie: "O vjcrnki! StrpUese, ipostojani buditc, i nepokokbljivi 
na gmnicama nek" std I Allaha se bojte da biste uspjdi " (Kur'an, S.-ZOOy''" 

Suho meso; meso izrezano u tanke trake i tako osuseno na zraku 

(ar. kadid) 
(Vidi: meso) 

Supa od mesa; meso (ar. zerid) 

Jelo namoceno s hljebom, mesom i supom s mesom i premazano Talbinom (Cf. 
planiranje dijete) bogato je u hranljivoj vrijednosti, lahko probavljivo i ukusno. Aisa, 
r.a., izjavila je da je cula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: "Talbina ozivljava 
najskrovitije srce bolesnlka, i umanjuje njegovu tugu." Takoder je preneseno od Aise, 
r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada ste pogodeni onim sto ne volite, 
upotrijebite ugodnu i okrepljujucu supu od mesa da biste to nadvladali." Takoder 
je preneseno u predanjima da kada bi se neko razbolio u kuci Allahovog Poslanika, 
s.a.v.s., on bi drzao lonac sa supom na vatri sve dok ne bi doslo do jednog od dva 
ishoda, misled na oporavak ili smrt. Kada bi cuo o necijoj bolesti, on bi odmah od- 
govono: "Dajte mu supu od mesa, jer ona ispire pacijentov stomak upravo kao sto vi 
perete svoje lice od prljavstine." 

Supa od mesa prija sa digestivnom traktu, pomaze ubrzavanju prodiranja njenih 
hranljivih sastojaka u pacijentov sistem, djeluje kao jak purgativ i pokazuje se djelot- 
vornom u odrzavanju rada crijeva i zastiti sluznlce stomaka. 

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je takoder o mesnoj supi: "Ona ozivljava 
najsknvenije srce", misleci ovdje na gornji otvor zeluca. Zapravo, supa od mesa 
omeksava stomak i umanjuje pacijentovu tugu, jer tuga i bol hiade tjelesne izlucevine 
I slabe ^elesne odbrambene mehanizme, zato sto ruh inklinira onda prema srcu koje 
je njegovo prirodno boraviste. Supa od mesa lahko je probavljiva, hranljiva, punacna 
1 pruza olaksanje od stresa i tuge. Ona takoder grije stomak, potiskuje na povrsinu 
tjelesnu urodenu vrucinu, i konacno umanjuje traumu koja je posljedica pojedincevih 
patnji. Zapravo, tuga isusuje tijelo, a pogotovo stomak. S druge strane, vruca supa od 
mesa vlazi stomak, ojacava ga i ishranjuje, a efekti toga doprijet ce i do srca. Nadalje, 
kada je cesto pod stresom, pacijentov stomak proizvodi vecu kolicinu ielucanih sokova, 
I akumulira sluz i zagnojenost. Dakle, uzimanje supe od mesa pomaze ispiranju ne- 
potrebnih akumulacija, podjednako kao sto umiruje tijelo, stitj ga, prekida napetost, 
uravnotezava tjelesne izlucevine, uzdize duh i pomaze pojedincu da vrati zdravlje. 

*' (Takoder vidi: namaz; post) 



3471 




Ibn-Ka}jim d-Dzeozi 



Kao sto smo ranije zabiljezili zarid se pravi od hljeba i mesa. Hljeb je najbolji od 
hranljivih sastojaka, a meso je najbolja tvar od "iive" hrane (ar. adim) koju je kora 
ove zemlje ikad proizvela, i apsolutno je najbliza Ijudskom tijelu, i, nadalje, meso je 
hrana stanovnika Dienneta. (Takoder vidi meso; planiranje dijete) 



Svila (ar. harir) 

(Vidi: nosenje svile za lijecenje svraba) 



m 



Svilenkaste niti (ar. halal) 

Uprkos suprotstavljenim zapisima hadisa kojl su pripisani Allahovom Poslaniku, 
s.a.v.s., svilenkaste niti pomazu odstranjivanje djelica hrane izmedu zuba. One otklan- 
jaju pdjavstinu s neslobodnih zubnim plostina, ojacavaju desni preko odstranjivanja 
zubnog kamenca i, zajedno sa redovnim ciscenjem zuba mlsvakom, svilenkaste niti 
pomazu u odrzavanju oralne higijene, sprecavaju moguci razvitak neugodnog zadaha 
(lat. Halitosis) i osyjezavaju okus. 

Svilenkaste su niti najbolje kada se koristi mladica neoprasene zenske palme (ar. 
busur), kunicinog drveta, maslinovog drveta ili Elaeagnus angustifoliae, izmedu ostalih. 
S druge strane, nezdravo je i yjerovatno stetno za desni cackati zube cackalicom od 
obicne trske zbog njene kozice ili koristiti cackalicu od mirte, smrdljivog bora (lat. 
Campkorosma) ili od obicnog bosiljka Gal. Ocimum basilicum). (Vidi: misvak) 



Safiran (ar. z'afaran) 

Safran se dobiva iz vrslka na cvijetnim pesticima safranovog cvijeta koji cvjeta za 
vrijeme jeseni, a koristi se u medicini kao kao izvor zute boje i u zacinjavanju hrane 
gdje on daje blago gorku aromu i zutu boju peradima, ribi i rizi. 

Safiran je vruc i suh, izbacuje van gasove, povecava energiju, utazuje kasljanje i 
povecava seksualnu zudnju. Safran takoder cisti oci, pomaze pri konjuktivitisu, jaca 
nerve, podmladuje srce, koristi pri besanici (lat. Insomnia), pospjesuje izlucivanje 
urina, pospjesuje menstruacioni dklus i olaksava abnormalnu radnu nepravilnost i 
komplikacije za vrijeme trudnoce. 

Abdullah bin Omer, r.a,, prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio 
nosenje odjevnih predmeta kojl su obojeni safranom. (Takoder vidi: laini safiran) 

y 

Secer (ar. sukcr) 

(Vidi: med; secern a trska) 



f 



1 348 



Poshnikova medicina 



Secerna Irska (ar. kasabu suker) 
Saccharum officinarum 
Trstika; obicna secerna trska 

Jedini spomen o seceru u hadisima opisuje vodu mora Allahovog Poslanika s a v s 
o Dzennetu oko koje ce se prvo okupiti yjernici nakon polaganja racuna. a koje je sk6e 
od secera, Poz.vajuo se na ovaj hadis, ovo je more " vece od mjesec dana putovanja u 
precn,ku, njegova voda je bjeija od snijega, slada od Secera i pomijesana je s mlijekom 
^0 god se r.je napye nece vise nikad ozedniti."^o* (Miskat, knjiga XXIII, poglavlje 
Ail) Iz ovog autenticnog hadisa doiazi opis "njegova voda je slada od secera" inace' 
ni)e nam poznato nijedno drugo spominjanje gecera u hadisima. 

Muslimanski su lyecnici intenzivno govorili o medu, dok secer nije nikad spomenut 
u nj,hov,m djehma. Zapravo, musl.manski lijecnici nisu poznavali secer i on se kao 
hranl„vi sastojak nigdje ne nalazi ni u jednom od njihovih recepata. S druge strane 
oni su poznavali med i propisivali su ga u skladu sa svrhom. 

Secerna jetrska^- vruca i vlazna. Ona korish kaslju, prek.da preljeranu vlaznost 
. podmladuje bronh,e i mokracni mjehur. Sok od secerne ti.ke takoder pomaze 
ubiazavanju povracanja, povecava izlucivanje unna i povecava proizvodnju sperme. 
Affan bin Muslim el-Saffar rekao je da sisanje malo soka od secerne trske nakon 
dorucka donosi srecu i vraca zivahnost duhu taj dan. 

S.sanje sokova od przene secerne trske gasi hrapavost prsa i grla, medutim to 
proizvodi yjetar, a ova posljedica moze se odstraniti prethodnim guljenjem . pranjem 
secerne repe u vreloj vodi. 

Kristaliziranni ,e secer vruc i hiadan. Najboija je vr.ta ona jednolicno bijela i kandis 
secer (ar. labarzad; ubludz) . Sok od stare gecerne tr.ke prijazn.ji je za tyelo nego ona, 
od one novoubrane. P.jenje uskrobljenog soka od secerne t,.ke nakon odstranjivanja 
pjene gas. zed , zaustavlja obicni kasalj. Ipak, sok od secerne trske takoder moze ozli- 
jedm stomak, gdje se proizvode zelucani sokovi, a ovakva steta moze se neutralizirati 
preko uravnotezavanja ishrane i pijenja limunade ili sl.cnih pica nacinjenih od gorke 
narance (lat. CUms amara) ili onih od mrkog nara. Neki Ijudi cak preporucuju sok 
od secerne trske za zasiadivanje nad medom jer je njegov okus manje zestok nego onaj 
od meda^Unatoc tome, konsti od meda mnogo su vece nego one od secerne trske. 
a Allah Svemoguc. nacmio je med prefinjenom hranom i savrsemm lijekom protiv 
brojnih bolesti. 



^^ Muslin,. 247; Tirmizi, 2447. 



..cer. V.C na .ecera dolaz. ,z Secerne trske i Secerne ,^pe. Medu manje vainim fzvonma kcera nXe 
javomv sok, s.jerWa trska, divlje datulje, lubenica i grozde. 



3491 



Ibn-Kajjim ei-Dzevzi 



Zapravo, med i secer nisu predmet usporedivanja. Med jaca tijelo, cuva njegovu 
mladolikost, osvjezava duh, stimulira jetru i srce, opskrbljuje srce prijeko mu potreb- 
noni energijom i uravnotezenoscu, cisti arterije, uniiruje tijelo, pomaze odstranjivanje 
njegovog prirodnog nivoa vlaznosti, regulira tjelesnu temperaturu, pomaze razgradnju 
hranljivih materija, kljucni je u procesu probave, umanjuje kamence, a osim toga med 
igra glavnu ulogu u skoro svakoj funkciji tijela. 

Med je cistac i laksatJv, cisti crijeva od necistoca, otvara zacepljenja jetre, bubrega 
i mokracnog nijehura, djeluje kao opci konzervans i pomaze ocuvanje snage lljekova, 
medu ostalim koristima. Med takoder pomaze prekJdanju pretjerane viaznosti u cri* 
jevima kao sto je to slucaj kod proliva, dobar je za starije osobe, zaustavija kasalj, a 
koristi se u lijecenju pokvarene sluzi u stomaku da omeksa opcu strukturu tijela i lijeci 
pokvareni apetit. Med takoder pomaze u lijecenju bjesnila i ujeda psa, a smatra se 
branicem protiv upala, Med je protuotrov za one koji koriste drogu i protuotrov kada 
se koristi u lijecenju od slucaj nog jedenja otrovnih biljaka, a lijeci usi i ostale parazite. 
Med omeldava kosu, djeluje kao njen ucvrscivac i poboljsava rast kose. On izostrava vid, 
bijeli zube, jaca desni i odstranjuje bolesti desni. Med je izvrstan nadopunjac i otapalo. 
On otvara pore krvnih sudova i olaksava menstrualni odljev, istjeruje van sluz i otvara 
zacepljenja jetre, bubrega i mokracnog mjehura, i uopce ne postoji nista sto je blisko 
njegovoj strukturi. 

Ljudi su poznavali med jos u davna vremena i dugo prije nego sto su poceli 
proizvoditi secer, Allahov Poslanlk ,s.a.v.s., uobicavao je nekad piti rastvor vode 
zasladene medom na prazan stomak ujutro, a ovakav obicaj sadrzi mnogostruke koristi 
i prefinjene tajne. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ko god jede med (barem) tri 
puta mjesecno nece bolovati od velike nedace." 

Allah Svemoguci kaze: "Iz utraha njihovih izlazi pice razlicitih boja kp}^}^ ^'■kk 
Ijudima. To je, uistinu, dokaz za Ijude koji razmisljaju." (Kur'an, 16:69) Sigurno, 
Allah je skrbnik uspjeha i On je Sveznajuci Gospodar. (Takoder vidi: poboljsavanje 
rada crijeva: koristi od meda) 



f 



Sparoga; speirozina; belus (ar. haljun) 

Asparagus 

Sparoga se dobiva iz krhkih mladica i jestivog lisca, a to je travnata visegodisnjica 
iz porodice Ijiljana (7af . Liliaceae) . Razmnozavanje se vrsi uglavnom sjemenkama koje 
mogu biti ubrane dvije ili tri godine nakon sadnje, pa sve do petnaest godina i vise. 

Sparoga je vruca i vlazna. Odstranjuje zacepljenja bubrega, povecava kolicini 
sperme, ublazava bol u ledima i olaksava bol zena za vrijeme poroda. 



1350 



Poslanilfoua medicina 




Tamjan (ar. luban; luban Hindi; kundur) 
Bosvellia serrata; Olibanum 

U hadisu je preneseno da se jedan coyjek zalio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na 
zaboravnost, pa mu je Ailahov Poslanik, s.a.v.s., preporucio: "Koristi tamjan jer on 
okrepljuje srce hrabroscu i lijek je za zaboravnost." 

Takoder je preneseno da je Ibn-Abbas, r.a., pio smjesu usitnjenog tamjana i secera 
na prazan stomak. 

Tamjen je diuretik (tjera na mokrenje) i lijek je za slabu memoriju. Neko se zalio 
Enesu, r.a., o slabom pamcenju, a on je odgovorio: "Potopi tamjan preko noci u vodu 
1 popij rastvor ujutro na prazan stomak, jer to koristi pamcenju." 

Navedeni recept ima jednostavno i jasno objasnjenje: jednostavna amnezija ili slabo 
sjecanje o proteklim dozivljajinia, dogadajiraa Hi rijecima jeste posljedica pokvarene tfelesne 
izlucevine koja stetno utjece na razlicite dijebve mozga uzrokujuci tako pogresno uredenje 
(u memoriji) uzrokovano hiadnim i vlaznim temperamentima (tjeiesnim izlucevinama kojih 
po srednjoyjekovnom ucenju imaju cetiri). Ovakvo stanje uzrokuje defektnost pamcenja i 
blokira mozdanu prirodnu mogucnost zadizavanja poruka Hi pohranjivanja informacija. 
Tamjan, koji sadrzi supratne osobine, pomaze uravnotezavanju tfelesnih izlucevina i, nadalje, 
usljed toga otklanja ranije spomenutu blokadu. Blaga amnezija ili nemogucnost pamcenja 
izoliranih dogadaja ili rijeci uzrokovana je suhocom i jednostavno moze biti prebrodena 
pijenjem tecnosti ili uzimanjem lijekova koji proizvode vlaznost. 

Razlika izmedu jednostavne i reb-ogradne amnezije jeste posljednja ukljucuje osla- 
bljenu memoriju proteklih dozivijaja uzrokovanu sokom ili nepotrebnom ili intenzivnom 
upotrebom pustanja krvi povrsinskim zarezivanjem koze u kupicy-'^^ ^^ tjemenu Jobanje, 
koje je mjesto pamcenja ili postajanjem ovisnikom jedenja zeiene bujajuce dimnjace (lat. 
Fumus tenae; ar. kmfam), intenzivnim jedenjem kiselih jabuka, prepustanjem bolu, 
buljenjem u stajacu vodu nakon uriniranja u nju ili buljenjem u osobu koja je smaknuta 
ih buljenjem u unakazeno tijelo ili u umlrucu osobu, fasciniranjem prilikom citanja 
natpisa na nadgrobnim spomenicima, hodanjem izmedu dvije deve koje su medusobno 
zavezane tako da je rep jedne povezan s glavom druge u karavanu, preplavljenoscu 
usima 1, konacno, jedenjem hrane koju je zvakao (naceo) mis. 

Vecina ovih je zakljucaka nau&na kroz iskustvo i promatranje. Ipak, tamjen je 
zagnjavajuci u drugom stupnju a osusujuci u prvora. On takoder ima blago probavljive 
{varljive) osobine, pruza brojne koristi 1 ima zanemarivo male negativne posljedice. 
Neke od koristi tamjana su sijedece: on pomaze u lijecenju tuberkuloze, krvarenja, 
boh stomaka i dijareje, pomaze probavu hrane, odstranjuje vjetrove, otklanja ocne ranic^ 
1 upale, osyjezava oci, uzrokuje rast novog tkiva na ciru kada se koristi kao mehlem. 



"Cf. konsli pustanja krvi povriinskim zarezivanjem koie u kupicu: Ta£ke primjenjivanja. 



351 



Ibn-Kajjim el-Dzcvzi 



isuSuje sluz i sprecava sirenje malignih cireva, a kada se zvace s perzijskom majcinom 
dusicom, proizvodi sluz (pljuvacku), pomaze pri mucanju i povecava pamcenje. 
Spaljivanje tamjana daje zraku ugodan miris i povecava tjelesnu otpornost za vrijeme 
trajanja epidemije ill kuge. 



Teletina pecena na zaru (ar. masvi) 

Teletina 

Allah je Svemogudi opisao inicijalnu reakciju I gosloprimstvo Njegovog bla- 
goslovljenog poslanika Ibrahima, a.s,, kada je on ugostio dvojicu blagoslovljenih i 
misterioznih gostiju rijecima"... donese im peceno debelo tele" (Kur'an, 51:26) (ar. 
haniz: ij. peceno iznad uzarenog kamenja). 

Ummu Seleme, r.a., stavilaje kotletod pecenogmesa (ar. masvi) pred Allahovog 
Posianika, s.a.v.s., i on ga je jeo a potom je klanjao bez ponovnog uzimanja abdesta. 
(Prenio imam Tirmizi u svom "Sahihu") Takoder u vezi s ovom temom, Abdullah 
bin Hars je rekao: "Jeli smo peceno meso s Allahovim Poslanikom, s.a.v,s,, u dzamiji." 
(ibid.) Mugire bin Sube je rekao: "Ostao sam jednu noc kao gost u kuci Allahovog 
Poslanika, s.a.v.s., i on je rekao svojim ukucanima da ispeku teteca rebra. Kada su 
ih donijeli, on je uzeo noz i poceo ih rezad i servirati sve dok Bilala, nije poceo uciti 
ezan, a kada je cuo ezan, Allahov Poslanik, s.a.v.s., bacio je noz i prestao servirati 
meso." 

Najbolje peceno mesojeste ono od jednogodisnje ovce (lat Ovis aries), a drugo 
po kvalitetu je ono od mladog ugojenog teleta (tj. do dvlje godine starosti). Peceno 
meso je vruce i vlazno s teznjom ka suhom, ono generira crnu zuc u adekvatnu smjesu 
i najbolja je hrana za jake, zdrave i Ijude atletske grade. 

Korisnije je, vlaznije i lagahnije za stomak djelimicno kuhati meso prije njegovog 
pecenja, a to je zdravije od przenja. Meso peceno na uglju zdravije je nego hijeb 
ispecen na direktnom plamenu. (Takoder vidi: meso) 

Tetryeb (ar. ^ufaj 
(Vidi: meso: II perad) 

Tikva; bundeva; tikvica (ar. jaktin; k^ar'; duba') 

Legenaria vulgaris; Cucurbila 

Svemoguci Allah spommje tikvu u Kur'anu kada On govori o Svom blagoslov- 
Ijenom poslaniku Junusu, a.s., govore^i: "/ ucinismo da iznad njega izraste Vrijeza 
jedne tikve." (Kur'an, 37:146) 



1 352 




■n 



Poslani^va medkina 



Tikve su vel.ka i raznolika grupa biljaka povezanih s bundevom"^^ i dkvicom i one 
nose s.roke gmbe btove. Tikve se uzgajaju zbog njihovih plodova koji vanraju u velikom 
omjeru vehcma oblika i boja. Tikvino sjeme sadi se direktno u tlo a grupama nazvanim 
bmesciama, a b.ljke se ub.ru kada plodovi doznju i njibov kora otvidne. Biljka koja je spo- 
menuta u Kur any jeste tikvica (laL Lcgeuaria vulgaris), a zove se i tikvi^ta krastavica. 

Enes bin Malik, r.a., prenio je da je jednom krojac pozvao Allahovog Posianika 
s a.v^. na obrok . ponud.o ga ,e jecmenim hljebom pored jela nacinjenog s tikvicora 

7n L ' ' '"^'°"' ^*^^- °'"''"° '"^^°' «'• '^«^''^- Enes je dodao: "Vidio 

sam Allahovog Posianika, s.a.v.s., kako bnse tanjir i mirise tikvicu, i od tada uvijek 
sam volio ovu tikvicu."'*™ 

Ebu-TaJut je rekao: "Posjetio sam Enesa bin Malika, r.a., a on je spremao obrok 
od kuhane tikve, , govono je; "Kakvx, blagoslovljenu biljku ja volim, jer ju je Allahov 
roslanik, s.a.v.s., volio." 

Aisa. r.a., prenijela je da joj je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada kuhas 
mijesano povrce s mesom, dodaj vise tikvice u njega, jet ona je sredstvo za jacanje (tonik) 
koje oporavlja tuzno srce." (Preneseno u "El-galanijja" od Hisama bin 'Urve) 

Tikva je hladna i vlazna u dmgom stupnju. Ona pruza umjerenu hranljivu vrijednost, 
poboljsava ^elesne izlucevine i brzo se probavija ako nije zagadena ostalim hranjivim 
tnatenjama koje se mogu pokvariti za vrijeme probave. Jedna od korisnih osobina tikvice 
jeste ta da se ona slaze s vecinom hrane, pa, prema tome, ako je gorusica u smjesi, ona 
proizvod. odgovarajuce sredstvo za stezanje ili tegobnu tjelesnu izlucevinu. Ako je dodata 
so, ona proizvodi odgovarajucu preventivnu, isusujucu i slanu-detoksifirajucu tjelesnu 
izlucevinu, a kada se kuha s zacepljujucim sastojkom, ona takoder postaje zacepljujuca 
poput toga, a ako se tikva kuha sa dunjom, ona postaje visoko hranljiva. 

Tikva je blaga, proizvodi vlaznost i generira sluz. Biljka ,e posebno konsna Ijudima 
toplog temperamenta . ne slaze se s onim (Ijudima) hiadnog temperamenta ili Ijudima 
pogodenim neizdrzljivoscu sluzi kao tjelesne izlucevine. 

Njena voda ublazuje zed, lijeci glavobolju uzrokovanu vruclcom i djeluje kao 
laksatjv, bez obzira na pnmjenu, i nijedna druga hrana nije brza u proizvodenju svojih 
korist. od tikve. Ljudi koji boluju od vrucice inace ne smiju jesti tikvu ili bundevu 
Z.ah,evan,e hjesta sa smjesora od kuhane tikve ili bundeve za vrijeme njenog pecenja 
1 dodavanje blagog purgativnog dodatka obroku ili uzimanje mehkog pica s njim 
obara visoku tjelesnu temperaturu, gasi zed i pruza izvrsnu hranljivost. 



™a s ktku, gu.tu bUgo .zbrazdanu koru. Naziv tikva de.to se n.ije§a s bund.vom. VecJna v.ta k.ie su 

»kaobundevano.ena«ndza.teplodoveU„,aiuw^^ 

1 tvrffe nego one kod ostalih tikvi. 

™ Buharija, 9/388; Muslim, 204 1 . 



353 1 



Ibn-fCajjim el-DzeDzi 



Pijenje tikvinog soka pomije^anog sa manom (or. turundiabin) i mermeladom 
od dunje pomaze ciscenju elemenata koji su pogodeni pokvarenom iutom zuci i 
uravnotezava neumjerenost zucljivih tjelesnih izlucevina. Pijenje soka od kuhane tikve 
pomijesanog s medom i sodium nitratom"' ' pomaze ciScenju pokvarene sluzi i zuci. 

Nanosenje mehlema od tikve nad fontanelom ili bregmom umanjuje toplo oticanje 
mozga. Nanosenje ekstraktiranog soka od tvrde tikvine kore i njegovo mijesanje s 
ruzinom vodom, a potom upotrebljavanje toga kao kapi za usi umanjuje oticanje uha. 
Sok od tikvine kore takoder pomaze u lijecenju oticanja oka i kod podagre. 

Kao sto smo naveli ranije, kada tikva dode u dodir s nekom pokvarenom hranom 
u stomaku, ona sama onda postaje pokvarena i generira paralelni (isti) temperament. 
Da bi se smanjile ovakve posljedice, dodaju se (tikvi) ocat i alga (ar. handvil) ili 
smoiasta cikorija (ar. murijj, singl. murmira). 

Trputac^^^; banana 

Banana > Musaceae 

Musa paradisiaca 

Rod plantago u porodici banana, bez peteljki, visegodisnji je i obicno se naziva 
bananama. (Vidi: banana) 



Trstika (ar. kasab) 
(Vidi: secerna trska) 

Ugojeno tele 

(Vidi: teletina pecena na zaru; ar. masvi) 



U^esura Canhar) 
(Vidi: cilibar; nba) 

Uzareni puter 

(Vidi: obrani puter) 



^' ' Nilral: prirodna soda, natron; takorfer vi&: vinova loza. 
■"^Cf. banana. 



1354 



Poslaniltpva medicina 



Vinova loza (ar. karm) 

Cokot; biijka penjacica (ar. hahla) 

Cokot ima duge tanke stabijike koje rastu duz tla, a ponekad se penje uz resetku 
koristeci svoie izdanke. Biijka je inace znana u arapskom kao "penjajuci konopac" 
ih biijka penjacica, a njeni plodovi rastu u grozdovima i bogata je hranljivira sasto- 
jcima. Zapravo, vinova loza (ar. karm) ill vinogradsko drvo jeste simbol bogatstva, 
velikodusnosti i cjelokupnosti. Zbog ovoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne 
nazivajte grozde (biljku) imenom karm, jer ovo je jedan od atributa muslimana, zovite 
ovu biljku penjajuci konopac." (Preneseno Muslimovom "Sahihu") 

U drugom hadisu on je rekao: "Karm je srce vjemika", a drugom prilikom je 
rekao; "Ne zovite ovu biljku karm, zovite je grozdano drvo (grozde) (ar. inab) ili 
"penjajuci konopac" (arb. hahla)" 

Zapravo, kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., cuo ijude kako hvale ovu biljku zbog 
njenih velikodusnih koristi (Cf. grozde) i razmatrajuci uzbudenje koje njeno ime izaziva 
u njlhovim umovima zbog alkohola, tog najpokvarenijeg i najstetnijeg pica-majke zlih 
pica-koje se dobiva iz njenih plodova, on je stoga usmjerio njihovu paznju na jednu od 
esencijalnih osobina i istaknutih vrijednosti vjernika cije su koristi raznovrsne i koji sije 
dobro gdje god da se okrene i izazivaju Allahovo zadovoljstvo u svemu sto urade. 

Zapravo, srce je istinskog vjernika najbljestavije i napunjeno je koristima, 
velikodusnoscu, vjerom, iskrenoscu, syjetloscu, sjajem, uzvisenom uputom i poboznoscu, 
atnbutima koji ga cine vrijednim da bude nazvan imenom "karm". 

Grozde je hladno i suho, dok njegovo lisce, loze i stabijike barem su hladni u 
prvom stupnju. Nanosenje mehlema od usitnjenih stabljtka grozda otklanja glavobolju i 
umanjuje tople otoke dok utrljavanje mehlema od gore navedenog pomaze smanjivanju 
oticanja storaaka. 

Pijenje soka od stabijike grozda ublazava povracanje i uravnotezava stomak, dok 
zvakanje zelenih stabljjka grozda i/ili syjezeg grozdevog lisca koristi u lijecenju cireva 
stomaka, prekida bol storaaka i zaustavlja ispljuvavanje ili iskasljavanje bvi uzrokovano 
krvarenjem u plucima ili bronhijama (iat, Hemoptisis) . 

Miijecni smolasti sekret ili Ijepljiva koloidna karbohidratna tecnost, takoder nazvana 
smola ih suza, koja se nalazi u lozama grozda, pogotovo za vrijeme proljeca, moze se 
uzimati oralno s vodom da pomogne razgradnju kamenca u bubregu. 

Smola se susi u neknstaliziranu ostru masu koja se rastvara ili bubri u vodl. Kada 
se smola direktno nanosi na lisajeve, medu ostalim koznim bolestima koje se karak- 
teriziraju upalom pristica, plikova, pristeva ili cirastih ispupcenja, ona moze ubrzati 
njihovo iijecenje. Ipak, zahvaceno podrufje prvo mora biti dezinficirano ispiranjem 



355 1 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



1 



vodom tretiranom sa salitrom.''" Nanosenje smole poraijesane s uljem takoder pomaze 
otklanjanju kose. Nanosenje praha od grozdanih stabljika pomijesanog s ocatom, 
ruzlnim uljem i rutom'*''', i njihovo utrljavanje u kozu moze pomoci umanjivanju 
povratnog oticanja slezene. 

Ulje od grozdanih cyjetova je varljivo, a njihove medicinske koristi brojne su i 
slicne su onima od cyjetova palminog drveta. 

Vivak 

(Vidi: pupavac) 

Voda (ar. ma'un) 

Voda je element zivota, gospodar pica i jedan od glavnih potpornih stupova 
univerzuma i, vjerovatno, voda se moze smatrati temeljem postojanja. Dzenneti su 
stvoreni od njenih isparina"*"' a zemlja je nacinjena od zgusnuca njene nadimajuce 
pjene, a Svenioguci je Allah nacinio vodu izvorom zivota za sve.*"^ 

Voda je hladna i vlazna. Umanjuje pretjeranu vrudnu, zadrzava ^'elesni prirodni 
nivo vlaznosti, pomaze tijelu da premjesti inace apsorbirane 1 rastvorene supstance, 
rastvara vec rastvorenu hranu i tako dopusta da njene koristi dodu u vene. 

Najkvaiitetnija je ona pitka voda koja ispunjava sfjedecih deset uvjeta: mora biti 
bezbojna i transparentna; mora biti bez mirisa; mora biti bez ikakvog stranog okusa 
makar ukusnog, kao sto je okus vode Nila i Eufirata; mora biti svijeda i njezne gustoce; 
mora ted kao povrsinska voda koja izvire iz dobre i nekontaminirane zemlje, sve 
zaviseci o <^istoci oborine prije nego sto dode do tla; mora putovati odredenu udaljenost 
od podzemnog izvorista prije nego sto dode do mjesta sakupljanja; mora biti tekuca 
voda, izlozena suncu i vazduhu, a ne smije biti skrivena od prirodnog izbjeljujuceg 
ill dekontaminacijskog postupka pod suncevim zrakama; mora imad brz tok gdje se 
uzima za pice; mora brzo teci i u velikoj kolicini da bi se pomoglo otklanjanje suvisnih 
i zagadujucih materija koje je nakupila ili su one prodrle u struju i, i konacno, voda 
je najboija kada tece sa sjevera prema jugu ili sa zapada ka istoku. 



''" Natron: prirodna (sirova) soda Egipta dobiva se iz slanog jezera « dolme Vadi natron, sjeveroistocno od 
Kaira, a sadrzava kalijum nitrat. 

"*Ruta: or. sadab, (B) rula, bot. biljka Ijupkosti. 

^'^ Modern! su naucnicj nautili \z posmatranja da je hemijsld sastav materija koje se naiaze u almosfcri svemira 
75% hidrogen, 24% helijum i I % ostali elemenli. 



1 356 



Poslanikova medicma 



Razmatrajuci navedene karakteristike dolazimo do zaUjucka da su vecitia ovih na- 
vedenih uyjeta zajedni^ki za cetiri velike rijeke: Nil, Eufrat, Dzabarf^" i Baktrus"™. 

Ebu Hurejre, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Dzalcsart, 
Baktrus, Nil i Eufrat jesu cetiri rijeke Dzenneta."'*'' 

Postoje tri jednostavna nacina odredivanja blagosti vode: brzinom njenog grijanja i 
hladenja, vaganjem. ili upotrebljavanjem jednostavnog metoda usporedivanja, uzimajudi 
dva pamucna komada podjednake tezine i njihovog umakanja u dva razlicita izvora 
vode. Oba komada se potom vade i ostavljaju da se osuse prije njihovog vaganj a. Laksi 
komad pamuka upucuje na lahkocu (blagost) odredene vode. 

Ako je voda hladna i vlazna na izvoru, i ako tece, njena snaga se mijenja i zarazena 
je pukim dodirom s elementima. Naprimjer, voda koja je izlozena sjevernim vjetrovima 
I koja je skrivena iz ostalih smjerova ostaje hladna. Slicno tome, cud vodenog toka u 
drugim pravcima jeste odreden. 

Voda sto nastaje iz dubokih mineralnih izvora takoder sadrzi potpuno iste minerale 
i u skladu s tim i utjece na tijelo. 

Cista syjeza voda koristi kako bolesnim take i zdravim osobama. Hladna syjeza 
voda jeste posebno zdravija, ugodnija i ima poseban istancan okus, medutim hladna 
voda se ne smije piti na prazan stomak, ili nakon spolnog opcenja, ili neposredno nakon 
budenja 12 dubokog sna, ili nakon tople kupke, ili cak nakon jedenja voca. Ipak, hladna 
voda moze se piti nakon obroka ili s obrokom ako je to neophodno, medutim tada se 
ona mora srkati pomalo, a ne gutati ili intenzivno piti. Na ovaj nacin voda ne uzrokuje 
nikakvu stetu, vec, umjesto toga, jaca stomak, povecava seksuainu zudnju i gasi zed. 

Pijenje mlake vode moze uzrokovati sumove pri auskuitaciji dok pijenje hiadne 
vode cmi suprotno, ali, ipak, tihaje voda bolja od one upravo izvadene. Hladna voda 
korish unutarnje viSe nego sto to cini vanjsko, dok topla voda cini suprotno. Hladna 
voda konsti kod trovanja krvi i kod uzdizanja isparina ka glavi, ona odstranjuje pokva- 
renost Oat Sepedon), slaze se sa tjelesnim izlucevinama, koristi zubima i protivi se 
posljedicama topiih predjela i mjesta. 

S druge strane, hladna voda moze stetiti bilo kojoj bolesti koja zahtijeva dozrijevanje 
kao sto su prehlada glave i upale popracene prehladom. Izrazito hladna voda takoder 
moze ostetiti zube, dok ovisnost o pijenju hiadne vode moze uzrokovati rasprsnuce 
bvnih zila, bronhitis, bronhijalni katar (upalu sluznice bronhija), bol u prsima, medu 
ostalim hladnim bolestima. 



^" Dzeksart (ar. ,ajhun) ■ stari na^lv za rijeku Sir Daria, koja tece zapadno u centralnoj Adji iz Uzbekistana 
u Aralsko more. 

'''Bakt<r,is> baklria (ar. di^jhun) = baktra, tekuci dan balh, odnoseci se na stanovanje pored Obus rijeke 
koja sedanas zove Emu Dar,a, a koja izvire n planinama Pamira i lelt zapadno u Ardsko more, u sadalnje 
vnjeme u sjevernom Afganistanu i juznom Tadiikistanu. 

^"Muslim, 2839. 



357 1 



Ibn-Kajjim d-Dienu 



Izrazito hladna ili vruca voda stetna je za nerve i za udove, zato sto ih jedna od 
njih dilatira, a druga steze. 

Pijenje krajnje topic vode razgraduje i umanjuje nakupljanje masti (sala) i ostalih 
lipoidnih tvorevina u tijelu. Voda takoder ublazava zgaravicu, pomaze dozrijevanje, 
razgradnju i izbacivanje izmeta (fecesa), nadima stomak, grije ga, razara proces pro- 
bave hrane, opusta stomak I uzrokuje da se hrana uzdize u gornje dijelove stomaka. 
Pijenje vruce vode ne gasi zed, radije oduzima snagu i zatupljuje tijelo, umanjuje 
seksuainu zndnju, uzrokuje pogubne bolesti i otezava vecinu bolesti. S druge strane, 
pijenje tople vode koristi starijim osobama 1 pomaie oboljelim od hladne epilepsije 
(padavice), glavobolje uzrokovane prehladom i upale oka (lal. Ophialmia). 

Konacno, vrucu vodu najboije je koristiti eksterno, a voda grijana na suncu je 
apsolutno je nezdrava. 

Vrste pitke vode spomenute u hadisima i njihove osobine: 

Kisnica; obonna; kisa: (vidi: kisnica; ar. gaiz) 

Snijeg (ar. zeldz) i grad (ar. bered): Preneseno je u "Dva sahiha" da je AJIahov 
Posianik, s.a.v.s,, uobicavao motiti za vrijeme uvoda (ar. jstiftah) nakon namaza, 
podjednako kao i u dovi nakon namaza: "Gospodaru, operi me od mojih grijeha 
vodom, snijegom i gradom. '"'*'' 

Snijeg ima ujedajuce hladne i isparavajuce tople osobine, i njegova voda poprima 
ista svojstva. Ranije smo objasnili neke od njegovih koristi i mudrost u trazenju od 
Ailaha Svemoguceg da opere grijehe i zio sto nastaje iz gresaka (prijestupa) s vodom 
od rastopljenog snijega. Ova dova oznacava potrebu srca za hladnocom, jacanjem i 
otvrdnucem. Iz ove mudrosti takoder ucimo o temeljnim pravilima medicinskog tret- 
mana i potrebu lijecenja bolesti njenom suprotnoscu (antidotom) . 

S druge strane, pijenje vode koja se dobije otapanjem grada jeste umirujuce i takva 
voda ima socniji okus nego ona od snijega i, konacno, voda otopijenog leda ovisi o 
njegovom izvoru i odredenim osobinama. 

Snijeg takoder zadobija svojstene osobine planina i zeralje na koju pada. Kao 
sto smo objasnili ranije, mora se izbjegavati pijenje ledene hladne vode ili vode od 
otopijenog snijega nakon tople kupke, nakon spolnog opcenja, nakon iscrpljujucih 
fizickih yjezbi ili nakon jedenja vruce hrane. Zapravo, pijenje ledene hladne vode 
moze pogorsati kasljanje, izazvati bol u prsima, oslabiti bubrege i ne slaze se s Ijudima 
hladnog temperamenta. (Takoder vidi: snijeg) 



° Hadis je vec sporainjan. 



1 358 



Poslanikoca medicina 



Voda zdenaca i podzemnih potoka: kao prvo, njihova voda je teSka zato sto se 
nakuplja i dopusta odredeni stupanj sedimentiranja (talozenja), i kao drugo, njoj 
manjka izlozenost zraku. Ovakva voda mora se ostaviti izlozena otvorenom vazduhu 
preko noci prije njenog pijenja. Najstetnija od ovakve vode jeste ona kojaje sprovedena 
kroz olovne cijevi ili stajaca voda odvedena iz nekoristenog izvora. 

Zemzem voda: ovo je "sejjid" svih voda, najblagoslovljenija, najhvaljenija, 
najdraza i najcjenjenija voda. Zemzem voda se smatra od svih muslimana kao naj- 
dragocjemie pice. Zemzem je dugo skrivena podzemna blagoslovljena voda koju je 
melek D2ibril izlozio (otkrio) u blizini grmova na kraju Kabe u Meki danas, a ona 
je pice novorodenog Ismaila i njegove majke Hadzere, kao sto je bila picem miliona 
hadzija iz citavog svijeta hiljadama godina. 

Preneseno je u Muslimovom "Sahihu" da je Ebu-Zerr el-Gafari, r.a., proveo 
cetrdeset dana i noci u osamljenosti u Kabi i nije imao nista za jesti ili piti osim 
Zemzem vode, i kad se vratio u Medinu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., izrekao je sud: 
"Sigumo je Zemzem visoko ugodna hrana i lijek za bolesti."''^' 

Diabir bin Abdullah, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 
"Zemzem je odgovor za bilo koju namjeru pojedinca nakon sto ovaj zatrazi da pije s 
njega."-'^^ Voda Nila: Rijeka Nil jedna je od rijeka Dzenneta. On je takoder glavni 
izvor vode i najduza je rijeka na svijetu. Velike oborine i bujice glavni su prinosnici vode 
njeci 1 njenim pritokama. Allah Svemoguci dopusta ovakvim vodama da navodnjavaju 
ravnice i da nose plodno aluvijalno tlo koje podrzava divlju vrstu vegetacije, ukljucujuci: 
tropske sume zajedno s blago produzenom sumovitom savanom, visoke trave, papirus, 
vodenu lociku i vodeni zumbul (lat. Hijacint) prema sjeveru u ravnicama koje granice s 
plutajuam biljkama, akaciju i sikaru u susnoj zoni predjela Sahare i, prave pustinjske 
biljke koje prevladavaju prema sjeveru osim a jako navodnjenoj dolini Nila. 

Teske oborine desavaju se na jugu u najudaljenijim predjelima. Srajer Nila i nje- 
govih pritoka ukljucuje druge rijeke i tokove koji se u njega ulijevaju i nastavljaju kao 
Nil do delte Nila na sjeveru, koja je formirana hiljadama godina od talozenja mulja. 
Ovo je mjesto gdje se rijeka opet grana u mnogobrojne tokove sto teku da natope 
ogromne predjele koji se kultiviraju sve do Sredozemnog mora. 

^ Osim smjera njegovog toka, kvalitet vode Nila ukljucuje svih devet vaznih osobina 
vec pnje spomenutih, ukljucujuci: blagost, gustocu, okus i cistocu. 

Voda mora: preneseno je u sahih zbirci hadisa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., 
rekao: " Voda je mora cista za uzimanje abdesta i meso je morskih stvorenja dopusteno 
kao hrana. "''^^ 



'" Muslim, 2473; Bejheki, 5/146; Taberani, Hejsemi, 3/286. 

'^Hadis je sahih, prenose ga Ibn-Madidze, 3062; Ahmed; Bejheki, 5/148; Tirmizi, 963. 

*^Hadisje sahih, vecje spominjan. 



359 1 




Ibn-Kajjim d-Dzevzi 



Allah Svemogua nacinio je morsku vodu slanom, slankastom, poluslanom i izrazito 
gorkom, a sve u cilju koristi Ijudima i zivotinjama suhog tla (kopna). 

Zapravo, more je nepromjenljivo ustajalo.Ono sadrzi brojna morska stvorenja, a 
mrtva morska stvorenja se ne kopaju. Da je morska voda kojim slucajem neslana ili 
slatka, nakon smrti i propadanja morskih stvorenja voda bi postala toksicna i septicna 
kao posljedica kvarenja, a njeno isparavanje zagadilo bi i okuiiio zrak na citavom 
svijetu. Iz ovog razioga, a u Njegovoj neogranicenoj mudrosti, Allah je Svemoguci 
odredio da ona bude slana, naslana i polusiana, a za so da djeluje kao konzervans 
(Cf. so). Prema tome, propadanje ne uljece ili mijenja kvalitet morske vode, cak kada 
bi mrtvo stvorenje ostalo tamo od pocetka ovog svijeta pa sve do njegovog kraja. Sto se 
tice uzroka njene slanosti, on se pripisuje mocvarnoj prirodi tla morskog dna, ono je 
odlagaliste organskih sedimenata, a neki od njih eventualno postaju vrijedni minerali. 
Nadalje, morska je voda najuobicajeniji izvorglavnih ishlapljivih akumulacija i morskih 
minerala. 

U svakom slucaju kupanje u morskoj vodi koristi u lijecenju raznlh povr^inskih 
koznih oboljenja. Ipak, njeno je pijenje krajnje nezdravo i ono uzrokuje proliv, slabljenje, 
kozne alergije, svrbez i sumove kojl se cuju pri auskukaciji, podjednako kao sto uzrokuje 
izrazitu zed. Jedini nacin pijenja morske vode, i to samo ako je prijeko potrebno, 
jeste taj da se prije destihra (prokuha), i isto se zahtijeva ako se zeli piti stajaca voda 
mocvare ili bare. U ovom slucaju, postoji nekoliko nacina desblacije vode, a ako se 
desi da je covjek u divljini ili blizu morske obale, moze se koristiti prastari nacin tako 
sto ce se staviti ovakva voda u posudu, potom staviti nesto morske pjeskovite trstike 
na njen vrh i prekriti to s nekoliko cistih ili novih komada pamuka ako je to moguce. 
Potom se sud stavlja na vatru sve dok voda ne prokljuca i pocne se isparavati, a kada 
je pamuk upio vodu, potrebno ga je pritisnuti i piti vodu (iz njega). 

U slucaju pomanjkanja syjeze vode i ako se suoceno sa pijenjera stajace vode, ona 
se prvo mora staviti u sud, potom ubaciti nekoliko kamencica ili kospica od kasije u 
njega I zatim malo pricekati prije nego sto se ta voda pocne piti. Inace, moze se staviti 
par komadica drveta indljskog hrasta ili tikovine, ili se moze staviti komad goruceg 
uglja da se ugasi u posudi, ill dodati nesto stabljlka psenice, kada je to moguce, i ovaj 
prastari metod pomaze sedimentima da se nataloze na dno. 

Vodopija (ar. hindiba) 
(Vidi: endivija) 

Vrabac ('usfiir) 
(Vidi: meso) 



1 360 



Ptislanikam medicina 



Vrbovnik; bojaceva trava; pepeo Jerusalema; div^ji indigo 

Isatis tinctoria 

Vrbovnikovi su listovi duguljasti, a njihova boja tezi tamnopurpurnoj i oni lice 
listovima sparoginih g]ava (ar. lubeje) ili crnookoj glavi. (Takoder vidi: lisce indiga) 

Zee (ar. erneb) 
Orydolagus cuniculus 
(Vidi: meso) 

Zelena tikva (ar. duha) 
(Vidi: tikva) 

Zem^a (ar. turab) 
(Vidi: glina) 

Zimski tfurtuf (an banal el-ra'ad) 

Tuber 

(Vidi: gijiva goraoljika) 

Zlato (ar. zeheb) 

Ebu-Davud i imam Tirmizi prenijeli su da je 'Adzrefa bin As'ad izgubio svoj nos 
za vnjeme Bitke El-Kilab, i on je prekrio to podrucje papirnim nosem koji je kasnije 
prouzrocio ozbiljnu infekciju. Allahov Poslanik, s.a.v.s., potom mu je savjetovao da 
konsti zlato kao glavni sastojak u pravljenju yjestackog nosa, a on je to i uradio/^ 

Zlato je ukras ovog svijeta i misterija u ovom zivotu, i tajna je koju je Allah 
Svemoguci dao ovoj zemlji. Zlato donosi radost srcu, ojacava ga, nosi umirenje i jedno 
je od Njegovih brojnih cuda na ovom svijetu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je 
nosenje zlata muskarcima osira u medicinske svrhe. Zlato je potpuno uravnotezeno i ono 
se slaze s vecinom elemenata. Ono jaca srce, sadiii delikatnu vrucinu koja nadopunjuje 
vecinu jednostavnih elektuaI^ja''^^ police seksualnu zudnju i Hjek je za ublazavanje 
vfetrova. Zabrana njegovog noSenja za muskarce ima mnogo zajednickog s negativnom 



*'Hadis je sahih, prenose ga: Ebu-Davud, 4232; Tirmizi, 1 770; Nesai, 8/163; Ahmed. 5/23; Ibn- Hib- 
ban, 1466. 

"''Elektuarij (ar. ma'aJzttn): Srajesa nacinjena od mijeSanja konopljinog liSca, buniite, tatulinog sjemena, 
makovog siemena i masla s medom i[i sinipom da bi se napravila pasta koja proiCTodi efekte slicne onima 
od sedativa. 



361 1 



^^m 



11 



Ibn-Kajjim el-Dzevzi 



hemijskom reakcijom i smetnji u intermolekularnim i intramolekularnim interakcijama 
koje su posljedica njihove prostorne strukture koje ono proizvodi kod muskaraca, pa 
kao posljedica toga, njegova steta je veca od njegove koristi (Cf. X nosenje svile) . 

Zlato je jedan od gustih metala i ima visok stupanj rastezljivosti i kanosti. Zlato 
ne tamni na vazduhu, vodi ili zemlji 1 ono zadrzava svoj sjaj. Zlato ne napada vecina 
kiselina i ono se rastvara u jedtioj kiselini koja se naziva Aqua regia. Kada se zlato 
mijesa u lijekovima, ono pomaze pri slabim stanjima srca i koristi se u spontanim 
drhtajima udova koji su uzrokovani neravnotezom erne zuci. Zlato takoder pomaze 
umanjivanju posljedica psiholoskog stresa, tjeskobe, paranoje, delirijuma, mentalne i 
nervne nepravilnosti, melanholije, straha i zaljubljenosti. Zlato pospjesuje gubljenje 
tjelesne tezine, ojacava misice, umanjuje zucljivost i bljedilo lica, a koristi i u lijecenju 
lepre. Zlato pomaze olaksavanju vecine vrsta boli i bolesti uzrokovanih crnom zuci. 
Zlato se takoder koristi kao glavni sastojak u lijecenju iisicije suge (lal. Alopecia areata), 
stanja abnormalne ceiavosti i brzog gubljenja kose, za koje ono moze biti uzeto oralno 
kao pice ili nanoseno eksterno. Zlato takoder cisti oci i poboljsava vid 1 pomaze u 
lijecenju nekoliko vrsta ocnih bolesti. Stavljanje i drzanje zlata ili zlatne plocice u ustima 
odstranjuje razlicite slucajeve loseg daha (lal. Oxostomia). Kada se koristi kao zarilo, 
rane ne blistaju i ono pomaze u ubrzavanju njihovog lijecenja. Kada se zlato pulverizira, 
koristi se kao puder za ocne kapke, ono ojacava vid, cisti vid, olaksava alergijska stanja 
ociju, pomaze kod crvenila i nakupljenih ili oteknutih membrana ociju. 

Zlato takoder ima veliki psihoioski uticaj u jacanju volje i odredenosti. Ono je 
idol uma. Jednom kada ono uhvati pojedincevu paznju, ono je okrece od svega drugog 
(osim sebe). Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je; "Kada bi sin Ademov imao planinu 
od zlata, on bi ceznuo da ima jos jednu, a kada bi imao dvije planine od zlata, on bi 
ieznuo da ima trecu. Na kraju, ipak nista ne puni usta sina Ademovog i drzi ih zat- 
vorenim osim prasine (u njegovom mezaru), a Allah prasta onome ko se pokaje."''^ 

Zapravo, zJato je velika prepreka izmedu stvorenja i njegovog dostizanja krajnjeg 
uspjeha na Sudnjem Danu, i zlato je najjaci uzrocnik nepokornosti Gospodani. 
Zbog njega porodicne veze se kidaju, izbijaju krvoprolica, zene se siluju, pocinjavaju 
se ubistva, krse se prava, tiranija i pritisak cine se nad Ijudima, i zbog njega, istina 
se ponekad tretira kao laz, a lai se tretira istinom, Nasilje (agresija) pocinjava se 
nad onim nevinim, a bratstvo se preokrece u neprijateljstvo. Zlato je najvise zeljeni 
objekt na ovom svijetu, a na Sudnjem danu ono je objekt koji je najprezreniji i 
najmrzi od onih koji su ga voljeli na ovom svijetu. S druge strane, zlato je jedna od 
nagrada koju ce vjernici primiti u Dzennetu, zbog toga sto su ga se odrekli, sto su 
ga prezirali i sto im je ono bilo mrsko na ovom svijetu. 



♦«*Biiharija, 11/2)6; Muslim, 1049. 



1362 






al 



Poslanilfpva meJicina 



Zmysid krastavac (ar, kiza;fakkus; kitta; kurS'ar) 
Zakrivljeni krastavac 
(Vidi: krastavac) 



Zaba«^ (ar. difda'a) 
Rana 

Imam Ahmed je rekao: "Nije dopusteno koristiti zabe u medicini. Allahov Po- 
slanik, s.a.v.s., zabranioje njihovo ubij'anje." Ovoje predanje preneseno kaopredanje 
od Osmana bin Abdurrahmana, r.a., kada je jedan arapski lijecnik govorio o upotrebi 
zabljeg mesa u medicini .^^^ (Preneseno u Musnedu od imama Ahmeda) Isto predanje 
navedena je u Sunenu od En-Nesaia gdje je preneseno da je jedan arapski lijecnik 
spomenuo upotrebu zaba u medicinskim preparatima, a Allahov je Poslanik, s.a.v.s., 
je onda zabranio njihovo ubijanje u te svrhe. Ebu-Hurejre prenlo je da je Allahov 
Poslanik, s.a.v.s., zabranio upotrebu neetickih lijekova. 

Ubijanje zaba u medicini ili za hranu jeste nedopusteno, a neke su njihove vrste 
cak otrovne. Ibn-Sina je takoder govorio o zabama, kazujuci: "Jedenje mesa ill krvi 
od zaba uzrokuje oticanje tijela, mijenja (ili muti) boju koze, unistava spermu i moze 
uzrokovati nevoljni i opci prolaz sperme, sve dok se ne umre. Prema tome, lijecnici 
su prestali upotrebljavati zablje meso u medicini." 

Zabe su obicne, dugo zivuce, bezrepne zivotinje koje su poznate po njihovom glasnom 
I razuzdanom kreketanju, a postoje ih dvije vrste: neke su vodene, a ostale zive samo na 
kopnu. Zabe jedu zmije, ribe, podjednako kao i druge zabe. Kopnena je zaba ta koja 
je otrovna. Unatoc tome, zablji bataci smatraju se poslasticom u nekim zemljama, ali 
oni zahtijevaju posebno pripremanje i ako nisu dobro kuhani, Ijudi cesto osjete bol u 
prsima i osjecaj peckanja, medu ostalim neugodnostima nakon njihovog jedenja. 



Zeljud, Ui^ac, ostris (ar. duhn d-ban) 
Monnga pterigoperma 
(VJdi: ulje) 

Zutenica (ar. hindiba) 
Cichorium intybus 
(Vidi: endivija) 



'Cf. 



upoznavanje sa prcipisivanjem onoga Sto se snaatra necislim. 



' Hadis je sahih, vec je spominjan. 



3631 



SADR2AJ 



Predgovor bosanskom izdanju 5 

Biografija imama Ibn-Kajjima el-Dzevzija 7 

Njegov duhovni zivot g 

Njegova djela o 

Predgovor 1 1 

Njegovo doba.... it 

O djelu "Priprema za dan povratka" ]2 

Siiznanja i slijedenje Poslanikove, s.a.v.s., upute 12 

Upoznavanje sa islamskom medicinom ]3 

Kratka historija , 1 a 

Muslimaski doprinos u mediclni 1 5 

Tradicionalna medicina 1 7 

Poslanikova medicina to 

Zakljucak .0 

Uvod ,g 

Bolesti tijela m 

Medicina tijela 2 1 

Upotreba prirodnih lijekova 23 

Nacini lijecenja 26 

Razumjevanje zdrave dijete i prakticna pravila jedenja i pijenja 29 

Pitanje strukture Ijudskog tijela 1 da li je vatra jedan od elemenata ... 3 1 
Prirodna i duhovna (bozanska) medidna 32 



3651 



DIOI 

Poglavlje I Vrste prirodnog lijecenja 37 

Lijecenje vrucice vodom 37 

Pozitivne strane vrucice 38 

Poglavlje II Regulisanje peristaltike (rad crijeva) 43 

Prednosti meda 43 

Poglavlje III Lijecenje ^uge... 47 

Poglavlje lY Lijecenje edema (vodcne bolesti) 53 

Poglavlje Y Lijecenje rana 55 

Poglavlje VI Lijecenje pijenjem meda, kfluierizacija i 

pustanje k.rvi zarezivanjem l^oze 57 

Pustanje krvl zarezivanjem koze u kupicu 58 

Koristi pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu (flebatomije) 59 

Pitanja primjene 61 

Poslanicka uputa za najbolje vrijeme primjene "hidzame" 62 

Najbolji (najpogodniji) dan za primjenu pustanja krvi zarezivanjem 

koze u kupicu 63 

Zakljucak koristi pustanja krvi zarezivanjem koze u kupicu 64 

Poglavlje VII Pustanje krvi povrsinskim zarezivanjem vene 

u ktipicu (flebotomija) i kfluierizacija 65 

Poglavlje VIII Lijecenje epilepsije ...67 

Lijecenje epilepsije 68 

Lijecenje epilepsije egzorcizmom (istjerivanjem duhova) 68 

Lijecenje pokvarenih tjelesniK izlucevina 71 

Poglav^e IXLyecenje isijasa (upala newus ischiadicusa) 73 

Poglavlje X Suhoca stanja i prirodna potreba 

za njihovim uravnotezenjem 75 

Recept 76 

Poglavlje XI Nosenje svile u svrhu lijecenja s vraba 77 

1366 



Klasifikacija vrsta odjece 70 

Poglavlje XH Pleuritis (upala porebrice, plucne maramice) 81 

Poglavlje XIII Lijecenje glavobolje i migrene 83 

Vrste glavobolje qa 

Uzrocnik migrene 04 

Lijecenje glavobolje oc 

Priroda kne oe 

Poglavlje XIV Hranjenje padjenta 37 

Duhovna ishrana do 

Poglavlje XV (7pa/a gr/a g, 

Poglavlje XVI Uvecanje srca 93 

Korisiti hurmi qo 

Duhovni smisao sedam hurmi 94 

Vjera: protuotrov.. g^ 

Poglavlje XVII Uravnotezenje ishrane kao primarno 

preventivno lijecenje... no 

Konsti jedenja syjezih hurmi i krastavica 99 

Poglavlje XVIII Nametanje apstinencije (ustezanja) od hrane 1 1 

Poglavlje XIX Ceznja bolesne osobe 105 

Poglavlje XX Lijecenje ofialmije 

(konjuktivitisa i ostalih ocnih bolesti) \Qy 

Opce posljedice polcvarenih osnovnih tjelesnih izlucevina 107 

Lijekza konjuktivitis tno 

Poglavlje XXI Lijecenje katakpsije (ukocenosti misica) I ] 1 

Poglavlje XXII Koncenlracija bolesti i Ujekfl I 13 

Lijecenje otrova njegovim antidotom | (3 

Propisana cisloca (ar. tahara) | 13 

Medicinske posljedice j j^ 

Poglavlje XXIH Tretman za babuljice i cireve ] 1 5 

367 1 



Poglavlje XXIV Lijecenje ottcanja i koznih osipa 

probijanjem (kpze) 1 17 

Kozni osipi i oticanja 1 17 

Poglavlje XXV Posjecivanje bolesnika 1 19 

Poglavlje XXVI Dieloterapija 121 

Planiranje dijete 123 

Poglavlje XXVIl Lijecenje trovanja hranom 125 

Lijecenje i suprostavljanje sihiru - cinima 126 

Duhovni lijekovi 128 

Poglav^e XXVIII Ciscenje kroz povracanje 131 

Uzrocnici povracanja 132 

Humoralna reakcija u digestivnom procesu 132 

Konsiti 1 stete od povracanja 133 

Muslimov dopnnos lijecnicklm yjestinama 134 

Lijecnikova odgovornost 136 

Prakticiranje medicine bez kvalificiranosti 136 

Medicina u jeziku 136 

Odgovornost lijecnika u islamskom medicinskom pravu 137 

Pet kategorija lijecnika 137 

Odgovornost prema cetverici imama 138 

Odgovornost zlobnika 138 

Odgovornost za nehotican cin 139 

Odgovornost za davanje pogresnog lijeka 139 

Odgovornost za djelovanje bez pacijentovog odobrenja 139 

Ko je lijecnik? 140 

Pravila medicinske dijagnoze i tretmana .....140 

Patologija bolesti 142 

Eticki lijecnik 142 

O izbjegavanju zareize (studija o hadisima) 143 



1 368 



Leproznost (lepra) 143 

Faktor Igeskobe 144 

Razumijevanje poslanicke upute 145 

Seksualno prenosive bolesti 146 

Zabrana propisivanja onoga sto se smatra necistim 149 

Lijecenje usiju 152 



DIOII 



Lijecenje zrtve pakosnog urokljivog oka 155 

Vrste urokljivog oka 156 

Izvori urokljivog oka 157 

Lijecenje zrtve urokljivog oka 160 

Sprecavanje uzrokovanja stete drugima 164 

Koristi abdesta u lijecenju Ijubomorne osobe 1 65 

Cuvanje tekovina 167 

Moc dova u poni§tavanju posljedica urokljivog oka 167 

Poslanikova uputa u pogledu opcih zastitnih dova 168 

O ponistenju posljedica otrovnog ujeda pomocu ucenja Fatihe 1 70 

Bit sure El-Fatiha 171 

Koristi ucenja sure El-Fatiha kao rulge 1 72 

Lijecenje skorpionovog ujeda pomocu ajeta iz Kur'ana 1 74 

Koristi od soli 1 76 

Lijecenje ekcema rukjama 1 78 

Upotreba rukji protiv zmijskog ujeda 1 78 

Lijecenje gnojenja, cireva ili posjekotina rulcjom 1 79 

Lijecenja boli i opce slabosti rukjom 181 

Nadvladavanje vrucice uzrokovane nedacom i tugom 182 

Gasenje vatre zbunjenosti 1 84 

Ostali tretmani protiv zabrinutosti i tuge 185 

369 1 



Jmk 




Lijecenje zalosti, briga, boli i obeshrabrenosti 190 

Ucinkovito djelovanje lijeka 194 

Korisiti namaza 201 

Dove za prevazilazenje bojazni, straha i besanice 203 

Gasenje vatre pomocu dova 204 

Opce poslanicke upute u preventivnoj medicini 206 

Ravnoteza vlage i vrucine 206 

Hrana i pice Allahovog poslanika, s.a.v.s 209 

Poslanikov, s.a.v.s. polozaj za vrijeme jedenja 21 1 

Jedenje prstima 212 

Mijesanje hrane.. 213 

Njegova pica (med) 214 

Njegova odjeca 216 

Njegov dom 217 

Njegovo spavanje i ustajanje 217 

Priroda spavanja 218 

Dove prije odlaska na pocinak 220 

Spavanje na desnoj strani ..220 

Njegova budnost .222 

Fizicke yjezbe i djelovanja 223 

Izlucivanje preko koitusa 226 

Spolno ponasanje .....228 

Stetan i nedopusten sploni odnos .234 

Lijecenje zaljubljenosti i privlacnosti fizickim izgledom 236 

Vrste Ijubavi 239 

Lijecenje Ijubavi brakom 241 

Sustezanje kao lijek ...241 

Vino duse 244 



1 370 



\ 



DIO III 

Agallochum 247 

Agava. 247 

Aloe vera 247 

Alojino drvo 248 

Alojino voce 248 

Ambra 249 

Antilopa 249 

Antimon 249 

Arabijsko sjeme 249 

Banana 250 

Bastenski dragusac 250 

Batavijska endevija 250 

Bijeli luk 251 

B'^^on 252 

Blagoslovljeno sjeme 252 

Blato 252 

Bobe 252 

Bor 252 

Borovorascic 252 

Borove sisarike 252 

Bundeva 253 

Cedrovina 253 

Cedrovo drvo 254 

Cejlonski drijen 254 

Celer 255 

Ceratonia , 255 

Crni tartuf 255 

Crnika 255 



3711 



Crno sjeme 255 

Cvijet kne 259 

Cilibar 259 

Dehitratizirane hurme 260 

Divljl bosiljak .....260 

Divlji magarac 260 

Divlji poriluk 261 

Dragusac 262 

Dunja .263 

□umbir 264 

[]umblrova trava 264 

Egipatska repa 265 

El-Fktiha 265 

Endevija 268 

Euforbia... 269 



Gl 



ma. 



270 



Gljiva gomoljika 270 



Gomolj. 



.275 



Golub 275 

Goveda. 276 

Grbacevo meso 276 

Grozde 276 

Grozdice 276 

Guska 277 

Guster 277 



Hljeb, 



.278 



Hurme 279 

Hurma oprasena 280 

Hurme syjeze 281 

Hurme medicinske 282 



1 372 



Hurme neoprasene 282 

Hurmina palma 283 

Indijsko alojino drvo 284 

Jaja 285 

Janje 286 

iarac 286 

Jare 286 

Jarebica..... 286 

Jecam... 286 

Jetra 287 

Jezicak , 287 

Jujub.. 287 

Junac 287 

Kacun 288 

Kalambakovo drvo 288 

Kaloper... 288 

Kar 289 

Karov korijen 290 

Kajsija 290 

Kisnica 291 

Kna 292 

Koza 292 

Krastavac 292 

Krasuljak 293 

Krava... 293 

Krkovina 293 

Kuhinjskaso 293 

Kur'an 293 

Labud 294 

Lazni safiran , 294 



373 1 



i 



Leca 294 

Lipin 295 

Lisce Indiga 296 

Lisce repe 297 

Loj 297 

Lotosovo drvo 297 

Lotosovo voce 297 

Lubenica ...298 

Luk 299 

Ljestarka 300 

Ljubicino ulje 300 

Mana 300 

Masline 300 

Maslinovo ulje 300 

Maslo 301 

Mast 301 

Med 301 

Meso 302 

Knjigao mesu 302 

Janjetlna 303 

Mesokoze 303 

Jaretina 304 

Govedina 304 

Konjetina 305 

Kamilje meso 305 

Guster 306 

Gazela 306 

Antilopa 306 

Zee. ...307 

Divlji magarac 307 



1 374 



Meso fetusa 308 

Osuseno meso ,,..308 

Perad 309 

Piletina 309 

Sumska Ijestarka 310 

Obicna jarebica 3j0 

Guska 310 

Patka 31 ] 

Droplja.., 311 

2^dral 31 1 

Ptice-vrapci 31 1 

Golub 312 

Pjeskoviti tetrijeb 312 

Prepelica 3I3 

Skakavci 313 

Mimozino drvo 314 

Miris 314 

Mirisnazukva 315 

Mirta ..,,.315 

Mirtina sasa 315 

Misvak ___ 315 

Mlijeko 317 

Ovcije mlijeko 319 

Kozije mlijeko 319 

Kravlje mlijeko 320 

Kamilje mlijeko 320 

Molasa 320 

Mosus 320 

Namaz 321 

Narcis. 322 



375 1 




Narovi 323 

Neoprasene zenske hurme 324 

Obicniceler , 324 

Oborina... 324 

Ocat 324 

Osuseno grozde 325 

Osuseno meso 325 

Ovan 325 

Ovca 325 

Ovciji rep 325 

Palmina srcika 326 

Palmino ulje 326 

Papirus .....327 

Patka .....327 

Persun.... 327 

Piletina 327 

Piskavica 328 

Pjescana jarebica 329 

Planinski persun 329 

Plavi poriluk 329 

Plavi patlidian ..329 



Pljusak. 
Poriluk . 
Post 



329 

330 

.330 

Potrkveliki 331 

Pranje zuba ...331 

Prepelice 33] 

Procisceni puter.. 331 

Pseudosafran 332 

Ptica dzenneta. 333 



1 376 



wm 



Puder ^^^ 

Pupoljak 333 

Puter 334 

Puzavice 335 

Raktificirana so 335 

Repa 33^ 

f^^a 336 

f^^a 337 

Sir 338 

Skakavac 33g 

Slatki bosiljak , ^ 33g 

Slatki mazuran 34Q 

Slezena 34 1 

Smokva , 341 

Snijeg 342 

So • - 342 

Srebro 344 

Srz palminog drveta 345 

Strpljivost , _ 345 

Suho meso 347 

Supa od mesa 347 

Svila 348 

Svilenkaste niti 345 

Safiran 34g 

Secer 34g 

Secerna trska 349 

Sparoga 35Q 

Tamjan , 35] 

Teletina pecena na zaru 352 

Tetrijeb _ 352 



377 1 



T'iltva 352 

Trputac 35^ 

Trstika 354 

Ugojeno tele 354 

Uljesura 35^, 

Uzareni puter 354 

Vinova loza 335 

Vivak 356 

^da 355 

Vodopija 350 

Vrabac 35Q 

Vrbovnik 35 1 

^^^ 361 

Zelena tikva , 3^1 

Zemlja 35I 

Zimski tartuf 35] 

^'ato 35, 

Zmijski krastavac 353 

Zaba 363 

Zeljud 363 

Zutenica 353 



[378 



Recenzija 



Knjiga PoslanikoVa medicina prevedena na bosahsld jezik, prevodilac je Muhidin 
Hadziahmetovic. U knjizi nema ilustracija, neke dove pisane su arapskim pismom. 
Knjiga ima predgovor i uvodni dio u kojima se opisuje vrijeme i okolnosti nastanka 
ovog djela, slijede tri dijela u kojima se oplsuju metode i postupci lijecenja "bolesti srca 
i tijeia". Posebno poglavlje je o medicinskoj koristi razlicitih vreta hrane. 

Na pocetku se daje biografija imama Ibn-Kajjima el-Dzevzija. Povijesni prostor 
je 1 4, stoljece. Damask u Siriji. Ebu-Abdulah Semsuddin je ucio pred svojim ocem, 
a potom i kod drugih glasovitih ucitelja tog vremena kao i sufijskih sejhova kako je 
bio obicaj tog vremena. Proucavao je islamsku jursiprudenciju (ar. fikh), teologiju i 
hadis. Tokom svog zlvota bio je proganjan i zatvaran, potom je postao upravitelj skole 
"Dzevzija". Ljudska je odanost i vjera u Allaha Svemoguceg u to vrijeme bila na 
ozbiljnoj kusnji. Pokret za ponovno ozivljavanje islaraske duhovnosti vodio je Mevlana 
el-Ruml u Turskoj, ali i mnogi sejhovi koji su ziyjeli u Damasku. Njihova je zajednicka 
namjera bila borba protiv bespogovornog prihvatanja stranih filozofija i umjetnosti 
le za uspostavljanje skolasticke islamske teologije. Stoga su i danas ova djela glavni 
izvori tumacenja ispravnog razumjevanja islama. 

Tumacenja Kur'ana i Hadisa koja je ostavio Ibn-Kajjim el-Dzevzi smatraju se 
"jedinstvenim u besprijekornosti". Njegovi ucenid su zabiijezili da je bio srcan 
i postojan vjernik, "na njegovom lieu se mogao vidjeti jasan znak poboznosti i 
neprekidnog molenja Allahove nagrade 1 okriija". 

PoslanikoVa medicina samo je poglavlje velikog djela Ibn-Kajjim el-Dzevzija Priprema 
za Dan povratka na nacin kakoJ£ uputio najbolji od svih Allahovib stVorenja. Djelo 
je Poslanikovom zivotu, Poslanikovom sunnetu i islamskom pravu. Tako predstavlja 
pregled islamske nauke u komparativnim poslanickim proucavanjima. 

PoslanikoOa medicina (Tibbu nebevi) utemeljena je u kur'anskoj Objavi, zatim 
na upulama Allahovog Poslanika s.a.v.s. kao i na tumacenjima Hadisa. Nekoliko 
islamskih filozofa i znanstvenika pisali su o Poslanikovoj s.a.v.s. uputi i integrirall 
islamsku medicinu sa tada poznatim medicinskjm naslijedem. 



379 1 




Nakon pada Rimske imperije u 5. stoljecu i kasnije, u 1 . stoljecu (Hidzra - 622, 
godina), pocinje sirenje znanja o medicmi u islamskom hallfatu. U torn periodu 
postojala je "Skola komentatora grckih djela" i muslimani su zasluzni za ocuvanje 
znanja antickih lijecnika. Arapski su prevodi u renesansi upoznali Evropu sa antickom 
medicinom. Nakon ovog perioda muslimanski znanstvenici dali su svoje koncepte u 
medicini i ovi su koncepti dugo dominirali evropskim medicinskim skolama (Ibn-Sina 
- Avicena) . 

PoslanikoOa medicina se samo moze sbvatiti u svijellu Kur'ana i sunneta i niJ^aJ^ 

drugacije. 

Analiticke studije i skolasticka tumacenja data u knjizi, jedlnstvena su. Potvrduju 
jasnocu dusevnog shvatanja imama Ibn-Kajjima el-Dzevzija, znanje metafizike, 
kosmologije 1 filozofije. Njegovo djelo tako baca syjetio na razlicite skole misljenja u 
njegovo doba i stoljecima nakon njega. 

Bolesti i nezdrava stai^a 

Poslanikova medicina koja je u ovoj knjizi predstavljena, odnosi se kako na dusevne 
tako i na fizicke aspekte zdravlja. Opisane su dvije osnovne vrste bolesti (objasnjene 
u Kur'anu): bolesti srca i bolesti tijela. 

Bolesti srca su: bolest sumnje i dvoumljenja ! bolest zudnje i privlacnosti. Za lijecenje 
srca se kaze da se jedino moze nauciti preko Bozljih poslanika, neka je na sve njih 
mir i blagoslov, spoznajom Tvorca i Gospodara, Njegovih imena, svojstava i djela. 

U zdravlju tijela postoje tri osnovna pravila: preventivna medicina, uzdrzavanje 
od onoga sto je stetno i ciscenje tijela od izlucevina koje mu stete. U torn smislu 
covjecije tijelo moze imati tri stanja: prirodno zdravo, nenormalno stanje i nestabilno 
stanje (medustanje) . 

Tradicionalna islamska medicina je definirana kao "umjetnost koja se bavi zastitom 
dobrog zdravlja, suprostavljanjem bolesti i vracanjem zdravija bolesnoj osobi". 
Tradicionalna medicina je koristila teoriju o cetiri tjelesne izlucevine: crna zuc, krv, sluz 
i zuta zuc, a koje odgovaraju elementima: zemlja, vatra, voda i zrak. Ravnoteza ovih 
izlucevina je odredivala temperament i emocijei melanholija, zivahnost, ravnodusnost, 
razdrazljivost. Primarni atribuli stanja koja razlikuje tradicionalna medicina su i suhoca, 
vrucina, hladnoca i vlaznost i mjesani su sa cetiri ^elesne izlucevine. 



1 380 



Lijekovi i lijecenje 

Somatska bolest posjeduje svoje uzroke. Stoga je potrebno dijagnosticirati uzrok 
potom odrediti posljedicu, naci lijek i pristupiti lijecenju (edologija, dijagnostika, 
terapija - da li se opci princip izmjenio i do danas ?). 

Uzrok tielesne neprirodnosti moze biti vanjski i unutarnjL Unutarnji uzroci se 
ispoljavaju zbog cetiri slozena stanja: vrucina, hiadnoca, vlaga i suhoca, a vanjski se 
uzroci ispoljavaju putem faktora koji mogu biti prihvatljivi ili neprihvatljivi za tijelo. 
Lijecnik je osoba koja moze odrediti ove nepravilnosti i otkloniti uzrocnike. 

Boziji Poslanik, s.a.v.s., je rekao "za svaku bolest koju je Allah dao. On je odredio i 
lijek" (Buhari). Prirodna lijecenja koja su Poslanik, njegovi blizi i ashabi koristili bila 
su jednostavna i neizvjestacena. Niti Vjerovjesnik Islama niti ijedan njegov pratilac 
nisu koristili farmaceutske ili sastavljene lijekove. Vecina je lijekova bilo izvornih i 
jednostavih, ipak, povremeno su koristili dodatne hranljive tvari. 

Boziji Poslanik lijecio je bolesti pomocu tri vrste lijekova: prirodnim lijekovima, 
bozanskim lijekovima i kombinacijom prirodnih i bozanskih lijekova. 

U prvom dijelu knjige opisani su prirodni lijekovi: vrucica se lijeci vodom, peristaltika 
se reguhra prirodnim putem (pravilnom ishranom, medom). Opisuje se kuga, kao 
zarazna bolest, detaljno se opisuje klinicka slika, a naglasava poslanicka prohibicija 
kontakta sa zaraienom osobom (Hadis prenio Abdurrahman bin Avf, r.a. "Cuo sam 
Allahova poslanika. s.a.v.s. kako kaze: 'Ako cujete da je u jednoj zemiji kuga, a vi 
ste u njoj, ne J^laztite iz nje i ne bjezite iz nje, a ako cujete da je u jednoj zemiji kuga, 
ne idite ka njoj.'" - karanten). Opisuje se lijecenje edema, flebotomije, te lijecenje 
epilepsije. Opisuje se dvadeset uzoka glavobolje te medicinsko koristenje biijke kne. 
U poglavlju ishrani pacijenata citira se Hadis u kome je Allahov Poslanik s.a.v.s. 
rekao: "Ne dajite hranu ili pice silom vasim pacijentimajer Allah svemoguci njih hrani 
i daje im njihovo pice". 

Kada se govori o duhovnim lijekovima (lijecenje sihira) navodi se: "Srce yjernika 
mora biti napunjeno syjetlom Allaha Svemoguceg, zasiceno uzvisenim mislima i 
osposobljeno znanjem svoga Opskrbljivaca. Njegovo tijelo, um i dusa moraju tragati 
za putem uzlaznih Ijestava sa iskrenoscu i odiucnoscu". 

^^ Prema Hadisu imama Malika r.a. Allahov Poslanika, s.a.v.sje u jednoj prilici rekao: 
"Onaj koji je stvorio bolest, takoder je stvorio i lijek". 

Dalje se navodi: "Stvaranje lijeka za svaku bolest dokazuje nadmocnost Allahove 
mudrosu, vrhovnu vlast Allahove suverenosti i Njegovog izvanrednog suosjecanja 
prema Njegovim stvorenjima. Onaj Koji je stvorio bolest takoder je utvrdio zakone 
pnrode i obznanio znakove koji pokazuju ko je Taj Koji upravija univerzumima." 



381 



MBk 



Aspekt odgovornosti l^ecnika 

U poglavlju o odgovornosti lijecnika prakticiranje medicine bez kvalificiranosti 
je prema Poslaniku s.a.v.s "predmet njegove licne odgovornosti". Prema Serijatu, 
odgovornost lijecnika ukljucuje: prekrsaj, krivicno djelo, prevaru i ugrozavanje tudih 
zivota. Nepovoljni rezultati lijecenja ili "greske" prema pacijentima Idasficirane su u 
pet kategorija: 

1 . Lijecnik visoko obrazovan, koji se drzi etike i profesije u sidadu sa pravilima, dokje 
u skladu sa Allahovom voljom pacijentova sudbina uzela nepovoljan smijer. U takvom 
slucaju se islamski skolasticari slazu da lijecnik nije odgovoran. 

2. Odgovornost varalice ili neupucene osobe koja je u mogucnosti da prevarom uyjeri 
pacijenta u strucnost. Kao posljedica ovoga mogu nastati kompiikacije lijecenja ili smrt 
pacijenta. Tada, ako je pacijent znao da njegov bolnicar nije lijecnik i ako je odobrio 
predlozeni tretman onda ne postoji odgovornost. 

3. Odgovornost za nehotican cin: uceni i iskusan lijecnik koji izvodi svoje usluge u 
skladu sa propisanim pravilima, i ako nehoticno njegova ruka posegne za zdravim 
dijelom pacijentovog tijela i osteti ga greskom, lijecnik je odgovoran. 

4. Odgovornost za davanje pogresnog lijeka: dobro obucenog i ucenog lijecnika koji 
daje sve od sebe, a jos uvijek pravi netacnu dijagnozu ill greskom propisuje stetni lijek. 
Odgovornost ostaje lijecnikova. 

5. Odgovornost za djelovanje bez pacijentovog odobrenja: dobro obucenog i ucenog 
lijecnika koji izvodi svoje usluge prema propisanim pravilima dok u slucaju obrezivanja 
ili operiranja mlade ili mentalno retardirane osobe previdi da dobije odobrenje porodice 
i kada bi pacijenti ili dijete patili od komplikacija ili gubitka lijecnik je odgovoran. 

Navedeno je i dvanaest pravila medicinske dijagnoze i tretmana. Razmatrana je 
zabrana lijecenja nedozvoljenim supstancama kao i zastita od zaraznih bolesti, 

U drugom dijelu knjige razmatraju se bolesti "urokljivog oka" njihovo nastajanje 
i lijecenje. Citiraju se Poslanikove dove protiv "urokljivog oka" i otrovnog ujeda kao 
i opce zastitne dove (ar. mkja). Tako se pojasnjava bit sure El-Fatiha kao rukje: 
' Tebi se klanjamo i od Tebe pomoc trazimo" (Ku/an, 1 :4), kao najjaceg elementa i 
najdjelotvornijeg lijeka za bilo koju bolest 



[382 



HBMH 



Preventivna medicina 

Opce poslanicke upute u preventlvnoj medicini: znanje dolazi iz Allahovih rijegi 
upute: Jedite i pijte, samo ne pretjeruite; On ne voli one koji pretjeraju"(^«r'an, 
7:31). Manjkavost u hranjliivim sastojcima ill njihovo zasicenje moze sprije^iti 
apsorpcju i uzrokovati boiest, dok je izbjegavanje ovog recepta smatrano pret]erano§cu. 
Tu se navode Had.s. o hrani i picu Bozijeg Poslanika s.a.v.s., polozaju pri jelu.Henju 
prstima, mijesanju hrane u obrocima i picima, nacinu odijevanja, izgledu doma te 
svakodnevntm aktivnostima, snu i budnosti, dovama i fizi^kim yjezbama. 
^ U poglavlju o seksualnom aspektu zivota navode se Hadisi o ponasanju muslimana, 
stetnom i nedozvoljenom spolnom odnosu, lijecenju zaljubljenosti, sustezanju i "vinu 
duse ko]e opija um i odvraca srce od koncentracije na sjecanje (ar. zikr) na Allaha 
Ireci d.o knjige opisuje biljnu i zivotinjsku hranu i Ijekovite supstance koje su se 
konshle u tradicionalnoi islamskoj medicini i za koje postoje (vjerodostojni i manje 
yjerodostojni) Hadisi o njihovoi vaznosti i upotrebi. 

Ncophodmje ponovno naglasili da se Poslanikova medicina samo moze shvatiti a 
svjetlu Km ana i sunneta i nikakq dragacije. 

Stoga ovo djelo upucuje na odnos spram moderne medicine koja upravo bastini 
iskustvo ovog djela i islamskih lijecnika koji su anticke i hiljadugodisnje spoznaje 
damske medicine predali zapadnom svijetu u doba renesanse. Makar se danas svrab 
nelijeci nosenjem svile, za neuralgiju isbijadikusa postoje efikasnija sredstva od masti iz 
repa arapske ovce, a plcurilis ne tretira alojinim drvetom. knjiga Poslanikova medicina ' 
je iskustvo povijest, med.cme, svakako jedinstveno syjedocanstvo islamske medicine i 
poimanja zivota, zdravlja, bolesti i smrti. 

Paris Gavrankapetanovic 
Nadir Lacevic 

Sarajevo, Redzeb 1422. 
Oktobar/Listopad2001. 



3831 



CIP - KatalogizdCija u publikaclji 
Nacionalna 1 univerzitetslca biblioteka 
Bosne i Hercegovinei Sarajevo 

297.1:61 (091) 

Ibn QAyXIM, Al-Jawaiyya 

Poslanikova medicina / Ibn Qayyim Al-Jawziyya; 
[s engleskog na bosanski preveo Muhidin 
Hadiiahmetovicl , - Sarajevo: LibriS/ 2D01. - 384 
str. ;24 cm. - {Biblioteka lira) 

Prijevod djela: Medicine of the prophet, - 
Bibliografske i druge biljeske UK tekst 

ISBN 9958-951S-6-5 

I. Ibn Kajjim, El-Dievzijja vidi Ibn Qayyim, 

Al-Javziyya 

COBISS / BiH-ID 10025478 



I 




|IS8N T=ISfi-TSlt-L-S| 




9 7899S8il951 664