Full text of "Radost Pogleda-Komentar Rijadus-Salihina-Selim b. 'Id el-Hilali"

See other formats

■»\ ^^

^ V^

A.V

y>^>

y»

RADOST
POGLEDA

V3V

KOMENTAR
RIJADUS-SALIHINA

-v

hr^

-,v

SELIM &. 'ID EL-HILALI

«??

Originalni naslov knjige:

Naslov prijevoda:

Radost pogleda komentar
RIJADUS-SALIHINA

Autor:

Selim b. Id el-Halali

Prijevod:

Emir Demir

Redaktura prijevoda;

Safet Kuduzovic
Elvedin Pezi£

Serijatska recenzija prijevoda;

Adrian Maglic

Urednik:

Muhamed Ikanovid
Smail Handzid

Lektor:

Sumeja Duric

Dizajn korice:

Adis Bajramovic

DTP:

Teufik Mesic

Izdavac:

Udruzenje „Orijent"

Stampa:

Amos Graf, Sarajevo

Tiraz:

200 komada

CIP - Katalogizacija u publikacija
Nacionalna i umverzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

28-725-4A5

Al-HILALf, Salim ibn 'fd

Radost pogleda : komentar Rijadus-salihina/
Selim b. 'Id el-Hilali ; (prijevod Emir Demir). -
Sarajevo : Udruzenje za afirmaciju moralnih.
kulturnih i intelektualnih vrijednosti „Orijent",

2010. -704 sir.; 24 cm

Izv. stv. nasi, na arap. jeziku. - Bibliografske i
druge biljeSke uz tckst

ISBN 978-9958-9899-1-9

I. el-Hilali, Selim vidi Al-HILALL Salim ibn "id

COBISS.BH-ID 17850118

RADOST POGLEDA
KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Selim b. Id el-Hilali

1. DIO

SARA1EYO. 2010- eod

KAPOSI POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SALlHMA

PREDGOVOR
U ime Allaha, Milostkvog, Samilosrtog

Zahvala pripada samo Allahu, od Njega pomoc i oprost trazimo, i Njemu se
utjecemo od zla nasih dusa i nasih losih djela. Koga Allah uputi, niko ga ne moze
odvesti u zabludu, a koga On na stranputici ostavi, niko ga ne moze uputiti.

Svjedocim da nerna drugog boga osim Allaha Jedinog, koji sudruga nema,
i svjedocim da je Muhammed Njegov rob i poslanik.

"Rijadus-salihin min kelami Sejjidil-murseiin" (VrC poboznih iz govora
Predvodnika svih poslanika) imama Ebu Zekerijjaa Jahja b. Serefe en-N"evevija, Allah
mu se smilovao predstavlja jedno od najboljih i najkorisnijih djela o poslanickim
predajama i hadisima, a ujedno je najcjelokupnije i najrasirenije hadisko djelo koje
je, u odnosu na ostala slicna djela, najvise u opticaju i ima najbolju reputaciju. U ovoj
knjizi, kao u rijetko kojoj drugog, istovremeno se prezentiraju i komentiraju predaje
u kojima se govori o halalu i haramu, ali i predaje u kojima se govori o vrijednostima
odredenih vremena i postupaka. Autor, Allah mu se smilovao, posvetio ie ovom djelu
posebnu paznju iz velike zelje da u njemu "obuhvati sve sto je potrebno za put ka
ahiretu, ukazujuci na javne i intimne kodekse ponasanja, navodeci predaie u kojima
se govori o podsticaju na cinjenje dobrih djela i prijeti kaznom za cinjenje losih
djela, ali istovremeno ukazuje i na sve ostale moraine osobine koje moraiu imau oni
koji teze Allahovom zadovoljstvu i spoznaji Uzvisenog, na sto se aludira u hadisima
koji govore o zuhdu, vrtovima duse, prociscenju morala, cisdenju i lijecenju srca,
cuvanju i udaljavanju tjelesnih udova od svega sto vodi u zabranjeno i sl.'\

Hadise je preuzimao iskljucivo iz kapitalnih islamskih djela na kojima se
temelji vjerovjesnicki sunnet: "U ovom djelu pridrzavat cu se pravila koje nalaze da
spomenem samo vjerodostojan hadis, jasan po svome sadrzaju, navodeci poznate
i vjerodostojne knjige iz kojih potjece."2 Autor je knjigu podijelio na poglavlja
u kojima je naveo predaje koje odredeno poglavlje tretira, a zatirn je precizirao
i pojasnio izvjesne probEematicnosti i komentirao manje poznate rijeci. Uradio je
to kao niko pri)e. Postao je nedostizan, ugledan, njegove vrline su se sirile, njegove
koristi preuzimale, pa je Allah Uzviseni ostvario njegovu zelju zbog iskrenosti

1 Iz En-Nevevijevog uvoda Rijadus-salihina.

2 Iz En-Ncvcvijevog uvoda Rijadus.-salihina.

Sdmtk Id el-Mali

i bogobojaznosti. Upotpunio rnu je ono za cime je ceznuo. Nadam se da 6e ova
knjiga, kada se zavrsi, onome koji joj posveti paznju biti razlog 2a prednjacenje po
dobru i zapreka za razne vrste ruznih i unistavajucih postupaka.1

Neka ga Allah nagradi za njegovo nastojanje i neka najvisi Firdevs ucini nasim
i njegovim utocistem.

Vecina muslimana prihvatila je ovu knjigu koja je postala jedan od ucitelja
u predajama koje govore o odgo;u i usmjeravanju, tako da je danas zastupljena
u gotovo svim muslimanskim kudnim bibliotekama. Svakako, to je i jedan od
razloga sto je uce i ditaju i predavaci i stjecatelji znanja. Bilo je mnogo komentara
ove knjige od strane ispravnih ucenjaka: mnogi su upregnuli svoje jahalice i dosli
do njegovog izvora i napili se sa njega, neki su sazeli ovu knjigu, a neki preispitali
njene predaje i priblizili ih drugima, a neki su dali sveobuhvatni komentar na njen
sadrzaj. Zato sam i ja zamolio Allaha da se i moj rukopis veze za ovu ostavstinu,
pa mi je Casni Darovatelj dao da dodem do zeljenog cilja i odazvao se mojoj
molbi. U svom komentaru Nevevijevog Rijadus-salihina, koji sam nazvao "Radost
pogleda - Komentar Vrta poboznih" usredotocio sam se na pojasnjenje hadisa iz
svakog poglavlja ove knjige, zasnivajudi svoj rad na potpuno naucnim cinjenicama
i metodi ispravnih prethodnika u pogledu preuzimanja i argumentiranja hadisima,
te nastojeci pribliziti njihovo znacenje stjecateljima znanja.

Molim Allaha da ovo djelo ucini iskrenim samo radi Njega i iz zelje za Njegovim
zadovoljstvorn, te opskrbom za lijep povratak Njemu, pripremom za sretan dolazak
Njemu, On je garant za sve sto je lijepo, On mi je dovorjan i divan je On zastitnik.

Evo, krecem ka zeljenom cilju, trazeci pomod od Onoga koji oprasta i koji
je omiljen, praveci uvod koji se sastoji iz tri cjeline.

Prvo: Biografija imama En-Nevevija, Allah mu se smilovao.

Drugo; Ostali komentari Rijadus-salihina i njihova naucna vrijednost.

Trece: Motivacija i metodologija pisanja, te izvori ovog komentara.

I Tz En-Nevevijevog uvoda Rijadus-salihina.

BADOST POGLEDA KOMENTAR MfADUS-SAUHlNA

SAZETA BIOGRAFIJA IMAMA EN-NEVEVIfA,
ALLAH MU SE SM1LOVAO

I me

Njegovo puno ime je )ahja ibn Seref ibn Murrr ibn Hasan ibn Husejn ibn
Muhammed ibn Diumua ibn Hizam.

Nadimak

Nadimak mu je Ebu Zekerijja (a nije imao sina Zekerijjaa, jer se nije zenio).
Bio je jedan od ucenjaka nezenja. Dobio je nadimak i Muhjiddin (ozivljavac vjere),
ali je prezirao ovaj nadimak i vjerodostojno se prenosi da je rekao: "Necu halaliti
onome ko me bude nazivao Muhjiddinom."

Porijeklo

Imam Nevevi je porijeklom Hizamija, vezano za njegovog pretka Hizama. Neki
En-Nevevijevi preci tvrdili su da ovo porijeklo vodi od oca, casnog ashaba Hakima
b. Hizama, r.a. En-Nevevi kaze; "To je greska."

Rodio se u mjestu Neva3, a boravio je u Damasku. Bio je safijske pravne skole.

Rodenje

Roden je u drugoj trecini mjeseca muharrema, a neki su rekli u prvoj trecini
631. h.g., u Nevi, zemlji Horana, administrativnom podrucju Damaska.

Odgoj i cdukacija

Njegov otac vodio je racuna o njegovorn odgoju, tako da ga je odmalena
podsticao na stjecanje znanja. Naucio je napamet Kur'an prije punoljetstva,
a kada okruzenje u Nevi nije moglo zadovoljiti njegove naucne amibicije.

Ovako je vecina precizirala ime njegovog djeda. Es-Sujuli u knjizi "El-Minhadzus-sevyj fi terdzemcti
el-imami En-Nevevi" ka3e: "Vidio sam ovako vokalizirano ime u njegovorn rukopisu," Ez-Zubejdi se
suprotslavio i u knjizi "Tazdul-aras" (10/379) vokalizirao je ovo ime kao Miraa.

Neva ic rnjesto u podnozju Golanske visoravni u zemlji Horana. Jakut cl-Hamevi u knjizi "MiTdzemul-
buldan" (5/306) vokaiizirao je ovu rijcd sa elifom na kraju, dok vec ina stavlja harf "ja" na kraju (prelomljem
elif). Stanovnik grada Neve dobiva nadimak kao Nevevi ili Nevavi. tako je napisao njegov biograf, Sto
prenosi Es-Sehavi i drugi.

Scliwb.Idvl-Hitati

otac ga je 649. h.g. odveo u Damask. Tada je imao devetnaest godina. Smjestio se
u rejhanijskoj medresi i u njoj se prehranjivao. Od tog trenutka pocelo je njegovo
putovanje s ciljem trazenja znanja. U torn periodu gotovo da nikada nije spavao niti se
odmarao, odnosno nauci je posvetio sve svoje vrijeme, pa mu je nauka dala dio sebe.

U toku jedne godine naucio je napamet knjigu Ebu Ishaka es-Sirazija
"Et-Tenbih fi furu'i Es-Safiijjeti" za cije mu je ucenje trebalo oko cetiri i po mjeseca,
te cetvrtinu propisa o ibadetu iz knjige "El-Muhezzeb fil- furu" u ostatku te godine.

Svakog dana citao je dvanaest kkcija sa komentarima i opaskama: dvije Iekcije
iz "El-Vesita'; a jednu iz "EI-Muhezzeba" a zatim iz "El^Dzern'u bejnes-Sahihajn';
"Sahihu Muslima'; "El-Lume'a" od Ibn Dzinnija, "Islahul-mentika" "Et-Tasrifa"
"Usulul-fikha" "Esmaur-ridzala" i "Usulid-dina" istovremeno ih komentirajuci,
pojasnjavajuci odredene termine (izraze) i sva problematic^ pitanja te precizirajuci
jezicko znacenje i manje jasne misli.

Uzviseni Allah dao je blagoslov u njegovom vremenu podarivsi da njegovo
stjecanje znanja bude zapisano, a njegovo pisanje znanja istovremeno je bilo
i njegovo stjecanje.

Njegovi ucitelji

1. Njegovi ufltelji u fikhu i usuli-fikhu: Ishak b. Ahmed b. Osman el-Magribi el-
Makdisi (650. h.g.), Abdur-Rahman b. Nuh b. Muhammed el-Makdisi ed-Dimeski
(654. h.g.), Sellar b. El-Hasan el-Irbeli el-Halebi ed-Dimeski (670. h.g.), Omer
b. Bundar b. Omer et-Teflisi es-Safii (672. h.g.), Abdur-Rahman b. Ibrahim b. Dija
el-Fezari, poznat kao- El-Ferkah (690. h.g.).

2. Ucitelji u hadisu: Abdur-Rahman b. Saiim b. Jahja el-Enbari (661. h.g.),
Abdul-Aziz b. Muhammed b. Abdul-Muhsin el-Ensari (662. h.g.), Halid b. Jusuf
en-Nabilisi (663. h.g.), Ibrahim b. Isa el-Muradi (668. h.g.), Ismail b. Ebi Ishak
et-Tenuhi (672. h.g.), Abdur-Rahman b. Ebi Omer el-Makdisi (682. h.g.).

3. Ucitelji u knjizevnosti i gramatici: ucio je pred Ahmedom b. Saiimom
el-Misrijem (664. h.g.), te El-Tzzom el-Malikijem.

Njegovi ucenici

Izveo je grupu ucenjaka, medu kojima se posebno isticu Sulejman b. Hilal
el-Dzaferi, Ahmed b. Fereh el-Isbili, Muhammed b. Ibrahim b. S'adullah
b. Dzuma'ah, Alauddin Alijj b. Ibrahim, poznat kao Ibn El-Attar i kao "Muhtesarun-
Nevevi" (Nevevijev sazetak) jer se stalno druzio sa imamom En-Nevevijem,
Semuddin b. En-Nekib, Semsuddin b. Dzu'van i mnogi drugi.

RADOST POGI.KDA KQMEXTA R RFIAnUS-SAIJIIIXA

Njegov moral i osobi nc

Ucenjaci koji su pisali njegovu biografiju slozili su se da je bio predvodnik
u skromnosti, uzor u bogobojaznosti i dokaz u naredivanju dobra i odvracanju od
zla, te savjetovanju vladara.

Posvecenost edukaciji

Poducavao je u safijskim skolama "El-Ikbalijje" "El-Felekijje" i "Er-Ruknijje"
mijenjajuci Ahmedab. Hallikana (umro 681. h.g.) i to u prvom periodu. Poslije smrti
Ebu Same Abdur-Rahmana b. Ismaila (umro 665. h.g.), preuzeo je predsjedavanje
"Darul-hadisom el-esrefijje" i na toj funkciji ostao je sve do svoje smrti 676. h.g.

Njegova djcla

Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, napisao je djela iz vise islamskih
naucnih disciplina, a sva njegova djela karakteristicna su po jasnoci i jednostavnosti
izraza, te upotrebi primjerenih termina. Kada bi se necemu posvetio, ne bi ostavio
ni najmanju sitnicu, niti korist, a da je ne navede, a kada bi nesto navodio u sazetom
obliku, prikazao bi to na zapanjujuce koncizan ali sadrzajan nacin.

a) Djela iz hadisa i hadiskih nauka: "Komentar Muslimovog Sahiha" "El-Ezkar"
(Zikrovi)1, "El-Erbe'une En-Mevevijje" "El-lsarat ila bejanil-esmail-mubhemat"
"Et-Takrib" "Irsadu Tullabil-hakaiki ila ma'rifeti suneni hajril-halaiki" "Komentar
El-Buharijevog Sahiha" "Komentar Sunena Ebu Davuda", "Rijadus-salihin min
kelami sejjidil-rnurselin", a to je tekst ovog komentara koji se nalazi u tvojim rukama.

b) U fikhu: "Revdatut-talibin ve umdetul-muftin" "El-Medzmu'u" (Komentar
El-Muhezzeba).

Njegova akida

Imam En-Nevevi bio je pod utjecajem esarija, pa je stoga neophodno ukazati
na cinjenicu da je u "Komentaru Sahihu Muslima" cesto tumacio hadise koji govore
o Allahovim svojstvima.

Za to postoje mnogi razlozi, kao naprimjer:

1. Bio je pod utjecajem misljenja kadije Ijada i EI-Mazirija i drugih koji su,
takoder, tumaciii "Sahihu Muslim" prije njega, a bili su es'arije.

l Allahovom uputom. valorizirao sam tckstove ove Jcnjigc i to u nckoliko rukopisa. NaSao sain izvore hadisa
i razdvojio vjerodosiojne od slabih. Nazvao sam ovu knjigu ''Sahihu kitabil-ezkar ve daifuhu' . Podijeljcna
je u dva toma. a \ci}c Stampana i dostupna.

Sdhnb. Jdd-Hiiali

2. Imam En-Nevevi istovremeno je i zapisivao znanje koje je stjecao, a zapisano
je, takoder, sakupljao, tako da se nije u potpunosti posvetio recenziji i profiliranju.
Ali, i pored toga, nije bio okorjeli es'arija, vec im se suprotstavljao u nekoliko
pitanja. Medutim, u svojim misljenjima koja je zastupao, vezano za ovo poglavlje,
nije odredio jasna pravila, vec je kod njega jos bilo dvoumljenja i nesigurnosti.
On je jedan od onih koje je sejhul-islam Ibn Tejmijje u svome djelu "Serhu hadisin-
nuzul" (str. 118) spomenuo sljedecim rijecima: "Grupacija iz zadnjih generacija
ucenjaka cesto je u svome govoru imala jednu vrstu greske zbog mnostva sumnji koje
su dolazile od novotara. Zato pojedini ucenjaci, u mnogim djelima iz usuli-fikha,
akaida (islamskog vjerovanja), fikha (islamskog prava), zuhda (skromnosti), hadisa,
pojasn-javajuci neki veliki temelj vjere, navode vise predaja i razlicitih misljenja
nekih Ijudi, a ne navode govor koji je Allah objavio Svome Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, a osnovni razlog ovakvog postupanja jeste njihovo nepoznavanje
Allahovog govora, a ne prezir prema onome cemu je pozivao Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem"

3, Imam En-Nevevi usredotocio se na izucavanje hadisa i fikha, a nije podrobno
istrazivao tematiku Allahovih imena i svojstava, te je zato i prihvatio misljenja
svojih prethodnika, koje smo spomenuli, a isto tako bio je i pod velikim ut;ecajern
svojih sunarodnjaka te rasirenog es'arizma u svome dobu.

Njegova smrt

Nakon sto je u Damasku proveo dvadeset i osam godina, otputovao je u Kuds,
a zatim se vratio u rodni grad Neva. Bolest ga je zadesila u kuci njegovog oca i tu je
preselio &vome Gospodaru 24. redzeba 676. h.g. Ukopan je u svom rodnom gradu,
neka mu se Allah smiluje i neka ga nagradi najboljom nagradom za znanje i za sve
one koji su ga od njega stjecali, i neka ga Allah uvede u najvisi Firdevs.

Zasebne biografije o imamu En-Neveviju

Nekoliko biografa posebno je izdvojilo zivotopis ovog velikog iimama, a od njih
su sljedeci:

1. "Tuhfetut-talibin fi terdzemetil-imami Muhjiddin" Ibn El-Attara.

2. "El-MunheluI-azb er-revijj fi terdzmil-imamin-Nevevijj" Muhammeda
b. Abdur-Rahmana es-Sehavija.

3. "El-Minhadzus-sevijj fi terdzemeti el-imamin-Nevevijj" Dzelaluddina
es-Sujutija.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1H1NA

Izvori njegove biografije

-El-Bidajetu ven-nihaje, Ibn Kesir (13/278),
-Tezkiretul-huffaz, Ez-Zehebi (4/1470- 1474),
-Ed-Darisu fi tarihil-medaris, En-Nu'ajmi (1/24-25),
-Duvelul-islam, Ez-Zehebi (2/178),
-Es-Suluku li ma'rifeti duvelil-muluki, El-Makrizi (1/648),
-Sezeratuz-zeheb h ahbari men zeheb, Ibnul-Imad el-Hanbeli (5/354-356),
-Tabekatus-Safi'ijje, El-Isnevi (2/476),
-Tabekatus-Safi'ijje, Ibn Hidajetullah (str. 225),
-Tabekatus-Safi'ijjetil-kubra, Es-Subki (5/165-168),
-El-Iberu fi haberi men gabere, Ez-Zehebi (3/334),
-Fevatu el-vefejat, Muhammed b. Sakir el-Ketbi (2/264-267),
-Mir'atul-dzinan ve ibretul-jakzan fi ma'rifeti ma ju'teberu min havadisiz-
zeman, El-Jafu (4/182),
-En-Nudzumuz-zahire fi muluki Misre vel-Kahire, Ibn Tagri Burdi (7/278).

SetinitK'ktet-Hilati

KOMENTARI RI)ADUS*SALIHINA

Dosao sam do cetiri komentara knjige "Rijadus-salihin" pa zato zelim da na
njih sazeto ukazem podsjecajuci na vrijednost onih koji su me pretekli u ovome
komentaru i upozoravajuci na neke njihove ozbiljne propuste.

"Delilul-falihin bi turuki Rijadis-salihin" napisao ga je Muhammed b. Allan
es-Sadiki es-Safii el-Esari el-Mekki (umro 1057. h.g.).

Ovo je najstariji i najopsirniji komentar do kojeg sam dosao. Prvi put je starnpan
u stampariji El-Envar 1928. godine.

Nedostaci ovoga komentara

1. Prilikom tumacenja ajeta i hadisa koji govore o Allahovim svojstvima
i imenima, primjenjivao je metodoiogiju es'arija, jer je bio okorjeli es'arija.
Naime, tumaceci Allahovo svojstvo radosti (1/96), rekao je: "...tj. vise se raduje,
a pod radoscu se ovdje - zbog nemogucnosti odredivanja sustine koja oznacava
podrhtavanje i ushicertje koje covjek osjeca u svojoj dusi kada ostvari kakav cilj
kojim otkloni od sebe neki nedostatak, stetu, ili popuni prazninu, tj. potrebu -
misli na vrhunac zadovoljstva, jer je radost identicna zadovoljstvu s onim cime
je obradovan. Takoder, ovo moze biti racionalna slozena metafora, ne uzimajuci
u obzir pojcdinacne elemente ove slozeaosti, vec se uzima samo sazetak iz svega.
Tako se cilj, zavrsetak i korist manifestiraju u slid metafore i potvrduju znacenje
koje slusalac ima u svojim mislirna, ili se zeli prikazati tako da usporedilac zamisli
sva stanja u kojima se moze naci ono sto se uzima za predmet usporedbe, cime on
iz tih stanja uzima ono sto mu odgovara. Stoga se zakljucuje da se covjekova radost
ustvari odnosi na zadovoljstvo."

Svojstvo ruke protumacio je miloscu, darezljivosdu i cistotom od osobine
uskradivanja(l/99).

Od kadije Ijada prenos i tumacenje Allahovog smijeha kao metafore zadovoljstva
cinjenjem odredenih djela i nagrade za njih, tj. hvali onoga ko to cini, izrazava Svoju
ljubav i salje im Svoje izaslanike (1/162).

Protumacio je ljubav kao zeiju za dobrom, uputom i blagonakionosti (3/295).

Ovako je govorio i o ostalim Allahovim svojstvima.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHlNA

2. U svom komentaru proturao je iskvarena sufijska uvjerenja, pa je tako
prenio od Ibn Hadzera el-Hejtemija misljenje o posjeti zena kaburima (5/21):
"...Postoji razlika u pogledu ucenjaka i rodbine, jer je cilj i&taci respekt prema
ucenjacima tako sto de se njihovi mezarluci stalno posjedivati. Takoder, njihovi
posjetioci time zadobivaju ahiretsku ispomoc koju mogu pored samo zlocinci."

3. Sltjedenje imama Nevevija, Allah mu se smilovao, u njegovim hadiskim
i fikhskim propustima.

Hadiski propusii

a) Na dva mjesta zabiljeiena je greska u Enesovom hadisu u kome se navodi
Ebu Bekrova i Omerova, r.a., posjeta Ummi Ejmen, koja je rekla: "Ja ne placern,
ja znarn." Prvi hadis se navodi u poglaviju o posjeti, druzenju, sjedenju i prijaznosti
prema dobrim ljudima, a drugi u poglaviju o vrijednosti plakanja iz bogobojaznosti.

Ibn Allan se povodio za ovom greskom na dva mjesta (3/293, 4/115).

b) U Rijadus-salihinu potkrala se ogromna greska u poglaviju o zabrani
nadmetanja u trgovini, kao sto stoji u hadisu od Ebu Hurejre ciji lanac seze do
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Allah ne gleda u vasa tijela, niti u vase izglede
i djeia, vec gleda u vasa srca" Ovaj ogromni propust je obuhvatio i Ibn Allana, pa je,
komentirajuci ovaj hadis o $rcu (3/74), rekao: "...tj. Allah ne daje nagradu (covjeku)
zbog (njegove) velicine tijela, lijepog izgleda i mnost\:a djela"

Ovo neispravno tumacenje uzrokovano je slijepim slijedenjem t udaljavanjem
od izucavanja sunneta i njegove valorizacije kroz opceprihvacene izvore. Da
se vratio na "Sahihu Muslim" (2564, 64), nasao bi ispravni original koji glasi;
'Allah uistinu ne gleda u vase likove i vase imetke, vec gleda u vasa srca i vasa djela."

Fikhskipropusti

Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, u poglaviju "Dova za umrlog poslije
ukopa i sjedenje kraj njegovog kabura odredeno vrijeme" rekao je: "Safija, Allah mu
se smilovao, kaze: 'Pohvalno je da se kod njegovog kabura prouci nesto od Kur'ana,
a kada bi proucili cijeli Kur'an, bilo bi lijepo.'"

Ibn Allan ga je u tome slijedio bez ikakve recenzije (6/103), a poznato je da je
misljenje imama Safije u ovom pogledu suprotno. Zapravo, ovo je misljenje nekih
sljedbenika imama Safije, kao sto navodi sam En-Nevevi u knjizi "El-Medzmu" (5/294).
Misljenja o ovom pitanju pojasnio sam na odgovarajucem mjestu ovog komentara.

Sdimb. Idcl-Hilali

Preostala tri komentara su: "Nuzhetul-muttekin serhu Rijadis-salihin';
od Mustafe Seida el-Hanna, Mustafa El-Bugaa, Muhjiddina Mestu'a, Alijja
Es-Serbedzija i Muhammeda Emina el-Lutnja. Sljedeci komentar je "Menhelul-varidin
serhu Rijadis-salihin" od Subhija es-Saliha, te "Delilur-ragibin ila Rijadis-salihin"
od Faruka Hamada. Sve su ovo savremeni komentari. Zadovoljit cu se ukazivartjem na
nedostatke u najopsirnijem komentaru - "Nuzhetul-muttekin". Primjedbe su sljedece:

1. Uveliko se oslanjao na komentar Ibn Allana, kao u (1/8). Kada original nije
ispravan, ni kopija ne moze biti takva.

2. Autori ovog komentara irnali su namjeru improvizirati pitanje Allahovih
imena i svojstava, pa su nekada svoje stavove potkrepljivali misljenjem ucenjaka
iz reda ispravnih prethodnika, a nekada misljenjem ucenjaka iz reda zadnjih
generacija, bez preferiranja odredenog misljenja. Jedan od primjera za to (1/35)
jeste njihovo tumacenje svojstva Allahove ruke, u kojem navode: "Allah ima ruku,
a On najbolje zna njenu sustinu i nacin njenog pruzanja. Neki ucenjaci smatraju
da je ova osobina ustvari preneseno znacenje za ukazivanje Njegove milosti i njene
5irine, te Njegovog otvaranja vrata pokajanja Svojim robovima."

Takoder, o Allahovoj osobini smijeha, rekli su; "Allah najbolje zna sta je taj
smijeh. Receno je da se pod smijehom, vezano za Uzvisenog Allaha, misli na ljubav
prema onoj dvojici koja je smiju, te na Njegovo zadovoljstvo i nagradu." (1/55)

U vecini slucajeva u ovom komentaru preferira se pravac es'arija, mimo
ostalih pravaca, a jedan od primjera za to jeste tumacenje Allahovog svojstva
radosti zadovoljstvom (1/34, 397), ljubavi - zeljom za dobrom i uputom (1/339),
lica - bicem (1/423).

3. Promicanje nekih suftjskih ideja, ali na indirektan nadin, kao sto kazu
(1/499): "Pohvalno je posjetiti Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, kabur,
sto se tumaci opcenitim dokazom pohvalnosti posjete kabura..." Njihov dokaz za
dozvoljenost posebnog posjecivanja Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem,
kabura jeste hadis u kojem se navodi: "Putovanja se ne poduzimaju osim radi
posjete tri mesdzida"? Ovo njihovo dodatno tumacenje smatra se novotarskim,
jer je njegov cilj poduzimanje putovanja radi posjete kaburu, a ne dzamijama.
Zato budi na oprezu!

Es'arijski pisci preostale su komentare svrstali u komentare, ali to ustvari
nisu klasicni komentari, jer samo tumace manje poznate rijeci, kao sto je knjiga
"Menhelul-varidin". Osim toga, u njima ima gresaka, kao i u drugima, u smislu
poziva na prihvatanje es'arijskog pravca u pitanjima Allahovih imena i svojstava.
Komentar "Delilur-ragibin" vise paznje posvecuje hadisu, te se time odlikuje nad
prethodnim komentarima.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Meophodno je spomenuti da svi ovi komentari ne posvecuju paznju
ocjenjivanju hadisa vjerodostojnima ili slabima, osim spomenutog komentara -
"Delilur-ragibin". Takoder, spomenuti komentari oslanjaju se u fikhskim pitanjima
uglavnom na safijskih mezheb, a ne na dokaze, cime se stjece utisak kao da je ovim
komentatorima motiv slijedenje autora (imama Nevevija), Allah mu se smilovao,
u pitanjima Allahovih svojstava, u cijem je tuma£enju on potpao pod es'arijski
utjecaj, ali i u fikhskim pitanjima, u cijem je tumacenju potpao pod utjecaj safijskog
mezheba. Allah je najuzviseniji i najbolje zna.

GENERALNI PR1KAZ RIJADUS-SALIHINA

- Rijadus-salihin je grandiozna knjiga bez koje se ne mote.1 Stampana je
nekoliko puta u jednom tomul

- Imam En-Nevevi podijelio je ovu knjigu na poglavlja. Svako poglavlje nazvao je po
hadisima koji se svrstavaju pod mnogobrojne odjeljke jedne kategorije. Svako poglavlje
podijelio je na nekoliko odjeljaka, tako da je jednom odjeljku dao naslov iz vise hadisa
koji ukazuju na doticno pitanje. U knjizi Rijadus-salihin ima devetnaest poglavlja koja
su naslovljena, osim prvoga. Odjeljaka ima tri stotine sedamdeset i dva.

- Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, otpocinjao je svaki odjeljak ajetom
iz Kur'ani-kerima koji odgovara tematici odjeljka, zato ito sunnet podrobnije
pojasnjava casni Kur'an i komentira ga.

- Vokalizirao je problematicne rijeci.

- Protumacio je manje jasne hadise cije je znacenje skrivenije.

- Na kraju svakoga hadisa pojasnio je njegov stepen.5

Motiv pisanja ovog komentara

Posto je "Rijadus-salihin" zauzima visoku naucnu poziciju i smatra se vrhunskirn
djelom, to me je motiviralo da posvetim posebnu paznju vjerovjesnickom sunnetu
u smislu ocjene i shvatanja hadisa, te da napisem ovaj osrednji komentar, jer
u prethodnim komentarima, iako priznajem prethodnim autorima vrijednost

1 Ovo je rekao Es-Sehavi u biografiji imama En-Nevevija, sir. 12.

2 Es-Sujuii u "Minhad2ain-nebevijj", str. 6i .

3 Medutim, iz praktiCnog aspekla hadiske nauke postoji nekoliko opaski tako da sam mu se suprotstavio u
ocjeni nekih hadisa. Jedna od njih je da se oslanjao na Et-Tirmizijino proglasavanje hadisa prihvailjivim,
kao i Ebu Davudovo preSucivanje, §to je kod njega bio osnov za donoSenje ocjene o hadisima da su dobri
(hasen). Podrobnije sam o tome govorio u svom uvodu knjige "Sahihu kitabil-czkar ve dailuhu".

.SduukMd-HilaU

u prednjacenju i lijepe namjere, nisam naisao na ono sto bi "zalijecilo propuste
i popunilo praznine" Zapravo, uocio sam da prethodni kornentari predstavljaju
oslonac sljedbenicima novotarija, odnosno u njihovom tumacenju hadisa Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern, doslo je do zastranjivanja i udaljavanja sustine
hadisa od pravoga znacenja.

Pored toga, u spomenutim komentarirna problematicno je i pitanje shvatanja
Kur'ana i sunneta u okvirima shvatanja prethodnika naseg ummeta, kao najboljeg
oblika pokornosti Allahu, najvaznijeg vida priblizavanja Njemu i najvece date
blagodati, pa tako ambiciozni ucenjak Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Medaridzus-
salikin"(l/41)kaze:

"Uzviseni Allah kaze: 'I spomcni Davuda i Sulejmana, kada su sudili o usjevu
sto su ga nocu ovce necije opasie, i Mi smo bili svjedoci sudenju njihovu, i ucinismo
da Sulejman pronikne u to, a obojici smo mudrost i znanje dali. I potcinismo
pianinc i ptice da s Davudom Ailaha slave i vdicaju: to smo Mi bili kadri uciniti.1
(El-Enbija, 78-79) Uzviseni Allah u ovim ajetima spominje ova dva ^asna
vjerovjesnika i istice njihovu odlikovanost znanjem i vlascu, te posebno izdvaja
Sulejmana zbog njegovog ispravnog shvatanja navedenog dogadaja.

Kada je Alija b. Ebi Talib upitan: 'Da li vas je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellern, icim odlikovao nad ostalim ljudima?', odgovorio je; 'Ne, tako mi Onoga
koji je rascijepio zrno i stvorio covjeka, osim shvatanja koje Allah podari robu
o Svojoj Knjizi i onoga sto se nalazi na ovome listu', a na njemu (listu) bili su zapisani
propisi o krvarini i otpustanju roba te propis o zabrani sprovodenja smrtne kazne
nad muslimanom zbog ubistva nevjernika"1

U pismu koje je Omer b. El-Hattab poslao Ebu Musau el-Esariju stoji;
"Drzi se pomnog shvatanja onoga sto ti bude predoceno"2

Ispravno shvatanje je Allahova blagodat koju daje Svome robu i stavlja ga
u njegovo srce, te on putem ispravnog shvatanja spoznaje i saznaje ono sto drugi
ne mogu spoznati i saznati; on iz teksta shvata ono sto drugi ne moze shvatiti,
iako obojica znaju taj tekst i shvataju njegovo temeljno znacenje.

Ispravno shvatanje poruka od Ailaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellern, uvod je za blisku prisnost i iskrenost, te svjedodiba vjerovjesnickog vilajeta.
Po stepenu shvatanja razlikuju se i stepeni ucenjaka, tako da se jedan ucenjak moze
mjeriti sa hiljadom drugih ucenjaka. Obrati paznju na primjer Ibn Abbasovog

1 (Prenosi El-Buhari)

2 Ovoje veoma vrijedno pismo koje su uCcnjaci prihvatili. Lanci prcnosilaca ovoga pisma o"vjerodostojcni su

u mojoj knjizi "Opomkc ispravnih prethodnika", str. 57, 58. Tu sam opovrgao tvrdnjenasilnika orijenlaiisu
koji su obczvrijedili ovo pismo.

Takoder, uCenjak Ibn Kajjim el-Dzevzijjc u knjizi "I'alamul-muvekki'in" (1/S5) protumadio je ovo pismo
veoma obilnim, po ciljevima dostatnim i sreirna chli-sunneia vel-dzemata zadovoljavajucim komentarirna.

RADOST POGLEDA K0MEMTA8 RUADUS-SAUHIK'A

shvatanja: Omer, prisutni ucesnici sa Bedra i drugi upitali su ga o suri: "Kada dode
AUahova pomoc i oslobodenje..." - da li on ima posebno shvatanje ovih rijeci,
pa je rekao: Ovi ajeti su Allahova najava odlaska Vjerovjesnika, sallallahu alejhi
ve sellem, sa ovoga svijeta i proglas o dolasku njegovog smrtnog casa. Medutim,
u vezi s tim Omer se s njim nije slozio,3 dok je to drugim ashabima bilo nepoznato,
a Ibn Abbas je tada bio najmladi medu njima. Gdje se u ovoj suri moze naci proglas
o dolasku smrti, ukoliko ne bi bilo posebnog shvatanja? Ovakva se pitanja profiliraju
sve dok ne dodu na stepen kada ih vecina ljudi ne moze ispravno shvatiti i, shodno
tome, ni samostalno tumaciti, te u torn slucaju postaje neophodno da im, i pored
teksta, takva pitanja tumace oni koji su obdareni ispravnim shvatanjem i koji,
osim tih tekstova, nemaju potrebu za tudom pomoci.

Kada se ispravnom shvatanju pridoda lijepa namjera, onda je covjeku dato
veliko dobro, kao sto kaze ucenjak Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi Talamul-
muvekkHn" (1/87):

"Ispravno shvatanje i lijepa namjera ubrajaju se u Allahove najvece blagodati
koje moze dati Svome robu. Zapravo, covjeku nije dato nista bolje ni grandioznije,
poslije islama, od toga dvoga. Stoga su ispravno shvatanje i lijepa namjera dva
islamskatemelja, aonaj koje njima obdaren, udaljenjeodputa onihnakojeseizlila
srdzba, tj. onih cije su namjere bile neispravne, i puta onih koji su zalutali, tj. onih
cija su shvatanja bila neispravna. Tada covjek postaje jedan od onih koji su zadobili
blagodati i cija su shvatanja i namjere dobre, odnosno smatra se sljedbenikom
ispravnoga puta, a nama je naredeno da na svakom namazu molimo Allaha da nas
uputi na put (onih kojima je podario Svoje blagodati).

Ispravno shvatanje je svjetlo koje Allah stavlja u srce Svoga roba, koji
njime razlikuje ispravno od neispravnog, istinu od neistine, uputu od zablude,
zastranjivanje i razboritost. U izgradnji ispravnog shvatanja covjeku pomaze lijepa
namjera, traganje za istinom i osjecaj bogobojaznosti u osami i javnosti. Takoder,
ispravno shvatanje je uzrok eliminiranja poriva za slijedenjem strasti, davanjem
prednosti dunjaluku, trazenjem pohvale od drugih i ostavljanjem bogobojaznosti.

Metodologija pisanja ovog komentara

Prvo: Valorizacija hadiskih tekstova i njihova komparacija sa priznatim
hadiskim zbirkama.

Dolazak do ispravnoga teksta predstavlja jedan od zahtjeva dokumentacije
hadisa njegovim pripisivanjem izvorima, te zastajanjem na njegovom lancu
prenosilaca radi pojasnjenja njegovog stepena. Takoder, to je jedan od zahtjeva
komentara hadisa, jer zastajanje na valoriziranom tekstu daje ispravno shvatanje.
Primjer za to naveden je u drugom poglavlju.

3 {Prenoss El-Buhari)

Sdimk'Md-Hm

Drugo: Upoznavanje sa odjeljcima poglavlja. U vecini slucajeva oslonio sam se
na knjige sejhul-islama Ibn Tejmijje i njegovog ucenika Ibn Kajjima el-Dzevzijje.

Trece: Tefsir ajeta. Temelj i oslonac za to uzeo sam iz "Tefsirul-Kur'anil-azim"
od Ibn Kesira. Ako u njemu nisam naisao na zeljeno, onda sam se u vecini slucajeva
vratio knjigama sejhul-islama Ibn Tejmijje i Ibn Kajjima el-Dzevzijje.

Cetvrto: Dokumentacija hadisa, a pod tim podrazumijevam navodenje njihovih
izvora, pojasnjenje njihovog stepena, skretanje paznje na njihovu vaznost i spomen
nekih koristi lanaca prenosilaca.

U tome sam se oslonio na naucne temelje koje su postavili ucenjaci u hadisu,
pridrzavajuci se pri tome izdavanja ocjena o hadisima u smislu vjerodostojnosti ili
slabosti. Iskoristio sam misljenja ucenjaka u ovoj struci, a moj rad u pogledu toga
isao je sljedecim redoslijedom;

1. Ako je hadis zabiljezen u oba Sahiha (El-Buhari i Muslim) ili u jednom od
njih, zadovoljio sam se njegovim pripisivanjem tim izvorima, buduci da je cilj
vjerodostojnosti ostvaren. Sve sto je zapisano u ovim knjigama vjerodostojno je,
osim nekoliko sitnica na koje su kriti£ki gledali eminentni strucnjaci.

Odbranio sam nekoliko hadisa iz dva Sahiha koje su pokusali opovrgnuti ljudi
koji nisu nikada kusali miris znanja i ciji je udio u moru valorizacije i dokumentacije
hadisa poput jagodice prsta koja se stavi u veliki okean.

2. Ukoliko je hadis naveden u drugim zbirkama mimo dva Sahiha, onda
sam tragao za ljudima iz lanaca prenosilaca i precizno studirao njihovo stanje.
Sud o lancu prenosilaca donio sam onako kako to sam lanac zahtijeva: ukoliko bi
lanac bio vjerodostojan, zadovoljio bih se sazetim pojasnjenjem, a ukoliko bi bio
hasen ili daif (dobar ili slab), obuhvatio bih druge hadise i puteve koji ga ojacavaju
prema svojim mogucnostima, pa bi tako stigli do izricitog govora i ocjene. Sa
Allahovom blagodati, uspio sam spasiti mnoge hadise koji su u svojoj osnovi slabi,
ali sam ih ojacao drugim hadisima koji ih potvrduju, te ih tako svrstao na stepen
hasena (dobrog), ili na stepen sahihun li gajrihi (zavisno vjerodostojnog hadisa).

Peto; Manje jasna znacenja. Pojasnio sam manje jasna znacenja koja
nije komentirao imam En-Nevevi, te sam vokalizirao problematicne rijeci koje
on nije vokalizirao.

Sesto: Shvatanje hadisa. U ovome su mi od velike koristi bila djela sejhul-
islama Ibn Tejmijje i njegovog ucenika Ibn Kajima el-Dzevzijje, te enciklopedija
vjerovjesnickog sunneta "Fethul-Bari" od hafiza Ibn Hadzera el-Askalanija»
te komentar Sahihu Muslima od sa moga En-Nevevija, a takoder i knj ige endeluskog
ucenjaka Ibn Abdul-Berra en-Nemrija, kao naprimjer "Et-Temhid" i "El-Istizkar"
te druge knjige fikha, zivotopisa, jezika, historije i sire (Vjerovjesnikovog zivotopisa).

RADOST POGLEDA KOMEMTAR R1JADUS-SAL1H1NA

Koristi iz hadisa naveo sam u jednostavnim recenicama kako bih oiaksao
njihovo shvatanje nasim savrernenicima. Nekada sam odredeno pitanje
pojednostavio dodatnim pojasnjenjima, radi njegove vaznosti, aktuelnosti ili
nedostatka pojasnjenja dokaza. Prilikom pojasnjavanja odredenih propisa, nisam
zaboravio upozoriti na mnoge novotarije koje su usmrtile sunnete, ali isto tako
nisam ni slijedio posebne mezhebe (pravne skole), koje ljudi vec poznaju i izlazak
iz njih, zbog jasnosti dokaza i sunneta, smatraju petim mezhebom, kako to vec
govore neznalice iz slojeva obicnoga naroda, te priuceni pravnici,

Propise o pitanjima vjerovanja u Allahova svojstva i odredenja crpio sam sa izvora
ehii-sunneta vel-dzemata slijedeci ispravne prethodnike koji su vremenom nazvani
sljedbenicima hadisa; crpio sam i pio do sitosti sa ovog izvora uzimajuci temelje i ogranke
propisa, nacin ophodenja i argumentacije. Molim Allaha da me prozivi u njihovoj
skupini sa vjerovjesnicima, iskrenima, dobrim ijudima, a lijepo li je to drustvo!

Sedmo: Napravio sam nekoliko naucnih sadrzaja koji pomazu tragaocima
znanja da saberu razasute koristi u ovome komentaru u vise serijatskih disciplina.

Molim Allaha, ukoliko se zavrsi ovaj komentar, da bude radost za oci onih
koji se dosljedno drze islama, te okrepljenje za one koji se poducavaju sunnetu
Predvodnika svih vjerovjesnika, a takoder, nesavladivi zalogaj u grlima zalutalih
sljedbenika novotarija.

Molim Allaha da ovo moje djelo primi kao dobro, te mi ga ucini zalogom na
Dan kada Ga susretnem, na Dan kada nece koristiti ni imetak ni sinovi, osim ko
pred Allaha dode cistog srca, a Allah ispunjava obecanje.

Zahvala pripada Allahu i neka su salavat i selam na Muhammeda, sallallahu
alejhi ve sellem.

Ebu Usame b. Selim 'Id el-Hilali

u utorak, sredinom rebi'ul-ewela 1415. h.g.

Amman El-Belka', glavni grad Jordana

Sdimh/ldel-Mati

PREDGOVOR IMAM A EN-NEVEVIJA
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Zahvala pripada Allahu, Jedinom, Superiornom, Ponosnom, Onome koji
mnogo oprasta, Onome koji uvodi noc u dan, opominjuci one koji imaju srce i vid,
i osvjetljavajuci put onima koji imaju um i razboritost, Onome koji je probudio
od Svojih stvorenja one koje je odabrao i ucinio ih skromnim na ovome svijetu,
obdario ih bogobojaznoscu, stalnim zikrom, te neprestanim uzimanjem pouka
i prisjecanjem poslije zaborava, Onome koji ih je uputio da krenu putem Njegove
pokornosti i da se pripremaju za Buducu kucu, te da se cuvaju svega sto izaziva
Njegovu srdzbu i vodi u Kudu propasti, te da ostanu ustrajni u Njegovoj vjeri bez
obzira na to u kakvim se stanjima i okolnostima budu nalazilt. Zahvaljujem Mu
krajnjom, sveobuhvatnom i najciscom zahvalom i pohvalom.

Svjedocim da nema drugog boga osim Allaha, Casnog i Dobrostivog, Briznog
i Milostivog i svjedocim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, voljeni odabranik,
prisni prijatelj, uputitelj na pravi put, pozivac u ispravnu vjeru, neka su Allahovi
blagoslovi i mir na njega, na sve ostale vjerovjesnike, njihove porodice i ostale dobre
ljude. Uzviseni Allah kaze: "Dzinne i ljude stvorio sani samo zato da Meni ibadet
cine. la ne trazim od njih opskrbu niti zelirn da Me hrane." (Ez-Zarijat, 56-57)
U ovome ajetu jasno se ukazuje na cinjenicu da su Ijudi stvoreni radi ibadeta i stoga
im je stavljeno u obavezu da vode racuna o onome za sto su stvoreni i da se putem
skromnosti udaljavaju od ovodunjaluckog luksuza. Ova; svijet je prolazan, nije
vjecan; preko njega se prolazi, a nije konacno odredtste srece i radosti; na njemu se
zivot prekida, ane trajevjecno. S obzirom na to, razboriti ljudi na ovome dunjaluku
su oni koji Mjemu robuju, a najinteligentniji su oni koji su najskromniji.

Uzviseni Allah kaze: "Zivot na ovom svijetu slican je bilju zemaljskom na koje
Mi spustimo s neba kisu s kojim se ona izmijesa, ko jim se onda hrane ljudi i stoka.
Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti, i kad stanovnici njezini pomisle da
su oni toga gospodari, dode zapovijed Nasa, nocu ili danju, i Mi to pokosimo kao
da prije nicega nije ni bilo. Eto, tako Mi potanko izlazemo dokaze narodu koji
hoce da razmisli." (Junus, 24.) Ajeti koji govore o ovom znacenju su mnogobrojni.

RAD0ST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SALIHINA

Jedan pjesnik lijepo je rekao:

"Allah imapametne robove,

koji ostavise dimjaluk

bo feci sesmutnje,

Pogkdalisu it njega,

a kada sit vidjeli da oft nije prebivalitte za zivoga,

uzesega za more.

a dobra djela na njemti uzese za ladu."

S obzirom na to da je i nas ovozemaljski zivot identican u stihovima opisanom
dunjaluckom stanju, te da svoj zivot rnoramo uskladiti sa onim radi cega smo
stvoreni, a sto je prethodno pojasnjeno, onda je serijatskom obvezniku duznost da
postupa u skiadu da vjerskim propisima i tako krene putem razumom obdarenih,
da se pripremi za neminovrto> usmjeri svoju paznju ka onome na sto sam upozorio.
NajboLjiput ipravac koji ce covjeka usmjeriti ka vjecnom uzivanjujeste postupanje
u skiadu sa onim sto je vjerodostojno preneseno od naseg Vjerovjesnika,
predvodnika prvih i posljednjih, najcasnijeg prethodnika i onih koji dolaze kasnije,
neka je Allahov blagoslov i mir na njega i ostale vjerovjesnike.

Uzviseni Allah kaze: "(edni drugima pomazite u dobrocinstvu i bogobojazno-
sti." (EI-Maide, 2.)

Vjerodostojno se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
da je rekao: "Allah pomaze Svome robu sve dok rob pomaze svome bratu."1

Takoder je rekao: "Ko ukaze na dobro, imat ce rtagradu kao i onaj ko ga ucini."2
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko bude pozivao (Allahovoj) uputi,
imat ce nagradu jedrtaku nagradi svi onih koji ga budu slijedili, ali to nece nista
umanjiti od njihovih nagrada."5 Rekao je Aliji, r.a.: "Tako mi Allaha, da Allah tvojim
sebebom uputi jednoga covjeka bolje ti je od skupocjenih deva''4

Smatrao sam da trebam napisati sazeto hadisko djelo, koje ce svome citaocu
pokazati put do ahireta i Allahovog zadovoljstva, u kojem ce biti obuhvaceni
vjerodostojni hadisi koji govore o vidljivim i unutarnjim adabirna ponasanja, kao
sto su hadisi o skromnosti, nadi u Allahovu milost i strahu od Njegove kazne,

i Ovo je dio podu^cg hadisa. a prenosi ga Muslim od Ebu Hurejre. r.a.

2 Muslim ( 1 893) od Ebu M es'uda e l-Bcdrija.

3 Muslim (2674) od Ebu Hurejre.

4 EI-Buhari (7/70) - Fethul-Bari; Muslim (2406).

SeHrub.yd-Hi!ali

odgoju duse, profiliranju morala, ciscenju i lijecenju srca, cuvanju tjelesnih organa
od svih vidova nastranosti, i drugi hadisi koji govore o osobinama onih koji su
spoznali Allaha.

Pridrzavao sam se pravila navodenja iskljucivo vjerodostojnih hadisa1, jasnih
po znacenju, koje sam navodio iz poznatih vjerodostojnih zbirki.2 Odjeljke poglavlja
pocinjao sam ajetima iz casnoga Kur'ana, a ono sto je biLo potrebno vokalizirao sam
i komentirao skrivena znacenja koja ukazuju na dragocjene anegdote.

Kada je na kraju hadisa napisano "muttefekun alejhi" to znaci da ga prenose
El-Buhari i Muslim.

Molim Allaha, ukoliko se ova knjiga zavrsi, da bude, onome ko joj se posveti,
vodic ka dobru i da mu bude prepreka za raznolike nevaljalstine i upropastavajuca
djela. Molim brata kojem je ova knjiga bila od koristi, u bilo kojem pogledu, da
za mene uputi dovu, kao i za moje roditelje, moje u£itelje i ostale moje prijatelje
i sve muslimane. Oslanjam se na Allaha Casnoga, Njemu se predajem. On mi je
dovoljan i divan je On zastitnik, nema pokreta, nema snage osim sa Allahom,
Ponosnim i Mudrim.

Prema usaglasenoj terminologiji hadiskih ucenjaka iz odabranih generacija, vjerodostojan hadis
podrazurnijcva sahih i hasen^

To je Scst poznatih zbirki koje slove kao temelj vjerovjesnidkog sunneta, kao sto je to pojasnio imam En-
Nevevi, Allah mu se smilovao, u svojoj knjizi "El-Ezkar".

RADOST POGIEDA KQMENTAR RIfADUS-SAUHiXA

U ime AHaha, Milostivog, Samilosnog

Poglavlje prvo

ISKRENOST I SRCANO DONOSENJE NIJJETA
U SVIMDJELIMAJAVNIMITAJNIM

Ihlas znaci da se cinjenjem djela zeli postici zadovoljstvo Uzvisenog AHaha,
a ne nesto drugo, sto je istovremeno i jedan od uvjeta za primljenost djela. Postoje
cetiri uvjeta za primljenost djela;

Dva uvjeta su uvjeti ispravnosti, a to su iskrenost i ispravnost. Prvi si spoznao,
a ispravnost oznacava da odredeno djelo bude u skladu sa vjerodostojn im sunnetom
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Druga dva uvjeta su uvjeti potpunosti: svojski se pridrzavati i blagovremeno
izvrsavati (odredena djela).

Svojsko pridrzavanje navodi se u rijecima Uzvisenog: "Snazno prihvatite ono
sto smo vam dali" (El-Bekare, 63, 93; El-E'araf, 171).

Zatim u ajetu: "Primi ih svojski, a narodu svom zapovijedi da se pridrzava
onoga sto je u njima IjepseJ" (El-E'araf, 145); i: "O lahja, prihvati Knjigu

odlucno!"(Merjem, 12).

Blagovremeno izvrsavanje i pozurivanje s cinjenjem odredenog djela navodi se
u rijecima: "I nernojte malaksati u sjecanju na Mene" (Taha, 42). Ajeti koji podsticu
na blagovremeno izvrsavanje dobrih djela su mnogobrojni.

Uzviseni Allah kaze: "A naredeno im je da samo Allaha obozavaju, da Mu
iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da namaz obavljaju, i da zekat
udjeljuju; a to je - ispravna vjera." (El-Bejjine, 5)

Uzviseni Allah kazuje u ovim ajetima da je naredio Svojim robovima
ispovijedanje jednoce, odnosno da uz Njega ne obozavaju nikoga drugoga,
da ostave sve neisprave vjere i prihvate jedino islam, jer to je jedina ispravna
vjera, vjera ummeta koji se pridrzava istine. Ovo su istovremeno i temelji na
kojima islamski ummet zasniva svoja uvjerenja i postupke, razlikujuci se tako od
nevjernickih naroda, a to je ujedno i jedan od ciljeva slanja vjerovjesnika.

Sdiutb. 'lde(-Hilaii

Uzviseni Allah kaze; "Do Allaha nece doprijeti rneso njihovo i krv njihova,
ali ce jMu stici iskreno ucinjena dobra djela vasa." (El-Hadzdz, 37)

Uzviseni Allah u ovom ajetu kazuje da nam je propisao klanje kurbana, kako
bismo Ga spominjali prilikom tog cina. On je Onaj koji mnogo opskrbljuje, koji ima
ogromnu snagu, ali Njemu nece doci nista od toga mesa ili krvi. On Uzviseni hrani,
ali ne biva hranjen i On je nezavisan od ortoga sto je mimo Njega.

U paganskom periodu Ijudi su, prilikom prinosenja zrtava svojim bozanstvima,
stavljali meso tih zivotinja na svoje kipove i mazali ih svojom krvlju. Ashabi
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekli su: "Mi smo preci da mazemo
krvlju" pa je Allah objavio spomenuti ajet, pojasnjavajuci da On prima djela od
bogobojaznih koji zele iskljucivo Njegovo lice, sto ukazuje na to da djela nece biti
primljena ukoliko ne budu popracena ispravnim nijjetom.

Uzviseni Allah kaze: "Reel: Skrivali vi ono sto je u prsima vasim ili pokazivali,
Allah to zna!'" (Ali Imran, 29)

Uzviseni Zastitnik obavjestava Svoje robove da zna ono sto se nalazi duboko u
dusama, osjecajima, ali da zna i vanjstinu. Njegovo znanje obuhvata sva stanja ljudi,
u svim okolnostima, vremenskim razdobljima, kao sto obuhvata i sve sto se nalazi
na nebesima i Zernlji, i izmedu njih, i ono sto je ispod zemlje, i Njemu nije nista
skriveno. Njemu ne moze promaci ni najmanja cestica, a ni manje od toga, u svim
zemaljskim podrucjima, morirna i brdima,

Uzviseni Allah u ovom ajetu naporninje Svoje robove da Ga se boje i strahuju
od Njega, kako ne bi pocinili ono sto je zabranio i sto prezire da ucine. Njemu je
poznato sve sto je u vezi s Njegovim robovima i On je rnocan da ih kazni, a ako
neke ne kazni (neposredno nakon cinjenja zabranjenog), to ne znaci da je na njih
zaboravio ili ih zapostavio, On ih na kraju kaznjava kao Ponosan i Mocan.

S obzirom na to, covjek kome su poznate ove napomene, nastojat ce da postupa
lijepo, ispravno i iskreno u svakoj situaciji.

1. Od vode vjernika Ebu Hafsa Omera b. El-Hattaba b. Nufejla b. Abdul-Uzzaa
b. Rejaha b. Abdillaha b. Kurta b. Rezaha b. Adijja b. Ka'ba b. Luejja b. Galiba
el-Kuresija el-Adevija, neka je Allah njime zadovoljan, prenosi se da je rekao:
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: 'Djela se
cijene prema namjerama, a svakome covjeku pripada ono sto je namjeravao. Cija
hidzra (iseljenje) bude radi Allaha i Njegovog Poslanika, ona je, uistinu, radi Allaha
i Njegovog Poslanika, a cija hidzra bude radi neke ovodunjalucke koristi, ili zene
koju treba vjencati, njegova hidzra je radi onoga zbog cega je cini.'" (Muttefekun
alejhi) Prenose ga dva predvodnika svih hadiskih autoriteta: Ebu Abdullah b.
Muhammed b. Ismail b. Ibrahim b. El-Mugire b. Berdizbeh el-Dzu'fi el-Buhari

RADOST POGLEDA KOMENTAR Rf/ADUS-SAUHLXA

i Ebu El-Husejn Muslim b. El-Hadzdzadz b. Muslim el-Kusejri en-Nejsaburi, neka

jeMahzadovoljannjimadvojicom.PrenosegausvojimSahihimakojipredstavljaiu
najvjerodostojnije zbirke hadisa.

Dokumentacija hadisa:

Prenose ga El-Buhari (1/9) - Fethul-Bari, Muslim (1907).

Neizmjernim brojem predaja od imama prenosi se poseban respekt prema
ovome hadisu. Takoder, nema sveobuhvatnijeg, vrednijeg i korisnijeg hadisa od
ovoga, jer je jedan od hadisa na kojem opstoji islam.

Manje poznate rijeci:

"Mafs" - znaci lav, a lavu se kaze Ebu Hafs jer se mladunce naziva hafs.
Ovaj nadimak dobio je voda vjernika El-Faruk Omer b. El-Hattab, neka je Allah

zadovoljan njime.

"Nijjet" - imati namjeru uraditi neko djelo.

"Hidzra" - u jeziku znad ostavljanje, a u terminologiji: napustiti ono sto je
Allah zabranio.

Hidzra u islamu biva u dva oblika:

Prvi: Preseljenje iz mjesta straha u rnjesto sigurnosti; takve su bile dvije hidzre
u Abesiniju, a zatim hidzra u Medina

Druga; Preseljenje iz mjesta nevjerstva u podneblje islama; primjer za to je
Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, hidzra iz Mekke u Medinu.

Iz hadisa seshvata:

- Prilikom cinjenja djela neophodno je imati nijjet, svejedno da li su to djela cije
se izvrsavanje iskljucivo cilja (zeli), kao sto su namaz, ili bila samo sredstva putem
kojih ce se realizirati druga djela, poput abdesta i cistoce. Mije pojmljivo da covjek
bez iskrene namjere moze iskreno ciniti neko djeio.

Islamski ucenjaci nisu se razilazili u vezi s ovirn pitanjem, odnosno imali su
jedinstven stav u vezi sa djelima cije se izvrsavanje iskljucivo zeii, ali je medu njima
zabiljezeno neslaganje u vezi sa pitanjem uvjetovanja nijjeta za sredstvo kojim ce
biti realizirano odredeno djelo, tj. postoji razilazenje o validnosti nijjeta kojt se
donese uporedo sa cinjenjem samog djela.

- Svi islamski ucenjacu saglasni su da je rnjesto nijjeta u srcu i nije ga potrebno
izgovarati, i to se odnosi na sve ibadete, kao sto su ciscenje, namaz, zekat, post,

Sdimh'ktct-ffitati

hadzdz, otpustanje roba, dzihad i drugo. Izgovaranje nijjeta je zabludujuca
novotarija. Ucenjaci koji su zastupali misljenje da je dozvoljeno izgovaranje nijjeta
prilikom obavljanja hadzdza, napravili su propust zato sto nisu napravili razliku
izmedu telbije i nijjeta.

Sejhul- islam Ibn Tejmijje detaljno je obrazlozio propise nijjeta u posebnoj
poslanici, a i ja sam napisao brosuru o tome pod nazivom "Ed-Durerul-mudi'e
fi ahkamil-ihlasi ven-nijjeh".

- Dobra djela se vrednuju prema dobrim nijjetima. Dobar nijjet (namjera) ne
moze lose djelo promijeniti u dobro, niti novotariju u sunnet. Koliko ima onih koji
zele dobro, ali ga nece dostici.

- Iskrenost prema Allahu je uvjet za primljenost djela. Allah prima samo ona
djela koja su najiskrenija i najispravnija. Najiskrenija su ona djela koja se cine radi
Allaha, a najispravnija su ona koja su u saglasnosti sa ispravnim sunnetom.

2. Od majke vjernika Ummu Abdillah Aise, neka je Allah zadovoljan njome,
prenosi se da je rekla: "Rekao je Allahov Poslanik, saHallahu alejhi ve sellem: 'Jedna
vojska ce krenuti u pohod na Kabu, pa kada dodu do velikog pustinjskog prostranstva,
bit ce utjerani u zemlju od prvog do zadnjeg.' Tada sam ga upitala: 'Allahov Poslanice,
kakocebitiutjeraniuzemljuodprvogdozadnjegkadacemedunjimabitiipodredenih,
a i prisiljenih?' On rece: 'Bit ce utjerani od prvog do zadnjeg, a zatim ce biti prozivljeni
prema svojim nijjetLma.'" (Muttefekun alejhi) Tekst hadisa je El-Buharijin.

Dokumentacija hadisa:

Prenose ga El-Buhari (4/338) - Fethul-Bari; Muslim (2884-).

Manje poznate rijeci:

"Vojska" - Allah najbolje zna koja je to vojska. Medutim, vanjstina hadisa daje
prednost misljenju da je to vojska koja ce biti poslana za borbu protiv El-Mehdija,
a.s., koji ce naci utociste kod Kabe. Ta vojska ce biti dio ovoga ummeta, kao sto se
jasno navodi kod Muslima, a ne oni koji ce srusiti Kabu, a to su Abesinci. Postoji i
druga cinjenica, a ona kaze da ce Abesinci zauzeti Kabu, ali ova spomenuta vojska
bit ce utjerana u zemlju prije nego §to dode do Kabe.

"Veliko pustinjsko prostranstva" - To je zemlja na kojoj nema rastinja. NJeki
prenosioci hadisa kod Muslima protumacili su ovo prostranstvo kao prostranstvo
Medine, a odnosi se na poznato mjesto izmedu Mekke i Medine, koje se naziva
Seref, a nalazi se ispred Zul-Hulejfe u pravcu Mekke.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

"Utjeram - tj. upast 6e u zemlju. Uzviseni kaze: "I Mi smo i njega i dvorac
njegov u zemlju utjerali" (El-Kasas, 81); "Neke u zemlju utjerali, a neke potopili"

(El-Ankebut,40).

"Podanici" - su ljudi koji nisu na stepenu vladara.

"Bit ce prozivljeni prema svofim nijjetima" - Allah Uzviseni prozivjet ce ih iz
njihovih kabura, te ce, shodno svojim namjerama, biti nagradeni ili kainjeni. Dakle,
na osnovu njihovih namjera, pravit ce se razlika izmedu prisiijenih i onih koji su
svjesno ucestvovali, i putnika koji su se zadesiii na torn putu.

Iz hadisa se shvata:

- Neophodno je udaljiti se od nepravednika, tirana i drugih pokvarenjaka, te
izbjegavati druzenje s njima, kako covjeka ne bi zadesilo ono cime su oni kaznjeni.

- Ko god bude dobrovoljno prisustvovao skupovima koji su ogrezli
u nepokornosti i grijesima, nerninovno ce se i na njega sruciti (Allahova) kazna.

- Djela se vrednuju prema nijjetu djelatnika.

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nagovijestio je neka desavanja koja ce se zbiti u
buducnosti, o kojima ga je obavijestio Allah Uzviseni. Ova Poslanikova nagovjestavanja
smatraju se jednim od temelja vjerovanja, te je stoga duznost biti uvjeren u njihovu
istinitost. Pri tome ne treba praviti zabunu cinjenica da ovakve obavijesti prenose
pojedinacni vjerodostojni prenosioci. Ove predaje uzimaju se za argument u pitanjima
vjerovanja i serijatskih propisa bez ikakve raziike, sto sam pojasnio u svojoj knjizi
"EI-Edilletu ves-sevahid fi vudzubi el-ahzi bil-haberil-vahid nl-ahkami vel-akaid'!

- U ovom hadisu ima jedna naznaka koja se doima problematicnom, jer je
majka vjernika Aisa, r.a., smatrala nepojmljivim da se kazna sruci i na one koji ne
zele ucest\'ovati u necemu sto iziskuje kaznu, u ovom slucaju vojnom pohodu.

U pogledu rjesavanja ove problematicnosti izrecena su razlicita tumacenja,
kao naprimjer: "U ovom slucaju kaznjavanje je generalno jer je odredeno da se
podudari sa vremenom nastupanja njihovih edzela (smrtni cas), a zatim ce biti
prozivljeni prema svojim nijjetima" ali postoje i neka drugacija tumacenja.

U ovom kontekstu je i moje razumijevanje, odnosno smatram da ce kazna biti
generalna i njome ce biti obuhvaceni i prisiljeni, i podanici, i putnici-prolaznici;
dakle, smutnja ce pogoditi i njih, a ne samo one koji su pocinili nepravdu, jer bujica
nepravde natjerala ih je da se, protivno svojoj volji, pridruze zulumcarima.

Na to ukazuju ajeti i hadisi, jer kada kazna nastupi, tada obuhvati i dobre koji
u datom trenutku nisu iskazali negodovanje i srditost u irne Allaha (zbog cinjenja
nepravde), a bit ce spaseni samo oni koji su svoje djelovanje usmjerili u pravcu
popravljanjastanja (u drustvenoj zajednici).

Sdimb.tdel-hilah

Uzviseni Allah kaze: "A zasto je medu narodima prije vas bilo samo malo
cestitih, koji su branili da se na Zemlji nered cini, koje smo Mi spasili! A oni
koji su zulum radili odavali su se Gnome u cemu su uzivali, i grjesnici su postali.
Gospodar tvoj nije nikada nepravedno unistavao sela i gradove ako su stanovnici
njihovi bili dobri." (Hud, 116-1 17)

U ovom ajetu ukazuje se na jedan od Allahovih zakona propisanih svim
narodima. Naime, ako se u jednom drustvu u kojem anarhija postane dominantan
oblikponasanjaidjelovanja,odnosnoukojemnadredenipocnusvojimpodredenima

nametati naredbe koje su u koliziji sa Allahovim zakonima - pojave ljudi koji ce
se odlucno suprotstaviti takvim devijacijama i konkretno djelovati, u torn slucaju
na tu drustvenu zajednicu nece se sruciti Allahova kazna i nece biti unistena.
Medutim, u drustvima u kojima niko ne dize svoju rijec protiv tiranije, anarhije
i nepravde, Hi pak postoji neko ko iskazuje svoje nezadovoljstvo tim devijacijama,
ali je to negodovanje toliko slabo da nema nikakvog utjecaja na postojece stanje,
u torn slucaju nad torn drustvenom zajednicom bit ce sproveden Allahov zakon,
odnosno Allah ce ih unistiti na jedan od dva nacina: ili tako sto ce dati da u
potpunosti ogreznu u nemoralu t anarhiji, ili ce pak biti fizicki unisteni; a u oba
slucaja kazna vodi u nestanak i promjenu drugim narodima.

Ovdje do izrazaja dolazi vrijednost pozivanja u Allahovu vjeru i djelovanja
u pravcu ciscenja Zemlje od nereda koja je njime ispunjena, jer je poziv ka Allahu
okosnica sigurnosti naroda. Oni koji pozivaju ka Allahu, ne izvrsavaju samo svoju
obavezu prema Gospodaru i vjeri, nego time bivaju zapreka izmedu drugih naroda
i Allahova srdzbe i realizacije Njegove kazne i unistenja naroda.

3. Od Aise, r.a., prenosi se da je rekla: "Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem: 'Nema hidire poslije oslobodenja, vec ima dzihad i nijjet, a kada se pozovete
u borbu, krenite"' (Muttefekun alejhi) Hadis znaci; Nema hidzre iz Mekke, jer je
ona postala podneblje islama.

Dokumentacija hadisa:

Prenose ga El-Buhari (7/226) - Fethul-Bari; Muslim ( 1864), a ovo je njegova verzija
hadisa. Prenosi se u poglavlju od Ibn Abbasa kod El-Buharija (6/3) - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Qslobodenje" - oslobodenje Mekke.

"Nijjet"- iskreno cinjenje nekog djela u ime Allaha Uzvisenog.
"Kada se pozovete u borbu'9 - kada voda muslimana raspise mobilizaciju,
tj. odlazak u vojni pohod protiv neprijatelja.

RADOST POGLEDA KOMEMTAR R1JADUS-SAUHSNA

Iz hadisa se shvata:

- Derogacija obaveznosti hidzre iz Mekke u Medinu, jer je Mekka postala
podneblje islama. Ovaj propis o Mekki odnosi se i na sva ostala podrucja kojima
zavladaju muslimani.- Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obveseljava
muslimane da ce Mekka zauvijek ostati podneblje islama.

- Hidzra ne prestaje sve dok na dunjaluku postoje nevjernicka podrucja
i podrucja u kojima dominira islam. Ko bude zivio u nevjernickom podrucju
i ukaze mu se mogucnost odlaska u islamsko podrucje, hidzra mu postaje stroga
obaveza. Potlacenim muskarcima, zenarna i djeci koji se ne rnogu snaci, niti znaju
puta, Allah ce dati rjesenje.

- Kada prestane obaveza obavljanja hidzre, nagradu koja je propisana za
obavljanje hidzre moguce je zadobiti dzihadorn i ispravnirn nijjetom.

- Kada voda muslimana raspise mobilizaciju, tada postaje obaveza staviti se
na ra$polaganje za odlazak u vojni pohod. S obzirom na to, evidentno je da je za
vodenje dzihada neophodno postojanje vode muslimana i bajraka pod kojim ce se
okupiti muslimani.

- Djela se cijene prema namjerama.

- Da bi odlazak u dzihad bio pravovaljan, obaveza je imati ispravan nijjet,
ali i neophodno je razmisljati i pripremati se za taj cin.

4. Od Ebu Abduliaha el-Ensarija, r.a., prenosi se da je rekao: "Bili smo sa
\^erovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, u jednom pohodu, pa je rekao:
'U Medini ima Ijudi koji su, dok ste vi putovali i prolazili kroz doline, bill sa vama,
ali ih je zadrzala bolest'" U drugoj predaji se navodi: "Oni su sa vama ucestvovali
u nagradi." (Prenosi Muslim)

El-Buhari od Enesa, r.a., prenosi da je rekao: "Vratili smo se iz pohoda na Tebuk
sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: 'Ostavili smo neke ljude
u Medini, a mi nismo prosli ni kroz jedan klanac, a ni dolinu, a da oni nisu bili sa
nama. Opravdano su bili sprijeceni.'"

Dokumcntacija hadisa:

Dzabirovhadis navodi Muslim (1911).

Enesov hadis navodi El-Buhari (6/46-47) - Fethul-Bari.

Imam En-Nevevi nije rekao da je hadis muttefekun alejhi, iako ga prenose
i El-Buhari i Muslim, uz malu razliku u terminima.

Ova razlika ne utjece na to da se hadis nazove "muttefekun alejhi" Medutim,

SelhHk TdeLMM

on je tako postupio jer vecina hadiskih ucenjaka ne naziva ovaj hadis "muttefekun
alejhi", osim ukoliko imaju jedinstven lanac prenosilaca, kao sto to jasno govori
hafiz Ibn Hadzer eUAskalani u knjizi "En-Nuketu ala mukaddimeti Ibn Es-Salah"
a na ovo je ukazao i Ibn Allan.

Manje poznate rijeci:

"Neki ljudi" - ovdje se misli na rnuskarce, jer se rijec "akvam" iskljucivo koristi
zamuskarce. Uzvisenikaze^'Ovjernic^nekasemuskarcijednidrugirnanerugaiu,
mozda su oni bolji od njih, a ni zene drugim zenama, mozda su one bolje od njih."

(El-Hudzurat, 11) Takoder, ova rije£ je protumacena u Dzabirovom hadisu.

Iz hadisa se shvata:

- Borci na Allahovom putu bolji su po stepenima od onih koji ostaju.

- Invalidi, poput slijepaca, bolesnika i ljudi bez tjelesnih ekstremiteta, nisu
grjesni zbog nemogucnosti odlaska u vojni pohod.

- Ko opravdano izostane sa vojnog pohoda, takoder je na stepenu invalida.

- Ako invalidi i osobe sa opravdanjem budu tmali ispravan nijjet, dostici
ce nagradu mudzahida.

- Hadis ukazuje na obilnu milost Gospodara svjetova, lahkocu islama. O ovim
propisima i koristima govori casni Kur'an. Allah, azze ve dzelle, kaze: "X'jernici koji
se ne bore, osirn onih koji su nesposobni, ne mogu se izjednaciti s onima koji se na
Allahovu putu bore imecima svojim i zivotima svojim!" (En-Nisa, 95)

5. Od Ebu Jezida Ma'na b. Jezida b. El-Ahnesa, r.a., a on, njegov otac i djed su
ashabi, prenosi se da je rekao; "Jedne prilike moj otac Jezid izdvojio je da podijeli
kao sadaku nekoliko dinars te in je stavio pored nekog covjeka u dzamiji, a ja sam
dosao, uzeo ih i otisao kuci. On mi je rekao: 'Tako mi Allaha, nisam imao namjeru
dati ih tebi', na sto sam se ja pozalio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, te sam zatrazio od Poslanika da (u torn slucaju) donese presudu, pa je on
rekao: 'Jezide, tebi pripada ono sto si namjeravao, a tebi, Mane, pripada ono sto
si uzeo."' (Prenosi El-Buhari)

RADOST POGLEDA KOMENTAH RIJADUS-SAUHIMA

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (3/291) - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci;

"Dosao sam i uzeo ih" - tj. sa dozvolom covjeka koji je bio zaduzen da dadne
sadaku, aneu smislu otimanja ili nasilnog oduzimanja.

"Tehi pripada ono sto si namjemvao" - tj. s obzirom da su ove rijeci upucene
ocu, njemu, dakle, pripada nagrada jer je imao namjeru dati sadaku potrebnima,
a njegov sin bio je u potrebi, iako on nije imao namjeru da je dadne sinu.

"Tebi pripada ono sto si uzeo"- tj. ti si vlasnik onoga sto si uzeo; ovim rijecima
obratio se sinu, jer je taj novae dobio na ispravan i utemeljen nacin.

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljeno je drugima kazivati o Allahovim darovima i blagodatima.

- Dozvoljenost davanja punomoci prilikom podjele sadake, a posebno
dobrovoljne sadake, jer se to smatra jednom vrstom tajnog udjeljivanja.

- Dozvoljeno je postupati po opcenitim navodima, pa makar onaj ko je opcenito
naredio odredenu stvar imao na umu odredenu osobu koju terminom poblize
odreduje.1

- Dozvoljenost parnicenja izmedu sina i oca, i to se samo po sebi ne ubraja
u neposlusnost roditeljima.

- Nasljednicima je dozvoljeno dati dobrovoljnu sadaku.

- Covjek koji daje sadaku bit ce nagraden shodno svome nijjetu, bez obzira da
li sadaka dosla u ruke osobe koja spada u kategoriju onih kojima je propisano da se
daje ili nekome ko se ne ubraja u tu kategoriju.

- Roditelj nema pravo traziti povrat sadake koju je dao svome djetetu, sto nije
slucaj sa poklonima.

6. Od Ebu Ishaka Sa'da b. Ebi Vekkasa Malika b. Uhejba b. Abdi Menafa
b. Zehrea b. Kilaba b. Murre b. Ka'ba b. Luejja ei-Kuresijja ez-Zuhrija, r.a., jednog
od deseterice kojima je obecan Dzennet, neka je Allah sa svima njima zadovoljan,
prenosi se da je rekao: "U godini Oprosnog hadzdza tesko sam se razbolio i,

i Davalac sadake jc opcenito naredio da se dadne sadaka. pa je ona pripala njegovom sinu, iako je postojala
velika mogutfnost da on nije imao namjeru dati je svome sinu (nap. prev.).

Sdimb. Idef-HiUUi

cuvsi za rnoju bolest, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dosao je da me
obide. Rekoh: Allahov Poslanice, vidis koliko je ozbiljna moja bolest- Imam dosta
imetka, a nasljeduje me samo moja kci. Hocu li drugima podijeliti dvije trecine
svoga imetka?' Rece: 'Ne.' Rekoh: 'A polovinu, Allahov Poslanice?' Rece: 'Ne.' Rekoh:
'A trecinu, Allahov Poslanice?' Rece: 'Moze trecinu, a i ona je puno! Bolje ti je da
svoje nasljednike ostavis neovisnima nego da ih ostavis siromasnima i da prosjace
od ljudi. Ti neces potrositi nesto zeleci time Allahovo lice a da za taj trosak neces
biti nagraden, pa cak i za ono sto stavis u usta svojoj supruzi.' Rekao sam: Allahov
Poslanice, hocu li ja ostati iza svojih drugova?' Rece: Ti neces ostati iza svojih
drugova, pa raditi dobra djela kojima zelis Allahovo lice a da ti se nece povecati
tvoj stepen i visina. Mozda ces ti pozivjeti sve dok se neki ljudi ne okoriste tobom,
a drugi budu osjetili stetu od tebe. Allahu, upotpuni mojim ashabima njihovu
hidzru i nemoj ih vratiti njihovim stopama. Medutim, Sa'd b. Havle je nevoljnik.'
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zalio je za njim zato sto je umro
u Mekki." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (3/165) - Fethul-Bari; Muslim (1628).

Manje poznate rijeci:

"Hocu Ufa ostati iza svojih drugova" - tj. da li cu ostati u Mekki nakon sto je
oni napuste.

"Mozda ces ti pozivjeti" - tj. mozda ce ti Allah produziti zivot, iako rijec "mozda"
(le'alle) oznacava vjerovatnocu. Inace, u Allahovom govoru ova rijec oznacava ono sto
ce se sigurno desiti, a to se odnosi i na vecinu ovakvih Poslanikovih, sallallahu alejhi
ve sellem, izjava.

"Dok se neki ljudi ne okoriste tobom, a drugi budu osjetili stetu od tebe" -
Ovo je Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, nagovjestaj dogadaja koji ce se zbiti
u buducnosti. Allah je dao da putem Sa'da muslimani oslobode Irak, tako da je on
bio sebeb da neki ljudi postanu upuceni i da muslimani osvoje veliki ratni plijen,
dok su nevjernici tada pobijeni, pa su propali.

"Nevoljnik"- covjek u krajnjoj potrebi i velikoj zalosti.

Sa'd b. Havle je jedan od prvaka muhadzira. Prisustvovao je Bedru, a suprug
je Sebi'e el-EsIemije. Umro ;e za vrijeme Oprosnog hadzdza, dok je bio u braku
sa njom. Nekoliko dana poslije njegove smrti ona se porodila, pa jo; je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sada si slobodna i udaj se za koga hoces."

KADOST POGLKDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Poslanik, sallaliahu alejhi ve sellem, u svojim rijecima: "Ali je nevoljnik
Sad b. Havle", iskazao je bol i zalost zbog S'adovog stanja, jer je umro u Mekki.
U to vrijeme, muslimani su prezirali boravak u mjestu iz kojeg su bili prinudeni
iseliti se, iako su ga voljeli radi Allaha.

Kako bi S'adu ibn Vekkasu olaksao stanje u kojem se nalazio i rasteretio njegovo
srce, Poslanik, sallaliahu alejhi ve sellem, uputio mu je ove rijeci i obradovao ga
vijescu da £e njegova hidzra biti primljena i upotpunjena, za razliku od njegovog
imenjaka S'ada b. Havle.

"Zalio za njint" - tj. tugovao je i osjecao bol zbog njegove smrti, a pod ovim
se ne misli na zabranjeno naricanje prilikom kojeg se navode pohvalne osobine
umrloga.

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljeno je imamu (vodi), ali i svim ostalim ljudima, da posjeti bolesnoga,
a to se narocito preporucuje ako je neko tesko bolestan.

- Kada se covjek razboli, dozvoljeno ;e da o svojoj bolesti govori s opravdanim
razlogom,kao stoje trazenje lijeka ili dove oddobrogacovjeka, jer takvo trazenjene
smat ra se gubljenjem nade ili nezadovoljstvo m. Ovakav postupak nije u sup rot nosti
sa pohvalnim strpljenjem.

- Dozvoljenost stavljanja ruke na celo bolesnoga i potkranje njegovog lica
i dijela tijela u kojem osjeda bol, te davanja nade za dug iivot

- Nagrada za trosenje imetka uvjetovana je ispravnoscu nijjeta i zelje za
Allahovim zadovoljstvom.

- Dozvoljeno je stjecati imetak, ali pod uvjetom da to stjecanje bude na halal
nacin. A ukoliko vlasnik imetka izvrsava sve propisane obaveze u vezi sa stecenim
imetkom, u torn slucaju stjecanje se nece smatrati nagomilavanjem imetka.

- Nije dozvoljeno oporukom ostaviti nekome vise od trecine imetka.1

- Covjek ce imati nagradu za trosenje imetka na svoju porodicu samo ako time
bude zelio postici Allahovo zadovoljsU'O.

- Ukoliko osoba ne moze stici izvrsiti neka djela dobrocinst\'a i pokornosti, onda
ce se umjesto njih ciniti druga djela slicna njima po vrijednosti sevaba i nagrade.

- Podsticaj na odrzavanje rodbinskih veza i cinjenje dobrocinstva bliskim
srodnicima. Odrzavanje rodbinskih veza sa bliznjim srodnicima bolje je od
odrzavanja veza sa daljnjim srodnicima.

) Od onih koji nisu pravni nasljednici (nap. prev.).

Selimb.'ldel-Hiiali

- Zabrana prenosenja umrloga iz jednog mjesta u drugo, jer da je to bilo
legitimno, Poslanik bi naredio da se S'ad b. Havle prenese (iz Mekke u Medinu),
medutim, on takav postupak nije dozvolio.

- Preventiva u Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, rijecima: "Nemoj ih
vratiti njihovim stopama" tj. da niko od ashaba u toku bolesti ne osjeti ocaj zbog
ljubavi prema domovini ili odredenim mjestima.

- Ogranicavanje opcenitog kur'anskog propisa sunnetom, jer Uzviseni kaze:
"Nakon sto se izvrsi oporuka koju ostavite, ili podmiri dug." (En-Nisa, 12) Qvaj
propis je opcenit, a ogranicen je propisom sunneta u kojem se kaze da se oporuka
ostavlja u visini trecine.

- Obaveza razmatranja koristi nasljednika i neophodnost vodenja racuna
o pravednoj raspodjeli nasljedstva medu njima.

- Kada se Zakonodavac obraca jednoj osobi, to se generalno odnosi na sve
serijatske obveznike koji imaju iste specificnosti. Islamski ucenjaci zauzeli su
jedinstven stav u vezi sa argumentiranjem ovim S'adovim hadisom.

7. Od Ebu Hurejre Abdur-Rahmana b. Sahra, r.a.( prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Allah ne gleda u vasa tijela, niti
u vase likove, vec gleda u vasa srca."' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Muslim (2564, 33).

Takoder. navodi ga sa potpunijim terminima (34): "Allah ne gleda u vase likove
i vase imetke, vec gleda u vasa srca i vasa djela."

Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, trebao je ovdje navesti potpuniji hadis,
kako prvom predajorn ne bi bili obmanjeni savremeni pobornici irdza'a koji iman
ogranicavaju na srca.

Manje poznate rijeci:

"Ne gleda u va$a tijela, niti u vase likove" - tj. covjek nece biti nagraden zbog
svoje fizicke ljepote ili drugih fizickih karakteristika, niti ce mu se za to suditi,
ali ce biti pitan za djela kojima je bio zaduzen. Dakle, covjekova fizionomija nije
u njegovoj moci, odnosno covjek nije stvaralac svoga tijela, stoga mu se za to nece
ni suditi: izgled, crna ili bijela koza, visina itd.

RADOST POGLEDA KQMENTAR RiJAPUS-SAUHIXA

Iz hadisa seshvata:

- Nagrada za ucinjena djela biva shodno iskrenosti i lijepom nijjetu koji se
nalazeusrcu.

- Popravljanju i odgoju srca daje se prednost u odnosu na popravljanje tjelesnih
udova i organa, jer ti organi slijede naredbe i zabrane srca. Ako je srce ispravno,
ispravno je citavo tijelo, a ako je srce neispravno, neispravno je citavo tijelo.

- Covjek je odgovoran za svoje postupke i bit ce nagraden ili kaznjen shodno
svorne nijjetu i djelu. S obzirom na to, neophodno je da svoja djela i nijjete ispravlja
i uskladuje sa ALlahovom Knjigom i Poslanikovim vjerodostojnim sunnetom.

8. Od Ebu Musaa Abdullaha b. Kajsa el-Esarija, r.a., prenosi se da je rekao:
"Upitan je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o covjeku koji se bori da
pokaze svoju hrabrost, covjeku koji se bori zbog plemenske pristrasnosti i covjeku
koji seboriizpretvaranja- koji jeodnjih naAllahovomputu, pa je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Ko se bori da Allahova rijec bude gornja, on se
bori na Allahovom putuf (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Prenose ga El-Buhari (1/222) - Fethul-Bari; Muslim (1904), i ovo je njegova verzija.

Manje poznate rijeci:

"Plemenska pristrasnost" - oznacava ljubomoru i cuvanje porodice, familije,
prijatelja.1

"Pretvaranje" - prikazivanje pred ljudima kako bi vidjeli njegovu hrabrost
i pohvalili ga.

Pretvaranje (rijaluk) upropastava djela, sto sam detaljnije pojasnio u knjizi
"Mubtilatul-e'amal" ali pretvaranje takoder ima lose posljedice po cijeli ummet,
kao sto sam to podrobnije pojasnio u zasebnoj brosuri "Pretvaranje i njegov loS
utjecaj na ummet"

"Allahova rijec" - Allahov poziv u islam, odnosno zeli se reci: Allahova vjera.

U nekim predajama ovog hadisa navodi se pet razloga za stupanje u borbu,
a to su: zelja za ratnim plijenom, iskazivanje hrabrosti, pretvaranje, plemenska
pristrasnost i srdzba.

Uz to, ovim razlozima mogu se pridodati i zelja za slavom i ukor. Stoga
Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, odgovor nije bio ni negativan ni potvrdan.

1 Bez obzira bilo to opravdano ili nc (nap. prcv.).

Sdimb.'Idd-Hdati

vec mudar; odgovorio je opcenito, cime je otklonio moguce nedoumice, tako da
je njegovo pojasnjenje dobilo dintenziju sveobuhvatnosti: "Ko se bude borio da
Allahova rijec bude gornja, on se bori na Allahovom putu."

Pod borbom na Allahovom putu smatra se samo ona borbafijije osnovnimotiv
uzdizanje Ailahove rijeci u cilju ispovijedanja vjere jedino Allahu. Takoder, ako
uzdizanje Ailahove rijeci bude primarni cilj odlaska u borbu, ali se pri tome osvoji
ratni pltjen ili se ukaze na neciju hrabrost, onda to predstavlja Allahovu pocast
koju On ukazuje onome kome zeli, naravno pod uvjetom da covjek bude sacuvan
samodivljenja i pouzdanja u druge mimo Allaha. Zato neka o ovome vode racuna
oni koji strahuju od kazne svoga Gospodara, oni koji udjeljuju od onoga sto im se
daje, a cija su srca plasljiva, jer u ovakvim okolnostima covjek lahko moze posrnuti,
a razum zalutati. Molimo Allaha da nas ucvrsti i Njemu se utjecemo od ponizenja.

Iz hadisa se shvata:

- Dobra djela ce se obracunavati prema dobrim nijjetima. Zato ovaj hadis
potvrduje prethodni hadis "Djela se vrednuju prema namjerama"

- Nagradu za borbu na Allahovom putu postize onaj ko se bori uzdizuci
Allahovu rijec, kako bi se vjera ispovijedala jedino Allahu.

- Pohvalnost postavljanja pitanja o razlozima cinjenja odredenih djela; na to
ukazuje Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnjenje osnovnog motiva za
borbu i dzihad.

- Prije prakticnog djelovanja obaveza je upoznati se sa teorijskim aspektima
odredenih djela, sto se sasvim jasno uocava u pitanju postavl)enom Poslaniku.
Naime, covjek koji je postavio pitanje nije otisao u borbu pa onda pitao, nego je
prvo pitao kako bi znao propis, a zatim ga sproveo u praksu.

Ovo je takoder i upozorenje onima koji cine razne nepokornosti i novotarije,
a zatim tragaju za nekim muftijom koji 6e im opravdati njihove postupke, pa ako
ga nadu, povinuju se njegovim misljenjima te tako njegovo misljenje pretpostave
Allahovom govoru, sto se smatra jednim vidom sirka; medutim, ako odredeni
ucenjak ne udovolji njihovim zahtjevima i ne opravda njihove neutemeljene
postupke, onda ga optuze za ucmalost, otezavanje i rastjerivanje Ijudi.

- Pokudeno je posvetiti se stjecanju ovodunjaluckih dobara, ali je isto tako
pokudeno otici u borbu s ciljem zadovoljen)a dusevnih prohtjeva koji su u koliziji
sa pokornoscu Allahu.

9. Od Ebu Bekreta Nufej'a b. E3-Harisa es-Sekafija, r.a., prenosi se da j e Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se dva muslimana sukobe sabljama, i ubica
iubijeniceu Vatru."Rekoh:"AlIahovPosIanice, zaubicu nam je jasno, ali zasto ubijeni?"
Rece: "ler je i on nastojao ubiti onog drugog" (Muttefekun alejhi)

RADOST POGLEDA KOMENTAR RifADUS-SAUHIXA

Dokumentacija hadisa:

Prenose ga El-Buhari (1/85) - Fethul-Bari i verzija je njegova; Muslim (2888).

Iz hadisa sc shvata:

- Ko u svom srcu cvrsto odluci uciniti nepokornost i u tu svrhu poduzme sve
sto je neophodno, takav zasluzuje kaznu. Konacni sud o njemu donijet ce Allah:
ako hoce, kaznit ce ga, a ako hoce, oprostit ce mu.

Iz ove cinjenice proizlazi sljedeci zakljucak: odlucno htijenje dolazi na mjesto
potpunog djela ukoliko covjek ne bude mogao da ga ucini ili upotpuni, kao sto
sam pojasnio u svojoj knjizi "Hadir-ruh ila ahkamit-tevbetin-nesuh" u poglavlju
o pokajanju onoga ko je bio nernocan uraditi grijeh.

- Srcane misli i prisaptavanja dusi su oprosteni. Sto se tice rijeci Uzvisenog:
"Pokazivali vi sto je u dusama vasim ili skrivali, Allah ce vas za to pitati, pa ce oprostiti
kome hoce, a kazniti koga hoce! A Allah je Svemocan!" (El-Bekare, 284), derogirane
su ajetom: "Allah nijednu osobu ne opterecuje preko mogucnosti njene; njoj u korist
je dobro koje je stekla, a na njenu stetu je zlo koje je stekla!" (El-Bekare, 286).

- Upozorenje na pogubnost medumuslimanskih sukoba, koji su jedan od
uzroka njihove slabosti, kolapsa i izlijevanja Allahove srdzbe na njih.

- Pod zabranjenim sukobom misli se na sukob prouzrokovan ovodunjaluckim
koristima, neznanjem, tiranijom, nepravdom ili slijedenjem strasti.

Medutim, kada covjek stane na stranu istine suprotstavljajuci se zabludjeloj
skupini sve dok se ona ne povrati Allahovim naredbama, to se ne smatra
zabranjenim sukobom; jer da je muslimanima stavljeno u obavezu da prilikom
svakog medusobnog razilazenja ustuknu, povuku se u svoje kuce izbjegavajuci
smutnju, ne poduzimajuci nikakve konkretne mjere u cilju dolaska do istine, tada
bi zablude uzele maha i ne bi bilo moguce sprovesti nijednu serijatsku kaznu, sto
bi opet dovelo do uzurpiranja tuctih imetaka, medusobnih obracuna, skrnavijenja
zenine casti, odnosno tada bi ljudi losih moralnih kvaliteta preuzeli inicijativu,
a casni muslimani pasivno bi promatrali postojece stanje, govoreci: "Ovo je fitna,
zabranjeno nam je da se u njoj borimo" Shodno tome, muslimanima je naredeno
da se suprotstavlja^u svakoj zabludi i da se bore protiv pobunjenika.

- Ulazak u dzehennemsku vatru ne znaci i vjecni boravak u njoj. Naime,
haridztje proglasavaju nevjernicima muslimane koji pocine veliki grijeh, a mu'tezilL
ne proglasavaju pocinioca velikog grijeha nevjernikom nego smatraju da je njegov
status nerijesen, ali i haridzije i mu'tezilt zastupaju misljenje da ce musliman,
pocinilac velikih grijeha, boraviti vjecno u dzehennemskoj vatri, medutim, u ovom

Sdimh. Idd-Hitali

hadisu ne postoji dokaz za ovo njihovo misljenje. Nasuprot tome, sljedbenici
ehli-sunneta vel-dzemata nikoga ne proglasavaju nevjernikom zbog cinjenja
odredenog grijeha sve dok taj grijeh ne bude smatrao dozvoljenim.

10. Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Posianik, sallaliahu aiejhi
ve sellern, rekao: "Covjekov namaz u dzematu vredniji je od njegovog namaza
u kuci, ili namaza u rtjegovom ducanu (u kojem radi), za dvadeset i nekoliko stepena.
To je zbog toga sto, kada covjek lijepo uzme abdest, a zatim ode u dzamiju iskljucivo
sa namjerom da klanja u dzematu, sa svakim njegovim korakom povecava mu se po
jedan stepen i oprosta po jedan grijeh sve dok ne ude u dzamiju, a od trenutka kada
u nju ude, on je u namazu sve dok je u dzamiji zbog namaza. Svakog od vas meleki
blagosiljaju dok god se nalazi na mjestu na kojem je klanjao, govoreci: Allahu,
smiluj mu se! Allahu, oprosti mu! Allahu, primi njegovo pokajanje.' Meleki to cine
sve dok covjek na torn mjestu nekoga ne uznemiri ili izgubi abdest." (Muttefekun
aiejhi) Termini u preda;i su iz Muslimove zbirke.

Dokumentacija hadisa:

Prenose EI-Buhari (1/564) - Fethul-Bari; Muslim (649, 272).

Manje poznate rijeci:

"Lijepo uzme abdest" - upotpuni ga na propisani nacin.

Ik hadisa seshvata:

- Validan je namaz koji pojedinac obavi u svojoj kuci ili u ducanu (u kojem
radi), jer da nije validan, ne bi za njegovo obavljanje imao jedan stepen nagrade.

- Namaz u dzamiji koja se nalazi na trznici je ispravan, i iako je dozvoljeno
u toj dzamiji obaviti namaz pojedinacno, prioritetnije je da se na torn mjestu obavlja
namazu dzematu.

- Zajednicki namaz vredniji je od pojedinacnog namaza za vise od dvadeset puta.
Ova vrijednost ne oznacava samo pohvalnost kolektivnog namaza, kao sto

to neki pogresno misle, vec~ znaci obaveznost iz nekoliko razloga:

1) zato sto za posljedicu ima veliku nagradu;

2) zato sto se u drugim hadisima izrazava prijetnja onima koji izostaju
sa zajednickog namaza;

3) Posianik, sallaliahu aiejhi ve sellem, naredio je slijepcu da se odazove
na ezan kada ga cuje.

RADOST POGLEDA KOMEX'TAX RlfADUS-SAUHIX'A

Ako neko dode u nedoumicu i upita kako je dozvoljeno pojedinacno obaviti
namaz, a uiedno reci da je obaveza obaviti ga u dzematu, onda kazemo: Pojedinacni
namaz je dozvoljen, ali uz grijeh koji posljedicno pada na pojedinca zbog izostajanja
sa zajednickog. namaza. Allah najbolje zna.

- U realizaciji i postizanju velike nagrade koja je obecana za obavljanje namaza
u dzematu, u obzir se uzima iskrenost, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze:
"A zatim krene u dzamiju iskljucivo sa namjerom da klanja namaz u dzematu."

- Jedan od zadataka meleka jeste upucivanje dove za vjernike i trazenje
oprosta za njih, kao sto Uzviseni kaze: "Oni koji nose Ars i oni koji su oko njega,
slave i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Nj, i mole se da budu oprosteni grijesi
vjernicima; 'Gospodaru nas, Ti sve obuhvacas miloscu i znanjem; zato oprosti
onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sacuvaj ih patnje u Vatri!'
Gospodaru nas, uvedi ih u vrtove Adna koje si im obecao, i pretke njihove,
i zene njihove, i potomstvo njihovo - one koji su biii dobri; Ti si, uistinu, Silan
i Mudar. I sacuvaj ih zaia, jer, koga Ti toga dana postedis zala - Ti si rnu se
smilovao, a to ce, zaista, veiiki uspjeh biti!" (Gafir, 7-9).

- Pohvalnost iscekivanja namaza do sljedeceg namaza.

- Pohvalno je da musliman bude konstantno pod abdestom.

11. Od Ebu El-Abbasa Abdullaha b. Abbasa b. Abdul-Muttaliba, r.a., prenosi
se da je AlLahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenio od svoga Gospodara,
tebareke ve te'ala: "Uzviseni Allah odredio je sta je dobro, a sta je zlo, i objasnio: ko
naumi da ucini dobro djelo, pa ga ne ucini, Allah mu ga upise kao da ga je i ucinio;
a ko naumi da ucini dobro i ucini ga, Allah mu upise rtagradu od deset do sedam
stotina puta, ili jos mnogo vecu. A ko naumi da ucini lose djelo, pa ga ne ucini,
Allah mu to upise kao dobro djelo; a ko naumi da ucini lose djelo i ucini ga, Allah
mu upise samo jedno lose djelo." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Prenose El-Buhari (1/323) - Fethul-Bari; Muslim (131).

Manje poznate rijeci:

"Da je prenio od svoga Gospodara" - tj. ovo Allahov govor - hadisi-kudsijj,
a predstavlja Allahovu objavu koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primao
bez posredstva, u vidu nadahnuca, snova, ili posredstvom meleka koji je taj govor
pripisivao svome Gospodaru. Hadisi-kudsijj se razlikuje od Kur'ana po tome sto se
njegovo ucenje ne tretira klasicnim ibadetom.

ScUmb.'Idel-HUnii

Iz hadisa se shvata:

- Potpunost Allahovog znanja kome ne moze promaci nijedna cestica ni na
nebu ni na Zemlji, a ni manje od toga, Njemu nista nije skriveno.

- Jedno od zaduzenja meieka jeste pisanje dobrih i losih djela. Allah je svakom
covjeku odredio casne cuvare - pisare, koji znaju sve sto on cmi i to zapisuju; Allah
to sve sabire, a ljudi zaboravljaju.

- Neizmjemost Allahove milosta, blagodati i velicina Njegove pocasti. On
pravedno tretira lose djelo i ne uvecava ga, a oprasta ako covjek odluci uciniti djelo,
ali ga ipak ne ucini. Vrijednost je u dobrom djelu, koje On umnogostruci, a pocast
je u nagradi koju ce imati zbog same namjere da ga cini.

- Razmisijanje o dobrim djelima vodi do njihove prakticne realizacije,
a razmisijanje o posljedicama cinjenja losih djela vodi do odustajanja od njihove
realizacije.

12. Od Ebu Abdur-Rahmana Abdullaha b. Omera b. EI-Hattaba, r.a., prenosi se
da je rekao: t\xo sarn Ailahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori:
"Zaputila su se trojica ljudi od prijasnjih naroda na dalek put, i putovali su sve dok
ih noc ne zatece pored jedne pecine, u koju udose da bi u njoj prenociii. Medutim,
u torn trenutku odroni se jedna stijena i potpuno zatvori ulaz u pedinu. Oni tada jedan
drugom rekose: 'Jedini nacin da se spasimo iz ove situacije jeste da Allaha zamolimo
da ukloni ovu stijenu zbog nasih dobrih djela koje smo ucinili.' Jedan od njih tada rece:
Allahu dragi, ja sam imao stare roditelje i nikada nisam prije njih nisarn nahranio niti
napojio nikoga od svoje porodice. Jednog dana trazio sam bolju pasu svome stadu
i otisao sam daleko, pa im nisam dosao na vrijeme, te sam ih, nakon sto sam namuzao
mlijeka i donio, nasao da spavaju. Nezgodno mi je bilo da ih probudim , ali i da prije
njih nahranim i napojim svoju porodicu, pa sam cekao sa sudom u rukama i gledao
kada ce se sami probuditi, i tako stajao sve do zore, a djeca su oko mojih nogu plakala
od gladi. Zatim su se probudili i popili svoj dio mlijeka. Allahu dragi, ako sam to
ucinio iskljucivo zeledi Tvoje lice, odmakni ovu stijenu sa ulaza u ovu pecinu.' Stijena
se malo maknu, ali ne toliko da bi mogli izaci pored nje. Drugi od njih rece: Allahu
dragi, ja sam imao jednu bliznju rodicu koju voljeh vise od cijeloga svijeta (U drugoj
predaji stoji; Volio sam je tako jako kako to muskarci samo mogu voljeti zene'),
pa sam je pozelio imati, ali ona mi to ne dopusti. Jedne godine zavladala je jaka glad,
te mi ona dode i zatrazi pomoc. Ja joj dadoh 120 zlatnika, ali pod uvjetom da mi se
dopusti. Ona na to pristade, i kad sam joj se pribiizio (U drugoj predaji stoji: 'Kada sam
joj prisao onako kako muz pride svoj zeni u postelji'), ona zaplaka i rece: 'Boj se Allaha
i ne raskidaj prsten moje nevinosti bespravno.' Tada sam se ja odmakao od nje, iako
mi je bila najdraza na svijetu, i ostavio sam joj zlatnike koje sam joj prethodno dao.

RADOSTPOGLEDA KOMENTARM/ADUS-SAUHIWA

Allahu dragi. ako sam to ucinio iskljucivo zeleci Tvoje lice, izbavi nas iz ove nedace
u kojoi se nalazimo.' Stijena se ponovo maio pomjeri, ali ne toliko da bi mogli izaci iz
pecine. Treci od njih rece: 'Aliahu dragi, ja sam drzao najamnike i svirna sam odmah
isplacivao zasiuzene plate, osim jednom covjeku koji je napustio posao i otisao prije
priiema svoje plate. Ja sam tu njegovu platu posteno ulozio, tako da se njegov imetak
narnnozio. Nakon izvjesnog vremena dosao mi je i rekao: 'Allahov robe, isplati mi
moju platu.' Ja sam mu na to odgovorio: 'Sve ovo sto ispred sebe vidis od ovog blaga:
deve, krave, ovce i robovi, tvoja je plata!' On mi tada rece: Allahov robe, ne izigravaj se
sa mnom.' 'Ne izigravam se', rekao sam mu, a on je tada uzeo sav taj imetak i otjerao
ga, a da meni nije nista ostavio. Allahu dragi, ako sam to ucinio iskljucivo zeleci Tvoje
lice, izbavi nas iz ove nevolje u kojoj se nalazimo.' Stijena se tada potpuno pomjeri
i oni izadose iz pecine." (Muttefefcun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (4/449); Muslim (2743).

Manje poznate rijeci:

"Zeleci Tvoje lice*' - znaci (uciniti nesto) zeleci Allahovo zadovoljstvo i iskreno
u Njegovo ime. Neki komentatori tvrde da se pod licem misli na Allahovo bice,
te da kao dokaz za tu tvrdnju postoje mnogobrojni primjeri u jjeziku.

Ovo tumacenje je neispravno, jer podrazumijeva obesnazivanje Allahovih
osobina. Ispravno vjerovanje podrazumijeva vjerovanje u svojstva bez simbolicnih
tumacenja, negiranja, poistovjecivanja, iskrivljavanja, ulazenja u kakvodu, ili govora
da samo Allah zna njihova znacenja (tefvid). Znacenja ovih svojstava ne ubrajamo
u manje poznate serijatske tekstove cije tumacenje zna samo Allah, vec Allahu
prepustamo znanje o njihovoj kakvoci, a ne o njihovom znacenju. Nase vjerovanje
u Allahova svojstva je vjerovanje potvrde, a ne vjerovanje odredivanja kakvoce.
Posto ne znamo kakvocu Njegovog bica, tako ne znamo ni Njegove osobine,
ali vjerujemo da On ima uzvi&ena svojstva i lijepa imena.

Iz hadisa se shvata:

- Kada se covjek nade u nevolji, pohvalno je da tada upucuje dove koje je
preporuceno uciti prilikom nedaca, jer je to jedan od uzroka primljenosti dove,
kao sto sam to pojasnio u knjizi "En-Nubezul-mustetabe fid-d'avatil-mustediabe"

- Utemeljenost priblizavanja Allahu (tevessula) dobrim djeUrna, a slicno tome
jeste i tevessul Allahovim svojstvirna i imenima, kao i dovom dobrog covjeka,
Tevessul bicima vjerovjesnika i evlija, te njihovirn kaburima nema utemeljenja, vec
predstavlja zabludjelu novotariju.

SeHmkldeL-Hilall

- Neki povodi primljenosti dove su:

1) iskreno upucivanje dove,

2) znati za Allaha u blagostanju, jer su ovi ljudi vjernici molili AHaha iskreno
i prisjecali se svojih dobrih djela. Spoznali su Allaha cineci ova djela dok su bili
u blagostanju, zeleci da se njihov Gospodar sa njima upozna u vrernenima nedaca.
Tako se u vjerodostojnom hadisu navodi: "Znaj za Allaha u blagostanju, Allah ce
znati za tebe u iskusenju." O tome smo vise govorili u knjizi "En-Nubezul-rnustetabe
fid-d'avatil-mustedzabe".

- Ako covjek u svojoj molitvi trazi od Allaha da ispuni Svoje obecanje, to se ne
smatra ubrzanjem koje vodi ka covjekovorn razocarenju i gubljenju nade tako da
prestane upucivati dovu. U vjerodostojnim hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, nalazi se dokaz o dozvoljenosti ucenja dove za ubrzano uslisavanje
(ispunjenje neke potrebe), kao naprimjer u hadisima koji govore o trazenju kise,
dovi na Bedru i dr. Ovo se smatra upornoscu u upudivanju dove, sto je kod Allaha
Uzvisenog pohvalno i omiljeno, a to sam pojasnio u vec* spomenutoj knjizi.

- Vhjednost cinjenja dobrocinstva roditeljima, njihovog sluzenja i davanja
prednosti njima nad svojom porodicom, te podnosenje poteskode radi njih.

- Podsticaj na cednost i izbjegavanje hararna, posebno kada je covjek
u mogucnosti ili ima cvrstu namjeru da ih ucini.

- Udaljavanje od nepokornosti otklanjanjem predispozicija za njihovo cinjenje,
jer pokajanje brise prethodne grijehe.

- Vrijednost ispunjavanja dogovora i predaje povjerenih stvari, te tolerancije
u medusobnom ophodenju. Pogledaj moju brosuru "Semahatul-islami"

- Potvrda kerameta (nesvakidasnjih pocasti) koje Allah daje Svojim dobrim
robovirna, a to su oni koji vjeruju, koji su bogobojazni, oni ih skrivaju bojeci se
pretvaranja. A oni koji tvrde da su evlije i pokazuju sejtanske nadnaravnosti, poput
ulaska u vatru, probadanja sipkama i si., to se ne smatra kerametima niti ih takve
osobe zasluzuju.

- Allah nece uskratiti nagradu dobrocinitelju.

En-Nevevijevo, Allah mu se smilovao, zavrsavanje ovog poglavlj a ovim hadisom
ukazuje da je iskrenost konopac spasa i zivotni put, te da ce se od dunjaluckih nedaca
i strahota na Sudnjem danu spasiti samo iskreni. Stoga, pozurimo za spasom.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHI\'A

Poglavlje drugo
POKAJANJE - TEVBA

Ucenjaci kazu: "Obavezno je pokajati se za svaki ucinjent grijeh." Ako se
ucinjeni grijeh odnosi samo na Allahov hakk, a ne povezuje se s pravom nekog
covjeka, onda tevba ima tri uvjeta:

prvi: da odmah prestane sa cinjenjem tog grijeha;

drugi: da se iskreno pokaje zbog njegovog cinjenja;

treci: da cvrsto odluci da ga vise nikada nece uciniti.

Ako izostane jedan od ova tri uvjeta, pokajanje nece biti ispravno.

A ako je grijeh ucinjen prema nekom covjeku, onda tevba ima cetiri uvjeta: tri
navedena i da se dug vrati onome kome se duzno. Ako je dug imovinske prirode,
onda se ostecenome mora vratiti njegov dug, a ako je prijestup takav da povlaci
vecu kaznu, kao sto je bicevanje za potvoru nevinog, onda je duzan pristupiti
izvrsenju kazne, ili zatraziti oprost od doticne osobe, a ko je radi o verbalnoj uvredi,
duzan je zatraziti halala od osobe koju je uvrijedio. Obaveza mu je pokajati se za
sve ucjinjene grijehe, ali ako se pokaje samo za pojedine grijehe, pokajanje ce biti
ispravno, po misljenju sljedbenika istine, a ostali grijesi ostaju na njemu sve dok se
i za njih ne pokaje, O obaveznosti pokajanja postoje mnogobrojni dokazi u Kur'anu,
sunnetu i konsenzusu ummeta.

Pokajanje je prvo polaziste onih koji stepenicama istinoljubivosti upute ka Vladaru
Svemocnome, i pocetak puta za one koji zude za uspjehom na buducem svijetu.

Tevba je istovremeno i pocetak, i sredina, i kraj covjekovog putovanja do
Allahovog zadovoljstva: nece je nikada zanemariti i neprestano ce se kajati sve do
smrtnoga casa; tevba ce biti njegov stalni pratilac na dunjaluckom putovanju.

Pokajanjem covjek zapocinje novu etapu u svom zivotu, otvara novu zivotnu
stranicu, i obezbjeduje sebi sretnu zavrsnicu - postizanje Allahovog zadovoljstva,
dakle, na svakom dijelu zivotnog puta neophodna je tevba.

Na pocetku kretanja putem pokajanja, u covjekovom srcu rada se cvrsta
narnjera ostavljanja svih grijeha i spoznaja da su grijesi zastor izmedu roba
i njegovog Gospodara, stoga pokajnik zurno krece putem spasa, a kod Allaha je
jedino utociste i spas od Njegove kazne. Ma putu iskrenog pokajanja i vracanja
Uzvisenom Allahu nakon svjesno ili nesvjesno pocinjenog grijeha, u pokajnikovom
srcu smjenjuju se strah od Allaha i nada u Njegovu milost. Na putu povratka

Sclimth'tddliikti

Allahu, pokajnikovo srce odise iskrenoscu, istinoljubivoscu, odlucno kre^e putem
cinjenja pokornosti koje covjeka uzdizu na stepen Allahovih bogobojaznih evlija,
isprecavajuci se izmedu njega i sejtanovih puteva.

Pokajanje je stroga pojedinacna obaveza svakom muslimanu, kako je to jasno
naznaceno u Kur'anu, sunnetu i konsenzusu ucenjaka, i kako to zdravi ljudski
razum nuzno nalaze.

Cjelokupno izlaganje o pokajanju, uvjetima, vrijednostima, poglavljima
i nedostacima koji mu se suprotstavljaju, nalazi se u knjizi "Et-Tevbetun-nesuh
ft dav'il-Kur'anil-kerim vel-ehadisis-sahiha" a dio knjige u kojem se pojasnjavaju
propisi vezani za pokajanje nosi naziv "Hadir-ruh ila ahkami tevbetin-nesuh"
Stoga, nastoj neobavezno priustiti sebi ove dvije knjige, jer onaj ko trazi znanje
u njima ce naci adekvatne odgovore, a onaj koji trazi vise od toga, postici ce cilj.

Uzviseni kaze; "I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono sto

zelite." (En-Nur, 31)

Allah Uzviseni naredio je svim vjernicima da se kaju, a to ukazuje da je pokajanje
stroga pojedinacna obaveza. Ko se odazove ovoj Allahovoj naredbi, pridruzit ce se
spasenoj grupi cija ce nagrada biti uspjeh (u ahiretskom zivotu). Rijeci Uzvisenog
"le'alle" (vjerovatno) ovdje oznacavaju ostvarenje i reaiizaciju.

Uzviseni kaze: "Da od Gospodara svoga oprosta traiite i da se pokajete." (Hud, 3)

- Trazite oprosta od svoga Gospodara za prethodne ucinjene grijehe i pokajte
mu se za ono sto cete u buducnosti ciniti.

Uzviseni kaze: "O vi koji vjerujete, ucinite pokajanje Allahu iskreno, da bi
Gospodar vas preko ruznih postupaka vasih presao." (Et-Tahrim, 8)

- Ispravni prethodnici imali su razlicita misljenja o znacenju rijeci et-tevbetun-
nasuh, tako da cak postoji vise od dvadeset razlicitih misljenja. Medutim, sva
misljenja mogu se sazeti u sljedece tri cinjenice:

Prvo: Generalno se misli na sve grijehe, odnosno to znaci da se ovim pokajanjem
covjek moze pokajati za sve grijehe, dakle ovim pokajanjem moguce je izbrisati sve
prethodno ucinjene grijehe.

Drugo: Neophodno je da pokajanje istovremeno bude prozeto odlucnoscu
i iskrenoscu, tako da se pokajnik ni u jednom trenutku ne dvoumi niti odgada
pokajanje, nego da potpuno svjesno i odlucno postupa u skladu sa zahtjevima koje
pokajanje iziskuje.

Trece: Ciscenje pokajanja od svih pokudenih primjesa i mahana koje mogu
utjecati na pokajnikovu iskrenost.

Prvo se odnosi na sve ono zbog cega se kaje, drugo se odnosi na bice i dusu
pokajnika, a trece na Onoga od koga trazi oprost. Zato istinsko pokajanje oznacava
istinoljubivost, iskrenost i opcenito pokajanje za sve grijehe.

RADOST POGLEDA KOMEXTARRfJAIHIS-SALFWNA

Neke neznalice tvrdile su da je nasuh ime nekog covjeka koji je iivio u doba
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je Allah naredio Poslaniku da se
pokaje kao sto se taj covjek pokajao. Ovo je krajnje neznanje o tefsiru, hadisu, fikhu
i znacenjima Kur'ana, a o tome detaljnije govori sejhul-islam Ibn Tejmijje, Allah
mu se smilovao.

13. Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: Tako mi Allaha, ja zatrazim oprost od
Allaha i kajem Mu se vise od sedamdeset puta dnevno."' (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (11/101) - Fethul-Bari.

Manjc po/nate rijeci:

"Istigfar"- trazenje oprosta znaci da se trazi pomilovanje od grijeha i njegova
zamjena. Znaj da se grijesi ponistavaju na dva nacina.

Prvi: Brisanjem, kao sto Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vjerodostojnom
hadisu, zasnovanom na mnostvu puteva kojima se prenosi, kaze: "Nakon loseg
djela ucini dobro, pa ce ga ono izbrisati." Ovo je stepen prelaska preko grijeha (afv).

Drugi: Zamjena, kao sto Allah Uzviseni kaze: "Allah ce njihova hrdava djela
u dobra promijeniti, a Allah prasta i milostiv je" (El-Furkan, 70) - ovo je stepen
magfireta (oprosta).

Ko razmisli o ova dva stepena, uocit ce izvjesnu razliku. U magfiretu je
povecanje dobrocinstva i veca vrijednost od prelaska preko grijeha (afv), a oba
stepena predstavlju dobro i radosnu vijest za vjernike.

Rijeci: "Kajem Mu se znace: cvrsto odlucujem da cu se pokajati.

Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, trazenje oprosta i pokajanje ukazuju
na problematicnost ovog navoda o njegovom trazenju oprosta, jer je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nepogrjesiv, a ovakva forma iziskuje njegovo grijesenje.

Kazemo: Nema problematicnosti, jer je trazenje oprosta i pokajanje sunnet
svih poslanika koji su se od svih ljudi najvise trudili u robovanju Allahu, jer im je
On podario Svoje neizmjerne blagodati i ukazao pocasti. Poslanici su bili ustrajni u
iskazivanju zahvalnosti Njemu, priznajuci svoj nemar i da Ga ne obozavaju onako
kako Ga istinski treba obozavati. Adem, a.s., otvorio je ova vrata: "I Adem prirni
neke rijeci od Gospodara svoga, pa mu On oprosti; On, doista, prima pokajanje;
On je milostiv" (EI-Bekare, 37). Vjerovjesnici su zatekli Ibrahima, a.s., kako na
njih ulazi: "Gospodaru na,s; ucini nas dvojicu Tebi odanim muslimanirna, i porod

Sdim b. Md-Hilali

nas neka bude Tebi odan, pokazi nam obrede nase i oprosti nam, jer Ti primas
pokajanje i milostiv si" (El-Bekare, 128), kao i Musa, a.s., "£im se osvijesti, rece:
'Uzvisen i cist si Ti! Kajem Ti se, ja sam vjernik prvi!'" (El-E'araf, 143). Muhammed
je pecat svih vjerovjesnika, pa zar nece biti zahvalni rob?

Uz to, Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, trazenje oprosta i pokajanje
predstavljaju donosenje propisa njegovorn ummetu, kao sto je pojasnjeno
u sljedecem hadisu od El-Egarra b. Jesara el-Muzenija, r.a.

I z hadisa seshvata:

- Prilikom govora o necemu dozvoljeno je zakleti se kako bi se dodatno potvrdilo
izreceno, iako slusalac uopce ne sumnja u istinitost tog govora.

- Podsticaj umrneta na pokajanje i trazenje oprosta; iako su Vjerovjesniku,
sallallahu alejhi ve sellem, oprosteni prijasnji propusti, a i buduci, on ipak trazi
oprosta i kaje Mu se.

- Povecano trazenje oprosta i cinjenje pokajanja. Neminovno je da covjek
grijesi ili da ga ponekad obuzme nemarnost, pa neka zato ima na umu da ce se na
krajuvratiti Allahu.

14. Od El-Egarra b. Jesara el-Muzenija, r.a., prenosi se da je rekao: "Rekao
je Aliahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; 'O ljudi, pokajte se Allahu
i trazite oprosta od Njega, jer zaista ja to uradim stotinu puta u jednom danu."'
(Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Muslim /2702, 42), bez rijeci "i trazite oprosta od Njega" i s rijecima "Njemu"
poslije rijeti "u jednom danu"

Iz hadisa se shvata:

- Pokajanje je stroga obaveza svim pojedincima, jer naredba ukazuje na
obaveznost, a obracanje je upuceno svima, bez izuzetka.

- Iskrenost je uvjet za primljenost pokajanja. Shodno tome, ko god prestane
ciniti neki grijeh radi nekoga drugoga mimo Allaha, kao npr. da ga prestane ciniti
zbog svoga tvrdicluka, ili da izbjegne sramotu, ili zbog nemoci da ga u^ini, ili iz
straha od ljudi - nece se smatrati pokajnikom, prema saglasnosti svih ucenjaka.

Dakle, pokajanje je ograniceno, odnosno mora biti iskljucivo radi Allaha,
a to ogranicenje oznacava uvjetovanje o kome govori casni Kur'an: "Ako vas dvije
ucinite pokajanje Allahu, pa, vi ste bile ucinile ono zbog cega je trebalo da se

RADOST POGLEDA KOMENTAR RF/ADUS-SAUHIMA

pokajete" (Et-Tahrim, 4) "I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono
stozelite." (En-Nur, 31).

To se jasno navodi i u rijecirna Uzvisenog: "Osim onih koji se pokaju i poprave
i koji cvrsto Allaha prihvate i vjeru svoju u Allaha iskreno ispolje, oni ce biti
s vjernicima, a Allah ce sigurno vjernicima veliku nagradu dati." (En-Nisa, 146)

- Povecano trazenje oprosta i blagovremeno pokajanje.

15. Od Ebu Hamze Enesa b. Malika el-Ensarija, sluge Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem: 'Uistinu se Allah vise obraduje pokajanju Svoga roba
nego sto bi se neko od vas obradovao pronalasku svoje izgubljene deve u pustinji.'"
(Muttefekun alejhi)

U Muslimovoj predaji stoji: "Uistinu se Allah vise obraduje tevbi Svoga roba
kada Mu se pokaje, nego sto bi to ucinio neko od vas kada bi putovao na devi kroz
pustinju, i izgubio je, a na njoj mu sva hrana i voda, pa je dugo trazio i izgubivsi
nadu da ce je pronaci, legao u hiad jednog drveta da se odmori, i u takvom stanju
ocaja odjednom ugleda svoju devu u neposrednoj blizini kako mirno stoji, te odmah
skoct i uhvati je za povodac i od silne radosti uzvikne: Allahu, Ti si moj rob, a ja sam
Tvoj gospodar' - pogresno se izrazivsi od velike radosti."

Dokumentacija hadisa;

El-Buhari (11/102) - Fethul-Bari; Muslim (2747, 8 i 2747, 7).

Iz hadisa se shvata:

- Potvrda Allahovog svojstva radosti koja predstavlja epitet koji prilici Njegovo;
uzvisenosti i savrsenosti, a potvrda ovog svojstva ne iziskuje da Njegova radost
bude poput radosti stvorenja, koja se manifestira podrhtavanjem i ushicenoscu
(duse) prilikom ostvarenja nekog cilja kojim otkloni od sebe neki nedostatak ili
ostvari neki toliko zeljeni cilj. Stoga neki ucenjaci smatraju da ova osobina zapravo
simbolizira zadovoljstvo, te brzo primanje djela i odazivanje (na dovu).

Prethodno tumacenje (ovog svojstva radosti) je neispravno, jer se njime
poistovjecuje osobina Stvoritelja sa stvorenjima, jer kada su spoznali da je nemoguce
da Stvoritelj ima osobinu stvorenja, obezvrijedili su je i pogresno protumacili.

Opce je poznato da govoriti o jednom Allahovom svojstvu zapravo znaci
govoriti o svim svojstvima, s obzirom na vjerovanje u ta svojstva koje predstavlja
vjerovanje u njihovo postojanje, a ne vjerovanje u njihovu kakvocu. Ako se desi da se
za razlicite stvari upotrebljava jedan isti termin, to ne znaci da su te razlictte stvari

SeUmh Idd-HttttU

istovjetne. Kada bi to bila istina, u torn slucaju bismo trebali zanijekati Allahova
svojstva opcenito i pojedinacno.

Stoga, Allah ima svojstvo radosti koje prilici Njegovoj uzvisenosti i savrsenstvu,
kao sto stvorenje ima svoju radost koja prilici njegovoj nemoci i ovisnosti. Mi
vjerujemo u Allahove osobine koje su navedene u Njegovoj Knjizi i ispravnom
sunnetu Njegovog Poslanika, sallaliahu alejhi ve sellem, i ne prelaztmo gran ice
Kur'ana i sunneta, vec potvrdujemo ono sto je Allah potvrdio za Sebe, a nijecemo
ono sto je nijekao za Sebe, ne govorimo o onome sto Allah Uzviseni nije spomenuo,
a On je Najznaniji i Najmudriji. U ovom pitanju, najispravnija je potpuna pokornost
serijatskim izvorima.

Potvrda ovog Allahovog svojstva radosti jedino se navodi u sunnetu, a propis
iz sunneta je validan isto kao i propis iz Kur'ana, sa aspekta obavezivanja propisima
i uzimanja u obzir pouka i poruka koje se navode u njemu.

- Velicina Allahove milosti koja obuhvata i grjesnika, jer On prihvata
dobrocinitelja, prihvata pokajanje i oprasta grijeh.

- Ako covjek u trenutku ushicenja nenamjerno pocini neku gresku, poput
ove navedene u hadisu, u torn slucaju nece se pozvati na odgovornost i nede biti
sankcioniran.

- Svakome ko bude trazio oslonac u necemu / nekome drugome mimo Allaha,
Allah ce uskratiti Svoju pomoc onda kada mu bude najpotrebnija: covjek koji je
putovao sam kroz pustinju, pouzdavao &e u opskrbu koju je ponio, medutim kada
se oslonio na nju, ostao je bez nje, ali je Allah bio dobrostiv prema njemu i vratio
mu sve sto je izgubio.

- Potpuna predanost Allahovoj odredbi predstavlja dobro i blagoslov, jer kada
je ovaj covjek izgubio nadu da ce naci svoju jahalicu, predao se Allahu, pa ga je
Allah pocastio povratkom njegove izgubljene zivotinje.

- Uzimanje uzora u Vjerovjesniku, sallaliahu alejhi ve sellem, i navodenje
primjera kako bi se naucnim putem i ukazivanjem na serijatske koristi priblizilo
znacenje, shvatanje i povedalo pojasnjenje o opipljivim stvarima, a ne na nacin
ismijavanja, kazivanja besmislenih hikaja.

- Podsticaj na samoobracun.

16. Od Ebu Musaa Abdullaha b. Kajsa el-Es'arija, r.a., prenosi se da je
Vjerovjesnik, sallaliahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzviseni Allah drzi Svoju ruku
ispruzenorn tokom cijele noci primajuci pokajanja od onih koji su danju grijesili,
a danju pruza Svoju ruku primajuci pokajanja od onih koji su grijesili nocu, sve dok
sunce ne izade sa zapada" Muslim.

RADOST POGLEDA KOMEXTAR fWADUS-SAUHlXA

Dokumcntacija hadisa:

Prenosi Muslim (2759).

Iz hadisa se shvata:

- Potvrda ruke kao Allahove osobine; On ima dvije ruke koje pristaju Njegovoj
uzvisenosti i potpunosti i On najbolje zna njihovu kakvocu. Zato je obaveza
bespogovorno vjerovati u Allahova svojstva i ne pitati o njihovoj kakvoci, kako je
to pojasnjeno u djelima ispravnih prethodnika, neka je Allah s njima zadovoljan.

Ko kaze da se Allahova ruka u prenesenom znacenju odnosi na Njegovu moc
ili davanje pocasti, suprotstavio se razumu i dokazima.

- Allahova milost obuhvata sve.

- Jedan od uvjeta pokajanja jeste da bude u okolnostima kada ga je moguce
izvrsiti, a to je, kako se navodi u ovom hadisu, dok sunce ne izade sa zapada,
sto predstavlja jedan od velikih predznaka Sudnjega dana.

17. Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko se pokaje prije nego sto sunce izade sa zapada,
Allah ce primiti njegovo pokajanje.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Prenosi Muslim (2703).

Iz hadisa sc shvata:

- Allah prima pokajanje od Svojih robova i oprasta im nevaljala djela ukoliko
se pokajanje desi u vremenu odredenom za primanje tevbe, a to se u ovom slucaju
odnosi na vrijeme prije izlaska sunca sa zapada.

Uzviseni Allah kaze: "Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga
dodu, nijednom covjeku nece biti od koristi to sto ce tada vjerovati ako prije nije
vjerovao ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio" (El-En'am, 158), tj. kada
ljudi vide izlazak sunca sa zapada, tada de svi povjerovati, medutim tada covjeku
nece koristiti njegovo vjerovanje, kao sto se navodi u hadisu od Ebu Hurejre kod
El-Buharija (8/297) - Fethul-Bari.

Sciintb. 'Jdet-HUali

18. Od Ebu Abdur-Rahmana Abdullaha b. Omera b. EI-Hattaba prenosi se
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah, azze ve dzelle, prima
pokajanje Svoga roba sve dok mu dusa ne dode do grkljana." Prenosi Et-Tirmizi
i kaze da je hasen (dobar).

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan s obzirom na mnostvo predaja koje mu svjedoce. Prenose
ga Et-Tirmizi (3537), Ibn Madze (4252), Ahmed (6160, 6408), El-Begavi u Serhus-
sunne (1306), Ibn Hibban (2449), El-Hakim (4/257). Prenosi se iz vise pravaca od
Abdur-Rahmana b. Sabita b. Sevbana, a on od svoga oca, a on od Mekhula, a on od
Dzubejra b. Nufejla, a on od Ibn Omera.

Kod Ibn Madze navodi se da se prenosi od Abdullaha b. Amra, sto predstavlja
stari propust.

Kazem: Prenosioci su potpuno povjerljivi, osim Abdur-Rahmana b. Sabita
koji je saduk (prihvatljiv, ali nije na stepenu potpune povjerljivosti), jer je grijesio
u prenosenju predaja. Mjegov hadis se uzimao kao hasen (dobar).

Ovom hadisu svjedoce i drugi hadisi od Ebu Zerra i Besira b. Ka'aba.
Vjerovatno ga je zato imam En-Nevevi proglasio vjerodostojnim u komentaru
Sahihu Mushma (17/25).

Manje poznate rijeci:

"Dok mu dusa ne dode do grkljana" - a to je stanje odvajanja duse od tijela, sto
je slicno stanju bolesnoga koji krklja, a krkljanje oznacava ispu&anje neartikuliranih
glasova u trenutku kada se tecnost iz usne duplje vraca u grlo (potiskivanjem zraka)

alibezgutanja.

Iz hadisa se shvata:

- U trenutku odvajanja duse od tijela, odnosno kada dusa dode do gria,
pokajanje se ne prihvata. Uzviseni kaze: 'Allah prima pokajanje sarno od onih koji
ucine kakvo hrdavo djelo iz neznanja, a potom se na vrijeme pokaju. Njima ce
Allah oprostiti, a Allah svedobroznairnudar je!" (En-Nisa, 17)

Svako ko se pokaje prije smrtnog casa, na vrijeme se pokajao, a potom Uzviseni
kaze: "Nema pokajanja onima koji cine hrdava djela sve dok im se ne priblizi smrt,
pa onda govore: 'Sad se doista kajem!' - niti za one koji umru kao nevjernici. Njima
smo bolnu kaznu priprernili!" (En-Nisa, 18), a kasno pokajanje predstavlja smrt.

Malik b. Er-Rebib oplakivao je sebe govoredi:

RADOST POGLEDA KOMENTARKIJADUS-SALIHINA

"Govore: Nemojse udaljavati, a oni me ukopavaju,
a koje se mjesto smatra udaljenijim do moga mjestal'

Zato Uzviseni Allah nije primio faraonovo pokajanje kada se poceo utapati:
"I Mi prevedosmo preko mora sinove Israilove, a za petama su im bili faraon
i vojnici njegovi, progoneci ih iz zlobe i neprijateljstva. A on, kad se poce daviti,
uzviknu: 'Ja vjerujem da nema boga osim Onoga u Koga vjeruju sinovi Israilovi
i ja se pokoravam!* Zar sada, a prije si neposlusan bio i razdor sijao?! Danas cemo
izbaviti samo tijelo tvoje, da bi bio poucan primjer onima poslije tebe - ali mnogi
su ljudi ravnodusni prema Nasim poukama." (Junus, 90-92)

- Jedan od uvjeta primljenosti tevbe jeste i da se covjek pokaje prije nego sto
nastupi njegov smrtni cas.

19. Od Zirra b. Hubejjisa prenosi se da je rekao: "Otisao sam Safvanu
b. Assalu, r.a., s namjerom da ga pitam o potiranju po mestvama. Kada sam dosao
kod njega, on me upita; 'Zbog cega si dosao, Zirre?', a ja mu odgovorih; 'Iz zelje
za znanjem.' Tada on rece; 'Meleki svojirn krilima natkriljuju stjecatelja znanja
iz zadovoljstva prema onome sto cini.' Na to mu rekoh: 'Zagolicalo me pitanje
potiranja po mestvama poslije obavljanja velike i male nuzde, te kako si ti jedan
od Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba, dosao sam da te upitam
jesi li cuo da je (Poslanik) govorio nesto o tome?' On rece: 'Da. Naredivao nam je
da, kada smo na putovanju, ne skidamo mestve tri dana i tri noci, izuzev kada se
odzunupimo, ah nam nije naredio da ih skidamo zbog (uzimanja abdesta nakon)
obavljanja velike ili male nuzde, ili sna.' Zatim ga upitah: 'Jesi li ga cuo da govori
nesto o Ijubavi?', a on odgovort: 'Da. Jedne prilike dok smo sjedili kod Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dode neki beduin i pozva Poslanika jakim
glasom, a on mu odgovori slicnim glasom: 'Pridi!' Ja tada rekoh (beduinu): 'Tesko ti
se, stisaj svoj glas, jer si ti kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i zabranjeno
ti je da podizes gLas u njegovom prisustvu.' Na to beduin rece: 'Allaha mi, necu
utisati.' Beduin upita: 'Covjek voli ljude, ali svojirn djelima nije dostigao njihov
stepen?1 Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Covjek ce na Sudnjem danu
biti sa onim koga voli,' nastavivsi pripovijedati o vratima na zapadu, njihovoj sirini,
te da ce konjanik po nihovoj sirini putovati cetrdeset ili sedamdeset godina." Sufjan,
jedan od prenosilaca ovog hadisa, kaze: "Ta vrata su naspram Samar a Allah ih je
stvorio na dan kada je stvorio nebesa i Zemlju iostavio ih je otvorenima za primanje
pokajanje i nece se zatvoriti sve dok sunce ne izade na njih." Prenose ga Et-Tirmizi
i drugi, a on kaze: "Hadis je hasen-sahih."

Sdiiiib/tdd-lltlaii

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, uzimajuci u obzir sve predaje. Prenose ga: Et-Tirmizi
(3535, 3536), Ibn Madze (4070), Ahmed (4/239-241), Et-Tajalisi (2767) MinhatuI-
ma'bud, EI-Humejdi u svome Musnedu (881), Abdur-Rezzak u EI-Musannefu (793-
795), Ibn Hibban (186) Mevariduz-zam'an, Et-Taberani u EI-Kebiru (7352, 7353,
7359, 7360, 7361, 7365, 7388), Ibn Nu'ajm u El-Hiliji (7/308), Ibn Huzejme (193),
El-Begavi a Serhus-sunneh (1315) i Me'alimut-tenzil (2/144), Ibn Dzeriri et-Taberi
u Dzami'ul-bejan (8/72), EUBejheki (1/267), Ibn Adijj u El-Kamilu (5/1806).

Svi prenose putem Asima b. Ebi En-Nudzuda od Zirra b. Hubejjisa, a on od
Safvana b. Asala.

Kazem: Lanac prenosilaca ovog hadisa je hasen, a prenosioci su na velikom
stepenu povjerljivosti, osim Asima koji je, i pored svoga prednjacenja u kiraetu
Kur'ana, bio ocijenjen kao dobar prenosilac.

Slijedio ga je Zubejd el-Jami kod Ibn Dzerira et-Taberija (8/72).
Kazem: On je Ibn El-Haris el-Jami visoko priznati prenosilac i poboznjak.
Zato je ovaj hadis vjerodostojan, a Allahu pripada zahvala na isiamu i sunnetu.

Iz hadisa se shvata;

- Podsticaj na stjecanje znanja.

- Serijatski obveznik obraca se ucenjacima kad god mu je nejasno neko vjersko
pitanje, kao sto Uzviseni kaze: "Pitajte one koji znaju, ako ne znate" (En-Nahl, 43;

El-Enbija, 7).

- Covjek koji postavlja pitanje zahtijeva od ucenjaka da svoj odgovor potkrijepi

validnimdokazirna:kur'ansko-sunnetskimtekstom,argumentacijomiliizvodenjem
propisa na osnovu intuicije (idztihad). Ucenjak ne smije osjecati nelagodu zbog
tog zahtjeva, jer je vezanost fetvi za dokaze znak istinoljubivosti i iskrenosti, kako
Uzviseni kaze: "Reci: 'Dajte svoj dokaz, ako istinu govorite!"' (El-Bekare, 111).

- Putniku je dozvoljeno potirati po mestvama tri dana i tri noci, a mukimu
(onome ko se nalazi u svome mjestu stanovanja) jedan dan i jednu noc. Propis
mestvi, kako se navodi u dokazima, odnosi se i na carape i ostalu obucu, sto je
detaljno pojasnjeno u odredenim poglavljima, u knjigama islamskog prava. Sejh
Dzemaluddin el-Kasimi, Allah mu se smilovao, obradio je ova pitanja u zasebnoj
brosuri, a svoj komentar na nju dao je Ahmed Sakir, Allah mu se smilovao,
a valorizaciju i navod izvora hadisa uradio je nas sejh Masiruddin el-Albani, Allah
mu se smilovao.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUH/NA

- Potiranje po mestvama dovoljno je kao zamjena za pranje nogu prilikom
uzimanja abdesta poslije velike i male nuzde, te sna. Prilikom velikog hadesa,
kao sto su dzunupluk (stanje osobe poslije spolnog odnosa), menstruacija (hajz)
i nifas (postporodajno krvarenje), neophodno je skinuti mestve i oprati noge.

- Uctivo ponasanje prema ucenjacima i stisavanje glasa u njihovom drustvu.

- Poducavanje neznalice lijepom ponasanju i moralnim kodeksima.

- Ljubav i; druzenje sa odabranima, jer ce covjek na Sudnjm danu biti sa onima
koje je volio. Covjek je na vjeri svoga bliskog prijatelja, pa neka svako od vas pogleda
s kim je blizak. Svojstvo ljubavi je da onoga koji voli privuce na put onoga koga voli,
motivira ga na pokornost, a zato je receno: "S kim si, takav si"

- Sirina Allahove milosti koji prima pokajanje od Svojih robova.

- Podsticaj na brzo pokajanje, samoobracun i povratak Allahu prije nego sto
kajanje ne bude koristilo i uopce ne bude moglo biti realizirano.

20. Od Ebu Seida Sa'da b. Malika b. Sinana el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Allahov
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Davno prije vas bio je jedan covjek
koji je ubio devedeset devet osoba, pa je pitao za najucenijeg covjeka na svijetu, te
su ga uputili na jednog monaha - isposnika. On ode do spomenutog monaha i kaza
mu da je ubio devedeset i devet osoba, pa ga onda upita da li za njega ima oprosta
od Allaha. Monah mu odgovori da za njega nema oprosta, a covjek se na to podize
i ubi monaha kojim je napunio stotinu ubijenih. Zatim je ponovo pitao za najucenijeg
covjeka na svijetu, pa ga uputise na jednog ucenjaka kome je otisao i ispricao da
je ubio stotinu ljudi, a zatim ga upitao da li za njega ima pokajanja. Ucenjak na to
rece: 'Svakako, a ko te moze sprijeciti da se pokajes? Idi u tu i tu zemlju, u njoj zive
ljudi koji iskreno Allahu robuju, pa im se i ti pridruzi u robovanju Allahu, i niposto
se ne vracaj u svoju sredinu jer je ona pokvarena.' Covjek se uputi ka toj zemlji,
ali negdje na pola puta zadesa ga smrt. Oko njega nastade spor izmedu meleka milosti
i meleka mucitelja. Meleki milosti rekose: 'On je dosao kao pokajnik od grijeha i srcem
svojim predan Allahu Uzvisenom.' Meleki mucitelji rekose: 'On nikada nije ucinio
nijedno dobro djelo.' Tada melekima stize jedan drugi melek, u Ijudskom liku, koga
oni uzese za sudiju koji ce im presuditi. Melek, sudija im rece: 'Izmjerite rastojanje
izmedu jednog i drugog mjesta, pa kojem od njih bude blizi, njemu i pripada.' Oni
izmjerise rastojanje i ustanovise da je blizi zemlji u koju je bio krenuo, te ga uzese
meleki milosti." (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji u Sahihu stoji: "Bio je blizi zemlji dobra za jedan pedalj, te je
zbog toga postao njen" U sljedecoj verziji u Sahihu, takoder, stoji: "Uzviseni Allah
naredio je zemlji dobra da se priblizi, a zemlji grijeha da se udalji, a zatim je rekao
melekima: 'Izmjerite razdaljinu izmedu njih.' Meleki to uradise i nadose da je bio

Seimih.'Idel-HUati

blizi zemlji dobra za jedan pedalj, te mu Allah oprosti njegove grijehe. U jos jednoj
predaji stoji: "Toliko se nastojao pribliziti zemlji dobra da se i u smrtnom casu,
posljednjom snagom nageo prema zemlji dobra."

Dokumentacija hadisa:

Prenose El-Buhari (6/512); Muslim (2766).

Manje poznati pojmovi:

Monah - isposnik, poboznjak iz Benu Israila. U hadisu se jasno naznacuje da
se ovo desilo poslije uzdizanja Isaa, a.s., jer su monastvo kao inovaciju uveli njegovi
nasljednici, sto je navedeno u suri EI-Hadid.

Iz hadisa se shvata:

- Prilikom upucivanja i savjetovanja svojih ashaba, Vjerovjesnik, sallal lahu alejhi
ve sellem, mudro je postupao prozirnajudi svoje savjete ilustrativnim primjerima,
jer duse koje se nastoje ocistiti od nevaljalstina, sklone su povodenju za dusama
koje su vec uspjele u torn nastojanju.

- Dozvola prenosenja predaja od Benu Israila, jer su se u njihovo vrijeme
desavale mnoge cudne stvari. Medutim, kada nam ehlul-kitabije nesto prenose,
mi to ne potvrdujemo, niti smatramo laznim.

- Osnovica ljudske duse je dobro, a zlo i grijeh su pridoslice. S obzirom na to,
ako ljudska dusa koja se odala grijehu naide na onoga ko te je opomenuti i uputiti
na dobro, onda postoji mogucnost da se u njoj probudi urodena sklonost i zelja za
istrajnoscu na putu upute.

- Vrijednost znanja uz malo ibadeta nad mnostvom ibadeta uz neznanje. Tako
pobozni neznalica ucini lose, iako zeli da dobro postupi, te zaluta i druge u propast
odvede. U ovome je jasno pojasnjenje da onaj koji poziva i upucuje ljude na islam
i istinu mora posjedovati serijatsko znanje, jer ce u suprotnom njegovo djelovanje
izazvati vise stete nego koristi.

- Neznalica je neprijatelj samome sebi. Isposnika je unistilo njegovo manjkavo
shvatanje. Naime, on j e bio duzan zastititi se od covjeka koji je priznao da je okorjeli
ubica, a to je mogao uciniti simulirajuci i verbalno se ne suprotstavljajuci njegovim
nastojanjima.

- Ucenjak svojim ispravnim znanjem upucuje druge u svjetlo istine i znanja,
te tako koristi i sebi i drugima.

- Ucenjak i daija koji poziva ka Allahu obavezni su ulijevati nadu u srca onih kojima
upucuju poziv i obradovati ih oprostom od Allaha jer Njegova milost je neizmjerna.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SAUHlNA

- Vrata tevbe uvijek su otvorena i Allah prima pokajnikovu iskrenu tevbu„
bez obzira kakve i kolike grijehe i propuste covjek pocinio, sve dok Allahu ne ucini Sirk.

- Meleki koji su zaduzeni za ljude mogu, na osnovu vlastite intuicije, imati
razlicita misljenja o tome koga ce evidentirati kao Allahu pokornog ili nepokornog,
ali na kraju presudu u torn slucaju donosi jedino Allah.

- Moc meleka da uzmu Ijudski lik.

- Utemeljenost preseljenja iz mjesta ciji su stanovnici ogrezli u grijesima
i nepokornosti Allahu u mjesto ciji stanovnici iskreno robuju Allahu ili u mjesto
gdje je cinjenje zla i grijeha manje zastupljeno nego u prvom mjestu.

- Pokajniku je obaveza napustiti sva stanja i okolnosti na koja je navikao tokom.
grijesenja, i u potpunosti se posvetiti cinjenju pokornosti.

- Druzenje sa ucenima, bogobojaznima i postenima pomaze covjeku
u pokornosti Allahu i ponizava sejtana.

- Strpljivo podnosenje teskoca radi pridruztvanja dobrim ljudima dokaz je
istinske zelje za pokajanjem Allahu, azze ve dzelle.

- Ko iskreno ucini hidzru ka Allahu, Allah se obavezao da ce ga nagradrti i da
mu nijedno dobro nece zanemariti.

- Dozvola arbitrage; melekima miSosti i melekima muciteljima poslan je melek
u ljudskom liku koji je bio arbitar u njihovom sporu.

- Ako u datim okolnostima dode do oprecnosti medu argurnentima, onda
arbitar, u svrhu dolaska do konacne presude, ima pravo da kao argumente iskoristi
i indicije.

- Prednost dobrih ljudi nad melekima, jer je melek arbitar dosao u ljudskom
liku kako bi presudio melekima u njihovom sporu.

Koristi:

Postoji razilazenje u vezi s valjanosti pokajanja onoga koji namjerno nekoga
ubije. Ispravno je misljenje da je takvo pokajanje valjano, a ovaj hadis je najbolji
dokaz za to, iako postoji razilazenje u vezi s argurnentiranjem dokazima iz
prijasnjih vjerozakona. Ovo argumentiranje ne smatram validnim, ali, i pored toga,
razilazenje nije vezano za ovo pitanje, vec* nastaje kada u nasem serijatu ne postoji
argument ili potvrda, a ako postoji, onda u to nema ni najrnanje sumnje. U nasem
serijatu navodi se saglasnost po ovome pitanju, jer Uzviseni Allah kaze: "...i oni koji
mimo Allaha drugog boga ne mole, i koji, one koje je Allah zabranio, ne ubijaju,
osim kad pravda zahtijeva, i koji ne bludnice; a ko to radi, iskusit ce kaznu, patnja
ce mu na onom svijetu udvostrucena biti i vjecno ce u njoj ponizen ostati, osim
onih koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela cine, Allah ce njihova hrdava djela

Sclimk Wel'Hilali

u dobra promijeniti, a Allah prasta i milostiv jc. A onaj koj i se bude pokajao i dobra
djela cinio, on se, uistinu, AHahu iskreno vratio." (El-Furkan, 68-71)

Citirani hadis koristi se kao argument kada je u pitanju olaksavanje
i nezaduzivanjem islamskog ummeta propisima koji su objavljeni prijasnjim
narodima. Ako je u vjerozakonima prijasnjih naroda bilo validno pokajanje
namjernog ubice, onda je prevashodno validno i u nasen vjerozakonu.

Allah je najuzviseniji i najbolje zna.

21. Od Abdullaha b. K'aba b. Malika, koji je, izmedu ostalih sinova, bio vodic
svoga oca Ka'aba, r.a., kada je osiijepio, prenosi se da je rekao: "Cuo sam K'aba b.
Malika, r.a., kako prica o svom izostanku sa pohoda na Tebuk. Ka'b kaze: 'Nikada
nisam propustio ucestvovati ni u jednom pohodu sa Allahovim Poslanikom,
sailallahu aiejhi ve sellem, osim u pohodu na Tebuk.' Izuzetak je Bitka na Bedru,
a za nju niko ko je izostao nije ukoren, jer je Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi
ve sellem, izasao zeleci se domoci kurejsijske karavane, tako da je Allah ucini da
se sukobi sa svojim neprijateijem bez zakazanog sastajanja. Prisustvovao sam sa
Allahovim Poslanikom, sailallahu aiejhi ve sellem, na Akabi kada smo dali svoju
prisegu na islam. Vise volim sto sam prisustvovao Akabi nego da sam prisustvovao
Bedru, iako je Bedr u vecem spomenu i poznatiji kod ljudi.

Ono sto je bilo vezano za mene kada sam izostao od Allahovog Poslanika,
sailallahu aiejhi ve sellem, u pohodu na Tebuk, jeste da nisam nikada bio jaci niti
je bilo spremnijeg covjeka od mene u vrijeme kad sam izostao iz tog pohoda. Tako
mi Allaha, nikada prije tog pohoda nisam imao istovremeno dvije jahalice, a tada
sam ih imao.

Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi ve sellem, nikada ne bi krenuo u jedan pohod
a da prije kretanja ne bi isimulirao da je u pitanju drugi pohod. Vodio ga je Allahov
Poslanik po velikoj vrucini i uputio se na dalek put preko pustinje. Kako mu se
pridruzio veliki broj ljudi, toliko da ih sve ne bi mogla obuhvatiti ni knjiga, pojasnio
im je kako ce se pripremiti za boj, a zatim ih je upoznao sa marsrutom kretanja.
Rijetko je koji covjek htio izostati, iako su znali da Poslanik ne bi ni primijetio njihov
izostanak sve dok Allah ne spusti objavu o tome. Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi
ve sellem, krenuo je u taj pohod kada su prijali sazreli plodovi i ugodna hladovina,
i ja sam se prepustio torn ugodaju.

Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi ve sellem, i vjernici spremili su se (da krenu
u pohod), te sam i ja pozurio da se spremim, pa sam se svaki dan iznova vracao
(kuci) ali nista ne bih pripremio od opreme, i tako, dok su se drugi ozbiljno
pripremali, ja sam neprestano odgadao, govoreci samom sebi: 'Ja to mogu ako
zelim', sve dok konacno ne krenuse u pohod. Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi
ve sellem, rano ujutro krenu, a i muslimani sa njim. Kako ja jos nista nisam

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHINA

pripremio, rekao sam: 'Spremit cu se poslije dan ili dva, a zatim cu ih sustignuti.'
Cim su otisli, poiurio sam (kuci) da se spremim, ali opet nista nisam pripremio
(za odlazak). Zatim sam opet otisao da se spremim, pa sam se vratio i nista nisam
pripremio. Dok sam se ja nalazio u takvom stanju, oni su zurili i utrkivali se
u pohodu, te sam pomislio da i ja krenem i sustignem Ih. Da sam bogdo tako
uradio, ali mi to poslije nije bifo odredeno. Kada bih, poslije Poslanikova odlaska,
izasao medu Ijude, zalostilo me je sto sam vidio da su ostali samo sumnjivi ljudi
ili oni kojima je Allah dao opravdanje.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije me se sjetio sve dok nije stigao
do Tebuka, a zatim je, sjedeci medu ljudima, rekao: 'Sta je uradio K'ab b. Malik?"
Na to je neki covjek iz plemena Benu Seleme rekao: 'Allahov Poslanice, zadrzao
ga je njegov ogrtac i gledanje u njega.' Muaz b. Dzebel, r.a., mu rece: 'Ruzno je to
sto govorisf Tako mi Allaha, Allahov Poslanice, mi o njemu znamo samo dobro',
a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na to nije nista rekao. U torn
trenutku, gledajuci u daljinu, Poslanik je ugledao covjeka u bijeloj odjecM kako im se
priblizava, te je rekao: 'Budi, Ebu Hajseme', i kada se covjek pribiizio, prepoznali su
Ebu Hajsema el-Ensarija, covjeka kojem su se licemjeri ismijavaii zbog toga sto je
kao sadaku udijelio dva pregrsta hurmi."

K'ab dalje kazuje: "Posto sam obavije^ten da se Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, vraca sa Tebuka, obuzela me velika zalost te sam nastojao da se
sjetim lazi kojom cu opravdati svoj izostanak i izbjeci njegovu srdzbu, i u tome sam
trazio pomoc od svakog razumnog iz svoje familije. Kada je javljeno da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vec nadomak Medine, udaljila se laz od mene
i shvatio sam da se nicim ne mogu izbaviti. Zatim sam cvrsto sam odlucio otici
njemu i red mu istinu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, stigao je ujutro,
a kada bi dolazio sa putovanja, prvo bi otisao u mesdzid, klanjao dva rekata, a zatim
bi sjeo medu ljude. Kada je to uradio, dosli su rnu oni koji su izostali, pravdajuci se
i zaklinjuci, a bilo ih je vise od osamdeset, pa je Poslanik primio opravdanja koja su
javno iznijeli i oprostio im, a njihove tajne prepustio je Allahu. Kada sam ja dosao
i nazvao mu selam, on se ljutito osmjehnuo, a zatim mi je rekao: 'Pridi\ pa sam
prisao i sjeo ispred njega. Zatim me upita: 'Sta ti se desilo da izostanes? Zar nisi
kupio jahalicu?', a ja odgovorih: 'O Allahov Poslanice, da sam sjeo kod nekog drugog
stanovnika dunjaluka, rnimo tebe, smatrao bih da se mogu spasiti opravdanjem, jer
znam diskutirati. Ali, tako mi Allaha, znam ukoliko bih danas razgovarao s tobom
govoreci ti laz, da bi Allah ubrzo ucinio da budes ljut na mene, a ukoliko bih s
tobom razgovarao iskreno, bojim se da ces mi zamjeriti, Zato se nadam da izlaz ii
ovoga bude oprost od Allaha. Tako mi Allaha, nemam opravdanja i, tako mi Allaha,
nikad nisam bio slobodniji i spremniji nego kad sam izostao iza tebe.'

Seliwb.Mel-Hiitili

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Ovaj je rekao istinu. Udalji
se dok ti Allah ne presudi.' Zatirn sam ustao, a neki ljudi iz plemena Benu Seleme
pridose mi i rekose: Tako nam Allaha, ne znamo da si grijesio prije ovoga. Zar se
nisi mogao opravdati Poslaniku onako kako su se opravdali i ostali koji su izostali
(iz bitke)? Bilo ti je dovoljno za tvoj grijeh to sto bi Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, zatrazio oprosta za tebe.' Tako mi Allaha, toliko su me grdili da
sam pozelio vratiti se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i poreci
svoje rijeci.' Zatim sam ih upitao: 'Da li je jos nekoga, osim mene, isto zadesilo?'
Odgovorili su: 'Da, zadesilo je to jos dva covjeka koji su rekli isto sto i ti, pa je
i njima je receno isto sto i tebf, pa sam upitao: A ko su njih dvojica?' Odgovorili
su: 'Murare b. Er-Rebi'a el-Amri i Hilal b. Umejje el-VakinV Spomenuli su mi dva
dobra covjeka koja su ucestvovala na Bedru; mogao sam se ugledati na njih. Kada
su mi to rekli, krenuo sam (kuci). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
iako je bilo jos onih koji su izostali (iz te bitke), zabranio je muslimanima da
komuniciraju samo sa nama trojicom. Ljudi su nas tada poceli izbjegavati - ili je
rekao: prema nama se promijenili - i toliko se sve promijenilo da mi je zemlja po
kojoj sam hodao postala tijesna, kao da nije ona koju sam poznavao. U takvom
stanju ostali smo pedeset dana. Sto se tice moje dvojice prijatelja, oni su se povukli
u svoje kuce, provodeci vrijeme u placu i tugovanju. Kako sam ja bio mladi,
strpljivije sam to ponosio te sam odlazio i u dzamiju, obilazio trgove, ali niko
sa mnom nije komunicirao. Poslije namaza prilazio sam Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, i nazivao mu selam, i sam sam sebe pitao micu li se
njegove usne, odvraca li mi selam ili ne. U namazu sa stajao blizu njega i kradom
ga gledao. Kada bih pristupio namazu, gledao je u mene, a kada bih se okrenuo
prema njemu, on bi skinuo pogled s mene. Kako je takav odnos muslimarta prema
meni potrajao, (msam vise mogao izdrzati) te sam otisao sam i usao uogradeni vrt
Ebu Katade, svog amidzica, koji mi je bio najdrazi covjek. Nazvao sam mu selam,
ali, tako mi Allaha, nije mi odvratio. Zatim sam mu rekao: 'Ebu Katade, Allahom
te kunem, znas li da ja volim Allaha 1 Njegovog Poslanika?1 Medutim, on nista nije
odgovarao, Ponovio to sam nekoliko puta, preklinjuci ga (da mi se obrati), ali on
je i dalje sutio, da bi (kako sam bio uporan) na kraju samo rekao: Allah i Njegov
Poslanik najbolje znaju.1 Oci mi zasuzile, te sam se okrenuo iz izasao iz njegovog
vrta. Dok sam tumaraopomedinskim trgovima, ugledaosam jednogNabatejcaiz
Sama koji je prodavao hranu i govorio: 'Ko ce mi pokazati Ka'ba b. Malika?" Ljudi
su poceli isaretom da mu pokazuju na mene, te mi on pride i uruci mi pismo od
kralja Gassana. Kako sam bio pismen, mogao sam ga procitati. U pismu je stajalo:
'Nakon sto smo saznali da tvoj prijatelj grubo postupa prema tebi, a Allah te nije
zapostavio i ponizio, pozivamo te da nam se pridruzis, mi cemo te nagraditi.'
Kada sam ga pro&tao, rekao sam: 'Ovo je jos jedno iskusenje', te ga bacih u vatru.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlJADUS-SAUHfNA

Kada je proslo cetrdeset dana, od pedeset (koliko je trajala njihova izolacija)
- a jos uvijek (o nama) nista nije bilo objavljeno - dosao mi je izaslanik Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: Allahov Poslanik ti nareduje da se
odvojis od svoje zene/ 'Da je pustim ili sta da radim?', upitao sam ga, a on mi je
rekao: 'Ne, nego ne priblizavaj joj se (u postelji).' Istu poruku poslao je i mojoj
dvojici prijatelja. Zatim sam rekao svojoj zeni: 'Idi svojoj porodici i budi kod njih
sve dok Allah ne presudi oko ovoga.' Supruga Hilala b. Umejje otisia je Allahovom
Poslaniku i upitala ga: 'Hilal b. Umejje je oronuli starac koji nema slugu, pa da ii
dozvoljavas da ga sluzim?', a on joj je odgovorio; 'Da, ali neka ti se ne priblizava.' Na
to je ona rekla: 'Tako mi Allaha, on nema potrebe za tim. Tako mi Allaha, otkako
se desio ovaj problem, on neprestano place.' Neki iz moje porodice govorili su mi:
'Zasto ne bi zatrazio dozvolu od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
povodom svoje zene, jer je dozvolio zeni Hilala b. Umejje da ga sluzi?', a ja sam im
odgovorio: 'Necu zatraziti dozvolu od Allahovog Poslanika u vezi s njom, a ne znam
ni sta bi Allahov Poslanik rekao kada bih trazio dozvolu, jer ja sam mlad covjek.'
U takvom stanju prozivio sam jos deset dana i tada se navrsilo ukupno pedeset
dana od kada je Poslanik zabranio komunikaciju s nama.

Nakon sto sam pedesetoga dana klanjao sabah-namaz na krovu jedne od nasih
kuca, sjedio u stanju tjeskobe koju je Uzviseni Allah spomenuo, stijesnila mi se
dusa i zemlja mi je postala tijesna koliko god da je bila prostrana. Tada sam cuo
covjeka koji vice sa brda najjacim glasom: 'O Ka'b b. Malik, raduj se!' Pao sam na
na sedzdu jer sam znao da dosao izlaz i da je Uzviseni Allah primio nasu tevbu.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon sto je klanjao sabah-namaz,
objelodanio je Allahovo pomilovanje nama, pa su nam ljudi dolazili i cestitali.
I mojoj dvojici prijatelja otisle su mustulugdzije, a pre ma meni je jedan covjek jahao
na konju, dok se drugi, koji je islam primio prije mene, popeo na obliznje brdo
i s njega povikao. Glas ovog covjeka bio je brzi od konja. Kada mi je dosao cestitati
ovaj covjek ciji sam glas cuo, skinuo sam svoj ogrtac i, dajuci mu mustuluk, ogrnuo
ga njime. Tako mi Allaha, tada nisam imao drugi ogrtac osim tog koji sam dao
njemu, te sam posudio drugi ogrtac (dvije haljinke), obukao se i otisao da potrazim
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Na putu do Poslanika susretale su me skupine ljudi cestitajuci mi na Allahovom
pomilovanju, govoreci: 'Neka ti je lijep Allahov oprost', sve dok nisam usao
u dzamiju, gdje je Allahov Poslanik sjedio okruzen Ijudima. Vidjevsi me da ulazim,
Talha b. Ubjedullah ustao je i zurno mi prisao da bi se rukovao sa mnom i cestitao
mi. Tako mi Allaha, nijedan muhadzir osim njega nije mi prisao (da cestita).' Ka'b
to nikada nije zaboravio TalhL

SeUiiih.iddHiltili

'Kada sam nazvao selam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, lice mu
je zasjalo od radosti i odgovorio mi je: 'Raduj se najboljern danu koji ti je dosao otkako
te je majka rodila.' Upitao sam: 'Je li to, Allahov Poslanice, od tebe ili je od Allaha?', a on
je rekao: 'Ne, nije od mene, vec od Allaha, azze ve dzelle.' Kada bi Allahov Poslanik bio
radostan, zasjalo bi njegovo lice kao da je komad rnjeseca, i to nam je bilo poznato.

Posto sam sjeo ispred njega, rekao sam: Allahov Poslanice, dat cu kao jedan vid
svoga pokajanja, sav svoj imetak kao sadaku Allahu i Poslaniku.' Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Zadrzi za sebe dio imetka, to je bolje za tebe.'
Zatim sam rekao: 'Onda cu zadrzati samo svoj udio u Hajberu.' Zatim sam rekao:
Allahov Poslanice, zaista me Allah spasio zbog moje iskrenosti, a u moju tevbu
spada i to da cu govoriti istinu dokle god sam ziv.' Tako mi Allaha, otkako sam ovo
rekao Allahovom Poslaniku, nisam cuo ni za jednog muslimana da ga je Allah stavio
na kusnju iskrenoscu u govoru kao sto je iskusao mene. Tako mi Allaha, nisam
pribjegao lazi otkako sam to rekao Poslaniku pa sve do danas, i molim Allaha da
me sacuva toga do kraja moga zivota. Uzviseni Allah objavio je: "Allah je oprostio
Vjerovjesniku, i muhadzirima i ensarijama, koji su ga u teskom casu slijedili,
u vrijeme kada se srca nekih od njih zamalo nisu pokolebaia: On je poslije i njima
oprostio, jer je On prema njima blag i milostiv. A i onoj trojici koja su bila izostala
i to tek onda kad im je zenilja, koliko god da je bila prostrana, postala tijesna,
i kad im se bilo stisnulo u dusama njihovim, kada su vidjeLi da nema utocista od
Allaha nego samo u Njega. On je poslije i njima oprostio da bi se i ubuduce kajali,
jer Allah, uistinu, prima pokajanje i milostiv je. O vjernici, bojte se Allaha i budite
s onima koji su iskreni." (Et-Tevbe, 117-119)

Ka'b je rekao: "Tako mi Allaha, nije me Allah obdario vecom blagodati, nakon
sto me je uputio u islam, od moje iskrenosti prema Allahovom Poslaniku toga
dana, tako da ga nisam slagao i unisten bio kao sto su propali oni koji su ga slagali.
Uzviseni Allah tada je objavio ajet u kojem je o onima koji su slagali Poslaniku
rekao najgore sto se ikome moze reci: "Kad se medu njih vratite, zaklinjat ce vam
se Allahom, samo da ih se okanite, pa okanite ih se jer su oni pogan i prebivaliste
njihovo bit ce Dzehennem, kao kazna za ono sto su radili. Oni vam se zaklinju
zato da biste bili zadovoljni njima. Ako vi budete zadovoljni njima, Allah sigurno
nije zadovoljan narodom grjesnim" (Et-Tevbe, 95-96).

Ka'b kaze: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prihvatio je opravdanja
od svih ostalih koji su izostali iz bitke i trazio oprost za njih, medutim nas trojicu
ostavio je u neizvjesnosti sve dok Allah o tome nije presudio. Uzviseni Allah
kaze: 'A i onoj trojici koja su izostavljena.' Ovdje se pod izostavljanjem ne misli
na izostanak iz bitke, vec na Poslanikovo odgadanje donosenja presude u nasem
slucaju, za razliku od ostalih koji su se opravdali i cije je opravdanje Poslanik
prihvatio." (Muttefekun alejhi)

RADOST POGLEDA KOMENTARRiJADUS-SAUhlNA

U drugoj predaji stoji: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, krenuo je
u pohod na Tebuk u cetvrtak, a volio je da krene na put cetvrtkom."

U sljedecoj predaji stoji: "Poslanik bi se s putovanja vracao danju i u jutarnjem
periodu, i pri povratku prvo bi svracao u mesdzid i klanjao dva rekata, a zatim sjeo

u njemu."

Dokumcntacija hadisa:

El-Buhari {8/113-116); Fethul-Bari; Muslim (2789).

Iz hadisa sc shvata:

U kazivanju o trojici ashaba koja su izostala iz bitke, na osnovu pripovijedanja
Ka'ba b. Malik, r.a., sadrzane su mnogobroj ne pouke, koristi i sveobuhvatna znacenja,
mudrosti i vrhunske pouke, u svakom dijelu kazivanja dolazi nova ideja, a kazivanje
je u cjelini prozeto prizorima koji pokazuju cvrstinu muslimanskog drustva i cistotu
njegovih elernenata. U svjetlu ovog kazivanja shvatamo obaveznost poziva u Allahovu
vjeru i opcenito vrijednosti naredbe i zabrane, te nuznost slusanja i pokoravanja.

Ovo pitanje sam zasebno stavio u knjigu u koju se sakupilo vise od dvije stotine
koristi, a sada cu ti navesti glavne.

- Dozvoljenost ratnoga plijena islamskom ummetu, kojem je ukazana milost,
dok je to bilo zabranjeno prijasnjim narodima.

- Borba na Bedru nije bila stroga pojedinacna obaveza.

- Dozvoljeno je kazivati drugima o Allahovim blagodatima, ali pod uvjetom
da se tim kazivanjem ne namjerava isticati i oholiti nad drugima (kojima su te
blagodati uskracene).

- Prisega na Akabi bila je ashabima toliko znacajna da je Ka'b nije smatrao nista
manje vrijednom od Bitke na Bedru.

- Vrijednost ashaba koji su prisustvovali prisegi na Akabi i Bitki na Bedru;
oni su prva ugledna i uzorita generacija. Dozvoljeno je da covjek obavijesti
o svorne nemaru u pokornosti Ailahu i Njegovom Poslaniku, kao i o uzroku
cinjenja nepokornosti, te o krajnjim posljedicama takvog postupanja, kako bi se
drugi opomenuli i pouku uzeli. To se ne smatra javnim iznosenjem grijeha.

- Covjekova samoutjeha za ono sto nije mogao postici od dobra sa onim sto mu
je omoguceno da ucini, a sto je slicno ili bolje od toga.

- Ako vojskovoda smatra da je korisnije da drzi u tajnosti podatke u vezi sa
taktickim planom bitke, kako bi se sacuvao od neprijatelja, ili da simulacijom zavara
neprijatelja, takav postupak bit ce pohvalan, pa cak nekada i obavezan. Stoga, kada
zeli povesti neku bitku, zapovjedniku muslimanske vojske obavezno je da simulira

SdimhUd-HMi

kako neprijatelji ne bi prozreli njegove namjere. Imamu ill zapovjedniku vojske
duznost je, ukoliko je putovanje dugo, obavijestiti vojsku o nekim pojedinostima
koje su u uskoj vezi sa pripremom potrebne vojne opreme.

- Prikrivanje i skrivanje odredene stvari koja, ako u sebi sadrzi stetu, postaje
zabranjenom.

- U vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije zabiljezeno da
je postojao spisak vojno sposobnih muskaraca. Prvi koji je napravio takav spisak
bio je Omer b. Hattab, r.a., i ovo je jedan od njegovih sunneta, a Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, naredio je da slijedimo praksu ispravnih halifa. Takoder, pokazalo
se da je ova praksa uveliko potrebna muslimanima u danasnjern vremenu.

- Kada se covjeku ukaze prilika da ucini neko djelo kojim ce se pribliziti Allahu,
kao sto je izvrsavanje nekog utemeljenog ibadeta, duzan je da iskoristi ukazanu
priliku i da ne odgada cinjenje takvih djela.

- U bitki na Tebuku nisu ucestvovale samo tri kategorije ljudi: oni koj i su vec bili
okarakterizirani kao licemjeri, oni koji su imali valjano opravdanje, ili oni za koje je
Allah ov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, razrijesio te obaveze jer je smatrao da
je prioritetnije da ostanu, tli ih je postavio za namjesnike Medine.

- Kada imam ili voda primijeti da pojedini ljudi ne izvrsavaju neke vidove
pokornosti, u torn slucaju ne smije se nemarno odnositi prema torn problemu,
naprotiv treba iskazati zanimanje za njihovo stanje, angazirati se na torn polju
i posavjetovati ih kako bi ustuknuli od £injenja nepokornosti i ucinili tevbu. Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je na Tebuku: "Sta je ucinio Ka'b?"

- Ako £ovjek smatra da ce javno ukazivanje na necije negativne osobine
ili postupke rezultirati zastitom Allahovih propisa od iskrivljivanja i pogresnog
rezonovanja, onda je dozvoljeno da to javno ucini. Na ovu cinjenicu ukazano je
u slucaju kada je covjek iz Benu Seleme rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem: "Allahov Poslanice, zadrzao ga je njegov ogrtac i gledanje u njega"

- Dozvola repliciranja onome koji ukazuje na necije negativne osobine ili
postupke ukoliko kod replikanta prevladava misljenje da je ovaj pogrijesio,
pa je tako Muaz replicirajuci covjeku koji je kritizirao Ka'ba zbog izostajanja
iz bitke, rekao: "Lose je sto si rekao. Tako mi Allaha, Allahov Poslanice,
mi o njemu znamo samo dobro." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije
prekorio nijednog od njih.

- Prilikom povratka sa putovanja sunnet je prvo svratiti u dzamiju i klanjati dva
rekata, pa tek onda otici svojoj kuci.

- Allahov Poslanik prihvatao je opravdanja koja su javno izrekli licemjeri,
a ono sto su krili u svojim dusama prepustao je Allahu. Dakle, prema licernjerima
se odnosio shodno njihovom javnom proklamiranju i nije ih kaznjavao.

RADOST POGLEDA KOMEK'TAR RI/ADUS-SALIH1NA

• Imam ili vladar ima pravo ne uzvratiti na selam koji mu nazove pofiinitelj
nekog nevaljalog djela, i takav postupak smatra se rnjerom preodgoja pocinitelja,
aii to je i jedan od nacina da se i drugima ukaze na riepozeljnost odavanja grijesima
i nepokornostirna. Nije zabiljezeno da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, odgovorio na Ka'bov selam, vec mu je uzvratio ljutitim osmijehom.

- Imamu i svima onima koji imaju utjecaja u javnom zivotu dozvoljeno je da
upucuju kritike svojim podredenim. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kritizirao je ovu trojicu, za razliku od ostalih koji su izostali iz bitke.

- U istinoljubivosti je spas. Ka'b i njegova dvojica prijatelja bill su u svojoj
nutrini liseni neiskrenosti, te ih je Allah zbog toga uputio i na iskrenost u govoru
(i omilio im iskrenost bez obzira na posljedice koje ih mogu zadesiti), medutim da
je njihova nutrina bila ispunjena neiskrenim i laznim opravdanjima, kojima bi se
u javnosti stekao prividni dojam o opravdanosti njihovog postupka, u torn slucaju
Allah bi ih udaljio od iskrenosti u govoru cime bi se upotpunila njihova propast.

- Dozvoljeno je da covjek ude u kucu svoga prijatelja ili komsije bez trazenja
dozvole za utazak, naravno ako zna da je on time zadovoljan, sto se u vanjstini
vidi iz Ka'bovog govora: "Kako je takav odnos muslimana prema meni potrajao,
(nisam vise mogao izdrzati) te sam otisao i usao u ogradeni vrt Ebu Katade,
svog amidzica, koji mi je bio najdrazi covjek."

- Dvosmisleni izrazi ne povlace za sobom razvod braka (ili bilo sto drugo
o cemu se izricu dvosmisleni izrazi) ako nisu popraceni srcanom namjerom,
a dokaz za to je u rijecima koje je Ka'b uputio svojoj supruzi: "Idi svojoj porodici".

- Pohvalnost cinjenja sedzde zahvale. Ka'b je ucinio sedzdu kada je cuo glas
mustulugdzije. Ocito da je to bio obicaj ashaba, r.a.

- Ashabi su se medusobno natjecali u cinjenju dobrih djela, na sto ukazuje
i primjer jahaca koji se uputio Ka'bu s radosnom vijescu i primjer covjeka koji se
popeo na brdo kako bi i on odaslao Ka'bu radosnu vijesti.

- Pohvalnost rukovanja prilikom susreta, sto je sunnet, po konsenzusu islamskih
ucenjaka.

- Apsolutno najbolji i najvredniji dani za covjeka su dani njegovog povratka
Allahu, te Allahovo prihvatanje pokajanja, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, obracajudi se Ka'bu b. Maliku, rekao: "Raduj se najboljem danu koji
ti je dosao otkada te majka rodila." Ako se kaze: "Kako je ovaj dan bolji od dana
u kojem je prihvatio islam" reci ce se: "Ovaj dan upotpunjuje i usavrsava njegov
dan u kojem je prihvatio Islam. Dan u kojem je prihvatio islam je pocetak njegove
srece, a dan prihvatanja pokajanja je dan njegovog upotpunjenja i usavrsavanja.
Djela se vrednuju prema zavrsecima.

&tmib.Uel-Hilaft

- Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, iskazivanje radosti i ozarenost lica
zbog Allahovog oprosta trojici ljudi koji su izostali, dokaz su da je Allah u njega
usadio potpunu briznost, milost i blagost prema islamskom ummetu, tako da je
cak njegova radost biia veca od radosti Ka'ba b. Malika i njegova dva prijatelja.
Ako zelisnestoviseoovornesaznati.procitaj moju brosuru"El-Ahlakun-nebevijjetu
el-muattare fil-ajatil-kur'anijjeti mutahhereh"

- Dozvoljeno se zakleti pred kadijom u slucajevima kada nije podignuta neka
sudska parnica, pa cak i onda kada se ne insistira na zakletvi.

- Sudenje na osnovu covjekovog javnog proklamiranja, a Allahu se prepusta
srcano uvjerenje, te prihvatanje opravdanja Licemjera i njima slicnih ukoliko
to prihvatanje nece prouzrociti vecu stetu.

- Pohvalno je samosaialijevanje i plakanje zbog pocinjenog grijeha, sto se vidi
iz Ka'bovih rijeci u kojima govori o stanju svojih prijatelja: " Sto se tice mo)e dvojice
prijatelja, oni su se povukli u svoje kuce, provodeci vrijeme u placu i tugovanju"
te iz njegovih rijeci u kojima govori o svom stanju: "Oci mi zasuzile, te sam se
okrenuo iz izasao iz njegovog vrta"

- Skretanje pogleda u namazu ne utjece na ispravnost namaza, niti se ubraja
u zabranjeno okretanje koje se tretira sejtanskim potkradanjem covjekovog namaza.

- Obaveza je dati prednost pokornosti Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, nadljubavlju prema prijatelju, blizniem i sltfno. Ovakoje postupio
Ebu Katade kada ga je Ka'b preklinjao da mu se obrati, tj. nije mu odvracao jer je
Poslanik zabranio komuniciranje s njim.

- Zena je obavezna sluziti svoga muzu.

- Kada se govori o intimnom bracnom zivotu, pohvalno je upotrebljavati rijeci
u prenesenom znacenju.

- Dozvola uskog vezivanja zakletve za namjeru.

- Pohvalnost okupljanja ljudi oko imama ili njihovog velikana zbog vaznih
pitanja, kao sto su radosne vijesti, upozorenja, savjetovanja.

- Dozvoljenost posudbe.

- Dozvoljenost trazenja imetka nevjernika koji su u ratnom odnosu sa
muslimanima.

- Dozvoljenost ratovanja u zabranjenim mjesecima.

- Kada imam raspise mobilizaciju, obaveza je odazvati se, a prijekor pada na
svakog pojedinca koji izostane.

- Velika kobnost nepokornosti. El-Hasan el-Basri na to je skrenuo paznju
u predaji koju navodi Ibn Ebi Hatim od njega: "Neka je slava Allahu, ova trojica nisu
pojela zabranjeni imetak, niti prolila zabran;enu krv, nisu cinili nered na Zemlji,

RADQST POGLEDA KOMENTAR Rl/ADUS-SALIHJXA

a ipak ih je zadesilo ono sto ste culi i zemlja im je i pored svoje sirine postala tijesna,
a sta je tek sa onima koji cine razvrat i velike grijehe."

- Dozvoljenost ostavljanja spolnog odnosa sa zenom i to se ne smatra iEaom
(namjernim ostavljanjem spolnog odnosa).

- Prisega je serijatski ugovor za pomoc islamu, a obaveza je dati prisegu imamu
koji sprovodi propise.

- Elokventnost i Ijepota izrazavanja prilikom drzanja govora nisu dokaz
istinoljubivosti govornika.

- Pohvalno je zadrzati se na mjestu klanjanja namaza radi zikra i tesbiha.

- Kada od nekoga trazimo / molimo nesto, u torn slucaju dozvoljeno je osobu kojoj
upucujemo molbu / zahjev zaklinjati Allahom (da ispuni ono sto trazimo od nje).

- Pripisivanje blagodati Allahu, jer ih On u sustini daje i sve dobro Njemu
pripada. To se ocituje iz Ka'bovog pitanja Allahovom Poslaniku, sallailahu alejhi
ve sellem: "Je li to od tebe, Allahov Poslanice, ili od Allaha?" Allahov Poslanik rece:
"Ne, nije od mene, vec od Allaha."

- Po rival nost polaska na put cetvrtkom.

- Pohvalno je vracati se sa putovanja danju, a pokudeno je vracati se sa
putovanja nocu.

- Kadaje u pitanju ocuvanje svetostivjerei vjerskih pitanja, period ekskomunikacije
dozvoljeno je povecati i na vise od tri dana (koliko je dozvoljeno izbjegavati brata
muslimana), jer je Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, naredio da se ova trojica
ashaba izbjegavaju sve dok Allah ne presudi, boje^i se njihovog licemjerja.

- U hadisu su navedeni sljedeci serijatski propisi vezani za pokajanje trojice
ashaba koja su izostala:

- iskrenost u pokajanju,

- priznanje grijeha i trazenje oprosta su povod da Allah prihvati pokajanje,

- kajanje za vlastitu nepokornost prema Allahu,

- prilikom pokajanja daje se sadaka iz imetka shodno mogucnosti,

- pokajanje brise prethodno pocinjene grijehe,

- ko se pokaje a uzrok njegovom pokajanju bude neko dobro djelo koje je
ucinjeno, takav treba da voditi brigu o torn uzroku svog pokajanja jer se time postuju
Allahove zabrane, kao sto je Ka'b postupio ne odstupajuci od puta iskrenosti.

- preporucljivo je da covjek boravi na onim mjestima gdje se spusta Allahova
milost, gdje se daruje oprost i gdje se navodi na iskreno pokajanje,

- kontinuirano pokajanje je uvjet za njegovo upotpunjenje i korisnost,
a nije uvjet za njegovu ispravnost, jer je nemoguce do kraja zivota biti nepogrjesiv.

Sefimb.'Mel-HUatt

22. Od Ebu Nudzejda Imrana b. El-Husajna el-Huzaija, r.a., prenosi se da je
neka zena iz plemena Dzuhejne zatrudnjela dined blud, pa je dosla Allahovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: "Allahov Poslanice, uradila sam ono
sto nalaze kaznu, pa je i izvrsi nad mnom." Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, pozvao je njenog staratelja i rekao: "Lijepo prema njoj postupaj, a kada
se porodi, dovedi mi je." Tako je i ucinio, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, naredio da se njena odjeca dobro ucvrsti, a potom je kamenovana. Zatim
joj je Poslanik klanjao dzenazu, a Omer mu rece: "Allahov Poslanice, zar ces joj
klanjati, a ona je ucinila zinaluk?" On rece: "Ona se pokajala tako da kada bi se
njena tevba podijelila medu sedamdeset ljudi iz Medine, mogla bi im biti dovoljna.
Mozes li naci ista vece od toga da je dosla predajuci se Allahovom, azze ve dzelle,
zadovoljstvu?" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa;

Muslim (1696).

Iz hadisa se shvata:

- Vjernikjeiskusani pokajnik,a kada budenemaran prema Ailahovim pravirna,
pohita da ocisti svoju dusu od prljavstine grijeha, makar to rezultiralo propascu
njegovog tijela.

- Serijatske kazne odvracaju ljude od dinjenja grijeha, a onome nad kim bude
izvrsena serijatska kazna, to ce biti jedina patnja za pocinjeni grijeh i Allah de rnu
oprostiti.

- Kazna za blud ne sprovodi se nad trudnicom sve dok ne rodi.

23. Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Kada bi sin Adernov (covjek) imao jednu dolinu zlata, zazelio bi da ima dvije.
Njegova usta moze napuniti samo prasina, a Allah ce oprostiti onome ko se pokaje."

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (11/253) - Fethyl-Bari; Muslim (1049)

Iz hadisa se shvata:

- Pokudeno je gomilati imetak i sva svoja nastojanja i zelje usmjeriti u torn
pravcu. Gornilanje imetka, na bilo koji nacin, vodi skrtosti i tvrdicluku, jer tada
covjek, zbog velike ljubavi prema stecenom, uskracuje njegovo pravo. Stjecanje

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHINA

imetka na dozvoljen nacin, uz izvrsenje njegovog prava, nije pokudeno, kao sto
je pojasnjeno u komentaru hadisa br. 6.

- Ako se covjek pokaje zbog svojih ruznih osobina, Uzviseni Allah primit <5e
njegovo pokajanje.

24. Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Allah, subhanehu ve te'ala, smije se dvojici ljudi koji se medusobno
bore, pa jedan ubije drugog, a obojica udu u Dzennet. Jedan od njih borio se na
Allahovom putu i bio poginuo, pa usao u Dzennet, a njegovom ubici se Allah
smiluje, pa primi islam i pogine kao sehid." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (6/39) - Fethul-Bari; Muslim (1890).

Iz hadisa se shvata:

- Potvrda Allahovog svojstva srnijeha. To je jedno od djelatnih svojstava
Uzvisenog AlLaha, kao sto dolikuje Njegovoj uzvisenosti i savrsensrvu. To je svojstvo
o Cijoj potvrdi svjedoci samo sunnet, ali to kod sljedbenika sunneta i zajednice
nema negativnog utjecaja, jer je sunnet na stepenu Kur'ana u pogledu obavezivanja
propisima. Hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je sam po sebi
argument u propisima i pravilima vjerovanja.

Potvrdivanje osobine srnijeha ne povlaci za sobom nikakvu zabranu, jer je to
smijeh kojem nije nista slicno. Poglavlje o Allahovim svojstvima je jedinstveno i sva
se provode kroz ista mjerila.

Ako neko kaze: "Svojstvo srnijeha je preneseno znacenje zadovoljstva i najbolje
nagrade", takav iznosi besmislicu koju zastupaju racionalisti koji opovrgavaju
Allahova svojstva, kao sto smo, takoder, to spoznali kod okorj elih negatora Njegovih
svojstava. Jos je cudnije da su oni Allahovo zadovoljstvo protumacili kao nagradu,
a isto je sa Allahovim svojstvom cudenja i radosti i svojstvorn srnijeha.

Ova neuravnotezenost ukazuje da ova skupina ljudi u pitanjima Allahovih
svojstava nije krenula putem ispravnih prethodnika ovog ummeta koji su
potvrdivali Allahova svojstva bez razmatranja kakvoce, iskrivljavanja, tumacenja,
obesnaiivanja, usporedivanja ili potpune predanosti jezickog znacenja Allahu,
azze ve dz-elle,

Neki su rekli: "Smijeh je mahana koja obuzme ljude u trenucima radost
i ushicenje, sto nije dozvoljeno redi za Allaha, azze ve dzelle."

Se/imb.ldet-HUali

Ovakav nesigurni covjek ogranicio je ovakvim rezonovanjem spoznaju na samo
jedan dio: spoznao je za materijalnu sustinu smijeha i smijeh njemu slicnih ljudi,
medutim u svemu tome nije spoznao da se sustina smijeha Uzvisenog Stvoritelja ne
moze dokuciti, kao sto se ne moze dokuciti sustina Njegove biti. Neka se Allah smiluje
covjeku koji spozna mogucnosti svoga razuma i zastane na njegovim granicama
i zadovoljan je onim cime su zadovoljni Allah i Njegov Poslanik. Neka je slava Tebi,
mi nemamo znanja osim onoga kojim si nas poducio, Ti sve znas i mudar si.

- Covjek ni u jednom trenutku ne smije gubiti nadu u Allahovu milost,
jer islam brise prethodno pocinjeni kufr i sirk.

- Obaveznost pokajanja za grijeh, bez obzira bio mali ili veiiki.

- Pogibija na Allahovom putu je jedan od obaveznih povoda ulaska u
Dzennet.

Ibn Allan u knjizi "Delilul-Falihin" (1/137) kaze: "Autorovo zavrsavanje ovog
poglavlja ovim hadisom naznacava da se covjek treba pokajati za grijeh koji je
pocinio, makar bio i veiiki. Zbog pocinjenog grijeha ne treba gubiti nadu u Allahovu
milost, jer je Allah taj koji oprasta i milostiv je. Grijeh, bez obzira koliki bio,
kao sto su veiiki grijesi, \ bez obzira koliko ih bilo, ukoliko budu popraceni
Allahovom blagodati i miloscu, postat ce maleni i nistavni. Uzviseni kaze: Tvoj
Gospodar obilno prasta."'

RADOST POGLEDA KOMF.NTAR MJADUS-SALIHINA

Poglavljc trece
SABUR - STRPLJENJE

Covjek je u stalnoj ovisnosti i potrebi za strpljenjem u svim okolnostima,
jer ono sto ga zadesi na dunjaluku biva dvojako: blagodati koje mu Allah u obilju
pruza, pa je rob u potrebi da se u njima strpi, i nedace koje ga snadu, kada je opet
u potrebi za strpljenjem bez ocajavanja. Stoga strpljivost oznacava zadrzavanje
duse u okviru pokornosti Allahu, uz stalnu paznju i brigu o njenoj iskrenosti,
uljepjavanju znanjem, cuvanju od grijeha, c vrstinu u opiranju strastima i zabludama,
te zadovoljstvo Allahovom presudorn i odredenjem bez tuzakanja i prigovora.

Na obavezu strpljivosti ukazano je u Kur'anu, sunnetu i konsenzusu ummeta,
a takoder i na osnovu promisljanja zdravog razuma. Podrobnije sam govorio
o strpljenju u svojoj knjizi "Lijepo strpljenje u svjetlu Kur'ana i sunneta" Uputom
na OVU knjigu ustedjet cemo duze objasnjavanje na ovome mjestu, pa ko zeli vise,
neka pogleda spomenuto djelo.

Uzviseni Allah kaze: "O vjernici, budite strpljivi i izdrzljivi, postojano bdijte
i Allaha se bojte, da biste uspjeli!" (Ali Imran, 200)

Uzviseni Allah nareduje vjernicima da budu cvrsti i postojani u izvrsenju
Njegovih naredbi i klonjenju Njegovih zabrana, u zadovoljstvu Njegovom
presudorn i odredenjem, i borbi protiv neprijatelja, a na ovom putu pokornosti
Allahu neophodno je da ih vodi - strpljenje. Tako neprijatelji nece biti vise strpljivi
i vise podnositi od vjernika. Takoder, Allah nareduje bdijenje na granicarna s ciljem
ocuvanja islamskog jedinstva i odvracanje nevjernika napadaca.

Uzviseni kaze: "Mi cemo vasuiskusenjedovoditi^naiostrahomigladovanjern,
te gubljenjem imetka, zivota i ljetine. A ti obraduj strpljive." (El-Bekare, 155)

Uzviseni Allah obavjestava nas da Svoje robove stavlja na kusnju, pa im
nekada daje izobilje, nekada oskudicu, nekada ih iskusa strahom, gladovanjern,
gubljenjem imetaka, smrcu voljenih i bliznjih, unistenjem usjeva susom III
stetocinama. Putem svega ovoga Allah iskusava Svoje robove, pa ko se strpi, On ce
ga nagraditi, ako bude ocajavao i gubio nadu, snaci ce ga Njegova kazna. Zato je
ovaj ajet zavrsio rijecima: "I obraduj strpljive", a zatim je u ajetu koji dolazi poslije
pojasnio njihove osobine.

Uzviseni kaze: "Samo oni koji budu strpljivi bit ce bez racuna nagradeni."
(Ez-Zumer, 10)

Selimb.'fdel-Hilaii

Uzviseni obavjestava da nagraduje strpljive neizmjerno, tako da im se dobra
djela uvisestrucuju, a njihovu velicinu zna samo Onaj koji ih daje, zato njihovu
nagradu isplacuje Njihov Gospodar.

Uzviseni kaze: "A ko se strpi i oprosti, doista to spada u istinske postupke."

(Es-Sura, 43)

Ko se u ime Allaha strpi u provokaciji, ne zeleci se osvetiti i uzvratiti na
uznemiravanja, nego oprosti i djeluje u pravcu popravljanja stanja, takav se ukrasio
najljepsim moralnim vrlinama, pohvalnim djelima i stvarima koje su sposobni
uciniti samo odvazni muskarci, a to ce moci postift samo oni koji udu u okrilje
istinske vjere.

Uzviseni kaze; "O vjernici, trazite sebi pomoci u strpljivosti i namazu! Allah je
doista na strani strpljivih." (El-Bekare, 153)

Ko zatrazi pomoc od Allaha i nade utociste u Njegovoj zastiti, osjetit ce
sigurnost u svom srcu i spokoj u svom tijelu. Kome Allah bude zastitnik, sigurno
nece biti zapostavljen, jer Uzviseni kaze: "Musa rece narodu svome: 'Molite Allaha
davam pomogne i budite strpljivi ."' (El-E'araf, 128)

Ko bude u Allahovom okrilju, koga bude Allahovo oko pazilo, podnosst ce
poteskoce i strpjeti se na uznemiravanjima, a ko tako postupi, opasao se drugorn
pomoci, a ona je opskrba strpljenja. Strpljenje je opskrba onih koji su zadovoljni
Allahovom presudom i odredenjem, a zbog izuzetne vaznosti strpljenja u ovoj
tematici, Uzviseni ga je vezao za namaz, ukazujuci na uzvisenost njegovog stepena
i ogromnu vrijednost.

Uzviseni Allah kaze: "Mi cemo vas provjeravati sve dok ne ukazemo na borce
i postojane medu vama, a i vijesti o vama provjeravat cemo." (Muhammed, 31)

Harf "lam" u rijeci "lenebluvennekum" vezan je za prethodnu zakletvu,
a znaci: "Tako mi Allaha, Mi cemo propisivanjem naredbi i zabrana ispitivati vase
vjerovanje sve dok se ne pokaze ko su pokorni, a ko nepokorni"

Ne treba postojati sumnja zbog toga sto je Allah unaprijed znao ono sto ce se
dogoditi u buducnosti. U torn kontekstu treba shvatati i rijeci Uzvisenog "da bismo
znali ko su medu vama borci na Allahovom putu i ko su strpljivi" tj. da bismo iznjeli
dokaze protiv onih koji su zaduzeni da praktikuju vjerske propise (serijatski obveznici),
jer da ih nije prethodno zaduzior ne bi se javno ispoljilo ono §to kriju u svojim dusama.

Zato se ovo znanje naziva "znanjem ispita" a ne "znanjem o vijestima'! Allah
najbolje zna.

Uzviseni Allah spomenuoje mnogevrste strpljenja, na vise oddevedeset mjesta
u Svojoj casnoj Knjizi.

Ajeti koji govore o naredbi strpljenja i koji pojasnjavaju njegovu vrijednosti su
mnogobrojni i poznati.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

25. Od Ebu Malika El-Harisa b. Asima el-Es'arija, r.a., prenosi se da je rekao:
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Cistoca je polovina imana,
zahvala Aliahu (elhamdulillahi) ispunjava Vagu (vjernikovh dobrih djela), velicanje
Allaha (subhanallahi vel-hamduIiHahi) ispunjava prostor izmedu nebesa i Zernlje,
namaz je svjetlo, sadaka je dokaz, strpljivost je sjaj, a Kur'an je dokaz za tebe ili
protiv tebe. Svi ljudi rade, pa neki svoju dusu prodaju Aliahu, cineci Mu pokornost
i tako se spase Njegove kazne, a neki sebe uniste grijesima." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Muslim (223).

lz hadisa se shvata:

- Vrijednost ciscenja (abdesta) u islamu; abdest je uvjet za ispravnost namaza,
pa je zato poput polovine vjere, ali to ne iziskuje da bude sustinska polovina.

- Djela imaju svoju tezinu na Sudnjem danu: neka de biti teska, neka lahka,
sto ce se pokazati na Vagi.

- Pojasnjenje vrijednosti zikra i velicine nagrade za njega, zato sto se njime
izrazava Allahova cistota od svega onoga sto Mu ne dolikuje, te se ispoljava ovisnost
o Njemu rijecima "elhamdulillahi" - zahvala pripada samo Aliahu.

- Podsticaj na sto cesce obavljanje namaza, jer namaz je svjetlo koje muslimanu
osvjetljava puteve spasa u zivotu, namaz je stit od razvrata i zla, namaz usmjerava
na pravi put i odvraca od puta propasti, namaz je svjetlo srca i njime se covjek cisti
od grijeha.

- Cesto davanje sadake dokaz je vjernikove iskrenosti i istinoljubivosti,
te njegovog pridrzavanja propisa serijata.

- Pojasnjenje vrijednosti strpljenja, jer je strpljenje pohvalno, a strpljivi ce
uvijek bit* prosvijetljen i upucen.

- Casni Kur'an i vjerodostojni sunnet zajedno su izvor svih serijatskih propisa.
Ko U njima bude trazio rjesenje prilikom razilazenja, bit ce upucen i oni ce mu
biti dokaz na Sudnjem danu, a ko ih zapostavi, neka ne kori nikoga drugoga osim
samogasebe.

- Svaki covjek treba da ima neku obavezu za koju ce se vezati kako ne bi bio
nezaposlen. Razuman je onaj koji svoju dusu proda Aliahu, pa se sacuva od patnje
i dozivi uspjeh, a upropasten je onaj ko krene stazama propasti i druge u propast
odvede, a ujedno se od Allaha uzaludno nada,

Selmib.'Idct'Hilah

26. Od Ebu Seida Sa'da b. Sinana el-Hudrija prenosi se da je jedna grupa ensarija
trazila milostinju od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa im je on dao, zatim su
ponovo trazili, a on im je opet dao, dok nije podijelio sve sto je imao, a zatim im je
rekao: "Sve sto budem imao od dobra, ja cu vam podijeliti, i nista od vas necu sakriti.
Ko zamoli za cednost, Allah ce mu je podariti, ko zamoli za bogatstvo, Allah ce ga
ucinitibogatim.a kosestrpljivoponese (u nekoj situaciji), Allah cegajosstrpljivijim
uciniti; nikome nije dat bolji ni vredniji dar od strpljenja" (Muttefekun alejhi)

Dokumcnlacija hadisa:

El-Buhari (3/335) - Fethul-Bari; Muslim (1053).

Iz hadisa se shvata:

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, piemen itost i obdarenost
prefinjenim moralnim osobinama.

- Nije bogatstvo u mnostvu imetka, vec u bogatstvu duse.

- Podstkaj na zadovoljstvo i cednost.

- Prefinjene moraine osobine i uzvisena svojstva zadobijaju se
odgojem i navikavanjem duse na njih, sto ukazuje na to da se plemenite
moraine vrijednosti stjecu.

- Dozvola davanja onome koji trazi dva puta.

- Dozvola ispricavanja pred onim koji trazi.

- Ako se covjek nade u stanju socijalne potrebe, dozvoljeno mu je da trazi
pomoc, iako je to bolje izbjegavati i strpjeti se sve dok Allah ne dadne izlaz.

27. Od Ebu Jahjaa Suhejba b. Sinana prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Cudanlijeprimjervjernika!Zarazlikuoddrugih,
onusvakojsituacijidobija:akogazadesikakvodobro,onzahvaliAllahuibudenagraden
zbog toga, a ako ga, pak, pogodi kakvo zlo i steta, on se strpi i postojano se drzi, pa mu
i to donese nagradu od Allaha'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Prenosi Muslim (2999).

Iz hadisa se shvata:

- Citav vjernikov zivot prozet je dobrom. Bez obzira da li ga u zivotu zadesilo
dobro ili pak bude iskusan nedacama, u svakom slucaju imat ce nagradu od

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1HINA

Allaha jer ce i u jednoj i u drugoj situaciji jednako postupati (zahvaljivati Allahu)
i povinovan se Allahovoj odredbi.

- \]ernik potpunog imana i cistogsrca, u stanju blagostanja iskazuje zahvalnost
AlJahu, a strpljivost u ponosenju nedaca. U svakom trenutku svog zivota vjernik je
zadovoljan Allahovom odredbom: nedace i iskusenja postaju blagodati kojima ga
Allah, nakon iskazane postojanosti, nagraduje za strpljenje i daje lijepu zavrsnicu.

- Kada nevjernika zadesi nedaca, on negoduje i srdi se, te tako njegovu dusu
prttisnu dva tereta: nezadovoljstvo odredenjem svoga Zastitnika i nestrpljenje
u ponosenju nedaca.

- Uzviseni Allah u svim okolnostima obilnorn nagradom obasipa samo
viernike.

28. Od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kada je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poceo osjecati veoma jake samrtne
bolove, Fatima, radijallahu anha, primijetivsi to, povikala je: 'O muke moga oca!1
\Ta to Poslanik rece: Tvoj otac, poslije ove danasnje muke, vise nikada nece imati
nikakve muke.1 A kada je Poslanik preselio na ahiret, Fatima rece: 'Moj otac se
odazvao Gospodaru koji ga je zvao. Dzennet Firdevsa mu je boraviste, a vijest
o njegovoj smrti Dzibrilu prenosimo.' A kada je pokopan, Fatima, radijallahu anha,
rekla je: 'Zar ste sebi mogli dopustiti da na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, pospete prasinu?"' (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (8/149) - Fethul-Bari.

Manje jasna znacenja: "Poceo osjecati veoma jake samrtne bolove" tj. osjetio
je zestinu smrtne agonije zbog visine svog stepena i pocasti, jer najveca iskusenja
imaju vjerovjesnici.

"O muke moga oca!" - Dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, lezao na
bolesnickoj postelji, Fatima, radijallahu anha, nije verbalno izrazavala svoje zaljenje
zbog njegove bolesti, jer bi joj to zabranio njen otac. Medutim, kada je vidjela kako
ga obuzimaju veoma jaki samrtni bolovi, to je pogodilo njeno brizno srce, pa je
verbalno iskazala svoje zaljenje, uz potpuno strpljenje i zadovoljstvo odredbom
svoga Gospodara. Ovakav postupak ne umanjuje vrijednost njenog vjerovanja, vet
ukazuje na njenu veliku briznost.

Firdevs je dzennetski vrt ispunjen drvecem i cvijecem, to je najuzviseniji
vrt Dzenneta, neka nam Allah ukaze Svoju pocast i podari da budemo od onih
koji ce uci u njega.

Seiim b. id et-HUaii

Iz hadisa se shvata;

- Vjerovjesnici irnaju najveca iskuSenja i tokom zivota i na samrti, kako bi im se
povecale deredze i nagrade.

- Dozvoljenost iskazivanja bola zbog zalosti za covjekom koji je na samrti,
kao sto je Fatima, radijallahu anha, postupila, i to ne spada u zabranjeno naricanje.

- Dozvoijeno je umrloga spominjati i kazivati o njegovim osobinama po kojima
je bio poznat tokom zivota.

- Onosvjetskizivot boljijezavjerovjesnikei njihovesljedbenikeodovosvjetskog
zivota, neka je na njih Allahov blagoslov i mir.

- Ovaj dunjaluk je mjesto nedaca i patnje> a na buducem svijetu vjernik nece
osjetiti nikakve patnje.

29. Od Ebu Zejda Usame b. Zejda b. Hariseta, Vjerovjesnikovog, sallallahu
alejhi ve sellem, sticenika, miljenika i sina njegovog miljenika, neka je Allah
sa njima zadovoljan, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnikova kcerka porucila
je Alejhisselamu: 'Moj sin je na samrti, pa nam dodi.' Poslanik ju je poselamio
i porucio joj: 'Allahu pripada sve sto uzme i sve sto dadne. Sve je kod Njega do
odredenog roka, pa neka se strpi i nada nagradi/ Zatim je ponovo poslala po njega,
zaklinjuci ga da dode. Tada je Poslanik posao, a s njim su krenuli Sad b. Ubade,
Muaz b. Dzebel, Ubejj b. Ka'b, Zejd b. Sabit i drugi ljudi, neka je Allah sa svima
njima zadovoljan. Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dato je dijete
i on ga uze u narucje, a vec je bilo na izdisaju. Poslaniku oci zasuzise, a Sad reqe:
'Al lahov Poslanice, sta je to?' On odgovori: 'Ovo je milost koju je Allah usadio u srca
Svojih robova."' U drugoj predaji stoji: "U srca Svojih robova koje je On odabrao;
zaista je Allah milostiv prema onim Svojim robovima koji su samilosni prema
drugima." (Muttefekun alejhi)

Dokumcntacija hadisa:

El-Buhari (3/151) - Fethul-Bari; Muslim (923).

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost pozivanja uglednih ljudi da dodu kod covjeka koji je na izdisaju,
iz nade u njihov blagoslov i dovuj te dozvoljenost njihovog zaklinjanja da dodu.

- Dozvoljenost posjecivanja ozaloseenih radi izrazavanja ta'zije (saucesca) bez
trazenja dozvole, za razliku od svadbene svecanosti (velime).

R A DOST POGLEDA KQMENTAR RlfADUS-SALlHlNA

- Pohvalnost izvrsenja onoga na sto se zaklinjac zakleo.

- Pohvalnost preporuke i naredbe onome koji je zatecen nedacom da bude
strpljiv prije nego sto nastupi smrt, a kada se desi, da bude zadovoljan Allahovim
odredenjem.

- Osobu kojoj se upucuje poziv treba obavijestiti o razlogu pozivanja.

- Dozvola ponavijanja poziva.

- Podsticaj na briznost i samilost prema Allahovim stvorenjima.

- Medusobna samilost robova povod je AUahove milosti prema njima.

- Zastrasivanje od okrutnosti srca i tvrdoce oka.

- Dozvoljeno je plakati bez naricanja.

- Obavezno je nazivati selam prije nego sto se progovort bilo sta drugo.

- Ozaloscenima treba uputiti rijeci utjehe.

- Obilazak bolesnog, makar bio na manjem stepenu, ili maloljetno dijete,
smatra se lijepim i plemenitim moralnim postupkom. Zato je potrebno da ugledni
ljudi ne uskrate svoju paznju obicnim ljudima.

- Osobi koja se povodi za misljenjem svoga imama ili ucitelja dozvoljeno je da
od njih trazi pojasnjenje za sve sto smatra problematicnim naoko oprecnim.

• Pohvalnost davanja prednosti lijepom ponasanju nad zapitkivanjem uocava
se u rijecima Sa'da b. Ubade: "Allahov Poslanice, sta je to?"

30. Od Suhejba, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Zivio je u davna vremena jedan vladar koji je imao svoga
vracara. Kada je vracar ostario, rece vladaru: '|a sam ostario i zato mi nadi kakvog
mladica da ga poucim vracanju.' On mu je poslao mladica da ga poucava. Medutim,
na putu je mladic sreo jednog poboznjaka, kod koga je odsjeo i cuo govor koji ga je
zadivio. Tako je uvijek cinio kada bi odlazio vracaru. Kada bi dosao kod vracara, on
bi ga udario, pa se na to mladic pozalio poboznjaku, koji mu rece: 'Kada se pobojis
vracara, reci mu: 'Moja porodica me je zadrzala, a kada se pobojis svoje porodice,
red: 'Sihirbaz me je zadrzao.'

Tako je redovno cinio sve dok jednog dana na putu ne srete veliku zivotinju
koja se isprijecila da ljudi ne mogu prolaziti, pa rece: 'Danas cu znati da li je bolji
vracar ili poboznjak!' Uzeo je kamen i rekao: Allahu, ako je Tebi drazi poboznjak od
vracara, ubij ovu zivotinju kako bi ljudi mogii prolaziti.' On se baci na nju i ubi je,
a liudi prodose. Otisao je poboznjaku i o tome ga obavijestio, a on mu rece: 'Sinko,
d si danas bolji od mene. Vidim da si dostigao veliki stepen i da ces biti iskusan. Ako
budes iskusan, nemoj me otkriti.' Mladic je lijecio slijepce i gubavce, kao i ostale ljudi
od drugih bolesti. Vladarev prijatelj, koji je osiijepio, cuo je za njegovu nadarenost,

Seliwb.idct-Hitali

te ode kod njega s brojnim poklonima i rece: 'Sve ovo pripada tebi ako me izlijecis.'
Mladic rece: 'Ja ne lijecim nikoga, vec Allah Uzviseni lijeci. Ako budes vjerovao
u Allaha Uzvisenog, ja cu zamoliti Allaha, pa ce te izlijeciti.' Povjerova vladarev
prijatelj u Allaha Uzvisenog, pa ga Allah i izlijeci. Zatim je otisao vladaru, sjeo pored
njega, kao sto je cinio i ranije, a vladar ga upita: 'Ko ti je povratio vid?' Rece: 'Moj
Gospodar.' Vladar upita: 'Zar imas drugog gospodara osim mene?' Rece: 'Moj i tvoj
gospodar je Allah.' Tada ga je vladar zatvorio u tamnicu i neprestano mucio sve dok
mu nije rekao za mladtfa. Zatim su doveli rnladica, pa mu vladar rece: 'Sinko, tvoja
magija je toliko uznapredovala da lijecis slijepce i gubavce, i cinis jos mnogo toga',
a mladic rece: 'ja ne lijecim nikoga, nego Allah lijeci.' Vladar ga tada i njega zatvori
i poce ga muciti sve dok mu ne otkri poboznjaka. Zatim je doveden poboznjak,
pa mu je receno: 'Napusti svoju vjeru', a on odbi, pa vladar naredi da se donese
testera, koju stavise na sredinu njegove glave i raspilise je njome sve dok ne spadose
obje polutke. Zatim je doveden kraljev prijatelj i bi mu receno: 'Napusti svoju vjeru',
a on to odbi, te je i njemu stavljena testera na sredinu njegove glave, raspilise je
njome sve dok ne spadose obje polutke. Zatim je doveden mladic, pa mu bi receno:
'Napusti svoju vjeru', a on odbi, pa ga vladar preda skupini svojih podanika i rece:
'Odvedite ga do tog i tog brda, pa se popnite na njegov vrh. Kada stignete gore,
trazite da napusti svoju vjeru. Ako prihvati, u redu je, a ako odbije, bacite ga s vrha.'
Otisli su i popeli se sa njim na brdo, a on rece: 'Allahu, zastiti me od njih cirne hoces!'
Pod njima se zatrese brdo i svi popadase u provaliju. Mladic se vrati vladaru, a on ga
upita: 'Sta je bilo sa onima koji su te odveli?' Mladic rece; 'Allah me zastitio od njih.'
Tada ga vladar predade drugoj grupi svojih podanika i rece: 'Idite sa njim i ukrcajte
ga u ladu. Otplovite s njim na morsku pucinu. Ako napusti svoju vjeru, dobro
i jeste, a ako odbije, bacite ga u more!' Otpiovili su sa njim, a on rece: 'Allahu, zastiti
me od njih clme hoces!' Lada se prevrnu, a oni se utopise. Mladic se ponovo vrati
vladaru, a on ga upita: 'Sta je bilo sa onima koji su te odveli?' Mladic rece: Allah me
zastitio od njih.' Zatim se mladic obrati vladaru: 'Ti me neces moci ubiti sve dok
ne uradis sto cu ti narediti.' Vladar upita: 'A sta je to?' Mladic rece: 'Skupi ljude u
jednu dolinu i razapni me na drvo, a zatim uzmi strijelu iz moga tobolca i stavi je
u Iuk i reci: 'U ime Allaha, Gospodara ovog rnladica!', pa odapni strijelu na mene.
Ako tako uradis, moci ces me ubiti.' Sakupio je ljude u jednu dolinu, razapeo rnladica
na drvo, uzeo strijelu iz njegovog tobolca i stavio je u luk, a potom rekao: 'U ime
Allaha, Gospodara ovoga rnladica!', i odapeo je strijelu koja ga pogodi sljepoocnicu.
Mladic stavi svoju ruku na sljepoocnicu i umrije, a ljudi povikase: 'Vjerujemo
u Gospodara ovoga rnladica!' Neki pridose vladaru i rekose: 'Zar ne vidis da te je,
tako nam Allaha, snaslo ono cega si se pribojavao? Ljudi su povjerovali u Allaha!?'
Tada je vladar naredio da se iskopaju kanali duz puta, pa su i iskopani. Nalozi se
u njima vatra, a on rece: 'Ko ne napusti svoju vjeru, bacite ga u nju', pa ucinise tako.
Kad na red dode jedna zena sa svojim djetetom, zastade bojeci se da u vatru padne,
a dijete joj rece; 'Majko, budi strpljiva, jer ti si na istini"' (Prenosi Muslim)

RADOST POGLEDA KOMEXTAR RIJADUS-SAUH1NA

Dokumentacija hadisa:
Muslim (3005).

Iz hadisa se shvata;

- S]jedbenici nereda i zlobnici tragaju za onima koji ce naslijediti njihov nered
i zlo i ulazu maksimalni trud za nastanak i kontinuitet svojih zabludjelih ideja.

- Mevjernicki vladari svesrdno su podrzavali djelovanje sihirbaza i vracara,
a ovakva praksa prisutna je i dan-danas.

- Pohvalnost stjecanja znanja u miadosti, jer je ucenje u mladosti kao
kiesanje kamena. Mlada osoba moze se uputiti i educirati na zeljeni nacin jer ima
predispozicije za to.

- Potvrda kerameta evlkja, a to su oni koji vjeruju i koji se Allaha boje.

- Srca Allahovih robova nalaze se u Njegovoj ruci: On upucuje onoga koga
zeli, a na stranputici ostavlja koga zeli. Mladic je bio upucen, iako je bio u okrilju
sihirbaza i pod patronatom nepravednog vladara.

- Neobmanjenost pocastima i njihovo pripisivanje Allahu, azze ve dzelle,
jer kerameti u osnovi pripadaju Allahu, kao i sve blagodati koje daje.

- Dozvola ispitivanja stepena robova prilikom sumnje u njih i neodlucnosti po
njihovom pitanju. To je ucinio ovaj mladic vjernik kada je rekao; "Danas cu znati da
li je bolji vracar ili poboznjak."

- Dozvoljenost dvosmislenog govora u kontaktu sa protivnikom zbog koristi
koja proistice iz toga, bilo da se radi o ratu protiv neprijatelja ili opcenito sa ciljem
ocuvanja ljudskih zivota.

- Allah iskusava iskrenost i postojanost vjernikovog imana koj i verbalno iskaze,
pa cak ga nekada stavi na kusnju oduzimanjem iivota..

- Pozrtvovanost na putu poziva ka Allahu, azze ve dzelle, i javnom iznosenju
istine.

- Istinski vjernici sve blagodati kojima ih je Allah obasuo stavljaju u sluzbu
plemenitog poziva u Njegovu vjeru

- Uzviseni Allah iznosi istinu i pomaze njene sljedbenike, a daje poraz neistini
i njenim sljedbenicima.

- Dozvoljeno je muslimanu da zalozi svoj zivot i zrtvuje se u situaciji kada ce
taj postupak izazvati opcenitu vjerska korist, ne bojeci se suprotstavljanja neistini
i nienoj vojsci.

SeUmhldd-liilati

- Pojasnjenje sustine sukoba izmedu taguta i pozivalaca ka Allahu: pozivaoci
(daije) zele Allahove robove podrediti Gospodaru svih robova, Jedinome, dok
taguti zele da ih Ijudi uzmu za bogove mimo Allaha.

- Razlozi propasti takoder su u Allahovoj ruci, pa ako zeli (Allah) sprovest ce
ih, a ako ne zeli prekinut ce ih.

- Ustrajnost u prenosenju Allahove vjere svim ljudima, pa makar to vodilo
u smrt na Allahovom putu.

- Nekada se kerameti ponavljaju vjerniku uzastopno, cime se potvrduje istina
koju slijedi i ponizenje za njegove protivnike i mrzitelje.

- Sljedbenicima nevjerstva ne manjka dokaza da bi vjerovali, ve6 su inat
i oholost uzroci njihovog nevjerstva.

- Taguti i zulumcari sprernni su pobiti sve ljude kako bi zadrzali svoje ovosvjetske
blagodati.

- Uzviseni Allah dolazi onima koji cine nepravdu odakle se oni i ne nadaju.
Ljudi su povjerovali u Gospodara ovoga rnladica kada su vidjeli jacinu njegove vjere
u Allaha, azze ve dzelle, njegovu cvrstinu, da se na Allahovom putu ne boji nicijeg
prijekora i uvjerili se u iskrenost njegovog poziva.

- Bilo je i drugih, osim Isaa, alejhis-selam, koji su govorili jos u kolijevci. Ovaj
hadis pojasnjava rijeci Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iz govora
Dzurejdza el-Abida: "Samo su trojica govorila u kolijevci..." zatim ah je spomenuo
rekavsi da su bili porjeklom iz Benu Israila, ne zeleci da se taj propis odnosi na ljudsku
vrstu opdenito. Allah najbolje zna.

- Ova; hadis potvrduje kur'ansku nadnaravnost, jer obavjestava o davnim
dogadajima, koje je historija vec zaboravila, tj. kazuje o onima koji su iskopali
kanale, kako Allah UzviSeni kaze: "Prokleti bili vlasnici rovova,t (El-Burudz, 4).

- Prilikom odgoja i usmjeravanja ciljne grupe u zeljenom pravcu, pedagog
upotrebljava poucne pri£e i anegdote, jer njihovo djelovanje ponekad bude
ucinkovitije od suhoparnog direktnog savjetovanja.

31. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, prosao je pored jedne zene koja je plakala kraj kabura, pa je rekao:
'Boj se Allaha i budi strpljiva.' Na to mu ona rece; 'Udalji se od mene, ti nisi pogoden
mojom nedacom!' Ona nije prepoznala Allahovog Poslanika, te je, kada su joj rekli
da je to bio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, otisla do vrata njegove kude, i
kako nije zatekla nikoga od njegovih slugu, obratila se direkno njemu: 'Ja te nisam
prepoznala.' On rece: 'Pravi sabur je onaj pri prvom udarcu."1 (Muttefekun alejhi)

U Muslimovom rivajetu stoji: "Plakala je za svojim djetetom."

RADOST POGLEIM KOMZNTAR RUADUSSAUHMA

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (3/148) - Fethul-Bari; Muslim (926, 15)

Iz hadisa se shvata:

- Nepostojanje strpljenja oprecno je bogobojaznosti.

- Ako covjeka pogodi neka nedaca i u torn prvom trenutku pokaze strpljenje
pomirivsi se sa Allahovom odredbom, to se smatra istinskim strpljenjem za koje
covjek ima nagradu i pohvalu od Allaha, za razliku od strpljenja koje bi iskazao
nakon prolaska prvog vala iskusenja.

- Kako vrijeme prolazi, u covjekovoj dusi stisava se bura emocija izazvana
nedacama i prirodno dolazi do pomirenja sa Allahovim odredenjem. Nakon
prolaska prvog vala iskusenja, u covjekovoj dusi prirodno dolazi do samoutjehe
i tada nema koristi od strpljenja, jer je doslo poslije prolaska vremena u kome
se trazi. Ovo je jedan od uvjeta istinskog strpljenja, a ostali uvjeti su iskrenost,
zadovoljstvo Allahovom odredbom, te da strpljenje bude u pravom vremenu.

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, skromnost i iskazivanje briznosti
prema neznalici.

- Neophodno je da covjek stalno nastoji naredivati dobro i odvracati od zla.

- Kada covjeka zadesi iskusenje, on nece biti nagraden za to iskusenje, jer on ga
nije ni izazvao, nego za lijep nijjet, zadovoljstvo Allahovom presudom i odredenjem,
strpljenje i cvrstinu koju pokaze u torn trenutku. Zato je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, naredio zeni da bude bogobojazna i strpljiva.

- Prema osobi koju pogodi neka nevolja treba pokazati tolerantnost i prihvatiti
njeno obrazlozenje stanja u kojem se nalazi, jer je i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, tako postupio kada mu je spomenuta zena rekla: "Udalji se od mene, ti nisi
pogoden mojom nedacom."

- Ako se nekome uputi razlozan savjet, duzan je da ga prihvati i povinuje se
zahtjevima Istine, makar ne poznavao osobu koja ga savjetuje i nareduje mu dobro,
jer se istina ne prepoznaje po ljudima, vec ljudi po istini. Spomenuta zena zasluzila
je kritiku jer u torn prvom trenutku nije prihvatila Poslanikov, sallallahu alejhi ve
sellem, savjet. Tako je postupila jer nije znala ko joj upucuje savjet, medutim kada
je to saznala, otisla je kod njega da se izvini zbog svog neprimjerenog postupka.
AH, Poslanik ju je obavijestio da sada od njenog strpljenja nema koristi.

- Podsticaj na podnosenje neugodnosti prilikom opominjanja i upucivanja
savjeta. Tako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podnio osornost ove zene
i njen grubi govor.

Setimb. Idd'Hitali

- Vladar i sudija ne trebaju postavljati strazare (zastitare) koji ce sprecavati
dolazak obicnih ljudi do njih. Kada je ova zena dosla Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, nije zatekla nikakve vratare ili zastitare.

- Vladar, all i svaki drugi namjesnik, duzan je da vodi racuna o stanju svojih
gradana, da im nareduje dobro i odvraca ih od zla, prelazi preko njihovih propusta
i prihvata njihova opravdanja.

- Nijedan namjesnik ne bi se trebao ni po cemu razlikovati od svojih podanika,
odnosno ne bi trebao tmati nikakav poseban znak prepoznavanja, ili stanje po
kojem bi mogao biti opisan. Ova zena iz reda obicnih muslimana nije prepoznala
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zato sto se on ni po cemu nije
isticao u odnosu na druge muslimane. Kada je Allahov Poslanik , sallal lahu alejhi ve
sellem, sjedio sa svojim ashabima, a kada bi usao neko ko ga ne bi poznavao, ne bi
ga razlikovao od njegovih ashaba.

Korist:

Ovim hadisom dokazuje se da je zenama dozvoljeno posjecivati kabure, jer da
je bilo zabranjeno, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio bi to ovoj
zeni, kao sto je zabranio naricanje.

Ako neko kaze: "Mozda Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije htio
odjednom izreci dvije zabrane" odgovor glasi: "AlLahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, nije odlagao pojasnjenje u vremenu kada je za njim postojala potreba;
takoder, nije izrekao zabranu posjecivanja kabura ni onda kada mu je ova zena
dosla da se izvini"

Ako se kaze: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je zene koje
posjecuju kabure i Ijude koji prave mesdzide i bogomolje na njima" odgovor glasi:
Ovaj had is navode sakupljaci Sunena, osim Ibn Madze, a u lancu prenosilaca je Ebu
Salih, Mevla Ummu Hani'e, a on je slab kod velike vecine hadiskih krlticara.

Ispravna verzija Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa o ovoj tematici
glasi: "Allah je prokleo one zene koje mnogo posjecuju kabure." Ovo se navodi
u hadisu Ibn Abbasa, Ebu Hurejre, Hassana b. Sabita, r.a.

Zeli se reci da su to zene koje mnoge i cesto posjecuju kabure, jer cesto
posjecivanje moze biti povod za grijeh naricanja, oplakivanja, cijepanja odjece,
a tada takva posjeta izlazi iz serijatskih okvira koji oznacavaju uzimanju pouke
i poruke i prisjecanje na buduci svijet.

Ovome dokazu o dozvoli posjete kabura od strane zena dodaje se uvjet da to
ne bude cesto i kontinuiranOt

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

a) Rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje navodi Muslim, opcenito
podrazumijevaju i zene: "Ja sam vam zabranjivao posjetu kaburima, a sada ih
posjecujte jer vas oni podsjecaju na ahiret."

Prisjecanje na ahiret trail se i od muskaraca i od zena, bez ikakve razlike,
a onaj koji izdvoji zene, treba doci sa jasnim dokazom.

b) Postupak supruga ispravnih prethodnika, a na njihovom procelju
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, supruga. El-Hakim i El-Bejheki sa
ispravnim lancem prenosilaca iz pravca Abdullaha b. Ebi Mulejke prenose da se
Aisa, radijallahu anha, jednoga dana vracala sa mezarja.

Rekao sam joj: "Majko vjernika, odakle si dosla?" Rece: "Dodoh sa kabura svoga
brata Abdur-Rahmana b. Ebi Bekra."

Rekoh joj: "Zar Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zabranio
posjetu kaburima?"

Ona rece: "Da. Ali je poslije naredio da se posjecuju"

Aisine rijeci: "Poslije je naredio da se posjecuju" ukazuju da je Poslanikovo,
sallallahu alejhi ve sellem, obracanje generalno upuceno i muskarcima i zenama,
kao sto je prethodno navedeno.

Nede se redi: Ovo je zasebno shvatanje ili postupak ashaba, jer je Aisa,
radijallahu anha, upitala Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, sta ce reci kada
bude posjecivala kabure, pa joj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kako navodi
imam Muslim, rekao: "Reci: 'Neka je spas na vas, stanovnici ovih kuca, od vjernika..'"
Ona je posjecivala kabure za zivota Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
prema njegovim uputama.

Takoder, nece se reci: "Mozda je njena posjeta bila prije zabrane" jer je to jedan
od najslabijih oblika argumentacije iz sljedecih razioga:

1. Navedena predaja od nje o posjeti kabura njenog brata Abdur-Rahmana
jasno ukazuje da je to bilo poslije zabrane i derogiranja zabrane.

2. U osnovi, prije zabrane bila je dozvola, a zatim dosla zabrana, a potom
derogacija, pa se tako ovo pitanje vratilo na osnovu, pa cak i na pohvalnost.

3. Zabrana je na pocetku bila u Mekki, kao sto se to moze vidjeti onaj koji
iscitava historiju islamskog zakonodavstva vezano za ovo pitanje, dok je dozvola
koja se navodi u predanju od Aise, radijallahu anha, stupila na snagu u rnedinskom
periodu kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa njom stupio u bracni odnos
u Medini, kao sto je poznato.

Ovoliko nam je olaksano da na ovome mjestu ukratko spomenemo, a Allah je
najuzviseniji i najbolje zna.

Setinib.'Idel-HilaU

32. Od Ebu Hurejre, radijailahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzviseni Allah kaze; 'Nema druge nagrade za
Mog roba kojem Ja usmrtim njegovu voljenu osobu na dunjaluku, a pa se strpi na
torn gubitku, osim Dzenneta.'" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (11/241-242, Fethul-Bari).

Iz hadisa seshvata:

-Jedna od najvecih nedaca koja moze snaci covjeka je gubitak voljenih.

-Allah ce nevjerniku, bez obzira koliko uradio dobrih djela, ponistiti sva djela,
zbog njegovog nevjerovanja.

-Strpljivi ce biti obilato nagradeni, a sve ce to biti okoncano ulaskom u Dzennet.

33. Od Aise, radijailahu anha, prenosi se da je upitala Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, zakugu, pajoj je rekao: "Kuga je bila kazna kojuje Allah
Uzviseni slao na koga je htio, a ucinio ju je rahmetom za vjernike. Zato, koji se
god rob Allahov zadesi u mjestu u kojem se pojavila kuga, pa se strpi, nadaju<5i se
nagradi od Allaha, i ostane u torn mjestu vjerujuci da ce ga zadesiti samo ono sto
mu je Allah vec propisao - imat ce nagradu sehida." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (6/513, Fethul-Bari).

Iz hadisa se shvata:

-U osnovi, kuga i sve druge epidemije bile su kazna za prijasnje narode.

-Allahova milost prema ovom islamskome ummetu i posebno dobro, jer je ono
sto je bilo kazna preinacio u milost.

-Ako covjeka zadesi nevolja, obuzme tuga i potistenost, bit ce zbog toga nagraden
ali samo ako bio sljedbenik imana, dok nevjernici nece za to irnati nikakvu nagradu.

-Magrada sehida ne ogranicava se samo na onoga ko pogine u ratu, vec obuhvata
i druge kategorije ljudi.

-Ko umre od kuge, strpljivo je podnoseci i nadajuci se nagradi, imat ce nagradu
sehida.

-Ko umre od kuge, ilistomacnebolesti, ilise utopi, ili zena umre u postporodajnom

RADOST POGLEDA KOMENTAR RiJADUS-SAUHINA

periodu, te svi oni koje je islam svrstao u kategoriju sehida, ne<te biti tretirani kao
sehidi koji su poginuli na bojnom polju, vec im pripada nagrada sehida.

-Kada se pojavi kuga u nekom mjestu, a covjek se u njernu zadesi, nije mu
dozvoljeno da iz njega izlazi, vec treba u njemu ostati nadajuci se nagradi i bivajuci
zadovoljan Allahovim odredenjem.

-Islam nastoji suzbijati i sprijeciti sirenje opakih i zaraznih bolesti. Ovo je
princip nazvan "zdravstveni karantin"

34. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Cuo sam Allahovog
Psolanika, sallallahu alejhi ve seilem, kako govori: "Allah, azze ve dzelle, kaze: Ako
Svoga roba iskusam oduzimanjem njegovog vida, pa se strpi, dat cu mu Dzennet
kao naknadu za njih."1 (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (10/116 - Fethul-Bari).

Sz hadisa se shvata:

-Oci su covjeku najdrazi organi, jer kada ih izgubi, obuzme ga velika zalost
zbog nemogucnosti gledanja u blagodati koje je Allah stvorio.

-Koga Allah zavoli, iskusa ga kako bi od njega odvratio orto predstavlja
nepokornost Njemu, oprostio mu grijehe ili da bi mu podigao stepene. Kada rob
prihvati ovo iskusenje, postici ce ono sto zeli.

-Dzennet je najbolja protunaknada, jer blagodat koristenja ociju prolazi sa
nestankom ovodunjalu£kog zivota, a nasladivanje u Dzennetu je neprestano
i vjecno.

35. Od Ataa ibn Ebi Rebaha prenosi se da je rekao: "Rekao mi je Ibn Abbas,
radijallahu anhuma: 'Hoces li da ti pokazem zenu koja ce uci u Dzennet?' Rekao
sam: 'Svakako!' Ibn Abbas mi rece: 'Ova crnkinja dosla je Vjerovjesniku, sallallahu
alejhi ve seilem, i rekla mu: "Ja ponekad dobivam epilepsiju, pa se prilikom napada
otkrivam, pa te moiim dauputis dovu Allahu da me izlijeci!' Poslanik rece: Ako hoces,
budi strpljiva i tebi Dzennet pripada, a ako hoces, zamolit cu Allaha Uzvisenog da
te izlijeci!' 'Strpit cu se', rece ona, 'samo zamoli Allaha da se ne otkrivam prilikom
napada', sto Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem, i ucini.'" (Muttefekun alejhi)

Selimb.'ldel HifoU

Dokunientacija hadisa:

El-Buhari, (10/114) - Fethul -Bari; Muslim (2576).

Manje poznali pojrnovi:

Epilepsija - dvije su vrste epilepsije;

a) epilepsija koja je uzrokovana zdravstvenim poremecajima u organizmu,
a manifestira se epileptickirn napadima tokom kojih dolazi do grcenja misica,
gubljenja svijesti i izbacivanja pljuvacke;

b) epilepsija uzrokovana dzinskim utjecajima na covjeka.

Pod spomemitom epilepsijom u hadisu misli se na epilepsiju uzrokovanu
dzinskim utjecajem.

Iz hadisa se shvata:

- Strpljivost u dunjaluckim nedacama rezultira ulaskom u Dzennet.

- Lijecenje bolesti dovama i iskrenim utjecanjem Allahu djeluje uz uzimanje
lijekova.

- Cvrsto i odlucno trpljenje nedace bolje je od uzimanja olaksica za onoga ko
to moze podnijeti, jer je u tome veca nagrada.

- Dozvoljenost ostavljanja lijecenja.

- Veliki stid ashabijke, radijallahu anha, jer se ova zena najvise pribojavala da se
ne otkriju stidna mjesta njenog tijela.

36. Od Ebu Abdur-Rahamana Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi
se da je rekao: "Kao da sada gledam u Allahovog Poslan ika , sallallahu alejhi ve sellem,
kako prica o jednom od vjerovjesnika, neka je na sve njih Allahov spas i mir, kojeg je
njegov narod toliko pretukao da mu je potekia krv, a on je, brisuci krv sa svoga lica,
rekao: Allahu, oprosti mome narodu, jer oni zaista ne znaju.*" (Muttefekun alejhi)

Dokunientacija hadisa:

El-Buhari (6/514) - Fethul-Bari; Muslim (1792).

Iz hadisa se shvata:

- Strpljivost vjerovjesnika i njihovo podnosenje neugodnosti na putu pozivanja
u Allahovu vjeru, kako bi zadobili Allahovo zadovoljstvo i milost.

RADOST POG1.F.DA KOM T.NTAR HUADIIS-SM.iwxa

- Jedan od lijepih oblika ophodenja vjerovjesnika jeste da na neznanje uzvracaju
oprostom i tolerancijom.

- Na ponasanje i postupke neznalica ne treba uzvratiti istom mjerom, a isto
tako ne treba upucivati dovu protiv njih; naprotiv, neophodno je doviti za njih
i usmjeravati ih na put upute.

- Povodenje za Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem, moralnim
normama na putu podnosenja uznemiravanja i neprijatnosti, imajuci na umu
primjer njegovog strpljenja na dan Uhuda, kada je njegovo lice povrijedeno.

- Pokvarenjaci i nevjernici ne mogu uzvratiti istovjetnim dokazirna, nego
pribjegavaju ubistvima, kaznjavanjima i utjerivanju u laz.

- Ne ubrzavati kaznu za protivnike i neprijateije vjere.

37. Od Ebu Seida i Ebu Hurejre, radijallahu anhuma, prenosi se da je Vjerovj esnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vjernika ne pogodi nikakva nedaca ili bolest, niti
zalost ili tuga, niti bilo kakva neugodnost, potistenost, pa cak ni obicni ubod trn,
a da mu Allah zbog toga ne oprosti dto njegovih grijeha." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

El-Buhari (10/103) - Fethul-Bari; Muslim (2573).

Iz hadisa se shvatai

- Sve teskoce i neugodnosti koje zadese vjernika, ciste ga od grijeha.

- 1 najmanje ovodunjalucko iskusenje za vjernika predstavlja iskup od grijeha.

- Kada covjeka zadesi iskusenje, ne smije gubiti nadu u Allahovu milost
i olaksanje te tako izgubiti i nagradu koju mu je Allah obecao z;a strpljenje na
teskoci, nego ga to iskusenje treba dovesti do postizanja Ailahove nagrade.

- Istinskom nevoljom pogoden je onaj kome je uskracena Allahova nagrada.

38. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Usao sam kod
Vjerovjlesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a on je imao groznicu, te mu rekoh: 'Allahov
Poslanice, tvoja groznica je uistinu zestoka .' Poslanik rece: 'Da. Ja imam groznicu kao sto
imaju dvojica ljudi od vas.r Ja ga opet upitah: 'Je li zato sto tebi pripadaju dvije nagrade?',
a on rece: 'Da. Ali isto tako, svakome muslimanu koga zadesi neka neugodnost, koliko
ubod tma i vise od toga, Allah ce zbog toga oprostiti njegove grijehe, tako da ce sa
njega spadati grijesi kao sto lisce spada sa drveca.'" (Muttefekun alejhi)

Sclimb.'l<i<l-Hi(aU

Dokumentacjja hadisa:

El-Buhari (10/110) - Fethul-Bari; Muslim (2571).

Iz hadisa se shvata:

- Postizanje nagrade za razlicite vrste iskusenja moguce je samo uz postojanje
strpljenja,

- Najteza iskusenja irnaju vjerovjesnici, jer je Allah njih obdario potpunirn
strpljenjem i najispravnijem nadanju nagradi. Uzviseni Allah ucinio ih je uzorom
za ljude.

- Sto se vise povecava bolest i neugodnost kod vjernika, Allah mu uvisestrucuje
nagradu i brise grijehe sve dok ga u potpunosti ne ocisti.

- Snazan covjek podnosi ono sto ne moze slab, a vjernik biva iskusan shodno
cvrstini svoje vjere i uvjerenja.

39. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu aiejhi ve sellem, rekao: "Kome Allah zeli dobro, stavi ga na kusnju."
(Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Prenosi El-Buhari (10/103) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Vjernik nece biti posteden bolesti, oskudica ili ponizenja.

- Iskusenje je znak Allahove ljubavi prema robu, kojim mu povecava njegove
deredze, ugled i oprasta grijehe.

40. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik,
sallallahu aiejhi ve sellem: 'Neka niko od vas niposto ne zazeli smrt zbog nevolje koja
ga je pogodila, a ako vec mora, onda neka kaze: "Allahu, pozivi me ako je zivot dobar
za mene, a usmrti me kada mi smrt bude bolja od zivota."1 (Muttefekun aiejhi)

Dokumentacija hadisa;

El-Buhari (10/127) - Fethul-Bari; Muslim (2680).

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHiNA

Iz hadisa se shvata:

- Zabrana prizeljkivanja smrti. Jasna zabrana navodi se u hadisu Habbaba
b. El-Eretta, radijallahu anhu, kod imama El-Buharija gdje stoji da je kauterizirao
ranu sedam puta, a onda rekao: "Da nam Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, nije zabranio da molimo za smrt, ja bih to ucirtio."

- Ako se covjek rob pribojava za sebe zbog dolaska smutnji ili se pribojava da
ce ga zateci kakva nedaca u vjeri, dozvoljeno mu je to da kaze, ali na nacin kako nas
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poducio u hadisu.

- Nema surnnje da je zivot za vjernika bolji, jer se njegovom smrcu prekidaju
dobra djela, kao sto prenosi Muslim u hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

"Neka niko od vas ne prizeljkuje smrt, niti je priziva u dovi prije nego sto mu
ona dode, jer kada neko od vas umre, njegova djela se prekidaju, a vjermiku ce
produzenje njegovog zivota donijeti samo dobro."

Neka niko ne misli da pokudenost prizeljkivanja smrti znaci mrznju prema
Allahovom susretu. Muslim od Aise, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko zavoli susret sa Allahom, Allah zavoli susret
sa njim, a ko prezire susret sa Allahom, i Allah prezire susret sa njim." Aisa je
upitala: "Allahov Vjerovjesnice, jeli to prijezir prema smrti, asvi mi mrzimosmrt?"
Poslanik rece: "Nije tako. Nego vjernik kada bude obradovan Allahovom mitoscu,
zadovoljstvom i Dzennetom, zavoljet ce susret sa Allahom, pa ce i Allah zavoljeti
susret sa njim. A kada nevjernik bude obradovan kaznom i srdzbom od Allaha,
zamrzit ce susret sa Allahom, i Allah ce zamrziti susret sa njim."

ALsa, radijallahu anha, potvrdila je ovo znacenje drugi put kada je upitana
0 komentaru ovoga hadisa, kao sto prenosi imam Muslim: "Nije to sto ti mislis, vec
kada se pogkd ukoci, prsa izboce, koza najezi, prsti stisnu, u torn trenutku ko zavoli
susret sa Allahom, Allah ce zavoljeti susret sa njim, a ko zamrzi susret sa Allahom,
i Allah ce zamrziti susret sa njim."

Imam En-Nevevi kaze: "Kraj ovoga hadisa tumaci njegov pocetak, a zeljeno
znacenje razjasnjava se ostalim opcenitim hadisima. Ko zavoli susret sa Allahom
i ko zamrzi susret sa Allahom."

Hadis znaci: Prijezir koji se uzima u obzir jeste onaj prilikom izlaska duse,
u stanju kada se vise ne prima pokajanje. Tada ce svaki covjek biti obradovan onim
ka cemu konacno ide i onim sto mu je pripremljeno, i to ce mu se otkriti. Sretnici
vole smrt i susret sa Allahom, jer prelaze u vjecno uzivanje koje ih ceka na ahiretu,
i Allah voli susret sa njima i obilje ce im dati, poklone i pocasti. Nesretnici mrze
susret sa Allahom zato sto znaju za zlo u koje ce se preseliti, a i Allah mrzi susret sa
njima i udaljava ih od Svoje milosti i pocasti.

Setiinb.-Idetmtalr

Sto se tice vjerodostojne predaje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu
koji je muttefekun alejhi, gdje se kaze da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
u smrtnoj bolesti rekao: "Allahu, ka najvisem drustvu" ova predaja ne koristi se kao
dokaz za dozvolu prizeljkivanja smrti iz nekoliko razloga:

1. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je ovo u stanju izlaska
duse, kada je obradovan Allahovim nagradama i blagodatima, visokim i po£asnim
pozicijama u Dzennetu, pa je tada i zavolio susret sa Allahom.

2. Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dat je odabir izmedu ostanka
medu svojim ummetom i ubrzanog odlaska iz njega, pa je odabrao najvise drustvo
na stepenu istinoljubivosti kod Svemocnog Gospodara.

3. Neki su rekli da je to Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, specificnost
koja nije data njegovom ummetu, a to je slabo misljenje.

- Obaveza strpljenja u iskusenjima i nepokazivanje negodovanja i nezadovolj stva
u takvim situacijama, jer se time covjek protivi Allahovoj odredbi.

- Vjernik svoje stanje predaje Allahu Uzvisenom.

41. Od Ebu Abdullaha Habbaba b. El-Eretta, radtjallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Pozalili smo se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on je
u hladu Kabe lezao naslonjen na svom ogrtacu, koji je stavio pod glavu, rekavsi
mu: 'Zar neces traziti pomoc od Allaha? Zar neces moliti za nas?' On nam na
to odgovori: 'Znajte da je medu narodima prije vas bilo ljudi kojima bi iskopali
rupu u zemlji, a onda bi ga stavili u nju, zatim bi donijeli veliku pilu kojom bi
prepilili njegovu glavu na dva dijela, ili bi mu zeljeznim bodljama odvajali meso od
kostiju, ali sve to ga ne bi natjeralo da napusti svoju vjeru. Tako mi Allaha, Allah
ce upotpuniti ovu vjeru tako da ce konjanik putovati sam iz Sane do Hadremevta
i nece se bojati nikoga, osim Allaha, i vuka za svoje stado; medutim, vi pozurujete.
(Prenosi El-Buhari)

U drugoj predaji se navodi: "Mirno je lezao na svom ogrtacu koji je stavio pod
glavu, pored toga sto smo trpjeli od musrika."

Dokumentacija hadisa:

Prenosi ga El-Buhari (6/18) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost strpljenja u patnjama koje se podnose radi vjere.

- Na vjernika c:ija je cvrstina u vjeri poljuljana iskusenjima djeluje dova i savjet
koji mu u tim trenucima upucuje vjernik cija je vjera cvrsta i postojanja.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

- Dozvola upucivanja dove protiv nevjernika i trazenje da se cini dova protiv njih.

- Dozvola spominjanja nedaca kojima je covjek izlozen od strane nevjernika,
i to se ne smatra nezadovoljstvom sa Allahovim odredenjem.

- Dozvola navodenja primjera vjernika iz prijasnjih naroda. Na takav nacin se
bolje pojasnjava strpljenje, jer dusa se smiruje i postaje cvrsta kada vidi nekoga ko
je pogoden istorn nedacom. Ovo je jedna od koristi uzimanja drugih kao uzora.

- Vjernik postojano cuva svoje vjerovanje pa makar bio kaznjen presijecanjem
pilom.

- Iskusenje je jedna od popratnih cinjenica imana u svakom vremenu. Tako
Uzviseni kaze: "Zar misle Ijudi da ce biti ostavljeni na miru ako kazu: 'Mi vjerujemoi;
i da u iskusenje nece biti dovcdeni? A Mi smo u iskusenje doveli i one prije njih, da
bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i one koji lazu." (EI- Ankebut 2-3)

- Ogromna iskusenja na koja su nailazili Vjerovjesnikovi, sallallahu alejhi ve
sellem, ashabi i njihovo podnosenje neugodnosti na Aliahovom putu sa zadovoljnim
srcima i smirenim dusama.

-NeprijateIjstvopremavjerovanjujeiskonsko.Nevjernici,grjesniciinepokornici
ne postuju kod vjernika ni srodstvo ni garanciju. Takav je put zlocinaca.

- Buducnost pripada islamu. Allah ce pomoci Svoju vjeru snagom jakoga ili
ponizenjem slaboga - snagom kojom 6e Allah pomoci islam i njegove sljedbenike
i ponizenjem kojim ce Allah poniziti nevjeru i nevjernike. Tako Uzviseni kaze:
"On je Onaj koji je poslao Svog Poslanika s uputom i vjerom istine da bi je uzdigao
iznad svih vjera, makar to mrzili mnogobosci." (Es-SafF, 9)

Hadisi u ovoj tematici dostigli su stepen tevatura.1

- Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je o dogadajima koji ce se
zbiti u buducnosti i to se obistinilo. Islam se prosirio, zavladala je sigurnosti i mir.
Ovo ukazuje na istinitost njegovog, sallallahu alejhi ve sellem, vjerovjesnistva.

- Islam je vjera sigurnosti i mira, pa gdje god islam dode i njegovi propisi se
primijene, granice uspostave, zavladat ce sigurnost, spas i spokoj. Medutim, kada
se Ijudi udalje od islama i njegovih propisa, Allah ih iskusa gladu i strahom zbog
takvih postupaka.

- Covjek }e opijen postizanjem brzih rezultata zato sto je stvoren od ishitrenosti.
Kada ostvarenje nekog dobra malo zadocni, njegovo strpljenje se istrosi i prsa mu
se stijesne, zaboravljajuci da je svaki rok odreden i zapisan, te da Allah ne pozuruje
kao sto stvorenja pozuruju.

i Veliki broj prcdaja kojc iskljuCuju svaku sumnju u njihovu vjerodostojnost (nap. prcv.).

$eiimb.l<tet-Hilati

Svrha Allahovog odgadanja ispunjenja neke £ovjekove potrebe jeste da se
covjek pouci da svaki plod ima vrijeme svoga sazrijevanja i tek tada ga moze lijepo
ubrati, dok pozurivanje ne donosi sazrijevanje vec unistenje tog ploda. Ispravni
prethodnici govorili su: "Ko ubrza nesto prije nastupanja njegovog vremena, bit ce
kaznjen uskracivanjem onoga (sto trazi)" Zato se Allah obratio Svome Poslaniku
govorecl: "Ti izdrzi kao sto su izdrzali odlucni poslanici i ne trazi da im kazna sto
prijedode!"(El-Ahkaf,35)

Tako je dosao kraj ovog hadisa sa rijecima od svjetlosti koje dostavlja do dubina
srca, od onoga, sallallahu alejhi ve sellem, koji svojski pazi ovaj ummet i tesko mil
pada kada on pati: "Ali vi pozurujete."

Ove rijeci dosle su da ih izbave iz ocaja koji gotovo da je obuzeo njihova srca.

Medutim, njihovo ocajavanje nije ih potaklo rta neuracunljive postupke, kao
sto su postupci odredene grupe ljudi koji su posrcud traiili spas misled da su
paukovi konci konopci spasa.

Ovaj hadis je vjerovjesnicki povik koji nareduje ljudima usplahirenog zanosa
i uzavrelih emocija da se obuzdaju, a Allah ce sigurno sprovesti Svoju naredbu, jer
je On svakoj stvari dao odredenje i mjeru.

Pozurivanje je orude kojim se rusi gradevina islama i prekida put poziva ka
Allahu, te tagutima1 omogucava da u srnrt odvedu daije. To sam pojasnio u svojoj
knjizi "Ed-Davetu ved-du'atu bejne tahkiki et-tevekkuli ve-sti'adzali en-netaidzi"
(Da'va i daije izmedu ostvarenja tevekkula i ubrzavanja rezukata).

Jedan od propisa serijatske politike i njenog cvrstog sprovodenja jeste da
iskusenje, strpljenje i iscrpljenost budu popraceni obilnom nadom.

Ovo je jedno od imanskih odgojnih pravila koje je postavio Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je odgajao prvu uzoritu generaciju
pod Allahovom nadzorom, kada je oblikovao najuzoritiju generaciju prema
nacelirna Allahove vjere.

U najtezim i najneugodnijim okolnostima i vremenima, Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ulijevao je u duse ashaba nadu u svijetlu sutrasnjicu
islama. Ovosejasnouocava uhadisu Habbaba, radijallahu anhu, ajednaodpredaja
jeste i ona koju prenosi Ahmed u svome "Musnedu" sa dobrim lancem prenosilaca
od El-Berra b. Aziba da je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
naredio je da iskopamo kanal (hendek). Isprijecila nam se velika stijena na jednom
dijelu hendeka koju nismo mogli razbiti orudem"

i Svim vladarima koji ira?e <ia budu obo^avani mimo AHaha.

R A DOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SALIHINA

Zatim je rekao: "Pozallli smo se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, na tu stijenu, pa je on dosao" a Avf rece: "Mislim da je rekao: 'Skinuo je
svoj ogrtac, a zatim se spustio do stijene, uzeo orude i rekao: 'Bismillahi'. Udario
je jednim udarcem i rascijepio trecinu tog velikog kamena. Rekao je: 'Allahu ekber!
Dati su mi kljucevi Sama. Tako mi Allaha, ja vidim crvene dvorce Sama sa ovoga
svog mjesta.'

Potom je rekao: 'Bismillahi' i udario drugi put i rascijepio sljedecu trecini
stijene, a onda dodao: 'Allahu ekber! Dati su mi kljucevi Perzije, Tako mi Allaha,
ja gledam u El-Medain i vidim sa ovoga svog mjesta njegov bijeli dvor.'

Potom je rekao: 'Bismillahi' i udario po stijeni polomivsi njen ostatak, a onda
dodao: 'Tako mi Allaha, dati su mi kljucevi Jemena. Tako mi Allaha, ja sa ovog svog
mjesta vidim ulaze u San'u'"

Trebas razmisliti danas kako su ovaj govor prihvatila srca i razumi. Kada
su saveznici stegnuli obruc oko Medine, duse muslimana nisu se razletjele kao
zrake, vec su frontalno istupile pred gorku stvarnost sa cvrstinom nade u lijepu
sutrasnjicu koja ce osvanuti pod Allahovom svjetloscu na Njegovoj zemlji, kako bi
je ispunila pravdom i znanjem, kao sto je bila ispunjena nepravdom i neznanjem...
Ovaj dogadaj bio je osnova za izgradnju sigurnosti, povjerenja, radosti i ubjedenja:
"A kad su vjernici saveznike ugledali, rekli su: 'Ovo je ono sto su nam Allah i
Poslanik Njegov obecali, i Allah i Poslanik Njegov istinu su govorili!' - i to im je
samo povecalo vjerovanje i predanost." (El-Ahzab, 22)

42. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Na dan
Hunejna Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dao je prednost nekim
ljudima u raspodjeli ratnog plijena. El-Akreu b. Habisu dao je stotinu deva,
Ujejneu b. Hisnu isto toliko, a i pojedinim arapskim uglednicima takoder je tog
dana dao prednost u raspodjeli. Prirnijetivsi to, neki covjek rece: Tako mi Allaha,
ovo nije bila pravedna raspodjela, niti se njome zeljelo Allahovo zadovoljstvo.'
Na to sam ja rekao; 'Tako mi Allaha, obavijestit cu o ovome Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem.' Otisao sam Poslaniku i obavijestio ga o onome Sto
je rekao ovaj covjek. Cuvsi to, Poslanik se zacrvenje i uzviknu: 'A ko ce biti
pravedan ako nisu pravedni Allah i Njegov Poslanik.' Nakon toga rece: 'Neka se
Allah smiluje Musau koji se, uznemiravan i vrijedan i vise od ovoga, strpio.' Tada
rekoh samome sebi: 'Zaista, poslije ovoga, vise nikada necu prenijeti Poslaniku
sve sto cujem.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (6/251-252) - Fethul-Bari; Muslim (1062, 141).

Sctiwb. 'Idd-fUiati

Iz hadisa sc shvata:

- Dozvola da se odredenim Ijudima dadne posebna donacija, za razliku od
drugih, ukoliko imam vidi preovladavajucu korist u tome,

- Davanje materijalnih dobara spada u metode poziva u Allahovu vjeru, kojima
se pridobijanju srca plemstva i ugLednika.

- U svakom vremenu postoje neprijatelji vjerovjesnika i njihovih sljedbenika koji
ih vrijedaju, omalovazavaju, odbijaju njihov poziv i izazivaju sumnje u pogledu njih.

- Obaveza savjetodavnog odnosa koji pripada Allahu, Njegovom Poslaniku i
vjernicima. Abdullah b. Mes'ud prenio je Poslaniku govor onih koji su uvrijedili
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

- Oprost propusta je stari obicaj vjerovjesnika. Musa je bio uznemiravan pa
se strpio, a i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, bio je uznemiravan, pa je
oprostio.

- Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, uzimanje uzora u svojoj braci
vjerovjesnicima, na sto mu je ukazano u rijecima Uzvisenog: "I ti se za njihovom
uputom povodi."

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je covjek i svojstvene su mu emocije koje
su svojstvene i ostal im ljudima. Kada je nesto negirao, ili se naljutio zbog necega, ili
se obradovao necemu, to se primjedivalo na njegovom lieu.

- Medu svim ljudima, najpravedniji, najbogobojazniji i najznaniji o Allahu su
poslanici i vjerovjesnici, neka je na njih Allahov mir i spas.

43. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Ako Allah zeli Svome robu dobro, onda mu
pozuri sa njegovim kaznama na ovome svijetu, a ako Allah zeli Svome robu zlo, onda
mu odgodi kaznu za njegove grijehe, kako bi je u potpunosti iskusio na ahiretu.'

Zatim je rekao: 'Velicina nagrade je prema velieini iskusenja, i zato Allah, kada
zavoli neke Ijude, onda ih stavi na razne kusnje, pa ko bude zadovoljan time, Allah
ce biti zadovoljan njime, a ko se bude srdio zbog toga, njemu pripada Allahova
srdzba." (Et-Tirmizi, i kaze da je dobar)

Dokumentacija hadisa:

Prvi dio hadisa je hasen li gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (2396); El-Bejheki
u 'El-esmau ves-sifat' (str. 196); Ibn Adijj u El-Kamilu (3/1 192) putem El-Lejsa, a on
od Jezida b. Ebi Habiba, a on od Sa'da b. Sinana, a on od Enesa, radijallahu anhu.

Et-Tirmizi kaze: "Hadis je u ovoj verziji hasen-garib"

RADOST POGLEDA KOM.ENTAR RHADUSSALIMJNA

Kazem; Prenosioci ovog hadisa su povjerljivi, osim Sa'da b. Sinana, a prenosioci
se oko njega razilaze. Neki prenosioci ga spominju sa ovim imenom, a drugi
prenose obrnuto njegovo ime i ime oca. Imam El-Buhari smatrao je ovu zadnju
opciju ispravnom spomenuvsi ga medu onima pod imenom Sinan u svome "Et-
Tarihul-kebir" (4/163-164).

O ovome Sa'du b. Sinanu, En-Nesai kaze: "Njegov hadis je rnunker (nistavan)."
EI-Dzevzedzani kaze: "Njegovi hadisi su labilni." Ahmed b. Hanbel kaze: "Ostavio
sam njegov hadis, jer je njegov hadis nesiguran i neispravan." U drugorn navratu
rekao je: "Nisam zapisivao hadise Sinana b. Sa'da, jer su u pogledu njih prenosioci
bili nesigurni." Ed-Darekutni ga navodi medu slabima.

Jahja b. Me'in kaze da je bio povjerljiv.

EI-Buhari, kao sto stoji u knjizi "El-Ilel el-kebir" od Et-Tirmizija (str. 104), kaze:
"Kod meneje Sinan b. Sa'dispravanu pogledu imena. On jedobari zadovoljavajuci
u prenosenju hadisa. Ime Sa'd b. Sinan je greska. Samo je El-Lejs rekao da se zove
Sa'd b. Sinan."

Hafiz Ibn Hadzer, Allah mu se smilovao, u knjizi "Et-Takrib" sazeo je navode
onih koji su ga kritizirali i smatrali povjerljivim, da bi rekao: "Saduk - zadovoljava,
a imao je predaja koje je iskljucivo on sam prenosio."

Kazem: Odaklemuda jezadovoljavao (sidk) nakon svegastoje receno? Zatoje
Ez-Zehebi u "El-Kasifu" rekao: "Ne uzima se za dokaz." Medutim, on nije nistavan
(metruk), jer je metruk onaj oko cijeg se proglasavanja slabim slazu svi hadiski
eksperti, sto nije slucaj sa ovim. Najumjereniji od svi navoda o njemu vidio sam
u spomenu Ibn Adijja u "El-Kamilu" (3/1193) koji kaze: "Ovi hadisi sa svojim
tekstovima i lancima prenosilaca i razilazenjima oko njih jedni druge podrzavaju.
Ove hadise nije u osnovi obavezno ostaviti, kao sto spominje Ibn Hanbel da je
ostavio hadise zbog razilazenja, a u kojem je Sa'd b. Sinan, ili Sinan b. Sa'd, jer u
samome hadisu i njegovim lancima prenosilaca ima nesto sto je jos vise nesigurno
od samih lanaca. Niko ih nije u osnovi ostavljao, nego su ih svrstali u svoje musnede
i djela. Stoga, ovaj lanac prenosilaca je slab, ali hadis ima druge puteve koji mu
svjedoce i ojacavaju ga.

L Hadis Abdullaha b. MugafTela, radijallahu anhu. Prenose ga Ahmed (4/87);
Ibn Hibban (2911) El-Ihsan; El-Hakim (1/349, 4/376-377); El-Bejheki u "El-Esmau
ves-sifat"(str. 196) putemEl-Hasena, a on od njega sapotpunimlancem prenosilaca.
Prenosioci su povjerljivi osim El-Hasena koji je bio mudellis (obmanjivac) i koji ga
prenosi u for mi "an"

2. Hadis od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, koji prenosi Et-Taberani (11 842),
a u kojem je Abdur-Rahman b. Muhammed el-Arzemi koji je slab, kao sto kaze
El-Bejheki u knjizi "Medzmeuz-zevaid" (10/191 -192).

SeUmhldei-Hiiati

^ 3. Hadis od Ammara b. Jasira, radijallahu anhu, kojeg El-Hejsemi
u "Medzdmeuz-zevaid" (10/192) pripisuje Et-Taberaniju. Njegov lanac proglasava
dobrim. Sa ovim dodatnim hadisima, hadis postaje hasen - dobar.

Drugi dio hadisa je slab, a prenose ga Et-Tirmizi (2396); Ibn Madze (4031);
i EI-Kudai u "Musnedus-sihab" (1121) sa prethodnim lancem prenosilaca.

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je slab, kao sto sam to pojasnio na odgovarajucem
mjestu.

Iz hadisa se shvata:

- Ubrzavanje kazne na dunjaluku je znak dobra koje Allah zeli Svome robu, jer
se torn kaznom brisu grijesi i povod je njihovog nestanka.

- Patnja na buducem svijetu je zesca i teza, pa kome Allah ne zeli dobro, odgodi
mu kaznu, pa tako bude pogoden ponizenjem na Sudnjem danu.

- Ljudi bivaju iskusani prema velicini i £vstini svoje vjere. Strpljenje u nedacama
i bolestima uzrok je brisanja grijeha.

- Vjernik je duzan da bude zadovoljan kusnjama na koje je stavljen i, shodno
tome, nece se zalostiti, niti na to srditi.

- Jedan od znakova brisanja grijeha je strpljenje u nedaci.

44. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Sin Ebu Talhe bio je
tesko bolestan, te je jednoga dana, dok je Ebu Talha bio odsutan od kuce, dijete
umrlo. Po povratku kuci, Ebu Talha je odmah upitao svoju suprugu Ummu Sulejm:
'Kako je djecak?', a ona mu je odgovorila: 'Smirio se, sada mu ;e bolje.' Tada mu je
postavila veceru, a zatim su legli u postelju i imali intimni odnos. Tek kada je svanulo
i on se okupao i htio izaci, Ummu Sulejm mu je rekla: 'Dijete je umrlo i ukopali
su ga.' Tada je Ebu Talha otisao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
i obavijestio ga o njenom postupku, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga upita:
' Jeste li u protekloj noci imali odnos?', na sto Ebu Talha potvrdno odgovori, a Poslanik
rece: Allahu, daj im blagoslov u njihovoj protekloj noci.' Uzviseni Allah uslisao je
Poslanikovu dovu i Umrnu Sulejm je zanijela i rodila djecaka. Nakon poroda, Ebu
Talha joj je rekao: 'Odnesi ga Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem', i poslao je
i nekoliko hurmi/ Ummu Sulejm kazuje: 'Kada sam Poslaniku donijela dijete, on
je upitao: 'Da li si ponijela jos nesto?', a sam odgovorila: 'Da, hurme.' Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, uzeo ih je i sazvakao, a zatim ih stavio u djetetova usta
i protrljao njima njegove desni i nadio mu ime Abdullah." (Muttefekun alejhi)

U predaji kod El-Buharija navodi se da je Ibn Ujejne rekao: "Rekao je jedan
ensarija: "Vidio sam kasnije da su imali devetero djece i svi su Kur'an naucili

RADOST PQGLEDA KOMBW'TAR RJ/ADUS-SAUHINA

napamet"*, tj. djece ovog Abdullaha.

U Muslimovoj predaji stoji: "Kada je preselio Ebu Talhin i Ummu Sulejmin
sin, ona je rekla ukucanima: 'Nemojte govoriti Ebu Talhi za smrt njegovog sina sve
dok mu ja ne kazem.' Kada se Ebu Talha vratio kudi, ona mu je spremila veceru
I posebno se lijepo dotjerala za njega. Tu noc su imali i odnos, nakon cega mu se
ona obratila: 'Ebu Talha, sta mislis kada neki ljudi dadnu pozajmicu odredenim
clanovima svoje porodice, a onda zatraze da im vrate tu pozajmicu, da li imaju
pravo da im to uskrate?' Ebu Talha, ne sluteci sta mu zeli red, odgovori: "Nemaju."
Zatim mu Ummu Sulejm rece: 'Onda mirno podnesi gubitak svoga sina.' Ebu
Talhu pogodi ta vijest i, ne mogavsi razmisljati o mudrosti njenog postupka, rece
ioj: Pustila si me da se odzunupim, a onda si me obavijestila o mom sinu.' Nakon
toga, ustao je i otisao AHahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa ga je
obavijestio o onome sto se zbilo medu njima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rece mu: Allah vas blagoslovio u vasoj protekloj noci."'

Uzviseni Allah uslisao je Poslanikovu dovu i ucinio da Ummu Sulejm zanese.
Kada se trudnoca blizila kraju i nazirao porod, Ummu Sulejm zanemari svoje stanje
i krenu skupa sa Ebu Taihom, Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem,
i ostalim mudzahidima u dzihad protiv neprijatelja.

Medutim pri povratku, pred samorn Medinom, obuzese je zestoki porodajni
bolovi. Ebu Talha tada, zeleci ostati u torn mjestu (zbog njenog stanja) a da Allahov
r oslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nastavi povratak u Medinu, rece; 'Gospodaru,
T\ znas da volim krenuti na put u drustvu sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi
ve seilem, i vracati se s puta zajedno sa m'im, ali 13 znas zbog cega u ovom trenutku
ne mogu tako postupiti.' Ipak, Ummu Sulejm, pored svega, ne pristade na to i rece:
Ebu Talha, prosli su me bolovi, nastavi dalje?'

Odmah po dolasku u Medinu, rodila je sina.

Enes kazuje: "Moja mati me zovnula i rekla: 'Neka ga niko ne 2adoji dok rano
ujutro ne odes s njim do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.' Kada
je svanulo, uzeo sam dijete i odnio ga AHahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem'" Zatim je naveo hadis u cijelosti.

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (3/169) - Fethul-Bari, Muslim (2144, 23).

Manje poznati pojmovi:

Ebu Talhin sin je Ebu Umejr s kojim se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, salio rekavsi, kako se navodi u Sahihu; "0 Ebu Umejre, sta je uradio vrapcic?"

SeHinh. Mel-Hitali

Iz hadisa se shvata:

- Uljepsavanje i dotjerivanje zene svome muzu, kako bi ga privolila na intimni
odnos, kao sto je uradila Ummu Suiejm sa Ebu Talhom, radijallahu anhuma,
a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potvrdio je njen postupak svojom dovom da
im Allah dadne bereket.

- Rad zene u korist svoga rnuza i sluzenje muzu, kao sto je uradila Ummu
Suiejm kada mu je postavila veceru, pa je on jeo, a zatim mu se ukrasila, a potom
mu prenijela informaciju mudro i pronicljivo.

- Utemeljenost izgovaranja rijeci u prenesenom znacenju, ukoliko se za tim
ukaze potreba. Takvo postupanje ne smatra se laganjem, jer se upotrebljavaju rijeci
u prenesenom znacenju u kojima nema lazi, a uvjet njihove dozvoljenosti jeste da
se ne narusava nicije pravo, niti pomaze neistina, te da takve formulacije budu
svojstvene arapskom jeziku.

- Jedan od lijepih primjera koristenja prenesenih znacenja navodi se u predaji
u kojoj stoji da je saradnik jednog vladara upitao nekog covjeka, kojeg je optuzivao
za mrznju prema vladaru i kritiziranje oblacenja erne odjece koju su nosili njegovi
podanici, da mu kaze svoje misljenje o nosenju erne odjece, pa rnu je rekao: "Tako mi
Allaha, svjetlo je u crnini" pa je ovaj bio time zadovoljan i ostavio ga, a covjek je mislio
na svjetlost oka u crnini zjenice. Njegova zakletva nije bila grijeh, niti ju je prekrsio.

Postoje i drugi slicni primjeri tevrije (simulacije). U serijatskim tekstovima
navodi se olaksica za koristenje prenesenih znacenja, kao sto sam pojasnio u svojoj
knjizi "Es-Sidku ve eseruhu fi-stikrari el-mudzteme" (Istiniti govor i njegov utjecaj
na stabilnost drustva).

Znaj, Allah ti se smilovao, da je Ummu Suiejm na ovo strpljenje i predanost
Allahu Uzvisenom motivirala nada da ce je Allah nagraditi za ono sto jo) je uzeo,
jer da je svoga muza Ebu Talhu obavijestila o smrti sina u tim prvim trenucima,
oneraspolozila bi ga i ne bi postigla cilj koji je zeljela. Kako je Allah znao iskrenost
njene namjere, dao joj je da postigne cilj i podario joj dobro potomstvo.

- Uslisavanje Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, dove. Allah im je dao
blagoslov u toj njihovoj noci> kao i blagoslov u njihovom rodenom djetetu koje je
zaceto te noci, pa je i ono imao brojno i cestito potomstvo.

- Ko ostavi nesto radi Allaha, Allah ce mu dati bolje od toga. Kada se Ebu Talha
pomirio sa Allahovim odredenje ocekujuci nagradu za svoje umrio dijete, Allah ga
je pocastio rodenjem i drugog djeteta i dao rnu cestito i blagoslovljeno potomstvo.

- Kada covjeka pogodi neka nedaca, pohvalno je u takvim trenucima utjesiti
ga, kao sto je ucinila Ummu Suiejm sa Ebu Talhom kada mu je navela primjer
posudene stvari.

RADOST POGLEDA KOM£NTARPIJADUS-SAUHJNA

• Od stvari koje pornazu u strpljenju jeste i da covjek poznaje samog sebe.
Uzviseni Allah podario je covjeku zivot, stvorio ga iz nicega i obasuo ga vidljivim
i nevidliivim blagodatima. On je i na pocetku i na kraju dio Allahovog vlasnistva.
Stoga, kada covjeka zadesi kakva nedaca tako sto ga Allah list necega sto posjeduje,
to znaci da je pravi Vlasnik vratio dio onoga sto jedarovao. Zato onaj kome je nesto
dato na povjerenje i cuvanje ne treba se srditi na onoga ko mu je to posudio kada
zatrazi povrat.

Kako je samo Lebid b. Rebi a Hjepo rekao:

'Stia su imetak i porodice

oshn posudene stvari,

A jednoga dana se posudene stvari,

vratiti moraju"

U kazivanju o Urnmu Sulejm i njenom muzu Ebu Talhi jasan je dokaz da su
pni prethodnici znali ovu cinjenicu - poznavali su sebe, pa su spoznali svoje stanje
prema svome Gospodaru i onda ga cijenili onako kako Ga istinski treba cijeniti.

Ova znacenja uzeta su iz rijeci Uzvisenog: "A ti obraduj strpljive, one koji, kada
ih kakva nevolja zadesi, samo kazu: 'Mi smo Allahovi i Njemu cemo se vratiti."'
iEl-Bekare, 155-156)

Ove lijepe rijeci podrazumijevaju dva velika temelja koja, ukoliko ih spozna
co\iekovo srce, ona ce ga utjesiti u nedaci:

prvi temelj: covjek, njegova porodica i imetak u sustini pripadaju Allahu, azze
ve dzelle;

drugi: konacni povratak i zavrsetak je kod Allaha, Istinskog Zastitnika, koji ce
covjeku isplatiti njegov racun.

Ako je ovo covjekov pocetak i njegov kraj, pa kako da se raduje onom sto posjeduje
Hi da se zalosti za onim sto izgubi? Njegovo razmisljanje o pocetku i povratku je najbolji
pomagac da se okiti strpljenjem prilikom nesreca, nedaca, iskusenja i smutnji. Allahu,
ucvrsti nas postojanim govorom na ovorn i buducem zivotu.

- U hadisu se pojasnjava Ummu Sulejmina cvrstina u vjeri, strpljenje, jako
ubjedenje i razborito razmisljanje. O velicinu njene licnosti, pored ovoga sto se
navodi u hadisu, dovoljno govori i cinjenica da je njen vjencani dar bio islam,
ti. kada je dosao Ebu Talha da je zaprosi, a bio je musrik, uvjetovala je sklapanje
braka njegovim prelaskom na islam, pa ga je Allah putem nje spasio od Vatre.

Sdimb/jdel-mafi

Prisustvovala je borbi zajedno sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi
ve sellem, i sluzila mudzahide... Ona je zena koja je sebe zavjetovala na uslugu
Allahovoj vjeri... Neka joj se Allah smiluje, neka je njome zadovoljan i neka je
nastani u najvisem Firdevsu.

45. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nije junastvo u hrvanju nego je junastvo savladati
se u srdzbi." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (10/518) - Fethul-Bari; Muslim (2609).

Iz hadisa se shvata:

- Islam je promijenio pagansko shvatanje istinskog jursastva i snage ukazujuci
na to da je istinsko junastvo u plemenitom ponasanju koje izgraduje uzoritu
muslimansku licnost. Najjaci je onaj covjek koji obuzdava svoju dusu £ odvikne je
od njenih strasti.

- Borba sa samim sobom i obuzdavanje duse teze je od borbe protiv neprijatelja.

- Obaveza izbjegavanja srditosti, jer srdzba uzrokuje mnoge tjelesne, psihicke
i drustvene anomalije.

- Srdzba je ljudska osobina koja se moze sputati s nekoliko stvari, a jedna od
njih je suzdrzavanje i obuzdavanje.

- Zabrana napadanja drugih u stanju srdzbe i si.

46. Od Sulejmana b. Surda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Sjedio
sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, a dvojica ljudi pocela su se
medusobno svadati. Jedan od njih bio je sav pocrvenjeo, a vratne zile su mu se
napele od srdzbe. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'ja znam rijeci,
kada bi ih izgovorio, otislo bi od njega ono sto ga je snaslo. Kada bi rekao: 'E'uzu
billahi mines -sejlanir-radzim', popustilo bi ga ono sto ga je snaslo.' Prisutni torn
covjeku tada rekose: 'Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je ti je da kod
Allaha zatrazis utociste od prokletog sejtana."' (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (6/337) - Fethul-Bari; Muslim (2610).

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Iz hadisa seshvata:

- Hadis je izrecen na osnovu rijeci Uzvisenog: "A ako te sejtan pokusa na zlo
navesti, ti potrazi utociste u Allaha, On uistinu sve cuje i zna." (El-E'araf, 200)

- Srdzbu izaziva sejtan, jer ona uzrokuje nanosenje stete u covjekovoj vjeri
i dunjaluckim stvarima. Stoga je neophodno prekinuti povod srdzbe, tj. sejtansko
nagovaranje na zlo, trazenjem utocista kod Allaha. Kako su ashabi ljudi, i njlh moze
zadesi srdzba kao i ostale ljude, ali se oni odlikuju nad drugima po svome brzorn
odazivanju na Postanikove, sallallahu alejhi ve sellem, opomene i neustrajavanju
u neistini.

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, mudrost u pozivanju ka Allahu,
opominjanje Allahom i upucivanje savjeta muslimanima. Naime, Poslanikova
mudrost ogledaia se u indirektnom upucivanju savjeta osobi od koje nije ocekivao
da ce prihvatiti savjet, tako da se na taj nacin obracao svim prisutnim iako je savjet
bio upuceno odredenoj osobi.

- Pohvalnost savjetovanja drugih, iako oni savjet ne traze.

• Poslanik je dozvolio prisutnima da njegove rijeci prenesu i onima koji su bili
odsutni sa tog skupa, kako bi iz njih i oni uzeli pouku.

47. Od Muaza b. Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Ko savlada svoju srdzbu i onda kada bude u mogucnosti da
le ispolji, Allah ce ga na Sudnjem danu pozvati pred svim stvorenjima, da izabere
koju god hoce od dzennetskih hurija." (Prenose Ebu Davud i Et-Tirmizi, koji kaze
da je hadis hasen)

Dokumentacija hadisa;

Hadis je hasen, a navode ga Ebu Davud (4777); Et-Tirmizi (2021, 2493); Ibn
Madze (4186) putem Sejjida b. Ebi Ejjuba, a on od Ebu Merhuma, a on od Sehla b.
Muaza, a on od svoga oca. Kaiem: "Ovaj lanac prenosilaca je dobar, insallah."

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na obuzdavanje srdzbe, jer to je jedna od osobina iskrenih vjernika,
sadrzana u rijecima Uzvisenog: "Koji srdzbu savladuju i ljudima oprastaju. A Allah
voli dobrocinitelje!"

- U obzir se uzima vrijednost oprosta kada postoji mogucnost za osvetom.

Sclimb.'kid-Hilali

48. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je neki covjek rekao
Vferojjesniku, sallailahu alejhi ve sellem: "Preporu£i mi nesto." Na to mu Poslanik
rece: "Wemoj se srditi" Covjek je nekoliko puta ponovio isto pitanje, a Poslanik mu
je svaki put odgovorio: "Memoj se srditi." (Prenosi Ei-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Prenosi El-Buhari (10/519) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Davanje savjeta onome ko ga trazi. Zapravo, to je pravo jednog muslimana
kod njegovog brata.

- Ponavljanje savjeta donosi korist onome ko se savjetuje, jer se ponavljanjem
postize dodatna korist.

- Srdzba uzrokuje nastanak velike stete i ne donosi nikakvo dobro izuzev ako
se covjek srdi zbog krsenja Allahovih propisa.

- Pokuda srdzbe i udaljavanje od njenih povoda, jer se zastitom od nje
objedinjuje sve dobro.

- Pokudena srdzba odnosi se na ovodunjalucke stvari, a pohvalna srdzba je
srdzba u ime Allaha i radi pomaganja Njegove vjere. Poslanik, sallailahu alejhi ve
sellem, srdlo se samo kada bi se krsile Allahove zabrane i svetinje.

- Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, naredivao bi onome ko se rasrdi
da poduzme neke povode kojima ce od sebe odvratiti srdzbu i koji ce ga umiriti
Evo nekih:

a a.),.V'1fr ov'esnik' salla"ahu alejhi ve sellem, naredio je onome ko se rasrdio da
kod Allaha trazi zastitu od prokletog sejtana, a to je vec prethodno receno.

b) Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, naredio je onome ko se rasrdi da suti.
U vjerodostojnom hadisu, shodno mnostvu puteva koima se prenosi, od Abdullaha
b. Abbasa navodi se da je Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se
neko od vas rasrdi, neka suti. Ovim se suzava krug srdzbe, jer srditi u svojoj srdzbi
izgovon njeci za koje se pokaje kada prode srdzba, a kada usuti, sve ovo zlo nestane."

c) Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve seJlem, naredio je onome ko se rasrdi da
s,edne <1> legne. U vjerodostojnom hadisu od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi
se da je Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se neko od vas rasrdi
stojeci, neka sjedne, pa ako srdzba od njega ne ode, neka legne."

Prije i poslije svega ovoga potrebno je da covjek obuzda svoju dusu i ne dadne
puta sejtanu ka njoj. Omer b. Abdul-Aziz rasrdio se jednoga dana, a njegov sin
Abdui-Mehk, Allah im se smilovao, rekao mu je: Ti, vodo vjernika, i pored onoga

100

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA

sto ti je Allah dao i cime te je odlikovao, ovako se srdis." Omer mu re£e. *'Zar se ti
ne srdis, Abdul-Melik?" Odgovori mu: "Kakva mi je korist od velicine moje utrobe
ako u nju ne budem stalno vracao srdzbu kako se ne bi pojavila."

49. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanika, sallallahu alejhi ve seliem: 'Vjernika i vjernicu neprestano ce pogadati
iskusenja u njima samima, djeci i imecima sve dok im se ne izbrisu svi grijesi tako
da se susretnu sa uzvisenim Allahom bez ijednog grijeha." (Prenosi Et-Tirmizi i
kaze da je hasen-sahih)

Dokurnentacija hadisa:

Hadis je dobar, prenose ga Et-Tirmizi (2399); Ahmed (2/287, 450); Hakim
(1/346) El-Hakim kaze: "Ovaj hadis je vjerodostojan, prema uvjetima iMuslima, a
sa njim se slozio i Ez-Zehebi." Kazem: "Muslim ne navodi hadise od Muhammeda
b. Amra, osim uporedo sa drugim prenosiocima iz njegove generacije, a njegov
status je 'saduk' - zadovoljava, pa je lanac prenosilaca dobar."

Izhadisaseshvata;

- Vjernik je izlozen razlicitim vrstama iskusenja i ispita.

- Radost za covjeka koji bude stavljen na kusnju, kako Uzviseni kaze: "Mi cemo
vas u iskusenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka,
zivota i ljetine. A ti obraduj strpljive!" (El-Bekare, 155)

- Iskusenje je povod za oprost grijeha ukoliko covjek iskaze zadovoljstvo
Allahovom odredbom i savlada svoju srdzbu.

- Jedan od vidova Allahove milosti prema Njegovim robovima vjernicima jeste
da im ovosvjetskim nedacama i neugodnostima pobrise grijehe na dunjaluku.

50. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Ujejne b. Hisn
dosao je u posjet svom braticu El-Hurru b. Kajsu koji je bio je jedan od Omexovih
bliskih saradnika. Inace, svi Omerovi prijatelji i saradnici, i mladi i stariji, bili su
ucaci Kur'ana (pobozna ulema). Znajuci za ugled koji El-Hurr uziva kod Omera,
Ujejne zarnoli svoga bratica: Ti uzivas ugled kod ovoga vode, pa zatrazi od njega
dozvolu da ga posjetim.' El-Hurr tako i uradi, a Omer pristade. Kada je Ujejne usao
kod Omera, rekao je: 'Sine El-Hattabov! Tako mi Allaha, ti nam ne dajes mnogo,
niti medu nama pravedno sudis.' Cuvsi to, Omer b. El-Hattab toliko se rasrdio da je
cak pomislio i da ga fizicki kazni. Medutim, El-Hurr se umijesa medu njih dvojicu
i rece: 'Vodo vjernika, Uzviseni Allah rekao je Svome Vjerovjesniku: Ti prastaj!,

101

Sclimb.'tdi-t-Hilali

i trail da se cine dobra djela, a neznalica se kloni!' (EI-E'araf, 199). Ovo je jedna
neznalica.' Tako mi Allaha, prouceni ajeti zaustavili su Omera i stao je na granicama
koje je postavila Knjiga Uzvisenog Allaha." (Prenosi El-Buhari)

Dokumcntacija hadisa:

El-Buhari (8/304-305) - Fethul-Bari.

Iz hadisa seshvata:

- Vrijednost ucaca i hafiza Kur'ana, a to su ucenjaci koji postupaju po njegovim
propisima, a ne zaraduju njegovim ucenjem.

- Uputa vladaru da bliske saradnike uzrne iz reda ucenjaka, te da se sa njima
druzi i od njih trazi misljenje.

- Misljenje koje iskazu ucenjci ne proizlazi iz hira ili radi koristi, vec iz pomoci
Allahovoj vjeri i Poslaniku. Istina je ucenjacima draza od samih njih, njihovih
roditelja, sinova, porodice.

- Vladar treba da se lijepo ophodi prema ucenima i pre ma svojirn savjetodavcima,
tako sto ce prihvatiti njihove savjete, izuzev ako upucuju na nepokornost i grijeh.

- Odlika Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, koji je zastajao na Allahovim
granicama izvrsavajuci Njegove naredbe, a ne bi ih prelazio.

- Mudrost ucenjaka prilikom upucivanja savjeta svome vode ili nadredenom.

- Pohvalnost strpljivosti vode na uvredama svojih podanika i nastojanje da
zadobije korist za njih.

- Strpljenje vode vjernika Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, ocitovalo se
na vise mjesta u ovom hadisu:

- Kada mu je Ujejne b. Hisn rekao: "A tako, sine El-Hattabov'; ovo je oznadavalo
prijetnju.

- Kada je rekao "sine El-Hattabov" sto je bio jedan vid njegovog grubog odnosa
pri obracanju. Prece je bilo da ga oslovi sa "emirel-muminin - vodo vjernika"
medutim, ovaj nije poznavao stepene velikana.

- Kada je Omera opisao kao covjeka koji ne daje mnogo, sto znaci da je skrtac,
niti da pravedno sudi, sto znaci daje nepravedan.

Omerovo nastojanje da priskrbi korist za podanike ocituje se u njegovom
postupku uvakufljenja udjela onih cija srca treba pridobiti. Ujejne b. Hisn bio je od
onih cija srca treba pridobiti, kome je Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem, dao iz
ratnog plijena sa Hunejna. Islam je jos tada bio u stalnom usponu, sve dok se nije
dobro ucvrstio i manifestovao. Omer, radijallahu anhu, vidio je daje nestao razlog
zbog kojeg je Allahov Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem, davao onima cija srca

102

RADOST POGLEDA KOMENTAH RJJADUS-SAUHINA

treba pridobiti, pa je obustavio izdvajanje u tu svrhu. Zbog toga se Ujejne b. Hisn
rasrdio i pripisao Omeru epitete skrtosti i nepravde.

- U hadisu nije dokaz onima koji tvrde da je vladaru dozvoljeno izolirati se od
podanika. Omer, radijallahu anhu, niti uzimao posebnu zastitu i nije se izdvajao,
izuzev kada bi se osamljivao i odmarao. El-Hurr b. Kajs trazenjem dozvole ustvari
je zelio da se Ujejne b. Hisn i voda vjernika sastanu nasamo.

51. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nakon moje smrti pojavit ce se sebicnost
i stvari koje cete vi prezirati." Prisutni ashabi upitase: "Allahov Poslanice, pa sta nam
preporucujes?" On rece: "Ispunjavajte svoje obaveze i molite Allaha za svoja prava."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (6/612) - Fethul-Bari; Muslim (1843).

Iz hadisa seshvata:

- Strpljivost u onome sto je odredeno i zadovoljstvo slatkom i gorkom presudom,
dobrim i zlim.

- Podsticaj na poslusnost i pokornost, cak i ako je vladar nepravedan, dat ce
mu se njegovo pravo u pokornosti, a nede se protiv njega praviti pobuna niti ce
se skidati sa vlasti, vec treba moliti Allaha ponizno da sacuva njegova zla i da ga
popravi. Ovakav postupak je uvjetovan okolnoscu ako vladari ne ispolje jasno
nevjerstvo.

- Hadis je jedan od dokaza Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellern,
vjerovjesnistva, jer nas je obavijestio o onome sto ce se dogoditi u buducnosti
njegovog ummeta.

- Dozvola da se ukaze na ocekivano iskusenje kako bi se onaj ko ce biti iskusan
priprernio za ono sto mu je obecano, te da bi bio strpljiv i nadao se nagradi od Allaha.

- Pridrzavanje za Kur'an i sunnet izvodi iz smutnje i razilazenja. To je svjetlo
koje ti pokazuje istinu istinom, a neistinu neistinom.

- Podsticaj na jedinstvo muslimanske zajednice. Otklanjanje stete prece
je od pridobijanja koristi. Trazenje licnoga prava moze odvesti u sukob sa
pretpostavljenima, a odatle proizlaze razilazenja i cjepkanja. Tada se ocituje da je
jedinstvo islamskog ummeta najveca korist i najuzviseniji cilj.

103

Selim b. 'Idet-HiUili

52. Od Ebu Jahjaa Usejda b. Hudajra, radijallahu anhu, prenosi se da je neki
covjek ensarija rekao: "Allahov Poslanice, zar me neces postaviti za namjesnika
kao sto si postavio tog i tog?" Na to mu Poslanik rece: "Vi cete sigurno poslije
mene dozivjeti vrijeme kada ce se na odgovorne polozaje postavljati oni koji ih nisu
dostojni, pa se strpite sve dok me ne nadete na Izvoru" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (7/117) - Fethul-Bari; Muslim (1845).

Iz hadisa se shvata:

- Nije dozvoljeno traziti vlast i namjesnistvo, a onome ko ga trazi, ne daje mu se.

- Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: "Vi cete sigurno poslije mene
naici na davanje prednosti drugima" donose sljedecu koristi: negiranje misljenja
onoga ko je trazio namjesnistvo da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
dao prednost drugome covjeku nad njim. Time je pojasnio da se to nece desiti
u njegovo vrijeme, te da ga time nije posebno izdvojio, vec radi koristi muslimana,
i da ce se davanje prednosti ovosvjetskim stvarima desiti poslije njega.

- Strpljivost u nepravdi vladara koji za sebe zadrzava materijalna sredstva i ne
dizanje pobune protiv njega ukoliko ne pocini jasno nevjerstvo.

- U ovom hadisu pojasnjava se jedna vrlina ensarija, a ona je da ce prici Izvoru
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Ibn Kajjim el-Dzevzijje, Allah mu se smilovao, u knjizi "Medaridzus-salikin"
(2/293) kaze: "Razmisli o tajni odredenja, kada je Mudri i o svemu obavijesteni odredio
da ce drugi ljudi mimo ensarija imati prednost u dunjaluckim stvarima, a ensarije su
davale prednost drugima kako bi ih On Uzviseni, za to davanje prednosti svojoj braci
na dunjaluku nad samima sobom, nagradio uzvisenim stanistima u vrtovima Adna
u odnosu na druge ljude. Iz toga se tada jasno ocituje vrijednost njihovog davanja
prednosti i njegov stepen, tako da ce im uveliko zavidjeti oni kojima je data prednost
nad njima na dunjaluku. To je Allahova pocast koju On daje kome zeli, a Allah je
Vlasnik velikoga obilja. Kada vidis ljude da traze prednost nad tobom, iako ti sam dajes
prednost drugima, znaj da je to dobro koje se tebi zeli dati." Allah Uzviseni najbolje zna.

Fikhska korist

Jedna od nedaca ovog vremena j este da su vlast preuzeli ljudi koji traze prednost
nad potcinjenima i uskracuju im njihova prava. Zato su neki inicirali sljedece
pitanje; Da li je dozvoljeno muslimanu da ovima koji uskracuju prava dadne kakvu
protunaknadu ili da im ponudi poklon kako bi ostvario neko od svojih prava?

104

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIH1NA

Neki ucenjaci, neka ih Allah sacuva, odgovorili su u pozitivnom smislu i rekli:
"Ovo se ne smatra mi torn, jer mito predstavlja ono sto se koristi za opovrgavanje
istine ili realizaciju neistine, sto nije slucaj sa ovim postupkom."

Ovu fetvu treba kriticki sagledati iz nekoliko aspekata:

a) Davanjem nesto imetka ili kakvog poklona onima koji uskracuju prava ustvari
ih pomazemo ih u njihovoj nepravdi i na taj nacin oni ustrajavaju u uskracivanju
prava drugim ljudima, sto predstavlja saradnju u grijehu i neprijateljstvu.

b) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem, naredio je ensarijama da
budu strpljivi kada im ljudi budu uskracivali prava i sebi budu davali prednost
u dunjaluku. Nepotrebno je da ovako postupa onaj kome je njegovo pravo uskraceno
ili su namjesnici i odgovorni sebi dali prednost nad njim u necemu od dunjaluka.
Ko se boji Allaha, On ce mu dati izlaza.

c) Pokloni namjesnicima spadaju u potkradanje, a nije dozvoljeno pomagati
potkradanje.

53. Od Ebu Ibrahima Abdullaha b. Ebi Evfaa, radijallahu anhuma, prenosi se
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem, u jednom od vojnih pohoda,
sacekao sve dok sunce nije nagelo zapadu, a onda je ustao i rekao: "O ljudi, nemojte
prizeljkivati susret sa neprijateljem i molite Allaha za spas, a kada ih susretnete, onda
budite strpljivi. Znajte da je Dzennet pod sjenama sablji" Zatim je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve seilem, rekao: "ALlahu, Ti koji spustas Knjigu, pokreces oblake,
porazavas neprijatelje, porazi ih i daj nam pobjedu nad njima." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (6/33) - Fethul-Bari; Muslim (1742).

Iz hadisa seshvata:

- Priprema za dzihad, a ta priprerna obuhvata nabavljanje vojne opreme i fizicku
pripremu radi borbe s neprijateljem, te utjecanje Allahu Uzvisenom dovom nakon
ostavljanja grijeha, kao i iskreno pokajanje,

- Pohvalnost upucivanja dove tokom nedaca i nesreca, a posebno kada se bojni
redovi sukobe, jer je to jedno od mjesta na kojima se dova uslisava.

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve seilem, samilost prema ashabima
i ummetu.

- Neoslanjanje iskljucivo na materijalnu snagu i negubljenje opreznosti,
rezervisanosti i odlucnosti.

105

SeUmb. 'Mel-Hitati

- Strpljenje prilikom susreta s nepijateljem, a to je jedan od najvaznijih
elemenata cvrstine u dzihadu.

- Preporuka borcima na Allahovorn putu da postupaju u skladu sa nacelima
vjere i poducavanje onome sto im je potrebno.

- Pohvalnost priblizavanja Allahu spominjanjem Njegovih lijepih imena
i uzvisenih svojstava.

- Uzviseni Allah otkupio je od vjernika njihove zivote, imetke i nagradio ih
Dzennetom.

- Allahovorn Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dat je jezgrovit govor
i mudrost. Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, dova je najrjecitija
i najcjelokupnija. Objavljivanjem Knjige desila se ahiretska blagodat, a ona je islam,
pokretanjem oblaka desila se dunjalucka blagodat, a ona je opskrba. Porazom
neprijatelja sacuvale su se obje ove prethodne blagodati.

- Zabrana prizeljkivanja sukoba sa neprijateljem.

Znaj, Allah ti se smilovao, da zabrana prizeljkivanja sukoba sa neprijateljem ne
znaci prijezir dzihada, ili da osoba sama sebe podstice na borbu ili da prizeljkuje
pogibiju na Allahovorn putu. Na sve ovo Mudri Zakondavac podstice i svrstava
u osobine bogobojaznih i stepene iskrenih. Iz zabrane prizeljkivanja sukoba
s neprijateljem treba da shvatimo sljedece stvari:

a) Ne biti zadivljen mnostvom i oslanjati se na snagu, jer to vodi ka umanjenom
interesu za stanje neprijatelja i prizeljkivanje susreta sa njim, a tada nece koristiti
ni§ta mimo Allahove odluke, kao sto se desilo muslimanima na dan Hunejna.

b) Sukob s neprijateljem je nepoznanica, pa Sovjek ne zna da li ce biti cvrst ili
ce pobjeci kada ugleda sijevanje sablji, odsijecanje glava i potresanje dusa. Uzviseni
Allah to jasno opisuje u Svojim rijecima: "Vi ste prizeljkivali smrt prije nego sto ste
se s njom suocili, pa ste je vidjeli, bila je vama naocigled!" (Ali Imran, 143)

Zato je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio ono sto je korisno,
a to je da se Allah moli za spas, za postojanost i cvrstinu prilikom sukoba, kada se
nastoji traziti sehadet (pogibija kao sehid), jer je Dzennet ispod sjenki sablji.

106

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Poglavljecetvrto

ISKRENOST-SIDK

Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Medaridzus-salikin" (2/268) opisuje
istinoljubivost: "Ona je stepen najboljih i najvrednijih ljudi iz koje nastaju svi stepeni
onih koji hode ka Allahu. Istinoljubivost je najispravniji put, jer onaj ko ne bude po
njemu isao, svrstan je medu one koji su ostali bez opskrbe, koji su propali. Putem
istinoijubivosti pravi se razlika izmedu licemjera i vjernika, te izmedu stanovnika
Dzenneta i stanovnika Vatre.

Istinoljubivost je Allahova sablja na Njegovoj zemlji koja se nece staviti na nesto
a da ga nece presjeci, niti ce se sukobiti sa neistinom a da je nece saviadati i oboriti.
Ko istinoljubivost bude uzimao za ispomoc u napadu, nece modi biti odvracen,
a ko je bude koristio u svome govoru, svojom rijecju ce nadvladati svoje suparnike.

Istinoljubivost je srz djela i stjeciste svih stanja. Ona podstice da se preovladaju
strahote i predstavlja vrata na koja se ulazi radi priblizavanja Uzvisenorn.

Istinoljubivost je temelj vjerske gradevine i glavni stub ogromnog satora koji se
naziva ubjedenje. Njen stepen dolazi neposredno iza stepena vjerovjesnistva koji
predstavlja najveci stepen. Iz njihovih stanista u Dzennetu ce izbijati izvori i rijeke
ka stanistima istinoljubivih, isto kao sto je iz srca jednih ka srcima drugih na ovome
svijetu stizala kontinuirana podrska."

Istinoljubivost oznacava saglasnost vanjstine sa nutrinom, govora sa djelom
i vijesti sa stvarnoscu.

Uzviseni Allah kaze: "O vjernici, bo;te se Allaha i budite s onima koji su
iskreni." (Et-Tevbe, 119)

Uzviseni Allah trazi od Svojih robova vjernika da budu istinoljubivi i da se
pridrzavaju istinoijubivosti kako bi btli njeni nosioci i zajedno sa njenim nosiocima
koji hode putem istine.

Uzviseni kaze: "I iskrenim muskarcima i iskreni m zenama." (El-Ahzab, 35)
Istinoljubivost je pohvalna odlika koja se trazi od vjernika, bili oni muskarci ili zene.

Uzviseni kaze: "Bolje bi im bilo da su prerna Allahu iskreni." (Muhammed, 21)
Uzviseni Zastitnik obavjestava o plodovima istinoijubivosti, a to su dobro i spas.
Istinoljubivost u djelima daje istinsku vrijednost jer predstavlja njihovu sustinu.
Kada iskreno u Allaha vjeruju i potvrduju to vjerovanje iskreno cineci pokornost,
onda je ta istinoljubivost najbolje sto mogu zadobiti.

107

Selimkldd-Hikt,

54. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Istinoljubivost vodi ka dobrocinstvu, a dobrocinstvo vodi
ka Dzennetu. Doista ce covjek govoriti istinu sve dok kod Allaha ne bude zapisan
kao istinoljubiv. Laz vodi ka nemoralu, a nemoral vodi ka Vatri. Covjek ce lagati sve
dok kod Allaha ne bude upisan kao lazljivac." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

EI-Buhari (10/507) - Fethul-Bari; Muslim (2606).

Ez hadisa seshvata:

- Podsticaj na istinoljubivost, jer je ona povod svakog dobra.

- Upozoravanje na laz i olahak odnos prema njo;, jer je ona povod svakoga zla.

- Ko bude nastojao tragati za istinoljubivoscu, ona ce postati dio njegove
prirode, ako bude imao za cilj laz, ona ce postati dio njegovog ponasanja.

- Ko bude po necemu poznat, ispravno je da po tome bude i opisan.

- Lijepi oblici ponasanja postizu se nastojanjem da se te osobine zadobiju,
jer dusa pada pod utjecaj uzimanjem povoda dobra i mijenja svoju prirodu,
a suprotnom ce se suprotno i desiti.

- Konacno staniste dobrih d|ela je u Dzennetima, a rnjesto losih djela je
u Dzehennemu.

55. Od Ebu Muhammeda el-Hasena b. Alijja b. Ebi Taliba, radijallahu anhuma,
prenosi se da je rekao: "Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upamtio
saan sljedece rijeci: 'Ostavi sve ono sto ti je sumnjivo, a drzi se onoga sto ti nije
sumnjivo. Zaista je istinoljubivost smirenost, a laz sumnjicavost.'" (Prenosi ga
Et-Tirmizi i kaze da je sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a navode ga Et-Tirmizi (2518); En-Nesai (8/327,
328); Ahmed (1/200); putevima od Su'beta b. Burejda b. Ebi Merjema, a on od
Ebu El-Havraa es-Sa'dija, koji je rekao: "Upitao sam El-Hasena b. Alijja: 'Sta si
upamtio od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?', a potom je spomenuo
gore navedenu predaju.

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su potpuno povjerljivi.
Ovom hadisu svjedoce i drugi hadisi od Enesa b. Malika i Abdullaha b. Omera,
radijallahu anhu.

108

RADOST POGLEDA KOMEMTAR RlfADUS-SAUHtiVA

Iz hadisa se shvata:

- U bogobojaznost spada zastajanje prilikom sumnji i manje jasnih st\'ari,
te cuvanje od njih. U pogledu cisto jasnoga halala u srcu vjernika ne nastaje nikakva
sumnja, a onaj ko se bude cuvao surnnjivih stvari, sacuvat ce svoju vjeru i cast.

- Precizno preispitivanje pri zastajanju u sumnjama. Ispravno )e samo
za onoga cija su stanja i okolnosti ispravni, te njegova djela u bogobojaznosti
i vjerskoj predostroznosti budu uveliko slicna. Medutim, onaj ko krsi ocite zabrane,
a ustrucava se malih sumnjicavih stvari, njegovo ustrucavanje je neumjesno
i predstavlja dodatnu nepromisljenost.

- Vracanje srcima prilikom sumnji i nejasnoca - ono s cime se srce smiri
i prsa osjete olaksanje, to predstavlja dobrocinstvo i dozvoljenost. Srca se smiruju
s dobrom, a sto je suprotno tome predstavlja grijeh, zabranu, zlo i s time bivaju
sumnjicava i ne mogu biti smirena. Potrebno je pritom da u srcu ne bude prethodne
naklonjenosti ili dobro ucvrscene strasti, jer kakav je pocetak, takav je i kraj.

56. Od Ebu Sufjana Sahra b. Harba, radijallahu anhu, iz dugoga hadisa
u kojem se govori o anegdoti sa Heraklijem, navodi se da je Heraklije rekao:
"§ta vam nareduje (tj. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem)?" Ebu Suf)an rece:
"Govori nam: 'Obozavajte Allaha Jedinog i nista Mu ne pripisujte, ostavite ono
sto vam govore vasi ocevi.' Nareduje nam obavljanje namaza, iskrenost, cednost
i odrzavanje rodbinskih veza." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Ovo je dio dugog hadisa od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, kojeg prenosi od Ebu
Sufjana, radijallahu anhu. Prenosi ga El-Buhari (1/31 - 32) - Fethul-Bari; Muslim
(1773).

Iz hadisa se shvata:

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, stalna istinoljubivost, postupanje po
ojoj i naredivanje istinoljubivosti. Ovu njegovu osobinu potvrdivali su i njegovi
neprijatelji.

- Glavni dio ove vjere je tevhid, jer iz njega izviru sve ostale vrijednosti.

- Svi poslanici poslani su da pojasne istinski tevhid i sruse temelje

idolopoklonstva.

- Uzviseni Allah nareduje sve sto je ispravno i dobro za ljude, i sto im donosi
dobro i na dunjaluku i na ahiretu.

109

Setim b. Ud-Htiali

- Odvracanje od slijepog slijedenja predaka, predvodnika i velikana, a posebno
u pitanjima vjere.

- Hadis opcenito ukazuje na sveobuhvatnost poslanice islama: spomenuo je
tevhid, iman, propise, ahlak, a ovo su temelji na kojima opstoji zivot vjernika.

57. Od Ebu Sabita, a receno je da je on i Ebu Seid ili Ebu El-Velid, Sehla b.
Hunejfa, a ucesnik je bitke na Bedru, radijallahuanhu, prenosi se da je Yjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko Uzvisenog Allaha iskreno zamoli za pogibiju
na Allahovom putu (sehadet), Allah ce mu podariti stepen sehida, pa makar umro
na svojoj postelji." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Biljezi Muslim (1909).

Iz hadisa seshvata:

- Istinoljubivost srca je povod za postizanje zeljenog, a onaj ko bude imao
namjeru uraditi neko dobro djelo, za njega ce biti nagraden, iako ga ne moze uciniti,
ili ga bude cinio a ne moze ga upotpuniti.

- Pohvalnost trazenja sehadeta i iskrenost u tome. Covjek ce dostici stepen
sehadeta ukoliko ga iskreno prizeljkuje.

- Allahova pocast prema ovom ummetu kojem On sa malo djela daje najvece
stepene u Dzennetu.

58. Od Ebu Hurejre, radijailahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; "Jedan vjerovjesnik, neka je Allahov blagoslov
i spas na sve njih, krenuo je u pohod pa je rekao svome narodu: 'Neka me rte slijedi
covjek koji se tek ozenio i koji zeli da stupi u odnos sa svojom zenom, a to jos nije
ucinio, kao ni onaj koji gradi kucu, a jos krova nije podigao, niti onaj koji je kupio
ovce ili deve od kojih ocekuje mladuncad.' Zatim je krenuo u pohod i, priblizivsi se
jednom naselju u vri;eme ikindije ili priblizno u torn vremenu, podigao je pogled
prema Suncu i rekao: 'Tebi se nareduje, a i meni se nareduje. Allahu, zadrzt ga radi
nas (zaustavi vrijeme)', pa je zaustavljeno sve dok mu Allah nije dao pobjedu. Nakon
toga sakupio je ratni plijen, pa je dosla vatra da ga spali, ali ga nije ni dotakla. Tada
ovaj poslanik rece: 'Neko od vas ukrao je nesto od ratnog plijena, pa neka mi prilazi
po jedan covjek iz svakog plemena i daje zakletvu. Dok su to cinili, ruka jednog
covjeka zalijepi se za njegovu (poslanikovu), i on rece: 'Neko Iz vaseg plemena je
ukrao, pa neka mi cijelo pJeme da zakletvu.' Pleme je tako i uradilo, pa se ruke

110

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SALIHINA

dvojice ili trojice ljudi zaLijepise za njegovu, a on rece: 'Neko od vas je ukrao.' Tada
su mu donijeli zlatnu glavu poput kravlje glave i stavili je medu ostali plijen, pa je
vatra prisla i progutala sve. Ratni plijen nije bio dozvoljen nikome prije nas, pa nam
ga je Allah dozvolio znajuci za naSu slabost i lakomost" (Muttefekun alejhi)

Dokurnentacija hadisa:

El-Buhari (6/220) - Fethul-Bari; Muslim (1747).

Manje paznate rijeci:

Vjerovjesnik u ovoj prici je Juse'a b. Nun, zbog rijeci Allahovog Poslanika,
sallailahu alejhi ve sellem, u ispravnom hadisu: "Sunce nije zadrzano ni radi jednog
covjeka osim Juse'a kada je nekoliko noci putovao ka Bejtul-Makdisu."

Iz hadisa se shvata:

- Ovodunjalucke strasti navode dusu na tromost i ljubav za ostankom na ovom
svijetu. Zato je Juse'a zabranio da ga od njegovog naroda slijede oni koji su bili
u takvim stanjima, jer su vezani svojim dusama za ove povode. Njihova odlucnost
tada je slaba, a zelja za diihadom i pogibijom na Allahovom putu kod njih jenjava.

- Upravljanje vaznim stvarima povjerava se iskljucivo onome ko je odlucan
i nije psihicki zaokupiran. Zato je vjerovjesnik imao za cilj da ih rije&i prepreka
i poslova zeleci da udu u borbu sa iskrenim nijjetom i bezuvjetnom odlucnoscu.

- Potrebno je mudzahidima zadovoljiti ovodunjalucke potrebe kako bi se
iskreno posvetili dzihadu.

- Neziva priroda je podredena i potcinjena, a oni kojima je dat razum zaduzeni
su izvrsenjem serijatskih obaveza.

- Potvrda mu'dziza (nadnaravnih djela) vjerovjesnicima, a.s.

- Jedan od znakova primljenosti ratnog plijena i nepotkradanja iz njega
jeste dolazak vatre s neba koja ga proguta (sagori). Ovo je bilo u proslosti, dok je
u islamu Uzviseni Allah dozvolio Muhammedovom ummetu ratni plijen. To je
jedna od njegovih specificnosti, sallailahu alejhi ve sellem.

- Uzviseni Allah sa£uvao je ovaj ummet i smilovao mu se, za razliku od
prijasnjih naroda. Onaj ko bi potkradao ili cinio kakvu nepokornost, Allah bi ga
javno obrukao. Allahu hvala na blagodati islarna i sunneta.

- Kaznjavanje zajednice zbog onoga sto cine neuracunljivi pojedinci. Zato je
jedna od dova vjernika bila: "Gospodaru nas, nemoj nas kazniti za ono sto cine nasi
neuracunljivi."

Ill

Sdimh 'Idcl-HiUili

59. Od Ebu Halida Hakima b. Hizama, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kupac i prodavac imaju
slobodu izbora sve dok se ne rastanu, pa ako budu iskreni i iznesu rnahane robe,
njihova kupoprodaja bit ce blagoslovljena, a ako slazu i zataje, blagoslov njihove
kupoprodaje bit ce ponisten.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (4/309) - Fethul-Bari; Muslim (1532).

Manjc poznate rijeci:

"Izbof - oznacava da se trazi ono sto je bolje u vidu prekidanja iii produzetka
ugovora. Ovakav izbor rtaziva se i "izborom na mjestu prodaje'!

Iz hadisa se shvata:

- Pot\ada izbora na lieu mjesta prodaje za one koji obavljaju kupoprodaju.

- Obaveza je obavijesttti kupca o mahani robe, odnosno zabranjeno je skriti
mahanu robe. Kada se mahana o£ituje, kupac ima pravo na izbor prekidanja
kupoprodaje.

- Nagrada kod Ailaha moze se postici samo dobrim djelima.

- Lose posljedice nepokornosti za one koji ih cine, jer ponistavaju dobro
dunjaluka i ahireta.

- Istinoljubivost u trgovini je nuznost koju <fe izvrsiti samo onaj korne je Allah
dao cvrstinu i iskrenost u vjeri, jer je ona izvoriste blagoslova i uvecanja imetka.

112

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIIADUS-SAUHINA

Poglavljc peto
tOVJEKOVA SVJESNOST 0 ALLAHOVOM NADZORU

Covjek treba voditi racuna o svojim postupcima i biti svjestan da ga njegov
Gospodar nadgleda, imajuci stalno na umu da mu je On blizu i da zna ono sto mu
njegova dusa prisaptava, kao i da vidi svoga Zastitnika, jer ako Ga ne vidi, Allah
njega vidi i nadgleda ono Sto radi i u tajnosti i javnosti, nadgleda njegovu nutrinu
i vanjstinu. Sto god je vezano za Njegovog roba, Njemu nije skriveno.

Uzviseni kaze: "Koji te vidi kada ustanes, i tvoje pregibanje medu onima koji
cinesedidu." (Es-Su'ara, 218-219)

Uzviseni Allaha obraca se Svrome Vjerovjesniku, a ovo obracanje je optenito za
cijdi ummet, da ga On vidi dok ustaje na namaz i kako sa kijama odlazi na ruku
i sedzdu.

Uzviseni kaze: "On je s vama gdje god bili." (El-Hadid, 4)

Uzviseni Allah je sa Svojim stvorenjima Svojim znanjem, uzvisio se nad Svojim
Prijestoljem i odvojen od Svojih stvorenja, gdje god oni bili, na moru, kopnu,
nocu, danju, u kucama, u pustinjama - sve je u Njegovom znanju podjednako,
pod Njegovom prismotrom i slusanjem. On cuje vas govor i vidi vasa djela i zna
vase tajne i sasaptavanja.

Ova prisnost Allahu ovdje se tumaci kao prisnost znanja, a ne prisnost bida,
sto je stav ispravnih prethodika ummeta - ashaba i tabiina i onih koji slijede njihov
put do Sudnjeg dana.

Ovo se ne smatra neosnovanim tumacenjem, nego zahtjevorn jezika Arapa na
kojem je objavljen jasni Kur'an. Rijec "me'a" (sa) ne nalaze da dvije stvari budu
vezane i pomijesane. Ko bude tvrdio nesto drugo mimo ovoga, obavezao je onim
cime arapski jezik ne obavezuje i suprotstavio se ljudskoj prirodi u kojoj je Allah
stvorio sva stvorenja. Mjesec je postavljen na nebu i on putuje zajedno sa putnikom,
a i sa onima koji nisu putnici, gdje god bili.

Moze se desiti da djetetu dode neko ko ce ga uplasiti, pa ce zaplakati. Njegov
otac sa drugog sprata tjesi ga govoreci: "Ne boj se, ja sam sa tobom" ili "Ja sam
ovdje" ili "Ja sam prisutan" podsjecajuci ga na prisnost koja, shodno stanju, nalaze
da se odvrati nesto nepozeljno.

Kada se rijec "me'a" u jeziku navede opcenito, ona iskljucivo xnaci komparaciju
i ne mora bezuvjetno znaciti dodirivanje ili izjednacavanje. Kada se ogranici
odredenim znacenjem, onda se koristi kao termin za usporedbu u torn znacenju.

113

Sciimh/lddHitali

Znaci, postoji razlika izmedu znacenja prisnosti i onoga sto ona iziskuje. Mozda
ono sto iziskuje bude sroceno u znacenju, pa se razlikuje shodno kontekstu u kojem
se nalazi. Rijec "me 'a" (sa) upotrebljava se u Kur'anu l sunnetu na mjestima tako da
svako od njih iziskuje odredene stvari, a ne iziskuje ih na ostalim mjestima. Ono na
sto ukazuje razlikuje se shodno mjestu, ili ukazuje na zajedni£ko ucesce svih navoda
o njoj, iako svako mjesto ima svoju specincnost. Uz obje pretpostavke, ova rijec ne
iziskuje mije§anje i dodirivanje, da bi se reklo da je protumacena raziicito od svoje
vanjstine. Rijec "me'a" navodi se u Kur'anu u opcenitom i posebnom znacenju.
Opcenito znacenje sadrzano je u rijecima Uzvisenog: "On zna sta u zemlju ulazi
i sta iz nje izlazi i sta s neba silazi i sta se prema njemu dize, On je s vama gdje god
bili, i sve sio radite Allah vidi." (El-Hadid, 4)

Posebno znacenje sadrzano je u rijecima: "Allah je zaista na strani onih koji
se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela cine." (En-Nahl, 128) Da "me'a"
znaci da je On Svojim bicem na svakom mjestu, kao sto tvrde zagovornici ilmul-
kelama (tzv. islamske apologetike i racionalizma), opcenita i posebna obavijest bile
bi kontradiktorne, a Allahov govor je dalek od kontradiktornosti ili oprecnosti.
Stoga, propis o prisnosti u svakom od ovih mjesta ima svoje znacenje. On je sa
Svojim stvorenjima Svojim znanjem, mocu i vlascu, jer je Uzviseni Allah otpoceo
ajete o opcenitoj prisnosti spomenom znanja, a i zavrsio ga njime. Tako prethodni
i popratni govor ukazuju da Allah ovdje misli na prisnost Sebi znanjem.

Allah je sa vjernicima tako sto ih cuva, pazi, pomaze, ispravlja, daje pobjedu.
Ovo je posebna prisnost za vjernike koja je uskracena nevjernicima i to uskracivanje
je jedan vid kazne za njih.

Time se opcenita i posebna vijest dovode u kompromis. Allah je najuzviseniji,
najbolje zna, najjaci je i najplemenitiji. Ispravni prethodnici iz reda ashaba i tabiina
slozili su se oko toga kao sto prenosi ucenjak Ibn Abdul-Berr u svojoj vrijednoj
knjizi "Et-Temhid" (7/138-139).

Es-Sevkani, Allah mu se smilovao, u knjizi "Et-Tuhefu fl mezahibis-selef"
smatra da je to jedan od ogranaka neosnovanog tumacenja, sto je u suprotnosti
sa shvatanjima ispravnih prethodnika. Odgovorio sam mu pojasnjavajuci njegovu
kontradiktornost u svojoj knjizi "Gdje je Allah"

Uzviseni Allah kaze: "Allahu doista nista nije skriveno, ni na Zemlji, ni na
nebu!" (Ali Imran, 5) On obavjestava da zna sve sto je na nebesima i Zemlji, i da Mu
niSta od toga nije skriveno. Uzviseni kaze: "Gospodar tvoj motri stalno." (El-Fedzr,
14) On pobraja djela robova i od njih Mu nista ne izmice, a zatim ih nagraduje
i kaznjava za njih. Ko nade dobro, neka zahvali Allahu, a ko nade nesto mimo toga,
neka kori samo sebe.

114

RADOST POGLEDA KQMENTAR RIIADUS-SAUHINA

Uzviseni kaze; "On zna poglede koji kriomice u ono sto je zabranjeno gledaju,
a i ono sto grudi kriju" (Gafir, 19). Uzviseni Allah obavjestava da zna skrivene
stvari i On gleda oko koje kriomice gleda u zabranjeno ili se odaje grijehu. Takoder,
On zna ono sto srca prisaptavaju. U ajetu se navodi opomena vezana za male
grijehe, a sta je tek sa velikima.

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni i poznati, a sto se tice hadisa oni su
sljedeci:

60. Od Omera b. Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jednog
dana sjedili smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te se iznenada
pojavi covjek izrazito bijele odjece i izrazito erne kose i na njemu se nisu vidjeli
tragovi putovanja, a niko ga od nas nije poznavao. Priblizio se Vjerovjesniku,
sallallahu alejhi ve sellem, i sjeo pored njega naslonivsi svoja koljena na njegova
koljena i stavivsi svoje dlanove na njegove natkoljenice, rekavsi: 'Muhammede,
obavijesti me o islamu?' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Islam
je da svjedocis da nema drugog boga osim AHaha i da je Muhammed Allahov
poslanik, da obavljas namaz, dajes zekat, postis ramazan i da obavis hadzdz
ukoliko mozes putovati.' On re^e: 'Istinu si kazao.' Zacudili smo se kako ga pita,
a zatim potvrduje ono sto je rekao. Zatim ponovo rece: 'Obavijesti me o imanu,
pa je Poslanik rekao: 'Da vjerujel u Allaha, Njegove meleke, Knjige, poslanike,
Sudnji dan i da vjerujes u odredenje dobra i zla.' Covjek opet rece: 'Istinu si kazao',
a zatim rece: 'Obavijesti me o ihsanu.' Poslanik rece: 'Da obozavas AlLaha kao da
Ga vidis, jer ako ti Njega ne vidis, On tebe sigurno vidi.' Zatim rece: "Obavijesti
me o Casu.' Poslanik rece: 'Upitani o tome ne zna nista vise od onoga koji pita.'
Covjek rece: 'Obavijesti me o njegovim predznacima.' Poslanik rece: 'Da ropkinja
rodi svoju gospodaricu i da vidis bose, gole i siromasne cobane kako se takmice
u visini gradevina." Potom je covjek otisao, a nakon izvjesnog vremena Poslanik
me upita: 'Omere, znas li ko je bio onaj covjek.' Ja mu odgovorih: 'Allah i Njegov
Poslanik najbolje znaju.' Poslanik mi tada rece: To je bio Dzibril, dosao ;e da vas
poduci vasoj vjeri.'" (Prenosi Muslim)

Rijeci "...da ropkinja rodi svoju gospodaricu" xnace da rodi svoju vlasnicu,
a to znaci da ce biti veliki broj ropkinja tako da ce ropkinje radati kcerke svojim
vlasnicima. Kcerka vlasnika roba ima status samoga vlasnika. Neki su rekli da ovo
ima drugo znacenje. Njegove rijeci "...nakon izvjesnog vremena" zna£e da je cekao
naodgovortridana.

115

SeUitth. tdci-HiUdi

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (8).

Ovo je hadis od velikog znacaja i jedan od temelja islama. On obuhvata
tumacenje cijele vjere. Zato je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve seilem, na kraju
ovog hadisa rekao: "Ovo je Dzibril, dosao je da vas poduci vasoj vjeri", nakon sto je
pojasnio stepen islama, imana i ihsana, i sve to okarakterizirao vjerom.

Ko razmotri ovaj veliki hadis, naci ce da sve nauke se vraca/u na njega i potpadaju
pod njega i da sve nauke ucenjaka o kojima govore ne izlaze iz njegovih okvira.

Manje poznate rijeci:

Trag putovanja" - tj. rascupana kosa kao posljedica putovanja.

"Da svjedocis" - da istinski priznajes i da pojasnjavas to znanje.

"Da obavlfas namaz" - da ga izvrsavas u potpunosti sa svim uvjetima
L temeljima. Namaz je skup odredenih rijeci i radnji koje otpocinju tekbirom,
a zavrsavaju predajom selama.

"Dajes zekaf - da ga dajes u svrhe za koje je namijenjen, a zekat je naziv za
poznatu kolicirtu imetka koji se uzima od bogatasa i daje onima koji ga zasluzuju.

"Post" - oznacava ustezanje od jela, pica i spolnog opcenja u danima ramazana
od zore do zalaska suncevog diska.

"Hadzdz" - uputiti se ka Bejtul-haramu radi obavljanja obreda, za onoga koji je
u materijalnoj mogucnosti, siguran je na putovanju i zdravog tijela. Za zenu postoji
dodatni uvjet, a to je putovanje s bliskim srodnikom, mahremom.

"Da obozavas" - ibadet je sveobuhvatni naziv za sve Sto Allah voli i cime je
zadovoljan od rijeci i djela, javnih i skrivenih. Ibadet se ispoljava uz potpunu ljubav
i krajnju pokornost i poniznost.

"Upltan o tome ne zna nista vise od onoga kofi pita" - znanje svih stvorenja
u pogledu nastupanja Sudnjeg casa je isto, jer je Uzviseni Allah za Sebe zadrzao
znanje o njemu.

Iz hadisa se shvata;

- Vrijednost druzenja sa ucenjacima i medusobno poducavanje Kur'anu
i sunnetu. Vjera se odrzava samo ucenjem i poducavanjem, sto je ocito
iz postupka sjedenja ashaba kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve seilem,
radi poducavanja.

116

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADl/S-SAUHINA

- Pohvalno je da uceni i tragalac za znanjem budu lijepog izgleda, jer se Dzibril,
alejhis-selam, kao takav pojavio pred Allahovim PosLanikom, sallallahu alejhi ve
sellem, i vjernicima.

- Pohvalno je zatraziti dozvolu za priblizavanje ucenjaku.

- Pojasnjenje nacina sjedenja onoga koji uci pred onim ko ga poducava,
a to sjedenje je identicno sjedenju na tesehhudu, a takvo stanje ukazuje da tragalac
za znanjem postuje svoga sejha, i to ga podstice na siusanje, shvatanje i dijalog.
Zalosno je da se ovaj vid ponasanja gubi u mnogim naucnim okupljanjima.

- Dzibril, alejhis-selam, oslovio je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
po njegovom imenu, iako Allah kaze: "Ne dozivajte Poslanika kao sto vi dozivate
jedni druge." (En-Nur, 63), kako bi sakrio svoj identitet, ili meleki ne potpadaju pod
znacenje ovog ajeta.

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, islam je protumacio kao predanje
vanjstinom i uspostavu javnih obiljezja vjere, sto se manifestira rijecima i djelima,
jer je spomenuo njegove temelje.

- ALlahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, protumacio je iman kao nutarnja
uvjerenja.

-Poslanik;sallallahualejhiveseIlem, protumacio jeihsanunutarnjomiskreno§du
i cuvanjem od grjesnih djela i postupaka, te zla i strasti duse, tako da covjek nastoji
postici osjecaj da rnu je njegov Uzviseni Zastitnik blizu, a to rezultira strahom,
strahopostovanjem, bojaznoscu i respektom. Takoder, to rezultira iskrenoscu
u ibadetu i ulaganje truda za njegovo uljepsavanje, usavrsavanje i upotpunjenje.

Neka se Allah smiluje imamu Ahmedu koji je citirao ova dva stiha:

"Ako se jednoga dana osaniis,

ne red; Osamio sam se,

vec red: Mene iieko nadglecla.

Ne ffllsli da Allah i na tmuitak zaboravlja,

fiitida'Miijesknvefioonostojeifmcenevidlfivo'

- Dzibrilov dijalog sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, predstavlja
pedagosku smjernicu o nacinu komunikacije prilikom edukacije.

- Ako ucenjak bude upitan o necemu sto ne zna, duzan je da kaze: "Ne znarn."
To se razumijeva iz rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Upitani o tome ne
zna nista vise od onoga koji pita."

117

ScJimb-'Met-Hitati

Znaj da to ne umanjuje vrijednost ucenjaka, nego je to pokazatelj njegove
bogobojaznosti i vjere. Iza svakog ucenog postoji jos uceniji. Ko napusti rije£i
"ne znam" bit ce pogoden u smrtonosna mjesta, pa kamo srece da poluucenjaci to
znaju. Molim Allaha za spas.

- Precizan trenutak nastupanja Sudnjeg casa, Allah nije nikome objavio od
Svojih stvorenja zbog velikih mudrosti, a jedan od njih je da covjek stalno bude
spreman, sto ga vodi da lijepo postupa i da se opskrbljuje dobrim djelima.

- Medutim., Sudnji cas ima mnogobrojne predznake, a od njih su; pojava zivotinje,
silazak Isaa, alejhis-selam, pojava Dzedzdzala, izlazak Sunca sa zapada i dr.

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo je dva predznaka Sudnjeg
casa.

Prvi: Da ropkinja rodi svoju gospodaricu, ito ukazuje na osvajanje mnogih
podrucja i zarobljavanje mnogog roblja, tako da ce biti mnogo ropkinja koje ce
radati mnogo djece. Tako ce ropkinja biti u vlasnistvu svoga gospodara, a njegova
djeca koju je dobio s njom, bit ce slobodna a ne robovi.

Receno je: Ovim se u prenesenom znacenju misli na mnostvo nepokornosti
roditeljima.

Neki isEamski pravnici argumentirali su sljedecim: Majka ropkinja kada rodi
dijete svome vlasniku, nece biti prodavana i biva oslobodena u svakom slucaju
nakori smrti svoga vlasnika.

Kazem: U ovom hadisu je naznaka da ce roblje ostati do pred istek dunjaluka,
sto je jedan od plodova dzihada. Dzihad de ostati sve dok se i posljednji iz ovog
ummeta budu borili protiv Dzedzdzala.

Takoder, ovo je odgovor onima koji tvrde da je vrijeme ropstva proslo zele^i
time da uljepsaju islam u ocima zapadnjaka. Ovi pozapadnjaceni ljudi zaboravljaju
da je islam Allahova vjera, a ima li bolje vjere od Allahove? Medutim, civilizacija
bijelog covjeka ih je zadivila, pa su zaboravili, ill se prave da su zaboravili, da je ta
civilizacija duboko usla u ropstvo, jer porobljava narode, a ne pojedince,

Nasega sejha Ebu Abdur-Rahmana el-Albanija podsjetio sam na ovo, pa je ovaj
zakljucak smatrao lijepim i pohvalio ga.

Drugo: "Da vidis bose, gole i siromasne" a ovo je naznaka nereda u sistemu vjere i
dunjaluka. Nered vjere ogleda se u sljedecemt Namjesnici cij i su podanici siromasni
zadrzavaju iskljucivo za sebe prava drugih ljudi i uskracuju im njihov imetak.
Nered na dunjaluku ogleda se u sljedecem: Ukoliko vladari budu u ovakvom stanju,
i stanja ostalih ljudi bit ce gora: lazov ce se smatrati istinoljubivim, istinoljubivi
lazovom, prevarant ce se smatrati povjerljivim, a povjerljivi prevarantom, govorit
ce neznalice, a sutjet ce uceni ili ce ih nestati u potpunosti. Progovorit ee "ruvejbida"
- prezreni covjek neznalica koji odlucuje o masama.

118

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SALIHINA

Opcenito receno, ova dva predznaka oznacavaju da ce zavladati sistem obrnutih
vrijednosti, promjenu vremena i povjeravanje stvari onima koji ih nisu dostojni.
Ljudi nece prakticirati ono sto je ispravno, vec zablude kojima ce davati prednost.

Pokudenostnadmetanjaiponosa.aposebnouizgradnjigradevina.jertoukazuje
na pretjerivanje i raskalasenost. Narod koji bude odan ovakvom pretjerivanju
zasluzuje da bude zamijenjen drugim. narodorn,

- Lijepo ponasanje ashaba prema Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellern, tako sto pitanje o znanju vracaju Allahu i njemu, sallallahu alejhi ve sellem,
tokom njegovog zivota.

- Lijepo je da ucitelj, kada cuje ispravan odgovor od ucenika, potvrdi njegovu
ispravnost rijecima: "Pogodio si" ili "Lijepo si postupio", kao sto je Dzibril ucinio sa
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, rekavsi: "Rekao si istinu."

- Lijepo je da onaj ko sazna neku od cinjenica vjere, a nade se medu ljudima koji
je ne poznaju, upita ucenog kako bi ostali culi njegov odgovor i naucili od njega.

- Potrebno je da ucitelj otkloni sve nejasnoce i nepoznanice koje obuhvataju
proces ucenja, kao sto je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postupio prema
Omeru, radijaliahu anhu, kada je otklonio njegovo cudenje obavjestavajuci ga da
je onaj koji je pitao bio Dzibril, alejhis-selam, koji je dosao da poduci muslimane
njihovoj vjeri.

- Ova) hadis nam potvrduje da su meleki u mogucnosti da uzmu lik ljudi.

- Pojasnjenje da je vjerovjesnicki sunnet objava, ali nije sastavni dio Kur'ana.

61. Od Ebu Zerra Dzunduba b. Diunade i Ebu Abdur-Rahmana Muaza
b. Dzebeia, radijaliahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Boj se Allaha gdje god bio, ako uradis lose djelo obavezno
nakon njega uradi dobro koje ce ga izbrisati, i lijepo se ponasaj prema ljudima."
(Prenosi Et-Tirmizi i kaie da je dobar)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, kada se u obzir uzmu ostale predaje koje mu svjedoce,
kao sto sam pojasnio u knjizi "Sahihu kitabil-ezkar ve dai'fuha" (1262/994).

Iz hadisa se shvata:

- Musliman je duzan savjetovati i opominjati svoga brata u vezi sa postupanjem
u skladu sa vjerskim principima, kao sto su iskren i ispravan odnos prema
Gospodaru, samome sebi, braci muslimanima. Savjetovanje i preporucivanje istine

119

Srtinib.idel-Hitali

i samilosti je islamski zavjet koji su Allah t Njegov Poslanik uzeli od vjernika, kao
sto se navodi u suri El-Asr i u vjerodostojnom hadisu od Dzerira b. Abdullaha:
"Dao sam prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve seliem, na obavljanje
namaza, davanje zekata i iskreni savjetodavni odnos prema svakom muslimanu."

A to je samo iz razloga sto se savjetodavni odnos uspostavlja radi vjerskog cilja,
a taj odnos je srz vjere. Savjetodavnim odnosom postize se jedinstvo islamskog
ummeta koji dijeli poseban zajednicki osjecaj, a on je proklamovanje zajednickog
cilja i bratstva u podnosenju tereta i emaneta i tada se uveliko povecava mogucnost
postojanosti na istini.

- Covjek treba da bude svjestan da ga nj egov Zastitnik nadgleda u svim stanjima
i vremenima.

- Dobro djelo ponistava lose, a ovo se odnosi na grijehe koji nisu vezani za
prava drugih ljudi.

- Jedan od lijepih manira jeste vedrost lica, ustezanje od uznemiravanja,
cinjenje dobra i ophodenje prema ljudima onako kako covjek voli da se prema
njemu ophode.

- Hadis je velika oporuka i jedna od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve seliem,
jezgrovitih tzreka koje su mu date. On je Muazu, radijallahu anhu, pojasnio sva
prava koja je duzan ispuniti i pojasnio mu put uspinjanja ka stepenima iskrenih
vjernika koji su upotpunili iman.

Prava koja je covjek obavezan ispuniti su Allahova prava, vlastita prava i prava
Allahovih robova. Allahova prava pre ma Nj egovim robovima su da Ga se pribojavaju
istinski, vlastita prava jesu da covjek ocisti i profilira dusu, a prava robova jesu da se
prema njima lijepo ophodi i da se sa njima druzi.

Put ka savrsenstvu u tome naredio je Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, a postici
ce se bogobojaznoscu u tajnosti i javnosti. Onaj ko zna da ga Allah vidi u njegovoj
vanjstini i nutrini, te se toga prisjeti u svojoj samoci, to ce nuzno rezultirati da ostavi
cinjenje grijeha u tajnosti. Potom mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, naredio da
cini ono sto ce izbrisati njegove grijehe, i kada je covjeku naredeno da bude bogobojazan
u tajnosti i javnosti, tada je ostavljeno prostora i za mogucnost i neizbjeznost da bude
nemaran: ili ostavlja neke naredbe, ili pocini neke zabrane, jer zna se da je svaki sin
Ademov grjesnik. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, naredio mu je da cini
dobra djela poslije losih, jer Uzviseni kaze: "Uistinu dobra djela ponistavaju losa."

62. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Jednoga
dana sjedio sam na jahalici iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve seliem, pa mi je
rekao: 'Momcicu, poducit cu te nekim rijecima: 'Pazi Allaha, Allah ce te cuvati,
pazi Allaha, pa ces Ga nadi uvijek u svojoj bliztni. Kada molis, molt ALlaha; kada

120

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHINA

trazis pomoc\ trazi od Allaha. Znaj, kada bi se citav ummet okupio da ti pomogne
u necemu, ne bi ti pomogli osim onoliko koliko ti je Allah vec propisao. A kada bi se
okupili da ti nanesu kakvu stetu, ne bi ti nastetili osim onoliko koliko ti je Allah vec
propisao. Pera su podignuta, a tinta na listovima se osusila"' (Prenosi Et-Tirmizi
i kaze da je hasen-sahih)

U drugirn predajama, osim Et-Tirmizijine, stoji: "Cuvaj Allaha, naci ces Ga
ispred sebe. Upoznaj Allaha u obilju, poznat ce te u nedaci. Znaj, ono sto te zaobislo
nije te moglo ni zadesiti, a ono sto te zadesilo nije te moglo zaobici. Znaj da pobjeda
dolazi sa strpljenjern, da izbavljenje dolazi sa nedacom, a olaksanje sa poteskocom"

Dokumentacija hadisa:

Sahih, kao sto sam pojasnio u "Sahihu kitabil-ezkari ve daifuhu" (1268/1000).
Ovo je veliki hadis koji sadiii cjelokupne preporuke i postavke vezane za
najvaznija pitanja vjere. Take je Ibnul-Dzevzi u knjizi "Sajdul-hatir" cak rekao:
"Razmisljao sam o ovome hadisu pa me fascinirao i gotovo da sam ostao zbunjen.
Kolika je samo zalost ne poznavati ovaj hadis i malo razmisljati o njegovom znacenju?"

Ovo je potvrdio Hafiz Ibn Redzeb u svojoj knjizi "Nurul-iktibas"

Manje poznate rijeci:

"Momdid (gulam)" - djecak, uzrasta od prestanka dojenja do punoljetstva.

"Pazi Allaha" - cuvaj Njegovu vjeru i budi stalno bogobojazan, a izbjegavaj sve
ono cime Allah nije zadovoljan. Allahov rob cuva Allahovu vjeru na dva nacina:

prvi; Cuva njene granice, prava, naredbe i zabrane, kao sto se cuvaju namazi,
a posebno srednji namaz, kao sto se cuva vjerovanje, kao sto se cuva abdest i stalno
biva podabdestom;

drugi: cuvanje Ijudskih organa, kao sto su oci, spolni organ, usi, stomak i jezik,
od cinjenja harama

"...cuvat ce te" - stitit ce te, ojacati i pomoci. Dvije su vrste Allahovog
cuvanja roba:

prva: cuva i pazi na njegove koristi, kao sto su njegov dunjaluk, tijelo, djeca,
porodica, imetak: "Uz svakog od vas su meleki, koji se smjenjuju ispred njega i iza
njega" (Er-Ra'd, 11);

druga: Allahovo cuvanje roba vezano za njegovu vjeru i vjerovanje - cuva ga
od zabludujucih sumnji i unistavajucih strasti. Atlahu, sacuvaj nas onim cime cuvas
Svoje dobre robove.

121

SdimLUd-HMi

"...ispred tebe"- tj. s tobom u svim tvojim okolnostima. On te obuhvata,
pomaze, cuva. Ovo je posebna prisnost koja nalaze pomoc, cuvanje, pobjedu,
sto je prethodno pojasnjeno na pocetku poglavlja.

"Ummet"- sva stvorenja.

"Peru supodignuta, a tinta na listovima se osusila"- tj. ne pise se vise tim perom
zato sto je ovo pitanje zavrseno jos odavno. Prethodno su ispisana sva odredenja.

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost da se na jahalscu popne i iza sebe stavi jos jedna osoba. Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio je Muazu da zajedno s njim jase na
njegovom magarcu Afiru, kao sto se navodi u oba Sahiha. Ibn Mendeh napisao je
zasebno djelo o onima koje je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, stavljao iza
sebe na jahalicu.

- Pohvalnost poducavanja ljudi korisnom znanju, sazetim, korisnim i
sveobuhvatnim govorom.

- Nastojanje ocuvanja muslimanskog podmlatka, jer je poducavanje u mladosti
poput klesanja kamena.

- Ucenjak treba pridobiti paznju ucenika i podstaci ga na stjecanje znanja
blagim odnosom ili skretanjem paznje na njegovu vaznost.

- Covjek ce biti nagraden ili kaznjen shodno djelima koja je cinio. Ko bude
pazio Allaha, Allah ce ga cuvati. Primjeri za ovo u Kur'anu su mnogobrojni, pa
tako Uzviseni kaze: "L ispunite zavjet koji ste Mi dali, pa cu i Ja ispuniti Svoj zavjet
koji sam vam daof" (El-Bekare, 40); "Pa, sjecajte se vi Mene, i Ja cu se vas sjetiti"
(El-Bekare, 1 52); "Ako Allaha pomognete, i On ce vama pomoci" (Muhammed, 7).
Cak se to i otvoreno navodi u rijecima: "Zar nagrada za dobro ucinjeno djelo moze
biti nesto drugo do dobro?!" (Er- Rahman, 60)

- Uzviseni Allah Svojim robovima daje blagodati i povecava ih. Ko bude pazio
Allaha, Allah ce ga sacuvati i biti sa njim. Ko pomogne Allaha, Allah ce ga pomoci i
ucvrstiti. Ovaj temelj ophodenja Allaha prema Njegovim robovima jasno se navodi
u rijecima: "Ako budete zahvalni, Ja cu vam zacijelo jos vise dati" (Ibrahim, 7).

- Covjek je obavezan da zastane na Allahovim granicama i da ih ne prelazi,
da ih respektuje, i da se preda naredbi svoga Gospodara vanjstinom i nutrinom.

- Zabrana da se neko drugi mimo Allaha Uzvisenog moli za ono sto moze samo
On, kao sto je davanje opskrbe, izljecenje, oprost, pobjeda i dr. Kada je u pitanju
ono oko cega ljudi, vec po obicaju, jedni od drugih pomoc traze i u mogucnosti
su to uciniti, nema smetnje da se medusobno pitaju, kao sto je pozajmljivanje,
unajmljivanje, trazenje savjeta i dr.

122

RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SAUH1NA

- Ono sto je u Allahovom znanju ili ono sto je Allah Uzviseni potvrdio u
Ummul-Kitabu Lehvi Mahfuz je postojano i ne moie se promijeniti niti ponistiti.
Ono sto je bile i sto ce biti, nalazi se u Mjegovom znanju.

- Jedno od prefinjenih znacenja povezanosti izbavljenja sa nedacom i olaksice
sapoteskocomjestedanedacadozivi svoj krajnjivrbunac, atojekada covjek izgubi
nadu u sva stvorenja i njegovo sree se iskljucivo veze za Allaha, sto predstavlja
sustinu pouzdanja u Allaha. Ovo je jedan od najvecih nacina putem kojih covjek
ostvaruje i dobiva od Allaha sve ono sto rnu je potrebno na dunjaluku: "Ko se osloni
na svoga Gospodara On mu je dovoljan" (Et-Talak, 3).

- Nemoc i ovisnost svih stvorenja o Allahu.

- Obaveza je covjeku da radi sve ono cime ce Allah biti zadovoljan, pa makar
rasrdio ljude. Ko to ucini, Allah ce mu biti dovoljan u odnosu na opskrbu koju ljudi
posjeduju.

- Covjek ne moze sebi priskrbiti neku korist ili odvratiti stetu osim sa Allahovom
dozvolom.

- Spletke spletkarosa, makar ih mnogo bilo, vratit ce se samo onima koji ih
prave, izuzev ako Allah time ne zeli staviti covjeka na kusnju.

- Vjerovanje u odredenje obaveza je svakom vjerniku.

- Za dzihad na Allahovom putu potrebni su strpljenje i postojanost. Ko se strpi,
pobijedit ce i Allah ce mu ukazati Svoju pomoc, kao sto kaze Uzviseni: "Ako vas bude
stotinu strpljivih - pobijedit cete dvije stotine, a ako vas bude hiljadu - pobijedit
cete Allahovom voljom dvije hiljade. A Allah je uz one koji su strpljivi." (El-Enfal, 66)

63. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vi cinite stvari koje su
u vasim ocima tanje od dlake, a mi smo ih, u vrijeme Allah ovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, smatrali upropastavajucim grijesima." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi El-Buhari (11/329) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Omalovazavanje grijeha ukazuje na malehnu bojazan od Allaha, sto je
znak licemjerja, za razliku od njegova smatranja velikim, sto ukazuje na potpunu
bojazan i veliku svijest da Allah Uzviseni nadgleda covjeka. Tako se od Abdullaha
b. Mes'uda, radijallahu anhu, kod El-Buharija prenosi da je rekao: "Vjernik vidi
svoje grijehe kao da sjedi ispod brda i plasi se da ce ono pasti na njega. Grjesnik
vidi svoje grijehe poput rnusice koja prede preko njegovog nosa."

123

Mimb.tdel-Hilati

Grijeh u srcu vjernika postaje vedi ukoliko on poznaje AHahovu velicinu.
Kada pogleda u velicinu Onoga kome grijeh cini, vidi svoj mali grijeh kao veliki.

- U ovoj predaji covjek se opominje da ne bude zadivljen svojim djelima
i da se ne oslanja na $voja djela, ali isto tako ni svoje grijehe ne smije smatrati malim
i beznacajnim. Ko svoje grijehe bude smatrao beznacajnim, oni ce ga preplaviti,
pa ce susresti Allaha a od njih se nece moci odvojiti i tako ce ga odvesti u propast.

- Najznaniji ljudi o Allahu Uzvisenom, poslije vjerovjesnika, i najpotpuniji
svojom bogobojaznoscu i strahom su ashabi Allahovog Poslanika, sallailahu alejhi
ve sellem. Ono sto su drugi smatrali prezrenim, ashabi su smatrali unistavajucim,
zbog svog svjedocenja Allahove uzvisenosti i njihovog potpunog poznavanja
Njegovog bica.

- U obzir se uzima samo nacin na koji su ashabi shvatali Allahovu Knjigu
i sunnet Njegovog Poslanika, jer je to put vjernika. Ko bude isao njihovim putem,
bit ce spasen, a ko zastrani, propao je i druge odvodi u propast.

64. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallailahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah je Ijubomoran, a Njegova ljubomora je da
covjek pocini ono sto mu je Allah zabranio." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (9/318) - Fethul-Bari; Muslim (2761).

I/, hadisa se shvala:

- Covjek je duzan udaljiti se od grijeha, jer su grijesi povod Allahove srdzbe.

- Uzviseni Allah mrzi nevjerstvo, grijesenje i nepokornost.

65. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je cuo Vjerovjesnika,
sallailahu alejhi ve sellem, kako govori: "Allah je htio iskusati trojicu ljudi iz Benu
Israila, jedan je bio gubavac, drugi celavac i treci slijepac, pa im je poslao jednog
meleka. Melek je dosao je gubavcu i rekao: 'Sta ti bi ti najvise zelio?' Gubavac rece:
'Lijepu boju kozu, i da se otkloni od mene ono sto kod ljudi izaziva odvratnost kada
me pogledaju.' Melek prede rukom preko njegovog tijela i njegova bolest nestade,
i bi mu data lijepa boja koze. Zatim ga melek upita: 'Koji ti je imetak najdrazi?' Rece:
'Deve (ili je rekao krave - prenosilac se tacno ne sjeca),' Data mu je steona deva
i rekao mu: 'Neka ti Allah dadne u njoj blagoslov.'

124

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA

Zatim je melek dosao celavcu i rekao: 'Sta bi ti najvise volio?' Celavac rece:
Lijepu kosu i da se oslobodim ovoga zbog cega kod ljudi izazivam odvratnost.'
Melek ga pomilova po glavi, te bolest prode i dobi lijepu kosu. Zatim ga melek
upita: 'Koji ti je imetak najdrazi?' Rece: 'Krave.' Data mu je steona krava, pa mu
melek rece: 'Neka ti Allah u njoj da blagoslov.'

Zatim je melek dosao slijepcu i rekao: 'Sta bi ti najvise volio?' Slijepac rece;
Da mi Allah vrati vid3 kako bih mogao gledati ljude.' Melek prede rukama preko
njegovih ociju, pa mu Allah vrati vid. Potom ga melek upita; 'Koji ti je imetak
najdrazi?' Rece: 'Ovce.' Data mu je rasplodna ovca.

U sve trojice se mal rnnozio i povecavao, pa je tako bivsi gubavac imao punu
dolinu deva, bivsi celavac punu dolinu krava, a bivsi slijepac punu dolinu ovaca.

Potom je melek dosao gubavcu u njegovom bivsem liku i stasu, i rekao:
la sam covjek nevoljnik, ostao sam bez opskrbe na svom putovanju, i niko mi,
poslije Allaha, danas ne moze pomoci osim tebe, zato te molim, tako ti Onoga koji
ti je dao lijepu boju koze i bogatstvo, da mi das jednu devu kako bih rnogao nastaviti
put.' On mu na to rece: 'Imam velike izdatke.' Melek rece: 'Kao da te ja odnekud
znam, da ti nisi onaj gubavac kojeg su ljudi smatrali odvratnim i siromah pa ti je
Allah podario?' Ort mu odgovori; 'Ovaj imetak sam naslijedio od svojih predaka.'
Melek rece: 'Ako si slagao, neka te Allah povrati u ono stanje u kojem si bio.'

Zatim je melek dosao celavcu u njegovom prijasnjem liku i obliku, i rekao mu
ono sto je rekao i gubavcu, a ovaj mu je odgovorio kao i prvi, a zatim melek i njemu
rece: 'Ako si slagao, neka te Allah povrati u ono stanje u kojem si bio.'

Potom je melek dosao slijepcu u njegovom liku i obliku, pa je rekao: ']a sam
siromasni covjek, putnik koji je na putovanju ostao bez opskrbe, i niko mi, poslije
Allaha, danas ne moze pomoci osim tebe, zato te molim, tako ti Onoga koji ti je povratio
vid, da mi das jednu ovcu kako bih se sa njom pomogao na putu.' On mu odgovori:
'Ja sam bio slijep, pa mi je Allah povratio vid. Uzmi koliko hoces, a ostavi koliko hoces.
Tako mi Allaha, sto god danas uzmes, necu te opterecivati da mi to vratis, radi Allaha,
azze ve dzelle/ Melek mu tada rece: 'Zadrzi svoj imetak, vi ste same iskusavani. Allah
je zadovoljan s tobom, a rasrdio se na tvoja dva prijatelja.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

El-Buhari (6/500- Fethul-bari) i Muslim (2964).

Iz hadisa se shvata:

- Dozvola prenosenja prica od prijasnjih naroda, a posebno od Benu Israila,
jer je kod njih posebno bilo cudnih dogadaja. Dozvoljeno je da se ljudima kazuje
o onome sto im se desavalo, kako bi se cuvali i uzeli pouku.

125

SrfiiiiMdd-Hitati

- Obaveza je Allahu iskazivati zahvalnosti na blagodatirna, jer zahvalnost je
uzrok blagoslova i uvecanja blagodati.

- Vrijednost davanja sadake i podsticaj na blagost prema slabima, izrazavanje
pocasti i udovoljavanje njihovim potrebama.

- Skrtost je jedna od najprezrenijih osobina, jer je skrtost potakla gubavca
i celavca da zaborave Allahovu blagodat i negiraju je. Skrtost i laz izazivaju Allahovu
srdzbu i gnjev, kao sto se desilo gubavcu i celavcu.

- Istinoljubivost i plemenitost su pohvalne osobine, a njima se okitio slijepac.
Ove dvije osobine podstakle su ga na zahvalu i dareiljivost, pa je time zadobio
Allahovo zadovoljstvo.

- Allahova nagrada (ili kazna) dobiva se za djela koja se se ucine i to shodno
nijjetu.

- Hadis ukazuje na vrijednost upucivanja i edukativnog usmjeravanja
indirektnim putem, tj. pripovijedanjem poucnih prica ciji je utjecaj na dusu daleko
djelotvorniji nego puko direktno opominjanje i savjetovanje.

- Moc meleka da se preobraze u Ijudski lik.

- Pozvola da se neko moli Allahom, kao sto je uradio melek sa gubavcem,
slijepcem i celavcem.

- Kada se bereket nade u necemu, od male kolicine napravi veliku kolicinu,
a u suprotnom desit ce se suprotno.

66. Od Ebu Ja'ala Seddada b. Evsa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pametan je onaj koji strogo vodi ractma o svojim
postupcima, i radi za zivot poslije smrti, a nesposoban je onaj koji svoju dusu
preda strastirna, i bezrazlozno se pouzdava u Allaha." (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze
da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, prenose ga Et-Tirmizi (2459); Ibn Madze (4260); Ahmed (4/124);
El-Hakim (1/57) i drugi putem Ebu Bekra b. Ebi Merjema od Damre b. Habiba.

El-Hakim kaze: Hadis je vjerodostojan prema uvjetima El-Buharija.

Ez-Zehebi je popratio ove njegove rijeci sljededim: "Ne, tako mi Allaha,
Ebu Bekr (prenosilac) nije ispravan." Kazem: Hadis u pogledu prenosilaca kruzi oko
ovog covjeka, a lanac prenosilaca je veoma slab.

Ovom hadisu svjedoci hadis od Enesa koji navodi El-Bejheki u "Su'abul-iman"
(10545) i kaze: "Avn b. Umare je slab"

126

RADOST PQGLEPA KQMENTAR Rl/ADUS-SALIHINA

Izhadisaseshvata:

- Obaveza odlucnog postupanja prema viastitom nefsu i njegovo obuzdavanje.

- Pripremanje za zivot poslije smrti cinjenjem dobrih djela.

- Onaj ko se prepusti porivima svoje duse, zalutao je i druge u zabludu odvodi.

- Ovo se odnosi na slucaj kada rob ztvi u nadi bez straha, ili u strahu bez nade.

- Iako je ova predaja slaba, naveo sam cinjenice koje se iz nje mogu shvatiti,
ier temelji i ciljevi serijata jo) svjedoce.

67. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Jedan od znakova ispravnosti covjekove
vjere covjeka je da se kloni onoga sto ga se ne tice." (Hadis je dobar, a prenose ga
Et-Tirmtziidrugi)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahihun li gajrihi (vjerodostojan uzevsi u obzir i ostale slicne hasen
- dobre predaje), a navode ga Et-Tirrnizi (2419) i Ibn Madze (3976) putem
El-Evzaija, a on od Kurre b. Abdur-Rahmana b. Hajuila, a on od Ez-Zuhrija,
a on od Ebu Seleme.

Prenosioci u ovom dobrom lancu su povjerljivi, osim Kurre b. Hajuila koji
ie saduk - zadovoljavajuci, a imao je nekih neispravnih predaja. Ovom hadisu
svjedoci i hadis AJijja b. Husejna b. Alijja koji je mursel1, a prenosi ga Malim (2/903),
a njegovim putem i Et-Tirmizi (2420).

Kada se sve uzme u obzir, hadis je sahih li gajrihi.

Hadis u ovom smislu prenosi se od grupe ashaba, a oni su Ebu B-ekr, Alija
b. Ebi Talib, Zejd b. Sabit i El-Haris b. Hisarn, radijallahu anhum.

Ovaj hadis je jedan od velikih temelja lijepoga ponasanja, kao sto tvrde
Ibn Es-Salah, Ibn Redzeb i dr.

Marije poznate rijeci:

"Od znakova lijepog islama covjeka" - tj. od znakova potpunosti i ispravnosti.

"Da ostavi ono stoga se ne tice" - tj. da ostavi ono za cime nema potrebe i ono
na sto ga ne tjera nuzda, uzimajuci presudu serijata, a ne presudu strasti i porive
svoje duse.

Mursel je predaja koju navodi labiin od Poslanika. sallallahu alejhi ve seliem (nap. prev.)

127

Sefiiuk tdel-Hilah

Iz hadisa se shvata:

- Covjek je duzan da se zanima stvarima u kojima lezi njegova ispravnost na
ovom i buducem svijetu, i da se udalji od svega mimo toga, tj. da se udalji od svega
onoga za £ime nema potrebe niti koristi, i sto ce mu donijeti samo stetu i nemir.
Ne treba se zaokupirati tudim stvarima. Ovakvo postupanje znak je ispravnosti
covjekovevjere-

68. Od Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Covjek nece biti pitan zbog cega je udarao svoju zenu."
(Prenose ga Ebu Davud i dr.)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, a navode ga Ebu Davud (2147); Ibn Madze (1986); Ahmed (1/20);
EI-Bejheki (7/305) putem Davuda b. Abdullaha el-Evdija, a on od Abdur-Rahmana
el-Muslija, a on od Es'asa b. Kajsa.

Kazem: Lanac prenosilaca je slab jer je u njemu Abdur-Rahman el-Musli, koji
nije poznat, a sto je rekao i Ez-Zehebi u "El-Mizaruf:

Sejh Ahmed Sakir u svome "Komentaru Musneda" (122) kaie: "Lanac prenosi-
laca je slab. Davud b. Jezid el-Evdi nije pouzdan, a negativno se o njemu govorilo."

Kazem: Ovdje je sejh Ebul-Esbal, Allah i njemu i nama oprostio, previdio
cinjenicu da se u "Musnedu" nalazi Abdullah el-Evdi, a irne njegovog oca nije
spomenuto. Njemu se to pomrjesalo sa Davudom b. Jezidom el-Evdijem, amidzom
Abdullaha b. Idrisa koji je slab, a prenosilac iz ovoga hadisa je povjerljiv.

Iz hadisa se shvata;

Posto je hadis slab, ne uzima se za argument.

128

RA.DOST pogleda komentar rmdus-salihina

Poglavlje sesto
TAKVALUK - BOGOBOJAZNOST

Termin "et-takvaM u etimoloskom smislu oznacava medusobno rastavljanje
dvije stvari sa nekom trecom, tako da se izmedu dvije stvari uspostavi pregrada,
sto znaci u serijatskom smislu: da covjek izmedu sebe i onoga cega se boji i od cega
strahuje postavi zastitu koja ga cuva.

Zato bogobojaznost covjeka znaci: Da izmedu sebe i Allahove srdzbe, gnjeva,
kazne, od kojih strahuje, postavi zastitu, a ona je da cini pokornost i izbjegava
nepokornost. Stoga takvaluk oznacava stalnu bojazan i opreznost, te cuvanje od
trnja na putu... putu zivota... na kojem se nade trnje sumnji i strasti, trnje straha
i strepnje od onoga sto ne moze dati ni korist ni naciniti stetu. Takoder, na torn
putu se nade trnje lazne nade i prizeljkivanja onoga cija se nada ne moze ostvariti
ili dova uslisati.

Zato upotreba rijeci takvaluk preovladava za definiranje izbjegavanja i cuvanja
od zabrana. Kako bi se covjek necega sacuvao, duzan je da zna cega se treba cuvati.

Ovu tematiku sam jos vise razjasnio u svojoj knjizi "Menhedzul enbija fi
tezkijetin-nufus" (Put vjerovjesnika pri ciscenju duse).

Uzviseni Allah kaze: "O vi koji vjerujete, bojte se Allaha onako kako Ga se
istinski trebate bojati." (Ali Imran, 102)

Od Ibn Mes'uda se prenosi da je u komentaru ovog ajeta rekao: "Da se cini
pokornost Allahu i da Mu se ne cini nepokornost, da se spominje, a da ne bude
zaboravljen, da Mu se zahvaljuje, a da Mu se ne bude nezahvalno." Ova predaja se
prenosi kao rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve seliem, ali nije vjerodostojna.

Uzviseni kaze: "Bojte se Allaha koliko mozete." (Et-Tegabun, 16)

Ovaj ajet pojasnjava ono sto se zeli reci prvim ajetom.

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima da Ga se pribojavaju shodno svom
zalaganju i mogucnostima, kao sto se u oba Sahiha prenosi od Ebu Hurejre,
radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, rekao:
"Kada vam nesto naredim, ucinite to koliko mozete, a kada vam nesto zabranirn,
u potpunosti ga se prodite,"

Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, ovdje ukazuje na slabost onoga sto
je preneseno od nekih ispravnih prethodnika u pogledu cinjenice da je ovaj ajet
derogirao prvi i da je ispravno da ovaj ajet nije derogiran, vec pojasnjava ono sto
je Allah iznio u prvom, a to je da su ljudi duzni bojati se Allaha shodno svojim
mogucnostima, jer Allah ne zaduzuje nikoga preko njegovih mogucnosti.

129

Sclinikldel-lliMi

Uzimajuci u obzir obje pretpostavke, dokidanje prvoga propisa drugim,
ili njegovo pojasnjenje i ogranicenje, kod prvih generacija naziva se "neshom"
- derogacija.

Uzviseni Allah kaze: "O vi koji vjerujete, bojte se Allaha i ispravno govorite."

(El-Ahzab, 70)

Allah je naredio Svojim robovima da Ga se boje i da Ga obozavaju kao da Ga
vide, te da govore ispravno i iskreno, bez umotavanja i iskrivljavanja.

Receno je takoder: "Ispravan govor u ovom ajetu oznacava svjedocenje tevhida,
a neki su rekli da oznacava istinoljubivost, a neki su rekli da oznacava ispravnost."
Svi ovi navodi su istiniti i ispravni, jer izmedu njih nema nikakvog razilazenja ili
neusaglasenosti.

Ajeti koji govore o naredbi bogobojaznosti su mnogobrojni i poznati. Uzviseni
Allah kaze: "Ko se boji Allaha, On ce mu dati izlaz i opskrbiti ga odakle se i ne
nada." (Et-Talak, 2-3)

Uzviseni Zastitnik obavjestava da onaj ko Ga se boji u pogledu onoga sto mu
je naredio i ostavlja ono sto mu je zabranio, dat ce mu izlaz i izbavljenje iz nedaca
dunjaluka i ahireta i opskrbiti ga iz pravca koji mu nije ni naumpao.

Uzviseni kaze: "Ako se budete Allaha bojali, On ce vam dati moc razlikovanja
istine od neistine i pobrisat ce vam vase grijehe i oprostiti vam. A Allah je Vlasnik
velikog izobilja." (El-Enfal, 29)

Ko se bude bojao Allaha izvrsavajuci Njegove naredbe i kloneci se Njegovih
zabrana, Allah ce ga uputiti da raspoznaje istinu od neistine - kao da on gleda
Allahovim svjetlom. To ce biti povod njegove pobjede, spasa i izbavljenja iz
nedaca dunjaluka, te srece na Dan velikog uzasa i brisanja, ponistavanja, oprosta
i pokrivanja grijeha, tako da ih drugi ljudi nece vidjeti. Takoder, to ce biti povod
da se zadobije nagrada od Allaha i Njegovo zadovoljstvo, te ude u okriije Njegove
milosti i u Njegove Dzennete.

Ajeti o ovom pogiavlju su mnogobrojni i poznati.

69. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da su ashabi upitali Allahovog
Poslanika: "Allahov Poslanice, ko je najplemenitiji c^ovjek?" Poslanik odgovori:
"Najbogobojazniji" Prisutni rekose: ,rNismo te o tome pitali." Poslanik rece:
"Jusuf, Allahov vjerovjesnik, sin Allahovog vjerovjesnika, sin Allahovog
vjerovjesnika, sin Allahovog privrzenog prijatelja." Prisutni ponovo upitase: "Mismo
te o tome pitali." On tada rece: "Onda me pitate me o originalnim Arapima? Oni
koji su bili najbolji od njih u dzahilijjetu, oni su najbolji i u islamu, kada se pouce
propisima vjere." (jMuttefekun alejhi)

130

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA

Dokumcntacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (6/3S7); Muslim (2378).

Manje poznate rijeci:

"Originalm Amp? - tj. porijeklo i rodoslovi Arapa, a ako su preci bili plemeniti,
u toj plemenitosti slijedit ce ih i njihovi potomci.

"...najbolji od njih u dzahilijjetu (paganskom dobuj, tmi su najbolji i U islamu"
- U dzahilijjetu su se odlikovali hrabroscu, dostojanstvenoscu i drugim moralnim
osobinama, a takvi su i u islamu, ako povjeruju i budu bogobojazni, jer je islam
dosao da upotpuni plemenite osobine. Covjek prihvata islam zajedno sa prethodnim
dobrom koje je cinio. Kada se pocast bogobojaznosti pridoda pocasti porijekla,
to postaje dodatno dobro i blagodat.

Iz hadisa seshvata:

- Hadis pojasnjava podjelu ljudi, te pocast i plemenitost njihovog porijekla.
Neke vrste porijekla su plemenite, a neke nisu.

- Pocast porijekla uzima se u obzir ukoliko mu se pridodaju bogobojaznost
i strah od Allaha, a u suprotnom ne.

- Covjek biva pocascen i oplemenjen bogobojaznoscu, jer onaj koji je
bogobojazan ima mnogo dobro na dunjaluku i velike stepene na ahiretu.

- Covjeku biva iskazana pocast zbog plemenitosti njegovih roditelja i porodice
ukoliko su bili bogobojazni L ukoliko je on ostao ustrajan na njihovom putu.

- Pojasnjenje vrijednosti Allahovog vjerovjesnika Jusufa, alejhis-selam,
koji je objedinio lijepe moraine osobine sa pocasti vjerovjesnistva i pocasti porijekla.
Njemu je pridodata i pocast znanja, jer je tumacio snove, sto mu je omogucavalo
da razborito upravlja.

- Pojasnjenje vrijednosti znanja, te da je ono vrednije od porijekla, ugleda,

pozicije i imetka.

70. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je AlLahov
A/jerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista je ovaj svijet sladak
i privlacan, i Allah vas je postavio namjesnicima na njemu samo da bi vidio kako
cete postupati. Zato, cuvajte se dunjaluka i cuvajte se zena, jer je prvo iskusenje
medu Izraelcanima bilo zboe zene." (Prenosi Muslim)

131

fktimb. tdct-lktali

Dokumcntacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2742).

Iz hadisa se shvata:

- Potrebno je biti skroman na dunjaluku i ne povoditi se za njegovom
prolaznoscu, iti se vezati za ovodunjalucke fikcije. Dunjaluk se prikazuje robovima
u svome zelenil u, ukrasima i slatkoci . Ko se za njega veze, on ce ga unistiti. Meduti m,
covjek ne smije zaboraviti na svoj udio u njemu.

- Allah je ljude ucinio namjesnicima tako sto jedni druge smjenjuju
u ovodunjaluckom zivotu da vidi kako ce postupati, jer je ovaj dunjaluk mjesto
iskusenja, a ne mjesto vjecnosti, dunjaluk je samo prijelazni period ka onome
sto je trajno, pa zato uzmite dovoljno opskrbe u ovome prijelazu do vaseg
konacnog stanista.

- Upozorenje na iskusenje sa zenama, tako sto ce se izbjegavati cinjenje povoda
koji bude skrivene strasti, kao sto je mijesanje sa zenama, gledanje u mjesta koja
izazivaju strast, ukoliko su strankinje; te da nasladivanje zenama, ukoliko su
dozvoljene muskarcu, ne odvodi od izvrsenja obavezih propisa.

- Uzimanje pouka i poruka od prethodnih naroda. Ono sto se desilo Benu
Israilu desit ce se i drugima ukoliko budu cinili iste povode.

71. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, govorio: "Allahu, ja Te molim da mi podaris pravu uputu, istinsku
bogobojaznost, pravu cednost i neovisnost od Tvojih robova." (Prenosi Muslim)

Dokumcntacija hadisa:

Biljeziga Muslim (2721).

Iz hadisa se shvata:

- Poniznost pred Allahom i utjecanje Njemu u svim okolnostima.

- Potreba duse za lijepim ponasanjem kako bi istrajala u Allahovoj naredbi
i bojala se Njcgove kazne i nadala se Njegovoj milosti.

- Covjek se ne smije osloniti na svoje djelo, jer Allahov Poslanilc, sallallahu
alejhi ve sellem, molio je Allaha za ove osobine, a on je bio najznaniji covjek.

132

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUiflNA

72. Od Ebu Tarifa Adijja b. Hatima et-Taija, radijallahu anhu, prenosi se da je
rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sailallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Ko se
zakune da ce nesto uraditi, a zatim uvjdi da moze uciniti nesto sto je bogobojaznije
od toga, neka uradi one* sto je bogobojaznije.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (1651).

Manje po/nate rijeci:

"Ono stoje bogobojaznije3' - tj. ono cime je Allah zadovoljniji i sto je udaljenije
od nepokornosti Njemu.

Iz hadisa scshvata:

- Dozvoljenost zaklinjanja Allahom.

- Ko se zakune Alahom, obaveza mu je da izvrsi svoju zakletvu i da je ne krsi.

- Ukoliko izrecena zakLet^a sprecava da se pocini pokornost ill se njome izostavlja
mnogo dobro, ili odvodi u nepokornost. covjek je duzan da se iskupi za svoju zakletvu
i da ucini ono sto mu je Allah naredio, te da izbjegava nepokornost Njemu.

- Ko bude imao cvrstu namjeru da ucini nepokornost, ne smije sebi dozvoliti
i da je ucini.

- Obaveza bogobojaznosti u poteskoci i olaksici, ugodnostima i neugodnostima.

73. Od Ebu Umame Sudejja b. Adzlana el-Bahilija, radijallahu anhu, prenosi
se da je rekao: "Cuo sam da Allahov Poslanik za vrijeme hutbe na Oprosnom
hadidzu, rekao: 'Bojte se Allaha, klanjajte pet propisanih namaza, postite propisani
mjesec, dajite zekat na svoj imetak, pokoravajte se vasim zapovjednicima - uci cete
u Dzennet vaseg Gospodara." (Prenosi Et-Tirmizi na kraju knjige o namazu i kaze
da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a navode ga Et-Tirmizi (616); Ahmed (5/251); El-Hakim
(1/389) koji ga je ovjedostojio prema uvjetima Muslima, s cime se slaze i Ez-Zehebi.
Kazem: Ovaj hadis ima status onako kako su i rekia ova dvojica.

133

Setimb, tdel-Hi/ali

Manje poznate rijeci:

"Oprosni hadzdi" - posljednji hadzdz koji je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, obavio, a nazvan je oprosnim jer se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
na njemu oprostio od svojih sljedbenika.

Iz hadisa se shvata:

- Obaveza stalnog prakticiranja temeljnih principa islama: obavljanja namaza,
davanja zekata, posta, hadzdza, takvaluka, a to predstavlja put ka Diennetu i uvjet
za ulazak u njega. Ispravnost na dunjaluku je povod za spas na ahiretu.

- Obaveza pokoravanja vladarima i namjesnicima, a uvjet pokoravanja njima
jeste da ne nareduju ono u cemu je nepokornost Allahu, azze ve dzelle.

Poglavlje sedmo
CVRSTO UVJERENJE I POUZDANJE

- Kaze Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Medaridzus-salikin" (2/397)
po,asn,avajuci znacenje ubjedenja (jekin), kaze: "Ubjedenje u pogledu imana je
poput duse u pogledu tijela. Po njemu se razlikuju po vrijednosti oni koji spoznaiu
Allaha , oko n,ega se ljudi natjecu. Djelatnici islama ulazu trud da bi ga dostiali.
Mudi erne dobra djela da bi ga dostigli i oni svim svojim gestovima na njega ukazuiu.
Kada se strpljenje spoji sa ubjedenjem, dobije se produkt predvodnistva u vjeri.

Uzviseni Allah, a Njegovim govorom bivaju upuceni upuceni, kaze: "I od niih
smo nacin.1. vode koje Nasom naredbom upucuju, nakon sto su se strpjeli i sto su
u Nase dokaze bili uvjereni." (Es-Sedzde, 24)

Uzviseni Allah odredio je da ce se Njegovim dokazima posebno okoristiti
on, ko„ ima,u ubjedenje, pa On kaze, a On je najistinoljubiviji u Svome govoru-
t na zeml,i su dokazi za one koji nose ubjedenje." (Ez-Zarijat, 20)

Uzviseni Allah pocastio je uputom i spasom, izmedu ostalih ljudi, posebno one
koji imaju cysto ubjedenje, pa kaze: "Oni koji vjeruju u ono sto je tebi obiavlieno
i sto ,e objavljeno prije tebe i koji su u buduci svijet ubijedeni. Oni su na uputi od
svoga Gospodara i oni ce postici ono sto zele." (El-Bekare, 4-5)

134

RADOST POGLEDA KQMENTAR RI/ADUSSAUH1NA

Ubjedenje (jekin) je srz djela srca, a ta djela predstavljaju duh i srz djela koja se
obavljaju tjelesnim organima, Ubjedenje je sustina istinoljubivosti i ono je odlika
ove vjere oko kojeg ona kruzi."

Stoga, ubjedenje je znanje u koje nema sumnje i uvjerenje koje odgovara
stvamosti. Ubjedenje se sastoji od tri stepena; ilmul-jekin (ubjedenje na osnovu
znanja), hakkul-jekin (istinito ubjedenje), ajnui-jekin (ubjedenje na osnovu videnja
okom). Prvo se moze usporediti sa okolnoscu kada poznajes ili kada znas da
u doticnoj dolini ima voda. Drugo - kada ugledas tu vodu, a trece - kada je se napijes.
Ibn Redzeb el-Hanbeli u knjizi "Dzami'ul-ulumi vel-hikem" (str. 628),
pojasnjavajuci znacenje tevekkula (pouzdanja - oslanjanja), kaze: "To je istinsko
srcano pouzdanje u Allaha, azze ve dzelle, pri stjecanju koristi i odbijanju stete u svim
pitanjima dunjaluka i ahireta. Oznacava da se stvari Njemu predaju i da se realizira
vjerovanje da niko drugi mimo Njega ne daje, niti uskracuje, niti steti niti koristi.

Realizacija pouzdanja nije u suprotnosti sa nastojanjem cinjenja povoda
putem kojih je Allah dao odredenje svih stvari i putem kojim se odvija Njegov
zakon u pogledu Njegovih robova. Uzviseni Allah naredio je da se izvrsavaju
povodi uz naredbu o prisutnosti pouzdanja. Nastojanje da se izvrse povodi
tjelesnim organima predstavlja pokornost Njemu, a pouzdanje u Allaha srcem
znaci vjerovanje u Njega."

Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi ''Medaridzus-salikin" (2/397-398) kaze:
"Ubjedenje je pratilac pouzdanja i zato je pouzdanje protumaceno kao snaga
uvjerenja, a ispravno je red da je pouzdanje plod i rezultat ubjedenja."

Uzviseni kaze: "A kada su vjernici vidjeli stranke, rekli su; 'Ovo je ono sto nam
je obecao Allah i Njegov Poslanik. Istinu su rekli Allah i Njegov Poslanik/ A to im
je samo povecalo jos vise vjerovanje i predanost ." (El-Ahzab, 22)

Uzviseni Allah obavjestava o poziciji pravih vjernika i iskrenih bogobojaznika
u danu stranki kada su se vojske nevjernika idolopoklonika i zidova sruciLe ne bi li
u potpunosti iskorijenile muslimane. Oni nisu posumnjali niti bili zbunjeni, vec su
bili uvjereni da je to upravo ono sto su im obecali Allah i Njegov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, i da je to samo iskusenje i ispit iza kojeg ubrzo dolazi pobjeda i jasno
oslobodenje. Ono o cemu Allah obavijesti je istina, kao i ono sto Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, od Njega prenese. Tako nedace i iskusenja povecavaju vjerovanje
vjernika i ucvrscuju stope istinoljubivih koji sebe predaju Allahu, podreduju se
Mjegovoj naredbi i pokoravaju se Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.

Uzviseni kaie: "Oni kojima su ljudi rekli: 'Ljudi sc radi vas okupljaju, pa ih
se bojte!', a to im je jos vise vjerovanje povecalo i rekli su; 'Dovoljan nam je Allah
i lijep li je On zastitnik!' Vratili su se sa blagodati i pocasti od Allaha, a zlo ih
nije dotaklo, i siijedili su Ailahovo zadovoljstvo. Allah je Viasnik velikog obilja."
(Alilmran, 173-174)

135

Scfimb. Idcl-Htiatt

Idolopoklonici pod vodstvom Ebu Sufjana b. Harba, na dan Uhuda nanijeli
su muslimanima gubitke koji su svima poznati, a zatim su krenuli zeleci se vratiti
kako bi dokrajcili muslimane, ali je Allahov Poslanik ujedinio muslimane i slijedio
je idolopoklonike sve dok nije dosao do mjesta Hamraul-Esed. Neki Ijudi rekose:
"Idolopoklonici su zajedno krenuli ka vama" pa su zastrasili Poslanika i vjernike
govoreci o njihovom mnostvu. Medutim, oni se nisu predali tome, vec su se
pouzdali u Allaha i trazili pomoc od Njega. Rekli su: "Dovoljan nam je Allah i divan
li je On zastitnik." Potom je Allah ubacio strah u srca nevjernika, a muslimani su se
sa sigurnoscu i spokojem vratili tako da ih nikakvo zlo nije snaslo od onoga cime
su th ljudi zastrasivali.

Uzviseni kaze: "I ti se osloni na Zivoga koji ne umire." (El-Furkan, 58)
Allah je naredio Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da se osloni na
Njega i da se pouzdava iskljucivo u Njega, jer je On 2ivi, koji ne umire, a ko se
osloni na Allaha, On mu je dovoljan. Ko se osloni na druge mimo Allaha, oslanja
se na onoga ko umire i nestaje, i zato 6e nestati i zalutati. Ko se pouzda u nekoga
drugoga mimo Allaha, njegova nastojanja su propala.

Uzviseni kaze: "I na Allaha nekase oslanjajuvjernici." (Ibrahim, 11)

Allah obavjestava o svojstima vjernika koji se u potpunosti predaju Njemu
i koji samo od Njega strahuju.

Uzviseni Allah kaze: "A kada doneses odluku, u Allaha se pouzdai."
(Ali Imran, 159)

Kada budes* imao cvrstu namjeru da nesto sprovedes, poslije savjetovanja sa
vjernicima u vezi s tim, onda se u torn pogledu osloni na Allaha.

Ajeti o naredbi pouzdanja su mnogobrojni i poznati.

Uzviseni kaze: "Ko se osloni na Allaha, On mu je dovoljan." (Et-Talak, 3)

Uzviseni Allah obavjestava o plodu pouzdanja i da ce On biti dovoljan onome
ko se osloni na Njega,

Uzviseni kaze: " Vjernici su samo oni cija srca osjete strah, a kada im se kazuju
Njegovi ajeti, povecaju im vjerovanje i oni se na svoga Gospodara oslaniaju."

(El-Enfal, 2)

Uzviseni Allah opisuje vjernike govoreci da srca vjernika osjete strah kad se
Allah spomene, pa izvrsavaju Njegove naredbe i klone se Njegovih zabrana. Kada
cuju Njegove ajete, oni im povecaju uvjerenje, pa se zato ni u koga drugog ne
pouzdavaju, i ne boje se nikoga drugoga osim Njega.

Ajeti o vrijednosti pouzdanja su mnogobrojni i poznati.

136

RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SAUHINA

74. Odlbn Abbasa,radijallahu anhu, prenosisedaje Allahov Poslanik, sallallahu
aLejhi ve sellem, rekao: "Predoceni su mi narodi, pa sam vidio vjerovjesnika i sa njim
grupicu sljedbenika, vjerovjesnika i sa njim jednog covjeka ili dva, i vjerovjesnika
s ko)im nije bilo nikoga. Tada mi bi predocena brojna skupina, pa pomislih da je
to moj ummet. Receno mi je: 'Ovo je Musa i njegov narod, ali pogledaj na taj kraj\
pa pogSedah i vidjeh ogromnu skuplnu, pa mi bi receno: 'Pogledaj na drugi kra;',
pa kada tamo opet velika skupina, i bi mi receno: "Ovo je tvoj ummet, i sa njima
sedamdeset hiljada koji ce uci u Dzennet bez poiaganja racuna i i bez prethodne
kazne.' Zatim je ustao i otisao u svoju kucu, a ljudi pocese razgovarati o onima koji
ce uci u Dzennet bez poiaganja racuna i prethodne kazne. Jedni rekose: 'Mozda su
to oni koji su se druzili sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem', a drugi
rekose: 'Mozda su to oni koji su rodeni u islamu, pa Allahu nikada nisu pripisali
sudruga', a spominjali su i druge. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada
pred njih izade i upita ih: 'Oko cega se to raspravljate?' Obavijestise ga, a on rece:
'To su oni koji ne uce rukje, niti traze da im se uci rukja, niti su sujevjerni, a na svoga
Gospodara se oslanjaju.' Tada ustade Ukas b. Muhsin i rece: 'Moli Allaha da me ucini
jednim od njih.' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Ti si jedan od njih.' Zatim
ustade i drugi covjek i rece: 'Moli Allaha da i mene ucini jednim od njih.' Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rece mu: 'Ukas te je pretekao u tome." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (10/155) - Fethu-Bari; Muslim (220).

Nas sejh El-Albani, Allah mu se smilovao, kaze: "En-Nevevi je trebao kazati:
Ovo je Muslimova verzija hadisa, jer kod imama El-Buharija nema rijeci 'ne uce
rukju, a na mjestu ovih rijeci kod njega se nalaze riject 'ne kauteriziraju'. Ova predaja
je vjerodostojna, dok je Muslimov tekst hadisa izniman i po lancu i po tekstu."

Kazem: Prvi koji je upozorio na ovu cinjenicu je sejhul-islam Ibn Tejmijje,
Allah mu se smilovao, a od njega prenosi njegov ucenik Ibn Kajjim el-Dzevzijje
u svojoj knjizi "Zadul-mead" (1/495) gdje kaze: "Njegove rijeci u hadisu ne uce
rukje' su greska prenosioca, jer sam cuo sejhuUislama Ibn Tejrnijju kako to govori,
a hadis ispravno glasi: To su oni koji ne traze da im se uci rukja.'

Kazem <Ibn Kajjim el-Dzevzijje): Zato sto ce ovi uci u Dzennet bez poiaganja
racuna, zbog svog potpunog tevhida, pa je odbio pripisati irn trazenje da se uci
rukja. Zato je rekao: '...na svoga Gospodara se oslanjaju, zbog njihovog potpunog
pouzdanja u Allaha i predanosti Mjemu, povjerenja prema Njemu i zadovoljstva
s Njime, te upucivanje svojih potreba samo Njemu. Oni ne mole ljude ni za sta,
ni za rukju ni za drugo, niti im dodu sujevjerne sugestije koje ih odyracaju od onoga
sto imaju namjeru ucintti, jer sujevjerje umanjuje tevhid i slabi ga."

137

Sdiml>.lddHitalt

Hafiz Ibn Hadzer, Allah mu se smilovao, u "Fethul-Bariju" (11/408-409)
pokusao je opovrgnuti rijeci sejhul-islama Ibn Tejmijje, ali to nije uspio iz
dva aspekta:

Prvo: Od drugih je prenio prilikom iznosenja svoga govora da je dodatak od
povjerljivog prenosioca prihvatlj iv, a Seid b. Mensur je hafiz hadisa kojeg su prihvatili
El-Buhari i Muslim. Muslim se oslonio na ovu njegovu predaju, a proglasiti da je
prenosilac pogrijesio, uz mogucnost uzimanja dodatka ispravnim, nije validno.

Kazem: Ovo nije dodatak od povjerljivog prenosioca, vec suprotstavljanje
povjerljivog prenosioca drugim povjerljivim prenosiocima, sto se uzima kao suzuz
- iznimnost.

Drugo: Njegove rijeci: "Znacenje koje ga je potaklo da pripise prenosiocu
gresku takoder je prisutno i kod ortoga koji trazi da se uci rukja, jer je to pojasnio
cinjenicom da je potpunog tevekkula u Allaha onaj koji ne trazi od drugoga da
mu uci rukju. Tako ce se njemu i drugima red da ne treba da mu se uci rukja zbog
potpunog tevekkula.

Kazem: Izmedu ove dvije okolnosti postoji razlika, jer onaj koji xxti rukju je na
stepenu cinjenja dobrocinstva, a onaj koji trazi da mu se uci rukja je na stepenu
trazenja od drugoga."

Manje poznatc rijeci:

"Vjerovjesnik" - pod vjerovjesnikom se misli na onoga kome je objavljen
vjerozakon i naredeno mu je da ga dostavi, a to je u ovom slucaju poslanik.
"Predocena mije brojna skupina'- tj. predoceni su mu mnogi ljudi.

Iz. hadisa se shvata:

- Vrijednost Vjerovjesnikovog stepena, jer su mu predoceni narodi i vidio ih je.

- Pojasnjenje Allahove blagodati date Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem,
tako sto ce njegov ummet biti najbrojniji.

- Istina se ne prepoznaje po mnostvu, niti po broju podignutih ruku, jer ce doci
vjerovjesnik na Sudnjem danu a sa njim ce biti dva covjeka, drugi ce imati jednog
covjeka, a treci ce doci sam. Iz ovoga se ocituje da se iskrenost i istinoljubivost
pozivaca ne prepoznaje po mnostvu njegovih sljedbenika i pristalica.

- Allahova pocast prema ovom ummetu, kojem je On izrazio Svoju milost tako
sto ce sedamdeset hiljada ljudi uci u Dzennet bez polaganja racuna.

- Pojasnjenje vrijednosti i prednosti ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem.

- Vrijednost onih koji se rode u islamu i nisu se zaprljali paganskim djelima.

138

RADOST POGLEDA KOMEK'TAR ItyADUS-SALIHINA

- Dozvoljenost ulaganja truda po odredenom pitanju, oko kojeg nema jasnog
teksta, da bi se doslo do istine i po njoj postupalo.

- Jedan od nacina poducavanja je da se potakne odredeno pitanje, pa da ucenici
o njemu diskutiraju, a zatim da se upute na ispravan zakljucak.

- Dozvoljeno je da ucenjak pita svoje prijatelje i ucenike o onome o cemu
pricaju kako bi im to bilo od koristi i kako bi otklonio razilazenje medu njima, iako
oni o tome pred njim nisu govorili.

- Vrijednost oslanjanja aa Allaha i pouzdanja u Njega pri otklanjanju stete ili
postizanju koristi, te vrijednost nagrada koje je Allah pripremio za one koji se na
Njega oslanjaju.

- Postoje dozvoljene vrste rukje (serijatskog lijecenja), a to su one pri kojirna
se uce potvrdene i zabiljezene dove od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
te pri kojirna se uci Kurani-kerim. A ima i neutemeljenih rukji, kao sto su postupci iz
paganstva, zablude i magija koji su u suprotnosti sa ispravnim imanom i potpunim
tevekkulom.

- Zabrana pesimizma i sujevjerja.

- Iskoristavanje povoljnih prilika koje se ukazu da se uberu plodovi dobra, kao
sto je ucinio Ukas, radijallahu anhu, kada je zatrazio od Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, da zamoli Allaha da bude od tih sedamdeset hiljada.

- Vrijednost Ukasa b. Muhsina koji je jedan od stanovnika Dzenneta. Ovime se
potvrduje da nisu samo deseterica onih kojirna je posvjedocen ulazak u Dzennet, nego
cak i vise. O deseterici se posebno govori samo zato sto su navedeni u jednom hadisu.

75. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, takoder se prenosi da je AUahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, govorio: "ALlahu, Tebi se pokoravam i u Tebe vjerujem, na
Tebe se oslanjam i Tebi se smjemo obracam, i samo se u ime Tvoje borim. Allahu,
utjecem se Tvome dostojanstvu, nema drugog boga osim Tebe, da me sacuvas od
zablude; Ti si Zivi, Besmrtni, a svi diinni i ljudi su smrtnici." (Muttefekun alejhi)
Ovo je Muslimova verzija hadisa, a El-Buhari ga je sazeo.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (13/368-369) Fethul-Bari; Muslim (2717).

Iz hadisa se shvata:

- Obaveznost oslanjanja jedino na Allaha, jer jedino On ima osobine savrsenstva
i On je jedini na koga se treba oslanjati.

139

ScUntb.M ell Mali

- Sve sto je mimo Allaha propada, pa zato ono sto je mimo Njega nije ni dostojno
da se na njega oslanja.

- Pohvalnost povodenja i uzimarvja Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
za uzora u ovim sveobuhvatnim rijecima koje izrazavaju istinoljubivost vjerovanja
ivrhunacubjedenja.

76. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kada je Ibrahim
bacen u vatru, rekao je: 'Dovoljan nam je Allah i divan je On zastitnik', a ove rijeci
izgovorio je i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kada su mu rekli: "Ljudi su se
radi vas okupili pa ih se bojte', a to im je samo vise vjerovanje povecalo i rekli su:
'Dovoljan nam je Allah i divan je On zastitnik'" (Prenosi El-Buhari)

U predaji kod imama El-Buharija od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, stoji:
"Zadnje rijeci Ibrahima, alejhis-selam, kada je bacen u vatru, bile su: 'Dovoljan mi
je Allah i divan je On zastitnik."1

Dokumentacija hadisa:

Navodi El-Buhari (8/229) Fethul-Bari;

Iz hadisa se shvatat

- Vrijednost oslanjanja na Allaha, azze ve dzelle, i nuznost utjecanja Njemu
u teskim momentima. U upotpunjavanje toga spadaju rijeci: Dovoljan nam je Allah
i divan je On zastitnik.

-Uzimanjevjerovjesnika i ljudi privrzenihAllahuzauzoru dovamai os!anjan;u
na Allaha, jer su oni ljudi koji su najviSe iskusani.

- Oslanjanje na Allaha je put svih vjerovjesnika. To sam jasno predocio u svojoj
knjizi "Ed-Da'vetu ved-du'atu bejne tahkiki ettevekkuli ve-sti'adzali en-netaidzi"
(Da'va i daije izmedu realizacije tevekkula i ubrzavanja rezultata).

- Neprijatelji poslanika pokusavaju ih uznemiravati, kao i njihove sljedbenike.

- Borba izmedu istine i neistine i njihovih sljedbenika je iskonska.

77. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "U Dzennet ce uci ljudi cija su srca poput pticijih srca."
(Prenosi Muslim)

Neki su rekli da ovo znaci da ce se oslanjati i pouzdavati na Allaha, a receno je
takoder da ce njihova srca biti njezna.

140

RADOST POGI.EDA KOMENTAtt RlfADUS-SAUHlNA

Dokumcittacija hadisa;

Navodi ga Muslim (2840).

I z hadisa se shvata:

- Pouzdameu Allaha i prefinjenostsrcasujedanodpovodaza ulazakuDzennet
i zadobijanje njegovih blagodati.

- Navodi se primjer ptica kao primjer potpunog pouzdanja, kao u rijecima
Allahovog Posianika, sallallahu alejhi ve sellem: "Da se vi istinski osianjate na
Allaha, opskrbio bi vas kao sto opskrbljuje ptice. One ujutro polijecu praznih,
a navecer se vracaju punih stomaka."

yS.OdDzabira.radijallahuanhu.prenosisedaizasaouborbusaVjerovjesnLkom,
sallallahu alejhi ve sellem, u pravcu Nedzda, pa kada se vratio Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, vratio se i on sa njima. Popodnevni odmor zadesio ih je
u dolini Kaktusove sume. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaustavi se
na torn mjestu, a ljudi se razidose trazeci hlada pod kaktusima. Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, smjesti se pod hlad drveta semure objesivsi na njega
svoju sablju. Svi nakratko zaspasmo. Tada nas probudi Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, i pored njega ugledasmo nekog beduina. "Ovaj zgrabio je moju
sablju dok sam spavao. Ja se probudih, a ona u njegovoj ruci, tsukana. Tada me
upita: 'Ko ce te odbraniti od mene?' Rekoh: 'Allah', i to ponovih tri puta. Poslanik ga
nije kaznio i beduin je sjeo." (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "Dzabir je rekao: 'Bill smo sa Allahovim Poslanikom,
sallallahu alejhi ve sellem, u pohodu Zatur-rika. Kada smo dosli do jed nog krosnjatog
stabla, koje je pravilo hlad, ostavili smo ga Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem. U rneduvremenu je dosao jedan idolopoklonik, a sablja Allahovog Posianika,
sallallahu alejhi ve sellem, bila je objesena na drvo. Idolopoklonik je zgrabi i rece:
Bojis li me se?' Poslanik rece: *Ne', a covjek upita: 'Ko ce te odbraniti od mene?1
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: 'Allah."'

U rivajetu kod Ebu Bekra el-Ismailija u Sahihu stoji: " Rekao je: 'Ko ce te odbraniti
od mene?' Poslanik rece: 'Allah', pa ispade sablja iz njegove ruke, a Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, uze je i rece: 'Ko ce tebe sada odbraniti od mene?' Covjek
odgovori: 'Budi od najboljih koji su drzali sablju.' Poslanik ga tada upita: 'Hoces
li posvjedociti da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov poslanik?',
a on odgovori: 'Ne. Ali ti cvrsto obecavam da se necu protiv tebe boriti, niti cu biti
sa ljudi ma koji se protiv tebe bore, na sto ga Poslanik pusti. Musrik se vrati svome
narodu i rece: 'Dolazirn vam od najboljeg covjeka."'

141

Sdi'iih iddHtlatt

Dokumcntacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (6/96) Fethul-Bari; Muslim (843).

Iz hadisa se shvata:

- Hrabrost Vjerovjesnika, saliallahu alejhi ve sellem, i cvrstina njegovog srca
pred opasnostima, te njegovo pouzdanje u Allaha, iskreno oslanjanje na Njega
i lijepo trazenje utocista kod Njega i strpljivost na uznemiravanjima.

- Ljubav Poslanika, saliallahu alejhi ve sellem, i njegovih ashaba prema borbi
na Allahovorn putu.

- Dozvoljenost da se vojska prilikom odmora razide, kao i prilikom sna ukoliko
ne strahuju od neke opasnosti.

- Posljedica pouzdanja u Allaha ogleda se u izbavljenju iz nedaca.
• Allahova zastita Vjerovjesnika, saliallahu alejhi ve sellem.

- Dozvoljenost da se prijatelji obavijeste o onome sto se desilo i to se ne smatra
pretvaranjem.

- Dozvoljenost odlaganja oruzja ukoliko postoji sigurnost za njega.

- Brzi odaziv ashaba, radijallahu annum, Allahovorn Poslaniku, saliallahu alejhi
ve sellem.

- Zapovjednik i voda ucestvuje sa svojom vojskom u borbi.

- Vjerovjesnikov, saliallahu alejhi ve sellem, oprost i plemenito ponasanje.
Nije se svetio radi sebe, na sve stvari gledao je dalekosezno, te se lijepo ophodio
prema ljudima kako bi ih pridobio za istinu.

79. Od Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "£uo sam Allahovog
Poslanika, saliallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Kada biste se vi istinski oslanjali
na Ailaha, On bi vas opskrbio kao sto opskrbljuje ptice. One ujutro polijedu praznih,
a navecer se vracaju punih stomaka."' (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hadis hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a navode ga Et-Tirmizi (2344); En-Nesai u "Es-Sunenul-
kubra" (8/79); Et-Tuhfe; te Ibn Madze (4164) i drugi, putem Abdullaha b. Hubejre
da je cuo Ebu Temima el-Dzejsanija kako govori da je cuo Omera b. Hattaba,
radijallahu anhu, da je rekao prethodni hadis.

Kazem: Ova; lanac prenosilaca je ispravan prema uvjetima Muslima.

142

RADOST POGLEDA KQMENTAR RIfADUS-SAUHINA

Ibn Redzeb el-Hanbeli u "Dzami'ul-ulumi vel-hikem" (str. 628) kaze: "Ovaj
hadis je temelj u pitanju oslanjanj a, jedan od naj vecih povoda kojim se trazi opskrba.

Iz hadisa S€ shvata:

- Podsticaj na pravo oslanjanje na Allaha, a potrebno je da ono bude prozeto
iskrenoscu i ubjedenjem u svakoj stvari.

- Uzimanje za povode stjecanja opskrbe i nastojanje trazenja opskrbe iskrenim
oslanjanjem na Allaha, kao sto ptice polijecu pocetkom dana, a nisu neaktivne.

- lstinsko oslanjanje je izvor lijepe opskrbe, koje zahtijeva i prakticno djelovanje
u njenom stjecanju.

- Opskrba se ne dobija snagom, vec cinjenjem povoda i oslanjanjem na Allaha.
U suprotnom, male ptice ne bi imale opskrbu pored orlova.

80. Sedmk Od Ebu Umare e!-Beraa b. Aziba, radijallahu anhu, prenosi se da je
rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "O ti i ti! Kada legnes
u svoju postelju reel: Allahu, svoju dusu Tebi predajem, svoje lice Tebi okrecem,
prepustam Tebi sve probleme svoje, na Tebe se oslanjam strahujuci od Tvoje kazne
i nadajudi se Tvojoj milosti. Nerna sigurnog utocista niti spasa od Tebe osim kod
Tebe. Vjerujem u Knjigu koju si objavio i vjerovjesnika kojeg si poslao.' Ako to
proucis te noci i umres, umro si u fitri {prirodnoj urodenosti), a ako osvanes, dobio
si dobro." (Muttefekun alejhi)

U drugoj verziji, koja se navodi u oba Sahiha, od El-Beraa se navodi da je rekao:
"Rekao mi je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada budes posao na
spavanje, uzmi abdest kao sto ga uzimas za namaz, a zatim lezi na desni bok i to reci..."'(
pa je spomenuo isto. Zatim je rekao: "Neka ti ova budu zadnje rijeci pred spavanje."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/113-115) Fethul-Bari; Muslim (2710 i 57).

Druga predaja nalazi se kod EI-Buharija (11/109) Fethul-Bari; i Muslima (2710).

Manje poznate rijeci:

"...svoju dusu Tebi predajem" - tj. cinim je Tebi podredenom i pokornoj Tvojoj
presudi, zadovoljan Tvojim odredenjem i presudom.

"...svoje lice Tebi okrecem" - tj. okrecem se Tebi zadovoljan.

"...sve svoje stvari Tebi prepustam" - na Tebe se oslanjam u svim svojim
pitanjima.

143

Sdiuih. Mtf-ttilaii

"...svoja ledapod Tvoje okrilje stavljam" - stavljam se u Tvoju zastitu i predajem
sebe Tvome cuvanju.

u..,iz zelje i straha od Tebe" - zeleci Tvoju nagradu i bojeci se Tvoje kazne.

"...rnrna utocista nitispasa od Tebe osim kod Tebe", tj. nema spasa niti izbavljenja
osim kod Tebe

Fitra" - ispravna vjera i potpuno vjerovanje.

"Neka ti ove rijeci budu zadnje sto izgovaras" - tj. zadnja dova prije nego sto
covjek zaspi.

Izhadisaseshvata:

- Pohvalnost poducavanja ljudi lijepim i korisnim rijecima i podsticaj da ih
izgovaraju.

- Islam je posvetio paznju svim segmentima covjekovog zivota: tokom njihove
budnosti, sna, zivota i smrti.

- Islam je vjera ispravne fltre i to potvrduju zdravi razumi.

- Pohvalnost lijeganja na desni bok.

- Pohvalnost da ove rijeci budu zadnje sto ce £oYJek izgovortti prije nego sto zaspi.

- Vjernici traze utociSta kod Allaha u svim okolnostima.

- Stalno obnavijanje ugovora sa Allahom, azze ve dzelle, i to svake noci, te
potvrda islama i imana rijecima i djelima, jer su sva stanja i ljudske okolnosti
poznate Allahu, azze ve dielle.

- Podsticaj na uzimanje abdesta prije lijeganja u postelju kako bi osoba zaspala
u potpunoj cistoci.

81. Od Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, Abduliaha b. Osmana b.
Amira b. Omera b. Ka'ba b. Sa'da b. Tejma b. Murrea b. Ka'ba b. Luejja b. Galiba
el-Kuresija et-Tejmijja, radijallahu anhu, a on i njegov otac i majka su ashabi,
radijallahu anhum, prenosi se da je rekao: "Bio sam u pecini sa Poslanikom, pa
kako podigoh glavu, ugledah stopala musrika (koji su krenuli u potjeru za nama).
Rekoh Poslaniku: 'Allahov Poslanice, kada bi neko od njih spustio pogled, vidio bi
nas.' Na to mi Poslanik rece: 'Ebu Bekre, sta mislis o dvojici s kojima je Allah treci.'"
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Navodt El-Buhari (8/25) Fethul-Bari; Muslim (2381).

144

RADOST POGLEDA KOMENTAR RtfADUS-SAUHINA

Izhadisaseshvata;

- Ebu Bekrova odlika druzenja sa Allahovim Poslankom, sallallahu alejhi ve
sellem, prilikom hidzre iz Mekke u Medinu.

- Ogromna briznost Ebu Bekra, radijallahu anhu, i velika ljubav prema
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, te strah da neprijatelji na nastete
njemu i njegovom poslanstvu.

- Obaveza pouzdanja u Allaha, azze ve dzelle, i smirenosti u Njegovom okrilju
i paznji nakon sto se ulozi trud i preventivno djeluje.

- Allah je ukazao veliku paznju Svojim vjerovjesnicima i sticenicima, i zastitio
ih pruzanjem Svoje pomoci. Uzviseni kaze: "Mi cemo pomoci Nase poslanike i one
koji vjeruju u ovosvjetskom zivotu, a i na Dan kada dodu svjedoci." (Gafir, 51)

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, hrabrost i njegovo umirivanja
srca i dusa.

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je potpuno ubijeden da ga
Allah nece ostaviti i da ga nece predati njegovim neprijateljima. Bilo je neophodno
da se nastavi hidzra da bi se upotpunila Allahova rijec, pravedno i istinito.

- Koga Allah pomogne, niko ga nece poraziti.

- Ko zeli da poveca odlucnost svoga brata, neka njegovo srce veze za Allahovu
paznju prema njemu.

- Dozvoljenost skrivanja od nevjernika i tiranina ukoliko se onaj koji poziva
Allahu boji za sebe ili da ce biti iskusan u vjeri.

- Obaveza cinjenja hidzre iz podneblja nevjerst\fa u podneblje islama.

- Dozvoljenost cinjenja hidzre u tajnosti ili javnosti.

- Obaveza je vodi da sebe ne izlaze mogucnosti da bude ubijen, bez ikakvog
rezultata, pa je zato duzan da se cuva kako bi dostavio Allahovu poslanicu ljudima.

82. Od majke vjernika Ummu Seleme, a ime joj je Hind bint Ebi Umejje Huzejfe
el-Mahzumijje, radijallahu anha, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, prilikom izlaska iz svoje kuce govorio: "U ime Allaha, na Allaha se oslanjam.
Allahu, ja Ti se utjecem od svoje zablude, i da me neko drugi u zabludu ne odvede,
da ne zgrijesim i da me drugi na grijeh ne navede, da kome nepravdu ne ucinim ili
da ko meni nepravdu ne ucini, da iz neznanja pogrijesim ili da me neko drugi zbog
svog neznanja u grijeh ne odvede." Predaja je ispravna, a prenose je Ebu Davud
i Et-Tirmizi i drugi sa ispravnim lancem prenosilaca. Et-Tirmizi kaze da je ovaj
hadis hasen-sahih, a verzija ovog hadisa je Ebu Davudova.

145

SeUmb-ldet-HUaU

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a navode ga Ebu Davud (5094); Et-Tirmizi (3487); Ibn
Madze (3884) i En-Nesai u knjizi "Amelul-jevmi vel-lejleti" (86).

Kazem: Hadis je vjerodostojan, kao sto je rekao autor, Allah mu se smilovao.

Iz hadisa seshvata:

- Covjek pocinje svoj zivot van kuce spominjuci Allaha, oslanjajuci se na Njega
i prepustajuci Mu sve svoje stvari i pitanja.

- Vjernik je duzan da se stalno utjece Allahu od zablude, neznanja, nepravde
i skretanja sa ispravnog puta.

- Izvoriste odvodenja u zabludu dolazi ili Iz nagovora duse i njene sklonosti ka
dunjaluku, ili putem spletki sejtana i sumnji onih koji nevjeru nose.

- Pohvalnost ustrajnosti u ovome zikru prilikom izlaska £z kuce kako bi covjek
bio u Allahovoj zastiti, jer koga Allaha sacuva, bit ce i sacuvan.

83. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem: "Ko pri izlasku iz svoje kuce rekne: 'U ime Allaha, na
Aliaha se oslanjam, nema nikakve moci niti snage, osim sa Allahom', njemu se
kaze; 'Upucen si, zasticen si, sacuvan si', i od njega se sejtan udalji." Prenose ga
Ebu Davud, Et-Tirmizt, En-Nesai i dr. Et-Tirmizi kaze da je ovaj hadis hasen, Ebu
Davud dodaje: "Pa kaze" tj. sejtan, "drugome sejtanu: 'Sta ti mozes covjeku koji je
upucen, zasticen i sacuvan?'"

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a prenose ga Ebu Davud (5905); Et-Tirmizi (3486);
En-Nesai u 'Amelul-jevmi vel-lejleti" (89); Ibn Hibban (2375 ) - Mevarid, te Ibn
Es-Sunni u "Amelul-jevmi vel-lejleti" (78) putem Ibn Dzurejdza, a on od Ishaka b.
Abdullaha b. Ebi Talhe.

Kazem: Ovaj ianac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su povjerljivi, osim sto
je Ibn Dzurejdz mudellis - obmanjivac, a prenosio je i hadise sa "an an" Medutim,
ovdje je otvoreno rekao da mu je prethodni prenosilac pricao, kao sto kaze
Ed-Darekutni, prema onome sto je prenio hafiz Ibn Hadzer od njega u "Netaidzul-
efkar" (1/164). Ovoj predaji svjedoci i druga predaja jakog lanca, ali je murseL
Navodi je Hafiz u "Netaidzul-efkar" (1/164-165).

146

RADOST POGLEDA KOMEMTAR R1JADUS-SAL1H1NA

Iz hadisa se shvata:

- Vrijednost oslanjanja na Allaha, azze ve dzelle, trazenje utocista kod Njega,
jer je to dobro cuvana tvrdava koja stiti muslimana od sejtanovih zamki.

- Nema pokreta, nema snage, u svim covjekovim stvarima, osim uz pomoc Allaha.

- Allahova paznja i cuvanje vjernika od sejtana.

- Nemoc sejtana da zavedu onoga koga je Allah uputio, omilio mu vjerovanje
i ukrasio ga u njegovom srcu.

- Saradnja sejtana radi odvodenja Allahovih robova u zabludu.

- Pohvalnost izgovaranja ovih rijeci prilikom izlaska iz kuce kako bi covjek
zadobio dobro na koje ove rijeci upucuju.

84. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "U doba Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, zivjela su dva brata. Jedan bi dolazio kod Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, a drugi bi privredivao. Ovaj sto privreduje zalio se
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, na svoga brata, pa mu je Poslanik rekao:
'Mozda ti zbog njega stize opskrba."' Prenosi Et-Tirmizi sa ispravnim lancem prema
uvjetima Muslima.

Dokumentacija hadisa:

Sahih - vjerodostojan, prenosi ga Et-Tirmizi (2345);

Kazern: Hadis je onakav kako ga je ocijenio pisac, Allah mu se smilovao.

Manjepoznati pojmovi:

"...dolazio bi Vjerovjesniku" tj. druzio bi se sa njim kako bi od njega ucio
o propisima vjere.

Iz hadisa se shvata:

- Ko se posveti stjecanju znanja i proucavanju propisa vjere kako bi sacuvao
Allahov zakon, Allah mu odredi onoga ko ce se brinuti o njegovim potrebama.

- Podsticaj na pomaganje ucenjaka i uoenika. Covjek biva opskrbljcn povodom
onih koji ga izdrzavaju.

- Dozvoljenost iznosenja prituzbe odgovornima.

- Respekt prema pitanjima vjere veci je nego respekt prema dunjaiuku.

- Potrebno je da tragalac za znanjem stjece svoju opskrbu vlastitim radom
i da ne bude na teretu ljudima, jer je gornja ruka bolja od donje.

147

Selmib/Idrf-ttitali

Poglavlje osmo

USTRAJNOST NA PRAVOM PUTU

Ibn Redzeb el-Hanbeli u knjizi "Dzami'ul-ulumi vel-hikem" (str. 311) kaze:
"Ustrajnost znaci ici Pravim putem, putem ispravne vjere, bez skretanja ude$no ili
ulijevo, i istovremeno izvrsavajuci sve naredbe i kloneci se svih zabrana." U rijecima
Uzvisenog: "Idite Pravim putem ka Njemu i trazite od Njega oprosta" (Fussilet, 6),
naznaceno je da covjek koji ustrajno hodi Pravim putem ponekad moze i posrnuti,
ali kada mu se to dogodi obavezan je pokajati se i zatraziti oprosta, cime ce ucvrstiti
svoje korake na Pravom putu i od sebe otkloniti nemarnost.

Allah, azze ve dzelle, kaze: "Ti ustraj na Pravom putu kako ti je naredeno."

(Hud, 112)

Uzviseni Allah nareduje Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da bude
postojan i ustrajan na Pravom putu, kao sto mu je to Allah naredio i pojasnio.

Uzviseni kaze: "Oni koji kazu: 'Nas Gospodar je Allah', a zatim ustraju na
Pravom putu, njima se spustaju meleki: 'I nemojte se bojati i zalostiti, i obradujte
se Dzennetom koji vam je obecan. Mi smo vasi zastitnici u ovosvjetskom zivotu
i na buducem svijetu, a na njemu cete imati ono sto vase duse budu pozeljele. Imat
cete ono sto budete trazili - goscenje od Onoga koji oprasta i koji je milostiv."'
(Fussilet, 30-32)

Uzviseni Allah obavjestava Svoje robove koji Mu iskreno ispovijedaju istinsku
vjeru i koji hode putem Njegovog casnog Poslanika, a nisu se lukavo izmicali poput
lisice, da im meleki donose radosnu vijest da se nece bojati poslije smrti i da ne
tuguju za onim sto su ostavili na dunjaluku tj. djecu, porodicu i imetak. Donose im
radosnu vijest o nestanku zla i dobijanju dobra. Mi smo bili vasi cuvari Allahovom
dozvolom u ovosvjetskom zivotu i mi smo sa vama sve dok ne udete u Dzennet
u kojem cete imati sve sto vase duse pozele i u cemu oci budu osjecale nasladu i ono
sto nikada covjekovom srcu nije naumpalo. Ova pocast je ugoscavanje i davanje
od Onoga koji oprasta vase grijehe, jer je oprostio, pokrio i smilovao se, i Njemu
pripada zahvala i na ovom i na buducem svijetu.

Uzviseni kaze: "Oni koji kazu: 'Nas Gospodar je Allah', a zatim na ispravnom
putu ustraju, za njih nece biti straha niti ce se iaiostiti. To su stanovnici Dzenneta
u kojem ce vjecno biti kao nagrada za ono sto su cinili." (El-Ahkaf, 13-14)

Ovi ajeti su poput prethodnih.

148

RADOST POGLEDA KOMEKTAR RI/ADUS-SAUH/NA

85. Od Ebu Amra, a neki su rekli Ebu Amra Surjana b. Abdullaha, radijallahu
anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao sam: 'Allahov Poslanice, reci mi nesto o islamu,
o cemu nikoga poslije tebe nedu morati pitati.' Rekao je: 'Reci: Vjerujem u Allaha,
a zatim ustraj na Pravom putu."' (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (38), a ovo je jedan od temeljnih hadisa o vjeri.

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost pitanja za stvar kojom se objedinjuju odlike dobra.

- Onaj koji ne poznaje odredenu stvar, potrebno je da pita one koji su uceni.

- Vjerovanje oznacava rijeci i djela.

- Ustrajnost je veliki stepen koji ukazuje na potpunost imana i visoku
ambiciju.

86. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallaSlahu alejhi ve sellem: 'Budite umjereni i ustrajni na Pravom putu,
i znajte da nikoga od vas nece spasiti njegova djela.' Prisutni upitase: 'Zar ni tebe,
Allahov Poslanice?' Poslanik rece: 'Ni mene, osim ako me Allah ne obaspe Svojom
miloscu.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Biljezi ga Muslim (2816 i 76).

Iz hadisa se shvata:

- Allahova blagodat i milost prema Njegovim robovirna veca je od njihovih
djela -

- Uputa na nacin ostvarivanja dobra, i to ustrajnoscu na Allahovom putu bez
pretjerivanja ili nemara.

-.Ne treba rob biti obmanjen svojim djelima, pa da zivi u nadama bez straha
i tako svojom samozadivijenoscu odvede samog sebe na obronke propasti.

- Ljude u Dzennet nece uvesti njihova djela, vec ce oni Dzennet naslijediti,
a njihovi stepeni ce biti shodno njihovim djelima.

149

$etimb.'Md'MM

Poglavlje deveto

RAZMISLJANJE O ALLAHOVOM STVARANJU

NESTANKU DUNJALUKA, STRAHOTAMA AHIRETA

I OSTALIM STANJIMA DUNJALUKA I AHIRETA; NEMAR DUSE

I NJENO PROFILIRANJE, TE PODSTICANJENA USTRAJNOST

Ucenjak Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Miftahu daris-se'adeti" (KIjuc za Kucu
srece) kaze: "Razmisljanje o Allahovim stvorenjima vodi ka spoznaji Allahove velicine
i uzvisenosti, te da ce ovaj svijet jednoga dana nestati, a sve sto je na njemu vratit ce se
svome Gospodaru kako bi Allah dao najpravedniju nagradu ili kaznu. Onaj kome ovo
bude glavni interes, svojoj dusi je sprijecio hrljenje za strastima, ukrotio ju je i ocistio."

Ucenjak Ibn Kajim el-Dzevzijje podrobnojegovorioorazrnisljanjuo Allahovim
stvorenjima, Njegovom izvanrednom stvaranju i vezi svega toga sa ustrajnoscu na
Allahovom putu u svojoj prefinjenoj knjizi "Miftahu daris-se'adeti ve mensuru
vilajeti ehlil-ilmi vel-irade"

Izvukao sam korisne sazetke iz ove knjige i pojasnio manje jasne stvari,
te napravio poredak njegovih fascinantnih cinjenica u Iijepom sazetku koji sam
nazvao "Tenkihul-ifadeti el-munteka min miftahi daris-se'adeti"

Takoder i knjigu "El-Azame" Ebu es-§ejhaha el-Asfahanija u kojoj ima mnogo
korisnih stvari koje govori o ovoj tematici. Uzviseni Allah kaze: "Ja vas samo
oporninjem jednom stvari: Da ustanete radi Allaha po dvojica, po jedan, a zatim
razmislite." (Sebe, 46)

Uzviseni Allah kaze Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Red onima
koji ne vjeruju u tvoje poslanstvo i koji negiraju tvoje vjerovjesnistvo, tvrdeci da
si ti lud, stojite pred Allahom iskreno, bez strasti ili pristrasnosti, pa cete jedni
druge upitati: 'Da li ste uvidjeli da kod vaseg prijatelja ima ludila, ili ste kod njega
kusali laz?' A zatim da svaki covjek promisli o svom misljenju i odnosu spram
Muhammeda, a zatim i da druge pita o onome sto mu je problematicno. Tada
ce se istina koju skrivate pojaviti poput sunca u vedrome danu, koja <fe reci da
je Muhammed poslanik Gospodara svjetova, koji je dosao da vas opominje
i upozorava na Allahovu kaznu i bolnu patnju od Njega ukoliko mu se ne odazovete."

Uzviseni Allah kaze: "U stvaranju nebesa i Zemije, smjeni dana i noci,
dokazi su za one koji pameti imaju - za one koji spominju Allaha stojeqi, sjedeci
i na svojim bokovima i razmisljaju o stvaranju nebesa i Zemije. Gospodaru nas, H
ovo nisi st\'orio uzaludno. Neka Ti je slava." (Ali Imran, 190-191)

150

RADOST POGLEPA KOM£NTAR£tI[ADUS-$AUHJNA

Nebesa sa svojom uzvisenoscu i prostranstvom, Zemlja sa svim dolinama,
bujnoscu i §irinom, sa svim velikim vidLjivim dokazima u vidu putujucih zvijezda,
nepokretnih mora, brda, drveca, rastinja, usjeva, plodova, zivotinja, nalaziSta
I koristi razlicitih boja, ukusa, mirisa i specificnosti, a takoder smjena dana i noci,
:e povecavanje i smanjivanje njihove duzine — u svemu tome su jasni dokazi i ociti
argument! za one koji su obdareni razurnom, koji shvataju stvari u njihovoj sustini
1 prema njihovoj jasnoci. Zato oni spominju Allaha u svim stanjima i ubijedeni
su da su sve ove nenadmasive mudrosti i date blagodati dokaz velicine, moci
i mudrosti Tvorca, te Njegovog odabira i milosti, Koji nije stvorio nista uzaiudno ili
\z poigravanja i nece ga samog sebi prepustiti, vec ce pravedno kazniti one koji su
lose postupali, a dobrim ce nagraditi one koji su cinili dobro.

Zatim, svoga Stvoritelja smatraju cistim od svake manjkavosti i Njemu se
obracaju da ih Svojom snagom i moci sacuva od patrtje u Vatri, a nema pokreta,
rtema snage osirn sa Aliahovom pomoci.

Uzviseni Allah kaze: "Zasto ne pogledaju u devu kako je stvorena, i u nebo
kako je podignuto, i u brda kako su postavljena, i u zemlju kako je poravnata?
Zato opominji, ti si samo opominjac." (EI-Gasije, 17-21)

Uzviseni Allah skrece paznju Svojim robovima na gledanje u Njegova stvorenja
koja ukazuju na Njegovu moc i velicinu, kao sto je deva. Ona je cudno stvorenje,
a cudna je i njena konstrukcija. Krajnje je okrutna, ali i pored toga sasvim je
prilagodljiva za no§enje teskog tereta. Podreduje se cak i slabom vodi, njeno meso
se jede, njene kosti koriste, a mlijeko pije.

Kako je ovo nebo podignuto na ovako velicanstven i cudan nacin! Ova brda
su ucinjena cvrstim kako se zemlja sa svojim $tanovnicima ne bi tresla. Na njoj su
postavljene razlicite koristi i nalazista. Kako je ova zemlja ucinjena prostranom
i prilagodljivom.

Pustinjak je skrenuo paznju na argumentaciju mod Stvoritelja svega toga i da
ie On veliki Gospodar, Tvorac, Vladar, Upravljac i da je On istinski Bog mimo kojeg
rtiko drugi ne zasluzuje robovanje. Zato kada je jedan beduin upitan o postojanju
Allaha, rekao je: "Balega ukazuje na devu, koraci ukazuju na putovanje, a kako tek
mrkla noc, zemija sa prolazima, svijetli mjesec ukazuju na Onoga koji je o svemu
obavijesten i koji sve vidi.

Uzviseni kaze: "Zar ne putuju po zemlji i ne gledaju?" (El-Qital, I0)1

Kao da Uzviseni Allah kaze: "Zar idolopoklonici, koji nijecu Muhammeda,
nisu putovali po Zemlji i gledali tragove koji su ostali iza naroda koji su nestali
i koji su nijekali poslanike - kako ih je kaznio zbog njihovog nijekanja i nevjerstva,

Jedan od naziva sure Muhammed je i El-Qital (Borba).

151

Setiwb. Mel- Nihil

i kako je izmedu njih samo vjernike spasio? Ovo je Allahov zakon, a u Allahovom
zakonu neces naci nikakve promjene"

Ajeti koji govore o ovom poglavlju su mnogobrojni.

Od hadisa koji govore o ovoj tematici je i prethodno navedeni hadis: "Pametan
je onaj koji obracuna sebe."

Dokumentacija hadisa;

Hadis je dokumentovan prethodno i pojasnjena je njegova slabost u poglavlju
koje govori o covjekovoj svjesnosti AHahovog nadzora.

Poglavljedeseto
NATJECANJEU DOBRIM DJELIMA, BEZ OKLIJEVANJA

Uzviseni Allah kaze: "Takmicite se u dobru." (El-Bekare, 168)

Allah nareduje Svojim robovirna da pozure s cinjenjem dobrih djela i da jedni
drugima budu konkurenti u njihovom cinjenju.

Uzviseni Allah kaze: "Pozurite ka oprostu od svoga Gospodara i Dzennetu cija
je sirina poput nebesa i Zemlje, a pripremljen je za bogobojazne." (Ali Imran, 1 33)

Allah podstice Svoje robove da pozure i natjecu se u cinjenju dobrih djela
i da zurno nastoje, nadmecuci se, uciniti djela kojima ce se priblizti Mjemu, sto ce
ih uvesti u Dzennete cija je sirina popur sirine nebesa i Zemlje, a kakva li je tek
njihova duzina.

Ako se kaze: Ako je sirina Dzenneta poput sirine nebesa i Zernlje, pa gdje je
onda Vatra?, odgovor glasi: Od ispravnih prethodnika navodi se da su oni dali
odgovor na to: Kada dode noc, gdje je dan!

Kaze Ibn Kesir, Allah mu se smilovao:

"Ovo ima dva znacenja:

Prvo znacenje: kada ne vidimo noc, a dode dan, noc i nema mjesta i mi ga
ne poznajemo. Tako ce Vatra (Dzehennem) biti tamo gdje Allah bude htio. A ovo
misljenje je najjace.

Drugo znacenje: kada dan prekrije, odnosno obuhvati svijet s jedne strane,
noc bude na drugoj strani. Isto tako, Dzennet je u najvisim Ilijjinima iznad nebesa,
a ispod Arsa, a sirina mu je kao sto je Allah rekao, poput sirine nebesa i Zernlje.
Vatra je na najnizim razinama. Zato nema suprotnosti u tome sto je Dzennet sirok
poput nebesa i Zernlje i izmedu postojanja Vatre. A Allah najbolje zna.

152

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIIADUS-SALIHIXA

87. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pozurite s cinjenjern dobrih djela, jer ce se
pojavljivati smutnje koje ce nastupati kao dijelovi mrkle noci. Covjek ce osvanuti
kao vjernik, a omrknuti kao nevjernik, omrknuti kao vjernik, a osvanuti kao
nevjernik. Prodavat ce svoju vjeru za bezvrijedni dunjaluk." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (118).

Nas sejh El-Albani, Allah mu se smilovao, kaze: "Verzija ovog hadisa nije
Muslimova, vec Et-Tirmizijina koji se navodi u poglavlju 'Fiten doslovno i za kojeg
kaze da je vjerodostojan. Muslimova verzija je slicna, a nalazi se u Poglavlju o

imanu."

Iz hadisa se shvata:

- Obaveza pridrzavanja vjere i nastojanje da se dobra djela urade prije nego sto
nastanu zapreke za njihovo cinjenjet

- Zabludujuce smutnje ce dolaziti jedna za drugom pred kraj ovog svijeta.
Kada god prode jedna smutnja, za njom ce doci druga. Neka nas Allah sacuva od
njihovih zala.

- Kada se covjeku ukaze prilika da uradi dobro, mora biti cvrsto odlucan da ga
sto prije ucini, jer se nedostatkom odlucnosti smatra odgadanje cinjenja djela, sto
na kraju i rezultira necinjenjem tih djela.

- Kada covjek putem Allahovih ajeta zeli zadobiti malu ovodunjalucku korist,
njegova vjera i ubjedenje postaju slabi. Tada pocinje prelaziti iz pravca u pravac
i mijen|ati se> a molimo Allaha da nas sacuva loseg zavrsetka.

88. Od Ebu Seru'a Ukbea b. El-Harisa, radijallahu anhu, prenosi se da je
rekao: "Klanjao sam za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, ikindija-namaz
u Medini. Kada je predao selam, zurno je ustao prolazeci kroz saffove do sobe jedne
od svojih supruga. Ljudi su se uplasili zbog njegove zurbe. Kada je izasao, primijetio
je da su se oni zacudili njegovoj zurbi, pa im je rekao: 'Sjetio sam se da imam nesto
zlata u kuci, pa nisam zelio da budem zaokupiran razmisljanjem o njemu, pa sam
pozurio da naredim da se podijeli."' (Prenosi El-Buhari)

U drugoj njegovoj predaji stoji: "Ostavio sam u kuci nesto zlata od sadake,
pa ne zelim da obnoci kod mene."

153

Sdh/ib. Met- 1 Mali

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (2/337) - Fethul-Bari; i druga predaja je kod njega (3/299
Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost da imam poslije zavrsetka namaza ustane bez ucenja zikra.
ukoliko se sjeti necega i to ga zaokupira.

- Zaokupljenost odredenim mislima u namazu ne kvari namaz, ali postoji
bojazan da ce nestati skrusenosti.

- Onome ko je u potrebi dozvoljeno je da prolazi izmedu saffova Ijuda.

- Dozvoljenost izraiavanja cudenja kada neko ucini kakvo djelo, a inace nije
mu obicaj da ga cini.

- Ko vidi namrgodenost na licima svojih prijatelja, potrebno je da pojasni razlog
toga i da odstrani sumnje.

- Pozurivanje u hodu nije u suprotnosti sa dostojanstvom.

- Pohvalnost otklanjanja stvari koje zaokupljaju covjekovo srce od Allaha
Uzvisenog, te pohvalnost blagovremenog pozurivanja da se ucini dobro.

- Dozvoljenost punomocstva i zaduzivanja drugih da rasporede sadaku, iako
postoji mogucnost da se to licno ucini.

83. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Pitao je neki covjek,
na dan Uhuda, Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: 'Sta mislis ako ja poginem,
gdje cu?'( PosJanik mu rece: 'U Dzennet', pa on baci bacio hurme koje je drzao
u ruci, a zatim stupi u borbu protiv neprijatelja sve dok nije posinu"
(Muttefkun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (7/354) Fethul-Bari; Muslim (1899).

Iz hadisa se shvata:

- Takmicarski duh u cinjenju dobra i neudovoljavanje strastima.

- Pohvalnost da covjek pita za ono sto ne zna.

- Velika ceznja ashaba, radijallahu anhum, za Dzennetom i nastojanje da
u njega udu.

154

RADOST POGLEDA KOMF.NTAR BUADUS-SAUHINA

- Skromnost ashaba na dunjaluku i njihovo nastojanje da zadobiju sehadet na
Allahovom putu.

- Ko umre kao sehid na Allahovom. putu, stanovnik je Dzenneta, osim ako ga
zadrzi njegov dug.

90. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jedan covjek
dosao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao: 'Allahov Poslanice, za
koju sadaku covjek ima najvecu nagradu?" Poslanik odgovori: 'Da udijelis sadaku
kad si zdrav i skrt, bojeci se siromastva, a nadajuci se bogatstvu. A nemoj odgadati

davanje sadake) dok ti dusa dode do grkljana, pa da onda povices: 'Dajte tome
toliko, tome toliko', kad je to vec i postalo njihovo." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/285) Fethul-Bari; Muslim (1032, 93).

iz hadisa se shvata:

- Sadaka koju covjek udijeli dok je zdrav bolja je od sadake koju udijeli
u bolesti, jer tvrdicluk i skrtost nadvladavaju covjeka u stanju zdravlja, a sejtan ga
zastrasuje siromastvom i uljepsava mu misli o dugom zivotu i stalnoj potrebi za
imetkom. Kada odluci dati sadaku i dadne je, to ukazuje na iskrenost njegovog
nijjeta i velicinu n^egove Ijubavi prerna Allahu Uzvisenom, za razliku od onoga ko
>e izgubio nadu u svoje zdravlje i uvidi da ce njegov imetak pripasti drugima - tada
°e sadaka manjkava.

- Podsticaj na takmicenje u dobru i davanje sadake prije nego sto covjeku dodu
naznake smrti.

91. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, na dan Uhuda u jednom trenutku izvuce svoj mac iz korica i upita:
"Ko ce da mu dam ovaj mac?" Svi su ljudi pruzili ruke i svaki je govorio: "Ja, ja!"
Poslanik rece: "A ko je u stanju da opravda njegovo uzimanje?" pa ljudi odustase,
a Ebu Dudzane, radijallahu anhu, rece: "Ja cu ga prihvatiti pod tim uvjetom", pa ga
ie uzeo i njime ubijao musrike ." (Prenosi Muslim)

Ebu Dudzane je nadimak Simaka b. Harse.

Dokumentacija hadisa:
Navodi ga Muslim (2470).

155

Seiunk Mvl-H'taii

Iz hadisa seshvata:

- Pojasnjenje hrabrosti Ebu Dudzane, radijallahu anhu, njegove pozrtvovanosti
i istinoljubivosti u dzihadu. Ovo ne ukazuje da su ostali ashabi bill kukavice, vec
su 0111 ustuknuli i nisu uzeli sablju bojeci se da nece moci ispuniti uvjet i pravo koji
su postavljeni. Na pocetku su pruzili svoje ruke da bi je uzeli kako bi se borili svim
svojim trudom, ali bez postavljenog uvjeta.

- Podsticaj Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ashabi uloze dodatno
pozrtvovanje i zadaju udarac neprijatelju.

- Dozvoljenost izlaganja oruzja pred vojskom da bi ono bilo poneseno
s pravom.

- Mogucnosti Ijudi u pogledu borbe su razlicite.

- Potrebno je da musiiman usmjeri svoje oruzje radi odsijecanja glava musrika
i razbijanja njihovog jedinstva, dok mu je zabranjeno da ga uperi u svoga brata
muslimana.

92. Od Ez-Zubejra b. Adijja prenosi se: "Otisli smo Enesu b. Maliku i pozaiili
mu se na Hadzadzov zulum, a on nam rece: "Strpite se, jer nece vam doci nijedno
vnjeme a da ono poslije njega nece biti gore sve dok ne susretnete svoga Gospodara
Ovo sam cuo od vaseg Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem; (Prenosi ea
El-Buhari) &

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga EI-Buhari (13/19) - Fethul-Bari.

Iz hadisa sc shvata:

- Dozvoljenost da se imam ili vladar pozali ucenima.

- Sustinsko vodst\'o ljudi krije se kod ucenih.

- Mamjesnistvo Hadzdzadza b. Jusufa es-Sekafija bilo je tiransko, a on je sekifski
nasilnik.

- Mudrost ucenjaka, a njihovo dalekosezno gledanje i poznavanje stanja ljudi
dolazi do izrazaja u otezavajucim okolnostima.

- Pohvalnost strpljenja u nedacama i nastojanje da se sto prije urade dobra
djela.

- Svako novo vrijeme koje dode bit ce teze za ljude nego prethodno.

156

RADOST P0GLF.I3A KOMEX'TAR Xi/ADUS-SALIHJNA

- Prosirenost nereda pred kraj ovog svijeta.

- Nepodizanje pobune protiv vladara i namjesnika ukoliko ne pocine otvoreno
nevjerstvo, a tada ummet protiv takvih ima dokaz kod Allaha.

- Odbijanje vece stete manjom stetom. Da im je Enes b. Malik dozvolio da
ustanu protiv Hadzdzadza, nastupio bi veliki rsered i smutnja ciji bi ishod znao
sarno Allah. Medutim, naredio im je da budu strpljivi bojeci se upravo toga.
U ovome njegovom postupku takoder je pojasnjenje za savremene buntovnicke
iharidzijske) dzemate da se suzdrze, jer sve je propisano do odredenog. vremena.
Tako mi Allaha, ova vjera ce se upotpuniti i zavladati sve dok ne ovladamo istokom
i zapadom ove planete. Medutim, oni pozuruju.

93. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pozurite sa dobrim djelima da preteknete
sedam stvari. Zar ocekujete ista drugo osim siromastva koje odvodi u zaborav,
iii zabludujuceg bogatstva, ili smrtne bolesti, ili upropastavajuce starosti, ili iznenadne
>mrti, ili Dedzdzala, a on je najstrasnije sto ocekujete, ili Sudnji cas koji je najvece
iskusenje i gorci je od dunjalucke patnje." (Prenosi Et-Tirmizi t kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je veorna slab, navodi ga Et-Tirmizi (2306), a u hadisu je prenosilac
Mihriz b. Harun, a on je potpuno slab.

Kz hadisa seshvata:

- Obavijest o Dzedidzalu, a njegova pojava je jedan od predznaka Sudnjega
dana.

- Ovosvjetska patnja je laksa od patnje na ahiretu.

- Covjek treba pozuriti sa cinjenjem dobrih djela prije nego sto se isprijece
zapreke.

- Najvece prepreke covjeku za cinjenje dobra jesu veliko siromastvo, bogatstvo,
bolesti i starost.

- Hadis je jako slab, pa nije predmet posebne paznje, ali njegovom znacenju
svjedoce drxigi vjerodostojni dokazi, sto nije skriveno.

94. Takoder, od Ebu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, na dan Hajbera rekao: "Dat cu ovu zastavu covjeku koji
voli Allaha i Njegovog Poslanika; Allah ce s njegovim rukama dati pobjedu" Omer,

157

Seiimb. Idcl-HHali

radijallahu anhu, rece: "Nisam pozelio biti predvodnik sve do tog dana. Stao sam
ocekujuci i prizeljkujuci da me pozove i meni preda zastavu, ali Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, pozva Aliju b. Ebu Taliba i predade mu zastavu, i rece:
'Idi i ne osvrci se sve dok ti Allah ne dadne pobjedu.' Alija je krenuo malo, a zatim
zastao i, ne obaziruci se, uzviknuo: Allahov Poslanice, dokle i zasto cu se boriti
protiv ljudi?' Poslanik rece: 'Bori se protiv njih sve dok ne posvjedoce da nema
drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik. Ako to ucine, onda
su ti zabranjeni njihova krv i imetak, osim s pravom, a njihov konacan obracun je
kod Alaha."' (Prenosi Muslim)

Dokumcntacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2405).

Manje poznate rijeci:

"Hajber"- veliki grad sa tvrdavama i obradivim povrsinama. Nalazi se sjeverno
od Medine, prema Samu.

1/ hadisa se shvata:

- Nosioci zastave trebaju biti oni koji vole Allaha i Njegovog Poslanika. Ovo je
opis Allahove stranke mudiahida, kao sto se spominje u suri El-Maide.

- Ashabi su prezirali vodstvo zbog velike odgovornosti.

- Dozvoljenost pracenja i iscekivanja stvari cije je dobro potvrdeno.

- Voda daje uputstva zapovjedniku vojske o nacinu postupanja i zapovijedanja
na popristu bitke.

- Ashabi su se pridrzavali Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, preporuka
i nastojali da se sprovedu.

za to.

- Ukoliko postoji kakva nejasnoca o onorne sto je covjeku povjereno, upitat ce

- Ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku izrazava se vjerovanjem u Allaha
i Njegovog Poslanika i slijedenjem njihovih naredbi.

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je o oslobodenju Hajbera,
dogadaju koji se jos nije bio desio, pa su se obistinile njegove rijeci, sto je jedna od
njegovih mudziza - nadnaravnih djela.

- Nije dozvoljeno ubiti onoga ko izgovori sehadet, osim ako ne u£ini nesto
sto nalaze ubijanje, kao da pocini namjerno ubistvo, ili da negira nesto od vjere,
sto predstavlja nevjerstvo i otpadnistvo.

!58

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

- Propisi islama sprovode se onako kako se ocituju postupci ljudi, a Allah na
5ebe preuzima ono sto oni kriju u svojim dusama.

- Zekat se uzima i prinudno, ukoliko ga njegov vlasnik ne izdvoji dobrovoljno.

Poglavlje jedanaesto
ZALAGANJE

Mudzahede (borba sa samim sobom) je stepen iznad "murakabe" (svijesti o
Allahovom nadzoru), a ispod je "tesltma" (potpune predanosti), a oznacava: stalno
bdijenje na bojistima duse kako se, zbog slabosti, ne bi naklonila sejtanovom
uljepsavanju. Kada vjernik osjeti da njegova dusa naginje lijenosti ili da postaje
nemarna u cinjenju dobra, onda on ulaze krajnji napor da je odrzi i ucvrsti, shodno
svojim mogucnostima, na Pravom putu, sto rezultira manjkavoscu u dobrim djelima.

Ovaj stepen spominje i Uzviseni Allah u Svojim rijecima: "I bdijte", na kraju
sure Ali Imrarv "O vi koji vjerujete, budite strpljivi i jedni druge podsticite na
strpljenje i bdijte i bojte se AUaha, da bi ste postigli ono sto zelite" - prema velikoj
vecini mufessira (komentatora). Allah najbolje zna.

Uzviseni Allah kaze: "Oni koji se ulazuci trud bore u Nase ime, Mi cemo ih
uputiti Nasim putevima, a Allah je sa onima koji dobro cine." (El- Ankebut, 69)

Uzviseni Allah obavjestava o vjernicima koji postupaju po onome sto znaju i
koji sebe podsticu na pokornost Allahu, pa izvrsavaju Njemu pokornost i izbjegavaju
nepokornost. On ce im dati da spoznaju puteve upute tako da njihove duse postanu
ispravne i dosegnu stepen zadovoljstva i potpune predanosti. Obozavat ce Allaha
kao da Ga vide, jer ako Ga ne vide, On njih vidi. Oni ce tada ciniti dobro sebi,
a i ostalim stvorenjima. Zato je On sa njima, upucuje ih, otvara im vidike, cuva ih i stiti.

Uzviseni kaze: "Obozava; svoga Gospodara sve dok ti smrt (jekin) ne dode."

{El-Htdzr, 89)

U ovom ajetu Allah nareduje Svojim robovima vjernicima da budu ustrajni
u pokornosti Njemu i licnom zalaganju u robovanju Njemu sve dok ih smrt ne

zadesi.

Jekin ovdje oznacava smrt, prema konsenzusu svih mufessira, a dokaz za to su rijeci
Uzvisenog u kojima obavjestava o stanovnicma Vatre da su rekli: "Nismo bili od onih
koji su klanjah, nismo hranili siromaha, i upustali smo se sa onima koji su polemisali,
i nijekali smo Sudnji dan sve dok nam nije dosla smrt." (El-Muddessir, 43-47)

159

Seliriih'ft/el-Hiiali

U Sahihul-Buhariju iz hadisa Ummul-Alae el-Ensarijje, radijallahu anha
prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sto se tice Osmana
dosla mu je smrt (jekin) od njegovog Gospodara"

Kaze Ibn Kesir: "Ovim casnim ajetom argumentira se da je ibadet, popu:
namaza i drugog, obavezan covjeku ukoliko je razuman. Klanjat ce prema svojiir.
mogucnostima i okolnostima, kao sto je navedeno u Sahihul-Buhariju od Imrana b.
Husajna, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Klanjaj stojeci, a ako ne mozes, onda sjedeci, a ako ne mozes ni tako, onda na boku."

Ovim ajetom se, takoder, argumentira da su pogrijesili nevjernici koji smatraju
da se pod rijecju "jekin" misli rta "ma'rifet" (spoznaju). Kada neko od njih dode dc
ove spoznaje, prema njihovom misljenju, on prestaje biti serijatski obveznik. Ovo
je nevjerstvo, zabluda i neznanje. Vjerovjesnici, alejhimus-selam, i njihovi prijatelj:
najbolje su poznavali Allaha, imali su najbolju spoznaju o Njegovim pravima
i osobinama, kao i respektu koji On zasluzuje, ali su i pored toga najvise robovali Ailahu
i u odnosu na sve ostale ljude bilt ustrajni u cinjenju dobra sve do smrtnoga casa.

Ovdje se pod jekinom misli na smrt, kao sto smo prethodno rekli. Ailahu
pripada zahvala i blagodat, hvaia Ailahu na uputi, od Njega se trazi pomoc
i u Njega se pouzdavamo, Njega moiimo da nas usmrti u najpotpunijim i najljepsim
stanjima, On ja darezljiv i plemenit.

Takoder, o ovome je prije govorio i Ibn Kajjim ei-Dzevzijje, pa pogledaj moju
knjigu "Medaridzu el-ubudijjeti min hedji hajril-berijjeti"

Uzviseni kaze: "Spomeni ime svoga Gospodara i Njemu se u potpunosti
posveti." (El-iMuzemmil, 8)

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima da to sto vise cine i da se posvete
robovanju Njemu kada zavrse sa svojim poslovima i dunjaluckim obavezama
koje moraju ispuniti, kao sto kaze Uzviseni Allah: "A kada zavrsis, ti se svome
Gospodaru predaj." (Es-§erh, 7)

Uzviseni Allah kaze: "Ko uradi koliko trun dobra, vidjet ce ga." (Ez-Zelezel, 7;

Uzviseni Allah obavjestava da de nagraditi dobrom onoga koji radi dobro i da ce
vidjeti svoju nagradu. Allah Uzviseni nece zapostaviti nagradu onih koji dobro cine.

U ovom ajetu je podsticaj za davanje prednosti dobrim djelim, kako bi nasao
nagradu za ta djela kada konacno pred Njega dode. U njemu je naznaka da se dobra
djela ne potcjenjuju, bez obzira koliko bila malehna u ocima covjeka.

Uzviseni kaze: "Ono sto sebi od dobra ucinite, naci cete kod Allaha jos boljim
i sa vecom nagradom." (El-Muzemmil, 20)

Uzviseni Zastitnik, podsticuci ljude na pokornost i cinjenje dobrih djela, kaze
da koja god dobra djela covjek uradi, radi to za sebe, jer je On vjecan, a ono sto je
pohranjeno prolazno je. Takoder, nagrada za to ce biti uvecana i jos bolje pohranjena.

160

RADOST POGLEDA KOMENTARR1JADUS-SALIHINA

Uzviseni kaze: " Vi necete udijeliti od dobra, a da Allah to ne zna." (EI-Bekare, 273)

Koja god dobra djela da covjek uradi, Allahu to nije skriveno i On ce za njih

nagraditi covjeka najobilnijom i najpotpunijom nagradom na Sudnjem danu, kada

mu to bude najpotrebnije. Ajeti koji govore o ovom poglavlju su mnogobrojni

i poznati, a hadisi su sljedeci:

95. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Uzviseni Allah kaze: 'Ko bude neprijatelj
Mome sticeniku (evliji), Ja mu najavljujem rat. Najdraze s cime Mi se Moj rob moze
pribliziti jesu farzovi. Moj rob Mi se priblizava nafilama sve dok ga ne zavolim,
a kada ga zavolim, Ja postanem njegov sluh kojim cuje, njegov vid kojim gleda,
njegova ruka kojom prihvata, njegova noga kojom hodi. Ako Me zamoli za nesto,
sigurno cu mu udovoljiti, a ako zatrazi Moju zastitu, sigurno cu ga zastititi."1
(Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/340-341) Fethul-Bari;

ovo je jedan od hadisa oko kojih kruzi islam. Neki hadiski eksperti kriticki su
gledali na lanac prenosilaca ovog hadisa kod El-Buharija. Haftz Ibn Hadzer, Allah
mu se smilovao, u Fethul-Bariju, a i nas sejh El-Albani, Allah mu se srnilovao,
u knjizi "Es-Silsiletus-sahiha" (1640) zauzeli su pohvalan stav dajuci repliku na ovu
kritiku.

Nas Sejh El-Albani, govoreci popratno za pisca, Allah mu se srnilovao, kaze:

"Potom, ovaj hadis kod El-Buharija u knjizi rekaika (suptilnosti) ima svoj
dovrsetak. Ne znam zbog cega je pisac taj dodatak izostavio, a on glasi: ")a se ni oko
cega sto cinim nisam dvoumio kao sto sam se dvoumio oko usrnrcivanja vjernikove
du§e. On mrzi smrt, a Ja mrzim da mu nanesem zlo."

U spomenutoj knjizi "Es-Sahiha" navodi vrijedan govor Ibn Tejmijje iz njegove
"Zbirke fetvi" (10/58-59, 18/129-131) koji u sustini glasi: "Jedna stvar mole biti
pozeljna iz jednog aspekta, a nepozeljna iz drugog, iako je potrebno da se jednoj od
njih dadne prednost."

Iz hadisa seshvata:

- Opasnost neprijateljstva prema Allahovim dobrim robovima, mrznje ili
uznemiravanja.

- Izvrsenje obaveznih djela prednjaci u odnosu na izvrsenje dobrovoljnih.

161

Setimh. Tdd-HUaU

- Jed an od povoda da Allah zavoli Svoga roba jeste da Mu se rob priblizava
dobrovoljnim djelima, kao Sto su nocni namaz, redovni sunneti i ucenje Kur'ana.

- Priblizavanje Allahu cuvanjem i redovnim izvrsavanjem obavezno propisanih
djela. Izvrsavanje dobrovoljnih djela je povod da Allah uslisa dovu robu i da ga
zastiti i sacuva.

- U hadisu nema dokaza za otpadnike iz reda sufija koji zagovaraju utjelovljenje
i pozivaju se na sjedinjenje s Bogom, kao sto kaze hafiz Ibn Redzeb el-Hanbeli u knjizi
"Dzami'ul-ulumi vel-hikem": "Ko bude aludirao na nesto drugo osim ovoga, aludira
na nevjerstvo utjelovljenja i panteizma, a Allah i Njegov Poslanik odricu se njega."

96. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, prenio rijeci svoga Gospodara, azze ve dzelle: "Kada Mi se rob priblizi za
pedalj, Ja se njemu priblizim za podlakticu, kada Mi se priblizi za podlakticu, Ja se
njemu priblizim koliko je duzina dviju ispruzenih ruku, a kada Mi dolazi koracajuci,
Ja mu dodem uzurbano" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (13/511-512) - Fethul-Bari.

Manje poznatc rijeci:

"Kada Mi se rob priblizi za pedalj" - ko £ini neka djela pokornosti, pa makar
bila mala, Ja mu za to zauzvrat dadnem visestruku pocast. Sto on vise povecava
pokornost, Ja mu povedam nagradu, jer Mi se rob priblizava pokornostima
- obaveznim i dobrovoljnim djelima, kao sto se navodi u prethodnom hadisu
o borbi protiv dobrih Allahovih robova.

Iz hadisa se shvata;

- Ukazuje se na plemenitost Najplemenitijeg koji za urjinjeno dobro djelo
uzvraca obilnom nagradom.

- Potvrda Allahovog svojstva dolaska i prilaska. Mi vjerujemo u ova svojstva
bez odredivanja njihove kakvoce, izmjenjivanja, obesnazivanja ili usporedbe.
Ovo svojstvo je potvrdeno Kur'anom i sunnetom.

97. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kaze Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem: "Dvije blagodati obmanu vecinu ljudi: zdravlje
i slobodno vrijeme " (Prenosi El-Buhari)

162

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1H1NA

Dokumentacija hadisa:

Navodi Buhari (11/229) - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Blagodat" - lijepo stanje u kojem se nalazt covjek, ill darivanje u smislu
dobrocinstva prema stvorenjima.

"Obrnana" - obmanjeni (magbun) u osnovi znaci da se nesto kupi po visestruko
vecoj cijeni od stvarne, ili da se proda po manjoj cijeni od prosjecne.

Iz hadisa seshvata:

- Covjek koji je zaduzen serijatskim obvezama je poput trgovca. Zdravlje
i slobodno vrijeme su mu kapital, pa onaj ko lijepo iskoristi kapital, dobije i zaradu.
Ko ga zapostavi, propadne i pokaje se - takav je obmanjen.

- Potrebno je iskoristiti zdravlje i slobodno vrijeme da bismo se priblizili Allahu
Uzvisenom i SinOI dobra prije nego sto produ, zato sto poslije slobodnog vremena
dolazi zaposlenost, a poslije zdravlja bolest.

- Islam podstice na iskoristavanje vremena, jer je ono zivot. Takoder, podstice
na ocuvanje zdravlja, jer ono pomaze u postizanju savrsenstva vjere.

- Dunjaluk je ahiretska njiva, pa je potrebno opskrbiti se takvalukom i iskoristiti
Ailahovu blagodat u pokornosti Njemu.

- Zahvaia na Allahovim blagodatima manifestira se u njihovom iskoristavanju
u pokornosti Njemu.

98. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je Yjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, toliko dugo stajao na nocnom namazu, da bi mu noge znale oteci,
pa mu je ona rekla: "Zasto to cinis, Allahov Poslanice, kada ti je Allah oprostio
i prijasnje i buduce grijehe?" On joj na to odgovori: "Zar da ne budem zahvalni rob"
(Muttefekun alejhi)

Verzija ovog hadisa je El-Buharijina, a slicno se navodi u oba Sahiha iz predaje
El'Mugire b. Su'be.

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (8/584) - Fethul-Bari; Muslim (2821). Had is El-Mugire b.
Su'be kod El-Buharije je pod brojem (13/14) - Fethui-Bari i Muslim (2819).

163

Sdimb, Idel-Hilali

Iz hadisa se shvata:

- Ibn Ebi Dzemre kaze: "Ne smijemo pomisliti da su grijesi o kojima je Allah
obavijestio da ih je a Svoje blagodati oprostio Vjerovjesniku, sallailahu alejhi ve
sellem, uvehko shcni onima u koje mi zapadamo. Allahu se utjecemo od toga'
Ne to se odnos! na .zvjesne male propuste pri ispunjenju njegove, sallailahu aleihi ve
sellem obaveze prema Gospodaru u vidu velicanja, respekta i zahvale. Ljudi su, inace
na niskom n.vou, i pored toga sto je njihov ugled podignut, a nemocni su dostici taj
stepen zbog svoje nastalosti. Mnostvo blagodati, za onoga, sallailahu alejhi ve sellem
ci,. ,e ugled Pod.gnut u odnosu na druge, povecavaju njegove obaveze, pa se doaodi
da ni,e u mogucnosti da ih izvrsi i zato se ovaj oprost odnosi iskljucivo na to.

- Veliko zalaganje Poslanika, sallailahu alejhi ve sellem, u fiinjenju ibadeta
Allanu.

- Kome Allah dadne kakvu blagodat i posebno mu dodijeli kakvu vriiednost
obavezan je da na njoj zahvaljuje.

- Obaveza je da blagodat bude razlog povecanja zahvale.

99. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je reklar "Kada bi nastupilo deset
zadnjih dana mjeseca ramazana, Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem
provodio b. cijelu noc u ibadetu, budio bi svoju porodicu, i neobicno bi se trudio
u ibadetu, i klonio bi se bracnog odnosa." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Navodi ga El-Buhari (4/269) - Fethul-Bari; Muslim (1174).

Iz hadisa se shvata:

- U cvrstu odlucnost spada iskoristavanje pohvalnih vremena u finjenju dobrih
d,ela. Pohvalnoje cijelu noc tokom ramazana provoditi u ibadetu, a posebno zadniih
deset dana koji imaju posebnu vrijednost.

- Ko se zeli maksimabo truditi u cinjenju ibadeta, treba da se kloni onoga sto
ga odvraca, slabi ili odvodi od ibadeta.

- Najbolji namaz koji covjek obavlja, poslije propisanog, je onaj koji se obavlia
nocu, a posebno u njenom zadnjem dijelu.

- Mudar je onaj ko na cinjenje dobra podstice i svoju porodicu.

- Covjek je duzan da vodi racuna o svojoj porodici naredujuci im ibadet,
da u tome bude strpljiv kako bi ih sacuvao od vatre Dzehennema.

164

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SAllHlNA

lOO.OdEbu Hurejre, radijallahuanhu.prenosisedaje rekao:"RekaojeAllahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; "Jak vjernik bolji je i drazi Aliahu od slaboga
vjernika, a u obojici je dobro, Nastoj ciniti ono sto ce ti koristiti, trazi pomoc od
Allaha i nemoj klonuti. Ako te ne§to zadesi, nemoj reci: 'Da sam uradio tako,
bilo bi tako i tako', ve£ reci; Allah je odredio i ucinio ono sto je htio'. Rijec 'lev'
;da sam, da je) otvara vrata sejtanskom djeLovanju." (Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2664).

Iz hadisa se shvata:

- Vjernici se jedni nad drugima odlikuju u pogledu svoga vjerovanja, iako
zajedno ucestvuju u njegovoj osnovi.

- Iman se sastoji od rijeci i djela, povecava se sa pokornoscu, a umanjuje
nepokornoscu.

- Vjernik je duzan da se sam bori i zalaze da bi dostigao stepen potpunih i jakih
vjernika.

- Podsticaj na objedinjenje imanske i tjelesne snage. Snaga i slabost su shodno
zalaganju da se dusa potakne na dobro i redovnom obavljanju pokornosti,
te cinjenju onoga sto koristi ljudirna i otklanjanju od njih zla.

- Obaveza je covjeku da nastoji postici ono sto ce mu koristiti, a posebno ono
sto je vezano za njegovo vjerovanje.

- Uputa na iijek kada se dogodi ono sto je odredeno i to s predanoscu Ailahovoj
odredbi i zadovoljstvom Njegovom presudom i odredenjem, te neosvrtanjem na
ono sto je prethodno bilo, jer u suprotnom to vodi u propast. Takav ce reci: Allah
je odredio i sto je htio ucinio.

- Kajanje za ono sto je proslo nece ga povratiti. Covjek je duzan da se trudt
da to nadoknadi zadovoljstvom onim sto je Allah odredio i povecanjern buducih
pokornosti. Kajanje za onim sto je proslo je jedna od sejtanovih zamki kojima
upropastava srce covjeka, te ga odvodi u tugu, zalost i ocaj.

- Vjerovanje u odredenje dobra i zla, da se dogodilo ono sto je Allah htio, te da
niko ne moze Njegovu odredbu izmijeniti, niti Njegov sud odbaciti.

101. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, takoder se prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dzehennem je prekriven strastima,
a Dzennet je prekriven neugodnostima." (Muttefekun alejhi)

165

Sctim b. 'Idd-Hitaii

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/320) - Fethul-Bari; Muslim (2823).

Druga predaja takoder se nalazi kod Muslima (2822) iz hadisa Enesa,
radijallahu anhu.

Manje poznate rijeci:

Strasti" - ovodunjalucki su uzici koji svojim nasladama obuzimaju covjekovo srce
kada se covjek prepusti cinjenju onoga sto je serijat u osnovi zabranio, ili onoga dije
cinjenje nalaze da se ostavi nesto od naredenih stvari. Tome se mogu prikljuciti i sumnje
i pretjerivanje u onome sto je dozvoljeno iz straha da se ne zapadne u zabranjeno.

"Neugodnosti"- su naredbe serijatskim obveznicima koje se odnose na ulaganje
truda u borbi protiv poriva duse pri cinjenju ili ostavljanju, kao Sto je izvrsavanje
ibadeta na nacin kako se trebaju izvrsiti, njihovo stalno obavljanje, te izbjegavanje
zabrana, rijecima i djelima. Ove stvari su nazvane neugodnostima zbog teskoce
koju pricinjavaju djelatniku.

Iz hadisa se shvata:

- Razlog zapadanja u strasti je sejtanovo uljepsavanje zla i ogavnosti, tako da
covjekova dusa to pocne smatrati lijepim i postaje tome naklonjena.

- Ljudska dusa, mozda, nekada prezire odredene stvari, a u njima je veliko
dobro, a na to ukazuju i rijeci Uzvisenog: " Vama je propisana borba, a ona vam je
mrska. Mozda vi nesto mrzite, a ono je dobro po vas, a mozda nesto volite, a ono
je zlo po vas. Allah zna, a vi ne znate." (El-Bekare, 216)

- Neophodno je boriti se protiv dusevnih poriva i odvajati dusu od njihovih
strasti i navika. Dusa je poput tek rodenog djeteta, ili onako kako je receno u stihu:

"Dusaje ambiciozna kadaje tipotaknes,
pa kada dode do maloga, biva zadovoijna.
-Dzennet i Dzehetmem postoje i st voreni su."

102. Od Ebu Abdullaha Huzejfe b. Jemana, radijallahu anhuma, prenosi se da
je rekao: "Klanjao sam jedne noci sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem.
On otpoce narnaz ucenjem sure El-Bekare, a ja pomislih: 'Ucinit te ruku* nakon
stotinu proucenih ajeta, ali on nastavi ucenje, pa pomislih: 'Klanjat ce prvi rekat
sa El-Bekare', ali on nastavi, pa ja opet pomislih: 'Ucinit <fe ruku' nakon sto je

166

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAlIHfNA

proucT, ali on zapoce sa ucenjem sure En-Nisa 1 prouci je, pa zapoce sa u£enjem
sure Ali Imran i prouci je, a ucio je tako razgovijetno da se svaki harf raspoznavao.
Kada bi proucio ajet u kome je tesbih (spomen Allahove slave), i on bio rekao:
Subhanallah', kada bi proucio ajet u kome se sporninje molba Allahu, i on bi molio,
a kada bi proucio ajet u kojem sporninje utjecanje Allahu od necega, i on bi se
utjecao. Potom je otisao na ruku' i govorio: 'Subhane rabbijel-azim' (neka je slava
morne Gospodaru Velikom). Tako mu je ruku potrajao koHko i stajanje. Zatim
ie rekao: 'Semi'allahu limen hamideh rabbena lekel-hamd' (£uje Allah onoga ko
Mu zahvaljuje, Gospodaru nas, Tebi pripada zahvala), pa se ispravio i dugo stajao,
priblizno onoliko koliko je bio na ruku'u. Zatim je ucinio sedzdu govoreci: 'Subhane
rabbijel-e'ala' (Neka je slava mome Uzvisenom Gospodaru), pa mu je sedzda bila
duga priblizno stajanju." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (772).

Iz hadisa seshvata:

- Dozvoljenost pristajanja za imamom u dobrovoljnom namazu, te pohvalnost
oduzivanja nocnog namaza.

- Dozvoljenost ucenja Kur'ana bez ustaljenog redoslijeda sura u mushafu.
U tome nema nikakve pokudenosti.

- Kur'an treba uciti razmisljajuci o njegovim ajetima i razumijevajuci
njegova znacenja.

- Dozvoljenost upucivanja dove Allahu tokom ucenja Kur'ana.

- Na pregibanju se kaze: "Neka je slava mome Velikom Gospodaru" a na sedzdi:
"...morne Uzvisenom Gospodaru, jer je Uzviseni izrazitije od Veliki. Takoder, na
sedzdi je izrazenija skromnost, pa je tako ono sto je izrazitije prikljuceno izrazitijem.

- Dozvoljenost da stajanje, pregibanje i sedzda traju priblizno jednako.

- Imena kur'an&kih sura bila su poznata ashabima joi u doba Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem.

- Dozvoljenost da se kaze El-Bekare ili Ali Imran bez dodavanja "sura ta i ta".

- Zalaganje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u ibadetu
i obuzdavanju svoje duse prilikom cinjenja pokornosti Allahu.

167

Sclimb. Idd-Wak

103. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Klanjao sam sa
Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, jednu noc, pa je oduzio stajanje da sam
cak pomislio nesto lose." Prisutni ga upitase: "A sta si to pomislio?'; a on odgovori:
'Pomislio sam da sjednem i da ga ostavim sama na kijamu." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/19) - Fethul-Bari; Muslim (773).

Iz hadisa se shvata:

- Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odabrao je dugo obavljanje nocnoe
namaza. &

- Niko ne moze podnijeti trud koji je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, ulagao u robovanju Allahu.

- Vrijednost Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, i njegova cvrstina
u ibadetu i nastojanje da se stalno povodi za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve
sellem, suprotstavljanje porivima duse i onome sto ona voli.

- Pomisao o prekidanju namaza ne znaci da je namaz i prekinut, ukoliko se ne
donese cvrsta odluka.

- Odstupanje od prakse imama ubraja se u losa djela.

t - Onaj ko ne shvata govornika na ispravan nacin, pohvalno je da ga upita za
nejasnoce vezane za doticni govor.

-Sunnet je prilikom obavljanja nocnog namaza oduziti ucenje, pa je zato
potrebno ocuvati sunnet.

- Nije dozvoljeno zamijeniti dugo ucenje povecanjem broja rekata, kao Sto se
desilo u posljednjim vremenima, a posebice prilikom obavljanja teravih-namaza.

104, Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao; "Mrcvoga prati troje: njegova porodica, imetak i djela. Dvoje se
vraca, a jedno ostaje s njim: vracaju se njegova porodica i imetak, a s njim ostaju
njegova djela." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (8/362) - Fethul-Bari, Muslim (2960).

168

RADQST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SAUtffNA

lz hadisa se shvata:

- Podsticaj na cinjenje onoga sto ostaje sa covjekorn, a to su dobra djela koja ce
biti njegov pratilac u kaburu kada se ljudi vrate sa dzenaze i samog ga ostave.

- Umrli ima stvarnu korist od svojih ucinjenih djela, pa je zato potrebno da od
svoga imetka dadne ono sto ce naci u buducnosti (kao dobro), a ako ga ostavi iza
sebe, onda taj imetak pripada njegovim nasljednicima. Isto se odnosi i na porodicu.
Njihova zalost i vezanost za mrtvoga nece mu nista koristiti, osim onome ko uputi
liiepu dovu. Zato je potrebno nastojati odgajati djecu (porodicu) na principima
Allahove vjere.

105. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao je
Yjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Dzennet je svakome od vas blizi od sveza
na vasoj obuci, a i Dzehennem isto tako'" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/321) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Pokomost vodi ka Dzennetu, a nepokornost priblizava Vatri.

- Pokornost i nepokornost mogu biti i u najbeznacajnijim stvarima, zato vjernik
ne smije biti rezerviran prema cinjenju i najmanjeg dobra, niti prema izbjegavanju
i najmanjeg zla.

- Zadobijanje Dzenneta je lahko ukoliko se ima ispravna namjera i ukoliko se
nastoji zadobiti cinjenjem propisanih djela.

106. Od Ebu Firasa Rebi'ea b. Ka'ba el-Eslemija, sluge Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, jednog od stanovnika suffe, radijallahu anhu, prenosi
se da je rekao: "Nocivao sam kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
pa bih rnu donosio vodu za abdest i druge usluge mu cinio, pa mi je jedne
prilike rekao: Trazi nesto od mene.' Rekoh: Trazim da budem u tvom drustvu u
Dzennetu?; pa on rece; 'A osim toga?' Rekoh: 'Samo to' On mi tada reee: 'Pomozi
me u tome, kako bi se ostvarila tvoja zelja, cestim padanjem na sedzdu pred Ailaha.*
(Prenosi Muslim)

169

Setim h 'Idd-Hilali

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (489).

Manje poznate rijeci;

"Suffa"- natkriveno mjesto u pozadini Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem,
mesdzida u kojem su bili smjesteni siromasi. Oni koji su boravili u njoj biii su gosti
islama.

Iz hadisa se shvata:

- Dzennet se pos tize ulaganjem truda u obuzdavanju duse i njenom usm;eravanju
na pokornost, te njenom udaLjavanju od strasti, a ne postize se putem fiktivnih nada.
Zato ga jje uputio na ono cime se podizu stepeni, jer oni koji se trade u obuzdavanju
poriva svojih dusa, bit ce u drustvu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
u Dzennetu.

- Nastojanje ashaba da zadobiju blizinu i drustvo sa Poslanikom, sallallahu
alejhi ve sellem, na ahiretu.

- Dozvoljenost pripremanja i donosenja vode za abdest zdravome i sposobnom.

- Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, ulaganje truda da ispravi i odgoji svoje
ashabe. On je poput Ijekara koji nastoji da ih izlijeci. Da bi ljekar izlijecio bolesnoga,
potrebno je da mu boiesni pomogne tako sto ce uzimati lijekove koje mu propise.

- U hadisu je pojasnjenje realizacije ubudijjeta (ispravnog robovanja Allahu),
a to sam pojasrtio u svojoj knjizi "Medaridzul ubudijjeti fl hedji hajril-berijje".

- Vecina Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, prijatelja i drugova bili
su siromasi, a tako je sa s-Ijedbenicima vjerovjesnika, kao sto se navodi u hadisu
o Herakliju kada je pitao Ebu Sufjana o Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi
ve sellem.

- Ashabima Allahovog Polanika, sallallahu alejhi ve sellem, bio je cilj postici
Aliahovo zadovoljstvo i biti sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u Dzennetu, jer
njihovi pogledi nisu bili ograniceni na dunjaluk, vec su dalekoseino gledali ka ahiretu.

- Jedna od lijepih moralnih vrlina je da onoga ko ti ucini dobro adekvatno
nagradis. Ako nemas nista, onda reci: Neka te Allah nagradi (dzezakellahu hajren).
Ko to ucini, najbolje se zahvalio na ucinjenom dobru.

170

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1HMA

107. Od Ebu Abdullaha Sevbana, a za njega se kaze da je i Ebu Abdur-Rahman,
sticenika Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao;
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori;
Preporucujem ti da cesto cirais sedzdu, jer ti Allah za svaku ucinjenu sedzdu poveca
jednu deredzu i izbrise jedan grijeh.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (488).

Iz hadisa se shvata:

- Dobrovoljna djela i pokornosti uzrok su nestanka losih djela i podizanja
stepena.

- Musliman je duzan da nastoji izvrsavati obavezni i dobrovoljni namaz.

- Ucenjak koji je istinski spoznao svoga Gospodara, odgaja svoje drugove,
posvecuje im punu paznju i oporucuje im ono sto ce popraviti njihovo stanje
i na dunjaluku i na ahiretu.

108. Od Ebu Safvana Abdullaha b. Busra el-Eslemija, radijallahu anhu, prenosi
se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; "Najbolji
covjek je onaj koji dugo zivi i stalno radi dobra djela." (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze

dajehasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, navode ga Et-Tirmizi (2329); Ahmed (4/188, 190); El-Begavi
u "§erhus-sunne" <5/16); Ebu Nua'jm u "Hilijetul-evlija" (6/111-112); El-Hakim
(1/495) iz vise pravaca od Amra b. Kajsa.

Kazern: Lanac prenosilaca je ispravan.

Ovom hadisu svjedoce drugi hadisi od Ebu Bekra, Ebu Hurejre. O lancima
tih predaja bilo je polemike, ali se oni uzimaju u obzir.

Iz hadisa se shvata:

- Vrijednost dugog zivota ukoliko bude prozet cinjenjem dobrih djela. Covjek
se opskrbljuje dobrim djelima koja ga priblizavaju Allahu Uzvisenom. Suprotna
konstatacija je takoder tacna: Najgori covjek je onaj koji dugo zivi i radi losa djela.

171

Selintb. Idd-Hilali

109. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Moj amidza Enes
b. En-Nadr, radijallahu anhu, nije prisustvovao bitki na Bedru, pa je rekao: Allahov
Poslanice, ja sarn izostao iz prve bitke u kojoj si se bono protiv musrika. Ako mi
Allah dadne da dozivim borbu sa musricima, sigurno cu drugima pokazati sta
mogu uciniti.' Kada je doSao dan Uhuda, muslimani su napustili svoje polozaje i bili
porazeni, a on je rekao: Allahu, ja Ti se ispricavam za ono sto uradise ovi (ashabi)
i odricem se, u ime Tebe, onoga sto su uradili ovi (rnusrici); a zatim je krenuo
naprijed. Sreo ga je Sa'd b. Mu'az, pa mu on rece: *0 Sa'de b. Muaze, Dzennet zelim,
tako mi Gospodara En-Nadra. Osjetim njegov miris blize nego sto mi je brdo Uhud.'
Sa'd kazuje: Allahov Poslanice, ja ne bih mogao uciniti ono sto je on ucinio.' Enes
dalje veli: 'Nasli smo ga sa osamdeset i nekoliko rana od sablje, proboda kopljem ili
rana od strijela. Kada smo dosli do njega, bio je mrtav i toiiko unakazen da ga niko
nije mogao poznati osim njegove sestre koja ga je prepoznala po jagodicama prstiju.'
Enes veli: 'Mislili smo i pretpostavljali da je o njemu i njemu slicnima objavljen
ovaj ajet: 'I od vjernika ima ljudi koji su potvrdili ono na sto su Allahu zavjet dali.'
(El-Ahzab, 23 - do kraja ajeta)." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (6/21) Fethul-Bari; Muslim (1903).

Manje poznate rijeci:

"Uhud"- brdo u blizini Medine.

Iz hadisa seshvata:

- Odlazak u bitku na Bedru nije bio stroga pojedinacna obaveza, jer ih je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pozvao da krenu kako bi presreli kurejsijsku
karavanu. Zato su neki ashabi izostali iz ove bitke.

- Pohvalnost zrtvovanja zivota u borbi na Allahovom putu i pozivanja Allaha
kao svjedoka za to.

- Vjernik obistinjuje svoje obecanje i ispunjava svoj dogovor, makar mu
to bilo tesko, pa cak ako dode u situaciju da zrtvuje svoj zivot radi Allahovog
zadovoljstva.

- Cvrsto ubjedenje Enesa b. En-Nadra i potpunost njegovog Imana.

- Potpunost imana podrazumijeva sredinu izmedu nernara i pretjerivanja.
Zato se ispricao Allahu Uzvisenom za nemar muslimana i odrekao se postupka
musrika, Ovaj njegov govor je vid najrjecitijeg izraza u arapskom jeziku.

172

RAPOST POGLEDA KOMENTARRIJADUS-SALIH1NA

- Istinoljubivi mudzahid koji se predao Allahu, koji svojski nastoji da post.gne
stepene sehida, osjeti miris Dzenneta, pa mu to postaje dodatni motiv da nastavi sa
diihadom. Ovo je jedan vid Allahovog ucvrscenja Njegovih iskremh robova.

- Dozvoljenost izdavanja presude na osnovu indicija, sto se moze vidjeti iz
postupka prepoznavanja Enesa b. En-Nadra od strane njegove sestre na osnovu
iagodica prstiju.

110. Od Ebu Mes'uda Ukbe b. Amra el-Ensarija el-Bedrija, radijallahu anhu,
prenosi se da je rekao: "Kada je objavljen ajet O sadaki (milostinji), mnogi od DM w
zaradivali noseci teret na ledima da bi udijelili sadaku. Tada je dosao jedan covjek
i podiielio dosta imetka kao sadaku, na sto neki rekose: 'Pretvara se. Zatim je
dosao je drugi covjek Pa je dao sadaku u iznosu jednog sa'a (Cetiri pregrsta), na
sto opet neki rekose: 'Allah je neovisan o ovom jednom sa'u.' Tada je objavljen ajet:
One koji vjernike ogovaraju zato sto zekat i sadaku daju, a rugaju se i onima ko,«
ga s mukom daju...' (Et-Tevbe, 79)." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/282-283) - Fethul-Bari; Muslim (1018).

Manje poznate rijeci:

"Ajet 0 sadaki"- odnosi se na rijeci Uzvisenog: "Uzmi iz njihovih imetaka zekat
kojim cesih ocistiti." (Et-Tevbe, 103)

lz hadisa seshvata:

- Covjek je duzan da se pokorava svome Gospodaru shodno svoj.m
mogucnostima, i da daje sadaku onoliko koliko moze, pa makar bila mala.

- Musliman je obavezan da se ne osvrce na licemjere koji odvracaju od dobra,
kao i na propagatore zla i nereda.

- Podsticaj na dijeljenje sadake, pa makar i u maloj kolicini, jer se za nju ima
velikanagrada.

- Svako dobro djelo, bez obzira koliko bilo malo, ima svoju vrijednost i ne smije

se potcjenjivati.

111. Od Seida b. Abdul- Aziza, a on od Rebie' b. lezida, a on od Ebu Idrisa
el-Hawanija, a on od Ebu Zerra Dzunduba b. Dzunade, radijallahu anhu, prenosi se
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prenio od svoga Gospodara, tebareke

173

Sdimb.ldd-Hifalt

ve te'ala, da je rekao; "O robovi Moji, Ja sam sebi zabranio nepravdu, pa sam je
i vama u&nio zabranjenom, pa nemojte jedan drugom nepravdu ciniti. O Moji
robovi, svi ste zalutali osim onoga koga Ja uputim, zato trazite od Mene uputu,
Ja cu vas uputiti. O Moji robovi, svi ste gladni osim onoga koga Ja nahranim, zato
od Mene trazite hranu, Ja cu vam je dati. O Moji robovi, svi ste vi neodjeveni dok
vas Ja ne obucem, pa trazite od Mene odjecu, Ja cu vas obuci. O robovi Moji, vi
grijesite nocu i danju, a Ja oprastam sve grijehe, zato trazite od Mene oprosta, Ja cu
vam oprostiti. O robovi Moji, sto god vi radili, niste u stanju Meni stetu nanijeti,
niti Mi kakvu korist uciniti. O robovi Moji, kada bi svi ljudi i dzinni, od prvog do
posljednjeg, bili toiiko pobozni kao sto je najbogobojazniji medu vama, to ne bi
nimalo povedalo Moje carstvo. O robovi Moji, kada bi svi ljudi i dzinni, od prvog
do posljednjeg, bili toiiko grjesni kao sto je najgrjesniji medu vama, to ne bi nimalo
umanjilo Moje carstvo. O robovi Moji, kada bi se svi ljudi i dzinni, od prvog do
posljednj eg, iskupili na jednom mjestu, i od Mene zatrazili sve Sto zele, a Ja svakome
od njih dao ono §to od Mene trazi, to ne bi umanjilo ono sto Ja posjedujem ni
onoliko koliko bi igla umocena u more umanjila vodu mora. O robovi Moji, to su
samo vasa djela koja vam ja biLjezim, a zatim cu svakome dati ono sto je zasluzio, pa
ko nade dobro, neka zahvali Allahu, a ko nade lose, neka ne kori nikoga drugog osim
samoga sebe." Kaze Seid: "Kada bi Ebu Idris pricao ovaj hadis, klekrtuo bi na koljena."
(Prenosi Muslim)

Prenijeli smo od imama Ahmeda b. Hanbela, Allah mu se smilovao, da je rekao;
"Stanovnici Sama nemaju casnijeg hadisa od ovoga."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2577). Ovaj hadis je jedan od hadisa oko kojih kruzi islam.
Imam En-Nevevi ga spominje na kraju knjige "El-Ezkar" i ukazuje na njegovu
vrijednost.

Iz hadisa se shvata:

- Uzviseni Allah pocastio je vjernike i podigao njihov stepen tako sto ih je
pripisao Sebi u rijecima: "O robovi Moji"

- Allah je izrazio Svoju cistotu od nepravde i zabranio je Svojim robovima.

- Utemeljenost nastojanja traienja upute vezano za dovu i poniznost pred
Allahom.

- Opskrba je od Allaha i u Njegovim je rukama, stoga je neophodno stjecati
opskrbu zaradujudi na dozvoljen nacin i moliti Allaha da olaksa.

- Covjek je ovisan o svome Zastitniku u svim stvarima, malim i velikim, vaznim

174

RADOST POGLEDA KOMENTAR RiJADUS-SAUHINA

i mizernim. Zato je neophodno da se utjece Allahu, jer je u tome njegova potpuna
predanost Allahu, a ta predanost predstavlja vrhunac uspona roba.

- Allahu, subhanehu ve te'ala, pokornost ne koristi, niti Mu nepokornost steti,
ali On voli da Njegovi robovi vjeruju, a prezire kufr, grijesenje i nepokornost.

- Velifina Allahove milosti. Kada bi Allah kaznio ljude zbog njihove nepravde
i nepokomosti, na Zemlji ne bi ostavio nijedno bice, vec ih Allah odgada do
odredenog roka. On sabire i pobraja njihova djela da bi ih za njih nagradio ili kaznio.

- 6ovjeku je u cinjenju djela data slobodna volja, pa ce zato biti i nagraden
shodno svojim djelima, a ukoren za nemarnost prema Allah ovom pravu.

- Allah voli kada Ga mole Njegovi robovi, da Mu budu ponizni i da budu
ustrajni u moljenju, jer su Allahove riznice pune.

Poglavlje dvanaesto
PODSTICAJ NA POVECANJE DOBRIH DJELA PRI KRAJU 2IVOTA

- Zakonodavac je podstakao covjeka da pred kraj svoga zivota povecava
pokornost i cinjenje dobrih djela koja vode ka Allah ovom zadovoljstvu, jer je to
vrijeme zavrsetka, a kada je zavrsetak lijep, ubiru se plodovi pokornosti i blagodati
dobrih djela.

Uzviseni Allah kaze: "Zar vas nismo pozivjeli da bi se u torn zivotu prisjetio
onaj ko se prisjeti, a dosao vam je i opominjac." (Fatir, 37)

Ibn Abbas i vaiorizatori kazu: "Ovo znaci: Zar vas nismo pozivjeli sezdeset
godina" a podrska ovom znacenju nalazi se i u hadisu koji cemo, insallah te'ala,
spomenuti. Receno je: "Ovo znaci osamnaest godina." Takoder je receno: "Cetrdeset
godina", a to je misljenje El-Hasena, El-Kelbija, iMesruka, a takoder prenosi se i od
Ibn Abbasa. Prenijeli su, takoder, da kada bi neko do stanovnika Medine dozivio
cetrdeset godina, posvetio bi se ibadetu. Takoder je receno da ovo oznacava
punoljetstvo.

Rijeci Uzvsenog: "I dosao vam je opominjac'! prema Ibn Abbasu i vecini
ucenjaka, odnose se na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Receno je da se
odnosi na sjede vlasi, sto je misljenje Ikrime, Ibn Ujejna i drugih. Allah najbolje zna.

Zar niste zivjeli na dunjaluku toliko dugo, da ste bili od onih koji se istinski
okoristavaju od svog zivota, sigurno biste se okoristili?

175

Setimb, Idd-HUali

Pisac spominje razilazenje ucenjaka u pogledu duzine zivota koji se ovdje
spominje. Ispravno je miSljenje da je on sezdeset godina, kao sto se potvrdeno
prenosi od Ibn Abbasa, a takoder vezano za isto pitanje postoji i podrska u prvom
hadisu iz ovog poglavlja.

1 12. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao; "Nikakvog opravdanja kod Allaha ne<5e imati covjek kojem
je Allah odgodio smrtni cas, pa je dozivio sezdeset godina." (Prenosi ga El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Mavodi ga EI-Buhari (11/238) - FethuUBari.

Manjc poznate rijeci:

"Nikakvog opravdanja kod Allaha" - tj. ne moze se opravdati govoreci: Da sam
jos koju godinu zivio, uradio bih ono sto mi je naredeno. Pod ovim rijecima misli se
da je Allah dao covjeku dovoljno vremena za pokajanje i omogucio cinjenje dobra.

Iz hadisa se shvata:

- Velicina Allahove milosti prema Njegovim robovima kojima oduzi zivote
kako bi se mogli iskreno pokajati.

- Allah Uzviseni ne kaznjava Svoje robove, osim poslije uspostavljanja dokaza
protiv njih.

- Sa upotpunjenjem sezdeset godina postoji velika vjerovatnoca za prestanak
zivota, jer zivot kod ovoga ummeta traje izmedu sezdeset i sedamdeset godina,
a malo je onih koji predu ovaj broj.

- Onaj ko dozivi sezdeset godina, nema dokaza koji m ce se braniti za nepokajanje
odgrijeha.

1 1 3. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Omer, radijallahu
anhu, uvodio me je kod velikana Bedra. Jedan od njih osjetio je zbog toga nelagodu,
pa je rekao: 'Zasto ovaj sjedi medu nama, a mi imamo sinove poput njega?' Omer
rece: 'Znate vi vec odakle on potjece!' Jednoga dana me pozvao i uveo medu
njih. Smatrao sam da me toga dana pozvao samo da bi im pokazao, pa je rekao:
'Sta kazete o rijecima Uzvisenog: 'Kada dode pobjeda od Allaha i oslobodenje?'
(En-Nasr, 1) Neki od njih rekose: 'Naredeno nam je da zahvaljujemo Allahu i da
trazimo od Njega oprosta kada nam dadne pomoc i pobjedu. Neki su sutjeli, nisu
nista govorili. Tada se on obrati meni i upita: 'Zar i ti tako kazes, Ibn Abbase?'

176

RADOST POGLEDA KOMENTAR 8UADUS-SALIHINA

Rekao sam: 'Ne', a on upita: 'Nego sta ti kazes?' Odgovorio sam: To je edzel
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o kojem ga je Allah obavijestio
govoreci: 'Kada dode pobjeda od Allaha i oslobodenje' - to je znak dolaska tvoje
smrti. *Pa ti slavi zahvalom svoga Gospodara i od Njega oprost trazi, jer On mnogo
prasta/ (El-Feth, 3) Omer, radijallahu anhu, rece; 'Ni ja ne znam drugo znacenje
ovog ajeta osim onoga koje si rekao.'" (Prenosi ga El-Buhari)

Dokumentaciia hadisa:

Navodi ga El-Buhari (6/628) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Posvecenost trazenju oprosta prilikom priblizavanja smrtnog casa, jer su to
zavrsna djela na ovom dunjaluku.

- Vrijednost znanja i ucenjaka tako da covjek ima prednost nad svojim
vrsnjacima zbog ispravnog shvatanja i sirokog znanja.

- Vrijednost Abdullaha b. Abbasa i njegovo shvatanje Allahove Knjige, tako |e
cak dobio naziv "Terdzumanul-Kur'an" - Tumac Kur'ana.

- Dozvoljeno je da covjek prica o blagodatima koje mu je Allah podario.

- Dozvoljenost shvatanja naznaka iz ajeta (semantika) koje se nalaze
u terminima putem prethodnog i popratnog znacenja povoda objave i na osnovu
drugih znakova i smjernica. To su u mogucnosti da ucine samo oni koji imaju
obilno i duboko znanje.

- Dozvoljenost dovodenja malodobnih medu odrasle ukoliko u tome ima koristi.

- Radosna vijest Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ce Mekka
biti oslobodena.

- Vladar i namjesnik duzni su da se savjetuju sa ucenima i vrijednima

u vaznim pitanjima.

114. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Poslije objave ajeta:
'Kada dode pobjeda od Allaha ioslobodenje', Allahov Poslanik nije klanjao nijedan
namaz a da u torn namazu nije rekao: 'Neka je Tebi slava, Gospodaru nas, i zahvala.
Allahu, oprosti mi."' (Muttefekun alejhi)

U predaji koja se nalazi u oba Sahiha navodi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, cesto govorio na ruku' i sedzdi: "Neka je Tebi slava,
Allahu, Gospodaru nas, i zahvala. Allahu moj, oprosti mi" - postupajudi kako mu
je naredeno u Kur'anu.

177

Sctimb. Mcl-Hitali

U predaji kod Muslima prenosi se; "Allahov Poslanik, sallallahu ale|hi ve sellem,
cesto je ove rijeci izgovarao u posljednjim danima svoga zivota: 'Neka je slava,
Allahu, Tebi, i zahvala. Od Tebe trazim oprosta i kajem Ti se .'" Aisa kaze: "Upitala
sam: Allahov Poslantfe, zasto ponavljas ove rijeci tako cesto?; a on je odgovorio:
'Allah mi je dao jedan znak u mome ummetu, koji kada dode, trebam sto vise
izgovarati ove rijeci: 'Kada dode pobjeda od AUaha i osiobodenje"' - do kraja sure.

U drugoj predaji kod Muslima stoji: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, £esto je govorio; 'Neka je slava Allahu i zahvala, od Allaha trazim oprosta
i kajem Mu se.'" Aisa kazuje; "Upitala sam; Allahov PosIani.ce> vidim da mnogo
izgovaras 'neka je slava, Allahu, Tebi, i zahvala. Od Tebe trazim oprosta i kajem
Ti se?' Odgovorio je: 'Moj Gospodar me obavijestio da cu vidjeti jedan znak
u svome ummetu, pa kada ga vidim, trebam sto vise izgovarati: Neka je slava, Allahu
Tebi, i zahvala. Od Tebe trazim oprosta i kajem Ti se. Ja sam ga uistinu vidio: 'Kada
dode pobjeda od Allaha i oslobodenje' - tj. oslobodenje Mekke - 'i vidis ljude
kako u skupinama u AHahovu vjeru ulaze, ti slavi svoga Gospodara zahvalom
i trazi oprosta od Njega, jer On mnogo oprasta."'

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (2/281); Muslim (483, 219).

Druga predaja kod El-Buharija (2/299) - Fethul-Bari; Muslim (484).

Treca predaja kod Muslima (483, 218).

Cetvrta predaja (284, 220).

Ono sto se shvata iz konteksta hadisa jeste da on znad da je upu&vao ovu dovu
na sedzdi i ruku'u u znacenju ajeta, tj. tumacenja ajeta (izvrsavajuci naredbu zahvale
ko/a mu je naredena u ajetu, nap. prev.), jer mu je zabranjeno ucenje Kur'ana na
ruku'u i sedzdi. Allah najbolje zna.

Iz hadisa se shvata:

- Dodatni istigfar Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, poniznost
i predanost Allahu, azze ve dzelle.

- Povedanje zahvale Allahu kada covjeka obaspe blagodatim.

- Obistinjenje onoga cime je Allah obradovao Svoga Poslanika, jer je Allahovo
obecanje istinito.

!?S

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHJNA

115. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: " Allah, azze ve
dzelle, pred smrt Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kontinuirano
je spustao Objavu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, sve do smrti.
Najucestalije (sa najvecim intenzitetom) mu je doiazila Objava pred samu smrt."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (9/3) - Fethul-Bari; Muslim (3016).

Iz hadisa se shvata:

- Cestim ucenjem Kur'ana covjek postize deredze kod svoga Gospodara.

- Objava je ucestala na kraju poslanstva, za razliku od njenog pocetka kada je
dolazilo do prekida odredeni vremenski period, pa su musrici Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, govorili: "Tvoj Gospodar te napustio"

- Silazak Objave upotpunio se prije Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem,
smrti.

- Ucestalo spustanje Objave pred Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, smrt
bilo je znak blizine njegovog smrtnog casa i povratka Allahu.

116. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Svaki covjek bit ce prozivljen u stanju u kojern
je i umro.'" (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljeziga Muslim (2878).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj covjeka na cinjenje dobrih djela koja de mu biti prijazni pratilac na
Dan kada ljudi budu sakupljeni, jer ce biti prozivljen u stanju u kojem je i umro.

- Potrebno je stalno pridnzavati se Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem,
sunneta u pogledu ibadeta, ahlaka i ostalih okolnosti.

- Povecavanje pokornosti u svim vremenima zbog mogucnosti bli2ine smrti,
a posebno u starosti i bolesti, jer ce se djela tretirati prema svojim zavrsecima.

179

SetimhTdd-HUali

Pogiavlje trinaesto
iMNOSTVO NACINA CINJENf A DOBRA

Potrebno je puteve dobra uciniti raznovrsnim kako bi covjekova aktivnost
u traganju za odabranim stvarima bila sto trajnija, jer ukoliko mu dosadi odredeno
djelo i zaokupira se drugim, njegova aktivnost se obnovi i iz njega potekne nova
snaga pokornosti.

Potrebno je da ova raznovrsnost bude u skladu sa zadovoljstvom Gospodara,
tebareke ve te'ala, u svakom vremenu. Najbolji ibadet u vremenu namaza je sam
namaz, a u vremenu dzihada sam dzihad, a u vremenu dolaska gosta njegov lijep
docek, ukazivanje pocasti i izvrsavanje prava prema njemu itd.

Ovo je taj slobodni rob kojim ne vladaju protokoli, niti je ogranicen
formalnostima, a djela mu nisu u skladu sa njegovim zeljama, vec sa zeljama
njegovog Gospodara. Blago li njemu i lijepog li povratka za njega!

Uzviseni Allah kaze: "I ono sto ucinite od dobra, Allah uistinu za njega zna"

(El-Bekare, 215);

"I necete uciniti nesto od dobra, a da ga Allah ne zna" (El-Bekare, 197);

"Ko uradi koliko je trun dobra, vidjet ce ga" (Ez-Zelze3e, 7).

Prva tri ajeta su prethodno komentirana u Poglavlju o posredovanju.

Uzviseni kaze: "Ko uradi kakvo dobro, cini ga radi sebe." (El-Dzasije, 15)

Uzviseni Zastitnik obavjestava Svoje robe da od cinjenja dobrog djela korist
ima ona; koji ga cini, a do Allaha dolazi samo bogobojaznost. Nacin na koji ovaj
ajet ukazuje na ovo pogiavlje jeste da je rijec "salihan" - neko djelo - spomenuto
bez odredenog clana u kontekstu postavljanja uvjeta. Ajet se generalno odnosi
na opcenita pitanja koja postaju brojnija sto je veci broj pojedinih dobrih djela.
Allah najbolje zna.

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni.

Takoder, hadisi su isto tako mnogobrojni, a mi cemo spomenuti samo neke od
njih, jer ih je tesko sve objediniti.

117. Od Ebu Zerra Dzunduba b. Dzunade, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Rekao sam: Allahov Poslanice, koja su djela najbolja?' Odgovorio je:
'Vjerovanje u Allaha i dzihad na Njegovom putu' Rekao sam: 'Koji su robovi
najbolji?' Odgovorio je: 'Oni koji su najvredniji kod svojih vlasnika i najskuplji.'

180

RADOST POGLEDA KOMENTAR HJJADUS-SALIHINA

Upitah: 'Sta ako ne uradim nista od toga?' Rece: 'Onda pomozi drugoga u njegovom
poslu ili onoga koji nije u stanju dovrsiti posao koji je zapoceo. Rekao sam: Allahov
Poslanice, sta mislis kada posustanem u cinjenju nekog djela?' Rece: 'Cuvaj se da
nekome zlo ne ucinis, pa ce ti se to racunati kao sadaka'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/148); Muslim (84).

Iz hadisa se shvata:

- Ternelj vjere je vjerovanje u Allaha i ispovijedanje jednoce Njemu, sto
predstavlja uvjet za primanje djela kod Allaha.

- Podsticaj na borbu na Al lahovom putu, jer je to najbolj e djelo poslije vjerovanja
u Allaha, i podsticaj na trosenje irnetaka i zrtvovanje zivota. Nagrada je shodno
velicini zrtvovanog i shodno velicini poteskoce.

- Podstica) na pomaganje onih kojima je potrebna pomoc u poslovima koje
nisu sposobni raditi, kao sto je onaj koji nesto proizvodi (zanatlija), jer onaj ko se
ne bavi proizvodnjom necega, potenctjalno je u prednosti da mu se prije ukaze
pomoc. Takvome ce svako prije pomoci, za razliku od proizvodaca na kojeg se
zaboravlja zato sto je poznat po davanju sadake. Ovakav postupak (pomoci
proizvodacu) ubraja se sadaku koja je namijenjena po prirodi povucenom covjeku
koji ne moli ljude iz svog dostojanstva, pa neupuceni pomisli da je bogat zbog svoje
suzdrzanosti od trazenja.

- Udaljavanje od cinjenja zla i uznemiravanja drugih spada u djela imana,
a to po nagradi nije nista manje od istinoljubivosti i dobrocinstva.

- Dozvoljeno je ponovno postaviti pitanje. Takav po&tupak ne izvodi covjeka
iz okvira uctivosti.

- Pohvalnost strpSjivosti ucenoga prema svome uceniku i blagost prema
njemu.

- Islam zagovara oslobadanje robova.

- Islam je vj era lahkoce i svoje sljedbenike ne obavezuje onim sto nisu u mogucnosti
izvrsiti. Covjek u svim okolnostima treba nastojati uciniti neko dobro djelo.

118. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, takoder se prenosi da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Svaki dan covjek osvane duzan podijeliti sadaku
za svaki zglob i kost svoga tijela: svaki tesbih (subhanallah) je sadaka, svaki tahmid
(elhamdulillahi) je sadaka, svaki tehlil (la ilahe illallah) je sadaka, svaki tekbir

181

Sdimkktd-HUali

(Allahu ekber) je sadaka, naredivanje dobra jesadaka, a i odvracanje od zla je sadaka;
a to sve nadoknaduje klanjanje dva rekata duha-namaza." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Biljezi ga Muslim (720).

Iz hadisa seshvata:

- Kako bi covjek iskazao svoju zahvalnost Allahu na blagodati zdravlja i sacuvao
se iskusenja, potrebno je da sto ces^e daje sadaku.

- Mnostvo oblika dobra i pokornosti koji se zadobijaju redovnim ucenjem
zikrova, spominjanjem Allaha, naredivanjem dobra i odvracanjem od zla.

- Vrijednost duha-namaza, a to je namaz pokajnika i redovno ce ga obavljati
samo onaj koji je pravi pokajnik.

- Obilna Allahova milost prema Njegovim robovima, jer robovi ne mogu
podnijeti da daju sadaku svaki dan u ovome iznosu, pa je to nadomjesteno sa dva
rekata duha-namaza.

119. Takoder, od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Predocena su mi dobra i losa djela mojih
sjedbenika, pa sam vidio da u njihova dobra djela spada i uklanjanje sa puta onoga
sto smeta prolaznicima, a u njihova losa djela spada i neuklanjanje pljuva^ke iz
mesdzida." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadtsa:

Navodi ga Muslim (553).

Manje poznate rijeci;

"SmeUija"- sve sto smeta prolaznicima, poput kamena, trnja i si.

"Ispljuvak"- pljuvacka koja izlazi iz najviseg dijela grla prema plucima.

"Neuklanjanje" - tj. ne ukloni se zakopavanjem, jer je tlo mesdzida bilo od
zemlje, dok je u mesdzdima muslimana danas potrebno ukloniti ispljuvak pranjem
ili trljanjem. Ova naredba je shvatljiva po znacenju, a Allah najbolje zna.

182

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHINA

Iz hadisa se shvata:

- Allah, subhanehu ve te'ala, pokazuje Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
djela njegovog ummeta.

- Djela se dijele na dobra i losa.

- Dobra djela podrazumijevaju djela u kojima ima makar i malo dobra, a losa
su ona koja u sebi imaju makar i malo zla.

■ Potrebno je sto vise ciniti dobra djela, jer za vecinu njih ljudi misle da nemaju
nekog posebnog zaacaja, kao sto je uklanjanje smetnje sa puta ili ispljuvka iz mesdzida.

- Podsticaj na cinjenje onoga sto koristi ljudima, a udaljavanje od svega onoga
sto im nanosi stetu.

- Potrebno je postivati mesdzide i cistiti ih od prljavstina, kao sto su ispljuvci,
mokraca i druge izlucevine, te nastojati pridrzavati se pravilnog ponasanja u njima.

- Podsticaj na uklanjanje smetnji sa puteva kojim prolaze muslimani i to se
smatra jednim ogrankom imana.

120. Od Ebu Zerra takoder se prenosi da su ljudi rekli: "Allahov Poslanice,
bogatasi odnesose nagrade: klanjaju kao sto i mi klanjamo, poste kao sto i mi
postimo, a daju sadaku iz viska svojih imetaka." Poslanik im rece: "Zar vam Allah
nije dao ono £ime cete i vi davati sadaku: svaki tesbih (subhanallah) je sadaka,
svaki tekbir (Allahu ekber) je sadaka, svaki tahmid (elhamdulillahi) je sadaka, svaki
tahlil (la ilahe illallah) je sadaka, naredivanje dobra je sadaka, a zabranjivanje zla je
sadaka, pa cak je i spolni odnos sadaka." Prisutni upitase: "Allahov Poslanice, zar
i za zadovoljavanje svoje strasti covjek ima nagradu?", a Poslanik rece: "Sta mislite
kada bi svoju strast zadovoljio na nedozvoljen nacin, da li bi zasluzio kaznu? Isto
tako kada je zadovolji na dozvoljen nacin ima nagradu." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1006).

Iz hadisa se shvata (uz ono sto je prethodno u 1 IS. hadisu receno):

- Natjecanje muslimana u cinjenju dobrocinstva i nastojanje da cine dobra
djela kojima ce se pribliziti Uzvisenom Allahu.

- Siroko znacenje ibadeta u tslamu koji obuhvata svako dj elo koje musliman izvrsava
sa tskrenim nijjetom i lijepim ciljem, pa makar to bila obicna prirodena, proizvoljna
djela. Musliman ce biti nagraden za ostavljanje nepokornosti, kao sto ce biti nagraden
za cinjenje pokornosti, ako mu je namjera pokornost i sprovodenje naredbi.

183

Setimb. 'Idet-Hilali

- Siromasni muslimani prizeljkivali su da imaju ono sto imaju i bogati kako bi
cinili dobro poput njih.

- Lahkoca i jednostavnost islama. Svaki musliman u islamu nalazi ono sto 6e
ciniti kako bi bio pokoran Allahu.

- Bogatasima i siromasima naredeno je da cine dobro i klone se zla.

- Mudrost ucenjaka i odgajatelja u usmjeravanju onoga ko u svojoj dusi osjeca
tjeskobu zbog nemoci da se prikljuci onima koji prednjace po dobru.

Ovaj hadis je temelj za potvrdu argumentacije analogijom, sto se ocituje iz rijeci
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Sta mislite kada bi svoju strast zadovoljio na
nedozvoljen nacin, da li bi zasluzio kaznu? Isto tako kada je zadovolji na dozvoljen
nacin, onda ima nagradu."

121. Takoder, od Ebu Zerra prenosi se da je rekao: "Rekao mi je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem: "Nemoj potcjenjivati nista od dobrih djela, pa makar da
se sretneS vedra lica sa svojim bratom." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2626).

Iz hadisa se shvata;

- Nepotcjenjivanje bilo kojeg dobrog djela sve dok se djelo moze svrstati
u dobro. Dakle, covjek ne smije ostavljati cinjenje nekog dobrog djela samo zato
jer ga smatra manje vrijednim od nekog drugog djela, a isto tako ne smije praviti
razliku izmedu Allahovih znamenja (obreda), kao sto dine neki savremeni novotari
argumentirajuci da su odredena djela samo Ijuska. Temelje ove novotarij e pobio sam
u svojoj knjizi "Delailus-savabi fi ibtali bid'ati taksimid-dini ila kisrin ve lubabin"

- Pohvalnost obveseljavanja muslimana, jer se time postize medusobna
prijaznost i bliskost.

122. Od Ebu Hurejre, radijaflahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Na svaki Ijudski zglob u svakom danu
u kome izade sunce treba dati sadaku: izmiriti dvojicu je sadaka, pomoci covjeku
da uzjase svoju jahalicu, ili pomoci mu da na nju digne tovar, sadaka je. Lijepa
rijec je sadaka, svaki korak prema dzamiji je sadaka, a i uklanjanje s puta onoga sto
smeta prolaznicima sadaka je." (Muttefekun alejhi)

184

RADOST POGLEDA KOMENTARRIIADUS-SAUHINA

Muslim ga, takoder, prenosi od Aise, radijallahu anha, koja je rekla; "Rekao je
Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem: 'Uistinu je Allah svakog covjeka - sina
Ademovog stvorio od tristo sezdeset zglobova. Pa ko bude velicao Allaha (rije&ma
Allahu ekber), zahvaljivao Allahu (elhamdulillahi), cinio tehlil (la ilahe illallah),
slavio Allaha (subhanallahi), trazio oprosta (estagfirullah), uklonio kamen sa puta
kojim prolaze ljudi ili sa njihovog puta ukloni trnje ili kosti, ili naredi dobro ili
zabrani zlo, taj ;e sebe sacuvao od Vatre tog dana."'

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/309) - Fethul-Bari; Muslim (1009). Aisin hadis kod
Muslima (1007).

Iz hadisa se shvata:

Tekst ovog hadisa je poput teksta prethodnog hadisa od Ebu Zerra, radijallahu
anhu, br. 118., aliunjemujedodao.

- Pohvalnost pravednog pomirenja ljudi i ophodenje prema njima u duhu
moralnih vrijednosti.

- Pohvalnost redovnog obavljan;a zajednickog namaza u dzamiji.

- Preciziranje broja zglobova za koje musliman daje sadaku kada osvane

123. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prertosi se da je Vjerovjesnik,
sallailahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko god bude otisao u dzamiju ili se vratio
iz nje, Allah mu za svaki odlazak i dolazak pripremi docek u Dzennetu."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhart (2/148) - Fethul-Bari; Muslim (669).

Iz hadisa se shvata:

- Sva ijudska djeia su sabrana i popisana kod Allaha. Ko ode u dzamiju, iskljucivo
radi namaza, bit ce mu upisana nagrada za koracanje i pri odlasku i pri povratku.

- Vrijednost klanjanja namaza u dzematu.

185

Svlimb/ldcl-HUati

124. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "O zene muslimanke, neka nijedna
od vas ne potcjenjuje poklon koji joj donese njena komsmica, pa makar se radilo
o ovcijem papku." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/197) - Fethul-Bari; Muslim (1030).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na davanje poklona i sadake, bez obzira koliko ti pokloni bili
maleni.

- Zabrana skrtosti i tvrdicluka. Pohvalnost odrzava nja veza medu muslimanima,
a posebno medu komsijama.

- Nepotcjenjivanje dobra; a u ovoj predaji nalazi se odgovor onima koji tvrde
da vjera ima jezgru i ljusku, na sto smo vec" prije ukazali.

125. Od Ebu Hurejre, takoder, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ili sezdeset i nekoliko
ogranaka. Najbolji ogranak je izgovaranje 'la ilahe illallah' (nema drugog boga
osim Allaha), a najnizi je ukloniti smetnju sa puta. I stid je ogranak imana."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (1/51) - Fethul-Bari; Muslim (35, 58).

Iz hadisa se shvata;

- Iman ima svoje stepene koji su jedni iznad drugih po vaznosti.

■ Iman se, kod ispravnih prethodnika - ucenjaka u hadisu, sastoji od rijeci i djela.
Hadis ukazuje na to, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo
izgovaranje "la ilahe illallah" i primjer djela, a to je uklanjanje smetnje sa puta.

- Iman je motivacija i mjerilo za cinjenje dobrih djela. Plod imana su dobra
djela kojima se postize Allahovo zadovoljstvo.

- Iman se moze dijelit i, pa se zato povecava i smanjuj e - povedava se pokornoscu,
a smanjuje se nepokornoscu, pa se zato na ovome gradi cinjenica da pocinilac
velikog grijeha nije nevjernik, vec je njegov iman samo manjkav.

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA

- Iman se stjece, stoga je covjeku obaveza da obnavlja svoj iman i da lijepo ispovijeda
islam penjuci se na vece stepene vjernika kako bi dostigao potpuno vjerovanje.

- Razlicitost stepena imana nije razlog da se obredi vjere potcjenjuju, jer su svi
oni od Gospodara svjetova.

- Stid je pohvalna moralna osobina koja podstice na vjerovanje u Allaha, svijest
o Allahovom nadzoru i zalaganje u podsticaju duse na pokornost. O tome sarn
opsirnije govorio u zasebnoj brosuri pod naslovom "Stid u svjetlu Kur'ana i sunneta"

126. Takoder od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Meki covjek je putovao pa je jako
ozednio. Pronasao je bunar, sisao u njega i napio se vode. Kada je tzasao iz bunara,
ugledao je psa kako dahce i jede zemlju od zedi. Covjek tada rece: 'Ovog psa je
snasla zed kao sto je i mene bila snasla.' SiSao je u bunar i napunio svoju cipelu
vodom, a potom je svojim ustima drzao tu cipelu sve dok se nije popeo, a onda
je napojio psa. Allah mu je zahvalio i oprostio mu" Ashabi tada upitase: Allahov
Poslanice, zar mi i za zivotinje imamo nagradu?' Poslanik rece: 'Za svaku uslugu
bicu koje ima zivu jetru ima se nagrada.'" (Muttefekun alejhi)

U predaji kod El-Buharija stoji: "Pa mu je Allaha zahvalio, oprostio mu i uveo
ga u Dzennet."

U drugoj predaji kod obojice (El-Buharija i Muslima) stoji: "Dok je jedan pas
kruzio oko bunara gotovo usmrcen zedu, vidjela ga je jedna bludnica iz Benu
Israila. Skinula je svoju cipelu pa je u nju zagrabila vode i napojila ga iz nje, pa joj je
Allah zbog toga oprostio."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/40-41) - Fethul-Bari; Muslim (2244). Druga predaja
kod El-Buharija /1/278) - Fethul-Bari.

Treda predaja kod El-Buharija (6/511) - Fethul-Bari i kod Muslima (2245, 55).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na cinjenje dobrocinstva zivotinjama, a odnosi se na one zivotinje
za koje nam nije naredeno da ih ubijamo.

- Vrijednost napajanja vodom.

- Obilnost Allahove milosti koja je cak obuhvatila i zivotinje, jer su one Njegova
stvorenja.

187

Sctimb/ldct-Htiali

- Obilnost Allahove blagodarnosti. On oprasta vetike grijehe zbog cinjenja
malog dobra.

- Ne treba potcjenjivati nijedno dobro djelo, jer ono moze biti razlog za oprost
grijeha.

- Sto god ljudi da urade, to Uzvisenom Allahu nije skriveno, i On ce ih nagraditi
ili kazniti shodno njihovim djelima.

- Vrijednost iskrenog cinjenja djela u ime Allaha, bez natruha rija'a, tj.
pretvaranja. Oni su ih cinili, a vidio ih je samo Allah.

- Rasirenost bluda u Benu Israilu. Molimo Allaha da nas sa£uva razvrata i
ruznoga puta.

127. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve seilem, rekao: "Vidio sam covjeka kako kruzi po Dzennetu zbog drveta
kojeg je posjekao i uklonio sa puta jer je smetalo rnuslimanima." (Prenosi Muslim)

U drugoj predaji se navodi; "Jedan covjek naisao je putem i ugledao granu kako
se preprijecila preko puta, te je rekao: 'Tako mi Allaha, uklonit cu je da ne smeta
muslimanima', pa je zato uveden u Dzennet."

U predaji koja stoji kod obojice (Buharija i Muslim) navodi se: "Jedan je covjek
isao putem i naisao na jednu trnovitu granu, te ju je uklonio S puta, pa mu se Allah
zahvalio i tako sto mu je oprostio grijehe."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1914, 129).

Druga predaja kod Muslima (1914, 128).

Druga predaja kod Ei-Buharija (2/139) i kod Muslima (1914).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na uklanjanje onoga sto smeta muslimanima prilikom njihovog prolaska
putem i cinjenje svega onoga sto koristi muslimanima i sto od njih udaijava stetu.

- Islam je vjera cistoce, zastite okoline i opce sigurnosti.

128. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je AUahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko god propisno i lijepo uzme abdest,
a zatim ode na dzuma-namaz, i pomno saslusa hutbu, bit ce mu oprosteni grijesi,
od tog trenutka do sljedece dzume, i jos plus tri dana, ali ko samo obicni kamencic
dotakne bez potrebe, pocinio je besmisiicu." (Prenosi Muslim)

188

RADOST POGLEDA KOMENTAR RfJADUS-SALIHlNA

Dokumentacija hadisa:

Mavodi ga Muslim (857, 27).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na lijepo U7imanje abdesta i njegovo upotpunjavanje, kao sto je to
pojasnio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

- Redovno obavljanje diuma-namaza, a ona je obaveza svakom muslimanu
i ispravno ju je obavtti samo zajednicki. Dzuma-namaz brise grijehe koji se pocine
u deset dana, jer za jedno u&njeno dobro djelo covjek ima nagradu kao da je
ucinio deset njemu slicnih, a uvjet toga jeste pomno pracenje, slusanje i necinjenje
hesmislica.

- Obaveza pomnog pracenja i slusanja dzumanske hutbe bez ikakvog
medusobnog razgovora i si.

129. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, takoder se prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se musliman (ili vjernik) abdesti,
pa opere svoje lice, spadnu sa njegovog lica zajedno sa vodorn svi grijesi njegovih
ociju (ili sa posljednom kapi vode). Kada opere svoje ruke, sa njegovih ruku zajedno
sa vodom spadnu svi grijesi koje je svojim rukama pocinio (ili sa posljednjom kapi
vode), i sve tako dok ne bude cist od grijeha. Kada opere svoje noge, spadnu s njih
zajedno sa vodom svi grijesi koje je pocinio hodajudi na njima (ili sa posljednjom
kapi vode), tako da ostane posve cist od grijeha." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Prenosi iMuslim (244).

Iz hadisa se shvata:

- Vrijednost uzirnanja abdesta; a ustrajnost u uzimanju abdesta uzrok je oprosta

grijeha.

- Svaki od tjelesnih organa moze pociniti grijeh: oko gledanjem, ruka
dodirivanjem i kradom i si. Zato se grijesi vezu za svaki organ koji ih pocini,
a izlaze iz svakog organa nakon sto se za njih pokaje.

189

Selimk'Mel-HUtlli

130. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Ailahov
Poslanik, sailallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pet propisanih namaza, dzuma do
dzume i ramazan do ramazana brisu grijehe koji se pocine izmedu njih ukoliko se
ne pocine veliki grijesi." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (233, 16).

Manje poznate rijeci:

"Veliki grijesi" - grijesi za cije se £injenje u serijatskim tekstovima navodi
prijetnja zestokom kaznom onome ko ih pocini, kao sto su blud, konzumiranje
alkohola, lazno svjedocenje i si.

Iz hadisa se shvata:

- Pojasnjenje vrijednost dzume i ramazana.

- Obavljanje dzume i ibadeta u ramazanu na najbolji nacin biva razlogom da
Allah, azze ve dzelle, iz Svoga obilja i milosti oprosti pocinjene manje grijehe.

- Grijesi se dijele na male i velike.

131 . Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, takoder se prenosi da je rekao: " Ailahov
Poslanik, sailallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Hocete li da vam kazem cime Allah
brise grijehe i podize deredze (mjesto kod Allaha)?!" "Hocemo, Ailahov Poslani<5e';
rekose oni. Poslanik, sailallahu alejhi ve sellem, rece: "Upotpunjavanjem abdesta
u najtezim uvjetima, mnostvom koraka do dzamije i iscekivanjem namaza
u dzamiji. To vam je vrijedno kao straza na Aliahovom putu!" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa;

Navodi ga Muslim (215).

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost upucivanja ljudi na dobro i djela dobrocinstva koja ih priblizavaju
Allahu.Zatojeobavezaueen;acima,tragaocimazaznanjemiislamskimmisionarima

da prenesu ljudima znan;e i dobro koje imaju kod sebe.

■ Podsticaj na dobro, pa makar ga ljudi za njega ne pitali, predstavlja jedan

odgojni vjerovjesnicki metod pri odgoju i obrazovanju.

190

RADOST POGLEDA KQMENTAR RljADUS-SALlhlNA

- Podsticaj da se prilikom abdesta svi organi predvideni za uzimanje abdesta
u potpunosti obuhvate vodom i meshom, pa makar to predstavijalo poteskocu.

- Redovno obavljanje zajednickog namaza u dzamijama.

- Ibadet je dzihad i priprema za dzihad zato sto je u ibadetu potrebno strpijenje,
cvrstina, podnosenje neugodnosti i maksimalno ulaganje truda, te obuzdavanje
duse da se ne povede za strastima i zabludom.

- Ove stvari su povod za oprost, jer se njima brisu grijesi i podizu stepeni.

- Prednost kuce koja je udaljena od dzamije u odnosu na blizu kucu, jer sto je
kuca udaljenija, koraci su mnogobrojniji, kao sto ce se posebno navesti u pojasnjenju
Kadisa: "Benu Selime, drzite se vasih kuca, pa ce vam se zapisivati vasi koraci." (136)

- Vrijednost vezanosti srca za Allahove kuce, sto predstavlja poseban ibadet,
kao sto se navodi u hadisu o sedmerici koje ce Allah staviti u hlad Svoga Arsa na
dan kada ne bude drugog hiada osim Njegovog: "... covjek cije je srce vezano za
dzarniju" (Muttefekun alejhi)

- Potrebno ;e da se ljudi odgajaju na manjim naucnim pitanjirna prije vecih.
Onaj ko ne moze sacekati da klanja namaz i obuzdati svoju dusu izvjesni vremenski
period u Allahovim kucama, takoder nije u mogucnosti ni da bdije na granicama
radi cuvanja muslimana i odbrane od napada nevjernika.

132. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijaliahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko klanja sabah i ikindiju, uci ce
u Dzennet." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (2/52) - Fethul-Bari; iMuslim (635).

Iz hadisa se shvata:

-Vrijednost redovnog obavljanja sab aha i ikindija-namaza.

- Nezaokupiranost snom i drugim ovodunjaluckim djelima od izvrsenja
obaveznih namaza u njihovom propisanom vremenu. Sabah- namaz biva u vremenu
kada je san najsSadi, a ikindija- namaz dolazi u vrijeme zaokupiranosti zavrsetkom
i^ela koja se cine danju.

133. Takoder, od Ebu Musaa el-Es'arija prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada se covjek razboli ili bude na putovanju,
njemu se pise nagrada za sva ona djela koja bi radio da je kod kuce i zdrav."

Prenosi El-Buhari)

191

Setimb. 'Idd-tiilali

Dokumentacija hadisa;

Biljezi ga EI-Buhari (6/136) - Fethul-Bari.

I j. hadisa se shvata:

- Velicina Allahove milosti i obazrivosti prema Njegovim robovima.

- Onaj ko nije u mogucnosti da zbog serijatske zapreke, kao sto su putovanje Hi
bolest, uradi dobra djela koja inace radi, uz postojanje cvrste namjere da bi to radio
da je u mogucnosti, njemu ce biti upisana djela kao da je kod kuce i zdrav.

134. Od Dzabira, radijaliahu anhu, prenosi se da je rekao: "AlLahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, kaze: "Svako dobro je sadaka." (Prenosi ga El-Buhari, kao
i Muslim od Huzejfe, radijaliahu anhu)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buahri (10/247) - Fethul-Bari od Dzabira b. Abdullaha, te Muslim
(1005) od Huzejfe b. Jemana, radijaliahu anhu.

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na cinjenje dobra na razli£ite utemeljene na^ine.

- Vjernik ima nagradu za sva dobra djela koja cini.

135. Takoder, od Dzabira, radijaliahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nijedan musliman ne zasadi nijednu
sadnicu a da sve sto se sa nje pojede njemu ne bude sadaka, a i ono sto se sa nje
ukrade njemu je sadaka. Niko nece ubrati plodove sa nje a da on za to nece imati
sadaku." (Prenosi Muslim) U drugoj njegovoj predaji stoji: "Nijedan musliman ne
zasadi sadnicu, sa koje pojede covjek, zivotinja ili ptica, a da to njemu ne bude
sadaka sve do Sudnjeg dana."

U sljedecoj njegovoj predaji stoji: "Nijedan musliman ne zasadi sadnicu ili
posije zitaricu, sa koje pojede covjek, zivotinja ili bilo sta, a da to njemu ne bude
sadaka." Ove dvije verzije potjecu od Enesa, radijaliahu anhu.

192

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (1552).

Druga njegova predaja (1552, 10), biljezi ga El-Buhari (5/3) - Fethul-Bari.
Muslim (1553) od Enesa, radijallahu anhu.

Iz hadisa seshvata:

- Podsticaj na sadenje vocki i sijanje usjeva, te vrijednost obradivanja zemlje.
Sve to spada u djela cija se nagrada ne prekida smrcu onoga ko ih cini.

- Nastojanje da se cine djela od kojih ce koristi imati Allahova stvorenja
i olaksavanje izvrsavanja njihovih potreba.

- Ako muslimanu neko ukrade, uzurpira ili unisti nesto od imetka, pa se on strpi
ocekujuci za to nagradu od Allaha Uzvisenog, Allah ce ga i nagraditi za njegovo
strpljenje.

- Dozvoljenost posjedovanja imovine i njenog odrzavanja. Ovim hadisom
potvrduje se neispravnost misljenja onih koji to poricu, kao sto su asketske sufije.
Zabrana koja se navodi o tome tumaci se u smislu onoga sto zaokupira od izvrgavanja
vjerskih propisa, tako da covjekova ljubav prema dunjaluku postane njegov najveci
interes i krajnji cilj. To je moguce samo u slucaju kada covjeka nadvlada pohlepa za
stjecanjem dunjaluckih dobara i vise nego sto mu je potrebno. Molimo Allaha da
nam podari stanista dobrih.

136. Takoder, od Dzabira, radijallahu anhu, prenoss se da je rekao: "Pleme
Benu Selime zeljelo je preseliti se u blizinu mesdzida, pa je to cuo Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, i rekao im: 'Obavijesten sam da se zelite preseliti
u blizinu mesdzida?' Oni rekose: 'Da, Allahov Poslanice, htjeli smo to! pa on rece:
Benu Selime, ostanite u svojim kucama, za vase pjesacenje do dzamije pisat de vam
se nagrada; ostanite u svojim kucama, za vase pjesacenje do dzamije pisat ce vam
se nagrada."' (Prenosi ga Muslim)

U drugoj predaji stoji: "Za svaki korak bit ce odlikovan." Prenosi ga Muslim,
a takoder ga prenosi u ovom znacenju El-Buhari iz predaje Enesa, radijallahu anhu.

Benu Selime je poznato je ensarijsko pleme.

Dokumentacija hadisa;

Biljezi ga Muslim (665), a i u drugoj predaji (664).
Enesov hadis biljezi El-Buhari (2/139) - Fethul-Bari.

193

Seliwb.'idd-Hiltili

Iz hadisa seshvata;

- Nagrada je shodno neophodnom trudu koji ulaze Serijatski obveznik prilikom
obavljanja djela.

- Podsticaj na namaz u mesdzidu, makar mjesto stanovanja bilo udaljeno.
Potrebno je da se muslimanirna ne pravi tjeskoba u pitanjima opcekorisnih dobara,
jer da se pleme Benu Selime preselilo u blizinu mesdzida, pa da su ih u tome ostali
slijedili, napravili bi guzvu i tjeskobu muslimanirna oko Poslanikovog mesdzida.

137. Od Ebu El-Munzira Ubejja b. Ka'ba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Poznavao sam jednog covjeka, i nisarn znao da iko stanuje dalje od mesdzida od
njega, medutim, on je svaki namaz klanjao u mesdzidu. Receno mu je (ili sam mu
rekao): 'Kada bi sebi kupio magarca i tako dolazio u mesdzid nocu ili po vrelom
danu.' Rekao je: 'Ne bih volio stanovatE u blizini mesdzida, jer zelim da mi se upise
nagrada i za moje hodanje do mesdzidu, kao i za povratak mojoj porodici.' Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada je rekao: 'Allah ti je sve to objedinio
(tj. Allah ce ti sve to dati).'" (Prenosi ga Muslim)

U drugoj predaji stoji: "Ti ces imati nagradu kojoj se nadas."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (663).

Iz hadisa seshvata:

- Ogromno nastojanje ashaba da zadobiju dobro, povecaju ga i steknu nagradu.

- Medusobno preporucivanje dobra i savjetovanje muslimana dobrocinstvom.
Ko uvidi da je njegovog brata snasla neka poteskoca, neka mu dadne savjet kako ce
je otkloniti.

- Za odlazak u dzamiju pjeske, makar bila udaljena, veca je nagrada nego za
odlazak prijevoznim sredstvom.

- Uzviseni Allah zapisuje svaki korak Svoga roba.

- Covjek biva nagraden za svoja djela shodno svojoj namjeri i cilju.

138. Od Ebu Muhammeda Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma,
prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern;
"Cetrdeset je odlika (dobrih djela), a najniza je dati ovcu na koriitenje. Svako ko
bude radio po jednoj od ovih odlika, nadajuci se nagradi i potvrdujudi ono sto je
obecano za ovu odliku, Allah ce ga zbog nje uvesti u Dzennet." (Prenosi EI-Buhari)

19-4

RADOST POGLEDA KOMENTARJU/ADUS-SAL1HJNA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/243) FethuL-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Dati ovcu nakoristenje" - znaci dati ovcu drugome kako bi se okoristio njenim
miijekom, a zatim da je vrati.

Iz hadisa se shvata:

- Allahovo davanje blagodati i samilost uvecavanjem i davanjem mogucnosti
za cinjenje razlicitih dobrih djela kako bi svaki covjek cinio djela shodno svojirn
mogucnostima.

- Obaveznost vezanja djela za iman i nadanja nagradi.

139. Od Adijja b. Hatima, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam
\ jerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Cuvajte se Vatre pa makar sa
pola hurme."' (Muttefekun alejhi)

U predajama kod EI-Buharija i Muslirna takoder se navodi da je isti prenosilac
rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Svako od vas ce pricati
sa svojim Gospodarom. Izmedu njega i njegovog Gospodara nece biti prevodioca.
Pogledat ce na svoju desnu stranu i vidjet ce sarno ono sto je cinio. Pogledat de na
svoju lijevu stranu, pa ce vidjeti samo ono sto je cinio. Pogledat ce ispred s-ebe i
vidjet ce samo vatru naspram svoga lica. Zato se cuvajte Vatre pa makar sa pola
hurme. A ko ne bude imao, neka se onda cuva lijepom rijecju.'"

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/283); Muslim (1016, 68).

Druga predaja kod El-Buharija (13/474) - Fetul-Bari, i Muslirna (1016, 67).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na davanje sadake prema mogucnostima, te izgradivanje lijepih
morainih odlika i ophodenje prema drugima s blagoscu i prijatnim govorom.

- Allahova bliskost robu na Sudnjem danu, jer tada nece biti zastora ni
posrednika, a ni prevodkoca. Zato neka se vjernik cuva nepokornosti svome
Gospodaru.

195

fk-iimh.Idel-HUali

- Odgovornost covjeka za svoja djela, pa zato neka pazi na ispravnost djela
jer mu na Sudnjem danu nece koristiti nista osim njegovih dobrih djela, poslije
Allahove milosti.

- Covjek je duzan da ne potcjenjuje ono sto se daje kao sadaka, makar bilo
skromno, jer ce mu to biti stit od Vatre.

- Potvrda Allahove osobine govora sa Njegovim robovima bez posredstva.

140. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Allah je uistinu zadovoljan covjekom koji
kada nesto pojede, zahvali Allahu na tome, ili kada nesto popije, zahvali Allahu na
tome.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2734).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na zahvalu Allahu, azze ve dzelle, na Njegovom obilnom davaniu
l mnostvu Njegovih blagodati. Zahvala je put spasa i primljenosti djela kod Allaha,
jer je On jedini koji zasluzuje zahvalu na blagodati.

- Potvrda Allahovog svojstva zadovoljstva.

- Pojasnjenje jednog od pravila ponasanja prilikom jela i pica, a to je zahvala
Allahu na kraju objeda.

141. Od Ebu Musaa> radijallahu anhu, prenosi se da je Yjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Svaki musliman duzan je podijeiiti sadaku." Neko upita-
"A sta ako je nema od cega dati?" Poslanik odgovori: "Zaradivat te ce svojim
rukama, i tako sebi privredivati, a i davati sadaku" a covjek opet upita: "Sta ako
ne bude mogao?" Poslanik odgovori: "Pomoci ce onome ko je u nuzdi i zalosti"
"A sta ako ne bude mogao?" ponovo upita covjek. "Naredivat ce na dobro" odgovori
Poslanik. "A sta ako ni to ne bude radio?" upita covjek. "Suzdrzavat ce se od zla,
jer mu je i to je sadaka" odgovori Poslanik. (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/107) - Fethul-Bari; Muslim (1008).

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIH1NA

Iz hadisa seshvata:

- Znacenje ovoga hadisa nalazi se pod brojem hadisa 117 koji se prenosi od Ebu
Zerra, radijallahu anhu.

Poglavlje cetrnaesto

UMJERENOST U IBADETIM A

U izvrsavanju ibadeta potrebno je biti umjeren, cime se daje olaksanje dusi
. odbija dosada. Ukoliko covjek bude pretjerivao tokom svoga puta, njegova dusa
na torn putu ce klonuti prije nego sto dode do svoga odredista, a ako bude lijena,
takoder nece doci do svoga odredista, a zeljeni ctfj ce je zaobici. Najbolja od svih
stvari je blagost koja te dovodi do zeijenog i olaksava ti postizanje cilja.

NTeka se Allah smiluje sejhul-islamu koji kaze: "Allahova vjera je sredina izmedu
oruh koji pretjeruju u njoj i onih koji su prema njoj nemarni."

Uzviseni Allah kaze: "Ta-ha. Mi ti nismo objavili Kur'an da bismo ti poteSkocu
ucinili."(Taha, 1-2)

Uzviseni Allah objavio je casni Kur'an Svome Poslaniku kako bi odstranio
neugodnost ummetu, kako bi skinuo stege i okove koji su bili stavljeni prijasnjim
narodima. Zato je ovaj Kur'an lijek za prsa i svjetlo za oci. Ko bude slijedio njegovu
uputu, bit ce spasen na oba svijeta, a ko se udaiji od njega, propast ce.

Uzviseni Allah kaze: "Allah zeli da vam olaksa, a ne zeli da vam oteza."
(El-Bekare, 185)

Uzviseni Allah potvrduje Svojim robovima da im zeli olaksati, a ne zeli
da poteskoce imaju. On je sa njih skinuo tjeskobu i zaduzio ih je samo onim
sto mogu podnijeti, a bit ce nagradeni shodno svojim djelima. Zato je poslao
Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa najboljom vjerom, lahkom
i jednostavnom vjerom kojom se ispovijeda monoteizam samo Uzvisenom
ASlahu (el-haneftjjetus-semha).

142. Od Aise, radijallahu anha, pripovijeda da je ^erovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, jedne prilike usao u njenu kucu i kod nje zatekao jednu zenu, te je upitao:
Ko je ova zena?" Aisa mu rece: "Ovo je zena koja je dosla da mi prica o tome kao
puno klanja namaz (nafilu)" a Poslanik tada rece: "Neka svako od vas obavlja nafilu
onoliko koliko je u stanju ustrajati, jer, tako mi Allaha, Allahu nece dosaditi dok
vama samima ne dosadi, a Njemu je najdraze djelo ono u cijem cinjenju covjek
ustraje." (Muttefekun alejhi)

197

Setimb-'tdel-Hiiati

Rijeci "Allahu nece dosaditi" znace: Allah vam nece prekinuti nagradu za djela
koja cinite i prema vama se nece ophoditi kao onaj kome dosadi sve dok vama
samima ne dosadi pa prestanete ciniti odredena djela. Zato je potrebno da radite
ona djela ciji kontinuitet mozete podnijeti, kako bi vam i nagrada i Allahovo obilje
za njih bill kontinuirani.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/36 - Fethul-Bari) i Muslim (784 i 221).

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljeno je upitati o onima koji udu u kucu, bili muskarci ili zene.

- Dozvoljeno je pred ucenim opisati necije stanje kako bi se greska ispravila
i ispravnost pohvalila.

- Pohvalnost odvracanja od cinjenja losih djela kada se njihovo cinjenje uoci.

- Promjena loseg djela biva kada se sazna da je lose, uz mogucnost njegove
promjene.

- Nije dozvoljeno odgoditi pojasnjenje kada postoji potreba za njim.

- Cesto i mnogo obavljanje ibadeta iznad mogucnosti tijela vodi u dosadu
i opustanje, pa tako dusa bude ostavljena.

- Umjerenost u izvrsenju ibadeta je motiv za njegov kontinuitet i cvrstinu
pokomosti u njemu.

- Najdraza djela i ona za koja se ima najveca nagrada su ona koja su najtrajnija,
makar biia i neznatna.

- Za davanje dusi njenog prava u pogledu dozvoljenih stvari ima se nagrada
ukoliko je cilj jacanje tijela dobrim djelima u ibadetu Allahu.

143. Enes, r.a., pripovijeda da su tri covjeka dosla Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, i kod njegovih zena (majki vjernika) raspitivali se
o njegovim ibadetima. Dobivsi od njih odgovor, u£inilo im se kao da nije dovoljno
ono sto oni rade, te rekose: "Gdje smo mi u odnosu na Allahovog Poslanika,
sallallahu alejht ve sellern? Njemu su oprosteni svi njegovi grijesi, prosli i buduci.
Jedan od njih rece: 'Sto se mene tice, ja cu od sada cijele noci provoditi u ibadetu;
drugi rece: 'A ja cu od sada svaki dan postiti, i nikako necu mrsiti', a treci refe
'A ja <tu se kloniti zena i nikako se vise necu zeniti.' Zatim im je dosao Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, i rekao: 'Vi ste oni sto su rekli to i to? Tako mi
Allaha, ja sam veceg strahopostovanja prema Allahu od vas i najbogobojazniji sam,
ali ja postim i rnrsim, klanjam, spavam i zivim bracnim zivotom. Ko se udalji od
mog sunneta (nacina zivota), on ne pripada meni."' (Muttefekun alejhi)

193

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1HINA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (9/104) - Fethul-Bari; Muslim (1401).

Iz hadisa seshvata;

- Pohvalnost pracenja stanja poboznih ucenjaka kako bi se uzimali za uzor.
Ukoliko nije moguce to saznati od muskaraca, dozvoljeno je traziti da se to otkrije
preko zena.

- Ko bude imao cvrstu odluku da ce u£initi dobro djelo, pa bude u potrebi da ga
obznani, i bude siguran od pretvaranja, to mu nije zabranjeno.

- Umjerena primjena sunneta bolja je od ulaganja truda u novotariji.

- Nastojanje Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba da povedaju
ibadete u pokornostt.

- Pohvalnost davanja prednosti zahvali i pohvali Allaha kada se zele iznijeti
naucna pitanja, pojasniti propisi onima koji su njima zaduzeni, te otkloniti sumnje
od onih koji nastoje doci do propisa.

- Pohvalnost braka i podsticaj na njega.

- Zabrana posta tokom cijele godine.

- Zabrana obavljanja nocnog namaza tokom cijele nodi.

- Dozvoljene i pohvalne stvari postaju zabranjene ukoliko izadu iz okvira upute
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

- Povodenje za Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u umjerenosti
predstavlja sustinu priblizavanja Allahu Uzvisenorn.

- Nepridrzavanje za uputu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u
pitanjima ibadeta vodi u pretjerivanje, ekstremizam i ulazaku svaku pogrdnu zabranu.

- Osnova svih ibadeta jeste da se zasnivaju na zastajanju na granicama koje
su postavili serijatski tekstovi. Stoga nije dozvoljeno ulagati trud da bi se doslo do
nekog ibadeta putem vlastitog misljenja ili vlastitog uljepsavanja postupaka.

- Ne biti obmanut nekim djeiima koja su po vanjstini dobra zbog posljedica koje
mogu iz njih proizaci zbog njihovog suprotstavljanja ispravnoj Vjerovjesnikovoj uputi.

- Ovaj hadis je temelj za opovrgavanje novotarija, pa makar oni koji ih c ine imali
iijepe namjere. Neka se Allah smiluje Ibn Omeru koji je rekao: "Svaka novotarija
je zabluda, pa makar je ljudi smatrali lijepom:' Opovrgao sam sumnje onih koji
uljepsavaju novotarije u svojoj knjizi "El-Bid'atu ve eseruha essjj' nl-ummeti"
(Novotarija i njen los utjecaj u ummetu).

199

Selimhldei-HUah

- Postupak koji su ovi Ijudi htjeli da ucine dijeli se na dva dijela:

a) Povecanje utemeljenog djela, kao sto su post tokom cijele godine i stalno
obavljanje nocnog namaza. U osnovi dobrovoljni post i nocni namaz su pohvalni.
ali je jedan od njih htio da posti tokom cijele godine, cime je napravio dodatak
utemeljenoj osnovi. Takoder, drugi je htio da klanja po cijelu noc, a sve to se naziva
dodatna novotarija.

b) Ostavljanje utemeljenog iz vjerskih razloga, kao sto je izbjegavanje zenidbe. Ova
novotarija naziva se novotarija ostavljanja, a oba ova dijela su zabludjela novotarija, kao
sto je to podrobno pojasnio ucenjak Es-Satibi u svojoj jedinstvenoj knjizi "El-I'atisam".
Allah me je pomogao, pa sam je valorizirao prema originalnom spisu i napravio
derivaciju njegovih hadisa, a Allahu pripada zahvaia na pocetku i na kraju-

144. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Propali su oni koji pretjeruju" ponovivsi to tri puta.
(Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2670).

Iz hadisa se shvata:

- Propast je posljedica za one koji pretjeruju u svojirn rijecima i djelima.

- Pokudenost izvjestacenosti i govora punim ustima.

- Zestina ne donosi dobro. Islam je vjera umjerenosti u rijecima i djelima.

145. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Vjera je lahka i covjek nece pretjerivati u vjeri a da ga
vjera nece savladati. Upotpunite svoja djela, a ako niste u stanju> onda uradite
koliko mozete i radujte se (nagradi koju vam je Uzviseni pripremio). Pomozite se
pocetkom dana, krajem dana i dijelom kraja noci." (Prenosi ga El-Buhari)

U drugoj predaji stoji: "Drzite se umjerenosti, radite koliko moiete, putujte ujutro
i navecer, a i dijelom kraja noci. Drzite se umjerenosti, pa cete postici sto zelite."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (1/93) - Fethul-Bari i (11/294) Fethul-Bari.

200

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Manje poznate rijeci:

"Pomozite se pocetkom dana, krajem dana idijelom kraja nodi"- U prenesenom
znacenju ove rijeci znace: Pomozite se u pokornosti Allahu, azze ve dielle, djelima
u vremenu vase aktivnosti, kada su vasa srca slobodna tako da osjecate slast ibadeta
i postizete svoj cilj, a ne osjecate zamor i dosadu, kao sto pronicljivi putnik putuje
u ovirn vremenima, a on i njegova jahalica se u drugim vremenima odmaraju
i stignu do svoga cilja bez zamora. Allah najbolje zna.

Iz hadisa se shvata:

- Islam je vjera lahkoce i otklanjanja tjeskobe. Ovo je jedna od odlika islamskog
ummeta kojem je ukazana milost. Allah je sa njega skinuo sve okove i stege koje
su bile na prethodnim narodima, zatim je poslao Muhammeda, sallallahu alejhi ve
sellem, sa najboljom vjerom, vjerom lahkoce (el-hanefijjetus-semha).

- Svako ko pretjeruje u vjeri odustat ce od vjere, jer pretjerivanje vodi u dosadu,
a iza pretjerivanja u dobrovoljnim djelima dolazi tromost, ili se ostavlja bolje djelo,
ili se obaveze ne cine u vremenima koja su predvidena za njih, poput onoga ko je
cijelu noc klanjao, a zatim ga krajem noci savlada san, pa mu promakne vrijeme
sabah-namaza, ili ne stigne otici zajednicki obaviti namaz u dzamiji.

- Hadis ukazuje na pohvalnost uzimanja serijatske olaksice u propisanom
vremenu. Koristenje potvrdenog propisa onda kada postoji potreba za olaksicom,
predstavlja pretjerivanje, kao kada neko ostavi tejemmum kada ne moze da
upotrijebi vodu, pa upotrebom vode sebi nanese stetu.

- Skretanje paznje putniku da pazi na vremena aktivnosti, jer ako putuje
i danju i nocu, klonut ce i odustati od puta. "Onaj ko zuri na putovanje pa ga
prekine, put nije prevalio a leda jahalice je polomio." Medutim, ako bude nastojao
da putuje u vremenu svoje aktivnosti, bit ce u mogucnosti da to kontinuirano cini
bez poteskoce.

Isto tako, poboznjak treba da odabere vremena aktivnosti u ibadetu, pa neka
klanja u toku svoje aktivnosti.

- Umjerenost u ibadetu vodi zadovoljstvu Gospodara i stalnom izvrsavanju
robovanja Njemu.

146. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, usao je u dzamiju i ugledao jedno uze zategnuto izmedu dva
stuba, pa je upitao: 'Kakvo je ovo uze?' Prisutni mu rekose: 'Ovo je Zejnebino uze,
kada klanja pa se umori za njega se uhvati.' Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
rece: 'Sklonite ga, neka svako od vas klanja dok je odmoran, a kada se umori, neka
legne da se odmori'" (Muttefekun alejhi)

201

Sdimh/ldcl-Hflati

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga EI-Buhari (3/36) - Fethul-Bari; Muslim (784).

Iz hadisa seshvata:

- Islam je vjera olaksanja i otklanjanja neugodnosti i poteskoce.

- Dobrovoljno obavljanje namaza dozvoijeno je u dzamiji i za muskarce i za zene.

- Uklanjanje zla rukom obaveza je onome koje to u mogucnosti izvriiti.

- Pokudeno je da se klanjac tokom svoga namaza oslanja na nesto.

- Podsticaj na umjerenost u ibadetu, cinjenje ibadeta u stanju odmorenosti.

- Dozvoljenost sjedenja u namazu onome koga obuzme nemoc.

- Negiranje loseg djela biva samo nakon saznanja da je lose.

147. Od Aise, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Ako se nekome od vas zadrijema za vrijeme namaza (nafile),
neka odspava dok ga drijem ne prode, jer nije siguran da nece umjesto trazenja
oprosta sam sebe grditi!?" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Navodi ga El-Buhari (1/313) - Fethul-Bari; Muslim (786).

Manje poznate rijeci:

"Pa ce sebe grditi" — tj. izgovarat 6e ono sto ne misli, zbog drijemeza koji ga
nadvlada, pa ce onda doviti protiv sebe.

Iz hadisa seshvata:

- Pokudenost iscrpljivanja duse ibadetom.

- Umjerenost i izbjegavanje pretjerivanja u ibadetu.

- Uzimanje rezervisanosti (predostroznost), jer rezervisanost oznacava stvar
za koju postoji mogu^nost da se desi, a i ne.

- Hadis je dokaz za pravilo preventive, otklanjanje stete je prece od dobijanja koristi.

- Obaveznost skrusenosti u namazu, prisutnosti srca u ibadetu i udaljavanje od
onoga sto odvodi od skrusenosti i prisutnosti srca.

202

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

- Pohvalnost upucivanja dove u namazu bez posebnog ogranic:avanja.

- Prelazak preko grijeha onome ko kaie nesto nenamjerno, a nije imao srcanu
namjeru da to kaie, kao Sto je slucaj covjeka u stanju drijema, ili onoga koga
iznenadenje sokira.

148. Od Ebu Abdullaha Dzabira b. Semure, radijallahu anhu, prenosi se da je
rekao: "Klanjao sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, namaze; njegov
namaz bio je umjeren po duzini, a i njegova hutba." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Navodi ga Muslim (866).

Iz hadisa se shvata:

- Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, skracivao je namaz i hutbu iz samilosti
prema klanjacima medu kojima je bilo bolesnih i onih sa potrebama.

- Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dat je jezgrovit govor, ali nije
pretjerivao u toj sazetosti.

- Umjerenost u svim stvarima je motiv za ustrajavanje u pokornosti.

149. Od Ebu Dzuhejfe Vehba b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, pobratio je Selmana i Ebu
Ed-Derdaa. Selman je posjetio Ebu Ed-Derdaa, pa je primijetio da Ummu
Ed-Derda nosi na sebi obicnu radnu odjecu, te ju je upitao: 'Sto si takva?' Ona
mu odgovori: eTvoj brat Ebu Ed-Derda nema nikakve zelje za dunjalukom.' Zatim
dode Ebu Ed-Derda, noseci Selmanu hranu, i rece: "Ti jedi, ja postim." Na to
Selman rece: 'Ja necu jesti sve dok i ti ne budes jeo sa mnom', pa su obojica poceli
jesti. Kada je dosla noc, Ebu Ed-Derda ustade da klanja nafilu, a Selman mu
rece: 'Spavaj', te je on legao spavati. Zatim je nakon kraceg vremena opet ustao
da klanja, a Selman mu ponovo rece: 'Spavaj.' Kada je nastupila zadnja trecina
noci, Selman rece: 'Sada ustani na namaz; pa su zajedno klanjali, a nakom toga
Selman mu rece: Ti imas obaveze prema svom Gospodaru, prema samome sebi
i prema svojoj porodici. Zato prema svakome od njih izvrsavaj svoje obaveze.'
Ebu Derda sutradan je otisao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i to mu
ispricao, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rece mu; 'Selman je rekao
istinu."' (Prenosi ga El-Buhari)

203

SeHmh'tdd'Hitah

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (4/209) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Uterneljenost bratimljenja u ime Allaha, medusobne posjete brace i nodivanje
kod njih.

- Uterneljenost obracanja zeni strankinji radi potrebe i pitanje o onome sto za
posijedicu ima korist, iako se u vanjstini to ne tice onoga koji postavlja pitanje.

- Uterneljenost savjetodavnog odnosa prema muslimanima i opominjanje onih
koji su nemarni.

- Vrijednost namaza u zadnjoj trecini noci.

- Vrijeme pred nastupanje zore je vrijeme nocnog namaza.

- Potvrda prava zene kod njenog muza u smislu lijepog ophodenja. Iz toga se
uzima i pravo zene na spolni odnos.

- Uterneljenost uljepsavanja zene svome muzu*

- Dozvoljenost prekidanja dobrovoljnog posta.

- Zabranjeno je izvrsavati pohvalna djela ukoliko postoji bojazan da ce to
odvesti u dosadu i izostavljanje izvrsavanja obaveznih prava, ili preporucena djela
koje je bolje ciniti u odnosu na spomenuta pohvalna djela.

- Pokudenost obavezivanja duse ibadetom koji ne rnoze podnijeti.

- Ovaj hadis je temelj za shvatanje imanskog odgoja i njegovog pojasnjavanja.

a) Proces odgoja moze se upotpuniti samo u imanskom okruzenju u kojem se
preporucuju istina i strpljenje, te samilost, i kojim se opominje onaj ko zaboravi,
upozorava nemarni, te stalno obnavlja obecanje o izvrsavanju vjerskih duznosti.

b) Usaglasavanje i nerazilazenje. Ebu Ed-Derda, radijallahu anhu, usaglasio
se sa svojim bratorn u ime Allaha, poput poslusne deve koja gdje god se povede
bude pokorna.

c) Saglasnost govora sa djelom. Onaj koji poziva u dobro mora svoje
rijeci potvrditi djelirna, odnosno zajedno sa onim koga poziva ucestvovati
u izvrsavanju odredenog djela, kao sto je postupio Selman kada je kianjao zajedno sa
Ebu Ed-Derdaorn.

d) Umjerenost u svim stvarima. Svaki poboznjak ima svoju aktivnost, a poslije
svake aktivnosti dolazi klonulost.

e) Davanje prava onome ko ga zasluzuje. Prava se ne smiju uskracivati.

204

RADOST POGLEDA KOMENTAR RllADUS-SALttitNA

150. Od Ebu Muhammeda Abdullaha b. Amra b. El- Asa, radijallahu anhuma,
prenosi se da je rekao: "Kada je Yjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijesten
da ja govorim: Tako mi Allaha, danju cu postiti, a nocu cu klanjati, i ovako cu
postupati sve dok sam ziv'( upitao me je; 'Jesi li to ti rekao?' Odgovorio sam: 'Da,
rekao sam to, drazi si mi i od oca i od majke, Allahov Poslanice' On mi tada rece:
'Ti to ne mozes podnijeti, vec posti i prekidaj post, spavaj, a i klanjaj. U svakom
mjesecu posti tri dana, jer za jedno dobro djelo bit ces nagraden deseterostruko, i
to ti se racuna kao da postis cijelu godinu.' Ja mu na to rekoh: 'Ali ja mogu podnijeti
vise od toga.' On rece: 'Posti jedan dan, a mrsi dva dana.' Ja opet rekoh: 'Ali ja mogu
podnijeti vise od toga.' On rece: 'Posti jedan dan, a mrsi drugi dan, jer je to post
Davuda, alejhis-selam, i najvredniji post.' (U drugoj predaji se navodi: "To je najbolji
post") Opet sam rekao sam: 'Ja mogu podnijeti vise od toga; ali Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rece: "Nema vise od toga." Da sam prihvatio tri dana
koja je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo, vise sam volio nego
svoju porodicu i imetak."'

U sljedecoj predaji stoji: "Je li istina da stalno danju postis, a nocu klanjas?"
Rekoh; "Svakako, Allahov Poslanice." On tada rece: "Ne cini to. Posti i mrsi, spavaj
i klanjaj, jer tvoje tijelo kod tebe ima pravo, i tvoje oci kod tebe imaju pravo,
i tvoja supruga kod tebe ima pravo, i tvoji gosti kod tebe imaju pravo. Umjesto toga,
mozes postiti tri dana od svakog mjeseca, jer za svako dobro djelo bit ces nagraden
deseterostruko, i racunat ce ti se kao da postis cijelu godinu." Ja sam zategao, pa
mi je otezano. Rekao sam mu: "Allahov Poslanice, ja osjecam da mogu i vise od
toga." Poslanik rece. "Posti post Aliahovog vjerovjesnika Davuda i na njega nista
ne dodaji." Ja ga upitah: "A kakav je Davudov post?" a on odgovori: "Pola godine."
Kada je Abdullah ostario, govorio je: "Kamo srece da sam prihvatio olaksicu od
Aliahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem."

U sljedecoj predaji ovog hadisa stoji: "Zar nisam obavijesten da ti postis
tokom cijele godine (stalno) i proucis Kur'an svaku noc?" Rekao sam: "Svakako,
Allahov Poslanice. Ja time zelim samo dobro." Na to on rece: "Posti post Aliahovog
vjerovjesnika Davuda, a on je bio najpobozniji covjek i prouci cijeli Kur'an svakoga
mjeseca." Rekao sam: "Allahov Vjerovjesnice, ja mogu podnijeti i vise od toga."
Polanik rece: "Prouci ga svakih dvadeset dana." )a opet rekoh: "Allahov Vjerovjesnice,
ja mogu podnijeti vise od toga" aon mi n a to rece: "Prouci ga svakih deset dana."
Ja mu tada rekoh: "Atlahov Vjerovjesnice, ja mogu podnijeti vise od toga!" On rece:
"Prouci ga svakih sedam dana, a ne prije toga." Ja sam zategao, pa mi je otezano.
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mi je: "Ti ne znas, rnozda ce ti se zivot
oduziti." Abdullah je rekao: "Pa sam docekao ono sto mi je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao, a kada sam ostario, volio sam da sam prihvatio olaksicu
Aliahovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem."

205

Selittib. Idet-Hilati

U sljedecoj predaji ovog hadisa stoji: "Tvoj roditelj kod tebe ima pravo."
A u sljedecoj: "Ne posti onaj koji posti neprekidni post" - ponovivsi to tri puta.

U sljedecoj predaji navodi se: "Najdrazi post Allahu je Davudov post. Najdrazi
namaz Allahu je Davudov namaz. On bi spavao pola nodi, pa bi klanjao jednu
trecinu, a zatim ponovo spavao jednu sestirtu. Postio bi jedan dan, a drugi dan bi
prekidao post. Ne bi bjezao kada bi se sukobio s neprijateljem."

U sljedecoj predaji stoji; "Moj otac me je ozenio uglednom zenom. On bi
redovno dolazio svojoj snahi i pitao je o njenom muzu. Ona bi mu govorila: 'Divnog
li covjeka! Nije legao u moju postelju niti mi je prisao (spolno opcio) otkako sam
mu doslaf Kada mu se to oduzilo, spomenuo je to Vjerovjesniku, sallallahu alejhi
ve sellem, koji je rekao: 'Dovedi ga meni.' Poslije toga sam mu otisao, a on me je
upitao: 'Kako postis?' Rekoh: 'Svakoga dana.' Upitao je; 'Kako ucis hatmu Kur'ana?'
Odgovorio sam: 'Svaku noc "' Spomenuo je slicno onome sto je prethodnonavedeno.

Jednoj svojoj zeni ucio je sedminu Kur'ana koju je inace prakticirao uciti, i to
danju kako bi mu bilo lakse nocu. Kada je zelio da ojaca, danima bi prekidao post
i brojao bi te dane, a zatim bi ispostio isti broj dana koje bi propustio, preziruci da
napusti djelo na kome ga je ostavio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem.

Sve ove predaje su ispravne, a vecina se nalazi u oba Sahiha (El-Buhari
i Muslim). Manji dio nji se nalazi kod jednog od njih.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (4/218, 220, 24, 6/453-454, 9/94-95) - Fethul-Bari;
Muslim (1159).

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost prenosenja obavijesti u smislu ispravki ili trazenja fetve, pa je zato
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijesten o govoru Abdullaha b. Amra b. Asa,
radijallahu anhuma.

- Dozvoljeno je da covjek kaie: "Iskupljujem te ocem i majkom, preci si mi od
oca i majke itd.

- Alim, odgajatelj ili cuvar nadgledaju stanje svojih ucenika i podanika i upucuju
ih na najbolji korisni put.

- Obilna Allahova milost prema Svojim robovima, tako sto je nagradu za jedno
dobro djeio udeseterostrucio.

- Dozvoljeno je da se alimu ili odgajatelju, ili muftiji, nanovo pojasni stanje koje
im je skriveno.

- Najpotpunije i najbolje je slijedenje pravca vjerovjesnika i njihovih postupaka.

206

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

- Musliman treba dati svakom pravo koje zasluzuje, zato je odlika pravednog
i bogobojaznog da ne uskracuje prava onima koji ih zasluzuju.

- Mali ibadet koji se &ni u kontinuitetu bolji je od velikoga koji se cini s vremena
na vrijeme.

- Pretjerivanje u ibadetu i zaduzivanje duse teskim stvarima dovodi do slabljenja
u izvrsavanju obaveznih propisa, slabi tijelo, pa to biva razlog da osoba pobjegne
prilikom sukoba s neprijateljem.

- Pripremanje duse i tijela za sukob s neprijateljem i nebjezanje sa bojnoga polja.

- Dozvoljenost odvajanja cjelina prilikom ucenja Kur'ana, njegovog pamcenja
i medusobnog poducavanja.

- Omiadina je izdrzljivija u izvrSavanju pokornosti od starijih.

- Dosljedno izvrsavanje zaduzenja od strane Abdullaha b. Amra, radijallahu
anhuma, nakon sto ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napu$tio
(preselio).

- Zabrana posta tokom cijele godine.

-Sunnetje prilikom dobrovoljnogpostajedan dan postiti, a drugi dan nepostiti,
osim ako se radi o tzv. bijelim danima, onda se poste uzastopno. Isto se odnosi na
deveti i deseti dan mjeseca muharrema.

- U islamu nema monastva.

- Pohvalnost upotrebe termina u prenesenom znacenju kada se spominju
pitanja spolnog opcenja i onoga sto se veze za zenu.

- Pojasnjenje na^inaponasanja prilikom iznosenja prituzbe.

- Islam je vjera umjerenosti, lahkoce, otklanjanja tjeskobe i nevolje.

- Dozvoljenost da se pita o snahi i neprilikama u kojima se nalazi, te podsticaj
na orto sto ce joj koristiti.

- Odabir snahe koja ima vjeru i ugled.

- Prekoravanje djeteta kada zapadne u gresku.

151. Od Ebu Rib'ija Hanzale b. Er-Rebi'e el-Usejjidijja, jednog od pisara
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao: "Jedne
prilike sreo me je Ebu Bekr, radijallahu anhu, i upitao: 'Kako si, Hanzala?' Ja mu
tada rekoh: 'Hanzala je licemjer.' Ebu Bekr rece: ' Subhanallah! $ta to govoris?' Rekoh
mu: 'Kada smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i slusamo kako
nam prica o Dzennetu i Dzehennemu, toliko nam je jasno kao da sve to gledamo
svojim ocima, ali kada odemo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
i pozabavimo se svojom porodicom i svojim imecimar vecinu toga zaboravimo.'

207

Mmh. 'Idet-HUaU

Ebu Bekr, radijallahu anhu, re£e: 'Tako mi Allaha, i ja osjecam isto take' Zatim smo
se nas dvojica uputili do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa ja opet
rekoh; 'Allahov Poslanice, Hanzala je licemjer.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, upita: 'A kako to?' Ja mu rekoh: 'Allahov Poslanice, dok smo kod tebe i dok
slusamo kako nam pricas o Dzennetu i Diehennemu, to na nas utjece kao da sve to
gledamo svojim ocima, a kada oderno od tebe pozabavimo se svojom porodicom
i svojim imecima, i zaboravimo vecinu od toga.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, tada rece: 'Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja dusa, kada biste vi stalno bili
u stanju u kome se nalazite dok ste sa mnom, meleki bi se rukovali sa vama u vasim
kucfama i cak na putevima kojim prolazite.Ali, o Hanzala, cas po cas', ponovivsi
to tri puta." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (2750).

\z hadisa seshvata;

- Pohvalnost pitanja brace o njihovom stanju.

- Potrebno je da covjek nadzire, ulaie trud za obuzdavanje i prati stanje svoje duse.

- Dozvoljeno je reel "subhanallah" prilikom cudenja necemu.

- Podsticaj alima da omeksa srea svojih prijatelja i sljedbenika ili ih podsjeti na
ono sto ^e procistiti njihove duse.

- Potrebno je da alim bude mudar prilikom rjesavanja bitnih pitanja.

- Dunjaluk zaokupira covjeka u odnosu na ahiret. Ukoliko se preda nasladama
i strastima, zaboravi na svoj ahiret, a ko obuzda svoju dusu, bit ce spasen.

- Srca Allahovih robova prelaze iz stanja u stanje.

- Covjek ne moze vidjeti meleke na dunjaluku u njihovom stvarnom izgledu.

- Ustrajnost u zikru i svijest o Allahovom nadzoru i nepopustanje u tome, neke
su od odlika meleka.

- Razborit covjek mora imati nekoliko odabranih trenutaka: trenutak u kojem
se obraca svome Gospodaru, trenutak u kome se samoobracunava, trenutak u kome
razmislja o Allahovom stvaranju i trenutak u kome se osami radi zadovoljavanja
svojih potreba za hranom i picem.

- Islam je vjera prirodnosti, umjerenosti. Objedinjuje korist dunjaluka i ahireta,
kao Sto objedinjuje potrebe duse i tijela.

208

RADQST POGLEPA KQMENTAR RIJADUSSAUHINA

152. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhurna, prenosi se da je rekao: "Dok je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, drzao hutbu, ugledao je jednog covjeka
kako stoji, pa je upitao za njega, a prisutni mu odgovorise: 'Ebu Israil se zavjetovao
da ce stajati na suncu i da nece nikako sjediti, niti ce se skloniti u hlad, niti ce
govoriti, a da ce stalno postiti' Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rece:
'Naredite mu da govori, da se sklanja u hladovinu, da sjedi, a i da upotpuni svoj post.'"
(Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (11/586) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Zavjetovanje sutnjom ne smatra se u islamskom serijatu oblikom priblizavanja
Allahu.

- Allah ne prima djelo koje nije propisao, dozvolio, i nije ga u&nio oblikom
priblizavanja.

- Sve ono sto covjeku izaziva neugodnost, pa makar posljedicno, i o cijoj
utemeljenosti ne postoji navod u Kur'anu ili sunnetu, to nije potrebno uzimati kao
nacin priblizavanja Allahu.

- Nema pokornosti pri zavjetovanju na nepokornost. Ko to ucini, ne smije
ispuniti takav zavjet. Zato je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio
Ebu israilu da govori i da trazi hlada.

- Zavjet pokornosti potrebno }e upotpuniti i ne prekidati. Zato je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, naredio Ebu Israilu da upotpuni svoj post.

- Dozvoljenost pitanja o nepoznatim stanjima prije nego sto se ona osude.

- Obaveza promjene loseg djela rukom, ukoliko se moze, a ako ne,
onda jezikom.

- Dozvoljenost punomocstva za dostavljanje odgovora, naredbe ili zabrane.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je ashabima da dostave
Ebu Israilu naredbu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

209

Sclimb.'ldet-Hilali

Poglavlje petnaesto

KONTINUIRANO ClNJENJE DOBRIH DJELA

Potrebno je biti ustrajan u cinjenju dobrih djela, ne zapostavljati ih ili prema njima
se olahko odnositi i biti nemaran prema njima, jer sve to vodi ka prestanku njihovog
cinjenja. Najdraza djela AllaKu su ona koja su najtrajnija, makar bila i malena.

Uzviseni Allah kaze: "Zar nije doslo vrijeme onima koji vjeruju da im se srca
skruse radi spomena Allaha i onoga sto je objavljeno od istine i da ne budu kao
oni kojima je prije data Knjiga, pa im se vrijeme oduzilo, a njihova srca postadose
okrutna."(El-Hadid,16)

Uzviseni Allah govori: Zar nije doslo vrijeme vjernicima da im se srca smeksaju
prilikom spomena Allaha, kao sto su poucna predavanja, slusanje i shvatanje
Kur'ana pri cemu se srca podreduju i pokoravaju.

Ovo je ukor od Allaha vjernicima. Muslim u svome Sahihu od Abdullaha b.
Mes'uda prenosi da je rekao: "Izmedu nasega islama i Allahovog ukora u ovome
ajetu bilo je samo cetiri godine."

Potom im je Allah zabranio da oponasaju zidove i krscane, kojima je takoder
prije bila objavljena Knjiga, kojima se zivot oduzio, pa su izmijenili Allahovu Knjigu
koju su imali u svojim rukama i prodali je za beznacajnu cijenu, bacili je za svoja
leda i okrenuli se razlicitim misljenjima i ucenjima. Slijepo su slijedili ljude u vjeri
Bozijoj, i svoje svecenike i monahe uzeli su za bogove mimo Allaha. Tada su njihova
srca postala okrutna, pa nisu primali pouku, niti su im srca se smeksavala prilikom
obecanja ili prijetnji zato sto su zastranili od Allahove naredbe.

Uzviseni kaze: "Zatim smo, poslije njih, jednog za drugim poslanike slali
Nase, dok nismo Isaa, sina Merjemina, poslali, kojem smo Indzil dali, a u srca
sljedbenika njegovih blagost smo i samilost ulili, dok su monastvo, oni sami,
kao novotariju uveli - Mi im ga nismo propisali u zelji da se stekne Allahovo
zadovoljstvo; ali oni o njemu ne vode brigu onako kako bi trebalo ." (El-Hadid, 27)

Allah je Isaa ucinio posljednjim poslanikom iz Benu Israila koji je donio radosnu
vijest o pecatu svih vjerovjesnika Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem. Allahu je
Isau dao Indzil i usadio u srca njegovih pomagaca bogobojaznost i samilost prema
stvorenjima.

Potom su krscani izmislili monastvo koje je Allah nije propisao, vec su ga se po
svome nahodenju poceli pridrzavati, a to je izum zasnovan na njihovim zabludama.

210

RADOST POGLEDA KQMENTAR RIIADUS-SAHH1NA

O rijecirna Uzvisenog: "...u zelji da se stekne Allahovo zadovoljstvo" postoje
dva misljenja;

prvo: Oni su zeljeli da rnonastvom zadobiju Allahovo zadovoljstvo:

drugo: Mi im to nismo propisali, vec smo im propisali da nastoje zadobiti
Allahovo zadovoljstvo.

Rijeci Uzvisenog: "...ali oni o njemu ne vode brigu onako kako bi trebalo" znace
da oni nisu ispunili ono cega su se pridrzavali na najbolji nacin, sto predstavlja
pokudu za njih iz dva aspekta:

Prvi: Uvodenje novotarija u Allahovu vjeru, jer to Allah nije propisao i ono je
pokudeno.

Drugo: Nisu izvrsili ono cime su se obavezali tvrdedi da je to nacin kojim se
priblizavaju Allahu.

U ovom ajetu nema dokaza za one koji novotarije smatraju lijepim, sto sam
pojasnio u svojoj knjizi "El-Bid'atu ve eseruha es-sjji1 fil-urnmeti" (Novotarija i njen
los utjecaj u ummetu).

Uzviseni kaze: "1 nemojte biti poput one koja je raspieia svoje pletivo, nakon
sto je bilo cvrsto." (En-Nahi, 92)

Ovo je kur'anski primjer za onoga koji prekine svoj ugovor nakon potvrde.

Uzviseni kaze: "I obozavaj svoga Gospodara sve dok ti ne dode smrt."

(El-Hidzr, 99) Tefsir ovog ajeta naveden je u prethodnom Poglavlju o posredovanju.

Jedan od hadisa koji se navode o ovome jeste i hadis od Aise, radijallahu anha:
"Najdraze djelo Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bilo je ono u kojem djelatnik
ustrajava." O ovome je bilo govora u prethodnom poglavlju.

Komentar ove predaje nalazi se pod brojem 142 u Poglavlju o umjerenosti
u pokornosti.

153. Od Omera b. Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko prespava svoj nocni hizb, ili nesto
od njega, pa ga prouci izmedu sabaha i podne-namaza, bit ce mu upisano kao da ga
je ucinio nocu."' (Prenosi Vluslim)

Dokumentacija hadisa;
Mavodi ga Muslim (747).

Manje poznate rijeci:

"Hizb (vird)"- neko dobro djelo koje covjek obicno u toku noci prouci ili uradi:
namaz, ucenje Kur'ana i si.

211

Sefimk'ldeMfali

[z hadisa se shvata:

- Redovno ucenje utemeljenih zikrova. Ko opravdano izostavi odredeni
dio (vird) koji inace redovno prakticira, pa bude zurno nastojao da ga zavrsl u
spomenutom vremenu, imat ce potpunu nagradu kao da ga je obavio u njegovom

predvidenom vremenu.

- San biva razlogom opravdanja za spavaca i zbog toga se covjek ne smatra
nemarnim. Nemar se pokazuje u stanju budnosti.

154. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da je
rekao: "Rekao mi je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Abdullah, nemoj
biti kao onaj koji pocne klanjati nocni namaz, pa ga ostavi"' (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/37) - Fethul-Bari; Muslim (1156, 185).

Iz hadisa se shvata:

- Ucenjak odgajatelj treba poznavati stanje svojih ucenika i nadzirati ih.

- Ucenjak odgajatelj podstice svoje ucenike na cinjenje dobra, pa makar putem
usporedbe.

- Podsticaj da se ne spominju poimenice oni koji zasluzuju pokudu.

- Pohvalnost ustrajnosti u cinjenju dobrih djela koja covjek ima obicaj ciniti, te
pokudenost prekidanja ibadeta makar on ne bio obavezan.

- Ovaj hadis je dokaz da obavljanje nocnog namaza nije obaveza.

- Nepretjerivanje u ibadetu, jer pretjerivanje vodi u njegovo ostavljanje, sto je
pokudeno.

155. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Kada bi Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, propustio nocni namaz zbog bolesti ill zbog
cega drugoga, onda bi u danu klanjao za to dvanaest rekata" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (746, 141).

212

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHiNA

Iz hadisa se shvata:

- Namaz danju ovdje je nadoknada za nocni namaz kako bi se upotpunila
njegova vrijednost.

- U hadisu nema dokaza za naklanjavanje, jer da je to naklanjavanje, ne bi se
povecavao broj obavljenih rekata.

- Onaj ko opravdano izostavi uciniti neko dobro djelo koje inace prakticira,
nije grjesan.

- Ko prespava namaz ill ga zaboravi klanjat ce ga kada se sjeti, jer je to
njegovo vrijeme.

Poglavlje sesnaesto
USTR AJNOST U PRAKTICIR ANJU SUNNETA

Potrebno je pridrzavati se vjerodostojno prenesenih predaja od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojima se navode Poslanikove rijeci, njegova
djela ili presutna odobravanja, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzor onome
ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan i ko rrmogo Allaha spominje. Zato su svi putevi
zatvoreni osim onih koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otvorio
naredbom od svoga Gospodara.

Uzviseni Allah kaze: "Ono sto vam Poslanik dadne - uzmite, a sto vam zabrani,

proditese."(El-Hasr,7)

Allah Uzviseni nareduje Svojim robovima vjernicima da rade ono sto im je
naredio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i produ se onoga sto im je
zabranio. On samo nareduje dobro, a zabranjuje zlo.

Od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, navodi se vezivanje naredbe za
mogucnost, a opcenito ostavljanje zabrane. U hadisu od Ebu Hurejre, radijallahu
anhu, u oba Sahiha prenosi sa da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Kada vam nesto naredim, ucinite koliko mozete, a ono sto vam zabranim,
klonite se toga."

Poenta ovoga hadisa je u sljedecem: Mogucnosti ljudi u izvrsavanju naredbe
razlikuju se shodno njihovim potencijalima, a zabranu svt mogu ostaviti, izbjegavati
je i udaljavati se od nje. Prethodni ajet je dokaz za argumentiranje sunnetom.

Uzviseni kaze: "On ne govori po svome hiru, to je, uistinu, objava koja mu se
objavljuje." (En-Nedzm, 3-4)

213

SeUtnU leiel-Hitak

Uzviseni Allah obavjestava o Svome Poslaniku govoreci da on ne govori po
svome hiru, vec da govori ono Sto mu je naredeno da prenese ljudima u potpunost.,
bez dodavanja ili umanjivanja.

Ajet je dokaz da je sunnet objava od Allaha Uzvisenog. Medutim, to nije objava
poput Kur'ana koji se citira (uci).

Uzviseni kaze: "Red: 'Ako volite Allaha, mene slijedite, pa ce . vas Allah
zavoljeti i vase vam grijehe oprostiti.'" (Ali Imran, 31)

Ovaj ajet je sudac svakome onome ko tvrdi da voli Allaha a nedrz.se
Poslanikovog puta. Takav iznosi lazne tvrdnje u ovome pitanju, a iskreno ce vo jet.
Allaha sarno kada bude slijedio islamski zakon i Vjerov,esn,kovu, sallallahu al ,h.
ve sellem, vjeru u svim njegovim rijecima i postupcima. Onaj ko to uc.ni dobit ce
2k! vise nigo sto trazi, tj. pored ljubavi prema Allahu, i Allah ce ga zavoljet,, Sto ,e
vece od prve ljubavi. Nije sustina u tome da volis, vec da budes voljen.

Neki liudi su tvrdili da vole Allaha, dzelle dzelaluhu, pa ih je Allah iskusao ovim
ajetom. Ko iz iskusenja izade ispravno slijedeci Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, kao blagodat ovoga slijedenja zasluzit ce oprost gnjeha.

Ovaj ajet je dokaz da je sunnet put koji vodi ka Allahu Uzvisenom, a da sve
ostalo mimo sunneta biva vraceno onome ko ga cini.

Uzviseni kaze: "Vi uistinu u Allahovom Poslaniku imate lijep uzor, onome ko
se nada susretu sa Allahom i Sudnjem danu." (El-Ahzab, 21)

Ovaj ajet je veliki temelj za povodenje za Allahovim Poslanikom, sallallahu alejh.
ve sellem, i njegovim izrekama, djelima i stanjima. Zato je Uzvisen. Allah nared.o
ljudima da na Dan saveza (Bitka na Hendeku, El-Ahzab) uzmu Vjerovjesmka,
sallallahu alejhi ve sellem, za uzora u njegovomstrpljenju, preporuavanjustrpljenja
bdijenju, borbi i iscekivanju spasa od Allaha, azze ve dzelle, neka ,e Allahov salavat
i selam na njega sve do Sudnjeg dana. Zato je Uzviseni onima koj, su se bumb * top
subili poljuljani u svojoj odlucnosti na dan stranki, rekao: "Vi u.stmuu Allahovom
Poslaniku imate divan uzor" - tj. zasto se niste za njim poveli i ugledah se n,ega.

Uzviseni Allah kaze: "Tako mi tvoga Gospodara, nece vjerovati sve dok te ne
uzmu za sudiju u sporovima svojim, a zatim u dusama svojim ne os,ete t,eskobu
prema tvojoj presudi i u potpunosti se ne pokore." (En-Nisa, 65)

Uzviseni Allah kune se samim sobom da niko nece vjerovati sve dok ne bude
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uzimao za suca u svim stvanma. Ono sto
on presudi je istina i potrebno je tome se podrediti, nutrinom , vanjst.nom Zato
musliman ne smije osjetiti tjeskobu u dusi, vec se treba u c.,elost, pokont, bez
oklijevanja, sporenja ili odbijanja.

Znaj da se Uzviseni Allah nije zakleo samim sobom i Svojim svetim b.cem
osim na dva mjesta u Svojoj Knjizi, a ovo je jedna od tih zakletvi ko,a govori

214

BADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHINA

o uzimanju njegovog suda, a druga je u rijecima: "Na nebesima je opskrba vasa
i ono sto vam se obecava. Tako Mi Gospodara neba i Zemlje, to je istina, isto onako
kao sto vi pricate." (£z-Zarijat, 22-23) Ova druga zakletva odnosi se na pitanje
opskrbe. U ovome su velike nauke i spoznaje, koje moze pobrojati samo Onaj koji ih
je dao, najjednostavnija za onoga ko pogleda u njih jeste da su sud i zakonodavstvo
Allahovo pravo, kao sto je opskrba pravo za roba. Isto tako, tvoj Zastitnik te stvorio
i opskrbio, pa je zato tvoja obaveza da se podredis samo Njegovoj presudi, da samo
slijedis Njegov zakon i da samo volis Njegovu vjeru.

Ovaj ajet je veliki temelj koji govori o obaveznosti povinovanja Allahovom
i Poslanikovom, sallailahu alejhi ve sellem, sudu, te pokornosti cistom serijatu,
vanjstinorn i nutrinom.

Uzviseni Allah kaze: "Ako se budete oko necega sporili, vratite to Allahu
i Njegovom Poslaniku." (En-Nisa, 59)

Ucenjaci kazu: "Ovo znaci: Vratite Kur'anu i sunnetu"

Ovaj ajet jasno razdvaja i dokazuje vracanje na Allahovu Knjigu i sunnet
Njegovog Poslanika, sallailahu alejhk ve sellem, u svakom sporenju koje se dogodi
medu ljudima. Ovaj ajet je poput rijeci Uzvisenog: "...oko bilo cega da se razidete,
presuda o tome pripada AUahu." (Es-Sura, 10)

Ono o cemu presudu daju Kur'an i sunnet i cemu svjedoce da je ispravno, to je
istina, a sve sto je suprotno tome je neistina.

Uzviseni Allah kaze: "Ko se pokorava Poslaniku, pokorava se Allahu."
(En-Nisa, 80)

Uzviseni obavjestava o Svome robu i poslaniku Muhammedu, sallailahu alejhi
ve sellem, da onaj ko se pokorava njemu, pokorava se i Allahu, a ko je nepokoran
Poslaniku, nepokoran je i Allahu. To je samo zato sto on ne govori po hiru svome,
vec mu se uistinu daje objava. Zato se u oba Sahiha od Ebu Hurejre, radijallahu
anhu, prenosi da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem:
"Ko se pokorava rneni, pokorava se i Allahu, a ko je meni nepokoran, nepokoran
je i Allahu. Ko se pokorava zapovjedniku, pokorava se i meni, a ko je nepokoran
zapovjedniku, nepokoran je i meni'"

Uzviseni kaze: "15, uistinu, upucujes na pravi put, Allahov put." (Es-Sura, 52-53)
Uzviseni Allah obavjeStava o sustini Poslanikovog, sallailahu alejhi ve sellem,
poziva, da on poziva na jasni, utrti i olaksani put, a to je vjera islam s kojom je
On zadovoljan za Svoje robove, naredujuci im da budu postojani u njoj sve dok Ga

ne susretnu.

Uzviseni kaze: "I neka se pripaze oni koji se suprotstavljaju Njegovoj naredbi
da ih ne zadesi kakva smutnja ili da ih ne zadesi bolna patnja." ((En-Nur, 63)

215

Selimb. Id el-Hilati

Uzviseni Allah upozorava one koji se suprotstavljaju naredbi Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a to je njegov put, pravac i sunnet. Sve izreke
i djela mjere se prema njegovim izrekarna i djelima. Ono sto je u saglasnosti sa tim,
bit ce prihvaceno, a ono sto je u suprotnosti, odbacuje se i vraca onorne ko ih je
izrekao ili ucinio, bez obzira o kome se radi- Ko se bude suprotstavljao Poslanikovom
sunnetu, vanjstinom i nutrinom, na obroncima je propasti koja pogada njegovo
srce nevjerstvom, licemjerstvom, novotarijom, ili ce takve zadesiti bolna patnja
na dunjaluku ubistvom, sprovodenjem serijatske kazne, zatvorom i si. A patnja na
ahiretu je veca.

Uzviseni kaze; "1 spominjite ono sto se citira u vasim kucama od Ailahovih
ajeta i mudrosti." (El-Ahzab, 34)

Uzviseni Allah govori Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellern, suprugama
da spominju ovu blagodat koja im je posebno podarena u odnosu na druge ljude,
a ona je objava koja silazi u njihove kuce.

Vise ispravnih prethodnika protumacilo je spomenutu mudrost kao sunnet.

To se prenosi od vecine ucenjaka, kao sto kaze imam Es-Safii, Allah mu se
smilovao, u knjizi "Er-Risale" (str. 78): "Uzviseni Allah spomenuo je knjigu,
a to je Kur'an. A spomenuo je mudrost, a ja sam cuo od najboljih ucenjaka kako
govore: 'Mudrost je sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem'"

U ovu njegovu izreku postoji sumnja, a Allah najbolje zna, jer je Kur'an zikr
kojeg slijedi mudrost. Allahov zikr je Njegova blagodat stvorenjima tako sto
ih poducava Kur'anu i mudrosti, pa zato nije dozvoljeno, a Allah najbolje zna,
da se mudrost ovdje odnosi samo na sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem.

Ovo zastupa velika vecina komentatora Kur'ana. Allah najbolje zna.

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni, a hadisi su sljedeci:

156. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Nemojte me puno zapitkivati, jer su narodi prije vas propali
samo zato sto su mnogo pitali i razilazili se oko svojih vjerovjesnika. Zato kada vam
nesto zabranim, klonite se toga, a kada vam nesto naredim, ucinite od toga koliko
ste u mogucnosti." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Mavodi ga El-Buhari (13/251) - Fethul-Bari; Muslim (1337).

216

RAPOST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Iz hadisa se shvata:

- Naredba o nezapitkivanju o necemu sto se jos nije desilo iz bojazni da se
ne objavi kakva nova obaveza ili propis. Mnostvo pitanja vodi u komplikovartost
i grananje serijatskih pitanja. Time se takoder otvaraju vrata sumnji koja vode
u mnostvo razilazenja, a koje opet vodi u propast.

- Obaveza ostavljanja svake zabrane, ukoliko je zabrana kategoricna, jer nema
nikakve poteskoce u njenom ostavljanju. Zato je zabrana generalna.

- Izvrsavanje naredenog cesto povlaci za sobom poteskocu. Zato je Allah
obavezao covjeka da izvrsava naredbe shodno svojim mogucnostima.

- Potrebno je posvetiti se cinjenju onoga sto je u aktuelnom trenutku vaznije
u odnosu na ono sto se trenutno ne trazi.

- Musliman treba ulagati trud kako bi upoznao i naucio Allahove i Poslanikove
propise, a zatim se potruditi da to shvati, da razumije ono sto Allah zeli, te da se
posveti prakticiranju toga. Ukoliko se radi o naucnim cinjenicama, potvrdit ce ih
i vjerovati u njihovu istinitost. Ukoliko se radi o prakticnim stvarima, ulozit tt
rnaksimalan trud da ih primijeni i izvrsi.

- Ukoliko interes osobe prilikom slusanja naredbe ili zabrane bude preusmjeren
na pretpostavke koje se mogu desiti, a i ne moraju, uz udaljavanje od onoga sto
nalaze ono sto je cuo, onda to ulazi u zabranu. Proucavanje i shvatanje vjere postaje
pohvaEno samo ukoliko se sprovodi u praksu, a ne s ciljem rasprave, polemike
i "rekla-kazala"

157. Od Ebu Nedziha el-Irbada b. Sarije, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odrzao nam je govor od
kojeg su nasa srca zatreperila, a oci zasuzile. Rekli smo: Allahov Poslanice, kao
da je ovo oprostajni govor, pa oporuci nam nesto' On rece: 'Oporucujem vam
bogobojaznost, da budete poslusni i pokorni pa rnakar vam za zapovjednika
bio postavljen rob. Uistinu, onaj koji pozivi od vas, vidjet ce mnoga razilazenja.
Zato slijedite moj sunnet i sunnet upucenih i pravednih halifa, cvrsto se za njih
uhvatite svojim ocnjacima. Mikako ne slijedite novotarije, jer svaka novotarija je
zabluda."' (Prenose Ebu Davud i Et-Tirmizi i kaze da je da je ovaj hadis hasen-sahih)

Dokumentaci ja had isa :

Hadis je sahih li gajriku Biljeze ga Ebu Davud (4607); Et-Tirmizi (2676);
Ibn Madze (43-44), od Abdur-Rahmana b. Amra es-Sulemija.

217

Sel„>,b.-Jtiel-Hilali

Kazem: Abdur-Rahman b. Amr je tabiin, a od njega prenosi skupina povjerljivih
prenosilaca. Ibn Hibban ga smatra povjerljivim.

U tome ga je slijedio Hadzer b. Hadzer kod Ebu Davuda i Ibn Hibban u svome
Sahihu (5), te Ibn Ebi Asim u "Es-Sunnetu" (32, 57). On je tabiin, a on njega prenosi
samo Halid b. Misran, a Ibn Hibban ga je proglasio povjerljivim.

Hadis dolazi iz drugoga pravca od Jahjaa b. Ebi Mutaa koji kaze: "Cuo sam
El-Irbada b. Sarija", pa je spomenuo slicnu predaju.
Navodi ga Ibn Madze (42) i El-Hakim (1/97).

Prenosioci ove predaje su povjerljivi osim Duhajma (hadiski ekspert) koji
smatra da je predaja od Jahjaa b. Ebi El-Mutaa, a on od El-Irbada, mursel.

Kazem: Jasno je rekao da je slusao od El-Irbada, a lanac prenosilaca do njega je
ispravan. Allah najbolje zna.

Ovaj hadis ima i druge puteve, a vjerodostojan je i pouzdan. Ucenjaci su
se usaglasili oko njegove vjerodostojnosti i argumentacije njime. Iz ove skup.ne
izdvojio se samo Ibn El-Kattan el-Fasi, a za odgovor njemu i njegovim sljedbemama
naci ce se drugo mjesto, insallah.

Korist: Nisam vidio kroz sve verzije hadisa na koje sam naisao termin koji
navodi sami pisac "ve in teemmere" (makar vam se postavio), vec u sv.m se navodi
"pa makar vam abesinski rob bio nadreden" (ve in abden habesijjen).

Iz hadisa se shvata:

- Onaj koji savjetuje treba govoriti opcenito i lijepo se izrazavati.

- Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dat je jezgrovit govor, pa
zato nije izostavio nijedno dobro a da ga svojim ashabima nije naredio, kao sto nije
izostavio nijedno do a da ga nije zabranio. U svojoj oporuci objedinio je sve ono sto
je covjeku potrebno u pogledu dunjiluka i ahireta.

- Obaveznost bogobojaznosti, a to je Allahova oporuka i prvima i posljednjima
kojom se primjenuju Njegove naredbe, a izbjegavaju Njegove zabrane.

- Obaveznost pokornosti zapovjednicima sve dok nareduju pokornost Allahu,
bez osvrta na njihove izglede i boje koze.

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, obavijest o razilazenju njegovog
ummeta na mnogobrojne grupacije.

- Ispravnost i spas ummeta s postojanjem imama koji ummet vodi na temeljima
Allahovog zakona. Ummet mu se pokorava sve dok se on pokorava Allahu i sud* po
Njegovom zakonu.

218

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

- Upozorenje na uvodenje novotarija u Allahovu vjeru, jer su sve novotarije
zabluda, zlo i donose svaku vrstu nereda i stete za ummet.

- Spas u vremenu usamljenosti i razilazenju je u pridrzavanju za Allahovu
Knjigu i sunnet Njegovog Poslanika onako kako su to shvatali ashabi Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

- Hadis je veliki temelj za argumentiranost menhedza (pravca) zasnovanom
na postupcima ispravnih prethodnika. To sam posebno pojasnio u svojoj knjizi
"Limaza ihtertu elmenhedz esselefi" (Zasto sam odabrao selefijski menhedz).
O koristi i svemu onome na sto ukazuje ovaj hadis govorio sam u zasebnom djelu

Mevizatu muvedd'in" (Oprostajni govor).

158. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Svi pripadnici moga ummeta uci 6e u Dzennet
osim onoga ko to odbije." Prisutni su upitali: 'Allahov Poslanice, a ko odbija?"
On odgovori: "Ko mi se pokorava, uci ce u Dzennet, a ko mi je nepokoran, on je
odbio." Prenosi El-Buahri.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (13/249) - Fethul-BarL

Iz hadisa se shvata:

- Allah je stvorio Svoje robove kako bi im se smilovao i uveo ih u kucu Svoje milosti.

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dostavlja poslanicu od svoga Gospodara.

- Ko je nepokoran Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, odbija
Allahovu milost.

- Suprotstavljanje Allahu i Njegovom Poslaniku bivaju povod za ulazak
u Vatru.

- Spas covjeka na dunjaluku i ahiretu ogleda se u dosljednom slijedenju upute
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

159. Od Ebu Muslima (neki su rekli da je on Ebu Ijas) Seleme b. Amra
b. El-Ekvef radijallahu anhu, prenosi se da je jedan covjek jeo kod Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svojom lijevom rukom, pa mu je Poslanik
rekao: "Jedi desnom rukom." Covjek rece: "Ne mogu" a Poslanik mu re^e; "I ne
mogao." Samo ga je oholost sprijecila da to ucini i nakon toga vise nije mogao ni
podici ruku do svojih usta" (Prenosi Muslim)

219

SeUmb.tdd-Hilali

Dokumentacija hadisa:

Navodiga Muslim (2021).

Manje poznate rijeci:

7 we mogao"- ovo je dova protiv ovog covjeka jer se uzoholio i odbio postupiti
po sunnetu ALlahovog Poslanika.

I z hadisa seshvata:

- Obaveznost konzumiranja jeia desnom rukom, a zabrana jedenja lijevom
rukom bez serijatskog opravdanja.

- Svaka lijepa stvar cini se desnom rukom, jer je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, volio davanje prednosti desnoj strani u svim stvarima.

- Suprotstavljanje Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, naiaze
grijeh, pa je zato Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, protiv njega dovio.
Njegovo ustrucavanje jedenja desnom rukom bib je iz oholosti i inata.

- Savjet se upucuje onome ko uzima hranu i pice, bili oni muskarci, zene ili djeca.

- Dozvoljenost savjetovanja drugoga pred skupinom, ukoliko u tome postoji
opca korist.

- Dozvoljenost upucivanja dove protiv onoga ko uradi zabranjenu stvar iz inata,
oholosti i ustrajavanja u grijehu.

- Onaj ko se oholi pri primjeni serijatskih propisa, zasluzuje kaznu.

- Allahova pocast prema Svome vjerovjesniku i robu Muhammedu, sallallahu
alejhi ve sellem, uslisavanjem njegove dove.

160. Od Ebi Abdillaha en-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori:
'Hi cete poravnati svoje saffove, ili ce Allah razjediniti vasa srca.'" (Muttefekun alejhi)

U Muslimovoj predaji stoji: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
poravnavao bi nase safFove kao da poravnava strijelu sve dok nije vidio da smo to
shvatili, pa prihvatili od njega. Potom je jednoga dana izasao i stao, te gotovo donio
tekbir, kad primijeti covjeka isturenih prsa, pa rece: 'Allahovi robovis poravnajte
vase safFove, ili ce Allah vasa srca razjediniti.'"

220

RADOST POGLEDA KOMEXTAR RlfADUS-SALIHINA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (2/206-207) - Fethul-Bari; Muslim (436). Druga predaja
kodMuslima-(436, 128)

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na poravnavanje saffova.

- Dozvoljenost govora izmedu ikameta i stupanja u namaz.

- Ostvarerkje prijetnje, koja spada u kategoriju prijestupa, a to je razilazenje
srca. Stoga je poravnavanje saffova vadzib, a nemar prema ovom propisu je haram

- Potrebno je da imam prije stupanja u namaz poravna saffove klanjaca i to im
naredi.

- Obaveza sprovodenja imamovog govora kada naredi poravnavanje saffova,
jer njihovo poravnavanje upotpunjava namaz. Potpuno obavljanje namaza nalaze
dosljedno slijedenje imama.

- Od opcih naznaka koje nosi ovaj hadis su sljedece:

a) Kod valorizatora serijatskih tekstova iz reda ucenjaka potvrdeno je da postoji
uska veza izmedu vanjstine i nutrine covjeka, te da prvo ima utjecaj na drugo. Ako
je prvo dobro, dobro je i drugo, a ako je lose prvo, onda je lose i drugo, iako to
covjek mozda ne osjeca u dusi, ali to vidi na drugima.

Ovu vezu potvrduje predaja od Ebu Davuda u kojoj se spominju srca
i lica. Poslanik, saliahu alejhi ve sellem, koji istirtu govori i potvrden je kao
istinoljubiv, ukazuje da razilazenje u vanjstini vodi razilazenju srca. Neka nas Allah
od toga sacuva.

O ovom poglavlju ima nekoliko hadisa, a oni su:

1. Hadis od Dzabira b. Semure koji se nalazi kod Muslima u kojem kaze:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izasao je pred nas t vidio nas kako
sjedimo u krugovima, pa je rekao: 'Sta je to je, pa vas vidim u grupice rastrkane?"'

2. Vjerodostojni hadis od Ebu Sa'lebe el-Husenija kod Ebu Davuda i drugih
u kome se kaze: "Kada bi se ljudi na putovanju zaustavili na nekom mjestu, razisli
bi se po klancima i dolinama.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao bi: 'Vase razilazenje po
klancima i dolinama vam je od sejtana.'

Poslije toga ne bi se zaustavili na nekom mjestu a da svi ne bi bili zajedno, tako
da se cak govorilo: 'Kada bi se prebacio preko njih kakav ogrtac, sve bi ih pokrio"'

221

Sdimb. Mel-Mali

b) Poravnavanjem saffova suzbijaju se sejtanove spletke i porazava njegova
vojska. Ovo znacenje pojasnio sam nasiroko u svojoj knjizi "Mekami'us-sejtan"

c) Poravnavanje saffova ima posebna utjecaj na izgradnju ummeta i spremanje
za dzihad na Allahovom putu, jer onaj ko se poravnava u safTu, lahko mu je zbiti
saffove na bojnom poLju koje Allah voli: "Allah voli one koji se u redovima bore na
Njegovom putu kao da su cvrsta gradevina." (Es-Saff, 4)

d) Neki serijatski propisi koje osoba smatra sitnicama, a na njima se grade velike
stvari i ogromna pitanja. U ovome je dokaz neispravnosti novotarije koja kaze da se
vjera dijeli. na jezgru i ljusku. To sam pojasnio u svojoj knjizi "Delailus-savab fi ibtali
bid'ati taksimid-dini ila kisrin ve lubab" (Dokazi za pobijanje novotarije o podjeli
vjere na srz i ljusku).

161. Od Ebu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "U toku noci
izgorjela je jedna kuca u Medini i u njoj njen vlasnik i njegova porodica, pa kada
je to cuo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Zaista je vatra vas
neprijateij, pa kada htjednete spavati, ugasite je" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/85) - Fethul-Bari; Muslim (2016).

Iz hadisa se shvata:

- Obaveza gasenja vatre prije odlaska na spavanje.

- Vatra je neprijatelj, jer steti nasim tijelirna i imecima.

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vodio je racuna o svome ummetu
u pitanjima dunjaluka i ahireta.

162. Takoder, od Ebu Musaa se prenosi da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem: "Vjerovjesnik, salalllahu alejhi ve selem, rekao je:
'Primjer upute i znanja, s kojima me je Allah poslao, jeste kao primjer (obilne)
kise koja padne na zemlju (razlicite kvalitete). Dobra (plodna) vrsta zemlje primi
vodu, te iz nje izraste bujna trava i bilje. Neplodna zemlja primi i zadrzi vodu,
pa Allah od nje da korist ljudima, te je oni piju, poje (stoku) i (zalijevaju) biljke.
(Treca vrsta) jesu doline i ponori koji, niti vodu zadrzavaju, niti na njima trava
raste. To je primjer onoga koji je poducen i upucen u spoznaju vjere Allahove i koji
se okoristio onim s cime me je Allah poslao, pa ga je spoznao i (druge) poducavao,
kao i primer onoga koji zbog toga nije ni glavu podigao i nije prihvatio Allahovu
uputu s kojom sam poslan." (Muttefekun alejhi)

222

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1HTNA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (1/175) - Fethui-Bari; Muslim (2282).

Iz hadisa se shvata:

- Mavodenja primjera radi priblizavanja znacenja ljudima je utemeljena stvar.

- Znanje ozivljava srca kao sto kisa ozivljava zemlju.

- Zivot ummeta opstoji samo sa serijatskim znanjem: koji god narod bude Iisen
ovog znanja, on je mrtav, a koji god narod ga prihvati i njime se okoristi, te postupa
u skladu sa njegovim propisima, to je ziv ummet-

- Ljudi se po prihvatanju serijatskog znanja razvrstavaju po stepenima.

Ibn Kajjim el-Dzevzijje, Allah mu se smilovao i knjizi "Miftahu daris-se'ade"
(1/60-61) kaze;

"Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, usporedio je znanje i uputu s kojom je
dosao sa kisom zbog koristi koje proizilaze iz toga, poput zivota, hrane, lijekova
i ostalih dobrobiti covjeku, tj. sve ovo opstoji zahvaljujuci znanju i kisi. Usporedio
je srca sa zemljom na koju padne kisa, zato sto je zemlja mjesto koje zadrzava vodu,
pa iz nje nicu razlicite vrste korisnog bilja. Isto tako, srca prihvataju znanje, pa ona
sa znanjem daju plod i bivaju cista, tj. o&tuje se blagodat i plod toga znanja."

Potom je podijelio ljude na tri skupine shodno njihovom prihvatanju znanja
i spremnosti da ga cuvaju i shvataju njegovo znacenje, izvlace propise iz njega,
kao i mudrosti i koristi:

"Prva: Oni koji pamte i shvataju to znanje, shvataju njegova znacenja i iz njega
izvlace razlicite propise, mudrosti i koristi. Ovakvi su na stepenu zemlje koja
prihvata vodu, tj. oni su na stepenu cuvanja. Iz te zemlje nice rastinje i bilje, sto
predstavlja shvatanje saznanja, spoznaju i izvlacenje propisa koji su na stepenu
davanja rastinja i bilja uz pomoc vode. Ovo je primjer hadiskih eksperata, islamskih
pravnika, onih koji se bave predajama i proucavaju ih.

Druga: Oni koji pamte znanje, oni kojima je darovano njegovo cuvanje i prenosenje,
ali im nije podareno shvatanje njegovih znacenja, kao ni izvlacenje razlicitih oblika
mudrosti i koristi iz njega. Oni su poput onoga koji uci Kur'an i pamti ga, pazi na
izgovor njegovih harfova, ali mu od Allaha nije podareno posebno shvatanje.

Ljudi se uveliko razlikuju po shvatanju onoga sto dolazi od AlEaha i Njegovog
Poslanika. Mozda jedna osoba iz teksta shvati jedan ili dva propisa, a druga stotinu
ili dvije stotine. Ovakvi su poput zemlje koja je zadrzala vodu ljudima, pa su je
oni koristili na razlicite nacine: jedan je koristi za pice, drugi za navodnjavanje,
a treci za sjetvu.

223

Selimb. idel-Hilali

Ove dvije skupine su sretnici, prvi imaju veci stepen i veci ugled: "To je Allaho**
blagodat koju On daje kome zeli, a Allah je Vlasnik velikoga obilja." (El-Dzumu a, 4

Treca skupina: To su oni koji znanje ne pamte i ne shvataju, ne prenose i r.i
poimaju. Oni su poput zemlje koja je ravna, gola, neplodna i koja ne zadiiava vodu
To su nesretnici.

Prve dvije skupine imaju zajednicko ucesce u znanju i edukaciji, svaka prerm
onome sto prihvati i do cega dode. Prva poznaje termine Kur'ana i pamti ih, a drut;
zna njegova znacenja, propise i nauke.

Treca skupina nema ni znanja ni edukacije. To su oni koji se nisu okoristil
Allahovom uputom i nisu je prihvatili. Ovakvi su gori od stoke, oni su gorivc
u Dzehennemu.

Ovaj casni i veliki hadis govori o pocastima znanja i poucavanja, veiicin?
njegovog stepena i o nesreci onoga ko nije svrstan medu one koji ga traze. U ovor.
hadisu navode se vrste ljudi s obzirom na njihovu nesrecu i srecu, te podjela Oni
koji su sretni na: one koji prednjace u dobru i koji su Allahu privrzeni, te one
umjereno sretne.

U ovom hadisu je naznaka da je ljudima potrebno znanje kao sto im je
potrebna kisa, pa cak je i vise, jer kada izgube znanje, oni su poput zemlje na
koju nije pala kisa.

Imam Ahmed kaze: "Ljudima je potrebno znanje vise nego sto su im potrebr..
hrana i pice, jer hrana i pice potrebni su im u jednom danu jedanput ili dvaput. :
znanje im je potrebno sa svakim udisajem i izdisajem."

163. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je AUaho-.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Primjer mene i vas je kao primjer covjeka ko:
potpali vatru pa skakavci i leptiri pocnu u nju upadati, a on ih od nje odvraca. h
vas drzim za vase pojaseve da ne padnete u vatru, all vi se izmicete iz mojih ruku.
(Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2285).

Iz hadisa se shvata:

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, briga i samilost prema svome ummetu
tako sto im je ukazao na cinjenje djela od kojih ce imati korist i upozorio ih je na sve
vrste zla kako bi ga se klonili.

224

RADOST PQGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUWNA

- Mnogi ljudi su neznalice, jer njihova shvatanja su ogranicena, pa tako ne mogu
dokuciti sustinu stvari. Tako brzo bivaju obmanjeni onim sto vide, osim onoga ko
se prosvijetli svjetlom vjerovjesnistva.

- Ljudi hrle za vidljivim ljepotama ovodunjaluckog zivota, a u tome je propast
zanjih.

164. Takoder, od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, naredio oblizivanje prstiju i posude nakon jela, i rekao:
"Vi ne znate u kojima od njih je blagoslov." (Prenosi ga Muslim)

U drugoj njegovoj predaji stoji: "Kada nekom od vas ispadne zalogaj, neka ga
uzme i neka ukloni smetnju koja se na njemu nalazi, a zatim neka ga pojede ne
ostavljajuci ga sejtanu. Neka svoju ruku ne brise maramicom sve dok ne oblize
svoje prste, jer uisttnu ne zna u kojem dijelu njegove hrane je blagoslov (bereket)"

U sljedecoj predaji stoji: "Zaista sejtan prisustvuje svakom vasem poslu, pa cak
i prilikom objedovanja. Kada nekome od vas ispadne zalogaj, neka sa njega otkloni
smetnju i neka ga pojede i ne ostavlja sejtanu."

Dokumentadja hadisa:

Navodi ga Muslim (2033).

Druga predaja kod Muslima (2033 - 134).

Treca predaja kod Muslima (2033-135).

Iz hadisa se shvata:

- Hrana ko)u Covjek jede sadrzi bereket, a on ne zna u kojem dijelu hrane se
bereket nalazi.

- Covjek je duzan da nastoji pronaci ovaj bereket, jer ukoliko bereket bude
odstranjen, covjek nece imati nikakve koristi, pa makar zadobio eitav dunjaluk sa
svim bogatstvima.

- Podsticaj lizanja prstiju i posuda. Time se £uva blagodat i postize skromnost.

- Uzimanje hrane koja padne na zemlju nakon sto se ocisti od prljavstina i tada
ce se pojesti i nece ostavljati, jer se ostavlja njem zapostavlja blagodat i cini oholost,
naravno ovako ce postupiti ukoliko postoji mogucnost da se ocisti i ukoliko hrana
nije pala na necisto mjesto.

- Pocvrda postojanja sejtana i obavijest o njihovom svijetu.

- Sejtan prati covjeka u svim njegovim poslovima i postupcima. Kada covjek
bude nemaran prema Allahovom putu, sejtan njime ovlada.

225

Selimb. Idtt-Hilak

- Musliman se bori protiv sejtana na svaki nacin i ne ostavlja im nijednu korist
od sebe.

- Islamski serijat pojasnjava sustinu onoga cime se priskrbljuje korist i otklanja
steta, razliku od ljudskih intuicija i obicaja.

- Islamski serijat jasno se manifestuje po suprotstavljanju onorne oko cega su
se ljudi bespravno usaglasili u vidu ostavljanja hrane (koja padne na zemlju pilikorr.
objedovanja) smatrajuci je prljavom i bojeci se bolesti.

■ Islam je vjera cistoce i zastite od neugodnosti i prljavstina. Zato je podstakac
da se ukloni ono sto se zakaci za ispadnuti zalogaj. Islam je sredina izmedu
pretjerivanja i nemara.

165. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik, saliailahu alejhi ve seHern, odrzao nam je poucno predavanje i rekao:
'O ljudi, vi cete svi biti iskupljeni pred Allahom UzviSenim, bosi, goli i neobrezani:
'Kao sto smo poceli prvo stvaranje, vratit cemo ga, to je obecanje kojim smo se
obavezali, a Mi cemo to sigurno uciniti.' (El-Enbija, 103) Uistinu, prvi covjek koji
ce na Sudnjem danu biti obucen je Ibrahim. Zaista ce neki od mojih sljedbenika
biti dovedeni, pa ce ih meleki povesti ka Dzehennemu, pa cu ja reci: 'Gospodaru.
moji drugovi!' Reci ce se: 'Ti ne znas sta su oni radili poslije tebe! A ja cu tada reci.
kao sto je rekao dobri rob: % sam protiv njih bio svjedok dok sam bio medu njima
- do rijeci: A Allah je mocan i mudar' (El-Maide, 117-118). A zatim 6e se meni
ve6i: 'Oni su se odmetnuli odmah nakon tvoje smrti." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (6/286-287) - Fethul-Bari; Muslim (2860, 58).

Manje poznate rijeci:

"Dohri rob" - Isa, alejhis-selam.

1 / hadisa se shvata:

- Sva stvorenja bit ce iskupljena pred Allahom Uzvisenim, bosa i gola, kao sto
ih je stvorio prvi put. Ovim se pojasnjava da ljudima na ahiretu nece koristiti imeci
koje su brizljivo sakupljali i cuvali na dunjaluku, sve ce to ostatt iza njih, a na ahiretu
ce im koristiti samo dobra djela koja su cinili.

- Allahovo obecanje ce doci, jer Allah nece iznevjeriti obecano.

- Odjeca je blagodat od Allaha kojom covjek pokriva svoja stidna mjesta.

226

RADOST POGLEDA KQMENTAR RifADUS-SALIHINA

- Vrijednost posJanika Ibrahima, alejhis-salatu ves-selam, a on je prvi koji ce
biti zaodjenut u odjecu na Sudnjem danu.

- Kaznjavanje sljedbenika novotarija koji su promijenili Allahovu vjeru. Svako
ko to ucini, zasluzuje kaznu.

- Nece koristiti deklarativno pripisivanje Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, ukoiiko to ne bude popraceno prakticiranjem njegovog sunneta
i pridrzavamem za njegovu uputu.

- Pod "drugovima" ovdje se misli na otpadnike iz reda beduina u cijim se srcima
nije ustalio iman. A sto se tice iskrenih ashaba, kao sto su deseterica obradovanih
Dzennetom, i prvijenaca iz reda muhadzira i ensarija, oni su se borili protiv
otpadnika svojim zivotima i imecima. Borili su se protiv nevjernika svojim sabljama
i ostricama svoga oruzja i jezicima dokrajcivali sumnje onih koji su zastranili, sve
dok nisu preselili svome Gospodaru cvrsto se drzeci sunneta svoga Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem.

166. Od Ebu Seida Abdullaha b. MugafFela, radijallahu anhu, prenosi se da je
rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je bacanje kamencica
rekavsi: 'Oni ne mogu ubiti ulov i raniti neprijatelja, vec samo mogu izbiti oko
i slomiti zub."' (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "Jedan rodak Ibn MugafFela bacao je kamencice, pa mu
je to ovaj zabranio rekavsi: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio
je bacanje kamencica i rekao: 'Oni ne mogu pogoditi ulov.' Zatim je njegov rodak
ponovo poceo bacati, a Ibn Mugaffel mu rece: ' Ja ti govorim da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, to zabranio, a ti ih ponovo bacas!? Od sada s tobom vise
nikada necu progovoriti!"

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (10/599) - Fethul-Bari; Muslim (1954).

Druga verzija kod Muslima (1954, 56).

Iz hadisa se shvata:

- Zabrana bacanja kamencica, jer od toga nema nikakve koristi, vec se moze
nastetiti drugima.

- Islam zabranjuje svako djelo od kojeg nema koristi ill koje nanosi stetu
muslimanima. U to spada igranje u kome ima uznemiravanja, a nema nikakve
koristi.

227

Sclimb. Idei-Hiltili

- Velicina neprikosnovenosti muslimana. Zato serijat uzima predostroznost da
tu neprikosnovenost sacuva svakim sredstvom i sacuva ga od zla i stete.

- Obaveza je onome koji vidi djelo suprotno serijatu da upozori onoga ko ga cini
i da ga poduci. Ne treba, takoder, biti grub prema njemu osim poslije pojasnjenja,
uspostavljanja dokaza i namjernog suprotstavljanja.

- Dozvoljenost izbjegavanja novotara, ostavljaca sunneta i grjesnika sve dok ne
ostave svoja ruzna djela.

- Dozvoljeno je sa novotarima zastalno prekinuti svaki oblik komunikacije.

- Allahova vjera je draza vjerniku od njega samoga, roditelja, djeteta, rodaka,
prijatelja i svih ostalih ljudi.

167. Od Abisa b. Rebkea prenosi se da je rekao: "Vidio sam Omera
b. El-Hattaba, radijallahu anhu, kako ljubi Crni kamen (El-Hadzeru3-Esved)
govoreci: '}a znam da si ti kamen i da ne koristis niti stetis. Da nisam vidio
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako te ljubi, ne bih te poljubio!'"
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Mavodi ga El-Buhari (3/475) - Fethul-Bari; Muslim (1270).

Iz hadisa se shvata:

- Obaveznost slijedenja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u svemu sto je
propisao svome ummetu, pa makar ne mogli pojmiti mudrost doticnog propisa.

- Ibadeti (obredoslovlja) su precizirani i ograniceni serijatom, te ih je potrebno
dosljedno prakticirati.

- Davanje prednosti predajama nad razumom.

- Ljubljenje Crnog kamena je vjerovjesnicki sunnet.

- Veliko nastojanje ashaba da jedinstveno slijede Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem.

- Cisto ispovijedanje tevhida Gospodaru od strane ashaba, radijallahu anhum,
jer korist i stetu pripisuju jedino Allahu Uzvisenom.

- Sve sto je mimo Allaha ne moze ni nastetiti ni dati neku korist, makar bilo
respektovano,

228

RADOST POGLEDA KOMENTAR RUADUS-SAFJH/NA

Poglavlje sedamnaesto

OBAVEZA POKORAVANJA PRESUDI UZVlSENOG ALLAHA

I §TA TREBA RECl ONAJ KOJI BUDE POZVAM TOME

ILI MU SE NAREDI DOBRO, A ZABRANI ZLO

Potrebno je predati se Allahovoj presudi vanjstinom i nutrinom, bez
suprotstavljanja, oklijevanja, opiranja, sporenja, jer je to dokaz cistoga imana.

Uzviseni Allah kaze: "Tako mi tvoga Gospodara, oni nece vjerovati sve dok te
ne uzmu za sudiju u sporovima svojim, a zatirn u svojirn dusma ne osjete tjeskobu
zbog tvoje presude i dok se u potpunosti ne pokore." (En-Nisa, 65)

Tumacenje ovoga ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o naredbi ocuvanja
sunneta i njegovih adaba-

Uzviseni kaze: " Vjernici treba samo da kazu, kada se pozovu Allahu i Njegovom
Poslaniku, da presudi medu mima: 'Slusamo i pokoravamo se.' Takvi ce postici
ono sto zele." (En-Nur, 51)

Uzviseni Allah obavjestava o osobini vjernika koji se odazivaju Allahu
i Njegovom Poslaniku, koji ne zele neku drugu vjeru osim Allahove Knjige i sunneta
Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Oni slusaju i pokoravaju se i zato ih
je Allah Uzviseni okarakterisao kao one koji ce postici sto zele i koji ce biti spaseni
od strahota.

Od mnogobrojnih hadisa o ovome jeste i hadis Ebu Hurejre koji je spomenut
na pocetku prethodnog pogiavlja, kao i drugi hadisi.

Poslanik, sallallahu aie)hi ve sellem, kaze: "Nemojte me mnogo zapitkivati."
Komentar i dokumentacija ovog hadisa navedeni su pod brojem 156.

168. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kada je
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, objavljen ajet: 'Allahu pripada
sve sto je na nebesima i na Zernlji. Ako budete iznosili ono sto je u vasim dusama
ili budete skrivali, Allah ce vas za to obracunati' (El-Bekare, 284), to se ucinilo
njegovim ashabima teskim, pa su mu dosli, sjela na koljena i rekli: 'Allahov Poslanice!
Dobili smo u obavezu da obavljamo djela koja mozemo, kao sto su narnaz, post,
dzihad i milostinja. Sada ti je objavljen ovaj ajet i to nismo u stanju.' Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Zar zelite da kazete sto su govorili pripadnici
dviju Knjiga prije vas: 'tujemo i ne pokoravamo se!' Ne, nego recite: 'Cujemo i

229

Setimb.lttd-Hitali

pokoravamo se, od Tebe trazimo oprosta, nas Gospodaru, i Tebi se vracamo.* Kada
su to ljudi prihvatili i jezikom izgovorili: 'Cujemo i pokoravamo se, od Tebe trazimo
oprosta, nas Gospodaru, i Tebi se vracamo! Allah objavi sljedeci ajet: Toslanik
vjeruje u ono sto mu je objavljeno od njegovog Gospodara, a i vjernici, svi vjeruju u
Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige i Njegove poslanike. Mi ne pravimo razliku
ni izmedu jednog od Njegovih poslanika, i govore: 'Cujemo i pokoravamo se.
od Tebe trazimo oprosta, nas Gospodaru, i Tebi se vracamo' (El-Bekare, 285). Postc
su to uclnili, Allah je derogirao ovaj ajet i objavio: Allah ne zaduzuje dusu osim onim
sto moze podnijeti. Njoj pripada dobro koje uradi, a i zlo koje uradi. Gospodaru
nas, nernoj nas kazniti ako zaboravimo ili pogrijesimo.' Zatim im je rekao: 'Da :
'Gospodaru nas, nemoj nas natovariti onim sto ne mozemo podnijeti! pa je rekao:
'Da'; 'Oprosti nam, primi nam pokajan je, smiluje nam se. Ti si nas Zastitnik i pomozi
nas protiv naroda nevjernickog' (El-Bekare, 286), rekao je: 'Da.' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa;

Navodi ga Muslim (125).

Manje poznate rijeci:

"Derogacija, ponistavanje" - u ovom hadisu oznacava uklanjanje nejasnoce
iz prvoga ajeta i pojasnjavanje onoga sto se zeli reel. Ispravni prethodnici su
ogranicavanje, poblize odredivanje, izuzimanje i pojasnjenje nejasnoga nazivali
neshom (derogacijom).

Nesh u definiciji metodologicara islamskog prava oznacava ponistavanje
serijatskog propisa potvrdenog prethodnim dokazom sa dolazecim serijatskim
dokazom.

Iz hadisa se shvata:

- Duboko shvatanje ashaba, radijallahu anhum, njihova visoka pozicija i obilno
znanje pri shvatanju Allahovog i Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, govora.

- Ashabi su se brzo i blagovremeno odazivali Allahovim i Poslanikovim
naredbama i primjenjivali ih u praksu.

- Pokornost i podredenost Allahu su razlog olaksanja i pomoci.

- Ashabi su bili uvjereni da ce biti kaznjeni za ono sto ne mogu od sebe odbiti,
poput misli. Zato su to smatrali onim sto se ne moze podnijieti. Kada su proucili ajet
i njihova se srea sa njim smirila, njihovi jezici se njemu podredili, i tjelesni organi
u potpunosti predali, Uzviseni Allah im je pojasnio da za misli i nasumicne ideje
nece biti kaznjeni, vec se to odnosi na cvrste odluke i namjere.

230

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SALlHINA

Cvrste odiuke oznacavaju ono s cime se duse smiruju i na cemu ustrajavaju, a
one su dvovrsne:

a) One koja su djela srca, kao sto je sumnja u Allahovo gospodarstvo, jednodu,
vjerovjesnistvo ili prozivljenje. Za sve ovo covjek ce biti odgovoran i kaznjen. Sa
ovakvim neispravnim djelima srca postaje nevjernik ili licemjer.

Isto se odnosi na ljubav prema onome sto Allah mrzi i mrznju prema onome sto
Allah voli, te oholost, samodopadljivost, pakost i ruzno misljenje o muslimanima
bez ikakve osnove koja to nalaze.

b) One koji nisu djeia srca, vet djela tjelesnih organa, kao sto su krada, pijenje
alkohola i zinaluk. Ukoliko covjek u tome ustraje i bude imao cvrstu nakanu,
onda se ovakva djela srca prikljucuju prvoj vrsti, jer se putem njih ispoljava
ljubav prema onome sto Allah mrzi ili prema onome sto izaziva Allahovu srdzbu.
Dusevna smirenost sa ovakvim djelima priprema tjelesne organe da cine ovakva
upropastavajuca djela kada budu u mogucnosti da ih cine ili kada se osame.

Ovo se moze podrzati i vjerodostojnim rijecima Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem: "Grijeh je ono od cega osjecas nelagodnost u svojim prsima
i prezires da za to ljudi saznaju." Allah najbolje zna.

- Obaveza suprotstavljanja ehlul-kitabijama, upozorenje na slijedenje njihovih
obicaja i njihovog ponasanja u izrekama i djelima.

- Mogucnost derogacije u Kur'ani-kerimu, a odnosi se na obavezujuce
propise.

- Ispravni prethodnici imali su razli£ita misljenja u vezi sa derogacijom ili
vazenjem propisa prvog ajeta koji je naveden u hadisu.

Misljenje koje ja preferiram, poslije detaljnog proucavanja i iscitavanja
miiljenja i dokaza mufessira, jeste da je ajet i dalje ostao vaziti i da nije derogiran,
shodno shvatanju metodologicara islamskog prava (usulisti). Pojasnjenje za to
glasi: Uzviseni Allah obavjestava da ce ih obra^unati za ono sto iznesu u javnosti
ili Sto skriju, sto zapravo podrazumijeva Njegovo savrseno znanje o onome sto
Mjegovi robovi kriju u svojim prsima ili rade u javnosti, Njegovom znanju ne
moze promaci nijedna njihova situacija, i On je s ovim upoznao Svoje robove
rekavsi: "On oprasta kome hoce, a kaznjava koga hoce'J cime Uzviseni sprovodi
Svoju pravdu i daje Svoje obilje, tj. oprasta kome zeli iz Svoga obilja i blagodati, a
kaznjava pravedno koga zeli.

Shodno ovome, ajet ne nalaze kaznjavanje za same misli i ideje, vec nalaze
obraeun koji je opcenitiji od kazne, a ono sto je generalno ne iziskuje ono Sto je
poblize odredeno.

Ovo misljenje zastupao je predvodnik svih mufessira Ibn Dzeriri et-Taberi u
svome Tefsiru, kao i sejhul-islam svojoj knjizi "Dekaik" a potom je rekao (1/250):

231

Sdimb. IHd-tiilali

"Prema tome, propis ajeta ostao je vaziti i nije derogiran, a ispravni prethodnic.
koji su rekli da je derogiran narednim ajetom, pod time su mislili na poja£njenje
njegovog znacenja." To se naziva derogacijom u jeziku ispravnih prethodnika.
isto kao sto su izuzimanje nazivali derogacijom (nesh).

- U ovome hadisu je velika naznaka da se zadrzavanje samo na arapskom jeziku.
tj. iskljucivom poznavanju arapskog jezika, ne smatra dovoljnim za shvatanje ono^a
sto Ailah i Njegov Poslanik govore. Ovi ashabi bili su najrjecitiji i njihov govor bio
je izrazito stilski oblikovan, ali im je, ipak, ovaj ajet bio nejasan sve dok im ga Allah.
iz Svoje miiosti i pocasti, nije pojasnio.

Poglavlje Gsamnaesto
ZABRANA UVOBENJA NOVOTARIJA

Bid'at oznacava novouvedeni pravac u vjeri kojim se oponasa serijat i kojim se
nastoji pribliziti Allahu, medutim, za njegovu ispravnost ne postoji vjerodostojan
serijatski dokaz u osnovi ili po opisu.

Mnogobrojni su dokazi iz Kur'ana, sunneta i izreka ispravnih prethodnika koji
ukazuju na pokudenost novotarije, upozoravaju na nju i zabranjuju priblizavanje
njenim granicama, jer su novotarije vjesnik sirka. Novotarije su draze sejtanu od
nepokornosti i grijeha, jer se za grijeh moze pokajati, dok novotarije ispunjavaju
svaki segment covjekovog zivota, isto kao sto bjesnilo u potpunosti ovlada svakom
zilom i zglobom zarazenog covjeka.

Uzviseni kaze; "A sta ima poslije istine osim zabluda." (Junus, 32)

Istina i zabluda su dvije suprotnosti koje se ne mogu sastaviti, niti imaju slicnosti.
Udaljavanjem od istine, covjek zapada u zabludu. Istina oznacava spoznaju upute
Kur'ana i sunneta, shodno shvatanju ispravnih prethodnika sa dokazom, tekstualno
ili dedukcijski (izvlacenjem propisa).

Uzviseni kaze: "Mi u Knjizi nista nismo izostavili." (El-En'am, 38)

Uzviseni Zastitnik obavjestava u Kur'ani-kerimu da on sadrzi sve sto je ljudima
potrebno u pitanjima upute i to tekstualno, semanticki ili indirektnim ukazivanjem.
Kur'an sadrzi cjelokupne postavke na koje se vraca rnudztehid, a na njima zastaje
muktesid (onaj koji nema znanje poput mudztehida). U to spada takoder i sunnet,
jer on pojasnjava Kur'an, a onome sto je predmet pojasnjavanja neophodno je
stalno pojasnjenje.

Uzviseni kaze: "Ako se budete oko neiega sporili, vratite to Allahu i Poslaniku"

(En-Nisa, 59), tj. Kur'anu i sunnetu.

232

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIIADUS-SALIH/NA

Tumacenje ovog ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o naredbi cuvanja
sunneta.

Uzviseni kaze: "I ovo je Moj ispravni put, pa ga slijedite, a nemojte slijediti
stranputice, pa cete skrenuti sa Njegovog puta." (El-En am, 153)

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima vjernicima da se drze zajednice,
a zabranjuje im razilazenje i cjepkanje u sekte. Onaj ko bude zelio zajedniStvo, ici ce
putem istine, a taj put je jedan i ne moze se pretvoriti u vise pravaca ili promijeniti.
Onaj ko bude slijedio stranputice, mimoici ce ga uputa i zaokupirat ce ga strasti
i zablude. Utjecemo se Allahu od pritajene smutnje.

Uzviseni kaie: "Red: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, pa ce vas Allah zavoljeti
i vaSe grijehe vam oprostiti." (AH Imran, 31)

Tumacenje ovog ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o naredbi cuvanja
sunneta.

Ajeti o ovome poglavLju su mnogobrojni i poznati, a takoder i hadisi su
mnogobrojni i poznati, a mi cemo se ograniciti na neke od njih:

169. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla; "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern; 'Ko uvede u ovu nasu vjeru ono sto nije od nje,
to se odbacuje.'" (Muttefekun alejhi)

U predaji kod imama Muslima stoji: "Ko uradi kakvo djelo koje nije u skladu sa
nasom vjerom, ono se odbacuje."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/301), Fethul-Bari; Muslim (1718). Ovaj hadis je jedan
od temelja islama, zato ga je potrebno upamtiti i obznaniti, jer predstavlja veliko
temeljno pravilo za opovrgavanje uvedenih novotarija.

Mnogobrojni su komentari ucenjaka o pojasnjenju ovoga hadisa.

Iz hadisa se shvata:

- Uvedene sU'ari se odbacuju. Onome koji uvodi novotarije, Allah na Sudnjem
danu nece pridavati nikakvog znacaja.

- Hadis pojasnjava da su uvedene stvari novotarije, a da je svaka novotarija
zabluda, cime se temeljno opovrgava podjela novotarije na dobru i losu.

- Svi zabranjeni ugovori su neispravni, a takoder i plodovi koji iz njih proizlaze,
jer neispravno je sve sto je sazdano na neispravrtosti.

233

Scltnib. Idei-Hllati

- Neispravna nagodba nije vazeca, a ono sto se na taj nacin uzrne.
potrebno je vratiti.

- Neki ljudi tvrde da su novotarije koje se odbacuju upravo one koje su u koliziji
sa postavkama vjere njenim opdim temeljima i cjelokupnim pravilima, rnedutim.
ukoliko uvedenoj stvari svjedoci neki opci temelj, ilL se moze svrstati pod jedan od
njenih propisa, onda se ne smatra novotarijom.

Ova fikcija moze se pobiti predajorn koju navodi Ebu Ja'la u svome Musnedu
(4594) i Ebu Awane (4/18) sa ispravnim lancem prenosilaca: "Ko uvede u ovu nasu
vjeru ono sto nije u njoj, odbacuje se" tako da ovaj hadis ima tri vjerodostojne
predaje u kojima se kaze: "...ono sto nije od nje", "...ono sto nije u skladu sa njom",
"...i ono sto nije u njoj"

Prva verzija je opcenitija u pogledu odbacivanja zato §to obuhvata i temeli
i nacin, dok je druga poblize odredenija u pogledu nacina i opisa, dok treca
najpodrobnije pojasnjava i utemeljuje, jer sve §to nije od vjere po svome temelju.
opisu i poblizem odredenju, odbacuje se.

Takoder, neophodno je spomenuti da shvatanje ovoga hadisa od strane
ispravnih prethodnika ukazuje na negiranje uvedene stvari, svejedno bilo to
u osnovir po opisu ili ostavljanju. Allah daje obedanja i prijetnje.

170. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kada bi Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, drzao govor, oci bi mu pocrvenile, podigao bi
svoj glas i pojacao srdzbu kao da upozorava na neprijatelja, pa bi rekao: 'Neprijateli
ce vas napasti ujutro ili navecer.' Zatim bi rekao: 'Ja sam poslat, a izmedu mene
i Sudnjeg dana je koliko izmedu ova dva prsta" sastavio bi kaziprst i srednji prst.
pa bi rekao: "Najbolji govor je Allahova Knjiga, najboija uputa je Muhammedova.
sallallahu alejhi ve sellem, uputa. Najgore stvari su novotarije, a svaka novotarija
je zabluda' Zatim bi rekao: 'ja sam preci svakom vjerniku od njega samoga sebi.
Onaj ko ostavlja imetak (nakon smrti), neka ga ostavi svojoj porodici, a ko umre a
ostane mu dug ili djeca, to pripada meni i ja cu se za njih brinuti.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (867).

Iz hadisa se shvata:

- Pojasnjenje stanja onoga koji drzi govor i savjetuje svoj narod, jer on vidi ono
sto ne vide obicni ljudi.

- Hattb se obraca ljudima shodno njihovom stanju i upozorava ljude shodno
velicini njihovog nemara ili zapostavljanja propisa islama.

234

RADOST POGLEDA KOMENTAR Rl/ADUS-SALIHJNA

-Potrebnojeobracatiseijudimashodnonjihovimintelektualnimsposobnostima
: ukazivati im na opasnost i posljedice njihovih postupaka shodno mogucnostima
njihove percepcije.

- Dozvoljenost iskazivanja emocija prilikom obracanja ljudima kako bi se sto
bolje pojasnilo i ljudima priblizilo ono o cemu se govori.

- Sunnet je da hatib kaze "emma ba'de" (a zatim...)-

- Poslanikova, sallallahu aiejhi ve sellem, briga i samilost prema svome
umrnetu.

- Najbolje cime se covjek moze zaokupirati jeste Allahova Knjiga i sunnet
Njegovog Poslanika.

- Obaveza zabranjivanja novotarija, upozoravanje na njih i ukazivanje da su
novotarije ocito zlo i zabluda.

- Obaveza skrbljenja o jetimima i nemocnim iz zajednickog trezora
muslimana.

- Vode vode brigu o jetimima i nemocnima.

- Utemeljenost nasljedivanja.

- Pojasnjenje blizine Sudnjeg casa, tj. da ce Sudnji cas doci nakon Vjerovjesnika,
sailallahu aiejhi ve sellem. Ovo upozorenje treba da probudi one koji su se uspavali
i da skrene paznju nemarnima koji dolaze svijesti tek kada dodu nadomak kabura.

Od El-Irbada b. Sarije, radijallahu anhu, prenosi se hadis koji je prethodno
naveden u Poglavlju o cuvanju sunneta. Njegova dokumentacija i komentar su pod
brojem 157 u Poglavlju o cuvanju sunneta.

Poglavlje devetnaesto
KO UVEDE LIJEP ILI RU^AN OBICAJ (SUNNET)

Potrebno je ocuvati ispravni sunnet, pozivati u njega, ozivljavati zapostavljeni
sunnet i siriti ga medu muslimanima, a sve ovo predstavlja lijepi sunnet (obicaj),
a sve sto je suprotno tome predstavlja novotarije. Lijepi sunnet nije, kao sto mnogi
priudeni misle, u smislu dobre novotarije, jer ona u serijatu nema nikakve uloge
niti traga.

Uzviseni kaze; "Oni koji govore; 'Gospodaru nas, podari nam u suprugama
nasim i potomstvu nasem radost ociju i ucini nas predvodnicima bogobojaznih."
(El-Furkan, 74)

235

Se&mhJid-HM

Uzviseni Zastitnik obavjestava o robovima Milostivog, pa kaze da Ga oni mole da
iz njihovih kicrni tzvede potomstvo koje ce Mu se pokoravati i jedino Njega obozavat:
ne pripisujuci Mu nista, pa ce tako njihove oci radost osjetiti. Takoder, oni vole da
vide svoje supruge kao pokorne Allahu Uzvisenom. Takoder, vole da njihov ibadet
bude vezan za ibadet njihove djece i supruga, te da njihova uputa bude prelazna na
druge u smisiu koristi. U tome je, naravno, veca nagrada i bolja su ishodista.

Uzviseni kaze: "I Mi smo ih ucinili predvodnicima koji upucuju s Nasom
naredbom." (El-Enbija, 73)

Uzviseni Allah obavjestava o povorci pravovjernih, Ibrahimu, aiejhis-selam,
i njegovom potomstvu. Njihov istinski Zastitnik odredioje da onibudu vode upute
koje ljudi slijede zato sto, Allahovom dozvolom, pozivaju ka Allahu, a, takoder,
ista je situacija i sa onim koji kao pravovjeran slijedi vjeru Ibrahima.

171. Od Ebu Amra Dzerira b. Abdullaha prenosi se da je rekao: "Pocetkom dana
bili smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa dode jedna grupa
ljudi odjevenih u oskudnu odjedu od istkane vune, koja je imala prorezan otvor za
glavu, ili u ogrtacima, sa objesenim sabljama; bili su vedinom, odnosno svi su bili
iz plemena Mudar. Lice Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izmijeni se
kada vidje njihovu neimastinu, pa ude, a zatim izade, pa onda naredi Bilalu da prouci
ezan i ikamet Nakon namaza ustade da odrzi govor i rece: 'O ljudi, bojte se vaseg
Gospodara koji vas je stvorio od jednog covjeka' - do kraja ajeta - 'Allah vas uistinu
nadzire' (En-Nisa, 1}, a zatim je proucio aj et iz sure El- Hasr: 'O vi koji vjerujete, bojte
se Allaha i neka dusa gkda sta je pripremila za sutra' (El- Hasr, 18) . Neka dij eli covjek
od svojih dinara, dirhema, od svoje odjece, od sa'a psenice, od sa'a svojih hurmi', pa
rece: 'makar i polovinu hurme.' Tada dode jedan ensarija sa zavezljajem tolikim teskim
da ga je jedva nosio. Ljudi su poceli dolaziti i donositi darove, tako da sam vidio dvije
hrpe hrane i odjece. Lice Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zbog toga
je tako zasjalo kao da je pozlaceno. Poslanik tada rece: 'Ko uvede jedan lijep obicaj
u islam, imat ce za to nagradu, a i nagradu za sve one koji poslije njega budu postupali
po tome, a od njihovih nagrada nece se nista oduzimati. A ko uvede u islam ruzan
obicaj, snosit ce grijeh za to, kao i grijeh onih koji poslije njega budu postupali po
tome, a od njihovih grijeha nece se nista oduzimati" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1017).

236

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Iz hadisa se shvata:

- Potrebno j e da bogatiji Ijudi prate stanja siromasn ih i da blagovremeno nastoje
odvratiti stetu od njih. Ovo spada u domen solidarnosti medu muslimanima
i pomaganja u dobrocinstvu i bogobojaznosti.

- Briznost i saosjecanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema siromasima.
Poslanikovo nastojanje da otkloni neugodnost koja prati siromasne. Takoder,
potrebno je da takvi budu i imarrti poslije njega, sallallahu alejhi ve sellem.

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, radost kada su se i siromasi
obradovali, njegovo nastojanje da im pomogne; cime se odstranjuje jedna od
nedaca ummeta i otklanja briga.

- Vjerovjesnikovo lijepo upucivanje i mudrost pri uvezivanju spona bratstva
i Ijubavi medu muslimanima. Skrenuo nam je paznju na nuznost saradnje.

- Ucenjak je duzan da odabere odgovarajucu temu u odgovarajucem vremenu,
te da se obraca ljudima na odgovarajuci nacin kako bi ih podstakao da cine dobro
na koje im ukazuje i da se pomazu u cinjenju dobrocinstva.

- Utjecaj vjerovanja u Allaha Uzvisenog i Sudnji dan na ponasanje muslimana
i brzo nastojanje da se ucini dobro. Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mnogim
ajetima iz Kur'ana, koji ukazuju na ove vrijednosti, podsticao ashabe na cinjenje dobra.
Stoga, najbolje sto hatib moze citirati jeste Allahov, azze ve dzelle, govor.

- Podsticaj na davanje sadake i trosenje, pa makar i u malim kolicinama,
ier velika kolicina potjece od male, i zato nije dozvoljeno da cov^ek potcjenjuje neko
djelo makar ono bilo mizerno u njegovim ocima.

- Brzi odaziv muslimana na uputu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
i njihovo takmicenje u cinjenju dobra.

- Podsticaj da musliman bude lijep uzor u cinjenju dobra, dobrocinstva,
i upozorenje da ne bude los uzor u neistini i nedjelima. Ko bude nastojao da
ucini kakvo dobro djelo, imat ce nagradu poput nagrade onoga ko ga bude cinio,
a ko bude nastojao da uradi zlo, snosit ce grijeh poput grijeha onoga ko ga pocini.

- U hadisu nije dokaz za one koji uljepsavaju novotarije i koji govore da u islamu
postoji lijepa novotarija. Primjer onoga koji gleda na ovaj hadis, ne osvrcuci se na
povod njegovog izricanja, koji smo vec naveli, je poput onoga koji prouci rijeci
Uzvisenog: "Tesko li klanjacima", i ne upotpuni citiranje ajeta da bi se upotpunilo
njegovo znacenje. Ovakvim postupkom izmijenio je stvarne cinjenice, poremetio
mjerila, jer Allah Uzviseni nije zaprijetio klanjacima, a kako bi to i ucinio kada je
naredio da se namaz obavlja. Medutim, On je zaprijetio jedno) kategoriji klanjaca,

a to su oni koje je opisao svojim rijecima: "Oni koji su prema svome namazu
nemarni, oni koji se pretvaraju i hranu siromahu ne udjeljuju."

237

Sdimb. Idd-Hilali

Hi, kao kada neko prouci: "Nemojte se priblizavati namazu" a ne dovrsi citiranje
ajeta da bi se razjasnilo znacenje, a on u potpunosti glasi: " „dok ste u pijanom stanju"

Iz ovakvih primjera, a i drugih mnogobrojnih u Kur'anu i sunnetu, nastala je
ideja o pravilu "prethodnog i popratnog govora" u usuli-fikhu.

Kontekst hadisa pobija tumacenje koje se prosirilo kod novotara, a ono glas:
Ko u islam uvede lijepu novotariju.

Potom su opcenito znacenje hadisa blize odredill Poslanikovim, sallallahu
alejhi ve sell em, rijecima: "Svaka novotarija je zabluda."

Sve ovo nam ukazuje da je ovakvo njihovo tumacenje laz i cista potvors
i najprece je da se odbaci. Sve sto je uradio ovaj ensarija bilo je otpocinjanje davanja
sadake u torn dogadaju, a sadaka je utemeljena tekstom vec od prije. Zar smatrate
da je ovaj ashab uveo lijepu novotariju?

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naveo je to u samoj ovoj predaji.

Prema tome, lijep sunnet (obicaj) znaci: Ozivjeti neki u vjeri vec utemeljen;
postupak koji ljiudi dotad nisu radili, jer su ostavljali sunnete.

Opovrgao sarn njihove sumnje u svojoj knjizi "Novotarija i njen los utjecaj
u ummetu"

172. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik.
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nijedna osoba ne bude nepravedno ubijena
a da Ademovu prvom sin ne bude udio u njenoj krvi, jer je on prvi pocinio ubistvo."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/150), Fethul-Bari; Muslim (1677).

Manje pornate rijeci;

"Prvi Ademov sin" - na njega se ukazuje u rijecima Uzvisenog: "Citiraj im vijest
o dva Ademova sina, kako je uistinu bilo, kada su obojica prilozili zrtvu, pa je od
jednog bila primljena, a od drugog nije bila primljena, a on rece: 'Ja cu te sigurno
ubiti.' Rece: Allah samo prima od onih koji su bogobojazni' - do rijeci Uzvisenog:
"Njegova dusa ga nagovori da ubije svoga brata, pa ga je ubio i postao od onih koji
su propali." (EUMaide, 27-30)

Navodi o njihovim imenima Habil i Kabil nernaju osnove u serijatu, vec su to
samo israilijjati.

238

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Iz hadisa se shvata:

- Onaj ko bude povod za cinjenje kakvog djela, ko na njega podstice i skrece
paznju, isti je kao i onaj ko ga direktno cini, s obzirom na posljedice u vidu nagrade
ili kazne. Njegova odgovornost cak moze bid mnogostruka.

- Razlicite su vrste ubistva. Neka ubistva su nepravedna, a neka su opravdana
i pravedna poput okoinosti u kojima serijat dozvoljava ubistvo, pa cak ga cini i
obaveznim, kao sto je ubijanje onoga ko je ubio drugoga, ukoliko staratelj ubijenog ne
oprosti, kamenovanje ozenjenog bludnika ili bludnice, ubijanje otpadnika od islama,
ko bude radio ono sto je cinio i Lutov narod (homoseksualizam), svejedno cinio to on
ili se to nad njim cinilo, onaj koji cini razvrat sa zivotinjama (zoofilija) itd.

Poglavlje dvadeseto

UKAZIVANJE NA DOBRO I POZIVANJE
U ISTINU ILI ZABLUDU

Uzviseni kaze; "Pozivaj ka svome Gospodaru" (El-Kasas, 87)

Uzviseni Allah nareduje Svome pozivacu da poziva ljude u ispovijedanje
iednoce Allahu, ibadet i pokornost u izvrSavanju naredbi i klonjenju zabrana.

Uzviseni kaze; "Pozivaj na put svoga Gospodara s mudroscu i lijepim
obracanjem." (En-Nahl, 125)

Uzviseni Allah nareduje Svorne Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem,
da poziva na Allahov put i vjeru, predocavajuci ljudima sve dokaze, zabrane
i dogadaje koji se navode u Kur'anu i sunnetu, kako bi se cuvali Atlahove kazne.
Ako neko bude irnao potrebu za dijalogom i raspravom, neka to ucini na najbolji
nacin, blago i lijepim obracanjem.

Uzviseni kaze: "I saradujte u dobrocinstvu i bogobojaznosti." (El-Maide, 2)

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima vjernicima da saraduju u cinjenju
dobra» a to je dobrocinstvo, i ostavljanju iosih djela, a to je bogobojaznost.
Allah zabranjuje vjernicima da se pomazu u neistini, grijesima i zabranama.

Uzviseni kaze: "Neka rnedu vama bude jedna skupina koja ce pozivati
kadobru." (Aii Imran, 104-)

U jednom drustvu neophodno je da egzistira skupina vjernika koja ce se
predati naredivanju dobra i zabranjivanju losih postupaka, a to su ucenjaci,
iako je to obaveza svakome pojedincu iz ovoga ummeta, naravno shodno njegovim
mogucnostima.

239

Mmb/ldd'Hilali

173. Od Ebu Mes'uda Ukbe b. Amra el-Ensarija el-Bedrija, radijallahu anhu,
prenosi se da je rekao; "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
'Ko uputi na dobro, ima nagradu kao i izvrsilac (tog dobrog djela)."
(Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljeziga Muslim (1893).

Iz hadisa se shvata:

- Potrebno je da musliman tmi dobro. Ako to nije u mogucnosti, onda ce
biti povod za &njenje dobra. Onaj ko bude povod za dobro djelo, pripada mu
nagrada poput one koju postize onaj koji cini dobro djelo, a od onoga koji ga cmi
nece se nista oduzimati.

174. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko bude pozivao na Pravi put, takav ce imati
nagradu svih onih koji mu se budu odazvali i na torn putu istine ga slijedili, s tim da
od njihove nagrade nista nece biti oduzeto, a onaj ko bude pozivao u zabludu, takav
ce imati grijeh svih onih koji ga u toj zabludi budu slijedili, s tim da se od njihovog
grijeha isto tako nista nece oduzeti." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2674) .

Iz hadisa se shvata:

- Onaj ko bude povod i posrednik u cinjenju nekog djela i onaj ko ga bude
direktno cinio, jednaki su po rezultatirna u smislu kazne ili nagrade.

- Potrebno je da musliman gleda u posijedice i rezultate svojih djela. Tako ce
nastojati da cini dobro da bi bio lijep uzor.

- Musliman je duzan da se pripazi laznih poziva i da se udalji od losega drustva,
jer ce biti odgovoran za ono sto cini.

Posredniku u dobru nagrada se uvisestrucuje, a posredniku u zlu takoder se
uvisestrucuje kazna.

240

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1IADUS-SAUH1NA

175. Od Ebu El-Abbasa Sehla b. Sa'da es-Sa'idija, radijallahu anhu, prenosi
se da je AUahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan Hajbera rekao:
"'Sutra ce ovaj islamski bajrak ponijeti covjek kojem ce Allah dati pobjedu.
On voli Alaha i Njegovog Poslanika, a njega vole Allah i Njegov Poslanik." Ljudi su
preno&li razmisljajuci kome ce dati zastavu. Kada je osvanu dan, svi rano pohrlise
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, t svaki od njih zelio ja da on licno
dobije bajrak. Poslanik upita: "Gdje je Alija b. Ebi Talib?" Prisutni rekose: "Allahov
Poslanice, bole ga oci." Poslanik rece: "Idite po njega." Ljudi ga dovedose, a Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potra njegove oci pljuvackom, uputi dovu za
njega, i Alija odmah ozdravi kao da ga oci nisu ni boljele. Poslanik mu tada dade
bajrak, a Alija, radijallahu anhu, upita: "Allahov Poslanice, hocu li se boriti protiv njih
dok ne postanu kao i mi?" Poslanik mu odgovori: "Kreni polahko sve dok ne dodes na
njihovo podrucje. Zatim ih pozovi u islam i obavijesti ih o Allahovim propisima koje
su duzni izvrsavati, jer, tako mi Allaha, da Allah preko tebe uputi jednoga covjeka
bolje ti je nego da imas najskupocjenije (crvene) deve." (Muttefekun alejhi)

Dokumcntacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (7/70), Fethul-Bari; Muslim (2406).

Manje poznate rijeci:

"Na dan Hajbera"- pohod na Hajber. Arapi imaju obicaj koristiti rijec "dan" koja
se odnosi na vojni pohod makar on trajao vise dana. Hajber je naselje na sjeveru
Medine Munewere, u pravcu Sama. U njemu su stanovali zidovi.

"Crvene deve" '- crvene deve su bile najvredniji imetak Arapa, pa se zato ovom
sintagmom tmenovalo sve ono sto se smatralo najvrednijim.

Iz hadisa se shvata:

- Uzviseni Allah izrazio je pocast Svome Vjerovjesniku i ukazao mu na covjeka
putem koga ce dati oslobodenje Hajbera.

- Vrijednost i stepen Alije, radijallahu anhu; Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, imao je veliko povjerenje u njega.

- Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, nadnaravno djelo, jer je doslo do
izljecenja, Allahovom voljom.

- Nastojanje ashaba, radijallahu anhum, da vole Allaha i Njegovog Poslanika,
nastojanje da tu ljubav primijene u praksi i njihovo natjecanje u cinjenju dobra.

- Uzvisenost islama u svome pozivu. Lijepi kodeksi ponasanja prilikom dzihada
i njegov krajnji cilj jeste da se ljudi spase od zablude i lutanja.

241

Setmib/lttel-Hilati

- Vrijednost poziva ka Allahu, azze ve dzelle, i podsticaj na ukazivanje svega
onoga sto rezultira dobrom i istinom, i cime se postize velika i obilna nagrada.

176. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je jedan mladic iz plemena
Eslem otisao Poslaniku i rekao: "Allahov Poslanice, ja bih zelio ici u bitku,
ali nemam oprernu." Poslanik mu rece; "Otidi do tog i tog* on se pripremio za bitku,
ali se razbolio." Mladic mu je otisao i rekao: "Selami te Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, i porucuje ti da mi das svoju oprernu." Na to je covjek je rekao:
"O ta i ta, daj mu moju oprernu. Nista mu nemoj uskratiti. Tako mi Allaha, sta god
da mu uskratis, i tebi ce u tome biti uskracen bereket." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1894).

Iz hadisa se shvata:

- Onaj koji zeli krenuti u boj, a nema oprerne, obavijestit ce imama o svome
stanju i nece imati opravdanja za svoj izostanak dok mu ga i imam ne dadne.

- Za dzihad je neophodno imati oprernu i spremnost.

- Dozvoljeno je uzeti oruzje od onoga koji se pripremio za dzihad, ali ne rnoze
krenuti, nakon sto je imam prihvatio njegovo opravdanje.

- Naredbi Aliahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pokorava se i nije je
dozvoljeno odbiti. Takoder se to odnosi na imame poslije njega.

- Ukazivanje na dobro i nastojanje da se ono cini i pomaganje u njemu.

- Ko bude skrtario u davanju na Allahovom, azze ve dzelle, putu i drugim
oblicima dobra, nestat ce bereketa iz njegovog imetka i sebe <5e baciti u propast.

- Nastojanje ashaba da sprovedu naredbu Aliahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, i njihov brzi odziv Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u pogledu svega
onoga sto ce obasjati njihov zivot sv)etlom i uputom.

242

RAD0ST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Poglavlje dvadeset prvo
SARADNJA U DOBROClNSTVU I BOGOBOJAZNOSTI

Uzviseni kaze: "I saradujte u dobrocinstvu i bogobojaznosti." (El-Maide, 2)

Tumacenje ovog ajeta spomenuto je u prethodnom poglavlju.

Uzviseni kaze: "Tako mi vremena, covjek je doista na gubitku osim onih koji
vjeruju i rade dobra djela i jedni drugima preporucuju istinu, i jedni drugima
preporucuju strpljenje." (El-Asr, 1-3)

Imam Safija, Allah mu se smilovao, komentirajuci ovu suru, rekao je: "Zaista
vecina ljudi ne razmislja o znacenju ove sure."

Rijeci imama Safije, Allah mu se smilovao, na koje autor (imam En-Nevevi)
ukazuje, glase: "Kada bi ljudi pomno razmislili o ovoj sun, bila bi im dovoljna."

Veliki ucenjak Ibn Kajjim el-Dzevzijje, Allah mu se smilovao, uzimao je ovu
suru za pocetak svojih komentara na vise mjesta u svojim knjigama, poput knjiga
"Miftahu daris-se'adeh'; "El-Dzevabul-kafi" "Umdetus-sabirin" "IgasetuL-lehfan"
"Medaridzus-salikin", "El-Kelamu ales-sema" stoga cemo, zbog velike vaznosti,
navesti njegov sazetak komentara ove sure.

"Ova sura, i pored svoje krajnje sazetosti, ima veoma veliki znacaj. U njoj su
ponajvise objedinjena dobra. Zato je Safija rekao; 'Kada bi svi ljudi razmislili o ovom
ajetu, bio bi im dovoljan.' To se pojasnjava cinjenicom da postoje cetiri stepena,
a sa njihovim upotpunjenjem covjek doiivljava vrhunac svoje potpunosti:

prvi: spoznaja istine;

drugi: znanje o njoj;

treci: poducavanje onoga ko je ne poznaje;

cetvrti: strpljenje u njenom ucenju, prakticiranju i poducavanju drugih.

Uzviseni je spomenuo cetiri stepena u ovoj suri i zakleo se vremenskim
periodom, koji predstavlja vrijeme cinjenja uspjesnih i propalih djela, sto utice
na stanje covjeka na ahiretu, a sve zbog pouke i dokaza koji se nalaze u njemu.
Prolazak dana i noci, prema odredenju Silnog, Sveznajuceg, Koji ureduje koristi
ovog svijeta prema najboljem poretku, njihova smjena i periodicna izjednacenost,
te periodicno prednjacenje po duzini jednog nad drugim, njihova razlicitost po
svjetlu i tami, toploti i hladnoci, izlasku zivotinja i njihovom mirovanju, podjeli
vremena na stoljeca, godine, mjesece, dane, sate i sve sto je manje od toga,
jasni su dokaz Gospodara Uzvisenog, te argument Njegove moci i mudrosti.

243

Sdimb. Idd-Hitaii

Uzviseni je skrenuo paznju na Pocetak, a to je stvaranje vremena, te na one koji
djela cine i na sama njihova djela u smistu Povratka. Kao sto Njegova moc nije
bila manjkava na Pocetku, nije manjkava ni na Povratku. Mudrost koja je nalagala
stvaranje vremena, te stvaranje djelatnika i njihovih djela, podijelio je na dva dijela:
dobro i zlo koji se ne mogu izjednaciti. Ta mudrost ne prihvata da se oni (dobrc
i zlo) izravnaju i da se dobrocinitelj ne nagradi za svoje dobrocinstvo, a grjesnik
za svoja nedjela, te da se ove dvije vrste ne ucine onima koji su zaradili ili izgubili.
jer, zapravo, covjek je sam po sebi izgubio i propao je, osim onih koji vjeruju i cine
dobra djela. To su oni koji postupaju prema onome sto znaju od istine, a ovo je
drugi stepen. Preporucuju jedni drugima istinu i preporucuju strpljenje u istini
i ustrajnost u njoj, a to je cetvrti stepen. Profitirao je onaj ko sebe bude savjetovao
irnanom i dobrirn djelima i bude savjetovao druge ljude dajuci irn preporuku istine,
koja sadrii naredbu poducavanja njoj samoj i upute na nju, i preporuku strpljenja
koje podrazumijeva samu njegovu strpljivost kao savjetodavca.

Ova sura sadrzi dva savjeta i dva upotpunjenja, te krajnju potpunost dvije snage,
sa najsazetijirn i najjezgrovitijim rije^ima, ali i sa najljepsim stilom i najprefinjenijim
utjecajem.

Dva savjeta su: savjet roba samome sebi i savjetovanje svoga brata
s preporukom istine i strpljenja u njoj. Dva upotpunjenja su: upotpunjenje samoga
sebe i upotpunjenje svoga brata. Potpunost dvije snage su: dusa ima dvije snage, a one
su: snaga znanja i promatranja, koja se upotpunjuje vjerovanjem; te snaga htijenja,
ljubavi i znanja, koja se upotpunjuje dobrim djelima. Sve ovo se moze upotpuniti
samo strpLjenjem. Ovdje dolazimo do sest stvari: Tri stvari osobe dine vezano za same
sebe i nareduju ih drugima, te upotpunjuju svoju naucnu snagu irnanom, a prakticnu
dobrim djelima i ustrajavaju strpljivo u tome. Zatim, drugima nareduju ove tri stvari
po kojima su i oni sami karakteristicni i opisani, tj. druge njima poducavaju i u njih
pozivaj u. Ovakvi su stekli najbolji profit. A ono sto ne dobiju bit ce za nj ih j edna vrsta
gubitka. Covjek treba trositi sate svoga zivota, pa cak i svoje udisaje i izdisaje, na ono
cime se postizu visoke ambicije i cime ce se zastititi od jasne propasti i gubitka, a to
se iskljucivo postize predanoscu Kur'anu, njegovom shvatanju i pomnom pracenju
njegovih znacenja, otkrivanjem njegovih riznica i pohranjenih blaga, usmjeravanjem
paznje ka njemu i stalnim interesom za njim. Kur'an je garant za koristi ljudi na
ovome i buducem svijetu, koji ih vodi na put razboritosti. Ispravni hakikat (istina),
tarikat (pravac), ezvak (uzici), mevadzid (impresije) preuzimaju se iskljucivo
iz svjetiljke Kur'ana i donose plodove iskljucivo na njegovim stablima."

177. Od Ebu Abdur-Rahmana Zejda b. Halida el-Dzuhenija prenosi se da je
rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko opremi borca na
Allahovorn putu, kao da se i on borio. Ko zbrine porodicu borca, kao da se i on
licno borio.'" (Muttefekun alejhi)

244

RADOST POGI.EDA KOMENTAR M/ADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (6/49), Fethul-Bari; Muslim (1895).

I z hadisa se shvata:

- Ko pomogne muslimana u dzihadu tako sto mu pripremi ono sto mu je
potrebno na putovanju, ili bude vodio brigu o njegovo) porodici dok je odsutan,
imat ce nagradu poput nagrade toga borca i njegovog dzihada.

- Podsticaj na cuvanje unutrasnjeg jezgra muslimanskog drustva, cime se
ucvrscuju mudzahidi na Allahovom putu i oni koji cuvaju granice islamske drzave
radi zastite jedinstva islama, tako sto ce odsutni biti sigurni za svoje kuce i porodice.

- Islamsko drustvo je solidarno i saraduje u dobrocinstvu i bogobojaznosti.

178. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je htio poslati vojsku na Benu Lihjan iz
plemena Huzjel, rekao: "Od svaka dva covjeka, neka krene jedan, a nagradu ce
dijeliti obojica." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1896).

Iz hadisa se shvata:

- U dzihad ne trebaju ici svi muskarci iz jednoga plemena ili iz jednog podru^ja,
vec samo dio njih, a onima koji ostaju pripada nagrada poput onih koji su krenuli,
ukoliko ih zamijene u izdrzavanju i dobrom skrbijenju njihovih porodica.

179. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, susreo Revhi grupu )ahaca i upitao ih: "Ko ste vi?"
Oni rekose: "Muslimani" a zatim ga upitase: "A ko si ti?" On im odgovori: "Allahov
poslanik." Tada jedna zena podize svoje maloljetno dijete prema njemu i rece:
"Da li on moze obaviti hadzdz?" Poslanik rece: "Da, a tebi pripada nagrada."
(Prenosa ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1336).

245

Seiim b. Id '.et-Hilali

Manje poznate rijeci:

"Revha"- mjesto u blizini Medine.

Izhadisaseshvata:

- Ako covjek nekoga ne poznaje, dozvoljeno je da trazi od njih da mu se
predstave.

- Musliman se deklarise po pripadnosti svojoj vjeri, a ne svojoj naciji i domovini.
Istinu je rekao onaj koji je spjevao:

"Moj otacje islam, drugog oca mimo njega nemam,
kada se onipripisuju Kajstt i TemiimC

~ Dozvoljeno je pitati o Ldentitetu osobe koja postavlja pitanje.

- Ko bude povod za pokornost ili u njoj pornaze, dobit ce nagradu kao da ju je
direktno i cinio.

- Hadzdz maloljetne osobe je dozvoljen i ispravan i za njega se ima nagrada.
Medutim, sa njega ne spada obavezni hadzdz kojim ga islam duzi nastupanjem
punoljetstva.

180. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Povjerljivi musliman riznicar, koji vodi brigu o
sredstvima koja su mu povjerena na cuvanje, pa u potpunosti, dragovoljno i bez
zakidanja isplati odredeni dio onome kome mu je naredeno, i sam je jedan od od
onih koji daju sadaku." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (3/302), Fethul-Bari; Muslim (1023).

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost angaziranja riznicara i to se ne smatra oholoscu niti
rasipnistvom.

- Posjedovati mnostvo dozvoljenog imetka ne se smatra grijehom.

- Podsticaj bogatasa da daju sadaku.

246

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

- Kome bude predata ovlast u realizacij i nekog dobrog djela, pa izvrsi ono cime
je zaduzen na najbolji nacin, dragovoljno i sa zadovo'ljstvom, imat te nagradu poput
stvamog davaoca koji ga je zaduzio. Isto se odnosi na svakoga ko bude ucestvovao
u pribavljanju koristi i odvracanju stete, pa makar on licno nista ne udijelio od
imetka na torn putu.

Poglavlje dvadeset drugo

SAYIETOVANJE

Nasihat (savjet) je sveobuhvatna rijec kojom se izrazava zeljenje dobra onome
kome se savjet upucuje. Savjet je jedno od medusobnih prava muslimana. Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzimao je prisegu od nekih svojih ashaba na
iskreni savjetodavni odnos prema svakom muslimanu.

Savjetodavni odnos vodi ka popunjavanju nedostataka i ciscenju duse od
negativnih primjesa. Uzviseni kaze: "Samo su vjernici braca." (El-Hudiurat, 10)

Uzviseni Allah obavjestava Svoje robove vjernike da su oni braca po vjeri, a to
se takoder prenosi u velikom broju predaja od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem. Uzviseni, obavjestavajuci o Nuhu, alejhis-selam, kaze: "Ja vas iskreno
savjetujem." (El-E'araf, 62)

Govoreci o Hudu, Uzvi§eni kaze: "A ja sam vama povjerljivi savjetodavac."
(El-E'araf, 68)

Ovo je osobina poslanika koji dostavlja objavu, jasno govori, iskreno savjetuje,
povjerljiv je i poznaje Allaha, da bi se putem njeg;a uspostavio argument nad
Allahovirn robovima.

Sto se tice hadisa, oni su sljedeci:

181. Od Ebu Rukaje Temima b. Evsa ed-Darija, radijallahu anhu, prenosi se
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vjera je iskreni savjet." A mi
upitasmo: "A kome on pripada?" Poslanik rece: "Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom
Poslaniku, vodama muslimana i ostalim muslimanima." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (55).

Ovaj hadis je veliki temelj, pa su ga zato ucenjaci svrstali medu hadise na kojima
setemelji islam.

247

Selim b. Yrf el-MUtii

Izhadisaseshvata:

- Obaveza iskrenog medumuslimanskog odnosa, zato stoje savjetovanje stubvjere.

- Jedan od najvrednijih komentara ovog hadisa vidio sam u knjizi "Ta'zimu
kadris-salah" (2/691-694) od Ibn Nasra. Rekao je, Allah mu se smilovao:

"Neki ucenjaci su rekli: 'Cjelokupno tumacenje rijeci nasihat (iskreni odnos)
oznacava pazljivost srea prema onome kome se savjet upucuje. Nasihat moze biti
dvojak; obavezan i dobrovoljan. Propisani nasihat koji pripada Allahu oznacava
sayjetodavcevu besprijekornu posvecenost slijedenju zahtjeva Allahove ljubavi
pri izvrsenju Njegovih naredbi L izbjegavanju zabrana. Nasihat koji se smatra
dobrovoljnim oznacava davanje prednosti Njegovoj ljubavi nad vlastitom ljubavi,
sto se desava kada se covjek nade izmedu dvije opcije: jedna je za vlastitu korist,
a druga je radi Gospodara. Tada ce prvo uraditi ono sto je radi Gospodara,
a odgoditi ono sto ;e radi vlastite koristi. Ovo je opcenito tumacenje rijeci nasihat
(iskren odnos), kao obavezan ili dobrovoljan. Isto se odnosi na tumacenje ciji cemo
jedan dio navesti kako bi se pojasnilo onome koji ne shvata opcenito znacenje
ove rijeci. Obavezni nasihat oznacava izbjegavanje Njegovih zabrana i izvrsavanje
Njegove stroge naredbe svim tjelesnim udovima, onim cime Mu se izrazava
pokornost. Ukoliko nije u mogucnosti izvrsiti strogu obavezu zbog odredene
prepreke, kao sto su bolest, sprijecenost i sL, imat ce cvrstu odluku da ce izvrsiti
ono sto mu je propisano onda kada nestane razloga zapreke. Uzviseni Allah kaze:
"Nije grijeh slabima ni bolesnima, niti onima koji nemaju sta udijeliti kada su
iskreni prema Allahu i Njegovom Poslaniku. Nema razloga da se ista prigovara
onima koji cine dobra djela." (Et-Tevbe, 91)

On ih je nazvao dobrociniteljima zbog njihovog iskrenog odnosa prema Allahu
u sreima kada su bill sprijeceni da licno ucestvuju u dzihadu. U nekim situacijama
covjek moze biti osloboden cinjenja nekog djela, ali nije osloboden iskrenog odnosa
prema Allahu, kao npr. da bude u stanju bolesti tako da ne moze nista uciniti svojim
tjelesnim udovima, kao sto je jezik i dr., ali je njegov razum ostao jos ispravan, pa
ni u toj okolnosti sa njega ne spada iskren odnos sreem prema Allahu, a oznacava
da osjeca griznju savjesti za svoje grijehe i da ima narnjeru, ukoliko ozdravi, da ce
izvrsiti ono sto mu je Allah propisao i izbjegavati ono sto mu je Allah zabranio.
U protivnom, on nije iskren sreem prema Allahu. Isto se odnosi na iskrenost prema
Allahu i Njegovom Poslaniku u onim djelima koja je propisao kao obavezna, prema
naredbi svoga Gospodara.

U obavezni iskreni odnos prema Allahu spada i da ne bude zadovoljan
grijesenjem nepokornog i da voli pokornost onoga ko se pokorava Allahu
i Njegovom Poslaniku.

248

RADOST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Iskreni odnos, koji se smatra dobrovoljnim, a ne obaveznim, oznacava cinjenje
pohvalnog postupka davanjem prednosti Allahu nad svim onim sto osoba voli,
i to svojim srcem i ostalim tjelesnim udovima, tako da iskreni savjetodavac nema
prednosti nad drugima, jer kada se on trudi u iskrenom savjetodavnom odnosu
prema drugome, nece davati prednost samome sebi nad njim i u£init de sve ono
u cijern izvrsavanju osjeca radost i ljubav. Isto se odnosi na onoga koji je iskren
prema svome Gospodara Kobudedobrovoljnociniodjelaradi Allaha.bezulaganja
truda, on ima iskren odnos shodno svome djelu, ali ne zasluzuje odiiku potpunog
iskrenogodnosa.

Iskren odnos prema Allahovoj Knjizi oznacava ljubav prema njoj, respekt
prema njenoj velicini zato sto je ona Allahov govor. Takoder, podrazumijeva
veliku zeiju za razumijevanjem Allahovog govora, paznju pri njegovom pomnom
shvatanju, te zastajanje prilikom njegovog ucenja radi razumijevanja znacenja koja
Uzviseni Zastitnik zeli da budu iz Knjige shvacena, te da ih izvrsava nakon sto
ih shvati. Onaj koji odrzava iskren odnos prema Allahovoj Knjizi, cini to srcanim
shvatanjem i prihvatanjem poruke onoga ko mu upucuje savjet. Ukoliko mu se
predoci pisrno od Njega, posveti paznju njegovom shvatanju, kako bi izvrsio ono
sto je u njemu napisano, a isto tako, onaj koji ima iskren odnos prema Allahovoj
Knjizi, posvecuje paznju njenom shvatanju kako bi radi Allaha izvrsio ono sto mu
)e naredeno, kako to Allah voli i kako je zadovoljan. Nakon toga ce svoje pravilno
razumijevanje Allahove Knjige prenostti i drugim ljudima i neprestano ustrajavati
u njenom izucavanju, iz ljubavi prema njoj, prakticiranju shodno moralnim
odlikama i kodeksima ponasanja na koje ukazuje Allahova Knjiga.

Iskren odnos prema Poslaniku u toku njegovog zivota podrazumijeva ulaganje
truda u pokornosti njemu, pomaganju, te davanje imetka kada ga zeli i nastojanje
da zavoli Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Posiije Poslanikove smrti, iskren odnos prema njemu podrazumijeva
prakticiranje njegovog sunneta, primjenjivanje u zivotu njegovih moralnih osobina,
kodeksa ponasanja, respekt i stalno izvrsavanje njegovih naredbi, veliku srdzbu
i udaljavanje od onoga ko ispovijeda vjeru suprotstavljajudii se sunnetu, srdzbu
prema onome ko zapostavi sunnet dajuci prednost dunjaluku. Takoder, iskren
odnos prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, oznacava ljubav prema onirna
koji su sa njim bili u srodstvu, tazbinstvu, hidzri i pomoci, pa cak se sa njim druzili
samo jedan trenutak dana ili noci dok su bili u islamu, kao i oponasanje Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, u odijevanju.

Iskren odnos prema imamima (predvodnicima) muslimana podrazumijeva
ljubav prema njihovoj pokornosti, uputi, pravednosti, te ljubav prema jedinstvu
citavog ummeta, kao i mrznju prema razilazenju ummeta sa vladarima. Iskren
odnos prema imamima muslimana podrazumijeva ispovijedanje vjere pokoravajuci

249

Selimb. fdcl-tiilati

se njima dok je to u skladu sa pokornoscu Ailahu i mrznju prema onome ko se protiv
njih bori, te podrazumijeva ljubav prema njihovoj pomoci u pokornosti Ailahu.

Iskren odnos prema ostalim muslimanima podrazumijeva da covjek njima zeli
ono sto zeli i sebi, a ne zeli im ono sto ne zeli i sebi, da bude brizan prema njima.
da bude samilostan prema njihovom maloljetnom, da respektuje njihovog starijeg,
da se zalosti kada se i oni zaloste, da se raduje kada se i oni raduju, pa makar mu
to stetilo u njegovom dunjaluku, kao sto je smanjivanje cijena, iako u onome sto
prodaje ima zaradu. Takoder, isto se odnosi na sve ono sto im opcenito moie
nauditi. Iskren odnos podrazumijeva da voli da oni budu na pravom putu, da budu
slozni, da budu u stalnim blagodatima, da ih pomaie protiv njihovog neprijatelja
i da od njih odvraca svako uznemiravanje i neugodnost.

182. Od Dzabira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Dao sam prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da cu obavljati
namaz, davati zekata i iskreno savjetovati svakog muslimana." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (1/137), Fethul-Bari; Muslim (56).

Iz hadisa se shvata:

- Iskren odnos i savjetovanje medu muslimanima je vjerovjesnicki ugovor za
cije je pridrzavanje uzeto obecanje. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzimao je
prisegu od ashaba na to.

183. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Nijedan od vas nece vjerovati sve dok ne bude telio svome bratu
ono sto zeli i samome sebi" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (1/56-57), Fethul-Bari; Muslim (45).

Manje poznate rijeci:

"Nece vjerovati"- tj. nece biti potpunog imana.

250

BADOST POGLEDA KOMENTAR MIADUS-SALIHINA

Iz hadisa se shvala:

- Uvjet za postizanje potpunog imana jeste da musliman zeti drugim
muslimanima ono sto zeli i samome sebi, odnosno da zeli drugima sve dobro
i pokornosti koje nastoji posticl vlastitim ambicijama.

- Ljubav je jedno od djela srca koja utjecu na povecanje i smanjivanje imana.

- Svi vjernici su braca koje ujedinjuje Allahov put.

- Drustvo muslimana je jedinstveno i ne moze se rasparcati jer ih povezuje
imaniokruzuje ljubav.

Poglavlje dvadeset trece
NAREDIVANJE DOBRA I ODVRACANJE OD ZLA

Uzviseni Allah kaze; "I neka od vas bude skupina koja ce pozivati u dobro,
naredivati dobro i zabranjivati zlo. To su oni koji su postigli sto zeie." (Ali Imran, 104)

Tumacenje ovog ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o ukazivanju na
dobro i pozivanju u uputu ili zabludu.

Uzviseni kaze: "Vi ste najbolji narod koji se pojavio medu liudima. Naredujete
dobro i odvracate od zla." (Ali Imran, 1 10)

Uzviseni govori o islamskom ummetu kao o najboljem od svih ostalih ummeta,
a tu prednost postigao Je samo zbog svog vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu
alejhi ve settem, koji je predvodnik Ademovog potomstva i najcasniji poslanik
kod Allaha. Allah ga je poslao sa potpunim i velikim vjerozakonom koji nije dao
nijednom vjerovjesniku ili poslaniku prije. Dosljednim prakticiranjem maloga
dijela Poslanikovog poziva i sunneta postize se ono sto se ne postize prakticiranjem
mnogih djela drugih (naroda).

Ovaj ummet dobio je u naslijede veliku poslanicu koju je Allah objavio kako
bi ljude izveo iz tmina na svjetlo. Stoga je potrebno, u skladu sa vjerovanjem
inadajucisenagradi.pridrzavatisevjerovjesnickognaslijeda, naredivati svako dobro

i zabranjivati svako zlo. Svaki pripadnik ummeta, ako bude imao ove osobine i ako
se bude natjecao u cinjenju dobra, postici ce pocasti i zasluzit ce Allahovu pohvalu.
Zato je Omer b. Hattab, radijallahu anhu, ucio ovaj ajet i govorio: "Koga raduje da
bude od ovog ummeta, neka izvrsi uvjet koji je Allah postavio u ovome ajetu."

Uzviseni kaze: "Drzi se oprosta, nareduj dobro i udalji se od neznalica."
(El-E'araf, 199)

251

Selimb.lddHdaU

Tumacenje ovoga ajeta navedeno je na kraju Pogiavlja o strpljivosti.

Uzviseni kaze: "Vjernici i vjernice su zastitnici jedni drugima. Oni nareduju
dobro i odvracaju od zla." (Et-Tevbe, 71)

Allah Uzviseni spominje pohvalne osobine vjernickog drustva. Pojedinci iz
ovog drustva medusobno se pomazu, podupiru i jedni drugima prepomcuju istinu,
strpljivost i samilost; oni su zastitnici jedni drugima i pomazu se u robovanju
Allahu, i nastoje, natjecuci se, da Mu budu pokorni; jedni drugima nareduju dobro.
a zabranjuju nedjela. Svaki vjernik ustrajno pornaze svoga brata na putu njegovog
spasa.

Uzviseni kaze: "Prokleti su nevjernici iz Benu Israila |ezikom Davuda
i Isaa, sina Merjeminog, zato sto su bili nepokorni i sto su prelazili granice.
Nisu medusobno odvracali se od zla koje su cinili. Ruzno li je ono sto su radili"

(El-Maide, 78-79)

Uzviseni obavjestava da je prokleo nevjernike iz Benu Israila jos davno,
prema onome sto je objavio Davudu, Svome vjerovjesniku, alejhis-salatu ves-
selam, i jezikom Isaa, sina Merjeminog, alejhis-salatu ves-selamu, zbog njihove
nepokornosti Allahu i neprijateljstva prema Njegovim stvorenjima. Medu njima
nije bilo onih koji su im zabranjivali cinjenje grijeha i zabrana, te ih je Allah zbog
toga zestoko prekorio, kako bi poucio muslimane da budu oprezni i da ne pocine
ono sto su i oni pocinili.

Ovaj ajet pojasnjava da ostavljanje naredivanja dobra i zabranjivanja zla nalaze
Allahovu srdzbu i prokletstvo. Molimo Allaha za spas.

Uzviseni kaze: "I reci: 'Istina je od vaseg Gospodara, pa ko hoce, neka vjeruje,
a ko hoce, neka ne vjeruje." (El-Kehf, 29)

Uzviseni A]lah kaze Svome poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem:
"Muhammede, reci svim Ijudima da je istina ovo s cime si im dosao od njihovog
Gospodara, jer istina od Allaha Uzvisenog je sasvim o£ita, kristalno jasna i bez
ikakve sumnje. Ko zelif neka vjeruje, a ko zeli, neka ne vjeruje. Ove rijeci izrecene su
iz aspekta teske prijetnje, i zato je Uzviseni rekao: "Mi smo nevjernicima pripremili
Vatru ciji ce ih dim sa svih strana obuhvatiti; ako zamole pomoc, pomoci ce im se
tekucinom poput rastopljene kovine koja ce lica ispeci. Uzasna li pica i grozna li
boravista!" (El-Kehf, 29)

Uzviseni kaze: "Sprovedi ono sto se nareduje." (EI-Hidzr, 94)

Uzviseni Allah, naredujuci Svome Poslaniku da dostavi i sprovede ono s cime
ga je poslao, takoder kaze da to upotrijebi pri suocavanju sa musricima.

Ovaj ajet dokinuo je tajnu etapu islamske misije u mekkanskom periodu.

Uzviseni kaze: "Ispasili smo one koji su zabranjivali zlo, a kaznili smo one koji
su cinili nepravdu poniznom patnjom zato sto su zastranjivali." (El-E'araf, 165)

252

RADOST POGLEDA. KOMENTAR RI/ADUS-SALIHINA

Ovim ajetom obecava $e da ce biti spaseni oni koj i nareduju dobro, a zabranjuju
zlo, te da ce propasti zulumcari koji su se odmetnuli od Allahove naredbe i koji
smicalicama izbjegavaju Njegov zakon.

Ovaj ajet ne govori o onima koji sute, jer kazna ili nagrada bivaju shodno djelu.
Oni ne zasluzuju pohvalu kojom bi bili pohvaljeni, niti su ucinili nesto veliko da bi
bili pokudeni, a Allah najbolje zna sta ce biti sa njima kada se kazna spustl

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni i poznati. Sto se tice hadisa,
oni su sljedeci:

184. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"£uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Ko od vas
vidi neko lose djelo, neka ga promijeni rukom, ako ne moze, neka to uradi rijecima,
a ako ni to ne moze, neka ga onda osudi svojim srcem, a to je najslabiji vid imana."

(Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (49).

Ovaj hadis je veliki temelj za otklanjanje zla, pa su ga zato ucenjaci svrstali
u hadise na kojima se temelji vjera, cak je receno da on predstavlja polovinu serijata,
pa cak i citav islam, jer u islamu postoji dobro koje treba naredivati ili zlo koje
treba zabranjivati.

Manje poznate rijeci:

"Najslabiji iman" ~ najmanje plodonosan.

Iz hadisa se shvata:

- Obaveza otklanja zla svakim mogucim sredsrA^om.

- Naredivanje cinjenja dobra i zabranjivanje cinjenja zla je odgovornost svakog
pojedinca iz islamskog ummeta, a svi to cine shodno svojim mogucnostima.

- U ovom hadisu navode se stepeni izmjene i uklanjanja nedjela, a oni su:

a) negiranje rukom i jezikom koji su obaveza shodno mogucnostima;

b) negiranje srcem je obaveza svakom muslimanu u svakoj okolnosti,
jer ukoliko ne bude negirao zlo svojim srcem, to ce biti pokazatelj prestanka imana
kod njega.

- U hadisu je dokaz da djela spadaju u iman.

253

Scliiub. Idd-HMi

185. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik.
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nije bilo nijednog poslanika, kojeg je Allah poslao
nekom narodu prije mene, a da on u torn narodu nije imao pomagace i sljedbenike
koji su se drzali njegovog sunneta i slijedili njegova naredenja. Zatim su poslije njih
dolazile nove generacije ljudi koji su govorili ono sto nisu cinili, a cinili su ono sto
irn nije bilo naredeno. Zato, ko se protiv takvih bude borio svojim rukama, taj je
vjernik, kose protiv njih bude borio svojim srcem, ionjevjernik, iko se protiv njih
bude borio svojim jezikom, i on je vjernik. A ko ne bude cinio nista od toga troga.
taj nema irnana ni koliko je zrno gorusice" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (50).

Izhadisaseshvata:

- Uzviseni Allah olaksava vjerovjiesnicima tako sto im daje one koji ce nositi
njihovu poslanicu poslije njihove smrti.

- Onaj ko zeli da bude spasen, duzan je da slijedi put Vjerovjesnika u pozivu ka
Allahu, jer svaki put mimo njihovog puta oznacava propast i zabludu. Spas se nalaz!
u slijedenju puta vjerovjesnika, kojeg je pojasnio Muhamrned, sallallahu alejhi ve
sellem, i jasno naznacio njegove znakove.

- Podsticaj na borbu protiv onih koji se opiru Serijatu svojim rijecima i djelima.
Najboiji ljudi poslije vjerovjesnika su njihovt drugovi, a zatim oni koji dolaze poslije
njih, a zatim oni koji dolaze poslije njih. Sto postoji veca vremenska udaljenost od
vjerovjesnika i njihovih pratilaca, ljudi sve vise ostavljaju sunnete, slijede zablude
i strasti i uvode novotarije. U ummetu ima onih koji se rijecima pripisuju Poslaniku,
ali njihova djela su u suprotnosti sa onim sto govore i opovrgavaju njihove tvrdnje.
Zabranjeno je vjerniku da govori ono sto ne cini, ili da cini ono sto mu nije naredeno.

- Nepostojanje negiranja srcem odredenog nedjela dokaz je za iscezavanje
vjerovanja, kao sto je rekao Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu: "Propao je onaj
koji svojim srcem nije spoznao dobro i zlo."

186. Od Ebu El-Velida Ubade b. Es-Samita, radijallahu anhu, prenosi se
da je rekao: "Dali smo prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
na poslusnost i pokornost u teskoci i lahkoci, ugodnosti i neugodnosti, i kada se
drugima bude davala prednost nad nama, i da necerno osporavati zapovjednistvo
emirima (vladarima), osim ako bismo pri njima vidjeli otvoreni kufr, za koje imamo
ociti dokaz od Allaha, i dali smo prisegu da cemo govoriti samo istinu, gdje god bili,
ne bojeci se u ime Allaha nicijeg ukora i kritike." (Muttefekun alejhi)

254

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (13/5), Fethul-Bari; Muslim (1709).

Iz hadisa se shvata:

- Serijatska prisega daje se iskljucivo Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem,
ili glavnom muslimanskom vodi koji sprovodi Allahove propise, a ono sto je mimo
toga, poput bej'ata (prisege) sejhovima sufijskih tarikata ili emirima islamskih
dzemata, smatra se novotarijom koja nema nikakvog uporista. Prisega glavnom
vodi daje se samo na pokomost Allahu.

- Pokornost glavnom vodi kada nareduje dobro obavezna je i u stanju ugodnosti
i neugodnosti, poteskoci i olaksanju, pa makar se to suprotstavljalo porivima duse.

- Plod pokornosti, u svemu sto je spomenuto u hadisu, jeste ujedinjenje
muslimana i odstranjivanje razilazenja iz njihovih redova.

- Zabrana pobune i borbe protiv vladara, pa makar bili veliki grjesnici, jer se
u pobuni protiv vladara nalazi veca steta nego u njihovom gri>e§enju, pa se zato cini
manja steta.

- Nesuprotstavljanje vladarima, izuzev ako se kod njih vidi jasno nevjerstvo
i tada }e potrebno negirati to ocito nevjerstvo i stati na stranu istine.

1S7. Od En-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhuma, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Primjer onoga koji ne prelazi Allahove granice
i onoga ko ih je presao je kao primjer ljudi koji izvlacenjem na srecu odrede sebi
mjesta na ladi, te neki dobiju mjesto na palubi, a neki u donjem dijelu lade. Oni koji su
u donjem dijelu lade, kada zele doci do vode, proiaze pored onih koji su na palubi, pa
onda kazu: 'Kada bismo u nasem dijelu probili jednu rupu kako ne bismo uznemiravali
one iznad nas.' Ukoliko im oni na palubi dozvole da ucine to sto su naumili, svi ce
propasti, a ako ih sprijece u tome, svi ce biti spaseni."'' (Prenosi ga El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/132), Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata;

-Navodenje prakticnih primjera iz stvarnosti, koji su ljudima shvatljivi, pomaze
pri razumijevanju teoretskih primjera, cime se u covjekovoj percepciji stvaraju
ilustrativne slike koje vode razmisljanje u pravom smjeru.

255

Sdimb,ldel-Hiiah

- Kaznom se ne prijeti samo onome koji ostavi odvracanje od zla, vec citavom
drustvu, pa tako zbog pocinitelja grijeha budu kaznjeni i ostali, ukoliko ne negiraju
zlo. Propast drustva dolazi kao posljedica ostavljanja ljudi koji cine nedjela, da po
zemlji sire nered.

- Svako nedjelo koje covjek pocini, opasno narusava spokoj drustvene
zajednice.

- Covjekova sloboda ogranicena je garancijom postivanja prava drugih ljudi.

- Neki ljudi u svom djelovanju imaju lijepu namjeru, ali motivirani pogresnom
intuicijom cesto cine odredene postupke kojima stete drustvu, i zato ih je potrebno
sprijeciti u tome i ukazati im na posljedice takvog djelovanja.

- Ukoliko ljudi budu naredivali dobro i odvracali od zla, to im je garancija
da Allah na njih nece spustiti Svoju srdzbu i kaznu.

- Odgovornost u muslimanskom drustvu je zajednicka i ne veze se samo za.
jednog pojedinca, odnosno svako je odgovoran za ono sto mu je povjereno.

- Dozvoljeno je podijeliti pozicije u raznolikim vrstama objekata izvlacenjem
na srecu, ako u njima postoji nesto sto je gornje i donje.

- Dozvoljeno je onome ko se u nekom objektu ili sredsrvu nalazi na visoj lokaciji
da sprijeci onoga koji je na nizoj lokaciji ukoliko mu nanosi stetu.

- Onaj koji se nalazi u donjem dijelu objekta ili sredstva nema pravo
prouzrokovati stetu onome koji se nalazi u gornjem dijelu, a ukoliko to ucini, duzan
je popraviti svaku stetu ciji je uzrocnik.

188. Od majke vjernika Ummu Seleme Hinde bint Ebi Umejje Huzejfe,
radijallahu anha, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao;
"Zavladat ce nad vama vode, pa (fete neke njihove postupke odobravati, a mnoge od
njih cete osudivati. Ko bude njihovo zlo prezirao svoj im srcem, cist je od grijeha, ko
ih bude otvoreno kritikovao, taj se opravdao i spasio, medutim, propali su oni koji
ce time biti zadovoljni i koji ce ih slijediti'' Ashabi tada upitase: "Allahov Poslanice,
hocemo li se boriti protiv njih?" Poslanik rece: "Ne, sve dok vidite da obavljaju
namaz," (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1S54, 63).

Manje poznate rijeci:

" ...pa cete neke njihove postupke odobravati, a neke osudivati" - znat cete koja su
njihova djela u saglasnosti sa serijatom, a osudit cete djela koja su u suprotnosti sa njim.

256

RADOST POGLEDA KOMENTARRIJADUS-SAUHJK'A

"Ko bude njihovo zlo prezirao srcem svojim, cist jeod grijeha"- tj. Ico bude prezirao
svojim srcem, a ne bude mogao negirati rukom ili jezikom, bit ce cist od grijeha
i izvrsio je svoj zadatak. Ko bude negirao neko zlo shodno svojim mogucnostima,
bit de spasen od ovoga grijeha, a nepokoran je onaj ko bude zadovoljan njihovim
postupcima i bude ih slijedio.

Iz hadisa se shvata:

- Jedna od Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, mudziza (nadnaravnih
diela) je da obavjestava ummet o onome sto je nevidljivo.

- Kada vladari u vjeru uvedu ono sto je u suprotnosti sa serijatom, ummetu nije
dozvoljeno da ih podrzi u tome.

- Ljudi se svrstavaju u tri kategorije: neki preziru zlo svojim srcem, pa tako
postanu cisti od grijeha, a neki se suprotstave svojom rukom ili jezikom, pa bivaju
spaseni od kazne zbog grijeha koji pocine odredeni ljudi, medutim, neki ljudi
nedjela smatraju lijepima i tako se direktno prepustaju Allahovoj srdzbi.

- Namaz je moto islama i granica izmedu nevjerstva i vjerovanja.

- Upozorenje na poticanje smutnji, medumuslimansko razilazenje i tretiranje
ovakvih postupaka kobnijim od samog podnosenja nedjela koja cine vladari
grjesnici i preporucenost strpljivosti na njihovom uznemiravanju. Smutnja je teza
i veca od ubistva.

- Vaga za promjenu zla i smjenjivanje vladara je serijat, a ne strast, pristrasnost
iii sektaska opredijeljenost.

- Nije dozvoljeno saucestvovati sa nepravednima, pornagati ih, odobravati
njihove postupke ili sa njima sjediti bez opravdane potrebe.

189. Majka vjernika Ummul-Hakem Zejnebe bint Dzahs, radijallahu anha,
pripovijeda da je jedne prilike Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellern, dosao kod
nje sav u preplasen govoreci: "Nema drugog istinskog boga osim Allaha, tesko se
Arapima od zla koje se priblizilo! Danas se brana Jedzudza i Medzudza otvorila
ovoliko" - pa je pokazavsi palcern i kaiiprstom (docaravajuci to) napravio krug.
Upitah ga: 'Allahov Poslanice, zar cemo biti unisteni, a medu nama ima dobrih?'
On rece: 'Da, onda kada se nemoral rasiri." (Muttefekun aiejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (6/381), Fethui-Bari; Muslim (2880, 2).

257

Sdiiitb.'Mcl-Metii

1/ hadisa se shvata;

- Strah ne smije ovladati srcem vjernika i udaljiti ga od spominjanja
Allaha. Zapravo, vjernik <fe spominjati Allaha u strahu, jer se srca smiruju
spominjanjem Allaha.

- Izlazak Jedzudza i Medzuda oznacava zlo.

- U hadisu su posebno spomenuti Arapi jer su oni nosioci islama i oni koji podizu
njegovu zastavu, pa kada se oni iskvare, to je naznaka zla, a Allahu se utjecemo oc
toga. Ovo nije posebna odlika Arapa zbog njih samih ili njihovog porijekla, vec je
to pocast njirna kao nosiocima islama i onima koji podizu njegovu zastavu, a ona*
koji iznevjeri ukazanu pocast, iznevjerio je samog sebe.

- Opca propast ce nastupiti zbog pojave mnostva grijeha i njihove rasirenosti.
pa makar bilo mnogo i dobrih ljudi.

- Pojasnjenje kobnosti cinjenja grijeha i podsticaj na njegovo negiranje.

- Nedace pogadaju opcenito sve ljude, dobre i lose, ali ce svi biti prozivljem
prema svojim namjerama.

190. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik.
sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Izbjegavajte sjedenje po putevima!" Oni rekose:
"Boziji Poslanice, moramo se okupljati da razgovaramo." Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rece; "Ako ve£ morate, onda dajte putu njegovo pravo." "A Sta je
pravo puta?" poztOVO upitaSe. On rece: "Spustanje pogleda, uklanjanje prepreka,
uzvracanje selama i naredivanje dobra, a odvracanje od zla." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/112), Fethul-Bari; Muslim (2121).

Iz hadisa se shvata:

- Put je zajednicko vlasnistvo muslimana i nije dozvoljeno da ga nekc
monopolizira, pravi zapreke na njemu ili ga suzava. Put spada u opca prava.

- Dozvoljenost sjedenja na putu pod uvjetima spomenutim u hadisu.

- Zabrana gledanja u mahane i propuste muslimana.

- Obaranje pogleda, ustezanje od uznemiravanja, odvracanje selama.
naredivanje dobra i zabranjivanje zla su obavezni.

258

RADOST POGLEDA KOMENTARR1JADUS-SAUHINA

- Musliman posvecuje paznju i vodi racuna o onome sto ce popraviti i njega
. zajednicu u kojoj zivi, u svim situacijama, pa cak i dok sjedi ili dok je Slobodan.
Ummet ciji pojedinci ovako postupaju sigurno ce uspjeti i dozivjeti pobjedu,
a u suprotnom ce stagnirati i propasti.

- Dozvoljenost revidiranja nekih cinjenica koje zastupa ucenjak ili muftija,
radi pojasnjenja stvari koje su tm nepoznate prilikom davanja odgovora i fetve.

191. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, vidio zlatni prsten na ruci jednog covjeka, pa ga je sktnuo
sa njegove ruke i bacio, a zatim rekao: "Pojedini medu vama uzimaju zeravicu
i stavljaju je na ruke." Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oti§ao,
neko rece ovom covjeku: "Uzmi svoj prsten i okoristi se njime." Covjek rece;
"Tako mi Allaha, ja ga nikada necu uzeti, jer njega je bacio Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2090).

Manje poznate rijeci:

"Okoristi se njime"- prodaj ga ili daruj nekome (kome ga je dozvoljeno nositi).

Iz hadisa seshyata:

- Uklanjanje zia rukom kada postoji mogucnost za to.

- Dozvoljenost savjetovanja onoga za koga se smatra da ce se time okoristiti.

- Muskarcima je strogo zabranjeno nosenje zlatnog prstenja.

- Dozvoljenost kupovine i prodaje zlata.

- Primjenjivanje Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, naredbe od strane
ashaba i izbjegavanje njegove zabrane.

192. Od Ebu Seida el-Hasena el-Basrija prenosi se da je Aiz b. Amr, radijallahu
anhu, usao kod Ubejdullaha b. Zijada i rekao: "Sinko, cuo sam Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Najgori cobani su oni okrutni; zato se
pripazi da ne budes jedan od njih. Ubejdullah rnu je rekao: 'Sjedi, ti si od ashaba
Allahovog Poslanika koji ne zasluzuju paznju' Aiz b. Amr rece: 'Zar je bilo ashaba
xojima se nije pridavala paznja? Zapravo, oni kojima se ne pridaje paznja dosli su
poslije njih i bili su to drugi ljudi.'" (Prenosi ga Muslim)

259

Sdi»tb/ldd-HitaU

Dokumentacija hadisa;

Navodi ga Muslim (1830).

Manje poznate rijeci:

"Oni okrutni" - tj. oni koji okrutno postupaju prema devama prilikom njihovos
cuvanja, "odvodenja na pijace i vracanja na pasnjake, tjerajuci jedne na druge
i tako ih pritjesnjujuci. Ovo je primjer prenesenog znacenja za losega vladara koji
je okrutan prema svojim podanicima, koji nema blagosti i briznosti prema njima
i koji im ne pruza adekvatnu zastitu.

Iz hadisa seshvata:

- Pridrzavanje ashaba za nacela naredivanja dobra i zabranjivanja zia.

- Svi ashabi su predvodnici i ugiednici, jer su najbolji Ijudi poslije Allahovog
Poslanika, saltallahu alejhl ve sellem, a propalice i oni kojima se ne posvecuje paznja
postali su poznati tek poslije generacije ashaba.

- Popravljanjestanja ummeta i njegovboljitak postizesebiagim usinjeravanjem
na ispravnt put u vjeri.

- Pohvalnost iskrenog odnosa i savjetovanja djece. Najbolji ijudi u svome
odnosu prema drugim ljudima su oni koji su prijazni i blagi.

193. Od Huzejfe, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja dusa, ili cete naredivat!
dobro i odvracati od zla, ili ce Allah uskoro na vas poslati Svoju kaznu, pa cete Ga
poslije moliti, a On vam se nece odazvati" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen s obzirom na druge hadise koji mu svjedoce, a navodi ga
Et-Tirmizi (2169) sa slabim lancem prenosilaca, jer je u njemu Abdullah b. Abdur-
Rahman el-Ensari, a on je prihvatljiv ako ga podrzi drugi prenosilac.

Ovome hadisu svjedoce dva hadisa od Ibn Omera kod Et-Taberanija
u El-Evsatu (4393) - Medzme'ul-bahrejn; i od Ebu Hurejre (4364) - Medzme'ul-
bahrejn. Ovi lanci prenosilaca su slabi, ali se ipak uzimaju u obzir.

Opcenito receno, uz ova dva hadisa Huzejfov, radijallahu anhu, hadis je hasen.
Atlah najbolje zna.

260

RADOST POGLEDA KOM£\'TAR Rl/ADUS-SAUHINA

Iz hadisa se shvata:

- Obaveznost naredivanja dobra i odvracanja od zla.

- Dozvoljenost navodenja razlicitih vrsta zakletve ukoliko je utemeljena.

- Maredivanje dobra i odvracanje od zla garancija su da Allah nece na ljude
spustiti Svoju srdzbu i kaznu.

- Kazna za nemar prema naredivanju dobra i odvradanju od zla jeste
neuslisavanje dove.

- Zlokobnost rtedjela i njegovo iskusenje obuhvataju i onoga ko fiini nedjelo,
ali i druge.

194. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolji dzihad je reci istinu u lice nepravednom
vladaru." (Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi koji kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih s obzironi na druge koji mu svjedoce, a navode ga Ebu Davud
4344), Et-Tirmizi (2174); Ibn Madze (4011) sa slabim lancem prenosilaca, jer je u
njemu Atijje el-Avfi.

Medutim, ovaj prenosilac je popracen u drugim predajama, pa ga navode
Ahmed (3/19, 61); El- Hakim (4/505-506) i El-Humejdi (752) od Alijja b. Zejda b.
Dzud'ana, a on od Ebu Nadrea,

Lanac prenosilaca je slab zbog Alijja b. Zejda, ali se ipak uzima kao ojacavajuca
predaja tako da hadis Ebu Seida el-Hudrija biva hasenom, kada se oba pravca
sastave.

Ovom hadisu svjedoce i drugi hadisi od skupine ashaba, a od njih su:

1. Hadis od Tarika b. Sihaba, radijallahu anhu, koji navodi En-Nesai (7/161)
i Ahmed (4/31), koji je citiran pod brojem 195. Lanac prenosilaca mu je ispravan,
kao ko kaze autor, Allah mu se smilovao.

2. Hadis od Ebu Umame el-Bahilija, radijallahu anhu, koji prenose Ibn Madze
4015) i Ahmed (5/251, 256) sa hasen lancem prenosilaca, jer je u njemu Ebu Galib,

prijatelj Ebu Umame, a on je saduk.

Opcenito receno, hadis je sahih, uzirnajuci u obzir ostale predaje koje mu
svjedoce, a Allah najbolje zna.

261

SeUmb-ldd-HUaU

Iz hadisa se shvata:

- Naredivanje dobra i odvracanje zla predstavija jedan vid dzihada.

- Savjetovanje nepravednog vladara je jedan od najvecih vidova dzihada
Dzihad je stepenovan i ti stepeni razlikuju se po svojoj vrijednosti.

- Dozvoljeno je suceljavati se sa nepravednim vladarom, kada nanosi drugima
nepravdu, i naredivati mu dobro i odvracati ga od zla, i potrebno je blago upucivar.
savjete i pouke ne bi li se pokajao ili pobojao.

195- Od Ebu Abdullaha Tarika b. Sihaba el-Bedzelija el-Ahmesija, radijallahu
anhu, prenosi se da je neki covjek, koji je vec bio stavio nogu u uzengiju, upitac
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve seilem: "Koji je dzihad najbolji?" Poslani*
rece: "Istinita rijec u lice nepravednom vladaru." (Prenosi ga En-Nesai sa ispravnirr.
lancem prenosilaca)

Dokumentacija i komentar hadisa spomenuti su prilikom navodenja prethod-
nog hadisa.

196. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Rekao je Allaho*.
Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem: "Prvi nedostatak koji se pojavio u vjeri Benu
Izraelcana je taj sto bi jedan covjek susreo drugoga pa bi mu rekao: 'O ti, boj se
ALlaha i ostavi to sto radis, jer je to haram.' Zatim bi sutradan ponovo susreo istog
covjeka, u istom stanju, i to ga ne bi sprijecilo da zajedno sa njim jede, pije i sjedi
PoSto su oni tako postupali, Allah je sastavio njihova srca." Zatim je Poslanik:
rekao: "Prokleti su nevjernici od sinova Israilovih, jezikom Davuda i Isaa, sin*
Merjeminog, zato sto su bill nepokorni i neprijateijstvo cinili. Nisu jedni druge
odvracali od zla koje su ci nili. Ruzno li je ono sto su oni radili! Yidis mnoge od njih
kako za prijatelje uzimaju nevjernike, a ruzno li je ono sto su oni sebi pripremili"-
do rijeci: "ociti grjesnici" (El- Maide, 78-81). Zatim je rekao: "Tako mi Allaha, ili c:ete
naredivati dobro i odvracati od zla, i za ruku uzeti zulumcara i silom ga natjeran
na istinu i samo ga na nju ograniciti, ili ce Allah razjediniti vasa srca, a zatim ce vas
sigurno prokleti kao Sto je prokleo Izraelcane." (Prenose Ebu Davud i Et-Tirmiz:
i kaze da je hasen)

Ova predaja je od Ebu Davuda, a Et-Tirmizijina glasi: "Rekao je Allaho*.
Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem: "Kada su se medu sinovima Israitovim rasirih
grijesi, njihovi ucenjaci su ih odvracali od njih, ali ih oni nisu prestajali ciniti. Zatirr.
su im se pridruzili i ucenjaci, pa su zajedno sa njima sjedili, jeli i pili, pa je Allah

262

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIjADUS-SALIHINA

sastavio njihova srca i prokleo ih jezikom Davuda i Isaa, sina Merjeminog, zato sto
su bili grjesnici i prijestupnici." Allahov Poslanik, sailallahu akejhi ve sellem, tada se
uspravio, jer je bio naslonjen, pa je rekao: "Ne, tako mi Onoga u cijoj je ruci moja
dusa, sve dok ih vi ne privolite na istinu"

Dokumentacija hadisa:

Hadis je daif - slab, a navode ga Ebu Davud (4336); Et-Tirmizi (3047);
Ibn Madze (4006) i drugi od Ebu Ubejde b. AbduIIaha b. Mes'uda, a on od svoga oca.

Kazem; Lanac prenosilaca je prekinut, jer Ebu Ubejde nije slusao od svoga oca
AbduIIaha b- Mes'uda.

Iz hadisa se shvata:

- Zidovi su cinili zlo, javno ga ispoljavali i nisu ga zabranjivali.

- Presucivanje cinjenja nepokornosti predstavlja samo jos veci podsticaj za
njihovo cinjenje i sirenje.

- Zabranjeno je sjediti sa onima koji direktno ucestvuju u cinjenju grijeha.

- Negiranje grijeha srcem nalaze udaljavanje od onih koji ga cine.

- Ummet kome je ukazana milost je onaj ciji pripadnici medusobno preporucuj u
Istinu i strpljenje i medusobno zabranjuju zlo. Hadisu, i pored njegove slabosti,
svjedoce postavke serijata.

197. Od Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"0 ljudi, vi ucite ovaj ajet: 'O \i koji vjerujete, cuva>te sebe. Nece vam nauditi onaj
koji je zalutao kada ste upuceni' (EI-Maide, 105), a cuo sam Allahovog Poslanika,
sailallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Kada ljudi vide grjesnika i ne sprijece
ga u njegovim djelima, ceka ih skora Allahova kazna"' (Prenose ga Ebu Davud,
Et-Tirmizi i En-Mesai sa ispravnim lancima prenosilaca)

Dokumentacija hadisa:
I Sahih, navode ga Ebu Davud (4338); Et-Tirmizi (2168); Ibn Madze (4005)

sa ispravnim lancem prenosilaca.

Iz hadisa se shvata:

- Obaveznost pomnog pracenja, razmisljanja i razumijevanja Allahovog
govora.

263

Selimb/ldel-HUali

- Zabranjeno je govoriti o Kur'anu na osnovu vlastitog misljenja.

- Muslimanski ummet duzan je da se medusobno ujedini i savjetuje, preporucir
istinu i strpljenje.

- Allahova kazna obuhvata nepravednog zbog njegove nepravde, a i onoga kc
nije nepravedan, ali potvrduje nepravdu nepravednog.

Poglavlje dvadcset cetvrto

TESKA KAZNA ZA ONE KOJI NAREDUJU DOBRC)

I ODVR ACAJU OD ZLA, A NJIHOVI POSTUPCI

SUPROTNI SU ONOME STO GOVORE

Neophodno je da kod onoga koji poziva ka Allahu rijeci budu u saglasnostt a
djelima, te da i sam prakticira ono cemu druge poziva, jer ce to doprinijeti da drue
ljudi prihvate njegov poziv i da njegov govor bude potvrden kao istinit. Takoder, ljuc.
ce mu se bolje odazivati, jer je djelo utjecajnije od govora u pitanjima uzimanja uzori

Uzviseni kaze: "Zar ljudima naredujete dobro, a zaboravljate sebe, a ucite
Knjigu. Zar ne shvatate?" (El-Bekare, 44)

Uzviseni Allah kaze: Kako, skupino sljedbenika Knjige, ljudima naredujett
dobro - a 'birr' u originalnorn tekstu oznacava sva objedinjena dobra - a u istc
vrijeme sebe zaboravljate, ne prakticirate ono sto ljudima naredujete, iako citat:
Knj igu i znate kakvi su propisi za one koji su nemarni prema Allahovim naredbama
Zar ne shvatate ono sto sami cinite? Zato se probudite iz svoga sna i progledajtc
nakon zaslijepljenosti.

Uzviseni kaze: "O vjernici, zasto govorite ono sto ne cinite? Allahu je uveliki
prezreno da govorite ono sto ne cinite." (Es-SafF, 2-3)

Uzviseni Allah, ovim ajetom, prekorava onoga ko nesto obeca ili kaze, a to ne ispum
jer su to osobine licemjera, i Allah im upucuje prijekor ne bi li se osvijestili i pokajali.

Uzviseni, obavjestavajuci o Suajbu, alejhis-selam, kaze: "Ja ne zelim da pred
vama suprotno postupam u odnosu na ono sto vam zabranjujem." (Hud, 88)

Uzviseni Allah obavjestava o Suajbu, alejhis-selam, koji je rekao svome narodu
da on ne postupa suprotno svojim rijecima, odnosno da svojim postupcima
nece opovrgnuti i u tajnosti raditi suprotno onome Sto njima zabrani. Onaj kc
zeli popraviti svoje stanje, potrebno je da njegov govor bude u podudarnosti sa
njegovim djelima, a u suprotnom ce biti kao ona koja je rasplela svoje pletivo nakon
sto je bilo cvrsto ispleteno.

264

RADGST POGLEDA KQMENTAR R11ADUS-SAUHINA

198. Od Ebu Zejda Usame b. Zejda b. Harisa, radijallahu anhu, prenosi se da je
rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Na
Sudnjem danu ce covjek biti doveden i bacen u Vatru, pa ce izaci crijeva iz njegovog
stomaka, a on ce oko njih kruziti kao sto magarac kruzi oko mlinskog tocka. Okupit
ce se oko njega stanovnici Vatre L reci; 'O ti, sta je to s tobom? Zar nisi naredivao
dobro i odvracao od zla?', a on ce redi: 'Da, svakako. Naredivao sam dobro, ali ga
nisam cinio, a odvracao sam od zla, a sam sam ga cinio."' (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija haclisa:

Navode ga El-Buhari (6/331), Fethul-Bari; Muslim (2989).

Iz hadisa se shvata:

- Pojasnjenje kazne za onoga cije su rijeci suprotne njegovim postupcima
zbog nepokornosti, iako ima znanje koje nalaze strah i udaljavanje od
zabranjenih djela.

- U nevidljivi svijet o kojem je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
obavijestio ubraja se i opis vatre Dzehennema i onih koji ce biti kaznjavani u njoj.

- Cinjenje dobra i ostavljanje zla sprecavaju ulazak u Vatru.

- Ljudi ce na Sudnjem danu, nakon sto se zastori otkri;u i nevidljivo postane
vidljivim, jedni druge poznavati i otvoreno ce jedni drugima govoriti. Molimo
Allaha da prekrije nase nedostatke i oprosti nam nase grijehe.

Poglavlje dvadeset peto
NAREDENJE VJERNOG 1SPUNJAVAN)A EMANETA

Emanet je sveobuhvatan pojam za ono cime je covjek zaduzen ili mu je dato
oa povjerenje, a obuhvata Allahova prava, kao sto su stroge obaveze, prava robova,
kao sto su povjerene stvari. Obaveza je covjeku da cuva te povjerene stvari na
najbolji nacin i da ih preda njihovim vlasnicima ne skrivajuci ih, ne negirajuci
-h i ne upravljajuci njima bez serijatske dozvole.

Uzviseni Allah kaze: "Allah vam nareduje da predajete povjerene stvari
njihovim vlasnicima." (En-Nisa, 58)

Uzviseni Allah nareduje da se emaneti predaju onima koji su njihovi stvarni
posjednici. To generalno podrazumijeva sve obavezne povjerene stvari covjeku, kao
sto su prava Uzvisenog Allaha prema Njegovim robovima u vidu namaza, zekata,

265

Selimh.idel-HUaii

posta, hadzdza, zavjeta, keffareta, otkupa i si., a sv-e to mu je dato na povjerenit
i ostali ljudi nad tim nemaju nikakvog nadzora. Takoder, ovi obavezni emanei
podrazumijevaju prava robova jednih prema drugima, kao sto su povjerene stvar.
i si., sto se daje na povjerenje, bez iznosenja posebnog dokaza o tome. Allah, azzt
ve dzelle, naredio je da se ti emaneti predaju, a onaj ko to ne ueini na dunjaluku
od njega ce biti oduzeto na Sudnjem danu, kao sto se prenosi u vjerodostojnorr.
hadisu, koji navodi imam Muslim, od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, da je rekao: "Predat cete prava onima kojima i pripadaju, pa ce cak ovca be:
rogova uzeti odmazdu od rogate ovce."

Uzviseni Allah kaze: "Mi smo emanet ponudili nebesima i Zemiji i brdima
pa su oni odbili da ga ponesu i pobojali se, a covjek ga je ponio. On je uistinu
nepravedni neznalica." (El-Ahzab, 72)

Uzviseni Zastitnik, azze ve dzelle, obavjestava da je nebesima, Zemiji i brdim;
dao na izbor da im propise vjeru i da im dadne nagradu i kaznu, te da im povjer
vjeru, pa su rekli: "Ne. Mi smo u potpunosti predani Tvojoj odredbi i ne zelimc
nagradu i kaznu." Uzviseni Allah ponudio je covjeku zaduzenje i prihvatanie
naredbi i zabrana, pod njihovim uvjetima, pa ako ih izvrsi, bit ce nagrader.
a ako ostavi, bit ce kaznjen, pa je to prihvatio onaj koga je Allah uputio, i porec
svoje slabosti, neznanja i nepravde. Neka je Allah na pomoci.

199. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik
sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Tri su znaka po kojima se prepoznaju licemjen
kada govori — laze, kada obeca - iznevjeri, kada mu se nesto povjeri — pronevjeri."
(Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "...iako bude postio, klanjao i tvrdio da je musliman"

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (1/89), Fethul-Bari; Muslim (59).
Druga predaja kod Muslima (59, 109).

Manje poznate rijeci:

"Licemjerje" (nifak) - oznacava da vanjstina bude suprotna nutrini, a dijeli se na
dva dijela:

- licemjerje u uvjeren/u, koje se smatra velikim nifakom i nevjerstvom;

- licemjerje u djelima, koje se smatra malim nifakom, a ono je pretvaranje,
Munafik (licemjer) je onaj koji pred muslimanima ispovijeda islam, a u seb:

krije druga uvjerenja.

266

RA.DOST POGLEDA KOMENTARH1JADUS-SAUHJNA

Iz hadisa se shvata:

- Zadrzavanje na ovim znakovima licemjerstva, jer oni upucuju na ostale
rnakove i ukazuju na neispravnost i ostalih osobina, jer je osnova ispovijedanja
•lere srocena u trome: rijecima, djelu i namjeri. Poslanik ukazao je da je govor
neispravan ako je protkan lazima, neispravna su djela u cijem cinjenju bude prevara,
: namjera je neispravna ako se zasniva na pronevjeri.

- Onaj kod koga se sastave ove osobine, postao je licemjer i nece imati nikakve
--coristi od pozivanja na islam.

- Istinitost u govoru, izvrsenje obecanja i predavanje emaneta su osobine koje
moraju krasiti jednog muslimana.

- Govor muslimana je u skladu sa njegovim postupcima.

- Namaz i post su ibadeti koji proflliraju i ciste dusu, te ih pozivaju na visoke
moraine vrline.

200. Od Huzej fe b. El- Jemana, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik, salSallahu alejhi ve sellem, ispricao nam je dvije price, jedna se vec desila,
a drugu ocekujem. Ispricao nam je sljedece: 'Emanet je spusten usred ljudskog
srca, a zatim je objavljen Kur'an, pa su oni saznali za njega (emanet) iz Kur'ana i iz
sunneta.' Zatim nam je govorio o dizanju emaneta, pa je rekao: 'Covjek ce zaspati
-ednim snom, pa ce se emanet povudi iz njegovog srca i ostaviti iza sebe trag poput
crnila na kozi. Zatim <^e ponovo zaspati, pa ce se emanet povuci iz njegovog srca
1 ostaviti trag iza sebe poput oziljka, kao kada na nogu padne zeravica, pa skoci
prist, napuhan, prazan' Zatim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, (pokazujuci
im to) uzeo jedan kamencic pa ga je valjao svojom nogom. 'A onda ce ljudi poceti
tedni drugima obecavati i gotovo niko nece izvrsavati povjereni zadatak, sve dok
se ne pocne pripovijedati: U torn i torn mjestu ima povjerljiva osoba', dok se ne
rekne za covjeka: 'Kako je samo dobar i pametan, mudar i razuman!', a u svom
srcu nece imati imana ni koliko je zrno gorusice.' Vec je proslo vrijeme kada se ja
nisam brinuo kome cu od vas dati obavezu: ako je bio musliman, on je zasigurno
ispunio obavezu radi vjere, a ako je bio krscanin ili zidov, on je zasigurno obavio
zadatak zbog naredenja namjesnika. A sto se tice danasnjeg stanja, danas se ne
mogu pouzdati na vas, osim na pojedinca, poput tog i tog." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (11/333), Fethul-Bari; Muslim (143).

267

Seliiiib. Fdel-Hilaii

Yi hadisa se shvata:

- Ovaj hadis je temelj za pojasnjenje pravila islamskog morala, a to dem;
pojasnitisljedecim:

Njegove rijeci: "Emanet je spusten u dubinu ljudskih srca" pojasnjavaju
da moral u islamu nije nikada bio lazni zlatni pokrivad na koji ljudi pohrle
a ustvari pohrle na fatamorganu "za koju zedni misli da je voda, a kada joj pride
ne nade nista"

Moral u islamu jedalekoveciod pojma humanizmakojegsu uzdigle savrement
paganske institucije i udruzenja, te okicenim govorom obmanule narode. Mora
u islamu ima tako siroko poimanje da obuhvata i zivotinje i biljke i potvrduie
da je veza muslimana sa drugim stvorenjima veza prijaznosti i samilosti, pa cak
i prilikom ubijanja i klanja.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji navodi Muslim, kaze: "Allar
je propisao da se cini dobrocinstvo prema svemu, pa kada ubijate, lijepo to cinite
a kada koljete zivotinje, takoder to lijepo cinite. Ko bude klao, neka dobro naostr.
svoj noz i neka tako olaksa zivotinji koju kolje."

Moral uislamuimadalekodubljaznacenjaodpoimanjasavremenoghumanizm=
zato sto on prevazilazi vanjsku manifestaciju vizuelni oblik (formu) i usmjerava se
ka nutrinama ljudi.

Moral u islamu je dugovjecniji od pojma savremenog humanizma koji se
zavrsava sa zavrsetkom ljudske rase na ovoj Zemlji, jer islamski moral veze
muslimana za ahiret tako sto ce vjecno uzivati milost od svoga Gospodari
u Dzennetu i naslijediti najvisi Firdevs, shodno svome udjelu u moralu. Take

naljepseg

Ne mogu se nikako nacuditi islamskim piscima koji su islamski moral nazval;
humanizmom islama, oponasajuci tako govor onih koji ne vjeruju, te su tako zapal;
u greske, a iza svake od njih je jos veda greska.

Prvo: Oni su zamijenili ono sto je dobro za ono sto je bezvrijedno, jer su postal;
naklonjeni savrernenoj ljudskoj terminologiji zapostavljajuci islamske izraze kojima
su ispunjeni kur'anski ajeti i vjerodostojni vjerovjesnicki hadisi.

Drugo: Ogranicili su i stijesnili ono sto je siroko, jer je pojam morala u islamu
veci i opsirniji od pojma humanizma.

- Njegove rijedi: "Potom je objavljen Kur'an, pa su saznavali (emanet) iz
Kur'ana i iz sunneta" pojasnjavaju da islamski moral i2vire iz Kur'ana i sunneta.

268

RADOST POGLEDA KOMEMTAR RIJADUSSALIHINA

Stoga su taj moral i razumijevanje vjere dvije uporedne kategorije, sto se otvoreno
navodi u mnogobrojnim hadisima. Tako El-Buhari u knjizi "El-Edebul-mufred"

: Ahmed sa ispravnim lancima prenosilaca, prema uvjetima Muslima, od Ebu
Hurejre, radijallahuanhu, prenosidajerekao:"RekaojeAllahovPosianik,sallallahu

aiejhi ve sellem: 'Najbolji od vas u islamu su oni koji su u dzahilijjetu bili najbolji
-o svome ahlaku, ukoliko se poduce propisima vjere.'"

Prednjacenje po dobru u islamu veze se za dvije stvari;

1. lijepo ponasanje,

2- poducavanje shvatanju propisa vjere.

Poznato je da Allah zeli dobro onome kome dadne shvatanje propisa u islamu,
kao sto se prenosi u rijecima Poslanika, sallallahu aiejhi ve sellem: "Kome Allah
zeli dobro, poduci ga shvatanju propisa vjere" (Muttefekun aiejhi) Tako se islamski
moral vraca shvatanju propisa vjere.

- "Covjek ce zaspati jednim snom, pa ce emanet biti povucen iz njegovog srca,
a ostavit ce trag iza sebe poput crnila na kozi. Potom ce ponovo zaspati, pa ce
emanet biti povucen iz njegovog srca i ostavit ce trag iza sebe poput oziljka - koji
:zgleda kao kada ti se na nogu padne zeravica, pa se (koza) potpristi, a ispod prista
nerna nista. Potorn je (Posianik, sallallahu aiejhi ve sellem, pokazujuci im to) uzeo
karnencic i stavio ga na nogu. Ljudi ce poceti jedni drugima obecavati i gotovo niko
nece izvrsavati povjereni zadatak..." Hafiz Ibn Hadzer u "Fethul-Bariju" (13/39)
kaze; "Rezime ove obavijesti je da Posianik, sallallahu aiejhi ve sellem, upozorava na
-scezavanje emaneta, te da ce postati varalica covjek koji je bio poznat kao povjerljiv,
'.ovojeocigledno iuocava sekadase nekokojebio posten, pomijesa sa varalicama,
pa i on sam postane varalica - s kim si, takav si. Takoder, ova predaja ukazuje
nam da moral moze biti urodeni i steceni, sto ukazuje da je navedeni covjek stekao
emanet, pa je postao povjerljiv, medutim, nije vodio racuna o tome, pa se vratio na
svoju prirodu, kao sto kaze El-E'asa:

"Kada bogati skrtari prema robit
ponasanje se vrnti prirodnom instinktu.1"

Stoga, moral je podlozan promjenama, a da se ne moze mijenjati, pouke
: poruke ne bi imale znacenja. Kako da se ne moze promijeniti kada vidimo
divlje zivotinje kako postanu pitome, kako se konj izdresira, kako se pas za
'.ovljenje divljaci uvjezba, ali neke duse brzo prihvataju popravku, a neke otezano.
Vise o tome govorio sam u svojoj knjizi "Moraine osobine" (Mekarimul-ahlak).

: Ovaj stih bi zna&o: Kada vlasnik tokom preodgajanja roba pofine uskracivali robu ono Sto mu pripada,
lada se izgube sve poziiivne osobine koje je rob stekao se i vrati se na osobine koje ima u svome instinktu

■inap. prev.).

269

SdiiirLIdd-HilaU

- Njegove rijeci: "...dok se ne pocne pripovijedati: 'U torn i torn plemenu ima
povjerljivi covjek; i dok se ne kaze za covjeka: 'Kako je samo dobar, dosjetljr-
pronicljivi; a u svome srcu nece imati imana ni koliko ;e zrno gorusice...'" znace di
se ahlak i iman prozimaju, pa kada jednog nestane, nestane i drugoga.

Na ovo takoder ukazuju Posianikove, sailatlahu alejhi ve sellern, rijeci koje
navode El-Hakim i Ebu Nu'ajm sa ispravnim lancern prenosilaca, prema uvjetima
El-Buharija i Muslima:

"Stid i iman su uporedni, pa kada nestane jednog, nestane i drugog."

Stid je vrhunac islamskog morala, i on prozima djela cineci ih vecim
i blagoslovljenijim, te rados6u za ljude.

Ahlak u predodzbama najboljih generacija bio je ustvari ispravno islamsko
vjerovanje (akida). U njihovom zivotu ahlak je zauzimao veliku poziciju. Historija
je zapisala njihove zivotopise najljepsim slovima. Njihov zivot bio je ispunjen
vrijednostima, dobrom, ispravnoscu i popravkom stanja.

Kada se vrijeme promijenilo i nestalo stida i imana, vidis Covjeka i kaze§ kako je
pametan i pronicljiv, ali je ustvari poput preparirane zivotinje i u svom srcu neir.c
imana ni koliko je zrno gorusice.

- Njegove rijeci: "Vec" je proslo vrijeme kada se ja nisam brinuo kome cu od vas
dati obavezu: ako je bio musliman, on je zasigurno ispunio obavezu radi v;ere, a ako
je bio krscanin ili zidov, on je zasigurno obavio zadatak zbog naredenja namjesnika.
A sto se tice danasnjeg stanja, danas se ne mogu pouzdati na vas, osim na pojedinca.
poput tog i tog" - govore o obavezi postojanja zapreke koja sprecava ljude da cine
losa djela, a podstice ih na dobra. Ovo jasno govori o neophodnosti usmjeravanja
i popravljanja ljudi u svakom smislu, cime su zaduzeni ucenjaci, dobri, ugledni
i vladari, a u suprotnom zadesit ce ih raskaiasenost, kao sto je receno:

"Ljude nece popraviti anarhifa kada voda nemaju,
a nemaju voda kada ih neznalice vode"

20L Od Huzejfe i Ebu Hurejre, radijallahu anhuma, prenosi se da su rekii: Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem: "Allah, tebareke ve te'ala, sakupit
ce ljude n Sudnjem danu, pa ce vjernici stajati sve dok im se Dzennet ne priblizL
Zatim ce doci Ademu, neka su Allahovi blagoslovi na njega, i red: 'Nas oce, trazi da
nam se otvori Dzennet.' Adem ce redi: A sta vas je drugo izvelo iz Dzenneta osim
grijeh vasega oca. Ja nisarn odreden za to. Idite mome sinu Ibrahimu, Allahovom
bliskom prijatelju.' Ljudi ce doci Ibrahimu, a Ibrahim ce red: 'Ja nisam odreden za
to, a nisam bio ni toliko blizak prijatelj Allahu kako mislite. Idite Musau s kojim je
Allah razgovarao' Ljudi ce doci Musau, pa ce im on reci: 'Ja nisam odreden za to.

270

RADGST PQGLEDA KQMENTAR RlfADUS-SALIHiNA

Idite Isau, Allahovoj rijeci i ruhu.' Isa ce reci; 'Ja nisam odreden za to.' Zatim £e
ijudi doci Muhammedu, sallailahu alejhi ve sellem, pa ce on ustati i njemu ce se
dOZYOliti da se zauzima. Emanet i rodbinstvo ce stati na dvije strane Sirat-cuprije,
s desne i lijeve strane. Prvi od vas preci ce brzinom rnunje..' Upitao sam (prenosilac):
Drazi si mi i od oca i od majke, a sta je to prolazak brzinom rnunje?' Poslanik,
sallailahu alejhi ve sellem, rece: 'Zar nisi vidio kako se pojavi i nestane u treptaju
oka? Sljedeci ce preci poput vjetra, zatim ce covjek preci poput ptice, zatim ce preci
covjek brzinom galopirajuceg konja. Brzina prelaska ovisit ce o vasim djelima.
Na Sirat-cupriji stajat ce vas Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, i govoriti: 'Boze
moj, spasi nas, spasi nas!' Onaj cija djela budu lahka, bit ce nemocan da prede, pa
ce doci covjek koji nece moci na nogama da stoj i i prelazit ce puzeci. Na krajevima
Sirat-^uprije bit ce objesene kuke kojima ce biti naredeno da neke od onih koji
prelaze zakvace. Tako ce biti onih koje ce kuke samo raniti, ali i onih koje ce te kuke
svuci u Dzehennem.' Tako mi Onoga u cijoj je ruci Ebu Hurejrina dusa, dubina
Dzehennema iznosi sedamdeset godina." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (195).

Zadnji navod u kojem se kaze: "Tako mi Onoga u cijoj je ruci Ebu Hurejrina
dusa, dubina Dzehennema iznosi sedamdeset godina" je umetnuti govor Ebu
Hurejre, a ntsu rijeci Poslanika, sallailahu alejhi ve sellem.

Iz hadisa seshvata:

- Obavijest o konacnicama ljudi i da ce ih Allah sakupiti u Danu u koji nema
sumnje, kako bi ih obracunao za njihova djela. Dzennet se nece otvoriti osim kada
zalagac zatrazi njegovo otvaranje.

- Ljudi potjecu od Adema, alejhis-selam, i ova cinjenica zasnovana je na
cvrstom ubjedenju, bez ikakve sumnje. Tvrdnje pozivaca u ateizam i izdanak
svjetskog globalnog judaizma Darvina, koji navodi fikcije o samostvaranju o kojem
je mnogo govorio u svojoj teoriji "nastanak i evolucija" nemaju nikakvog dokaza.
Naucne studije takoder su pokazale da ova tvrdnja nema osnove, vec je globalni
judaizam ulozio ogromna sredst\'a, medije i propagatore za pronosenje ove lazne
ideologije i principa radeci pod sloganom "lazi, lazi sve dok ti ljudi ne povjeruju"

- Skromnost vjerovjesnika. Svaki od njih predaje ovlast drugome spominjuci
neku od cinjenica vezanih za dunjaluk.

271

&limf>.Mcl-Hilal(

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zalagac cije ce zalaganje
biti primljeno na Sudnjem danu, sto je dokaz njegove vrijednosti, odabranostl
i prednosti nad ostalim vjerovjesnicima, kao i visokog stepena kod svoga Gospodara,
subhanehu ve te'ala.

- U hadisu se izrazava respekt prema pitanju emaneta i rodbinskih odnosa koji
ce stajati pored obje strane Sirat-cuprije.

- Stanja ljudi na Sirat-cupriji - bit ce spaseni od patnje shodno svojim djelima
a u Dzennet ce udi Allahovom miloscu.

- Velika strahota Dzehennema i njegova dubina. Dzehennem je staniste
nevjernika i munafika.

202. Od Ebu Hubejba Abduliaha b. Ez-Zubejra, radijallahu anhuma, prenosi
se da je rekao: "Kada je Ez-Zubejr u Bitki oko deve zastao, pozvao me je, pa sam
stao kraj njega. Rekao je: 'Sinko, danas ce biti ubijen samo nepravedni ili onai
kome se nepravda cini. Ja mislim da cu danas biti ubijen kao onaj kome je ucinjena
nepravda. Mojanajvecabriga mijemoj dug. Mislis li da ce poslijepodmirenjaduga
ostati nesto od naseg imetka?' Potom rece: 'Sinko, prodaj ono sto posjedujemo
i isplati moj dug.' Oporucio je jednu trecinu, a trecinu od te trecine svojim sinovima.
tj. sinovima Abduliaha b. Ez-Zubejra. Rekao je: 'Ako ostane viska iz nasega imetka;
poslije isplate duga, jedna trecina pripada tvojim sinovima.m Hisam je rekao:
"Jedan od Abdullahovih sinova bio je jednak Ez-Zubejrovim sinovima Hubejbu
i Abbadu. Tada je imao devet sinova i devet kcerki." Kaze Abdullah: "Poceo mi
je davati preporuke u pogledu svoga duga govorech 'Sinko, ako ne mognes dio
njega isplatiti, pomozi se mojim Zastitnikom.' Tako mi Allaha, nisarn znao sta misli
pod tim dok nisam upitao: 'A ko je tvoj Zastitnik?; a Ebu Zubejr rece: Allah' Tako
mi Allaha, nisam ni u jednom trenutku osjetio teskocu zbog vracanja njegovog
duga a da nisam rekao: 'O Zastitnice Ez-Zubejra, isplati za njega njegov dug:
a da nije bio isplacen. Ez-Zubejr je ubijen, a iza sebe nije ostavio ni dinara ni
dirhema, osim zemlje, u sto se ubrajala suma i jedanaest kuca u Medini, dvije u
Basri, jedna u Kufi i jedna u Egiptu. Tokom njegovog zivota dolazili su mu mnogi
ljudi koji su donosili svoje imetke i trazili da ih on cuva, Ez-Zubejr bi rekao:
'Ne, nego neka to bude posudba, jer se ja bojim da cu ga izgubiti.' On nikada nije
preuzeo zapovjednistvo, skupljanje zekata, haraca, niti bilo cega drugoga, osim sto
je bio u vojnim pohodima sa AHahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellemT
Ebu Bekrom, Omerom i Osmanom, radijallahu anhum. Abdullah kaze: "lzracunao
sam njegov dug i nasao da iznosi dva miliona i dvije stotine hiljada" Hakim b. Hizam
susreo je Abduliaha b. Ez-Zubejra i rekao: "Braticu, koliko je moj brat bio duzan?'
Ja sam to prikrio rekavsi: "Sto hiljada" a Hakim rece: "Tako mi Allaha, mislim da
vasi imeci ne mogu pokriti ni devetinu tog iznosa" Abdullah rece: "A sta mislis

272

RADOST POGLEDA KOMEX'TAR RlfADUS-SALIHINA

koliki je dug od dva miliona i dvije stotine hiljada?" Hakim rece: "Mislim da to ne
mozete podnijeti. Ako ne budete mogli isplatiti nesto od toga, zatrazite pomoc od
mene." Rekao je (prenosilac); "Ez-Zubejr je kupio sumu za sto sedamdeset hiljada,
pa ju je Abdullah prodao za milion i sesto hiljada. Potom je stao i rekao: Ako je
neko kod Ez-Zubejra imao kakvoga duga, isplatit cemo mu ga sumom.'" Dosao mu
je Abdullah b. Dzafer kojem je Ez-Zubejr bio duzan cetiri stotine hiljada, i rekao
ie: "Abdullah, ako hocete, ja cu vam je ostaviti" Abdullah rece: "Ne" Dzafer rece:
*'Ako hocete, dat cu vam da odgodite isplatu sa ostalim dugovima." Abdullah rece:
"Ne" Zatim Dzafer rece: "Onda, mi odvojite jedan dio sume." Abdullah rece: "Tebi
pripada odavde dovde." Abdullah je prodao dio te sume i za njega isplatio dug,
a od sume su ostala jos cetiri i po dijela. Otisao je Muaviji, a kod njega su bili
Amr b. Osman, El-Munzir b. Ez-Zubejr i Ibn Zem'a. Muavija mu rece: "Na koliko
si procijenio sumu?" Abdullah rece: "Svaki dio po stotinu hiljada." Muavija upita:
"A koliko jeod njeostalo?" Abdullah rece: "Cetiri i po dijela " El-Munzirb. Ez-Zubejr
rece: "Uzirnam jedan dio za stotinu hiljada" Amr b. Osman rece: "Uzimam dio za
stotinu hiljada" a Ibn Zem'a rece: "Uzimam dio za stotinu hiljada." Muavija upita:
"Koliko je sada od nje preostalo?" Abdullah rece: "Jedan i po dio" Muavija rece:
"Uzimam ga za sto pedeset hiljada" Abdullah b. Dzafer prodao je svoj dio Muaviji
za sest stotina hiljada. Kada je Ibn ez-Zubejr zavrsio isplatu duga, Ez-Zubejrovi
sinovi rekose: "Podijeli nam nasu ostavstinu." Ibn Zubejr rece: "Tako mi Allaha,
necu vam podijeliti sve dok na hadzdzu cetiri godine ne budem govorio: 'Neka
nam dode onaj ko je imao duga kod Ez-Zubejra da mu isplatimo."' Svake godine
bi pozivao na hadzdzu, a kada su prosle cetiri godine, podijelio je imetak izmedu
njih, a izdvojio jednu trecinu. Ez-Zubejr je imao cetiri zene. Svaka od zena dobila je
milion i dvije stotine hiljada, a sav njegov imetak iznosio je pedeset miliona i dvije
stotine hiljada." (Prenosi ga El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Prenosi ga El-Buhari (6/227-228), Fethul-Bari.

Ma nje poznate rijeci:

"Bitka oka deve" - poznata bitka izmedu Alije b. Ebi Taliba, radijallahu anhu,
i njegovih istomisljenika protiv Aise, radijallahu anha, i njenih istomisljenika.
Nazvana je Bitkom oko deve, jer je Aisa, radijallahu anha, jahala veliku devu
i zaustavila je na bojnom redu, a to je bilo 36. godine po Hidzri.

'Donas nece biti ubijen osim nepravedni i onaj home je pocinjena nepravda" - tj. jer
su u toj bitki ucestvovali ashabi koji su imali posebno tumacenje za ucestvovanje u
toj bitki, a njima je pocinjena nepravda, Hi drugi mimo ashaba koji su se borili radi
dunjaiuka, a oni su nepravedni.

273

Sethnb/IdelHilali

fa hadisa se shvata:

- Stepen Ez-Zubejra b. El-Awama, radijallahu anhu, a on je jedan od pomagaca
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te njegovo pouzdanje u Allaha
predanost Njemu, zadovoljstvo Njegovorn presudom i trazenje pomodi od Njega.

- Opasno pitanje duga, jer sam Ez-Zubejr, i pored svoga prednjacenja po dobru
i potvrdenih vrlina, pribojavao se duga cak i poslije smrti.

- Utemeljenost oporuke u ratu, jer ratne okolnosti mogu biti povod smrti.

- Dozvoljenost posudivanja i obaveznost isplate duga od strane nasljednika
mejjita prije izvrsenja oporuke i djelidbe ostavstine.

- Dozvoljenost posjedovanja kuca i zernlje, bez obzira koliki bio njihov broi
ukoliko je to posjedovanje u skladu sa serijatom.

- Cuvanje emaneta.

- Psiholoska snaga Abdullaha b. Ez-Zubejra koji je glatko odbio pomoc koju mi
je ponudio Hakim b. Hizam, radijallahu anhu, kao i pomoc Abdullaha b. Dzafera
radijallahu anhu, koji je nudio medusobno oprastanje duga.

- Kada se bereket nade u necemu, od maloga napravi veliko, a kada bereke*
bude izdvojen iz necega, onda to postane opasno, kobno.

- Potrebno je suzdrzati se od komentiranja razilazenja koje se desilo medu
ashabima, radijallahu anhum, jer su svi oni ispravni i posteni, a ono sto se desilc
izmedu njih bilo je na osnovu njihovog idztihada (intuicije) i tumacenja.

Jedna od najvrednijih knjiga koja govori o ovom pitanju je "El-Avasimu minei-
kavasimi" Ebu Bekra b. El-Arebija, pa je pogledaj, jer je, uistinu, vrijedna.

274

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUWNA

Poglavlje dvadeset sesto
ZABRANA NASILJA I OBAVEZA NJEGOVOG SPRECAVANJA

Nepravda (zuium), prema konsenzusu strucnjaka u arapskom jeziku, oznacava
da se nesto stavi na neodgovarajuce mjesto. Nepravda je trovrsna, kao sto obavjestava
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji je hasen, uzimajuci u obzir
i druge koji mu svjedoce, a navode ga Ebu Davud, Et-Tajalisi i Ebu Nu'ajm: "Nepravda
je trojaka: nepravda koju Allah nece oprostiti, nepravda koju ce oprostiti i nepravda
koju nece ostaviti. Nepravda koju Allah nece oprostiti je sirk, nepravda koju ce Allah
oprostiti je nepravda izmedu roba i njegovog Gospodara, a nepravda koju nece ostaviti
ie medusobna nepravda robova, pa ce Allah od jednih za druge uzimati odmazdu."

Nepravda, od koje je Gospodar izrazio Svoju clstotu, oznacava da se nesto stavi
na neodgovarajuce mjesto i suprotno onome sto naiazu pravda, mudrost i korist.
On Uzviseni ne pravi razliku izmedu dvije slicne stvari, niti izjednacava dvije
razlicite stvari. Nece kazniti osim onoga ko zasluzuje kaznu, a On kaznu spusta
na njeno mjesto zato sto u tome ima mudrosti, a nece kazniti dobrocinitelje
■ bogobojazne.

Uzviseni kaze: "Nepravedni nece imati ni prisnog poraagaca ni xalagaca
kojemse pokorava." (Gafir, 18)

Uzviseni obavjestava da nepravedni nece imati srodnika koji ce im koristiti
niti zalagace koji ce se za njih zalagati i u njihovim rodbinskim vezama nece ostati
nikakva dobra.

Uzviseni kaze: "A nepravedni nemaju pomagaca ." (El-Hadzdz, 71)

Oni koji sebi budu cinili nepravdu, robujuci drugima mimo Allahu, nece imati
pomagaca koji ce ih zastititi od Allaha.

Jedan od hadisa koji se navode o ovom poglavlju jeste i prethodno navedeni
hadis od Ebu Zerra, radijallahu anhu, na kraju Poglavlja o posredovanju.

Njegova dokumentacija i kornentar su pod brojern 111.

203. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Cuvajte se nepravde, jer ce nepravda biti tama na Sudnjem
danu. Cuvajte se pohlepe, jer je pohlepa unistila one koji su bili prije vas; pohlepa ih
ie navela da medusobno prolijevaju krv i ucinila da dozvoljenim smatraju ono sto je
zabranjeno." (Prenosi Muslim)

275

Selintb.'ldel-HdaU

Dokumentacija hadisa:

Mavodi ga Muslim (2578).

Ez hadisa se shvata:

- Zabrana nepravde i upozorenje na nju.

- Apstraktni i znacenjski pojmovi ce se na Sudnjem danu, Allahovom dozvolom
pretvoriti u fizicke.

- Skrtost je neprijatelj vjernicima, jer su osobine vjernika plemenitos:
i darezljivost.

- Skrtost i nepravda su razlozi siren/a zlocina.

- Nepravda i tvrdicluk su veliki grijesi koji uzrokuju propast na dunjaluk.
i velike nedace na Sudnjem danu.

- Predanost dunjaluku odvodi ummet u nepokornosti i razvrat.

204. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sigurno cete na Sudnjem danu predati pra\-
onima koji ih zasJuzuju, pa ce se cak uzeti odsteta od rogate ovce za ovcu koja nerr s
rogove." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2582).

Iz hadisa se shvata:

- U hadisu se jasno navodi da ce zivotinje biti sakupljene na Sudnjem danu
i da ce se njihovo stvaranje ponoviti kao sto de se ponoviti stvaranje ljudi.

- Uzimanje odmazde za zivotinje iako nisu zaduzene propisima vjere pokazatei
je izvrsenja apsolutne pravde.

- Obaveza izvrsenja prava prema onima koji ih zasluzuju.

- Uzviseni Allah ce uzeti odmazdu od nepravednog tako sto ce se uzeti njegovc
dobra djela, a odbaciti losa djela onoga kome je pocinjena nepravda.

- Nece se prelaziti preko prava robova sve dok se ta prava ne predaju njihovim
vlasnicima.

276

RADOST POGLEDA KOMENTARRIfADUS-SAUHINA

205. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Pricali srno
o Oprosnom hadzdzu, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je medu nama,
i nismo znali sta je to Oprosni hadzdz sve dok Allahov PosLanik, sallallahu alejhi ve
sellem, nijezahvalio Allahui iznio pohvaluna Njega, apotomjespomenuoMesihi-
Dedzdzala govoreci dugo o njemu. Rekao je: 'Allah nije poslao nijednog vjerovjesnika
a da on nije upozoravao svoj ummet na Dedzdzala. Na njega je upozoravao Muh
i vjerovjesnici poslije njega. Ukoliko se pojavi medu vama, a (danas) vam je nesto
skriveno o njemu, tada vam nece biti skriveno. Uistinu vas Gospodar nije slijep,
a Dedzdzal je slijep u desno oko, kao da je njegovo oko izboceno zrno grozda.
Uistinu vam je Allah zabranio krvoprolice i bespravno uzimanje imetaka, kao sto
vam je neprikosnoven ovaj vas dan u ovom vasem gradu u ovom vasem mjesecu.
Pa, jesam li dostavio?' Ashabi rekose: 'Da.' Rekao je: Allahu, posvjedoci' - tri
puta. 'Tesko vam se! Nemojte se poslije mene vracati u nevjerstvo medusobno se
ubijajuci.'" (Prenosi ga El-Buhari, a dio ove predaje prenosi i Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navode El-Buhari (8/106), Fethul-Bari; Muslim (65).

Manje poznate rijeci:

"Oprosni hadidz - hadzdz Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
10. h.g., a nazvan je tako jer se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oprostio od
ashaba govoreci: "Mozda vas poslije ove godine necu vise sresti."

"Mesih"- covjek izbijenoga oka.

\i hadisa se shvata:

- Jedan od znakova na vjerovjesnickom putu poziva ka Allahu je poznavanje
puta kojim koracaju zlocinci kako bi se na njih upozoravalo i kako se njihov put ne
bi pomijesao sa putern vjernika. Jedan od najvecih zlocinaca je Dedzdzal. Stoga,
Allah nije poslao nijednog vjerovjesnika a da nije upozoravao svoj ummet na njega,
a na njega su upozoravali Nuh i vjerovjesnici poslije njega.

- Pojasnjenje puta zlocinaca neophodno je kako bi taj put postao sasvim jasan,
pa zato Uzviseni Allah kaze: "I tako mi potanko pojasnjavamo ajete da bi se sasvim
ocitovao put zlocinaca." (El-En'am, 55)

Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo osobine Dedzdzala;
tosu jasna vanjska obiljezja i istaknuti znakovi koje poznaju svi vjernicipodjednako,
bili oni uceni ili neuceni.

277

Sdintk'Mel-HilaJi

- Upozoravanje na smutnje spoznajom osobina i puta smutljivaca.

- Briznost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema svome ummetu
upozoravanjem na zapadanje u nepravdu i smutnju.

- Potvrda osobine oka Uzvisenom Allahu bez usporedbe, prilagodavanja.
obesnazivanja, iskrivljavanja ili govora da pojam ove osobine zna samo Allah
(tefvid). Sa sigurnoscu znamo da nas Gospodar ima dva oka, jer nas Gospodar nije
slijep u jedno oko, a "el-e'aver" u arapskom jeziku oznacava onoga ko ima jednc
oko (corav).

- Zabrana medumuslimanske borbe, koja se smatra djelima nevjernika.

- Zivoti, imeci, casti muslimana su jedni za druge sveti.

- Uzviseni Allah ima dane, mjesece i mjesta koji imaju posebnu svetost.
vrijednost i neprikosnovenost u odnosu na ostale, dane, mjesece i mjesta.

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenio je poslanice svoga
Gospodara i upotpunio njihovo pojasnjenje ne skrivajuci nista od vjere.

- Neki grijesi nazivaju se nevjerstvom, a to neyjerstvo je djelatno i svrstam;
u upropastavajuca djela i velike grijehe, dok pocinilac velikog grijeha ne postaje
pravi nevjernik sve dok grijeh koji cini ne bude smatrao dozvoljenim.

206. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Ko nepravedno oduzme od tude zemlje koliko je i pedal*
bit ce zbog nje opasan sa sedam zemalja (na Sudnjem danu)." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode £1-Buhari (5/103), Fethul-Bari; Muslim (1612).

Manje poznate rijeci:

"Bit ce zbog nje opasan sa sedam zemalja" - tj. Allah ce ga na Sudnjem danu
zaduziti da ono sto je nepravedno uzurpirao od te zemlje prenese na mjestc
okupijanja ljudi, a to ce biti kao obruc oko njegovog vrata, ili ce biti kaznjer.
propadanjem u ponor sedam zemalja tako da ce svaka zemlja u takvome stanju bit:
obruc oko njegovog vrata.

Iz hadisa se shvata:

- Nepotcjenjivanje nepravde, pa makar bila malena,

- Uzurpiranje tude zemlje je jedan od velikih grijeha.

278

RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SAL1HINA

- Ko dobije u posjed zemlju, dobiva u posjed i sve sto je ispod nje, pa ima pravo
*prijeciti da se ispod nje kopa tunel ili bunar, ukoliko nije 2adovoljan time. Takoder,
on se smatra i posjednikom onoga sto se u njoj nalazi poput ruda i si., i ima pravo
da kopa u dubinu koliko zeli ukoliko nece nastetiti svojim komsijama.

- Sedam zemalja su naslagane i nisu odvojene jedne od drugih, jer da su
razdvojene, bilo bi dovoljno u pogledu ovog uzurpatora da bude opasan onom koju
je uzurpirao zato Sto je odvojena od onih zemalja ispod nje. Allah najbolje zna.

- Sedam zemalja su naslagane u slojevima poput nebesa, kao sto se ocituje iz
rijeci Uzvisenog: "Allah je taj koji je stvorio sedam nebesa, a isto toliko i zemalja ."
(Et-Talak, 12)

Ovim se odbacuju tvrdnje onih koji govore da je to sedam podrucja. Allah
najbolje zna.

-Upozorenje na nanosenje nepravde ljudima u pogledu njihovih prava.

207. Od Ebu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Allah odgada kaznu nasilniku, aii kada mu
kazna dode, nece ga pomilovati." Zatim je proucio: 'I tako tvoj Gospodar kaznjava
kada kaznjava nepravedna naselja, a uistinu je Njegova kazna bolna i iestoka'

(Hud, 102)." (Muttefekunaiejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode EI-Buhari (8/354), Fethul-Bari; Muslim (2583).

Iz hadisa se shvata:

- Allah daje roka nevjernicima, ali ih ne zapostavlja, sto se ocituje iz rijeci
Uzvi§enog: "I nemoj nikako misliti da je Allah nesmotren prema onome sto cine
nepravedni." (Ibrahim, 42)

- Pametan covjek nije bezbrizan kada cini nepravdu, 1 strahuje od Allahove
kazne, a kada ga zadesi nedaca, zna da je to postepeno navodenje, pa stoga iurno
nastoji da vrati prava onima kojima i pripadaju.

- Allah postepeno navodi nepravednike kako bi povecali cinjenje grijeha i kako
bi im kazna bila visestruka.

- Najbolje cime se moze protumaciti hadis ili Kur'an jesu upravo Allahov govor
l govor Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zato je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, proucio rijeci Uzvisenog; "I tako tvoj Gospodar kaznjava
kada kaznjava nepravedna naselja, a uistinu je Njegova kazna bolna i zestoka"

279

Selim b/ld 'el-Hilah

208, Od Mu'aza, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik
sallailahu alejhi ve sellem, me je poslao i rekao; Ti ces doci ljudima koji su
sljedbenici Knjige, pa ih prvo pozovi da posvjedoce da nema drugog istinskog boea
osim AHaha i da sam ja Allahov poslanik, pa ako prihvate, onda ih obavijesti da
im je Allah propisao pet namaza u toku dana i noci, pa ako i to prihvate, onda ih
obavijesti da im je Allah propisao sadaku (zekat) koja se uzima od njihovih bogatih
i daje njihovim siromasnima, i ako se i u tome pokore, ne diraj njihove najvrednije
imetke i cuvaj se dove onoga kome je pocinjena nepravda, jer izmedu nje i Allaha
nema zapreke."' (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

NavodeEl-Buhari (3/261), Fethul-Bari; Muslim (19).

Iz hadisa se shvata:

- Obaveza je vodi - imamu da salje izaslanstva ljudima kako bi im dostavic
poziv islama. Ovo je jedna od njegovih najvecih obaveza.

- Uceni su pozivaci u islam koje voda treba da salje nemuslimanima. Ako
muslimani nemaju ni zajednice ni vode, onda je obaveza ucenjaka da se predaju
islamskoj misiji i prihvate njeno kormilo kako ga pri navali talasa ne bi uzeli drug:
koji ga nisu dostojni, pa da lada potone.

- Prvo u sto se ljudi pozivaju su iman i jednoca uvjerenja, jer je to osovina ove

vjere.

- Prelazak sa jedne na drugu osnovu biva tek kada se izvrsi ona prethodna.
a time se potvrduje jedan od temelja poziva ka Allahu, a on je postepenost u odgoju
ummeta i zaduzivanje onim sto moze podnijeti. Molimo Allaha za uputu i srecu.

- Imam je duzart da svojim izaslanicima uputi kor isn e savjete koj i ce mu pomoci
da anulira stetu i cime muslimanima nece biti nanesena nikakva steta.

- Zekat je pravo siromasnih u imecima bogatih.

- Onaj kome je pocinjena nepravda, njegova dova (kletva) se ne odbija, bio on
nrusliman ili nevjernik. U hasen-hadisu od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem: 'Cuvajte se dove
onoga kome je pocinjena nepravda, pa makarbio nevjernik, jer za njeno uslisavanje
nema nikakve zapreke.'" Takoder, u hasen-hadisu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.
prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem:
'Dova onoga kome je pocinjena nepravda je uslisana, pa makarbiogrjesnik,aonce
posebno za svoj grijeh snositi odgovornost.'"

280

RADOST POGLEDA KOMENTAH RI/ADUS-SAUHIiVA

Kazna od Ponositog Gospodara doiazi veoma brzo. Dobro je postupio onaj
koji je rekao:

"Mikako ne am nepravdu kada si a niogitcnosti,
jer ce ti nepravda na krajit doci kao kajanje,
tvoje oci zaspe, a obespravljem je hudan,
mokci protiv tcbe, dok Allahovo oka ne spava"

Ibn Ebi Ed-Dunja u svojoj knjizi "Mudzabud-daVetf ("Oni kojima je dova
uslisana") navodi primjere od cije bi strahote mogla i djeca osijediti.

209. Od Ebu Humejda Abdur-Rahmana b. S'ada es-Sa'idija, radijailahu anhu,
prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu aiejhi ve sellem, poslao je jednoga
covjeka iz plemena El-Ezd, kome bijase ime Ibn El-Lutbijje, kao sakupljaca zekata.
Kada se vratio sa zadatka, rekao je: 'Ovo je vase, a ovo je meni dato kao poklon.'
Tada se Allahov Poslanik, sallaliahu aiejhi ve seltem, popeo na minber, zahvatio
Allahu i rekao: 'Ja odredim nekog od vas za posao za koji me je Allah ovlastio, pa
zatim taj covjek dode i kaze: 'Ovo je vase, a ovo je poklon koji je meni dat.' Zasto
nije sjedio u kudi svoga oca i majke i cekao da mu dode njegov poklon, ako je iskren.
Tako mi Allaha, niko od vas nece nesto nepravedno uzeti a da se nece susresti sa
Allahom i nositi to na Sudnjem danu. Pa zato, potrudite se da nijedan od vas ne
susretne Allaha noseci na sebi devu koja rice, ili kravu koja muce, ili ovcu koja
bleji' Zatim je podigao svoje ruke tako da se vidjela bjelina njegovih pazuha i rekao:
'Allahu, jesam Ii dostavio?' - ponovivsi tri puta" (Muttefekun aiejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode El-Buhari (5/220), Fethul-Bari; Muslim (1832).

Iz hadisa seshvata:

- Vladar salje one koji ce sakupljati zekat, a zatim ga pravedno prosljeduje
onima koji ga zasluzuju.

- Pokloni uposlenicima tretiraju se kao potkradanje i mito. Uposlenik nema
pravo da mu ljudi ista posebno daju, stoga pokloni koje primaju uposlenici smatraju
se jedenjem zabranjenog imetka, pa stoga nije dozvoljeno radniku ili uposleniku da
iskoristi svoju poziciju za licnu korist.

281

Selimb. Md-Hilali

- Ko bude uzimao imetke 1/udi na neispravan nacin, Allah ce ga obrukati pred
svjedocima na Sudnjem danu.

- Svaki nepravedni doci ce na Sudnjem danu sa onim sto je nepravedno uzeo.

- Vjerovjesnicki metod savjeta i opomene jeste generalizacija, a ne prozivanje
doticne osobe, jer u tome postoji serijatska korist, zato je Poslanikovo obradanje
bilo opcenito, kada je rekao: "A zatim, ja odredim nekog od vas..."

- U hadisu je jasno pojasnjenje da covjek stjece svoju opskrbu ulaganjem napora
i traganjem za njom, sto se ocituje iz rijeci Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem: "Zasto nije sjedio u kucl svoga oca i majke..."

- Pohvalnost podizanja ruku prilikom dove.

210. Od Ebu Hurejre, radijailahu anhu, prenosi se da je Allahov Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko je bespravno ostetio svoga brata u njegovoj
casti, ill bilo cemu drugom, neka od njega zatrazi halala (oprosta) odmah danas,
prije nego sto dinari i dirhemi nece imati nikakvu vrijednost, nego, ako imadne
dobrih djela, od njih ce mu se uzeti onoliko kolika je bila nepravda, a ako ne bude
imao dobrih djela, onda ce mu se dati od grijeha onoga kome je nepravdu ucinio,
pa ce se njima natovariti." (Prenosi ga El-Buhari)

Ookumentacija hadisa;

Navodi El-Buhari (5/101), Fethul-BarL

iz hadisa se shvata:

- Zabrana nanosenja nepravde i podsticaj nepravednom da zatrazi halala za
pocinjenu nepravdu prije nego sto dode Dan kada nepravednima nede koristiti
njihova opravdanja.

- Medusobna prava robova Allah nece oprostiti osim ako se vrate njihovim
vlasnicima.

- Dinar i dirhem su sredstvo za postizanje koristi na dunjaluku, a na Sudnjem
danu to ce biti dobra i losa djela.

- Dobra i losa djela ce se vagati na Sudnjem danu prema velicim nanesene nepravde.

211. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijailahu anhu, prenosi se da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pravi musliman je onaj od cijih
ruku i jezika su mirni drugi muslimani, a rnuhadzir je onaj ko napusti sve ono sto je
Allah zabranio." (Muttefekun alejhi, a ovo je El-Buharijina verzija hadisa)

282

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Dokumentacija hadisa:

Navode ga EI-Buhari (1/53), Fethui-Bari; Muslim (40).

Manjepoznaterijeci:

"Muhadzir"- onaj koji napusta i ostavlja ono sto je Allah zabranio.

lz hadisa se shvata:

- Najbolji muslimani i najpotpuniji vjernici su oni koji izvrse Allahova
i pravamuslimana.

- Napadi i izrazavanje neprijateljstva bivaju djelima ili rijecima.

- Potrebno je ostaviti nepokornosti i pridrzavati se onoga sto je Allah naredio.

- Ko se bude lijepo ophodio prema svome Gospodaru, neminovno ce se lijepo
ophoditi i prema svojoj braci muslimanima, jer iman donosi plod dobrih djela
i lijepog govora.

- Dvije su vrste hidzre: ocevidna i unutarnja. Ocevidna oznacava bjezanje
s vjerom od smutnji i preseljenje iz podneblja nevjerstva u podneblje islama,
ili podneblja straha u podneblje sigurnosti. Unutarnja hidzra oznacava ostavljanje
poriva i strasti duse, te suzbijanje njene usplahirenosti i preodgoj u pokornosti
njenorne Tvorcu.

212. Od Abdullaha b. Amra takoder se prenosi da je rekao: "Za Vjerovjesnikov,
sallallahu alejhi ve sellem, prtl^ag i dragocijenosti bio je zaduzen covjek koji se zvao
Kirkireh. Kada je on umro, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:
'On je u Vatri.' Ashabi su otisli (njegovoj kuci) pogledati ga i kod njega su nasli
ogrtac koji je bespravno uzeo iz ratnog plijena." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Mavodi ga Ei-Buhari (6/187), Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Zabrana bespravnog uzimanja imetka iz ratnog plijena, bez obzira bio on
malen ili velik. Zato je potkradanje iz javnih dobara muslimana jedan od velikih
grijeha koji svojim pociniocima nalaze vatru Dzehennema, svejedno bilo to
potkradanje veliko ili malo.

283

ScHmb.Idel'HilaU

213. Od Ebu Bekra Nufej'a b. EI-Harisa, radijallahu anhu, prenosi se da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vrijeme se vratilo kao sto je
izgledalo na dan kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina i ma dvanaest mjeseci,
a od njih su cetiri sveta; tri dolaze jedan iza drugoga: zul-ka'de, zul-hidzdze
i muharrem, te redzeb Mudara koji se nalazi izmedu dzumade i sa'bana. Koji je to
mjesec?' Mi rekosmo: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Usutio je, tako da smo
pomislili da ce ga nazvati nekim drugim imenom, mimo njegovog, a zatim rece: 'Zar
nije zul-hidzdze?' Rekosmo: 'Svakako.' Zatim on upita: 'A koji je ovo grad?' Mi opet
rekosmo: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Poslanik je opet sutio sve dok nisrno
pomislili da ce ga nazvati nekim drugim imenom mimo njegovog, a zatim rece: 'Zar
nije vas grad (Mekka)?' Rekosmo: 'Da, svakako.' On zatim upita: 'A koji je ovo dan?'
Mi rekosmo: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Zatim je sutio sve dok nisrno
pomislili da ce ga nazvati nekim drugim imenom mimo njegovog, a onda rece: 'Zar
Ovo nije prvi dan Bajrama?' Rekosmo: 'Svakako.' On tada rece: 'Uistinu su vasi zivoti,
vasi imeci i vase casti vama zabranjeni, kao sto vara je neprikosnoven ovaj vas dan
u ovom vaSem gradu i ovom vasem mjesecu. Susrest cete svoga Gospodara, pa ce vas
pitati o vasim djelima. Ne vracajte se poslije mene nevjerstvu ubijajuci jedni druge.
Neka prisutni prenese odsutnom. Mozda ce neko kome se prenese bolje shvatiti od
nekoga ko je ovo cuo.' Zatim je rekao: 'Da li sam dostavio? Da li sam dostavio?' Rekli
smo: 'Da; a on rece: 'Allahu, posvjedoci.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (1/157), Fethul-Bari; Muslim (1679).

Manje poznate rijeci:

"Vrijeme se vratilo"- tj. po svojoj podjeli na godine, a godina po svojoj podjeli
na mjesece, sto se navodi u rijecima Uzvisenog: "Broj mjeseci kod Allaha, na dan
kada je stvorio nebesa i Zemlju, je dvanaest mjeseci, a od njih su cetiri sveta."
(Et-Tevbe, 36) Redzebu Mudar, ovaj mjesec je pripisan plemenu Mudar, jer je to
pleme najvise pazilo na svetost tog mjeseca.

1/ hadisa se shvata:

- Neispravnost premjestanja mjeseci, sto je bio dzahilijjetski obicaj. Kada bi
htjeli da ratuju u svetim mjesecima, dozvoljavali bi ih i odgadali za sljedeci mjesec,
pa tako odgadali i hadzdz.

- Krv, cast i imetak muslimana sveti su njegovom bratu muslimanu, pa ih je
potrebno cuvati, paziti i braniti.

284

RADOST POGLEDA KOMENTAR RUADUS-SAUHINA

- MusUman ce biti zaustavljen pred svojim Gospodarom koji ce ga pitati za sve
sto je cinio, bilo to nesto neznatno ili veliko.

- Kada covjek nesto nauci i shvati, obaveza mu je da to znanje iskreno prenese
drugome.

- Dozvoljeno je nesto preuzeti prije nego sto se upotpuni sposobnost za to,
jer shvatanje nije uvjet za izvrsenje, nego parncenje.

- Ljudi se razlikuju po stepenima shvatanja, pa tako zadnji moze bolje shvatiti
od svojih prethodnika.

241. Od Ebu Urname Ijasa b. Sa'Ieba el-Harisija, radijallahu anhu, prenosi se
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko svojom zakletvorn
nepravedno uzurpira pravo nekog muslimana, Allah ce ga sigurno kazniti Vatrom
i zabraniti mu Dzennet." Neki covjek upita: "A ako se radi o necemu malom, Allahov
Poslanice?" Poslanik rece: "Pa makar to bila grancica rnisvaka." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa;

Navodi ga Muslim (137).

iz hadisa se shvata:

- Zabrana uzurpiranja prava Allahovih robova i nastojanje da se prava predaju

onima koji ih zasluzuju, pa makar bila mizerna.

- Prava robova sprecavaju ulazak u Dzennet onima koji ih nepravedno
uzurpiraju sve dok ne izvrse svoje duznosti, ili se ne uzme od njihovih dobrih djela
i dadne onima kojima je nepravda pocinjena, ili se uzme od losih djela onih kojima
je nepravda pocinjeaa i prebace se onima koji su cinili nepravdu.

- Lazna zakletva je jedno od upropastavajucih djela koja vode u Dzehennem.

215. Od Adijja b. Umjera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Xuo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: 'Kome od vas povjerimo
neki posao, pa nam sakrije iglu, ili nesto vece od toga, to se smatra potkradanjern
za koje ce biti pitan na Sudnjem danu.' Tada ustade jedan crni covjek, ensarija,
kao da ga sada gledam, i rece: 'Allahov Poslanice, razrijesi me moje odgovornosti.'
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Sta ti je?; a covjek rece: 'Cuo sam kako
govoris tako i tako.' Poslanik tada rece: 'A siada kazern: Kome povjerimo neki posao,
neka ga uradi najbolje sto moze i neka uzme naknadu koja mu se dadne za izvrsenje
tog posla, a neka ne uzima ono sto mu ne pripada'" (Prenosi ga Muslim)

285

Seiimb. 'Jdel-Hilali

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1833).

Iz hadisa se shvata:

- U hadisu se navodi zestoka prijetnja covjeku koji bude zaduzen za neki posao
pa pocne potkradati, bilo da se radi o manjem ili vecem obimu potkradanja. Kome
bude povjereno cuvanje imetka muslimana, duzan ga je paziti i predati onima koji
ga zasluzuju i nece posebno sebi nista od toga uzimati.

- Nastojanje udaljavanja od namjesnistva i javnih funkcija, jer postoji velika
mogucnost da 6e se u njima zakazati.

- Vodeci ljudi moraju znati izvore iz kojih se prikuplja javni imetak, pa da uzmu
iz njega ono sto je dozvoljeno, a ono sto nije dozvoljeno takoder ce uzeti i vratiti
onima kojima i pripada.

- Dozvoljenost opisa covjeka po njegovim osobinama radi njegovog
prepoznavanja, ukoliko ga to nece rasrditi. Zato je receno u ovom hadisu:
"...tada ustade jedan crni covjek, ensarija"

- Brzi povratak ashaba istini nakon sto im se ona predoci.

216, Od Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Nakon
bitke na Hajberu, neki Vjerovjesnikovi, sallallahu alej hi ve sellem, ashabi prolazili su
pored poginulih i govoriii: 'Ovaj je sehid, ovaj je sehid; sve dok nisu prosli pored jos
jednog covjeka i rekli: 'Ovaj je sehid; pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: 'Nikako, vidio sam ga u Vatri zbog ogrtaca koji je prisvojio potl^radanjem."
(Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1 14).

Iz hadisa se shvata:

- Pronev}era javnog imetka potkradanjem je veliki grijeh.

- Dozvoljenost nazivanja sehidom onoga ko umre na Allahovom putu znajuci
da je cinio dobra djela, ukoliko ima nesto sto ukazuje na to u smislu vjerovjesnickih
predaja, kao sto se navodi u pitanju Omera b. El-Hattaba, Osmana b. AfTana, Talhe
b. Ubejdullaha, Hamze b. Abdul-Muttaliba, radijallahu anhum.

286

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHMA

Nazivanje odredenog pojedinca sehidom nije dozvoljeno, jer se pravi sehid ne
rnoze znati osirn objavom. O tome se navodi zabrana od ispravnih prethodnika,
radijallahu anhum. Omer b. El-Hattab, radijallahu anhu, odrzao je govor rekavsi:
"Kada u vasim bitkama neko pogine, ne recite taj i taj je sehid, ili taj i taj je preselio
kao sehid. Mozda je on preopteretio svoju jahalicu (zlatom i srebrom zeleci
:rgovinu), stoga nemojte govoriti da je sehid, vec; govorite kao sto je rekao Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko je umro ili ubijen na Allahovorn putu,
on je sehid.'"

Imam El-Buhari u svome Sahihu, Knjiga o diihadu, naslovio je posebno
poglavlje "Ne kaze se da je doticna osoba Sehid"

- Ubistvo na Allahovorn putu nije povod da se prede preko prava robova.

- Allahova pocast prema Allahovorn Poslaniku koju mu je dao da vidi kako ce
zavrsiti neki od ljudi.

217. Od Ebu Katade el-Harisa b. Rib'ija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao izmedu njih i rekao im da su dzihad na
Allahovorn putu i vjerovanje u Allaha najbolja djela. Tada ustade neki covjek i rece:
"Allahov Poslanice, sta mislis kada bih bio ubijen na Allahovorn putu, da li bi mi
svi grijesi bili oprosteni?" AUahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori:
"Da. Ako bi bio ubijen na Allahovorn putu i bio strpljiv i nadao se nagradi ustrajno
se bore&, a ne bjezeci (s bojnog polja)." Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, upitao: "A kako si rekao?" Covjek rece: "Sta mislis ako bih bio ubijen na
Allahovorn putu, da li bi mi bili oprosteni svi grijesi?" Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, odgovori: "Da, ako bi bio strpljiv i nadao se nagradi, jurisajuci
naprijed, a ne bjezeci, osim duga. Dzibril mi je to rekao " (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija haclisa:

Navodi ga Muslim (1885).

Izhadisaseshvata:

- Imam (voda) podstice svoje sljedbenike i podsjeca ih na vrijednosti djela i na
najvrednija djela kako bi ih cinili i s vremena na vrijeme obnovili svoje vjerovanje
u srcima.

- Cvrsto nastojanje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da ukazuje na
djela kojima se brisu grijesi.

- Dzihad na Allahovorn putu radi uzdizanja Njegove rijeci i slamanja Njegovih
n.eprijatelja jedan je od najvecih ibadeta i najboljih oblika priblizavanja Allahu.

287

.Mmk'Idcl'Hitatt

- Uvjeti dzihada su strpljivost na svemu sto mudzahida snade na Allahovom
putu, iskrenost, zeleci iskljucivo Allahovo zadovoljstvo, i ne bjezati sa bojaog polja.

- Pogibija na Allahovom putu je povod da se izbrisu grije&i.

- Pogibija na Allahovom putu ne iskljucuje zadovoljenje prava ljudi, ukoliko je
osoba bila u mogucnosti da in izvrsi, a nije to ucinila. A onaj koji ne bude mogao
rijesiti se tih prava i pokaje se prije svoje smrti, Allah ce mu biti zastitnik, i On ce
udovoljiti njegovom protivniku, kao sto cemo navesti nesto kasnije, inasllah.

- Dozvoljenost trazenja pojasnjenja i dopunjavanja govora ukoliko ce to
rezultirati dodatnom koristi ili pojasnjenjem.

- Vjerovjesnicki sunnet je objava od Allaha, ali se ta objava ne citira poput
Kur'ana.

218. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Znate li ko je bankrotirao?" Ashabi odgovorise:
"Bankrotirao je onaj ko nema ni dirhema ni robe." Poslanik rece: "Bankrotirao je
od mog ummeta onaj ko dode na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, ali je
vrijedao onoga, onoga potvorio, u imetku zakinuo onoga, prolio krv ovoga, udario
onoga... Pa ce se svakome od njih dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu nestane
dobrih djela prije nego sto se svima oduzi, onda ce se uzeti od njihovih losih djela
i njemu prebaciti, pa ce onda biti bacen u Vatru." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2581).

Iz hadisa sc shvata:

- Razum posjeduje nacine shvatanja iz onoga sto ve<f razumijeva i cernu se
poducava na dunjaluku, te s tim shvatanjima vaga i procjenjuje stvari. Medutim,
serijat ima jasniju vagu koja to precizira, zato se serijatski termini uzimaju kao
relevantni tumaci za shvatanje Allahovih i Posianikovih rijeci.

• Stvarno bankrotiranje je propast covjeka i njegove porodice na Sudnjem danu.

- Potvrda napustanja nepravde, a posebno uzurpiranja prava ljudi i nasrtaja
na njihove imetke i zivote, te rusenje njihove casti govorom i djelima, jer sve to
upropastava plod dobrih djela.

- Allahov odnos prema Njegovim robovima zasniva se na pravdi i istini.

- Jedan od puteva edukacije jeste i dijalog koji posebno privlaci onoga koji
slusa, budi njegov interes, skrece njegov pogled i ispravlja njegovu gresku.

288

RADOST POGLEDA KQMENTAR RlfADUS-SAUHINA

219. Od Ummu Seleme, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Vi se kod mene sporite, pa mozda neko od vas bude
govorljiviji i elokventniji u iznosenju argumenta od drugoga, i ja presudim u njegovu
korist prema onome sto sam cuo. Kome presudim na stetu njegovog brata, neka od
njega nista ne uzima, jer sam mu time dao dio dzehennema." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga E!-Buhari (13/157), Fethul-Bari; Muslim (1713, 5).

Iz hadisa se shvata:

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je covjek poput drugih, ne poznaje
nevidljivi svtjet i ne zna sta je u srcima, vec mu se daje objava.

- Sudija sudi osobama u sporu na osnovu dokaza i indicija koje mu se plasiraju.
On sudi na osnovu vanjstine, a Allah preuzirna ono sto se nalazi u njihovim
nutrinama.

- Duznost je kadiji i vladaru da ne donese presudu prije nego sto cuje obje
strane u sporu.

- Kada kadija pogrijesi nakon istrazivanja i provjere, nece snositi grijeh, vec
zapravo, ima nagradu.

- Greska suca ne zabranjuje dozvoljeno, niti dozvoljava zabranjeno.

- Onaj kome se nesto dosudi, a on zna da je time pocinio nepravdu svome
bratu, nije mu dozvoljeno to uzeti jer je to komad Dzehennema.

- Sudac (kadija ili vladar) opominje strane u sporu Allahom i zastrasuju
Njegovom kaznom svakoga ko nepravdu pocini i uzme pravo drugoga.

220. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Vjernik ce neprestano biti u okrilju svoje vjere
I milosti svoga Gospodara sve dok nedozvoljeno ne prolije krv'" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (12/187), Fethul-Bari.

Manje poznate rijcci:

"Zabranjeno ubistvo"- nepravedno ubistvo muslimana.

289

Selimb.'Idd-Hilali

I z hadisa seshvata:

- Cuvanje ljudskih zivota je jedan od ciljeva vjerovjesnickog izaslanstva.

- Ubistvo na nepravedan nacin je jedan od velikih grijeha.

221. Od Havle bint Amir el-Ensarijje, a ona je supruga Hamze, radijallahu
anhuma, prenosi se da je rekla: "Cula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, kako govori: dLjudima koji nepravedno postupaju sa drust\'enim (Ailahovim)
imetkom pripada vatra na Sudnjem danu."' (Prenosi Ei-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (6/217), Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Allahov imetak" - imeci koji pripadaju muslimanima, a nalaze se u posjedu
namjesnika.

Iz hadisa se shvata:

- Onome ko upravljanja javnim imetkom muslimana zabranjeno je da ga trosi
na prohtjeve i neispravan na£in.

- Onaj ko to cini bit ce kaznjen vatrom na Sudnjem danu-

290

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Poglavlje dvadeset sedmo

MEDUSOBNO POSTIVANJE I UVAZAVANJE MUSLIMANA,
NJIHOVE DU2NOSTI I S AMILOST JEDNIH PREMA DRUGIMA

Islam je podigao stepen muslimana, njegovu vrijednost ucinio nemjerljivom
i dao m.u neprikosnovenost, pa onaj ko je narusi ili oskrnavi, pocinio je zabranjeno.
Stoga je islam zabranio da se napadne na imetak, zivot, cast muslimana, i zabranio
je cinjenje svega sto muslimana uznemirava ili zastrasuje. Ovo su uzajamna prava
izmedu muslimana koji podizu temelje drustva, vrijednosti, srece, sigurnosti
iugodnosti.iokruzujugacvrstimzidomkojisemedusobnopodupirepreporucivanjem
istine, strpljenja i milosti. Oni su medusobno samilosni i ponizni prema svojoj braci,
medusobno se savjetuju, vrijednost njihovih zivota je ista, pod njihovirn garancijama
je potiaceni i slozni su protiv svojih neprijatelja. Njihov primjer je kao primjer
jednoga tijela: kada jedan njegov organ oboli, oboli i citavo tijelo.

Uzviseni Allah kaze: "A onaj ko velica Allahove svetinje, to je dobro za njega
kod njegovogGospodara." (£1-Hadzdz, 30)

Uzviseni Allah kaze: Obilnom nagradom bit ce nagraden onaj ko se bude
pokoravao Nasim naredbama izvrsavajuci obrede hadzdza, a izbjegavajuci zabrane
i nepokornost, cije krsenje ima nesagledive posijedice za covjeka, ali i pored toga,
on ima mnogo dobro i obilnu nagradu. Kao sto se za cinjenje pokornosti dobiva
obilna nagrada, takoder se dobiva i za necinjenje i izbjegavanje zabrana.

Uzviseni kaze: "A onaj ko velica Ailahova znamenja, uistinu je to pokazatelj
bogobojaznosti srca." (El-Hadzdz, 32)

Uzviseni Allah obavjestava da je izvrsavanje Njegovih naredbi i respekt
Njegove vjere znak ispravnosti covjekovog srca, cistote duse i ispravnosti
njegovog uvjerenja.

Kontekst ovog ajeta u suri El-Hadzdz ukazuje na obavezne propise hadzdza
i mjesta prinosenja kurbana i hedja, jer su ovi obredi najistaknutija znamenja
hadzdza. Najbolji hadzdz je onaj u kome se prinosi zrtva, a hadzija je duzan da
respektira kurbane, da ih uljepsava i dobro hrani, jer se od ispravnih prethodnika
prenosi da su oni svoje kurbane gojili, uljepsavali i cistili. Predaja koja se pripisuje
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kao hadis: "Gojite vase kurbane, jer su oni
vasa prijevozna sredstva na Sirat-cupriji", nema nikakvog utemeljenja, kao sto sam
pojasnio u knjizi "Silsiletul-ehadisi elleti la asie leha"

291

St'linib/idel-Hilali

Uzviseni kaze: "I budi ponizan prema vjernicirna." (El-Hidzr, 88)

Uzviseni. Allah sugerira Svome Poslaniku da bude skroman i blag prema
vjernicirna. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najbolji covjek po
znanju, izgledu i moralu, i tako ga je i njegov Zastitnik, azze ve dzelle, pohvalio po
tome, rekavsi: "Ti si uistinu najljepse cudi" (El-Kalem, 4). Uzviseni Allah spomenuo
je svjetionike njegovog ahlaka u razlicitim surama, a o tome sam pisao u korisnoj
brosuri, Allahovom dozvolom, koju sam nazvao "El-Ahlakurvnebevijjetu mu'attare
nl-ajati!-kur'anijjeel-rnutahhereh"

Uzviseni kaze: "Ko bezrazlozno ubije neku osobu, ne zbog odmazde ili
cinjenja nereda na Zemlji, kao da je pobio sve Ijr.de. A ako neko bude uzrok da se
neciji zivot sacuva, kao da je svim Ijudima zivot sacuvao." (El-Maide, 32)

Nakon sto je Uzviseni Ailah spomenuo pricu o sinovima Ademovim, obavijestio
je da je zbog ubistva sina Ademovog od strane njegovog brata, nepravedno
i neprijateljski, takoder objavio Benu Israilu; Onaj ko nekoga ubije bez ikakvog
razloga, kao sto je odmazda ili cinjenje nereda na Zemlji, i to ubistvo bude smatrao
dozvoljenim, bez ikakvog razloga i pocinjenog zlocirta, kao da je pobio sve tjude,
zato sto kod njega nema razlike izmedu onoga ko cini zlo i onoga ko ne cini,
a ko bude uzrok da se neciji zivot sacuva, smatrajuci to ubistvo zabranjenirn i bude
uvjeren u to, shodno tome, kao da je spasto sve ljude.

Vjerodosto}no se od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi
da je rekao; "Nijedna osoba nece biti nepravedno ubijena a da prvi Ademov sin
nece nositi teret za njeno ubistvo, zato sto je on prvi pocinio ubistvo." Utjecemo se
Allahu od ruznoga obicaja, puta zablude i lutanja,

222. Od Ebu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Vjernik je vjerniku poput gradevine ciji se
dijelovi medusobno podupkul pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, isprepleo
svoje prste." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/450), Fethul-Bari; Muslim (2585).

Iz hadisa se shvata:

- Obaveza saradnje medu vjernicirna u bogobojaznosti i dobroclnstvu.

- Vjerniku je potrebnapomoci brace muslimana, jer takopostajejaci.

- U ovom hadisu postoji poseban stilisticki izraz koji upotrebljava onaj ko
zeli hiperbolizirati svoj govor kako bi bio upecatljiviji, a to je opis pokretima -
gestikulacija. El-Kurtubi u knjizi "El-Mufhim" kaze:

292

RADOST POGLEDA KOMENTAR RljADUS-SAUHlNA

"Ovo navodenje primjera nerninovno podstice vjernike na medusobno
pomaganje i potvrduje to cinjenicom da gradevina ne moze biti upotpunjena, niti
ce ikome koristiti osim kada se njeni dijelovi medusobno podupiru i ojacavaju,
a u suprotnom, dijelovi te gradevine ce se raspasti i u potpunosti se obrusiti.
Isto se odnosi na vjernika koji nije samostalan u pitanjima svoga dunjaluka i vj ere, vec
mu je potrebna pomoc i podrska brata. A ukoliko ne bude imao pomoc svoga brata
muslimana, bit ce nemocan izvrsiti i ispuniti sve obaveze i oduprijeti se stetama,
i tada nece uspjeti u pitanjima dunjaluka i vjere i bit ce prikljucen propalima.

223. Takoder, od Ebu Musaa prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko bude prolazio kroz dzamiju ili pijacu, a sa soborn
nosio koplje, neka ga dobro pricuva, ili neka svojom rukom prekrije njegov ostri
vrh, da ne bi njime ozlijedio nekoga od muslimana.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacijia hadisa:

Navode ga El-Buhari (1/547), Fethul-Bari; Muslim (2615 i 124).

Iz hadisa se shvata:

- Briznost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema ummetu i cvrsto
nastojanje da ummet bude sacuvan.

- Cvrsto nastojanje islama da obezbijedi sigurnost muslimanu, da ga sacuva
od bilo kakvog uznemiravanja i nanosenja stete, pa makar to bilo i neznatno
ranjavanje, iz respekta prema njegovoj neprikosnovenosti i stepenu kojim ga je
pocastio Uzviseni.

- Poducavanje muslimana nacinu ponasanja prilikom hodanja po trgovima
: nosenja oruzja. U tome je garancija za spas drugih i njihovo nezastrasivanje.

- Dozvoljenost unosenja oruzja u dzamije ili pijace, ukoliko se time ne uzrokuje
steta za musiimane.

224. Od En-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Trimjer vjernika u njihovoj

medusobnoj ljubavi, samilosti i saosjecajnosti je kao primjer jednog tijela: kada
iedan njegov organ oboli, svi ostali organi mu se odazovu i pridruze sa nesanicom
i groznicom.'" (Muttefekun alejhi)

293

Setiuib.'idvl-HUaii

Dokumentacija hadisa:

Navode ga EI-Buhari (10/438), Fethul-Bari; Muslim (2586).

Iz hadisa se shvata:

- Islamsko drustvo je jedna potpuna i uvezana cjelina protkana samiloscu
i saradnjorn. Ovo je jedna izvanredna usporedba koja priblizava znacenja shvatanju
i prikazuje ga u stvarnoj formi.

- Treba imati respekta prema muslimanima i podsticati na njihovu medusobnu
saradnju i blagost,

- U drustvu u kome vlada ljubav, u njemu vlada i sigumost.

- Ibn Ebi Dzemre u knjizi "Behdzetun-nufus" kaze: "Ocigledno je da samilost,
ljubav i saradnja, iako su priblizni po svome znacenju, imaju i neznatne razlike.
Pod samiloscu se misli da jedni prema drugima budemo rnilostivi u smislu imanskog
bratstva, a ne zbog necega drugoga. Pod medusobnom ljubavlju podrazumijeva se
odrzavanje odnosa koji su rezultat te ljubavi, kao sto su posjecivanje i darivanje.
Pod saosjecajnosdu misli se na medusobno pomaganje, kao sto se odjeca stavlja
jedna preko druge (tea'utuf) da bi se zategla."

Kazem: Medusobna ljubav je povod medusobne samilosti, a saosje6ijnoscu se
manifestuje samilost, a to je bio i uzrok Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem,
navodenja povoda medusobne samilosti i njegovih plodova. U ovom hadisu
takoder je dokaz da je Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, data rje&tost i
jezgrovitost govora, a kao dokaz ove rjecite usporedbe dovoljno je navesti primjer
kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, skrenuo paznju na pobozno imansko
drustvo kao jedno tijelo kako bi ukazao nasnagu medusobne uvezanosti muslimana
i cvrstinu spona vjerskoga bratstva.

225. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, poljubio je EI-Hasana b. Aliju, radijallahu anhu, a kod
njega je bio El-Akrea b. Habis koji rece: 'Ja imam desetero djece i nikada nisam
nijedno poljubio.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori:
'Ko nije milostiv, nece ni njemu biti ukazana milost.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga EI-Buhari (10/426), Fethul-Bari; Muslim (2318).

294

RADOST POGLEDA KQMENTAR RlJADUS-SALIrtlMA

Iz hadisa seshvata:

- Ljubljenje djece od strane roditelja ;e utemeljeno i pohvalno.

- Blagost prema malodobnom znak je milosti i briznosti prema njemu.

- Jedan od povoda Allahove milosti prema ljudima jeste i njihova medu-
sobna samilost.

- Nagrada ili kazna bivaju shodno vrsti djela, pa ko se ne smiluje, ne^e ni njemu
biti ukazana milost,

- U hadisu je dokaz okrutnosti beduina.

- Serijat se ne uzima iz razuma, ved iz Objave i dosljednog slijedenja.

226. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Dosli su neki beduini
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitali: "Zar vi ljubite svoju
djecu?' Poslanik odgovori: 'Da.' Oni rekose: All mi in, tako nam Allaha, ne ljubimo.'
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada rece: '§ta vam ja mogu kada je
Allah odstranio milost iz vasih srca'" (Muttefekun alejhi)

Dokurnentacija hadisa:

NavodegaEl-Buhari (10/426), Fethul-Bari; Muslim (2317).

Iz hadisa se shvata:

- Allah je u srca Svojih robova usadio milost kako bi jedni prema drugima bili blagi
i brizni i kako bi zivot tekao ispravnim putem i vezao se za svoje odrzavajuce faktore.

- Okruzenje ima utjecaj na psihicko formiranje covjeka. Ovi beduini nisu ljubili
svoju djecu zato Sto su po svojoj prirodi grubi i okrutni. Vjerodostojno se prenosi
od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao; "Ko se ponomadi,
postal ceokrutan."

227. Od Dzerira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko se ne smiluje ljudima, Allah ni
njemu nece ukazati Svoju milost." (Muttefekun alejhi)

Dokurnentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/438), Fethul-Bari; Muslim (2319).

295

Sdintb.ldt'NtUali

Iz hadisa se shvata:

- Covjek treba biti milostiv pre ma svim stvorenjima.

- Milost je velika moralna osobina koju islam nastoji ojacati u ljudskim dusama.

- Samilost medu ljudima je povod za Allahovu milost prema njima.

228. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas predvodi ljude u namazu, neka
skrati i bude umjeren, jer medu vama irna slabih, bolesnih i starih; a kada klanja
sam, neka odulji koliko hoce" (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji se navodi: "...i onih sa potrebama."

Dokurnentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (2/199), Fethul-Bari; Muslim (467 i 184). Druga predaja
kodMuslima(467il85).

Iz hadisa se shvata:

- Skracivanje namaza je pohvalno i tako se posvecuje paznja potrebama
i stanjima onih koji obavljaju namaz u dzematu. To skracivanje ne podrazumijeva
neispravno brzinsko obavljanje elementarnih dijelova namaza (ruknova), niti
njegovih obaveznih radnji (vadziba).

- Pojedinacni namaz osobe razlikuje se od namaza u dzematu, jer kada zasebno
klanja, moze oduziti koliko zeli.

- Podsticaj imarnima da oduzivanjem ne rastjeruju ljude od namaza u dzematu.

- Lahkoca i tolerantnost islama, te uklanjanje neugodnosti i poteskoda od ummeta.

229. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ostavio bi £injenje odredenog djelo, iako je volio da ga
cini, iz straha da ga Ijudi ne pocnu ustrajno prakticirati, pa da im se propise kao
stroga obaveza." (Muttefekun alejhi)

Dokurnentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (3/10), Fethul-Bari; Muslim (718).

296

RADOST POGLEDA JCOMWrARJUJADUS-SAUHMA

Iz hadisa se shvata.

- Cvrsto nastojanje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da olaksa
svome ummetu.

- Pretjerivanje u vjeri je povod nemoci izvrsavanja utemeljenih propisa,

- Neka djela koja je izvrsavao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
Dila su propisana kao obavezna samo njemu, a neka su mu bila i kao dobrovoljna.

- Ostavljanje djela koja su na stepenu pohvalnosti, a ne stroge obaveznosti.
-koliko se takvim ostavljanjem ostvaruje serijatska korist, tada je ostavljanje

bolje.

- Obaveza povodenja za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem,
. nedozvoljenost izlaska iz okvira njegove upute govorom, djelom ili potvrdom.

230. Takoder, od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je ashabima neprekidni post iz samilosti prema
Tjima, pa su rekli: 'Ti postis neprekidno vise od jednoga dana.' Poslanik rece:
!a nisam poput vas, jer zanodim u zastiti svoga Gospodara, pa me On hrani
. napaja.'" (Muttefekun alejhi)

Ovo znaci: dadne u meni snagu onoga ko jede i pije.

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (47202), Fethul-Bari; Muslim (1105).

Manje poznate rijeci:

"El-visal" - neprekidni post vise od jednoga dana, namjerno izostavljanje iftara
: oslije nastupanja aksama.

Izhadisase shvata:

- Zabrana neprekidnog posta bez iftara vise od jednog dana (tj. od sehura
io sehura).

- Neprekidni post je jedna od speciflka Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
• e sellem, vezana za serijatske propise.

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, briznost i samilost prema njegovom
.Lrnmetu, iz straha da ih ne snade slabost u njihovim tijelima, sto ce utjecati na
njihovuvjeru.

297

Sdimh kid-HilMi

- Jednakost onih koji su zaduzeni Serijatskim propisima.

- Sve sto je potvrdeno vezano za Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
potvrdeno je i za njegov ummet, osim ukoliko postoji izuzimajuci dokaz, a u torn
slucaju smatra se jednom od posebnosti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

- Dozvoljenost suprotstavljanja muftijinoj fetvi ukoliko muftija radi suprotno
fetvama koje izdaje, makar onaj ko trazi fetvu ne znao pojedinosti o tome.

- Dozvoljenost raspitivanja o mudrosti zabrane.

- Ashabi, radijallahu anhum, vracali su se na Poslanikov, sallallahu alejhi ve
sellem, postupak koji je bio poznat po svome opisu i natjecali su se u povodenju za
njim, osim u onome sto im je zabranio.

- Mod Uzvisenog Allaha da stvori uobicajene posljedice bez ocitog uzroka
(tj. hraneci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem).

- Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Miftahu daris-se'adeti" (1/36) kaze:

"Ko razmisli o rijecima Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je
ashabima zabranio uzastopni post, pa su rekli: Ti uzastopno postis', a on je
odgovorio: 'Ja nisam poput vas„ jer zanocim u zastiti svoga Gospodara, pa me On
hrani i napaja', znace da je to dusevna hrana i pice, i obilje koje joj se daje u vidu
razlicitih vrsta radosti, uzitka, blagodati na cijem je vrhuncu bio Ailahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, a i drugi, ukoliko se vezu za njegove tragove. Poslanik je
rta ovodunjalucko carstvo i blagodati gledao kao na rasprsenu prasinu, pa cak kao
rteistinu i obmanu.

Grijesi onaj ko kaze da je Poslanik, sallaltahu alejhi ve sellem, jeo i pio
(u periodu od iftara do sehura) ono cime se inace tijelo hrani i napaja i to iz nekoliko
aspekata:

Prvi: Rekao je: 'Zanocim u zastiti svoga Gospodara koji me hrani i napaja)
a da je to pravo jelo i pice, onda se ne bi ovakav post smatrao ni postom ni
neprekidnim postom.

Drugi: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio ih je da oni nisu
poput njega u pitanju neprekidnog posta, jer kada budu neprekidno bez iftara
postili, time ce sebi nastetiti, dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, neprekidno
postio i time nije sebi stetu nanio. Da je jeo i pio, odgovor bi glasio: "Ja takoder
ne postim neprekidno, vec jedem i pijem kao sto vi jedete i pijete" Kada im je
potvrdio njihov navod "ti neprekidno postis ', i nije im ga negirao, onda to ukazuje
da je on neprekidno postio i da on nije jeo i pio onako kako se iftari postac.

Treci: Da je to bilo jelo i pice kojim se postac iftari, ne bi bib ispravno dati
odgovor o razlicitosti izmedu njega i njih. On, sallallahu alejhi ve sellem, i oni tada
bi zajedno ucestvovali u postu koji nije neprekidan, pa kako bi onda bio ispravan
odgovor "ja nisam poput vas"

298

RADOST POGLEDA KOMENTAR WADUS-SAUHJNA

Ovu cinjenicu poznaje vecina Ijudi, jer kada srce zadobije ono sto ga raduje
: veseli postizanjem zeljenog i susretom sa voljenirn, ili kada zapadne u brige,
nedace i tugu, ono zaboravi na hranu i pice. Tako mnogim asicima produ dani i oni
ne jedu nista, niti njihova dusa trazi da jede.

Rjecito je rekao onaj ko je spjevao stihove u ovom znacenju:

"Moja dusa prica o sjecanju na Tebe i toje okupira,

odpica i zabavljaje od opskrbe.

Ona u Tvome lieu nalazi svjetlost kojom sebe prosvjetljava,

a u razgovoru s Tobom dajejoj sepodstrek.

Kada oboli od klonulosti putovan/a,

zelja za ciljem joj dadne oheccmje,

pa nanovo ozivipri tome obecanju'

231. Od Ebu Katade el-Harisa b. Rib'ijja, radijallahu anhu, prenosi se da je
rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Zaista ja stupim
u namaz i pozelim da ga oduljim, pa cujem plac djeteta i skratim svoj namaz, kako
ne bih otezao njegovoj majci.'" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (2/201), Fethui-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Briznost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema svome ummetu,
saosjecajnost prema ashabima i paznja prema stanju muslimana.

- Mudrost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji sve stvari
postavlja na odgovarajuce mjesto.

- Skracivanje i olaksavanje ovdje podrazumijeva ucenja kratkih sura, kao sto se
prenosi u predaji imama Buharija od Enesa, radijallahu anhu.

- Imam odreduje duzinu namaza i ima pravo da zbog neke vanredne stvari
izostavi predvidenu duzinu namaza. Zato je pohvalno imati namjeru uraditi
pohvalan postupak u smislu ibadeta, a zatim ga izostaviti zbog vanredne prilike
koja sprecava da se on ucini.

299

Sclimb/Jdei'Hikli

- Dozvoljenost dovodenja malodobne djece u dzamiju; njihov plac, glasovi
i igra ne trebaju biti motiv da se tjeraju iz Allahovih kuca. Stariji trebaju strpljivo
podnositi njihova uznemiravanja, poducavajuci ih i upucujudi na ono sto ce

im koristiti.

232. Od Dzunduba b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko klanja sabah-namaz,
sklonio se u okrilje Allahovu zastite, a Allah od vas ne trazi nikakvu protunaknadu
za Svoju zastitu. Ali, od koga On bude potrazivao nakrtadu za Svoju zastitu, sustici
ce ga, a zatim baciti licem u dzehennemsku vatru.'*' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Prenosi ga Muslim (657, 262).

Manje poznate rijeci:

"Ko klanja sabah-namaz" - tj. u dzematu u propisano vrijeme.

Iz hadisa seshvata:

- Pojasnjenje vaznosti i vrijednosti sabah-namaza,

- Cuvanje Allahovih granica i svetinja razlog je da Allah sacuva Svoga roba
!. pomogne ga, kao sto se navodi u vjerodostojnom hadisu od Ibn Abbasa, radijallahu
anhu, ciji dio glasi: "O mladicu, ja cu te poduciti rijecima: 'Cuvaj Allaha (tj. Njegove
granice i svetinje) pa ce te cuvati, cuvaj Allaha, pa ces Ga naci ispred sebe'

- Veliko upozorenje da se ne cini zlo onome koji klanja sabah-namaz, jer u
cinjenju zla takvome je vrhunac ponizenja i patnje. Ko iskazuje neprijateljstvo
Allahovim evlijama, Allah mu najavljuje rat. Ko prekrsi Allahovu zastitu, Allah ce
ga kazniti.

233. Od Ibn Omera, radijallahu anhur prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellern, rekao: "Musliman je brat muslimanu; nece mu nepravdu
ciniti, nece ga ostaviti na cjedilu, ko pomogne svorne bratu u nevolji, Allah 6e
njemu pomoci u njegovoj nevolji. Ko od muslimana otkloni jednu od njegovih
nedaca, Allah c> njemu otkloniti jednu od nedaca na Sudnjem danu. Ko prikrije
grijehe jednog muslimana, Allah ce njemu prikriti njegove grijehe na Sudnjem
danu." (Muttefekun alejhi)

300

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Dokunientacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (5/97), Fethul-Bari; Muslim (2580).

Manje poznatc rijeci:

"Necemu nepravdu ciniti" - tj. nece ga zakidati u njegovom imetku, njegovom
pravu, niti ce nasrtati na njega.

"Nece get ostavitina cjedilu"- tj. nede ga prepustiti neprijatelju, ili onima koji ga
preziru da ga se docepaju u njegovom prisustvu ili odsustvu, a da mu i ne pomogne.

Iz hadisa se shvata:

- Muslimani su braca koja se medusobno vole, koja zajedno saucestvuju
i pomazu se. Svaki od njih upotpunjuje drugoga kako bi gradevina bila
dovrsena i cvrsta.

- Nastojanje pomaganja muslimana i otklanjanje njihovih briga predstavlja
oblik priblizavanja Allahu i razlog je Allahove pornoci covjeku, otklanjanja njegove
brige i potistenosti.

- Zabrana nanosenja nepravde muslimanu i njegovog ostavljanja pred
zulumcarima i njihovim pomagacima.

- Musliman pomaze svoga brata u pravdi i istini, odvraca ga od nepravde i ne
ostavlja ga njegovom neprijatelju.

234. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Musliman je brat muslimanu; nece
ga prevariti, nece ga lagati, niti ga ostaviti na cijedilu, Muslimanu su zabranjeni
cast, imetak i zivot drugog muslimana. Bogobojaznost je ovdje (pa je pokazao na
svoja prsa); Covjeku je dosta grijeha da ponizi svoga brata muslimana." (Prenosi
Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokunientacija hadisa:

Hadis je sahih, a navodi ga Et-Tirmizi (1927).

Iz hadisa se shvata:

- Muslimani su bra<:a, medusobno povjerljivi, bogobojazni i potpomazu
se u dobru.

301

Setimb. Id el-mali

- Potcjenjivanje muslimana je znak oholosti, a u oholosti je sve zio.

- Svetost imetka muslimana, njegovog zivota i casti i zabrana njihovog
narusavanja bez serijatskog povoda.

- Bogobojaznost sprecava cinjenje nepravde, oholost, nijekanje istine.

235. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem: 'Nemojte jedan drugome zavidjeti,
nemojte jedan drugoga (u trgovini) varati, nemojte jedan drugoga mrziti, nemojte,
naljutivsi se, jedan drugome leda okretati, i kada neko od vas sklopi ugovor
o kupoprodaji, nemojte se nadmetati s njime i uplitati mu se (nemojte se jedan
drugome u kupoprodaji nadmetati). Budite, o Allahovi robovi, (prava) brada.
Musliman je muslimanu brat: nece mu nepravdu nanositi, nece ga omalovazavati
i ne^e ga poniziti. Bogobojaznost (poboznost, takvaluk) je ovdje; rekao je Poslanik,
saliallahu alejhi ve sellem, i pokazao na svoja prsa (tri puta). Dovoljno je covjeku
zla da ponizi svoga brata muslimana. Muslimanu su zabranjeni cast, imetak i zivot
drugog muslimana." (Prenosi Muslim)

En-mdzes - nepravedno nadmetanje u trgovini, tj. podizanje cijene od strane
osobe koja ne zeli kupiti robu, nego to radi samo kako bi nastetila stvarnom
musteriji, i ovo spada u zabranjene oblike trgovanja. Okretanje leda oznacava da se
covjek udalji od drugoga i izbjegava ga, tj. da ga u potpunosti ignorira.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2564).

Iz hadisa seshvata:

- Zabrana pakosti, a to je potvrdeno Kur'anom, sunnetom i konsenzusom
ummeta. Grijeh Iblisa, Allah ga prokleo, bila je pakost prema Ademu, alejhis-
selam, kada je uvidio da je on prevazisao meleke, tako sto ga je Allah stvorio
Svojom rukom, naredio melekima da mu se pokore, poducio ga imenima svih stvari
i nastanio ga u Svojoj blizini. Neprestano je nastojao da ga izvede iz Dzenneta dok
to nije i ucinio.

- Pakost je osobina koja je duboko koncentrisana u dusama zidova. Uzviseni
kaze: "Mnogi sljedbenici Knjige zeljeli bi da vas povrate u nevjerstvo nakon sto ste
bili vjernici, iz pakosti dusa svojih, nakon sto im se ocitovala istina." (Et-Tevbe, 109)

Ovo je bolest koja, kada se prosiri u jednom narodu, unisti ih.

- Zabrana kupoprodaje nadmetanjem koj e nema za ciij kupovinu, vec povedanje
cijene, jer se zasniva na prevari, obrnani i steti.

302

RADOST POGLEDA KOMENTAR RJ/ADUS-SALIHINA

- Izbjegavanje muslimana koje vodi u ignoriranje i prekidanje odnosa je
zabranjeno. Allah je muslimane ucinio bracom, a braca se medusobno vole i ne
mrze se.

Allah je zabranio vjernicima da cine ono sto rnedu njih ubacuje neprijateljstvo
i mrznju, kao sto kaze: "Sejtan zeli putem vina i kocke da medu vas ubaci
neprijateljstvo i mrznju i odvrati vas od AUahovog spomena i namaza, pa da li
cete se procT (EE-Maide, 91).

^ Uzviseni je dao blagodat Svojim robovima sjedinjenjem njihovih srca, kao Sto
kaze: "Sjetite se Allahove blagodati prema vama kada ste bili neprijatelji, pa je On
vasa srca spojio i vi ste postali, s Njegovom blagodati, braca" (Ali Imran, 103).

- Zabranjena je prodaja na tudu ved dogovorenu prodaju. Zabranjenost takvog
postupka navodi se u velikom broju predaja koje dostizu stepen "mutevatira" (veliki
broj predaja koji iskljucuje svaku sumnju).

- Ugled stvorenja kod Allaha je u bogobojaznosti. Mozda je kod Allaha. onaj
koga ljudi preziru zbog slabosti i pomanjkanja ovosvjetskog udjela ugledniji od
onoga ko ima ugled na ovom dunjaluku.

- Potcjenjivanje muslimana vodi u oholost, a oholost je najveci vid zla.

- Nije ispravno nepravedno uznemiravati muslimana ni na jedan nacin,
ni rijecima, ni djelima, cak ni gestikulacijom.

236. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Niko od vas nece
biti pravi vjemik sve dok ne bude zelio svome bratu ono sto zeli i samome sebi."
(Muttefekunalejhi)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa naveden je pod brojem 183 u Poglavlju
o iskrenom savjetodavnom odnosu.

237. Takoder, od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Pomozi svome bratu bilo da cim
nepravdu ili da je njemu nepravda ucinjena.' Neki covjek upita: Allahov Poslanice,
pomoci cu mu ako je nepravda ucinjena njemu, ali kako da mu pomognem kada
on nepravdu cim?' Poslanik rece: 'Da ga sprijecis da pocini nasilje, to mu je zaista
pomoc.'" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/98), Fethul-Bari.

303

Sciimb.ldcl-Hilali

Iz hadisa se shvata:

- Obaveznost pomoci ortome kome je nepravda nanesena.

- Sprecavanje nepravednog je pomoc njemu protiv njega samoga i njegovog
sejtana.

- Obaveznost naredivanja cinjenja dobra i odvracanja od zla.

- Obaveznost izvrsavanja prava imanskog bratstva.

- Islam prenosi paganska shvatanja iz rusevina u gradnju, jer su se ljudi u doba
dzahilijjeta (paganstva) medusobno pomagali, svejedno bila im pocinjena nepravda
(mazlumi) ili cinili nepravdu prema drugima, shodno paganskom fanatizmu. Islam
je poducio svoje sljedbenike da sve stvari stave na njihova mjesta. Musliman pomaze
svoga brata kome je nanesena nepravda tako sto uzima njegovo pravo za njega
i odbija one koji mu cine nepravdu. Zatim, sprecava nepravednoga i ne dopuSta mu
da jede imetke ljudi, vrijeda njihovu cast i prolijeva njihovu krv.

238. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Musliman je prema muslimanu duzan pet
stvari: odgovoriti na selam, obici bolesnika, otidi na dzenazu, odazvati se na poziv
i nazdraviti onome ko kihne" (Muttefekun alejhi)

U Muslimovoj predaji stoji: "Sest je obaveza prema muslimanu: kada ga
susretnes, poselami ga, kada te pozove, odazovi mu se, kada od tebe zatrazi savjet,
posavjetuj ga, kada kihne, pa zahvali Allahu, ti mu nazdravi, kada oboli, obidi ga,
a kada umre, isprati ga."

Dokumentacija hadisa:

Navodega El-Buhari (3/112), Fethul-Bari; Muslim (2162).
Druga predaja kod Muslima (2162, 5)

Manje poznate rijeci:

"Ti mu nazdravi"- da kazes "jerhamukellah" (Allah ti se smilovao) onome ko
kihne i zahvali Allahu.

Iz hadisa sc shvata:

- Odgovor na selam jefardi ajn - stroga pojedinacna obaveza, ukoliko je onaj
kome se naziva selam pojedinac, dok je dovoljno da za skupinu odgovori samo
jedna osoba.

304

RADOST POGLEDA. KOMENTAR tUJADUS-SAUHIMA

- Obilazak bolesnog je jedno od njegovih prava kod njegove brace muslirnana,
jer posjeta njemu unosi radost i prijaznost u njegovo srce.

- Ispracaj dzenaza sa mjesta njihovog kretanja i klanjanje dzenaza-namaza
i ukop su stroge kolektivne obaveze ij'ardi kifaje).

- Obaveznost odazivanja na poziv ukoliko u tome nema grijeha.

- Nazdravljanje onome ko ki hne je stroga pojedinacna obaveza, jer Vjerovjesnik ,
sallallahu alejhi ve sellem, kaze: "Obaveza je svakome onome ko ga cuje."

- Onaj koji kihne ne zasluzuje da mu bude nazdravljeno, osim kada kaze
"eihamduliliahi" - hvala Allahu.

- Iskren savjetodavni odnos prerna onome ko trazi savjet je obaveza onome
od koga se trazi i nije mu dozvoljeno da ga obavijesti o onome sto je suprotno
stvarnosti, ili da skrije ono sto zna, ukoliko ne postoji zapreka, ili da ga odvrati od
dobra koje cirri i koje ce postici ukoliko na njega ne obraca paznju. Onaj od koga se
savjet trazi - povjeren mu je emanet.

- Velicina islamskog metoda pri uvezivanju spona druStva imanom, te veza
ljubavi izmedu njegovih pripadrrika.

239. Od Ebu Umare El-Beraa b. Aziba, radijallahu anhu, prenosi se da je
rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam je sedam stvari,
a zabranio nam drugih sedam. Naredio nam je da obilazimo bolesnika, odlazimo na
dzenazu, nazdravimo onome ko kihne, da ispunimo dato obecanje, da pomognemo
onome kome je ucinjena nepravda, da se odazovemo na poziv, da sirimo selam.
Zabranio nam je zlatno prstenje, pijenje iz srebrenog posuda, koristenje crvenih
svilenih pokrivaca za sedlo, nosenje odjece od pomijesane svile i lana, oblacenje
svile, dibadza i istebreka." (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji se navodi: * ..i obznanjivanje vijesti o izgubljenoj stvari" medu
prvih sedam.

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (3/112), Fethul-Bari; Muslim (2066).

Manje poznate rijeci:

"Dibadz"- vrsta svile.
"Istebrek"- svileni brokat-

305

Sditub. Idet-HilaU

Iz hadisa se shvata:

Dodatak na ono Sto je receno o prethodnom hadisu: Ovaj hadis ukazuje na
sljede<5e:

- Obaveza pomaganja onome kome je pocinjena nepravda i to onome ko je
u mogucnosti, povratom njegovog prava i odvracanjem njegovog neprijatelja.

- Zabrana upotrebe zlatnog i srebrenog posuda.

- Muskarcima je zabranjeno noSenje zlatnog prstenja.

- Muskarcima je zabranjeno oblacenje svilene odjece.

- Zabrana objavljivanja izgubljene stvari iskljucivo se odnosi na njihovo
objavljivanje u mesdzidu.

Poglavlje dvadeset osmo

POKRIVANJE NEDOSTATAKA MUSLIMANA I ZABRANA
NJIHOVOG OTKRIVANJA I SlRENJA BEZ POTREBE

Islam cvrsto nastoji suzbiti razvrat, pa cak i prekida sve puteve koji vode
razvratu ili ukazuju na njega. Jedan od oblika tog prekidanja jeste i zabrana da
se razvrat ne siri rijecima, postupcima ili gestikulacijom. Islam je podstakao na
prekrivanje mahana muslimana kako sejtani u ljudskom i dzinskom liku ne bi uzeli
povoda da njima ovladaju uznemiravajuci ih, polahko ih navodeci na zlo, tako da
se predaju i naviknu na nepokornost i srnatraju je malenom. Ko bude pozivao u
nepokornost, snosit ce teret za nju i teret onih koji budu postupali po njoj, jer "onaj
ko odobrava zlo, isto kao da ga i cirri".

Uzviseni Allah kaze: "Oni koji vole da se siri razvrat medu onima koji vjeruju,
njima pripada bolna kazna na dunjaluku i ahiretu." (En-Nur, 19)

Ovo je zestoka i pot\'rdena prijetnja onome ko cuje los govor, pa u svojim
mislima dobije predodzbu o njemu, i pocne govoriti drugima o tome sto je cuo,
a ne treba o tome govoriti, siriti ni prenositi. Onaj ko postupi ovako, pa potvori
muslimana, bit ce kaznjlen serijatskom kaznom na dunjaluku ili zestokom patnjom
na Sudnjem danu.

240. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Covjek nece sakriti mahane drugoga covjeka na
dunjaluku, a da Allah nece sakriti njegove na Sudnjem danu" (Prenosi Muslim)

306

RADQST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2590, 72).

Iz hadisa seshvata:

-Ko prikrije covjekovepropustenadunjaluku, Allah ceprikritinjegovepropuste
na Sudnjem danu tako sto ce mu oprostiti grijehe i nece ga pitati za njih, ili ga nece
obrukati zbog njegovih grijeha pred covjecanstvorn na Sudnjem danu.

- Kazna ili nagrada su shodno vrsti djela.

- Ko kod svoga brata vidi grijeh ili pogresku, potrebno je da to prikrije ili da ga
iskreno posavjetuje, ali ne u prisustvu drugih osoba.

- Musliman je ogledalo muslimanu.

- Uzviseni Allah je stidan i prikriva propuste drugih, voli stid i prikrivanje
mahana i propusta.

241. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao;
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori; 'Svi moji
sljedbenici bit ce spaseni, osim onih koji j avno govore o grijesima, a javno kazivanje
o grijesima je da covjek uradi kakav (ruzan) postupak nocu, a zatim osvane a da
niko osim Allaha ne zna za njegov grijeh, pa onda rekne svome drugu: 'Ja sam sinod
uradio to i to.' Allah ga je bio sakrio, a on je osvanuo i objelodanjuje ono sto je Allah
vec bio sakrio." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/486), Fethul-Bari; Muslim (2990).

Iz hadisa seshvata:

- Javno kazivanje o grijesima koji se pocine u tajnosti i javno ^injenje grijeha
su nepokornost, pored samoga grijeha, jer se time potcjenjuje Allahova velicina,
sto predstavlja jednu vrstu prkosa.

- Javno kazivanje o pocinjenim grijesima izaziva sirenje razvrata medu
vjernicima.

- Kome Allah prikrije grijeh na dunjaluku, prikrit ce mu ga i na ahiretu i nece
ga obrukati, sto predstavlja obilnu Ailahovu milost prema Njegovim robovirna.

307

<k-!imb. Mef-MlaH

- favnim iznosenjem grijeha cini se pet prijestupa: 1. sami grijeh; 2. njegovo
spominjanje poslije njegovog cinjenja ili cinjenje u prisustvu drugih; 3. otkrivanje
prekrivaca kojeg je Allah preko njega spustio; 4. podsticaj ambicije za zlom kod
onih koji cuju za njegov grijeh ili koji prisustvuju njegovom cinjenju; 5. podsticaj
drugih da ga cine i pripremanje povoda za njegovo cinjenje,

242. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahav
Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem, rekao: "Kada ropkinja pocini blud, pa se njen
blud dokaze, neka (njen vlasnik) izvrsi kaznu bicevanja i neka je ne grdi. Zatim, ako
pocini blud drugi put, neka izvrsi kaznu bicevanja i neka je ne grdi. Ako pocini blud
tredi put, neka je proda, pa makar za konopac od slame." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Navodi ga El-Buhari (5/178), Fethul-Bari; Muslim (1703).

Manje poznate rijeci:

"Neka izvrse kaznu bicevanja" - izvrsit 6e nad njom serijatsku kaznu za blud,
pedeset udaraca bicem, sto je polovina kazne za slobodnu zenu.

Iz hadisa sc shvata:

- Pozurivanje napustanja nepokornih i izbjegavanje druzenja sa njima.

- Prijekor je dodatna sankcija u odnosu na kaznu, Zato nije potrebno prelaziti
Allahove granice. Svako nad kirne se izvrsi serijatska kazna nece biti kaznjavan
prijekorom i kritikama, to je dovoljno prije nego sto se islamska vlast obavijesti
o pociniocu grijeha.

- Obaveza pojasnjenja mahane u slucaju prodaje roba, ili ropkinje koji su
pocinili blud, a to se spoznaje iz rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve seilem: "Neka
je proda, pa makar i za konopac od jecmene slame" jer da nije pojasnio njenu
mahanu, ne bi je kupac potcijenio do ovih granica. Zato razmisli o ovome!

- Dozvoljenost da prodavac nesto za sebe ne vol i, a za druge to zeli, pod uvjetom
pojasnjenja i upoznavanja.

- Dozvoljenost da vlasnik izvrsi kaznu nad robom.

- Briznost i saosjecajnost sa grjesnicima kako bi se vratili na stazu ispravnosti,
te njihovo neizlaganje prijekoru, vec upucivanje na istinu lijepim obracanjem.

308

RADOST POGLEDA KOMENTAR Rt/ADUS-SAUHISA

243. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da ie rekao:
"Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, doveden je jedan covjek koji je pio v
pa je Poslanik rekao: 'Izudarajte ga.' Mi smo ga udarali dime je ko stigao. nek
rukom, neko obucom, a neko cak i svojom odjecom. A kada je to sve bilo zavrseno
i covjek se udaljio, neko rece: 'Allah te ponizio.' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
rece: 'Ne govorite tako i ne pomazite sejtanu protiv njega.'" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (12/75), Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Serijatska kazna za opijanje alkoholom realizira se udaranjem rukarna,
prucem i obucom.

- Serijatske kazne su metod odvracanja od grijeha, ali i nadomjestenja, jer
onome nad kime je izvrsena serijatska kazna, time mu je i grijeh ponisten.

- Musliman ne treba pomagati sejtanu protiv onoga ko je nemaran prema Allahu.

- Muslimani su duzni odvracati nepokorne i usmjeravati ih na istinu
i ispravnost.

- Pocinilac velikog grijeha njegovim cinjenjem ne postaje nevjernik, jer je
potvrdeno predajama da ga je zabranjeno proklinjati i naredeno je da se za njega
upucuje dova.

Poglavlje dvadeset deveto
ISPUNJENJE POTREBA MUSLIiMANA

Musliman je duzan da nastoji ispuniti potrebe svoje brace muslimana, direktno
Hi indirektno. Musliman je muslimanu poput gradevine koja se svojim dijelovima
podupire i popunjava nedostatke.

Uzviseni Allah kaze: "Ucinite dobro ne bi li ste postigli sto zelite." (El-Hasr, 7)
Tumacenje ovog ajeta prethodilo je u Poglavlju o posredovanju.

244. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Musliman je brat muslimanu, nece mu nepravdu
uciniti, nece ga ostaviti na cjediiu, a ko pomogne svome bratu, Allah ce i njemu

309

Si-limb. Id el- Hilali

pomoci. Ko od muslimana otkloni kakvu nedacu, Allah c> njemu otkloniti jednu
od nedaca na Sudnjem danu. Ko prikrije grijehe muslimana, Allah de njemu prikriti
grijehe na Sudnjem danu." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (5/97), Fethul-Rari; Muslim (2580).

Komentar ovoga hadisa naveden je pod brojem 233 u Poglavlju o velicanju
svetinja muslimana.

245. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Ko otkloni vjerniku jednu od njegovih dunjaluckih nedaca,
Allah ce njemu otkloniti jednu od nedaca na Sudnjem danu. Ko olaksa duzniku, Allah
ce njemu olaksati i na dunjaluku i na ahiretu. Ko pokrije grijeh muslimana, Allah
ce ga njemu pokriti i na dunjaluku i ahiretu. Allah pomaze Svome robu sve dok on
pomaze svome bratu. Ko krene putem trazenja znanja, Allah ce mu olaksati put do
Dzenneta. Nece se ljudf okupiti u jednoj od Allahovih kuca, radi ucenja Kur'ana i
njegovog medusobnog poucavanja, a da se na njih nede spustiti smiraj, prekriti ih
milost, okruziti ih meleki i Allah ih spomenuti kod onih koji su kod Njega. Onoga koji
zakaze u svojim djelirna, nece spasiti njegovo porijeklo." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Mavodi ga Muslim (2699).

lz hadisa seshvata:

- Pomaganje unesrecenog i otklanjanje nedaca je vid priblizavanja Allahu i
povod da covjek zasluzi Allahovu milost na Sudnjem danu.

- Pohvalno je olaksati prezaduzenome, a hadis ukazuje i na vrijednost lijepe
posudbe muslimanima.

- Pomoc svome bratu muslimanu je povod da covjek zasluzi Allahovu pomoc.

- Nastojanje da se traii serijatsko znanje koje vodi Allahovom zadovoljstvu s
kojim demo uci u Dzennet, Allahovom dozvolom.

- Najbolje nauke jesu predano izucavanje Allahove Knjige eitanjem i
poducavanjem drugih citanju, stjecanjem znanja i edukacijom drugih, shvatanjem,
pomnim pradenjem znacenja.

- Vjecna sreca postize se cinjenjem dobrih djela, a ne ugledom i porijeklom.

310

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SAUHINA

Nas sejh (El-Albani), Allah mu se smilovao, rekao je: "Okupljanje radi ucenja
Kur'ana u jednom glasu (horski) ne podrazumijeva se ovim hadisom, jer je to
inovacija koja nije bila prisutna u doba ispravnih prethodnika, sto je potvrdio i imam
Es-Satibi u knjizi 'El-I'atisarri, a, takoder, ovakav postupak negirao je i imam Malik
i dr., kao sto se navodi u knjizi 'Et-Tibjan' kod En-Nevevija, Allah mu se smilovao"

Poglavlje trideseto

SEFAAT - POSREDOVANJE

Posredovanje oznacava zalaganje u cilju ispunjenja potrebe svoga brata, ili
traziti od drugih na dar odredenu stvar, kako bi se za brata ostvarila korist ili od
njega odvratila steta, jer ne moze svako do& do predsjednika, namjesnika i dobiti
priliku da mu pojasni ono sto zeli kako bi se saznalo za njegovo stvarno stanje. Nije
dozvoljenozalagatiseiposredovatizaobesnazivanjejedneodAUahovihserijatskih

kazni. Takoder, zalaganje se ne smije uzimati kao povod za dolazak do vladara,

ulazak kod njih i priblizavanje njima.

Uzviseni kaze: "Ko bude lijepo posredovao, imat ce udio u tome." (En-Nisa, 85)
Uzviseni obavjestava da onaj ko se bude zalagao za odredenu stvar iz koje

posljedicno proizlazi dobro, imat ce udio u njemu, a on je nagrada za posredovanje."

246. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu arthu, prenosi se da je rekao: "AUahov
?osianik, sallallahu alejhi ve sellem, imao je obicaj, kad mu dode neko sa nekakvim
zahtjevom, okrenuti se prisutnima i kazati: 'Zauzimajte se za njega, jer dete za to
biti nagradeni, a Allah ce presuditi ono sto On hoce, jezikom Svoga Vjerovjesnika."'
(Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "... sto zeli".

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (3/299), Fethul-Bari; Muslim (2627).
Druga predaja kod El-Buharija.

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na nastojanje izvrsenja potreba muslimana, svejedno izvrsila se
potreba ili ne. U hadisu je podsticaj na direktno ili indirektno cinjenje dobra, tj. na
svaki moguci nacin.

- Desit ce se samo ono sto Allah zeli.

311

Sdim b. Mel-Mali

247. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, iz price o Beriri i njenom suprugu,
prenosi se da je rekao; "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Beriri:
'Kada bi se vratila njernu?' Ona upita: 'Allahov Poslanice, da li mi to naredujes?'
Poslanik rece: 'Ja samo posredujem.' Ona tada rece; 'Ja nemam potrebe za njim.'"
(Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (9/408), Fethul-Bari.

Manje po/nate rijeci:

"Eerira" - Aisina, radijallahu anha, sluskinja koja je oslobodena iz ropstva,
a bila je u braku sa suprugom Mugisom. Mugis ju je jako volio, ali ona njega nije.
Kada je zeljela razvesti se od njega, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posredovao
je za njega kod nje. Kada je upitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
i kada joj je bilo jasno da joj ne nareduje nesto u cemu nema mogucnosti da mu se
suprotstavi, vec da je to zahtjev cije je izvrsenje proizvoljno, izvrsila je odabir prema
svome videnju, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije je prekorio.

Iz hadisa se shvata:

- Kada ropkinja u potpunosti bude oslobodena, a bude u braku sa muzem koji
je takoder rob, ima pravo na odabir u pogledu razvrgnuca braka.

- Posredovanje nije naredba, vec posredovanje u dobru i sredstvo da se ispuni
potreba muslimana.

- Posredovanje imama nije naredba.

- Dozvoljenost odbacivanja zahtjeva zalagaca, a to se ne smatra negativnim ni
za onoga ko odbacuje ni za onoga ko se zalaze.

312

RADOST POGLEDA KOMENTAR RilADUS-SAUHINA

Poglavlje trideset prvo

USPOSTAVLJANJE REDA I MIRA MEDU LJUDIMA

Vjernici trebaju pomiriti svoju bracu muslimane kada izmedu njih dode do
sporenja, jer su svi muslimani braca, a braca se zblizavaju, a ne razilaze, blagonakloni
su jedni prema drugima i ne spore se.

Uzviseni Allah kaze: "Nema dobra u mnogim njihovim sasaptavanjima, osim
ko naredi davanje sadake, ill cinjenje dobra, ili izmirenje ljudi" (En-Nisa, 114)

Uzviseni Allah obavjestava da vedinom medusobno sasaptavanje ljudi ne
polucuje dobrim, osim sasaptavanja u smislu naredbe, davanja sadake, cinjenja
dobra ili izmirenja ljudi.

Uzviseni kaze: "Nagodba je dobro ." (En-Nisa, 128)

Kada zena zivi u bracnoj zajednici sa svojim muzem, pa se pojave neke
nesuglasice, i ona se sa njim dogovori da mu ustupi dio svoga prava, a rnuz to
prihvati, doista je takva situacija bolja nego potpuno razilazenje, kao sto je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zadrzao Sevdu bint Zem'a pod uvjetom da
svoj dan boravka sa njim prepusti Aisi, radijallahu anha, i nije se razveo od nje, vec
ju je zadrzao kao suprugu. Poslanik je postupio na ovakav nacin kako bi se njegov
ummet poveo za njegovim postupkom i smatrao ga utemeljenim i dozvoljenim.
Ovakav postupak bio je najbolji u pogledu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
i zato sto je iznalazenje saglasnosti bolje i draze Allahu od razilazenja, pa je rekao:
"Nagodba je dobro"

Uzviseni kaze: "Bojte se Allaha i popravite medusobne odnose svoje."

(El-Enfal, 1)

Allah nareduje Svojim robovima da Ga se boje i da medusobne razmirice
poprave ljubavlju, nezatezanjem odnosa i blagonaklonoscu prema vjernicima.

Uzviseni kaze: "Samo su vjernici braca, pa vi pomirite vasa dva brata"

(El-Hudzurat, 10)

Uzviseni Allah, naredujuci popravku stanja izmedu dvije zaracene skupine, kaze
da su vjernici braca po vjeri, a brat nece ostaviti na cjedilu svoga brata muslimana ili
ga napustiti. Zato je potrebno pomiriti bracu tako sto ce se nepravednome ukazati
na njegovu nepravdu i pomoci onaj kome je nepravda nanesena*

313

SclimkUd-tidah

248. Qd Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Covjek je duzan svakoga dana podijeliti sadaku
za svaki zglob svoga tijela: izmiriti dvojicu je sadaka, pomoci covjeku da sjedne
rta svoju jahalicu ili mu podici tovar na nju, sadaka je, lijepa rijec je sadaka, svaki
korak prerna dzamiji radi namaza sadaka je, i uklanjanje smetnje sa puta je sadaka.'"
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (5/309), Fethul-Bari; Muslim (1009).

Iz hadisa se shvata:

- Obaveznost zahvale Allahu na Njegovim blagodatima i darovima.

- Vrata dobra kojima se priblizava Allahu su mnogobrojna i dovoljno prostrana
za sva stanja vjernika, a to predstavlja ogromnu Allahovu milost prema Njegovim
robovima, a u nju spadaju: a) pomiriti ljude pravedno, jer je uspostavljanje pravde
na Zemlji jedno od obiljezja pripadnika islama; b) pomaganje i pristizanje u pomoc
muslimanima pri njihovoj nemo^L

- Skretanje paznje na pojedinosti konstrukcije u kojoj je Allah stvorio covjeka,
sto j e motiv za razmiSlj anj e o izvanred nom Allahovom stvaranj u, a zatim za Mjegovo
velicanje i slavljenje.

249. Od Ummu Kulsum bint Ukbe b. Ebi Muajt, radijallahu anha, prenosi se
da je rekla: "Cula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori:
'Nije lazac onaj koji nastoji pomiriti ljude, pa prenese dobro ili kaze dobro od sebe.'"
(Muttefekun alejhi)

U predaji kod Muslima stoji dodatak: "Rekla je: 'Nisam cula da je davao olaksicu
u pogledu icega sto ljudi govore osim u tri slucaja'" time je mislila na rat, pomirenje
medu ljudima, medusobno obracanje supruznika.

Dokumentacija hadisa:

Navode ga EI-Buhari (5/299), Fethul-Bari; Muslim (2605).

1/ hadisa se shvata:

- Laz je zabranjena i smatra se jednim od velikih grijeha cije su posljedice
steta i nered. Medutirn, laz je dozvoljena u odredenim okolnostima zbog velicine
serijatske koristi koja dolazi kao posljedica:

314

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SALJHINA

a) pomirenje zavadenih muslimana,

b) u ratu i radi obmane neprijatelja,

c) obavijest zene od strane muza da je voli i obrnuto.

- Dozvoljenost simulacije prilikom govora i koristenja navoda u prenesenom
znacenju.

250. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik,
sallallahu aiejhi ve sellem, cuo je ljude koji su se glasno prepirali pred vratima.
Jedan je trazio da mu drugi oprosti dio duga i trazio da bude blazi prema njemu,
a ovaj je govorio; 'Tako mi Ailaha, necu to uciniti.' Allahov Poslanik, sallallahu aiejhi
ve sellem, tada je izaSao pred njih i rekao: 'Gdje je onaj sto se zakleo da nece ciniti
dobro?' Covjek rece: 'Ja sam taj, Allahov Poslanice! Sada (moj duznik) ima pravo
da postupi kako zeli.'" (Muttefekun aiejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (5/307), FethuL-Bari; Muslim (1557).

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost briznog odnosa prema zaduzenorn, dobrocinstvo prema njemu
koje se ogleda produzenjem roka za vracanje duga ili oprostom duga.

- Nije dozvoljeno zakleti se na ostavljanje dobra, a ko to ucini, neka se iskupi za
svoju zakletvu, a zatim uradi ono sto je dobro.

- Nastojanje izmirenja strana u sporu je vid priblizavanja Allahu, azze ve
dzelle.

- Pohvalnost prelaska preko ispada u vidu vike i buke koji se desavaju izmedu
strana u sporu kod suca (kadije).

- Dozvoljenost da zaduzeni trazi od davaoca duga pricek ili oprost.

251. Od Ebu El-Abbasa Sehla b. S'ada es-Sa'idija, radijallahu anhu, prenosi
se da je Allahov Poslanik, sallallahu aiejhi ve sellem, obavijesten o nesuglasicama
izmedu pripadnika plemena Benu Amrb. Avf. Allahov Poslanik, sallallahu aiejhi ve
sellem, krenuo je sa nekolicinom ljudi da ih pomiri, pa se zadrzao kod njih. Kako
ie nastupilo je vrijeme namaza, Bilal je dosao Ebu Bekru, radijallahu anhu, i rekao:
Allahov Poslanik, sallallahu aiejhi ve sellem, jos nije dosao, a nastupilo je vrijeme
namaza. Hoces li ti predvoditi ljude?" Ebu Bekr rece: "Hocu, ako ielis." Bilal je
proucio ikamet za namaz, pa je Ebu Bekr dcnio pocetni tekbir, a i ljudi za njim.

315

Setoff ft Ictd-ltitaU

Tada je dosao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i prosao izmedu saffova
sve dok nije stao u jedan od njih, pa su ljudi poceii pljeskati rukama. Ebu Bekr,
radijallahu anhu, nije se okretao u svome namazu, ali kada su ljudi poceii jos vise
pljeskati, on se okrenuo i ugledao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Poslanik mu je naisaretio, pa je Ebu Bekr, radijallahu anhu, podigao svoju ruku
i zahvalio Allahu i natraske se povukao stajuci u safF. Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, istupio je i predvodio ljude u namazu. Kada je zavrsio, okrenuo
se ljudima i rekao: "O ljudi, sta vam je bilo, kada vas je zadesilo nesto u namazu,
pa ste poceii pljeskati? Pljeskanje je za zene, a koga (od muskaraca) zadesi nesto
u namazu, neka kaze 'subhanallah'; niko ga nece cuti kada kaze 'subhanallah' a da se
nece okrenuti- Ebu Bekre, sta te je sprijecilo da predvodis ljude u namazu kada sam
ti ja isaretio?" Ebu Bekr rece: "Ne treba da sin Ebu Kuhafe predvodi ljude istupajudi
pred Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem." (Muttefekun alejhi)
Rijec "zadrzan" znaci da su ga zadrzali radi ugoscivanja.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (2/167), FethuUBari; Muslim (421).

Manje poznate rijeci;

"PlemeBenuAmrk Avf"- dio plemena El-Evs cije su kuce bile u Kubau.
"Bilo nekogzla - borbe i medusobne razmjene udaraca kamenjem.

Iz hadisa se shvata:

- Pozurivanje izmirenja medu muslimanima radi prekidanja zla i prekidanja
narusavanja medusobnih odnosa.

• Obaveznost imarnu da radi u korist podanika, da ispituje njihovo stanje i da
gasamnadzire.

- Vrijednost Ebu Bekra, radijallahu anhu, a muslimanima je bila poznata
njegova odlikovanost.

- Dozvoljenost obavljanja namaza za dvojicom imama, jednog posllje drugog.

- Dozvoljenost da ugledni bude imam uglednijem, zato je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao Ebu Bekru: "Ebu Bekre, sta te je sprijecilo da
predvodis ljude u namazu kada sam ti ja naisaretio?"

- Skromnost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a takoder
i njegovih ashaba, radijallahu anhum.

- Dozvoljenost odgadanja namaza od prvog vremena.

316

RADQST POGLEDA KQMENTAR RljADUS-SAUHlXA

- Blagovremeno obavljanje namaza prece je nego cekati redovnog imama.

- Dozvoljeno je hodati izmedu saffova uz opravdan razlog.

- Dozvoljeno je da se imam preinaci u muktediju (onoga ko klanja za

imamom).

- Zene u namazu upozoravaju imama na greSku ili zaborav pljeskanjem,
a muskarci rijecima subhanallah.

- Okretanje u namazu, ukoliko je radi potrebe, ne utjece na ispravnost namaza,
a to je jasno iz Ebu Bekrovog postupka.

- Dozvoljenost koracanja slijedom u namazu ako je radi potrebe, sto se vidi
iz Ebu Bekrovog povlacenja.

- Obracanje klanjacu isaretom prece je od obracanja rijecima. Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, gestikulirao je Ebu Bekru.

Poglavlje trideset drugo
VRIJEDNOSTI NEMOCNIH I SIROMASNIH MUSLIMANA

Uzviseni Allah kaze: "Strpi se sa onima koji dozivaju svoga Gospodara jutrom
i veceri, koji zde Njegovo zadovoljstvo, i ne ispustaj ih iz vida." (El-Kefh, 28)

Uzviseni Allah nareduje Svome Poslaniku da se druzi i da sjedi sa Allahovim
robovima koji Ga spominju, koji izgovaraju la ilahe illallah, slave Ga rijecima
elhamduliliahi, subhanallah, Allahu ekber i mole Ga jutrorn i veceri, svejedno bill
siromasni, bogati, jaki ili slabi.

Zabranio mu je da potcjenjuje siromasne muslimane ili slabe vjernike
i da ih ignorira zbog njihove oskudne odjece zeleci da gleda u prefinjenost
odjece bogatasa.

252. Od Harisa b. Vehba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Hocete li da vas
obavijestim stanovnicima Dzenneta? Dzennetlija je svaki nemocni musliman.
Kada bi on Allaha za nesto zakleo, Allah bi mu sigurno udovoljio. Hocete li da vas
obavijestim o stanovnicima Vatre? To je svaki okrutni, pohlepni, sebicni i oholi
covjek."' (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (8/662), Fethul-Bari; Muslim (2853).

317

Mimhtdd-MiUi

Iz hadisa seshvata:

- Zabrana okrutnosti, grubosti i oholosti jer su to osobine stanovnika Vatre.

- Pohvainost skromnosti i poniznosti prema siromasima, te blagonaklonosti
prema vjernicima.

- Podnosenje neugodnosti u ime Allaha razlog je da se uslisa dova.

- Covjeka ne cini njegov izgled, ved njegovo znanje i sustina.

253. Od Ebu El-Abbasa Sehla b. S'ada es-Sa'idija, radijallahu anhu, prenosi se
da je rekao: "Prosao je neki covjek pored Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
pa Poslanik rece eovjeku koji je sjedio pored njega: 'Sta mislis o ovome?' Covjek
rece: To je jedan od najcasnijih Ijudi. Tako mi Allaha, ako on zaprosi djevojku,
ozenit ce se, a ako se zauzme za nekoga, prihvatit ce mu se zauzimanje.' Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, usutio je, a zatim je prosao drugi covjek.
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, upita: 'Sta misliS o ovome?' Covjek rece: Allahov
Poslanice, ovo je jedan od siromasnih muslimana. Ako on zaprosi djevojku, nece se
udati za njega, ako se zauzme za nekoga, nede mu se zauzimanje primiti, a ako bude
govorio, niko nece slusati sta govori.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rece; 'Ovaj je bolji od prepune zemlje onakvih.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (9/132), Fethul-Bari.

Ovaj hadis ne navodi imam Muslim, ve£ samo imam EI-Buhari.

I / hadisa se shvata:

- Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, druzili su se sa njim
i nisu ga napustali kako ih ne bi mimoislo dobro kojirn je bio pocascen od Allaha.

.." D°zvoIJeno Je <*a ucenjak otpocne naucno druzenje postavljanjem pitanja
svojim ucenictma.

- Allah ne gleda u izglede, imetke, ugled i porijeklo ljudi.

- Nepotcjenjivarue siromasnih, nemocnih, bogobojaznih, jer mozda je jedan
od njih bolji od svih sljedbentka vladara i uglednika.

- Ljudi se razlikuju po bogobojaznosti, Najcasniji kod Allaha je onaj koji je
najbogobojazniji.

- Podsticaj na zenidbu dobrih muskaraca i zena, pa makar bili siromasni,
jer su oni istovjetni po vjeri i ponasanju.

318

RADQST POGLEPA KQMENTA* MjADUS-SALIHINA

- Vladaju6 obicaji u drustvu nemaju nikakve vrijednosti ukoliko se
fuprotstavljaju serijatskim mjerilima.

- Pricanje o onome koji nije prisutan kako bi ljudi znali njegovo stanje, ili da bi
>e cuvali njegovog zla, ne smatra se ogovaranjem.

254. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
^allallahu alejhi ve sellem, rekao: "Raspravljali su se Dzennet i Dzehennem, pa je
Dzehennem rekao: 'U meni su silnici i oholnici', a Dzennet je rekao: 'U meni su
nemocni i siromasni.' Allah je medu njima presudio: Dzennete, ti si Moja milost
koju ukazujem kome zelim, a ti, Dzehenneme, Moja si patnja kojom kaznjavam
fcoga zelim, i Meni je duznost da vas oboje napunim.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2847) po znacenju, a verzija je Ahmedova u Musnedu (3/79).

Iz hadisa seshvata:

- Potpunost Allahovog znanja, On zna sta ce biti i kako de biti.

- Ovaj hadis se prihvata i tumaci prema svojoj vanjstini. Uzviseni Allah
ie Dzennetu i Dzehennemu dao razum kojim shvataju, pa su se raspravljali
i medusobno razgovarali.

- Skromnost u ime Allaha i blagonaklonost prema vjernicima je povod za
Allahovu milost i ulazak u Dzennet.

- Oholost i usiljenost su put ka Dzehennemu.

- Dzennet je rnjesto Allahove milosti kojom se On smiluje kome hoce od Svojih
sticenika.

- Dzehennem je rnjesto Njegove patnje kojom On kaznjava koga zeli od Svojih
neprijatelja.

- Najpreci da medu parnicarima presudi Svojom pravdom jeste Allah osim
kojeg drugog istinskog boga nema. Niko ne moze odbaciti Njegov sud, niti donijeti
presudu nakon Njegove.

- Uzviseni Allah je za Dzennet stvorio stanovnike, a i za Dzehennem stanovnike
i svaki od njih ce imati one kojima ce biti popunjen.

- Dozvoljenost razmjene misljenja, sto je utemeljeno radi iznosenja istine na
vidjelo i opovrgavanja neistine.

319

Sctimb.Md-Hifoli

255. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik
sallatlahu alejhi ve sellem, rekao: "Doci ce na Sudnjem danu debeli i krupni covjek.
a kod Allaha nece vrijediti ni koliko je krilo musice." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (8/426), Fethul-Bari; Muslim (2785).

1 / hadisa se shvata;

- Covjeka na Sudnjem danu cini vrijednim njegovo znanje i bogobojaznost.
a ne izgled i tijelo.

- Pouka se uzima prema serijatskim mjerilima, a ne prerna ljudskim
predodzbama.

256. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je jedna crnkinja
cistila dzamiju, ili je to bio neki mladic, pa ju Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, nije vidio odredeno vrijeme, a zatim je pitao za nju (odnosno za njega), pa
su mu ashabi rekli: "Urnrla je." Poslanik rece: "Zasto me niste obavijestili?" Oni kao
da su je smatrali (ili njega) nevaznom i beznacajnom, a Poslanik rece: "Pokazite mi
njen kabur." Ashabi mu pokazase njen kabur, pa joj je klanjao dzenazu, a zatim je
rekao: "Ovi kaburi su mracni svojim stanarima, a uistinu ih Uzviseni Allah osvijetl:
njima mojim namazom za njih." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (1/552, 553), Fethul-Bari; Muslim (956), a verzija hadisa
je njegova.

Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: "Ovi kaburi" ne nalaze se koc
El-Buharija, a Hafiz, Allah mu se smilovao, u Fethul-Bariju (1/553), pojasnio je
razlog toga govoreci: "El-Buhari nije naveo ovaj dodatak jer je on ubacen u ovaj
lanac prenosilaca, a on je jedan od 'mursela' Sabita, sto je pojasnilo vise sljedbenika
Hammada b. Zejda. To sam sa dokazima, takoder, razjasnio u svojoj knjiz
Bejamd-mtidredz"

El-Bejheki kaze: "Preovladava misljenje da je ovaj dodatak jedan od murseU
Sabita, kao sto je rekao Ahmed b. Abde, ili iz predaja Sabita od Enesa, tj. kao sto ga
prenosi Ibn Mendeh.

320

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIH/NA

Iz hadisa se shvata:

- Vrijednost cis^enja mesdzida i uklanjanja prljavstina iz njega, te odredivanje
onoga ko ce izvrsavati te poslove.

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, briga za svojim ummetom, raspitivanje
o njima i pracenje njihovog stanja.

- U ovom hadisu ogleda se i Poslanikova skromnost jer je molio Allaha za slugu
i prijatelja. Takoder je potrebno da imami stalno nadgledaju svoje podanike i vode
racuna o njihovim potrebama i djeluju u cilju otklanjanja njihovih nedostataka.

- Dozvoljenost da se ljudi obavijeste o smrti odredenog covjeka i to se ne smatra
zabranjenim objavljivanjem smrti.

- Vrijednost prisustvovanja dobrih ljudi dzenaza-namazu.

- Dozvoljenost obavljanja dzenaza-namaza onome ko je nije klanjao, pa makar
i poslije ukopa.

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, dova za muslimane je svjetlost
i blagoslov.

- Istovjetno nagradivanje dovom, nije dozvoljeno potcjenjivati druge ili
umanjivati njihovu vrijednost iz neznanja o njihovoj poziciji kod Allaha.

257. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ima onih koji su rascupani, prasnjavi
i otjerani sa vrata (radi svog siromastva), kada bi neko od njih zatrazio nesto od
Allaha, Allah bi uslisio njegovu molbu." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisai

Navodi ga Muslim (2622).

Iz hadisa se shvata;

- Allah ne gleda u vaSe izglede i imetke nego gleda u vaSa srca i djela.

- Musliman posvecuje paznju cistoti svog srca, cistod svojih djela, iskrenosti
svoga nijjeta vise nego sto posvecuje paznju svojoj odjeci i izgledu.

- Skromnost u ime Allaha i poniznost pred Njim razlog su da se dova uslisa.
Stoga, Allah Uzviseni uslisava dove bogobojaznih i Eieuglednih muslirnana.

- Covjek postize stepene kod Allaha shodno svojim djelima, a ne izgledom
i imetkom.

321

Sdimb.ldd-Hitali

258. Od Usame, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao; "Stao sam na vrata Dzenneta te primijetih da su vecina onih koji su
vec bili usli u njega - siromasi, a bogatasi su bili zadrzani i cekali su dozvolu za ulazak,
izuzev sto su dzehennemlije od njih vec bile odvedene u Dzehennem. Stao sam i na
vrata Dzehennema, i primijetih da su u njemu vecinom zene." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (9/298), Fethul-Bari; Muslim (2736).

Iz hadisa se shvata:

- Stanovnici Dzenneta su siromasi i dobrocinitelji. Zato su siromasi oni koji £e
prvi u& u Dzennet.

- Imetak i sinovi nece koristiti na Sudnjem danu, osim onome ko pred Allaha
dodecistogsrca.

- Zene cine nepokornost svome Gospodaru nijecuci ono Sto je lijepo
i nezahvalnoscu muzevima, i zbog toga ce uci u Vatru.

- Imetak je velika odgovornost pred Allahom, pa je njegov posjednik duzan trositi
ga prema Allahovoj naredbi kako bi njegov obracun na Sudnjem danu bio lahak.

259. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Samo troje djece progovorilo je u kolijevci: Isa,
sin Merjemin, i di)ete iz price o Dzurejdzu. Dzurejdz je bio jedan veoma pobozan
£ovjek. Sebi je sagradio manastir u kojem je ibadet cinio. Jednog dana dode mu
majka, a on bijase u molitvi, i poce ga zvati: 'O Dzurejdze!r On se poce dvoumiti
i pomisli: 'Gospodaru moj, moja majka ili moja molitva?' On se odluci da nastavi
molitvu, a majka se vrati kuci. Sutradan mu je ponovo dosla i opet ga zatekla u
molitvi, i ponovo ga pozvala: 'Dzurejdze!' On ponovo pomisli: 'Gospodaru, moja
majka ili moja molitva' pa se ponovo odluci za molitvu. Sljedeci dan majka ponovo
dode i opet ga zatece u molitvi, pa ga pozva: 'Dzurejdze!! a on ponovo pomisli:
'Gospodaru, moja majka ili moja molitva; pa se opet odluci da nastavi molitvu.
Ona tada rece: 'Allahu, ne usmrti ga sve dok ne vidi lica bludnica.' Sinovi Israilovi
cesto su spominjali Dzurejdza i njegovu poboznost. Medu mima je bila jedna zena
bludnica o cijoj se Ijepoti nadaleko pripovijedalo, koja im je rekla: 'Ako zelite, ja
cu ga zavesti' Zatim je otisla do njega i ponudila mu se, a on se nije ni obazirao
na nju. Vidjevsi to, ona je otisla do jednog pastira koji je imao obicaj skloniti se u
njegovu kucicu, te sa njime ucini blud i ona osta noseca. Kada je rodila dijete, ona
rece: 'Ovo dijete je Dzurejdzovo.' Oni tada odu do njegove kucice, izbace ga vani,

322

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHlNA

kucu sruse i pocnu ga nemilice tuci. On ih upita; *§ta vam je?' 'Pocinio si blud sa
worn nevaljalicom, pa je ona rodila tvoje dijetej rekose oni. 'A gdje je dijete?; upita
on. Oni donesose dijete, a on rece: 'Ostavite me da se pomolim.' Kada je zavr§io sa
molitvom, otisao je do djeteta, prittsnuo mu stornak i rekao: 'Dijete, ko je tvoj otac?'
Oiiete odgovori: 'Taj i taj pastir.' Tada ljudi pridose Dzurejdzu i pocese ga grliti
: liubiti, a onda mu rekose: 'Sagradit cemo ti kucu od zlata.' On rece: 'Ne, nego je
ponovo napravite od zemlje kakva je i bila', sto oni i ucinise.

Jedne prilike dok je neko dijete njegova majka dojila, pored njih naide jedan
konjailik na izuzetno skupocjenom i ukrasenom konju, i ona rece: 'Allahu, Ti ucini
ia ovaj moj sin bude ovakav kad poraste!' 'Dijete prestade dojiti, okrenu se prema
konianilcu, pogleda ga i rece: 'Allahu, ne ucini me onakvim', a zatim se ponovo
okrenu majci i poce dojiti.

Prenosilac kaze: Kao da sada gledam u Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, kako, pricajuci o dojenju djeteta, stavi svoj kaziprst u usta i poce ga sisati.
Zatim rece; Poslije toga pored njih su prosli neki ljudi sa jednom djevojkom koju
SU tukli vicuci; 'Ti si bludnica, ti si kradljivicai a ona je samo govorila: 'Dovoljan
mi je Allah i divan je On zastitnik.' Majka djeteta tada rece: 'Allahu, ne ucini mog
sina poput ove.' Dijete ponovo prestade dojiti, pogleda u djevojku i rece: Allahu,
ucini me poput nje.' Majka mu tada zacudeno, propitkujudi, rece: 'Prosao je covjek
-iiepog izgleda, pa sam rekla: 'Allahu, ucini da ovo moje dijete bude kao on', pa
si rekao: Allahu, ne ucini me slicnim njemuj zatim su prosli sa ovom djevojkom,
udarajuci je i vicuci: ' Prostitutka, kradljivica', pa sam rekla: 'Allahu, ne ucini mog
sina njoj slicniml a ti si rekao: Allahu, ucini me da budem njoj slican.' Dijete joj na
:o rece: 'Onaj covjek je bio silnik, pa sam rekao: 'Allahu, ne ucini me njemu slicnim.'
A ovoj djevojci su govorili da je bludnica i kradljivica, a ona nista od toga nije bila,
pa sam zbog toga rekao: Allahu, ucini me njoj slicnim.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Mavode ga El-Buhari (6/476), Fethul-Bari; Muslim (2550, 8).

Manje poznate rijeci:

"Iz kolijevke su progovorila samo trojica" - ovo se odnosi samo na trojicu iz
naroda Benu Israil, a bilo je drugih koji su govorili, kao sto navodi Muslim u prici
o onima koji su gorivom potpalili kanale. Hadis je prethodno naveden pod brojem
30 u Poglavlju o strpljenju.

"Manastir"- visoka gradevina sa zaobljenim krovom, a to je mjesto gdje monasi
izvrsavaju obrede molitve.

323

Seiiwk'Met-Hitali

Iz hadisa se shvata:

- Potvrda vjerovjesnickih nadnaravnih dj ela i kerameta dobrih Allahovih siicenika.

- Davanje prednosti dobrocinstvu roditeljima nad dobrovoljnim namazom.

- Vrijednost znanja nad ibadetom bez znanja. Dzurejdz je bio poboznjak koji
nije imao znanja, jer da je bio ucen, dao bi prednost odazivu svojoj majci nad
dobrovoljnom molitvom.

- Dova roditelja je primljena.

- Spletke sljedbeni ka neistine protiv dobrih ljudi su poznate odavno. Benu Israil
su se sjetili poboznjaka Dzurejdza i skovali zavjeru protiv njega i potkali razvratnicu
da ode kod njega i zavede ga. Kada su pomislili da su ga svojom zavjerom pogodili
u smrtonosno mjesto, poceli su tvrditi su da ce ga preodgojiti, navodeci da zele
popravku stanja, a ustvari su pravili nered. Da su zeljeli popraviti stanje, izvrsiii bi
kaznu nad ovom poznatom razvratnicom.

- Onima koji su iskreni prerna Allahu ne mogu nastetiti smutnje.

- Covjek se vrednuje prema svojoj bogobojaznosti i djelima, a ne prema
izgledu i odjeci.

- Onaj ko u vaznim zivotnim pitanjima traii utociste kod Uzvisenog AHaha,
cini to predanoscu Njemu namazom i dovom.

Poglavlje trideset trece

LjUBAZNO POSTUPANJE I DOBROClNSTVO PREMA

JETIMIM A, KCERIM A I SVIM OSTALIM:, SLABA$NIM,

SIROMASNIM I RAZOCARANIM

Uzviseni kaze: "Ti budi ponizan prema vjernicima." (El-Hidzr, 88) Tuma£enje
ovog ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o velicanju svetinja muslimana
i pojasnjenju njihovih prava.

Uzviseni Allah kaze: "Ti se strpi sa onima koji dozivaju svoga Gospodara,
jutrom i veceri, koji zele Njegovo zadovoljstvo i ne ispustaj ih iz vida, zeleci
ukras ovosvjetskog iivota." (El-Kehf, 28) Tefsir ovog ajeta prethodno je naveden u
Poglavlju o vnjednosti nemocnih i siromasnih muslimana.

Uzviseni kaze: "A siroce ne ponizi, a ni onoga ko za nesto moli ne otierai"
(Ed-Duha,9-10) '

324

RAD05T P0GLEDA KOMENTAR RilADUS-SAUHINA

Uzviseni Allah obraca se Svome Vjerovjesniku govoreci: Kao sto si ti bio
etinij pa ti je Allah utociste dao, tako isto nemoj ni ti poniziti jetima, otjerati ga
omalovaziti, vec budi prema njemu dobar i blag. Kao $to si ti bio siromasan,
pa ti je Allah bogatstvo podario, nemoj biti silnik, oholnik, razvratnik i grubijan
rrerna slabim Allahovim robovima, vec samilosno i blago vrati siromaha ako mu
~emas sta udijeliti.

Uzviseni kaze: "Jesi li vidio onoga koji porice Sudnji dan? To je onaj koji odbija
nroce, a ne podstice na davanje hranc siromahu." (El-Maun, 1-3)

Uzviseni Allah kaze: Jesi li, Muhammede, vidio onoga ko porice Sudnji dan,
"agradu i kaznu? To je onaj koji ponizi siroce i uskrati mu njegovo pravo, ne hrani
ia, niti mu cini dobro, niti podstice druge, a kamoli sebe, da nahrani siromaha koji
~ema nista cime bi glad utolio.

260. Od SaJda b. Ebi Vekkasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jednoga
dana nas sestorica - ja, Ibn Mes'ud, jedan covjek iz Huzejla, Bilal i dvojica koje
~ecu imenovati - bili smo sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem. Vidjevsi
nas, musrici su rekli Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem: 'Otjeraj ih jer se
Dojimo da nas nece iznenada napasti.' Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, to je izuzetno teSko palo, dvoumio se kako da postupi, pa je Allah objavio:
I nemoj tjerati one koji mole svoga Gospodara jutrom i veceri, zeleci Njegovo
zadovoljstvo' (El-En'am, 52)." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2413, 46).

Iz hadisa se shvata:

- Nevjernici i licemjeri na ljude gledaju iskljucivo sa oholoscu i vole da se
razlikuju od drugih po govoru, ustajanju, sjedenju, po svakoj formi i pokretu.

- Siromasni i potlaceni su u vecini i oni su sljedbenici vjerovjesnika.

- Obaveza je ne uznemiravati dobre ljude i izbjegavati postupke koji izazivaju
njihovu srdzbu.

- Islam i iman nisu monopol n ijednog stvorenja, koji tjera koga zeli od Allahovih
robova iz vjere, a uvodi koga zeli.

- Islam je globalna vjera i niko nema ni nad kirn prednosti osim po
bogobojaznosti.

- Desava se da AElahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ima svoj idztihad,
pa ako pogrijesi, biva ispravljen direktno objavom, jer greska mu nece biti potvrdena.

325

Setimb.ldel-HUati

- U Allahovoj vjeri nema protekcije ni prema kome, jer ko pogrijeSi, njemu se
i vrada njegova greska.

- Cilj ne opravdava sredstvo, odnosno, da bi cilj bio opravdan, potrebno je
i da sredstvo bude opravdano, jer se sredstvima daje propis ciljeva. Onaj koji je
propisao cilj, nije zaboravio na sredstvo. Zato dobro razmisli o ovome, jer su mnoga
shvatanja u ovom pitanju zalutala i mnoga stopala posrnula. Utjecemo se Allahu od
udaljavanja od Njega i molimo Ga za postojanost i cvrstinu u islamu i sunnetu.

261. Od Ebu Hubejre Aiza b. Amra el-Muzenija, a on je jedan od onih koji
su dali Prisegu zadovoljstva, radijallahu anhu, prenosi se da je Ebu Sufjan dosao
Selmanu, Suhejbu i Bilalu sa skupinom ljudi, pa su rekli: "Allahove sablje jos nisu
dotakle Allahovog neprijatelja." Ebu Bekr, radijallahu anhu, rede: "Je li vi to kazete
za predvodnika i poglavara Kurejsa?" Zatim je Ebu Bekr otisao Vjerovjesniku.
sallallahu alejhi ve sellem, i obavijestio ga o njihovim rijecima, pa je Poslanik rekao:
"Ebu Bekre, mozda si ih rasrdio, jer ako si njih rasrdio, rasrdio si svoga Gospodaraf
Tada je Ebu Bekr otisao kod njih i rekao im: "Braco moja, da li sam vas rasrdio?"
Oni mu rekose: "Ne. Allah ti oprostio, braticu nas." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi Muslim (2504).

lz hadisa se shvata;

- Pohvalnost borbe protiv Allahovih neprijatelja psiholoskim ratom radi
unistenja njihovog borbenog morala.

- Dozvoljenost suprotstavljanja onome ko pogrtjesi u pogledu nekoga
drugog od ljudi.

- Pohvalnost ljubavi prema vjernicima i blagosti prema njima.

- Braca u ime Allaha, rijeci koje upucuju jedni drugima tumace na najbolji
nacin i jedni drugima traze opravdanja.

- Uznemiravanje dobrih znaci ratovanje protiv Allaha, kao sto se navodi
u hadisu o evliji.

- Cvrsto nasto/anje ashaba, radijallahu anhu, da ne izazovu Allahovu srdzbu,
te njihovo brzo kajanje, povratak na istinu i nezadrzavanje na neistini.

326

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUH1NA

262. Od Sehla b. Sa'da, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em: 'Ja i skrbnik jetima bit cemo u Dzennetu
jvakol pa je pokazao na kaziprst i srednji prst i napravio razmak izmedu njih."
Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (9/439), Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"JQtim"- malodobno dijete kome je umro otac.

Iz hadisa seshvata:

- Podsticaj na vodenje brige o jetimu i njegovom imetku, sto se smatra povodom
za ulazak u Dzennet i druStvo vjerovjesnika, iskrenih, sehida, dobrih, a lijepo Ii je
"o druStvo.

263. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ja i skrbnik jetima, bio on blizi rod ili ne, bit
cemo kao ova dva u Dzennetu." Prenosilac, a on je Malik b. Enes, pokazao je na
kaziprst i srednji prst. (Prenosi Muslim)

Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci "bio on blizi rod ili ne" znace: Bio
on rodak ili stranac. Kada se kaze da o jetimu skrbi njegov blizi rod, pod pojmom blizi
rod podrazumijeva se njegova majka, djed, brat i drugi srodnici. Allah najbolje zna.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2983).

Iz hadisa se shvata:

- U ovoj predaji dodato je jedno novo pitanje, a ono je prosirenje po)ma jetima,
•ako da obuhvata jetima blizeg roda, a i stranca, te da vrijednost skrbljenja o jetimu
obuhvata obojicu.

264. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Nije siromah onaj koga zadovolji
kada mu ljudi udijele jednu ili dvije datule, niti jedan ili dva zalogaja, vec je siromah
onaj koji ne trazi iako je u potrebi.'" (Muttefekun alejhi)

327

SeHmk Idcl'Hifaii

U drugoj predaji u oba Sahiha stoji: "Nije siromah onaj koji proseci obilazi ljude,
pa ga zadovolji kada mu udijele jedan ili dva zalogaja, jednu ill dvije datule, vec je
siromah onaj koji nema imetka s kojim bi zadovoljio svoje potrebe, niko ne primjecuje
njegovu neimastinu pa mu i ne daje sadaku, a on sam ne ustaje i ne moli ljude."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga EI-Buhari (3/349), FethuL-Bari; Muslim (1039 i 102). Druga predaja
je kod El-Buharija (3/240), Fethul-Bari; Muslim (1039).

Iz hadisa se shvata:

- Covjeku siromahu koji se ustrucava traziti od ljudi prece je dati sadaku nego
onome ko trazeci dosaduje ljudima.

- Pokudenost prosjacenja.

- Podsticaj na cednost i suzdrzavanje, kao sto kaze Uzviseni: "...a onaj koji u to
nije upucen misli da su, zbog skromnosti, imucni." (EI-Bekare, 273)

- Siromastvo je pohvalna osobina ukoliko joj je pratilac suzdrzavanje od
prosjacenja, strpljivost u nedaci i zadovoljstvo onim sto je Allah dodijelio.

- Pohvala stida u svim okolnostima i stanjima, jer stid donosi samo dobro.

- Pohvalnost propitivanja i traganja za onima kojima ce se udijeliti sadaka,
a koje je tesko primijetiti jer su skromni i suzdrzani, t trazeci ne dosaduju ljudima'

- Dozvoljenost davanja sadake, pa makar i necega neznatnog, kao sto su datule
ili zalogaj, jer se njima stiti od Vatre.

265. Takoder, od Ebu Hurejre prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Onaj ko se brine za udovicu ili siromaha isti je kao mudzahid na
Allahovom putu." Mislim da je rekao: "Poput klanjaca koji se ne umara ili postaca
koji nikako ne mrsi." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (9/497), Fethul-Bari; Muslim (2982).

Iz hadisa se shvata;

- Briga o udovici, jetimu, trosenje na njih i ispunjavanje njihovih potreba tretira
se kao borba na Allahovom putu.

- Podsticaj na otklanjanje nedaca nemocnima i siromasima, te izvrsavanje
njihovih potreba i cuvanje njihovog dostojanstva.

328

RADOST POG1.EDA KOMENTAR RIfADUS-SAUHINA

- Ibadet je sveobuhvatni naziv za sve ono sto Allah voli i 6 me je zadovoljan od
dobrih djela, javnih i tajnih.

- Podsticaj islamskog serijata da muslimani budu zblizeni, solidarni, da se
pomazu kako bi islamska gradevina sto vise ojacala i kako bi se podigla visoko
zastava Allahove vjere.

- Pojasnjenje vrsta dzihada: dzihad dusom, imetkom i rijecju.

- Kada dobrocinitelji udjeljuju sadaku, potrebno je da tragaju za onima koji su
u stvarnoj potrebi, a ne da oni koji su u potrebi tragaju za dobrociniteljima. Ovo je
potvrdeno terminom "onaj ko se brine"

266. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najgora hrana je na svadbi na koju
se ne pozivaju oni koji bi zeljeli doci, a na koju se pozivaju oni koji odbijaju odazvati
se na poziv. Onaj ko se ne odazove na poziv, nepokoran je Allahu i Njegovom
Poslaniku." (Prenosi Muslim)

U predaji u oba Sahiha od Ebu Hurejre se prenosi: "Najgora hrana je svadbena
hrana (gozba) na koju se pozivaju bogati, a izostavljaju siromasni.'

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1432, 110).

Termini predaje iz oba Sahiha kod El-Buharija su pod brojem (9/244),
Fethul-Bari; Muslim (1432, 107)

Iz hadisa se shvata:

- Odazivanje na poziv je obaveza pod uvjetom da na svadbi ne bude zabranjenih
stvari, poput muzike, jer tada odlazak na nju biva zabranjen.

- Upozorenje na pokudenost izrazavanja respekta prema bogatima samo zato
stosu bogati.

- Na svadbene svecanosti zabranjeno je posebno pozvati bogate, a ne pozvati
siromasner nego istovremeno treba pozvati i siromasne i bogate.

267. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Ko bude lijepo odgojio dvije djevojcice i o njima se brinuo sve
dok njihovog punoljetstva, doci ce na Sudnjem danu, pa cemo on i ja biti kao ova
dva prsta" pa je sastavio svoje prste. (Prenosi Muslim)

329

Setimb.tdd-HUati

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2631).

Iz hadisa se shvata:

- Vrijednost brige i odgoja djevojcica i dobrocinstvo prema njima.

- Briga roditelja o odgoju i pravilnom usmjeravanju kcerki, razlog je ulaska

zennet ! nosrizania visokoo ct-pnpns n nipmn

u Dzennet i postizanja visokog stepena u njemu.

268. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Dosla mi je jedna zena
koja prosi sa svoje dvije kcerke, a ja nisam imala nista da joj dam osim jedne hurme.
Dala sam joj tu hurmu, pa ju je ona raspolovila i dala svojim kcerima, a ona nimalo
nije uzela. Zatim je ustala i otisla. Posiije toga dosao nam je Vjerovjesnik, saliallahu
alejhi ve sellem, i ja mu ispricah sta se desilo, a on rece: "Ko bude stavljen na kusnju
sa ma koliko kceri, pa bude dobar prema njima, one ce mu biti zastor od Vatre."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Navode ga El-Buhari (3/283), Fethul-Bari; Muslim (2629).

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljeno je covjeku, kada ga obuzme neizdrzljiva glad, da trazi od ljudi da
mu udijele hranu kako bi utolio glad.

- Pohvalnost davanja sadake shodno mogudnostima covjeka, pa makar ona bila
matena.

- Velika briznost roditelja prema svojoj djeci.

- Odgoj kceri i paznja prema njima, iako to nije drago nekirn ljudima, razlog je
postizanja Allahove milosti.

- Pojasnjenje stanja u kuci Allahovog Poslanika, saliallahu alejhi ve sellem,
iz cega se saznaje da je njegova opskrba bila oskudna.

- Pojasnjenje vrijednosti davanja prednosti drugima, sto predstavlja odliku
vjernika. Aisa, radijallahu anha, dala je prednost toj zeni i njenim kcerkama nad
samom sobom, iako je i njoj sarnoj bilo potrebno, a to ukazuje na njenu darezljivost,
plemenitost.

- Dozvoljenost spominjanja dobra i pricanja o Allahovim blagodatima, ukoliko
nije u smislu iskazivanja ponosa, pretvaranja i prigovaranja.

330

RADOST POGLEDA KOMENTAR Rl/ADUS-SALIH/NA

269. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Dosla mi je jedna
siromasna zena sa dvije kcerkice, pa sam joj dala tri hurme. Ona je svakoj kcerki
dala po hurmu, i podigla je trecu do svojih usta, a kcerkice su od nje zatraiile da
pojedu a tu hurmu, pa je ona i tu hurmu podijelila medu njima. Njen me postupak
zadivio, pa sam to ispricala Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on je
rekao: 'Allah joj je zbog nje (datule) obecao ulazak u Dzennet i spasio je od Vatre."'

Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2630).

Iz hadisa se shvata:

Ovaj hadis u odnosu na prethodni ima sljedece dodatke:

- Vrijednost sadake, jer ona cisti dusu i ojacava vjerovanje roba u njegovog
Gospodara, te povecava njegovo uvjerenje u Allahovo obecanje i milost.

- Dozvoljenost trosenja iz imetka muza sa njegovom opdom i posebnom
dozvolom.

270. Od Ebu Surejha Huvejlida b. Amra el-Huzaija, radijallahu anhu, prenosi
se da je rekao: "Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem; 'Allahu, ja teretim
grijehom onoga ko zapostavi pravo dvoje slabih - jetima i zene'" (Hadis je hasen,
a prenosi ga En-Nesai sa dobrim lancem prenosilaca)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen, a navode ga En-Nesai u Es-Sunenul-kubra (9/4-95); Tuhfetul-
esraf; Ibn Madze (3678); Ahmed (2/439).

Od Muhammeda b. Adzlana, a on od Seida el-Makberija.
Kazem: Lanac prenosilaca je hasen - dobar, kao sto je rekao autor, Allah mu
se smilovao.

Iz hadisa se shvata:

- Oporuka o lijepom ophodenju prema slabima, koji nisu snalazljivi, a oni su
zene i jetimi, te nenanosenje zla njima, jer oni traze zastitu i utociste kod Ailaha,
pa ko im nanese kakvo zlo, zasluzuje grijeh i kaznu.

331

Setiiiik'ldel-Hilali

271 . Od Mus'aba b. S'ada b. Ebi Vekkasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"S'ad je smatrao da ima prednost u odnosu na druge, pa je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: 'Da Ii vam se daje pomoc i opskrba osim zbog vasih slabih?'"
Prenosi ga EI-Buhari ovako kao mursel. Mus'ab b. S'ad je tabiin, a Haftz Ebu Bekr
el-Berkani ga navodi u svome Sahihu sa spojenim lancem prenosilaca od Mus'aba,
a on od svoga oca, radijallahu anhu.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (6/88), Fethul-BarL

Hafiz u Fethul-Bariju kaze: "Tekst ove predaje je mursel zato sto Mus'ab nije
dozivio vrijeme kada je ovo receno, ali se uzima vjerovatnoca i tumacenje da je
to cuo od svoga oca. Tako se cak i otvoreno navodi od Mus'aba da je prenosio
od oca, a on od El-Ismailija. Predaja se navodi od Muaza b. Hanie. Pricao nam
je Muhammed b. Talha" pa je rekao u toj predaji od Mus'aba b. Sa'da, a on od
njegovogoca daje rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem..."
pa je spomenuo predaju koja seze lancem do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
bez prvoga dijela.

I z hadisa seshvata:

- Nemocni su izvor dobra za ummet Oni, iako su fizicki slabi i nemocni, jaki su
svojim imanom, pouzdanjem u svoga Gospodara, odvojenoscu od prohtjeva duse
i ovodunjaluckih dobara. Stoga, kada oni Allaha zamole iskreao, njima se dova
uslisa, a isto tako i Allah opskrbljuje ummet zbog njih.

- Poticaj na skromnost i neuzdizanje nad ljudima.

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, mudrost prilikom otklanjanja zla,
zblizavanja srca i njihove upute na ono sto Allah voli i ctme je zadovoljan.

272. Od Ebu ed-Derdaa Uvejmira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Pomozite
mi da pronadem slabe (kako bi im pomogao), jer se vama daje pomoc i opskrba
zbog vasih slabih."' (Prenosi ga Ebu Davud sa dobrim lancem)

332

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Sahih - navode ga Ebu Davud (2594); Et-Tirmizi (1702); En-Nesai (6/45-46),
te drugi od Ibn Dzabira koji kaze: "Pricao mi je Zejd b. Ertae od Dzubejra b. Mufejra
eUHadremija da je cuo Ebu Ed-Derdaa.. " pa je spomenuo ovu predaju.

Kazern: Ovaj lanac je ispravan, a prenosiod su povjerljivi.

i / hadisa sc shvata:

-Shvata se ono sto se shvata i iz prethodnog.

Poglavlje trideset cetvrto
PREPORUKA POSEBNE PA2NJE PREiMA ZENAMA

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporucio je da se zenama cini
dobro i da se prema njima blago postupa, zbog njihove slabosti i ovisnosti o onima
koji vode brigu o njima.

Uzviseni kaze: "I vi se prema njima lijepo ophodite." (En-Nisa, 19)

Ovo Eijepo ophodenje prema zenama podrazumijeva da im se, muskard koji
vode brigu o njima, obracaju biranim rijecima, da na najbolji nacin postupaju prema
njima i da vode racuna o svom izgledu, naravno shodno svojim mogucnostima.
Naravno, isto kao sto i rnuskarci vole da im se zene uljepsavaju, isto tako se oni
trebaju odnositi prema zenama.

Uzviseni kaze: "1 necete moci biti pravedni prema zenama> pa makar to i
nastojali. Zato nemojte u potpunosti biti naklonjeni, pa je ostaviti u neizvjesnosti.
Ako se popravite i budetc bogobojazni> Allah je uistinu taj koji oprasta i koji je
milostiv." (En-Nisa, 129)

Uzviseni Zastitnik obavjestava muskarce da nede mo^i podjednako postupati
prema svim zenama, u svim aspektima, jer ukoliko se i dogovori formalna podjela,
preraspodjela noci boravka kod zena, neminovno mora doci do razlicitosti u
ljubavi, strasti i spolnom odnosu. Stoga, Uzviseni sugerira muskarcima da, kada
budu naklonjeni jednoj od svojih zena, ne pretjeruju u toj naklonosti u potpunosti,
pa da druga zena ostane u neizvjesnosti, tako da niti ima muza, niti je neudata.
Medutim, ako poprave svoje postupke, shodno svojim mogucnostima, i budu
pravedno postupali prema zenama, kada je u pitanju raspored nocenja, i budu se
bojali Allaha u svim stanjima, Allah obecava da ce im biti oprostena naklonost
prema nekim zenama u odnosu na druge. Allah najbolje zna.

333

SeSfii b. Idcl-HUali

273. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Oporu£ujem vam da prema fenama budete
pazljivi, buduci daje Jena stvorena od krivog rebra Ciji je vrh najiskrivljeniji. Ako
ga pokuSaS ispraviti - slomit ce§ ga, a ako ga ne budeS ispravljao - ostat ce savijcno.
Stoga, budite pazljivi prema zenamar (Muttefekun alejhi)

U predaji u oba Sahiha navodi se: "2ena je kao rebro, ako ga pokuSaS ispraviti
slomit ces ga; zato ako zelite da uzivate sa njom, mozete uzivati uz menu iskrivljenost."

U predaji Muslima stoji: "2ena je stvorena od rebra i nikada nede modi da se
pridrzava pravca koji ti trails. Ako je prihvatis takvu, zivjet ces sa njom, a ona ce
ostati takva (kriva), a ako je pokusas ispraviti, slomit ces je, a to lomljenje je razvod
braka sa njom."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (6/363), Fethul-Bari; Muslim (1468, 62).
Druga predaja kod El-Buharija (10/252), Fethul-Bari; Muslim (1468).
Treca predaja kod Muslima (1468, 61).

Iz hadisa se shvata:

- Potrebno je blago se odnositi prema zenama zbog njihove slabosti
i pomanjkanja njihove snalazljivosti.

- 2ena je promjenljiva i zato je potrebno ophoditi se prema njoj shodno njenim
karakteristikama kako bi se odrzao brak sa njom.

- Zena se nece zadrzati na pravcu koji prizeljkuje muskarac, jer je stvorena od
krivog rebra, ali on ne treba osudivati njeno iskrivljenje. Ako pokusa da je ispravi,
slomit ce je zato sto ona nije spremna na to, pa ce doci do rastave. Ukoliko se strpi
na njenom losem stanju i slabom shvatanju i si., sto sve spada u njenu iskrivljenost,
brak i medusobno ophodenje ce opstati.

- U ovom hadisu je jedna veoma vazna znacajka, a ona je da odgajatelj
poznaje prirodu onoga koga zeli preodgojiti, sto ce mu biti od velike pomoci u
izvrsenju njegovog odgojnog da'vetskog zadatka. Ovo se posebno ocituje iz uvoda
Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa.

Korist:

Neophodno je znati da su se kornentatori Kur'ana i tumaci hadisa usaglasili da
je Hava stvorena od Ademovog, alejhis-selam, lijevoga rebra.

Ovo je misljenje Ibn Abbasa, radijallahu anhu, i ne znamo da mu se iko od
ash aba u tome suprotstavio.

334

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUWNA

Ucenjaci su Ibn Abbasovo misljenje argumentirali ovim hadisom i rijecima
Uz-visenog: "O ljudi, bojte se svoga Gospodara koji vas je stvorio od jedne duse
i od nje stvorio njenu drugu ." (En-Nisa, 1) Onaj ko tvrdi da je govor u ovom hadisu
izrecen u kontekstu poredenja i navodenja primjera, oponira misljenju vrhunskih
ucenjaka. Ukoliko se osloni na drugu predaju u kojoj se kaze: "Zena je poput rebra",
nece time biti zadovoljen, jer ova predaja se ne suprotstavlja hadisu, jer se iz nje
uzima znacajka usporedbe, te da je zena iskrivljena poput rebra zato sto i potjece od
njega. Ko se pridrzava cinjenice da se ovo nalazi u drugom dijelu knjige stvaranja u
Tori, odgovorit ce mu se da nije nemogude da u Tevratu i Indzilu postoje ispravne
stvari koje nisu izmijenjene. Zato nam je Allahov Poslanik, sailailahu alejhi ve
sellem, naredio da kod ehlul-kitabija potvrdujemo samo ono sto je potvrdeno kao
ispravno u nasem serijatu, i da negirarno ono o cemu obavjestavaju samo ako je to
u suprotnosti sa vjerodostojnim cinjenicama u nasem serijatu. Stoga, razmisli i ne
budi od nemarnih i ne osvrci se na turnacenje neznalica.

274. Od Abdullaha b. Zem'ae prenosi se da je cuo Vjerovjesnika, sailailahu alejhi
ve sellem, kako u svom govoru spominje devu i onoga ko ju je zaklao, govoreci:
"Kada se jedan nesretnik izmedu njih podigao - krenuo je prema toj devi jedan
ugledni, opaki i oholi covjek u svome narodu." Zatim je Poslanik spornenuo zene
i davao preporuke o postupanju prema rtjima. Rekao je: "Neki od vas bicuju svoje
zene kao sto se bicuje rob, a mozda sa njima imadnu odnos na kraju dana." Zatim
ih je posavjetovao u vezi sa njihovim smijanjem pri ispustanju vjetrova, pa je rekao;
"Zasto se neko od vas smije onome sto cirri?" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (8/705), Fethul-Bari; Muslim (2855).

Iz hadisa se shvata:

- Allahov Poslanik, sailailahu alejhi ve sellem, Objavom poducava Ijude,
a u to spada i kazivanje o dogadajima prethodnih naroda.

- Kada ucenjak savjetuje ljude, obavezan je da im spomene ALlahove zakone
u pogledu prethodnih naroda, zato sto su u tome lijepe pouke i opomene za one
koji ih zele uzeti.

- Pojasnjenje nadnaravnog djela (mudzize) Saliha, alejhis-selam, a to je bila deva.

- Ljudi ne znaju sta ce popraviti njihovo stanje na dunjaluku i ahiretu ukoliko
ostave put svoga Vjerovjesnika. Takve ocekuje samo unistenje.

335

Sctimb.'ide!-Hilah

- Oni kojl sire nered medu ijudima i usmjeravaju ih ka pravcima mimo Allahovog
puta, rasipnici su i bogatasi koji imaju svoje pristalice i dobru zastitu u drustvu.

- Obicni ljudi u vecini slucajeva slijede elitu i velikane.

- Kada su obicni ljudi zadovoljni neredom koji cine odabrani, sve ce ih
obuhvatiti Allahova kazna.

- Dozvoljenost preodgoja roba zescirrt udarcima.

- Dozvoljenost udaranja zene udarcima koji nece ostaviti nikakvog traga,
i to iskljucivo nakon savjetovanja i izbjegavanja u postelji.

- Smijeh vecinom biva vezan za cudne stvari, a smijeh u pogledu uobicajene
stvari za svakoga covjeka suprotan je dostojanstvu i predstavlja narusavanje
neprikosnovenog prava i svetosti muslimana.

275. Od Ebu* Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; " Rekao je Ailahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Vjernik ne moze mrziti vjernicu. Ako ne bude
zadovoljan jednom njenom osobinom, zadovoljan je drugorn osobinom/" Hi je rekao;
"...sa ostalim." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1469).

I z hadisa seshvata:

- Zabranjeno je muzu da u potpunosti prezire svoju zenu vjernicu, pa da ga
to natjera na rastavu braka sa njorn, vec je duzan da napravi balans izmedu njenih
osobina koje prezire i osobina kojima je zadovoljan, pa da joj oprosti i prede preko
njenOg nemara, te da se pretvara, ne gledajuci u ono §to mrzi, u korist onoga sto voli.

Tako nas islam poducava urnjerenosti u ljubavi i mrznji. Zato je Omer b. Hattab,
radijallahu anhu, rekao: "O Esleme, neka tvoja ljubav ne bude preopterecenje, niti
tvoja mrznja unistenje."

Esleme je upitao: "A kako to?"

Omer rece: "Kada zavolis, nemoj pretjerivati u tome kao sto pretjeruje dijete
prema necemu sto zavoli, a kada zamrzis, ne mrzi toliko da pozelis propast onome
koga si zamrzio."

Kazem: Ova predaja je ispravna, kao sto sam pojasnio u svojoj brosuri "Ljubav
i mrznja u ime Allaha"

- Vecina zena kruzi izmedu dobra i zla, i ne mogu ustrajati u jednome stanju.
-^Muskarac je duzan obuzdati svoje emocije i afekte kako bi se razumski

ponasao ako dode do bilo kakvih nesuglasica sa njegovom suprugom.

336

RADOST POGLEDA KOMF.MTAR Rl/ADUS-SAUHINA

276. Od Amra b. El-Ahvesa el-Dzusenija, radijallahu anhu, prenosi se
da je cuo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je na Oprosnom hadzdzu,
nakon sto je zahvalio Allahu, iznio Njegove hvale dostojne osobine, opominjuci
i savjetujuci ashabe, rekao: "I lijepo sa zenama postupajte, jer su one zatocenice
kod vas. Nista drugo vi od njih nemate, izuzev ako ocit razvrat pocine, pa ako to
made, onda ih napustite u postelji i udarite ih tako da ih ne ozlijedite. Ako vam zene
budu poslusne, nemojte im otezavati. Vi imate svoja prava kod njih, a i one imaju
svoja prava kod vas. Vase pravo kod njih je da u vasu postelju ne primaju nikoga,
osim vas, i da u kucu ne primaju onoga koga vi ne volite, osim s vasom dozvolom.
A njihovo pravo kod vas je da se prema njima lijepo ophodite i da im date pristojnu
hranu i odjecu." (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokurnentacija hadisa:

Hadis je hasen li gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (1163); Ibn Madze (1851)
od El-Husejna b. Alije el-Dzufija, a on od Ez-Zaidea, a on od Sebiba b. Garkada
el-Barikia, a on od Sulejmana b. Amra b. Ahvesa, pricao mi je moj otac, pa je
spomenuo predaju.

Et-Tirmizi kaze: "Ovaj hadis je hasen-sahih."

Kazem; U hadisu je Sulejrnan b, Amr b. El-Ahves, a njegova biografija je
anonimna. Medutim, uzima se u obzir prilikom pracenja, a od njega su prenosila
dvojica povjerljivih,

Hadis ima drugu predaju koja mu svjedoci, a navodi je Ahmed (5/72-73) od
Hammada b. Seleme - Pricao nam je Alijj b. Zejd od Ebu Hurrea er-Rekasija, a on
od svoga amidze" pa je ispricao slicnu predaju.

Kazem: U ovoj predaj i je Alijj b. Zejd, a on je Ibn Dzud'an, koji je slab. Medutim,
nema smetnje za prihvatanje njegovih hadisa ukoliko su oni sevahid (popratni
hadisi koji svjedoce osnovnim hadisima). Stoga, ovaj hadis je hasen, uzimajuci u
obzir oba njegova pravca.

Manje poznate rijeci:

M...od njih nemate nista drugo" - tj. suprug od zene ne treba ocekivati nista
drugo osim: uzivanja i ispunjavanja njegovih prava i cuvanja njegove casti, imetka,
djece, te obavljanja njegovih poslova i usluzivanja.

337

Mmih.Md-Mati

Iz hadisa se shvata:

- Sunnet je da se predavanja otpocnu zahvalom i iznosenje pohvalnih osobina
Uzvisenog Allaha koji ih je dostojan.

- Kada zena iskaze neposlusnost svome muzu, njemu je duznost da je preodgoji
u okviru sljedecih etapa:

a) savjetovanje, opomena, zastrasivanje, podsticaj;

b) izbjegavanje u postelji;

c) udaranje bez nanosenja ozljeda.

- Muskarac ima prava, a i zena ima prava.

- Zeni nije dozvoljeno da ikome dozvoli ulazak u kudu njenog muza, osim sa
njegovom dozvolom.

- Zeni nije dozvoljeno da upravlja imetkom muza, osim s njegovom dozvolom.

- Muzu je duznost da, prema svojim mogucnostima, izdrzava svoju zenu
i ukazuje joj pocast.

277. Od Muavije b. Hajdea, radijallahu anhu, prenosi se da je upitao Allahovog
Poslanika: "Allahov Poslanice, kakva su prava na^ih zena kod nas?" On reCe; "Da je
nahranis kadajedes, daje odjenes kada sebe odijevaS. Nemoj je udarati po lieu niti je
ruzno grditi, i nemoj je izbjegavati osim u svojoj postelji" (Hadis je hasen, a navodi
ga Ebu Davud i kaze: "Rijeci "niti je ruzno grditi" znace: ne reci joj ni "Allah te
odvratnom ucinio'!)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, navode ga Ebu Davud (2142); Ibn Madze (1850) i Ahmed
(4/446-447 i 5/3), od Ebu Kur'ae el-Bahilija, od Hakima b. Muavije el-Kusejrije,
a on od njjegovog oca, pa je spomenuo hadis.

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su povjerljivi.

Navode ga Ahmed (5/3); Ebu Davud (2144) u sazetom obliku od Behza
b. Hakima, a on od njegovog oca, a on od njegovog djeda.

Kazem; Lanac prenosilaca ove predaje je hasen.

Manje poznate rijeci:

7 tie izbjegavaj je osim u postelji" - tj. nemoj sa njom irnati intimni odnos kada
osjeti potrebu (radi preodgoja).

338

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA

Iz hadisa se shvata:

- Zabrana udaranja po Hcu, jer je lice castan dio tijela.

- Nije dozvoljeno vrijedati suprugu zbog ruznoce njenog izgleda, jer su sva
Allahova stvorenja lijepa.

- Muskarac treba poznavati prava svoje zene, kako bi postovao i ispunio njena
prava.

- Izbjegavanje u postelji je jedan vid preodgoja zene, osim ako postoji nesto
drugo sto nalaze suprotno. Potvrdeno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve
sellem, da je izbjegavao svoje supruge ako bi ih sreo na jednom izvoru, izvan ku£e.
El-Buhari je dao naslov poglavlju tim povodom Poglavlje Vjerovjesnikovog,
sallallahu alejhi ve sellem, izbjegavanja supruga van njihovih kuda.

- Pravo zene je da je muz izdrzava, odnosno da joj obezbijedi hranu, odjecu
i obudu. Muzu je zabranjeno da zeni uskrati bilo sto od navedenog ili da joj iz
omalovazavanja uskracuje njena prava.

278. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Najpotpuniji iman je onog vjernika
koji se najljepse ponasa, a najbolji medu vama su oni koji su najbolji prema svojim
zenama." (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa;

Hadis je sahih s obzirom na sve predaje, kao sto sarn pojasnio u derivaciji
hadisa knjige "El-Vesijjetus-sugra" str. 41-42, a navodi se od skupine ashaba ciji se
hadisi mogu vidjeti u toj knjizi.

Manje poznate rijeci:

"Lijepo ponasanje" - sveobuhvatni naziv za razlicite oblike dobra, a osnova tih
odlika jeste cinjenje dobra, ustezanje od uznemiravanja, vedrost lica i iskren odnos
prema muslimanima.

Iz hadisa se shvata:

- U hadisu je dokaz ehlis-sunnetu, sljedbenicima ispravnih prethodnika,
u pogledu njihovog uvjerenja u pitanja imana, tj. iman se sastoji od govora i djela,
povecava se cinjenjem dobrih djela, a umanjuje cinjenjem losih djela.

339

SchmklddlklaU

- Takoder, u hadisu je dokaz da iman ima svoju osnovu i ono sto ga
upotpunjava.

- Covjek koji ne postupa lijepo prema svojoj porodici, nece lijepo postupati ni
prema ostalim ljudima.

- U hadisu je dokaz da "bliznji imaju prednost u cinjenju dobra"

- Neki ljudi su ovu izreku ucinili hadisom, a ustvari ona nema nikakve osnove,
kao sto sam pojasnio u svojoj knjizi "Silsletul-ehadisi elleti la asle leha". Neke
neznalice ovu izreku citiraju kao da je ajet iz Allahove Knjige.

- Podsticaj na lijepo i ljubazno ophodenje prema zeni, ustezanje od
uznemiravanja, dobrocinstvo i strpljivost sa njom.

- Lijepo ponasanje je jedna od osobina potpunih vjernika i iskrenih
bogobojaznika.

279. Od Ijasa b. Abdullaha b. Ebu Zubaba, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Rekao je AHahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Nemojte udarati
Allahove robinje.' Zatim je Omer, radijallahu anhu, dosao Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: '2ene su sada postale neposlusnije prema
svojim muzevima^ pa je Poslanik dozvolio muzevima da kazne zene (blagim)
udarcem. Nakon toga, porodici Allahovog Poslanika, saiiallahu alejhi ve seliem,
doslo je dosta zena koje su se zalile na svoje muzeve, pa je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Muhammedovim ukucanima dosle su mnoge
zene zaleci se na svoje muzeve, a takvi nisu najbolji od vas." (Prenosi ga Ebu Davud
sa ispravnim lancem prenosilaca)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navode ga Ebu Davud, (2146); Ibn Madze (1985) i drugi od
Ez-Zuhrija, a on od Abdullaha b. Abdullaha b. Omera b. Hattaba.

Kazem: Prenosioci su povjerljivi, ali se razilaze u pogledu statusa Ijasa b.
Abdullaha b. Ebu Zubaba kao ashaba. Ebu Hatim i Ebu Zur'a potvrduju taj status,
kao sto se navodi u knjizi "El-Dzerhu vet-t'adil" (2/270) i Ibn Abdul-Berr u knjizi
"El-Isti'ab" (1/105). Ovaj status zanijekao je El-Buhari u knjizi "Et-TarihuI-kebir"
(1/440). Ibn Hibban ga potvrduje u knjizi "Mesahiru ulernail-emsar" (str. 61) i kaze:
"Ijas je bio jedan od onih koji su prisustvovali Vjerovjesnikovom, sallallahu alejhi
ve sellem, hadzdzu i slusali od njega." Potom se povratio i negirao ga (str. 134)
rekavsi: "Kod mene nije potvrden njegov status ashaba i zato smo ga sa statusa
ashaba spustili na status tabiina, neka je Allah sa nama i sa njima svima zadovoljan.
Isto je ucinio u knjizi "Es-Sikat" (3/12 i 4734).

340

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUfflNA

Hafiz Ibn Hadzer odabrao je afirmaciju njegovog statusa kao ashaba, pa kaze
u knjizi "Tehzibut-tehzib" (1/389): "Ahmed b. Hanbel, El-Buhari i Ibn Hibban
kategoricki su tvrdili da on nema status ashaba, pa tako Ahmed nije navodio
njegove hadise u svome Musnedu. Ibn Hibban ga spominje medu povjerljivim
prenosiocimaizreda tabiina, a spominje ga i meduashabima. Odabranijemisljenje
je da je imao status ashaba.

Njegove hadise je ovjerodostojio u knjizi "El-Isabe" (1/90).

Kazem: Orvo cemu je dao prednost Hafiz Ibn Hadzer je ispravno, insallahu
te'ala, jer oni koji su potvrdili njegov status ashaba su imami, a takoder i oni koji su
ga zanijekali, a potvrdeno je kod imama da se onima kojima je poznat dokaz daje
prednost nad onima koji ga ne znaju. Allah najbolje zna.

Stoga, hadis je sa ovim lancem prenosilaca ispravan.

Ukoliko se uzme pretpostavka da Ijasov status ashaba nije ispravan, hadis ima
i druge koji mu svjedoce kod Ibn Hibbana (4186) od Ibn Abbasa kao mursel
predaja. Druga se nalazi kod El-Bejhekija (7/304) od Ummu Kulsum bintu Ebu
Bekr, takoder kao mursel predaja.

Opcenito, ovome hadisu svjedoci vise ispravnih hadisa, kao sto je prethodni
hadis od Ebu Hurejre, pa stoga kazemo da je ovaj hadis pouzdan. Neka je zahvala
Allahu prije i poslije.

Manje poznate rijeci:

"Altahove robinje" - zene.

"Porodica Muhammedova - njegove supruge i robinje.

Iz hadisa se shvata:

- Udaranje je sredstvo za preodgoj neposlusne zene i opcenito je dozvoljeno.
Medutim, uvjetuje se: a) da ne ostavlja ozljede; b) da se izbjegava lice i da se ne
govori: Allah te poruznio; c) da bude poslije opomene i izbjegavanja u postelji; d)
da bude s ciljem preodgoja, a ne nanosenja stete.

- Muskarac je pastir u svojoj kuci, pa je potrebno da svoju porodicu predvodi
polahko, preodgaja ih i profllira mudroscu i lijepim primjerom.

- Dozvoljenost revidiranja fetve kod ucenoga da bi se spoznale njene
posljedice.

- Dozvoljenost podizanja prituzbe namjesniku ili ucenom ukoliko je onoga koji
iznosi prituzbu zadesila kakva nedaca od drugih zbog izdate fetve, ili nanosenja
nepravde prema njemu od strane drugih.

341

Sdim/k'Md-tfiiali

- Onaj kome je nanesena nepravda ne smatra se ogovaracem.

- U hadisu je odgovor novotarskim rafidijama koji tvrde da supruge Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nisu dio njegovog ehlul-bejta.

- Takoder, u hadisu je jedna od tajni Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve
sellem, visezenstva, a to je zakonodavni aspekt, jer su njegove supruge bile
posrednice izrnedu njega i ostalih zena muslimanki prilikom postavljanja pitanja
i davanja odgovora.

280. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dunjaluk je samo prolazni uzitak, a najbolji
uzitak na njemu je dobra zena." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Muslim (1467).

Iz hadisa seshvata:

- Dozvoljeno je uzivati u lijepim ovodunjaluckim stvarima koje je Allah dozvolio
Svojim robovima, bez pretjerivanja ili nadmenosti.

- Podsticaj na odabir dobre zene, jer je ona jedan od temelja srede i pomoc
svome suprugu u pokornosti Gospodaru.

- Najbolji ovodunjalucki uzitak je u pokornosti Allahu ili koji pomaze tu
pokornost, jer svaki uzitak ce nestati, osim uzitka u pokornosti Allahu, a taj uzitak
je vjecan kod Onoga koji nece zapostaviti nagradu onima koji dobro cine.

Poglavlje trideset peto
MUZEVO PRAVO NAD NJEGOVOM 2ENOM

Muskarac je pastir u svojoj kuci i cuvar svoje porodice i djece, jer ga je Allah
ucinio izdrzavateljem, a time mu je dao posebnu prednost, jer trosi iz svoga imetka.
Zato on ima prava kod svoje supruge koje je ona duzna paziti i ispunjavati.

Uzviseni Allah kaze: "Muskarci izdrzavaju zene zato sto je Allah jedne nad
drugima odlikovao i zato sto oni trose iz svojih imetaka. Dobre zene su pokorne
i cuvaju svoje kuce u odsustvu muzeva, kako je Allah odredio da se cuvaju."

(En-Nisa,34)

542

RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SaUHISA

UzviSeni Zastitnik obavjestava da muskarac izdrzava zenu. On je njen poglavar,
velikan, vladar i preodgajatelj, ukoliko ona zastrani. Muskarac je boljt ocf zene.
pa je zato vjerovjesnistvo dato muskarcima, a takoder i opca vlast i pozicija sudstva
zbog govora Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu Ebu Bekra koji navodi
EI-Buhari: "Nece uspjeti narod koji vlast preda zeni." Zato muskarac na zenu rros-i
ez svoga imetka i daje joj vjencani dar, kako je to Allah propisao u Svojoj Knjizi
i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio svojim sunnetom. Muskarac ie
bolji od zene sam po sebi. On ima vrijednost i prednost nad njom i zato odgovara
da bude njen izdrzavatelj, kao sto je to Allah naredio. Zene koje su pokorne Allahu
i koje izvrsavaju prava svojih muzeva i u njihovoj odsutnosti cuvaju svoju vlastitu
cednosti, muzev imetak i djecu, su dobre zene, a Allah nece uskratiti nagradu
onome ko cini dobro, bio on musko ili zensko.

Od hadisa koji se prenose o ovoj tematici je i prethodni hadis od Amra
b. Ahvesa u prethodnom poglavlju.

Dokumentacija hadisa se navodi pod brojem 276 u Poglavlju u oporuci
o lijepom ophodenju prema zenama.

281. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada muskarac pozove svoju suprugu
u postelju, pa mu se ona ne odazove i on srdit zanodi na nju, meleki je proklinju sve
do svanuca.'" (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji kod obojice stoji: "Kada zena zanoci izbjegavajuci postelju
svoga muza, meleki je proklinju sve do svanuca."

U sljedecoj predaji navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja dusa, koji god muskarac pozove svoju
suprugu u postelju, pa ga ona odbije, Onaj koji je na nebu srdit je na nju sve dok se
njen muz ne udobrovolji."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (6/314), Fethul-Bari; Muslim (1436, 122).
Druga predaja kod El-Buharija (9/294), Fethul-Bari; Muslim (1436).
Treca predaja kod Muslima (1436, 121).

Iz hadisa se shvata;

- Obaveza pokornosti supruge svome muzu kada je pozove u postelju, a ona
nema opravdanja, jer segment intimnog odnosa za muskarca je najvedi izazivac
bracne pometnje. Zato je Mudri Zakonodavac podstakao zene da pomazu muskarce
u ovom segmentu bracnoga zivota, kako bi muSkarac izvan kuce oborio pogled
i cuvao svoj spolni organ,

343

Selim b. Id el-Hilali

- Zena treba pomoci svome muza da on sacuva svoju vjeru i treba nastojati da
zadobije njegovo zadovoljstvo u svemu u cemu nema nepokornosti Allahu.

- Strpljenje muskarca pri ostavljanju spolnog odnosa je slabije od strpljenja
zene. Stoga se ustezanje zene od postelje svoga muza smatra velikim grijehom koji
povlaci Allahovu srdzbu.

- Meleki upucuju Allahu dove protiv nepokornih sve dok cine nepokornost,
a dova meleka je primljena, bilo da se radi o dovi u kojoj se trazi dobro ill zlo,
a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio nas je da vodimo racuna o tome.

Korist:

Znaj, Allah ti se smilovao, da se rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Onaj koji je na nebu srdit je na nju" odnose na Uzvisenog Allaha koji je na nebu, kao
sto Uzviseni kaze: "Zar ste sigurni od Onoga sa neba da vas nece satjerati u zemlju
kada se ona pocne tresti. Hi, jeste li sigurni od Onoga na nebu da nece na vas poslati
vjetar s kamenjem. Tada biste znaii kakva je prijetnja Moja." (El-Mulk, 16-17)

Ibn Allan u knjizi "Deliiul-falihin" (3/142) proturnacio je rijeci "Onaj koji je na
nebu" na veorna los nacin, rekavsi: "Ako se pod ajetom rnisli na one koji nastanjuju
nebo, onda su to meleki, a ako se pod njim misli na Uzvisenog, onda se tumaci da
se pod tim misli na Njegovu vlast, carstvo ili naredbu s neba, zato sto je nemoguce
Njemu pripisati mjesto ili pravac. Neka je visoko uzvisen Allah. Zadnja opcija
tumacenja je najbliza njegovim rijecima 'srdit na txju] iako je ispravno prema prvom
tumacenju da se zasebno navede, uzimajuci u obzir termin pod kojim se misli na
kategoriju meleka. Pod srdzbom se, s obzirom na Njega Uzvisenog, krajnje misli na
preneseno znacenje, proizvoljno u pogledu koristenja naziva obaveznog ili htijenja
obavezujuceg, a to je: ili osveta koja onda znaci osobinu djela, ili Njegovo htijenje,
a onda je to osobina Njegovog bica, kao sto je prethodno navedeno na pocetku knjige."

Pojasnjavajuci vjerovanje ehlis-suneta vel-dzemataf sljedbenika ispravnih
prethodnika, sljedbenika hadisa, kazem sljedece:

a) Proturnaciti da se rijeci "Onaj koji je na nebu" odnose na meleke, predstavlja
izmisljen govor. Nasiroko sam dao repliku na ovu tvrdnju u svojoj knjizi "Gdje je
Allah" braneci hadis o sluskinji kao predaju i shvatanje samog hadisa.

b) Proturnaciti da se rijeci "Onaj koji je na nebu" odnose na vlast, carstvo ill
Allahovu naredbu, nije ispravno, jer Allahova vlast, carstvo i naredba su i na nebu
i na Zcmlji.

c) Njegove rijeci "zato sto je nemoguce Njemu pripisati mjesto ili pravac"
predstavljaju pogresno shvatanje cestice u genitivu "fi"\ tako sto ju je proturnacio

l "u" - u bosansliom jcziku prijedlog, nap. prev.

344

RADOST POGLEDA KOMENTAJt RlJADUS-SALtHIMA

kao prilosku odredbu za mjesto, dok je u sustini suprotno, jer je u znacenju cestice
"ala" (prijedloga "na") kao sto se navodi u rijecima Uzvisenog: "VI putujte po
zemlji" (Et-Tevbe, 2)2 - tj. po zemlji. Takoder, Uzviseni kaze: "Ja cu vas razapeti na
stabla datula" (Ta-ha, 71)', a znaci da ce ih povjesati na stabla datula.

Ovo je cinjenica oko koje su se usaglasili vrhunski ucenjaci, kao sto su Ebu
el-Hasen el-Es'ari u "El-lbani" Ibn Abdul-Berr u "Et-Temhidu", El-Bejheki u
"El-Esmau ves-sifat" sejhul-islam u "Medzmu'ul-fetava"; Ibn Ebi el-Izz el-Hanefi
u "Serhu el-akidetit-Tahavijje" i drugi.

d) Zato je ovaj hadis jedan od desetina dokaza da je Allah na nebu, tj. irna
apsolutnu uzvisenost, nalazi se iznad Prijestolja i iznad svih stvorenja.

Ucenjaci su o tome napisali knjige, kao sto je "Idztimaul-dzujusil-islamijje
ala gazvi el-mu'attileti vel-dzehmijje" (Ujedinjenje islamskih vojski u pohodu
na obesnazivace Allahovih svojstava i dzehmije) od Ibn Kajjima el-Dzevzijje,
"El-Uluwu Ill-Alijjil-Azim" od Ez-Zehebija i "El-Uluw" od Ibn Kudarne
el-Makdisija, neka ini se Allah svima smiluje.

Takoder sam i ja, slijedeci njihove stope, sastavio svoju knjigu "Gdje je Allah"

282. Od Ebu Hurejre takoder se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "2eni nije dozvoljeno postiti (nafilu) u prisutnosti muza, bez njegove
dozvole, niti smije koga pustiti u kucu bez njegove dozvole" (Muttefekun alejhi)

Verzija ove predaje je El-Buharijina.

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (9/295), Fethul-Bari; Muslim (1026).

Iz hadisa se shvata:

- Ako zena zeli postiti dobrovoljni post (nafilu), a n)en muz je kod kuce, uvjet
je da od njega trazi dozvolu da posti, cime se garantuje ispunjavanje i postovanje
njegovog prava nad njom.

- Zeni nije dozvoljeno da ikoga uvodi u kudu svoga muza bez njegovog
odobrenja.

2 U originalnom ickstu koristi se prijedlog "u" koj i oznaCava "na" ili "po", nap. prev.

3 U originalnom tekslu sloji "u slabla datula", nap. prev.

345

Sdimb.MdHiltiU

283. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Svi ste vi cuvari i svi ste odgovorni za svoje potcinjene.
Imam (vladar) je cuvar i odgovoran je za svoje potcinjene. Covjek je cuvar svoje
porodice i odgovoran je za nju. Supruga je cuvar u kuci svoga muza i odgovorna je
za to. Sluga je cuvar u kudi svoga gospodara i odgovoran je za nju. Svi ste vi cuvari
i svi ste odgovorni za ono sto vam je povjereno na cuvanje!" (Muttefekun alejhi)

Dokutnentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (2/380), Fethul-Bari; Muslim (1829).

Iz hadisa seshvata:

- Odgovornost u muslimanskom drustvu je opcenita i svako je odgovoran
prema svojim mogucnostima. Svaki musliman je na jednom od frontova islama,
pa zato ne smije dozvoliti da njegovu poziciju na frontu narusi neprijatelj.

- Podjeia zadataka ortima koji su duzni da ih izvrsavaju.

- Najveca odgovornost u muslimanskom drustvu je paznja glavnoga vode
prema njegovim podanicima, koju treba iskazivati na najbolji nacin zato sto njome
druge potice na prihvatanje i prakticiranje islama, uspostavJje serijatske kazne, bori
se protiv neprijatelj a i obezbjeduje sigumost na putevima.

- Muskarac je cuvar svojih ukucana: hrani ih, oblaci, odgaja i educira.

- Uloga zene u islamskom drustvu je velika, kao sto je velik i njen utjecaj. Zenina
obaveza je da ispunjava prava prema svome muzu, da odgaja djecu i usmjerava ih
da budu cvrsti i ponositi nosioci vjere.

Napornena: Kada glavni voda (imam) zapostavi svoju odgovornost i pocini
rtepravdu svojim podanicima, tada ne trebaju zapostaviti i prekinuti izvrsavanje
odgovornosti oni koji su na manjen. stepenu od njega, jer ce svako biti odgovoran
zasvoj grijeh.

Stoga, misljenja nekih zagovornika da muskarac nece izdrzavati svoju porodicu
u okolnostima odsutnosti islamske drzave, kada muskarac ne nareduje zeni
serijatski hidzab, niti svoju djecu preodgaja ukoliko izostavljaju namaz, nemaju
nikakvog uporista ni osnove u islamu.

Jer, ukoliko podanici zapostave svoje odgovornosti, njihova djela ce se pokazati
u postupcima njihovih vladara i namjesnika, kao sto kaze ucenjak Ibn Kajjim
el-Dzevzijje u "Miftahi daris-se'adeh" (1/253-254):

"Jedna od mudrosti Uzvi^enog ogleda se u tome sto je dao da se djela podanika
manifestiraju u formi i izgledu njihovih vladara i kraljeva. Ako podanici budu
ispravno postupali, i njihovi vladari ce biti ispravni, a ako zastrane podanici,

346

RADOST POGLEDA KOMENTARRIJADUS-SAUHIMA

i njihovi vladari ce u pogledu njih zastraniti; ukoliko podanici budu nanosili
nepravdu drugima, i njihovi kraljevi i vladari ce nanositi nepravdu njima; ako se
medu podanicima pojave spletkarenje i obmane, i njihovi vladari ce biti takvi; ako
podanici budu uskracivali prava svojim viadarima i budu ispoljavali skrtost prema
njima, i njihovi kraljevi i vladari & njima uskracivati prava i ispoljavati skrtost
prema njima; ako podanici budu uzimali ono sto ne zasluzuju od onih koji su medu
njima potlaceni, i njihovi kraljevi £e uzimati ono sto ne zasluzuju i nametnuti im
namete i poreze.

Sve ono sto podanici nepravedno uzrnu od slaboga medu njima, i kraljevi & od
njih izuzeti silom. Postupci kraljeva, namjesnika, manifestirat 6? se u formi i nacinu
cinjenja djela podanika. Bozanska mudrost nalaze da se zlocincima i grjesnicima
kao vladari postave iskljucivo oni koji su im istovjetni. Posto je prva generacija,
najbolja od svih, bila najcasnija, i njihovi vladari bili su takvi. Kada su oni kasnije
u vjeru unijeli neke negativnosti, i njihovi vladari su se iskvarili. Allahova mudrost
odbija da nam u vremenu poput ovoga postavi Muaviju, Omera, Ibn Abdul-Aziza,
a kamoli ljude poput Ebu Bekra i Omera, radijallahu anhum. Kakvi smo mi, takvi
su nam i vladari, a vladari onih prije rtas bili su onakvi kakvi su bili i oni. Obje ove
okolnosti nalazu mudrost i sve ono sto mudrost iziskuje."

284. Od Ebu Alijja Talka b. Alijja, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada muskarac pozove svoju suprugu
u postelju, neka mu se odazove, pa makar bila pored pecnice (spremajuci hranu)."
(Prenose ga Et-Tirmizi i En-Nesait a EMirmizi kaie da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirmizi (1160); En-Nesai u "Es-Sunenul-kubra"
(4/254) - Tuhfetul-eSraf i drugi iz vise pravaca od Kajsa b. Talka, a on od svoga oca.
Kazem: Lanac prenosllaca ove predaje je ispravan.

Iz hadisa se shvata:

- Pravo muza kod njegove supruge je veliko, pa je potrebno da se ona pripremi
za izvrsavanje muzevog prava.

- Podsticaj zeni da se trudi da zadovolji svoga muza i unese radost u bracni zivot
cineci sve ono sto on voli, jer muz ima prednost nad njom zato sto joj pruza zastitu.

- Stvari se razlikuju po svojoj vaznosti, jedne su prioritetne u odnosu na druge.

347

Sdimk'idd-Hikii

285. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve seilern, rekao: "Da sam ikome naredio da ucini sedzdu drugome, naredio bih
zeni da ucini sedzdu svome muzu," (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumcntacija hadisa:

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirmizi (1159) i Ibn Hibban (4162), te drugi iz
dva pravca od Ebu Seleme.

Kazem: Hadis je ispravan.

U ovom poglavlju prenose se predaje od vise ashaba, a od njih su Muaz b. Dzebel,
Enes b. Malik, Aisa, Zejd b. Erkam, Abdutlah b. Evfa i Ibn Abbas, radijallahu anhum.

Iz hadisa se shvata:

- Sedzda je vid robovanja AUahu i cini se iskljucivo Allahu.

- Pravo muza kod njegove zene je veliko, i ono dolazi odmah nakon Ailahovog
prava.

- Zabranjeno je da se ljudi klanjaju jedni drugima, jer onaj ko se proizvoljno
pokloni ljudirna ili kamenu i si., izasao je iz islama.

286. Od Ummu Seleme, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Koja god zena umre a njezin muz bude
zadovoljan s njome, uci ce u Dzennet'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, a navode ga Et-Tirmizi (1161); Ibn Madze (1854) od Musavira
el-Humejrija, a on od svoje majke koja je rekfca: "Cula sarn Umrnu Selemu" pa je
spomenula hadis.

Kazem: Lanac prenosilaca je slab zbog anonimne biografije Musavira
el-Humejrija i njegove majke.

Iz hadisa se shvata:

- Kada zena muslimanka umre, vjerujuci u Allaha Jedinoga, koji nema sudruga.
i izvrsi pravo svoga muza, uci ce u Dzennet, Allahovom miloscu i pocascu.

- Pojasnjenje velicine muzevog prava kod zene.

- lako je hadis slabog lanca prenosilaca, njegovo znacenje je ispravno, a tome
svjedoce drugi hadisi. Jedan od njih je i vjerodostojni hadis od Ebu Hurejre u kome

348

RADOST POGLEDA KOMENTAR RHADUS-SAUHINA

se navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada zena
klanja pet namaza, posti mjesec ramazan, cuva svoj spolni organ, bude pokorna
•vome muzu, uci 6e u Dzennet na koja god bude vrata htjela."

287. Od Muaza b. Dzebela, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Koja god zena uznemiri svoga muza na dunjaluku,
Qjegova hurija iz Dzenneta kaze: 'Ne uznemiravaj ga, Allah te ubio. On je kod tebe
samo gost koji ce te uskoro napustiti i nama doci" (Prenosi Et-Tirmizi kaze da je hasen)

l>okumentacija hadisa;

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirmizi (1174); Ibn Madze (2014) i Ahmed
5/242) od Ismaila b. Ajasa, a on od Buhajra b. Sa'da, a on od Halida b. Ma'dana,
a on od Kesira b. Murrea el-Hadremija.

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, jer je predaja Ismaila b. Ajasa, a on od
Sarnljana, ispravna, kao sto to spominju Alijj b. El-Medini, Ahmed b. Hanbel,
Ei-Buhari, Ibn Nu'ajm, El-Fesevi, Osman b. Seid Ed-Darimi i dr., a njegov sejh je
Dvdje Buhajr b. Sa'd Samljanin koji je povjerLjiv.

Manje poznate rijcci:

"Huri/e" - zene stanovnika Dzenneta, izuzetno lijepih i krupnih ociju, i izrazito
^ijelih bionjaca i crnih zjenica.

Iz; hadisa seshvata:

- Upozorenje zeni da ne uznemirava svoga muza ni fizicki ni psihicki.

Uzvaseni Allah je vjernicima u Dzennetu pripremio ciste zene koje ih iscekuju
srca prepunih ljubavi i sa nestrpljivom zudnjom, pa cak ne mogu podnijeti ni da
■ jernik bude uznemiren, pa makar i od svoje zene na dunjaluku.

- Dzennet i njegove blagodati sada postoje.

- Dunjaluk je kuca iskusenja i ispita, a ahiret je kuca gdje se dobiva vjecna
r.agrada ili kazna.

288. Od Ebu Usame b. Zejda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nisam ostavio iza sebe veceg iskusenja
za muskarce od iskusenja sa ienama." (Muttefekun alejhi)

349

Seluiih. tdct-Hilali

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (9/137), Fethul-Bari; Muslim (2740).

Iz hadisa se shvata:

- Smutnja zena je opasnija za muskarca od drugih srnutnji, zato je obaveza da
zene ostanu u svojim kucama i da se ne razgolicavaju kao u pagansko doba.

Poglavlje trideset sesto
O IZDR2AVANJU PORODICE

Islam je obavezao muskarca da izdrzava svoju porodicu, odnosno, duzan
im je obezbijediti odjecu, hranu i mjesto stanovanja, naravno, prema svojirr.
mogucnostima.

Uzviseni kaze: "Otac djeteta je duzan da ih, prema svojo; mogucnosti, hrani
i odijeva." (El-Bekare, 233)

Uzviseni Allah obavjestava da je ocu djeteta duznost da izdrzava majku svog
djeteta, i da je oblaci onako kako je to uobicajeno kod ostalih zena u podneblju u
kojem zivi, bez pretjerivanja ili uskracivanja, shodno njegovoj mogucnosti u obilju.
umjerenosti i neimastini.

Uzviseni kaze: "1 neka imucan prema bogatstvu svome trosi, a onaj koji
je u oskudici - prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikoga ne zaduzuje
vise nego sto mu je dao.*' (Et-Talak, 7)

Uzviseni Allah obavjestava da je obaveza ocu djeteta da trosi na svoje dijete
prema svojim mogucnostima, jer je i obavezivanje shodno mogucnostima.

Uzviseni kaze: "Sto god vi udijelite, Allah ce vam to nadomjestiti." (Sebel 39)

Dakle, koliko god potrosimo u svrhu za koju nam je Uzviseni naredio ill
dozvolio da trosimo, On ce nam to nadomjestiti i na dunjaluku i na ahiretu, u vidu
nagrade, kao sto je potvrdeno u ispravnom hadisi-kudsijju da Uzviseni Allah kaze:
"Trosi, pa ce se i na tebe trositi."

289. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Novae koji potrosis na Allahovom putu, novae
koji potrosis za oslobadanje roba, novae koji udijelis kao sadaku siromasnome.
novae koji potrosis na svoju porodicu, (znaj da je) najveca nagrada za novae koji
potrosis na svoju porodicu." (Prenosi Muslim)

350

RADOST POGLEDA KOMENTARRIJADUS-SALIHIXA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (995).

Iz hadisa se shvata:

- Trosenje na porodicu je jedan od najboljih nacina priblizavanja Allahu
i takoder najbolji vid trosenja. Takvo trosenje je obavezno, a Allahu je draze
priblizavanje obavezno propisanim djelima od priblizavanja ostalima. Takoder,
izdrzavanjem porodice odrzavaju se rodbinski odnosi, ostvaruje ljubav i prisnost,
srca se zblizavaju i postize porodicna sloga.

- Aspekti trosenja na Allahovom putu su rnnogobrojni, a neki od njih su:
opremanje boraca na Allahovom putu, oslobadanje zarobljenika, udjeljivanje
siromasnima.

290. Od Ebu Abdullaha, a kaze se da je i Ebu Abdur-Rahman Sevban
b. Budzdud, sticenik Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da
e rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Najbolji novae koji
covjek potrosi jeste novae koji potrosi na svoju porodicu, novae koji potrosi za svoju
^ahalicu na Allahovom putu, i novae koji potrosi na svoje drugove na Allahovom
putu." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi Muslim (994).

Iz hadisa se shvata:

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napravio je redoslijed trosenja
i pojasnio njihovu vaznost i vrijednost. Najbolje trosenje je trosenje na svoju
porodicu, a zatim trosenje na opremanje sebe i pripremu oruzja za dzihad na
Allahovom putu, potom trosenje na bracu po vjeri kako bismo ih pomogli da krenu
u borbu na Allahovom putu.

291. Od Ummu Seleme, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Allahov
Poslanice, da li imam nagradu za trosenje na sinove Ebu Seleme? Nisam ih
prepustila da sami sebi traze opskrbu, ve£ vodim brigu o njima kao o svojim
sinovima" Poslanik rece: "Da. Tebi pripada nagrada sve dok trosis na njih."

351

Setimb.tdd-Hilan

Dokumentacija hadisa:

Navode El-Buhari (3/328), Fethul-Bari; Muslim (1001).

1 / hadisa se shvata:

- Vrijednost trosenja na jetime u zajednickoj kuci.

- Dozvoljenost da zena dadne zekat svome muzu.

- Velika briznost majke prema njenim sinovima i samilost prema njima.

- Majka postize nagradu za trosenje na svoje sinove, iako na njih trosi iz svoje
briznosti i samilosti.

- Pohvalno je da vladar podstice muskarce i zene, muslimane, da cine dobro.

292, Od Sa'da b. Ebi Vekkasa, radijallahu anhu, u dugorn hadisu koji smo naveL
na pocetku knjige, u Poglavlju o nijjetu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallaliah.
alejhi ve sellem, njemu rekao; "Za svaki dinar koji potrosis zeleci time Allahovo lice, bit
ces nagraden, pa cak i za ono sto potrosis za ishranu svoje zene." (Muttefekun alejhi

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojem 6 u Poglavlju o iskrenost
i nijjetu.

293. Od Ebu Mes'uda el-Bedrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada covjek utrosi novae za izdrzavanje svoje
porodice, nadajudi se Allahovoj nagradi, to mu se ubraja kao da je podijelio sadaku.'
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (1/136), Fethul-Bari; Muslim (1002). j

Iz hadisa se shvata:

- Izdrzavanje supruge i djece je obavezno.

- Izdrzavanjem porodice covjek postize nagradu kod Allaha.

- Vjernik svojim djelima zeli Allahovo zadovoljstvo i nagradu.

352

KAPOSI PGGLEDA KOMEATARRlfADUS-SALlHINA

294. Od Abdullaha b. Amra b, El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da je
rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Dovoljno je covjeku
grijeha da zapostavi one koje je duzan izdrzavati." (Hadis je sahih, a prenosi ga
Ebu Davud i drugi)

Takoder, prenosi ga M uslim u svome Sahihu sa slj edecim z nacenjem; "Dovoljno
je covjeku grijeha da prestane izdrzavati svoju porodicu."

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navodi ga Ebu Davud (1692); Ahmed (2/160).
Druga predaja kod Muslima (996).

I z hadLsa se shvata:

- Zabrana zapostavljanja onih koje smo duzni izdrzavati i zabrana njihovog
neizdrzavanja.

- Muskarac je odgovoran za izdrzavanje svoje porodice, blize rodbine i sluga.

- Trosenje novca u svrhu izdrzavanja porodice smatra se najboljim
oblikom trosenja.

295. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Svakog dana u kome osvanu Allahovi robovi, spuste se dva
meleka, pa jedan od njih kaze: 'Allah u, povecaj onome ko udjeljujel a drugi kaze:
Allahu, daj propast onome ko skrtari.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodega El-Buhari (3/304), Fethui-Bari; Muslim (1010).

I z hadisa se shvata:

- Dozvoljenost upucivama dove za plemenitog da mu Allah nadoknadi i dadne
ios bolje od onoga sto je udijelio.

- Dozvoljenost upucivanja dove protiv skrtice da mu Allah unisti njegov imetak
koji je gomilao, a nije dijelio.

- Allah usiisava dovu Svoga roba koja je upucena za njegovog brata u odsustvu.

- Dova meleka za dobro i bereket vjernicima. Njihova dova je uslisana,
a u suprotnom zaduzivanje meleka onim od cega nema koristi je poigravanje. Allah
ie cist od poigravanja.

353

Sclimh. Idct-Httali

- Podsticaj na trosenje na Allahovom putu, jer je to razlog za povecanje imetka:
"Ako budete zahvalni, Ja cu vam jos vise povecati."

- Zabrana skrtarenja i tvrdicluka, jer je to povod za vlastitu propast
i upropastavanje drugih.

296. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Gornja ruka bolja je od donje ruke. U dijeljenju
pocni od onoga koga si duzan izdrzavati. Najbolja sadaka je ona koja je data
u materijalnoj neovisnosti. Ko bude molio Allaha da bude suzdrzljiv, On ce mu
to i dati. Ko bude trazio bogatstvo od Allaha, On £e mu dati da bude zadovoljan
onim sto mu je dodijelio" (Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodiga El-Buhari (3/294), Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Gornja ruka"- ruka koja udjeljuje i koja ne uzima.

"Donja ruka" - ruka koja trazi.

"U materijalnoj neovisnosti" - kada covjeku nije potrebna sadaka, odnosno
imucan je i ima dovoljno sredstava za izdrzavanje svoje porodice ili sredstava koja
cuva za izmirenje duga.

Iz hadisa se shvata:

- Cetiri su vrste ruku: najvisa je ona koja dijeli na Allahovom putu bez prigovora
ili uznemiravanja; zatim ona koja se susteze od uzimanja, pa makar bila u potrebi;
zatim ruka koja uzima bez pitanja ili nadzora, a najniza je ruka koja trazi - prosi.

- Prednost bogatstva za dobroga covjeka koji od svog imetka daje pravo
sirornasnome, a to se ocituje u nekoliko stvari: ruka koja trosi na Allahovom putu
je gornja, a trosenje i davanje mogudi su samo u materijalnoj neovisnosti.

- Pokudenost trazenja od drugih i odvracanje od takvog postupka, jer trazenje
nije dozvoljeno osim iz nuzde ili nasusne potrebe.

- Najpreci ljudi za dijeljenje su ukucani, a zatim ostali koje covjek izdrzava.
Zato je rekao: "U udjeljivanju pocni od onoga koga si duzan izdrzavati."

- Cednost i zadovoljstvo su osobine potpunih vjernika.

- Nije dozvoljeno covjeku da dadne kao sadaku cijeli svoj imetak, pa tako
postane ovisan o ljudima.

- Ko od Allaha zatrazi pomoc za upotpunjenje dobrih djela koje je sam odlu£io
ciniti, Allah ce ga pomodi, dat ce mu da dode do svoga cilja i dat ce mu dovoljno.

354

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Poglavlje trideset sedmo
TROSENJE IMETKA KOJI JE DRAG I KVALITETAN

Covjek je duzan da trosi od svog najdrazeg i halal imetka, a posebno onoga koji
zaraduje vlastitim rukama i znojem svoga cela. Allah je lijep i voli lijepo i prima
samo sto je Lijepo. Onaj ko na ovakav nacin trosi svoj imetak, rijesio se tvrdicluka
. skrtarenja, a Allah ce mu dati bolje od onoga sto je potrosio, povedati rnu iz Svoje
blagodati, a Allah posjeduje ogromno obilje.

Covjeka ce na ovakvo udjeljivanje podstacH i svjesnost da se na ovaj nacin
priblizava svome Istinskorn ZaStitniku, i da ono sto udjeljuje drugima postaje
vje<*no.

Uzviseni Allah kaze: "Necete postici dobrocinstvo sve dok ne budete dijelili
od onoga stovolite" (Ali Imran, 92)

Uzviseni Allah obavjestava Svoje robove: Necete postici potpuno dobro sve
dok ne budete dijelili na Allahovom putu iz vama najdrazih imetaka.

Uzviseni kaze: "O vi koji vjerujete, dijelite od lijepih stvari koje stjecete
i od onoga sto vam Mi iz zemlje dajemo i ne izdvajajte ono sto ne vrijedi da biste
to udijelili." (El-Bekare, 267)

Uzviseni Allah nareduje vjernicima da trose i udjeljuju od lijepih stvari kojima
ih je opskrbio, iz imetaka koje su stekli, te da udjeljuju kvalitetne plodove i usjeve
koje im je On dao iz zemlje, a zatim im je zabranio da kao sadaku daju najlosiji
i najprezreniji imetak. Uzviseni Allah je lijep i prima samo ono sto je lijepo. Zatim
ih je osujetio nepobitnim argumentom shodno tzv. analogiji prioriteta: Oni koji su
imali namjeru udijeliti ono sto je nistavno i bezvrijedno, kada bi njima bilo dato
isto, ne bi to primili nikako drugacije osim zmireci. Allah je bogatiji od vas i zato ne
dajite u irne Allaha ono sto i sami prezirete.

297. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Od svih ensarija
u Medini, Ebu Talha, radijallahu anhu, posjedovao je najvise imetka u palmama,
a najdrazi imetak bio mu je palmovik Bejreha koji se nalazio naspram Poslanikovog,
sallallahu alejhi ve sellern, mesdzida. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
uiazio je u taj palmovik i pio vodu koja se nalazila u njemu." Enes je rekao; "Kada je
objavljen ovaj ajet; 'Necete postici dobrocinstvo dok ne budete dijelili od onoga sto
volitel ustao je Ebu Talha, pogledao prema Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi

355

Setbub'Msl'Hitali

ve sellem, i rekao: 'Allahov Poslanice, Allah ti je objavio: 'Necete postici dobro dok
ne budete dijelili od onoga sto volite', a moj najdrazi imetak mi je Bejreha i ja ga u
ime Allaha dajern kao sadaku nadajuci se da cu postici dobrocinstvo i da cu imati
nagradu za njega kod Allaha. Zato, Allahov Poslanice, ti ga dodijeli onako kako ti
Allah ukaze" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao jer Aferim! To je
profitabilan imetak, to je profitabilan imetak! Smatram da ga trebas raspodijeliti
medu rodbinom.' Ebu Talha je rekao: 'Ucinit cu to, Allahov Poslanice! pa ga je
razdijelio medu svojim rodacima i svojim amidzicima." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga EI-Buhari (3/325), Fethul-Bari; Muslim (998).

Iz hadisa se shvata:

- Vrijednost udjeljivanja najboljeg i najdrazeg imetka koji covjek posjeduje.

- Brzo i blagovremeno odazivanje ashaba na Poslanikovu naredbu i cvrsto
nastojanje da postignu stepene koje vole Allah i Njegov Poslanik.

- Prepustanje ovlasti ucenima i uglednima da razdijele i usmjere davanje sadake
u razlicite vidove dobra.

- Dozvoljenost koristenja mesdzida u opce stvari koje se ticu muslimana.

- Podsticaj na cinjenje dobra pohvalom dobrocinitelja i zahvalom njima,
te iskazivanje radosti i zadivljenosti njihovim postupkom.

- Najpreci ljudi za cinjenje dobra su bliznji srodnici i ostali rodaci.

- Dozvoljenost ulaska u vrtove i basce radi trazenja hlada, pijenja vode iz njihf
a posebno ukoliko to pricinjava radost njihovim vlasnicima.

- U hadisu se ukazuje na vrijednost Ebu Talhe, jer ajet podrazumijeva podsticaj
na udjeljivanje imetka koji je covjeku najdrazi. Ebu Talha se popeo na stepen trosenja
najdrazeg imetka, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, njegov postupak
i misljenje proglasio ispravnim rekavsi: 'Aferim! To je profitabilan imetak!"

- Sve sto covjek udijeli nalazi se kod njegovog Zastitnika, koji to pohranjuje
za Dan kada nece koristiti ni imetak ni sinovi, i to je zapravo profitabilan imetak
i trgovina koja nece propasti, jer "ono sto je kod vas ce nestati, a sto je kod Allaha
jetrajno"(En-NahI,96).

356

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Poglavlje trideset osrno

OBAVEZA NAREDIVANJA SVOJOI PORODICI

I OSTALIMA ZA KOJE SE ODGOVORNO, DA BUDU POKORNI

ALLAHU UZVISENOM I IZVRSAVAJU NJEGOVA NAREDENJA,

A KLONE SE NJEGOVIH ZABRANA, I PODUZIMANJE

ODGOJNIH MJERA PROTI V NJIH, UKOLIKO TO ODBIJU

Allahov rob, vjernik, duzan je naredtvati svojoj porodici, djeci i ostalima za
-<oje je odgovoran, kao sto su robovi i ropkinje, da ispunjavaju Allahove naredbe
: da izbjegavaju Njegove zabrane. Duzan je da ih preodgaja, poducava ponasanju
: da ih kritikuje kada ucine nesto sto ne valja, a pri tome ga ne smije obuztmati
nelagodnost, niti sprijeciti icija kritika.

Uzvis eni Al lah ka ze: "Naredu j svojoj porodici namaz i budi str pljiv u n jegovom

naredivanju" (Taha, 132)

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima vjernicima da spase svoje porodice
od Allahove kazne pokornoscu Allahu i da budu strpljivi u njegovom cinjenju.

Uzviseni kaze: "O vjernici, cuvajte sebe i svoje porodice od Vatre." (Et-Tahrim, 6)

Obaveza je muslimanu da poduci svoju porodicu, a u nju spadaju supruga,
djeca, bliznji rodaci, robovi i ropkinje, onome cime ih je Allah obavezao i onome
ixo im je zabranio, kako bi postupali u skladu sa propisima Allahove vjere, kako bi
izbjegavali nepokornosti Njemu, kako bi se na kraju sacuvali od Vatre. U svemu
navedenom ukucani moraju imati lijep uzor, pa ce se i on takoder spasiti, a njegov
2ovor mora biti u skladu sa njegovim djelima, pa ce se njegova porodica za njim
povesti u dobru.

298. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "El-Hasan b.
Alija, radijallahu anhu, jedanput je uzeo datulu od datula koje su date za sadaku, pa
ju je stavio u svoja usta, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio je to i
povikao: 'Uf, UP. Baci to, zar ne znas da mi ne jedemo sadaku!'" (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "...nama nije dozvoljena sadaka."

357

Selhub.'Met-Hitali

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (3/354), Fethul-Bari; Muslim (1069).

Iz hadisa se shvata:

- Covjek je duzan da vodi racuna o svojoj porodici i o onima kojima on daje upute
i smjernice, te ih sprecava da pocine zabranjene stvari, uz pojasnjenje dokaza za to.

- Zabrana sadake i zekata Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovom
ehlul-bejtu, a zauzvrat im je dozvoljena petina iz ratnog plijena.

- Zekat i sadaka predaju se imamu (vodi).

- Dozvoijenost uvodenja djece u dzamije i poducavanje ponasanju koje im
koristi i sprecavanje da ucine bilo sta sto ce im nastetiti, a u to se ubraja i spre£avanje
konzumiranja zabranjenih stvari, iako djeca nisu zaduzena propisima islama, to je
neophodno kako bi se poducila.

- Pohvalnost navodenja razloga zabrane i eventualnog prijekora.

- Dozvoijenost simulativnog obracanja onima koji ne shvataju pojmove s ciljem
da cuju oni koji ih shvataju.

- Pohvalnost koristenja termina razumljivih sagovorniku, jer to spada u
Poglavlje o obradanju ljudima shodno njihovim intelektualnim sposobnostima.

299. Od Ebu Hafsa Omera b. Ebi Seleme Abdullaha b. Abduleseda, pastorka
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao: "Kao djecak
bio sam pod skrbnistvom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa posto
sam, dok bih jeo, ruku pruzao po cijeloj posudi, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, jednom mi je rekao: 'Djecace, spomeni ime Allaha UzviSenog (bismillahi),
jedi svojom desnom rukom i jedi ispred sebe.' Na takav nacin sam poslije jeo."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (9/521), Fethul-Bari; Muslim (2202).

Iz hadisa se shvata:

- Obaveza odgoja djece u skladu sa islamskim adabima prilikom jedenja,
pijenja, spavanja i si.

358

RADOST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SAUHINA

- U manire lijepog islamskog ponasanja prilikom uzimanja hrane spada:
a) spornenuti Allahovo ime; b) jesti desnom rukom; c} jesti ispred sebe, ne uzimati
tiranu ispred onoga ko s toborn jede.

- Odaziv ashaba na Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellern, smjernice
. postojanost u njegovoj uputi.

- U ovom hadisu iskazana je vrijednost Omera b. Ebu Seleme, radijallahu
anhu, zato sto je postivao naredbu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern,
ustrajno postupao u skiadu sa njom, te bio postojan u prakticiranju sunneta.

300. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern, kako govori: 'Svi ste vi cuvari i svi
ste odgovorni za svoje potcinjene. Imam (vladar) je cuvar i odgovoran je za svoje
potcinjene. Covjek je cuvar svoje porodice i odgovoran je za nju, Supruga je £uvar
n kuci svoga muza i odgovorna je za to. Sluga je cuvar u kuci svoga gospodara
i odgovoran je za nju. Svi ste vi cuvari i svi ste odgovorni za ono Sto vam je povjereno
na cuvanje!"' (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa je pod brojem 283 u Poglavlju
o muzevim pravima kod njegove supruge.

301. Od Amra b. Suajba, a on od svoga oca, a on od svoga oca, radijallahu
annum, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellern: 'Naredujte svojoj djeci klanjanje namaza kada napune sedam godina,
a udarite ih radi namaza kada napune deset godina i razdvojite ih u posteljama."

Hadis je hasen, a prenosi ga Ebu Davud sa dobrim lancem prenosilaca)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je "sahih ligajrihi", a navode ga Ebu Davud (495); Ahmed (2/180 i 187);
El-Hakim (1/197) i drugi od Sivara b. Davuda el-Muzenija, a on od Amra b. Suajba,
a on od svoga oca, a on od svoga oca, pa ga je spomenuo sa lancem koji seze do
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern.

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je dobar, kao Sto kaze autor, Allah mu se
smilovao. Sivar b. Davud je dobar u prenosenju hadisa (hasen). Ibn Me'in ga je
proglasio povjerljivim, a Ahmed kaze: "Nema nikakve smetnje u pogledu njegovog
prenosenja." Ed-Darekutni kaze: "Uzima se u obzir."

Al-Ukajli je previdio stvarne cinjenici u knjizi "Ed-Duafa el-kebir" (2/168)
nakon sto je prenio jednu njegovu drugu predaju rekavsi: "Ne prati se u pogledu
ove dvije predaje s obzirom na ovaj lanac prenosilaca."

359

Setimkldel-Hilali

Kazem: Ibn Adijj u "El-Kamilu" (3/929) navodi od Halila b. Murrea, a on od Lejsa
b. Ebi Sulejma, a on od Amra b. Suajba, a on od njegovog oca, a on od svoga oca.

Ovo pracenje se uzimalo kao potpora, iako u pogledu El-Halila i Lejsa ima

nekih zamjerki.

Predaja Amra b. Suajba od njegovog oca, a on od Amrovog djeda, je hasen
u pogledu lanca prenosilaca, a njome je argumentirala skupina poput Ahmeda, Ibn
EI-Medinija, Ishaka b. Kahivejha i EI-Buharija.

Ovom hadisu svjedoei i drugi hadis od Sebure b. Ma'beda el-Dzuhenija,
a on ce doci iza ovoga. Navode ga Ebu Davud (494); Et-Tirmizi (407); Ahmed
(3/404); Ed-Darimi (1/333); El-Hakim (201); El-Bejheki (2/14 i 3/83-84), te drugi
od Abdul-Melika b. Er-Rebiea od Ibn Bekreta, a on od svoga oca, a on od svoga oca.

Et-Tirmizi kaze: "Ovaj hadis je hasen-sahih." El-Hakim kaze: "Ispravan je prema
uvjetima Muslima."

Kazem: Nikako. U pogledu onoga sto su rekli potrebno je jasno napraviti uvid,
jer imam Muslim navodi hadise Abdul-Melika b. Er-Rebiea u kontekstu pracenja
(mutabea), pa stoga hadis nije prema njegovim uvjetima.

Hadisi koje prenosi spomenuti Abdul-Melik su prihvatljivi, insallah, osim ukoliko
se protive svojom predajom drugima povjerljivim prenosiocima. Skupina rnuhaddisa
je njega uzimala kao argument, dok ga je slabim proglasio samo Ibn Me'in.

Opcenito receno: Hadis je sahih, s obzirom na druge hadise koji mu svjedoce
i pravce kojima se prenose. Neka je hvala Allahu na islamu i sunnetu.

Izhadisaseshvata:

- Nakon tevhida (ispravnog islamskog vjerovanja), prvi prakticni dio islama
kojem se dijete poducava jeste namaz.

- Potrebno je da roditelji navikavaju svoju djecu na namaz i da ih poducavaju
njegovim propisima i adabima, kao sto prenosi El-Begavi u "Serhus-sunneh"
(2/407) cd Es-Safija, Allah mu se smilovao: "Ocevi i majke duzni su da odgajaju
svoju djecu i poducavaju ih propisima o cistoci i namazu, i da ih radi toga udare
kada to pocnu poimati. Onaj ko dozivi poluciju, hajz ili napuni petnaest godina,
duzan je izvrsavati islamske obaveze."

-Udaranjejepedagoskimetod.kojiseprimjenjujenakonverbalnogopominjanja
i upucivanja, posebno ako se uvidi da se tim metodom dijete moie usmjeriti na
korisno djelovanje ili od njega otkloniti steta. Ovakvo preodgojno udaranje ne
smije ostavljati ozljede na tijelu i potrebno je izbjegavati lice.

- Ocevi su duzni zastititi svoju djecu od svega sto moze potaci sumnju
u njihovimdusama, pa jetako potrebno da ihrazdvojejedneoddrugihuposteljama.

360

RADOST POGI.EDA KOMENTAR RIJADUSSALIH1NA

Period u kojem dijete postize razboritost i pocinje se educirati je sedma godina,
i godine ranog puberteta pocinju od desete godine.

- Svaka etapa ljudskoga zivota ima specificnosti po kojima se odlikuje, izdvaja
: oblikuje ponasanje covjeka, stoga je neophodno da odgajatelji budu upoznati sa
rim etapama i njihovim specificnostima.

El-Begavi u "Serhus-sunneh" (2/407) kaze: "U hadisu je dokaz da je namaz
djeteta, nakon sto pocne poimati, ispravan."

El-Hatib el-Bagdadi u kn/izi "El-Kifaje" (str. 63) kaze: "Naredba o obavljanju
namaza i udaranju radi njega je u smislu stjecanja navike, a ne u smislu obligatnosti."

302. Od Ebu Surejje Sebure b. Mabeda el-Dzuhenija, radijallahu anhu, prenosi
se da je rekao; "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Poucite dijete
klanjanju namaza kada bude imalo sedam godina, a udarite ga radi namaza kada
napuni deset godina.'" (Hadis je hasen, a prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi koji
kaze da je hasen)

Verzija hadisa kod Ebu Davuda glasi: "Naredujte djetetu da obavlja namaz kada
napuni sedam godina." Dokumentacija i komentar ove predaje je u prethodnom hadisu.

Poglavlje trideset deveto

DU2NOSTI PREjMA KOMSIJI
I POSLANIKOVA OPORUK A O TOME

Islam je povezao drustvo Bozanskim sistemom iz kojeg proizilazi prisnost,
Ijubav i saradnja medu muslimanima, i tako opstaje sistem i ovog i buduceg svijeta,
a ovo se posebno odnosi na komsije, ukoliko se kuce nalaze jedne uz druge ili
u neposrednoj blizini.

Uzviseni Allah kaze: "Obozavajte Allaha i nemojte Mu nista pripisivati
ravnirn. I cinite dobrocinstvo roditeljima, i rodacima, i sirocadima, i siromasnima,
i komsiji rodaku, i komsiji koji nije rod, i prisnom prijatelju, i putniku, i oninia
koji su u vasem posjedu." (En-Nisa, 36)

Uzviseni Allah nareduje da se samo Njemu ibadet cini, Jedinome koji
nema sudruga, jer je On jedini Stvoritelj, Opskrbitelj, davalac blagodati,
Onaj koji stvorenjima daje obilje u svim situacijama. On zasluzuje da Ijudi
obozavaju jedino Njega, te da Mu ne pripisuju nijedno od Njegovih stvorenja.

361

Sclimb.-lttd-Hilali

Potom je oporucio dobrocinstvo prema roditeljima, jer je Uzviseni ucinio roditelje
povodom da covjek izade iz nepostojanja u postojanje, i zbog toga Uzviseni Allah
u Kur'anu cesto zajedno spominje ibadet Njemu i dobrocinstvo prema roditeljima.
U navedenom ajetu, Uzviseni povezuje dobrocinstvo prema roditeljima
i dobroimstvo prema srodnicima, muskarcima i zenama; zatim prema ".. .sirocadima"
zato sto su ostali bez onih koji ce ih izdrzavati i voditi brigu o njima, pa je naredio da im
se cini dobrocinstvo i izrazava briznost; "...i siromasnima", a to su ljudi u potrebi koji
nemaju nikoga da im pomogne, i zato je Uzviseni naredio da se udjeljuje siromasnima
kako bi zadovoljili svoje osnovne zivotne potrebe; "...i komsiji rodaku i komsiji
koji nije rod" - tj. komsiji s kojim si povezan rodbinskom vezom i komsiji s kojim
nisi u rodbinsko; vezi; "...i prisnom prijatelju", a to je prijatelj u mjestu stanovanja
1 saputmk na putovanju; "...i putniku" - to je onaj koji ti svrati na svome putovanju;
...i prema onima koji su u vasem posjedu" - ovo je preporuka lijepog ophodenja
prema robovima, jer rob se slabo snalazi i zatocenik je u rukama ljudi.

Ovako islam ureduje odnose u drustvu i Bozanskim sistemom uvezuje razlicite
drustvene slojeve ljudi i ujedinjuje sve njegove pripadnike, a divne li vjere, samo da
je ljudi istinski prihvate.

303. Od Ibn Omera i Aise, radijallahu anhuma, prenosi se da su rekli-
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Dzibril mi je neprestano
preporucivao dobar odnos prema komsiji da sam cak pomislio da ce dati komsiji
pravo nasljedstva.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/441), Fethul-Bari; Muslim (2624 i 2625).

Iz hadisa se shvata:

- Komsija ima veliko pravo, stoga je potrebno postivati pravo komsije
i odrzavan dobre komsijske odnose cinjenjem razlicitih vrsta dobrocinstva, shodno
mogucnostima, i otklanjanjem stete od njega.

- Dozvoljenost zudnje za povecanjem dobra kada blagodati dolaze jedne
iza drugih.

- Dozvoljenost pricanja o dobrim djelima kojih se covjek u odredenom
trenutku sjeti.

304. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ebu Zerre, kada kuhas corbu, dospi u nju malo
vise vode, pa pocasti svoga komsiju.'" (Prenosi Muslim)

362

EADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIH1NA

U drugoj predaji kod Muslima, takoder od Ebu Zerra prenosi se da je rekao:
"Moj prisni prijatelj Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oporucio mi je:
Kada kuhas corbu, dospi vise vode, a zatim ne zanemari svoje komsije i posalji im
kako obicaj nalaze."

Dokumentacija hadisa;

Navodi ga Muslim (2625 i 142).
Druga predaja kod njega (2625 i 143).

Iz hadisa seshvata:

- Pohvalnost iskrenog odnosa prema prijateljima u pogledu svega onoga sto ce
im koristiti i na dunjaluku i na ahiretu.

- Pohvalnost medusobnog darivanja medu komsijama, zato sto to donosi ljubav
i povecava ljubaznost.

- Nepotcjenjivanje bilo kojeg oblika dobra i kategorije dobrocinstva, jer se sve
to smatra pohvalnim i lijepim.

305. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Allaha, ne vjeruje, tako mi Allaha, ne vjeruje, tako
mi Allaha, ne vjeruje." Neko upita: "A ko, Allahov Poslani£e?" Poslanik rece: "Onaj
od cijeg zla nije siguran njegov komsija." (Muttefekun alejhi)

U drugoj Muslimovoj predaji navodi se: "Nece uci u Dzennet onaj od cijeg zla
nije siguran njegov komsija."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/443), Fethul-Bari; Muslim (46).

(z hadisa se shvata:

- Ustezanje od uznemiravanja komsija smatra se upotpunjenjem imana.

- Potvrda prava komsije, zbog Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, zakletve
na to i njegovog ponavljanja zakletve tri puta.

306. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
ie Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Zene muslimanke, neka jedna
komsinica ne potcjenjuje drugu komsinicu, pa makar joj donijela ovciji papak
(tj. pa makar hedija bila mizerna kao sto je ovciji papak)." (Muttefekun alejhi)

363

Seliiuh Ittet-Whili

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 124 a Poglavlju o
mnostvu nacina cinjenja dobra.

307. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslamk, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka niko od vas ne zabranjuje svome
komsiji da usadi gredu u njegov zid." Zatim je Ebu Hurejre rekao: "Sta vam je,
vidim kako se udaljavate od ovog sunneta? Tako mi ALlaha, usadit cu ga medu vase
plecke!"1 (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (5/1 10), Fethul-Bari; Muslim (1609).

Iz hadisa se shvata:

- Saradnja i tolerancija medu komsijama je jedno od prava komsiluka i jedan
od manifesta cvrstine islamskog drustva.

- Ukoiiko covjek na svom posjedu i ma zid koji granici s posjedom komsije, pa
komsija zel. u taj zid ugraditi gredu, to je dozvoljeno svejedno dozvolio vlasnik ili ne
pod uvjetom da to ne osteti zid, jer islam je potvrdio jedno od svojih sveobuhvatnih
pravila: "Ne nanosi se steta niti se na stetu uzvraca stetom."

- Dozvoljenost upucivanja odgovarajuceg prijekora onome ko ostavi seri-
jatsku naredbu.

- Nije dozvoljeno ostavljati prakticiranje odredenog serijatskog propisa samo
zato sto ga ljudi ne poznaju, ili se od njega udaljavaju, vec je obaveza ustrajati
u megovom prakticiranju sve dok se ljudi ne poduce i ne pocnu ga primjenjivati.

308. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejh. ve sellem, rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne uznemirava
svoga koms.ju. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji, dan neka pocasti svoga gosta. Ko vjeruje
u Allaha l Sudnji dan, neka govori dobro ili neka suti." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/445), Fethul-Bari; Muslim (47).

' 7t hlnL™Zr'4av^SC ag'fl " *T eov zid> usadiI 6emo mu ga medu "Je8°w P|e£ke- o*o je «**> "ok

^■rsTi^s u Mervana "• El-Hak™a ,"Komemar *■**■** Ib" ***«.

364

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHiNA

Iz hadisa se shvata:

- Verbalno ili fizicko nanosenje stete komsiji u suprotnosti je sa potpunoscu
imana i kontradiktornosti sa osobinama robova Miiostivog.

- Gost ima svoje pravo, pa je obaveza muslimanu da ugosti svoga gosta, da ga
doceka vedrog lica i pripremi mu konaciste.

- Govor moze biti ili dobar ili los, pa onaj ko cuje za neko dobro, neka govori o
tome nakon sto razmisli i uvjeri se da je to ispravno.

- Sutnja je bolja od govora od kojeg nema koristi.

- Covjek je duzan da kontrolira svoj jezik, jer ce ljude na Sudnjem danu vuci ka
dzehennemskoj vatri iskljucivo radi onoga sto su zaradili njihovi jezici.

309. Od Ebu Surejha el-Huzaija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka cini dobro
svome komsiji. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka pocasti svoga gosta. Ko
vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori dobro ili neka suti." (Prenosi ga Muslim u
ovoj verziji, a dio ove predaje navodi El-Buhari)

Dokumcntacija hadisa;

Navode ga El-Buhari (10/445), Fethul-Bari; Muslim (48).

Iz hadisa se shvata:

- Znacenje ovoga hadisa pojasnjeno je u prethodnoj predaji.

310. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Rekla sam: 'Allahov
Poslanice, ja imam dvojicu kornsija, pa kojem od njih dvojice da posaljem poklon?'
Poslanik rece: 'Onome cija su ti vrata biiza.'" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/219-220), Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Potrebno je voditi racuna o osjecajima bliznjeg kornsije, jer on vidi sta se sve
unosi u kucu, za razliku od udaljenijeg komsije.

365

Setbuk'Md-Hitati

- Dosta je spomenuti da ce ti se blizi komsija prije odazvati u vaznim situacijama,
a narocito u vremenima nemara.

- Sto je komsija blizi, obaveza njegovog drugog kornsije prerna njemu je veca.
Blizina koja se uzima u obzir je blizina vrata.

- Iz ovoga hadisa uzima se pravilo o davanju prednosti znanju nad djelom.
Zato je Aisa, radijallahu anhu, pitala o propisu ovoga pitanja prije nego sto je ista
konkretno ucinila.

311. Od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Najbolji prijatelj kod Allaha je onaj
ko je najbolji prema svome prijatelju, a najbolji komsija kod Allaha je onaj koji je
najbolji prema svome komsiji.'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokurnentacija hadisa:

Hadis je sahih, a prenose ga Et-Tirmizi (1944); Ahmed (2/168) i drugi sa
ispravnim Iancem prenosilaca.

Iz hadisa seshvata:

- Podsticaj na respekt prema imanskom druzenju i njegovom ojacavanju.

- Podsticaj na ocuvanje dobrih komsijskih odnosa i dobrocinstvo prema
kom&jama.

- Cvrsto nastojanje islama da ojaca spone ljubavi medu muslimanima.

Poglavlje cetrdeseto

DOBROCINSTVO PREMA RODITELJIMA
I ODR2AVANJE RODBINSKIH VEZA

Uzviseni Allah kaze: "Obozavajte Allaha i nemojte Mu nista pripisivati.
I cinite dobrocinstvo roditeljima, i rodacirna, i sirocadima i siromasnima,
i komsiji rodaku, i komsiji koji nije rod, i prisnom prijatelju, i putniku, i onima
koji su u vasern posjedu." {En-Kisa, 36)

Tefsir ovog ajeta naveden je u prethodnom poglavlju.

Uzviseni kaze: "Cuvajte se Allaha cijim imenom jedni od drugih trazite
irodbinskevezeodrzavajte." (En-Nisa, 1)

366

RADOST POGLEDA KOMENTAR RifAOUS-SAUHINA

Uzviseni Allah nareduje Svojim stvorenjima da se boje Onoga cijim imenom
iedni druge zaklinju, govoreci: "Molim te, tako ti Uzvisenog Allaha" a zatim im
nareduje da ne prekidaju rodbinske veze, nego da ih odrzavaju i da dobro postupaju
prema rodbini.

Uzviseni kaie: "Oni koji odrzavaju ono sto je Allah naredio da se odrzava."

(Er-R'ad, 21)

Ovaj ajet naveden je u okviru ajeta u kojima Allah Uzviseni obavjestava o onima
koji su se opisali ovim pohvalnim osobinama - da im pripada lijepo prebivaliste,
a to je lijepa konacnica i pomoc na dunjaluku i ahiretu. Takoder, oni izvrsavaju
Allahovu naredbu o odrzavanju rodbinskih veza, cine dobrocinstvo i rodbini
t siromasnima, te podsticu na cinjenje dobra.

Uzviseni kaze: "I covjeku smo oporucili da cini dobro svojim roditeljima."

(El-Ankebut, 8)

Uzviseni Allah, nakon podsticanja da se ljudi pridrzavaju ispovijedanja jednoce
NJjemu, nareduje Svojim robovima da cine dobrocinstvo roditeljima, jer roditelji su
povod postojanja covjeka i zato je duznost covjeku da se prema njima krajnje lijepo
odnosi - prema ocu trosenjem, a prema majci briznoscu.

Uzviseni kaze: "Tvoj Gospodar je odredio da ne obozavate nikoga drugoga
osim Njega i da roditeljima dobrocinstvo cinite. Kada jedno od njih ili oboje kod
tebe dozive starost, ne reci im ni: 'UhJ ne kori ih i lijepo im se obracaj. Budi prema
njima samilosno ponizan, i reci: Gospodaru, smiluj im se, oni su mene, kad sam
bio dijete, njegovali." (El-Isra, 23-24)

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima da jedino Njega obozavaju i da
Mu ne pripisuju druga, a zatim nareduje da rijecima i djelom cine dobrocinstvo
roditeljima. Pod ovim dobrocinstvom podrazumijeva se da djetetu nije dozvoljeno
uputiti roditelju ni najnizi oblik ruznog govora, kao sto je "uh" niti je dozvoljeno
roditeljima zaprijetiti rukom, a to je najnizi oblik pokudenog postupka. Kao sto
je zabranio ruzan govor i ruzne postupke, Uzviseni je naredio da se roditeljima
obraca na najljepsi nacin, blagim i prijaznim govorom, i da se prema njima lijepo
postupa, uz izrazenu uctivost, respekt i skromnost. Roditelji su zasluzili da se
prema njima ovako postupa jer su i oni bili brizni prema svom djetetu dok je
bilo maleno, radi njega nocima nisu spavali, bili su zedni i gladni da bi dijete bilo
nahranjeno i zadovoljno.

Kazem: U ovom ajetu uocava se jedna znacajna cinjenica, posebno u rijecima:
"I reci: Gospodaru smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali", a ona

glasi: Ako su se roditelji posvetili odgoju djece dok su malodobna i vodili brigu
o njima, to ce im se vratiti jer ce se i djeca lijepo ophoditi i ciniti dobrocinstvo
roditeljima kada ostare. Allah najbolje zna.

367

Selimb. Md-KtatL

Uzviseni Allah kaze: "Covjeku smo oporucili da lijepo postupa prema
roditeljima, njegova ga majka uz tegobe nosi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi
/■ahvalan iYlcni i roditeljima svojim." (Lukman, 14)

Uzviseni Allah u ovom ajetu obavjestava da je oporueio covjeku da prema
roditeljima lijepo postupa, jer je majka podnosila tegobe poroda, odgoja, dojenja
nakon porodaja u toku dvije godine. Uzviseni Zastitnik spominje odgoi, zamor
poteskocu i nocno i dnevno bdijenje majke kako bi podsjetio dijete na njeno

dobroeinStvopremanjemu.Dakle,UzviseniAllahzadobrocinstvoPremaroditeljima
nagraduje covjeka Svojim dobrocinstvom, jer je nagrada za dobrocinstvo upravo
dobrocinstvo.

Korist: Ucenjak Ibn Kesir poslije navedenog komentara kaze:

"fa ovog ajeta su Ibn Abbas i drugi imami uzimali dokaz da je najmanii period

trudnoce sest mjeseci jer je rekao u drugome ajetu: '...nosi ga i doji trideset

mjeseci...'(El-Ahkaf,15)."

Napomena: Onaj ko pomno prati znacenja Allahove Knjige, uocava da Uzviseni
Allah uvehko veze ibadet Njemu i tevhid sa dobrocinstvom prema roditeljima, iz
cega se da zakljuciti: '

a) Uzviseni Allah je Stvoritelj i Opskrbitelj i On jedini zasluzuje da bude obozavan,
dok su roditelji povod tvoga postojanja i zato zasluzuju da itn se dobro cini.

b) Uzviseni Allah daje blagodati i mnogo obilje i dobro Svojim robovima
pa zato zasluzuje zahvalu. Isto se odnosi na roditelje koji ti pribavljaju sve ono sto
ti je potrebno za zivot: jelo, pice, odjeca, i zato i oni zasluzuju zahvalu.

c) Uzviseni Allah je Gospodar ljudi koji ih odgaja po Svome metodu, pa zato
zasluzuje velicanje i ljubav. Isto tako, roditelji su te odgajali malenog pa zasluzuju
da budes skroman prema njima, da ih respektujes, da budes uctiv i blag u govo u
i postupcima. Allah najbolje zna.

312. Od Ebu Abdur-Rahmana Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi
se da je rekao: Upitao sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: 'Koie ie dielo
najdraze Allahu?' Poslanik rece: 'Namaz obavljen u njegovo pravo vrijeme.'' Zatim
sam upitao: A koje onda?' 'Dobrocinstvo prema roditeljima; odgovori on. A koje
poslije njega? Poslanik rece: 'Dzihad na Allahovom putu.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumcntacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (2/9), Fethul-Bari; Muslim (85).

368

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Iz hadi.sa se shvata:

- Najvrednije Allahovo obavezno pravo, poslije tevhida, je namaz.

- Pozurivanje da se namaz obavi u prvom vremenu bolje je od odgadanja u
okviru propisanog vremena, jer je to uvjet da bude najdraze djelo Allahu, tj.
da bude obavljen u prvom vremenu.

- Najbolje pravo Allahovih robova jeste pravo roditelja, koje dolazi iza Allahovog
prava, kao sto je navedeno u prethodnim ajetirrta.

- Dzihad na Allahovom putu je najbolja vrsta zrtvovanja.

- Djela dobrocinstva razlikuju se po vrijednosti i nisu na jednom stepenu.

- Dozvoljenost upucivanja vise uptta u isto vrijeme.

- Blagost prema ucenome i nastojanje da mu se ne postavlja mnogo pitanja
iz bojazni od dosadivanja.

313. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
5allallahu alejhi ve sellem, rekao; "Dijete nije u stanju oduziti se svome roditelju
zuzev da ga nade kao roba, zatim ga otkupi, a potom osLobodi." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1510).

Iz hadisa se shvata:

- Velicina roditeljskog prava u islamu.

- Nije dozvoljeno djetetu da svoje roditelje ili jednog od njih uzme za roblje.
Kada se to desi, onda je to jedan od predznaka Sudnjeg dana i dokaz promjene
vremena, kao sto se navodi u Dzibrilovom hadisu.

- Ako je roditelj u ropstvu, postaje Slobodan samim otkuporn od strane svog
djeteta, tj. kupovina je povod za oslobadanje iz ropstva.

314. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka
pocasti svoga gosta. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka odrzava rodbinske veze.
Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori dobro ili neka suti."

Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su pod brojem 308.

369

Settmh IdelHilali

315. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allaho-.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzviseni Allah stvorio je stvorenja
pa kada je upotpunio njihovo stvaranje, ustala je rodbinska veza i rekla- 'Ovo jc
stepen onoga ko trazi kod Tebe utociste od prekidanja rodbinskih veza.' Reka"
je (Uzv1Seni): 'Da. Zar nisi zadovoljna da odrzavam vezu sa onima koji sa tobor.
odrzavaju vezu i da je prekinem sa onima koji je sa tobom prekidaju?' Rodbinsk--
veza rece: 'Svakako.' Allah rece: To ti i pripada.' Zatim j e Allahov Poslanik, sallallah i
alejh. ve sellem, rekao: 'Utile ako zelite: 'Pa zar cete, ako se okrenete ciniti nered
po Zemlji i prekidati vase rodbinske veze. To su oni koje je Allah prokleo, ucinir
gluhim i shjepim' (Muhammed, 22-23)." (Muttefekun alejhi)

U El-Buharijinoj predaji stoji: "Ko tebe odrzava, i Ja cu sa njim vezu odrzavat
a ko tebe prekida i Ja cu sa njim vezu prekinuti."

Dokumentatija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/417), Fethul-Bari; Muslim (2554).

Iz hadisa se shvata:

- Sve osim Uzvisenog Allaha stvoreno je i nastalo nakon sto nije postojalo.

- Potvrda zabrane prekidanja rodbinskih veza i udaljavanja od rodbine.

- Utociste se mote traziti jedino kod Allaha, Jedinoga, koji sudruga nema.

- Odrzavanje rodbinskih veza je povod Allahove milosti prema Njegovim
robovinia, kao l povod za pojavu dobra medu ljudima.

- Prekidanje rodbinskih veza je povod za udaljavanje od Allahovog spominjania
kao i povod za cinjenje nereda.

- Govor Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je najljepse cime
se Kur an moze protumaciti, a govor Uzvisenog Allaha je najbolje cime se moze
argumentirati radi pojasnjenja znaienja hadisa.

316. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Dosao
je nek, cov,ek Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao: Allahov
1 oslamce, ko je najpred od svih ljudi da prema njemu lijepo postupam?' Poslanik
rece: Tvo,a majka. Covjek tada rece: A ko onda?' 'Tvoja majkal odgovori Poslanik
Covjek ponovo upita: A ko onda?' Poslanik rece: 'Tvoja majka.' Covjek opet upita-
A ko onda? Poslanik tada rece: 'Tvojotac.'" (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "Allahov Poslanice, ko najvise zasluzuje da prema niemii
l.jepo postupam?" Rece: "Tvoja majka, a zatim tvoja majka, a zatim tvoja majka
a zatim tvoj otac, a zatim sve blizi i blizi."

370

RADOST POGLEDA KCMENTAR RIJADUS-SAUHJNA

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/401), Fethul-Bari; Muslim (2548).
Prva predaja je kod Muslima, a druga kod El-Buharija.

Iz hadisa seshvata:

- Oporuka Iijepog ophodenja prema majci zbog njene slabosti.

- Ukazivanje pocasti bliskim srodnicima nije na istom stepenu.

- Redoslijed prava i njihovo stavljanje na odgovarajuce mjesto je osnova
predstavlja pravednost.

- Ukoliko je covjeku obaveza da trosi i na majku i oca, a ne bude imao sredstava
Dsim za jedno od njih, dat ce se prednost majci.

317. Takoder, od Ebu Hurejre se navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Neka je ponizen, neka je ponizen, neka je ponizen onaj koji dozivi
>:arost jednog ili oba roditelja, pa ne ude u Dzennet." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2551).

Iz hadisa se shvata:

- Dobrocinstvo pcema roditeljima je obavezno u svim situacijama, i dok su
mladi i kada ostare.

- Roditeljima u starosti neophodno je ukazati dodatno dobrocinstvom zbog
r.iihove slabosti i tjelesne oronulosti,

- Musliman je duzan da pazi slabe i starije i da prema njima bude blag
i samilostan.

- Neposlusnost prema roditeljima nalaze ulazak u Vatru i izopcenje iz Allahove
-Tiilosti, a dobrocinstvo prema njima je utrti put ka Dzennetu.

318. Takoder, Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je neki covjek
rekao: "Allahov Poslanice, ja imam rodbinu s kojom odrzavam veze, a oni ih
prekidaju, cinim im dobro, a oni prema meni lose postupaju, blag sam prema njima,
razmisljam o njima, a oni me zaboravljaju." Poslanik mu je rekao: "Ako si takav kao
StO kazes, kao da ih hranis vrucim pepelom. Sve dok tako postupas, sa tobom ce
neprestano biti od Allaha pomagac protiv njih." (Prenosi Muslim)

371

Sciiiiib. 'Idd-Hilali

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2558).

Manje poznate rijeci:

"Kao da ih hranis vrucim pepelom" "- ovo je usporedba sa grijehom koji ima-.
oni koji prekidaju rodbinske veze, kao sto bol osjeca onaj koji jede uzareni pepe:
Dobrociniteij koji odrzava rodbinske veze nece snositi nikakav grijeh, ali ce ima:
veliki grijeh oni koji prekidaju rodbinske veze, jer na taj nacin zapostavljaju njego\ ■
rodbinsko pravo. Allah najbolje zna.

I z hadisa se shvata:

- Temelj ophodenja sa bliskim srodnicima je dobrocinstvo, odrzavanje veza
strpljivost i pronalazenje opravdanja. Ne treba ocekivati istovjetno uzvracanje, vec
je potrebno podnositi uznemiravanja radi odrzavanja rodbinskih veza.

- Ako covjek na lose uzvrati dobrim, tada postoji mogucnost da ce se onaj ko:
cini lose vratiti istirii, kao sto Uzviseni kaze: "Ti dobrim uzvrati, pa ce ti neprijatel^
tvoj, prisni prijatelj postati." (Fussilet, 34)

- Onoga ko je nepokoran AUahu u pogledu tebe, najbolje ces kazniti kad:
ti budes pokoran Allah u pogledu njega.

- Sprovodenje Allahove naredbe je povod za Allahovu pomoc vjerniku.

- Prekidanje rodbinskih veza uzrokuje bol i patnju na dunjaluku, a grijeh i tezak
obracun na ahiretu.

- Muslimanu je obaveza da se nada Allahovoj nagradi za svoja dobra djela, i ne
treba da ga uznemiravanja i prekidanje veza od strane ljudi odvracaju od lijepih obicaja

Ovom prilikom neophodno je navesti prijekor Gospodara svih svjetovc
upucenog Ebu Bekru, radijallahu anhu, kada je htio prekinuti odnose sa Mistahom
b. Usaseom koji ga je uznemiravao, nasrcuci na njegovu cast prilikom dogadaja
potvore Aise, radijallahu anha. Uzviseni kaze: "Neka se cestiti i imucni medu vama
ne zaklinju da vise nece pomagati rodake i siromahe, i one koji su na Allahovom
putu rodni kraj svoj napustili; neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo
drago da i vama Allah oprosti!? A Allah prasta i samilostan je." (En-Nur, 22)

319. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je AHahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Ko zeli da mu se nafaka uveca i zivot produzi, neka odrzava
rodbinske veze." {Muttefekun alejhi)

372

RADOST POGLEDA KOMENTAR RUAiiUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/415), FethuUBari; Muslim (2557).

Iz hadisa se shvata:

- Odrzavanje rodbinskih veza je povod za dobijanje obilne opskrbe i blagoslova
u zivotu.

- U ovom hadisu je dokaz da se Allah odazvao i dao rodbinskim vezama utociste
od onoga od cega su trazile, pa ko ih bude odrzavao, Allah ce sa njim odrzavati
veze, a ko ih bude prekidao, Allah ce sa njim prekinuti odnose i lisiti ga dobra.

320. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Od svih ensarija
u Medini, Ebu Talha, radijallahu anhu, posjedovao je najvise imetka u palmama.
Njegov najdrazi imetak bio mu je palmovik Bejreha koji se nalazio naspram
Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, mesdzida. Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, ulazio je u taj palmovik i pio pitku vodu koja se nalazila u njemu."
Enes je rekao: "Kada je objavljen ovaj ajet: 'Necete postici dobrocinstvo sve dok ne
budcte dijelili od onoga sto volitcj ustao je Ebu Talha, okrenuo se prema Allahovorn
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: 'Allahov Poslanice, Allah ti je objavio:
Necete postici dobro dok ne budete dijelili od onoga sto volite', a moj najdrazi
imetak je Bejreha i ja ga u ime Allaha dajem kao sadaku nadajuci se da cu postici
dobrocinst\'o i da cu imati nagradu za njega kod Allaha. Zato, Allahov Poslanice, ti
ga dodijeli onako kako ti Allah ukaze.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao je: 'Aferim! To je profitabilan imetak! To je profitabilan imetak! Smatram da ga
trebas podijeliti medu rodbinom.' Ebu Talha je rekao: 'UcinLt cu to, Allahov Poslanice',
pa ga je razdijelio medu svojim rodacima i svojim amidzicima." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su u PogLavlju o trosenju
imetka koji je drag i kvalitetan pod brojem 297.

32 1. Od Abdullaha b. Arnra b. El- Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao;
"ledan covjek dosao je Allahovorn Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao:
Dajem ti prisegu na hidzru i dzihad zeleci nagradu od Allaha Uzvisenog.' Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, upita: A da li je jedan od tvojih roditelja ziv?' Covjek rece:
Da. Oboje su zivi.' '2elis li nagradu od Allaha Uzvisenog?; upita Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem. Covjek rece: 'Da.' 'Vrati se svojim roditeljima i lijepo se ponasaj
prema njima^ rece mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem." (Muttefekun alejhi)

373

Sefimh. Md-tiiM

Ova verzija hadisa je Muslimova. U drugoj predaji kod El-Buharija i Muslim;
navodi se: "Dosao je neki covjek i zatrazio dozvolu za dzihad, pa ga je Allahc
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: "Jesu li tvoji roditelji zivi?" Rekao je
"Da." Poslanik rece: "Tvoj dzihad je da njima cinis dobrocinstvo."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga EI-Buhari (6/140), Fethul-Bari; Muslim (2549).

Iz hadisa seshvata:

- Obaveza hidire i dzihada.

- Musliman zeli rtagradu od Allaha Uzvisenog u svemu sto radi i ostavlja.

- Dobrocinstvo prema roditeljima je jedna od najvecih obaveza.

- Ukoliko musliman moze prakticirati svoju vjeru i biti bogobojazan u:
cinjenje dobrocinstva roditeljima, to se smatra lijepim, ako ne moze, osim da ucir_

hidzru, onda ce dati prednost svojoj vjeri, kao sto su ucinili prvijenci ove vjere
muhadziri.

- Davanje prednostf dobroctnstvu roditeljima nad kolektivnim obavezam^
(fardi kifaje) i nafilama.

- Dozvoljenost da se o necemu izrazi njegovom suprotnoscu ukoliko se
razumije znacenje, kao sto su rijeci: "Onda se bori cineci dobro njima." Iz vanjstinc
ovih rijeci' moze se shvatiti nanosenje stete roditeljima, ali se ovo zasigurno ne ie„
red, vec se zeli naznaciti zajednicka vrtjednost trosenja za dzihad, a to je zamc:
tijela, i trosenje imetka na roditelje.

- Sve sto pricinjava poteskocu naziva se dzihadom.

- Savjetodavac je povjerljiv, pa je potrebno da dadne sasvim jasne i iskrene
savjete.

- Dozvoljeno je serijatskom obvezniku da pita o pojedinostima boljih djeU
pokornosti kako bi po tome postupao.

322. Takoder, od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Da bi se odrzavala rodbinste
veza, nije dovoljno samo uzvratiti posjetu svojoj rodbini, nego je potrebno, kada te
rodbina zaboravi i odbaci, obnavljati vezu sa njima" (Prenosi EI-Buhari)

l U bukvalnom prijevodu znaic: "Protiv njih se bori" (nap. prev.).

374

RADOST POGLEDA KOMEMTAR RIJADUS-SALiH.W-

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (10/423), Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Musliman je duzan da otpocine odrzavanje rodbinskih odnosa i ustraje
u tome, pa makar njegov postupak ne bio docekan dobrocinstvom s druge strane.

- Obaveznost iskrenoga cinjenja djela samo radi Allaha, pa makar iz njih ne
proizaslo ubrzano dobro na dunjaluku, jer predstavljaju trajno dobro na ahiretu.

- Los postupak drugih nece natjerati muslimana da prekida dobro onome ko
prema njemu lose postupa.

- Serijatski ispravno odrzavanje rodbinskih veza jeste da ih odrzavas sa onim
ko ih s tobom prekida, da oprostis onome ko ti je nepravdu ucinio, da dajes onome
ko ti oduzima, a nije odrzavanje veza u istovjetnom ophodenju. Pa, ukoliko, pored
toga, medu srodnicima ima istovjetnog uzvracanja, onda to predstavlja Allahovu
blagodat koju On daje kome zeli, a Allah posjeduje veliko obilje.

323. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekia: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Rodbinska veza je vezana za Ars (Allahovo
Prijestolje) i govori; 'Ko mene posjecuje i postuje, i njega ce Allah posjecivati
i postovati, a ko mene ne posjecuje i ne postuje, Allah nece ni njega posjecivati ni
postovati'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/417), FethuUBari; Muslim (2555).

Iz hadisa seshvata:

Njegovo znacenje prethodno je navedeno u hadisu pod brojem 315.

324. Od majke vjernika Mejrnune bint El-Haris, radijallahu anha, prenosi se da
je oslobodila jednu ropkinju, a nije zatrazila dozvolu od Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve sellem, pa kada je dosao dan u kojem ju je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, redovno obilazio, ona je rekla: "Znas li, Allahov Poslanice, da sam
oslobodila svoju ropkinju?" Poslanik rece: "Zar si to ucinila?" Ona odgovori: "Da."
"Da si je dala svojim daidzama, imala bi za to vecu nagradu." (Muttefekun alejhi)

375

Sf/w/j Ik ktd-ttikti

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (5/217), Fethul-Bari; Muslim (999).

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljeno je da zena upravlja vlastitim imetkom.

- Muskarac redovno obilazi svoju porodicu u dogovorenom danu (u slucaju
visezenstva) i pazljivo slusa sve o cemu ga obavjestavaju, prema vremenu koje je na
njih raspodijelio.

- Jedno od sredstava jacanja bracnih veza jeste da zena obavijesti muza o
onome sto je ucinila ili o onome sto zeli uciniti.

- Davanje sadake bliskim srodnicima bolje je i vrednije, jer predstavlja i sadaku
i odrzavanje rodbinskih veza.

- Potrebno je da musliman zatrazi misljenje od ucenih kako bi ispravno
postupio ili kako bi zasluzio vecu nagradu.

325. Od Esme bint Ebi Bekr es-Siddik, radijallahu anha, prenosi se da je rekla:
"Dosla mi je moja rnajka za vrijeme ugovora sa Allahovirn Poslantkom, sallallahu
alejhi ve sellem, a jos je bila musrikim'a. Pitala sam Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem: 'Dosla mi je moja majka, pa da li da je primim?' On rece: "Da.
Odrzavaj vezu sa svojom majkom." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (5/233), Fethul-Bari; Muslim (1003, 50).

Manje poznate rijeci:

"Ugovor sa AUahovim Poslantkom, sallallahu alejhi ve sellem - sporazum sa
kurejsijskim musricima na Hudejbijji.

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost cinjenja dobrocinstva roditeljima musricima sve dok se ne bore
protiv muslimana.

- Obaveznost pitanja ucenih ukoliko onaj koji postavlja pitanje nije ucen. Zato
je Esma bila neodlucna u pogledu ovog pitanja svoje vjere, a to takoder ukazuje da
se znanje stjece prije nego sto se nesto kaze ili uradi.

- Sporazum sa ratnim neprijateljima i ophodenje prema njima u vremenu primirja.

376

RADOST POGI-F.DA KOMENTAR RIIADUS'SAUHINA

326. Od Zejnebe es-Sekafijje, supruge Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu
anhuma, prenosi se da je rekla: "Rekao je Allahov Poslanik, saltallahu alejhi ve
sellem: 'Skupino zena, dajite sadaku pa makar i od vaseg nakita.' Tada sam otisla
Abdullahu b. Mes'udu i rekla mu: 'Ti se neimucan covjek, a Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam je da dajemo sadaku, pa otidi i upitaj ga je
li dozvoljeno da tebi dadnem sadaku, a ako nije, dat cu nekom drugom.' Abdullah
rece: 'Me, vec mu ti otidi.' Otisla sam i ugledah jednu zenu ensarijku pred vratima
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koja je dosla da pita Poslanika
isto sto i ja. Prema Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, izrazavalo se
veliko postovanje. Pred nas je izasao Bilal, pa mu rekosmo: 'Obavijesti Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da su dosle dvije zene i pitaju da li im je
dozvoljeno dati sadaku svojim muzevima i jetimima u njihovom skrbnistvu, ali mu
nemoj reci ko smo mi!' Bilal je usao kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, i upitao ga, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'A ko
su njih dvije?" Bilal rece: 'Jedna zena ensarijka i Zejneb' Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, upita: 'A koja Zejneb?' Bilal odgovori: 'Abdullahova supruga.'
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Njima pripadaju dvije nagrade: nagrada
za odrzavanje rodbinskih veza i nagrada za sadaku."' (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Navodega El-Buhari (3/328), Fethul-Bari; iMuslim (1000).

Iz hadisa se shvata;

- Dozvoljenost davanja sadake, pa makar bila obavezni zekat, muzu i djeci koju
nije duznost Izdrzavati onima koji daju zekat, kao sto je zena.

- Dozvoljenost da zeaa izade iz svoje kuce radi potrebe i da pita o propisima vjere.

- Stjecanje znanja je obaveza muslimanima i musiimankama.

- Obaveznost postavljanja pitanja ucenima ukoliko onaj koji postavlja pitanje
nije ucen.

- Dozvoljenost da zena bude imucna i posjeduje imetak neovisno o muzu,
makar on bio siromasan.

- Za davanje sadake bliznjima imaju se dvije nagrade: za odrzavanje rodbinskih
veza i sadaku.

- Dozvoljeno je da muftija pita za ime onoga koji trazi fetvu i da se sazna o
kome se radi.

- Ko se stidi pitati, ima pravo da obavijesti drugu osobu o onome §to zeli pitati
ucenog, a zatim da od njega preuzme odgovor.

377

SdimkMei-Blati

327. Od Ebu Sufjana Sahra b. Harba, radijallahu anhu, iz dugoga hadisa u prici o
Herakliju, prenosi se da je Heraklije rekao Ebu Sufjanu: "Sta vam nareduj e?", misleci
na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao sam: "Govori nam: 'Obozavajte
Allaha Jedinog, ne pripisujte Mu sudruga, napustite ono sto govore vasi preci.'
Nareduje nam da obavljamo namaz, da budemo iskreni, poSteni i da odrzavamo
rodbinske veze" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 56 u Poglavlju o
istinoljubivosti.

328. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Vi cete osvojiti zemlju u kojoj se mnogo
spominje kirat"' Prenosi ga Muslim

U drugoj predaji se navodi: "Osvojit cete Egipat, a to je zemlja u kojoj se koristi
naziv kirat. Lijepo postupaj te prema njegovim stanovnicima , jer oni imaj u garancije
i rodbinske veze."

U sljedecoj predaji stoji: "Ako ga osvojite, lijepo postupajte prema njegovim
stanovnicima. Oni imaju garancije i rodbinske veze" ili je rekao: "Garancije i
tazbinstvo." (Prenosi Muslim)

Ucenjaci kazu: "Rodbinske veze koje irn pripadaju su na osnovu Hadzere, majke
Ismailakojapotjeceod njih,a tazbinstvo jena osnovu Marije, majke Ibrahima.sina
Aliahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem."

Manje poznate rijeci:

"Kirat" - pola danika, a danik je sestina dirhema.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2543).

Druga predaja kod Muslima (2543, 227).

Iz hadisa se shvata:

- Nadnaravno djelo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, obavjestenjem da ce
njegov ummet osvojiti Egipat.

- Imam je duzan da vojsci oporuci bogobojaznost i necinjenje nereda na
zemiji. Tako su postupale pravedne halife poslije Aliahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem.

378

RADOST POGLEDA KOMENTAJt RIJADUS-SAUHIMA

- Islam je dosao kao milost dobrima i da bi obozavali Allaha Jedinoga. Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, je zato muslimanskoj vojsci oporucio da dobro
postupaju prema Egipcanima.

- Pohvalnost cinjenja dobra srodnicima, blizim rodacima i tazbinstvu,
pa makar bili i mnogobosci, sve dok se ne bore protiv Allaha i Njegovog Poslanika.

- Pojam rodbinstva siri je od blizeg srodstva. Pod rodbinstvom se misli, u ovoj
predaji, na Hadzeru, majku Ismailovu, alejhis-salatu ves-selam.

- Srodnici po majci ulaze u pojam rodbinstva.

329. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellern, rekao: "Kada je objavljen ajet: 'I opominji rodbinu svoju
najblizu' (Es-Su'ara, 214), pozvao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern,
Kurejs, pa su se oni okupili, a zatim im je svima zajedno uputio opcenit poziv, a onda
ie posebno nekima uputio poziv. Rekao je: 'O sinovi Abdussemsa, o sinovi Ka'ba b.
Luejja, spasite se od Vatre! O sinovi Murrea b. Ka'ba, spasite se od Vatre! O sinovi
Abdumenafa, spasite se od Vatre! O sinovi Hasimovi, spasite se od Vatre! O sinovi
Abdul -Muttalibovi, spasite se od Vatre! 0 Fatima, spasi se od Vatre! fa vas ne mogu
zastititi od Allaha, osim sto vam pripada rodbinska veza koju cu sa vama odrzavati.'"

Dokumcntaci ja hadisa;

Navodi ga Muslim (204).

Iz hadisa se shvata:

- Nagrada na ahiretu biva prema vjerovanju i dobrim djelima, i tada nece
koristiti ni rodbinstvo ni pori;eklo.

- Obaveza odrzavanja rodbinskih veza i paznja prema rodbini, te nastojanje
popravljanja rodbinskih veza i upucivanje na dobro.

- Prekidam'e rodbinskih veza je vatra koja potpaljuje pakost, mrznju i prijezir
na dunjaluku, a bolnu patnju na ahiretu, stoga je potrebno da se ona ugasi, a to je
odrzavanje rodbinskih veza koje gase srdzbu i otklanjaju nedace.

- Prva duznost onome koji poziva ka Allahu jeste da upozorava svoju porodicu,
a zatirn siru familiju, jer kada je u pitanju cinjenje dobra, oni imaju prednost u
odnosu na ostale, a zatim ce pozivati ostale sve dok ih ne obuhvati dobrom.

- Pojasnjenje da u fiovjekovu familiju spadaju njegovi sunarodnici koji zive u
istom podneblju.

379

Sctimb. 'fdct-Hilali

- Ko zeli da opominje ljude, pozvat ce ih opcenito sve, a zatim posebno po
njihovim imenima, zato sto spominjanje imena ostavlja veci dojam na psihu
covjeka.

- Obaveza je onome koji poziva Aliahu da iskaze veliku Ijubav i briznost prema
onima koje poziva i strah za njihovu buducnost-

330. Od Ebu Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da
je rekao: "£uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako otvoreno
i javno govori: 'Porodica tog i tog nisu moji zastitnici, ved su moji zastitnici Allah
i dobri vjernicL Medutim, njima pripadaju rodbinske veze koje cu ja odrzavati.'"
(Muttefekun alejhi, a verzija hadisa je El-Buharijina)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (10/419), Fethul-Bari; Muslim (215). Autorove rijeci da
je verzija El-Buharijina skrecu paznju da Muslim ni;e naveo recenicu: "Medutim,,
njima pripadaju rodbinske veze koje cu ja odrzavati" vec ih je El-Buhari naveo kao
komentar poslije hadisa, a lanac prenosilaca spojio je u poglavlju "Dobrocinstvo"

Iz hadisa se shvata:

- Nema sticenistva ni prijateljst\fa izmedu muslimana i nevjernika, iako je
dozvoljeno odrzavati rodbinske veze sa idolopoklonickom rodbinom koji nisu u
neprijateljskom odnosu sa muslimanima.

- Vjersko bratstvo i veze islama vece su od veza po krvi, porijeklu i koristi.

- Muslimani su zastitnici jedni drugih.

- Rodbinske veze koje je naredeno odrzavati i za cije je prekidanje izrecena
teska prijetnja su rodbinske veze koje je Allah propisao, a rodbinske veze za koje
je Allah naredio da se prekidaju radi vjere izuzimaju se iz toga, pa prijetnja nece
sustici one koji ih prekidaju.

331. Od Ebu Ejjuba Halida b. Zejda el-Ensarija, radijallahu anhu, prenosi se da
je neki covjek rekao; "Allahov Poslanice, obavijesti me o djelu koje de me uvesti u
Dzennet i udaljiti od Vatre." Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: "Obozavaj
Allaha i ne pripisuj Mu sudruga, obavljaj namaz, daji zekat i odrzavaj rodbinske
veze." (Muttefekun alejhi)

380

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Dokumcntacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (3/261), Fethul-Bari; Muslim (13).

Iz hadisa se shvata:

- Tevhid, obavljanje namaza, davanje zekata i odrzavanje rodbinskih veza su
povodi za ulazak u Dzen.net i udaljavanje od Vatre.

- Spoznaja dobra postize se ucenjem.

- Znanje se stjece samo upornim trazenjem, a na pocetku znanja stoji
postavljanje pitanja.

- Krajnji cilj covjeka muslimana, poslije Allahovog zadovoljstva, je ulazak u
Dzennet i udaljavanje od Vatre.

332. Od Selmana b. Amira, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
=allallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas htjedne iftariti, neka se iftari
^atularna, jer su one bericetne, Ako ne nade datule, onda vodom, jer je ona cista."
Zatim je rekao: "Sadaka udijeljena siromahu samo je obicna sadaka, a sadaka
-dijeljena bliskom srodniku dvostruka je sadaka: sadaka i odrzavanje rodbinskih veza."
Prenosi ga Et-Tirrnizi i kaze da je hasen)

Dokumcntacija hadisa:

Hadis je slab, a navodi ga Et-Tirmizi (658) i ovo je rtjegova verzija hadisa;
Zbu Davud (2355) i Ibn Madze (1699) navode samo prvi dio ovoga hadisa od
Asima El-Ahvela, a on od Hafse b. Sirin, a ona od Er-Rebabe, a ona od svog amidze
Selmana b. Amira koji ga veze za Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

Kazem: Lanac ove predaje je slab jer ga prenosi Er-Rebabe bint Sali', a ona ima
nepoznatu biografiju, a od nje prenosi samo Hafsa bint Sirin.

Drugi dio hadisa navode En-Mesai (5/92) i Ibn Madze (1884) koji takoder prenosi
:d Er-Rebabe, ali ovom hadisu svjedoci hadis Zejneb es-Sekafije, supruge Abdullaha
d. Mes'uda, radijallahu anhuma, koji je prethodno naveden pod brojem 326.

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost prekidanja posta datulama, a ako nema datula, onda vodom.
To se vjerodostojno prenosi iz postupka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako
"ije vjerodostojno preneseno kao govor.

- Sadaka i dobrocinstvo prema srodnicima uvisestruceni su po nagradi, jer je to
- sadaka i odrzavanje rodbinskih veza.

381

Sclimb. Idcl-Mali

333. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Imao sam
jednu zenu koju sam jako volio, a mo; otac Omer nije je volio, pa mi je jednog
dana rekao: 'Razvedi je', a ja sam to odbio uaniti. Tada je Omer, radijallahu anhu.
otisao Vjerovjesniku, sallallahu aiejhi ve sellem, i ispricao mu sta se desilo, pa mi je
Vjerovjesnik, sallallahu aiejhi ve sellem, rekao: 'Razvedi je.'" (Prenosega Ebu Davud
i Et-Tirmizi i kaze da ja hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen, a navode ga Ebu Davud (5138) i Et-Tirmizi (1 189), te Ibn Madze
(2088) od Ibn Ebi Zi'ba koji kaze: "Pricao mi je daidza Haris b. Hamza b. Abdullah
b. Omer, a on od svoga oca."

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je hasen, jer je El-Haris b. Abdur-Rahman
daidza Ebu Zi'ba, a za njega su dvojica imama Ahmed i En-Nesai rekli: "Nema
smetnje za prenosenje njegovih hadisa." Ibn Me'in kaze: "Od njega se prenosi i on
je poznat." Ibn Hibban ga je proglasio pouzdanim.

Jedino je Ibn El-Medini rekao da je nepoznat zato sto od njega prenosi samo
njegov sestric Muhammed b. Abdur-Rahman b. Ebi Zi'b.

U prilog mu ide da potjece iz generacije tabiina i da je isao u pohode sa
skupinom ashaba. Stoga Ibn El-Medinija nije niko u tome podrzao. Dva vrsna
hadiska ucenjaka Ez-Zehebt i Ibn Hadzer rekli su da je saduk - prihvatljiv.

Stoga, lanac prenosilaca je hasen - dobar, a u obzir se ne uzima Et-Tirmizijino
proglasavanje ovog hadisa vjerodostojnim. Nemoj biti obmanjen ni El-Hakimovim
proglasavanjem hadisa vjerodostojnim, prema uvjetima El-Buharije i Muslima.
jer njih dvojica od EI-Harisa ne prenose nista!

Iz hadisa se shvata:

- Obaveznost pokoravanja roditelju u pitanjima koja islam nalaze.

- Dozvoljenost preziranja muslimana i muslimanki zbog neke ruzne osobinc
koju imaju pri sebi, pod uvjetom da taj prijezir ne prede granicu spomenutu
u ovom hadisu.

- Dozvoljenost rastave braka sa zenom koja ne pomaze muza u pitanjima vjere.

334. Od Ebu ed-Derdaa, radijallahu anhu, prenosi se da mu je neki covjek
dosao i rekao: "Ja imam zenu, ali majka mi nareduje da se rastavim s njom."
Ebu Derda mu na to rece: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu aiejhi ve sellem
da kaze: 'Roditelj predstavlja najbolja vrata Dzenneta, pa ako hoces, ili zapostavi ta
vrata ili ih sacuvaj."' (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

382

RADOST POGLEDA KOMENTAR R/fADUS-SALIHINA

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirrnizi (1900); Ibn Madze (2089) i drugi
rizlicitim putevima od Ataa b. Es-Saiba el-Hedzimija, a on od Abdur-Rahmana
rf-Sulemija, a on od Ebu ed-Derdaa.

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je ispravan i ne steti senilnost Ataa, jer od njega
-;^ prenijeli ovaj hadis i Hammad b. Zejd, Su'be i Sufjan, a svi su od njega slusali
:::ie senilnosti.

Nas sejh El-Albani, Allah mu se smilovao, u knjizi Es-Sahiha (914), smatra da
:adnja recenica iz govora Ebu ed-Derdaa nije Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem,
;ovor, sto se vidi iz vanjstine i konteksta, i to predstavlja lijepu primjedbu.

Prije njega je ovo misljenje odabrao Ibn Allan u "Delilul-falihin" (3/227) rekavsi:
' Xiegove rijeci 'ako hoces...' umetnute su na kraju ove predaje iz govora Ebu ed-Derdaa."

Iz hadisa se shvata:

- Dobrocinstvo prema roditeljima je povod ulaska u Dzennet i otvaranja
izennetskih vrata.

- Udovoljenju roditelja daje se prednost nad udovoljenjem supruzi.

- Ko nesto zavoli, pa jedan roditelj, ili oba, bude traiio da to ostavi, a on se radi
:oga rastuzi, najprece sto moze tada uciniti jeste da se posavjetuje sa ucenima,

335. Od El-Beraa b. Aziba, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
•:-illallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tetka po majci je na stepenu majke." (Prenosi ga
Zr-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Sahih, a navodi ga Et-Tirmizi (1904).

On kaze; "O ovom hadisu postoji duza predaja, a inace je sahih."

Kazem: Ovu predaju u cijelosti navodi El-Buhari (5/303-304) - Fethul-Bari,
a kojoj se spominje prepirka Alije i Dzafera, sinova Ebu Taliba, i Zejda b. Harisa
:«ko brige o Hamzinoj kcerki. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, presudio je u
.<orist Dzafera, jer je njena tetka bila s njirn u braku.

Iz hadisa se shvata:

- Tetka po majci je poput majke u pogledu briznosti koju ukazuje svojim
>estricima, a takoder se to odnosi i na brigu o njima u periodu njihove maloljetnosti.

383

Seiwib. IdclHitnH

- Obaveznost cinjenja dobrocinstva tetki po majci isto kao sto covjek treba
ciniti dobrocinstvo i svojoj vlastitoj majci.

- Kada je u pitanju preuzimanje brige o maloljetnom djetetu, tetka po majc
ima prednost nad tetkom po ocu.

- Ako se zena, koja je u srodstvu sa malodobnim djetetom o kojem se brine,
uda za rodaka tog djeteta, ona je i dalje duzna starati se o djetetu, ali ako se uda Zc
stranca, tada nije duzna starati se o torn djetetu, Allah najbolje zna.

- Ovaj hadis posebno se odnosi na brigu o maloljetnoj djeci i u njemu nema
dokaza za one koji tvrde da tetka po majci nasljeduje, jer i majka nasljeduje.

O ovom poglavlju ima dosta hadisa u Sahihima koji su poznati, a jedan od
njih je i hadis o Ijudima koji su bili zatoceni u pecini i hadis o Dzurejdzu, koji sv.
prethodno navedeni.

Njihova dokumentacija i komentar navedeni su pod brojem 12 u Poglavlju
o iskrenosti i nijjetu, te pod brojem 259 u Poglavlju o vrijednosti nemocnih I
siromasnih muslimana.

Poznate hadise iz Sahiha nisam naveo zbog sazetosti, a najvazniji hadis od njih
je dugi hadis Amra b. Abese koji sadrzi mnogobrojne fraze vezane za pravila i adabe
islama. U potpunosti cu ga spomenuti, insallah te'ala, u Poglavlju o nadi. U njemu
se kaze: "Dosao sam Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, dok je bio u Mekkf
- mislio je na pocetku vjerovjesnish'a - pa sam mu rekao: "Sta si ti?" Odgovorio je:
"Vjerovjesnik." Ja ga upitah: "A sta je vjerovjesnik?" On odgovori: "Uzviseni Allah
me poslao." Upitah: "S cime te je poslao?" Poslanik rece: "Poslao me sa odrzavanjem
rodbinskih veza, ruscnjem kipova i da se ispovijeda jednoca Allahu koji sudrugs
nema." Zatim je spomenuo hadis u potpunosti. Allah najbolje zna.

Dokumentacija i komentar hadisa, insallah, bit ce navedeni pod brojem 438
u Poglavlju o nadi.

384

RADOST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SAUH1NA

Poglavlje cctrdeset prvo

STROGA ZABRANA NEPOSLUSNOSTI
RODITELJIMA I ZAPOSTAVLJANJA RODBINE

Neposlusnost roditeljima jedan je od velikih grijeha, a oznacava ophodenje
koje roditelje uznemirava, sto je u suprotnosti sa serijatom, ili oznacava da im se ne
cini dobrocinstvo.

Prekidanje rodbinskih veza oznacava njihovo neodrzavanje, tj. necinjenje dobra
rodbini i nepracenje njihovog stanja, neraspitivanje o njima, pa makar i slanjem selama.

Uzviseni Allah kaze: "Pa hocete li, ako se okrenete ciniti nered na Zemlji,
prekidati vase rodbinske veze. To su oni kojc je Allah prokieo, pa ih oglusio i
zaslijepio." (Muhammed, 22-23)

Uzviseni Allah obavjestava da ce vratiti u paganstvo onoga ko se okrene od
ugovora datog Allahu, a to su serijatske obaveze i islamski propisi, kojirna se
iabranjuje proiijevanje krvi i prekidanje rodbinskih veza, koje oznacava da se
rodacima ne cini dobrocinstvo verbalno, prakticno i davanjem imetka. Zato je
Vzvistni zabranio cinjenje nereda na Zemlji, opcenito, a prekidanje rodbinskih
• eza posebno.

Uzviseni Allah kaze: "Oni koji prekidaju ugovor sa Allahom nakon sto jc
pot\rden i prekidaju ono sto je Allah naredio da se uspostavlja, cine nered na
Zemlji. Njima pripada prokletstvo i ponizenje u najgoroj vatri." {Er-Ra'd, 25)

U ovom ajetu opisano je stanje nesretnika i njihovo konacno ishodiste na
shiretu, a to je Vatra, jer prekidaju ono sto je Allah naredio da se uspostavlja i
:ine nered na Zemlji, za razliku od onoga sto ceka vjernike koji su se odlikovali
: sobinama i postupcima kojirna je Allah zadovoljan.

Uzviseni kaze: "Tvoj Gospodar naredio je da samo Njegha obozavate i da
roditeljima dobro cinite. Kada jedno ili oboje od njih dozive starost kod tebe, ne
reci im ni: 'Ufr Nernoj na njih podvikivati i lijepo im se obracaj. Budi ponizan
prema njima i samilostan i reci: Gospodaru, smiluj im se, oni su mene, kad sam
bio dijete, njegovali." (El-lsra, 23-24)

Komentar* ovoga ajeta naveden je u Poglavlju o dobrocinstvu prema roditeljima
i odriavanju rodbinskih veza.

385

Selimb/rdcl-Hilati

336. Od Ebu Bekra Nufejla b. Harisa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Hocete li da vam kazem koji
su najvedi veliki grijesi?' - ponovivsi pitanje tri puta. Rekli smo: 'Svakako, Allahov
Poslanice.' On re£e: 'Pripisivati Allahu druga i biti neposlusan roditeljima.' Kako je
bio naslonjen, ispravio se i zatim rekao: 'Uistinu, lazni govor i lazno svjedocenje;
ponavljajuci to toliko da smo kazali: 'Kamo srece da je sutio.'" (Muttefekun ale|hi)

Dokumentacija hadisa;

NavodegaEl-Buhari (5/261), Fethul-Bari; Muslim (87).

Iz hadisa seshvata:

- Grijesi se razlikuju po svojoj velicini shodno stetama koje proizlaze iz njih.

- Veliko zastrasivanje u pogledu nepokornosti roditeljima i laznog govora.

- Ljubav ashaba prema Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
a iz toga se zakljucuje pohvalnost briznosti ucenika prema svome sejhu, ukoliko
vidi da je uznemiren, £ njegova zelja da ne bude srdit.

- Pohvalnost ponavljanja govora i oporuka tri puta kako bi bile shvacene.

- Pohvalnost iskazivanja uznemirenosti i usplahirenosti onoga koji opominje u
toku svoga obracanja i govora kako bi bio jos bolje shvacen i kako bi se odvratilo od
postupaka koji su zabranjeni. Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
drzao govor, povisio bi glas, lice bi mu se zacrvenilo kao da je davao smjernice
upozorenja vojsci.

- Umrtvljenost prilikom dersova i vazova razlog je da se ljudi uspavaju
i poigravaju.

- U hadisu je dokaz da se grijesi dijele na velike i male. Znaj da se izbjegavanjem
velikih potiru mali grijesi, kao sto Uzviseni kaze: "Ukoliko budete izbjegavali velike
grijehe koji vam se zabram'uju, Mi cemo vam oprostiti mam'e lose postupke."
(En-Nisa, 31)

- Dozvoljenost da ucenjak pitanjem otpocne razgovor sa svojim ucenicima
i sljedbenicima.

337. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhu, prenosi se da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Veliki grijesi su: pripisivanje
Allahu druga, neposlusnost roditeljima, nepravedno ubistvo i lazna zakletva."
(Prenosi El-Buhari)

386

RADOST POGLEDA KOMENTAli RTJADUS-SAUMNA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/555), Fethui-Bari.

Iz hadisa seshvata:

- Dodatno onome sto je prethodno receno, ovaj hadis zabranjuje nepravedno
abistvo.

- Velikih grijeha ima vise nego sto je ovdje spomenuto, rnedutim, pozicija
je nalagala tako pa je u ovom hadisu spomenuo najteze, najstetnijle i najopasnije
;rijehe.

- Pojasnjenje da postoji vise zakletvi, a jedan od njih je i lazna zakletva koja
oznacava lazno svjedocenje, te ispravna zakletva i nenamjerna zakletva (jeminul-lagv).

338. Takoder, od Abdullaha b. Amra b. El-Asa prenosi se da je Allahov Poslanik,

^ilallahu alejhi ve sellem, rekao: "Jedan od velikih grijeha jeste i da covjek vrijeda

r.-oje roditelje." Prisutni upitase: "Allahov Poslanice, zar covjek moze vrijedati svoje

roditelje?" Poslanik rece: "Da. Uvrijedi oca nekog covjeka, pa taj vrijeda njegovog oca,

uvrijedi majku nekog covjeka, pa taj vrijeda njegovu majku." (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji se navodi: "Jedan od najvecih velikih grijeha jeste da covjek
proklinje svoje roditelje." Prisutni su upitaii: "Allahov Poslanice, kako covjek moze
Droklinjati svoje roditelje?" Poslanik rece: "Uvrijedi necijeg oca, pa taj uvrijedi
-tegovog oca, pa ovaj njegovu majku, a onda i ovaj njegovu majku."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/403), Fethul-Bari; Muslim (90).

Iz hadisa seshvata:

- Zabrana vrijedanja roditelja i pojasnjenje velicine roditeljskog prava.

- U nepokornost roditeljima spada da budu izlozeni vrijedanju i ponizavanju,
pa makar i indirektno.

- Hadis je dokaz serijatskog pravila odbijanja stete koje ima prednost nad
Mtvarivanjem koristi. Pravilo preventive je velika postavka u vjeri, a njegovo
zapostavljanje vodi ka neredu na Zemlji.

- U sprovodenju preventivnih mjera i ostvarivanju koristi postupa se prema
::eovladavajucem uvjerenju, jer onaj kome je otac verbalno povrijeden moze

387

Sctinib.kld-HilaU

uvrijediti oca onoga ko je njegovog oca uvrijedio, a postoji mogucnost i da nece.
Medutim, u vecini slucajeva desava se da ce mu odgovoriti na isti nacin, jer je to
trenutak slabosti i nesmotrenosti, te prilika u kojoj sejtan se dokopa covjeka, osim
onoga kome se Allah smiluje.

- Onaj ko bude posrednik u nekome djelu isti je kao i onaj koji ga cini, biio da
se radi o dobru ili zlu.

- Dozvoljenost da ucenik revidira kod svoga ucitelja ono sto je rekao i sto mu
se cini problematicnim.

339. Od Ebu Muhammeda Dzubejra b. Mut'ima, radijallahu anhu, prenosi se
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "U Dzennet nece uci onaj
koji prekida." Sufjan u svojoj predaji kaze; "Misli na onoga ko prekida rodbinske
veze." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/415) - Fethul-Bari; Muslim (2556).

Iz hadisa se shvata:

- Veliko upozorenje na prekidanje rodbinskih veza i da je to razlog za ogromnu
patnju koja primarno stoji kao zapreka izmedu covjeka i ulaska u Dzennet.

- Ko smatra dozvoljenim prekidanje rodbinskih veza, poznavajuci zabranu tog
postupka, nikada nece uci u Dzennet,

340. Od Ebu Isaa el-Mugire b. Su'be, radijallahu anhu, prenosi se da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah vam je zabranio: neposlusnost
majkama, uskracivanje onoga sto je duznost dati, trazenje onoga sto nije nase,
zakopavan|e zive zenske djece, a prezire kod vas rekla-kazala, mnogo zapitkivanje
i upropastavanje imetka," (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (3/340), Fethul-Bari; Muslim (1715, 12).

Iz hadisa se shvata:

- Zabrana neposlusnosti majkama, a takoder i ocevima. Ovdje je posebno
spomenuo majke zbog njihove slabosti i ovisnosti o txxdoj brizi, i takoder sto se
dobrocinstvu prema njima daje prednost u odnosu na dobrocinstvo prema ocevima.

- Zabrana uskracivanja prava Allahovim robovima.

388

RADOST POGLEDA KOMENTAR RJ/AOUS-SAL/HINA

- Zabrana uzimanja onoga na sto covjek nema pravo.

- Zabrana rasprave, sporenja i pitanja od kojih nema koristi, niti kao posljedica
vih dolazi dobro ili otklanjanje stete.

- Zabrana rasipnistva i upropastavanja imetka.

- Ovaj hadis treba svrstati medu hadise na kojima se zasniva islam tako da
: .ide osnovica svih propisa, jer ukazuje na nepovredivost covjekovih elementarnih
: ' -va, a to su: vjera, zivot, imetak, razum i cast.

Cuvanje vjere i razuma postize se nepostavljanjem mnostva bespotrebnih
r.tanja i neustrajavanjem u onome za cime nema potrebe, jer se time otvaraju vrata
sumnji, a onaj ko bude ustrajavao u ovome, mnogo ce mijenjati svoja misljenja

- izlagati svoju vjeru smutnji. Ocuvanje zivota oznacava zabranu nepravednog
-bistva, a primjer za to je zakopavanje zive ienske djece, sto je bila praksa

- dzahilijjetskom dobu.

Cuvanje casti oznacava postivanje roditeljskih prava, dobrocinstvo prema

- :ma i zabranu i direktnog i indirektnog uznemiravanja rijecima ili djelirna.

Cuvanje imetka oznacava zabranu njegovog rasipanja i trosenja u svrhe koje
zisu dozvoljene serijatom.

Dakle, prethodno sam naveo sve ono u pogledu cega mi je Allah dao shvatanje
Njegove Knjige i sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,

- vremenima razmisljanja i pomnog pracenja znacenja serijatskih tekstova,
zi Mjemu i pripada zahvala.

O ovom poglavlju postoje hadisi koji su navedeni u prethodnom poglavlju,
xao sto je hadis: "Ja prekidam vezu sa onim ko je s tobom prekirie."

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 315.

Kao i hadis: "Ko me bude prekidao, i Allah ce sa njim prekinuti veze"

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 323.

389

Seiim b. Ud-HUali

Poglavlje cetrdeset drugo

VRIJEDNOST DOBROCINSTVA PREiM A PRI)ATELJIMA

RODITELJA, RODBINI, SUPRUZI I OSTALIM A PREMA KOJIMA

SE PREPORUCUJE POSEBNA POCAST

U potpunost dobrocinstva prema roditeljima spada i odrzavanje veza sa njihovim
prijateljima, jer to unosi radost u njihove duse, jer oni na svoje dijete, koje predstavlja
najbolje sto su stekli, gledaju tako da njegovo dobro i dobrocinstvo prelaze na njihove
prijatelje i srodstvo cije se veze odrzavaju samo putem njih dvoje. Onaj ko zasadi
dobro, bit ce obradovan kada vidi ljude oko sebe kako ubiru korisne plodove. Takav
je zasadio usjev i pozeo korist, te vidio da dobro obuhvata sve Ijude.

Prema ovome pravilu treba gledati i na odnos prema rodbini, supruzi i ostalima
kojima je pohvalno ukazati pocast, kao sto su starac, prijatelj, komsija i pravedni voda.

341. Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "U najvece dobrocinstvo spada da covjek odrzava
vezu sa prijateljima svoga oca."

342. Od Abdullaha b. Dinara, a on od Abdullaha b. Omera, radijallahu
anhuma, prenosi se da ga je neki beduin susreo na putu prema Mekki. Abdullah
b. Omer ga je poselamio, dopustio mu da uzjase magarca kojeg je i on jahao,
i dao mu je turban koji je imao na svojoj glavi. Ibn Dinar je rekao: "Rekli smo mu:
Allah te popravio, to su beduini koji su zadovoljni sa mizernim.' Abdullah b. Omer
rece: 'Otac ovoga covjeka bio je bliski prijatelj Omera b. Hattaba, radijallahu anhu,
a ja sam cuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Najvece
dobrocinstvo je da covjek odrzava veze sa prijateljima svoga oca'"

U drugoj predaji od Ibn Dinara, a on od Ibn Omera, prenosi se da, kada bi Ibn
Omer krenuo iz Mekke, vodio bi jednog magarca na kome bi se odmarao kada bi
mu dosadilo jahanje deve, a imao je i turban koji je vezao oko glave. Dok je jednog
dana tako bio na torn magarcu, pored njega prode neki beduin, a Ibn Omer ga upita:
"Zar ti nisi taj, sin tog?" Beduin rece: "Svakako." Tada mu je Ibn Omer dao magarca i
rekao: "Uzjasi ga" a dao mu je i turban rekavsi: "Njime omotaj svoju glavu." Vidjevsi
to, neki Ibn Omerovi prijatelji mu rekose: "Allah ti oprostio, dao si ovom beduinu
svog magarca na kojem si odmarao i svoj turban kojim si vezivao svoju glavu:
Ibn Omer rece: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako

390

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALiHINA

sovori: V najvete dobrocinstvo spada da covjek odrzava veze sa prijateljima svoga
oca nakon sto on umre,' Njegov otac bio je Omerov, radijallahu anhu, prijatelj."
Sve ove predaje navodi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2552, 12 i 13).

Iz hadisa seshvata:

- U dobrocinstvo prema roditeljima ubraja se da Covjek odrzava veze sa
niihovim prijateljima nakon njihove smrti, pa makar i u manjoj mjeri, posjetom ill
~iepom rijecju.

- Poducavanje adabima dove u njihovim rijecima: "Allah ti oprostio" L "Allah te
popravio".

- U potpuno dobrocinstvo i odrzavanje veza spada trosenje na prijatelje roditelja
:<oje su oni voljeli, a naro£ito iz imetka koji je covjeku posebno drag.

- Izuzetna vrijednosti Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, koja se ogledala
a velikoj odanosti i ljubavi prema njegovom ocu, odrzavanju veza sa ocevim
Drijateljima poslije njegove smrti, prakticiranje sunneta Allahovog Poslanika,
rallallahu alejhi ve sellem, trosenje iz svog halal imetka i davanje prednosti drugima
r.ad sobom... Uistinu su vrijednosti i odlike ispravnih prethodnika mnogobrojne.
Molimo Allaha da nas ucini od onih koji se povode za njima u rijecima, djelima
i ponasanju.

- Ibn Omerovi prijatelji opisali su beduine kao ljude zadovoljne oskudnim
nacinom zivota, sto je dokaz da covjek potpada pod utjecaj okoline u kojoj zivi,
ri. beduini su siromasni, pa su zato zadovoljni oskudnim nacinom zivota.

343. Od Ebu Usejda Malika b. Rebiea es-Saidijia, radijallahu anhu, prenosi se
da je rekao: "jedne prilike dok smo sjedili kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, dosao mu je jedan covjek iz plemena Benu Seleme i rekao: Allahov
Poslanice, da li mogu uciniti ikakvo dobrocinstvo svojim roditeljima nakon njihove
smrti?' Poslanik rece: 'Da, mozes uputiti dovu za njih, traziti oprosta za njih,
;spuniti njihovo obecanje, odrzavati veze sa njihovom rodbinom i ukazivati pocast
njihovim prijateljima"' (Prenosi Ebu Davud)

391

Seiim b. Itfel-HiM

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, a navodi ga El-Buhari u "El-Edebul-mufred" (35); Ebu Davud
(5142); lbn Madze (3664); Ahmed (3/497- 498); Ibn Hibban (418), te drugi od
Abdur-Rahmana b. Sutejmana, a on od Usejda b. Alijja b. Ubejda es-Saidija, a on
od svoga oca.

Kazem: Lanac prenosilaca ovog hadisa je slab zbog anonimne biografije Aiije
b. Ubejda es-Saidija, a ostali prenosioci su povjerljivi.

Iz hadisa seshvata;

- lskoristiti priliku dok su roditelji zivi da im se cini dobrocinstvo.

- U dobrocinstvo prema roditeljima ubraja se:

a) upucivanje dove za njih;

b) trazenje oprosta za njih.

- Paznja prema stvarima koje se ticu roditelja u toku njihovog zivota i nakon
smrti. U toku njihovog zivota to se ostvaruje brigom o njima, a poslije smrti:

a) sprovodenjem njihove serijatom utemeljene oporuke;

b) odrzavanjem veza sa njihovom rodbinom;

c) ukazivanjem pocasti njihovim prijateljima.

- Ako se roditelji budu trudili u lijepom odgoju svoje djece, to ce im se
vratiti dobrim jos u toku zivota, a i nakon njihove smrti. U toku zivota vraca se
dobrocinstvom, a poslije smrti upucenom dovom. Dova djeteta za roditelje je
primljena, kao sto kaze Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji
prenosi Muslim: "... ili dobro dijete koje upucuje dovu za njega."

- Cvrsta predanost ashaba kontinuiranom cinjenju dobra.

- Potrebno je prenijeti steceno znanje drugima.

- Ko ne bude znao odredeni propis, potrebno je da pita one koji znaju.

- Ibadeti su utemeljeni iskljucivo na argumentima koji govore o njima, stoga
ih je neophodno prakticirati onako kako ih je Allah, azze ve dzefle, propisao jezikom
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

344. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Nisam bila ljubomorna ni
na jednu Vjerovjesnikovu zenu kao sto sam bila ljubomorna na Hatidzu, radijallahu
anha, iako je nikada nisam vidjela. Poslanik ju je cesto spominjao, a nekada
bi znao zaklati ovcu, a zatim je isjeci na komade i poslati Hatidzinim prijateljicama.

392

RADOST POGLKDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHMA

Znala sam mu red: 'Kao da na dunjaluku nije bilo druge zene osim Hatidze?',
a on bi odgovorio: 'Ona je imala posebne pohvalne odlike i s njom sam imao djecu."'
Muttefekun alejhi)

U dmgoj predaji stoji: "Kada bi zaklao ovcu, njenim prijateljicama davao bi
onoliko koliko bi im bilo dovoljno."

U sljedecoj predaji stoji: "Kada bi zaklao ovcu, govorio bi: 'Posaljite je Hatidzinim

" . !•• Ill

prijateljicama.

U sljedecoj predaji navodi se da je rekla: "Haletu bintu Huvejlid, Hatidzina
sestra, zatrazila je dozvolu za ulazak kod Allahovog Poslanika, salLallahu alejhi ve
sellem, pa je u njenom glasu prepoznao Hatidzin glas i veoma se obradovao tome,
:e je rekao: 'Gospodaru moj, neka ovo bude Haletu bintu Huvejlid!'"

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (7/133), Fethul-Bari; Muslim (24-35, 56).

Druga predaja kod El-Buharija (7/133 i 10/435), Fethul-Bari; Muslim (2435).

Treca je kod El-Buharija (7/133), Fethul-Bari; Muslim (2435, 75)

Cetvrta predaja je kod Muslima (2437).

Iz hadisa seshvata:

- Vrijednosti majke vjernika Hatidze bintu Huvejlid koja je povjerovala
Allahovom Poslaniku, sallaUahu alejhi ve sellem, pomogla ga svojim imetkom,
podsticala ga na cvrstinu i bila jedan od prvijenaca koji su prednjacili po dobru.

- Lijepo prisjecanje Allahovog Poslanika, sallaUahu alejhi ve sellem, na njegovu
prvu suprugu koja ga je pomagala i podrzavala.

- U lijepe odlike dobre zene spada da bude omiljena i rotkinja. Zato je Allahov
Poslanik, sallaUahu alejhi ve sellem, naredio zenidbu s takvima.

- Potvrda pozitivne ljubomore koja se ne smatra pokudenom kod vrijednih
zena, $to je bio slucaj sa Aisom, radijallahu anha, na koju su bile ljubomorne
Vjerovjesnikove, sallaUahu alejhi ve sellem, zene, a ona je bila ljubomorna na
Hatidzu, radijallahu anha.

- Mnogo spominjanje ukazuje na veliku ljubav, pa je zato znak onih koji vole
Allaha, Gospodara svjetova, da Ga oni, i muskarci i zene, mnogo spominju.

- Obaveza je muslimanu da cuva dogovor sa svojom suprugom i prijateljima
i bliskirn saradnicima, te da postuje svoje prijatelje dok su zivi, ali i nakon njihove
smrti, tako sto ce ih se prisjecati i govoriti o njihovim dobrih osobinama koje su
:maii i ukazivati pocast onima koji su ih poznavali.

393

Setimb. Idcl-Hitali

345. Od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Krenuo sam
na put sa Dzerirom b. Abdullahom el-Bedzelijem, pa on poce da me sluzi, te mu ja
rekoh: 'Nemoj to vise ciniti.' Na to im on rece: 'Kada sam vidio kako ensarije lijepo
postupaju sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, zakleo sam se da se
ne£u ni sa kim od njih druziti a da ga necu sluziti.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentadja hadisa:

Mavode ga El-Buhari (6/83), Fethul-Bari; Muslim (2513), a tekst hadisa je njegov.

Iz hadisa se shvata;

- Skromnost i vrijednost ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

- Iskazivanje pocasti prema onome ko je lijepo postupao sa Allahovim
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa makar bio mladi.

- Postivanje i iskazivanje pocasti starijem.

- Vrijednosti, prednjacenje i sluzenje ensarija Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem.

Poglavlje cetrdeset trece

UKAZIVANJE POSEBNE POCASTI POROD1CI ALLAHOVOG
POSLANIKA 1 POJASNJENJE NJIHOVE VRIJEDNOSTI

Pod ehlul-bejtom (ukucanima) misli se na one koji se na vjerodostojan nacin
rodoslovom vezu za pleme Benu Hasim i Abdul-Muttalib, bili oni muskarci ili
zene, i koji su vjerovali u Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i na tome
umrli.

U Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ukucane ubrajaju se njegove
supruge, majke vjernika, radijallahu anhume. Neki ucenjaci smatraju da se pod
Muhammedovom porodicom smatraju bogobojazni ucenjaci iz njegovog ummeta,
a to je tvrdnja kojoj se ne daje prednost prilikom koristenja termina ehlul-bejt ili
Alu Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem.

Uzviseni Allah kaze: "Allah samo zeli da od vas otkloni prljavstinu, porodico
Poslanikova, i u potpunosti vas ocisti." (El-Ahzab, 33)

394

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHfNA

Ovo je jasni dokaz koji govori o ulasku Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem,
mpruga u ehlul-bejt, jer su one povod objave ovog ajeta, a povod objave je sadrzan
- ovom ajetu, prema konsenzusu ucenjaka - ili se pojedinacno, prema jednom
nisljenju, odnosi na njih, ili na druge sa njima, prema ispravnom misljenju.

Uzviseni Allah kaze: "A onaj ko velica Allahova znamenja, to je znak
bogobojaznosti srca." (El-Hadzdz, 32)

Tumacenje ovog ajeta navedeno je u Poglavlju o velicanju Allahovih svetinja.

346. Od Jezida b. Hajjana prenosi se da je rekao: "Jednog dana smo ja, Husajn
d. Sebre i Amr b. Muslim otisli Zejdu b. Erkamu, radijallahu anhu. Nakon sto
smo sjeli kod njega, Husajn nam je rekao: 'Zejde, ti si postigao mnogo dobra.
Vidio si AUahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sluSao njegov govor, isao
i pohode sa njim i klanjao za njim. Zejde, zaista si mnogo hajra dozivio. ispricaj
-am nesto sto si cuo od AUahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.' On tada
:ece: 'Braticu, tako mi Allaha, vec sam ostario, davno je to bilo, a ponesto sam
. zaboravio od onoga sto sam cuo od AUahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
>toga, prihvatite ono sto kazem, a ne pitajte me za ono sto presutim.' Zatim rece:
'-ednoga dana Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao je i odrzao nam
govor — na izvoru izmedu Mekke i Medine koji se zove Humm. Zahvalio je Allahu
. pohvalio Ga, govorio i opominjaOj a zatim rekao: 'O ljudi, zaista sam ja samo
:ovjek, uskoro ce doci izaslanik moga Gospodara pa cu mu se odazvati, a vama
ostavljam dva velika emaneta: prvi je Allahova Knjiga u kojoj su uputa i svjetlo, te je
Cvrsto prihvatite Aliahove Knjige i drzite se nje.' Pa je govorio o Kur'anu i nuznosti
3>rimjene u zivotu, a zatim je rekao: 'I moj ehlul-bejt, Allahom vas opominjem za
svoj ehlul-bejt, Allahom vas opominjem za svoj ehlul-bejt' Husajn mu rece: 'Zejde,
a ko su njegov ehlul-bejt (ukucani)? Zar njegove supruge nisu ehlul-bejt?' Zejd
odgovori: 'Njegove supruge su njegov ehlul-bejt ali u ehlul-bejt spadaju oni kojima

e zabranjeno primati sadaku poslije njegove smrti.' Husajn upita: 'A ko su oni?' 'Oni
su AHjina, Akilova, Dzaferova i Abbasova porodica', odgovori on. Husajn upita:

Svima njima je zabranjena sadaka?' 'Da' odgovori on." (Prenosi Muslim)

U drugoj predaji navodi se: "Uistinu, ja vam ostavljam dva velika emaneta:

edan od njih je Allahova Knjiga koja je Allahovo uze, pa ko je bude slijedio, bit ce
na Pravorn putu, a ko je ostavi, bit ce u zabludi."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2408), a druga predaja takoder je kod njega (2408, 37).
Obavezno pogledaj moju knjigu "Medzemu'l bahrejn fi tahridzi ehadisi
=el-vahjejn" jer u njoj ima dodatnih navoda i pojasnjenja.

395

SvJbnh. IdelWkh

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost iznosenja pohvale o ucenome sa odgovarajucim epitetirna,
te upucivanje dove za njega prije trazenja znanja od njega. Zato nije pohvamo
laskanje osim prilikom trazenja znanja.

- Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, imaju vrijednosti
i dobro.

- Dozvoljeno je ucenjaku da se pred onima koji ga slusaju - prije nego sto pocne
svoje izlaganje na odredenu temu - opravda za gresku ili propust koji eventualno
moze pociniti.

- U poznoj starosti covjek je sklon zaboravu i slabosti mernorije.

- Ucenjak treba da govori samo o onome sto dobro poznaje i nije mu dozvoljeno
da govori o onome sto ne zna.

- Tragaiac za znanjem nece pricinjavati neugodntosti svome ucitelju niti ce ga
zaduzivati onim na sto ne moze odgovoriti kada vidi da se uciteij zadovoljio onim
sto je rekao.

- Pohvalnost da uceni iskoristi odgovarajuca vremena kako bi razgovarao sa
svojim prijateljima i podsjecao ih na dobro.

- Obaveza je ucenom da preporuci svojirn sljedbenicima ono sto ce im koristiti
posiije njegove smrti.

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je covjek kojem ce doci smrt kao
sto dolazi i drugirn ljudima: "Ti ccs umrijeti^ a i oni ce umrijeti.*' (Ez-Zumer, 30)

- Obaveznost pridrzavanja za Allahovu Knjigu, jer je ona Allahovo cvrsto uze
i pravi put. Ko je bude slijedio, bit de upucen, a ako je ostavi, bit ce u zabludi.

- Oporuka lijepog ophodenja prema Vjerovjesnikovoj, sallallahu alejhi ve
sellem, porodici, ukucanirna, i preporuka posebne paznje prema njima.

- Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, supruge spadaju u ehlul-bejt

- Ehlul-bejtu je zabranjeno primati sadaku, ali im je dozvoljena petina
ratnog plijena,

347. Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, a on od Ebu Bekra es-Siddika, prenosi
se da je rekao: "Postujte Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, tako sto cete
postovati njegov ehlul-bejt." (Prenosi EI-Buhari)

Dokumcntacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (7/78), Fethul-Bari.

396

RADOST POGLEDA KOMENTAR fUJADUSSAUHINA

Iz hadisa se shvata:

- Respekt prema Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, ukucanima i porodici,
iskazivanje pocasti i privrzenosti.

- Ashabi, radijallahu anhum, poznavali su prava ehlul-bejta, a ova prava
posebno su poznavala dva velikana Ebu Bekr i Omer, radijallahu anhuma.

Poglavljc cctrdeset cetvrto

POSTOVANJE I UVAZAVANJE UtENJAKA I VELIKANA
I DAVANJE PREDNOSTI NJIMA U SVEMU

Potrebno je uvazavati ucene, nosioce Kur 'ana i sunneta koji slijede ispravne
prethodnike u pogledu shvatanja, uvjerenja, ponasanja, ibadeta, za razliku od
sljedbenika strasti i novotarija. Takoder, potrebno je postivati starije i osijedjele u
islamu, kao i plemenite, moraine i hrabre koji su uzor drugima u svojim postupcima
i moralnim vrlinama. Receno je: "Vrijednost uglednih poznaje samo onaj ko je i
samvrijedan."

Uzviseni Allah kaze: "Reci: Jesu Li isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Uistinu,
pouku uzimaju samo oni koji pameti imaju." (Ez-Zummer, 9)

Uzviseni Allah obavjestava Svoje robove da kod Njega nisu na istom stepenu
oni koji postupaju po stecenorn znanju, ciji su postupci u saglasnosti sa Kur'anom
i sunnetom, i oni koji nemaju znanja i ne trude se da ga stjecu zbog svog nemara,
potcjenjivanja i udaljavanja od vjere.

Ovakvo razlikovanje na najbolji nacin potvrduje vrijednost znanja i ukazuje na
stepen koji kod Allaha imaju uceni. Odredena stvar spoznaje se samo ukoliko se
spozna njoj suprotna i na osnovu te suprotnosti pravi se razlika izmedu stvari.

Razliku izmedu znanja i neznama uvida samo onaj koji ima pameti, shvatanja
i prosvijecenosti.

348. Od Ebu Mes'uda Ukbe b. Amra el-Bedrija el-Ensarija, radijallahu anhu,
prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Neka
ijude u namazu predvodi onaj koji zna najvise Kur'ana napamet, a ako po ucenju
budu jednaki, onda najuceniji u hadisu, a ako i u hadisu budu jednaki, onda onaj koji
je prije hidzru ucinio, a ako hidzru budu zajedno ucinili, onda onaj koji je najstariji

397

Selmib.Idcl-HUah

po godinama. Neka covjek niposto ne staje pred dzemat u necijoj kuci i neka ne
sjeda na posebno mjesto izuzev nakon dozvole domacina.w (Prenosi Muslim)

U drugoj Muslimovoj predaji se navodi; "A onda onaj ko je prije prihvatio
islam", urnjesto onoga ko je najstariji,

U sljedecoj predaji stoji: "Ljude predvodi u namazu onaj ko najbolje uci
Allahovu Knjigu i koji je prije poceo uciti Kur'an, a ako u ucenju budu jednaki,
onda ih predvodi onaj ko je prije ucinio hidzru, a ako budu jednaki u hidzri, neka
ih predvodi najstariji po godinama."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (673).

Druga predaja kod Muslima (673, 291).

Iz hadis se shvata:

- Davanje prednosti ucenijem prilikom predvodenja namaza: najucenijem
u Allahovoj Knjizi i onome ko je najbolje uci, zatim najboljem poznavaocu sunneta,
zatim onome ko je prvi ucinio hidzru i prihvatio islam, a zatim najstarijem
po godinama.

Ovo je vjerovjesnicko praviio po pitanju onoga ko ima prednost da predvodi
namaz, a misljenja u vezi s onim ko ima prednost da predvodi namaz, a koja se
navode u mezhebskim knjigama i racionalnim analogijama, poput knjiga "Meraki
et-felah" kao sto su: "vece glave, manjeg spolovila, ljepsa mu zena..." spadaju
u neistine koje islamski fikh u potpunosti odbacuje.

- Najvrednija nauka je nauka o Allahovoj Knjizi, koja se stjece ucenjem,
podu^avanjem drugih t memorisanjem.

- Iz nauke o Allahovoj Knjizi grana se nauka o vjerovjesnickom sunnetu
u smislu izucavanja prenosilaca, tekstova hadisa i pridavanja paznje ovoj nauci.

- Prednjacenje u prihvatanju islama uzima se u obzir.

- Nadredeni, domacin, poslodavac, imam u mesdzidu imaju prednost
u imametu od drugih, ako su uceniji, ukoliko se drugoj osobi ne dadne prednost
da predvodi namaz.

- Onaj ko je sjedio na nekom mjestu ima najvece pravo na njega.

- Nije ispravno da zena predvodi muskarce, jer se termin "ljudi" (ar. kavm)
odnosi na muskarce, a ne za zene: "O vi koji vjerujete, neka se muskarci ne izruguju
drugim muskarcima, jer su oni mozda bolji od njih, a ni zene zenama jer su one
mozda bolje od njih." (El-Hudzurat, 1 19)

398

RADOST POGLEDA KQMENTAR R1JADUS-SAUHINA

349. Takoder, od Ukbe b. Amra prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
sailaUahu alejhi ve sellem, doticao bi svojim rukama nasa ramena prije namaza
. govorio: 'Uravnajte se i nemojte se razilaziti, pa da se razidu vasa srca. Neka iza
rr.ene budu punoljetni i razumni, a zatim sljedeci, a zatim sljedeci.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (432).

Iz hadisa seshvata:

- Obaveza poravnavanja saffova, popunjavanja praznina i zbijanja ramena
stopala u narnazu.

- Potrebno je da imam revnosno pregleda saffove klanjaca prije nego sto stupi
u namaz.

- Razilazenje i sporenje uzrok su kvarenja srca.

- Vanjstina ostavlja traga na formiranje nutrine.

- Daje se prednost boljima da stanu u prve saffove, a pod njima se misli na
jcene i punoljetne.

- Potrebno je da uceni i punoljetni stanu odmah iza imama kako bi ga podsjetili
iko nesto propusti, ili da stupe na njegovo mjesto ukoliko to bude zahtijevalo stanje
li iznenadni dogadaj.

350. Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se daje rekao: "Rekao
e Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Neka iza mene u narnazu budu
punoljetni i pametni, a zatim oni koji dolaze sljedeci' i to je ponovio tri puta.
Cuvajte se pijacnih prepirki.*"

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (432, 123).

Iz hadisa seshvata:

- Zabrana klanjacima da unose smutnje u dzamiju, npr. razmirice, rasprave,
podizanje glasova, jer to umanjuje skrusenost.

- Dzamije imaju svoju svetost pa zato nije dozvoljeno kupovati, prodavati,
objavljivati izgubljenu stvar, ili recitovati poeziju unutar dzamije.

399

Setimb.Met-HilMi

- Obaveznost razdvajanja saffbva klanjaca, tako da se odvoje saffovi
muskaraca od zena i nije dozvoljeno da budu pomijesani kao sto se mijesaju
ljudi na pijacama i trgovima.

351. Od Ebu Jahjaa, a receno je dajeon i Ebu Muhammed, Sehla b. Ebu Hasme
el-Ensarija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Abdullah b. Sehl i Muhajjis
b. Mes'ud dosli su na Hajber, ali je on vec bio osvojen, a sa njegovim stanovnicima
sklopljen dogovor, pa su se njih dvojica razisli. Muhajjis je otisao do Abdullaha
b. Sehla koji je ubijen lezao u krvi, pa ga je ukopao, a zatim je otisao u Medinu,
pa su Abdur- Rahman b. Sehl, Muhajjis i Huvejjis, dva Mes'udova sina, otisli
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem. Abdur-Rahman je poceo govoriti, a bio
je najmladi po godinama, pa je Poslanik rekao: 'Neka govori stariji, neka govori
stariji.' Abdur-Rahman je usutio, pa su Muhajjis i Huvejjis uzeli rijec. Poslanik je
rekao: 'Hocete li se zakleti i uzeti pravo od vaseg ubice?' Potom je spornenuo hadis
u potpunosti." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Mavode ga El-Buhari (6/275), Fethul-Bari; Muslim (1669, 6).

[z hadisa se shvata:

- Dozvoljenost primirja sa neprijateljem radi nuzde, jer je za islam bolji
sporazurn. Medutim, ukoliko je islam superioran nad nevjerstvom i ne ocituje se
korist sporazuma, onda se njemu ne smije pristupiti.

- Muslimanima pojedincima nije dozvoljeno da prema neprijateljima postupaju
shodno svome nahodenju i bez dozvole, saglasnosti imama, ukoliko se posljedica
toga vraca na sve muslimane.

- Davanje prednosti starijem u obracanjima.

- Zakletva pri procesu zaklinjanja "el-kasame" nasljednicima ubijenog.

- Pod zaklinjanjem "el-kasame" podrazurnijeva se pedeset zakletvi koje se
raspodijele na nasljednike ubijenog kada tvrde da ga je neko ubio ili onorne ko
protiv njih podize optuzbu ukoliko oni negiraju.

352. OdDzabira, radijallahu anhu, prenosi se da jeVjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, poslije Bitke na Uhudu, stavljao u kabur po dvojicu ubijenih muslimana,
pitajuci: "Koji je od njih dvojice znao vise Kur'ana napamet?" Kada bi pokazali na
jednog, njega bi prvog stavio u kabur (lahd), (Prenosi El-Buhari)

400

BADOST POGI.F-DA KQMENTAR RtJADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/211), Fethul-Bari.

JVlanje poznate rijeci:

"Lahd" - udubljenje na strani kabura prema Kibli u koje se stavlja mejjit.

Iz hadisa se .shvata:

- Dozvoljeno je prilikom ukopa u kabure napraviti udubljenje na sredini,
a i sa strane, kako je bila praksa u doba Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
ali je udubljenje sa strane bolje, jer se potvrdeno prenosi od Enesa, radijallahu
anhu, u hadisu koji je hasen, a navode ga Ahmed i Ibn Madze da je rekao: "Kada
ie Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio, u Medini je bio covjek koji je
kopao kabure sa udubljenjima sa strane, a drugi sa udubljenjima na sredini. Ashabi
su rekli su: Trazit cemo rjesenje od naseg Gospodara i pozvat cemo njih dvojicu,
pa koji prvi od njih dode, prepustit cemo mu kopanje kabura.' Zatim su pozvali
njih dvojicu, pa je prvi dosao onaj koji je pravio udubljenje sa strane, pa je tako
i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ukopan."

- Dozvoljenost ukopavanja dvojice ili trojice Ij udi u j edan kabur ako to zahtij eva
trenutna situacija.

- Davanje prednosti ucenim i uglednim, i u toku njihovog zivota i nakon smrti.

353. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Sanjao sam da cistim zube misvakom, kada mi pridose dva
covjeka, jedan je bio stariji od drugoga. Dao sam misvak rnladern, pa mi je receno:
Dadni ga starijeiru pa sam ga dao starijem od njih dvojice." (Prenosi Muslim sa
potpunim lancem prenosilaca, a El-Buhari bez lanca prenosilaca)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (1/356), Fethul-Bari kao mualkh Muslim (2271).

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost upotrebe misvaka, jer je to pritvrdeni vjerovjesnicki sunnet.
Misvak cisti usta, predstavlja zadovoljsrvo Gospodara, posebno prilikom abdesta,
namaza i ucenja Kur'ana.

401

Sdtoth McNUIati

- Davanje prednosti starijem iskljucivo u misvaku i govoru, bili ljudi poredani
u red ili ne, dok se u ostalim stvarima daje pravo zdesna na lijevo.

- Dozvoljeno je koristiti tudi misvak, uz dozvolu vlasnika.

- Vjerovjesnikovi snovi su istina, jer su nepogrjesiva objava. Zato Poslanikovi,
sallallahu alejhi ve sellem, snovi ulaze u zakonodavstvo.

- Dozvoljenost idztihada Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern,
ali mu se ne potvrduje greska, vec direktno biva ispravljen.

354. Od Ebu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "U velicanje Allaha spada i postovanje starog
(sijedog) rnuslimana, hafiza Kur'ana, koji ne pretjeruje u trazenju skrivenih propisa
u njemu, kako bi ih strogo prirnijenio, niti je od onth koji rijetko Kur'an uce i slabo
se po njemu vladaju, kao i postovanje pravednog vladara." (Hadis je hasen, a prenosi
ga Ebu Davud)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen, a navodi ga Ebu Davud (4843) sa dobrim senedom, kao sto kazu
dva hadiska eksperta El- Iraki i Ibn Hadzer.

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost ukazivanja pocasti osijedjelom muslimanu u islamu, te postivanja
starijih na mjestima okupljanja, priznavajuci njihovu vrijednost i prednost. Dakle,
pohvalno je biti brizan i saosjecajan prema starima, prema pravednom imamu,
prema ucacu Kur'ana koji ga shvata, primjenjuje njegove propise u svom zivotu
i ne prelazi njegove granice, uci ga i danju i nocu.

- Pretjerivanje u vjeri je propast u cijern se okrilju prekidaju dobra djela.

- Nemar prema Kur'anu je grijeh za koji se treba pokajati.

- Ailahova vjera je sredina izmedu pretjerivanja i nemara.

- Onome ko ukazuje pocast Allahovim dobrim robovima, nadajudi se nagradi
od Allaha, takav postupak daje ugled i strahopostovanje.

355. Od Amra b. Suajba, a on od svoga oca, a on od svoga oca, radijallahu anhurn,
prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Nije
od nas onaj koji nije milostiv prema nasim mladima i koji ne postuje nase starije."
(Hadis je sahih, a prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi koji kaze da je hasen-sahih)

402

RADOST POGLEDA KOMEMTaR RIJADUS-SALMINa

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navodi ga El-Buhari u "El-Edebul-mufred" (354); Ebu Davud
(4943); Et-Tirmizi (1920); Ahmed (2/185 i 207) sa razlicitim lancima prenosilaca od
Amrova djeda, a predaja je ispravna.

O ovoj tematici takoder se prenosi predaja od Enesa, Ibn Abbasa, Ubade
b. Es-Samita, Ebu Hurejre, Ebu Umame, Vaila b. El-Eska, Dzabira b. Abdullaha,
radijallahu anhum.

Manje poznate rijeci:

Et-Tirmizi kaze: "Meki ucenjaci kazu: "Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve
sellem, rijeci 'nije od nasi znace: Nije od naseg obicaja, ili nije od naseg ponasanja.'"

Alijj b. El-Medini rekao je: "Rekao je Jahja b. Seid: 'Sufjan Es-Sevri poricao je

V ( 1 II 1 1 (I HI VT" • ■ li!

ovo tumacenje nije do nas sa njecima: Nije nase vjere.

Kazem: Ko bude smatrao dozvoljenim ove grijehe, on nije nase vjere, a ko ih cini
ne srnatrajuci ih dozvoljenim, ne pridrzava se islamskih adaba. Allah najbolje zna.

Iz hadisa seshvata:

- PohvaLnost sarnilosti, saosjecajnosti, briznosti i dobrocinstva prema
malodobnima.

- Pohvalnost postivanja i iskazivanja pocasti starijima.

- Muslimansko drustvo je cvrsta gradevina u kojoj se saosjeca sa malodobnima,
postuju stariji, jer svako od njih ima svoje posebno rnjesto u zidu koji je upotpunio
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

- Potrebno je poznavati prava ucenjaka i postivati ih. U hadisu Ubade b. Samita
kod Ahmeda (5/323) stoji dodatak sa dobrim tancem prenosilaca: "...i ne zna prava
naseg ucenjaka."

356. Od Mejmuna b. Ebi Sebiba, Allah mu se smilovao, prenosi se da je jednog
dana pored Aise, radijallahu anha, prosao prosjak, pa mu je dala komad hljeba,
a zatim je pored nje prosao covjek lijepog izgleda i lijepo odjeven, pa ga je ona
pozvala za sofru, pa je jeo. Kada su neki culi za ovaj njen postupak, prigovorili su
ioj, a ona je rekla: 'Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ophodite
se prema ljudima shodno njihovom drustvenom polozaju."' (Prenosi Ebu Davud, ali
ie rekao: "Mejmun nije dozivio vrijeme Aise.")

403

Wmh'ldd'Hilali

Spominje ga, takoder, Muslim na pocetku svoga Sahiha bez lanca prenosilaca
rekavsi: "Prenosi se od Aise, radijallahu anha, da je rekla: 'Naredio nam je Allahov
Poslanik, sallallahu alcjhi ve sellem, da se ophodimo prema ljudima shodno
njihovom drustvenom potozaju." Spominje ga i El-Hakim Ebu Abdullah u svojoj
knjizi 'Ma'rifetu ulumil-hadisi' i kaze da je ovaj hadis sahib"

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, a navodi ga Ebu Davud (4842) sporninjuci njegovu prvu slabost,
a to je prekid lanca izmedu Mejmune i Aise. U hadisu je takoder Habib b. £bi Sabit
koji je obmanjivac, a takoder prenosi ga u formi "od-od''

Spominje ga i imam Muslim (1/6) u uvodu svoga Sahiha kao popratni komentar.
Medutim, njegovi uvjeti u uvodu nisu kao uv/eti u Sahihu. To sam opsirnije pojasnio
u svojoj knjizi "En-Nuket ala mukaddimeti sahihi Muslim"

Spominje ga El-Hakim u "Ma'rifetu ulumil-hadis" str. 149, kao komentar,
ali nije kao sto je rekao, jer u predaji ima prekid lanca i obmanjivanje.

Iz hadisa se shvata:

- Ukazivanje paznje ljudima shodno njihovim stepenima i poziciji u drustvu
i davanje svakome prava koje zasluzuje. Plemenitom se iskazuje pocast, dostojnom
dostojanstvo i prelazi se preko pogresaka ugJednih.

- Dozvoljeno je kao sadaku udijeliti manju kolicinu necega.

357. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Ujejne b. Hisn
dosao je u posjet svom braticu El-Hurru b- Kajsu koji je bio je jedan od Omerovih
bliskih saradnika. Inace, svi Omerovi prijatelji i saradnici, i mladi i stariji, bili su
ucaci Kur'ana (pobozna uiema). Znajuci za ugled koji El-Hurr uziva kod Omera,
Ujejne zamoli svoga bratica: €Ti uzivas ugled kod ovoga vode, pa zatrazi od njega
dozvolu da ga posjetim' El-Hurr tako i uradi, a Omer pristade. Kada je Ujejne usao
kod Omera, rekao je: 'Sine El-Hattabov! Tako mi Allaha, ti nam ne dajes mnogo,
niti medu nama pravedno sudis' Cuvsi to, Omer b. El-Hattab toliko se rasrdio da
je cak pomislio i da ga fizicki kazni. Medutim, El-Hurr se umijesa i rece: 'Vodo
vjernika, Uzviseni Allah rekao je Svome Vjerovjesniku: Ti prastaj!, i trazi da se cine
dobra djela, a neznalica se kloni!' (El-E'araf, 199). Ovo je jedna neznalica.' Tako mi
Allaha, prouceni ajeti zaustavili su Omera i stao je na granicama koje je postavila
Knjiga Uzvisenog Allaha." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su pod brojem (50}
u PoglavLju o strpljenju.

404

RADOST POGI.KDA KOMENTAR RijADUS-SAUHINA

358. Od Ebu Seida Semure b. Dzunduba, radijallahu anhu, prenosi se da je
rekao: "U doba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bio sam djecak
i ucio sam od njega, ali me sada sprecava da govorim samo sto su ovdje ljudi koji su
stariji od mene." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (1/429), Fethul-Bari; Muslim (964, 88).

Iz hadisa se shvata:

- Pokudenost pricanja o sunnetu u drustvu u kojem je prisutan neko ko ima
prednost da govori, zbog veceg znanja, pamcenja ili starosti po godinama.

- Dozvoljeno je da djeca prisustvuju skupovirna starijih i naucnim kruzocima.

- Djecak stjece znanje u toku svoje malodobnosti.

- Postivanje i uvazavanje starijih.

- Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, poznavali su pocast svojih
starijih i znali su da su na dobru sve dok im znanje dolazi od njihovih starijih velikana.

359. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nece mladic ukazati pocast starijem zbog
ajegovih godina a da Allah nece odrediti da njemu neko ukaze pocast kada ostari."
■ Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je garib)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, a navodi ga Et-Tirmizi (2022) koji ga je proglasio slabim rijecima

"garib" i to je tacno jer je u lancu Jezid b. Bejan el-Muallim el-Ukajli, a Ed-Darekutni

ga je proglasio slabim - daif. El-Buhari kaze: "Njegov status treba dobro razmotriti.

Mjegov sejh je Ebu Er-Rehal" Ebu Hatim kaze: "Mije jak i njegov hadis je los."

El-Buhari kaze: "Od njega dolaze cudne predaje."

1 z hadi sa se shvata:

- Pohvalnost ukazivanja pocasti ostarjelim muslimanima zbog njihovih godina.

- Nagrada ili kazna su shodno vrsti ucinjenog djela.

- Kako postupas prema drugima, tako ce se i prema tebi postupati.

- Dobro ne£e biti zanemareno kod Allaha.

405

Sclimb. 'Mei-HiUih

Poglavlje cetrdeset peto

POSJEClVANJE DOBRIH LJUDI, DRUZENJE SA NJIiMA,

POSTIVANJE I TRAZENJE NJIHOVE DOVE;

POSJE&VANJE ODABRANIH MJESTA

Pohvalno je posjecivati ucene, cijenjene i dobre ljude, zudjeti za druzenjem sa
njima i stjecanjem znanja od njih. Onaj ko se druzi sa ucenima, nece biti nesretan,
a ko se bude sa njima stalno druzio, pocet ce ih oponasati, a ko oponasa jedan
narod, njemu i pripada. Ovo je znak uspjeha, jer je spas u oponasanju casnih.

Znaj da je ljubav prema ucenjacima obavezna, jer je uvjet za potpunost imana
i put za uzivanje u njegovoj slatkocL

Uzviseni Allah kaze: "1 kada Musa rece pratiocu svome: 'Neprestano cu ici sve
dok ne dostignem mjesto gdje se susrecu dva mora, ili dok ne budem isao dugo
vremena"' - do rijeci: "Musa mu rece: 'Hocu li te pratiti da bi me poducio onorne
cernu si ti ispravno poducen?" (El-Kehf, 60-66)

U ovom ajetu Allah Uzviseni objavljuje da je obavijestio Musaa da jedan od
Njegovih robova, koji se nalazi na mjestu gdje se sastaju dva mora, ima znanje
koje nema Musa. Stoga je Musa, zeleci steci znanje, krenuo na put da pronade tog
Allahovog roba i imao je cvrstu namjeru da mu se pridruzi, pa rnakar ostao dugo
vremena.

U kazivanju o Musau i Hidru, aiejhimas-selam, ima mnogo koristi i prefinjenih
znacenja. Kada bih ih pokusao pobrojati, bilo bi ih vise od stotinu, a neke od njih
iz ovog ajeta su:

a) putovanje radi trazenja znanja;

b) educiranje drugih znak je dobra;

c) strpljivost u trazenju znanja, ustrajnost i neishitrenost;

d) neiznosenje tvrdnji o posjedovanju sveobuhvatnog znanja, jer je Musa
odrzao govor Benu Israilu, pa je upitan koji covjek je najznaniji. Odgovorio je: "Ja."
Potom ga je Allah prekorio, jer nije spomenuo da znanje potjece od Allaha, kao sto
navodi El-Buhari;

e) traganje za ucenjacima prakticarima kako bi se od njih uzimalo znanje,
jer se vjerovanje sastoji iz rijeci i djela.

406

RADOST POGLEDA KOMENTAR MfADUS-SAUHlNA

Uzviseni kaze: "Strpi se sa onima koji dozivaju svoga Gospodara jutrom
i veceri, zeieci Njegovo zadovoljstvo." (El-Kehf, 28)

Uzviseni Allah nareduje Svome poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve
sellem, da se druzi sa Njegovim robovima koji Ga spominju rijecima "la ilahe
lllallah", "elhamdulillah" i "subhanallah" "Allahu ekber" i mole Ga jutrom i veceri,
svejedno bili siromasi, bogatasi, jaki ili slabi.

360. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Ebu Bekr rekao je
Omeru, radijallahu anhuma, nakon smrti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem: "Hajde da zajedno posjetimo Ummu Ejmen, radijallahu anha, kao sto ju je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjecivao" Kada su usli u njenu kucu,
ona zaplaka, a njih dvojica je upitase: "Zasto places? Zar ne znas da je ono sto j e kod
Allaha bolje za Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?" Odgovorila je:
"Ne placem zato sto ne znam da je ono sto je Allaha bolje za Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, nego placem zato sto je Objava prestala dolazitP', te i oni
pocese plakati s njom. (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2454).

U ovom hadisu dogodila se jedna greska autora, Allah mu se smilovao,
i to na dva mjesta na kojima je naveo ovaj hadis - ovdje i pod brojem 452 kada kaze:
.Ja ne placem, jer znam", a ispravno je red: „Ja ne placem zato sto ne znam."

Na ovu korist ukazao nam je nas sejh El-Albani, Allah mu se smilovao, u uvodu
Rijadus-salihina, a zatim je ponovio to u komentaru ova dva mjesta. Medutim,
cudno je da se ova fraza nije ispravila u samom tekstu hadisa.

Manje pozaiate rijeci:

"Ummu Ejmen" - sluskinja i dadilja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, za vrijeme njegovog djetinjstva.

Iz hadisa se shvata:

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je ashabima uzor u svemu.

- Dozvoljenost plakanja i zalosti zbog rastanka sa dobrima i prestanka dobra
koje je siiazllo s Objavom. Nakon prestanka Objave, nastali su mnogi pravci u vjeri,
pojavile se strasti i razilazenje medu muslimanima, dogodile su se sumnje, nedace
: iskusenja. Molimo Allaha za spas.

407

Selim bid d- Hdali

- Dozvoljenost da ugledna osoba posjeti manje ugledne osobe.

- Vrijednost Ummu Ejmen, radijallahu anha.

361. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi sedaje Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellern, rekao: "Meki covjek krenuo je da posjeti svoga brata muslimana
u drugom mjestu. Allah je naredio meleku da ga saceka na putu, pa kada mu je
prisao, melek ga je upitao: 'Kuda ides?' Covjek rece: Idem posjetiti svoga brata
u ovom mjestu.' Meiek upita: 'Da ne ides zato sto ti je nesto potrebno od njega?"
Covjek rece: 'Ne, hocu da ga posjetim samo zato sto sam ga zavolio u ime Uzvisenog
Allaha.' Tada melek rece: 'Ja sam Allahov izaslanik, da ti kazem da te je Allah zavolio
kao sto si ti zavolio svoga brata u ime Njega T (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2567).

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost posjecivanja brace muslimana u ime Allaha.

- Bratstvo u ime Allaha je iznad veza po krvi, srodstva i koristi.

- Velika vrijednost ljubavi u ime Allaha i posjecivanja radi Njega.

- Ko zavoli (odredenu osobu) u ime Allaha, i Allah ce njega zavoljeti.

- Potvrda Allahove ljubavi prema Njegovim robovima koji su Mu pokorni.
To je velika i nezavisna odlika Uzvisenog kao tzv. "djelatna osobina", a potvrdena je
Kur'anom, sunnetom i konsenzusom ispravnih prethodnika.

Mi potvrdujemo Allahu ovo svojstvo ljubavi onako kako prilici Njegovoj
uzvisenosti i savrsenosti, a ne tumacimo ovo svojstvo kao sto ga tumace novije
generacije koje kazu: "Pod njim se misli na htijenje dobra i upute ljudima i blagost
prema njima."

- Sposobnost meleka da se prikazu u liku ljudi.

362» Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve seLlem, rekao: "Ko obide bolesnoga ili posjeti svoga
brata u ime Allaha, glasnik ga zovne: 'Divan si, divan je tvoj hod i u Dzennetu si sebi
mjesto pripremio."' (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen, a u nekim primjercima
njegovog Sunena se navodi da je garib)

408

RADOST POGLEDA KOMENTAR R/JADUS-SAUHINA

Dokumen tacija hadisa:

Hadis je sahih s obzirom na druge koji mu svjedoce, a navode ga Et-Tirmizi
2008); Ibn Madze (1443) i drugi od Ebu Sinana el- Kasmelija, a on od Osmana
b. Sevdaa.

Kazem: Lanac prenosilaca je slab, jer je Ebu Sinan Isa b. Sinan koji je nepouzdan.

Medutim.njemusvjedoci hadis Ebu Er-RebiaekojipripisujeVjerovjesniku,salIallahu
alejhi ve sellem, da je rekao: "Onaj ko obide bolesnog nalazi se u dzennetskoj basci
sve dok se ne vrati."

Prenosi ga Muslim (2568), a takoder Sevbanov hadis je kod Muslima (2568, 40).

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost posjecivanja bolesnog i brace u ime Allaha.

- Svaki melek ima odabrano mjesto, a neki od njih obveseljavaju vjernike
ukoliko ucine djela koja vole Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem.

363. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Primjer dobrog i loseg sagovornika je kao primjer
?rodava£a mirisa (mosusa) i kovaca. Prodavac mirisa ce ti pokloniti miris, ili ces
ga od njega kupiti, ili ces od njega barem osjetiti lijep miris; a kovac ili ce ti zapaliti
odjecu ili ce$ od njega osjetiti ruzan miris." (Muttefekun alejhi)

Dokumen tacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (6/660), Fethul-Bari; Muslim (2628).

Ix hadisa se shvata:

- Dozvoljenost navodenja primjera u hadisu kako bi se slusaocu priblizilo znacenje.

- Zabrana druzenja sa losima, jer druzenje sa njima donosi lose posljedice
u vjeri i dunjaluckim stvarima.

- Podsticaj na odabirdobrih prijatelja.

- Cistoca mosusa i dozvoljenost njegove prodaje, pa je zato Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, naveo kao primjer dobrog druga koji ti daje mosus da se njime
namirises, sto ukazuje na njegovu cistocu i dozvoljenost trgovanja n;im€.

409

SeUmb. liiel-Hilali

364. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sa zenom se stupa u brak zbog cetvero; njenog
imetka, porijekla, ijepote i vjere, pa ozeni vjernicu, blagoslovljen bio."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (9/132), Fethul-Bari; Muslim (1466).

Iz hadisa se shvata:

- Stvari koje podsticu covjeka na brak sa zenom su imetak, porijeklo, Ijepota i vjera.

- Najboljaod svih ovih stvari je vjera, jer ona pomaze covjeka u pokornostiAllahu.

- Islam preferira zenidbu sa dobrom zenom, vjernicom, jer ona pomaze muzu
u pokornosti Allahu.

- Kada je motiv braka vjera, onda brak opstaje, jer vjera predstavlja uputu
iprosvijecenost.

365. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik.
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Dzibrilu: 'Sta te sprecava da nas posjecujes
vise nego sto nas mace posjecujes?; pa je objavljen ajet: 'Spustamo se samo sa
dozvolom tvoga Gospodara, a Njemu pripada sve sto je ispred nas i iza nas i sve
sto je izmedu toga.'" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (8/428 - 429), Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Ljubav Aliahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema Dzibrilu
alejhis-selam, jer on sa sobom nosi nebeske obavijesti.

- Pohvalnost ocekivanja posjete brace u ime Allaha i njihovo pozivanje u posjetu

- Dozvoljenost da musliman zatrazi pojasnjenje od brata muslimana za
razlog njegovog kasnjenja, jer je u tome znak Ijubavi i umilnosti, sto je serijaton:
pohvaljeno.

- Meleki nista ne rade niti silaze osim sa Allahovom naredbom.

410

RADOST POGLEDA KOMENTAR RljADUS-SAUHlNA

366. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Druzi se samo sa vjernikom i neka tvoju
hranu jede samo bogobojazni." (Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi sa prihvatljivim
iancem prenosilaca)

Dokumentacija hadisa;

Hadis je hasen, a navode ga Ebu Davud (4832); Et-Tirmizi (2395); Ahmed
3/38); Ibn Hibban u svome Sahihu (554, 555, 560), kao i drugi od Hajrea b. Surejha,
a on od SaLima b. Gajlana, a on od El-Velida b. Kajsa.

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je hasen, a u njernu je Salim b. Gajlan i njegov
ucitelj El-Velid b. Kajs, koji su prihvatljivi.

Iz hadisa se shvata:

- Zabrana druzenja sa nevjernicima i grjesnicima, i zabrana izraiavanja ljubavi
prema njima.

- Naredba druzenja sa bogobojaznirna, cestitima.

- Dozvoljeno je jesti u kuci prijatelja.

- Zabrana ukazivanja pocasti losima, grjesnicima, izrazavanje dobrote prema
njima i trosenje na njih.

367. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Yjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Covjek je na vjeri svoga prijatelja, pa zato pazite s kim se
druzite." (Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi sa ispravnim Iancem prenosilaca, a
Et-Tirmizi kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je prihvatljiv zbog mnostva puteva kojima se prenosi, a navode ga Ebu
Davud (4813); Et-Tirmizi (2378); Ahmed (2/303); Hakim (4/171) i drugi od Zuhejra
b. Muhammeda el-Horosanija koji kaze: "Pricao nam je Musa b. Verdan..."

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je slab jer je Zuhejr el-Horosani proglasen
slabim, pa stoga je diskutabilno autorovo ocjenjivanje ovoga hadisa vjerodostojnim,
bez imalo sumnje.

Ovaj hadis ima drugu verziju kod El-Hakima (4/171) od Ibrahima b.
Muhammeda el-Ensarija, a on od Seida b. Jesara.

El-Hakim kaze: "Hadis Ebu El-Habbaba, tj. Seida b. Jesara, je ispravan, insallah,
a Ez-Zehebi se slozio s tim"

411

Selimb. Idcl-Hitali

Ovo sto su rekli je jako diskutabilno, jer je sam Ez-Zehebi naveo Ibrahima
b. Muharnmeda u knjizi "Ed-Du'afa" i rekao: "Prenosi nevaljale predaje."

Ovo su rijeci Ibn Adijja u "El-Kamilu fid-dua'afa" (1/260-261). Potom je rekao:
"On ima i druge predaje osim onih koje sam spomenuo. Njegovi hadisi su dobri
i postoji mogucnost njihovog prihvatanja, a vjerovatno je dosao od onih koji su od
njega prenosili."

Prema tome, on je slab, aii se uzima u obzir, pa je zato ovaj hadis hasen.

Iz hadisa se shvata:

- Musliman je duzan voditi racuna o odabiru prijatelja.

- Jedno od prava brace muslimana jeste pravedno i jednako tretiranje.

- Prijatelj za sobom povlacji prijatelja, pa neka covjek dobro pripazi koga ce uzeti
za prijatelja, jer odabir drustva mora proizaci na osnovu ispravnog razmisljanja.

- Covjek ojaeava svoju vjeru druzenjem s vjernicima, a umanjuje je druzenjem
s grjesnicima.

368. Od Ebu Musaa el-Esarija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Covjek ce biti sa onim koga Je volio"
(Muttefekun alejKi)

U drugoj predaji navodi se da je rekao: "Receno je Vjerovjesniku, sallallahu
alejhi ve sellem: 'Covjek voli odredene ljude, a nije im se jos pridruzio?' Poslanik
rece: 'Covjek ce biti sa onim koga voli."'

Dokiimentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/557), Fethul-Bari; Muslim (2641).

Manje poznate rijeci:

"Covjek voli odredene ljude"- tj. voli ugledne, ucene i dobre.

"Sa onim koga je volio"- tj. covjek ce se sastati sa onim koga je volio.

aA jos im se nije pridruzio" - ne moze da radi po njihovim djelima, ili nije
na njihovom stepenu, ili se nije sa njima sastao na dunjaluku.

Iz hadisa se shvata:

- Ko ne bude o necemu imao znanja, pitat ce o tome ucenjake koji su
nosioci znanja.

412

RADOST POGI.EDA KOMF.MTAR RIfADUSSAUHItfA

- Obaveza je muslimanu da za druzenje odabere dobre i bogobojazne prijatelje,
ier ce covjek biti prozivljen sa svojim prijateljima.

- Prijatelji ce jedni drugima biti neprijatelji na Sudnjem danu, osim
bogobojaznih.

- Ljubav u ime Allaha je pokornost putem koje covjek namiruje sta ga je
mimoislo, ili prema cemu je nemaran bio u pogledu dobrovoljnih pokornostL

- Vjernici su razvrstani po stepenima u djelima i pokornostima, neki su
umjereni, a neki prednjace po dobrima.

369. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je neki beduin rekao Allahovom

Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem; "Kada ce Sudnji cas?" Allahov Postanik,

sallaliahu alejhi ve sellem, upita: "A sta si za njega pripremio?" Beduin odgovori:

Ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

rece: "Ti ces biti sa onim koje volis." (Muttefekun alejhi, a verzija je Muslimova)

U drugoj predaji koja se prenosi kod El-Buharija i Muslims navodise; "Nisam za
njega pripremio ni mnogo dobrovoljnoga posta, ni mnogo dobrovoljnoga namaza,
ni mnogo dobrovoljne sadake, ali volim Allaha i Mjegovog Poslanika."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga EI-Buhari (10/557), Fethul-Bari; Muslim (2639, 164).

Iz hadisa se shvata:

- Mudrost i rjecitost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pri
jdgovoru onorne ko je postavio pitanje, jer mu je svojim odgovorom ukazao na
dobra djela cije je cinjenje u njegovom interesu i sto ce ga spasiti, a to je ustvari
priprema za ahiret.

- Dozvoljeno je na postavljeno pitanje odgovoriti protupitanjem, ukoliko takav
postupak koristi onome ko postavlja pitanje.

- Uzviseni Allah sakrio je vrijeme Sudnjeg casa kako bi covjek uvijek bio
spreman za susret sa Njim.

- Na Sudnjem danu covjek ce biti sa onim koga je volio na dunjaluku,
n dobru ili zlu.

- Ljubav prema Allahur pokornost Njemu i ljubav prema Njegovom Poslaniku
. njegovo slijedenje je jedno od najboljih djela i najpotpunijih pokornosti.

413

SeJimb. 'tdel-Hilali

370. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Neki covjek
dosao je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: Allahov Poslanice,
sta kazes za covjeka koji je zavolio odredene Ijude, a jos im se nije pridruzio?'
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: 'Covjek ce biti sa onim koga
voli."' (Muttefekun alejhi)

Dokumcntacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (10/557), Fethul-Bari; Muslim (2640).

Iz hadisa se shvata:

-Znacenje ovog hadisa prethodno je navedeno u hadisu broj 368.

371. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ljudi su kao plemenite rude, poput ruda zlata
i srebra. U islarnu su najbolji oni koji su bili najbolji u dzahilijetu, ako shvate propise
vjere. Duse su mobilizirane vojske, one koje se medusobno poznaju, zblize se, a one
koje se ne poznaju, razidu se." (Prenosi Muslim)

El-Buhari prenosi rijeci: "Duse su..." od Aise, radijallahu anha.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2638 i 160).

Aisina predaja kod El-Buharija (6/369), Fethul-Bari; Muslim (2638).

Kazem: Ova predaja kod El-Buharija je popratni komentar koji je lancem
prenosilaca uvezao u "El-Edebul-mufredu" (900) od Jahjaa b. Seida od Amre bint
Abdur-Rahman. Lanac prenosilaca je vjerodostojan.

Iz hadisa se shvata:

- Odlike iz dzahilijjeta (paganstva) i dobra djela ne uzimaju se u obzir ukoliko
osoba ne prede na islam.

- Znanje i fikh (shvatanje znanja) selektiraju ljude, a ne njihov ugled i imetak.

- Duse se medusobno upoznaju shodno prirodi u kojoj su stvorene. Medutim.
potrebno je profilirati dusu kako bi voljela i zblizila se sa dobrim vjernicima
i kako bi bjezala od nevjernika, musrika i novotara.

414

R A DOST POGLEDA KOMF.NTAR RIJADUS-SALMINA

372, Od Usejra b. Amra, a kaze se i Ibn Dzabir, prenosi se da je rekao: "Omer
-. el-Hattab, radijallahu anhu, kada bi dolazila pomoc od stanovnika Jemena, pitao
>i: Ima li medu vama Uvejsa b. Amira?; sve dok nije dosao do Uvejsa, radijallahu
anhu, pa mu je rekao; 'Jesi li ti Uvejs b. Amir?' On odgovori: 'Da.' Omer rece:
"Iz plemena Murad, a zatim iz potplemena Karen?" Uvejs rece: 'Da.' Zatim Omer
apita: 'Ti si imao gubu, pa si izlijecio cijelo tijelo osim koliko je velicina jednog
dirhema?' Uvejs rece: 'Da; a Omer upita; 'Imas li majku?' Uvejs odgovori: 'Da.'
Zatim Omer rece: 'Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako
xovori: 'Vama ce doci Uvejs b. Amir sa (vojnom) pornoci stanovnika Jemena iz
plemena Murad, iz potplemena Karen. Imao je gubavost, pa je izlijecio cijelo tijelo
osim koliko je velicina dirhema. Ima majku kojoj dobro cini, pa kada bi Allaha za
nesto zamolio, Allah bi mu se odazvao. Ako ga ikada susretnes, zamoli ga da za
:ebe zatrazi oprosta od Allaha, i ucHni to.' Zatrazi za mene oprosta, zatrazi za mene
jprostaj a zatim ga upita: 'Gdje zelis ici?' Uvejs rece: 'U Kufu.' Omer upita: 'Hoces li
dz ti napisem pismo preporuke za tamosnjeg namjesnika?' Amir rece: 'Draze mi je
da budem medu obicnim ljudima i sa siromasima.' Sljedece godine jedan uglednik
iz Kufe dosao je na hadzdz, pa je sreo Omera koji ga je upitao za Uvjesa, a covjek
mu rece: 'Ostavio sam ga u trosnoj kuci i sa malo opskrbe.' Tada Omer rece: 'Cuo sa
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Vama ce doci Uvejs
b. Amir sa (vojnom) pomodi stanovnika Jemena iz plemena Murad, iz potplemena
Karen. Imao je gubu, pa je izlijecio cijelo tijelo osim koliko je velicina dirhema. Ima
-najku kojoj dobro cini, pa kada bi Allaha za nesto zamolio, Allah bi mu se odazvao.
Ako ga ikada susretnes, zamoli ga da za tebe zatrazi oprosta od Allaha.' Kada se
covjek vratio u Kufu, ottsao je Uvejsu i rekao: 'Zatrazi za mene oprosta.' Uvejs
rece: Ti samo sto si dosao sa dobrog putovanja, pa zato ti zatrazi za mene oprosta!
i zatim ga upita: 'Jesi li sreo Omera?' Covjek odgovori: 'Dal pa Uvejs za njega zatrazi
oprosta. Ljudi shvatise sta time zeli, pa on ode svojim putem." (Prenosi Muslim)

U drugoj predaji od Muslima, takoder od Usejra b. Dzabira, radijallahu anhu,
oavodi se da su stanovnici Kufe dosli kao izaslanstvo Omeru, radijallahu anhu.
Medu njima je bio neki covjek koji se ismijavao sa Uvejsom. Omer upita: "Ima
li ovdje jedan od pripadnika plemena Karen?" pa dode taj covjek, a Omer rece:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mi je: 'Doci ce vam jedan
covjek iz Jemena, a zove se Uvejs. Iza sebe u Jemenu ostavit ce samo majku. Imao
je gubavost, pa je molio Allaha i On ju je od njega odstranio osim koliko je velicina
ednog dinara ili dirhema, pa ko ga od vas susretne, neka za vas zatrazi oprosta."

U drugoj njegovoj predaji od Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Najbolji
tabiin je covjek po imenu Uvejs. Ima majku (kojoj dobrocinstvo cini), a bio je
gubav, pa naredite da za vas zatrazi oprosta."'

415

Setimh'tdrt-ffilali

Dokumcntacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2542, 225).

Druga predaja kod Muslima (2542) i treca (2542, 224).

Nastojanje da se umanji vrijednost Usejra b. Dzabira, kako je preneseno od
Ibn Hibbana i Ibn Hazma ne donosi nikakvu korist, jer Usejrove predaje prenose
El-Buhari i Muslim, i on je time presao kriticnu liniju. Povjerljivim su ga proglasili
i od njega prenosili velikani, a i on je jedan od velikana tabiina. Zivio je u vremenu
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa jereceno da je bioashab. U obzirtreba
uzeti da ga Ibn Hibban i Ibn Hazm nisu proglasili slabim.

Izhadisseshvata:

- Vrijednost Uvejsa b. Amira el-Karenija. On je najbolji tabiin, a na to ukazuje
njegova skromnost i zaokupiranost ahiretom i nepotpadanje pod obmanu kada je
saznao svoj stepen o kojem ga je obavijestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem. Termin tabiin ukazuje na onoga ko je zivio u vremenu Vjerovjesnikovih,
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba, a nije vidio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve
sellem. Ovo je vjerovjesnicki naziv.

- Jedno od nadnaravnih djela Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jeste da
obavijesti o stvarima prije njihovog desavanja, i to objavom od Allaha.

- Trazenje da dobri upute dove, iako je onaj koji trazi bolji, te koristenje prilike
da dovu upute oni za koje postoji velika vjerovatnoca da 6e im biti primljena.

- Priznanje vrijednosti onima koji su je dostojni.

- Vrijednost dobrocinstva majci. To je jedno od najboljih djela kojima se
priblizava Allahu.

- Vrijednost dobrog putovanja, a za onoga koji sa njega dolazt postoji ve£a nada
da ce mu dova biti primljena.

- Skromnost Omera b. el-Hattaba i njegova ustrajnost u nastojanju da zadobije
dobro. Tad a je bio halifa muslimana.

- U hadisu se pojasnjava nacin upoznavanja sa osobama: prvo se kaze irne,
zatim nadimak, mjesto iz kojeg dolazi.

- Cvrsto nastojanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da svoje ashabe uputi
na dobre i ispravne Ijude, te da se sa njima susrecu, vide ih i zatraze da za njih upute
Allahu dovu.

- Dozvoljenost izoliranja od ljudi ukoliko se covjek pribojava smutnje za sebe.

- Ono sto covjeka cini covjekom jeste njegova nutrina, a ne njegov izgled.

416

RADOST POGLEDA KOMENTARJUJADUS~SALIHi\'A

Stoga, mjerila ljudi prema drugim ljudima nisu poput mjerila Istinitog Allaha,
tebareke ve te'ala. Ljudi gledaju na ovosvjetske formainosti i ukrase, pa se zato moze
desiti da se ismijavaju vjernicima, a Uzviseni Allah gleda u srca i djela Svojih robova.

373. Od Omera b. el-Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Zatrazio
sarn dozvolu od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da obavim 'urnru, pa mi
je dozvolio i rekao: 'Braticu, nemo; nas zaboraviti u svojoj dovi.' Zatim je rekao
odredene rijeci koje su mi draze nego da u zamjenu za njih dobijem citav dunjaluk."

U drugoj predaji stoji: "Braticu, uvrsti nas u svoju dovu." (Hadis je sahih,
a prenosi ga Ebu Davud i Et-Tirmizi koji kaze da ja hasen-sahih)

Dokumcntacija hadisa;

Hadis je slab, a navode ga Ebu Davud (1498), Et-Tirmizi (3633), Ibn Madze
(2894) od Asima b. Ubejdullaha, a on od Salima b. Ubejdullaha, a on od svoga oca
Omera, pa je spomenuo citirani hadis.

Kazem: Lanac prenosilaca je slab, jer je Asim b. Ubejdullah slab. Stoga, autor,
Allah mil se smilovao, proglasio je ovu predaju vjerodostojnom povodeci se za
imamom Et-Tirmizijem, ali je predaja, bez sumnje, slaba.

[z hadisa se shvata:

- Dova putnika je primljena.

- Pohvalnost trazenja dove od dobrih.

374- Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, odlazio bi u mesdzid jasuci na jahalici ili pjeske, pa bi u
njemu klanjao dva rekata." (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "Vjerovjesnikr sallallahu alejhi ve sellem, odlazio bi u
mesdzid Kuba svake sedmice na jahalici ili pjeske, pa je i Ibn Omer to cinio."

Dokumcntacija hadisa:

Navode ga ENBuhari (3/69), Fethul-Bari; Muslim (1399, 516).

Druga predaja kod El-Buharija (3/69); Muslim (1399, 521).

Manje poznate rijeci:

"Kuba" - naselje udaljeno dvije milje od Medine. U njemu je na temeljima
bogobojaznosti izgradena prva dzamija u islamu.

417

Selimb. Idet-HiWi

Iz hadisa se shvata;

- Pohvalnost posjete mesdzida Kuba, a o vrijednosti posjete navodi se da je
poput obavljanja 'umre.

- Nastojanje Abdullaha b. Ornera, radijallahu anhu, da se povodi za
Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem.

Poglavlje cetrdeset sesto

VRIJEDNOST LJUBAVI U IME ALLAH A I PODSTICAJ NA NJU
NA&N IZRICANJA LJUBAVI ONOME KO SE VOLI

Ljubav i mrznja u ime Allaha predstavljaju jedan od velikih puteva dobra na
ahiretu i razlog su da covjek osjeti slast imana na dunjaluku.

Neki Ijudi misle da su ljubav i mrznja vezani samo za srce i da covjek ne moze
vladati njima, pa kako onda da bude potcinjen ljubavi ili mrznji prema nekome?

Poznato je u isiamu da srce slijedi uvjerenje i iman, pa zato onaj koji vjeruje
u Allaha kao Gospodara, islam kao vjeru i Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,
kao poslanika, neminovno mora voljeti onoga ko voli Allaha. Zato su Ijubav
i mrznja u ime Allaha obaveza muslimanu.

Uzviseni Zastitnik upozorio nas je na nemar prema ove dvije cinjenice kako
na Zemlji ne bi nastupila smutnja i veliki nered, kao sto se navodi na kraju sure
El-Enfal: "Oni koji ne vjeruju zastitnici su jedni drugima, a ako to ne ucinite, na
Zemlji ce biti smutnja i veliki nered ."

Covjek moze voljeti drugu osobu zbog njenog imetka, Ijepote, ugleda, godina,
licne koristi, dunjalucke ambicije ili prolaznog materijalizma.

Svi ovi motivi i interesi prezreni su u isiamu, koji je tacno precizirao motiv
ljubavi i mrznje, a on je vjera.

S obzirom na to, musliman voli drugog covjeka iskljucivo radi njegove istinite
vjere, a mrzi ga samo radi njegove neistinite vjere.

Shodno tome, musliman je duzan da voli vjerovjesnike, evlije, iskrene, sehide
i dobre, jer su oni izvrsili ono sto Allah voli, a i On njih voli. Ovo je vid potpune
ljubavi prerna Allahu. Ljubav prema onome koga je Allah zavoho predstavlja
potpunu ljubav prema voljenom Allahu. Mrzit ce nevjernike, mynafike, novotare
i grjesnike, jer oni cine ono sto Allah mrzi, pa ih i on mrzi radi Allaha.

4!8

RADOST POGLEDA KQMENTAR RI/ADUS-SALIHINA

Ko to ucini, on voli u ime Aliaha i mrzi u ime Allaha, a onaj ko zavoli i zamrzi

- ime Allaha upotpunio je iman i uhvatio se za njegovu najcvrsdu vezu koja se ne
noze prekinuti. Njemu je Allah dovoljan t divan !i je On Zastitnik.

Znaj, brate, da ljubav i mrznja u ime Allaha ne oznacavaju prijateljstvo sa
ernicima i odricanje od musrika iz nekoliko aspekata, a od njih su:

a) prijateljstvo i odricanje su temelj, a ljubav i mrznja su upotpunjenje;

b) ljubav i mrznja proizlaze iz prijateljstva i odricanja, a ne suprotno.
Podrobnije sam pojasnio propise ljubavi i mrznje u ime Allaha u zasebnoj

nudiji, a ona je objavljena i dostupna, pa neka je Allah u&ni radoscu o&ju za
:ogobojazne.

Uzviseni kaze: "Muhammed je Allahovposlanik, aonikojisusa njimstrogi su
prema nevjernicima, a samilosni medu sobom" (El-Feth, 29) - do kraja sure.

Uzviseni Allah obavjestava o Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, da je

n istinski poslanik, bez najmanje sumnje i dvojbe, a potom pohvaljuje njegove

irugove, radijallahu anhum, dajuci im svojst\'a potpunih vjernika, bogobojaznika

iskrenih, tako da jedan od njih biva strog i surov prema nevjernicima, a samilostan

- dobrostiv prema odabranima, srdit i namrsten prema nevjerniku, nasmijan i vedra
_ca prema bratu vjerniku.

Zatim je Uzviseni opisao ashabe kao one koji cine mnostvo dobrih djela,
i najbolje i najblize Allahu od njih jeste narnaz, a posebno je izdvojio sedzdu, jer
rob biva na njoj najbiizi svome Zastitniku.

Potom je Uzviseni opisao ashabe kao iskrene u djeLima koja cine radi Allaha,
izze ve dzelle, i kod Allaha racunaju na obilnu nagradu, a to je Dzennet koji
■ buhvata Allahovo, azze ve dzelle, obilje sa potpunom opskrbom, zadovoljstvom
rrema njima i zadovoljstvom Uzvisenogsa njima, sto je vede od prvog, kao sto kaze
. zviseni: "A zadovoljstvo od Allaha je vece" (Et-Tevbe, 72).

Ono sto su osjecali u svojim dusama manifestovalo se na njihovim tijelirna,

^r ono sto je skriveno u dusi pojavljuje se na izrazajima lica. Ukoliko je unutrasnjost

ernika ispravna u pogledu Allaha Uzvisenog, Allah ce njegovu vanjstinu popraviti

::ed ljudima. Ashabi, radijallahu anhum, imali su iskrene nijjete, pa su im i djela

::Ia dobra. Svako ko o njima cuje, zadive ga svojim osobinama i uputom.

Mjihov Gospodar govorio je o njima i njihovoj velicini u prethodno objavljenim
knjigama i dostupnim predajama.

Imam Malik, Allah mu se smilovao, iz rijeci Uzvisenog: "...da bi njima ozlojedio
-evjernike" izvukao je propis o proglasavanju rafidija, koji mrze ashabe, radijallahu
i.-ihum, nevjernicima, a onaj ko bude izrazavao zlobu protiv ashaba, nevjernik
t zbog ovog ajeta. Takoder, i neki drugi ucenjaci usaglasili su se, u vezi sa ovim
::opisom, sa misljenjem imama Malika, neka im se Allah smiluje.

419

Sdimh.ldcLltiiaU

Uzviseni Allah ciljano je ozlojedio nevjernike objavom ovog ajeta, jer su
ashabi sadnice koje je Allah zasadio, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
ih s paznjom odgajao; bili su sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem,
poput stabljike, pa su ga podrzali i pomogli. Ovo je jedan od dokaza Allahove moci,
jer se time ozlojeduju Allahovi neprijatelji, koji zele da ugase Allahovo svjetlo, i ovim
dokazima gasi se zeravica u srcima Allahovih robova. Ali, Allah ce upotpuniti Svoje
svjetlo makar musricima bilo krivo, objelodanit ce Svoju vjeru, makar nevjernicima
bilo mrsko. O ovome je obavijestio istinoljubivi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kao sto se navodi u hadisu od Ebu Inebe el-Havlanija koji prenose El-Buhari u Et-
Tarihu, Ibn Madze i Ibn Hibban sa dobrim lancem prenosilaca: "Allah neprestano
sadi sadnice u ovoj vjeri koje uposljava u pokornosti Njemu do Sudnjeg dana."

Ovo ukazuje da ce zasadivanje postojano trajati u pokornosti AlLahu sve dok
ne dode Allahova odredba, a oni se i tada budu pridrzavali toga, kao sto se navodi
u mutevatir hadisu o potpomognutoj skupini i spasenoj grupai: "Neprestano ce
iz moga ummeta biti jedna skupina koja ce izvrsavati Aliahovu naredbu, nece im
nauditi ko se od njih udalji, ko ih napusti, sve dok ne dode Allahova odredba, a oni
i tada budu na tome"

Takoder, ovaj hadis je dokaz da Allahovi neprijatelji ne mogu iskorijeniti ovu
skupinu, ili u potpunosti dokrajciti ovu grupaciju pa makar se radi toga ujedinili.
Oni sami to ne zagovaraju, makar to i zeljeli, a jedino sto ce se desiti, Allahovom
odredbom, jeste da poslije svakog pokolja koji naprave nevjernici i pomagaci iz
reda munafika ovog ummeta, nanovo dode Allahu odana generacija sa punom
snagom i cvrstom odlucnoscu. Temelj ove skupine kontinuirano se prosiruje i njena
postojanost opstaje u sunnetu i islamu. Allah cini sto hoce, ali vecina ljudi ne zna.

Uzviseni kaze: "Oni koji su prije njih Medinu nastanili i iman prihvatili, vole
one koji se njima doseljavaju." (El-Hasr, 9)

Uzviseni Allah u ovom ajetu pohvaljuje ensarije, pojasnjava njihovu vrijednost,
pocast, plemenitost^ nepostojanje pakosti i davanje prednosti drugima, iako je
i njima samima potrebno. Oni su prije toga nastanili Medinu i prihvatili vjerovanje,
izrazavaju prijateljstvo prema vjernicima, vole ih i daju im svoje imetke. Molim
Allaha da oprosti nama i nasim ispravnim prethodnicma koji su nas pretekli po
svome znanju, imanu i dobrocinstvu, i da nas ucini od onih koji vole Njegove
miljenike i sticenike, a mrze Njegove neprijatelje.

375. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Ko bude imao tri osobine, osjetit ce slast imana: da mu Allah
i Njegov Poslanik budu drazi od svega ostalog, da zavoli covjeka iskljucivo radi
Allaha, i da mrzi da se vrati u nevjerstvo, nakon sto ga je Alah spasio iz njega, kao

sto mrzi da bude bacen u vatru." (Muttefekun alejhi)

420

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHIK'A

Dokumcntacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (1/60), Fethul-Bari; Muslim (43).

Iz hadisa seshvata:

- Slast imana postize se uz osjecaj zadovoljstva u pokornostima, zeljom za
ajima i davanjem prednosti njima nad porivirna duse.

- Potrebno je da covjek voli Allaha i Njegovog Poslanika vise od svojih roditelja,
diece, samoga sebe i svih ljudi.

- Veza izmedu vjernika opstoji na ljubavi u ime Allaha.

- Mrznja prema nevjerstvu iskazuje se udaljavanjem od njega i njegovih povoda;
:e mrznja prema svim nepokornostima i novotarijama koje covjeka priblizavaju
nevjerstvu.

Ovaj hadis sadrzi temeije stvarne ljubavi iz koje se grana slast imana, a oni su:

a) Upotpunjenje ove ljubavi tako da Allah i Njegov Poslanik budu covjeku drazi
A svega ostalog, jer ljubav prema Allahu i Poslaniku, sallallahu alejhi ve seliem,
nije zadovoljena postojanjem osnove ljubavi, vec je potrebno da Allah i Poslanik
?udu drazi robu od svega ostalog: imetka, roditelja, djece i samoga sebe.

b) Grananje ove ljubavi tako da covjek voli i mrzi u ime Allaha, pa voli ono sto
Allah voli i koga Allah voli, a mrzi ono sto Allah mrzi i koga Allah mrzi.

c) Odbijanje svega onoga sto je suprotno ovoj ljubavi, tako da ono sto je
suprotno imanu vise mrzi nego da bude bacen u vatru.

Podrobnije tumacenje ovoga mozes na£i u mojoj knjizi "Slast imana'!

376. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve seliem, rekao: "Sedmericu ce Allah staviti u Svoj hlad na Dan kada nece biti
drugog hlada osim Njegovog: pravednog vodu, mladica koji je odrastao u ibadetu
Allahu, azze ve dzelle, covjeka cije je srce vezano za dzamiju, dvojicu koji su se
zavoljeli u ime Allaha, radi Njega se sastajali i rastajali, covjeka koga je lijepa zena
pozvala na blud, a on rekao: 'Ja se bojim Allahal covjeka koji je dao sadaku, pa ju je
sakrio tako da njegova ljevica ne zna sta je udijelila desnica, i covjeka koji Allaha
spomene u samoci, pa mu oci zasuze." (Muttefekun alejhi)

Dokumcntacija hadisa;

Navode ga El-Buhari (2/143), FethuUBari; Muslim (1031).

421

Sdbnb. Idd-HUali

Manje poznate rijeci:

"Sedmerku" - tj. sedam kategorija ljudi. Hadis se zadrzao na spomenu
sedmerice, a odlike koje nalazu ulazak pod Allahov hlad su brojnije. Zasebao
ih je spomenuo hafiz Ibn Hadzer u djelu "Ma'rifetul-hisali el-mudzibe liz-zilali"
te Es-Sehavi u knjizi "El-Hisalul-mudzibe liz-zilali'; iskazujuci njihovu vrijednost,
poziciju, i vaznost cinjenja djela koja vode do Allahovog hlada na Sudnjem danu.

"Allah ce ih stavitl u Svoj hlad"- tj. u hlad Svoga Prijestolja, kao sto se prenosi
u Selmanovom hadisu kod Sejjida b. Mensura sa lancem prenosilaca koji je hafiz
Ibn Hadzer proglasio dobrim (hasen).

Iz hadisa se shvata:

- Vrijednost pravednog vode koji sudi po Allahovom serijatu i cuva Allahove
robove. Zato ga je prvo spomenuo radi njegove opce koristi. Molimo Uzvisenog da
popravi vode muslimana!

- Vrijednost mladica koji je odrastao u pokornosti svome Gospodaru i nije
cinio nepokornosti niti se odavao razvratu.

- Obaveznost odgoja mladih generacija u pokornosti Allahu i ispovijedanju
tevhida.

- Vrijednost onih koji redovno odlaze u dzamije i srca im ostaju vezana za njih
kada god izadu iz njih i vrate se iz ljubavi prema Allahovom spomenu i obavljanju
namaza u dzematu.

- Ljubav treba da bude u ime Allaha i radi Allaha, a ne radi prolazne koristi ili
materijalizma.

- Vrijednost kreposti i udaljavanje od razvrata iz bojazni od Allaha, iako postoje
motivi za razvrat.

- Vrijednost svjesnosti o Allahovom nadzoru i bojazni od Njega u tajnosti.

- Vrijednost plakanja iz bojazni od Allaha.

-Vrijednost davanja skrivene sadake, kojom se udaljava od pretvaranja
i uznemiravanja,

Napomena:

1. Hafiz Ibn Hadzer u "Fethul-Bariju" kaze: "Spominjanje muskaraca u ovome
hadisu nema iskljucivo znacenje, ved u tome ucestvuju i zene sa njima, prema
onome sto je spomenuo, osim ako se ovdje pod pravednim vladarem ne misli
na hilafet, a u suprotnom pod ovo spada i zena koja ima one o kojima se stara,

422

R A DOST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SAUH1NA

:>a je prema njima pravedna. Iz ovoga se izdvaja odlika zeninog cestog posjecivanja
izamije, jer je njen namaz u kuci bolji nego u dzamiji. U svemu ostalom dopusteno
e zajednicko ucesce zena, pa cak i u pitanju muskarca kojeg zena pozove na blud,
er se moze zamisliti da zenu pozove npr. lijep vladar, pa se ona, i pored potrebe, ne
t>dazove iz straha od Allaha, ili se moze odnositi na lijepoga mladica kojeg pozove
vladar da ga ozeni svojom kderkom, pa se on poboji da ne padne u grijehe radi
vladara i sustegne se, iako je u potrebi.

2. Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: "I dvojica koja se zavole
J ime Allaha" je jedna odlika, iako su dvojica onih na koje se ova odlika odnosi,
er bratska ljubav uspostavlja se medu dvojicom. Posto ljubav izmedu dva brata
una jedno znacenje, onda je i spomenuo jednog bez potrebe da spominje drugoga,
:er cilj je pobrojati odlike, a ne sve one koji su njima opisani.

3. Kazem; Postoji jos jedna napomena, a ona glasi: Izmedu ovih kategorija moze
se naci jos jedna dodatna cmjenica u samome ibadetu, a to je obuzdavanje duse
Q pokornosti Allahu, suzbijanje njene strasti i usplahirenosti prilikom nervoze, kada
*-ec postoje motivi i poticaji za nju, a sto nam potvrduje drugu cinjenicu: Nagrada
shodao velicini poteskoce. Molimo Allaha da nas pomogne u pokornosti Njemu,
N'jegovom spomenu, zahvali i lijepom obavljanju ibadeta.

377. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzvisent Allah te na Sudnjem danu
:eci: 'Gdje su oni sto su se voljeli u Moje ime? Danas t\x ih uvesti u Svoj hlad,
u Danu kada nema drugog hlada osim Moga.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2566).

Iz hadisa se shvata:

- Vrijednost ljubavi u ime Allaha.

- Podsticaj onima koji cine dobro da nastoje zadobiti Allahovo zadovoljstvo
kako bi u torn dobru jos vise ustrajali.

- Potvrda Allahove osobine govora - On govori kako zeli, glasorn i slovorn.

378. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja
dusa, necete uci u Dzennet sve dok ne budete vjerovali, a necete vjerovati sve dok
se ne budete voljeli. Hocete li da vas uputim na nesto, ukoliko ga budete dnili,
zavoljet cete se - nazivajte selam jedni drugima." (Prenosi Muslim)

423

Setimb. Id cl- Hi/ali

Dokumcntacija hadisa:

Navodi ga Muslim (54).

Iz hadisa se shvata:

- Yjerovanje je uvjet za ulazak u Dzennet.

- Iman nece biti potpun i savrsen sve dok musiiman ne bude svome bratu
muslimanu zelio dobro koje zeli i samome sebi.

- Sirenje selama je jedan od najvecih povoda zblizavanja, a oznacava da uputis
selam onome koga znas, a i onome koga ne znas.

- Sela m se upucuj e samo muslimanu, sto se zakljucuje iz Poslanikovih, sallallahu
alejhi ve seilem, rijeci "medusobno"

- Nastojanje islama da zblizi drustvo i oja^a gradevinu islama.

- Smjernice u^enjaka svojim prijateljima I sagovornicima ka onome sto im
koristi i uvodi ih u Dzennet.

379. Takoder, od Ebu Hurejre, radijaliahu anhu, navodi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve seilem, rekao: "Neki covjek posjetio je svoga brata u drugom
naselju, pa je Allah poslao meleka da ga saceka na putu." Zatim je spomenuo
hadis do rijeci: "Allah te je zavolio kao sto si ti u ime Njega zavolio svoga brata."
(Prenosi Muslim, a naveden je u prethodnom poglavlju)

Dokumentacija i komentar su pod brojem 361 u Poglavlju o posjecivanju
i druzenju sa dobrima.

380. Od El-Beraa b. Aziba, radijaliahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve seilem, rekao sljedece o ensarijama: "Voli ih samo vjernik,
a mrzi ih samo munafik. Ko ih zavoli, Allah ce ga zavoljeti, a ko ih zamrzi, Allah
ce ga zamrziti." (Muttefekun alejhi)

Dokumcntacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (7/113), Fethul-Bari; Muslim (75).

Manje poznatc rijeci:

"Ensari/e" - stanovnici Medine iz plemena Evs i Hazredz koji su Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve seilem, pomogli svojim zivotima i imecima.

424

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA

Iz hadisa se shvata:

- Ljubav prema ensarijarna je dio imana.

- Mrznja prema ensarijarna je jedan od ogranaka licemjerja.

- Ljubav prema Allahovim evlijama i pornagartje njima povod je za Allahovu
i:ubav prerna Svome robu.

- Vrijednost prvijenaca u islamu.

- Dozvoljenost upucivanja dove protiv munafika, te onih koji se bore protiv
Allaha, Njegovog Poslanika i vjernika.

381. Od Muaza, radtjaltahu anhu, prenosi se da je rekao: £uo sam Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: "Kaze Allah, azze ve dzelle:
Onima koji se vole u Moje ime pripadaju UZviiice (minberi) od svjetlosti, a na tome
ce im zavidjeti i vjerovjesnici i sehidi.'" (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa;

Hadis je vjerodostojan, a navode ga Et-Tirmizi (2390) i Ahmed (5/236, 237) od
Dzafera b. Berkana koji kaze: "Pricao nam je Habib b. Ebi Merzuk od Ataa b. Ebi
Rebaha, a on od Ebu Muslima el-Havianija.

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su pouzdani osim Dzafera
b. Berkana koji se smatra slabim u Ez-Zuhrijevim hadisima, a ovaj hadis nije od njih.

Manje poznate rijeci:

"Zavidjet ceim" - tj. zeljet ce da i oni imaju istu poziciju i pocast ne zeleci da se
ovima drugima to ukine. Ovakva pozitivna zavidnost naziva se "gibtah"

Iz hadisa se shvata:

- Potvrda Allahove osobine govora.

- Oni koji se budu voljeli u ime Allahove uzvisenosti imat ce visok stepen
i plemenitu poziciju na mjestu istinoljubivosti kod Gospodara svjetova.

- Dozvoljenost pozitivne zavidnosti, koja se ne smatra pokudenom pakoscu.

- Moie se desiti da manje ugledan covjek ima osobinu koju prizeljkuje ugledniji.

- Zavidnost vjerovjesnika onlma koji se vole u ime Allaha ne nalaze da budu
bolji od vjerovjesnika, jer su vjerovjesnici najbolja stvorenja*

425

Selimb. Met-Htfali

382. Od Ebu Idrisa el-Havlanija, Allah mu se smilovao, prenosi se da je rekao:
"Usao sam u damask u dzamiju i zatekao rnladica blistavih zubi i neke ljude koji su
sjedili sa njim. Ako bi se oko necega raziSli, njemu bi se obratili, ostavljajud svoje
misljenje i prihvatajuci njegovo. Upitao sam o njemu, pa mi je receno: 'Ovo je Muaz b.
Dzebel, radijallahu anhu.' Sutradan sam poranio, ali on je vec bio u dzamiji i klanjao.
Prtfekao sam dok je zavrsio namaz, a zatim sam mu prisao i poselamio ga. Rekao
sam: 'Tako mi Allaha, ja te volim u ime Allaha.' On rece: 'Zar u ime Allaha?' Rekoh:
'Dal a Muaz rece: 'Stvarno u ime Allaha?; a ja opet rekoh: 'Da.' Tada me je on uzeo
za pojas, privukao sebi i rekao: 'Raduj se! Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, kako govori: 'Uzviseni Allah kaze: 'Moja ljubav obavezna je prema
onima koji se vole u Moje ime, prema onima koji se druze u Moje ime, prema onima
koji se u Moje ime posjecuju i prema onima koji se medusobno pomazu."' (Hadis je
sahih, a prenosi ga Malik u El-Muvetti sa ispravnim lancem prenosilaca)

Dokumentacjja hadisa;

Navodi ga Malik u EI-Muvetti (2/953-954); Ibn Hibban u svome Sahihu (575);
Ahmed (5/229, 233, 247); El-Hakim (4/169, 170) i drugi od Ebu Idrisa el-Havlanija.

Rekao sam: "Lanac prenosilaca je ispravan."

U ovom lancu prenosilaca je korist tako sto se otvoreno kaze da je Ebu Idris
docekao vrijeme Muaza b. Dzebela i slusao od njega, te prenosio predaje uprkos
onima koji su to poricali.

Iz hadisa se shvaia;

- Kada covjek voli svoga brata muslimana, pohvalno je da ga o tome
i obavijesti.

- Ko dode dovjeku koji je zaokupiran ibadetom, lijepo je da ga ne ometa sve
dok ne zavrsi.

- Onaj ko zeli otici covjeku radi odredene potrebe, treba mu prici sprijeda kako
ga ne bi uplasio.

- Ljudi moraju imati ucenjaka koji ce ih voditi na osnovu Allahove Knjige
i sunneta Njegovog Poslanika. Njemu se trebaju vracati i njegove fetve prihvatati.

- Selam se naztva prije nego se bilo sta drugo progovori.

- Dozvoljenost trazenja zakletve od covjeka, bez sumnjicenja.

- Pojasnjenje velike vrijednosti ljubavi u ime Allaha.

- Jedan od plodova ljubavi u ime Allaha jeste posjecivanje, pomaganje,
solidarnost. Sve su ovo spone koje ucvrscuju ljubav u ime Allaha.

426

RADOST POGLEDA KOMEMTAR R1JADUS-SAUHINA

383. Od Ebu Kerimea el-Mikdama Madijekriba, radijallahu anhu, prenosi se da
e Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada covjek zavoli svoga brata
u vjeri), neka ga obavijesti da ga voli." (Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirrnizi i kaze

da je hadis hasen)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari u "El-Edebul-Mufred" (542); Ebu Davud (5124);
Et-Tirmizi (2502) - Tuhfetul-ahvezi, i drugi od Jahjaa el-Kattana koji kaze:
Pricao nam je Sevr b. Zejd od Habiba b. Ubejda"

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su pouzdani.

Iz hadisa se shvata:

- Ko zavoli svoga brata u ime Allaha, neka ga o tome obavijesti.

- Verbalno iskazivanje ljubavi u ime Allaha bratu muslimanu dobarje motiv za
ucvrsdivanje bratstva, povecanje bliskosti i uvezivanje karika ljubavi.

- El-Begavi u "Serhus-sunne" (13/67) kaze: "Iz predaje se shvata da, kada sazna da
ga je zavolio, primit ce njegov iskreni savjet shodno uputi koju mu je pokazao, a nece
odbaciti njegov govor i dobro u koje ga poziva, iako bi mu sustina savjeta bila skrivena."

384. Od Muaza, radijall ahu anhu, prenosi se da ga je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, uzeo za ruku i rekao: "Muaze, tako mi Allaha, ja te uistinu volim,
a zatim, Muaze, preporucujem ti da neizostavno poslije svakoga namaza kazes:
"Allahu, pomozi mi da Te se sjecjanii da Ti zahvaljujem i da Ti ispravno ibadet
cinim.'" (Hadis je vjerodostojan, a prenose ga Ebu Davud i En-Nesai sa ispravnim
Lancem prenosilaca)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, navode ga Ebu Davud (1522) i En-Nesai (3/53) i drugi sa
razlicitim lancima prenosilaca od Hajvea b. Surejha koji kaze da je cuo Ukbea b.
Muslima et-Tudzejbija kako govori: "Pricao mi je Ebu Abdur-Rahman el-Hubuli od
es-Sanabihija."

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su ispravni.

Ovom hadisu svjedoce dva hadisa od Abdullaha b. Mes'uda i Ebu Hurejre,
radijallahu anhuma.

427

Sclimb. 'ldei-HiUiH

Manje poznate rijeci:

"Poslije svakoga namaza" - tj. poslije svakog obaveznog namaza.

Iz hadisa sc shvata:

- Dozvoljeno je da covjeku uzme za ruku svoga brata.

- Kada covjek voli svoga brata muslimana, u ime Allaha, pohvalno je da ga
o tomeiobavijesti.

- Vrijednost Muaza b. Dzebela, radijallahu anhu.

- Pohvalnost redovnog tzgovaranja ove dove poslije svakog propisanog namaza.

- Pohvalnost trazenja pomoci i upute od Allaha kako bi covjek izvrsio robovanje
Allahu na ispravan nacin. Ovo pitanje pojasnio sam podrobnije u svojoj knjizi
"Medaridzul-ubudijjeti min hedji hajril-berijje"

- U potpunost ljubavi onoga koji voli prema onome koga voli spada da mu
preporuci istinu i strpljenje.

385. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je neki covjek bio kod
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je pored njih prosao drugi covjek, te je
ovaj rekao: "Allahov Poslanice, ja uistinu volim ovog covjeka koji je upravo prosao"
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: "Jesi Ii ga obavijestio o tome?" Covjek
rece: "Ne." Poslanik mu rece: "Obavijesti ga" pa ga je ovaj sustigao i rekao: "Ja te
volim u ime Allaha." Covjek mu odgovori: "Neka te zavoli Onaj u cije ime si me
zavolio." (Prenosi ga Ebu Davud sa ispravnim lancem prenosilaca)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navode ga Ebu Davud (5125); Ahmed (3/141 i 150); EI^ Hakim,
(4/171); Abdur-Rezak u svome Musannefu (20319); Ibn Hibban u svome Sahihu
(571) sa razlicitim pravcima prenosilaca od Enesa. Kazem: Ovaj hadis je sahih.

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost da covjek ode do svoga brata muslimana kako bi ga obavijestio
da ga voli. Sunnet je da mu ode kuci, jer Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
prema predaji koju navode Ibn Mubarek u "Ez-Zuhdu" i lbn Vehb u "El-Dzami'a"
sa ispravnim lancem prenosilaca, kaze: "Kada neko od vas zavoli svoga prijatelja,
neka mu ode njegovoj kuci i neka ga obavijesti da ga voli u ime Allaha, azze ve dzelle."

428

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUII/NA

- Onaj koga njegov brat musliman obavijesti da ga voli, neka mu takoder uzvrati
prouci dovu rijecima: "Neka te zavoli Onaj u cije ime si me zavolio."

- Susret na Allahovom putu povecava prisnost.

Poglavlje cetrdeset sednio

ZNAKOVI ALLAHOVE LJUBAVI PREMA N)EGOVOM ROBU,

PODSTICAJ N A USKLADIVANJE PONA$ANJA SA TIM

ZNAKOVIMA I NASTOJANJE DA SE ONI POSTIGNU

Ibn Kajim el-Dzevzijje u knjizi "Medaridzus-salikin" (3/18-26) kaze: "Allahova

ubav prema Njegovim sticenicima> vjerovjesnicima i poslanicima je dodatna

osobina Njegove milosti, dobrocinstva i blagodarnosti. To je posljedica ljubavi,

koja nuzno proizlazi, jer kada ih je zavolio, onda je njihov udio u Njegovoj milosti i

iobrocinstvu postao najpotpuniji.

Dzehmije smatraju da Allah niti voli, niti je voljen, medutim, oni ne mogu
nijekati tekstove serijata, pa su tekstove o Njegovoj ljubavi prema robovima
rrotumacili kao ljubav prema Njegovoj pokornosti i ibadetu, te povecanju dobrih
diela kako bi putem njih postigli nagradu. Iako su ih (djela) nazvali ljubavlju, pod tim
su podrazumijevali ono sto postizu od nagrada. Kod njih se zasebna nagrada voli
>ama po sebi, dok je Uzviseni Gospodar voljen od drugih tako sto se vole sredstva
koja Njemu vode. Tekstove u kojima se govori o Njegovoj ljubavi prema robovima
:uma£e kao Njegovo dobrocinstvo prema njima i davanje nagrade, a nekada ih
protumace kao Njegovu pohvalu njih i si., a nekada kao Njegovo htijenje (iradeh)
:oga, nekada ih tumace kao zasebno djelo, a nekada ih tumace kao samo htijenje.

Oni kazu: Ako je htijenje vezano za poseban odabir roba u pogledu stanja i
• isokih stepena, to je nazvano ljubavlju, a ako je vezano za kaznu i osvetu, onda
se naziva srdzbom; ako je vezano za opcenito dobrocinstvo i posebno davanje
blagodati, onda se naziva dobrostivoscu; ako je vezano za Njegovo davanje dobra
a tajnosti i neprimjetno, onda se to naziva blagoscu (lutf). To htijenje je jedno, ali
:ma vise imena i propisa s obzirom na ono sto se za njega veze.

Onaj ko Allahovu ljubav prema robu smatra Njegovom pohvalom, vraca je
znacenjem) na osobinu govora. Ova osobina je kod njega osobina Bica, a ne jedna
od osobina Njegovih djela. Djelo je kod ovakvoga isto sto i uradeno, pa, stoga,
II Allahovom bicu nikako ne opstoji ljubav prema Njegovom robu, niti prema
Njegovim vjerovjesnicima i poslanicima.

429

Selimb. Mel-Hiltdi

Ko Njegovu ljubav vrati (znacenjem) na osobinu htijenja, ucinio ju je jednom
od osobina Bica, s obzirom na one koji posjeduju htijenje, ili na osobine Njegovih
djela, s obzirom na ono sto se za njih veze.

Kada su ovi zauzeli stav i misljenje da je ljubav htijenje, te da se Ljubav ne
veze osim za ono sto je novonastalo i sto je moguce, a nemoguce je da se prema
'praiskonskom' izrazi htijenje, negirali su ljubav ljudi, meleka, vjerovjesnika
i poslanika prema Njemu. Rekli su: Ta ljubav nema znacenja, osim htijenja za
priblizavanjem Njemu, Njegovog velicanja i zelje da Mu se cini ibadet. Tako su
negirali posebnost Njegove bozanstvenosti i posebnost robovanja, uvjereni da
tevhid i tenzih (izrazavanje Allahove cistote od nedostataka) tako nalazu. Takoder
po misljenju dzehmija, tevhid i tenzih upotpunjavaju se iskljucivo negiranjem
sustine Njegove bozanstvenosti i sustine robovanja Njemu.

Svi pravci ovih dokaza - razumski, predajni, prirodno-urodeni, analogni,
nutrinski, logicki, ukazuju na porvrdu robove ljubavi prema svorne Gospodaru
i Gospodara prema Svome robu.

Ukoliko bi pitanje ljubavi bilo ponisteno, bile bi ponistene sve pozicije imana
i ihsana, te bi bili obesnazeni svi stepeni puta ka Allahu, jer ljubav je srz svakog
stepena, pozicije i djela, pa ukoliko nema te ljubavi, onda je covjek mrtav i u njemu
nema duse. Njeno pripasivan^e (ljubavi) djelima je isto kada im se pripi§e iskrenost.
Zapravo, ona predstavlja sustinu iskrenosti; pa cak i sam islam koji oznacava
predanost uz potcinjenost, ljubav i pokornost Allahu. Zato onaj koji nema ljubavi,
nema nikako ni islama. Zapravo, ljubav je sustina svjedocenja da nema drugog
istinskog boga osim Allaha, jer je Bog onaj koga robovi uzimaju za bozanstvo iz
ljubavi i podredenosti, straha i nade, velicanja i pokornosti" - sazetak.

Uzviseni Allah kaze: "Reci: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, pa ce i vas Allah
zavoljeti i vase vam grijehe oprostiti, a Allah prasta i samilostan je.w (Ali Imran, 31)

Ovaj ajet naziva se "ajetom ispita" jer kada su srca ustvrdila da vole Allaha,
Allah je objavio ovaj ajet kao kusnju, kako bi se istinoljubivi razlikovao od onoga
koji samo iznosi t\'rdnje.

U ovom ajetu je naznaka o dokazu ljubavi, njenom plodu i koristi. Dokaz
i znak ove ljubavi je slijedenje Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellern, a korist i
plod su Allahova ljubav prema vama. Pa, ukoliko covjek ne bude dosljedno slijedio
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern, nece zavoljeti ni Allaha, a i Njegova ljubav
prema covjeku bit ce iskljucena.

Zato ovaj ajet osuduje svakoga onoga ko tvrdi da voli Allaha, a ne slijedi
poslanika Muhammeda, jer takva tvrdnja, u ovom pitanju, ustvari je lazna, sve
dok ne bude u svim svojim rijecima i djelima slijedio muhammedanski zakon
i vjerovjesnicku vjeru.

430

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Onaj koji bude dosljedno slijedio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bez
-vodenja inovacija u vjeru, i bude potpuno poslusan, zadobit ce nesto vece od
prizeljkivane ljubavi prema svome Gospodaru, a to je: ljubav njegovog Gospodara
prema njernu. Ova ljubav Allaha prema Njegovom robu veca je od prve ljubavi, tj.
■ubavi roba prema Gospodaru, kao sto su rekli neki mudri ucenjaci iz reda ispravnih
rrethodnika: "Nije smisao u tome da volis, vec da budes voljen. Zapravo, povecat
:e vam Svoje obilje, pa vam oprostiti vase grijehe i pobrisati vase lose postupke,
; dokaz je da su dobrocinstvo i milost trag i nuzna posljedica Njegove ljubavi."
U ovome je dokaz za opovrgavanje tvrdnje onih koji ljubav tumace kao milost,
uputu i dobrocinstvo.

Uzviseni Allah kaze: "O vi koji vjerujete, ukoliko se neko od vas odmetne od
vjere, pa Allah ce dovesti ljude koje voli i koji Njega vole, koji su ponizni prema
\ jernictma, a nadmocni nad nevjernicima, i bore se na Allahovom putu ne bojeci
se nicije pridike. To je Allahova blagodat koju On daje kome zeli, a Allah daje
u obilju i sveznajuci je." (El-Maide, 54)

Uzviseni, obavjestavajuci o Svojoj velikoj modi, kaze da ce onoga ko se
okrene od pomaganja Njegove vjere i uspostavljanja Njegovog serijata, uistinu
zamijeniti boljim, onim ko je ustrajniji na Pravom putu. Tako Uzviseni kaze:
Pa, ako se okrenete, zamijenit cemo vas drugim narodom koji nece biti poput vas."
Muhammed, 38) Uzviseni kaze: "Ako zeli, dat ce da nestanete i doci ce sa novim
iiudima, a to Allahu nijc veliko." (Fatir, 1 6) Potom je za to spomenuo cetiri znaka:

Prvi: Oni su "ponizni prema vjenricima" - samilosni su i brizni prema njima
: saosjecajni poput djeteta prema svome roditelju i roba prema svome vlasniku.

Drugi: Oni su "nadmocni nad nevjernicima" - tj. oni su ponosno jaki nad
nevjernicima, kao sto je lav jak i silan prema svome ulovu. Iskazuju grubost
i strogost prema svojim i Allahovim neprijateljima.

Allah je spomenuo ove dvije osobine, izmedu ostalih osobina, najprimjerenije
generacije i povezao prvi uzor Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i one koji
=u sa njim, rekavsi: "Oni su strogi prema nevjernicima, samilosni medusobno."
El-Feth,29)

Treci: Oni "bore se na Allahovom putu", a ne na putu svoje nacije ili vlastitih
imbicija, ne bore se ni za svoju drzavu, ni za svoju rasu, vec" na putu realizacije
zahtjeva Allahovog puta, sprovodenja Njegovog serijata. Oni sami u tome nemaju
nikakvog udjela, vec to cine samo radi Allaha Jedinoga, koji sudruga nema.

(Setvrti: Oni "ne boje se nicije pridike" a zasto se i bojati kritike Ijudi kada im
■q zagarantirana ljubav Gospodara ljudi? Zasto se drzati obicaja i tradicije ljudi,
dok oni slijede sunnet i zele ponos, te predstavljaju Allahov metod zivota?

431

Selim b. Idd-HUali

Ljudi i njihove kritike iskljucivo se boji onaj koji preuzima rnjerila, pravila
i postupke iz nahodenja ljudi, a onaj ko trazi sud od Allaha u svakom pokretu
i stajanju, nece ni razmisljati sta ljudi govore, bez obzira ko oni bili, bez obzira
u kakvom stanju oni bili.

Ovaj ajet sadrzi sustinu, plod, realizaciju poziva i znak ispravnosti te ljubavi.
Sustina ljubavi je da Allah voli i da bude voljen, a plod ove ljubavi je da Allahovi
robovi cine dobro jedni drugima, kao sto Zastitnik njima cini dobro: "I dobro cini
kao sto ti je Allah dobro ucinio." (El-Kasas, 77) Realizacija ove ljubavi je u dzihadu na
Allahovom putu zivotom, rukom, jezikom i imetkom, a znak ove ljubavi je da onoga
koji voli niko ne odvrati od ovoga cilja, niti da se u njegovo srce umijesa tuda kritika,
niti prigovor. Svaki onaj koji voli, a osvrne se na kritike i sprijeci ga prigovor da dode
do svog voljenog, u sustini nije onaj koji voli. Allah je najuzviseniji i najbolje zna.

386. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Uzviseni Allah kaze: 'Ko bude neprijatelj Mome
Sticeniku (evliji), Ja mu najavljujem rat. Najdraze s cime Mi se Moj rob moze pribliziti
jesu farzovi. Moj rob Mi se priblizava nafilama sve dok ga ne zavolim, a kada ga
zavolim, Ja postanem njegov sluh kojim cuje, njegov vid kojim gleda, njegova ruka
kojom prihvata, njegova noga kojom hodi. Ako Me zamoli za nesto, sigurno 6u mu
udovoljiti, a ako zatrazi Moju zastitu, sigurno cu ga zastititi.'" (Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija i komentar ovog hadisu navedeni su pod brojem 95 u Poglavlju
o zalaganju.

387. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, navodi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada Uzviseni Allah zavoli Svoga roba, pozove
Dzibrila i kaze mu: Allah Uzviseni zavolio je tog i tog, pa ga i ti zavoli.' Zatim
ga Dzibril zavoli, pa pozove stanovnike neba: Allah je zavolio tog i tog, pa ga
i vi zavolitel a zatim ga stanovnici neba zavole. Zatim mu Allah podari Iijep prijem
medu stanovnicima Zemlje." (Muttefekun alejhi)

U Muslimovoj predaji navodi se: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem: "Kada Uzviseni Allah zavoli Svoga roba, pozove Dzibrila i kaze mu:
'Ja volim tog i tog, pa ga zavoli i ti; Zatim ga i Dzibril zavoli, i pozove stanovnike
nebesa govoreci: 'Allah je zavolio tog i tog, pa ga i vi zavolite.' Zatim ga i stanovnici
nebesa zavole. Zatim mu Allah podari lijep prijem medu stanovnicima Zemlje.
A kada Allah zamrzi Svoga roba, pozove Dzibrila i kaze mu: 'Ja mrzim tog i tog, pa
ga i ti zamrzi.' Zatim ga i Dzibril zamrzi, a potom pozove stanovnike neba i kaze im:
Allah je zamrzio tog i tog, pa ga i vi zamrzite.* Zatim ga zamrze stanovnici neba,
pa mu Allah dadne da ga zamrze i stanovnici Zemlje.'"

432

BADOST POGLEDA KOMENTARRJfADUS-SALIWNA

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (6/303), Fethul-Barij Muslim (2637, 157).
Druga predaja kod Muslima (2637).

Manje poznate rijeci:

"Stanovnici neba" - meleki.

"Dadne mu se da ga Ijudi na Zemlji prihvate" - tj. dadne mu se ljubav u srcima
vjernika i dobro za njega.

"Bude spomhyan po dobru" - kao sto je Allah to dao dobrim prethodnicima
ovog ummeta, poput Ebu Bekra i Omera.

Iz hadisa seshvata:

- Poenta o ljubavi i mrznji covjeka iskljucivo se ogleda u ljubavi i mrznji prema
covjeku od strane uglednih i dobrih, a dobrom covjeku nece smetati mrznja velikih
grjesnika, ili njihova ljubav prema njima slicnim grjesnicima, jer vjernik gleda sa
Allahovim nurom i voli onoga ko je zavolio Allaha.

- Potvrda dva Allahova svojst\ra ljubavi i govora.

- Pokornost meleka Uzvisenom Allahu je apsolutna, bez ikakvog dvoumljenja.

- Dzibril, alejhis-selam, ima prednost nad ostalim melekima i od Allaha
dostavlja ono sto On objavljuje Svojirn robovima.

- Koga Allah zavoli, zavole ga stanovnici neba i Zemlje, a koga On zamrzi,
zamrze ga i stanovnici neba i Zemlje. Zato je covjek duzan da nastoji zadobiti
Allahovu ljubav slijedenjem Allahovog Po&lanika, sallallahu alejhi ve sellem,
i priblizavanjem Allahu prakticiranjem Njegovih naredbi i povecanjem cinjenja
dobrih djela i ostavljanjem grijeha.

388. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, poslao jednoga covjeka kao zapovjednika izvidnice. Covjek je,
predvodeci svoje drugove, na zavrsetku svakog namaza ucio Kul-huvallahu chad.
Kada su se vratili, to su spomenuli Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
pa je on rekao: "Upitajte ga zasto to cini." Upitali su ga, a on je odgovorio: "Zato sto
su u toj suri svojstva Milostivog, i ja volim da je ucim." Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao je: "Recite mu da ga Uzviseni Allah voli." (Muttefekun alejhi)

433

Setimlhldd-HUaU

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (13/347), Fethul-Bari; Muslim (813).

Iz hadisa se shvata:

- Vojna formacija mora imati zapovjednika, a zapovjednik je istovremeno
i njihov imam u namazu,

- Nije dozvoljeno suprotstavljati se zapovjedniku, izuzevako se radi o otvorenom
grijehu, i to iz bojazni da ne dode do razjedinjenja ljudi.

- Zapovjedniku se suprotstavlja pred halifom muslimana.

- Potvrda Allahove jednoce i u osobinama, te da Allah ima bice i svojstva i da
svojstva i bice nisu isto.

- Ashabi su odlazili Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, trazeci od
njega fetvu za svaku novonastalu situaciju, ciji propis nisu poznavali.

- Vrijednost sure El-Ihlas, jer u njoj se govori o tevhidu koji je obavezno
ispovijedati Allahu, te o Njegovom obaveznom pravu prema robovima, tako sto
ljudi ispunjenje svojih potreba traze iskljucivo od Njega i samo se Njemu okrecu
u ostalim stvarima; ukazuje se na Njegovu cistotu od toga da bude roditelj ikome
ili necije rodeno dijete.

- Djeia se ci^ene prema namjerama, pa onaj ko se priblizi Allahu s dielom koje
Allah voli, i Allah ce njega zavoljeti.

- Nepotcjenjivanje bilo koje pokornosti, ima djela za cije se cinjenje postizu
visoki stepeni, iako su malena u ocima ljudi, a u ovome je takoder replika onima
koji dijele vjeru na Ijusku i jezgru.

- Dozvolfenost ponavljanja jedne sure na namazu, jer je ovaj ashab ucio suru
Kul-huvallahu ehad poslije svakog ucenja u namazu.

434

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Poglavlje cetrdeset osmo

ZABRANA UZNEMIRAVANJADOBRIH,
SLABIHISIROMAHA

Muslimanujeobavezadasprecavauznemiravanjedrugihmuslimana.aposebno
slabih i siromaha, te onih koji nemaju drugog pomaga£a osim Allaha Uzvisenog.

Pod ovo ne potpada trazenje izvrsenja prava ili izvrsenje serijatskih kazni,
jer su one i samim serijatom naredene.

Uzviseni Allah kaze: "Oni koji uznemiravaju vjernike i vjernice na osnovu
onoga sto nisu zasluzili, ponijeli su potvoru i otvoreni grijeh." (El-Ahzab, 57)

Uzviseni Allah u ovom ajetu prijeti onima koji objelodanjuju mahane vjernica
i vjernika i umanjuju njihove vrijednosti pripisujuci im ono sto nisu ucinili, i ukazuje
da su takvim postupanjem na sebe natovarili potvoru i ociti grijeh.

Ova Allahova prijetnja odnosi se na nevjernike u Allaha i Njegovog Poslanika,
a potom siite - rafidije koji umanjuju vrijednost ashaba i pripisuju im mahane od
kojih ih je Allah o£istio, daju im osobine suprotne onima po kojima ih Uzviseni
Allah spominje. Allah, azze ve dzelle, obavijestio je da je zadovoljan muhadzirima
i ensarijama i pohvalio ih je, dole ih ove neznalice vrijedaju i potcjenjuju,
te o njima govore ocite neistine. U sustini, srea nevjernika i siija-rafidija izopacena su,
jer kritiziraju pohvaljene, a hvale kritizirane.

Uzviseni kaze; "I jetimanemoj ucviliti, a na onoga koji trazi nemoj podviknuti."

(Ed-Duha, 9-10) Tefsir ovog ajeta prethodno je naveden u Poglavlju o blagosti
prema jetimu.

Hadisi su mnogobrojni, a od njih su:

Hadis Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u prethodno poglavlju: "Ko neprijateljuje
protiv Moga sticenika^ Ja mu najavljujem rat"

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 95 u Poglavlju
o zalaganju.

Takoder, i hadis Sa'da b. Ebi Vekkasa, radijallahu anhu, prethodno naveden
u Poglavlju o blagosti prema jetimu kada Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze:
'Ebu Bekre, ako si ih rasrdio, rasrdio si i svoga Gospodara,"

435

Sdiiuk IfU'l-Hilali

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 261 u Poglavlju o
blagosti prema jetimu.

389. Od Dzunduba b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko klanja sabah-namaz, on je pod
Allahovom zastitom, a Allah vam nista ne trazi za Svoju zastitu, ali od koga bude
trazio za Svoju zastitu nesto, sustidi ce ga, a zatim baciti licem u dzehennemsku
vatru.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojem 232 u Poglavlju o velicanju
muslimanskih svetinja.

Poglavlje cctrdeset dcvcto

SUBENJE LJUDIMA PREMA VANjSTINI,
A ALLAHU CE ODGOVARATI ZA ONO §TO IM JE U DUSAM A

Uzviseni Allah kaze: "Pa ako se pokaju, budu klanjali namaz i davali zekat,
vi ih pustite." (Et-Tevbe, 5)

Ovaj ajet pojasnjava da je zastitio svoj zivot i imetak covjek koji se bude pokajao,
vjerovao u Allaha i Muhammeda Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
klanjao namaz i davao zekat, i tada nikome nije dozvoljeno da mu prijeti ubijanjem
i zarobljavanjem. Ovaj ajet obuhvata one koji primijene spomenuto iz iskrenih
pobuda ili samo u vanjstini (licemjerno').

Zato je Ebu Bekr es-Siddik, radijallahu anhu, u borbi protiv onih koji su uskracivali
zekat kao uporiste uzeo ovaj casni ajet i njemu slicne, a ajet je zabranjivao borbu
protiv njih pod uvjetom cinjenja ovih postupaka, a oni su: ulazak u islam i izvrsavanje
njegovih obaveza. Skrenuo je paznju od veceg ka manjem, )er najcasniji temelj islama,
poslije izgovaranja dva sehadeta, je namaz koji predstavlja pravo Uzvisenog Allaha,
a poslije njega je davanje zekata koje predstavlja prelaznu korist na siromahe, a
zekat je najcasniji postupak vezan za stvorenja, i zato se cesto namaz i zekat zajedno
spominju. Neka se Allah smiluje Es-Siddiku, kako je samo shvatao ovu vjeru!

390. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Naredeno mi je da se borim protiv Ijudi sve dok
ne posvjedoce da nema drugog istinskog boga osim Allaha i da je Muhammed
Allahov poslanik, dok ne pocnu klanjati namaz i davati zekat. Kada to urade, zastitit

436

RADOST POGLEDA KOMENTAR RJJADUS-SAUHINA

:e svoje zivote i imetke od mene, izuzev kada se ogrijese o propise islama, a njihov
-<onacan obracun je kod Uzvisenog ALlaha." (Muttefekun alejhi)

Dokumcntacija hadisa:

Mavode ga El-Buhari (1/75), Fethul-Bari; Muslim (22).

Ovaj hadis je mutevatir, a navodi se od skupine ashaba, radijallahu anhum.

Manjc poznate rijcci:

Osifft kada se ogrijese o propise islama" - ali je njima obaveza, poslije zastite
svojih zivota i imetaka, da postuju propise islama, a to je cinjenje obaveza
: ostavljanje zabrana .

Iz hadisa se shvata:

- Borba u islamu protiv idolopoklonika traje sve dok ne prihvate islam, a dokaz
njihovog ulaska jeste da izgovore dva sehadeta, da obavljaju namaz i daju zekat,
a takoder i njihovo priznanje ostaiih temelja islama koji nisu spomenuti u ovom
hadisu, ili zato sto nisu tada jos bili propisani, ili se Poslanik zadovoljio djelimicnim
navodenjem propisa skrecuci paznju na najvaznije.

- Kada objave prihvatanje islama, njihovi zivoti i imeci postaju zabranjeni,
• Allahu ce odgovarati za ono sto kriju u svojim dusarna i srcima. U pitanju
sprovodenja propisa islama na dunjaluku, mi se prema njima ophodima kao prema
muslimanima.

- U hadisu je dokaz da se djela u vanjstini prihvataju i da se donosi propis
presuda onako kako vanjstina nalaze.

- Tevhid zbog kojeg se vodi borba protiv ljudi sve dok ga ne priznaju jeste
da se jedino Allahu upucuje ibadet i da Mu se pripisuju osobine potpunosti
: epiteti uzvisenosti. To se ne odraosi samo na tevhidur-rububijje (Allahovu jednocu
gospodarstva), jer Arapi protiv kojih se borio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, prije izgovaranja la ilahe illallah Muhammedur-resulullah, priznavali su
Allahovu jednocu gospodarstva, a ona oznacava da je Allah Tvorac, Opskrbitelj, da
Dzivljava, usmrcuje, spusta kisu. Medutim, oni su drugima davali ucesca u ibadetu
xoji samo Allahu pripada, i tvrdili su da su uzimali kumire kao sredstva priblizavanja
Allahu: "Mi ih obozavamo da nas jos vise Allahu priblize." (Ez-Zumer, 3) Svemu
ovome moze se dodati i cinjenica da je tevhidur-rububijje prirodno urodena
cinjenica u ljudskoj dusi, kao sto je Uzviseni jezikom Poslanika rekao: "Njihovi
poslanici rekose: 'Zar u Allaha sumnjate, Tvorca nebesa i Zemlje?"* (Ibrahim, 10)

437

telimlhldd-titlak

Stoga, znacenje rijeci zbog kojih se vodi borba protiv ljudi sve dok ih ne izgovore
je: Ne obozava se niko s pravom, osim Allaha, niti se iko istinolj ubivo slijedi osim
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Ovo je podrobnije pojasnjeno u knjigama
islamskog vjerovanja ehlis-sunneta i hadisa sljedbenika ispravnih prethodnika.

391. Od Ebu Abdullaha Tarika b. Usejma, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"£uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Ko kaze da
nema drugog istinskog boga osim Allaha i porekne druga bozanstva, osim Allaha,
zastitio je svoj imetak i zivot, a Allahu ce poslije polagati racun." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (23).

Iz hadisa se shvata:

- Uvjet tevhida jeste odricanje od neispravnih bozanstava a nevjerstvo u taguta.
Ovo je potvrdeno ajetima iz casnog Kur'ana: "A ko ne vjeruje u taguta i vjeruje u
Allaha, uhvatio se za najcvrscu vezu kojoj nema raskida" (EI-Bekare, 256); "Oni
koji izbjegavaju taguta da ga obozavaju i povrate se Allahu, njima pripada radost ."

(Ez-Zumer, 17)

- Zivota, imetak i cast muslimana su zasticeni i nije dozvoljeno na njega nasrtati,
niti ga uznemiravati.

- Mi sudimo po vanjstini, a Allah na Sebe uzima presudu za ono sto ljudska srca
kriju. U neki relevantnim knjigama desila se opasna pogreska, a ona )e da se ove
rijeci navode kao hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a ustvari
nije tako, jer ove rijeci nemaju nikakvog utemeljenja medu predajama koje se
pripisuju Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, vec su izreka ucenjaka,
a njihovo znacenje je sasvim ispravno i jasno. Podrobnije sam o tome govorio u
knjizi "Silsiletul-ehadisi elleti la asle leha" pod brojem 8.

392. Od Ebu Ma'beda el-Mikdada b. El-Esveda, radijallahu anhu, prenosi
se da je upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Ako se sukobim
sa nevjernikom i on mi sabljom odsijece ruku, a zatim pobjegne na drvo i kaze:
'Prihvatam islam; smijem li ga ubiti, Allahov Poslanice, nakon sto to kaze?" Poslanik
rece: "Ne smijes ga ubiti." Rekoh: "Ali, Allahov Poslanice, odsjekao mi je ruku,
a zatim je to rekao." Poslanik rece: "Ne smijes ga ubiti, jer ako ga tada ubijes, on ce biti
u polozaju (stepenu) u kojem si ti bio prije nego sto si ga ubio, a ti ces biti u polozaju
(stepenu) u kojem je on bio prije nego sto je to izgovorio." (Muttefekun alejhi)

438

RADOST POGLEDA MOMENTA 8 RIlADUS-SAUHIhJA

Rijeci "on ce biti u polozaju u Icojem si ti bio", znace da je njegov zivot zasticen
: potpada pod propise islama, a rijeci "ti ces biti u polozaju u kojem je on bio" znace
da je dozvoljeno njegovim nasljednicima da izvrse odmazdu nad njim, a ne znace
da je on na njegovom stepenu nevjerstva. Allah najbolje zna.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (12/187) Fethul-Bari; Muslim (95).

Iz hadisa se shvata:

- Islam je dozvolio krv i imetak nevjernika koji se bori protiv muslimana.

- Zabranjeno je ubiti covjeka cije rijeci ili postupci ukazuju da je prihvatio islam.

- Ko namjerno ubije covjeka koji je prihvatio islam, obaveza je nad njim izvrsiti
odmazdu, a ako to uradi iz neznanja ili zbog nekog svog posebnog tumacenja,
obavezan platiti krvarinu, kao sto se desilo nekim ashabima koji su ubili neke ljude
nakon sto su prihvatili islam, misled da su islam prihvatili bojeci se da ne budu
ubijeni, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za njih isplatio krvarinu.

- Autor je prilikom tumacenja Posianikovih, sallallahu alejhi ve rijeci, sellem:
Me smijes ga ubiti, jer ako ga tada ubijes, on ce biti u polozaju u kojem si ti bio

prije nego sto si ga ubio, a ti ces biti u polozaju u kojem je on bio prije nego sto je
to izgovorio" pogodio je pravo znacenje, jer zivot ovog ubice postao je dozvoljen,
nakon sto je bio zasticen, zbog toga sto je pocinio ono sto nalaze odmazdu
i sprovodenje propisa "glava za glavu", medutim to ne znaci da je on postao nevjernik
cija je krv dozvoljena. Stoga u ovom hadisu nema dokaza za haridzije i njihove
sljedbenike iz dzemata tekfira koji su proglasavanje muslimana nevjernicima uzeli
kaokrajnjicilj ihobi.

Dakle, ko god izgovori rijeci tevhida njegov zivot postaje zasticen i potpada
pod propise islama, sve dok ne iskaze nesto suprotno tome.

Takoder, u hadisu nema dokaza za one koji tvrde da je dovoljno da nevjernici
izgovore sehadet bez izvrsenja ostalih propisa, jer kada onaj koji je izgovorio sehadet
ne bi bio ubijen, serijat bi od njega trazio da obavlja namaz i izvrsava ostale temeljne
propise. Ukoliko prihvati izvrsavanje propisa islama, njegov zivot, imetak i cast su
zasticeni, a u suprotnom nisu, kao sto se navodi u prvom hadisu ovog poglavlja.

- U hadisu se ukazuje na obavezu postojanosti i cvrstine priltkom borbe sa
neprijateljem, pa makar borac bio ranjen. Zar ne vidis da je ovaj koji je postavio
pitanje Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "...odsjekao mi je
ruku, a zatim je to rekao?"

- Muslimanu je obaveza da svoju strast potcini propisima serijata, a ne da
postupa pristrasno i osvetoljubivo.

439

Mimlh'tdcl-mat\

.393. Od Usame b. Zejda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao nas je plemenu Hureka od Dzuhejne.
pa smo ih ujutro iznenadili na njihovim pojilistima. Ja i jedan ensarija sustigli smo
jednog njihovog covjeka, pa kada smo mu se priblizili, on je rekao 'ia ilahe illallah:
Ensarija ga je pustio, ali ja sam ga probo kopljcm i on je umro. Kada smo s? vratili
u Medinu, obavijestili smo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o tome, pa mi
je rekao; 'Usama, zar si ga ubio nakon sto je rekao la ilahe ilaliah?' Rekoh: Allahov
Poslanice, on se time samo htio sacuvati! a Poslanik rece: 'Zar si ga ubio nakon sto
je rekao la ilahe illallah!?' Neprestano mi je to ponavljao sve dok nisam pozelio da
nisam prihvatio islam prije toga dana" (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji navodi se: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem: 'Zar je rekao la ilahe illallah a ti si ga ubio?' Rekao sam: 'Allahov Poslanice.
on je izgovorio te rijeci bojeci se oruzja.' Na to Poslanik rece: 'Jess li otvorio njegovo
srce da vidis je li ih zbog toga izgovorio ili ne?' Neprestano je ovo ponavljao tako
da sam pozelio da sam tek toga dana prihvatio islam"

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (7/517) - Fethul-Bari; Muslim (96, 157).
Druga predaja kod Muslima (96).

Izhndisaseshvata:

- Imam (voda) je nadlezan za slanje vojnih formacija (izvidnice) i izdavanje
naredbi vojsci.

■ Propise islama obaveza je vezati za vanjstinu, a ne tragati za onim sto je
u nutrini. Ovakve zakonodavne uredbe imaju preventivno djelovanje i sprecavaju
one koji se zele nekome osvetiti iili nekoga ubiti opravdavajuci takav svoj postupak
neiskrenoscu necije nutrine.

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije presudio Usami odmazdom
zato sto je ubio covjeka zbog svog posebnog tumacenja njeg;ovog postupka, a u tome
je sumnja, pa se serijatske kazne ne izvrsavaju ukoliko postoje sumnje. Medutim, to
nalaze davanje krvarine koja pada na njegovu siru rodbinu.

- Onome ko pocini veliki grijeh nije dozvoljeno da pozeli da je prihvatio islam
tek nakon cinjenja tog grijeha. Naime, Usama je to rekao nakon sto je u dusi osjetio
strah od velikog Vjerovjesnikovog kritiziranja njegovog postupka.

440

RADOST POGLEDA KOMENTA R RlfAOUS-SALlHINA

394. Od Dzunduba b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
>allallahu alejhi ve sellem, poslao jedno izaslanstvo muslimana muiricima, pa su
se sukobili. Musrik kada bi imao za cilj da ubije muslimana, naciljao bi ga i ubio,
a i musliman kada bi naciljao pogodio bi ga. Pricali smo da je to bio Usame b.
Zejd, , pa kada je podigao sablju rekao je: 'La iiahe illallah; pa ga je ubio. Potom je
dosao donosilac vijesti Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa ga je on
jpitao, a ovaj ga je obavijestio tako da ga je obavijestio i o postupku ovog covjeka.
Pozvao ga je i upitao, pa je rekao; 'Zasto si ga ubio?' Rece: Allahov Poslanice, on je
-anio bol muslimanima. Ubio je tog i tog! imenujuci mu skupinu ljudi, 'pa sam ja
na njega navalio, pa kada je on vidio sablju rece: 'La ilahe illallah:" Allahov Poslanik
upita: "Zar si ga ubio?'; a Usame odgovori; "Da." Tada Poslanik rece: "A sta ces ciniti
sa 'la ilahe illallah' kada dodu na Sudnji dan?" Usama rece; "Allahov Poslanice, trazi
oprosta za mene'; a Poslanik opet rece: "Sta ces ciniti sa la ilahe illallah kada dodu
na Sudnji dan?" I nista drugo nije govorio osim: "Sta ces ciniti sa la ilahe illallah
kada dodu na Sudnji dan?" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (97).

Pokusaj obezvrjedivanja ovog lanca prenosilaca jer je u njemu Halid b.
Abdullaha el-Esbedz s tvrdnjama da od njega El-Buhari nije prenosio, niti ga je
Muslim spomenuo medu temeljnim hadisima svoje knjige, vec je njegov hadis
naveo medu pomocnim hadisima koji svjedoce, te da ga nisu proglasili pouzdanim,
osim Ibn Hibbana i El-Idzlija, a oni su bili poznati po popustanju u proglasavanju
pouzdanosti, odbija se zbog sljedeceg:

a) Nije uvjetovano da bi se prenosioci proglasili pouzdanim da budu od onih
od kojih hadise navode El-Buhari i Muslim. Koliko ima samo povjerljivih a da oni
ne navode njihove hadise!?

b) Muslim ga je naveo u temeljnim hadisima svoje knjige, sto svjedoci da je on
povjerljiv kod njega, a tome u prilog ide da je prethodni Usamin hadis po znaeenju
potpuno istovjetan.

c) Od Halida el-Esbedza prenose velikani, a to poznaje onaj ko pogleda njegovu
biografiju u knjizi "Tehzibul-kelam"

d) Halida el-Esbedza primarno nije niko proglasio slabim, niti je on nepoznat
da bi se moglo protiviti Ibn Hibbanovom i EMdzIijevom proglasavanju Halida
pouzdanim, jer njihovo proglasavanje pouzdanim nepoznatih ne uzima se u obzir.

e) Hafiz Ibn Hadzer je za njega rekao da je saduk (prihvatljivog hadisa).

44i

Selimb/ldcl-Hilati

Iz hadisa se shvata:

- Ovaj hadis ukazuje, kao i prethodni, na jedan dogadaj, s obzirorn na razlicitost
predaje u nekim terminima, ali je tematika ista. U njemu ima nekoliko koristi:

- Dozvoljenost da se imamu donese radosna vijest o pobjedi nad neprijateljirna,
te izvjestavanje o svemu sto se desilo na bojnom polju.

- Dozvoljeno je da imam ili vladar uputi kritiku vojnicima kada oni pocine
kakav serijatski prekrsaj.

Korist: Jedan priuceni tvrdi da se El-Mikdadov, Usamin i Dzundubov hadis
smatraju problematicnim hadisima cija se vanjstina prihvata zdravo za gotovo bez
dubljeg istrazivanja, navodeci da se ovim hadisima suprotstavljaju rijeci Uzvisenog;
"1 Mi sinove Israilove prevedosmo preko mora, pa su ih faraon i njegova vojska
pratili progoneci ih nepravedno, pa kada ga je sustigao potop, rece; 'Vjerujem da
nema drugog boga osim Onoga u koga vjeruju sinovi Israilovi i ja sam predan.' Zar
sada? A bio si nepokoran prije i od onih koji cine nered" ( Junus, 90-91), i rijecima
Uzvisenog: "A kada su im Nasi poslanici dosli sa jasnim dokazima dicili su se onim
sto imaju kod sebe od znanja, pa ih je sustiglo ono cemu su se oni ismijavali. Kada
su vidjeli Nasu kaznu, rekli su; 'Xlerujemo u AJlaha Jedinoga i ne vjerujemo u ono
sto smo Njemu pripisivali. Njihovo im vjerovanje nece koristiti kada ugledaju
Nasu kaznu. To je Allahov zakon koji se sproveo medu N|egovim rob ovinia. Tada
su propali nevjernici" {Gafir, 83-85), a to je pojasnio sljedecim: "Mozemo uociti da
SU povodi objave ova dva ajeta siicni povodima izricanja hadisa Usame b. Zejda, ali
i pored toga Uzviseni Allah nije ih prestao kaznjavati i spustati patnju i usmrcivati
ih, suprotno prethodnim predajama u kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em,
naredio ashabu da ne ubije nevjernika u borbi kada je izgovorio dva sehadeta ili
ocitovao islam, iako je to rekao iz straha."

Smatram da ce onaj koji bude oonosan shvatanjem Kur'ana i sunneta i koji na
osnovu ovih predaja zasniva svoje misljenje i postupke, sigurno shvatiti da se ovi
hadisi ne suprotstavljaju navedenim ajetima iz nekoliko aspekata:

a) Onaj ko je unistio faraona i nevjernicke narode je Allah koji zna nutrinu
kao sto zna vanjstinu i Njemu nije nista skriveno, dok onaj kome je naredeno da
ne smije ubiti onoga ko je izgovorio sehadet tevhida jeste rob koji ne zna osim
vanjstinu koja se ocituje kod ostalih robova. Ukoliko se bude obavezao onim cime
nije obavezan, zapao je u gresku i to dva puta:

prva, prevazisao je svoju moc i potencijal i zeli saznati ono sto mu je skriveno;

drugaj suprotstavio se serijatskoj naredbi.

Onaj ko ima minimum razuma, ove dvije situacije nece smatrati jednakima.

442

RADOST POGLEDA KOMEMTAR RlfADUS-SAUHlNA

b) Ako ti koji se suprotstavljas i oponiras znas o ovome koji je izgovorio sehadet
tevhida ono sto zna Allah o faraonu i nevjernickim narodima, onda ga i ubij. Nemoj
to govoriti po idztihadu (intuiciji), jer ovo je rekao ucenjak ummeta i veliki tumac
Kur'ana Abdullah b. Abbas, radijaltehu anhuma, Nedzdeu el-Haruriju kada rnu je
napisao pismo u kojem ga pita o ubtjanju djece, navodeci kao argument kazivanje o
Hidru i Musau u kojem se spominje da Hidr ubio dijete. Ibn Abbas mu je napisao:
"Ako si Hidr i znas razlikovati vjernika od nevjernika, onda ih ubijaj." U drugoj
predaji stoji: "Ti si mi poslao pismo u kojem pitas o ubijanju djece i kazes u svome
pismu da je uceni iz price o Musau ubio dijete. Ti sigurno ne znas o toj djeci ono
sto je znao taj uceni o torn djetetu"

Ovo se uzima kao korist iz rijeci Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
Usami: "Jesi li ti otvorio njegovo srce pa da znas da li ih je zbog toga izgovorio ili ne?"

e) Faraon i nevjernicki narodi koje je Allah unistio nisu bili iskreni u svojim
tvrdnjama, jer da su bili iskreni, Allah bi od njih odvratio kaznu kao sto je uradio sa
Junusovim, alejhis-salatu ves-selam, narodom: "A zasto nije bilo nijednog naselja
koje je vjerovalo, pa mu je koristilo njegovo vjerovanje, osim Junusovog naroda,
kada su povjerovali, od njih smo odvratili kaznu ponizenja u zivotu na ovom
svijetu i pozivjeli smo ih do odredenog roka" (Junus, 98).

d) I da su bili iskreni, tada im to ne bi ni koristilo, jer se odbacuje covjekovo
pokajanje u trenutku kada mu dusa dode do grkljana, jer Uzviseni kaze: "Nema
pokajanja za one koji rade losa djela, pa kada jednom od njih dode start, kaze:
7a se sada kajem; a ni onima koji umiru kao nevjernici- Takvima smo pripremili
boinu patnju" (En^Nisa, 18). Medutim, kada se covjek pokaje iz straha od ubistva,
to je u osnovi sasvim drugo pitanje.

395. Od Abdullaha b. Utbe b. Mes'uda prenosi se da je rekao: "Cuo sam Omera
b. El-Hattaba, radijallahu anhu, kako govori: "Ljudi su tretirani prema objavi
u doba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ali je objava prestala. Sada
vas tretiramo iskljucivo prema vasim djelima. Ko nam iskaze dobro, mi cemo
ga smatrati povjerljivim i nama privrzenim, dok mi nemamo pravo na njegovu
nutrinu, Allah ce ga obracunati za nju. Ko nam ocituje lose, necemo ga uzeti sa

povjerljivoginecemomutopotvrdivati,pamakarrekaodajenjegovanutrinadobra."
(Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga EI-Buhari (5/251) - Fethul-Bari.

443

Sctimb/ktet-ltitaU

Izhadisascshvata.

- Omer b. El-Hattab, radijallahu anhu, obavjestava o stanju ljudi u doba
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i stanju koje je nastupilo poslije
njegove smrti.

- Islamski propisi se sprovode prema vanjstini koja se manifestira kod ljudi
idjelimakoja ucine.

- Lijepa namjera ne moze opravdati cinjenje nepokornosti, niti obesnaziti
sprovodenje serijatske kazne i odmazde.

- Obaveza je vladaru da bude pravedan prema podanicima i da medu njima
sprovodi Allahove propise, bilo da se radi o uglednim ili neuglednim podjednako,
i da ga u tome ne sprecava nicija kritika.

- Prihvata se opravdanje od onoga cije se stanje zna i oko cijeg navoda postoji
ubijedenost.

- Obracun u Velikom danu nagrade i kazne svodit ce se na osnovu covjekove
nutrine: ukoliko je bila dobra, bit ce mu dobro, a ukoliko je bila zla, bit ce kaznjen
shodno svojim djelima.

Poglavlje pcdeseto

STRAH

Strah oznacava prezanje srca od neugodnosti koja ga rnoze zadesiti ili necega
dragog sto ga moze mimoici.

Povod pravoga straha jeste razmisljanje covjeka o Allahovoj velicini i njegovo
razmatranje vlastitog nemara, zapostavljanja i nesvjesnosti o nadzoru svoga
Tvorca, te uzimanje pouke iz unistenja onih koji su se suprotstavili Allahovom putu
i zastranili od Njegove naredbe, kao i njegovo bjezame od Diehennema, patnje u
njemu, jer je patnja u njemu uistinu velika.

Vjernik se ne boji nikoga osim Allaha, a iz toga se izuzima prirodni strah, kao
sto je strah covjeka od zmije, sto se desilo Allahovom sagovorniku, alejhis-salatu ves-
selam: "I Musa u sebi osjcti strah" (Taha, 67). Isto se odnosi na covjekov strah za svoje
stado od vuka, kao sto se prenosi u hadisu Hababa b. EI-Eretta u ispravnoj predaji.

Nekada Allah Svoje robove plasi Sobom, nekada ih zastrasuje dzehennemskom
vatrom, a nekada i unistenjem nevjernika.

444

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIjADUS-SAUHNA

U Kur'anu se za strah koriste se i sljedeci izrazi: uzas, bojazan, strepnja itd.
UzviSeni kaze; "I samo se Mene bojte" (El-Bekare, 40)

Uzviseni nareduje Svojim robovima da strahuju od Njega ne bi li se vratili
na istinu i uzeli pouke iz Kur'ana izbjegavanjem Njegovih zabrana, primjenom
Njegovih naredbi i vjerovanjem u Njegove obavijesti.

Ovaj Bozanski govor daleko je potvrdeniji pri posebnom odredivanju, jer se
u njemu daje prednost objektu (ve ijjaje - i samo Mene), a cestica "fa" ukazuje da
govor sadrzi znacenje uvjeta, kao da je Uzviseni rekao: "Ako se icega bojite, onda se
bojte samo Mene", da bi ukazao da se vjernik ne treba bojati nikoga, nati strahovati
od icega osim od Allaha Uzvisenog.

Uzviseni kaie: "Kazna tvoga Gospodara zaista je zestoka." (El-Burudz, 12)

Uzviseni obavjestava da je Njegovo kaznjavanje nepravednoga zestoko i bolno
- kazna Silnog i Mocnog.

Uzviseni kaze: "Tako tvoj Gospodar kaznjava naselja koja su nepravdu cinila,
a Njegovo kaznjavanje uistinu je bolno i zestoko. Uistinu je dokaz u tome onome
ko se boji patnje na buducem svijetu. To je Dan u kome ce se ljudi iskupiti i dan
kada ce svi biti prisutni. Mi ga odgadamo samo do odbrojanog casa, a kada dode,
niko nece govoriti osim s Njegovom dozvolom. Od njih ce biti nesretni i sretni,
a oni koji su nesretni bit ce u Vatri u kojoj ce tesko izdisati i udisati." (Hud, 102- 1 06)

Uzviseni kaze: Kao sto smo unistili te nepravedne generacije koje su poricale
K'ase posianike, tako cemo uciniti i sa njima slicnim. U tome je dokaz, poruka
i pouka, uz istinitost Naseg zakazanog roka na ahiretu, u kome ce Allah sakupiti prve
i zadnje. Njemu ce prisust\'Ovati meleki, sakupit ce se poslanici i bit ce prozivljena sva
stvorenja: ijudi, dzinni, ptice, divljac i ostale zivotinje. U torn danu ce suditi Pravedni
koji nece nanijeti nepravdu ni koliko je jedan trun, a ako neko bude dosao sa dobrim
djelom, On ce ga uvecati. Razlog zbog kojeg se iscekuje nastupanje Sudnjeg dana
je taj sto je Uzviseni Allah prethodno dao Svoju rijec da 6e na durajaluku boraviti
odredeni ljudi, potomci Adema, alejhis-selam (a koji jos nisu rodeni). Zbog toga
je odreden rok njegovog nasEupanja. Kada se on ispuni i kada se pojave ljudi cija je
sudbina odredena da ce postojati, tek tada ce nastupiti Sudnji dan, a kada on nastupi,
niko nece govoriti osim sa Njegovom dozvolom. Medu onima koji ce biti iskupljeni
na taj dan bit ce nesretnih i sretnih, a Uzviseni je pojasnio stanje nesretnika i stanje
sretnika. AUahu, ucini nas od onih koji su sretni i na dunjaluku i na ahiretu.

Uzviseni kaze: "Allah vas Sobom upozorava." (Ali Imran, 28)

Uzviseni Allah upozorava Svoje robove na osvetu za suprotstavljanje Njegovoj
naredbi, te na Njegovu kaznu onima koji prijateljuju sa Njegovim neprijateljima
i neprijateljuju sa Njegovim prijateljima. Kod Njega je konacno utociste i povratak,
da bi nagradio svakog djelatnika prema njegovom djelu.

445

Selimb. Idet-HHaU

Uzviseni kaze: 'Toga dana ce covjek bjezati od svoga brata, svoga oca i svoje
majke, i svoje supruge i svojih sinova. Toga dana ce se svaki covjek samo o sebi
brinuti." (Abese, 34-37)

Uzviseni kaze: Kada dode Sudnji cas (Sahhah), to je jedno od imena Sudnjega
dana, a nazvan je tako zato sto ce bukom gotovo u potpunosti zaglusiti covjeka.
Toga dana ce covjek vidjeti svoga brata, oca, majku, djecu, ali ce pobjeci i udaljiti se
od njih, jer ce strah biti velik, i svako ce se brinuti samo o sebi.

Uzviseni kaze: "O Ijudi, bojte se svoga Gospodara. Potres Sudnjeg casa je
uistinu velika stvar. Na dan kada ga vidite svaka dojilja ce zaboraviti na ono sto je
dojila, a svaka noseca ce pobaciti i vidjet ces ljude pijane, a oni nisu pijani, nego je
Allahova patnja uistinu zestoka." (El-Hadzdz, 1-2)

Uzviseni Allah govorL naredujuci Svojlm robovima, da Ga se pribojavaju
i obavjestava ih o potresu i strahotama Sudnjeg dana, koje ih cekaju i u kakvom ce
stanju biti tog dana, a sve sto se bude dogadalo bit ce uistinu zastrasujuce, uzasno
i cudno. Potres predstavlja strah i uzas kojim ce se ispuniti duse kada nastupi
Sudnji dan. Kada dojilja tog dana vidi sve te strahote, obuzet ce je strah usljed kojeg
ce zaboraviti na svoje dijete koje joj je bilo u zivotu najdraze i prema kome je bila
najbriznija, te ce ga ostaviti u toku dojenja, a za to se koristi termin "murdiatun",
a rte "murdia" jer se prvi termin koristi iskljucivo za stanje dojenja. Noseca zena ce
zbog zestokog straha pobaciti ono sto je nosila prije nego sto se trudnoca upotpuni.
Razumni Ijudi bit ce iznenadeni i izbezumljeni, pa ko ih vidi pomislit ce da su pijani,
ali ustvari nije tako nego je Allahova kazna zestoka.

Uzviseni kaze: "A ko se bude bojao stajanja pred svojim Gospodarom,
pripadaju mu dva dzenneta" (Er-Rahman, 46)

Uzviseni obavjestava da onaj koji se pribojava rnjesta na kome ce stajati robovi
pred Allahom, azze ve dzelle, na Sudnjem danu radi polaganja racuna, takav vodi
racuna o svojim djelima i svome stanju, te kontrolira svoje postupke, kao sto se
navodi u rijecima Uzvisenog: "A onaj ko se bude bojao stajanja pred svojim
Gospodarom i dusi zabranio strast" (En-Naziat, 40), i takvome na Sudnjem danu
pripadaju dva dzenneta.

Ovaj ajet je opcenit i odnosi se i na ljude i na dzinne, i jedan je od najboljih
dokaza da ce dzinni uci u Dzennet ako budu vjerovali i budu bogobojazni. Zato je
Allah Uzviseni ljudirna i dzinnima dao blagodat ove nagrade.

Uzviseni kaze: "Jedni ce se drugima okrenuti medusobno se pitajuci. Reci
ce: Mi smo prije u nasim porodicama bili bojazni, pa nam je Allah dao blagodat
i sacuvao nas od teske patnje. Mi smo Ga prije molili, a On je uistinu Dobrostiv
i Samilostan." (Et-Tur( 25-28)

446

RADOST POGLFDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHFNA

Ljudi ce se medusobno na Sudnjem danu pitati o svojim djelima i stanjima
na dunjaluku, kao sto ce oni kojima se dadne pice govoriti o svome picu i u torn
stanju prisjecati se onoga sto je bilo. Oni su na dunjaluku, dok su bili medu svojim
porodicama, strahovali od svoga Gospodara i pribojavali se Njegove patnje i kazne,
pa im je Allah ukazao Svoju milost i sacuvao ih od onoga cega su se pribojavali,
jer su se Njemu ponizno predali, kod Njega utociste trazili pa im se On odazvao
i dao im ono za sto su Ga molili, a On je uistinu Dobrostiv i Milostiv.

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni i poznati, tako da ih necemo sve navoditi.

Hadisi su takoder mnogobrojni, pa cemo spomenuti samo neke, a Allah daje uputu.

396. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Pricao nam
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a on je istinoljubiv i istinu govori:
"Covjek se stvara u utrobi majke cetrdeset dana kao sjeme, a zattm bude isto toliko
vremena zakvacak, pa bude isto toliko kao komad mesa. Zatim Allah posalje
meleka da mu udahne dusu, i naredi da mu zapise cetiri stvari: opskrbu, smrtni
cas, djela i da li ce biti nesretan ili sretan. Tako mi Onoga osim kojeg drugog boga
nema, covjek cini djela koja vode u Dzennet sve dok izmedu njega i Dzenneta ne
bude koltko jedna podlaktica, pa ga pretekne ono sto mu je zapisano i ucini djelo
koje vodi u Vatru, pa u nju bude bacen. A drugi covjek cini djela koja vode u Vatru
sve dok izmedu njega i nje ne bude koliko podlaktica, pa ga pretekne ono sto je
zapisano i ucini djelo koje vodi u Dzennet, pa u Dzennet i ude." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (6/303) - Fethul-Bari; Muslim (3643).

Iz hadisa se shvata:

- Vjerovanje u Allahovo, azze ve dzelle, odredenje dobra i zla.

- Podsticaj na blagovremeno cinjenje dobrih djela i ustrajavanje u njima.

- Pouka je u zavrsetku i zato neka covjek ne bude obmanjen djelom koje je
prethodno radio, pa se na njega osloni i druga ne cini, jer sudbina nadvladava,
a konacne posljedice su za nas nepoznate.

- Onaj ko uradi dobro djelo mora cuvati njegovu cistotu i ne upropastavati ga.

- Trazenje pomoci od Allaha i molba Njemu za lijep zavrsetak, strah od loseg
zavrsetka i trazenje utocista kod Allaha.

- Dozvoljeno je zaklinjati se kako bi se dodatno potvrdila istinita vijest, i zato
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga osim kojeg
drugog boga nema."

447

Setimk'Idd-Hifati

- U hadisu se skrece paznja na istinitost prozivljenja i davanje nagrade ili kazne.
Onaj ko je mocan da stvori covjeka iz bcznacajne vode, mocan je takoder da mu
vrati dusu nakon sto je postao zemlja.

- Podsticaj na zadovoljstvo i odvracanje od nastojanja zadobijanja dunjaluka,
jer je opskrba prethodno odredena, pa pridavanje paznje njenom ambicioznom
trazenju nece koristiti, vec je trazenje opskrbe propisano radi stjecanja koje spada
u opcenite povode koje nalaze Bozanska mudrost na ovom svijetu.

- Skretanje paznje na savrsenost Allahovog znanja koji zna pojedinosti kao sto
zna cjelokupnosti. On zna sto je bilo i sto ce biti, jer se u hadisu jasno navodi da je
naredio potanko pisanje stanja robova.

397. Takoder, od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Toga dana ce se dovesti Dzehennem,
a imat ce sedamdeset hiljada povodaca, a svaki povodac vuci ce sedamdeset hiljada

meleka." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2842).

Iz hadisa seshvata:

- Velicina Dzehennema koji je odreden za boraviste nevjemika, musrika
i munaflka.

- U hadisu se podrobnije pojasnjava stvaranje Dzehennema: on ima povoce
kojima se vuce, a oni koji ga vuku su meleki.

- U hadisu se pojasnjava broj meleka koji vuku Dzehennem.

- Obaveznost vjerovanja u obavijest koja dolazi od j ednog primarnog prenosioca
vezano za pitanja uvjerenja i propise.

- Allahovo zastrasivanje robova kako bi Ga se bojali i obozavali Ga.

398. Od En-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao;
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaze; "Najblazu kaznu
u Dzehennemu imat ce covjek kojem ce pod njegova stopala biti stavljene dvije
zeravice od cije vreline ce mu vriti mozak. Smatrat ce da se niko ne kaznjava teze
od njega, a ustvari njegova kazna ce biti najblaza." Muttefekun alejhi.

44S

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SALlHlNA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/417) - Fethul-Bari; Muslim (213, 364).

Iz hadisa seshvata:

- Upozorenje na neophodnost izbjegavanja nepokornosti, kako covjek ne bi bio
stanovnik Vatre.

- Patnja u Dzehennemu razlikuje se po stepenima.

- Zestoka Allahova kazna za nevjernike tako da ce kaznjeni misliti da ima
najvecu kaznu od svih ljudi zbog velicine patnje, ali ce u odnosu na ostale stanovnike
Dzehennema njegova patnja biti najiaksa.

- U hadisu se pojasnjavaju razlicite vrste kazne na Sudnjem danu, a jedna od
kazne jeste stavljanje zeravice ispod stopala.

Ko umre u nevjerstvu, djelo mu nece koristiti, jer ovaj hadis je izrecen
o Ebu Talibu, Vjerovjesnikovom, sallallahu alejhi ve sellem, amidzi koji ga je stitio,
pomagao, branio, ali je umro u vjeri svojih oceva i predaka.

To se otvoreno navodi u hadisu kod Muslima od ibn Abbasa, radijallahu
anhuma. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Najblazu patnju
u Vatri imat ce Ebu Talib koji ce obuci nanule od cije vreline ce mu vriti mozak."

399. Od Semura b. Dzunduba, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nekima od njih ce vatra sezati do noznih clanaka,
a nekima do koljena, nekima do pojasa, a nekima do kljucne kosti." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Navodi ga Muslim (2845 i 33).

Iz hadisa se shvata:

- Zastrasivanje Vatrom i teska prijetnja onome ko bude radio djela njenih
stanovnika.

- Stanovnici Vatre razlikuju se po patnji, tj. nisu svi na jednom stepenu, ved
shodno svojim grijesima i nepokornostima.

449

Setotib. Idd-Hilali

400. Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ljudi ce stajati pred Gospodarom svjetova sve dok
se jedan od njih ne potopi u svome znoju do polovine svojih usiju." (iMuttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Mavodi ga El-Buhari (8/696) - Fethul-Bari; Muslim (2862).

Iz hadisa se shvata:

- Strahote stajanja na Sudnjem danu, kada ce ljudi izaci iz svojih kabura i biti
okupljeni radi obracuna.

-Sva stvorenja bit ce ponizna pred Allahom, Gospodarom svjetova, na
Sudnjem danu.

- AlLahova moc i velicina, jer ce svi ljudi biti pred njim iskupljeni.

- Znoj koji ce obuzimata ljude razlikuje se shodno njihovim djelima,
kao sto ce biti navedeno u hadisu od El-Mikdada, radijallahu anhu.

-Djela ljudi utjecu na njihov stepen na mjestu okupljanja.

401. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selem, odriao nam je govor kakav nikad dotad nisam cuo.
Rekao je: 'Da znate ono sto ja znan% malo biste se smijali, a mnogo biste plakali.'
Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prekrili su svoja lica i culo
se njihovo jecanje." (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je
obavijesten o nekim postupcima ashaba, pa je odrzao govor i rekao: 'Prikazani su
mi Dzennet i Vatra, i sve do danas nisam vidio toliko dobra i zla. Da znate ono sto
ja 2nam, malo biste se smijali, a mnogo biste plakali. Ashabi Allahov Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, nisu zapamtili tezi dan od ovoga, prekrili su svoje glave
i culo se njihovo jecanje."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (8/280) - Fethul-Bari; Muslim (2359).

Iz hadisa se shvata:

-Vjerovjesniciznajuono sto neznaju ljudi, jer ihje Allah poducioipokazao im
dio nevidljivog svijeta koji je sakrio od ljudi: "On poznaje nevidljivo i ne pokazuje

450

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHINA

ga nikome osim poslaniku kojim je zadovoljan, pa on ispred njega i iza njega
postavlja zastitu da bi znao da su dostavili poslanice svoga Gospodara i On svc
zna sta se kod njih nalazi i svaku stvar je pobrojao." (El-Dzinn, 26-28)

- Pohvalnost plakanja iz straha od Allahove kazne i zabrana prekomjernog
smijanja, jer smijeh ukazuje na nemar i tvrdocu srca.

* Ashabi, radijallahu anhum, padali su pod utjecaj pouke i uveliko se bojali
Allahove kazne, jer su bili najbriznijih srca, najbolje su shvataLi propise islama
i najbrze se odazivali naredbama.

- Pohvalnost pokrivanja lica prilikom plakanja.

- Onaj ko sazna stvarne cinjenice na ahiretu, nece se mnogo smijati, a njegov
plac ce biti veoma cest radi strahota i stanja koja samo zna Allah.

- Dzennet i Dzehennem su stvoreni i sada postoje.

402. Od El-Mikdada, radij allahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sa Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Sunce ce se na Sudnjem danu
pribliziti stvorenjima na udaljenost od jedne milje.' (Sulejm b. Amir, prenosilac
od El-Mikdada, kaze: "Tako mi Allaha, ne znam sta znaci milja. Da li je to mjera
kojom se mjeri zemlja, ili je to stapic kojim se na oko navlaci surma.") Ljudi ce
shodno svojim djelima biti u znoju: nekima ce znoj biti do noznih clanaka, nekima
do koljena, nekima do pojasa, a nekima ce dopirati do usta', pa je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, pokazao svojom rukom na usta." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Mavodi ga Muslim (2864).

!/ hadisa sc shvata;

- Pojasnjenje strahota Sudnjeg dana i teskoce na mjestu okupljanja.

- Ljudi ce biti u teskoci na Sudnjem danu prilikom stajanja i to shodno
svojim djelima.

- Podsticaj na cinjenje dobrih djela i zastrasivanje kaznom zbog cinjenja losih djela.

403. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ljudi ce se na Sudnjem danu toliko znojiti da ce
njihov znoj natopiti zemlju do dubine od sedamdeset podlaktica i zapljuskivat ce ih
sve dok im ne dospije do usiju." (Muttefekun alejhi)

Sclimb. Idcl-Hilali

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/392) - Fethul-Bari; Muslim (2863).

Iz hadisa se shvata:

- Pojasnjenje strahota na Sudnjem danu i upozorenje na cinjenje losih djela.

404. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Biii smo
kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i u jednom trenutku culi smo
neki udar, pa nas je Poslanik upitao: 'Znate li sta je ovo?' Rekosmo; Allah i Njegov
Poslanik najbolje znaju.' Poslanik rece: 'Ovo je kamen koji je bacen u Dzehennem
prije sedamdeset godina, pa je tek sada pao na njegovo dno'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2844).

Iz hadisa se shvata:

- Dubina Dzehennema i udaljenost njegovog dna. Njegovo gorivo bit ce ljudi
i kamenje, a to nalaze ogromnu patnju u njernu, a sto opet rnotivira ljude na strah
od njega.

- Pocast ashabima da cuju zvuk pada, kao sto su culi jecanje stabla. To je pocast
od Allaha Njegovim robovima kako bi uzeli pouku i pokajali se.

- Pohvalnost pripisivanja znanja Allahu Uzvisenom vezano za ono sto covjek
ne poznaje.

- Nastojanje ucitelja da pobudi interes i privuce paznju prije nego sto pojasni
ono o cemu govori, kako bi tako na bolji nacin omogucio shvatanje.

405. Od Adijja b. Hatima, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern: 'Allah ce sa svakim od vas razgovarati
bez posrednika. Covjek ce pogledati na desnu stranu i vidjet ce samo svoja djela.
Zatim ce pogledati na lijevu stranu i vidjet ce samo svoja djela, pa ce pogledati
ispred sebe i ugledat ce samo vatru. Zato se cuvajte vatre makar i sa pola hurrne."'
(Mutttfekun alejhi)

452

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHINA

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 139 u Poglavlju o
mnostvu puteva dobra.

406. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ja vidim ono sto vi ne vidite i cujem ono sto
vi ne cujete. Zaskripala su nebesa i trebaju da zaskripe. Na njima nema mjesta ni
koliko su cetiri prsta a da melek ne cini sedzdu Allahu Uzvisenom. Tako mi Allaha,
da znate ono sto ja znam, malo biste se smijali, a mnogo biste plakali, ne biste
se nasladivali zenama u posteljama i izasli biste iz svojih kuca trazeci pomoc od
Allaha Uzvisenog.'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hasen li gajrihi, a navode ga Et-Tirrnizi (2312), Ibn Madze (4190); Ahmed
(5/173) sa lancem u kojem je Ibrahim b. Muhadzir, a on je slabog pamcenja.

Dijelovima ovog hadisa svjedoce drugi:

Hadis Hakima b. Hizama, radijallahu anhu, kod Ibn Nasra el-Mervezija
u "Ta'zimu kadris-salah" (250) sa ispravnim lancem prenosilaca i pouzdanim
prenosiocima.

Hadis Enesa i Ebu Hurejre, radijallahu anhuma, kod El-Buharija.

Od Aise i Ibn Mes'uda, radijallahu anhuma, sa lancem koji seze do Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem.

Iz hadisa seshvata:

- Sto se vise vjerniku povecava znanje o Allahovoj velicini i moci, uzvisenosti,
povecava mu se i strah od Njegove kazne, a i zelja za nagradom, te tada ostavlja
cinjenje nepokornosti i posvecuje se cinjenju dobrih djela.

- Uzviseni Allah ucinio je ljudima nedostupnim cinjenice o buducem svijetu
kako bi ih mogao zaduziti serijatskim obavezama i kako bi ih nagradio ili kaznio.

- Jedna od osobina iskrenih vjernika jeste strahopostovanje prema Uzvisenom
Allahu. Medutim, ova osobina ne smije doci na stepen ocaja i gubljenja nade
uNjegovu milost.

- Podsticaj na trazenje pomoci od Allahove milosti.

- Stanovnici neba pokorni su Allahu, cine Mu sedzdu i nisu nemarni prema
Njegovom zikru.

453

Selhnb.tetd-Hilati

407. Od Ebu Berzea Nadlea b. Ubejda el-Eslemija, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallaliahu alejhi ve sellem: "Nijedan covjek nece
se pomaknuti sa mjesta obracuna dok ga Allah ne upita: za zivot u cemu ga je proveo,
za znanje je li po njemu postupao, za imetak kako ga je zaradio i u sta ga je potrosio,
i za tijelo u sto ga je koristio.'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen li gajrihi, a navodi ga Et-Tirmizi (2417) i drugi od Seida
b. Abdullaha b. Dzurejdza.

Et-Tirmizi kaze da je hasen-sahih.

Kazem: U lancu prenosilaca postoji slabost zbog anonimne biograflje Seida
b. Abdullaha b. Dzurejdza.

Medutim, ovoj predaji svjedoce druge, a od njih su:

1. Hadis od Abdullaha b. Mes'uda koji prenosi Et-Tirmizi (2416) i drugi od
Husejna b. Kajsa er-Rahbija, koji kaze: "Pricao nam je Ata od Ibn Ebi Rebbaha,
a on od Ibn Omera, a on od Ibn Mes'uda, a on od Vjerovjesnika, sallaliahu alejhi ve
sellem" pa ga je spomenuo.

Et-Tirmizi kaze: "Ovaj hadis je garib (cudan), ne poznajerno ga putem Ibn
Mes'uda od Vjerovjesnika, sallaliahu alejhi ve sellem, osim posredstvom El-Husejna
b. Kajsa, a on je proglasen slabim zbog slabog memorisanja."

Kazem: Ova predaja kruzi oko El-Husejna b. Kajsa er-Rehbija, a on je potpuno
slab, pa se zato ne uzima u obzir.

2. Hadis Muaza b. Dzebela koji ima dva pravca:

prvi: od Samita b. Muaza el-Dzundija koji kaze: "Pricao nam je Abdulmedzid
b. Abdulaziz b. Ebi Revad od Sufjana es-Sevrija, a on od Safvana b. Seiejma, a od od
Adija b. Adija, a on od Es-Sanabidzija sa lancem koji seze od Poslanika, sallaliahu
alejhi ve sellem.

Mavodi ga EI-Hatib u "Iktidaul-ilmi el-amel" (2); i "Tarihu Bagdad" (11/441);
Et-Taberani (20/52/11) i drugi.

U ovom lancu prenosilaca je slabost, jer Sabit b. Muaz i njegov ucitelj su slabi,
medutim, ne zasluzuju da se njihovi hadisi u potpunosti odbace;

drugi: od Le;sa b. Ebi Sulejma od Adija b. Adija, a on od Es-Sanabidzija sa
lancem koji se zaustavlja na ashabu (mevkuf).

Prenosi ga Ed-Darimi (1/135) i El-Hatib u "Iktidaul-ilmi el-amel" (3) i drugi.
Kazem: U predaji je Lejs b. Ebi Sulejman, a on je slab zbog mijesanja predaja;
treci: od Abdulaziza b. Muhammeda, a on od Umare b. Gazijje, a on od Jahjaa
b. Rasida koji kaze: "Prtfao mi je taj i taj El-Aremi." (Navodi ga Ed-Daiimi (1/135))

454

RADOST PQGLEPA KOMENTAR MJADUS-SALIHJNA

Kazem; U lancu prenosilaca postoji slabost, jer je u njemu nepoznat prenosilac.
Muazov hadis koji seze do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je prihvatljiviji.

3. Hadis od Ebu Seida el-Hudrija koji navodi Ibn Nasr el-Mervezi u "Ta'zimu
kadris-salah" (847) sa slabim lancem prenosilaca, jer je u njemu Atijje b. El-Avfi,
a on je slab.

4. Hadis Ibn Abbasa koji prenosi Et-Taberani u "El-Evsatu" (4782) - Medzemul-
bahrejn, a u lancu prenosilaca je Husejn b. Hasan el-Eskar, a on je veoma slab, pa
se ne uzima u obzir, a posebno jer je naveo jedan neprimjeran dodatak, a on glasi:
"Bit ce pitan o Ijubavi prema nama (ehlul-bejtu)"

Rezime: Hadis je potpunog lanca prenosilaca i moze se proglasiti dobrim zbog
spomenutih predaja koje mu svjedoce, osim hadisa Ibn Mes'uda i Ibn Abbasa
u kojem imaju dvojica ostavljenih, pa se oni ne uzimaju u obzir.

Iz hadisa se shvata:

- Allahove blagodati prema Njegovim robovima su mnogobrojne, pa ce ih zato
Allah pitati o blagodatima u kojima su uzivali na dunjaluku.

- Vjernik iskoristava Allahove blagodati u Njegovom zadovoljstvu.

- Podsticaj na iskoristavanje zivota u onome sto pricinjava zadovoljstvo Allahu,
iskrenost u djelima, stjecanje imetka na dozvoljen nacin kako bi bilo dozvoljeno
i njegovo trosenje u razlicite vidove dobra i u ono sto je Allah naredio.

- Cuvati tijelo od svega sto je Allah zabranio i podrediti ga pokornosti Allahu.

- Covjek treba stjecati korisno znanje, od kojeg ce i on i drugi ljudi imati koristi,
postupati po njemu iskreno to cineci radi Allaha.

- Odgovornost covjeka na Sudnjem danu: bit ce pitan za svoja djela.

408. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proucio je; "Ona ce toga dana govoriti
o svojim vijestima" (Ez-Zelzele, 4), a zatim je upitao prisutne: A znate li sta su
njene vijesti?" Oni odgovorise; 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Poslanik
rece: 'Njene vijesti su da svjedoci protiv svakoga roba, ili ropkinje, o svemu sto
je cinio na njo} govoreci: 'Uradio si to i to, tog i tog dana..' To su njene vijesti."
(Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen H gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (3353) i Ahmed (2/34) i drugi
od Seida b. Ebi Ejjuba, a on od Jahjaa b. Ebi Sulejmana, a od Seida el-Makberija.

455

Scliiitb.'idd-Hitali

Kazem: Lanac prenosilaca je slab, jer je u njemu Jahja b. Ebi Sulejrnan,
a on je slabog hadisa.

Prenosi ga Murre i svrstao ga je u Enesov "Musned" kao sto se navodi kod
El-Behekija u "Su'abul-iman" (7296 i 7297).

Medutim, njemu svjedoci predaja koju prenosi Rebi'a el-Dzeresi koju prenosi
Et-Taberani u "El-Kebiru" (4596), u njegovom lancu je Ibn Lehija, a on je slab.

Uzimajuci u obzir predanje Ibn Lehije, citirani hadis biva hasen, insallah.

Iz hadisa se shvata:

- Najbolje cime se moze protumaciti Allahova Knjiga jeste govor Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

- Podsticaj na cinjenje pokornosti i udaljavanje od nepokornosti.

- Allahova moc da dadne da progovori onome kome zeli od Svojih stvorenja,
pa ce tako i Zemlja svjedociti o dobru i zlu koje se desavalo na njoj.

- Potvrdeno je u Kur'anu i sunnetu da Allah za svjedoke protiv covjeka ima
pisare, njegov sluh, vid, kozu, ruke, noge, zemlju, sto ce biti neoborivi dokaz protiv
covjeka na Sudnjem danu.

409. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kako da uzivam kada je melek
zaduzen za puhanje u rog vec u usta stavio rog i osluskuje kada ce mu Allah narediti
da puhne!?' Ovo je tesko palo ashabima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, pa im je rekao: 'Govorite: Dovoljan nam je Allah i divan je On zastitnik.'"
(Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih li gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (2431) i Ahmed (3/7) sa slabim
lancem prenosilaca u kojem je Atije el-Avfi.

Medutim, Ebu Salih ga je popratio u predaji od Ebu Seida.

Navodi ga Ebu Ja'la (1084); Ibn Hibban (823); El-Hakim (4/559) iz dva pravca:
od El-E'amesa, a on od Ebu Saliha.

El-Hakim kaze: "Mismo ga zapisali od El-E'ame£a, a on od Ebu Saliha, a od Ebu
Seida osim sa ovim lancem prenosilaca. Da nije Ebu Jahjaa et-Tejmijea, hadisu bih
dao ocjenu ispravnosti, prema uvjetima Buharije i Muslima.

Kaiem: Zapravo, ova; hadis ima i drugi pravac, a navodi se kod Ebu Ja'la i Ibn
Hibbana od El-EJamesa, a on od Ebu Saliha, a on od Ebu Seida.

456

RADOST POGLEDA KOMENTAR RUADUS-SA UHiNA

Ovaj lanac prenosilaca je ispravan, prema njihovim uvjetima.

Hadis je prenesen i od Ibn Abbasa i Zejda b. Erkama, a kruzi oko Atijje
el-Avfija, a vec si saznao za njega.

Hadisu svjedoce predaje od Enesa i Dzabira b. Abdullaha koje se uzimaju u obzir.

Uzevsi sve u obzir, hadis je sahih, uzimajuci u obzir sve njegove pravce i druge
dvije predaje koje mu svjedoce od Enesa i Dzabira, radijallahu anhum.

Iz hadisa se shvata:

- Jedno od zaduzenja meleka jeste da puhne u rog, jer onaj koji ce puhnuti
u rog je melek.

- Meleki postupaju iskljucivo po Allahovoj naredbi, pa zato osluskuju ocekujuci
Allahovu naredbu.

- Strah od stajanja na Sudnjem danu.

- Podsticaj na trazenje pomoci jedino od Allaha, trazenje utocista kod Njega,
i pozurivanje cinjenja dobra.

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, briznost prema njegovom ummetu
i strah da ih ne zadesi Sudnji cas, a zna se da ce nastupiti medu najgorim ljudima.

- Onaj kome nesto bude tesko, pa kaze: "Dovoljan nam je Allah i divan je On
zastitnik", to mu nece nista nastetiti i vratit ce se sa Allahovom blagodati, a lose ga
nece ni okrznuti.

410. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko se plasi, krenut ce na put prije
mraka, a ko krene prije mraka, stici se do konacista. Uistinu je Allahova roba skupa,
jer Allahova roba je Dzennet."' (Prenosi ga £t-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen li gajrihi, a navodi ga Et-Tirmizi (2450) sa slabim iancem u kojem
je Jezid b. Sinan er-Rehavi, a on je slab.

Hadisu svjedoci druga predaja koju navode Ebu Nuajm (8/377) i El-Hakim
(4/308) od Abdullaha b. Muharnmeda b. Akila, a on od Et-Tufejla b. Ubejja b. Ka'ba,
a on od svog oca koji kaze: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem"
pa je spomenuo hadis.

Kazem: U lancu prenosilaca je slabost koja dolazi od Muharnmeda b. Abdullaha
b. Akila. Njegov hadis je slab zbog njegovog pamcenja, ali ne i nistavan. Hadiski
ucenjaci nisu se usaglasili oko njegovog proglasavanja slabim. Et-Tirmizi u svome

457

Sdimh. Idvt-Hilali

Sunenu (1/9) kaze da je saduk. O njemu su negativno govorili neki ucenjaci s obzirom
na njegovo parncenje, a cuo sam Muhammeda b. Ismaila kako govori: "Ahmed
b. Hanbel, Ishak b Ibrahim i El-Humejdi argumentirali su hadisom Abdullaha b.
Muhammeda el-Akila. Njegov hadis se zapisuje i postoji mogucnost prihvatanja
njegovih predaja (rnukarebul-hadis).

Ibn Abdulberr ga je proglasio povjerljivirn.

Ebu Hatim kaze: "Njegov hadis je oslabljen i nije jak, kao ni onih koji
argumentiraju njegovim hadisom, ali se njegov hadis zapisuje."

Stoga, ovo je predaja koja svjedoci i koja se uzima u obzir i zato se nikako ne
obaziri na govor onih koji su ga proglasili slabim opcenito.

Uzimajuci sve u obzir, hadis je hasen li gajrihi.

Manje poznatc rijeci:

Tutuje pocetkom nod" - ovo u prenesenom znacenju oznacava predanost
pokornosti.

Izhadisaseshvata.

- Potrebno je posvetiti se cinjenju pokornosti i zurno prestati sa cinjenjem
nepokornosti.

- Ko bude nemaran prema pokajanju, nece znati svoje pravo stanje, niti
svoje mjesto na ahiretu. Vidjet ces ga usamijenog i ostavljenog na prostranstvu
nepokornosti, zbunjenosti i udaljenosti.

- Potrebno je sto vise davati i trositi u ime A]laha kako bi se zasluzio Dzennet.

411. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Cula sam Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Ljudi ce na Sudnjem danu biti
sakupljeni bosi, goli i neobrezani; pa sam ga upitala: 'Allahov Poslanice, zar skupa
muskarci i zene, da gledaju jedni u druge?' A Poslanik odgovori: 'Aisa, situacija ce
biti tako teska da nece ni pomisliti da jedni u druge gledaju'"

U drugoj predaji stoji: "Situacija ce biti daleko vaznija da bi jedni u druge
gledali." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/377-378) - FethuNBari; Muslim (2859).

458

RADOST POGLEDA KOMENTAK RIJADUS'SALUUNA

Iz hadisa se shvata:

- Pojasnjenje strahota Sudnjeg dana i da covjeka nista nede zaokupirati u
odnosu na njegov obracun i djela, kao sto je Uzviseni obavijestio: "Na Dan kada £e
covjek bjezati od svoga brata, svoje majke i svoga oca, svoje druge i sinova. Svaki
covjek ce se toga dana samo o sebi brinuti." (Abese, 34-37)

- Pojasnjenje stanja ljudi na Danu okupljanja, tj. da ce biti goli i muskarci i zene.

- Potvrda da covjek upada u nepokomost samo u stanju nemara i udaljenosti
od Allahove zastite, jer kada bi se prisjetio velicine Onoga kome cini nepokornost,
ili Njegove kazne, ne bi bio nemaran prema Njegovom spomenu, zahvali i lijepom
ibadetu ni koliko je treptaj oka. Zato ce oni koji budu sakupljeni na Sudnjem danu
biti zaokupirani sami soborn i nece jedni druge gledati.

- Veliki stid zena u doba Allahovog Poslanika, sallailahu alejhi ve sellem. Sama
Aisa, radijallahu anha, ostala je zbunjena zbog stida kada je cula da ce stvorenja na
Sudnjem danu biti sakupljena gola, i muskarci i zene, i pobojala se da nece jedni u
druge gledati. Koliko jeu to vrijeme bio izrazen stid medu zena ma, govorii primjer
jedne cmkinje koja je imala padavicu i prilikom nje se otkrivala, pa je trazila od
Allahovog Poslanika, sallailahu alejhi ve sellem, da moli Allaha za nju da se ne
otkriva, bojeci se da joj se ne otkriju stidna mjesta dok je u stanju padavice; zatim
primjer Ummu Seleme, supruge Allahovog Poslanika, sallailahu alejhi ve sellem,
kada je Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem, rekao zenama vjernika da spuste
krajeve svoje odjecu do zemlje koliko jedan pedalj, pa se pobojala da se ne bi otkrila
njihova stidna mjesta, a onda je Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem, dozvolio da se
ta odjec^a spusti koliko je jedna podlaktica. Neka se AlLah smiluje majkama vjernika
i zenama dobrih prethodnika, kako su samo bile stidljive. Zato je drustvo dobrih
prvih generacija bilo drustvo cednosti, cistote i bogobojaznosti. Molimo Allaha za
uputu, bogobojaznost, cednost i neovisnost.

459

Sdim b. Idel-HiLiii

Pogiavlje pedeset prvo
NADA

Znaj da su strah i nada uporedni. Nada je suprotna strahu, a strah prednjaci
nad nadom jer oznacava cis^enje prije ukrasavanja. Nada predstavija iscekivanje
dobra i blizinu njegovog desavanja tako da se srce veze za tu dragu stvar i odvoji
od lazne nade, jer je prava nada popracena djelovanjern, a lazna nada i uzaludna
£eznja zasniva se na nemoci i lijenosti, pa tako onaj pri kome se nade, ne ide putem
ulaganja truda ka potpunoj predanosti i pokomosti Gospodaru ljudi.

Nada motivira covjeka na cinjenje pokornosti Allahu, jer da nema nade, ne bi
bilo nijednog dobrog djela.

Uzviseni Allah kaze: "Red: 'O robovi Moji koji ste se prema sebi ogrijesili,
ne gubite nadu u Allahovu milost, Allah ce sigurno oprostiti sve grijehe, jer On
uistinu oprasta i milostiv je.'" (Ez-Zumer, 53)

Ovaj casni ajet je poztv svim nepokornima, nevjernicima i drugima, na
pokajanje i povratak Allahu. Takoder, ajet nas obavjestava da £e Allah Uzviseni
oprostiti sve grijehe onima koji se za njih pokaju i ostave ih, bez obzira kakvi bili
i koliko ih bilo, pa makar ih bilo poput morske pjene.

Nije dozvoljeno ovaj ajet tumaciti kao povod za oprost bez pokajanja, jer se
sirk nede oprostiti onome ko se od njega ne pokaje.

Neka covjek ne gubi nadu u Allahovu milost makar njegovi grijesi bili veliki
i makar imao mnogo propusta, jer su vrata pokajanja i milosti siroka. Od svih
ostalih ajeta u Kur'anu, ovaj ajet ulijeva najvise radosti.

Uzviseni kaze: "A da li eemo kazniti osim nezahvalnog?" (Sebe, 17)

Allah nece kazniti za slicno djelo osim onoga ko prede granice u nevjerstvu

i nezahvalnosti. U ajetu- se indirektno navodi da ce se vjernicima pte6i preko grijeha

oprostom zbog pocasti imana cijim putem su isli.

Uzviseni kaze: "Nama je uistinu objavljena da ce patnja snaci onoga ko je u laz
utjerivao i okretao se." (Ta-ha, 48)

Uzviseni Allah obavijestio nas }e u Svojoj nepogrjesivoj Objavi da ce kazna stici
nepokornog i onoga ko bude nijekao Allahove dokaze.

Uzviseni kaze: "A Moja milost obuhvata sve." (El-E'araf, 156)

Ovaj ajet je uzvisen po svojoj sveobuhvatnosti i generalizaciji, jer Uzviseni
obavjeStava o nosiocima Njegovog Prijestolja i onima oko njega da govore:
"Gospodaru nas, Ti sve obuvatas Svojom miloscu i znanjem." (Gafir, 7)

460

RADOST POGLEDA KOMENTAR RJfADUS-SALJHINA

412. Od Ubade b. Es-Samita, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seflem: 'Ko posvjedoci da nema drugog
boga osim Allaha Jedinoga, koji sudruga nerna, i da je Muhammed Njegov rob
i poslanik, i da je Isa Allahov rob i poslanik i Njegova rije£ koju je poslao Merjemi
i ruh od Njega, te da je Dzennet istina i da je Dzehennem istina, Allah ce ga uvesti
u Dzennet sa djelima kakva vec bude imao."' (Muttefekun alejhi)

U predaji kod Muslima stoji: "Ko posvjedoci da nema drugog boga osim Allaha
i da je Muhammed Allahov rob i poslanik, Allah mu je zabranio ulazak u Yatru."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga Buharija (6/474) - Fethul-Bari; Muslim (28).
Druga predaja kod Muslima (29).

Manje poznate rijeci:

"Njegova rijec"- zato sto je nastao Allahovom odredbom, bez oca.
"I ruh od Njega"- tj. od Njegovog stvaranja i od Njega.

Iz hadisa se shvata:

- U Dzennet ce uci samo vjernicka dusa.

- Najveci stepen vjernika je da bude u suStini rob Allahu.

- Onaj ko umre u vjerovanju, veliki grijesi ga ne izvode iz osnove vjerovanja,
ali se iman povecava cinjenjem pokornosti, a smanjuje se cinjenjem nepokornosti.

- Isa, alejhis-salatu ves-selam, je Allahov argument protiv Njegovih stvorenja,
jer ga je stvorio bez oca.

- Jedno od pitanja imana jeste i vjerovanje da su Dzennet i Dzehennem istina.

413. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Allah, azze ve dzelle, kaze: 'Ko uradi jedno dobro djelo, dat cu
mu deseterostruku nagradu ili jos vise. A ko ucini jedno lose djelo, kaznit cu ga prema
zasluzi ili cu mu oprostiti. Ko Mi se priblizi za jedan pedalj, Ja mu se priblizim za
jedan arsin, ko Mi se priblizi za arsin, Ja mu se priblizim za hvat, ko Mi dode hodajuci,
Ja mu dodem zurno, a ko Me susretne sa grijesima velikim kao Zemlja, ne pripisujuci
Mi nikoga, Ja cu ga obasuti sa isto toliko oprosta'" (Prenosi Muslim)

461

Si-limb. Id el-Hilali

Dokumentacija hadisa:
Navodi ga Muslim (2687).

Iz hadisa sc shvata:

- Konstantna nada u Allahov oprost i milost. Najnizi stepen jeste da se dobra
djela uvisestrucuju do deset puta, a Allah povecava vise kome hoce,

- Ovo je jedan od hadisa u kojem se govori o Allahovim svojstvima. U njemu se
potvrduj e dolazak Gospodara Uzvisenog, a mi ovu osobinu potvrdujemo onako kako
smo o njoj obavijesteni: ne obesnazujemo je, ne tumacimo je niti usporedujemo sa
osobinarna stvorenja, i o njoj izvjestaceno ne polemiziramo. Kazemo: Ovaj dolazak
biva premjestanjem, pa da ii tada Njega Uzvisenog nema na Njegovom Prijestolju?
Znaj da pokusaj saznanja toga spada u pokusaj da se obuhvati Allahovo znanje,
sto je nemoguce razumski i serijatski. Zato neka se Allah smiluje covjeku koji se
pridrzava predaje « stiti metodom dobrih prethodnika.

414. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Dosao je neki
bedutn Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao ga: 'Allahov Poslanice,
koja su to dva vazna djela za koja ce se zasluziti ulazak u Dzennet ili Dzehennem?'
Poslanik mu rece: 'Ko umre ne pripisujuci Allahu druga, uci ie u Dzennet,
a ko umre pripisujuci Mu druga, uci ce u Dzehennem'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (93).

Iz hadisa se shvata:

Sljedbenici sunneta i zajednice slazu se da grjesnik nece vjecno boraviti
u dzehennemskoj vatri ukoliko je um.ro u imanu, a da ce nevjernik u njoj vjecno ostati.

415. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao dok je Muaz sjedio na jahalici iza njegovih leda: "Muaze!", a Muaz se
odazvao rekavsi: "Odazivam ti se, Allahov Poslanice, i pokoravam ti se" Poslanik ga
ponovo pozva: "Muaze!" a on odgo vori: "Odazivam ti se, Allahov Poslanice, i pokoravam
ti se" a Poslanik opet ponovi: "Muaze!" na sto Muaz opet odgovori: "Odazivam
ti se, Allahov Poslanice, i pokoravam ti se." Zatim mu Poslanik rece: "Svakom covjeku
koji posvjedoci da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob

462

RADOST POGLEDA KOMFHTA8 RIJADUS-SAUHMA

i poslanik, iskreno iz svog srca, Allah ce zabraniti ulazak u Vatru" Muaz upita: "Allahov
Poslanice, hocu li to kazati ljudima pa da se obraduju?" Poslanik rece: "Ne, jer bi se oni
osloniti samo na to." Muaz, radijallahu anhu, saopcio je ovo na samrti bojeci se da ne
bude grjesan zbog skrivanja znanja. (Muttefekun alejhi)

Dokumcntacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (1/226) - Fethul-Bari; Muslim (32).

Manje poznate rijeci:

"Onda ce se oni osloniti samo na to" - tj. ulijenit ce se i ostaviti djelovanje.

Iz, hadisa se strata;

- Dozvoljeno je da dvije osobe jasu na jednoj jahalici. Hafiz Ibn Mendeh je
u zasebnom dij elu knjige sabrao predaje u kojima se navodi ko j e sa Vj erovjesnikom,
sallallahu alejhi ve sellem, jahao na jednoj jahalici.

- Pojasnjenje Muazovog stepena kod Allahovog Poslanika i njegova ljubav
prema njemu.

- Dozvoljeno je ne govoriti o pitanjima koja ne mogu dosegnuti ili shvatiti
razumi onih kojima se obraca iz bojazni da kao posljedica ne dode kakav grijeh ili
ostavljanje boljih djela.

- Nije dozvoljeno skrivati znanje iz bojazni da 6e ono nestati, medutim,
pod poznattm uvjetima.

- Dozvoljeno je covjeku da postupi onako kako smatra da je sigurnije, kao
sto je ucinio Muaz, koji je prenio ovu predaju iz bojazni da ne bude grjesan zbog
skrivanja znanja.

- Dozvoljenost istrazivanja i pitanja o onome oko cega se pitalac dvoumi.

- Jedan od uvjeta "la ilahe illallah Muhammedur-resulullah" jeste da onaj koji
izgovara ove rijeci bude iskren, bez sumnje, ili licemjerstva.

- Oni koji budu imali tevhid nece biti vjecno u vatri Dzehennema, i ako u njega
udu zbog svojih grijeha, bit ce izvedeni iz njega nakon sto se ociste.

416. Od Ebu Hurejre, ili od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhuma, (sumnja
prenosioca ovdje ne steti kada se radi o samim ashabima, jer su svi oni povjerljivi
i pravedni) prenosi se da je rekao: "Kada je bila bitka na Tebuku, ljude je zadesila
glad, pa su rekii: "Allahov Poslanice, kada bi nam dozvolio da zakoljemo nase deve,
pa da jedemo i uzmemo loja?" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece im:

463

Selimb, 'ktet-HiWi

"Ucinite to." Tada je dosao Omer, radijallahu anhu, i rekao: "Allahov Poslanice,
ukoliko to ucinis, smanjit de se broj jahacih deva, nego ti zatrazi od njih da svi
donesu preostalu hranu, a zatim zamoli Allaha da im u toj hrani dadne bereket,
jer ce im Allah vjerovatno u tome dati bereket." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rece: "Da, tako je", i zatrazi da se donese kozni prostirac, pa ga je prostro,
a zatim je zatrazio da svako donese sto mu je ostalo od hrane. Neko je donosio
komadic prohe, neko saku hurmi, neko komadic hljeba, sve dok se na prostirki
nije sakupilo nesto malo. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zamolio je
za blagoslov, a zatim je rekao: "Uzrnite u svoje posude." I oni su stavljali hranu u
posude tako da u logoru nije ostala nijedna posuda a da je nisu napunili, i jeli su
dok se nisu zasitili i jos je hrane ostalo. Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Svjedocim da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov
poslanik. Mece ntjedan covjek susresti Allaha (s ovim rijecima), ne sumnjajuci u
njih, a da ce mu se sprijeciti ulazak u Dzennet" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa;

Prenosi Muslim (27, 45).

Iz hadisa seshvata:

- Pohvalno je da imam (voda) ucestvuje sa svojom vojskom u ratnim pohodima
kako bi ih svojim prisustvom podstakao na postojanost i cvrstinu prilikom sukoba
sa neprijateljem.

- Lijepo ophodenje ashaba sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem,
jer su trazili od njega dozvolu za ono sto su voljeli uciniti. Tako je stroga obaveza
zajednice da ne postupa bez odobrenja imama, jer u suprotnom kao posljedica
dolazi uznemiravanje i steta.

- Ispravnost Omerovog misljenja, njegov srnisao za uredivanjem i dubina
njegovog znanja.

- Zivot prve generacije ogledao se u medusobnom savjetovanju i dijalogu, pa ih
je Allah uputio na ono sto im je najbolje.

- Skromnost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je prihvatio
Omerovo misljenje jer je u njemu bila opca korist.

- Podsticaj na saradnju medu muslimanima u svim njihovim pitanjima, a to se
ocituje iz toga sto je svaki od njih donio ostatak svoje hrane, pa je cak jedan donio
komad prohe, drugi saku hurmi, treci komad hljeba.

- Potvrda Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, djela nadnaravnosti
(mudziza), a ova nadnaravnost uvecanja hrane desila se vise puta.

- Pojasnjenje vrijednosti rijeci tevhida koje su kljuc Dzenneta, ukoliko onaj
ko ih izgovara ne sumnja u njih.

464

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHISA

417, Od Itbana b, Malika, radijallahu anhu, a on je jedan od ucesnika Bitke na
Bedru, prenosi se da je rekao; "Predvodio sam svoje sunarodnjake iz plemena Benu
Salirn u namazu. Izmedu moje kuce i mesdzida nalazila se jedna dolina, pa kada bi
nastupio kisni period, bilo bi mi tesko doci do mesdzida jer bi dolina bila poplavljena.
Jednog dana otisao sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao rnu:
'Mo; vid je oslabio, dolina izmedu mene i moga naroda puna je bujica kada pocnu
kise i tesko mi je da je predem. Zato bih zelio da ti dodes, pa da klanjas u mojoj kuci
na odredenorn mjestu koje cu napraviti da bude musalla (mjesto klanjanja)' Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, rekao je: 'Ucinit cu to.' Sutradan mi j e dosao Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a sa njim i Ebu Bekr, radijallahu anhu, nakon sto
se Sunce vec dobro odiglo. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zatrazio je
dozvolu da ude u kucu, pa sam mu dozvolio, a on je usao i nije sjeo vec je upitao:
'U kojem dijelu tvoje kuce zelis da klanjam?' Pokazao sam mu na mjesto na kojem
sam zelio da klanja. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stao je, donio pocetni
tekbir, a mi smo se poredaii iza njega. Klanjao je dva rekata, a zatim predao selam,
a mi smo ga predali sa njirn. Zadrzao sam ga na rucku na kojem sam posluzio jelo od
brasna i loja. Ostali clanovi moje porodice culi su da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, u mojoj kuci, pa su muski ukucani dosli i okupili se, tako da ih je bilo
mnogo. Jedan covjek upita: 'Sta je uradio Malik, ja ga ne vidim?; a drugi rece: To je
munafik koji ne voli Allaha i Njegovog Poslanika.' Na to Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rece: 'Memoj tako govoriti. Zar ne vidis da je rekao: Nema drugog boga
osim Allaha zeleci time zadovoljstvo Uzvisenog Allaha' Tada taj covjek rece: Allah
i Njegov Poslanik najbolje znaju, a sto se tice nas, tako nam Allaha, mi vidimo da on
svoju ljubav i govor ne iskazuje nikom drugom osim munaficima' Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rece: Allah je zabranio Vatri onoga ko iskreno kaze: Nema
drugog boga osim Allaha, zeleci time Allahovo zadovoljsrvo.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (1/518) - Fethul-Bari; Muslim (33, 263).

Iz hadisa se shvata:

- Cvrsto nastojanje vjernika da prisustvuju zajednickom namazu i da ga redovno
obavljaju.

- Olaksica za opravdano izostajanje sa zajednickog namaza.

- Postavljanje pitanja ucenima i trazenje olaksice od njih za propis £ije bi
izvrsenje izazvalo veliku poteskocu.

- Dozvoljeno je praviti musallu u kuci, a namaz u toj musalli bolji je od namaza
u ostalom dijelu kuce.

465

totimbWd-HM

- Dozvoljeno je da slijepac predvodi namaz.

- Covjeku je dozvoljeno da druge obavijesti o svojoj mahani i to se ne smatra
tuzakanjern.

- Musliman je duzan da se odazove na poziv i da odgovori svome bratu
muslimanu.

- Dozvoljenost obavljanja dobrovoljnog namaza (nafile) u dzematu.

- Dozvoljenost ulaska kod brace radi posjete uglednih ljudi ukoliko dozvoli
vlasnik kuce.

- Svjedocenje vjerovanja onome ko kaze "la ilahe illallah Muhammedur-
resulullah" zeledi time Allahovo zadovoljstvo.

- Zabranjeno je zbog sumnje imati Lose misljenje o vjernicima.

- Obaveza je odbraniti vjernika i stati u zastitu njihove casti kada su odsutni,
pomoci im i ne ostaviti ih na cjedilu.

418. Od Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jednoga
dana Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vratio se iz jedne bitke vodeci
zarobljenike. Medu tim zarobljenicima bila je i jedna zena koja je, ugledavsi svoje
dijete medu robljem, potrcala prema njernu, uzela ga i cvrsto privila u narucje,
a zatim ga je pocela dojiti. Vidjevsi taj prizor, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, upitao je ashabe: 'Zar mislite da bi ova zena bacila svoje dijete u vatru?'
Ashabi odgovorise: 'Ne, tako nam Allaha.' Tada Poslanik re£e: 'Allah je milostiviji
prema Svojim robovima od ove zene prema svome djetetu.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga Buharija (10/426-427) - Fethul-Bari; Muslim (2754).

Iz hadisa seshvata:

- Allahova milost prema Njegovim robovima: On im zeli dobro i spas od Vatre,
pa im je zato otvorio vrata pokajanja, nade i povratka Njemu.

- Uzimanje pouka iz odredenih dogadaja, njihovo povezivanje sa aktuelnim
trenutkom u cilju ispravnog usmjeravanja i edukacije, navodenje primjera kako bi
spoznaja o necemu bila potpimija.

- Potrebno je da covjek u svim situacijama bude vezan jedino za Allaha, pa zato
onaj koji je razuman, neka iskljucivo Njemu upucuje molbe radi svojih potreba.

466

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIIADUS-SAUHINA

419. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada je Allah stvorio stvorenja, zapisao je
u Knjizi, a ona je kod Njega iznad Aria; Moja milost nadvladava Moju srdzbu.'"

U drugoj predaji stoji: "...nadvladala je Moju srdzbu", a u sljedecoj: "...pretekla je
Moju srdzbu." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga EI-Buhari (13/384) - Fethul-Bari; Muslim (2751).

Druga predaja kod Buharija (6/287 i 13/522) - Fethul-Bari.

Tre£a predaja kod Buharija (13/440 i 522) - Fethul-Bari; Muslim (2751, 15).

Iz hadisa se shvata:

- Dokaz Allahove uzvisenosti nad stvorenjima i da je On iznad Svoga Prijestolja
odvojen od Svojih stvorenja.

- Potvrda Allahova dva svojstva milosti i srdibe, a nije dozvoljeiw da se tumace
kao zelja za nagradom i kaznom, jer je takvo tumacenje suprotno rnetodi dobrih
prethodnika iz reda sljedbenika sunneta, zajednice i hadisa.

- Obilna Allahova milost prema svim Njegovim robovirna; Njegova milost
pretekla je Njegovu srdzbu.

420. Takoder od Ebu Hurejre prenosi se da je rekao: "Cuo sam Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: Allah je milost sacinio od stotinu
dijelova, pa je kod Sebe zadrzao devedeset devet, a na Zemlju spustio jedan dio.
I od tog jednog dijela stvorenja su sarnilosna jedna prerna drugima, tako da zivotinja
podigne nogu bojeci se da ne ozlijedi svoje mladunce."

U drugoj predaji stoji: "Uzviseni Allah ima stotinu milosti, od kojih je jednu
spustio medu dzinne, ljude, zivotinje i gmizavce, pa su oni s torn jednom miloscu
medusobno brizni, samilosni, tako da je i divlja zivotinja brizna prema svorne
mladuncetu. Allah je ostavio devedeset devet milosti kojima ce se smilovati Svojim
robovirna na Sudnjem danu." (Muttefekun alejhi)

Isti hadis prenio je Muslim od Selmana el- Farisija, radijallahu anhu, da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah ima stotinu milosti, jednom od
njih su stvorenja medusobno sarnilosna, a devedeset i devet je za Sudnji dan."

U sljedecoj predaji stoji: "Uzviseni Allah je, na Dan kada je stvorio nebesa
i Zemlju, stvorio i stotinu milosti, a svaka od tih milosti ispunjava prostor izmedu
nebesa i Zemlje; jednu milost je poslao na Zemlju, pa njome majka biva milostiva

467

Selimb. 'Idel-lliiali

prema svome djetetu, te i divlje zivotinje i ptice jedne prema drugirna. Kada nastupi
Sudnji dan, On ce ih (tih devedeset devet) upotpuniti s torn jednom miloscu."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Buhari (10/431) - Fethul-Bari; Muslim (2752).

Druga predaja kod Muslima (2752, 19).

Selmanov hadis kod Muslima (2753, 20).

Druga predaja od Selmana je kod Muslima (2753, 21).

Iz hadisa se shvata;

- Milost kojuje Allah dao u srcima Svojih robova jejedno od Nljegovih stvorenja,
a dobro koje im je spustio je Njegova pocast prema njima. Sve ovo je samo dio
onoga sto je Allah pripremio za Svoje robove vjernike na Sudnjem danu. U ovome
je najveca nada i radost za vjernike. Kada im se samo sa jednom miloscu, koju je
Allah stvorio na ovome dunjaluku, desava sva ova briznost medu njima i sve dobro
za njih, sta onda red za stotine milosti na Sudnjem danu?

421. Takoder, Ebu Hurejre prenosi od Yjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellern,

kojiprenosiodsvogaGospodara,tebarekevete'ala,dajerekao:"Iedanrobjepocinio
grijeh, pa je rekao: 'Allahu, oprosti mi moj grijeh.' Allah, tebareke ve te'ala, rekao je:
'Moj rob je pocinio grijeh, zatim je spoznao da ima Gospodara koji oprasta grijeh
i kaznjava za njega.' Zatim je ponovo pocinio grijeh i rekao: 'Gospodaru, oprosti mi
moj grijeh; pa je Allah, tebareke ve te'ala, rekao: 'Moj rob je pocinio grijeh, zatim je
spoznao da ima Gospodara koji prasta grijeh i kaznjava za njega' Zatim je ponovo
pocinio grijeh i rekao: 'Gospodaru, oprosti mi moj grijeh', pa je Allah, tebareke ve
te'ala, rekao: 'Moj rob je pocinio grijeh, zatim je spoznao da ima Gospdara koji
prasta grijeh i kaznjava za njega. Oprostio sam Svome robu, pa neka radi sta hoce.'"
(Muttefekun alejhi)

Rijeci Uzvisenog: "...pa rteka radi sto hode" znace: sve dok cini tako, grijesi i kaje
se, Ja cu mu oprastati, jer pokajanje ponistava sve prethodno pocinjene grijehe.

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (13/466) - Fethul-Bari; Muslim (2758).

Iz hadisa se shvata:

- Allah ljude obasipa obiljem i miloscu sve dok su uvjereni da imaju Gospodara

468

RADOST POGIEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

U cijoj su ruci kljucevi oprosta - ako zeli, oprosti im, a ako hoce, kazni ih.
Ovo takoder ukazuje na vrijednost tevhida, pa je zato Buharija ovaj hadis naveo u
Knjizi tevhida u svome Sahihu.

- Ispravno pokajanje brise grijeh.

- Onome koji vjeruje u Allaha, srce se cisti pokajanjem i nadom u Allahov
oprost, pa zato neka poiuri ka samopopravljanju i djelima dobra. Ukoliko se
i dogodi da pocini grijeh, pokajat ce se i nece ustrajavati u nepokornosti.

- Ovaj hadis je dokaz da ukoliko covjek pocini neki grijeh stotinu ili vise puta,
i svaki put se pokaje, bit ce primljeno njegovo pokajanje i grijesi ce spasti sa njega.
Ukoliko bi se pokajao za sve prethodno ucinjene grijehe jednim pokajanjem,
pokajanje bi bilo ispravno; ovo pitanje propisa pokajanja potanko sam pojasnio
u svojoj Knjizi "Hadir-ruh ila ahkamit-tevbetin-nesuh"

422. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja
dusa, kada ne biste grijesili, Allah bi vas uklonio, a doveo bi narod koji bi grijesio,
a zatim trazio oprost od Njega Uzvisenog, pa bi im On oprastao" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadis a:

Navodi ga Muslim (2749).

Iz hadisa se shvata:

- Pojasnjenje Allahove blagodati prema Hjegovim robovima koja se ocituje
Njegovim bezgranicnim oprostom.

- Svaki Ademov sin je grjesnik, pa je zato covjek duzan da sto prije zatrazi
oprost i pokaje se.

- Jedna od mudrosti obavezivanja propisima islama jeste i manifestiranje
AUahovih imena koja sadrze Njegovu briznost, oprost, prelazak preko grijeha,
prekrivanje grijeha i oprastanje grijeha onome kome On hoce.

Takoder, ovdje se ocituje Njegova mudrost stvaranja onoga sto i On Sam
prezire (tj. onoga sto je Svojim robovima zabranio i sto ne voli: npr. zabranio je
slijedenje Iblisovih stopa - pa zasto ga je onda stvorio), a to su povodi putem kojih
se ocituju znacenja ovih imena; kao sto je stvaranje Iblisa... Dakle, da nema ovih
„povoda", kako bi se onda ostvarila mudrost postojanja AUahovih lijepih imena
(El-GafFar: Onaj koji oprasta, Er-Rahman: Milostivi, itd.). Dakle, zbog toga postoji
i nas neprijatelj Iblis koji zavodi ljude, jer i on je jedan od uzrocnika grijeha zbog
kojih Allahovi robovi traze oprost od Allaha.

469

Seliinh Idet-Hilali

- U hadisu se ne navodi podsticaj na cinjenje grijeha, vec je u njemu radosna
vijest za oprost i uklanjanje velikoga straha t zalosti iz dusa ashaba Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Oni su bjezali u brda i povlacili se iz zivota
i njegovih blagodati zbog velikog straha, pa im je zato ova Poslanikova, sallallahu
alejhi ve sellem, izreka bila utjeha i nada u Allahov oprost.

423. Od Ebu Ejjuba Halida b. Zejda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao;
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Kada vi ne
biste grijesili, Allah bi stvorio ljude koji bi grijesili, zatim trazili oprost od Njega,
a On bi im oprastao."' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2748).

Iz hadisa seshvata:

Komentar hadisa naveden je u prethodnoj predaji.

424. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jednom
prilikom sjedili smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a sa nama
su bill Ebu Bekr i Omer, radijallahu anhum. U jednom trenutku Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, ustao je i izasao iz sobe. Kako se dugo nije vracao, uplasili
smo se da mu se sta nije dogodilo, pa smo ga krenuli traziti. fa sam medu prvima
krenuo traziti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i isao sam sve dok
ne dodoh do jedne ensarijske basce" - potom je spomenuo duzi hadis do rijeci
u kojim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Idi, pa koga susretnes
iza ovoga vrta da svjedoci da nema drugog boga osim Allaha, s cvrstim ubjedenjem
njegovog srca u to svjedocenje, obraduj ga Dzennetom." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (31).

Iz hadisa seshvata:

- VelikaIjubavashaba,radijallahuanhum,premaAUahovomPoslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, i njihovo nastojanje da od njega otklone svaku neugodnost.

- Ispravno vjerovanje uvodi u Dzennet - primarno Allahovim oprostom,
ili poslije ulaska u Vatru.

- Utemeljenost donosenja radosnih vijesti o dobru.

470

RADOST POGLEDA KOMENTAR Rl/ADUS-SALIHINA

425. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, citirao Allahove, azze ve dzelle, rijeci
o Ibrahimu, alejhis-selam: "Gospodaru, oni su (kumiri) zaveli mnoge ljude, pa
ko me bude slijedio, on je moj" (Ibrahim, 36), i rijeci Isaa, alejhis-selam: "Ako ih
kaznis, pa oni su Tvoji robovi, a ako im oprostis - pa Ti si uistinuponosan i mudar"
(El-Maide, 118), a zatim je podigao ruke i rekao: "AHahu, moj ummet, moj ummet!"
Allah, azze ve dzelle, rekao je: "Diibrilu, idi Muhammedu, a tvoj Gospodar najbolje
zna, i pitaj ga zbog cega place." Dzibril mu je dosao, pa ga je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio o onome sto je rekao, a On to bolje zna. Tada
je Allah Uzviseni rekao: "O Diibrilu, idi Muhammedu i reci: 'Mi cemo ti dati da
budes zadovoljan sa svojim ummetom i nedemo ti zlo nanijeti.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija kadisa:

Navodi ga Muslim (202).

Ovaj hadis od svih drugih ulijeva najvise nade u pogledu Muhammedovog,
sallallahu alejhi ve sellem, ummeta.

Iz hadisa se shvata:

- Velika Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, briznosti prema njegovom
ummetu, posvecivanje paznje svemu sto ce im koristiti, interesiranje o njihovom
stanju.

- Pojasnjenje stepena Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
kod All aha, te da ce ga On uzvisiti sve dok ga ne zadovolji.

- Sunnet je prilikom dove podizati ruke, a svaka vrsta dove ima svoj poseban
opis dizanja ruku, kao sto sam pojasnio u svojoj knjizi "En-Nubezul-mustetabe fid-
da'vetil mustedzabe".

- Potvrda Allahove uzvisenosti nad Njegovim robovima, te da je On na nebu
gdje se usrnjeravaju srca i prema ruemu se podizu ruke. Ko tvrdi da se ruke dizu ka
nebu jer je nebo "kibla za dovu" njegova rvrdnja se odbacuje iz mnogih aspekata
koje sam spomenuo u svojoj knjizi "Gdje je Allah?" braneci hadis o sluskinji,
tekstualno i zna^enjski.

426, Od Muaza b. Dzebela, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jahao sam
zajedno sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, na magarcu, pa je rekao:
'O Muaze, znas li koje je AHahovo pravo kod Njegovih robova, a koje je pravo
robova kod Allaha?' Rekao sam: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' On rece:
'Allahovo pravo kod Njegovih robova jedaGaobozavajuidaMunistanepridruzuju,

471

Seiimb.'ldel-HilaU

a pravo robova kod AHaha je da ne kaznjava onoga od njih ko Mu nije sirk ucinio.'
Upitao sam: Allahov Poslanice, hocu li obradovati ljude?' Poslanik rece: 'Nemoj ih
obradovati ovim, jer bi se u to pouzdali.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (6/5$) - Fethul-Bari; Muslim (30, 49).

Iz hadisa se shvata:

Komentar hadisa naveden je pod brojem 415 koji prenosi Enes.

Enes,radijallahuanhu,cuojeovaj hadis od Muaza b. Dzebela, radijallahuanhu,
kao sto se jasno navodi kod Ahmeda (5/228 i 236) i Ibn Mendea u "El-Imanu" (str.
241) od Ebu Sufjana, a on od Enesa koji kaze: "Otisli smo Muazu i rekli: 'Ispricaj
nam nesto od cudnih izreka Allahovog Poslanika, saHallahu alejhi ve sellem, pa je
rekao; 'jahao sam zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na magarcu,
pa on rece: 'Muazei; a ja odgovorih; 'Odazivam ti se, Allahov Poslanice.' Upita me:
'Znas li koje je Allahovo pravo kod Njegovih robova.. "'

Ova predaja je ispravna i njome se odbacuje navod hafiza Ibn Hadzera u "Fetul-
Bariju" (1/227) koji kaze: "Enes nije spomenuo irne onoga koji mu je to rekao u
svim verzijama predaja do kojih sam dosao" U ovoj predaji je jasna naznaka da je
Enes susreo Muaza pa ga upitao. Isto se navodi kod Ahmeda (5/242) od Enesa da
mu je Muaz b. Dzebel pricao. Ovaj hadis je kod Ahmeda od Katade od Enesa, pa
zato razmisli!

Jos cudnije od toga je da Buharija navodi ovu predaju u knjizi "Er-Rekaik" u
svome Sahihu putem Katade koji kaze: "Pricao nam je Enes od Muaza b. Dzebela" i
svrstao ga medu Muazove predaje sa lancima prenosilaca. Kako bi hafiz Ibn Hadzer
opravdao svoj navod, od ovoga hadisa je napravio dva, pa je u knjizi "Fethul-Bari"
(11/338) rekao: "Kod mene preovladava misljenje da su ovo dva hadisa, iako imaju
zajednicko porijeklo od Katade, a on od Enesa, a njihov tekst koji govori o Muazu
koji sjedi iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, razlikuje se po onome sto
je navedeno u njemu: Prvi je centralni hadis u poglavlju 'Allahovo pravo prema
robovima i pravo robova prema Allahu; a drugi 'Onome ko susretne Allaha ne
pripisujuci Mu sudruga."

Smatram da ovo razilazenje koje hafiz sporninje zapravo nije razilazenje. Prvi
hadis, iako govori o onome koji susretne Allaha ne pripisujuci Mu sudruga, a drugi
o AHahovom pravu prema robovima, znace: Allahovo pravo prema robovima jeste
da Ga susretnu ne pripisujuci Mu sudruga, pa ako izvrse svoju obavezu prema
Allahu, Allah ce im zabraniti ulazak u Vatru i uvest ce ih u Dzennet. Time se ocituje
da je ovo jedan hadis iako se razlikuju po terminima. Allah najbolje zna.

472

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

4-27. Od El-Beraa b. Aziba, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada musliman bude ispitivan u kaburu svjedocit
ce da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, Na to se
odnose rijeci Uzvisenog; 'Allah ce one koji vjeruju ucvrstiti postojanim govorom
u ovosvjetskorn zivotu, a i na buducem svijetu' (Ibrahim, 27)." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (3/231) - Fethul-Bari; Muslim (2871).

Iz hadisa se shvata:

- Ispitivanje u kaburu je istina.

- Allahova paznja prema Njegovim robovima vjernicima na dunjaluku i
ahiretu.

- Najbolje cime se moze protumaciti Allahova Knjiga je govor Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

428. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Kada nevjernik uradi dobro djelo, on se za njega nagradi
dunjaluckim uzitkom, a sto se tice vjernika, njemu Uzviseni Allah pohranjuje
nj egova dobra djela za ahiret, a daje mu opskrbu na dunjaluku za njegovu pokornost ."

U drugoj predafi stoji: "Allah nece zakinuti vjernika za dobro koje cini. Dat ce
mu nagradu na dunjaluku i bit ce nagraden na ahiretu, dok ce nevjernik za dobra
djela ucinjena iz dobronamjernosti biti nagraden na dunjaluku, pa kada dode na
ahiret nece imati nijedno dobro djelo za koje bi bio nagraden." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Navodi ga Muslim (2808, 57).
Druga predaja kod Muslima (2808).

Iz hadisa se shvata:

- Pojasnjenje Allahove pravednosti prema Svojim robovima tako sto ce ih
nagraditi za njihova djela, pa cak i nevjernike i grjesnike.

-Nevjernik biva nagraden za svoja dobra djela na dunjaluku tako sto mu se uveca
imetak ili Allah od njega otkloni neugodnost, dok na buducem svijetu nede imati
nikakve nagrade, jer nevjierstvo anulira bilo kakvu ahiretsku nagradu, Medutirn,
vjernik biva nagraden za dobra djela i na dunjaluku i na ahiretu.

473

Sclimb/Idei-lfila/i

429. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao; "Pet namaza su poput obilne tekuce rijeke pred vratima
jednog od vas u kojoj se kupa svakoga dana pet puta." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Navodi ga Muslim (668).

Iz hadis se shvata:

- Namaz brise grijehe kao sto voda uklanja necistocu sa tijela. Medutim,
klanjaci ne smiju biti obmanjeni, jer ovu vrijednost zasluzuje samo onaj koji klanja
onako kako je naredeno, tako sto izvrsava ruknove, upotpunjava vadzibe namaza
i biva skusen u njemu.

- Pohvalno je usporedivati i navoditi primjere radi boljeg pojasnjenja.

430. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Cuo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Koji god musliman
umre, pa mu dzenazu klanja cetrdeset ljudi, koji ne cine sirk, Allah ce primiti
njihovo zalaganje za njega." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (948).

Iz hadisa se shvata:

- Potvrda sefa'ata (zalaganja) za vjernike ukoliko je mrtvi od onih koji zasluzuju
sefa'at. Njihov sefa'at znaci zalaganje da mu Allah oprosti.

- Podsticaj da sto vise klanjaca prisustvuje dzenazi u nadi da se stekne oprost
za mrtvoga, uz Allahovu dozvolu.

- Pojasnjenje vrijednosti tevhida i cistote od sirka, jer uvjet je onome koji klanja
dzenazu da Allahu ne cini sirk.

431. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jednoga dana
otprilike nas cetrdeseterica sjedili smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi
ve sellem, pod jednim satorom, pa nas je on upitao: 'Da li ste zadovoljni da budete
cetvrtina stanovnika Dzenneta?' Rekli smo: 'Dal a on upita: 'Da li ste zadovoljni da
budete trecina stanovnika Dzenneta?' Rekli smo: 'Da^ a on rece: 'Tako mi Onoga
u cijoj je ruci Muhammedova dusa, nadam se da cete biti polovina stanovnika

474

RADOST POGLEDA KOMEMTAR RJJADUS-SAUHIMA

Dzenneta, zato sto u Dzennet nece uci osim musliman. Vi ste u odnosu na one koji
Allahu sirk cine poput bijele dlake na kozi crnoga bika, ili poput erne dlake na kozi
crvenog bika.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga Ei-Buhari (117378) - Fethul-Bari; Muslim (221, 377).

Iz hadis se shvata:

- Dozvoljenost postepenosti i ponavljanja radosnih vijesti nekoliko puta kako
bi to bila dodatna motivacija za kontinuirano obnavljanje zahvale.

- Muslimani iz Muhammedovog, sallallahu alejhi ve sellem, ummeta su
najbrojniji stanovnici u Diennetu, a to je dokaz na kojem je stepenu ovaj ummet
kod Allaha.

- U Dzennet ce uci samo vjernici muslimani.

- Mali broj vjernika u odnosu na nevjernike, jer na dunjaluku su vecina ljudi
nevjernici.

- Covjeku je dozvoljeno da se zakune a da to od njega prethodno nije zahtijevanor
kako bi se navod jos vise potvrdio torn zakletvom.

- Pohvalnost navodenja primjera kako bi siusaoci sto bolje razumjeli.

432. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada nastupi Sudnji dan, Allah ce
svakome muslimanu predati po jednog zidova ili krscanina i reci: 'Ovo je tvoj iskup
od Vatre.'"

U drugoj predaji, takoder od Ebu Musaa el-Es'arija, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Na Sudnjem danu doci ce ljudi,
muslimani, sa grijesima poput brda, pa ce im to Allah oprostiti." (Prenosi Muslim)

Njegove rijeci: "Allah ce svakome muslimanu predati po jednog zidova ili
krscanina i reci: 'Ovo je tvoj iskup od Vatre'" znace, kako se navodi u hadisu od Ebu
Hurejre, radijallahu anhu: "Svako ima svoje staniste u Dzennetu i staniste u Vatri.
Kada vjernik ude u Dzennet, nevjernik ga zamijeni na njegovom mjestu u Vatri, jer
on to zasluzuje zbog svog nevjerstva." Rijeci "...tvoj iskup" znace: Ti si bio izlozen
ulasku u Vatru, a ovo je tvoj iskup od nje, jer je Allah Uzviseni za Vatru odredio
broj koji ce ispuniti, pa kada u nju udu nevjernici zbog svojih grijeha i nevjerstva,
to <fe oznacavati oslobodenje muslimana od Vatre. Allah najbolje zna.

475

Sdimlh'idd-Hitaii

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2767).

Druga predaja kod Muslima (2767, 51).

Iz hadisa se shvata:

- Allahova pocast ovom ummetu zbog njegovog vjerovanja u Allaha i svjedocenje
protiv ljudi, te istrajnosti na Allahovom putu naredivanjem dobra i zabranjivanjem zla.

- Portizenje zidovima i krscanima koji su izmijenili Allahovu rijec i ubijali
Njegove poslanike, i zato ce oni biti kurbani kojima ce se muslimani iskupljivati.

433. Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Cuo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Vjernik ce biti na
Sudnjem danu priblizen svome Gospodaru tako da ce na njega staviti Svoj zastor
i traziti priznanje njegovih grijeha, pa de ga upitati: 'Znas li za taj i taj grijeh? Znas
li za taj i taj grijeh?' Red ce: 'Gospodaru, znam.' Tada it Allah reci: 7a sam ti ga
prekrio na dunjaluku, a danas ti ga oprastam.' Zatim ce mu se dati Knjiga njegovih
dobrih djela." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (8/353) - Fethul-Bari; Muslim (2768>.

Iz hadisa se shvata:

- Allahova protekcija i paznja prema vjernicima, te Njegovo prekrivanje
njihovih grijeha i na dunjaluku i na ahiretu.

- Vjernik ne laze ni na dunjaluku ni na ahiretu.

- Priznanje brise grijesenje.

- Podsticaj na skrivanje grijeha vjernika prema mogucnostima.

- Potvrda svojstva govora Allahu, Gospodaru svjetova.

- Sva covjekova djela poznata su Gospodaru ljudi, pa ko nade dobro, neka
zahvali Allahu, a ko nade nesto drugo, neka ne kori osim samoga sebe, i on je pod
Allahovim htijenjem.

476

R ADOST POG LEDA KOMENTAR RtfA DUS-SA UHJNA

434. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je neki covjek poijubio
neku zenu strankinju, pa je dosao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i o
tome ga obavijestio, zatim je Allah Uzviseni objavio: "I obavljaj namaz pocetkom
i krajem dana i u prvom dijelu nod. Uistinu dobra djela ponistavaju losa." (Hud,
114) Covjek upita: ")e li ovo samo za mene, Allahov Poslanice?" Poslanik odgovori;
"Za cijeli moj ummet."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (2/8) - Fethul-Bari; Muslim (2763).

Iz hadisa se shvata:

- Namaz brise prethodne grijehe.

- Pohvalno je prikriti grjesnika i ne obznaniti njegovo ime.

- Ovaj hadis potvrduje da je pouka vezana za generalan propis, a ne za poseban
povod dogadaja.

- Za poljubac, dodir i namigivanje nema serijatske kazne, vec to nalaze ukor
koji je na manjem stepenu od kazne.

435. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Dosao je neki covjek
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: 'Allahov Poslanice, pocinio sam
grijeh koji nalaze kaznu, pa je izvrsi nada mnom '. Tada je nastupilo vrijeme namaza,
pa je klanjao sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a kada je zavrsio
namaz, rekao je: Allahov Poslanice, pocinio sam grijeh koji nalaze kaznu, pa zato
u pogledu mene sprovedi Allahov propis.' Poslanik ga upita: 'Jesi li prisustvovao
sa nama namazu?' Covjek odgovori; 'Da.' Tada Poslanik rece: 'Tebi je oprosteno."'
(Muttefekun alejhi)

Mjegove rijeci: "Pocinio sam grijeh koji nalaze kaznu" znace: grijeh koji nalaze
popravno-odgojnu mjeru koja je manja od prave serijatske kazne (bicevanje ili
kamenovanje). Pod njom se ne misli na pravu serijatsku kaznu, poput kazne za
blud, alkohol i si., jer se ove kazne ne obesnazuju klanjanjem namaza, niti je imamu
dozvoijeno da ih ne primijeni.

Dokumentacija hadisa:

Navode gaEl-Buhari (12/133) - Fethul-Bari; Muslim (2764).

Iz hadisa se shvata:

Komentar hadisa nalazi se u prethodnoj predaji.

477

Setimb. IdetHilali

436. Takoder, od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern: 'Allah je uistinu zadovoljan covjekorn
koji Mu se zahvali na hrani koju pojede i na picu koje popije " (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2734).

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost zahvaljivanja Allahu prilikom svakog jela i pica, jer je to jedan od
adaba konzumiranja hrane i pica.

- Vjernik nastoji zadobiti Allahovo zadovoljstvo prilikom Jela i pica i trazi to
kako bi se pomogao u pokornosti Allahu.

- Potvrda Allahove osobine zadovoljstva, a njeno tumacenje prihvatanjem

ili htijenjem predstavlja obesnaziyanje ove osobine i to je u suprotnosti sa onim na
cemu su bili dobri prethodnici.

437. Od Ebu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellern, rekao: "Uzviseni Allah pruza Svoju ruku nocu da bi se pokajao onaj
koji je grijesio danju, i pruza Svoju ruku danju da bi se pokajao onaj koji je grijesio,
i tako sve dok Sunce ne izade sa zapada." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija i komentar hadisa navedeni su pod brojem 16 u Poglavlju

0 pokajanju.

438. Od Ebu Nedziha Amra b. Abese es-Selmija, radijallahu anhu, prenosi se
da je rekao: "Ja sam u dzahilijjetu (paganstvu) smatrao da ljudi zive u zabludi i da
nisu nista postigli obozavanjem kipova. Tada sam cuo da u u Mekki postoji covjek
kojem dolaze obavijesti, pa sam uzjahao svoju jahalicu i otisao njemu.Taj covjek
bio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, i skrivao se od svojih protivnika
koji su ga progonili. Krijuci se, dosao sam njemu i upitao ga: 'Ko si ti?' On mi rece:
'Ja sam vjerovjesnik' Ja upitah: 'A sta je to vjerovjesnik?' On rece: 'Mene je Allah
poslao.' Upitao sam: 'S cime te je Allah poslao?' On odgovori: 'Poslao me da
propovijedam odrzavanje rodbinskih veza, unistenje kipova i ispovijedanje vjere
jedino Allahu, bez pripisivanja Mu druga.' Upitao sam: A ko tebe slijedi?' On rece:

1 slobodni i robovil a sa njim su tada bili Ebu Bekr i Bilal, radijallahu anhuma. Ja
tada rekoh: 'I ja cu biti tvoj sljedbenik.' On rece: Ti to sada neces moci nikako, zar
ne vidis u kakvom smo stanju Ja i moji sljedbenici, nego se ti vrati svojoj porodici,

478

RADOST POGI.EDA K0MEN7AR RljADUS-SAUHim

pa kada cujes da sam ojacao, onda mi tek dodi.' Ja sam se tada vratio svojoj porodici,
a AUahov Posianik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio je iz Mekke u Medinu. Ja sam
se poceo raspitivati o njegovim vijestima, i tako sam jednog dana nasao jednu grupu
Medinlija i upitap ih: 'Sta radi covjek koji je dosao u Medinu?' Rekose: 'Dolaze mu
ljudi sa svih strana. Njegov narod hoce da ga ubije, ali to nisu u stanju ucmiti.' Tada
sam ja krenuo u Medinu i usao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa sam
rekao: 'AUahov Poslanice, da li me prepoznajesT Posianik rece; 'Da. Ti si onaj koji se
sa mnom susreo u Mekki.' Rekoh: 'AUahov Poslanice, red mi cemu te Allah poducio,
a sta ja ne znam. Kazi mi nesto o namazu.' Posianik rece: 'Klanjaj sabah-namaz,
a zatim nemoj klanjati sve dok sunce ne izade i digne se za koplje od horizonta, jer ono
izlazi izmedu dva sejtanova roga, a tada se njemu klanjaju nevjernici. Zatim klanjaj
jedan namaz, jer taj namaz je poznat i mnogi su mu prisutni (meleki i ljudi), sve dok
se sjenka sa koplja ne izgubi, a onda nemoj klanjati jer se tada potpaljuje Dzehennem.
Kada sunce izade iz zenita (tako sto se ukaze sjenka koplja), onda klanjaj, jer je taj
namaz poznat i mnogi mu prisustvuju (meleki i ljudi), sve do ikindijskog narnaza,
a onda prestani sve dok sunce ne zade, jer ono zalazi izmedu dva sejtanova roga
i tada mu se klanjaju nevjernici.' Rekao sam: 'AUahov Yjerovjesnice, pouci meabdestu.'
On rece: 'Kada neko od vas pripremi sebi vodu za abdest i kada obavi ispiranje usta
i nosa, tada mu spadnu grijesi njegovog lica, usta i nosne supljine, a kada opere svoje
lice kako mu je Allah naredio, tada mu spadnu svi grijesi lica sa vodom koja kapa sa
krajeva njegove brade, a kada opere ruke do iza lakata, tada mu spadnu grijesi ruku
preko vrhova njegovih jagodica; kada potare mokrom rukom glavu, tada sa njegove
glave spadnu grijesi sa vodom koja kapa sa kose; a kada opere noge do clanaka, tada
mu spadnu grijesi nogu sa vodom koja kapa sa njegovih jagodica noznih prstiju.
A ako jos ustane i klanja, pa zahvaljuje i slavi Allaha Uzvisenog koji je svega toga
dostojan, pa ako i svoje srce preda Allahu, onda je on osloboden svojih grijeha kao
sto je bio bezgrjesan na dan kada ga je majka rodila.'"

Amr b. Abese pricao je ovaj hadis Ebu Umameu, drugu Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem. Ebu Umame mu je rekao: "Amre b. Abese, pazi sta sve
govoris. Za jedno obavljanje narnaza da covjek sve to dobije?" Amr rece: "O Ebu
Umame, ja sam ostario, moje kosti su oslabile, smrtni cas mi se priblizio i nemam
potrebe da Iaiem na Aliaha Uzvisenog, niti na Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem. Da nisam ovaj hadis cuo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, jedanput, dva puta, tri puta" - da bi nabrojao sedam puta - "ne bih ga
nikako ni pricao. Medutim, cuo sam ga i vise puta od toga." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (832).

479

Sdimk'htet-Hilali

Iz hadisa se shvata:

- Ummet koji zastrani sa Allahovog puta i slijedi sejtanove stope uistinu je
propao, jer se strovaljuje niz strmine zablude. Ovom znacenju svjedoce rijeci
Uzvisenog: "O sljedbenici Knjige, vi niste nikakve vjere sve dok ne budete
primjenjivali Tevrat i Indzil i ono sto vam je objavljcno od vaseg Gospodara."

(El-Maide, 68)

- Ljudi iz dzahilijjeta izmijenili su Ibrahimovu i Ismailovu vjeru, ali je ipak
postojala mala skupina koja je vjerovala u zabludu njihovog naroda i slijedili su
ostatke Ibrahimove i Ismailove vjere i oni su pravovjerni (hunefa), poput Kissa
b. Saide el-Ibadija i Zejda b. Amra b. Nufejla.

- Ako se isiamski pozivaci (daije, misonari) pribojavaju smutnje od sejtanove
stranke i tagutove vojske, a nalaze se u stanju slabosti, dozvoljeno im je da tajno
pozivaju u vjeru. Zato je Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi ve sellem, uputio
Amra b. Abesea, radijallahu anhu, da se vrati svojoj porodici sa svojirn islamom,
pribojavajuci se kurejsijskih uznemiravanja i provokacija.

- Pojasnjenje teskoca kroz koje je prosao Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi ve
sellem, a koje mu je nanosio njegov narod kako bi ga odvratili od Allahove vjere.

- Pohvalno je ucenjacima postavijati pitanja o propisima vjere.

- Pojasnjenje onoga s cime Allah salje Svoje poslanike, a to je jedinstvo vjere,
tako da se jedino Allah obozava i niko Mu se ne pripisuje i da se unistava sve ono
sto se obozava mimo Allaha, zatim jedinstvo rijeci, odrzavanje rodbinskih veza,
a nema jedinstvene rijeci osim sa jedinstvom vjere.

- Obaveza unistavanja kipova, krstova i precrtavanje likova na siikama.

- Pojasnjenje vrijednosti Ebu Bekra es-Siddika i Bilala, radijallahu anhuma,
te da su oni prvijenci koji prednjace po dobru.

- Pohvalnost nezadrzavanja kod ucenjaka u vremenu iskusenja i smutnji.

- Pohvalnost pracenja vijesti o ucenirna i raspitivanja o njihovom stanju,
i smirenosti kada se cuju lijepe informactje o njima.

- Pohvalnost preseljenja medu muslimane kada produ iskusenja i smutnje,
jer nije dozvoljeno boraviti medu rtevjernicima uvecavajuci tako njihovo mnostvo.

- Pojasnjenje vremena u kojima je pokudeno klanjati, a ona su: dok sunce izlazi,
dok je tacno na sredini neba i kada zalazi.

- Zabrana oponasanja nevjernika, pa makar onaj koji oponasa ne imao tu
namjeru. Onaj koji klanja dok sunce izlazi i zalazi ne oponasa nevjernika, ali,
i pored toga, tada je namaz zabranjeno klanjati.

- Vrijednost abdesta, te da on biva povod za ponistenje grijeha, a ovo se odnosi
na onoga ko se abdesti onako kako je naredeno.

480

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SALIHIM

- Dozvoljenost utvrdivanja informacija kod onoga ko ih prenosi bez izrazavanja
sumnjicavosti.

- Sto je zivot muslimana duzi, sto je vise sijed i sto su mu kosti siabtje, potrebno
je da sto vise cini dobro, da ima vise nade i dobrih djela.

- Svi shabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, su pravedni, posteni
i povjerljivi.

439. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada Uzviseni Allah zeli ukazati milost
odredenom narodu, odredi da njihov vjerovjesnik umre prije njih, tako da im bude
predvodnik i prethodnik na Sudnjem danu. A kada zeli unistiti odredeni narod,
kazni ga dok je njihov vjerovjesnik jos iiv, i unisti ih naocigled njega, tako da se
on obraduje njihovom unistenju jer su ga utjerivali u laz i bili nepokorni njegovoj
naredbi." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2288).

tz hadisa se shvata:

- Allahova milost prema ovom muhammedanskom ummetu, neka mu Allah
poveca pocast, jer to je urn met kome je ukazana milost s obzirom da je njihovog
vjerovjesnika usmrtio prije njih. Molimo Allaha da nam ga ucini predvodnikom
i prethodnikom i da pridemo njegovom Izvoru.

- Briga vjerovjesnika za njihovim narodima, te cvrsto nastojanje da ih sacuvaju
i poprave njihovo stanje.

- Kaznjavanje i unistavanje nevjernika je radost za vjerovjesnike i njihove
sljedbenike.

481

Selimb/Mel-Hitali

Poglavlje pedeset drugo

VRIJEDNOST NADE

Uzviseni Allah, obavjestavajuci o Svom dobrom robu, kaze: "U potpunosti se
predajem Allahu, a Allah uistinu vidi Svoje robove. Potom ga je Allah sacuvao od
zla koje su mu kovali." (Gafir, 44-45)

Uzviseni Allah obavjestava o vjerniku iz faraonove svite koji je oporninjao
i savjetovao svoj narod, medutim, oni se nisu odazivali niti prihvatali njegove savjete.
Kada je to vidio, predao se Allahu, jer je predanost znak ispravnosti pouzdanja
u Allaha. Tako Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Medaridzus-salikin" (2/122) kaze:
"Predanost je srz oslanjanja, njegova sustina i okosnica, a oznacava da rob sve svoje
stvari preda Allahu i ka NJemu usmjeri trazeci to dobrovoljno, a ne pod prisilom ili
u nuzdi, kao sto nernocno, siabo i savladano dijete sve svoje stvari preda roditelju
koji poznaje briznost i samilost prema njemu, potpuno mu udovoljava, lijepo se
o njemu stara i sve mu ureduje. On smatra da je oceva briga o njemu veca negoli
njegova o njemu samorn, te da je o^ev interes da mu priusti ono u cemu ima korist
veci negoli je njegov vlastiti. Zbog toga on nema prilicniju i brizljiviju osobu kojoj
6e prepustiti brigu o sebi, a ni pouzdaniju sa kojom je zadovoljan i smiren, kao sto
je to njegov otac, iako je on nemocan i ne zna za sve koristi, niti posjeduje potpuno
znanje o onome kome je predao svu paznju o sebi, o njegovoj mod i brizljivosti"

Zato je ajet zavrsen rijecima: "Allah gleda Svoje robove" tj. Uzviseni ih nadgleda
i upucuje onoga ko zasluzuje uputu, a odvodi u zabludu onoga ko zasluzuje
zabludu. Njemu pripada savrseni argument i potpuna mudrost, te odredba koja se
ne moze sprijeciti.

Ko se osloni na Uzvisenog Allaha, On ce mu biti dovoljan. Takoder, rezultat te
predanosti biva "...pa ga je Allah sacuvao zla koje su mu oni kovali" na dunjaluku
i ahiretu. Uzviseni Allah doveo mu je Musaa, alejhis-salatu ves-selam, a na ahiretu
mu pripada Dzennet. Allah upucuje.

440. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah, azze ve dzelle, kaze: 'Ja se prema Svome
robu ophodim onako kako on o Meni misli, Ja sam sa njim kada Me spominje.' Tako
mi Allaha, Allah se vise obraduje pokajanju Svoga roba nego sto se obraduje jedan
od vas kada u pustinji nade izgubljenu devu. 'Ko se Meni priblizi za jedan pedalj,
Ja mu se priblizim za podlakticu, a ko se Meni priblizi za podlakticu, Ja mu se
priblizim za hvat. Ko Meni ide hodom, ja njemu idem trkom.'" (Muttefekun alejhi)

482

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA

Ovo je tekst jedne MusLimove predaje, a njegov komentar spomenut je u
prethodnom poglavlju.

U oba Sahiha jos se navodi: wJa sam sa njim dok Me spominje."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (13/384 i 512) - Fethul-Bari; Muslim (2675).

Iz hadisa se shvata:

- Potvrda Allahove osobine govora, radosti i dolaska. Duznost je u ovom
poglavlju potvrdivati Allahove osobine bez usporedivanja i sa izrazavanjem
Allahove cistote od primjesa stvorenja, ali takoder, bez obesnazivanja.

- Podsticaj na lijepo misljenje o Allahu i nada u Njegovu milost, te brzo
pokajanje i priblizavanje Njemu cinjenjem pokornosti.

- Potvrda posebne privrzenosti vjernika, a ona nalaze paznju, cuvanje, uputu,
pobjedu i pomod-

Ova privrzenost nije poput opce privrzenosti koja podrazumijeva sva stvorenja
i odvija se putem znanja.

441. Od Dzabira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je cuo
Vjerovjesnika, sallaLlahu alejhi ve sellem, na tri dana prije srnrti kako govori:
"Neka niko od vas ne umre a da nema lijepo misljenje o Allahu, azze ve dzelle."
(Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2877).

Manje poznate rijeci:

'Neka niko od vas ne umre" - tj. neka nastoji da u smrtnom casu bude
u ovom stanju.

"Lijepo misljenje o Allahu" - tj. da se nada Njegovoj milosti i oprostu.

iz hadisa se shvata:

- Vjerovjesnikovo, sallailahu alejhi ve sellem, nastojanje da usmjeri i uputi svoj
ummet, kao i njegova velika briznost prema ummetu u svim njegovim stanjima,
pa cak i u smrtnoj bolesti iskreno savjetuje ummet i upucuje ga na puteve spasa.
Neka ga Allah nagradi najboljom nagradom.

483

Selimb.ldelHitali

- Upozorenje na pogubnost ocaja i gubljenja nade, te podsticaj na nadu,
a posebno prilikom nastupanja smrtnog casa.

Napomena;

Ako neko kaze da se u hadisu zabranjuje biti na samrti bez lijepoga misljenja
o Allahu, a to nije u covjekovoj moci, sto nalaze obavezivanje onim sto se ne
moze podnijeti, na ovo rnisljenje odgovorit ce da se pod lijepim misljenjem o
Allahu misli na uzimanje za povode koji vode lijepom cinjenju djela, iskrenom
uvjerenju, kako bi rob bio u torn stanju kada mu dode srnrt, kao kada Uzviseni
kaze; "O ljudi, bojte se AHaha onako kako Ga se istinski treba bojati i umirite
samo kao rnuslimani" (Ali Irnran, 102).

442. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je cuo Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: "Uzviseni Allah kaze: 'Sine Ademov, sve dok
Me dozivas i molis, oprastat cu ti sve sto pocinis i ne obaziruci se. Sine Ademov,
kada bi tvoji grijesi dostigli nebeske visine, a zatim od Mene oprosta zatrazio, Ja bih
ti oprostio i ne obaziruci se. Sine Ademov, kad bi Mi dosao sa grijesirna kolika je
Zemlja, a zatim Me susreo ne cineci Mi sirk, Ja bih te obasuo sa isto toliko oprosta;"
(Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih shodno mnostvu puteva kojima se navodi, a navodi ga EMirmizi
(3540) sa slabim iancem prenosilaca, a u njemu je Kesir b. Faid koji je prihvatljiv
prilikom pracenja.

Hadisu svjedoci druga predaja od Ebu Zerra, radijallahu anhu, kod Ahmeda
(5/172) i Ed-Darimija (2/322). U ovoj predaji je Sehr b. Havseb koji je nepouzdan
zbog svoje slabe memorije.

Ebu Zerrov hadis ima drugi sazeti pravac kod Ahmeda (5/108) i od El-Hakima
(4/241) sa dobrim Iancem prenosilaca i potpuno povjerljivim prenosiocima, osim
Asima b. Behdelea koji ;e prihvatljiv.

Hadisu svjedoci jos jedan hadis od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, kod Et-Tabe-
ranija u "El-Kebiru" (12346) i "El-Evsatu" (4746) - Medzmeul-bahrejn i Es-Sagiru
(2/20) sa veoma slabim Iancem prenosilaca u koje je Ibrahim b. Ishak es-Sini, a on je
potpuno slab. Njegov ucitelj je Kajs b. Er-Rebia koji je slab, pa se ne uzima u obzir.

Uzimajuci sve u obzir, hadis je sahih s obzirom na predaje koje mu svjedoce,
osim hadisa Ibn Abbasa, a Allah najbolje zna.

484

RA1>0ST POGLEDA KOMENTAR RIjADUS-SALlHINA

Iz hadisa se shvata:

- Obilnost Allahove.azzevedzelle.blagodati iplemenitosti. Njegova miiost je
obuhvatila sve sto postoji.

- Podsticaj na trazenje oprosta, dovu i nadu od Allaha, subhanehu ve te'ala.

- Vrijednost tevhida, jer koliko god bilo grijeha, koliko god oni bili veliki, postoji
nada da ce ih Allah, azze ve dzele, oprostiti, sve dok rob ne cini sirk Allahu.

Poglavlje pedeset trece
PRISUSTVO STRAHA I NADE

Sve dok je covjek ziv i zdrav, neophodno je da u njegovom srcu podjednako
budu zastupijeni i nada u Allahovu miiost i strah od Njegove kazne, a kada se razboli,
tada u njegovom srcu treba prevladavati nada u Njegovu miiost i oprost. Na ovu
cinjenicu jasno ukazuju smjernice iz Kur'ana i sunneta i drugih serijatskih izvora.

Uzviseni Allah kaze: "Aod Allahovespletkeseosjecajusigurnimsamopropali
ljudL" (El-E'araf, 99)

Uzviseni Allaha obavjestava da su od Allahove spletke sigurni samo oni
koji su propali zbog svoga nevjerstva i koji ne uzimaju u obzir Allahove zakone
koji su sprovedeni medu prijasnjim narodima. Zato vjernik postupa u skladu sa
pokornoscu, bojazan je i strepi od Allahove kazne, a grjesnik cini grijehe i osjeca
sesigurnim.

Uzviseni Allah kaze: "A nadu u Allahovu miiost gubi samo iiarod nevjernicki."
(Jusuf, 87)

Kada covjek u zivotu irna namjeru i zeli nesto uraditi, duzan je da ne gubi
svoju nadu u Allahovu miiost, jer nadu u Allahovu miiost gubi samo narod koji ne
vjeruje, dok vjernik ne gubi nadu u Allahovu rnilost ni u jednoj zivotnoj situaciji.

Uzviseni kaze: "Na dan kada ce neka lica postati bijela, a neka ce postati crna."
(Alilmran, 106)

Na Sudnjem danu ce, kako smatra Ibn Abbas, pobijeljeti lica sljedbenika
sunneta i zajednice, a pocrnjet ce lica sljedbenika novotarija i razilazenja.

Uzviseni kaze: "Tvoj Gospodar uistinu brzo kaznjava, a On uistinu i prasta
i samilostan je." (El-E'araf, 167)

485

Selimb.'ldd-Hlta/i

Uzviseni Allah obavjestava da On brzo kaznjava onoga ko je nepokoran i ko^e.
suprotstavlja serijatu, ali da oprasta i da je samilostan prema onome ko se pokaje.
Ovo je objedinjenje milosti sa kaznom i povezivanje podsticaja sa zastrasivanjem
kako ne bi dosJo do gubljenja nade i kako bi duse ostale izmedu straha i nade.

Uzviseni Allah kaze: "Dobrocinitelji ce biti u blagodati, a grjesnici ce biti
u Dzehennemu." (El-Infitar, 13-14)

Uzviseni obavjestava da ce konacni ishod dobrocinitelja biti uzivanje
u dzennetskim blagodatima, a to su oni koji su se pokoravali Allahu, azze ve
dzelle, i nisu Ga susreli sa grijesima, a zatim navodi da ce konacni ishod grjesnika
biti neprekidna patnja u Dzehennemu.Uzviseni kaze: "Pa onaj cija dobra djela
pretegnu, on ce zadovoljno zivjeti, a onaj cija losa djela pretegnu, boraviste ce mu
bezdanbiti." (El-Kari'a, 6-9)

Uzviseni obavjestava o krajnjim ishodima djelatnika i njihovom utocistu u vidu
pocasti ili ponizenja shodno vrsti njihovih djela: kome pretegnu dobra u odnosu
na losa djela, zivjet ce zadovoljno u blagodatima prelazeci iz jednog Dzenneta u
drugi, a onaj cija losa djela pretegnu dobra (kazna za lose djelo je jedno lose djeEo,
a nagrada za dobro djelo deset dobrih djela!), njegovo boraviste bit ce Dzehennem
u koji ce naglavacke biti bacen.

Ajeti u ovom znacenju su rnnogobrojni. Strah i nada objedinjeni su u dva
povezana ajeta, ili u vise ajeta, ill u jednom ajetu.

443. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada bi vjernik znao koje kazne kod Allaha
postoje, ne bi ocekivao Njegov Dzennet, a kada bi nevjernik znao koliko kod Allaha
ima milosti, ne bi nikada izgubio nadu u Njegov Dzennet" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2755).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na strahovanje od Allahove kazne i nadu u postizanje Njegove
nagrade, oprosta i zadovoljstva.

- Covjek se ne treba osloniti na svoja djela i nj ima biti obmanjen, kao ni ostavljati
cinjenje djela zbog nade u obilnu Allahovu milost i oprost.

444. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se spremi dzenaza i kada je liudi
(ili muskarci) ponesu na svojim ramenima, ukoiiko bude dobra, red ce: 'Pozurite

486

RADOST POGLEDA KOMENTAR RijADUS-SALltUNA

sa mnom, pozurite sa mnom!', a ako ne bude dobra, red fe 'Tesko meni, gdje me
vodite!' Njen glas cuje svako osirn covjeka, a kada bi ga cuo, pao bi u nesvijest."
(Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/181) - Fethul-Bari.

lz hadisa se shvata:

- Sunnet je da muskarci na svojiin ramenima nose mejjita do rnezarja.

Nas sejh El-AIbani, Allah mu se smilovao, u knjizi "Propisi dzenaze"
(str. 76-77) kaze: "Nosenje mejjita na kolicima Hi koiima koja su posebno napravljena
za dzenaze i njen ispracaj od strane prisutnih dok sjede u automobilirna, daje sliku
koja nije nikako serijatski utemeljena i to iz nekoliko razloga:

prvi: ovo je jedan od obicaja nevjernika, a potvrdeno je u serijatu da nije
dozvoljeno da ih u tim obicajima slijedimo. O tome se navode mnogobrojni hadisi:
neki govore o naredbi i podsticaju da se razlikujemo od njih u pogledu njihovih
obredoslovlja, odjece i obicaja, a neki govore o Poslanikovim, sallallahu alejhi ve
seliem, postupcima u suprotstavljanju njima;

drugi: ovakav postupak je novotarija u ibadetu uz to sto se suprotstavlja
prakticnom sunnetu nosenja mejjita na dzenazi, a sve sto je uvedena stvar, prema
konsenzusu, smatra se zabtudom;

treci: ovakvim postupkom gubi se cilj nosenja i ispracaja dzenaze, a on je
podsjecanje na buduci svijet.

Ispracajem dzenaze na ovakav nacin ljudi gube ovaj casni cilj u potpunosti,
ili bar velikim dijelom, sto nimalo nije skriveno onome koji zna da je nosenje
mejjita na ramenima i gledanje onih koji ga ispracaju dok je on iznad njihovih glava,
daleko djelotvornije za prisjecanje i uzimanje pouke, nego kada se ona ispraca na
prethodno spomenuti nacin.

Necu pretjerati ako kazem da je strah od smrti i svega sto podsjeca na nju
natjerao Evropljane da na ovakav nacin ispracaju mrtve, zato sto ih je rnaterija
nadvladala, kao i njihovo nevjerstvo u buduci svijet;

cetvrti; ovakav postupak je jak povod da se umanji broj onih koji ispracaju
dzenazu, kao i onih koji zele da postignu nagradu zato sto ne moze svako iznajmiti
automobil da bi ispratio dzenazu;

peti: ova slika dzenaze se ni izbliza ni izdaleka ne moze usaglasiti sa onim
sto je poznato u cistom i olaksanom serijatu u vidu udaljavanja od formalizma
"1 ceremonija, a narocito u ovako vaznom pitanju, a ono je srnrt

487

Selimb/tdet-ti'laU

Iskreno govoreci, da u ovoj novotariji postoji samo ova suprotnost serijatu, to-
bi bilo dovoljno da se ona odbaci, pa sta tek reci ukoliko joj se pridodaju prethodno
pojasnjena suprotstavljanja i neispravnosti kao i druge stvari kojih se trenutno ne
mogu sjetiti?!"

Iz svega ovoga izuzima se nuzna situacija, kao sto je velika udaljenost mezarja,
i po nekoliko kilometara, a posebno u ovom vremenu kad su muslimani prisiljeni
na to u nekim drzavarna, Medutim, potrebno je odnositi se prema tome shodno
nuzdi, bez ulazenja u formalnosti i ceremonije. Allah najboije zna.

- Nosenje dzenaze specificno je samo za muskarce, za razliku od zena, jer je
Posianik, saliallahu alejhi ve sellem, zabranio da zene slijede dzenaze. Ummu Atije,
radijallahu anha, u hadisu oko cije vjerodostojnosti postoji saglasnost, rekla je:
"Bilo nam je zabranjeno da slijedimo dzenaze, aii ta zabrana nije bila kategoricna."

* Uzviseni Allah Svojim robovima u takvom stanju pokazuje njihova stanista
i ono sto im je pripremio. Tako vjernik cezne za pocastima koje mu je Uzviseni
pripremio, a nevjernik i grjesnik strahuje zbog bolne patnje koja ga ^eka.

- Neke glasove cuju drugi svjetovi mimo ljudi, a covjek ih ne moze cutl Ovo je
jedna od nadnaravnosti, a savremena nauka to je potvrdila.

445. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Posianik,
saliallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dzennet je svakom od vas blizi od sveza na
njegovoj obuci, a i Dzehennem isto tako" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 105 u Poglavlju
o zalaganju.

RADOSTPOGLEDA KOMENTARMJADUS-SAUIUNA

Poglavlje pedeset cetvrto

VRIJEDNOST PLAKANJA IZ
STRAHOPOSTOVANJA PREMA ALLAHU

Kada se u vjernickorn srcu sastavi strah od Allaha, strahopostovanje i ljubav
prema Njemu, tada na oci naviru suze, cime se izrazava ova duboka emocionalnost.
Spomenutim suzarna ne izlijeva se imanski naboj, vec se on jos vise nadopunjuje,
pa tako vjernik osjeca slast ubjedenja i istinskog vjerovanja.

Uzviseni Aiah kaze: "Oni padaju nicice placuci i to im jos vise povecava
skrusenost" (El-Isra, 109)

Kada skruseni rob slusa Allahove ajete, koji mu se citiraju, emocionalno potpada
pod utjecaj kur'anskih pouka i zabrana, pa pada na sedzdu Allahu iz velicanja,
postivanja, pokornosti, vjerovanja, potvrde Njegove Knjige i istinitosti Njegovog
Poslanika, te jos vise povecava svoje vjerovanje i predanost.

Uzviseni kaze: "Zar se vi ovom govoru cudite? I smijete se, a ne placete!"

(En-Nedzm, 59-60)

Uzviseni Allah, prekorava musrike, koji su, iako su slusali Kur an, odbili povjerovati
u Allah ovu objavu i istovremeno se ismijavali s njom, i kaze: Cudite se da on moze biti
ispravan i ismijavate mu se, a ne placete kao sto to cine oni koji su u njega uvjereni.

446. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao mi
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Uci mi Kur an* Rekao sam: 'Allahov
Poslanice, zar da ga tebi ucim, a tebi se objavljuje?' On rece: 'Ja volim slusati kada
ga neko drugi uci' Zatim sam mu ucio suru En-Nisa sve dok ne dodoh do ajeta:
'A kako kada dovedemo iz svakog naroda po svjedoka i kada tebe dovedemo kao
svjedoka protiv ovih' (En-Nisa, 41). Tada on rece: 'Dovoljno je sada' Okrenuo sam
se njemu, a oci su mu suzile" (Muttefekun alejhi)

Dokumcntacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (8/250) - Fethul-Bari; Muslim (800).

Iz hadisa se shvata:

- Odlika Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, jer je Poslanik, sallallahu
Alejhi ve sellem, volio slusati kada on uci Kur'an, a to ukazuje da se Ibn Mes'ud
posvetio pamcenju i usavrsavanju ucenja Kur'ana, i zaista je tako i postupao.

489

SeJimk Idel-HUdi

- Pohvalno je slusati ucenje Kur'ana od drugih, sto je bol ja motivacija za pomno
razmisljanje i pracenje znacenja, za raziiku od onoga ko ga uci i koji pazi na njegovo
pamcenje i nacin citiranja ili se zaokupira pravilnim izgovorom rijeci.

- Dozvoljenost da ucenik uci pred uciteljem, te da onaj koji je bolji ne odbija
stjecati znanje od onoga koji je manje vrijedan (po polozaju).

- Dozvoljenost izdavanja naredbe drugima da prekinu ucenje, ukoliko
prekidanje ima koristi, rijecima 'hasbuke' (dovoljno ti je).

- Podsticaj na pomno pracenje znacenja Kur'ana prilikom njegovog ucenja
ili slusanja, kako bi to ostavilo sto bolji trag na dusu.

- Vrijednost plak. nja iz bojazni od Allaha, azze ve dzelle, smirenosti i pomnog
pracenja i sutnje prilikom slusanja njegovih ajeta, kao sto kaze El-Kurtubi u tefsiru
"EI-Dzami'a lil-ahkamil-Kur'an" (6/258): "Ovo su stanja ucenjaka, oni placu,
ali ne padaju u nesvijest, mole, ali ne podvikuju, izrazavaju zalost, a ne pretvaraju
sedaumiru."

447. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, odrzao nam je hutbu kakvu nikad dotad nisam cuo, pa
je rekao: 'Kada biste vi znali ono sto ja znam, malo biste se smijali, a mnogo biste
plakali."' Enes rece: "Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pokrili
su lica svojom odjecom i culo se njihovo jecanje." (Muttefekun alejhi)

Pojasnjenje ovog hadisa navedeno je u Poglavlju o strahu.

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojem 406 u Poglavlju o strahu.

448. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "U Vatru nece
uci covjek koji je plakao iz strahopostovanja prema Allaha, kao sto se mlijeko nece
vratiti u vime. I nece se sastati prasina na Allahovom putu i dim Dzehennema."
(Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih li gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (1633, 2311); En-Nesai (6/12);
Ahmed (2/505); El-Hakim (4/260); EI-Begavi u "Serhus-sunneh" (14/264) sa slabim
lancem prenosilaca u kojem je El-Mes'udi, a koji je inace mijesao hadise.

Zadnji dio ovog hadisa popratio je Sufjan b. Ujejne i Musir kod Ibn Madze
(2774), te Ibn Hibban (4607), a ovo pracenje je ispravno.

Zadnji dio hadisa ima drugi pravac kod En-Nesaija (6/12-13); Ahrneda (2/340);
EI-Hakima (2/72) iz pravaca od EI-Lejsa, a on od Ibn Adzlana, a on od Suhejla,
a on od svoga oca, a on od Ebu Hurejre.

490

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAL1H1NA

Kazem: Lanac ovog hadisa je hasen, a prenosioci su potpimo povjerljivi, osim
MuKammeda b. Adzalan koji je saduk (prihvatljiv).

Hadis ima i trecu verziju, a navode Je El-Buhari u "El-Edebul-mufredu" (281);
En-Nesai (6/13 i 14); Ahmed (2/342); Ibn Hibban (3251); El-Hakim (2/72) i drugi
iz pravca Suhejla b. Ebi Saliha, a on od Safvana b. Ebi Jezida, a on od El-Ka'kaa b.
El-Ledzladza, a on od Ebu Hurejre.

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca uzima se u obzir prilikom pracenja hadisa koji
mu svjedoce.

Uzevsi u obzir sve, zadnji dio hadisa je pouzdan t ispravan sa ovim spomenutim
verzijama.

Hadis sa oba svoja dijela ima predaju koja mu svjedoci od Ibn Abbasa u kojoj
stoji: "Dva oka nece dodirivati vatra: oko koje je plakalo iz bojazni od Allaha i oko
koje je zanocilo cuvajuci strazu na Ailahovom putu."

Navodi ga Et-Tirmizi (1639) sa prihvatljivim lancern prenosilaca, a u njemu je
Suajbb.Ruzejk.

Ovom hadisu svjedoci i hadis od Enesa, radijallahu anhu, koji navodi Ebu Ja'la u
svome "Musnedu" (4346) i Ebu Nuajm u "EI-Hiliji" <7/119), te El-Hatib el-Bagdadi
u svom "Tarihu Bagdad" iz vise pravaca od Enesa.

Kazem: Predaja je vjerodostojna.

Sa svim ovim hadis je pouzdan, a Allahu pripada zahvala na blagodati
islama i sunneta.

Iz hadisa se shvata:

- Plakanje iz strahopostovanja prema Uzvisenom Allahu podstice na istrajnost,
pa tako biva zastita i od patnje u Vatri.

- Vrijednost dzihada na Ailahovom putu radi uzdizanja Njegove rijeci.

449. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Sedmericu ce Allah staviti u Svoj hlad na Dan kada nece
biti drugog hlada osim Njegovog: pravednog vodu, mladica koji je odrastao u
ibadetu Allahu, azze ve dzelle, covjeka cije je srce vezano za dzamiju, dvojicu koja
su se zavoljela u ime Allaha, radi Njega se sastajala i rastajala, covjeka koga je lijepa
i ugledna zena pozvala na blud, a on rekao: ')a se bojim Allaha', covjeka koji je dao
sadaku, pa ju je sakrio tako da njegova Ijevica ne zna sta je udijelila desnica i covjeka
koji Allaha spomene u samoci, pa mu oci zasuze." (Muttefekun alejhi)

491

Setintb. Idel-Hilnll

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 376 u Poglavlju o^
vrijednosti ljubavi u ime Allaha i podstica) na nju.

450. Od Abdullaha b. Es-Sihhira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Dosao sam Ailahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dok je klanjao,
a iz njegovih prsa dopirao je zvuk placa poput zvuka lonca koji kljuca."

Hadisjeispravan, a prenosi gaEbuDavud iEMirmizi u"Osobinama Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem" sa ispravnim lancem prenosilaca.

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirmizi u "Es-Semail" (276); Ebu Davud (904);
En-Nesai (3/13) i Ahmed (4/25 i 26).

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, kao sto je rekao autor.

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost prenosenja opisa skrusenog covjeka za kojim se ljudi povode
kako bi ga uzeli za uzor.

- Pojasnjenje potpunog Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, straha od
UzviSenog Allaha, a to je dokaz njegovog velikog znanja i spoznaje Ailahove moci,
a shodno tome biva i djelovanje.

- Na kome se pojave znakovi skrusenosti, ta skrusenost ne smatra se
pretvaranjem, ukoliko nema namjeru da to cini.

- Plac u namazu ne kvari namaz, niti onoga koji ga obavlja izvodi iz skrusenosti,
vec zapravo ukazuje na skrusenost.

451. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao Ubejju b. Ka'bu, radijallahu anhu: "Allah, azze ve dzelle,
naredio mi je da ti proucim: 'Lem jekunillezine keferu...' (sura El-Bejjine)." Ubejj je
upitao; 'A je li me spomenuo po imenu?* Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece:
'Da', a Ubejj zaplaka." (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "Ubejj je poceo plakati."

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (7/126) - Fethul-Bari; Muslim (799, 246).
Druga predaja kod Muslima (799).

492

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SALIHlNA

Iz hadisa se shvata:

- Pojasnjenje vrijednosti Ubejja b. Ka'ba, te da je on jedan od ashaba koji su
veoma dobro pamtili i najbolje poznavali ucenje Kur'ana, kao sto se potvrdeno
prenosi od Posianika, sallallahu alejhi ve sellem.

- Utemeljenost skromnosti prilikom preuzimanja znanja od ucenjaka,
pa makar bili na manjem stepenu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u£io je
Ubejju b. Ka'bu naredbom od Allaha, subhanehu ve te'ala.

Ibn Kesir kaze: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, proucio mu je ovu
suru da bi ga ucvrstio i povecao njegov iman."

- Dozvoljenost plakanja prilikom ushicenosti, radosti i zadobijanja blagodati.

- Pohvalnost ucenja Kur'ana drugima, sto vodi usavrsavanju pamcenja.
Ovo je sunnet koji se slijedi, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
u godini u kojoj je preselio pred Dzibrilom proucio Kur'an dva puta i od tada haflzi
i ucaci Kur'ana po tome postupaju.

- El-Kurtubi kaze: "Posebno je odredio ovu suru zato sto sadrzi tevhid, poslanicu,
iskrenost, listove, knjige koje su objavljene vjerovjesnicima, te spominje namaz,
zekat, Povratak i pojasnjava sazeto ko su stanovnici Dzenneta i Dzehennema.

452. Takoder od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je poslije smrti Posianika,
sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekr rekao Omeru, radijallahu anhu: "Kreni sa nama
do Ummu Ejmen, radijallahu anha, da je posjetimo kao sto ju je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, posjecivao." Kada su dosli do nje, ona je zaplakala, a oni
su je upitalir "Sta te je rasplakalo? Zar ne znas da je ono sto je kod Allaha bolje za
Allahovog Posianika, sallallahu alejhi ve sellem?" Ona je odgovorila: "Ne placem
zato sto ne znam da je ono sto je kod Allaha bolje za Allahovog Posianika, sallallahu
alejhi ve sellem, nego placem zato Objava prestala dolaziti", pa je i njih dvojicu
rasplakala, te su plakali zajedno sa njom. (Prenosi Muslim) Hadis je naveden
prethodno u Poglavlju o posjeti dobrima.

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojem 360 u Poglavlju o posjeti
dobrima i druzenju i ljubavi prema njirna.

452. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kada se bolest
Allahovog Posianika, sallallahu alejhi ve sellem, pogorsala, upitan je o tome ko ce
predvoditi namaz, pa je rekao: 'Naredite Ebu Bekru neka predvodi ljude u namazu.'
Aisa, radijallahu anha, rekla je: 'Ebu Bekr je blag covjek, pa kada uci Kur'an savlada
ga plac.' Rekao je: 'Naredite mu neka klanja.'"

493

Setimb/lddhiiali

U drugoj predaji od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Rekla sam:
'Kada Ebu Bekr stane na tvoje mjesto, ljudi ga od njegovog placa nece £uti kako -
uci'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (2/163) - Fethul-Bari; Muslim (418, 94).

Druga predaja kod El-Buharija (2/164) - Fethul-Bari; Muslim (41S, 95).

Iz hadisa se shvata:

- Vrijednost Ebu Bekra, radijallahu anhu, i njegovo strahopostovanje prema
Allahu. Ovaj hadis je dokaz njegovog irnameta poslije Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem.

- Pohvalnost njeznosti srca i plakanja prilikom ucenja Kur'ana, a to ne negira
skrusenost u namazu.

- Dozvoljenost da imam kao zamjenika postavi drugog covjeka koji ce
predvoditi ljude u namazu.

454. Od Ibrahima b. Abdurrahmana b. Avfa prenosi se da |e Abdurrahmanu
b. Avfu, radijallahu anhu, donesena hrana dok je postio, pa je rekao: "Musab b.
Umejr, radijallahu anhu, koji je bio bolji od mene, ubijen je, pa (kada smo htjeli da
ga umotamo u kefine), nismo nasli kod njega nista cime bismo ga umotali izuzev
jednog ogrtaca: ako bismo ga pokrili po glavi, virile bi mu noge, a ako bismo mu
pokrili noge, vidjela bi mu se glava. Zatim nam je dato obilje ovog dunjaluka,
kako je ve6 dato", ili je rekao: "Dato nam je od dunjaluka ono sto nam je vec dato,
i pobojali smo se da nam nasa dobra djela nisu ubrzano isplacena" a zatim je poceo
pkakati tako da je odbio jesti tu hranu. (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/140-141) - Fethul-Bari.

Manjepoznaterijeci:

"Nasa dobra djela ubrzano Isplacena" - tj. data nam je nagrada za nasa dobra
djela na dunjaluku i nije nista ostavljeno za buduci svijet

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost prisjecanja zivotopisa dobrih i skromnih kako bi covjek umanjio
svoju predanost dunjaluku.

494

RADOST POGLEDA KQMEMTAR RlfADUS-SAUHINA

- Pojasnjenje vrijednosti prvijenaca koji prednjace po dobru poput Mus'aba
b. Umejra, Hamze b. Abdulmuttaliba i drugih koji su ubijeni na Allahovom putu na
samom pocetku objave islama.

- Covjek je obavezan da spominje svoje drugove i bracu po njihovim lijepim
djelima i vrlinama, da trazi oprost za njih, te da izbjegava ono sto ce im nanijeti zlo
i urnanjiti njihovu vrijednost.

- Podstica} na umanjivanje uzivanja u dunjaluckim blagodatima i upozorenje
na pogubnost predanosti dunjaluku i nemara prema obavezama zbog dunjaluka.

- Veliki strah ashaba, radijallahu annum, od Allaha. Abdurrahman b. Avf je
jedan od deseterice kojima je obecan Dzennet, a postio je, i on se prisjecao svoje
brace prvijenaca, plasio se da mu djela nece biti primljena, te da su mu ubrzano
isplacena na dunjaluku.

- Covjeku je obaveza da u vezi sa pokornoscu gleda u one koji su iznad njega,
a u pitanjima dunjaluka da gleda na one koji su ispod njega, kako bi se posvetio
povecanju pokornosti iz zahvale prema Allahovim blagodatima i Njegovom
velikom obilju.

455. Od Ebu Umame Sudejja b. Adzlana el-Bahilija, radijallahu anhu, prenosi
se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "ALlahu Uzvisenom nema
nista draze od dvije kapi i od dva traga: suze koja kane iz strahopostovanja prema
iz Allahu i kapi krvi koja se prolije na Allahovom putu; a dva traga su: oziljak
sa Allahovog puta i trag od izvrsavanja jedne od Allahovih obaveza." (Prenosi
Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa;

Hadis je hasen, inSaliah, a navodi ga Et-Tirmizi (1669) sa dobrim lancem
prenosilaca, a u njemu je EUVelid b. Dzemil el-Felestini, a on je saduk, insallah.
Ebu Zur'a i Ebu Hatim proglasili su ga slabim, medutim, prihvatili su ga Alija
b. El-Medini, El-Buhari, Ebu Davud, a Ibn Hibban ga je proglasio povjerljivim.

Ovo je inace osobina hasen hadisa koji mogu biti blize ispravnosti ili slabosti.
Medutim, ovaj hadis je blizi ispravnosti, jer njegovom tekstu svjedoce drugi
mnogobrojni hadisi. Allah najbolje zna.

Iz hadisa se shvata:

- Vrijednost plakanja iz strahopostovanja prema Allahu, jer je to dokaz iskrenog
vjerovanja u Allaha.

- Vrijednost dzihada i nagrade onoga ko bude ranjen i potece mu krv na
Allahovom putu, te na njemu ostane oziljak zacijeljene rane.

495

Setimh. -kid-Midi

- Vrijednost priblizavanja Allahu izvrsavanjem strogo naredenih obaveza
i nastojanje njihovog izvrsenja u skladu sa AUahovim propisima.

O ovorn poglavlju postoje mnogobrojni hadisi, a jedan od njih je:

456. Hadis od El-Irbada b. Sarije, radijallahu anhu, da je rekao: "Allah ov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odrzao nam je poucan govor od kojeg su srca
zadrhtala, a oci zasuzile."

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojem 157 u Poglavlju o naredbi
cuvanja sunneta.

Poglavlje pedesct peto
VRIJEDNOST SKROMNOSTI NA DUNJALUKU

Ibn Kajjim el-Dzevzijje, Allah mu se smilovao, u knjizi "Medaridzus-saiikin"
(2/9) kaze: "Kur'an je prepun primjera u kojima se istice vrijednost skromnosti na
dunjaluku i obavjestenja o njegovoj prezrenosti, bezvrijednosti, kratkoci, prestanku
i brzini njegovog prolaska. Isto tako, on je prepun primjera podsticanja na cinjenje
djela za ahiret i obavjestenja o njegovoj velicim i neprolaznosti. Kada Allah zeli
nekome dobro, u njegovom srcu usadi mjerilo kojim vidi sustinu dunjaluka
i ahireta, pa on odabere od toga ono sto je pojmio da je bolje odabrati.

Ljudi su mnogo govorili o skromnosti i svi su ukazivali na njenu slast, kazivali
o njenim stanjima i stvarnosti, a vecina toga zasnovana je na njihovim iskustvima.
Medutim, govor zasnovan na znanstvertim cinjenicama daleko je opseznij i od govora
izrecenog na temelju vlastitog iskustva i blizi je tome da se prihvati kao dokaz.

Cuo sam sejhul-islama Ibn Tej mijju, Allah mu dao svako dobro, kako govori: 'Zuhd
(skromnost) znaci odreci se svega onoga sto nece koristiti na ahiretu, a izbjegavanje
svega sumnjivog (vera) predstavlja ostavljanje svega cega se plasis da ce ti stetiti na
ahtretu. Ovo je najbolje i najobuhvatnije tumacenje pojmova zuhd i vera!

Imam Ahmed kaze: 'Zuhd se dijeli na tri vrste: prva, ostavljanje harama,
a to je zuhd obicnih ljudi; druga, ostavljanje izobilja u dozvoljenom, a to je zuhd
posebnih ljudi;

trecat ostavljanje svega sto zaokuplja od Allaha, a to je odricanje onih koji su
spoznali Allaha (arifi).'

Stav i misljenje imama Ahmeda prevazilazi sve izreke dosadasnjih ucenjaka
o pitanju zuhda, s opsirnijim opisivanjem i obrazlaganjem njegovih stepeni.

496

RADGST POGLEDA KOMENTAR RiJADUS-SAUHtNA

Njegov govor je najobuhvatniji i ukazuje da je on, Allah mu se smilovao, po svome
znanju zauzimao najvise mjesto medu ucenjacima.

Imam Safija, Allah mu se smilovao, potvrdio je imamu Ahmedu vodstvo
u osam oblasti, a jedna od njih bila je i zuhd.

Znanstvenici su se usaglasili da zuhd oznacava putovanje srca iz dunjaluckog
zavicaja i zauzimanje stanista na ahiretu. Na osnovu ovoga su nasi prethodnici
napisal i dj ela iz oblasti zuhda, kao sto je djeio "Ez-Zuhd" Abdullaha b. El-Mubareka,
zatim djela imama Ahmeda, Veki'a, Hennada b. Es-Surejja i drugih.

Zuhd je povezan sa sest stvari i shodno tome niko se ne moze nazvati zahidom
sve dok u pogledu njih ne bude skroman, a to su: imetak, pozuda, vlast, ljudi, dusa
i sve sto je mimo Allaha.

Ovimesenemislinaneposjedovanjenavedenog,jersuSulejmaniDavud,alejhimes-
selam, bili najveci zahidi svoga vremena, a imali su u izobilju i imetka i zena.

Nas Vjerovjesnik, sailailahu alejhi ve sellem, bio je najskromniji covjek uopce,
a imao je devet zena.

Alija b. Ebi Talib, Abdurrahmna b. Avf, Ez-Zubejr i Osman, radijallahu anhum,
bili su skromni iako su posjedovali veliko bogatstvo.

El-Hasan b. Alija, radijallahu anhu, bio je zahid iako je najvise u ovom ummetu
voiio zene i njima se zenio i bio izuzetno bogat.

Abdullah b. El-Mubarek bio je prvak medu zahidima iako je posjedovao veliko
bogatstvo. Isto tako i El-Lejs b. S'ad bio je jedan od predvodnika zahida, a imao je
kapital za koji je rekao: 'Da nema njega, ovi bi nas ponizavali.'

El-Hasan ili neko drugi izrazio se najljepse o zuhdu: 'Nije zuhd na dunjaluku
zabranjivanje dozvoljenih stvari niti unistavanje imetka, vec je zuhd u tome da
budes uvjereniji u ono sto se nalazi u Allahovom posjedu u odnosu na ono sto
ti posjedujes, te da ti nagrada za nedacu kada te pogodi bude draza od zelje za
nagradom da te nedaca nije zadesila.

Ovo je najcjelovitiji i najljepsi govor o zuhdu."

Uzviseni kaze: "Zivot na ovome svijetu slican jc biiju zemaljskom na koje
Mi s neba spustimo kisu s kojim se ona izmij esa, kojini se onda hrane 1) udi i stoka.
Pa kad se Zemlja ukrasi ruhom svojim i okiti o kad njeni stanovniri pomisle da
su oni toga gospodari, dode zapovijed Nasa, nocu ili danju, i Mi to pokosimo kao
da prije nicega nije bilo. Eto, tako Mi potanko izlazeno Nase dokaze ljudima koji
razmisljaju." (Junus, 24)

Uzviseni Allah poredi ukraseni ovodunjalucki zivot i njegovu prolaznosti sa
biljem koje izvede iz zemlje natopljene kisomf kojim se hrane ljudi i zivotinje. I kada
se zemlja pocne kititi svojim prolaznim nakitom, prekrasnim rastinjem i cvijecem

497

Seliuib.ldel-Hitali

razlicitih oblika, boja i mirisa, i kada oni koji su ga zasijali i zasadili pomisle da su ga
mocni pobrati i poznjeti, dode im munja ili zestoki hladni vjetar koji osusi njihovo
Usee i unisti njihove plodove.

Ovaj primjer Allah detaljno obrazlaze ijudima koji razmisljaju i uzimaju pouku
iz jasnih dokaza o brzoj prolaznosti dunjaluka i ukazuje da su njegovi stanovnici
obmanjeni dunjalukom i cvrsto vjeruju da oni njime raspolazu i da ce ostvariti sve
sto im dunjaluk nudi, medutim stvarnost je potpuno drukcija jer dunjaluk je takav
da ga nikada ne moze doseci onaj ko mu tezi, a s druge strane nudi se u izobilju
onome ko od njega bjezi.

Uzviseni Allah kaze: "Navedi im kao primjer da je zivot na ovome svijetu kao
bilje, koje i poslije natapanja vodom, koju Mi sneba spustamo, ipak postane suho
i vjetrovi ga raznesu, a Allah je mocan sve uciniti. Bogatstvo i sinovi su ukras
ovodunjaluckog zivota, a dobra djela, koja vjecno ostaju, bit ce od gospodara
tvoga bolje nagradena i ono u sto se covjek moze pouzdati." (EI-Kehf, 45-46)

Jzviseni Allah kaze: Muhammede, kako bi Ijudima zorno docarao prolaznost
dunjaluka, navedi im primjer zrnevlja koje obasjano svjetloscu izraste u prelijepu
stabljiku koju ukrasi ljepota cvata, a zatiim nakon svega postane suho i vjetrovi ga
na razne strane raznesu.

Zato je vasa predanost cinjenju ibadeta Allahu bolja za vas od vase
zaokupljenosti djecom i stjecanjem bogatstva, jer ce to sve nestati, a dobra djela su
trajna i dobrocinitelji ce biti u Dzennetu onoliko koliko traju nebesa i Zernlja.

Uzviseni kaze: "Znajte da je ovosvjetski zivot samo igra, zabava, ukras i
nadmetanje i takmicenje u mnostvu izmedu vas u imecima i djeci. Poput je kise
cije rastinje zadivi zemljoradnike, a zatim ga snade oluja, pa ga vidis pozutjelog,
a zatim se raspadne. A na buducem svijetu bit ce iestoka patnja, a i oprost i
zadovoljstvo od Allaha. Ovosvjetski zivot je samo varljiva naslada." (E3-Hadid, 20)

Uzviseni Allah, obezvrjedujuci dunjaluk i potcjenjujuci ga, kaze da je krajnji
cilj njegovih stanovnika igra, zabava, ukrasi, nadmetanje u pcmosu i mnostvu.

Zatim nam je naveo primjer kise koja dolazi nakon sto ljudi u njenom iscekivanju
padnu u o^aj, pa rastinje koje nikne zadivi zemljoradnike. Kao sto se zemljoradnik
divi torn rastinju, isto tako se i nevjernici dive ovodunjaluckom zivotu, jer to su
ljudi koji nastoje zadobiti dunjalucke blagodati i najvise su mu naklonjeni. AH, te
usjeve i rastinje brzo snade oluja, pa vidis kako pozuti nakon sto je bib zeleno
i svijetlo, a zatim poslije toga se izlomi i rasprsi. Takav je i ovodunjalucki zivot:
covjek prvo bude mlad, zatim sredovjecan, a potom oronuli starac. Na pocetku
zivota covjek bude mladolik, njeznih ekstremiteta i svjezeg izgleda, zatim ulazi u
doba zrelosti, pa se njegova priroda izmijeni i polahko gubi svoju snagu, da bi na
kraju ostario i postao starac slabe snage, male pokretljivosti i nije mocan da nekada
ucini i najmanju stvar.

498

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlIADUS-SALlHfXA

Nakon iznosenja ovog poredenja, koje ukazuje na prolaznost i nestanak
dunjaluka bez imalo dvoumljenja i neizbjeznost ahiretskog zivota, UzviSeni
upozorava na ahiret na kojem nece biti nista osim oprosta i zadovoljstva od Aliaha
onome ko bude radio dobro, ili bolne patnje onome ko zastrant od naredbe svoga
Gospodara. Zato neka vas ne zavarava dunjaluk, Allahovi robovi. On je samo
naslada i u njega ce utonuti onaj ko mu se preda. Dunjaluk ga obmanjuje i divi mu
se sve dok ga u potpunosti ne prekrije i dok ne povjeruje da nema drugog svijeta
osim njega, niti da ima povratka poslije njega. Dunjaluk je prezren i rnizeran u
odnosu na buduci svijet.

Uzviseni kaze: "Ljudima je uljepsana ljubav strasti prema zenama, sinovima,
nagomilanom blagu u vidu zlata i srebra, skupocjenih konja, stoke i plodne zemlje.
To je naslada ovosvjetskog zivota, a kod Aliaha je lijep povratak." (Ali Imran, 14)

Uzviseni obavjestava o dunjaluckim ukrasima i nasladama, pa je na prvo mjesto
dunjaluckih uzitaka stavio zene, jer one predstavljaju najjace iskusenje, kao sto se
navodi u Sahihu da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nakon mene
nisam ostavio za muskarce stetnije smutnje od zena." Kada su u pitanju zene, ako je
namjera cednost i mnostvo djece, onda )e to ono sto se trazi, sto je pohvalno, jer se
navode mnogobrojni hadisi koji podsticu na zenidbu.

Covjek nekada iskazuje ljubav prema sinovima radi ponosnog nadmetanja i
ukrasa, i oval)ubav ubraja se u dunjalucke naslade, a nekada se iskazuje radi dobijanja
mnostA'a potomstva i uvecanja broja pripadnika Muhammedovog ummeta od onih
koji obozavaju Aliaha Jedinoga, druga Mu ne pripisujuci, i ova ljubav je pohvalna,
kao 5to se navodi u vjerodostojnom hadisu: "Zenite umilne rotkinje, jer cu se ja
ponositi vasim brojem pred narodima na Sudnjem danu"

Takoder, ljubav prema imetku nekada je radi ponosa, nadmenosti i uzdizanja
nad slabima i silnistva nad siromasnima, a to je pokudeno, a nekada radi trosenja u
oblike priblizavanja Allahu, odrzavanje rodbinskih veza i ostalih vidova dobrocinstva
i pokornosti, i ovo je pohvalno sa serijatskog aspekta.

Ljubav prema konjima je trovrsna: nekada ih njihovi vlasnici drze pripremajud ih
za Allahov put, kada budu u potrebi za njirna da bi krenuli u pohode, pa ko to naumi, taj
ce biti riagraden; nekada se drze radi ponosa i borbe protiv pripadnika islama, i ovakvi
vlasnici ce imati grijeh; nekada se drze radi neovisnosti i rasplodnje, ne zaboravljajuci
Allahovo pravo u pogledu njih, i ovakvim vlasnicima ovi konji bit ce zastita.

Uzviseni spominje osobinu arapskih konja, a to je da imaju pjegu na celu i bjelinu
na nogama, sto ukazuje na njihov kvalitet, punokrvnost i originalno porijeklo.

499

Setimb. Idet-MUtli

Zatim je spomenuo stoku, a u nju spadaju deve, krave, ovce i koze, a potom
je spomenuo plodnu zemlju, a to je zemlja koja se uzima za sadnju drveca
i poljoprivredu.

Potom je Uzviseni, pojasnjavajuci, rekao da su ove naslade ukras ovosvjetskog
zivota i prolazni nakit. Kod Allaha je lijep povratak, utociste i nagrada.

Uzviseni kaze: "O ljudi, uistinu je Allahovo obecanje istina, pa neka vas ne
zavara ovosvjetski zivot i neka vas sejtan Allahom ne obmane." (Fatir, 5)

Uzviseni Allah obraca se Svojim stvorenjima pojasnjavajuci da ce Povratak
neminovno doci, pa neka vas ne zavara prezreni zivot u odnosu na veliko dobro
koje je Allah pripremio Svojim sticenicima i sljedbenicima poslanika.

Zato, nemojte se zaokupirati ovim prolaznim ukrasima u odnosu na vjecne
blagodati. Neka vas sejtan ne odvrati i ne zavede od slijedenja poslanika i neka vas
ne odvrati od potvrde Allahovih knjiga, jer je on obmanjivac i Iazac.

Uzviseni kaze: "Zaokupira vas nadmetanje u mnostvu sve dok kabure ne
naselite. Ne valja tako, saznat ce te svakako. I jos jednom: Me valja tako, saznat ce
te sigurno. Ne valja tako, nek znate pouzdano." (EMekasur, 1-5)

Uzviseni kaze: Zaokupirala vas je ljubavprema dunjaiuku, njegovim blagodatima
i ljepotama u odnosu na trazenje i nastojanje da zadobijete buduci svijet. To vas
je toliko obuzelo sve dok vam nije dosla smrt i dok niste naselili kabure i postali
njihovt stanovnici. Zatim cete biti prozivljeni iz vasih kabura, jer posjetilac kabura
ce otputovati sa svoga mjesta na drugo mjesto. Tada ce se kod vas obistiniti ono sto
ste smatrali laznim ili ono prema cemu ste bill nemarni.

Uzviseni Allah kaze: "A sta je ovosvjetski zivot osim zabava i igra, a buduci
svijet je pravi zivot. Samo da to oni znaju!" (El-Ankebut, 64)

Uzviseni potvrduje da je ovosvjetski zivot igra i zabava, a da je buduci svijet
trajni i ugodni zivot koji nece nestati ili biti prekinut. Da musrici znaju ovu cinjenicu,
dali bi prednost vjecnom zivotu u odnosu na prolazni.

Ajeti o ovoj ternatici su mnogobrojni i poznati.

Takoder, hadisi su nepobrojivi, pa zato cemo skrenuti paznju na neke od njih
aludirajuci time na nespomenute.

457. Od Amra b. Avfa el-Ensarija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao Ebu Ubejdu b. El-Dzerraha, radijallahu
anhu, u Bahrejn da od njegovih stanovnika uzme dziziju. Ebu Ubejde je uspjesno
obavio taj zadatak i ubrzo se vratio iz Bahrejna. Kada su ensarije culi da se Ubejde
vratio, dosli su u mesdiid da klanjaju sabah-namaz sa Allahovim Poslanikom , sallallahu
alejhi ve sellem. Nakon obavljenog namaza, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi

500

RADOST POGLEDA KOMEA'TARRifADUS-SAUHIK'A

ve sellem, okrenuo se i, ugledavsi ensarije, nasmijesio se i rekao im: 'Mislim da ste culi
da je Ebu Ubejde nesto donio iz Bahrejna?' Oni rekose: 'Da, Allahov Poslanice' Tada
irn Poslanik rece: 'Radujte se i ocekujte ono sto ce vas obradovati. Tako mi Allaha,
ne bojim se siromastva za vas, vec se bojim da vam se ne dadne dunjaluk u izobilju
kao sto je bio dat onima prije vas, pa da se oko njega natjecete kao sto su se oni
natjecali, pa da vas unisti kao sto je i njih umstio.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (6/257-258) - Fethul-Bari; Muslim (296).

Manje poznate rijeci:

"Glavar'ma (dzizija)" - Porez koji se uzima od nemuslimanskih stanovnika
islamske driave, a u Bahrejnu su tada vecinom zivjeli vatropoklonici (medzusije).

Iz hadisa se shvata:

-Upozorenjenapogubnostpredanostiovodunjaluckimukrasimaiblagodatima.
Stoga se covjek ne treba predati dunjaluckim ukrasima.

- Nadmetanje u stjecanju dunjaluckih dobara vodi covjeka u neispravnost
i propast dunjaluka i vjere, jer covjekova dusa zudi za imetkom i osjeca smirenost
i uzitak u njegovom skupljanju, pa tako dolazi do neprijateljstva medu ljudima, sto
cesto dovodi do medusobne borbe, a borba vodi u propast.

- Dozvoljenost sklapanja ugovora sa sljedbenicima Knjige oko davanja glavarine,
a prema medzusijama se primjenjuje isto pravilo kao i prema sljedbenicima Knjige.

- Namjesnik je duzan da vodi muslimana preda sva prikupljena sredstva od
poreza, kako bi to on razdijelio onako kako je Allah naredio.

- Duboka i velika spoznaja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
o nacinu ophodenja i iijecenja ljudskih dusa onim sto ce ih popraviti. On je znao sta
ensarije zele, pa ih je obradovao i dao im nadu kako bi se duse smirile, srca uspokojila
onim sto su htjela. Tako njihovo vjerovanje nece biti nesigurno, niti ce se sa njima
pomijesati sumnja ili zabrinutost. Potom im je dao duzu sigurnost od siromastva,
a zatim im ukazao da ono sto misle da je dobro moze biti zlo, jer kada vidite ukras
ovosvjetskog zivota koji je vama bacio svoje kljuceve, pa u vasim dusama se nade
davanje prednosti dunjaluku, tako da svako od vas zeli da ga samo za sebe zadobije
i da niko sa vama u njemu ne ucestvuje, onda ce doci do borbe, ubijanja, narusavanja
medusobnih odnosa, a to je nesreca koja unistava i dunjaluk i vjeru. Molimo Allaha
da nas ne udalji i da nas ne ostavi bez upute i sacuva nas lisenosti.

501

SetimhJdet-HM

458. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjeo je na minber, a mi smo sjcli oko njega, pa
je rekao: 'Bojim se za vas jedne stvari kad mene vise ne bude; sta ce biti sa vama kad
vam se otvore dunjalucke ljepote i ukrasi" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga Ei-Buhari (3/327) - Fethul-Bari; Muslim (1052, 123).

Iz hadisa se shvata:

- Vezanje za dunjaluk upropastava vjeru i zaokupira u odnosu na ahiret.

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, briznost prema ummetu i cvrsto
nastojanje da budu spaseni, te njegova samilost prema njima.

- Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, obavjestavanje o stanju njegovog
ummeta i ukazivanje na dunjalucke ukrase i smutnje kojima ce biti izlozeni.

459. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dunjaluk je poput ukusne zelene
vocke, a Allah ce vas postaviti za namjesnike na njemu samo da vidi kako cete
postupati. Cuvajte se dunjaluka i cuvajte se zena" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 70 u Poglavlju
o bogobojaznosti.

460. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Allahu, nema zivota do zivota na ahiretu." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (6/46) - Fethul-Bari; Muslim (1805).

Iz hadisa se shvata:

- Pametan se ne raduje kada ostvari neku toliko zeljenu dunjalutjku blagodat jer
je svjestan da je sve dunjalucko prolazno.

- Vjernik posvecuje paznju onome sto je kod Allaha, a to je vjecno, i Njegova
blagodat je neprolazna, niti ce umrijeti oni koji budu uiivali u njoj.

- Dunjaluk je samo prolazno staniste ka ahiretu.

502

RADOST POGLEDA KOMENTARRFIADUS-SAUHINA

461. Takoder, od Ebu Seida el-Hudrija, radijalLahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Mejjita prati troje; njegova porodica, njegov imetak i djela. Dvoje se vraca, a jedno
ostaje: vracaju se njegova porodica i imetak, a ostaju njegova djela." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 104 u Poglavlju
ozalaganju.

462. Takoder, od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
PosLanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Na Sudnjem danu bit ce doveden
diehennemlija koji je najraskosnije zivio na dunjaluku, pa ce se staviti u vatru, i onda
ce mu se reci: 'Sine Ademov, da li ikada dozivio kakvo dobro, jesi li ikada uzivao?' On
ce odgovoriti: 'Ne, tako mi Allaha, Gospodaru.' Zatim ce se dovesti dzennetlija koji
je imao najveda iskusenja na dunjaluku, pa ce biti uveden u Dzennet, i onda ce rnu
se reci: 'Sine Ademov, da li si ikada osjetio kakvu teskocu, jesi li ikada dozivio kakvo
iskusenje?' On ce odgovoriti: 'Ne, tako mi Allaha. Nikada nisam dozivio ni kakvo
iskusenje niti sam ikada osjetio kakvu poteskocu."' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2807).

Iz hadisa seshvata:

- Dunjaluk je, pored svih svojih blagodati i teskoca, prolazan.

- Oni koji su uzivali u blagodatima dunjaluka, a nisu bili vjernici, bit ce
nesretnici na ahiretu. Allahovo davanje blagodati pokvarenima na dunjaluku nije
znak Ijubavi, vec je to postepeno navodenje i ubrzavanje dobara, a kada susretnu
Allaha na ahiretu, nece imati nikakvog udjela, osim patnje.

- Uzivanje i blagodati u Dzennetu pripadaj u vjernicima, strpljivima i onima koji
su bili ubijedeni u vjecni svijet, kako bi zaboravili na dunjalucke nesrece i teskoce.

463. Od El-Mustevrida b. Seddada, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Rekao je Ailahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Dunjaluk je u poredenju
s ahiretom poput umakanja prsta nekog od vas u more, pa neka pogleda koliko
vode izade za prstom kada ga izvadi iz vode." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2858).

503

Seiimh.'IdetHilali

Iz hadisa se shvata:

- Dunjaluk ne zavarava pametnoga, vec obrnanjuje neznalicu, jer je uzivanje na
dunjaluku u odnosu na ahiret sasvim neznatno.

- Dozvoljenost navodenja konkretnih primjera kako bi se shvatila apstraktnost
znacenja.

464. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellern, prosao je kroz pijacu dok je svijet stajao sa strana, pa je prosao
pored uginulog jareta malih usiju i uzeo ga je za uho, a zatim rekao: "Ko zeli da ovo
kupi za dirhem?" Oni odgovorise: 'Niko za njega ne bi nista dao, i ne znamo sta
bismo radili s njim?" Zatim je Poslanik ponovo upitao: "Da li biste voljeli da je vas?"
Oni odgovorise: "Tako nam Allaha, i da je ziv bio bi prezren zato sto je malih usiju,
a sta tek reci kada je mrtav." Poslanik tada rece: "Tako mi Allaha, uistinu je dunjaluk
prezreniji kod Allaha nego sto je ovo (jare) kod vas." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodiga Muslim (2957).

Iz hadisa se shvata:

- Ucenima i daijama obaveza je da podsjecaju ljude na prezrenost dunjaluka,
da ih podsticu na skromnost na njemu i upozoravaju ih da mu ne budu naklonjeni.

- Dodirivanje necistoce, ukoliko nije vlazna, s jedne ili dvije strane, ne smatra
se zaprljanjem. Ako se kaze: Sta je dokaz za necistocu uginule zivotinje, odgovor
glasi: Muslim prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se
koza ustavi, postaje cista."

- Dunjaluk i sve sto je na njemu su ponizeniji i prezreniji kod Allaha od ovog
mrtvog jareta kod ljudi.

- Navodenje konkretnih primjera ijudima pribtizava shvatanje zeljenog znacenja
i pojasnjava namjeru, potvrduje razumijevanje i upucuje ih na sustinu stvari.

465. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Isao sarr» sa
\jerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, po crnoj kamenitoj zemlji u Medini.
Kada smo dosli do Uhuda, Poslanik je rekao: 'Ebu Zerre!' Rekao sam: 'Odazivam
ti se, Allahov Poslanice.' Rece: 'Kada bih imao zlata koliki je Uhud, ne bih zelio
da produ tri dana a da od njega zadrzim ijedan dinar, osim sto sam namijenio za
vracanje duga, i podijelio bih ga Allahovirn robovirna: ovako, ovako i ovako - zdesna,

504

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

slijeva i sazada.' Zatim je krenuo i rekao: 'Oni koji imaju najvise (na dunjaluku), imat
ce najmanje na Sudnjem danu, osim onoga ko sa imetkom postupi ovako, ovako
i ovako - zdesna, slijeva i sazada. A takvih je male' Nakon toga, rekao mi je: 'Sacekaj
me na ovom mjestu sve dok se ne vratim,' pa je zakoracio u nocnu tminu. Kada sam
ga izgubio iz vida, zacuo sam povisen glas, te sam se uplasio da neko nije nanio
kakvo zlo Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i htio sam krenuti i potraziti ga,
ali onda sam se prisjetio njegovih rijeci: 'Sacekaj me dok se ne vratim.' Neprestano
sam cekao sve dok se nije vratio, a zatim sam mu rekao: 'Cuo sam nekakav glas,
pa sam ga se uplasio ' On me upita: 'Zar si ga cuo?' Odgovorih: 'Da.' Na to on rece:
To je Dzibril koji mi je dosao i rekao: 'Ko od tvoga ummeta umre ne pripisujuci
Allahu druga, uci ce u Dzennet.' ]a upitah: 'Pa rrtakar cinio blud i krao?' Odgovorio
je; Ta makar cinio blud i krao.'" (Muttefekun alejhi, a verzija hadisa je EI-Buharijina)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (1/260-261) - Fethul-Bari; Muslim (94, 32).

Iz hadisa se shvata:

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, skromnost prema njegovim
ashabima, te njegovo neuzdizanje ni nad jednim od njih.

- Lijepo ponasanje Ebu Zerra, radijallahu anhu, i njegovo cvrsto nastojanje da
Posianika sacuva od svake neugodnosti.

- Dozvoljenost cuvanja imetka za davaoca duga koji je odsutan, ili radi
njegove ispiate u dogovorenom roku kada dode, jer je isplata duga prioritetnija od
dobrovoljne sadake.

- Podsticaj na trosenje na Allahovom putu i negomilanje imetka.

- Dozvoljeno se predstaviti nadimkom (ar. kunija) ako za tim postoji ispravan
razlog, kao u slucaju kada je covjek poznatiji po nadimku nego po vlastitom imenu.

- Obaveza je sprovoditi naredbu i na tome se zadrzati. To je prece nego]i
uciniti nesto sto joj je, na osnovu proizvoljnog misljenja suprotno, pa cak ako se sa
takvim misljenjem umisljalo da se sprecava cinjenje eventualne stete. Tako treba
postupati sve dok stvar ne postane potpuno jasna, i tek tada sprecavanje stete
postaje prioritetnije.

- Ashabi, radijallahu anhum, odazivali su se Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, i nisu mu se suprotstavljali.

- Dozvoljenost uzimanja u obzir indicija, sto se ocituje iz Ebu Zerrovih
rijeci: "...pa sam zacuo povisen glas, Uplasio sam se da neko nije nanio kakvo zlo
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem" a zatim je sa svojom pretpostavkom
upoznao Posianika, sallallahu alejhi ve sellem, a Poslanik je to presutio.

505

Selimb.'/Jcl-Wfoli

- Dozvoljenost da ucitelj upita ucenika u vezi s onim sto ce mu donijeti naucnu
korist i si.

-Dozvoljenost da ucenikrevidiraodredenopitanje(zatrazidodatnopojasnjenje)
kod svoga ucitelja kako bi ga potvrdio ili otklonio neku manju nejasno£u.

- Nije potrebno uporno nastojati revidirati L ponovno sagledavati misljenje,
a onome ko to ucini dozvoljeno je da ga ucitelj odvrati na odgovarajuci nacin, kao
sto je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selLem, prekorio Ebu Zerra, kao sto se
navodi u nekim predajama, rijecima: "Neka je uprkos Ebu Zerru."

- Pocinilac velikog grijeha nije nevjernik.

- U hadisu je replika onima koji tvrde da su hadisi u kojima se navodi da
svjedocenje "la ilahe LllallaK" uvodi u Dzennet, izreceni prije objave obaveznih
propisa i navoda o naredbama i zabranama.

- Sunnet je objava od Allaha s kojom je Dzibril dolazio Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, ali se ta objava ne citira kao sto se citira Kur'an.

- Obaveza je prihvatati vjerodostojne predaje od jednog primamog prenosioca
vezano za serijatske propise i pitanja islamskog vjerovanja, podjednako.

466. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada bih imao zlata poput brda Uhud, ne bih
volio da produ tri noci a da bilo sta od njega zadrzim, osim onoga sto pripremim za
vracanje duga" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Navode ga El-Buhari (11/64) - Fethul-Bari; Muslim (991).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj covjeku da, dok je ziv i zdrav, trosi imetak u razne vidove dobra.

- Podsticaj na vracanje duga i ispunjenje emaneta - to je bolje od davanja sadake.

- Dozvoljenost upotrebe rijeci "da je" iz prizeljkivanja dobra.

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, skromnost jer je dijelio kao onaj
koji se ne boji siromastva.

467. Takoder od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Gledajte u onoga ko je ispod vas,
a nemojte gledati u onoga ko je iznad vas. To je prece kako ne biste potcijeniti
Allahovu blagodat prema vama"(Muttefekun alejhi) Ovaj tekst je u Muslimovoj,

506

RADOST POGLEDA KOMENTAR M/ADUS-SAUHINA

a u predaji kod EI-Buharija stoji: "Kada neko od vas pogleda u onoga ko je bolji po
imetku i porijeklu, neka onda pogleda u onoga ko je na nizem stepenu od njega."

Dokumentacija hadisa:

Prvu predaju navodi Muslim (2063. 9); a ona ;e kod El-Buharija (11/322)
- Fethul-Bari; Muslim (2963).

Iz hadisa se shvata;

- Pohvalno je da musliman gleda u one koji su slabijeg materijalnog stanja
u odnosu na njega, a da gleda u one koji su od njega bolji u prakticiranju vjere,
jer gledanje u onoga koji ima vise imetka vodi u razocarenje, gubljenje nade
i nezahvalnost na Aliahovim blagodatima. Gledanje u onoga ko je na visem stepenu
u vjeri podstice na dodatnu pokornost i predanost Allahu u ibadetu.

468. Takoder od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Propao je rob dinara i dirhema, grubog, protkanog
i kariranog ogrtaca. Ako mu se dadne, zadovoljan je, a ako mu se ne dadne,
nije zadovoljan." (Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga EI-Buhari (6/81) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Upozorenje na robovanje drugima mimo Allaha, a narocito ovim prolaznim
stvarima kao sto su novci i odjevni predmeti.

- Plod robovanja Allahu je dusevno zadovoljstvo, dok robovanje drugima mimo
Allaha stvara u dusi skrtost, tvrdicluk, malodusnost i samoljublje.

- Pokudeno stjecanje imetka je ono koje prevazilazi potrebe i zaokuplja
u odnosu na Uzvisenog Allaha, te se ne koristi prema onome sto je Allah naredio.

469. Takoder od Ebu Hurejre, radijaliahu anhu, prenosi se da je rekao:
" Vidio sam sedamdeset stanovnika sofe, a ni jedan od njih na sebi nije imao gornji
ogrtac. Vecinom su bili ogrnuti donjim ogrtaeem ili platnom koje bi vezali za svoje
vratove, pa bi nekima dosezalo do polovine potkoljenica, a nekima do noznih
clanaka, pa bi ga skupljali svojim rukama bojedi se da se ne vidi njihovo stidno
mjesto." (Prenosi EI-Buhari)

507

Setimb. Md-Htlali

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (1/536) - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Slanovnici sofe"- skromni i siromasni ashabi koji su boravkli u son, u zadnjem
dijelu Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, mesdzida. To je bio natkriveni
dio u koji su se smjestali siromasni nevoljnici.

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost oblacenja jedne haljinke.

- Nastojanje vjernika da pokrije svoje stidno mjesto.

- Dozvoljeno je da muskarci spavaju u dzamiji.

- Skromnost stanovnika sofe, kao i njihova posvecnost znanju i borbi na
Allahovom putu.

470. Takoder od Ebu Hurejre, radijaliahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dunjaluk je zatvor za vjernika,
a Dzennet za nevjernika." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa;

Navodi ga Muslim (2956).

Iz hadisa se shvata:

- Prezrenost dunjaluka kod Allaha.

- Podsticaj vjerniku da se udaljava od ljubavi prema dunjaluku i da se ne
prepusta njegovim uzicima, te da cezne za buducim svjetom.

- Dobra djela nevjernika trose se u ovodunjaluckom zivotu.

471. Od Ibn Omera, radijaliahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo me je za moje rame i rekao: 'Budi na
dunjaluku kao da si stranac ili putnik.'

Ibn Omer, radijaliahu anhu, govorio je: "Kada omrknes, ne ocekuj da ces
osvanuti, a kada osvanes, ne ocekuj da ces omrknuti. Od svoga zdravlja ostavi za
svoju bolest, a od svoga zivota za svoju smrt." (Prenosi El-Buhari)

508

RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SAL1HINA

Prilikom komentara ovog hadisa, neki ucenjaci su o njegovom znacenju rekli:
"Ne posvecuj se uzivanju u dunjaluckom zivotu jer on je samo tvoje privremeno
mjesto boravka, i ne mastaj o dugom ostanku na njemu. Vezi se za dunjaluk samo
onoliko koliko se putnik veze za neko mjesto kroz koje putuje i zaokupiraj se
dunjalukom samo onoliko koliko se putnik, koji cezne da se vrati svojoj porodici,
zaokupira na svom putovanju." Allahu pripada uputa.

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga EI-Buhari (11/233) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata;

- Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo je za rame AbdulEaha b. Omera,
Sto je dokaz da ga je volio i skretao mu paznju na vaznost onoga Sto mu govori.
U hadisu se navodi dozvoljenost da ucitelj dotakne ucenika prilikom edukacije
i poucavanja radi izgradnje medusobne prijaznosti i bolje paznje.

- Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, nastojanje da svoj ummet
obavijesti o onome sto je dobro za njega.

- Podsticaj na skromnost na dunjaluku i ogranicavanje iskljucivo na ono sto
je potrebno. Ko tako zeli postupiti, postao je poput putrtika prolaznika koji od
opskrbe ima samo hranu, te skida sa sebe tovare i terete koji usporavaju njegovo
putovanje i sprecavaju ga da dode do cilja.

- Vjernik je na dunjaluku usamljenik, stranac, jer je Dzennet njegovo prvo
staniste iz kojeg ga je izveo njegov neprijateij. On za opskrbu uzima ono sto ce ga
dovesti na najvise mjesto.

- Ibn Kajjim el-Dzevzijje ima i nekoliko stihova u ovom znacenju:

"Kreni ka vrtovima Adna, jersu tvojaprva stanista, a a njima su satori,

medutim, mismo roblje neprijatelja,

pa sta misiis da se vratimo u nase domove i spasem biidemo?

Ima li vece usaml/enosti od tiase zbog koje nepnjatclji noma vladaju?

Qui tvrde da kada se stranac udalji i izgubi svojit domovimi, da nece uzivati

Zbog toga rob nece uzivati nijedan trenutak zivota, osim nakon sto osjeti boL"

- Blagovremeno pozurivanje cinjenja djela u njihovim vremenima.

- Podsticaj za koristenje prilika za povecanje cinjenja dobrih djela i odagnavanje
nemarnosti prilikom njihovog izvrsenja.

509

Scliwb/Mvt-Hihli

- Vjernik treba iskoristiti svoj zivot i zdravlje u cinjenju dobrih djela, a ne
u onome sto mu nece koristiti na ahiretu.

472. Od Ebu El-Abbasa Sehla b. S'ada es-Saidija, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Dosao je neki covjek Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu:
'Allahov Poslamce, uputi me na djelo koje kada budem cinio zavoljet ce me Allah
i zavoljet ce me ljudi.' Poslanik mu rece: 'Budi skroman na dunjaluku, zavoljet ce te
Allah, i budi skroman prema onome sto ljudi imaju, pa ce te i oni zavoljeti.'" (Hadis
je hasen, a prenosi ga Ibn Madze i drugi sa lancima prenosilaca koji su dobri)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, kao sto sam podrobnije pojasnio u knjizi "Sahihu kitabil-ezkari
ve daifuhu" (1250/267), pa nema potrebe da ovdje oduzimo.

Iz hadisa se shvata:

- Nastojanje ashaba, radijallahu anhum, da spoznaju ono sto ih priblizava
Allahu i koristi im kod ljudi kako bi sa nj ima zivjeli u skladu, a sve to spada u domen
objedinjavanja dobara dunjaluka i ahireta.

- Onaj ko bude malo uzimao od dunjaluka i gledao na ono sto je kod Allaha, te
bude ceznuo za susretom sa Njim, Allah ce ga zavoljeti, jer onaj ko zavoli susret sa
Allahom, i Allah sa njim zavoli susret.

■ Neosvrtanje na ono sto se nalazi u posjedu ljudi razlog je da ljudi zavole
daiju (islamskog pozivaca - misionara), i zato nijedan poslanik nije od ljudi trazio
nikakvu protunaknadu.

473. Od En-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Omer
b. Hattab, radijallahu anhu, spomenuo je sta su sve ljudi stekli od dunjaluka, pa je
rekao: 'Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako se cijeli dan
previja ne nalazeci ni losih hurmi kojima bi utolio glad."' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2978).

Iz hadisa se shvata;

- Potrebno je da prijatelji i ucenici poznaju stanje svojih velikana i ucenjaka,
te da osjecaju bol zbog njihovog stanja i raduju se kada se oni raduju, kao sto su
to cinili ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

510

BADOST POGLEDA KQMENTAR MJADUS-SAUHINA

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, skromnost na dunjaluku i strpljenje
u gladi, kao i davanje prednosti buducem nad ovim svijetom, zeleci tako da odgoji
svoje ashabe.

474. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, preselio je a u mojoj kuci nije bilo nista sto bi ziv mogao
jesti, osim maio jecma na ran. Jela sam ga sve dok mi se nije oduzilo, pa sam ga
izvagala, a onda ga je nestalo." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (6/209) - FethuJ-Bari; Muslim (2973).

\i hadisa seshvata:

- Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, udaljavanje od dunjaluka. Njemu
se pokorilo Arabljansko poluostrvo i dosli su mu njegovi plodovi, ali i pored toga
u kuci njemu najdraze zene nije bilo nikakve hrane osim malo jecma.

- Opskrba Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, zena izuzima se iz
njegove ostavstine koja se ne nasljeduje. U Aisinoj kuci ostale su namirnice koje
su bile odredene iskljucivo za nju, a da nije imaEa pravo na te namirnice poslije
njegove smrti, jecam bi od nje bio oduzet.

- Hadis ukazuje na pohvalnost umjerenosti u trosenju i konzumiranju hrane.
U tome je pola zivota.

- Jedno od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, nadnaravnih djela je
povecanje male kolicine hrane. Ono sto je Atsa, radijallahu anha, osjetila po ovome
pitanju vezano je za Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, biagoslov koji nalaze
predanost Allahu. Medutim, kada je ona izvagala jecam, nestalo ga je, jer se vaganje
prilikom trosenja suprotstavlja predanosti i jer se na njega gleda ambiciozno, cime
nastaje nesmotrenost prema zahvali Onome koji je dao te blagodati i povjerenju
koje je podario, te se covjek priklanja obicnim povodima.

- Koga Allah necim opskrbi ili mu ukaze pocast, ill prema njemu bude brizljiv,
obaveza mu je da neprestano Allahu zahvaljuje i da kontinuirano bude u takvom stanju.

- Mjerenje i vaganje prilikom kupoprodaje trazi se zbog prava onih koji
ucestvuj'u u kupoprodaji, a vaganje i mjerenje prilikom svakodnevnog trosenja
namirnica podstice na skrtarenje, pa je zato pokudeno.

511

Seli»i/>.'ldel-Hilali

475. Od Amra b. El-Harisa, brata Dzuvejrije bint EI-Haris, majke vjernika,
radijallahu anhurna, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, saliallahu alejhi
ve sellem, na samrti ntje ostavio ni dinara ni dirhema, ni roba ni ropkinje, nista
osim svoje bijele mazge koju je jahao, oruzja i zemlje koju je namijenio kao sadaku
putniku-namjerniku." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (5/356) - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Zemlja koju je namijenio kao sadaku putniku-namjerniku "- to je polovina zemlje
Fedeka, trecina Vadil-Kura; udio iz petine Hajbera i dio zemlje od Benu Nadira.

Iz hadisa se shvata:

- U hadisu je dokaz da je spomenuto Vjerovjesnikovo, saliallahu alejhi ve sellem,
roblje ili umrlo, ili ga je Allahov Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem, oslobodio.
Ovim se takoder argumentira da ropkinja koja rodi dijete biva slobodna, jer je
Koptkinja Marija, Poslanikova, saliallahu alejhi ve sellem, ropkinja, rodila Ibrahima,
Vjerovjesnikovog, saliallahu alejhi ve sellem, sina, i poslije njega je zivjela sve do
Omerovog, radijallahu anhu, hilafeta.

- Vjerovjesnici ne ostavljaju u naslijede ni dirhema ni ovosvjetskih dobara, osfcm
da to ostave iza sebe kao sadaku, zbog vjerodostojnog hadisa u kome se kaze: "Mi
vjerovjesnici ne ostavljamo imovinu u naslijede, a ono sto ostane iza nas je sadaka.

476. Od Habbaba b. El-Eretta, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Ucinili
smo hidzru sa Allahovim Poslanikom, saliallahu alejhi ve sellem, zeleci Allahovo
zadovoljstvo, pa je nasa nagrada kod Allaha potvrdena. Neki od nas su umrli,
a od svoje nagrade (za zrtvovanje na Allahovom putu) nisu nista uzeli (u zivotu
na dunjaluku), kao Musab b. Umejr, radtjallahu anhu, koji je ubijen na dan Uhuda
i koji je iza sebe ostavio samo ogrtac, pa kada bismo njime pokrili njegovu glavu,
ukazale bi se noge, a kada bismo pokrili noge, ukazala bi se glava. Zatim nam je
Allahov Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem, naredio da pokrijemo njegovu glavu,
a da na njegove noge stavimo nesto zukve. Nekima od nas plodovi su sazreli, pa ih
sada ubiru." (Muttefekun alejhi)

512

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIH1NA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (3/142) - Fethul-Bari; Muslim (940).

I / hadisa se shvata:

- Pojasnjenje istinoljubivosti dobrih prethodnika kada opisuju svoje stanje.

- Strpljenje u podnosenju sirornastva i teskoga zivota spada u stepene
dobrocinitelja.

- U hadisu je naznaka da kefini trebaju biti dugi i pokrivati citavo tijelo,
a ukoliko budu kraci i ne postoji mogucnost da u potpunosti pokriju tijelo, pokrit
ce se glava i ostali dijelovi tijela koji mogu. Ono sto ostane otkriveno, prekrit ce se
zukvom ili nekom drugom vrstom rastinja.

Odjeca sehida se ne skida, vec se ukopava sa njom i ona mu je kefin. Zato je
Musab b. Umejr ukopan u svome ogrtacu i pokriven je zukvom, jer je ogrtac bio
kratak i nije u potpunosti pokrio njegovo tijelo.

- Kefin ili novae potreban za nabavku kefina uzima se iz imetka mrtvoga,
pa makar nista drugo iza sebe ne ostavio.

- Prvijenci u islamu nisu ucinili hidz.ru radi postizanja dunjaluckih blagadati,
nego iskreno radi Allaha kako bi ih nagradio na buducem svijetu.

- Uzviseni Allah daje dunjalucka dobra onome koga voli i onome koga ne voli,
ali vjeru daje iskLjucivo onome koga voli.

- Svakom stvorenju ce doci njegova opskrba i udio ovoga svijeta makar to i ne
nastojao dobiti.

- Prisjecanje na zivotopis dobrih ljudi potice roba da umanji uzimanje
dunjaluka, izbjegne njegove zamke, rastereti se njegovih tereta i prikljuci se
njihovim povorkama.

Obavezno pogledaj hadis Abdurrahmana b. Avfa pod brojem 459 u Poglavlju
o vrijednosti plakanja Iz strahopostovanja prema Allahu.

477. Od Sehla b. Sada es-Saidija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Da dunjaluk vrijedi kod Allaha kao
krilo musice, ne bi nevjernika na njemu napojio ni gutljajem vode."' Prenosi ga
Et-Tirmzi i kaze da je hasen-sahih.

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih li gajrihi, a prenosi ga Et-Tirmizi (2320) sa slabim lancem
prenosilaca, jer je u njemu Abdulhamidb. Sulejman, a on je slab.

513

Setirnbi'Jtid-Hilali

Medutim, Zekerija b. Menzur ga je popratio kod Ibn Madze (4110), a on je
slab, ali se uzima u obzir. Narocito kada se zna da se nisu usaglasiii oko njegovog
proglasavanja slabim, vec su mu neki dali prolaznu ocjenu poput Ibn Meina
i Ahmeda b. Saliha el-Misrija. Ibn Adijj kaze: "Njegov hadis se zapisuje."

Hadis je sa ovirn pra6?njem hasen, insallah, a kada ne bi bio, on ima druge koji
mu svjedoce;

1. Hadis Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kod El-Kudaija u "Musnedu Es-Sihab"
(1440) i Ibn Adijj u "El-Kamilu" (6/2235) u kojem je Saiih, Sticenik Et-Tev'eme,
a on je slab zbog mijesanja hadisa.

2. Hadis Ibn Omera, radijallahu anhu, kod El-Kudaija (1439) i El-Hatib
u "Tarihu Bagdad" (4/92).

El-Hatib kaze: "Ovaj hadis je uveliko usamljen Lz Malikovih predaja i ne znam
da ga je iko prenio osim Ebu Dzafera b. Ebi Avna, a on od Ebu Musaba, a od njega
Alija b. Isa el-Malini koji je bio pouzdan.

Kazem: Ebu Dzafer je pouzdan kao Sto navodi El-Hatib u njegovoj biografiji
(1/31 1), a Ebu Musab je Ahmed b. Ebi Bekr koji je pouzdan i jedan od prenosilaca
El-Buharija i Muslima. I ostali prenosioci su pouzdani, pa je stoga lanac prenosilaca
pouzdan, pa stoga ova; hadis nije usamljen, a i sama usamljenost moze biti vezana
za vjerodostojnost, kao sto je to potvrdeno kod hadiskih autoriteta.

Op«5enito receno, hadis je sahih sa ovim predajama koje mu svjedoce i ovim
pracenjima, kao i drugim navodima koji nisu spomenuti, kao sto je hadis Ibn Abbasa
i hadis skupine ashaba, te mursel El-Hasena i Amra b. Murrea, iako u nekima od
njih ima nUtavnosti, kao sto je Ibn Abbasov hadis, pa mu se ne pridaje paznja.

Iz hadisa seshvata:

- Prezrenost i bezvrijednost dunjaluka kod Allaha, a isto tako i onih ljudi koji
se za njega u tolikoj mjeri zalazu tako da je dunjaluk postao njihov najveci interes
i vrhunac svog znanja koje posjeduju.

- Dunjaluk vrijedi samo kao put za buduci svijet i kao plodna povrsina
zadobradjela.

- Dozvoljenost navodenja primjera kako bi se znacenje priblizilo slusaocu.

478. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Uistinu je dunjaluk
proklet i prokleto je sve sto je na njemu, osim spominjanja Allaha Uzvisenog i onoga
sto Mu priblizava, i ucenjaka i ucenika.'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

514

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHlMA

Dokumentacija hadisa;

Hadis je sahih li gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (2322), Ibn Madze (4112);
El-Bejheki u "Su'bul-iman" (1708); Ibn Ebi Asim u "Ez-Zuhdu" (57) od
Abdurrahmana b. Sabita koji kaze: "Cuo sam Ataa b. Kurrea" a on je two Abdullaha
b. Hamzu kako kaze: "Cuo sam Ebu Hurejru" pa je spomenuo ovu predaju.

Kazem: Lanac prenosilaca je hasen.

Ovu predaju popratio ;e Vuhejb b. El-Verd, poznati poboznjak, od Ataa
b. Kurrea es-Selulija.

Navodi ga El-Begavi u "Serhus-sunneh" (14/229-230).

Hadis ima vise hadisa koji mu svjedoce od skupine ashaba, od kojih su Dzabir
b. Abdullaha, Ebu Ed-Derda, Ebu Seid, Ibn Mes'ud i Alija, radijallahu anhum.
Derivaciju ovih hadisa naveo sam u knjizi "Tenkihu el-ifadeti el-munteka min
miftahi daris-se'adeh" (str, 123-124), pa je nepotrebno da to ovdje ponavljam.

I z hadisa seshvata;

-Dozvoljenost proklinjanja svega onoga sto udaljava od Allaha i odvodi od
spominjanja Uzvisenog. Prema ovome se tumaci hadis ovog poglavlja.

- Sve sto je na dunjaluku je igra i zabava, osim spominjanja Allaha i onoga sto
je povod tome.

- Pojasnjenje vrijednosti znanja, ucenjaka i ucenika.

- Ljudi se u pogledu trazenja znanja dijele na dvije skupine: uceni i u^enici,
i oni su na putu upute i spasa. Zato ne budi povodljivac, jer ces propasti.

479. Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem: "Ne uzimajte nekretnine, jer cete
biti naklonjeni dunjaluku-' (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen li gajrihi, a navodi ga Et-Tirmizi (2328); Ahmed (1/377, 426,
443); Ebu Davud et-Tajalisi (379); El-Begavi u "Serhus-sunneh" (14/237); El-Hatib
el-Bagdadi u "Tarihu Bagdad" (1/18); El-Hakim (4/322); Ibn Hibban (710); Ebu Jala
(5200) od Semra b. Atijje, a on od Mugirea b. Sa'da b. El-Ahrema, a on od svoga oca,
pa je spomenuo hadis.

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je slab, jer su Mugire b. Sa'd b. El-Ahrem
i njegov otac nepoznati.

515

Setimb Idd-Htiah

Hadis ima predaju koja mu svjedoci od Ibn Omera, radijailahu anhu, a koju
na£ sejh El-Albani u "Es-Sahiha" (12) i El-Emali pripisuju El-Mehalimiju (2/69) iz
pravca Lejsa, a on od Nafi'a i kaze da je njegov lanac prenosilaca dobar kada se radi
o popratnim predajama koje mu svjedoce.

Uzevsi u obzir sve, hadis je hasen li gajrihi, a Allah najbolje zna.

Iz hadisa se shvata;

- Ueenjaci poput El-Kurtubija i Ibn Hadzera protumacili su ovaj hadis u smislu
zabrane rtagomilavanja nekretnina, sto vodi predanosti srca njima, a to njihovog
vlasnika vodi u naklonost dunjaluku. Onaj ko od nekretnina uzima onoliko koliko
ce zadovoljiti svoje potrebe, to mu nije zabranjeno, a Allah najbolje zna.

480. Od Abdullaha b. Amra b. Ef-Asa, radijailahu anhuma, prenosi se da je
rekao: "Prosao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pored nas, a mi smo
popravljali jednu nasu kucu od pruca i drveia, pa nas je upitao: 'Sta to radite?' Mi
odgovorismo: 'Oronula je i popravljamo je.' Tada on rece: 'Mislirn da je sudeni cas
brzi od toga.'" (Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi sa El-Buharijinim i Musiimovim
lancima. Et-Tirmizi kaze: "Hadis je hasen-sahih")

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navode ga Ebu Davud (5236); Et-Tirmizi (2335); Ibn Madze
(4160); Ahmed (2/161) sa ispravnim lancem prenosilaca.

Iz hadisa se shvata;

- Dozvoljeno je renoviranje kuoe ako se na njoj pojave ostecenja.

- Imam je duzan da prati stanje svojih podanika i podstice ih na ono u cemu je
spas za njih na dunjaluku i ahiretu.

- Dozvoljeno je postaviti pitanje koje po svojoj vanjstini nije toliko vazno,
vezano za novo saznanje i korist.

- Pojasnjenje brzine prestanka dunjaluka.

- Covjek je duzan da smrt stavi pred svoje oci i da bude uvjeren da mu je ona
bliza od svega.

- Covjek ne smije biti zaokupiran onim Sto ga odvraca od ahireta i vodi
u zaborav od neizbjeznog utocista.

516

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

481. Od Ka'ba b. Ijada, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam
Allahovog Poslanika, saltallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Svaki ummet ima
smutnju, a smutnja moga ummeta je imetak.'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da
je hasen-sahih)

Dokumentadja hadisat

Hadisjesahih,anavodegaEt-Tirmizi (2336); Ahmed (4/160); IbnHibban (3223);
El-Hakim (4/318); EI-Kudai u "Musnedus-sihab" (1022) i drugi sa vjerodostojnim
lancem prenosilaca.

Manje poznat rijeci:

"Smutnja"- Ispit i iskusenje, a upotrebljava se i za dobro i za zlo. Uzviseni kaze:
"Mi vas iskusavamo zlim i dobrim." (El-Enbija, 35)

Iz hadisa se shvata:

- Allah je ovaj ummet iskusao imetkom, tako da se iz njihovog odnosa prema
imetku ocituje iskrenost njihovog pridrzavanja vjere, cistota njihovih dusa i cvrsto
pridrzavanje za ispravni pravac i dr.

- Vetika naklonost dusa imetku kao sto Uzviseni kaze: "I vi uveliko volite
imetak" (El-Fedzr, 20).

- Nastojanje stjecanja imetka i vezanje za njega razlog su narusavanja
medusobnih odnosa, jer takav postupak uzrokuje tvrdicluk, a tvrdicluk vodi
u prekidanje rodbinskih veza.

- Neophodno je spomenuti savjet sejhul-islama Ibn Tejmijje, Allah mu se
smilovao, koji spominje u "El-Vesijjetul-sugra": "Zatim, potrebno je da covjek
uzima imetak sa ustezanjem kako bi se u njemu dao blagoslov, a ne da ga uzima
pohlepno. Zapravo, imetak kod njega treba da bude poput zahoda za kojirn
je u potrebi, a u njegovom srcu on nema nikakvog stepena. Treba se brinuti o njemu
kao sto se brine o popravci zahoda."

482. Od Ebu Amra, a kaze se i Ebu Abdulaha i Ebu Lejlaa, Osmana b. Affana,
radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ademov sin nema pravo posjedovati nista osim: kuce u kojoj stanuje, odjece koja
pokriva njegova stidna mjesta i posude u kojoj cuva hljeb i vodu." (Prenosi ga
Et-Tirmizi i kaze da je sahih)

517

Sehmkldd-Hilali

Dokumentacija hadisa;

Hadis je slab, a navodi ga Et-Tirmizi (2341) sa lancem prenosilaca u kome je
Hurejs b. Es-Saib, a on je mahana ove predaje.

Hafiz u biografiji ovog prenosioca u "Et-Tehzibu" kaze: "Rekao je Es-Sadzi
da je rekao Ahmed: 'Prenosi od El-Hasena, a on od Humrana, a on od Osmana
neispravan hadis, tj. kojeg navodi Et-Tirmizi.'"

El-Esrem od Ahmeda prenosi mahanu ovog hadisa, pa kaze: "Upitan je
Ahmed o Hurejsu, pa je rekao: 'To je basranski sejh koji prenosi nevaljali hadis od
El-Hasena, a on od Humrana, a on od Osmana'

Rekao je: 'Katade mu se suprotstavlja.'

Rece: 'Da. Seid od Katade, a on od El-Hasena, a on od Humrana, a on od nekog
ehlul-kitabije."

Kazem: Iz ovoga se ocituje da je ovaj hadis jedan od israilijjata, a Hurejs je
pogrijesio kada ga je pripisao Poslaniku, sallallahu alejhi ve selem, sto je i potvrdio
Ed-Dija u "El-Ehadisil-muhtare" (1/457) prenoseci od Ed-Darekutnija da je upitan
o njemu, pa je rekao: "Prenosi ga Hurejs b. Es-Saib od El-Hasena, a on od Humrana,
a on od Osmana, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ali je u njemu
pogrijesio. Vec je ispravno da ga prenosi od El-Hasena, a on od Humrana, a on od
nekog ehlul-kitabije.

Iz hadisa se shvata:

- Tekst hadisa je neispravan i jedan je od israilijjata, pa nas Uzviseni Zastitnik nije
nas obavezao ibadetom osim onim koji se vjerodostojno prenosi od Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem.

Hadisi ovog poglavlja dovoljni su onome kome Allah zeli uputu, pa neka je
zahvala Allahu na pocetku i na kraju.

483. Od Abdullaha b. Es-Sihhira, radrjallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Dosao sam Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on je ucio: 'Zaokuplja vas
nagomilavanje', pa je rekao: 'Sin Ademov kaze: 'Moj imetak, moj imetak!', a da li ti,
sine Ademov, od svoga imetka imas ista osim ono sto pojedes pa unistis, ili obuces pa
poderes, ili dadnes kao sadaku i proslijedis je onome ko je zasluzuje.'" (Prenosi Muslim)

518

RADQST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SALMINA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2958).

Iz hadisa se shvata:

- Ljudi su zaokupirani i posvecuju se prolaznim u odnosu na ono sto je vjecno.

- Koliko god covjek da stekne imetka, od njega ce uzeti samo onoiiko koliko je
spomenuto u hadisu.

- Covjek stjece imetak radi drugoga, a zaboravlja da tt on sam za njega biti pitan.

- Ono sto je kod ljudi - nestaje, a sto je kod AUaha - vjecno je.

484. Od Abdullaha b. Mugaffela, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Neki
covjek rekao je Vjerovjesniku, sailallahu alejhi ve seilem: Allahov Poslanice, tako
mi Allaha, ja te volim.' Na to mu Poslanik rece: 'Sta si rekao?' Covjek ponovo rece:
'Tako mi Allaha, ja te volim' - ponovivsi to tri puta. Tada mu Poslanik rece: fAko
me uistinu volis, pripremi za siromastvo zicani stit, jer siromastvo dolazi onome
ko me voli brze nego sto bujica dode na svoje odrediste.'" Prenosi ga Et-Tirmizi
ikazedajehasen.

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, a navodi ga Et-Tirmizi (2350) sa slabim lancem prenosilaca
u kojem je Seddad b. Talha er-Rasibi i Ebu el-Vazi'a, a obojica su slabi.

Iz hadisa se shvata:

- Tekst hadisa je neispravan, a vjerodostojno se prenosi od AlLahovog
Poslanika, sailallahu alejhi ve seilem, na vise nacina pohvala halal imetka kada se
nade u rukarna onih koji se boje Allaha i koji poznaju njegovo pravo i koji, takoder,
ovaj imetak dijele u razlicite vidove dobra. Jedan od tih predaja jeste i predaja koju
navode El-Buhari i Muslim iz hadisa Ibn Omera: "Nema zavidnosti osim u dvije
stvari: covjeku kojem je Allah dao ovu Knjigu, pa klanja uceci je i danju i nocu,
i covjeku kojem je Allah dao imetak koji dijeli i danju i nocu." Takoder, u hadisu
od Ebu Kebse el-Enmarija kod Et-Tirmizija sa ispravnim lancem prenosilaca stoji:
"Dunjaluk je za cetiri osobe: covjeka kojeg je Allah opskrbio imetkom i znanjem
i on se u pogledu njega pribojava svoga Gospodara, odrzava rodbinske veze i zna
Allahovo pravo u njemu. Ovakav ce imati najbolje stepene."

519

Selimb.'ldd-Hitati

Takoder, AHahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prizeljkivao je da ima
imetka koliko je brdo Uhud da ga podijeli na AUahovom putu.

Takoder, najodabraniji ashabi su posjedovali imetke i nekretnine.

Zato, neka je zahvala Allahu koji nam je dao dostatnost u onome sto je
vjerodostojno preneseno od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

485. Od Ka'ba b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
AHahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ni dva gladna vuka koja uskoce u stado
ovaca ne mogu mu vise stete naciniti nego sto covjek moze nastetiti svojoj vjeri
nastojeci da stekne imetak i ugled."' (Prenosi ga Et-Tirrnizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a prenose ga Et-Tirmizi {2376) i Ahmed (3/456) sa ispravnim
lancem prenosilaca.

Iz hadisa se shvata:

- Nastojanje sakupljanja imetka i dostizanja do ugleda i pozicije kvare vjeru, jer
se iz ovih postupaka ocito daje prednost dunjaluku nad ahiretom.

- Kome Allah dadne na cuvanje podanike, potrebno je da im ukazuje na ono
sto ce im koristiti i sacuvati ih od propasti i neprijatelja. Prvi podanici su ont koji se
nalaze u njegovom okrilju i obaveza je da ih sacuva od vatre Dzehennema.

- Dusa je pohlepna, a obaveza je covjeku da je poduci zadovoljstvu, jer ako je
ne obuzda, odvest te ga u pro past.

Napomena: Hafiz Ibn Redzeb, Allah mu se smilovao, izdvojio je poseban dio
knjige za komentar ovoga hadisa, a ona je dostupna svima.

486. Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaspao je na hasuri i kada je ustao, ostao je trag
na njegovom boku. Rekli smo: Allahov Poslanice, bilo bi lijepo da smo ti pripremili
ugodnu postelju.' On rece: 'Sto ce mi to na dunjaluku? Ja sam na dunjaluku poput
konjanika koji se sklonio pod hlad drveta, a zatim otputovao i ostavio ga.1" (Prenosi
ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen li gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (2377); Ibn Madze (4109);
Ahmed (1/391 i 441); El-Hakim (4/310) iz vise pravac od El-Mes'udija koji kaze:
"Pricao nam je Amr b. Murre od Ibrahima, a on od Alkame."

520

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAllH/NA

Kazem: U lancu prenosilaca ima slabost, jer je El-Mes'udi mijesao hadise na
kraju zivota.

Ovom hadisu svjedoce predaje od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, kod Ahmeda
(1/301) i Ibn Hibbana (6353) i El-Hakima (4/309-310), a u lancu prenosilaca je
Hilal b. Habbab, a on je saduk. Receno je da se promijenio prije smrti.

Uzevsi sve u obzir, hadis je ispravan s obzirom na skupinu predaja koje mu
svjedoce, a Allah najbolje zna.

Iz hadisa se shvata:

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, skromnost.

- Ucenik prati stanje svoga ucitelja kako bi se od njega poucio lijepom ponasanju.

- Pohvalno je da ucenik ponudi ono sto ce odagnati stetu od ucitelja.

- Dunjaluk je prolazna kuca, a covjek je na njoj putnik.

- Posvecenost izgradnji ahireta dobrim djelima.

487. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; 'Siromasi ce u Dzennet uci prije bogatasa na
petsto godina."' (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih li gajrihi, a navodi ga Et-Tirmizi (2354); Ibn Madze (4122);
Ahmed (2/296) sa dobrim lancem prenosilaca.

Hadisu svjedoci i druga predaja od Ebu Seida el-Hudrija, pa je s njome ovaj
hadis sahih.

Iz hadisa se shvata:

- Prednost siromasnih koji cine dobra djela, u odnosu na nepokorne bogatase.

- Allah ce bogate pitati o imetku, kako su ga stekli, u koje svrhe usmjeravali
i trosili.

- Covjek je obaveian da uzme od dunjaluka onoliko koliko mu je potrebno da
dode do odredista buduceg svijeta.

488. Od Ibn Abbasa i Imrana b. El-Husajna, radijallahu anhu, prenosi se da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pogledao sam u Dzennet i vidio
sam da su vecina njegovih stanovnika siromasi i pogledao sam u Vatru i vidio da
su vedina njenih stanovnika zene." (Muttefekun alejhi) Iz predaje Ibn Abbasa koju
takoder prenosi El-Buhari iz pravca Imrana b. El-Husajna.

521

Sdimkldd-Hitah

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (11/273) - Fethul-Bari; Muslim (2737) od Ibn Abbasa.
Mavodi ga El-Buhari (67318) - Fethul-Bari od Imrana b. El-Husajna.

Iz hadisa se shvata:

- U Dzennetu ce biti vise siromaha nego bogatasa, a siromasi ne ulaze u Dzennet
zbog svoga siromastva, vec zbog svojih dobrih djela.

- Podsticaj na ostavljanje luksuza na dunjaluku i dodatnog koristenja njegovih
naslada i uzivanja.

- Podsticaj da zene cine dobra djela kako bi se sacuvale od Vatre.

- Dzennet i Dzehennem su stvoreni i postoje.

489. Od Usame b. Zejda, radijailahu anhuma, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Stao sam na vrata Dzenneta, pa sam vidio da
su vedina onih koji su u njega usli bill siromasi, a bogati su bili zadrzani i cekali su
dozvolu za ulazak, izuzev sto su dzehennemlije od njih vec bile odvedene u Vatru."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 258 u Poglavlju
o vrijednosti nemocnih i siromasnih musUmana.

490. Od Ebu Hurejre, radijailahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Najistinitije rijeci koje je izrekao jedan pjesnik su Lebidove
rijeci: 'Uistinu cepropasti sve osim Allaha"' (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (7/149) - Fethul-Bari; Muslim (2256).

Manje poznate rijeci:

"Lebid"- Lebid b. Rebi'a, jedan od poznatih pj esnika i plemica u doba dzahilljjeta
od stanovnika visoravni Nedzda. Dozivio je objavu islama i dosao Vjerovjesniku,
sallallahu alejhi ve sellem. Ubraja se u ashabe cija u srca pridobijena. Ostavio je
pjesnistvo poslije svoga islama i dugo je zivio.

522

RADOST POGLEDA KDMENTAR RIIADUS-SALIHINA

Iz hadisa se shvata;

- Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve seliem, ponekad je svoje rijefr argumentirao
poezijom, navodeci neke stihove.

- Ima poezije koja odiSe mudroscu.

- Manjkavost ovosvjetskog zivota, jer njegov krajnji ishod je nestanak i propast.

- Potvrda istine i njeno prihvatanje kada je musliman nade, jer joj je on najpreci
u odnosu na ostale ljude.

Poglavlje pedeset sesto
VRIJEDNOST GLADOVANJA I SKROMNOG 2IVLJENJA

Bilo je prioritetnije da pisac, Allah mu se smilovao, naslovi ovo poglavlje:
Vrijednost tegobnog zivota, jer gladovanje nema vrijednosti niti je pohvalno.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, utjecao se Allahu od gladi, govoreci:
"Allahu, ja Ti se utjecem od gladi, a ruzan li je ona sudrug, i utjecem se Tebi od
prevare, a ruzan li je ona pratifac."

Navode ga Ebu Davud (1547) i En-Nesai (8/263) od Abdullaha b. Idrisa, a on
od Ibn Adzlana, a on od Makberija, a on od Ebu Hurejre.

Kazem: Lanac prenosilaca je dobar, jer je u njemu Ibn Adzlan, a on je saduk,
dok su ostali prenosioci potpuno pouzdani.

Hadis ima i drugi put kod Ibn Madze (3354) u kojem je Lejs b. Ebi Sulejm, a on
je slab zbog loseg pamcenja i mijesanja hadisa.

Uzevsi sve u obzir, hadis je sahih, a Allah najbolje zna.

Uzviseni Allah kaze: "A poslije njih je dosla generacija koja je zapostavila
namaz i slijedili su strasti, a sigurno ce u Dzehennem pasti, osim onoga ko se
pokaje, bude vjerovao i dobro cinio. Takvi ce uci u Dzennet i nepravda im se nece
nimalo nanijeti." (Merjem, 59-60)

Nakon sto je Uzviseni spomenuo sretnike, a to su vjerovjesnici, alejhimus-
selam, i oni koji ih slijede drzeci se Allahovih granica i naredbi, koji izvrsavaju
propisane obaveze i izbjegavaju Mjegove zabrane, spomenuo je naredne generacije
koje su zapostavile namaz, pa su stoga i ostale obaveze jos vise zapostavljali, jer
je namaz stub i osnova vjere i najbolje djelo. Oni koji su se predali ovosvjetskim
nasladama i strastima, i i osjecali smirenost i zadovoljstvo ovosvjetskim zivotom,
ovakve ce snaci propast na Sudnjem danu.

523

SdimhWcl-HMi

Medutim, Allahova milost obuhvatila je svef pa onaj ko prestane sa ostavljanjem
namaza i zapostavljanjem vremena u kojima se obaylja, te ne bude slijedio strasti,
Allah ce primiti njegovo pokajanje, uljepsati njegovu zavrsnicu i uciniti ga
nasljednikom Dzenneta u kome su blagodati, jer pokajanje ponistava ono sto je
bilo prije njega. Onaj ko se pokaje od svoga grijeha smatra se kao da i nerna grijeha.
Zato se ovim pokajnicima nece oduzimati dobra djela koja su cinili, niti ce biti
pitani za ono sto su radili prije njih, pa da im se tako umanji ono sto su poslije
od dobra cinili, jer, losa djela su nestala i zaboravljena su zbog velike plemenitosti
Plemenitog i blagosti Blagog.

Uzviseni kaze: "I on izade pred svoj narod u svome nakitu. Oni koji su
ceznuli za ovosvjetskim zivotom, rekose: 'Karno srece da i mi irnamo ono sto je
dato Karunu! On je uistinu vlasnik velikog bogatstva.' Oni kojima je dato znanje
rekose: 'Tesko vam se! Allahova nagrada je bolja onome ko vjeruje i dobro cini."'

(El-Kasas, 79-80)

Uzviseni Allah obavjestava o Karunu koji je jednoga dana izasao pred svoj
narod okicen blistavim nakitom, u skupocjenoj odjeci, u kocijama, okruzen
slugama i svitom, pa kada ga ugledase oni koji ^eznu za ovodunjaluckirn zivotom,
koji su naklonjeni njegovim ukrasima i ljepotama, pozeljese da i oni imaju ono
sto je dato Karunu. Kada su ovo culi uceni i dobrocinitelji, rekose im: "Allahova
nagrada Njegovim dobrim robovima vjernicima na bududem svijetu bolja je od
onoga sto vidite." Zatim se sa Karunom desilo ono sto nam je ispricao nas Istinski
Zastitnik. Utjecemo se ALlahu od obmane.

Uzviseni kaze: "A zatim cete sigurno toga dana pitani o blagodati." (Et-Tekasur, 8)

Uzviseni Zastitnik obavjestava da ce covjeka njegov Gospodar pitati
o blagodatima kada bude dosao pred Njega i kada mu bude izlozen. U ovom
poglavlju navodi se hadis od Ebu Hurejre koji ukazuje na ovo znacenje, a njegov
komentar ce doci nesto kasnije, insallah.

Uzviseni kaze: "Onome ko zeli ovaj svijet, Mi mu brzo dajemo sto hocemo
i kome hocemo, ali cemo mu poslije Diehennem pripremiti, u kojem ce se
osramocen i odbacen peci." (El-Isra, 18)

Uzviseni Allah obavjestava da nece dati dunjalucke blagodati svima koji ceznu
za njima, zapravo dat ce ih same onome kome On bude zelio i kako bude ielio.
Ovaj ajet poblize ogranicava opceniti navod u drugim ajetima, jer se u njemu kaze:
" Mi mu brzo dajemo sto hocemo i kome hocemo'!

Kada Allah ubrzano obaspe Svoga roba ovodunjaluckirn blagodatima, takav
ce se povratiti svome Gospodaru i nece naci nijednog dobra, i tada ce biti przen
dzehennemskom vatrom koja ce ga obuzimati sa svih strana. Bit ce prezren, udaljen,
ponizen zbog svojih losih postupaka i djela i zato sto je odabrao prolazno nad vjecnim*

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni i poznati.

524

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

491. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla; "Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, je i umro a da se njegova porodica nije najela dva dana uzastopno
jecmenog hljeba." (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je i umro
a da se njegova porodica, otkako je dosao u Medinu, nije najela psenicne hrane tri
uzastopna dana."

Dokumentacija hadisa:

Prenosi ga El-Buhari (11/282) - Fethul-Bari; Muslim (2970).

Druga predaja kod El-Buharija (9/549) - Fethul-Bari; Muslim (2970, 21).

Manje poznate rijeci:

"Muhammedova porodica" - njegove supruge i sluge koje je on izdrzavao.

Iz hadisa se shvata:

- Udaljavanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegove porodice od
dunjaluka i skromnost na njemu.

- Dozvoljenost ostavljanja hrane iz skromnosti, bez nanosenja stete i izlaska iz
okvira serijata.

- Podsticaj na izbjegavanje prekomjernog uzimanja hrane, jer sitost uzrokuje
lijenost i mnostvo sna. Receno je: "Sitost odnosi pronicljivost", a kao posljedka
sitosti dolazi propustanje mnogih pokornosti.

492. Od Urvea, a on od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je govorila: "Tako
mi Allaha, sestricu, ugledali bismo jedan mladak, pa drugi, pa treci - tri mladaka
u dva mjeseca, a da se ni u jednoj kuci Allahovog Poslanika , sallallahu alejhi ve
sellem, ne bi nalozila vatra." Upitah: "Tetka, pa od cega ste onda zivjeli?" Ona rece:
"Od hurmi i vode, ako se izuzme da je AlLahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
imao komsije ensartje koji su imali ovce, te su Aliahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, slali njihovo mlijeko i on bi nas njime napajao." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Navode ga El-Buhari (5/197) - Fethul-Bari; Muslim (2972).

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost otkrivanja stanja covjeka u njegovoj kuci ukoliko bi to bio rnotiv
za uzimanje opomene i pouke.

525

fktimb.ldcLHilali

- Dozvoljenost raspitivanja o zivotnom stanju radi povodenja i okoristavanja
govorom ili stanjem, kao sto je cinio Urve b. Ez-Zubejr, pitajuci svoju tetku Aisu,
majkuvjernika.

- Komsijama je obaveza da jedni prerna drugima lijepo postupaju i da jednt
drugima ustupaju ono §to prevazilazi njihove potrebe ili ono sto imaju kod sebe iz
aspekta davanja prednosti drugima.

- Davanje ovaca na uslugu je jedna od odlika koja vodi u Dzennet.

- Pohvalnost brige ljudi za njihovim ucenjakom i nastojanje da mu omoguce
udovoljenje potreba.

- Pohvalnost davanja prednosti porodici i djeci nad samim sobom, kao sto
je £inio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je svojoj porodici davao
mlijeko koje je dobio kao poklon.

493. Od Ebu Seida el-Makburija, a on od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi
se da Je prosao pored ljudi na cijoj je sofri bila pecena ovca. Pozvali su ga da jede s
njima, a on je odbio rekavsi: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napustio
je dunjaluk a da se nije zasitio jecmenog hljeba." (Prenosi ga El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (9/549) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost pozivanja uglednih i postovanih ljudi na objed.

- Dozvoljenost jedenja ukusne i lijepe hrane, bez pretjerivanja i rasipnistva.

- Nastojanje ashaba da dosljedno slijede Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
i da se manje odaju strastima koje poticu prirodne instinkte.

- Dozvoljenost upucivanja izvinjenja zbog neodazivanja na poziv ukoliko
postoji razlog za izostajanje.

- Pojasnjenje tegobnog zivota Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
i ogranicavanje na malo hrane i pica.

494. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, i umro je a nije jeo sa sofre niti je jeo bijeli psenicni hljeb."
(Prenosi ga El-Buhari)

U drugoj predaji stoji: "Niti je ikada svojim okom vidio osurenu ovcu."

526

RADOST POGLEDA KOMENTAH RIJADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga £1-Buhari (9/530} - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Osurena ovca" - ovca kojoj se vrucom vodom otklone dlake, a onda se ispece
5a kozom. Tako se peku mlade ovce, a ovo je postupak onih koji se odajiu luksuzu.

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalno je ne oponasati ljude odane Luksuzu, pretjerivanju i isticanju u jelu,
picu i odijevanju.

- Skromnost Allahovog Posianika, sallallahu alejhi ve sellem, na dunjaluku
i njegovo udaljavanje od dunjaluckih naslada, bjeianje od njegovih strasti, te ucesce sa
siroma§nima u njihovom jelu i picu iz utjehe prema njima i ozarivanja njihovih srca.

495. Od En-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Uistinu sarn vidio vaseg Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada nije imao
ni najlosijih hurmi kojima bi utolio glad." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2978).

Iz hadisa se shvata:

- Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, u odredenim periodima ne bi
imao dovoljno hrane, zbog svoje predanosti pozivu i udaljavanja od povodenja
za strastima.

496. Od Sehla b. Sa'da, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije vidio bijeloga hljeba otkako ga je Allah
posiao kao posianika sve dok ga nije i usmrtio," Upitali su ga: "Da li ste vi u doba
Allahovog Posianika, sallallahu alejhi ve sellem, imali sito?" On rece: 'Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije vidio sito otkako ga je Allah posiao kao
posianika sve dok ga nije usmrtio" Upitan je: "Kako ste jeli neprosijan jecam?" Rece:
"Samljeli bismoga i puhnuliu njega, a ondabismoga zamijesili" (Prenosi El-Buhari)

527

SeUmb.'ltttlHikli

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (9/548 i 549) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost puhanja ujecam ili psenicu i druge vrste zitarica nakon njihovog
rnljevenja kako bi ljuspice odletjele. U ovome je dokaz da se zabrana puhanja u
hranu odnosi samo na skuhanu hranu. Zato uzmi pouku.

- Pojasnjenje vrste hrane koju su jeli Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i
njegovi ashabi.

- Pohvalno je ne povoditi se u jelu, pidu i oblacenju za onima koji su odani
raskalasenosti.

- Ucenjaci, koji su pisali o novotarijama, svrstali su sita u prvu novotariju u
islamskom ummetu, a ispravno je da to nije novotarija, jer je sito sredstvo, a ne cilj,
te se njegovom upotrebom ne zeli povecanje priblizavanja Allahu.

497. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, izasao je jednoga dana ili rio& i ugiedao Ebu Bekra i
Omera, radijallahu anhuma, pa ih je upitao: 'Sta vas je u ovo doba izvelo iz vasih
kuca?' Rekli su mu; 'Glad, Allahov Poslanice.' On je rekao: Tako mi Onoga U cijoj je
ruci moja dusa, i mene je izvelo ono sto je i vas izvelo. Ustanite!' Nj ih dvojica su ustali
i krenuli sa njim, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otisao jednom ensariji,
ali njega nije bilo kod kuce. Kada ga je ugledala zena, rekla je: 'Dobro dosli.' Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao ju je: 'Gdje je domacin?' Odgovorila je:
'Otisao je traziti pitku vodu.' Utom je dosao ensarija, zatim je pogledao u Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegova dva druga, i rekao: 'Hvala Allahu.
Niko danas nema casnije goste od mene.' Zatim je otisao i donio im granu na kojoj
je bilo suhih i svjezih hurmi, i rekao im: 'Jedite.' Tada je uzeo noz pa mu je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Nemoj zaklati ovcu muzaru.' Zaklao
je ovcu, pa su jeli njeno meso i hurme sa te grane i pili vodu. Kada su se najeli i
napili, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Ebu Bekru i Omeru,
radijallahu anhuma: 'Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja dusa, bit cete pitani o ovoj
biagodati na Sudnjem danu. Glad vas je istjerala iz vasih kuca, pa se niste vratili sve
dok vas nije zadesila ova blagodat."' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2038).

Ime ovog ensarije jasno se navodi kod imama Malika u "El-Muvettau" (2/932)
i kod Et-Tirmizija (2369).

528

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Iz hadisa se shvata:

- Do2voljenost raspitivanja o stanju drugova, prijatelja, i o situaciji u kojoj se
nalaze.

- Pohvalno je onome koji ogladni da krene traziti hranu, ispunjavajuci tako
uzroke koji vode do opskrbe, jer sa nebesa ne pada ni zlato ni srebro.

- Obavezno je, prema mogucnostima, sprijeciti glad i siromastvo, jer muskarce
izvode iz njihove kuce, a zenu iz njenih odaja.

- Dozvoljenost odlaska u kuce brace po vjeri i trazenje pomoci od njih, ukoliko
se zna da su oni zadovoljni time.

- Jedan od vidova pocasti prema gostu jeste njegov lijep docek, izrazavanje
dobrodoslice i vedrost lica.

- Radost prilikom videnja ucenih, dobrih i uglednih ljudi.

-Ljudimajeopskrbavecodredenaicovjekneznagdjejeonaskrivena.Medutim,
duian je da na dozvoljen nacin traga za njom i uzima za utemeljene povode.

- Sve ono u cemu covjek uziva na dunjaluku: hrana, pice, odjeca i hlada,
je blagodat za koju ce biti pitan kada bude stajao pred Gospodarom svih ljudi.

- Dozvoljeno je da zena doceka goste svoga muza i da ih usluzi ukoliko je
propisno pokrivena i ukoliko postoji sigurnost od smutnje i nema osamljivanja.
Na to nam, osim hadisa iz ovog poglavlja, ukazuje hadis Sehla b. Sa'da u oba Sahiha,
a u njemu se kaze: "Kada je Ebu Usejd es-Saidi napravio svadbenu svecanost,
pozvao je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a niko drugi nije im napravio
hranu i pred njih je iznio osim njegove zene Urnmu Usejd koja je nocu namocila
hurme u jednoj kamenoj posudi, pa kada je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
zavrsio sa jelom, ona mu ih je rastopila, pa ga je napojila darujuci mu to."

El-Buhari je dao naslov ovom hadisu rijecima: "Usluzivanje muskaraca od
strane zene na svadbenim svecanost i ma."

2ene su se u pogledu svoje odjece i svoje cednosti usprotivile serijatskim
kodeksima na mnogim mjestima, a posebno u gradovima, stoga je prethodna
dozvoljenost usluzivanja muskaraca postala samo teoretska, ali ne i prakticna.

- Ovaj hadis nije u suprotnosti sa ponasanjem Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, i njegovih ashaba u pogledu udaljavanja od ovodunjaluckih ukrasa
i naslada. Udaljavanje je temelj i predstavlja potpunost, a ovo nam ukazuje na
dozvoljenost uzivanja u lijepim stvarima uz obaveznost izvrsenja zahvale i zabranu
pretjerivanja i oholosti.

529

Sftimh. Idei'Hitali

498. Od Halida b. Omera el-Adevija prenosi se da je rekao: "Namjesnik Basre
Utbe b. Gazvan odrzao nam je hutbu, pa je zahvalio je Allahu i iznio Njegove
povalne osobine, a zatim je rekao: 'Zaista je dunjaluk obznanio prolaznost
i nestanak, i okrenuo se u drugom pravcu, i od njega nije nista drugo ostalo osim
koliko drska od posude koju drzi njen vlasnik. Vi cete se sa njega preseliti na svijet
koji nece nestati, pa se preselite sa najboljim (djelima) koja imate. Culi smo da ce se
karnen baciti sa vrha Dzehennema i da ce padati sedamdeset godina a da nece pasti
na dno. Tako mi AUaha, Dzehennem ce se napuniti, pa zar se cudite? Culi smo da je
izmedu dva dovratka Dzennetu koliko je putovanje cetrdeset godina. Doci ce dan
kada ce na njima biti velika guzva. Vidio sam sebe medu sedmericom sa Allahovim
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a nismo imali hrane osim lisca sa drveca,
tako da su nam i usne znale popucati. Uzeo sam ogrtac, prepolovio ga sa Sa'dom b.
Malikom, pa sam obukao pola, a Sa'd je obukao pola. Danas nerna nijednog od nas
a da nije postao namjesnik u nekoj od pokrajina. Utjecem se Allahu da u svojoj dusi
bu J*m velik, a kod Allaha prezren.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (2967).

Iz hadisa se shvata:

- Sunnet je hutbu otpoeeti zahvalom Allahu i iznosenjem Njegovih pohvalnih
osobina kojih je dostojan, a zatim donosenjem salavata na Ailahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem.

- Utemeljenost savjetovanja brace, njihovog podsticaja na dobro i zatrasivanja
buducim svijetom.

- Blizina Sudnjeg casa i brzina nestanka dunjaluka.

- Pojasnjenje Allahove velicine kroz velicinu stvaranja Dzenneta i Dzehennema.

- Mnogobrojnost onih koji ce u£i u Dzennet obilnom Allahovom miloscu
i dodatnom Njegovom pocascu.

- Pojasnjenje stanja Ailahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ashaba,
koji su bili prvijenci u islamu, te njihovih tegoba, teskoga zivota radi sirenj a Allahove
vjere na Zemlji. Kada su pokazali strpljenje i ubijedenost, postali su vode koji su
upucivali po Allahovoj naredbi i ostvarilo irn se preuzimanje vlasti i ucvrscivanje
na zemlji koje je Gospodar svih svjetova obecao Svojim robovima vjernicima.

- Obaveznost utjecanja Allahu Uzvisenom od obmane duse i sejtanskog
ukrasavanja.

530

BADOST POGLEDA KOMEUTAR RIJADUS-SAUHINA

499. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Aisa, radijallahu anha, iznijela nam donji i gornji dio (Poslanikove) odjece, koja
bijase kruta i gruba, pa je rekla: Mahov Poslanik, salLallahu alejhi ve sellem,
urnro je u ovome'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (6/212) - Fethul-Bari; Muslim (2080).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na skroman zivot i oblacenje grube odjece, a sve to spada pod
pravilo: "Me iivite luksuzno, jer blagodati nisu trajne."

- Dozvoljenost oblacenja gornjeg i donjeg ogrtaca.

- Skromnost Allahovog Poslanika, sailallahu alejhi ve sellem, i zadovoljstvo
malim, jer je oblacio ono sto je imao bez pretjerivanja ili umisljenosti.

500. Od Sa'da b. Ebi Vekkasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Ja sam
prvi Arap koji je ispalio strijelu na Allahovom putu. Isli smo u pohode sa Allahovim
Poslanikom, sailallahu alejhi ve sellem, a od hrane nismo imali nista osim lisca
huble ili akacije, tako da kada srno obavljali nuzdu, stolica nam je bila poput ovcijih
brabonjaka." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (7/83) - Fethul-Bari; Muslim (2966).

Manje poznate rijeci:

"Izmetovcekoji nije pomijesan" - nije pomijesan zbog velike isusenosti.

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost kazivanja o Allahovoj blagodati i sporninjanje djela pokornosti
ukoliko kao posljedica toga ne dolazi velicanje, pretvaranje i umisljenost.

- Ummet mudzahida ne trosi mnogo hrane i pica, niti se odaje izobilju
ovosvjetskih ljepota i naslada, jer kao posljedica toga dolaze lijenost i slabost, vec
se zadovoljava malim kako bi dostigli zeljeno mjesto i cilj i sirili vjeru.

- Strpljenje ashaba u oskudnom zivotu i hrani radi podizanja zastave tevhida
i sirenja poslanice islama.

531

ScItiub.Mel-tlitaii

501. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao je Allahov
Poslanik, sailallahu alejhi ve sellem; Allahu moj, ucini opskrbu Muhammedove
porodice onolikom koliko se moze utoliti glad."' (Muttefekun alejhi)

Dokurnentacija hadisa:

Navodega El-Buhari (11/283) - Fethul-Bari; Muslim (1055).

Iz hadisa se shvata:

- Skromnost (zuhd) oznacava zadovoljstvo onim sto je Allah dodijelio
i zadovoljstvo malim koje odrzava t\'oju kicmu, dovodi te do tvoga utocista i cini te
uzdrzanim od izrazavanja potrebe i trazenja od drugih.

- U urnjerenosti je spas od rnahana bogatstva i siromaStva.

- Nije dozvoljeno moliti Allaha za siromastvo, jer se Allahov Poslanik, sailallahu
alejhi ve sellem, Njemu utjecao od siromastva, ali Ga je molio za onoliko koliko je
dovoljno za zivot.

- Ovo nije u suprotnosti sa dozvoljenoscu bogatstva ukoliko je ono halal imetak
i ukoliko se izvrsava Allahovo pravo u pogledu njega, a i medu ashabima bilo je
Allahu zahvalnih bogatasa.

502. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Tako mi
Onoga osim kojeg drugog boga nema, znao sam lezati potrbuske od gladi i znao
sam stavljati karnen na stomak od gladi. Jednoga dana sjeo sam na put kojim
svijet prolazi, pa je pored mene prosao Vjerovjesnik, sailallahu alejhi ve sellem,
i nasmijesio se kada me je vidio, spoznavsi sta je na mom lieu i u mojoj dusi.
Zatim je rekao: 'Ebu Hirre!' Odgovorio sam: 'Odazivam ti se, Allahov Poslanice.'
Rekao je: 'Podi sa mnom.' Krenuo je, a ja sam ga siijedio. Zatim je usao u kucu
i zatrazio dozvolu, pa je i meni dozvoljeno, i ja sam usao. Masao je posudu mlijeka
i upitao: 'Otkuda je ovo mlijeko?' Odgovorili su mu: 'Poklonio ti ga je taj i taj, ili
ta i ta.' On rece; 'Ebu Hirre!' Rekao sam: 'Odazivam ti se, Allahov Poslanice.' 'Otidi
stanovnicima sofe i pozovi ih.' Ebu Hurejre je rekao: 'Stanovnici sofe su bili gosti
islama i nisu imali sklonista ni u porodici ni u imetku, niti kod bilo koga. Kada bi
Poslaniku, sailallahu alejhi ve sellem, dosla sadaka, on bi je poslao njima i od nje
nista ne bi uzimao. Kada bi mu dosao poklon, poslao bi i njima, ali bi nesto uzeo
i sebi, tj. uvrstio bi ih u taj poklon. To me je razocaralo, pa sam pomislio: 'Sta je ovo
malo mlijeka za onoliko stanovnika sofe? Ja sam bio preci da popijem ovo mlijeka
kako bi mi se povratila snaga. Kada oni dodu i naredi mi da im dadnem, mozda
meni od ovog mlijeka nece nista ostati, a ovo ne mora neophodno biti pokornost
Atlahu i pokornost Njegovom Poslaniku.' Otisao sam i pozvao ih. Oni su dosli su

532

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1H1NA

i zatrazili dozvolu za ulazak, pa im je dozvolio i oni su posjedali na svoja mjesta.
Rekao je: 'Ebu Hirre!' Odgovorio sam: 'Odazivam ti se, Allahov Poslanice.' 'Rekao
je: 'Uzmi pa im dadni.' Uzeo sam posudu i davao je svakom covjeku koji bi pio sve
dok se ne bi zasitio, a zatim bi mi vratio posudu. Zatim bih davao drugom covjeku,
pa bi se i on napio dok se ne bi zasitio, a potom bi mi vratio posudu, a zatim bi pio
sljedeci dok se ne bi zasitio, a zatim bi mi vratio posudu - i sve tako dok nisam
dosao do Vjerovjesnika, sallaliahu alejhi ve sellem, a svi ostali su se vec bili napili.
Uzeo je posudu u svoje ruke, pa me pogledao, nasmijao se i rekao: 'Ebu Hirre!'
Rekao sam: 'Odazivam ti se, Allahov Poslanice.' On rece: 'Ostali smo ja i ti.' Rekao
sam: 'Istinu si rekao, Allahov Poslanice.' On rece: 'Sjedi i piji; pa sam sjeo i pio. Pa mi
opet rece: 'Pij!', pa sam pio i neprestano mi je govorio: 'Pij; sve dok nisam rekao: 'Ne,
tako mi Onoga koji te poslao sa istinom, nema vise gdje stati.' Tada on rece: 'Daj
mil pa sam mu dao posudu, a on je zahvalio Allahu Uzvisenom, proucio bismillu
i popio ostatak.'" (Prenosi EhBuhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/281-282) - Fethid-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Skrivanje potrebe za hranom i njeno indirektno spominjanje prioritetnije je
od jasnog izjasnjavanja o njoj.

- Poslanikovo, sallaliahu alejhi ve sellem, ukazivanje pocasti siromasnim
ashabima i vodenje brige o njima.

- Potvrda Poslanikvog, sallaliahu alejhi ve sellem, nadnaravnog djela u vidu
umnozavanja hrane.

- Upit domacina o onome sto nade u svojoj kuci, a za njega ne zna, kako bi
kasnije ispravno postupio.

- Zabrana davanja sadake Allahovom Poslaniku, sallaliahu alejhi ve sellem,
i dozvoljenost davanja poklona njemu, pa je zato upitao o posudi mlijeka, a kada je
obavijesten da je to poklon, primio ga je.

- Hadis sadrzava nekoliko lijepih oblika ponasanja prilikom jela i pica:

a) Sunnet je prilikom pijenja sjediti. Pot\'rdena je zabrana pijenja stojeci u vise
vjerodostojnih hadisa, a ta zabrana je u smislu harama.

b) Onaj koji usluzuje ljude, kada im dostavlja pica, uzima posudu od svakog od
njih, a zatim je daje sijedecem, a ne ostavlja je da je jedni drugima dodaju, jer je to
vid potcjenjivanja i omalovazavanja gosta.

c) Pohvalnost nudenja gostu dodatne hrane i pica.

533

Setimb.'Ieid'HilaU

d) Dozvoljenost uzimanja jela i pica do sitosti bez pretjerivanja, tako da to ne
bude stalni obicaj, jer je uzimanje hrane u malim kolicinama bolje.

e) Davanje prednosti gostima, porodici i slugama nad samim sobom spada
u lijepe moraine osobine i odlike bogobojaznih.

f) Onaj ko usluzuje ljude, zadnji pije.

g) Pohvalnost pijenja ostatka pica iz posude.

h) Potrebno je prouciti bismillu na pocetku jela i pica, a Allahu zahvaliti na kraju.

- Kada zvanica dode do kuce onoga ko ga je pozvao, nece ulaziti bez trazenja
dozvole. Zato su stanovnici sofe zatrazili dozvolu kada su dosli do Vjerovjesnikovih,
sallallahu alejhi ve sellem, odaja.

- Pohvalno je da gost sjedi na mjestu koje mu je pripremljeno. Svaki covjek
sjedi na mjestu koje mu i dolikuje.

- Dozvoljenost oslovljavanja covjeka po njegovom nadimku jer se time izrazava
prijaznost i srca se omeksavaju.

503. Od Muhammeda b. Sirina prenosi se da je Ebu Hurejre, radijallahu anhu,
rekao: "Vidio sarn se kako padam u nesvijest izmedu minbera Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, i Aisine odaje, pa bi neko dosao i stavio nogu na moj
vrat i mislio da sam lud, ali pri meni nije bilo ludila, vec je to bilo samo od gladi."
(Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (13/303) - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Stavio nogu na moj vrat" - tako je bio obicaj da se cini sa onima za koje se
smatralo da su poludjeli, sve dok ne dodu sebi.

Iz hadisa se shvata:

- Opasnost gladovanja, jer glad obara covjeka i oduzima mu mod upravljanja
sobom i svojim culima. Zato je receno: "Gotovo da je glad nevjerstvo" i receno je:
"Da je glad covjek, ubio bih ga"

- Strpljenje ashaba u siromast\'u, gladi, njihovo ustezanje od trazenja od ljudi.

- Ko ne poznaje sustinu odredene stvari, on ima opravdanje ukoliko ne priskoct
drugom u pomoc, sve dok ne sazna informaciju u potpunosti i dok ne bude znao
kako moze da pomogne.

534

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHIK'A

- Pojasnjenje jednog od obicaja Arapa tako sto su stavljali svoje noge na vrat
poludjele osobe sve dok ne dode sebi.

504. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, umro je, a njegov vojni oklop bio je zalozen kod jednog
zidova za trideset sa'a jecma." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Navode ga El-Buhari (4/302) - Fethul-Bari; Muslim (1603).

Manje poznate rijeci:

- "Zalozen" - (hipoteka), ostavljanje imetka kod davaoca duga kako bi ga uzeo
ukoliko zaduzenik ne moze isplatiti dug.

Iz hadisa se shvata:

- Skromnost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na dunjaiuku
i njegovo neuzimanje ovodunjaluckih imetaka u mnostvu i nezaokupiranost
njegovim stanjima, te neopterecenost njegovim teretima i tegobama. On sa
dunjalukom nije imao nista zajednicko.

- Dozvoljenost poslovanja sa ehlul-kitabijama i posudivanje od njih.

- Utemeljenost hipotekarstva radi ocuvanja tudih prava.

505. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: " Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, dao je svoj vojni oklop u zalog za jecara Otisao sam Vjerovjesniku,
sallallahu alejhi ve sellem, sa jecmenim hljebom i rastopljenim maslom i cuo sam
kako govori; 'Kod Muhammedove porodice nije ni osvanuo ni omrknuo jedan sa'a.'
Bilo ih je ukupno devet kuca." (Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhart (4/302) - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Sa'a"- cetiri pregrsta.

535

SeJtHib.htctHiM

Iz hadisa se shvata:

- Potpuna Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, skromnost i malo
uzimanje od dunjaluka, iako je mogao da uzme mnogo, te njegova plemenitost
koja ga je navela da ne nakuplja zalihe hrane, tako da je bio u potrebi da zalozi svoj
ratni oklop.

- Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, strpljenje i strpljenje njegovih ukucana
u teskom zivotu i njihovo zadovoljstvo s malim.

- Dozvoljeno je saradivati sa nevjernicima u onim stvarima kojima se ne
ostvaruje zabrana same saradnje, te neuzimanje u obzir neispravnosti njihovog
uvjerenja i ophodenja jednih prema drugima.

- Dozvoljenost prodaje, zalaganja, iznajmljivanja oruzja od nevjernska ukoliko
nevjernik nije u borbi sa muslimanima.

- Potvrda vlasnistva imetaka zimmijama (nemuslimanima stanovnicima
islamske drzave).

- Dozvoljenost kupovine sa odgodenom isplatom ukoliko se osnovna cijena ne
poveca radi odgadanja.

- Utemeljenost hipoteke prilikom boravka u svome mjestu cime se ocituje da
je ogranicenje vezano za putovanje, jer Uzviseni kaze: "A ako budcte na putovanju,
pa ne nadete onoga ko ce zapisati, onda zalog uzmite." (El-Bekare, 283) Propis
u ovom ajetu je izrecen prema onome sto se u vecini slucajeva desava.

Korist: Hafiz Ibn Hadzer u "Fethul-Bariju" (5/141) od ucenjaka prenosi navod:

"Mudrost Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, odstupanja od poslovanja sa
bogatim ashabima ka poslovanju sa zidovima je ili radi pojasnjerija dozvoljenosti,
i!i oni u to doba nisu imali viska hrane koja je prevazilazila njihove potrebe. Takoder,
moguce je da se pribojavao da oni ne^e uzeti cijenu ili protunaknadu, pa ih zato
nije zelio pritjesnjavati. Nije daleko cinjenica da je medu njima bilo onih koji su
to tada mogli uciniti, pa cak i vise. Vjerovatno ih nije ni upoznao sa tim, vec su to
saznali oni koji nisu bili imucni i koji su to od njega prenijeli. Allah najboije zna."

506. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vidio sam
sedamdeset stanovnika sofe a ni jedan od njih nije imao gornji ogrtac, ili je imao
samo komad platna, koji bi vezali za svoje vratove, p a b i nekima dosezao do polovine
potkoljenica, a nekirna do noznih clanaka, pa bi ga skupljao rukama bojeci se da
mu se ne ukaze stidno mjesto." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojern 469 u Poglavlju o skromnosti.

536

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHMA

507. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Postelja Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bila je od koze koja je bila ispunjena paiminim
Iiscem." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga El-Buhari (11/282) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, skrornnostiudaljavanjeoddunjaluckih
naslada, te njegovo zadovoljstvo skromnom odjecom i posteljorn.

508. Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekaor "Sjedili smo
sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellern, kada je dosao neki ensarija
i nazvao mu selam. Zatim je ensarija krenuo, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao mu je: 'Brate ensarija, kako je moj brat Sa'd b. Ubade?' On rece: 'Dobro
je' Tada Poslanik upita: 'Ko hoce od vas da ga posjeti?' Ustao je, a i mi smo ustali sa
njim, a bilo nas je vise od deset. Miko od nas nije imao ni obuce, ni koznih papuca
(rnestve), ni kape, ni kosulje, a isli smo po neplodnoj zemlji sve dok mu nismo dosli,
pa se njegov narod od njega razmaknu da bi mu prisao Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, i ashabi koji su bili sa njim." (Prenosi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (925).

Manjepoznate rijeci:

"Ko hoce od vas da ga posjeti" - tj. obici ga prilikom bolesti.

Iz hadisa se shvata:

- Nastojanje ashaba, radijallahu anhum, da se stalno druze sa Allahovim
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, kako bi se poducili svojoj vjeri.

- Skromnost ashaba i njihovo neposjedovanje odjece, kao i strpljenje u velikoj
neimastini i tegobi zivota.

- Ko dode u odredeno drustvo, prije nego sto bilo sta drugo kaze, nazvat ce
selam. Ovo je sunnet.

- Obaveza je vladaru da prati stanje svojih podanika i da se raspituje o njima.

- Svjedocenje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Sa'du b, Ubadi da
je vjernik, jer je upitao: "Kako je moj brat Sa'd b. Ubade?"

537

Selimb.'Mel-htilali

- Pohvalnost obilaska bolesnog i podsticaj muslimana na takvo postupanje.

- Pohvalnost da onaj koji bude upitan za bolesnoga, kale: "Dobro je."

- Pohvalnost pravljenja mjesta posjetiocima.

509. Od Imrana b. El-Husajna, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolji medu vama su moji ashabi, zatim oni
koji ce doci poslije njih, a zatim oni koji ce doci poslije njih." Imran je rekao: "Ne
znam da li je to Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao dva ili tri puta." "A
zatim ce poslije njih doci narod koji ce svjedoditi a da nije pozvan da svjedoci, koji
ce varati i nece biti povjerljiv, koji ce se zavjetovati, a nece zavjet ispunjavati, i medu
njima ce se pojaviti gojaznost." (Muttefekun alejhk)

Dokumentacija hadisa;

Navode ga El-Buhari (5/528) - Fethul-Bari; Muslim (2535).

Koristi:

Prva: Ovaj hadis su ucenjaci ubrajali medu mutevatir hadise. Ibn Hadzer
u knjizi "El-Isabe" (1/12) kaze:

"Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se kao mutevatir predaja prenosi:
'Najbolji ljudi su moja generacija, a zatim oni koji dolaze poslije njih.'" S tim se
slozila i skupina ucenjaka.

Druga: Sumnja Imrana b. El-Husajna ne smeta, jer je potvrden dodatak i cetvrte
generacije.

To se navodi u predaji kod Ahmeda (4/267) od Sejbana, a on od Asima, a on od
Hajseme i Es-Sa'bija, a on od En-Nu'mana b. Besira, pa ga je spomenuo.

Takoder, kod imama Ahmeda (4/277-278) od Ebu Bekra od Asima.

Kazem: Lanci ove predaje su dobri.

Ovome hadisu svjedoci i druga predaja sa istirn dodatkom iz hadisa Burejde
e!-Eslernija.

Navodi ga Ibn Hibban u "Es-Sikat" (8/1) od Hamada b. Selerne, a on od
El-Dzeririja, a on od Ebu Nadre, a on od Abdullah a b. Mevle koji kaze: "Putovao sam
sa Burejdeom el-Eslemijem, pa je rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, kako govori..." pa je spomenuo hadks.

Potom je Ibn Hibban rekao: "Ove rijeci 'a zatim oni koji ih slijede* cetvrti
put usamljeno navode Hamad b. Selerne, a on je potpuno povjerljiv i pouzdan,
a dodatak rijeci kod nas je prihvatljiv, jer je moguce da skupina bude kod ucitelja

538

RADOST POGLEDA komentar rijadus-sauhina

radi sluSanja necega, a zatim dio toga bude sakriven nekima, a upamte ga njima isti,
ili ispod njihovog ranga i preciznosti.

Kazem: Lanac ovih predaja je ispravan, a ne steti ni mijesanje El-Dzeririja,
jer je Hammad b. Seleme od njega prenio prije mijesanja.

Zapravo, ova predaja je potvrdena od samoga Imrana b. El-Husajna, a navode
je Ibn Hibban (7228), Ibn Ebi Sejbe u "El-Musannefu" (12460), Et-Taberani (18/584)
iz dva pravca od El-E'amesa koji kaze: "Pricao nam je Hilal b. Jesaf, a on kaze: 'Cuo
sam Imrana b. El-Husajna! pa je spomenuo predaju."

Kazem: Ovaj lanac je ispravan, a prenosioci su povjerljivi.

Jedan od onih koji su dali prednost potvrdenosti ovog dodatka je i imam Ibn
Kajjim el-Dzevzijje u knjizi Talamul-muvekki'in" (1/6).

Treca: Ovaj hadis navodi se u djelima nekih vrijednih ucenjaka rijecima:
"Najbolja od svih generacija je moja generacija."

Kazem: Ova fraza nije potvrdena ni u jednom od djela sunneta.

Iz hadisa se shvata:

- Prednost prve tri generacije u odnosu na one koje su dosle kasnije.

Ova prednost se odnosi na shvatanje, ispravni pravac i skromnost, sto direktno
nalaze ispravnost argumentacije metodom ispravnih prethodnika u odnosu na

ostale generacije. PotrebnojeshvatatiAllahovuKnjiguisunnetAllahovogPoslanika,
sallallahu alejhi ve sellern, u svjetlu njihovog menhedza, pravaca prihvatanja kod
njih i izvlacenja propisa. Ovaj temelj pojasnio sam u vise knjiga, a najopsirnije se
spominje u mojoj knjizi "Zasto sam odabrao selenjski menhedz".

- Sto postoji veca udaljenost od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern,
vrijednost ljudi je rnanja.

- Upozorenje na svjedocenje prije nego sto se ono zatrazi, osim ukoliko ce kao
posljedica takvog svjedocenja doci otklanjanje nepravde, ili odbijanje nasrtaja,
ili povratak i ostvarenje istine i prava.

- Prevara je velika steta u drustvu i vodi mnosb'u drugih zala.

- Podsticaj na ispunjenje zavjeta, jer je to jedna od odlika vjernika: "I oni zavjete
izvrsavaju" (El-Insan, 7).

- Obavijest o stanju u kojem ce biti ljudi, npr. pojava gojaznosti koja ukazuje na
lijenost, tromost, predanost dunjaluku, te ostavljanje dzihada na Allahovom putu.

539

Sclmib.'idei-HUah

5 10. Od Ebu Umame, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellcm; 'Sine Ademov, ako podijelis visak, za tvoje je
dobro, a ako ga zadrzis, to je zlo po tebe, a neces biti prekoren ako zadrzis onoliko
koliko ti je potrebno. Pocni sa trosenjem na one koje si duzan izdrzavati.'" (Prenosi
ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirmizi (2343); Ahmed (5/262) i El-Bejheki
(4/182).

Piscu, Allah mu se smilovao, promaklo je da navede porijeklo ovog hadisa,
takoder, kod imama Muslima, a on je u njegovom Sahihu (1036).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na trosenje na Allahovom putu i upozorenje na pogubnost skrtarenja
i tvrdicluka.

- Dozvoljeno je zadrzavati onoliko imetka koliko je covjeku i njegovoj porodici
potrebno za normalan zivot.

- U dijeljenju i trosenju viska imetka je dobro, a posljedica njegovog zadrzavanja
u vecini slucajeva ogleda se u steti i zlu.

- Najbolja od svih st\'ari jeste zadrzavanje na onome koliko je dovoljno, a u to
je pozivao i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,.

- Najbolja sadaka je ona koja je data porodici i bliznjima, jer je to i sadaka
i odrzavanje rodbinskih veza.

511. Od Ubejdullaha b. Mihsana el-Ensarija el-Hatmija, radijallahu arthu,
prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
'Ko od vas osvane siguran za svoj zivot, zdravog tijela i ima hrane za taj dan, tome
kao da je dato svo dunjalucko bogatstvo.'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen insallah, a navode ga El-Buhari u "El-Edebul-mufred" (300);
Et-Tirmizi (2346); Ibn Madze (4141) i drugi od Abdurrahmana b. Ebi Sumejle
el-Enasrija el-Kabbanija, a on od Selema b. Ubejdullaha b. Mihsana el-Ensarija,
a on od svoga oca, pa je spomenuo predaju.

Kazem; Lanac prenosilaca j e slab jer je Abdurrahman b . Ebu Sumejle prihvatljiv,
a njegov ucitelj je nepoznat.

540

RADOST POGLEDA KOMENTARRIfADUS-SAUHiNA

Medutim, ovom hadisu svjedoce drugi, a od njih su:

1. Hadis od Ebu Ed-Derdaa, radijallahu anhu, koji prenosi Ibn Hibban (671)
i Ebu Nuajm u "El-Hiliji" (5/249) sa veoma slabim lancem, jer je u njemu Abdullah
b. Hani' b. Abdurrahman koji je optuzen za laz.

2. Hadis Omera b. Hattaba, radijallahu anhu, koji navodi Et-Taberani u
"El-Evsatu" (5010) - Medzme'ul-bahrejn sa veoma slabim lancem prenosilaca
u kojem je Ebu Bekr ed-Dahiri, a on je ostavljen, a slozili su se oko njegovog
proglasavanja slabim, a El-Dzevzedzani ga je optuzio za laz.

3. Hadis Ibn Omera, radijallahu anhu, koji navodi Et-Taberani u "El-Evsatu"
(5009) - Medzme'ul-bahrejn sa slabim lancem prenosilaca, jer je u njemu
Alija b. Abis, a on je slab. Medutim, Ibn Adijj kaze: "Njegov hadis se zapisuje"
a Ed-Darekutni kaze: "Uzima se u obzir."

Uzevsi sve u obzir, hadis je blizi ocjeni dobrog, insallah, sa zadnjom predajom
koja mu svjedoci iz hadisa Ibn Omera.

Hadisi od Ebu Ed-Derdaa i Omera ne uzimaju se u obzir.

Iz hadisa se shvata:

- Covjekova potreba na dunjaluku za sigurnoscu i dostatnoscu, a ko ih bude
imao, kao da posjeduje sav dunjaluk.

- Opskrba se ne postize snagom, nego ulaganjem truda i pouzdanjem u Allaha.

512. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uspio je onaj ko prihvati islam,
kome je njegova opskrba dovoljna i kome je Allah dao da bude zadovoljan sa onim
sto ima." (Prenosi Muslim)

I>okumentacija hadisa:

Navodi ga Muslim (1054).

Iz hadisa se shvata:

- Svaki nevjernik je gubitnik, a vjernici su uspjeli i na dunjaluku i na ahiretu.
-Ukoliko opskrba bude onolika kolika je i potreba, sacuvat ce covjeka od

ponizenja, a i zastititi ga od tiranije, u vecmi slucajeva. Zadovoljstvo onim sto se
posjeduje je sustina bogatstva.

- Vjerovanje u Allaha i Sudnji dan donosi plod zadovoljstva, a ono je temelj
dobra i na dunjaluku i na ahiretu.

541

Se&nk IttclHitali

513. Od Ebu Muhammeda Fedale b. Ubejda ei-Ensarija, radijallahu anhu,
prenosi se da je cuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori:
"Blago onome koga Allah uputi u islam, kome je njegova opskrba dovoljna
i kome je Allah dao da je zadovoljan onim sto ima." (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze
da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirmizi (2349); Ahmed (6/19); Ibn El-Mubarek
u "Ez-Zuhdu" (553); El-Hakim (1/34,35); El-Kudai u "El-Musnedus-sihab" (616, 617);
Et-Taberani u "El-Kebiru" (18/786, 787) iz dva pravca od Ebu Hanie koji kaze da ga je
Ebu Alija el-Dzenbi obavijestio da je cuo Fedalu b. Ubejda, pa je spomenuo predaju.

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su pouzdani.

Manjepoznaterijeci:

"Blago onome" - u originalnotn "tuba" - potvrdeno se prenosi od Allahovog
Poslanika da je "tuba" drvo u Dzennetu.

Iz hadisa se shvata:

- Sreca covjeka je u njegovoj potpunoj vjeri, dostatnoj zivotnoj opskrbi
i zadovoljstvu onim sto mu je Allah podario.

514. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, znao je i nekoliko nodi uzastopno lijegati praznog
stomaka, a isto tako i njegovi ukucani cesto nisu imali nista za veceru. Njihov hljeb
najcesce je bio od jecma." Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih.

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen, a navode ga Et-Tirmizi (2360); Ibn Madze (3347); Ahmed
(1/255, 373-374); Ibn Sa'd u "Et-Tabekatul-kubra" (1/400), a prenosi ga od Sabita b.
Jezida, a ort od Hilala b. Habbaba, a on od Ikrime, a on od Ibn Abbasa.

Kazem: Lanac prenosilaca je dobar, a prenosioci su pouzdani, osim sto se Hilal
b. Habbab izmijenio pred kraj svoga zivota, ali ga je Jahja b. Mein odbacio.

Iz hadisa se shvata:

- Pojasnjenje Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, skrornnosti i malog
uzimanja od dunjaluka, te strpljivosti u nedacama.

- Yrijednost Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, supruga koje su
podnoskle poteskoce sa njim i nisu izrazavaLe gnjev zbog postojeceg stanja.

542

RADOST POGLEDA KOMENTAR RJJADUS-SAUHfNA

- Pojasnjenje njihovog tegobnog zivota, jer oni nisu zivjeli da bi jeli i nasladivali
se, kao Sto se nasladuje stoka, vec su zivjeli kao pozivaci u islam, zastitnici tevhida
i cuvari sunneta, te je Allah podigao njihov spomen i porazio njihove neprijatelje.
ALlahu, prozivi nas u njihovoj skupini.

515. Od Fedale b. Ubejda, radijailahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, predvodio ljude u namazu koji bi sa stajanja u namazu
padali od gladi, a to su bili stanovnici soffe, tako da bi beduini govorili: "Ovo su
ludaci." Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zavrsio sa namazom,
okrenuo bi im se i rekao: "Da znate kolika vam nagrada pripada kod Allaha
Uzvisenog, pozeljeli biste da budete u jos vedoj neimastini i oskudici." (Prenosi ga
Et-Tirmizi i kaze da je sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirmzi (2368); Ahmed (6/18); Ebu Nuajm (2/17);
Ibn Hibban (724); Et-Taberani (18/798-799) iz dva pravca od Ebu Hanie Humejda
b. Hanie koji kaze da mu je Alija el-Dzenbi pricao da je cuo Fedalu b. Ubejda, pa je
spomenuo predaju.

Kazem: Lanac prenostlaca je ispravan, a prenosioci su ispravni.

Iz hadisa se shvata:

- Neophodno je da se covjek u neimastini prisjeca nagrade koja mu je
pripremljena za strpljenje u takvoj situaciji i da ne ocajava zbog nemogucnosti
ostvarenja svojih ielja.

- Pojasnjenje okolnosti u kojima su zivjeli ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, te njihove skromnosti i tegobnog zivota uz strpljenje i neizrazavanje

prituzbi.

- Ne moze se za svako misljenje upotrijebiti analogija. Beduini su mislili da su
oni padali zbog ludila, jer su oni analogno gledali na ono sto su prethodno vidali,
a to ukazuje da se slicnost u vanjskom izgledu prilikom analogije ne uzima u obzir.
Onaj ko donese presudu na osnovu vanjstine stvari, nece bid kaznjen i nece biti
ukoren ukoliko je to licno gledao.

- Cvrsto nastojanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ozari srca svojih
ashaba i sljedbenika jer su culi navod koji je o njima negativno govorio.

543

ScHmb.Mcl-Hilalt

516. Od Ebu Kerime el-Mikdada b. Ma'dijekriba, radijallahu anhu, prenosi
se da je rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako
govori: 'Covjek nije napunio goru posudu od stomaka. Sinu Ademovom dovoljno
je nekoliko zalogaja da svoju kicmu odrzi uspravnom. Ako rnu to nije dovoljno,
neka onda rasporedi jednu trecinu za hranu, jednu trecinu za pide i jednu trecinu
za zrak.'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih kao sto sam potanko pojasnio u knjizi "Ikazul-himemi
el-munteka min dzami'il-ulurni" (str. 611-612).

Iz hadisa se shvata:

- Ovaj hadis je sveobuhvatni temelj za sve osnove medicine. Ljekar Ibn Masivejh
kaze: "Kada bi ljudi primijenili ove rijeci, bili bi zdravi i sacuvani od bolesti i tjelesnih
tegoba, a bolnice za lude i apoteke ne bi imale posla." Arapski Ijekar El-Haris b. Kelde
kaze: "2eludac je mjesto u kojem stanuje bolest, a ustezanje je poglavar svih lijekova"

- Pohvalnost malog uzimanja malih kolicina hrane i dijeljenje ostatka.

- Najbolji nacin jela vjernika je da u stomaku ostavi trecinu za hranu, trecinu za
pice i preostalu trecinu za normalno disanje.

- Mnostvo konzumiranja hrane uzrokuje tromost i pospanost, unistava zdravlje,
a uzimanje hrane u malirn kolicinama uzrokuje lahkocu srca, jacinu shvatanja,
predanost duse, slabost strasti i srdzbe.

517. Od Ebu Umame Ijasa b. Sa'lebea el-Ensarija el-Harisija, radijallahu anhu,
prenosi se da je rekao: "Jednoga dana ashabi su, u prisustvu Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, spomenuli dunjaluk, pa je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: 'Susajte me! Slusajte me! Skroman (oskudan) izgled je od
imana. Skroman izgled je od imana" misleci na tragove tegobnog i neraskalasenog
zivota." (Prenosi ga Ebu Davud)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih, a navodi ga Ebu Davud (4161) sa lancem prenosilaca u kojem je
Muhammed b. Ishak koji je mudellis, a prenosio je i frazom 'an-an!

Medutim, hadis ima druge predaje kod Ibn Madze (4118) i El-Hakima (1/9)
i on je s njima vjerodostojan.

Skupina ucenjaka ga je ovjerodostojila, kao sto su hafiz El-Iraki i Ibn Hadzer.

544

RAD0ST POGLEDA KOM£NTAR RIJADUS-SAUH1NA

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnost promjene teme na mjestu okupljanja, ukoliko je govor tezak,
govorom o nasladama dunjaluka i njegovim strastirna, ukrasima i odvracanju srca
od Allahovog spomena.

- Podsticaj na skromnost i malo uzimanje od dunjaluka, jer to budi interes za
ibadetom i pokornoscu.

- Iz hadisa se ne moze shvatiti izostavljanje cistoce, jer islam na cistocu podstice
i ona je jedan od motiva imana, kao sto je prethodno navedeno u vjerodostojnom
hadisu: "Cisto^a je pola imana."

518. Od Ebu Abdullaha Dzabira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao nas je da docekamo
kurejsijsku karavanu i za zapovjednika nam postavio Ebu Ubejdu, radijallahu anhu,
a kao putnu opskrbu dao nam je koznu vrecu sa h urmama, jer nije imao nista drugo.
Tokom putovanja do odredista, Ebu Ubejde nam je za obrok davao po jednu hurmu.
Neko od prisutnih upita: "Sta ste cinili sa njima?" Ebu Abdullah rece: "Sisali bismo
ih kao sto sisa dijete, a potom bismo se na to napili vode i to je sve sto bismo u toku
dana pojeli, a pred noc bismo svojim stapovima skidali lisce sa drveca, pa bismo ga
natopili vodom, a onda jeli." Zatim Abdullah nastavi: "Dosli smo na morsku obalu,
pa smo na njoj ugledali nesto izbaceno poput veceg brdasceta od pijeska. Prisli smo
mu i ugledali zivotinju koja se naziva Anber. Tada Ebu Ubejde izgovori: 'Mrtva jeV,
a zatim rede: 'Ne. Mi smo izaslanici Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
i na Allahovom putu, pa ste u nuzdi i zato jedite.' Proveli smo pored te zivotinje
oko mjesec dana, a bilo nas je tristo, sve dok se nismo udebljali- Zaista smo iz
duplje njenog oka grabili mast posudama, komade poput vola Hi velicine vola.
Ebu Ubejde je izabrao od nas trinaest ljudi i rekao im da udu u njenu ocnu duplju,
a zatim je uzeo jedno njeno rebro, pa ga je ispravio, a onda je uzjahao najvecu
devu i prosao ispod njega. Opskrbili smo se njenim isjecenim mesom, pa kada smo
dosli u Medinu, oti§li smo do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i to
mu spomenuli, a on rede: 'To je opskrba koju vam je Allah izveo. Da li od njenog
mesa imate nesto pa da nas nahranite?' Zatim smo poslali Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, nesto tog mesa, pa je jeo " (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa;

Navodiga Muslim (1935),

Iz hadisa se shvata:

- Dozvoljenost uzimanja imetaka nevjernika koji su u neprijateljskom odnosu
sa muslimanima.

545

Sdimb/ldcl-Hitati

- Vjerovjesnikovo, sallatlahu alejhi ve sellem, nadnaravno djelo dostatnosti
male kolicine hrane, jer je jedna hurma bila dovoljna tokom cijeloga dana jednom
muslimanu.

- Pojasnjenje stanja ashaba, radijallahu annum, u vidu skromnosti na dunjaluku
i malim uzimanjem od dunjaluka, te strpljenju u gladi i surovosti zivota.

- Ashabi su podnosili tegobe radi sirenja islama i borbe na Allahovom putu
radi uzdizanja Njegove zastave.

- Dozvoljenost idztihada, a zatim dozvoljenost njegove promjene. Ebu Ubejde
im je najprije zabranio da jedu ribu, a zatim je promijenio svoj idztihad i naredio
im da jedu.

- Allahova paznja prema ashabima Allahovog Poslanika i Njegova pocast njirna,
jer im je doveo lijepu opskrbu znajuci za njihovu potrebu i iskrenost.

- Mrva zivotinja iz mora je dozvoljena, jer je i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, jeo njeno meso.

519. Od Esme bint Jezid, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Rukav kosulje
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dosezao je do rucnog zgloba."
(Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi koji kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, a navode ga Ebu Davud (4027) i Et-Tirmizi (1765) sa slabim
lancem prenosilaca u kojem je Sehr b. Havseb, a on je slab.

Izhadisaseshvata:

- Podsticaj na skromnost pri oblacenju i nenosenje duge odjece, jer to vodi
u umisljenost i otezava pokretljivost covjeka. 0 tome postoje vjerodostojne predaje.

520. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Na dan Hendeka1
smo kopali, pa smo naiili veliku stijenu. Otisli su Vjerovjesniku, sallallahu alejhi
ve sellem, i rekli: 'Ova nam se stijena poprijecila u hendeku.' A on je rekao: 'Sici
cu ja.' Zatim je ustao, a za stomak mu je bio vezan kamen, jer tri dana nismo nista
okusili. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo je kramp i udario, a stijena
se sva izmrvi. Rekao sam: 'Allahov Poslanice, dozvoli mi da odem kuci.' Rekao sam
potom svojoj zeni: 'Vidio sam na Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, nesto na
sto se vise nije moguce strpjeti, imas Ii nesto (za jelo)?' Rekla je: Imam jecma i jare.'

i Kopanja rovova oko Medine, nap. prcv.

546

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHINA

Pa sam zaklao jare i samljeo jecma. Stavili smo meso u kameni cup, a zatim sam
dosao Vjerovjesniku, saLlallahu alejhi ve sellem, a tijesto je skoro bilo peceno, a cup
na kamenju, koje se koristilo kao loziste, gotov prokuhao. Rekao sam: 'Imam malo
hrane, pa kreni ti, Allahov Poslanice, i jos jedan ili dva covjeka.' Rekao je: 'Koliko
imas?; pa sam mu rekao, na sto on rece: 'Mnogo i lijepo. Reci da ne skida dup, niti
hljeb iz peel sve dok ne dodem' Zatim je rekao: 'Ustanitei; pa su ustali muhadziri
i ensarije. Usao sam kod zene i rekao: TeSko ti se, dosao je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, muhadziri, ensarije i svi sa njima!' Upitala je: 'Da li te je pitao
o tome?' Odgovorio sam: 'Da' Poslanik im je rekao: 'Udite i nernojte se gurati' Tada
je poceo lomiti hljeb i na njega stavljati meso, prekrivajuci cup i pec kada bi izvadio.
Priblizavao bi svojim ashabima, a zatim bi trgao (meso). Neprestano je odlamao
i grabio sve dok se nisu zasitili, pa je od toga nesto i ostalo. Tada je rekao (svojoj zeni):
'Jedi ovo i pokloni, jer je ljude zadesila glad.'" (Muttefekun alejhi)

U drugoj predaji stoji: "Dzabir je rekao: 'Kada je kopan hendek, vidio sam da
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jako gladan. Vratio sam se svojoj zeni
i rekao: rImas ti nesto (za jelo) jer sam vidio da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, jako gladan' Iznijela mi je koznu vrecu u kojoj je bio sa'a jecma, a imao
sam i pitomo jare, pa sam ga zaklao i samljeo jecam, pa je istresla u moju posudu.
Isjekao sam jare i stavio ga u cup, a zatim sam se vratio Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekla: 'Nemoj me brukati pred Allahovim
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i onima sa njim,' Dosao sam mu i u tajnosti
rekao: 'Allahov Poslanice, zaklali smo nase jare i samljeo sam sa'a jecma, pa dodi ti
i skupina s tobom.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, povikao je: 'O vi koji
kopate hendek, Dzabir je napravio gozbu, pa dodite!' Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao je: 'Ne skidajte vas cup, niti pecite tijesto sve dok ne dodem.' Dosao
sam, a za mnom je dosao i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodeci
ljude. Kada pridoh svojoj zeni, ona se sa mnom poce prepirati. Rekao sam: 'Uradio
sam ono sto si rekla.' Izvadila je tijesto, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
pljucnuo u njega i prizvao Allahov blagoslov, a onda je otisao do naseg cupa, pa
takoder pljucnuo i prizvao Allahov blagoslov. Zatim je rekao: 'Pozovi zenu neka
s tobom pece hljeb i grabi iz svoga cupa, ali ga nemoj skida ti.1 Bilo ih je hiljadu.
Kunem se Allahom da su jeli sve dok nisu ostavili (iz sitosti) hranu i otisli, a nas cup
je kuhao kao i prije i nase tijesto je ostalo kao sto je bilo."

Dokumentacija hadisa:

Navodi ga EE-Buhari (7/395) - Fethul-Bari; Muslim (2039).

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na saradnju u djelu koje donosi korist muslimanima. To se ocito
vtdi iz Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, ucestvovanja sa ashabima u poslu.

547

Mmk'ldd-HdaU

- Ljubav ashaba, radijallahu annum, prema Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem.

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pozvao je sve ashabe na rucak, sto ukazuje
da je vodio racuna o svim ashabima.

- Borac ne treba napustiti svoje mjesto ill polozaj, izuzev uz odobrenje
zapovjednika.

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, mu'dziza (nadnaravno djelo)
umnozavanja hrane.

- Briznost vjernika jednih prema drugima i davanje prednosti svojoj braci nad
samima sobom.

- Pohvalnost darivanja, a posebno u nuznim situacijama i vremenu oskudice.

521. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Ebu Talha rekao je
Ummu Sulejm: '£uo sam oslabljen glas Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, iz kojeg sam prepoznao glad, pa da li imas nesto (za jelo)?' Rekla je: 'Da.'
Zatim je izvadila komade jecmenog hljeba i umotala ih jednim dijelom svoje
mahrame, te je to stavila pod moju odjecu, a drugim dijelom mahrame me ogrnula,
a zatim me poslala Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Zatekao sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako sjedi u mesdzidu, a sa njim
je bilo jos ljudi. Stao sam iznad njih, pa me Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, upita: "Je li te poslao Ebu Talha?" Odgovorio sam: "Da." On opet upita: "Sa
hranom?" Odgovorih: "Da." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada rece
(ljudima koji su sjedili s njim): "Ustanite" pa su oni krenuli, a i ja zajedno s njima, sve
dok ne dodoh do Ebu Talhe i o tome ga obavijestih. Ebu Talha rece: "Ummu Sulejm,
dosao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa ljudima, a mi ih nemamo
cime nahraniti." Ona rece; "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." Ebu Talha krenu
u susret Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa dode sa njim i udose.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece; "Ummu Sulejm, iznesi sta imas"
a ona donese onaj hljeb. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je
da se on iskomada, a zatim je Ummu Sulejm na njega iscijedila nesto masla i to
zamijesila. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, onda je o tome rekao sto je
Allah htio da kaze, a potom rece: "Dozvoli deseterici da udu" pa im je dozvolio. Jeli
su dok se nisu zasitili, a potom su izasli. Zatim rece: "Dozvoli sljedecoj deseterici"
pa im je dozvolio, i oni su jeli dok se nisu zasitili, a potom otisli. Potom je rekao:
"Dozvoli sljedecoj deseterici da udu" pa im je dozvolio sve dok svi ljudi nisu jeli
i zasitili se. Bilo je sedamdeset ili osamdeset ljudi." (Muttefekun alejhi)

U drugoj verziji stoji: "Neprestano je uvodio desetericu, a izvodio drugu
desetericu, tako da nijedan od njih nije bio izostavljen, i najeo se sve do sitosti.
Potom ga je ponovo pripremio i bio je isti kao kada su jeli."

548

RADO&T POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHlNA

U sljedecoj verziji se kaze: "Jeli su po deseterica sve dok ih ukupno nije bilo
osamdeset. Makon toga jeo je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, a i ukucani,
iostalojejos hrane."

U sljedecoj verziji stoji: "Ostalo je toliko da su dali i komsijama."
U verziji od Enesa stoji da je rekao: "Dosao sarn Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, jednoga dana i zatekao ga kako sjedi sa ashabima. Svoj stomak
je opasao, pa sam upitao neke njegove ashabe: 'Zasto je Allahov Poslanik opasao
stomak?' Rekli su: 'Od gladi' Zatim sam otisao Ebu Talhi, a on je bio suprug Ummu
Sulejm bintu Milhan, i rekao: 'Oce, vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, kako je svoj stomak zavezao te upitah neke njegove ashabe o tome, pa su
rekli da je to od gladi.' Ebu Talha dode mojoj majci i rece. 'Ima li ista?' Ona rece: 'Da,
imam hljeba i datula. Ako nam dode Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
sam, mi cemo ga nahraniti, a ko dode neko drugi sa njim, nece biti dovoljno'" potom
je spomenuo ovaj hadis u potpunosti.

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari, 1/517, Fethul-Bari. Muslim, 240. Ostaie verzije ove predaje
su kod Muslima.

Iz hadisa se shvata:

-Dozvoljenost postupanja po naslucivanju i indicijama, jer je Ebu Talha iz
slabosti Poslanikovog glasa zakljucio da ;e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
uveliko gladan.

-Dozvoljenost pozivanja na objed u dzamiji, a takoder odazivanje na njega.

-Dozvoljenost pozivanja na objed, iako se ne radi o svecanoj gozbi.

-Dozvoljenost pozivanja vecega broja ljudi na manju kolicinu hrane. Ukoliko
pozvani zna da domacinu nece mu biti mrsko da sa njim dodu i drugi, onda nema
smetnje da se dovedu.

-Hadis ukazuje na pronicljivost i razboritost Ummu Sulejm, jer je shvatila
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pozvao veci broj ljudi namjerno
da bi pokazao keramet uvecavanja hrane. Zato je rekla: "Allah i Njegov Poslanik
najbolje znaju."

-Paznja ashaba prema stanju Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

-Mu'dziza (nadnaravnost) uvecavanja kolicine hrane Vjerovjesnikovim,
sallallahu alejhi ve sellem, blagoslovom.

-Dozvoljenost jedenja do sitosti, jer se u hadisu kaze: "Jeli su dokse nisu zasitili."

-Dozvoljenost uvodenja gostiju po desetericu ukoliko postoji potreba za Urn
zbog manjka hrane, ili mjesta na koje bi sjeli.

549

Stlimk 'Idel-Hilali

Napomener

Prva: Hafiz Ibn Hadzer u "Fethul-Bariju" (6/591) kaze: "Upitan sam na naucnom
kruzoku (ilumska hlaka) o mudrosti razdvajanja Ijudi po desetericu. Rekao sam:
"Mogu^e je da je znao da je malo hrane u jednoj posudi, pa je bilo nezamislivo da
se oko nje okupi veliki broj ljudi."

Receno je: Zasto nisu svi usli, ili dio onih koji su rnogli da okruze oko hrane,
jer bi ucesce svih njih ostavilo veceg traga spram ove nadnaravnosti, za razliku od
njihove podjele na grupe, jer postoji mogucnost da se hrana nanovo stavljaia zbog
male posude?

Kazem: "To je vjerovatno zbog malog prostora u kuci, a Allah najbolje zna."

Druga: Enesove rijeci Ebu Talhi: "0 oce" upucene su iz uctivosti, a ne zato sto
je on muz njegove majke.

Tretfa; Rijeci Ummu Sulejm: "Allah i Njegov Poslanik najbotje znaju" speciiicne su
samo za period Poslanikovog zivota, jer je on saznavao putem objave, a posEije njego-
ve smrti objava je prekinuta, zato je ispravno da se ne upotrebljava ovaj izraz poslije
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, smrti, vec cemo reci: Allah najbolje zna.

Poglavlje pedeset sedmo

ZADOVOLJSTVO, KRIJEPOST, UMJERENOST

U ZIVOTNIM POTREBAM A, TROSENJE I POKUDENOST

TRAZENJA OD DRUG1H BEZ POTREBE

Znaj, brate, koji si upucen na Pravi put, da zadovoljstvo oznacava zadovoljstvo
onim &to je Allah dodijelio. Iz tog zadovoljstva rada se krepost, a ona oznacava
da se ne tezi za onim sto ljudi posjeduju i da se ne zali na stanje osim Velikome
i Uzvisenom. Sve to je obuhvaceno okvirima umjerenosti. Zato covjek nece prema
sebi skrtariti bojeci se trosenja, niti ce se rasipati. Ko na ovo bude upucen, blago
li se njemu i lijep li je njegov povratak.

Uzviseni Allah kaze: "Na Zemlji nema nijednog zivog bica, a da ga Allah ne
hrani." (Hud, 6)

Uzviseni obavjestava da se On brine o opskrbama stvorenja iz reda razlicitih
zivotinja, velikih i malih, morskih i kopnenih, te da On zna konacnicu njihovog
putovanja po zemlji, tj. gdje se odmaraju i gdje uzimaju utociste.

Uzviseni kaze: "Milostinja pripada siromasima koji su iznureni na Allahovom
putu, pa ne mogu hoditi po zemlji, neznalica rnisli da su imucni zbog njihove

550

RADOST P06LEDA KOMENTAR RlfADUS-SALlHINA

skromnosti i uzdriljivosti! Poznat ces ih po izgledu njihovu, jer oni ne dodijavaju
ljudima prosed!" (El-Bekare, 273)

Ovdje se misli na muhadzire koji su se predali Allahu i Njegovom Poslaniku
i nastanili se u Medini. Oni nemaju irnetka kojim bi zadovoljili svoje potrebe, a nisu
ni u mogucnosti da putuju radi traganja za opskrbom. Ali i pored toga, onaj ko nije
upucen u njihovo pravo stanje, srnatra ih bogatim zbog urednosti njihove odjede,
stanja i govora. Oni ne traze od drugih, ali ko dobro razmotri, prepoznat ce ih.

Uzviseni kaze: "i oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne skrtare, vec se u tome
drze sredine." (El-Furkan, 67)

Oni nisu rasipnici tako da trose vise nego sto je potrebno, a i ne skrtare prema
svojim porodicama tako da zapostavljaju njihovo pravo i ne daju im koliko im je
dovoljno, vec su pravedni i umjereni. Najbolja je sredina, bez zastranjivanja.

Uzviseni kaze: "Dzinne i Ijude stvorio sam samo zato da Meni u ibadetu budu.
Ja ne trazim od njih opskrbu niti zelim da me hrane." (Ez-Zarijat, 56-57)

Uzviseni obavjestava o razlogu stvaranja dzinna i ljudi, tj. da ih je stvorio radi
robovanja Njemu, dobrovoljno ili prisilno, a ne zato sto je On u potrebi za njima.
Zapravo, oni su ovisni i u potrebi za Njim u svim svojim okolnostima, jer je On
njihov Tvorac i Skrbitelj.

Hadisi koji govore o ovome vecinom su navedeni u dva prethodno poglavlja,
a od onih koji nisu navedeni su sljedeci:

522. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallaliahu aiejhi ve sellem, rekao: "Nije bogatstvo u mnostvu imetka, nego je
bogatstvo u bogatstvu duse" (Muttefekun aiejhi)

Dokumentacija hadisa;

Biljezi ga El-Buhari (11/271), Fethul-Bari. Muslim (1051)

Iz hadisa seshvata:

-Pohvalno i korisno bogatstvo je bogatstvo duse, jer ukoliko dusa bude
neovisna i ne bude zudjela za onim sto ljudi imaju, a bude zadovoljna onim sto
joj je Allah dodijelio, nece biti pohlepna i odvest ce covjeka ka najuzvisenijim
stepenima i najboljim moralnim osobinama. Time ce postici vise nego sto se postize
bogatstvom koje u vedini slucajeva donosi njegovo ljubomorno tuvanje, tvrdiduk,
prohtjeve, malodusnost. Njegov vlasnik zapada u najruznija stanja, najprezrenije
oblike ponasanja zbog niskih ambicija.

-Bogatstvo duse proizlazi iz zadovoijstva i nenastojanja da se imetak uveda
bez potrebe.

551

Selitnk'Jdet-fiihH

523. Od Abdullaha b. Amra, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uspio je onaj ko prihvati islam, ko
bude zadovoljan opskrbom i ko bude zadovoljan onim Sto mu je Allah dodijelio."
(Biljezi Muslim)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 513 u Poglavlju
o vrijednosti gladovanja i tegobnog zivota.

524. Od Hakima b. Hizama, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 'Trazio
sam od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve seltem, pa mi je dao, pa sam opet
trazio, pa mi je dao, pa sam opet trazio, pa mi je dao. Nakon toga je rekao: 'Ovaj
imetak je poput zelene, slatke vocke, ko ga uzme bez pohlepe, dat ce mu se blagoslov
u njemu, a ko ga pohlepno uzme, nece mu se u njemu dati blagoslov. Bit ce poput
onoga koji jede, ali se ne moze zasititi. Gornja ruka bolja je od donje ruke.'" Hakim
je rekao: "Allahov Poslanice, tako mi Onoga koji te je poslao sa istinom, ni od koga
poslije tebe ne£u nista traziti sve dok ne napustim dunjaluk" Poslije toga Ebu Bekr,
radijallahu anhu, pozivao je Hakirna da mu dadne donaciju, a on je odbijao da ista
uzme. Isto je cinio i Omer, radijallahu anhu, a on je opet odbio da primi, pa je Omer
rekao; "Skuptno muslimana, pozivam vas za svjedoke da Hakimu nudim njegovo
pravo koje mu je Allah dodijelio iz ratnoga plijena, a on ga odbija uzetL" Hakim nije
uzeo nista od koga poslije Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, sve do svoje
smrti. (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (3/335), Fethul-Bari, Muslim (1035).

Iz hadisa se shvata:

-Pojasnjenje velike Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, plemenitosti
i njegovog davanja imetka bez ikakve bojazni od siromastva.

-Upucivanje savjeta i nastojanje priskrbljivanja koristi za bracu pri pruzanju
pomoci, jer dusa je spremna da prihvati korist kada joj se upute lijepe rijeci.
-Onaj ko daje bolji je od onoga koji uzima.

-Gomilanje imetka bez potrebe stetno je i ne donosi nikakvu korist.
-Izbjegavanje prosjacenja, a posebno ako za njim nema potrebe.

- Hakim b. Hizam ispunio je obecanje i pridrzavao se dogovora sa Allahovim
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem.

552

RADOST POGL.EDA KQMENTAR RIIAPUS-SAUHINA

-Vladar musliman treba da u potpunosti daje prava onima kojima pripadaju.
-Pohvalnost pozivanja svjedoka kada neko odbije uzeti svoje pravo.

525. Od Ebu Burde, a on od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu anhu, prenosi
da je rekao: "Krenuli smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem,
u jedan vojni pohod. Bilo nas je iesterica, a imali smo jednu devu u cijem smo se
jahanju smjenjivali. Moge su nam se i izranjavase, meni nokti otpadose, i toloko
smo povrijedili stopala da smo ih moral! omotavati zavojima. Po tome je ovaj
pohod dobio naziv 'Zatur-Rika', jer smo svoje noge omotavali zavojima." Kaze Ebu
Burde: "Ebu Musa je ispricao ovaj hadis, a zatim je prezreo sto ga je ispricao. Rekao
je: 'Zasto sam ga i spominjao?!"' Prenosilac kaze: "Kao da je mrzio pricati javno
o svojim djelima."

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (7/417), Fethul-Bari. Muslim (1816)

iz hadisa se shvata:

-Ashabi su zivjeli oskudnim zivotom, ali su u tome bili strpljivi i zadovoljni
Allahovom odredbom.

-Dozvoljenost da se vise ljudi smjenjuje u jahanju jedne deve.

-Dozvoljenost spominjanja dobroga djela i pricanja o Allahovim blagodatima,
ukoliko u tome nema zelje za dokazivanjem i reputacijom, a samim sporninjanjern
tih djela zeli se opomenuti i usmjeriti ljude ka onome sto je korisno za njih.

- Akocovjek strahuje da ce ga obuzeti rijaluk (pretvaranje), onda mu je pokudeno
da javno govori o svojim dobrim djelima.

526. Od Amra b. Tagliba, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, donesen imetak, ili je dovedeno roblje,
pa ga je on raspodijelio, tako sto je dao nekim ljudima, a druge je izostavio. Kada
je obavijesten da ovakvom podjelom nisu bili zadovoljni oni koje je izostavio, on je
zahvalio Allahu, spomenuo Njegove osobine hvale, a potom rekao: 'Tako mi Allaha,
ja nekom covjeku dadnem, a nekoga izostavim. Onaj koga izostavim drazi mi je od
onoga kome dadnem. Medutim, ja dajem nekim ljudima zato sto u njihovim srcima
vidim ocaj i beznade, a druge prepustim bogatstvu i dobru koje im je Allah dao u
srcima. Od njih je Amr b. Taglib." Amr b. Taglib rekao je: "Tako mi Allaha, ove rijeci
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, draze su mi od najskupocjenijih
deva." (Biljezi El-Buhari)

553

Sdimb/ldd-Hilnti

Dokurnentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (2/403 - Fethul-Bari)

Iz hadisa seshvata:

-Sunnet je prilikom hutbe poceti sa zahvalom Allahu i iznosenjem pohvalnih
osobina kojih je dostojan.

-Imovina i imetak nisu mjerilo ugleda i casti. Ovaj hadis pobija dzahilijjetske
vrijednosti koje kazu: Covjek vrijedi oniliko koliko ima imetka. Onaj ko aema ni
pare, ne vrijedi ni paru.

-Mudrost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u zblizavanju srca
i njihovom spasu od propasti.

-Musliman treba biti zadovoljan opskrbom koju mu je Allah dao i ne treba
traziti od drugih i prosjaciti dosaduju& Ijudima.

-Vjemik iskazuje radost i veselje zbog dobra koje ga zadesi.

-Vrijednost Amra b. Tagliba, radijallahu anhu.

527. Od Hakima b. Hizama, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Gornja ruka bolja je od donje ruke. Pocni
od onoga koga izdrzavas. Najbolja sadaka je ona poslije koje covjek i dalje ima
dovoljno. Ko se bude ustezao od trazenja od drugih, Allah ce ga zastititi. Ko bude
zelio neovisnost (o Ijudima), Allah ce mu dati dovoljno." (Muttefekun alejhi)

Ovo je EL-Buharijina verzija, dok je Muslimova nesto kraca.

Dokurnentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (3/284), Fethul-Bari. Muslim (1034)

Iz hadisa se shvata:

-Pojasnjenje vrsta ruku. Najbolja je ona koja daje i trosi na Allahovom putu bez
prigovora i uznemiravanja poslije davanja, zatim ona koja se usteze uzimati, zatim
ona koja uzme bez trazenja, a na najnizem stepenu je ona koja trazi ili uskra<fuje-

-Najpreci ljudl na koje se trosi su oni koji su pod starateljstvom i okriljem
muslimana.

554

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHJNA

-Davanjeprednostibogatstvu-uzizvrsavanjenjegovihprava-nadsiromastvom,
zato sto je covjek u materijalnoj neovisnosti u mogucnosti da udjeljuje drugima.

-Pokudeno je dati sadaku ako covjek i sam ima potrebu za tim sto zeli udijeliti,
a isto tako pokudeno je da u sadaku dadne sav svoj imetak, jer tada ce doci u poziciju
da i sam trazi od drugih.

-Izbjegavanje trazenja od drugih i trazenje neovisnosti kod Allaha povod je
posEizanja dobre opskrbe, put je za cestitost i dostojanstvo.

528. Od Ebu Sufjana Sahra b. Harba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nemojte mnogo traziti, jer,
tako mi Allaha, ko god od vas nesto trazi od mene (i bude ustrajan u torn trazenju)
tako da me primora da mu dadnem, iako nisam time zadovoljan, Allah mu nece
dati bereket u onome sto sam mu dao." (Biljezi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (1038).

Iz hadisa se shvata:

-Zabranjeno je dovoditi druge u neugodnu situaciju cestirn trazenjem
i iznudivati da udijele sadaku, jer ono sto se dadne bez zadovoljstva ili iz stida, nije
blagoslovljeno, nego je zabranjeno.

-Pojasnjenje plemenitosti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji
nije odbijao onoga ko bi nesto trazio-.

-Imam je duzan da savjetuje svoje podanike i da im daje smjernice kada pocine
neku serijatsku zabranu ili kada se poboji da ce je eventuaino pociniti.

529. Od Ebu Abdurrahmana Avfa b. Malika el-Esdzeija, radijallahu anhu,
prenosi se da je rekao: "Bili smo deveterica, ili osmerica, ili sedmerica kod
Allahovog Poslanika. On nam je rekao: 'Zar necete dati prisegu Allahovorn
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem?; i to neposredno nakon sto smo dali prisegu.
Na to mu mi rekosmo: Allahov Poslanice, dali smo ti prisegu.' On nam ponovo
rece: 'Zar necete dati prisegu Allahovorn Poslaniku?', pa smo pruzili ruke i rekli:
'Allahov Poslanice, dajemo ti prisegu, ali na Sto je dajerno?' On rece: "Dajete je
da cete samo Allaha obozavati i nista Mu necete pripisivati, da cete obavljati pet
namaza i pokoravati se.' Zatim je gotovo necujno rekao: 'I da nista od ljudi necete
traziti.' Poslije sam vidio kako bi nekima od tih ljudi bic ispao iz ruke, ali ne bi ni od
koga trazio da mu ga doda." (Biljezi Muslim)

555

Mmb.ldd-Hilali

Dokumentacija hadisa:

Biljeiiga Muslim (1043).

Iz hadisa se shvata:

-Pohvalnost obnavljanja prisege i ugovora sa Allahom, azze ve azelle,
na iskreno vjerovanje u Njega, robovanje Njemu bez primjesa sirka s pridrzavanje
za Njegov serijat.

-Prisega mora biti potpuno jasna bez ikakvih nedoumica.

-Odazivanje ashaba, radijallahu anhum, Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi
ve sellem, kada ih on pozove radi necega, ili posalje radi neke potrebe.

-Obaveznost izvrsenja prisega i njenog nekrsenja.

-Podsticaj na lijepe moraine osobine, a jedna od njih je iskazivanje vlastitog
ponosa i neovisnosti naspram podnosenja prigovora ljudi.

-Musliman je samostalan i brine se za sva svoja pitanja, a ne oslanja
se na druge.

-Izbjegavanje svega sto se naziva "trazenjem i molbom" makar se radilo
o mizernim stvarima.

530. Od ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Yjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Ko god bude od drugih neprestano traiio, doci ce pred
Allaha Uzvisenog a na svome lieu nece imati ni komadic mesa." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (3/338), Fethul-Bari; Muslim (1040).

Iz hadisa se shvata:

-Odvracanje od trazenja i upornog upudivanje molbe drugima, jer to donosi
ponizenje na dunjaluku i patnju na ahiretu.

-Covjek sebi nanosi stem u onolikoj mjeri koliko od drugih trazi.

531. Takoder, od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dok je bio na minberu, spomenuo davanje
sadake i ustezanje od trazenja od drugih (prosjacenja), pa je rekao: "Gornja ruka
bolja je od donje ruke. Gornja ruka je ona koja udjeljuje, a donja je ona koja trazi."
(Muttefekun alejhi)

556

RADOST POGLEDA KOMENTAR RtJADUS-SAUHlNA

Dokumentacija hadisa:

Biljezi El-Buhari (3/294), FethuL-Bari; Muslim (1033).

Iz hadisa se shvata:

-Komentar ovog hadisa naveden je poslije hadisa od Hakima b. Hizama br. 527
u ovom istom poglavlju.

532. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Ko bude trazio
od Ijudi da bi uvecavao svoj imetak, on trazi zeravicu, pa ako hoce, neka onda trazi
malo ili mnogo." (Biljezi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (1041).

Iz hadisa se shvata:

-Zabrana trazenja i prosjacenja be2 opravdane potrebe, a ono sto se uzme na
ovakav nacin bit ce nedaca za onoga koji je uzeo.

-Ko uzme nesto bez prava na to, zasluzuje kaznu.
-Covjeku je data sloboda izbora.

533. Od Semure b. Dzunduba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao
je Aliahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Trazenje od drugih je tegoba jev
covjek time gubi obraz, osim ako trazi od nadleznih vlasti ili radi prijeke potrebe."
(Biljezi Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a biljezi ga Ebu Davud (1639); Et-Tirmizi (681);
En-Nesai (5/100); Ahmed (5/10) i drugi s vise lanaca prenosilaca od Abdul-Melika
b. Umejra, a on od Zejda b. Ukbea el-Fezarija.

Kazem: Hadis je vjerodostojan.

Iz hadisa se shvata:

-Dozvoljenost trazenja prava od nadleznih vlasti, a takoder i trazenja od Ijudi
radi potrebe, te zabrana ukoliko potreba ne postoji.

557

Sclimkldef-Hilnli

-Potrebno je da vladar nadgleda i kontrolise svoje podanike, te da u potpunosti
daje prava onima kojima pripadaju.

534. Od IbnMes'uda, radijallahu anhu, prenosisedaje rekao: "Rekao jeAllahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Koga zadesi siromaStvo, pa od Ijudi bude trazio
da mu ga otklone, nece mu biti otklonjeno. A ko bude od Allaha trazio da rnu ga
otkloni, ubrzo ce mu Allah dati opskrbu, odmah ili nesto odgodeno'" (Biljeze Ebu
Davud i Et-Tirmizi koji kaze da je hadis dobar)

Dokumentacija hadisa:

Biljeze ga: Ebu Davud (1645); Et-Tirmizi (2326); Ahmed (1/389, 407 i 442);
El-Hakim (1/408); El-Begavi u "§erhus-sunneh" (14/302); Ebu J'ala u svome
"Musnedu" (5317, 5399); Ebu Nuajm (8/314) s vise predaja od Besira Ebu Ismaila,
a on od Sejjara, a on od Tarika b. Sihaba.

Kazem: Prenosioci ovog hadisa su povjerljivi, osim sto se ucenjaci razilaze oko
preciziranja identiteta Sejjara. Njegovo ime bez nadimka koji ukazuje na porijeklo
ovako se navodi kod Et-Tirmizija, El-Hakima i Ebu Ja'alaa na prvom mjestu,
a kod Ebu Davuda i Ahmeda (1/442) se navodi kao Sejjar Ebu Hamza. Takoder kod
Ahmeda (1/386, 407, 442), El-Begavija, Ebu Nuajma i Ebu Ja'alaa na drugom mjestu
se navodi kao Sejjar Ebu EI-Hakern.

Ebu Davud, kako se navodi u "Tehzibu" (4/292), kaze: "On je Sejjar Ebu Hamza,
ali Besir kaze da je on Sejjar Ebu El-Hakem, sto je greska."

Ahmed (1/442) je rekao: "Ispravno je da se zove Sejjar Ebu Hamza, a Sejjar Ebu
El-Hakem nije prenio nijedan hadis od Tarika b. Sihaba."

U knjizi "El-Ilel" (1/97 i 209) kaze: "On je Sejjar Ebu Hamza, a njihov govor
da je on Sejjar Ebu El-Hakem nista ne znaci. Sta ima Ebu El-Hakem sa Tarikom b.
Sihabom, vec je njegovo pravo ime Sejjar Ebu Hamza."

El-Buhari u knjizi "Et-Tarihul-kebir" (4/160) smatra da se ovaj prenosilac zove
Sejjar Ebu El-Hakem, a ovo misljenje su slijedili Muslim, En-Nesai i Ed-Dulabi.
Takoder, ovo misljen/e zastupa Ebu Nuajm u "Hiljetul-evlija".

Ed-Darekutniu"Tehzibul-kemal"(l 2/316) dodajekomentarsljedecimrijecima:
"El-Buharijin navod, tj. o biografiji Sejjara Ebu El-Hakema, da je cuo od Tarika
b. Sihaba je njegov propust, kao i onih koji su ga u tome slijedili, jer od Tarika
iskljucivo prenosi Sejjar Ebu Hamza, kao sto su to rekli Ahmed, Jahja i drugi.

Sejh Ahmed Sakir u Komentaru Musneda (3696) daje prednost El-Buharijinom
opredjeljenju i kritiztrajuci navod od imama Ahmeda i Ibn Meina kaze: "Ovakvo
pojasnjenje predstavlja licno povodenje bez dokaza, jer nema biografije koja govori

558

RADOST POGLEDA KOiVtENTAR RIJADUS-SALmiMA

o Ebu Hamzi. Pouzdani i povjerljivi prenosioci prenose od Besira, a on od Sejjara
Ebu El-Hakema, a od najpouzdanijih je Vekia u predajama Musneda. Predvodnik
svih kriticara El-Buhari kategoricki navodi opredijeljenost da je Ebu El-Hakem
prenosio od Tarika b. Sihaba. Sta onda poslije ovoga reci? £ak Hafiz prenosi da su
ovo El-Buharijino opredjeljenje slijedili Muslim, En-Nesai, Ed-Dulabi, Ibn Hibban
i dr. Potom je iza ovoga naveo cudne rijeci rekavSi da je ovo njegov propust, kao sto
je rekao Ed-Darekutni. Gdje je dokaz za ovaj propust? Met^emo ga naci.

Kazem: Misljenje prema kojem se opredijelio Ebu El-Esbal je ispravno
i prednost rnu daju temelji i postavke znanja, a one su sljedece:

a) Pripisivanje propusta i fikcije najvecim hafizima hadisa i imamima u hadiskoj
kritici poput El-Buharija, Muslima, En-Nesaijar bez jasnog dokaza i argumenta, ne
uzima se u obzir.

b) Afirmatoru se daje prednost nad negatorom, jer onaj ko ima znanje (radi cega
nesto potvrduje) ima dokaz protiv onoga ko ne poznaje te cinjenice. Ko poznaje
cinjenice (kojima nesto potvrduje) ima vise znanja.

c) El-Mizzi Sejjara Ebu El-Hakema ubraja medu uciteije Besira b. Sulejmana.
Potom kaze: "Kaze se da je on Sejjar Ebu Hamza. Tako se govori u formi
indukcije.

d) Ez-Zehebi u knjizi "El-Kasif" poslije navodenja biograflje Sejjara Ebu
El-Hakema, kaze: "Sejjar prenosi od Tarika, a izvjesno je da je prvi."

e) Za Sejjara Ebu Hamzu ne nalazimo biografiju medu povjerljivima,
pa tako Hafiz u "Et-Tehzibu" kaze: "Nisam naisao da se Ebu Hamza spominje medu
povjerljivima kod Ibn Hibbana, pa to treba uzeti u obzir.

f) Povjerljivi i pouzdani prenosioci koji prenose od Besira b. Sulejmana kazu:
"Sejjar Ebu El-Hakem." Ovim se ocituje da je lanac prenosilaca ispravan, a Allah
najbolje zna.

Ovom hadisu svj edoci drugi hadis od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, koji prenosi
Et-Taberani u "Es-Sagiru" (1/79) i "El-Evsatu" (5036) - Medzme'ul-bahrejn.

El-Hejsemi u "Medzdmeuz-zevaid" (10/256) kaze: "U predaji je Ismail b. Redza
el-Hisni kojeg je Ed-Darekutni proglasio slabim."

Napomena:

Pisac navodi Et-Tirmizijinu verziju, a kod drugih se kaze: "A ko bude
trazio od Allaha da mu ga otkloni, Allah ce mu dati bogatstvo ili brzom smrcu,
ili brzim izobiijem."

559

SdimL'tdd-HilaU

Iz hadisa se shvata;

-Podsticaj na strpljivost u zivotnoj oskudici i tuzakanje o tome pred ljudima.

-Podsticaj covjeku kojeg je snasla nedaca da prepusti njeno otklanjanje svome
Uzvisenom Stvoritelju.

-Odvracanje covjeka od oslanjanja na druge mimo Allaha pri ostvarenju svojih
molbi ili odagnavanja nedace.

-Ko se bude pouzdavao u druge mimo Allaha, zalutao je. Ko bude trazio ponos
kod drugih mimo Allaha, ponizen je, a onaj ko se preda Allahu u potpunosti,
nece zalutati niti posrnuti.

535. Od Sevbana, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko ce mi garantirati da od Ijudi nece nista
traziti, ja njemu garantiram Dzennet?' Rekao sam: 'Ja.'" Poslije toga nije ni. od koga
nista trazio. (Biljezi Ebu Davud, sa ispravnim lancem prenosilaca)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a biljezi ga Ebu Davud (1643); En-Nesai (5/96);
Ibn Madze (1837); Ahmed (5/276) sa dva razlicita lanca prenosilaca.

Kazem: Hadis je vjerodostojan.

Iz hadisa se shvata:

-Podsticaj na neupucivanje molbi ljudima.

-Oslanjanje na samoga sebe pri izvrsenju potreba.

-Vrijednost Sevbana, radijallahu anhu.

-Cvrsto nastojanje ashaba da se pridrzavaju svojih ugovora. Od Sevbana je
vjerodostojno preneseno u predaji od Ibn Madze da bi mu padao bic dok bi on
jahao, a nikome ne bi rekao "Dodaj mi ga" vec bi silazio i uzimao ga sam.

536. Od Ebu Bisra Kabisea b. El-Muharika, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Bio sam duzan platiti krvarinu, pa sam otisao Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, da ga molim za nju. Poslanik mi je rekao: 'Sacekaj dok nam
ne dode zekat, pa cemo ti od njega dati.' A onda je rekao: 'O Kabisa, nije dozvoljeno
traziti osim u tri slucaja: covjeku koji je opterecen krvarinom, i njemu je dozvoljeno
iskati sve dok je ne isplati, a onda ce prestati traziti; covjeku kome budu unisteni
usjevi, pa je i njemu dozvoljeno iskati da bi osigurao zivotne potrebe' - ili je rekao:

560

RADOST POGLEDA KOMEXTAR RIfADUS-SAUHlXA

'koliko zadovoljava osnovne potrebe za zivot'; covjeku koga snade siromastvo,
pa mu trojica razumnih ljudi iz njegovog naroda kazu: 'Tog i tog je snasla neimaStina',
takvom je dozvoljeno da trazi oaoliko koliko je dovoljno za osnovne potrebe', ili je
rekao: 'koliko zadovoljava osnovne potrebe za zivot'. Kabisa, traziti osim u ovim
situacijama zabranjeno je, a hraniti se time nije halal." (Biljezi ga Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (1044).

Iz hadisa se shvata:

-Ko na sebe uzme isplatu duga ili nekog potrazivanja, a nije u mogucnosti da
to izvrsi, dozvoljeno mu je zatraziti pomoc od vladara.

-Dozvoljenost ostanka kod vladara sve dok se ne udovolji potreba.

-Nije dozvoljeno traziti imetak osim prezaduzenome, ili covjeku kome je naisla
nedaca odnijevsi mu citav imetak, ili covjeku kojeg je snaslo teze siromastvo.

-Dozvoljeno je prethodno spomenutim traziti imetak dok ne udovolje potrebi,
a ako odbiju ono sto su trazili, obavezno je da se ustegnu od daljnjeg trazenja, jer je
dodatno trazenje zabranjeno.

-Vladar ili voda duzan je da stalno savjetuje i upucuje svoje podanike,
te da ih podstice da saraduju u dobrocinstvu i bogobojaznosti, te da pomazu
potrebnicima.

537. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sell em, rekao: "Nije siromah onaj koji trazi od ljudi, pa ga
zadovolje jedan ili dva za!ogaja, jedna ili dvije datule, nego je siromah onaj koji
ne nalazi ono cime bi se obogatio, niti se na njega obraca paznja, pa da mu se da
sadaka, niti ustaje i moli ljude"

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojern 264 u Poglavlju o blagosti
prema jetimu i djevojcicama.

561

SeUmb-'ldd'HUali

Poglavlje pedeset osmo

DOZVOLJENO IE PRIH VATIT1 IMETAK KOJI SE
DOBIJE BEZ MOLBE I ZALAGANJA

Kada Allah Svome robu dadne opskrbu bez trazenja, iscekivanja, nastojanja da
se dobije i prethodnog vezanja duse za njega, pohvalno je da ga uzme i utrosi ga na
sebe, svoju porodicu ili da podijeli siromasima i nevoijnicima.

538. Od Salima b. Abdullaha b. Omera, a on od svoga oca Abdullaha b.
Oiv^ra, a on od Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, davao mi je donacije, pa bih ja govorio: 'Dadni ih onome
ko je od mene potrebniji', a on bi rekao: 'Uzmi je. Kada ti nesto od ovog imetka dode
bez tvoga nastojanja i trazenja, onda ga uzmi za sebe, pa ako zelis, koristi ga, ako
zelis, podijeli ga kao sadaku, a ako nije tako, onda nemoj se vezati za njega'" Salim
je rekao: "Abdullah ni od koga nista nije trazio, niti je odbijao kada mu se nesto
dadne." (Muttefekun alejhi)

Dokurnentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (3/337), Fethul-Bari; Muslim (1045).

Iz hadisa se shvata:

-Dozvoljeno je uzimati i posjedovati imetak ukoliko ga covjek nije stekao
trazenjem od drugih ili se u potpunosti predao ljubavi prema stjecanju imetka.

-Vrijednost posjedovanja imetka ukoliko ga covjek usmjerava razlicite
dobrotvorne svrhe.

-Podsticaj na davanje prednosti i posvecivanje paznje potrebnijima.

- Ashabi, radijallahu anhum, bili su skromni prema ovosvjetskim dobrima
i preferirali su uzimati od ovoga svijeta samo ono sto ce zadovoljiti njihove
osnovne potrebe.

- Vladar ili voda ima pravo dati odredena sredstva nekome od svojih
podanika, ukoliko u tome vidi serijatsku korist, iako postoji neko kome su ta
sredstva potrebnija.

562

RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SALIHINA

-Vracanje donacije od pravednog vladara nije uctivo, a prezir ispravnih
prethodnika prema poklonima i donacijama vladara odnosi se na nepravedne vladaxe.

-Za ciji se imetak zna da je stecen na dozvoljen nacin, njegova donacija
i poklanjanje se ne vracaju. Ko zna da je odredeni imetak stecen na nedozvoljen
nacin, zabranjeno je iz njega davati donacije i uzimati ga. Ko bude sumnjao u imetak
(ne znajuci da Ii je dozvoljen ili nedozvoljen) sigurnije ga je vratiti, i to predstavlja
vid bogobojaznosti i uzdrzanosti.

-Dosljedno slijedenje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od strane
Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma. Ovakav postupak posebno se od njega
prenosi po cemu je postao izuzetno poznat.

Poglavlje pedeset deveto

PODSTICAJ DA SE COVJEK HRANI OD RADA SVOJIH RUKU

USTEZANJE OD TRA2ENJA I IZNALA2ENJA PRILIKA

ZA DOBIVANJE DONACIJA I POKLONA

Allahov rob treba samostalno da zaraduje za svoju prehranu, jer na takav nacin
nece gledati na ono sto ljudi posjeduju i nece se obazirati na one koji su po imetku
iznad njega, a sebe ce zastititi od pohlepe za tudim. Uzviseni kaze: "A kada se namaz
zavrsi, vi se po zemlji razidite i trazite Allahovo obilje." (El-Dzumu'a, 10)

Uzviseni Allah obavjestava da je poslije zavrsetka namaza dozvolio Svojim
robovima da se razidu po zemlji i da tragaju za blagodatima koje im je dao.

NJaredba u ovom ajetu ne oznacava imperativ, vec naglasava proizvoljnost
ovakvog postupka (a ne obaveznost), jer se navodi poslije zabrane.

539. Od Ebu Abduliaha ez-Zubejra b. EJ-Awama, radijallahu anhu, prenosi
se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; "Da neko od
vas uzme svoje konopce, a zatim ode u brda i dode sa svezanim naramcima suhog
granja na svojim ledima i proda ih, pa time mu Allah sacuva njegov obraz, bolje mu
je nego da moljaka Ijude koji mu mogu dati ili ne dati." (Biljezi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (3/335) - Fethul-Bari.

563

Setiwb. /del- Mali

Iz hadisa se shvata:

-Podsticaj na ustezanje od prosjacenja i cuvanje od njega.
-Podsticaj na rad radi stjecanja opskrbe.

-Nije dozvoljeno traziti od drugih kada postoji mogucnost rada i stjecanja
opskrbe vlastitim zalaganjem i znojem.

-Potrebno je ulagati veliki trud za stjecanje halal opskrbe, jer sa neba ne pada
ni zlato ni srebro.

- Uzimati za povode stjecanja opskrbe i raditi, nije u suprotnosti sa pouzdanjem
u Allaha.

-Pojasnjenje ponizenja u koje zapada onaj koji prosi i trazi, a to ponizenje
ogleda se u odbijanju da mu neko dadne.

-Nije dozvoljeno potcjenjivati rad, niti se stidjeti rada, makar taj rad bio malen
ili prezren i ne imao nikakve vrijednosti u ocima ljudi.

540. Od Ebu Hurejrea, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Da neko od vas sabere i donese na svojim ledima
suhog granja (pa ga proda), bolje mu je nego da trazi od drugoga , pa mu ovaj dadne
ili ne dadne," (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (3/335) - Fethul-Bari; Muslim (1042).

Iz hadisa se shvata:

-Pogledaj koristi koje su navedene poslije prethodnog hadisa.

541. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Davud, alejhis-selam, izdrzavao se iskljucivo od
vlastitog rada" (Biljezi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (4/303) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

-Podsticaj muslimanu da radi i da stjece opskrbu vlastitim radom i zalaganjem.

-Vrijednost vlastitog rada, jer ono sto covjek direktno cini ima prednost nad
onim sto cini indirektno.

564

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1IADUS-SAUH1NA

-Ovdje je posebno naveden Davud, alejhis-selam, zato sto se hranio od rada
svojih ruku, a nije bio u potrebi za tim. Bio je halifa na Zemlji, kao sto Allah Uzviseni
o tome govori, ali je zelio da se hrani na najispravniji nacin. Zato ga je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo pri argumentaciji, jer spominjanje odredene
stvari sa dokazom ostavlja veci uttsak.

-Zarada ne umanjuje oslanjanje i pouzdanje u Allaha.

-Posvecivanje radu ne zaokupira covjeka od pozivanja drugih u vjeru i traganja
za znanjem.

542. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Zekerijja, alejhis-selam, bio je stolar."
(Biljezi Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Biljezi ga Muslim (2379).

Iz hadisa se shvata:

-Vrijednost rada i poznavanja odredenog zanata, povodeci se u tome za
postupcima vjerovjesnika, alejhimes-selam.

543. Od El-Mikdada b. Madijekriba, radijallahu anhu, prenosi se da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Niko nikada nije jeo bolju hranu
od one koju stekne vlastitim radom, a Allahov vjerovjesnik Davud, alejhis-selam,
hranio se od vlastite zarade." (Biljezi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (4/303) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata;

-Najbolja hrana i najlagodnije zivljenje jeste ono koje dolazi kao rezultat
vlastitog truda. Tako su postupali vjerovjesnici. Uzviseni Allah pojasnio je da jedan
od znakova njihovog pravog puta jeste da od ljudi nisu trazili nikakvu naknadu.

565

Scimifxldel-Httali

Poglavlje sezdeseto

PLEMENITOSX DAREZLJIVOST I TROSENJE
U DOBROTVORNE SVRHE

Voljeni brate, koji si jos uvijek vezan za ono sto volis, znaj da je plemenitost
sveobuhvatan naziv za razlicite oblike dobra i dobrocinstva, a od njih je plemenitost
udjeljivanja, tako da udjeljujes ono sto je potrebno onome kome je potrebno;
plemenitost duse ustezanjem od onoga sto ljudi posjeduju, a muslimanu je obaveza
da se odazove na poziv plemenitosti i da siri dobro. Onaj ko tako postupa, njegove
nagrade nece nestati, jer se nagrade kod Allaha ne gube.

Ko ne posjeduje imetak, treba darovati ono sto ima i u tome uloziti maksimalan
trud bivajuci uvjeren u ostvarenje Allahovog obecanja vise nego sto je uvjeren u
ono sto stoji pred njim. Postoji vise vrsta darezljivosti, a o njoj je pisao Ibn Kajjim
el-Dzevzijje u svojoj predivnoj knjizi "Medaridzus-salikin" (2/293), pa kaze:

"Deset je stepena darezljivosti;

Prvi: Darezljivost dusorn, a to je najvisi stepen, kao sto kare pjesnik:

Darezljivje dmom kada njome skrtac tvrdici,

A darezljivost dusom je stepen darezljivosti najveci.

Drugi: Darezljivost zrtvujuci svoje vodstvo, a to je drugi stepen darezljivosti.
Darezljivost podstice darezljivoga da ne pridaje veliku paznju svome vodstvenom
poloiaju i da ga koristi za izvrsenje potreba onih koji ih traze.

Treci: Darezljivost vlastitog rahatluka i uzivanja tako sto se zamara i ulaze
trud za postizanje koristi drugima. U ovo spada da covjek daruje svoj san i nasladu
prijatelju s kojim razgovara nocu, kao sto je receno u stihovima:

Posvetio se drugima, a kada bi mu neko rekao
Daruj mi san svoga oka, ne bi zaspao.

Cetvrto: Darezljivost znanjem njegovim sirenjem. Ovo je jedan od najvecih
stepena darezljivosti, jer je darivanje znanja bolje od darivanja imetka - znanje je
na vecem stepenu pocasti od imetka.

566

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JA DUS-SA LIHJNA

Ljudi se u darivanju znanjem svrstavaju na razlicite stepene. Allahova mudrost
i odredenje koji se provode bez premca nalazu da onaj ko skrtari znanjem nikada
se njime nece okoristiti.

Darezljivost znanjem podrazumijeva: Da ga ustupis onome ko te za njega pita,
pa i da ga njemu u potpunosti preda£; kada ti neko postavi odredeno pitanje, onda
ces mu dati potpun, iscrpljujuci odgovor, jer odgovor se ne bi trebao svesti samo na
ono cime odbijas nuzdu, kao sto neki ljudi u svojim odgovorima i fetvama napisu
"Da" ili "Ne" zadrzavajuci se samo na tome.

Peti: Darezljivost korisdu ugleda i pozicije, kao sto su zalaganje i dolazak sa
doticnom osobom kod nadleznih i si. Ovakav postupak predstavlja zekat na poziciju
i ugled koji se trazi od roba, isto kao sto je poducavanje drugih i £irenje znanja zekat
na samo znanje.

Sesti: Darezljivost koristenjem vlastitog tijela u razlicite svrhe, kao sto
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu, koji je muttefekun alejhi, kaze:
"Za svaki zglob jednog od vas treba dati sadaku svakog dana u kome izade Sunce.
Izmirenje dvojice je sadaka, pomoci covjeku da se popne na svoju jahalicu, ili mu
podici njegov prtljag na nju, sadaka je, lijepa rijed je sadaka, svaki korak kojim
covjek koraca na namaz sadaka je, uklanjanje smetnji sa puta je sadaka."

Sedmi: Darezljivost vlastitom cascu, a ko jenjome darezljiv u prsima nece kriti
zlobu, imat ce mirno srce i rijesit 6e se neprijateljstva ljudi prema sebi.

Osmi: Darezljivost strpljenjern, podnosenjem neugodnosti i ustezanjem. Ovo
je jedan od casnih stepena darezljivost! i korisnija je onome ko je posjeduje od
darezljivosti imetkom, daje mu vise ponosa i snage, kao i pomoci, s njome postaje
prisebniji, casniji, a ovu darezljivost mogu imati samo velike duse.

Kome je tesko darivati imetak, neka iskaze darezljivost na ovaj nacin, jer ce
ubrati najljepse plodove na dumaluku i ahiretu.

Deveti: Darezljivost lijepim ponasanjem, vedrinom, jednostavnoscu. Ova
darezljivost je iznad darezljivosti strpljenjern, podnosenjem i oprostom, jer onaj ko
je posjeduje nalazi se na stepenu covjeka koji stalno posti t klanja. Ova darezljivost
je nesto najteze sto se moze staviti na vagu dobrih djela.

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: "Nemoj od dobra nista
potcjenjivati, pa makar da svoga brata susretnes vedroga lica."

Ova darezljivost sa sobom nosi mnogobrojne koristi i radosti, a covjek ne
moze druge ljude nicim obuhvatiti kao sto to moze svojim lijepim ponasanjem
i podnosenjem neugodnosti.

Deseti; Darezljivost prepustanjem ljudima onoga sto posjeduju, bez osvrtanja
na to, niti ceznje i pohlepe svojim srcem, bez izlaganja i traganja za tim, ni djelima
ni jezikom, pa zato jezik siromasnom darezljivcu, kada je u mogucnosti da udijeli,

567

Selim h. Mt'I-Hiliiti

kaze; 'Ako ti nisam dao ono sto ces darovati ljudima, onda im daruj svoju skromnost
prema njihovim imecima i onome sto posjeduju, nadmasit ces ih u dobru i natjecati
se sa njima u darezljivosti i osjecati se smiren u odnosu na njih.

Svaki od ovih stepena darezljivosti moze se povecavati i ostavljati poseban
dojarn na srce i stanje. Uzviseni Allah garantirao je da ce darezljivome jos vise dati,
a da ce skrtici imetak unistiti. Neka je Allah na pomoci."

Allahov rob treba da prode kroz ove stepene s pouzdanjem u Allaha, koji se
smatraju okosnicom i srzi oslanjanja na Allaha.

Uzviseni Allah kaze: "VI necete nesto udijeliti a da On to nece uvecati ." (Sebe^ 39)

Tumacenje ovog ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o trosenju na
porodicu.

Uzviseni kaze: "Dobro koje podijelite vase je, a ono sto dijelite, dijelite samo
u zelji za Iicem Allahovim! A ono sto od dobra udijelite, to ce vam se nadoknaditi
i nece vam se nepravda uciniti!" (El-Bekare, 272)

Uzviseni obavjestava da onaj ko cini dobro, cini ga za sebe, a uvjet ispravnosti je
da to dobro cini radi Allahovog zadovoljstva. Ko ucini djelo na ovakav nacin, Allah
se obavezuje da ce mu dati nagradu. On ce biti nagraden prema svojoj namjeri, a
uporiSte za ovo je kraj ajeta "A ono sto od dobra udijelite, to ce vam se nadoknaditi
i nece vam se nepravda uciniti!"

Uzviseni kaze: "A vi necete udijeliti nesto od dobra a da to Allah ne zna"
(El-Bekare, 273), tj. Njemu od tog dobra nije nista skriveno, a za njega ce nagraditi
najboljom i najpotpunijom nagradom na Sudnjem danu kada covjeku bude
najpotrebnija.

544. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Nije dozvoljeno zavtdjeti osirn u dva slucaja; covjeku kome
je Allah dao imetak pa ga trosi na Pravome putu i covjeku kome je Allah dao znanje
(mudrost), pa po njemu sudi i druge njemu poucava." (Muttefekun alejhi)

Ovo znaci; Nikome ne treba zavtdjeti ni na cemu osim na ove dvije blagodati.

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (1/156) - Fethul-Bari; Muslim, (816)

Manje poznate rijeci:

'"Lavist" - ovdje oznacava covjekovu zelju da postigne blagodati koje ima
i drugi, ne zeleci da te blagodati eliminise od onoga kome zavidi. Ovo je dozvoljeno.

568

RADOST POGLEDA KOMEK'TAR RIJADUS-SALIHINA

Iz hadisa se shvata:

-Zavist je opasna bolest od koje se potrebno udaljiti i biti oprezan.

-Zavist s prizeljkivanjem ostanka odredenih blagodati kod drugoga pohvalna
je ukoliko se odnosi na razlicite oblike dobra.

-Podsticaj na natjecanje u cinjenju dobrih djela.

-Sve blagodati u potpunosti su od Allaha, pa je obavezno zahvaljivati onome ko
ih daje tako sto ce ih covjek usmjeriti tamo gdje mu ih je Darovatelj naredio.

-Pohvalnost trosenja, ustupanja imetka, te njegove raspodjele u cijelosti u
razlicite oblike dobra, osirn ukoliko ce time nasljednici biti zakinuti, ili ce se od
drugih ljudi traziti i si., sto je serijat zabranio.

-Vrijednost znanja, propisa vjere, poducavanja ljudi i pozivanja u poduca-
vanje vjere.

545. Takoder, od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kome je od vas imetak njegovog
nasljednika drazi od vlastitog imetka?" Prisutni ashabi rekose: "Allahov Poslanice,
svakome od nas najdrazi je njegov imetak." On rece: "Covjekov imetak je onaj koji
potrosi i podijeli, a nasljednikov je onaj koji iza sebe ostavi." (Biljezi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa;

Biljezi ga El-Buhari (11/260) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

-Podsticaj na dijeljenje imetka u razlicite oblike dobra, prema mogucnostima,
kako bi to covjeku bilo od koristi na ahiretu.

- Sve sto covjek iza sebe ostavi, to postaje vlasnistvo nasljednika.

546. Od Adijja b. Hatima, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Cuvajte se vatre, pa makar i sa pola hurme."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i komentar hadisa su navedeni pod brojem 139 u Poglavlju
o pojasnjenju mnostva nacina cinjenja dobra.

569

Seiiinb.'Idvl-Hilali

547. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Nikada Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zamoljen za nesto a da je rekao; 'Ne'"
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (10/455) - Fethul-Bari; Muslim (2311).

Iz hadisa se shvata:

-Dozvola trazenja od vode (namjesnika), a prethodno je navedeno pojasnjenje
o oblicima dozvoljenog trazenja.

-Velika plemenitost i lijepo ponasanje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, jer nije cvrsto cuvao svoj dunjalucki imetak niti je ikada odbio dati onome ko
je nesto zatrazio, a njegovo davanje bilo je davanje onoga ko se ne boji siromastva,
i u tome se pouzdavao u Allaha Uzvisenog.

548. Od Ebu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'U svakome danu u kojem ljudi osvanu spuste
se dva meleka koja mole. Prvi moli: 'Allahu, nadoknadi onome ko trosi i udjeljuje',
a drugi kaze: 'Allahu, daj propast onome ko skrtari'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i komentar hadisa navedeni su pod brojem 95 u Poglavlju
o trosenju na porodicu.

549. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu> prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzviseni Allah kaze: 'Udjeljuj, sine
Ademov, pa ce se i tebi dati nafaka'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (8/352) - Fethul-Bari; Muslim (993)

Iz hadisa se shvata:

-Podsticaj na trosenje na Allahovom putu-
-Trosenje je povod za obilje opskrbe.

-Allah daje covjeku onoliko koliko on daje siromasnima, nevoljnicima
i potrebnicima.

570

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SAUWNA

-Allahove riznice su pune i nece se isprazniti. Uzviseni Zastitnik je plernenit
i dareiljiv i ne skrtari.

550. Od Abdullaha b. Amra b. EI- Asa, radijallahu anhu, prenosi se da je neki
covjek upitao Allahovog Poslanika, saLlaltahu alejhi ve sellem: "Koje su plemenite
osobine u islamu najbolje?" On rece: "Da nahranis gladnoga i da poselamis onoga
koga znas i koga ne znas." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (1/55) - Fethul-Bari; Muslim (39).

Iz hadisa se shvata:

-Cvrsto nastojanje ashaba da se upoznaju sa djelima od cijeg ce prakticiranja
imati koristi i na dunjaluku i na ahiretu.

-Podsticaj na udjeljivanje, davanje, hranjenje gladnih, siromasnih, nevoljnika,
putnika, slabasnih, te davanje poklona komsijama.

-Potrebno je nazivati selam bez ogranicavanja na posebne ljude, zato sto je
nazivanje selama opce pravo svakog muslimana.

551. Takoder, od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhu, prenosi se da
je Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem, rekao: "Cetrdeset je odlika (dobrih
djela), a najniza je dati ovcu na koristenje, Svako ko bude radio po jednoj od ovih
odlika, nadajuci se nagradi i potvrdujuci ono sto je obecano za ovu odliku, Allah
ce ga zbog nje uvesti u Dzennet." (Biljezi El-Buhari, a pojasnjenje ovoga hadisa
prethodno je navedeno u Poglavlju o pojasnjenju mnostva nacina cinjenja dobra)

Dokumentacija i komentar hadisa navedeni su pod brojem 138 u Poglavlju
o pojasnjenju mnostva nacina cinjenja dobra.

552. Od Ebu Umame Sudajja b. Adzlana, radijallahu anhu, prenosi se da je
rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve s-eilem: 'Sine Adernov, ako
podijelis visak, za tvoje je dobro, a ako ga zadrzis, to je zio po tebe, a neces biti
prekoren ako zadrzis onoliko koliko ti je potrebno. Pocni sa trosenjem na one koje
izdrzavas. Gornja ruka bolja je od donje." (Biljezi Muslim)

Dokumentacija i komentar hadisa navedeni su pod brojem 510 u Poglavlju
o vrijednosti gladovanja i skromnog zivljenja.

571

Sdimbldd-tfilali

553. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Nije od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nikad nista zatrazeno a da to nije i dao.
Jednom mu je dosao jedan covjek, a on mu dade stado izmedu dva brda, a zatim se
taj covjek vrati svome narodu i rece: 'O narode moj, prihvatite islam! Muhammed
dijeli ne bojeci se siromastva.' Kada bi covjek presao na islam zeleci samo korist
ovoga svijeta, ne bi proslo dugo a islam bi mu postao drazi i od ovog svijeta i svega
sto je na njemu." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (2313 i 58).

iz hadisa seshvata:

-Onima cija srca treba pridobiti daje se iz fonda zekata.

-Pojasnjenje velike plemenitosti i darezljivosti Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, te njegove obilne podjele imetka na Allah ovom putu radi uzvistvanja
Allahove rijeci.

~Ko okusa slast islama i osjeti uzitak imana, nece davati prednost nad njima
nicemu, ni imetku, ni uzivanjima, ni strastima.

554. Od Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
sallaLlahu alejhi ve sellem, vrsio je jedanput podjelu (ratnog plijena), pa mu ja
rekoh: 'Allahov Poslanice, drugi su preci ovome od ovihl a on odgovori: 'Dali su
mi da biram da od mene traze na nedostojan nacin, ili da me proglase skrticom,
a ja nisam skrtica'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (1056).

Manje poznate rijeci:

-'Dali su mi da biram da od mene traze na nedostojan nacin" - Imam En-Nevevi,
komentirajuci ove rijeci, kaze: "Oni su toliko bili uporni u trazenju, zbog slabosti
svoga vjerovanja, i shodno svome stanju doveli su me u poziciju ili da od mene
traze na nedostojan nacin, ili da me optuze za tvrdicluk."

Iz hadisa se shvata:

-Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, besprijekorno portasanje, strpljenje,
blagost i udaljavanje od neznalica.

572

RADOST POGLEDA KOMENTAR MjAbUS-SAUHlNA

-Pokudenost upornosti u trazenju od drugih.

-Imam ima pravo da iz fonda zekata i petine ratnog plijena dadne onima cija
srca treba pridobiti, kako bi u ta srca usla ljubav prema vjeri.

-Skrtost i tvrdicluk nisu odlike vjerovjesnika i dobrih ljudi.

555. Od Dzubejra b. Mut'ima, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Kada
se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, vracao sa Hunejna pridruzise mu se
beduini trazed imetak od njega, pa ga tako stjerase do jednog drveta i skinuse
mu njegov ogrtac. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zastade i rece: 'Vratite
mi moj ogrtac. Kada bih imao bogatstva koliko ima bodljika na ovome drvetu,
podijelio bih ga medu vama, a zatim biste vidjeli da nisam skrtica, lazac ili kukavica.'"
(El-Buhari)

Dokumentacija hadisa;

Biljezi ga El-Buhari (6/251) - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

"Himejn" - dolina u blizini Mekke u kojoj se odigrala poznata bitka poslije
oslobodenja same Mekke.

Iz hadisa se shvata:

-Pokudenost skrtosti, lazi i kukavicluka. Imam muslimana ne smije imati
nijednu od ovih osobina.

-Pojasnjenje Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, blagosti, lijepog
ophodenja, obilne darezljivosti i strpljivosti prema grubosti i osornosti beduina.

-Dozvoljeno je da osoba sama sebe opise pohvalnim osobinama kada to
data situacija nalaze, kako neznalice ne bi pomisiile suprotno. Tada to ne spada
u pokudenu samopohvalu i ponos.

-Onaj koji trazi treba biti zadovoljan obecanjem koje mu je dato, a kada se uvjeri
u njegovu istinitost, onaj ko je obecao duzan je da obecanje ispuni i sprovede.

556. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sadaka nece umanjiti imetak, a covjeku koji
oprasta drugome Allah ce samo ponos povecati, i niko nece biti ponizan prema
Allahu a da ga Allah, azze ve dzelle, nece uzdici (na veci stepen) ." (Prenosi Muslim)

573

Setimb.ldi-1-Hilali

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Muslim (2588).

Iz hadisa se shvata:

-Sadaka ne umanjuje imetak, jer Allah u njemu daje svoj blagoslovi nadoknaduje
ono sto je od njega dato.

-Ko bude poznat po prastanju i toleranciji, postat ce vodeci i velik u srcima
drugih ljudi, jer prefinjene moraine osobine privlace srca.

557. Od Ebu Kebse Omera b. S'ada el-Enmarija, radijallahu anhu, prenosi se da
je cuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori; "Zaklinjem vam
se da su tri stvah istinite, i jos cu varn nesto refr, pa zapamtite: sadaka ne umanjuje
imetak; kome bude ucinjena nepravda, pa je strpljivo podnese, Allah ce mu povecati
ponos; i nece covjek otvoriti vrata prosjacenja a da mu Allah nece otvoriti vrata
siromastva (ili je rekao slicno tome). I jos cu vam ovo reci pa upamtite: 'Dunjaluk
je za cetiri vrste ljudi:

- covjeka kojem je Allah dao imetak i znanje, pa se on u tome boji svoga
Gospodara, pomaze bliznju rodbinu i zna Allahovo pravo u njima - i ovaj je na
najboljem stepenuj

- covjeka kojem je Allah dao znanje, a nije mu dao imetak, pa on sa iskrenim
nijjetom govori: 'Kada bih imao imetka, i ja bih radio kao taj i tajl i on ce biti
nagraden prema svojoj narnjeri, a nagrada njih dvojice je jednaka;

- covjeka kojem je Allah dao imetak, a nije mu dao znanje, pa on nepromisljeno
raspolaze svojim imetkom i u tome se ne boji svoga Gospodara, niti pomaze bliznju
rodbinu, niti priznaje Allahovo pravo u njemu - i ovaj covjek je na najgorem
stepenu;

- covjeka kojem Allah nije dao ni imetak ni znanje, pa on govori: 'Kada bih imao
imetak, i ja bih radio kao taj i taj (zadnja spomenuta osoba), i on 6e biti kaznjen
prema svojoj narnjeri i grijeh njih dvojice je jednak.'" (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da
jehasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a biljezi ga Et-Tirmizi (2325); Ibn Madze (4228); Ahmed
(4/230 i 231). Kazem: Hadis je vjerodostojan.

574

RADOST POGLEDA KOMENTARRJJADUS-SALIHINA

Iz hadisa se shvata:

-Dozvoljenost zaklinjanja kako bi se nesto potvrdilo ili se otklonila sumnja iz
srca onoga koji slusa, i ovo je dozvoljeno i u situacijama kada se od covjeka ne trazi
da se zakune.

Podsticaj na strpljivost i podnosenje teskoca i neuzvracanje na nepravdu
slicnom nepravdom.

-Ko nesto radi Allaha ostavi, a u mogucnosti je da to ucini, Allah ce mu dati
bolje od toga sto je ostavio.

-Oprost i prelazak preko tudih pogresaka ima za posljedicu ponos, uzdizanje
i pocasti i na dunjaluku i ahiretu.

-Upozorenje na trazenje od drugih bez potrebe, jer takav postupak otvara vrata
siromastva.

-Pojasnjenje kategorija ljudi na ovom svijetu.

-Podsticaj na stjecanje znanje i djelovanje uz iskrenost namjere.

-Podsticaj na odrzavanje rodbinskih veza.

-Imetak bez znanja vodi u propast, a znanje bez straha od Allaha vodi
u Allahovu srdzbu.

-Covjek biva nagraden ili kaznjen kada donese cvrstu odluku, pa makar ne
mogao izvrsiti doti^no djelo, jer ako nije u mogucnosti da ga ucini, u mogucnosti
je da ga prizeljkuje i izrazava ljubav prema njemu.

-Kada nastupi prepreka izm.edu grjesnog covjeka i povoda za njegovo
pokajanje, te se ne bude mogao pokajati jer ne postoje povodi, kao u slucaju onoga
koji laze, iznosi potvoru, ili onoga koji lazno svjedoci a nema jezika, bludnika bez
spolnog organa, Iopova bez tjelesnih ekstremiteta, kao i svaki onaj koji ostane bez
motiva grijesenja koje je prije cinio, ukoliko voli i prizeljkuje da pocini taj grijeh
i ima namjeru da, ukoliko bi bio sposoban, da ga i ucini, pokajat ce se tako sto ce
odstupiti od izrazavanja ljubavi i prizeljkivanja i zalosti za nemogucnoscu cinjenja
grijeha. Ustrajnost u grijehu moguce je apsolutno zamisliti i za ovakve, pa je zato
moguce zamisliti i suprotno tome, a to je pokajanje. Zapravo, pokajanje je daleko
prije moguce od ustrajavanja.

Podrobnije sam pojasnio propis o pokajanju onoga ko nije u mogucnosti
uciniti grijeh u knjizi "Hadir-ruh ila ahkami tevbetin-nesuh" U njoj sam precizno
iznio pravce ucenjaka po ovom pitanju i dao prednost pravcu sljedbenika sunneta
i zajednice, sljedbenika ispravnih prethodnika.

575

Setintb. Md-Hitati

558. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da su zaklali jednu ovcu,
pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: "Sta je od nje ostalo?" Ona
odgovori: "Ostala je samo plecka." On rece: "Ostalo je sve osim plecke" (Prenosi
Et-Tirmizi i kaze da je vjerodostojan).

Ovo znaci; Podijelili su kao milostinju, osirn njene plecke, pa je rekao:
"Za buduci svijet nam je ostalo sve osim njene plecke."

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a biljezi ga Et-Tirmizi (2470) sa ispravnirn lancem
prenosilaca.

Ovom hadisu svjedoci i hadis od Ummu Seleme kod imama El-Begavija
u Serhus-sunneh (6/135-136), ali je u lancu prenosilaca El-Muttalib b. Abdullah
koji je mnogo prenosio rnursel hadise i bio sklon obmanjivanju.

Iz hadisa se shvata:

-Muslimani se podsticu na davanje sadake i pridavanje paznje torn obliku
dobrocinstva, ali isto tako sugerira se da covjek ne smije smatrati velikim ono sto je
podijelio u dobrotvorne svrhe.

-Pojasnjenje darezljivosti i plemenitosti Allahovog Poslanika, sallalltahu alejhi
vc sellem, i njegovih ukucana.

-Pravi covjekov imetak jeste imetak koji daje drugima i ciju nagradu pohranjuje
kod Allaha.

-Allah nece zapostaviti nagradu onoga ko je lijepo postupao, nego ce je sacuvati
i isplatiti mu je na Sudnjem danu.

559. Od Esme bint Ebi Bekr es-Siddik, radijallahu anhuma, prenosi se da je
rekla: "Rekao mi je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Nemoj zadrzavati
imetak pa da i tebi bude uskracen'"

U drugoj verziji stoji: "Trosi i nemoj brojati, jer ce onda tebi Allah brojati.
Nemoj zadrzavati visak, pa ce ga i Allah tebi uskratiti." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi EI-Buhari (3/299 i 300) - Fethul-bari; Muslim (1209, 88 i 89).

576

RADOST POGLEDA KQMENTAR Jil/ADUS-SAUHJNA

Iz hadisa se shvata:

- Pohvalnosti udjeljivanja i podsticaj na trosenje imetka.

-Zabranjeno je uskracivati sadaku bojeci se nestanka imetka, jer je to jedan od
najvecih povoda za prestanak bereketa. Uzviseni Allah neograniceno daje onima
koji dijele. Onaj ko prilikom davanja ne bude spekulirao i razmatrao, Allah ce dati
njemu nagradu bez razmatranja.

-Pravednost Uzvisenog Allaha podrazumijeva da su nagrada i kazna shodno
vrsti djela. Ko zna da ce ga Allah opskrbiti odakle se i ne nada, ima pravo da trosi
i dijeli bez obracunavanja.

560. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je cuo Allahovog Poslanika>
sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: "Primjer skrtice i onoga koji dijeli je kao
primjer dva covjeka koji na sebi irnaju zeljezne oklope od prsa do kljucnih kostiju.
Kada covjek udjeljuje, stit se jos vi^e prosiri, ili u potpunosti prekrije njegovu kozu
tako da cak sakrije i jagodice njegovih prstiju i prekrije svaki trag koze, a kada skrtac
ne zeli udijeliti, svaki dio stita se skupi, pa on pokusava da ga prosiri, ali se ne moze
prosiriti." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Buhari (5/305) - Fethul-Bari; Muslim (1021).

Iz hadisa se shvata:

-Navodenje primjera doslo je na mjestu dokaza kojim se argumentira vrijednost
onoga koji udjeljuje nad skrcem.

-Sadaka brise grijehe kao sto odjeca koja se vuce po zemlji svojim zadnjim
krajem brise tragove onoga koji je na sebi nosi.

-Istinsko obecanje onome koji udjeljuje da ce imati bereketa, pomoci, njegove
mahane ce biti sakrivene, bit ce sacuvan od iskusenja, jer sadaka odbija iskusenja.
-Skrtac ce biti przen vatrom svoga blaga na Sudnjem danu.
-Allahovo obecanje da de obrukati skrca.

-Kada darezljivi zeli dati sadaku, njegova prsa se ka njoj otvore i dusa mu
postane prefinjena, a skrtac kada sebi kaze da treba dati sadaku, dusa mu postane
jos tvrda, prsa mu se stijesne, a ruke skupe.

577

SeUmb.fdel-HUali

561. Takoder od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je AHahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko dadne sadaku u vrijednosti jedne
hurme koju je zaradio na dozvoljen nafiin, a Allah prima samo ono sto je lijepo,
Allah ce je prihvatiti Svojom desnicom, a zatim je njenom vlasniku uvecavati, kao
sto neko od vas odgaja zdrijebe, sve dok ne bude poput brda." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljeziga Buhari (3/278) - Fethul-Bari; Muslim (1014).

Iz hadisa se shvata:

-Uzviseni Allah prima sadaku samo iz imetka koji je stecen na halal nacin, jer
Allah je lijep i prima samo ono sto je lijepo.

-Allah uvecava sadaku iz lijepe zarade sve dok ne postane poput brda.

-Potvrda osobine ruku Allaha, azze ve dielle, a obje Njegove ruke su desne.

-Tumacenje Poslanikovih, sallallahu alej hi ve sellem, rijeci: "Allah ce je prihvatiti
Svojom desnicom" kao prenesenog znacenja zadovoljstva, prihvatanja, ili brzinu
prihvatanja sa tvrdnjama da potvrda desnice Allahu nalaze da je Njegova ruka
poput ljudskog ekstremiteta - odbacuje se.

SejhAbdul-Azizb.BazfAllahmusesrnilovao,usvojimkomentarimana"Fethul-
Bari" (3/280) kaze: "Ova tumacenja nemaju nikakve osnove i smisla, a ispravno je
hadis uzeti u njegovoj vanjstini. U tome, zahvaljujuci Allahu, nema nikakve zabrane
kod ehlis-sunneta ve-dzemata, jer njihovo vjerovanje podrazumijeva duboko
uvjerenje u sve ono sto se nalazi u Kur'anu i ispravnom sunnetu u vidu Allahovih
imena i svojstava, te potvrdivanje toga AElahu na nacin potpunosti i savrsenstva, uz
izrazavanje njegove cistoce i uzvisenosti od slicnosti stvorenjima. Ovo je istina od
koje nije dozvoljeno odstupati.

Kazem: Pravac ispravnih prethodnika u pogledu hadisa koj i govore o Allahovim
svojstvima potvrden je od strane imama Et-Tirmizija u njegovom Sunenu nakon
sto je prenio hadis i potvrdio ga vjerodostojnim pod brojem 662.

"Vise islamskih ucenjaka su o ovom i njemu slicnim hadisima rekli: "Ove
predaje govore o Allahovim svojstvima i spustanju Gospodara, tebareke ve te'ala,
svake noci na ovodunjalucko nebo. Ucenjaci su rekli; "Ove predaje su potvrdene i u
njih smo duzni vjerovati bez dodavanja ikakvih fikcija. Nece se reci: Kako?"

Tako je preneseno od Malika, Sufjana b. Ujejne i Abdullaha b. El-Mubareka, koji
su o ovim hadisima govorili; "Predite preko njih bez postavljanja pitanja 'kako?'

Ovako govore ucenjaci ehlis-sunneta vel-dzemata, a dzehmije su porekte ove
predaje rekavsi: "Ovo je usporedivanje Allaha sa stvorenjima."

578

RADOST POGLEDA KOMENTAM RIJADUS-SALFHINA

Allah, azze ve dzelle, je na vise mjesta u Svojoj Knjizi spomenuo ruku, sluh,
vid, pa su dzehmije iznijele svoje tumacenje o ovim ajetima, razlicito od tumacenja
ispravnih u£enjaka. Rekli su: "Allah nije stvorio Adema Svojom rukom" i rekli su:
"Ruka ovdje oznacava snagu"

Ishak b. Ibrahim kaze: "Usporedivanje Gospodara sa stvorenjirna je tek onda
kada neko kaze: 'Njegova ruka je poput ljudske ruke, ili sluh poput ljudskog sluha'
i si., ili kada kaze: 'Allahov sluh je poput ljudskoga sluha', onda je to usporedivanje.

Medutim, ukoliko kaze kao sto je Allah Uzviseni rekao: 'Ruka, sluh, vid, ne
upitavsi 'kako?* i ne rekavsi: 'poput ljudskog sluha' i si., onda to nije usporedivanje, kao
sto Uzviseni Allah u Svojoj Knjizi kaze: 'Njemu nije nista slicno, a On sve cuje i vidi.'"

562. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dok je neki covjek isao pustinjom, zacuo je glas iz
oblaka: 'Natopi bascu tog i tog.' U torn trenutku oblaci koji su nosili kisu krenuse u
odredenom pravcu i spustise svoju kisu na jedan kamenjar, a kisa koja je obilno padala
napravila je sebi kanal kroz kamenje. Covjek krenu ovim kanaiom i isao je sve dok
nije dosao do jedne basce u kojoj je stajao njen vlasnik i kisu koja se slijevala sa bre-
zuljka razvodio malim kanalima po cijeloj basci. Covjek ga upita: 'Allahov robe, kako
se zoves?' Ovaj odgovori: 'Tako i tako', pa je cuo isto ime koje je spomenuto iz oblaka.
Vlasnik upita: 'Allahov robe, a zasto odmah pitas za moje ime?' Onda mu je on rekao:
'Cuo sam glas sa riebesa kako nareduje oblaku punom kise: 'Natopi bascu tog i tog' -
po tvome imenu. Tako ti Allaha, reci mi sta to ti cinis pa je s tobom zadovoljan Allah
iznad nebesa?' Ovaj rece: 'Ako je zaista tako kako si rekao, onda znaj da ja kada oberem
bacsu, plodove podijelim na tri dijela: jedan dio podijelim kao sadaku, drugi ostavim
za svoju porodicu, a treci dio ponovo zasijem.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (2984).

Iz hadisa seshvata;

-U prijaSnjim narodima bilo je nadnaravnih cuda, a od toga potvrdujemo sarno
ono sto je vjerodostojno preneseno od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, putem povjerljivih i pouzdanih prenosilaca.

-Vrijednost pribliiavanja Uzvisenom Allahu trosenjem imetka na porodicu
i dijeljenjem potrebnicima.

-Postoje meleki koji su zaduzeni za raspodjelu opskrbe, ili oblake.

-Potvrda kerameta evlija, a oni su oni koji vjeruju i koji su bogobojazni.

579

Selimb.-Mel-Hilati

Poglavlje sezdeset prvo
ZABRANA SKRTOSTI 1 TVRDlCENJA

O ti koji si upucen na pokornost svome Gospodaru, znaj da skrtost predstavlja
covjekovo uskracivanje i zadrzavanje imetka koji posjeduje iz bojazni njegovog
nestanka. Tvrdiciuk je zesci od skrtosti, jer oznacava da covjek uskracuje uz cvrsto
nastojanje da postigne ono sto nema kod sebe, a kada to dobije, pocne tvrdiciti
i skrtariti njegovim nedavanjem. Skrtost je plod tvrdicluka, a tvrdiciuk nareduje
skrtarenje. Skrtac je onaj ko se odaziva motivima tvrdicluka.

Uzviseni Allah kaze: "A onorne koj i tvrdici i osjeca sc neovisnim, i ono najljepse
smatra laznim, njemu cemo put zla olaksati, i imetak njegov mu, kad se strovali,
nece koristiti." (El-Lejl, 8-11)

Uzviseni Allah izrazava prijetnju onome ko skrtari i smatra se neovisnim
o svome Gospodaru, azze ve dzelle, te negira nagradu i kaznu na Sudnjem danu,
tako sto ie mu olaksati put zla. Zato ko krene putern zla, Allah ce ga kazniti
udaijavanjem i napustanjem, a sve se to desava s odredenjem, njemu nece koristiti
njegov imetak kada umre, jer 6e se na buducem svijetu strovaliti u dzehennemsku
vatru, a Allahu se utjecemo od toga.

Uzviseni Allah kaze: "A oni koji budu sacuvani gramzljivosti i tvrdicluka, bit
ce ti koji ce uspjeti." (Et-Tegabun( 16)

Uzviseni obavjestava da je uspio i postigao cilj onaj ko bude sacuvan od teske
pohlepe koja ga tjera na cinjenje zabrana i uskracivanje prava.

Znaj da tvrdiciuk duse oznacava neminovno sirornastvo koje ne moze otkloniti
ni gomila zlata poput zernaljske kugle, a bogatstvo u imetku jos vise povecava
tvrdiciuk duse. Tvrdidluk duse moie iskorijeniti jedino vjerovanje u Allaha,
zadovoljstvo onim sto je Allah dodijelio i pouzdanje u Allahovu opskrbu.

Hadisi koji govore o ovoj tematici su u vecem broju spomenuti u prethodnom
poglavlju.

563. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Cuvajte se nepravde, jer ce nepravda biti tama na Sudnjem
danu. Cuvajte se pohlepe, jer je pohlepa unistila one koji su bili prije vas; pohlepa ih
je navela da medusobno prolijevaju krv i ucinila da dozvoljenim smatraju ono sto je
zabranjeno" ( Prenosi Muslim)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 203 Poglavlje
o zabrani nepravde.

580

RADOST POGLEPA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHJ,\'A

Poglavlje sezdeset drugo
DAVANJE PREDNOSTI I MEDUSOBNO DARI VANJE

Ibn Kajjim el-Dzevzije u knjizi "Medaridzus-salikin" (2/291-304) kaze: "Davanje
prednosti suprotno je tvrdicluku i gramzivosti. Onaj koji daje prednost drugima
nad samim sobom, ostavlja ono za cime je u potrebi. Ovo je stepen darezljivosti,
blagodamosti i dobrocinstva, Naziva se i stepenom davanja prednosti drugima
zato sto je najvisi, a inace postoje tri stepena. Prvi; Nema pomanjkanja u dijeljenju,
niti mu je tesko dijeliti, pa se ovaj stepen naziva stepenom blagodarnosti. Drugi: da
vecinu onoga sto posjeduje podijeli, a sebi nesto ostavi, ill mu ostane onoliko koliko
je dao, a ovo je stepen darezljivosti. Treci: da dadne prednost drugome u necemu,
aonje isam upotrebiza tim, a ovo je stepen davanja prednosti.

Ovaj stepen se dijeli na tri podstepena.

Prvi: Da dadnes prednost drugima nad sobom radi njihovih koristi, kao npr. da
ih nahranis, a ti si gladan, obuces ihr a ti nemas dovoljno odjece, napojis in, a ti si
zedan, tako da to ne vodi samounistenju koje u vjeri nije dozvoljeno, npr. da dadnes
prednost drugima u svome imetku, a ti ostanes bespomocni nevoljnik ocekujuci da
ti se dadne od drugih ljudi ili da prosis od njih. Isto se odnosi na davanje prednosti
drugima u svemu onome sto moze nastetiti vjeri onoga koji daje prednost. Ovo se
smatra neuracunljivoscu i nemoci, pa ko postupa ovako, bit de pokuden kod Allaha
i kod ljudi.

Takoder, davanje prednosti onome sto ce davaocu prednosti oduzeti njegovo
vrijeme, smatra se nevaljalim, npr. da dadne prednost svojim vremenom i svoje
srce rastoci u traganju za prosloscu, ili da dadne prednost nekoj stvari, a vec je svoje
srce i interes usredotocio ka Allahu, pa onda svoje srce rastoci u potrazi za torn
stvari, nakon sto mu je bilo usredotoceno, zatim svoje misli rastrka. Ovo davanje
prednosti, takoder, nije pohvalno.

Takoder, u to se ubraja davanje prednosti zaokupljenosti srca i razmisljanju
o brigama i koristima ljudi koje tebi nisu obaveza nad korisnim razmisljanjem
i zaokupljenosti srca Allahom. Slicni primjeri tome nisu skriveni. Zapravo, ovakvo
je stanje ljudi u vecini slucajeva.

Svaki povod koji ti donosi ispravnost srca, tvog vremena i stanja sa Allahom,
ne daji prednost u njemu nikome, jer ako dadnes prednost u tome drugome, onda
dajes prednost sejtanu nad Allahom, a da nisi ni svjestan.

581

SeUmb/Itiet-Hitalt

Razmisli o stanju vecine ljudi kada daju prednost nad Allahom u onome sto im
steti, a ne koristi. Ima li veceg neznanja i neuracunljivosti od ovoga.

Iz ovog aspekta su islamski pravnici govorili o davanju prednosti u pitanjima
priblizavanja Allahu, pa su rekli da je to pokudeno ili zabranjeno, kao npr. da covjek
dadne prednost drugome u prvom saffu namaza, a on se povuce, ili dadne prednost
nekome nad svojom blizinom imamu na dzumi, ili dadne prednost drugome
u ucenju ezana i ikameta, ili dadne prednost drugirna u znanju, pa tako samog sebe
lisi i drugoga uzdigne, pa ga taj dobije bez njega.

Drugi: Davanje prednosti Allahovom, azze ve dzeile, zadovoljstvu nad
drugim. To oznacava da zeli i da cini ono u cemu je Allahovo zadovoljstvo,
pa makar izazvao srdzbu svih ljudi. Ovo je stepen vjerovjesnika, a najvisi
od njih je stepen poslanika, alejhimus-salatu ves-selam, a jos vise ulul-
azma (najodabraniji poslanici), a jos visi za naseg Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve sellem. On se borio protiv citavoga svijeta, u potpunosti se
predao pozivanju ka Allahu, podnosio je neprijateljstvo bliznjih i daljnjih
u ime Allaha Uzvisenog. Dao je prednost Allahovom zadovoljstvu nad
zadovoljstvom ljudi iz svakog aspekta. U davanju prednosti Njegovom
zadovoljstvu nije ga osujetila nicija kritika, vec je svoj interes, cvrstu namjeru

izalaganjeusredotocionadavanjeprednostiAllahovomzadovoljstvu,dostavljanju
Njegove poslanice, uzdizanju Njegove rijeci, borbi protiv Njegovih neprijatelja
svedokAllahovavjera nije postalasuperiorna nad svakomdrugomvjerom.dokse

Njegovargumentnijeuspostavionadsvimsvjetovima,njegovablagodatupotpunila
nad vjernicima; tako je on dostavio poslanicu, ispunio emanet, savjetovao ummet
i borio se radi Allaha istinskom bogobojaznoscu, te obozavao Allahu sve dok
mu nije dosla smrt naredbom njegovog Gospodara. Niko drugi nije dostigao
ovaj stepen davanja prednosti poput njega, sallallahu alejhi ve sellem.

Na ovom stepenu iskusenje prvobitno biva veliko kako bi odstupili oni koji
nisu predvideni za ovo iskusenje. Kada ga covjek ponese i uznapreduje, onda se
pretvori u blagodat, tereti postanu ispomoc.

Ovo je poznato i obicnim i odabranim ljudima. Nijedan rob nije dao prednost
Allahovom, azze ve dzeile, zadovoljstvu nad zadovoljstvom ljudi, te podnio tezinu
i teret toga, strpivsi se u svome iskusenju, a da mu Allah to iskupsenje i teret nije
preobrazio u blagodat, radost i ispomoc shodno onome sto je trpio radi Njegovog
zadovoljstva. Tako se njegov strah pretvori u sigurnost, potencijalni padovi u spas,
zamor u rahatluk, teret u olaksanje, belaj u blagodat, iskusenje darivanjem, srdzba
u zadovoljstvo itd. Zato propadose oni koji zaostase i uplaseni ostase ponizeni.

Allahov zakon koji se nece promijeniti govori da onaj ko dadne prednost
zadovoljstvu ljudi nad zadovoljstvom Allaha, na njega 6e se rasrditi onaj kome je
dao prednost i napustiti ga, postal ce mu iskusenje, onaj koji ga je do jucer hvalio,

582

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

kudit ce ga. Ko dadne prednost Njegovom zadovoljstvu iz srdzbe, nece svoj cilj kod
njih postidi, niti nagradu za Ailahovo zadQvoljstvo dostici. Ovo je najnesposobnije
i najglupije stvorenje.

Zadovoljstvo stvorenja nije moguce postici, niti je naredeno niti zabiljezeno; to
je nemoguce, vec je neminovno da se moraju rasrditi na tebe. Ukoliko se rasrde na
tebe, a ti dobijes Ailahovo zadovoljstvo, to ti je draze i korisnije nego da se rasrde
na tebe, a ni Allah s tobom nije zadovoljan. Ukoliko se u oba slucaja moraju na tebe
rasrditi, onda dadni prednost njihovoj srdzbi kojom postizes Ailahovo zadovoljstvo,
pa ce poslije s tobom biti zadovoijni. U suprotnom, najlakse je postici zadovoljstvo
onoga cije ti zadovoljstvo ne koristi, niti ti steti njegova srdzba u pogledu tvoje vjere,
vjerovanja i buduceg svijeta. Ukoliko ti malo naudi na dunjaluku, onda je Allahova
srdzba daleko veca. Razum nalaze podnosenje rnanje stete da bi se odvratila veca,
te ispustanje manje koristi kako bi se postigla veca. Zato odmjeri svojim razumom
i pogledaj kojajeoddvijestvaribolja, pajoj daj prednost, ilikojajegorapaseodnje
udalji. Ovo je nuzni kategoricki dokaz u davanju prednosti Allahovom zadovoljstvu
nad zadovoljstvom stvorenja.

Kada osoba dadne prednost Allahovom zadovoljstvu, Allah ce joj osigurati
i nadomjestiti terete nezadovoljstva stvorenja. Ukoliko dadne prednost njihovom
zadovoljstvu, oni nece preuzeti teret Allahove srdzbe na njega.

ledan ispravni prethodnik rekao je: "Dodvoravanje jednom Lieu lakse je nego
dodvoravanje vise lica. Ukoliko se budes dodvoravao jednorn Lieu, On ce preuzeti
teret dodvoravanja svim ostalim licima.

Es-Safii kaze: 'Zadovoljstvo ljudi je cilj koji se ne moze dostici, zato se drzi
onoga s cime ces ti biti ispravan i dosljedno ga slijedi'

Poznato je da dusa ne moze biti ispravna osim kada da prednost zadovoljstvu
svoga Gospodara i Zastitnika nad drugima mimo Njega.

Treci: Davanje prednosti onome cemu je Allah dao prednost: To znaci da
davanje svoje prednosti pripises Allahu, a ne sebi, te da On jedino daje prednost,
a ne ti, pa kao da si predao davanje prednosti Njemu. Kada drugome das prednost
u necemu, prednost mu je dao Istiniti, a ne ti, jer je On u sustini davalac prednosti,
jer je On u sustini taj koji sve daje.

Znanstveno se pokazalo da covjek u osnovi nista ne posjeduje, Allahov rob
u sustini nema vlasnistva, a pravi vlasnik je njegov Gospodar." (sazetak)

Uzviseni Allah kaze: "I vise vole njima nego sebi, mada im je i samima
potrebno." (El-Hasr, 9)

Uzviseni Allah pohvalio je ensarije, jer su davali prednost potrebnicima
nad svojim vlastitim potrebama i otpocinjali su sa potrebama ljudi, iako su i oni
bili u potrebi.

583

Selimb. Mel-MMi

Uzviseni Allah kaze: "I hranu su davali, mada su je i sami zeljeli, siromahu,
sirocetu i suznju" (Ed-Dehr, 8) - do kraja ovih ajeta.

Ovo su stanja plemenitih koji hrane siromahe, sirocad i zarobljenike
u okolnostima vlastite ljubavi i strasti. Znaj da je prvo stanje na visem stepenu
od ovog stanja. Oni su dali sadaku izrazavajuci ljubav prema onome Sto.su dali
i mozda nisu u potrebi za tim, niti u nuzdi, dok su prvi dali prednost nad samima
sobom iako su i oni u potrebi za onim sto su udijelili. Allah najbolje zna.

564. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Dosao je jedan
covjek Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao; 'Ja. sani gladanl pa je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao po jednu svoju zenu (i upitao za hranu),
a ona rece: 'Tako mi Onoga koji te poslao sa istinom, imam samo vode' Zatim je
upitao drugu zenu, pa je i ona isto rekla, i tako redom, sve su rekle isto: 'Ne, tako
mi Allaha koji te poslao sa istinom, nemam nista osim vode.' Tada VJerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, upita: 'Ko ce ugostiti veceras ovoga covjeka?' Jedan
ensarija rece: 'Ja, Allahov Poslanice^ pa ga je poveo svojoj kuci i rekao zeni: 'Ugosti
Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, gosta.' U drugoj predaji stoji da je rekao
svojoj zeni: 'Imas li sta za jelo?', pa je rekla: 'Ne, osim hrane za djecu.' Ensarija joj
rece: 'Zabavi ih necim, a kada budu zeljeli veceru, uspavaj ih. Kada ude nas gost,
ugasi svjetiljku pa se prikazuj kao da i mi jedemo.' Zatim su sjeli, i gost je jeo, a oni
su legli bez vecere. Kada je svanulo, ensarija je dosao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi
ve sellem, i on mu rece: Allah se zadivio vasim sinocnjim postupkom sa vasim
gostom.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Buhari (7/119) - Fethul-Bari; Muslim (2054).

Iz hadisa se shvata:

-Ugoscivanje gosta obavezno je u islamu.

-Dozvoljenost upucivanja gosta onome ko je u mogucnosti da mu ukaze
gostoprimstvo.

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iako se i sam nalazio u stanju
oskudice, bio je darezljiv i plemenito je dijelio drugima i ono malo sto je
posjedovao.

-Cestitost ensarija koji su davali prednost drugima i pored svojih potreba.

-Uzviseni Allah nadgleda Svoje robove, nadgleda njihova djela, zna njihova stanja.

-Pohvalnost izrazavanja zadivljenosti onome ko uradi dobro.

584

RADOST POGLEDA KOMENTAR RtJADUS-SAUWNA

-Pojasnjenje povoda objave riject Uzvisenog: "I vise vole njima negosebi,mada
im je i samima potrebno. A oni koji se uscuvaju lahkomosti i tvrdicluka, oni ce
sigurno uspjeti." (EI-Hasr, 9)

-Potvrda Allahovog svojstva cudenja i divljenja, a to su prakticna svojstva koja
potvrduju pripadnici ehlis-sunneta vel-dzemata. Prethodno je pojasnjen njihov
pravac u torn pogledu.

-Odbacujese tumacenje da se pod ovim rijecima misli na Allahovo zadovoljstvo
njihovim postupkom, jer je takvo tumacenje sazdano na spekulaciji i nagadanju,
posto je protumaceno znacenje Uategoricki spekulativno. Vecina onih koji su se
dali na neispravno tumacenje pomijesali su svojstva sa onim sto iz njih proizlazi,
tj. protumacili su svojstva onim sto proizlazi iz njih, a onda time obesnazili
samo svojstvo. Molimo Allaha da nas saduva udaljenosti od menhedza ispravnih
prethodnika, sljedbenika hadisa.

565. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Hrana spremljena za dvojicu dovoljna je za trojicu,
a hrana spremljena za trojicu dovoljna je za cetvericu.'" (Muttefekun alejhi)

U predaji kod imama Muslima od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Hrana spremljena za jednog
dovoljna je za dvojicu, a hrana za dvojicu dovoljna je za cetvoricu, a hrana za
cetvericu dovoljna je za osmericu."

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Buhari (9/535) - Fethul-Bari; Muslim (2058).
Druga predaja kod Muslima (2059)

Iz hadisa se shvata:

-Podsticaj na njegovanje iijepih moralnih osobina i zadovoljstvo postojecim
blagodatima.

-Pohvalnost zajednickog objedovanja, jer sto je skup veci, veci je blagoslov.

-Dostatnost hrane proizlazi iz blagoslova okupljanja.

-Podsticaj na davanje hrane, te da covjek ne potcjenjuje ono sto ima kod
sebe i ne usteze se od njegovog davanja, jer sa malom kolicinom moze se dostici
dostatnost, sto znaci da se moze utoliti glad i odrzati tijelo, sto je svakako bolje od
nepostojanja nikakve hrane.

585

Selimb. 'Idcl-HUalt

566. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Dok
smo bili na putovanju sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, dode neki
covjek na svojoj jahalici i poce se obazirati okolo. Tada Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rece: 'Ko od vas ima viska jahalicu, neka je dadne onome ko nema
jahalice Ko od vas ima viska opskrbe, neka je dadne onorne ko nema opskrbe'
Zatim je spomenuo razlicite vrste imetka, pa tako shvatismo da niko od nas nema
pravo zadrzati ikakav visak imetka"' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljeziga Muslim (1728).

Iz hadisa se shvata:

-Voda (imam) pazi na svoje podanike i upucuje ih na ono sto je najbolje.

-Podsticaj na saradnju u cinjenju dobra i solidarnost u nedacama.

-Brzi odaziv ashaba na zelju i poziv Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, i njeno sprovodenje. Oni su uistinu bili radost njegovog oka.

567. Od Sehla b. S'ada, radijallahu anhu, prenosi se da je neka zena dosla
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, nosed satkani ogrtac, pa je rekla:
"Satkala sam ga svojim rukama da bih te u njega zaodjenula.' Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, uze ogrtac i odjenu ga. Izasao je pred nas, a ogrtac je bio donji dio
njegove odjede. Jedan covjek rece: 'Odjeni me njime, kako je sarno lijep!' Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: 'Da.' Zatim je otisao na neki skup, a kada se vratio,
savio je ogrtac i poslao ga torn covjeku. Tada ljudi rekose torn covjeku: 'Nisi dobro
postupio. Vjerovjesnik, sallalkhu alejhi ve sellem, ga je obukao jer je bio u potrebi za
iijim, a ti si ga od njega zatrazio znajuci da on nece odbiti onoga ko ga za nesto zamolif
Covjek re£e; Tako mi Allaha, nisam ga za njega zamolio da bih ga obukao, vet da
bude moj kefin.' Sehl je rekao: 'I bio je njegov kefin."' (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Buhari (3/143) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

-Pohvalno je prihvatiti poklon sto prije kako darovatelj ne bi nesto ruzno
pomislio.

-Plemenitost, velika darezljivost Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, koji
nije odbijao onoga ko ga za nesto zamoli.

586

RADOST POGLEDA KOMENTAF FJ/APUS-SALIHINA

-Dozvoljeno je da se nesto unaprijed pripremi, tj. prije nega sto dode vrijeme
potrebe za tim, jer je spomenuti covjek pripremio ogrtac za svoje kefirte.

-Dozvoljenost oslanjanja na indicije, jer su ashabi Poslanikovo, sallallahu alejhi
ve sellem, uzimanje ogrtaca argumentirali njegovom potrebom za ogrtacem, pa su
rekli: "Uzeo ga je jer je bio u potrebi za njim."

-Dozvoljeno je da covjek pohvali odjecfu koja se nalazi na drugom covjeku da
bi tako istakao njenu vrijednost, ili da mu iskaze svoju potrebu za njom, ukoliko je
toopravdano.

-Utemeljenostjavnogprijekorauslucajukrsenjaodredabaispravnogponasanja,
rnakar to krsenja ne dostiglo stepen stroge zabrane.

568. Od Ebu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada pripadnici plemena Es'ar gotovo ostanu bez
opskrbe u pohodima, ili pomanjka hrane njihovim porodicama u Medini, sakupe
sve sto imaju na jednu prostirku, a zatim to u jednom posudi podijele izmedu sebe
podjednako. Oni su od mene, a ja sam od njih." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Buhari (5/128-129) - Fethul-Bari: Muslim (2500).

Iz hadisa se shvata:

-Pojasnjenje vrijednosti plemena Es'ar, a to je pleme Ebu Musaa el-Es'arija,
radijallahu anhu.

-Pojasnjenje vrijednosti medusobnog pomaganja i darivanja, te sabiranja
opskrbe na putovanju na jedno mjesto kada pomanjka, a zatim njena podjednaka
podjela.

-Dozvoljeno je da covjek prica o odlikama svoga naroda.

587

Sctwib. 'Idci-Hilati

Poglavlje sezdeset trece

NATJECANJE U POGLEDU BUDUCEG SVIJETA I PRAKTICIRANJE
POSTUPAKA KOJIM A SE ZADOBIJ A BEREKET

Zalaganjem prilikom cinjenja dobrih djela da bi se covjek izdvojio i nadmasio
druge smatra se pohvalnom stvari, jer vodi natjecanju u postizanju dobra, velicanju
Allahovih znamenja i vecem cinjenju dobrih djela.

UzviSeni Allah kaze: "I neka se za to natjecu oni koji hoce da se natjecu."

(El-Mutaffifun, 26)

Nakon sto je Uzviseni Allah pojasnio ono sto je pripremio za dobrocinitelje
i precizno odredio stanista odabranih, podstakao je Svoje robove da dodu do ovih
pozictja, i radi njih neka se ponose oni koji zele da se ponose i neka se natjecu
oni koji zele da se natjecu, kao sto Uzviseni kaze: "Za ovako nesto neka se trude
trudbenici" (Es-Saffat, 61)

569. Od Sehla b. S'ada, radijallahu anhu, navodi se da je Allahovom Poslaniku,

sallallahualejhivesellem.jedneprilikedonesenonekopice.paseonnapio.Snjegove
desne strane sjedio je neki djecak, a sa lijeve stariji ljudi, te je upitao djecaka: "Da Ii
rni dozvoljavas da prvo dadnem njima?" Djecak je odgovorio: "Ne, tako mi Allaha,
Allahov Poslanice, nikome necu dati prednost u udjelu koje mi dolazi od tebe."
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada mu dodade posudu sa picem."
(Muttefekun alejhi)

Ovaj djecak je bio Abdullah b. Abbas, radijallahu anhuma.

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Buhari (5/30-31) - Fethul-Bari.

Manje poznati pojmovi:

"Udjelu koje mi dolazi od tebe"- tj. trag tvoga blagoslova i ostatka.

Iz hadisa se shvata:

- Opceniti sunnet prilikom pica jeste da se dadne prednost desnoj strani na
svakom mjestu.

588

RADOST POCI.EDA KDMENTAR RljADUS-SAUHlNA

-Davanje prednosti osobi koja se nalazi na desnoj strani nije zbog njene visoke
pozicije ili prednosti nad ostalima koji se naiaze na mjestu okupljanja, vec upravo
prednosti njegove strane.

-Davanje prednosti serijatskom shvatanju prije svih drugih.

-Pohvalnost izraiavanja postivanja prema starijima i stavljanje ljudi na njihove
pozicije, ukoliko se to ne suprotstavlja serijatskim propisima.

-Onaj ko zasluzuje nesto, najpreci je u odnosu na druge da upotpuni svoje
pravo i da se nad njim drugome ne daje prednost.

-Ashabi, radijallahu anhum, ogranicavali su se na ono sto ce im koristiti.

-Podsticaj na davanje prava onima kojima pripadaju.

-Lijepo ponasanje pri ophodenju sa ljudima, bili oni stariji ili mladi.

-Dozvo]jenojedamladiprisustvujuokupJjanjimastarijih,jersetakopoducavaju
i preodgajaju. Ljudskost i muskost ne mogu se usavrsiti osim na mjestima gdje se
okupljaju muskarci.

570. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Dok se Ejjub, alejhis-selam, kupao bez odjece, na njega
skocise zlatni skakavci. Ejjub ih poce stavljati u svoju odjecu, pa ga njegov Gospodar,
azze ve dzelle, pozva rekavsi: 'Ejjube, zar te nisam ucinio nezavisnim od onoga
sto vidis?' On rece: eSvakakor tako mi Tvoga ponosa, ali ja sam ovisan o Tvome
blagoslovu."' (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Buhari (1/387) - Fethul-Bari.

Manje poznati pojmovi:

"Zlatni skakavci" ~ komadici zlata koji su oblikom i mnostvom nalikovali
skakavcima.

Iz hadisa se shvata:

- Podsticaj na traganje za onim sto covjeku povecava blagoslov i vrijednost,

-Dozvoljenost da covjek nastoji sto vise dobiti halala i to posebno za onoga ko
je siguran da ce na tome zahvaljivati.

-Vrijednost bogatog koji zahvaljuje, a dodatno pojasnjenje o tome ce se navesti
u sljedecem poglavlju.

589

Sctiwb.Md-Hilali

- Dozvoljenost da se covjek kupa bez odjece na sebi, ukoliko je sam, ali je prece
da pokrije stidne dijelove tijela. Dokaz za ovu tvrdnju u ovome hadisu se uzima
iz cinjenice da je Allah, dz.s. prekorio Ejjuba zbog sakupljanja imetka, a nije ga
prekorio zbog kupanja bez odjece, sto ukazuje na dozvoljenost.

-Potvrda Allahovog svojstva govora.

Poglavlje sezdeset cetvrto
ZNACAJ ZAHVALNOG IMUCNOG COVJEKA,

A TO JE ONAJ Sto zaraduje imetak na dozvoljen naCin

I TROSl G A U ONO STO MU JE NAREDENO

Takav covjek izvrsava sve Allahove, subhanehu ve te'ala, naredbe i ispunjava
obavezna prava u pogledu imetka, bilo da se radi o cinjenju naredenog ili izbjega vanju
zabranjenog, a te obaveze i prava su:

a) da stjece imetak na serijatski dozvoljene nacine, koji su cisti od prijevare,
obmane, moljakanja ljudi i licne gramzivosti;

b) da svakome dadne njegovo pravo prilikom trosenja tog imetka, a to se prije
svega odnosi na njegovu porodicu a one koje je duzan izdrzavati, bez pretjerivanja,
umisljenosti i skrtarenja. Zatim, da daje obavezni zekat i sadaku iz tog imetka
u dobrotvorne svrhe, jer u imetku postoje i druga prava mimo zekata;

c) da ga trosi u serijatski opravdane svrhe i da ga ne uzima kao sredstvo
za cinjenje grijeha. Neki ljudi zaraduju imetak na dozvoljen nacin, a trose ga
u zabranjene svrhe. Utjecemo se Allahu od toga.

Uzviseni Allah kaze: "Onome ko udjeljuje i bogobojazan je, i ono najljepse
smatra istinitim, njemu cemo put dobra olaksati." (El-Lejl, 5-7)

Uzviseni Allah nagradit ce onoga ko izdvoji i udijeli iz svog imetka dio koji
mu je Allah naredio da dadne, bojeci se u tome Allaha, vjerujuci da ce za to biti
nagraden i da ce mu Allah to blagosloviti i poslije mu jos vise dati, te prosiriti
put dobra koji vodi ka Dzennetu cija je sirina poput sirine nebesa i Zemlje, koji je
pripremljen za bogobojazne.

Uzviseni Allah kaze: "A od nje ce daleko biti onaj najibogobojazniji, onaj
koji bude dio imetka svoga udjeljivao, da bi se cistio, ne ocekujuci da mu se
zahvalnoscu uzvrati, vec jedino zudeci za licem Gospodara svoga Svevisnjeg,
i on ce, zbilja, zadovoljan biti." (El-Lejl, 17-21) Ovi ajeti objavljeni su o Ebu Bekru

590

RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SAUHINA

es-Siddiku, radijallahu anhu, koji je robove koji su presli na islam u Mekki
oslobodio iz ropstva. Ako se kaze: "Pouka je u opcenitom znacenju ovog ajeta,
a ne u specificnom povodu njegove objave" odgovorit ce se: Da, tako je, ali Ebu
Bekr prednjaci nad ovim ummetom poslije Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, i takoder prednjaci u svim ovim pohvalnim osobinama: bio je iskren,
bogobojazan, c^ist, plemenit, darezljiv, uveliko je trosio svoj imetak u pokornosti
svome Zastitniku i ispomoci Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
Koliko je dinara i dirhema potrosio iz svoga licnog zadovoljstva zeleci time lice
svog Plemenitog Gospodara. Niko od ljudi nije ucinto Ebu Bekra duznikom da bi
mu se revansirao.

Njegova vrijednost i dobrocinstvo ogledali su se i kod ostalih predvodnika
i voda plemena. Zato je Urve b. Mes'ud, poglavar plemena Sekif, na dan primirja
na Hudejbijji, kada mu se Ebu Bekr grubo obratio i prekorio ga, rekao: "Tako mi
Allaha, da me prije nisi pomagao, a ja ti nisam uzvratio, sada bih ti odgovorio
kako zasluzujes" Ako su se ovako prema njemu odnosili predvodnici i poglavari
plemena, sta tek red za ostale ljude?

U oba Sahiha prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Ko bude udijelio dva para (deva, konja i si.) na Allahovom putu, cuvari Dzenneta
ce ga pozvati: Allahov robe, to je dobro' Ebu Bekr tada refe Allahov Poslanice,
nije nuzno da covjek bude pozvan sa svih vrata, a da li ce neko biti pozvan sa svih?'
Rece: 'Da. Nadam se da ces ti biti od njih.'"

Nema sumnje da Ebu Bekr, radijallahu anhu, spada u ovaj ajet i najpreft je od
svih ljudi opcenito da bude svrstan u njega. Termini ovog ajeta su opceniti.

Uzviseni Allah kaze: "Lijepo ja kada dajete javno milostinju, ali je bolje za vas
ako to prikrijete i date siromasima, i On ce pokriti vasa losa djela! A Allah dobro
zna ono sto vi radite!" (El-Bekare, 271)

Ajet ukazuje na vrijednost skrivanja sadake, svejedno bila obavezna ili
dobrovoljna, jer time se vise udaljava od pretvaranja, osim u slucaju da se
pokazivanjem sadake ocituje preovladavajuca korist u vidu povodenja ljudi za
doticnim davaocem sadake, i tada ovakav postupak iz ovog aspekta biva bolji. Ko
to ucini, dobit ce veliko dobro tako sto ce mu se podici stepeni, pobrisati grijesi.
Allahu od toga nije nista skriveno i zato ce davalac sadake biti nagraden.

Uzviseni Allah kaze: "Necete postici dobro sve dok ne budete dijelili od
onoga sto vam je drago! A sto god da dijelite, Allah to dobro zna." (Ali Imran, 92)
Komentar ovog ajeta naveden je u Poglavlju o trosenju od onoga sto covjek voli
i sto je dobro.

Inace, ajeti o vrijednosti trosenja u pokornostima su mnogobrojni i poznati.

5<H

Setimlh'Idi'l-ttitaU

571. Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Nije dozvoljeno zavidjeti osim u dva
slucaja: covjeku kojem je Allah dao imetak pa ga on trosi na putu Istine i covjeku
kojem je Allah dao mudrost, pa on po njoj sudi i druge njoj poucava."' (Muttefekun
alejhi) Komentar ovog hadisa prethodno je naveden.

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojem 544 u Poglavlju o plemenitosti,
darezljivosti i trosenju u svrhe dobra s pouzdanjem u Allaha Uzvisenog.

572. Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Ne zavidi se osim u dvije stvari: covjeku kojem je Allah dao
Kur'an, pa on s njime klanja i nocu i danju, i covjeku kojem je Allah dao imetak,
pa ga on dijeli i nocu i danju." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Buhari (9/73) - Fethul-Bari; Muslim (815).

Iz hadisa se shvata:

-Hadis donosi istovjetne koristi kao prethodni.

573. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da su siromasni muhadziri
dosli Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekli: "Bogatasi odose s
visokim stepenima i neprolaznim blagodatima." On upita: "A kako to?" Rekose:
"Klanjaju kao sto i mi klanjamo, poste kao sto i mi postirno, ali udjeljuju milostinju
koju mi ne mozemo udijeliti i oslobadaju robove koje mi ne mozemo osloboditi."
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada rece: "Hocete li da vas necemu
poucim cime cete stici one koji su vas pretekli i prestici one koji su iza vas? Miko
nece biti bolji od vas osim onoga koji bude radio sto i vi radite." "Svakako, Allahov
Poslanice" odgovorise oni. Poslanik Rece: "Izgovorite na kraju svakog namaza
trideset i tri puta subhanallah, elhamdulillahi i Allahu ekber" Nakon toga siromasni
muhadziri ponovo su se vratili Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
i rekli: "Nasa braca bogatasi culi su ono sto smo uradili, pa su to isto ucinili." Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada rece: "To je Allahova blagodat koju On
daje kome hoce." (Muttefekun alejhi, a ovo je Muslimova verzija)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Buhari (2/325) - Fethul-Bari; Muslim (595).

592

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Iz hadisa se shvata:

-Nastojanje ashaba, radijallahu annum, da cine dobra djela i da se natjecu
u cinjenju djela koja ce im koristiti na buducem svijetu.

-Iz ove predaje vidimo koliko su nasi prethodnici dijelili imetak na Allahovom
putu i zahvaljivali na ukazanim Allahovim blagodatima nadajuci se Njegovoj
nagradi.

- Oblici dobra su mnogobrojni, a putevi postizanja nagrade razliciti. Prethodno
je to pojasnjeno u nekim predajama hadisa (br. 120) u Pogiavlju o pojasnjenu
mnostva nacina cinjenja dobra.

-Nastojanje sirornasnih muhadzira da se poducavaju, jer su rekli: "Svakako,
Allahov Poslanice" tj. zelimo da se tome poducimo kako bismo ga primijenili
u nastojanju da sustignemo one koji su nas prestigli, te da postignemo njihove
stepene

-Ko zeli nesto nauciti; potrebno je da pita ucene da bi mu o tome dali uputu
i rjesenje.

-Allahove vrijednosti i blagodati su velike i daje ih kome zeli. Nije dozvoljeno
covjeku da se opire Uzvisenom za ono sto je dao Svojim robovima, jer Njegov
postupak nije u suprotnosti sa mudroscu i pravednoscu. Covjek mora znati da je
Allahovo davanje iskusenje, a i uskracivaaje ispit, Zato vjernik zahvaljuje kada mu
se dadne, a strpljiv je kada mu se uskrati, te zna da je sve to odredeno.

-Dozvoljeno je pratiti stanja dobrocinitelja i ucenih ukoliko im se time nece
nanijeti rteka stetu. To se cini iz aspekta: "Ne zavidi se osim u dvije stvari."

593

Seihub.Jtlei-Hilaii

Poglavlje sezdeset peto
SJECANJE NA SMRTI I KRATKOCA NADE

Znaj, robe, da ces se vratiti svome Gospodaru tako sto ces neminovno otici sa
ovoga svijeta. To je kraj stvaranja koje se zavrsava smrcu, jer Uzviseni kaze; "Svako
ko je na njoj, umrijetce." (Er- Rahman, 26)

Smrt je postojeca cinjenica, a i ona je stvorena, jer Uzviseni kaze: "Onaj koji je
stvorio smrt i zivot." (El-Mulk, 2)

Posrednici za uzimanje dusa su meleki, kao sto Uzviseni kaze: "Reds Usmrtit
ce\ ismeleksmrti, kojijezavaszaduzen." (Es-Sedzde, 11)

Takoder kaze: "Da ti je vidjeti kada meleki budu usmrcivali nevjernike."
(El-Enfal, 50} Medutirn, stvarni usmrtitelj je samo Allah, dz.s. "Allah uzima duse
prilikom njihove smrti." (Ez-Zumer, 42)

Kada se rob nastani u vjecnoj kuci, u Dzennetu sa blagodatima, ili vatri paklenoj,
dovest ce se smrt u liku ovna, a onda se zaklati naocigled stanovnika Dzenneta
i Vatre, kao sto se navodi u vjerodostojnoj predaji od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi
ve sellem.

Stoga, smrt ne znaci odlazak u nepostojanje ili nestanak, vec oznacava raskid
veze izmedu duse i tijela, promjenu stanja i preseljenje iz jedne kuce u drugu kucu.
Ko ovo sazna i shvati, smrt ce mu biti najveci motiv za cinjenje dobras vlastitu
neobmanjenost i kratkotrajno nadanje. Pokudena nada oznacava neprestano
odgadanje uz predanost grijesenju, odgadanje pokajanja i gajenje neosnovanih
nada kod Allaha. Neka nas Allah sacuva.

Uzviseni Allah kaze: "Svaka dusa ce smrt okusiti, a samo cete na Sudnjem
danu u potpunosti dobiti place vase! Pa ko bude od Vatre udaljen i u Dzennet
uveden, uspio je! A zivot na ovome svijetu samo je varljivo nasladivanje."

(AH Imran, 1S5)

Uzviseni Allah u opcenitom smislu, obuhvatajudi sva stvorenja, obavjestava
da ce svaka dusa smrt okusiti. Jedino On Uzviseni nece umrijeti, a dzinni, ljudi,
meleki, nosioci Njegovog Prijestolja - svi ce umrijet, i On ce ostati Jedini trajan
i vjecan. Tako ce biti Posljednji kao sto je bio Prvi.

U ovom ajetu izrazava se sucut svim ljudima. Miko nede ostati na zemlji
a da nece i umrijeti nakon odredenog roka. Kada se sjeme koje je Allah odredio da

594

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SALIHINA

postoji iz kicrne Adema istrosi i zavrsi se postojanje ljudi, tada ce Allah dati Sudnji
dan i nagraditi i kazniti stvorenja prema njihovim djelima, bila ona velika ili mala,
malobrojna ili mnogobrojna. Nikome nece aanijeti nepravdu ni koliko je trun.
Zato je Uzviseni rekao: "A samo cete na Sudnjem danu u potpunosti dobiti place
vase." Ko bude sacuvan od Vatre i spasen od nje i bude uveden u Dzennet, on je
u potpunosti uspio. Zatim ih Zastitnik upozorava na stvari koje ih zaokupljaju, te
covjeka odvracaju od stvarnosti a on biva obmanut svojim dunjalukom zaboravljajuci
na svoga Gospodara i Zastitnika. Tako kaze: "A zivot na ovome svijetu samo je varljivo
nasiadivanje", umanjujuci njegovu vrijednost i minimizirajuci njegovu vaznost. Ova;
dunjaluk je prezren i prolazan. On je ostavljena naslada koja, tako mi Allaha osim
kojeg drugog istinskog boga nema, samo sto ne ostane bez onih koji zive na njemu.
Zato od te naslade uzmite za pokornost Allahu koliko mozete. Nema kretanja, nema
snage osim uz pomoc Allaha.

Uzviseni Allah kaze: "A covjek ne zna sta ce sutra zaraditi i ne zna covjek
u kojoj ce zemlji umrijeti." (Lukman, 34)

Dusa ne zna sta ce sutra steci na svome dunjaluku ili ahiretu, a isto tako ne zna
gdje ce umrijeti, u svome mjestu, ili nekoj drugoj Allahovoj zemlji.

Ovaj ajet je argument protiv onih koji odgadaju pokornost i pokajanje Allahu,
kada neko od njih kaze; 'Sutra cu se pokajati"; ili "prekosu tra.. " a u cijem je vlasnistvu
sutra ili preko sutra?

Zato je Sehl b. Abdullah rekao: "Ovo su tvrdnje duse, a kako ce se pokajati
sutra, 'a sutra' nije u njegovom vlasnistvu."

Ovo je izvrstan primjer i nenadmasiv dokaz.

Uzviseni kaze: "I kada rok njihov prode, ni za jedan tren oni ga ne mogu
ni odgoditi ni ubrzati." (En-Nahl, 61)

Uzviseni obavjestava o Svojoj blagosti i briznosti prema Ijudima i pored njihove
nepravde. Kada bi ih On kaznio za ono Sto cine, na Zemlji ne bi ostalo nijednog
stvorenja, ali Uzviseni Gospodar je brizan i prikriva tude grijehe. On daje odgodu
do odredenog casa e ne ubrzava im kaznu, jer kada bi odmah kaznjavao, na zemlji
ne bi niko ostao. Zato je rekao na pocetku ovoga ajeta: "Kada bi Allah ljude zbog
zuluma njihovog kaznjavao, nista zivo na zemlji ne bi ostavio, ali, On ih do roka
odredenog ostavlja."

Uzviseni kaze: "O vjernici, neka vas imanja vasa i djeca vasa ne zabave od
sjecanja na Allaha. A oni koji to ucine, bit ce izgubljeni. I od onoga cime vas Mi
opskrbljujemo udjeljujte prije nego sto nekome od vas smrt dode, pa da onda
rekne: 'Gospodaru moj, da me jos samo kratko vrijeme zadrzis, pa da milostinju
udjeljujem i da dobar budem!' Allah sigurno nece ostaviti u zivotu nikoga kome
smrtni cas njegov dode, a Allah dobro zna ono sto vi radite." (El-Munafikun, 9-11)

595

Sctimk Idcl-llttali

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima vjernicima da Ga mnogo spominju,
zabranjuj e im da ih zaokupiraju imeci i djeca od Njegovog spominjanja, i obavjestava
in da onaj ko se zabavi ovosvjetskim nasladama i ukrasima, a zapostavi ibadet
1 pokornost svome Gospodaru, sigurno ce biti od onih koji su sami propali, a i njihove
porodice na Sudnjem danu. Zatim ih je podstakao da trose i udjeljuju u Njegovoj
pokornosti, jer svaki nemarni ce se kajati kada mu smrtne muke nastupe, trazit ce
produ7enje zivota, pa makar i za kratko, kako bi postigao ono sto ga je mimoislo. Ali,
daleko je to! Bilo je sto je vec bilo i doslo jle ono sto neminovno doJazi, a sve je to zbog
njegovog nemara. Nevjernici ce, kao sto Uzviseni kaze: "Ti opominji Ijude danom
kada ce im kazna doci, pa ce on. koji su zulum cinili - govoritn'Gospodaru nas,
ostavi nas jos samo kratko vrijeme. Odazvat cerao sc pozivu Tvome i slijedit cemo
poslanike!' - A zar sc prije niste zaklimali da necete na onaj svijet?" (Ibrahim, 44)
Nikome se smrt ne odgada nakon sto smrtni cas dode, a On najbolje zna i najbolje
je obavijesten o onome ko je iskren u svome govoru £ molbi u odnosu na onoga koji,
kada bi bio vracen, cinio bi vece zlo nego sto ga je i sam prije cinio. Zato je Uzviseni
rekao: 'Allah cc vas obavijestiti o onome sto einite."

Uzviseni kaze: "Kada nekome od njih smrt dode, on uzvikne: 'Gospodaru
moj, povrati me da uradim kakvo dobro u onome sto sam ostavio!' - Nikada' To
su rijeci koje ce on uzalud govoriti, pred njima ce biti prepreka sve do dana kada
ce ozivljem biti. Pa kada se u rog puhne, tada rodbinskih veza medu njima nece
b.ti i,edni druge nece nista pitati. Oni cija dobra djela pretegnu, oni ce se spasiti,
a oni cija losa djela pretegnu, oni ce posve izgubljeni biti, u Diehennemu ce
vjecno boraviti. Vatra ce im lica prziti i iskesenih zuba ce u njemu biti. 'Zar vam
ajeti Moji nisu kazivant, a vi ste ih poricali...' sve do rijeci: 'A koliko ste godina
na zemhi proveli?; upitat ce On. 'Proveli smo dan ili samo dio dana! odgovorit
ce. 'Pitaj one koji brojali: 'Pa da, kratko ste proveli; reci ce On, 'da ste samo
znali. Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se necete povratiti'"'
(EI-Mu'minun, 99-115)

Uzviseni obavjestava u kakvom ce stanju biti nevjernici i nemarni kada im
dode samrtni cas i kako ce se pravdati za neizvrsenje Allahovih prava; obavjestava
o tome sta ce govoriti i o njihovoj molbi da budu vraceni na ovaj svijet kako bi
popravih ono sto su propustili u periodu svoga zivota. Uzviseni Allah spominje
da ce oni mohti za povratak, ali im se to nece uslisiti prilikom samrti, na Dan
prozivljenja i Dan izlaganja pred Silnim, te kada budu izlagani vatri Dzehennema
u dubinama paklene patnje. Rijeci Uzvisenog: "Nikako!" oznacavaju odbacivanje,
tj. necemo mu se odazvati na ono sto trazi niti od njega primiti.

Zatim je Uzviseni rekao: "Pred njima ce biti prepreka'; prijeteci nasilnicima,
koji su na samrti, da ce biti kaznjeni kaznom u kaburima i to ce trajati sve
do Dana prozivljenja.

596

RADOST POGLEDA KOMENTAR RifAOUS-SALlHJNA

Kada dode Dan prozivljenja i puhne se u rog za ozivljenje, te ljudi ustanu iz
svojih kabura, tada rodbinske veze nece koristiti. Roditelj nece oplakivati svoje
dijete, niti se nad njim nadviti. Kome budu pretegnula njegova dobra djela, bit
ce spasen i uspio je, a cija losa djela pretegnu, izgubio je, propao je i u trgovini
bankrotirao. Zatim ce biti poveden ka Dzehennemu koji ce ga tako oprziti da ce
njegovo meso preko njegovi h peta spadati. A zatim ce ih njihov G ospodar kaznja vati
zbog nevjerstva, grijeha i losih djela koja ce ih vjecno u Dzehennemu ostaviti, pa
ce am red: "Ja sam vam poslanike poslao, objavio sam vam Knjige, otklonio vase
surnnje, nikakvog argumenta vam nije ostalo." Nece moci pobjeci od priznanja, ali
ce zatraziti da budu vraceni na ovaj svijet. To im se nece uslisati zato sto nema puta
za povrat, vec ce im se reck "Ostanite u njemu ponizeni i prezreni i ne ponavljajte
vise svoju molbu, jer se ona kod Mene vama nece uslisati." Tada oni vise ni rijeci
nece progovoriti, osim sto ce se cuti uzdisaji i izdisaji u vatri Dzehennema.

Nakon toga, Uzviseni Allah podsjetit ce ih na grijehe koje su cinili na ovome
svijetu izrugujud se vjernicima i Njegovirn bogobojaznirn sticenicima, te ce reci:
"Ovo je dan pravednosti, pa kao sto sam vas kaznio za vase nevjerstvo i ismijavanje
usplarntjelom Vatrom, njih cu danas nagraditi srecom, spasom, Dzennetom
i spasom od Vatre."

Zatim ce ih podsjetiti na njihovu nepokornost i neupudivanje ibadetu Njemu
Jedinome, i stavit de im na znanje: da su se strpjeli u zivotu na ovome svijeta,
uspjeli bi kao sto su uspjeli Njegovi bogobojazni sticenici, ali oni su dali prednost
prolaznom nad vjecnim, misled da su stvoreni bez razloga, bez svoga htijenja, ili
Njegove rnudrosti, i zato nisu vjerovali u prozivljenje. Zatim je Uzviseni Stvoritelj
Sebe proglasio cistim da stvori nesto besciljno; On je stvarni Vladar, cist od toga,
nema drugog istinskog boga osim Gospodara Plemenitog Prijestolja.

Uzviseni kaze: "Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smeksaju kada se Allah
i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je jos davno
data knjiga, pa su srca njihova, zato sto je mnogo vremena proteklo, postala
nemilosrdna i rnnogi od njih su grjesnici neposlusni." (El-Hadid, 16)

Uzviseni Allah objavio je ljudi ma Opomenu koja skida koprene uzavrelih strasti
sa njihovih ociju i srca. Njihova srca tada postaju prosvijetljena svjetloscu ljubavi
i respekta prema Allahu, koji ih je stvorio, ponizna, pokorna, smirena i spokojna
pred svojim Velikim i Uzvisenim Gospodarom.

Proslo je samo nekoliko godina nakon objave ovoga lijeka (ajeta), a vec ih je
Allah prekorio, jer nisu dostigli stepen koji je On od njih relio, pa je Uzviseni ovim
ajetima rekao da su vjernici zakasnili.

597

SeUmhUd-HUali

Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, kao sto stoji u Sahih Muslimu, kaze:

"Izmedu naseg islama i izmedu Allahovog prijekora ovim ajetom: 'Zar nije
vrijeme da se vjernicima srca smeksaju kada se Allah i istina koja se objavljuje
spomenej prosle su samo cetiri godine.

Ovo je glas prijekora vjernicima koji nisu dostigli vrhunac skrusenosti, jer
njihovi spori pokreti u nastojanju zadobijanja dobra ukazuju na slabost, a Allah
time nije bio zadovoljan za prvu vjernicku skupinu koja je na svoja pleca stavila
Bozanski pravac koji treba dostaviti svim ljudima, jer to je ugledna generacija koja
je stasala u okrilju Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kao uzora.

Ovim rijecima Uzviseni je podsjetio vjernike na okrutnost srca sljedbenika
Knjige koja su postala takva zbog ocitog grijesenja i prolaska dugog vrernenskog
perioda, uputivsi ostru prijetnju i upozorenje na njihov konacni ishod.

Ali, ljudska duso, nemoj gubiti nadu, jer Allah ozivljava srce nakon njihove
krutosti, upucuje zbunjene nakon njihove zalutalosti, daje izlaz iz nedaca nakon
njihove zestine. Kao sto ozivljava mrtvu zemlju obilnom i plodonosnom kisom,
tako ozivljava obamrla srca dokazima Kur'ana i ostalim znakovima, a zatim u njih
unese svjetlo nakon sto su bila zakljucana i nakon sto niko do njih nije mogao
doci. Zato, neka je slava Onome koji upucuje koga zeli nakon zablude i odvodi
u zabludu koga zeli, On cini ono sto zeli, On je mudar, pravedan u svim postupcima,
Blag, o svemu obavijesten, Veliki. Ovim objedinjenim cinjenicama koje uzimaju
srca i vode in u siroka prostranstva skrusenosti gdje se nalazi milost i smirenost,
Uzviseni Znalac oblikovao je Svoj utjecajni i blagi prijekor da bi se u potpunosti
odazvala srca kojima je njihov Tvorac ukazao Svoju pocast i vrijednost saljuci im
poslanika, jednog od njih, koji ih poziva u ono sto ce in u zivotu odrzati.

Ajeti o ovoj tematici su mnogobrojni i svima nama dobro poznati.

574. Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo me je za rame i rekao: 'Budi na dunjaluku
kao da si stranac ili putnik.'"

A Ibn Omer, radijallahu anhuma, govorio je: "Kada omrknes, ne ocekuj da ces
osvanuti, a kada osvanes, ne ocekuj da ces omrknuti. Od svoga zdravlja ostavi za
svoju bolest, a od svoga zivota za svoju smrt." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojem 471 u Poglavlju o vrijednosti
skromnosti na dunjaluku.

598

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

575. Takoder se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ne treba covjek musliman, koji ima
nesto da oporuci, zanociti dvije noci a da oporuka (vasijet) nije zapisana kod njega."
((Muttefekun alejhi) Ova verzija je El-Buharijina)

U Muslimovoj verziji stoji: "Da zanoci tri nocx" Kaze Ibn Omer: "Nije mi prosla
not od kada sam cuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da to govori,
a da kod mene nije bila moja oporuka."

Dokumentacija hadisa;

Biljezi ga El-Buhari (5/355) - Fethul-Bari; Muslim (1627). Druga predaja kod

Muslima:(1627i4)

Iz hadisa se shvata:

-Pohvalnost blagovremenog pisanja oporuke, jer covjek ne zna kada ce mu
doci smrt Pisanje oporuke nije ograniceno na covjeka u bolesti.

-Vjernik se stalno treba prisjecati smrti i spremati se za nju.

-Odaziv ashaba, radijallahu anhum, Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem. Ibn Omer, radijallahu anhu, ne bi zanocio nijednu noc a da oporuka kod
njega ne bi bila vec napisana.

576. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, povukao je vise linija i rekao: 'Ovo je covjek, a ovo njegov smrtni
cas. Dok je on u takvom stanju dolazi mu najbliza linija.'" (Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (1/336) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

-Dozvoljenost navodenja primjera i koristenja sredstava za pojasnjenje prilikom
edukacije kako bi se postigla bolja predodzba prilikom prenosenja znanja.

- Upozorenje covjeku na iznenadnu smrt koja ga moze zateci nespremnoga bez
dobrih djela.

-Smrt dolazi iznenada.

599

Sclinib.'Idd-HtlaU

577. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, nacrtao je kvadrat, zatim po njegovoj sredini povukao
uzduznu liniju pored koje je, sa strane, povukao nekoliko kracih Iinija okrenuvsi ih
prema uzduznoj, pa je rekao: "Ovo je covjek. Ovo sto ga opasuje je njegov smrtni
cas, a ova Iinija koja izlazi van, to je njegova nada. Ove kratke linije su prepreke
(nesrece). Ako ga ova spotakne (pogodi), ova ga oprzi, a ako ga ova saplete, ova ga
opece." (Prenosi EI-Buhari)

Slika izgleda ovako:

smrtni Cas

NADA

NEDACE

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga EI-Buhart (1/235-236) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

-Ovaj svijet je ispunjen poteskacarna, pa ko se strpi u tome, bit ce nagraden.
-Covjekova nadanja daleko su veca od duzine njegovog zivota. Zato on smatra
da ce ostvariti svoja nadanja prije dolaska smrtnog casa, aii ga smrt iznenadi.

-Covjek je duzan da se sto prije pokaje, jer ne zna sta c> ga sutra snaci, ne zna kada
ce umrijeti i gdje ce umrijeti. Mozda ga smrt zadesi u nadi koju je nastojao da ostvari.

578. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pozurite sa dobrim djelima da preteknete
sedam stvari. Zar ocekujete ista drugo osim siromastva koje odvodi u zaborav,
ili zabludujuceg bogatstva, ili smrtne bolesti, ili staraeke oronulosti u kojoj
se nesuvislo govori, ili iznenadne smrti, ili Dedzdzala, a on je najgore sto
ocekujete, Hi Sudnji cas koji je najvece iskusenje i gorci je od dunjalucke patnje."
(Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

600

RADOST POGLEDA KOMENTAR RUADUSSALIMNA

Dokumentacija, pojasnjenje sJabosti i komentar ovog hadisa navedeni su pod
brojem 93 u Poglavlju o pozurivanju u cinjenju dobrih djela.

579. Takoder od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslamk sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Mnogo spominjite onu koja prekida
sve naslade , tj. smrt. (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan (sahih li gajrihi), a biljezi ga Et-Tirmizi (2307); Ibn Madze

, vu' f TlMeSai (4/4)! Ahmed (2/292'293> i dr"gi od Muhammeda b. Amra, a on
od Ebu Seleme.

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je dobar.

Predaji svjedoce i druge predaje, a od njih je hadis od Enesa, Omera
b. El-Hattaba, Ibn Omera, Ebu Seida el-Hudrija i Zejda b. Eslema kao mursel. Stoga,
uzimaju6 ove predaje, gore navedena predaja je vjerodostojna.

Iz hadisa se shvata:

-Sunnet je svakom muslimanu, bio on zdrav ill bolestan spominjati smrt srcem
i ,ez.kom . to sto vise tako da mu smrt bude pred ocima, jer ce to biti veci povod da
ne cini grijehe i veci motiv da cini pokornosti.

-Smrt ponistava naslade. Molimo Allaha da nam ona dode sa blagoslovom.

-Onaj ko se prisjeca smrti, ukoliko bude u tjeskobi, sjecanje na smrt bit ce mu
olaksanje, a ako bude u olaksanju, sjecanje na smrt ucinit ce ga tjeskobnim. Tako ce
biti u stalnoj spremnosti da napusti dunjaluk.

580. Od Ubeja b. Ka'ba, radijallahu anhu, navodi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, poslije prolaska prve trecine noci ustao i govorio:

O Ijudi, Allaha spominjite! Doslo je prvo puhanje u Sur, a slijedi ga drugo puhanie
u Sur. Dosla je smrt sa svim onim sto nosi! Dosla je smrt sa svim onim sto nosi!"

a ga upitah: "Allahov Poslanice, ja mnogo vremena provodim uceci dovu, pa
koliko vremena da odvojim za donosenje salavata na tebe?" On mi rece- "Koliko
zehs." Upitah: "Cetvrtinu?" a on rece: "Koliko zelis, pa ako povecas to je dobro
za tebe. Opet upitah: "Polovinu?'! a on rece: "Koliko zelis, a ako povecas to je
dobro za tebe." Upitah: "A dvije trecine?" On rece: "Koliko zelis, ako povecas to je
dobro za tebe." Tada ga upitah: "Hocu li za tebe uciniti sve svoje dove?" On rece-

Tada ces biti sacuvan od briga i tvoji ce grijesi biti oprosteni." (Prenosi Et-Tirmizi
i kaze da je dobar)

601

Selimb.teld-HilaU

Dokumentacija hadisa:

Prvi dio hadisa je slab, a drugi je dobar (hasen li gajrihi). Biljezi ga Et-Tirmizi
(2457); Ahmed (5/136) od Abdullaha b. Muhammeda b. Akila, a on od Et-Tufejla b.
Ube;)a b. Ka'ba, a on od svog oca.

Biljezi ga El-Hakim (4/308); Ebu Nuajm (8/377). Prvi njegov dio je slican
ovoj predaji.

KazemrLanacprenosilacaje slab zboglosegpamcenjaAbdullahab. Muhammeda
b. Akila et-Talibija. Sto se tice zadnjeg dijela hadisa: "Allahov Poslanice, ja mnogo
donosim salavat na tebe..." kazem da postoji predaja koja joj svjedoci kod Kadije
Ismaila b. Ishaka u knjizi "Fadlussalati alennebijji, sallallahu alejhi ve sellem, " (13)
ciji je lanac prenosrtaca mursel. S time je ova predaja dobra (hasen).

Iz hadisa se shvata:

-Najbolji no<^ni namaz je onaj u zadnjoj trecini noci.

-Smrt je blizu covjeka, ali vecina ljudi nemarno se odnosi prema toj cinjenici.

-Vrijednost donosenja salavata na Vjerovjesntka, sallallahu alejhi ve sellem,

-Donosenje salavata na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, spada
u propisani zikr s kojim se srce smiruje i odagnavaju briga i tuga.

602

RADOST POGLEDA KOMENTAR MIADUS-SAL1H1NA

Poglavlje sezdeset sesto

POHVALNOST POSJEClVANJA iMEZARLUKA MUSKARCIMA
I STA SE KA2E PRILIKOM TOGA

Kada je u pitanju posjeta mezarja, ne postoji dokaz koji izdvaja muskarce
od zena, nego je propis po ovom pitanju isti i za muskarce i zene shodno
sljedecim dokazima:

1. Opcenit govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Pa ih vi posjecujte."
Prethodna zabrana obuhvatala je i muskarce i zene podjednako. Poslije derogiranja
zabrane, pohvalnost je obuhvatala oba spoia. Stoga onaj koji izdvaja zene iz ovog
opcenitog termina duzan je da iznese dokaz koji ne postoji.

2. Muskarci i zene imaju zajednicko ucesce u razlogu zbog kojeg je pohvalna
posjeta mezarja: "Jer oni podsjecaju na buduci svijet", kao sto se navodi u Burejdinom
hadisu koji cemo uskoro citirati. U Enesovom hadisu od El-Hakima, sa dobrim
lancem prenosilaca, stoji: "Zato ih posjecujte, jer orneksavaju srca, poticu da oci
zasuze i podsjecaju na buduci svijet " U hadisu od Ebu Seida el-Hudrija kod Ahmeda
i El-Hakima, sa ispravnim lancem prenosilaca, navodi se: "U njima je pouka."

3. U mnogim hadisima navodi se olaksica za zene u pogledu posjete mezarja,
a od njih je i predaja kod El-Hakima i El-Bejhekija, sa ispravnim lancem prenosilaca,
od Abdullaha b. Ebi Mulejke u kojoj se navodi da se Aisa jednoga dana vratila iz
posjete mezara, pa joj rekoh: "Majko vjernika, odakle si dosla?" Ona rece: "Dolazim
od mezara Abdurrahmana b. Ebi Bekra." Upitah je: "Zar Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, nije zabranio posjetu mezarima?" Rekla je: "Da, ali je onda naredio
njihovo posjecivanje."

4. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poducio je Aisu pozdravu
stanovnicima mezarja, kao sto se navodi kod Muslima. Rekla je: "Sta da im kazem,
Allahov Poslanice?" Rece: "Red: Neka je mir na stanovnike ovih stanista, vjernike
i muslimane. Neka se Allah smiluje predasnjim i potonjim od nas, i mi cemo se, ako
Allah dadne, vama pridruziti"

5. Vjerovjesrtik, sallallahu alejhi ve sellem, potvrdio je postupak zene koja je
plakala kod jednog mezarj a, rekavsi joj: "Boj se Allaha i budi strpljiva." Ova predaja
navedena je pod brojem 31 u Poglavlju o strpljivosti.

603

Seiimh. Mel-Hitoli

Medutim, potrebno je da zene ne posjecuju mezarja cesto kako to ne bi bio
povod za naricanje i zapostavLjanje prava muza. Zato se vjerodostojno navodi od
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Prokleo Allah one zene
koje mnogo posjecuju mezarje" tj. koje cesto posjecuju. U drugoj verziji navodi se
samo: "One koje posjecuju", sto je neispravno, jer u ovom lancu prenosilaca je Ebu
Salih, sticenik Ummu Hanie, a on je slab prenosilac.

Ovo rnisljenje zastupa veca grupa islamskih ucenjaka, kao sto su Hafiz Ibn
Hadzer, E3-Ajni, EI-Kurtubi, Es-Sevkani, Es-San'ani i drugi.

581. Od Burejde, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; 'Zabranio sam vam posjetu mezarima, ali ih
sada posjecujte."' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljeziga Muslim (977).

Iz hadisa se shvata:

-U ovom hadisu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, postoji
derogirajuci i derogirani navod, kao sto se to moze naci u Allahovoj Knjizi. Ovakvi
propisi iskljucivo se odnose na naredbe i zabrane, sto nije moguce niti je dozvoljeno
u obavijestima od Allaha, azze ve dzeile, ili od Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem.

-Zabrana je mudrost koja kada bude navedena, treba naici na ostavljanje
onoga sto je zabranjeno i ustezanje od njega, jer podrazumijeva opasnost, zabranu
i sprecavanje sve dok ne dode sasvim jasni dokaz iz serijatskog teksta, ili drugi
dokaz koji ovu zabranu izvodi iz te tematike ka tematici upute i pohvalnosti.

-Zabrana posjete mezarja derogirana je shodno onome sto se navodi u hadisu.

-Podsticaj na posjetu mezarja u srnislu pohvalnosti, jer je naredba dosla nakon
zabrane, sto oznacava dozvoljenost (a ne obligatnost), kao sto je to potvrdeno
u metodologiji islamskog prava.

-Razlog posjete mezarjima jeste da oni podsjecaju na buduci svijet, omeksavaju
srca, bivaju razlogom da potece suza, podsjecaju na smrt i ogranicavaju nadanje.

-Posjeta kaburima ne znaci trazenje pomoci od mrtvih, dozivanje onih koji su
unjimailinjihovoprizivanjeupomocjerjetosirkkojijeusuprotnostisamudroscu
utemeljenog posjecivanja. Stoga je takva posjeta kabura novotarska i zabranjena
podjednako i muskarcima i zenama.

604

RADOST POGI.KDA KOMEKTAR R1JADUS-SALIHINA

582. Od Aise, radijallahu anna, navodi se da je rekla: "Allahov Poslanik,
saliallahu alejhi ve sellem, kada bi god kod mene konacio, izlazio bi pred kraj noci
u mezarluke EI-Bekia, pa bi rekao: 'Neka je mir na vas, staniste Ijudi vjernika.
Doslo vam je ono sto vam je obecano sutra i vama je odgodeno, i mi cemo se
vama, ako Bog da, pridruziti. Allahu, oprosti stanovnicima Bekie el-Garkad."'
(Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljeziga Muslim (974)

Manje poznate rijeci:

"Doslo vam je ono sto vam je obecano sutra,." - Doslo vam je ono sto vam je
obecano da ce se desiti ,

"i vama je odgodeno" - Pod odgodom se podrazumijeva period izmedu smrti
i prozivljenja.

"El-Garkad" - Vrsta trnovitog drveta, a ovo mezarje u Medini nazvano je po
njemu jer je dosta ovog drveca bilo u njemu.

Iz hadisa se shvata:

-Dozvoljenost posjecivanja mezarja nocu.

-Mrtvi su vidjeli ono sto im je Allah obecao u vidu blagodati ili patnje. Ovime
se potvrduje patnja i blagostanje u kaburu.

-Sve sto je zivo, umrijet ce.

-Pohvalnost trazenja oprosta za vjernike, jer im to koristi.

-O znacenju izuzimanja rijecima fIi mi cemo se, ako Bog da, vama prikljuciti"
postoje dva misljenja:

Prvo: Ove rijeci se vracaju na rijeci "staniste Ijudi vjernika" tj. i mi cemo se
vama prikljuctti u stanju vjerovanja, ako Bog da, jer vjernik ne moze garantirati da
nece zapasti u smutnju. Molimo Allaha za spas.

Drugo: Ove rijeci nisu izrecene radi sumnje, vec je to izrazaj u arapskom jeziku.
Zar ne vidis rijeci Uzvisenog: "Uci cete sigurno u El-Mesdzdidul-haram, ako Bog
da, sigurni." (El-Feth, 27) Sumnja se ne moze nikako pripisati Allahu, koji dobro
poznaje skriveno.

605

Setimk'ldel-MJali

583. Od Burejde, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, poducavao ih je da prilikom obilaska mezarja kazu:
'Neka je mir na vas, stanovnici ovih stanista, vjernici i muslimani. I mi cemo se,
ako Bog da, vama pridruziti. Molimo Allaha za spas za nas i vas.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (975).

Iz hadisa se shvata:

-Nastojanje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da poduci svoj ummet
onome sto mu koristi.

-Znanje prije djelovanja; zato ih je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
poducavao prije nego sto bi nesto cinio.

-Nije dozvoljeno ciniti neki ibadet bez znanja.

-Pohvalnost upucivanja dove za mrtve i ukljucivanje sebe u dovu, te posebno
spominjanje selama i dove za vjernike.

584. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Allahov
Poslanik^ sallallahu alejhi ve sellem, prosao je pored nekih mezarja u Medini,
a zatim im se okrenuo svojim licem rekavsi: 'Neka je mir na vas stanovnici mezarja.
Neka Allah oprosti i nama i vama, vi ste nasi prethodnici, a i mi cemo doci za
varna.'" (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je dobar)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, a biljezi ga Et-Tirrnizi (1053). U Iancu prenosilaca je Kabus b. Ebi
Zabjan koji je imao lose pamttenje, a narocito je slab u predajama koje prenosi od
svoga oca, a ovaj hadis prenosi od njega.

Iz hadisa se shvata:

-Znacenje ovog hadisa potvrdeno je prethodnim vjerodostojnim hadisima, kao
sto su hadis od Aise i Burejdea, radijallahu anhum, osim rijeci: "Okrenuo ira se
svojim licem", koje su neispravne, jer ih samo navodi Kabus, a vec znas kakav je
njegov status kao prenosioca.

Opcenito receno: Allah nam je dao dovoljno vjerodostojnih predaja tako da
nismo u potrebi za slabim predajama.

606

RADOST POGLEDA KQMENTA8 RIfADUS-SALIHINA

Poglavlje sezdesetsedmo

POKUDENOST PRI2ELJKIVANJA SMRTI ZBOG

NEDACE KOJA COVJEKA ZADESl IZUZEV KADA

SE COVJEK BOFI ISKUSENJA U VJERI

Parnetan covjek ne sumnja da je zivot vjernika blagodat koja mu je ukazana,
jer kada umre, prekidaju se njegova dobra djela, dok kada je ziv, ukoliko su mu
djela dobra, povecava mu se dobrocinstvo, a ukoliko lose postupa, vjerovatno ce
napustiti losa djela i obznaniti svoje pokajanje, te traziti Allahovo zadovoljstvo.

Ali, kada se rob pribojava zapadanja u smutnje i plasi se da ce ga zadesiti steta
u vjeri, dozvoljeno mu je da prizeljkuje smrt, kao sto nas je poducio Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Neka niko ne pomisli da prijezir i pokudenost prizeljkivanja smrti znaci
preziranje susreta sa Allahom. Nikako! Muslim u svome Sahihu navodi od Aise,
radijallahu anha, da je rekla: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
'Ko voli susret sa Allahom, Allah voli susret sa njim, a ko prezire susret sa Allahom,
Allah prezire susret sa njim.' Rekla sam: Allahov Vjerovjesnice, a sta je sa prijezirom
prema smrti, jer je svi mrzimo?' R-ece: 'Ne odnosi se na to. Vec kada vjernik bude
obradovan Allahovom miloscu, zadovoljstvom i Dzennetom, zavoli susret sa
Allahom i Allah zavoli susret sa njim. Kada nevjernik bude obradovan patnjom
i srdzbom od Allaha, onda mrzi susret sa Allahom, a i Allah mrzi susret sa njim."'

Aisa, radijallahu anha, potvrdila je ovo znacenje drugi put kada je upitana

o tumacenju ovog hadisa, pa je rekla: "Nije to sto mislis, vec kada se pogled ukoci,

prsa zahroptaju, koza najezi, prsti ukoce, pa tada ko zavoli susret sa Allahom,

i Allah zavoli susret sa njim, a ko zamrzi susret sa Allahom, i Allah zamrzi

susret sa njim."

Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, u Komentaru Sahihu Muslima
(17/10-11) kaze: "Pocetak ovog hadisa tumaci njegov zadnji dio, a zeljeno znacenje
pojasnjava se ostalim opcenitim hadisima: "Ko zavoli susret sa Allahom i ko mrzi
susret sa Njim."

Hadis znaci da prijezir koji se uzima u obzir jeste prilikom uzimanja duse,
kada se vise pokajanje ne prima. Tada se svakom covjeku predoci njegovo konacno
staniste i ono sto mu je pripremljeno. Sretni tada zavole smrt i susret sa Allahom,
da bi presli ka onome sto je pripremljeno, pa i Allah zavoli susret sa njima, tj.
dadne im u obilju nagradu i pocast. Nesretni zamrze susret sa Allahom, jer znaju

607

Sefimh. Idel Hilali

za lose stanje onoga ka cemu idu, pa i Allah zamrzi susret sa njima, tj. udaljava ih
od Svoje milosti i pocasti.

Vjerodostojna predaja od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu
koji se prenosi u Sahihul-Buhariju i Muslimu, a u kojoj je u smrtnoj bolesti rekao:
"Allahu, ka najvisem drustvu!" ne znaci dozvotu prizeljkivanja smrti iz nekoliko
aspekata:

1. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovo je rekao u trenutku odvajanja
duse od tijela, kada su mu predoceni Dzennet, blagodati i pocasne pozicije koje mu
je Allah pripremio, pa je tako zavolio susret sa Allahom.

2. Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dat je izbor izmedu ostanka
sa svojim ummetom i ubrzanog odlaska, pa je odabrao najvise drustvo na stepenu
istinitosti kod Mocnog Vladara.

3. Receno je da je ovo specifika Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
za razliku od njegovog ummeta, sto je ipak slabo misljenje.

585. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka niko od vas ne prizeljkuje smrt, jer ako
je dobrocinitelj, mozda ce jos vise dobra uraditi, a ako je grjesnik, mozda ce se
pokajati." (Muttefekun alejhi, a tekst hadisa je iz El-Buharijine verzije)

U Muslimovoj predaji od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, navodi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka niko od vas ne prizeljkuje smrt
i neka ne moli za nju prije njenog dolaska, jer kada covjek umre, prekidaju se
njegova djela, a vjerniku njegov zivot uvecava samo dobro."

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (10/127) - Fethul-Bari; Muslim (2682).

Iz hadisa se shvata:

-Zabrana prizeljkivanja smrti i njenog trazenja od Allaha Uzvisenog prije nego
sto nastupi, jer povecanje zivotnog vijeka u bogobojaznosti oznacava povecanje
dobrih djela.

-Dova biva usltsana ukoliko bude izrecena u vremenu u kome se prima.
Zato je zabranjeno prizeljkivati smrt, sto se ubraja u jednu od pokudenih stvari
prilikom upucivanja dove.

-Potrebno je da vjernik iskoristi svoj zivot u pokornosti Allahu i njenom
povecanju, te samoobracunu i pokajanju za nepokornosti i grijehe koji je pocinio.

608

RA.DOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

586. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Neka niko od vas niposto ne zazeli smrt
zbog nevolje koja ga je pogodila, a ako vec mora, onda neka kaze: 'Allahu, pozivi
me ako je zivot dobar za mene, a usmrti me kada mi smrt bude bolja od zivota"'
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i kornentar hadisa su pod brojem 40 u Poglavlju o strpljivosti.

587. Od Kajsa b. Ebi Hazima prenosi se da je rekao: "Jednoga dana otisli smo
posjetiti Habbaba b. El-Eretta, radijallahu anhu, koji je Iezao na bolesnickoj postelji,
a vec je sedam puta kauterizirajuci lijecio svoju ranu, pa nam je rekao: 'Neki nasi
prijatelji vec su otisli. Dunjaluk ih nije obuzeo. Mi smo dobili ono cemu ne nalazimo
mjesta osim u zemlji. Da nam Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zabranio
da molimo za smrt, ja bih za nju molio.' Zatim smo i drugi put otisli da ga obidemo
i zatekli smo ga kako gradi zid. Rekao je: 'Muslimanu se daje nagrada za sve sto
trosi, osim za ono sto stavlja u ovu zemlju.'" (Muttefekun alejhi, a tekst hadisa je iz
El-Buhar£jineverzije)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (10/127) - Fethul-Bari; Muslim (2681).

Manje poznate rijeci:

"Dunjaluk ch nije obuzeo" - tj. nisu se nasladivaili ovodunjaluckim nasladama,
pa da im to umanji nagradu na buducem svijetu.

We nalazimo mjesta osim u zemlji" - tj. sabraH smo imetak koji prevazilazi nase
potrebe i ne nalazimo mu mjesto za pohranu osim u zemlji u koju bismo ga ukopaii
iz bojazni od krade. Ovo znacenje doslo je protumaceno u Et-Tirmizijinoj verziji:
"Bio sam sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i nisam imao ni
dirhema, a sada u cosku kuce imam cetrdeset hiljada dirhema." Takoder, moguce je
da je pod ovim rijecima podrazumijevao gradnju koja prevazilazi potrebe, kao sto
se navodl na kraju hadisa.

Iz hadisa seshvata:

-Zabrana priieljkivanja smrti.

-Vrijednost Habbaba b. El-Eretta i njegova povecana spoznaja Gospodara,
te zestoki samoprijekor i samoobracun, cak i u stvarima koje su dozvoljene.

-Podsticaj na posjetu bolesnika.

609

Sctimb.ldel-Hiiah

-Vrijednost oponasanja onih koji su umrli u islamu prije nego sto su stekli nesto
od ovosvjetskih naslada.

-Trosenje na zemlju i izgradnju gradevina ne donosi nagradu ukoliko za njima
nema potrebe i nuzde, zato sto se time trosi imetak na ono sto serijatski nije
predvideno i zato sto trosenje na zemlju covjeka podstice na Ijubav prema ovom
svijetu i zaokupira ga od buduceg svijeta.

-Dozvoljenost spaljivanja rane (kauterizacija) prilikom potrebe, jer je to
posljednji nacin lijecenja. Medutim, potrebno je znati da je spaljivanje rane
pokudeno, jer je u suprotnosti sa potpunim pouzdanjem u Allaha. O ovome pitanju
postoji podrobnije pojasnjenje na drugom mjestu.

Poglavlje sezdeset osmo
SUSTEZANJE I ZBIEGAVANJE SUMNJlCAVOSTI

Sustezanje znaci ostavljanje svega onoga sto te se ne tice, naprimjer dodatnog
govora, pogleda, slusanja, uzimanja, razmisljanja i ostalih pokreta, primjetnih
i skrivenih, koji vode ka izlasku iz svake sumnje i kontinuiranom samoobracunu.

^ Zato je potrebno da se covjek cuva jasne zabrane i sumnjicavosti i onoga cije
se stete pribojava, jer onaj ko ostavi sumnje, sacuvat ce svoju vjeru i cast. Uzviseni
Allah kaze: "I vi to smatrate neznatnim, a ono je kod Allaha veliko." (En-Nur, 15)

Ovo znaci: Govorite ono sto vec govorite o majci v;ernika i smatrate to
neznatnim i lahkim, a da i nije u pitanju Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem,

supruga^tonebibilasitnica.AkakojetekkadajeupitanjusuprugaVjerovjesnikova,
pecata svih vjerovjesnika i predvodnika svih poslanika? Zaista je kod Allaha veliko
da se takvo nesto govori o supruzi Njegovog vjerovjesnika i poslanika. Uzviseni
Allah je ljubomoran na to, a On Uzviseni nece to dati kao odredbu supruzi nekog
od vjerovjesnika, Boze sacuvaj! Nikako! Kada to nije bilo, kako se to moze pripisati
predvodnici zena Vjerovjesnika i supruzi predvodnika Ademovog potomstva,
opcenito, na dunjaluku i ahiretu.

Uzviseni kaze: "Tvoj Gospodar, uistinu, u zasjedi stoji." (EI-Fedzr, 14)
Ovo znaci: Cuje i vidi Svoja stvorenja kako postupaju i svakoga nagraduje ill
kaznjava shodno njegovom zalaganju na dunjaluku i ahiretu. Sva stvorenja ce doci
pred Njega i On ce im pravedno presuditi. Svakom od njih dat ce ono sto zasluzuje,
a On je cist od nepravde i tiranije.

610

RADOST POGLEPA KQME\'TAR RIJADUS-SAUHINA

588. Od En-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhu, prenosi se da )e rekao: "Cuo
sam AUahovog Poslanika, sallallahu aLejhi ve sellem, kako govori: 'Uistinu je halal
(dozvoljeno) jasan, a i haram (zabranjeno) je jasan. Izmedu njih su sumnjive stvari
koje mnogi ljudi ne poznaju, pa ko se bude cuvao sumnji, sacuvao je svoju vjeru
i cast, a ko zapadne u sumnje, zapao je u zabranjeno; poput pastira koji cuva stado
oko vladarevog zasticenog posjeda i samo sto ne upadne u njega. Zaista, svaki
vladar ima svoj zasticeni posjed, a Allahov zasticeni posjed su Njegove zabrane.
Uistinu u tijelu ima jedan komad mesa, ako je on ispravan, ispravno je cijelo tijeLo,
a ako je on neispravan, neispravno je cijelo tijelo. Uistinu je to srce." (Muttefekun
alejhi) Prenose ga u vise predaja sa priblizno jednakim tekstom hadisa.

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (1/126) - Fethul-Bari: Muslim (1599).

Iz hadisa se shvata:

-Uzviseni Allah objavio je Svome robu Knjigu i u njoj pojasnio Svome ummetu
halal i haram. Ono sto je bilo problernaticno ili manje jasno od Objave, Uzviseni
je njegovo pojasnjenje prepustio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Tako mi
Aliaha, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio je ostavljajuci ummet
na jasnom putu.

-Uzviseni Allah i Njegov Poslanik nisu ostavili nijednu dozvoljenu stvar a da je
nisu pojasnili, niti zabranjenu a da je nisu pojasnili, ali su neke jasnije pojasnjenje,
a neke manje pojasnjene. Ono sto je jasno pojasnjeno, sto je poznato i ciji se propis
zna, nikome nije ostalo opravdanje za njegovo neznanje u podrucju u kome je islam
vladajucX

-Postoji stepen izmedu halala i harama u kojem su se ovo dvoje pomijesali, pa
ko ga se bude cuvao, uspio je. U svakom slucaju, sumnjive stvari za koje mnogim
ljudima nije jasno da li su halal ili haram, kao sto je obavijestio Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, jasne su odredenim ljudima, kao halal ili haram, zato sto
oni imaju vise znanja.

-Onome kome odredeno pitanje bude nejasno i sumnjivo, duznost mu je
ostaviti ga, jer ko bude upraznjavao sumnjive stvari, koje su i samom njemu
sumnjive, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je takvoga da ce
zapasti u haram.

-Motiv za cuvanje vjere, casti ili od zapadanja u sumnje je ispravnost ili
neispravnost djela srca. Ako su postupci srca ispravni, ispravni su i postupci ostalih
dijelova tijela, te ce se covjek sacuvati zabranjenih stvari i izbjegavati sumnje.
Medutim, ako su postupci srca neispravni, neispravni su i postupci ostalih dijelova

611

Sdimb.Md/ftlali

tijela, te <te covjek zapasti u haram i odati se sumnjama. Covjek je duzan da pazi na
postulate svoje vjere, da cuva svoje dostojanstvo i izbjegava ono sto ce ga narusiti,
jer onaj ko bude prilazio zlu, bit ce osumnjicen.

-Zapadanje u jasni haram ne biva direktno, vec postepeno, pa ko bude mnogo
cinio pokudeno i sumnjivo, dobit ce smjelost da pocini zabranjeno, opcenito,
i ustrajat ce u njemu.

-Kada ucinis nepokornost Allahu, nemoj gledati na mizernost grijeha, nego
gledaj na velicinu Onoga kome si ucinio nepokornost i Njegovu ljubomoru da se
naruse Njegove zabrane.

-Covjek treba biti predostrozan u pitanju svoje vjere i ostaviti ono za Sto nema
smetnje iz bojazni da pocini ono za sto postoji smetnja.

-Znanje je svjetlost kojim covjek vidi sustinu stvari koje nisu jasne mnogim
ljudima.

-Ispravnost nutrine vodi ka ispravnosti vanjstine, a neispravnost nutrine vodi
ka neispravnosti vanjstine.

589. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, nasao hurmu na putu, pa je rekao: "Da se ne bojim da je od sadake, pojeo
bin je." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (4/293) - Fethul-Bari; Muslim (1071).

Iz hadisa se shvata:

-Jedna od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve seliem, odlika i n/egove porodice
jeste zabrana prihvatanja obavezne i dobrovoljne sadake od drugih.

-Dozvoljeno je da se covjek okoristi stvarima koje nade na putu, a koje nisu
vrijedne, tj. od koji se ve&nom ijudi okrecu.

-Podsticaj na uzimanje hrane sa puta i njeno konzumiranje ukoliko je ispravna,
te neostavljanje sejtanu.

-Kome ne bude jasan propis o nekoj stvari, obaveza mu je da je ostavi i od nje
se udalji.

590. Od En-Newasa b. Sem'ana, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dobrocinstvo je lijepo ponasanje, a grijeh je ono
sto te tisti u dusi i prezires da ljudi za to saznaju," (Prenosi Muslim)

612

RADOST POGLEDA KOMJ-NTAR RIJADUS-SALIHIA'A

Dokumentacija hadisa:

BHjeziga Muslim (2553).

Manje poznate rijeci:

"Dobrocinstvo" '- sveobuhvatna rijec za sva djela i odlike dobra.

"Lijepo ponasanje" - izgradnja lijepih moralnih osobina u skiadu sa kodeksima
serijata, te ponasanje u skiadu sa Allahovim propisima kojima je On odgojio Svoje
robove, a savrseno ih dao Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve seilem, rijecima:
"Ti si, uistinu, predivne cudi." (El-Kalem( 4)

Iz hadisa seshvata:

-Podsticaj na lijepo ponasanje koje ima veliki stepen u islamu, te covjeka
spasava od grijeha i nepokornosti.

-Grijeh ima svoje znakove: da tiSti i golica dusu, te da covjek prezire da drugi
ljudi za njega saznaju, jer se smatra sramotom od cijeg otkrivanja stidni bjeze.

-U hadisu je dokaz da dusa ima osjecaje koji dolaze iz osnovne prirodne
urodenosti kojima hvali ili kudi. Dusa je u mogucnosti da razlikuje grijeh
od dobra, jer je Allah ljude stvorio s prirodom prepoznavanja istine, smirenoscu
sa njom i njenim prihvatanjem. U prirodi ljudi usadio je ljubav prema istini
i prijeziru neistine.

591. Od Vabise b. Ma'beda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Dosao
sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve seilem, pa je rekao: 'Dosao si da pitas
o dobrocinstvu?' Odgovorih: 'Da.' On tada rece: 'Priupitaj svoje srce. Dobrocinstvo
je ono s cime je dusa smirena, a i srce spokojno. Grijeh je ono sto te tisti u dusi
i sto kruzi po tvojim prsima, pa makar ti ljudi drugacije govorili.'" (Hadis je hasen,
prenose ga Ahmed i Ed-Darimi u svojim Musnedima)

Dokumentacija hadisa;

Hadis je vjerodostojan s obzirom na veci broj njegovih predaja. Biljezi ga Ahmed
(4/228); Ed-Darimi (2/245-246) od Hammada b. Seleme, a on od Ez-Zubejra( a ova
rijec je kod Ed-Darimija iskrivljena i 'ez-zehran, a on je Ebu Abdusselam, a on od
Ejjuba b. Abdullaha b. Mikreza.

613

Setimb. 'Idd-Hitali

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je slab iz dva razloga:

Prvi: Ez-Zubejr Ebu Abdisselam nije proglasen pouzdanim osim kod
Ibn Hibbana.

Drugi: Mjegov sejh Ejjub b. Abdullah b. Mikrez je nepoznat.

Predaja ima i druge puteve kod Ahmeda (4/227): "Pricao nam je Abdurrahman
b. Mehdi od Muavije b. Saliha, a on od Ebu Abdurrahmana es-Silmija da je rekao:
"Cuo sam Vabisu b. Ma'beda, druga Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
kako govori... Potom je spomenuo hadis.

Ovaj lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su povjerljivi osim Muavije
b. Saliha koji je prihvatljiv (saduk), ali nije na stepenu povjerljivosti kao prethodni.

Ovom hadisu svjedoci hadis od En-Newasa b. Sem'ana koji je prethodno
naveden u poglavlju od Ebu Sa'Iebe kod Ahmeda (4/194) sa ispravnim lancem
prenosilaca.

Uzimajuci u obzir sve prethodno, hadis je vjerodostojan (sahih li gajrihi).

Iz hadisa se shvata:

-Jedna od nadnaravnosti Posianika, sallallahu alejhi ve seilem, bila je da
obavijesti onoga ko postavlja pitanje o pitanju koje zeli da postavi prije nego sto je
pitao. Ovo je skriveni svijet koji mu je Allah Uzviseni prikazao.

-Istina i neistina ne mogu se pomijesati kod pronicljiva vjernika, vec prepoznaje
istmu putem svjetlosti koja se na njoj nalazi, pa je njegovo srce prihvati, a osjeca
ogavnost prema neistini, pa je negira i ne prihvata.

-Ovaj hadis ne ukazuje na tvrdnje nekih sufija da su nadahnuce i otkrovenje od
dokaza koji se koriste za spoznaju serijatskih propisa. Od ispravnih prethodnika
navodi se pok uda apologeticara u pogledu nj ihovih vesvesa i misli zato sto se njihov
govor mje oslanjao na cvrste temelje, ved na misljenja, vlastiti ukus, emocije koje su
dolazile iz strasti, a ne iz upute.

592. Od Ebu Sirvea Ukbea b. el-Harisa, radijallahu anhu, prenosi se da je
ozen.o kcerku Ebu lhaba b. Aziza, pa mu je zatim dosla neka zena i rekla: "Ja sam
dojila tebe, a i djevojku kojom si se ozenio," Ukbe joj rece: "Ne znam da si me dojila,
niti si me obavijestila." Zatim je otisao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, u Medinu i upitao ga, pa mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Kako, kada je vec receno?" Ukbe se razveo od nje, a ona se udala za drusoa."
(Prenosi El-Buhari) * &

614

RADQST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Ei-Buhari (1/184) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

-Sve sto je zabranjeno po krvnom srodstvu zabranjeno je i po mlijeku.

-Svjedocenje dojilje da je dojila odredenu osobu dovoLjno je za potvrdu dojenja.

-Nastojanje ashaba, radijallahu anhum, da dodu do istinskog propisa, pa makar
u tome bilo poteskoce, jer je Ukbe b. El-Haris odjahao iz Mekke u Medinu da bi
upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

-Kome bude skriven ili nejasan odredeni propis, duzan je da pita ucene.

-Pohvalnost putovanja radi trazenja znanja.

-Ko sazna za serijatski propis, obaveza mu je da ga se pridrzava.

-Potrebno je da musliman ostavi sumnjicavosti i bude predostrozan u cuvanju
svoje vjere i casti.

593. Od Hasana b. Alije, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Zapamtio
sarrs od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Ostavi ono sto
ti je sumnjivo, a prihvati ono sto ti nije sumnjivo" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da
jehasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a biljeze ga Et-Tirmizi (2517); En-Nesai (8/327-328);
Ahmed (1/22) od Su'bea, a on od Burejda b. Ebi Merjema, a od od Ebu Ed-Derdaa
es-S'adija koji kaze: "Upitao sam El-Hasena b. Alija sta si upamtio od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: "Pamtim dugi hadis u kojem se
prenosi kunut, a ovo je dio njega."

Kazem: Lanac prenosilaca je vjerodostojan. Ovoj predaji svjedoce druge
predaje od Enesa i Abdullaha b. Omera, radijallahu annum.

Iz hadisa se shvata:

-Potrebno je zastati prilikom sumnjicavih stvari, te ih se cuvati.

-Oko potpuno jasnih dozvoljenih stvari u srcu vjernika nema sumnje,
vec se s dozvoljenom st\?ari dusa smiruje.

-Prilikom pojave sumnjicavosti, u srcima se pojavljuje nesigurnost i zabrinutost
kojinalazusumnju,

615

Selimb.ldel-Hiial,

594. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Ebu Bekr es-Siddik,
radijallahu anhu, imao je slugu koji bi mu svaki dan davao jedan dio svoje dnevne
zarade, pa bi Ebu Bekr jeo od tog prihoda. Jednoga dana nesto je donio i Ebu
Bekr je to jeo. Sluga mu rece: 'Znas li sta je to?' Ebu Bekr upita: "A sta?" Sluga
rece: "Jednom covjeku u paganskom vremenu proricao sam sudbinu, aii to nisam
znao, vec sam ga varao, pa me je on susreo i dao mi za to ovo sto od cega si ti jeo.'
Ebu Bekr stavi svoju ruku u usta pa sve povrati.'" (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (7/149) - Fethul-Bari,

Iz hadisa seshvata:

-Ebu Bekrova predostroznost i nastojanje da u njegovo tijelo ne ude nesto sto
je zabranjeno.

-Pojasnjenje o zabrani predvidanja sudbine i vracanja, kao i uzimanje naknade
za to. Vjerodostojno se prenosi da je Uzviseni Allah Vjerovjesniku, sallallahu alejhi
ve sellem, zabranio zaradu gatara.

-Dozvoljeno je jesti od onoga sto sluga zaradi.

-U osnovi je hrana muslimana halal i ne treba se o njoj raspitivati i odbijati je,
osim ako se ocituje da je zabranjena.

-Nije dozvoljeno jesti hranu onoga za koga se zna da potjece iz haram imetka.

595. Od Nafia prenosi se da je Omer b. EI-Hattab, radijallahu anhu, odredio
za prve muhadzire cetiri hil;ade, a svome sinu tri hiljade i petsto. Upitan je: "I on
je muhadzir, pa zasto si mu umanjio?" Rece: "Njega je u hidzru poveo njegov otac
i nije isti kao onaj ko je sam ucinio hidzru." (Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (7/253) - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci:

TrW^/w^W'^onikojisuklanjalipremadvijekible.ilionikojisuprisu
Bttki na Bedru.

Iz hadisa seshvata:

- Predostroznost i bogobojaznost Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu.

616

RADOST POGLEDA KOMENTAR RilADUS-SALIHINA

-Vrijednost prvih muhadzira koji su sami krenuli u hidzru bjezeci sa svojom
vjerom i zeleci Allahovo zadovoljstvo-

-Voda ima pravo da odredi nekim vjernicima novcana sredstva kao ispornoc
za njihovo zivljenje, a u takve spadaju oni koji su se posvetili islamskom pozivu
i serijatskoj naobrazbi.

596. Od Atijea b. Urveta es-S'adija, ashaba, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nece covjek
dostici stepen bogobojaznih sve dok se ne bude klonio i onoga sto je sumnjivo iz
predostroznosti da ne pocini ono sto je zabranjeno" (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da
je hadis dobar)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, a biljezi ga Et-Tirmizi (245 1); Ibn Madze (4215); El-Hakim (4/319)
i drugi od Abdullaha b. Jezida koji kaze: "Pricali su mi je Rebia b. Jezid i Atije b. Kajs
od Atijea es-Sa'dija.. ." pa je spomenuo ovu predaju.

Kazem: Lanac prenosilaca je slab jer je Abdullah b. Jezid slab.

Iz hadisa seshvata:

-Uzimanje cistog i nepomucenog halala jedna je od osobina bogobojaznih.

-Takvaluk je zastor izmedu covjeka i sumnji.

-Iako je ovaj hadis slab, njegovom znacenju svjedoce postavke spomenute
u ovom poglavlju, i zato sam spomenuo nesto od njegovog shvatanja.

617

Seliuib.'idel-Hitali

Poglavlje sezdesetdevcto

P02ELJNOST OSAMLJIVANJA U VRIJEME NEREDA, .
ILI BOJAZNI OD SMUTNJE U VJERI, ILI PADANJA
U HARAME I SUMNJI VE POSLOVE

Ko bude dao prednost izdvajanju i izoliranosti, mora imati uvjerenje da ce
svojim postupkom ijule sacuvati od zia, ili uvjerenje da je iskvarenost ljudi dostigla
toliki stepen da im vise ne koristi naredivanje dobra i odvracanje od zla, jer uveiiko
shjede strasti, pokoravaju se principu skrtosti, daju prednost ovom svijetu, te je svako
zadivljen svojim misljenjem i svaka stranka zadovoljna je onim sto kod sebe posjeduje.

Ko spozna da je sam sebi dovoljan u pitanju zivota i ocuvanja vjere, prece mu
je da izbjegava mijesanje sa ljudima pod uvjetom redovnog obavljanja dzume,
namaza u dzematu, upucivanja selarna i izvrsavanja ostalih prava muslimana.
Ustvari, trazi se ostavljanje viska druzenja i ostavljanje onoga cime se obicni svijet
bavi, jer se time zaokupiraju misli i trosi vrijeme naustrb vaznih stvari. Tako covjek
treba susret sa drugima staviti na stepen potrebe za hranom i ogranieiti se samo na
ono sto je neophodno da bi se cilj postigao, jer ovakav postupak daje vise odmora
tijelu i vise donosi spokoja prsima i srcu.

Imam El-Hattabi napisao je knjigu "Osamijivanje" i u njoj sve objedinio
1 pojasnio tako da su iz nje preuzimali oni koji su dolazili poslije, a i mi smo ove
rijeci iz nje prenijeli.

Uzviseni Allah kaze: "Pa Allahu pribjegnite, ja sam vam od Njega ;asni
opominjac." (Ez-Zarijat, 50) Ovo je poziv od Allaha Njegovim robovima da kod
Njega traze utociste i da se u svim pitanjima na Njega oslone. Uzviseni Allah
izrekao je ovaj poziv upotrijebivsi termin "bjezanje" kako bi skrenuo paznju da
ljude prate kazna, patnja i zastrasujuce stvari od kojih treba bjezati. Ove rijeei
sadrze upo2orenje i poziv. Allah se smilovao onome ko je rekao: "Ko bude bjezao
drugome mimo Allaha, nece se zastititi od Allaha"

597. Od S'ada b. Ebi Vekkasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Clio sam Allahovog Poslanika, sailallahu alejhi ve sellem, kako govori: Allah voli
bogobojazna, neovisna i nenametljiva covjeka"' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (2965) .

618

RADOST POGL.EDA KOMBNTAR RIJADUS-SALiHfNA

Iz hadisa se shvata:

-Vrijednost osamljivanja uz kontinuiranu pokornost Allahu, i to prilikom
straha od smutnje i iskvarenosti ljudi. Povod predaje ukazuje na to.

Od Amira b. S'ada se prenosi da je rekao: "Sad b. Ebi Vekkas cuvao je svoje
deve, pa mu dode njegov sin Omer, a kada ga S'ad ugleda rece: 'Utjecem se Allahu
od zla ovog konjanika' On side i rece: 'Nastanio si se medu svojim devama i ovcama,
a ostavio si ljude da se spore oko vlasti?' S'ad ga udari po njegovirn prsima i rece:
'Suti!" (potom je spomenuo ovaj hadis).

-Potvrda Allahovog svojstva ljubavi, jer On je Onaj koji voli pokorno
roba. Prethodno je bilo govora o metodu ispravnih prethodnika u pogledu
Allahovih svojstava.

-Pojasnjenje osobina koje nalazu Allahovu ljubav prema Svojim robovima,
a one su takvaluk, skromnost i zadovoljstvo onim sto je Allah dao.

-Bogatstvo nije u mnostvu imetka i materije, vec u bogatstvu duse, kao sto je
to pojasnjeno u vjerodostojnom hadisu pod brojem 525 u Poglavlju o zadovoljstvu,
cednosti i umjerenosti u zivotu.

-Najbolje djelo je ono koje se cini iskreno radi Aitahovog zadovoijstva,
tj. skriveno i ne pokazuje se ostalim ljudima iz bojazni od pretvaranja.

598. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Neki
covjek upita-. 'Koji covjek je najbolji, Allahov Poslanice?' On rece: 'Vjernik koji
se bori svojim zivotom i imetkom na Allahovom putu.' Zatim covjek opet upita:
'A zatim ko?' Poslanik rece: 'Covjek koji se osamio u jednom od klanaca i obozava
svoga Gospodara."' U drugoj predaji stoji: "Boji se Allaha i cuva ljude od svoga zla."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (6/6) - Fethul-Bari; Muslim (1888 i 123). Druga predaja
kodMuslima(1888)

Manje poznate rijeci:

"Klanac"- put u brdima ili rascijepljeni dio izmedu dva brda kojim tece potok.

Iz hadisa se shvata:

-Pohvalno je postavljati pitanja u vezi sa vjerskim nacelima koje )e neophodno

da covjek poznaje

619

Setimh- Idel-HUaU

-Vrijednost mudzahida, jer ulaze svoj zivot i imetak na Allahovom putu.

-Mijesanje sa ljudima kada se oni iskvare jedan je od povoda za cinjenje
grijeha.

-Dozvoljenost izdvajanja od ljudi kada nastupe smutnje, jer se time covjek cuva
od grijeha i mahana.

599. Takoder, od Ebu Seida el-Hudrija prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uskoro ce najbolji imetak muslimana biti stado
koje ce voditi po vrhovima brda i pasnjacima bjezeci sa svojom vjerom od smutnje."
(Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga EI-Buhari (1/69) - Fethul-Bari.

Yi hadisa se shvata:

-Bjezanje od smutnji je osobina iskrenih vjernika, jer se time cuva vjera.

-Najbolji imetak muslimana su mala stada koja cuva na dozvoljenirn pasnjacima
i livadama stjecuci tako lijepu opskrbu.

-Izdvajanje od drugih predstavlja odmor od losih prijatelja.

-Dozvoljenost nomadskog zivota u vremenu smutnji, a to je bilo zabranjeno
onima koji su ucinili hidzru na Allahovom putu, ali je dozvoljeno prilikom
nasEupanja smutnji.

-Izdvajanje i osamljivanje pohvalno je za onoga ko se boji za opstanak svoje
vjere. Ovaj hadis je jedan od jasnih dokaza vjerovjesnistva, jer se uistinu desilo ono
o cemu je obavijestio istinoljubivi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jer vjernik
gotovo da sebi ne moze naci spasa ni danju ni nocu.

600. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Allah nije poslao nijednog vjerovjesnika a da on nije cuvao
stado." Njegovi ashabi upitase: "A ti?" Poslanik rece: "Da. Cuvao sam ih za nekoliko
novcica stanovnicima Mekke." (Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga EI-Buhari (4/441) - Fethul-Bari.

620

RADOST POGI.F.DA KOMENTARRFIADUS-SAUHIWA

Iz hadisa se shvata:

-Allah je nadahnuo sve vjerovjesnike prije njihovog vjerovjesnistva da
cuvaju stada kako bi se osposobili da u buducnosti izvrse zadatak vodenja ljudi.
Takoder, druzenje sa stadima donosi blagost, pazljivost i briznost. Svojim
strpljenjem u njihovom cuvanju i sabiranjem nakon sto se rastrkaju po livadama,
odbijanju njihovog neprijatelja - divljih zivotinja, poznavanju razlicitosti njihove
prirode uz njihovu slabost i potrebu za onim koji ce ih stalno paziti, time su se
navikli na strpljivost prema svome ummetu podnoseci razlicitost prirode ljudi
i njihovih razuma. Tako su dopunili nepotpune, bili blagi prema slabima i dobrostivi
prema grjesnicima.

Ovo je AUahova paznja prema Njegovim vjerovjesnicima i posebno ukazivanje
Mjegove brige prema njima, te njihovo postepeno odgajanje kako bi ponijeli emanet
i dostavili poslanicu.

-Vjerovjesnici su iskljucivo cuvali stada ovaca i koza, jer su ona najslabija
i zato sto se ta stada vise rastrkaju i razilaze od stada deva i krava. Takoder, deve
i krave je moguce, kako je vec uobicajeno, svezati, ali uprkos tome brze
se podreduju od drugih.

-Skromnost vjerovjesnika, alejhimus-salatu ves-selam, )er su se bavili
jednostavnim zanimanjima.

-Pohvalno je da covjek zaraduje svoju hranu na dozvoljen nacin, makar
zarada bila malena, jer je u njoj blagoslov za onoga ko je zadovoljan onim sto mu
je dodijeljeno.

601. Takoder, od Ebu Hurejre, radijaLlahu anhu, prenosi se da je Allahov
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellern, rekao: "Najbolji zivot je zivot covjeka koji
drzi za uzde svoga konja i jasuci na njemu bori se na Allahovom putu - kada god cuje
poziv u borbu, zaskoci se na njega, zeleci da bude ubijen (na Allahovom putu) ili
tragajudi za smrcu tamo gdje se ona moze nadi; ili zivot covjeka sa stadascem na
vrhu brda, ili u jednoj od ovih dolina. On obavlja namaz, daje zekat i obozava
svoga Gospodara dok mu ne dode smrt: s ljudima samo u dobru saraduje."
(Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa;

Biljeziga Muslim (1889).

621

Setimk McJ-HiUiti

Iz hadisa se shvata:

^ -Vrijednost dzihada, pripremanje za njega i njegovo iscekivanje, te razmisljanje
o njetnu zeleci sehadet na Allahovom putu.

-Vrijednost cuvanja stada, jer se time zadovoljavaju egzistencijalne potrebe
i stjece halal zarada prilikom izdvajanja od ljudi u vremenu smutnje i nereda.

-Ko se rnijesa s ljudima, potrebno je da ostali muslimani budu sacuvani od
njegovih ruku i jezika.

-Izdvajanje od ljudi povodom nastupanja smutnji ne smije biti razlogom da
covjek ne izvrSava serijatske propise onako kako ih treba izvrsavati, kao sto su
namaz, post, zekat i hadzdz.

Poglavlje sedamdeseto

VRIJEDNOST MIJESANJA S LJUDIMA I PRISUSTVOVANJA

D2UMAMA I D2EMATIMA, MJESTIMA GDJE SE ClNI DOBRO,

OKUPLJANJIMA GDJE SE SPOMINJE ALLAH, VRIJEDNOST

OBILASKA BOLESNIH, PRISUSTVOVANJA DZENAZAMA, POMOCl

POTREBNICIM A, UPUTE NEZNALICA, I DRUGE VRSTE KORISTI

ONOME KO JE U STANJU NAREDI VATI DOBRO I ODVRACATI OD

ZLA, TE SUZDR2ATI SE OD UZNEMIRAVANJA DRUGIH

I STRPJETI SE KADA GA DRUGI UZNEMIRAVAJU

Znaj da je mijesanje sa ljudima, na nacin koji sam spomenuo, odabir koji je
pnmjenjivao Ailahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i ostali vjerovjesnici,
alejhimus-salatu ves-selam, a i pravedne haiifie, a poslije njih ashabi i tabiini!
a poshje njih ucenjaci i odabranici muslimana. To je pravac vecine tabiina i onih
koji su dosli poslije njih, Ovo su zastupali imami Safija i Ahmed, te vecina islamskih
pravnika, neka je Allah s njima svirna zadovoljan.

-Pojasnjenje koje je spomenuo autor, Allah mu se smilovao, predstavlja vrijedno
pojasnjenje ovoga pitanja sa svim njegovim ograncima. Medutim, nije spomenuo
dokaz iz rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema predaji od Ibn Omera
radijallahu anhu, koju biljezi El-Buhari u "El- Edebul-mufred" te Et-Tirmizi i Ahmed
sa ispravnim lancem prenosilaca: "Vjernik koji se rnijesa sa ljudima i trpi njihova

622

RAD(>$T POGLEDA KOMENTAR H//ADU5-SAUHJNA

uznemiravanja bolji je od vjernika koji se ne mijesa sa ljudima i ne trpi njihova
uznemiravanja."

Uzviseni Allah kaze: "I saradujte u dobrocinstvu i bogobojaznosti." (El-Maide, 2)

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima v)ernicima da se pomazu u cinjenju
dobra, tj. dobrocinstva, i ostavljanju zla, a to predstavlja bogobojaznost. Zabranuje
im da se pomazu i neistini i saradnji u grijesima.

O vaj ajet obuhvata sve koristi ljudi u njihovom zivotu na ovom i buducem svij etu,
u pogledu njihovih medusobnih odnosa i odnosu prema njihovom Gospodaru.
Nijedan covjek nije lisen ove dvije okolnosti i ove dvije obaveze: obaveze koja je
izmedu njega i njegovog Gospodara i obaveze koja je izmedu njega i ostalih ljudi.

Obaveza koja je izmedu njega i ostalih stvorenja u vidu lijepog ophodenja,
pomaganja i druzenja, ogleda se u obaveznosti sastajanja i druzenja s njima
i pomaganju u postizanju Allahovog zadovoljstva i pokornosti, koja predstavlja
vrhunac srece covjeka i njegovog uspjleha, a on nema srece osim sa tim. Tu su
prije svega dobrocinstvo i bogobojaznost koji objedinjuju citavu vjeru. Kada se
jedan od ova dva pojma izdvoji, onda podrazumijeva i drugi, ili ga sadrzava ili iz
njega proizlazi, a ova veza je sadrzajno vise ocita, jer je dobrocinstvo dio pojma
bogobojaznosti, a isto tako i bogobojaznost je dio pojma dobrocinstva. Posto se
jedan ne moze svrstati pod drugi kada se zajedno spomenu, to ne znaci da se ne
mogu svrstati kada se zasebno spomenu.

Ovo je propis za roba vezano za njegov odnos prema ljudima, a ogleda se
u njegovom mijesanju sa njima u saradnji, dobrocinstvu i bogobojaznosti,
znanstveno i prakticno.

Njegov odnos prema Allahu Uzvisenom oznacava davanje prednosti pokornosti
Njemu i izbjegavanju nepokornosti, sto se ocituje iz rijeci: "I bojte se Aliaha."

Ajet upucuje na covjekovu obavezu prema ostalim ljudima, kao i prema
Istinitom Gospodaru.

Izvrsenje prve obaveze upotpunit ce se samo onda kada sebe izdvoji
iz posredstva i to izvrsi iskljucivo radi savjetovanja, dobrocinstva i paznje. Izvrsenje
druge obaveze upotpunit ce se samo kada se izdvoji od ljudi i kada je izvrsi radi
AlLaha, iskreno iz ljubavi i robovanja. Potrebno je dobro pripaziti i razmisliti
o ovoj preciznoj stvari, jer svaki propust koji se nade kod covjeka pri izvrsenju ove
dvije obavezne stvari, dolazi zbog nepaznje prema ovoj pojedinosti, znanstveno
i prakticno.

Ibn Kajjim el-Dzevzijje Iijepo je protumacio ovaj ajet u nekoliko svojih knjiga,
a iz njih smo odabrali ove svijetle rijeci.

Ajeti o ovom znacenju koje smo spomenuli su mnogobrojni i poznati.

623

Setbnh Jdel-HUaii

Poglavlje sedamdeset prvo

SKROMNOST I BLAGONAKLONOST PREMA VJERNICIiYl A

Znaj, skromni robe, da je skromnost oblik ponasanja zasnovan na sunnetu,
a obuhvata mnogobrojna dobra. Skromnost oznacava poniznost pred istinom,
podredivanje istini i prihvatanje istine u zadovoljstvu i srdzbi od onoga koji je kaze.
Skromnost je blagonaklonost, blagost , a ona oz nacava da sebe ne smatras vrednijim
od ostalih ljudi i da ne smatras da je iko u potrebi za toborn.

Postoje dvije vrste skromnosti; pohvalna i pokudena.

Pohvalna skromnost znaci da je covjek skroman pred Allahom, da ne cini
nepravdu Njegovim robovima i da ih ne potcjenjuje.

Pokudena skromnost oznacava poniznost covjeka prema onome koji posjeduje
dunjalucka dobra iz zelje da to od njega dobije.

Zato, pametan je onaj ko ostavi pokudenu skromnost u svim okolnostima,
a ni u kom slucaju ne izostavlja pohvalnu skromnost.

Uzviseni Allah kaze: "Budi blagonaklon prema vjernicima koji te slijede."
{Es-§uara( 215)

Komentar ovog ajeta spomenut je prethodno u Poglavlju o blagosti prema
sirocetu, djevojcicama, slabima i nevoljnicima.

Uzviseni Allah kaze: "O vjernici, ako neko od vas od svoje vjcre otpadne - pa,
Allah ce sigurno umjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole, prema
vjernicima ponizne, a prema nevjernicirna ponosite " (El-Maide, 54)

Komentar ovog ajeta prethodno je spomenut u Poglavlju o znakovima Allahove
ljubavi prema robu.

Uzviseni Allah kaze: "O ljudi, Mi srno vas od muskarca i zene stvorili
i plemenima i narodima vas ucinili da biste se upoznavali. Najugledniji od vas kod
Allaha je onaj ko Ga se najvise boji." (El-Hudzurat, 13)

Uzviseni Allah obavjestava ljude da ih je stvorio od jedne duse i da je od nje
njenu drugu nacinio, a oni su Adem i Hava. Zatim je od njih dao narode i plemena
kako bi se medusobno upoznali, jer svako vodi porijeklo iz svoga plemena.

Zato su svi ljudi po pocasti porijekla od Adema i Have jednaki, ali se razlikuju u
cinjenicama vjere, a one su pokornost Allahu i slijedenje Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, a ne po ugledu i rodu, jer razlikovanje po ovome nije ispravno posto
su svi ljudi jednaki po svom covjecanstvom porijeklu. Pravi domen konkurenciji

624

RADOST POGLEDA KQMENTAR MJADUS-SAUH/NA

takmicenja iskljucivo je u bogobojaznosti. Ovo je istinska pocast, a vjerovjesnicke
obavijesti su o ovome mnogobrojne.

Uzviseni Al lah kaze: "I sami sebe ne hvalite, On najbol j e zna ko je bogobo jazan ."

(En-Nedzm, 32)

Uzviseni Allah zabranjuje Svojim robovima da se sami hvale i isticu, jer
tako umanjuju vrijednost svojih djela. Zabranjena pohvala cak se moze nalaziti
i u imenima, kao sto se navodi u Sahihu Muslimu da je Muhammed b. Amr b. Ata
rekao: "Nazvao sam svoju kcerka Berra (Dobrostiva). Zejneb bint Ebi Seleme mi
je rekla: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je to ime, a ti si je
nazvao Berrom, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Nemojte
sami sebe hvaliti, Allah zna ko je od vas dobrostiv." Upitase: "A kako cemo je 2vati?"
Rece: "Zovite je Zejneb."

Uzviseni Allah kaze: "Oni koji ce po vrhovima bedema biti zovnut ce Ijude,
koje ce po obiljezju njihovom poznati, i reci ce: 'Nije vam koristilo vase mnostvo
i to sto ste oholo drzali. Zar nisu ovo oni za koje ste se zaklinjali da ih Allahova
milost nece stici?' Udite u Dzennet, nikakva straha za vas nece biti i ni za cim vi
necete tugovati." (EI-E'araf, 48-49)

Uzviseni Allah, obavjestavajuci o prijekoru upucenom stanovnicima bedema,
koji ce se nalaziti izmedu Dzenneta i Dzehennema zbog izjednacenosti njihovih
dobrih i losih djela, tj. prijekoru vodama musrika i poglavarima koje ce prepoznati
po njihovim obiljezjima, kaze: Vasa brojnost i oholost nije vam koristila i nije vas
sacuvala od Allahove kazne, nego ste zbog toga dospjeli u lance, okruzen i strahota ma.

Kada su stanovnici bedema rekli stanovnicima Vat re vec ono sto je Allah
presudio da kazu, Allah ce oholnicima i silnicima reci: "Zar nisu ovo oni za koje ste
se zaklinjali da ih Allahova milost nece stici?' Udite u Dzennet, nikakva straha za
vas nece biti i ni za cim vi necete tugovati."

602. Od ljada b. Himara, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Allah mi je objavio da budete
medusobno ponizni tako da se jedan ne oholi nad drugim, niti da jedan drugog
napada.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa;

Biljezi Muslim (2865 i 64)

Iz hadisa se shvata:

-U hadisu je dokaz da je sunnet objava od Allaha Uzvisenog, all se ne citira kao
sto se citira Kur'an.

625

Selimb'tdel-Hilati

-Skromnost je jedan od razloga sirenja jednakosti, pravednosti i dobrocinstva
prema ljudima.

-Oholost je razlog pojave medusobnog natjecanja u ponosu iz kojeg proizlaze
nepravda i nasilje.

603. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslantk,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sadaka nece umanjiti imetak, a covjeku koji
oprosti drugome, Allah ce povecati ponos, i niko nece biti ponizan prema Allahu a
da ga Allah nece uzdici (na veci stepen)" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojem 556 u Poglavlju o plemenitosti
i darezljivosti.

604. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je prosao pored djece, pa ah
je ;->selamio i rekao: "Ovo je i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, cinio"
(Muttfekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi El-Buhari (11/32) - Fethul-Bari; Muslim (2168 i 15).

Iz hadisa se shvata:

-Pohvalnost upucivanja selama djeci i njihovog poducavanja kodeksima

serijata.

-Cvrsto nastojanje ashaba, radijallahu anhum, da dosljedno slijede Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem.

-Kada odrasli odbace bolest oholosti, te kod sebe budu imali moralnu odliku
skromnosti i blagosti, to ce biti razlog njihovog zblizavanja sa mladima, a djeca
ce osjetiti da su na visokom stepenu, jer im stariji upucuju selam. Zapravo, mladi
ce u svojoj dusi osjetiti respekt i postovanje prema starijem, jer on to zasluzuje.

605. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jedna
od medinskih ropkinja ponekad bi uzela Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
za ruku, pa bi ga povela gdje ona hoce." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi El-Buhari (10/489) - Fethul-Bari, kao muallek (popratni hadis koji
pojasnjava hadise iz doticnog poglavlja, a navodi se bez ili sa polovicnim lancem

62$

RADOST POGUDA KOMZMTAR RljADUS-SAUhlJMA

prenosilaca); Ebu Davud navodi lanac prenosilaca u cijelosti (4818), te Ahmed
(3/119 i 214) od Humejda et-Tavila, a on od Enesa.

Takoder Muslim navodi lanac prenosilaca u cijelosti (2326) od Sabita,
a on od Enesa.

Iz hadisa se shvata:

-Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, pojavljivanje medu Ijudima
i njegova bliskost sa njima kako bi oni koji zasluzuju prava dosli do svojih prava, te
kako bi oni koji traze uputu dosli do upute gledajuci njegova djela, pokrete i tako se
povodeci za njim. Tako je potrebno da postupaju predvodnici muslimani.

-Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, krajnja skromnost, jer je znao
zastati kod odredene zene ili ropkinje, ili svakoga onoga koji je u nekoj potrebi.
U ovom vjerovjesnickom, sallallahu alejhi ve sellern, postupku ogleda se poziv na
jednakost medu Ijudima.

-Ukazivanje pornoci svakome potrebniku i udovoljavanje potrebama ljudi koji
su mu bliznji ili daljnji.

-Ne treba dijete psihicki slamati, ili otjerati onoga ko nesto trazi, ili siromaha,
vec treba se odazvati na njihov zahtjev, ukoliko u njemu nema grijeha.

-Kod Muslima se od Sabita, a on od Enesa navodi da se sa njom osamio na
jednom od puteva. Time se ieli reci da je sa njom stao na putu koji je prolazan kako
bi udovoljio njenoj potrebi i dao joj fetvu nasamo, sto se ne smatra osamljivanjem
sa strankinjom iz dva razloga:

Prvi: Ovaj dogadaj bio je na javnom putu gdje su se mogli vidjeti i Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, a i ova zena. Medutim, njihov govor nije se mogao cuti,
jer ono za sto je pitala nije iznosila u javnost.

Drugi: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je roditelj vjernika
i vjernica.

606. Od El-Esveda b. Jezida prenosi se da je rekao: "Aisa, radijallahu anha,
upitana je: "Sta je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, radio u svojoj kuci?" Ona
je rekla: "Pomagao bi ukucanima, a kada bi nastupio namaski vakat, otisao bi na
namaz." (prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi El-Buhari (2/162) - Fethul-Bari.

627

Selimk'rdct-Hilati

Iz hadisa seshvata;

-Potpuna Vjerovjesnikova, sallaliahu alejhi ve sellem, skromnost i dobrocinstvo
prema ukucanima.

-Ovosvjetski poslovi ne trebaju zabaviti covjeka i zaokupirati ga od namaza.

-Istinsko robovanje AILahu znaci da covjek svaki oblik pokornosti obavlja
u vremenu predvidenom za to.

607. Od Ebu Rifaea Temima b. Usejda, radijailahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Dosao sam Allahovom Poslaniku, sallaliahu alejhi ve sellem, dok je drzao hutbu,
pa sam mu rekao: "Allahov Poslanice, neki stranac dosao je da pita o vjeri, jer on ne
zna svoju vjeru." Tada Allahov Poslanik, sallaliahu alejhi ve sellem, krenu ka mena,
ostavljajuci svoju hutbu. Kada je dosao do mene, donijeli su mu stolicu, pa je on
sjeo i poceo me poducavati onome cemu ga je Allah poducio, a zatim se ponovo
vratio hutbi i upotpunio je do kraja." (Prenosi iMuslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Muslim (867).

Iz hadisa se shvata;

-Potpuna Yjerovjesnikova, sallaliahu alejhi ve sellem, skromnost, briznost
prema muslirnanima, blagost prema njima i blagonaklonost.

-Dozvoljeno je prekinuti hatiba i upitati ga, ukoliko se radi o nuznoj situaciji.

-Dozvoljeno je prekinuti hutbu ukoliko je motivza to preci od njenog nastavka.

-Ko nesto ne poznaje, potrebno je da upita ucenog, jer je pitanje lijek za
nezrvanje, a znartje se stjece naucavanjem

-Dozvoljeno je drzati dersove, predavanja i poducavati Ijude sjedeci na stolici.
-Nastojanje da se sto prije odgovori onome ko je postavio pitanje davanjem
prioriteta stvarima prema njihovoj vaznosti.

-Ko prekine hutbu, nastavit ce je i upotpuniti kada se vrati na minber, a nece je
ponovo otpocinjati.

608. Od Enesa, radijailahu anhu, prenosi se da bi Allahov Poslanik, sallaliahu
alejhi ve sellem, kada bi jeo hranu, oblizao svoja tri prsta i rekao: "Kada nekome od
vas ispadne zalogaj, neka sa njega odstrani prljavstinu i neka ga pojede, a neka ga
ne ostavlja sejtanu." Takoder, naredio je da se posuda u potpunosti ocisti od hrane,
rekavsi: "Ne znate u kojem dijelu vase hrane je blagoslov." (Prenosi Muslim)

628

RADOST POGtEDA KQMENTAR RUADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadis-a:

Biljezi Muslim, (2034).

Manje poznate rijeci:

"Triprsta"- srednji prst, kaziprst i palac.

Posuda koja je spomenuta u hadisu naziva se 'kasa'a' i iz nje moze jesti deset osoba.

Iz hadisa se shvata:

-Sunnet je prilikom konzumiranja hrane prinositi je ustima sa sva tri prsta.

-Sunnet je ta tri prsta oblizati poslije jela ili dati ih oblize neko drugi.

EI-Hatabi, Allah mu se smilovao, u krtjizi "Mealimus-sunnen" (5/342) kaze:
"Neki ljudi kojima je obijest pokvarila pamet i sitost njihovu prirodu izmijenila,
prigovorili su ovom hadisu tvrdeci da je oblizivanje prstiju ruzan i ogavan postupak,
koji ujedno potcjenjuju, kao da ne znaju cinjenicu da ako prvi dio hrane koju su Jeli
nije bio ogavan, onda nije ogavan ni taj rnali ostatak u posudi ili ono sto je ostalo
od nje na prstima.

Kada je ovo potvrdeno, onda nema smetnje ni unutrasnjim dijelom usana
dodirnuti svoje prste. Pametni covjek u tome ne vidi smetnje, jer je cisto i ono sto
dira i ono sto je dodirnuto.

Covjek nekada izapire usta i svoj prst stavi u njih, te protrlja svoje zube
i unutrasnjost usta, pa nijedan pametan covjek ne smatra to ogavnim ili neuctivim,
a isto se odnosi na oblizivanje prstiju ili posude. Stoga se moze reci da izmedu toga,
iz aspekta ljepote ili razurna, nema nikakve razlike."

-Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je razlog oblizivanja prstiju
i posude, a to je da covjek ne zna gdje je blagoslov (bericet) hrane, pa mozda se
upravo blagoslovljeni dio hrane zalijepio za prste ili ostao na posudi (u tragovima
te hrane), a covjek odbaci tu hranu.

-Potrebno je paziti na hranu koja ispadne, jer se time cuva blagodat i ne rasipa
se imetak bez obzira koliko on bio malen.

-Islam je vjera cistoce, pa kada hrana ispadne, potrebno je od nje odstraniti
eventualnu prljavstinu, prije nego sto je pojede drugi put.

-U hadisu je pojasnjenje da i sejtan s covjekom ucestvuje u konzumiranju hrane
i pica ukoliko se ne zastiti od njega serijatskim sredstvima.

629

StUmhTdd-Hilati

609. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao; "Allah nije poslao nijednog vjerovjesnika a da on nije cuvao
ovce" Ashabi ga upitase; "A jesi li i ti cuvao ovce?" Rece: "Da. Cuvao sam ih za
nekoliko novcica stanovnicima Mekke," (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija u komentar hadisa su pod brojem 600 u Poglavlju o pohvalnosti
osamljivanja.

610. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada bih bio pozvan na (objed na kojem je
posluzena) potkoljenica ili podlaktica, odazvao bih se. A kada bi mi bili darovani
podlaktica ili potkoljenica, primio bih ih." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Buhari (5/195) - Fethul-Bari.

Manje poznate rijeci;

"Potokoljenica" - kod goveda i ovaca u ovom hadisu oznacava tanki dio
potkoljenice.

"Podlaktica"- od vrha prstiju do lakta, ona je bolja od potkoljenice.

Iz hadisa se shvata:

-Odazivanje na poziv, pa makar i na nesto malo hrane, jer se time izrazava
skromnost te se ljudi vise zblizavaju.

-Prihvatanje poklona bez obzira koliko malen bio, jer se njime srca zblizavaju,
formiraju se veze ljubavi medu muslimanima.

-Krajnja Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, skromnost i podrska
ljudskim srcima.

611. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Deva Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, po imenu El-Adba bila je nepobjediva u utrci,
ili gotovo da nikada nije bila prestignuta. Zatim je dosao neki beduin na svojoj
jahalici i prestigao El-Adbu. To je muslimanima tesko palo, pa je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, primijetivsi to, rekao: "Allah se obavezao da se na ovom
dunjaluku nece nesto podici a da se nece i spustiti." (Prenosi El-Buhari)

630

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHJNA

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Buhari (2/73) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata;

-Pojasnjertje nistavnosti dunjaluka kod Allaha, te obaveza ostavljanja
medusobnog ponosa i nadmetanja na njemu, kao i podsticaj na skromnost
i odbacivanje osobine oholosti. Takoder, stvari na ovome svijetu su manjkave i nisu
potpune, jer nece se nista podici a da nece biti i spusteno.

-Pojasnjenje Poslanikove, sailallahu alejhi ve sellem, skromnosti i njegovog
nastojanja da udobrovolji ashabe.

-Dozvoljenost uzimanja deva za jahanje i natjecanje na njima.

Poglavlje sedamdesetdrugo
OHOLOST I UOBRAZENOST

Ove negativne osobine oznacavaju da covjek samog sebe smatra zastupnikom
istine i ponasanja, tako da oholi sebe vidi iznad istine i ostalih stvorenja.

Kada covjek sebe gleda ocima samovelicanja, onda ce potcijeniti i prezrenim
smatrati sve druge mimo njega. On tada na istinu gleda kao na rusenje njegove
pozicije i umanjivanje njegove vaznosti. On gleda na Ijude kao da su zivotinje
smatrajuci ih neznalicama i prezrenima.

Ovom cinjenicom pravi se razlika izmedu oholosti i samozadivijenosti, jer
samozadivljenost se isljucivo odnosi na onoga ko je sam sobom opcinjen, pa
cak kada bi se pretpostavilo da sam covjek stvara, moglo bi se zamisliti da bude
samozadivijen, ali se ne moze zamisliti da bude ohol, osim da osobinu stvaranja
ima jos neko sa njim, tako da se smatra na visoj poziciji od njega.

Zato, covjek se ne oholi ni nad kim sve dok ne bude sarnozad ivlj en i dok ne bude
druge smatrao manje vrijednim od sebe - iz samozadivljenosti rada se oholost.

Uzviseni Allah kaze: "Taj drugi svijet dat cemo onima koji ne zele da se na Zeml)i
ohole i da nered cine, a one koji se Allaha boje, ceka srecan kraj." (El-Kasas, 83)

Uzviseni obavjestava da ce buduci svijet i njegova vjecna blagodat, koja nece
prestati ili nestati, biti dati Njegovim robovima vjernicima koji ne zele da se uzdizu
nad Allahovim stvorenjima, niti nad njima velicaju, sile, medu njima nered dine.

631

Seliirtb.'Md-iUlafi

To su oni ciju je pocast Allah zasadio Svojom rukom i stvorio ih pod Svojim
nadzorom, te im u najvisem Firdevsu pripremio ono sto oko nije vidjelo, uho nije
culo, niti je ikada naumpalo srcu covjeka.

Uzviseni kaze: "I po zemlji oholo ne ohodi." (El-Isra, 37)

Oholi svoju oholost iskazuje u svome hodanju, kada pocinje da iskazuje svoju
gordost i nadmenost u koracima, i zato zasluzuje Allahovu srdzbu kao sto kaze
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vjerodostojnom hadisu koji biljezi El-Buhari
u knjizi 'El-Edebul-mufred" i drugi: "Svaki covjek koji se bude smatrao velikim
i u svome hodu izrazavao svoju gordost, susrest ce Allaha Uzvisenog, a On ce
na njega biti srdit."

Povodom cega da se covjek oholi kada ne moze kroz zemlju proci, niti visinom
nadmasiti brda? Uzviseni spominje covjeka po njegovoj slabosti i skrece mu paznju
na Svoja stvorenja (zemlju i brda) od kojih je on daleko slabiji i mizerniji.

Uzviseni kaze: "I iz oholosti ne okreci od ljudi lice svoje i ne idi zemljom
nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavca." (Lukman, 18)

Oholi se velica svojim djelima uzdizanjem na mjestima okupljanja, zeljom da
prestigne vrsnjake, upucivanjem kritike oni ma koji ga zapostave, pa vidis ukoliko
ima nesto znanja, on okrede svoje lice od ljudi, a ako izvrsava nesto ibadeta, kao da
svojim Hcem govori da ih prezire.

Ovakva djela Allah nece blagosloviti, niti £e ovakve postupke ocistiti, jer
On Uzviseni ne voli nadmetanje u ponosu i gordost.

Uzviseni kaze: "Karun je iz iVlusaova naroda bio, pa ih je tlacio, a bili smo mu
dali toliko blaga da mu je kljuceve od njega tesko mogla nositi gomila snaznih
ljudi. 'Ne budi obijestan, jer Allah ne voli one koji su obijesni!' - govorili su mu
ljudi iz naroda njegova'; do rijeci: "I Mi smo njega i dvorac njegov u zemlju utjeral i."
(EI-Kasas, 76-81)

Uzviseni obavjestava o Karunu koji je bio iz Beni Israila, a imali su zajednicko
porijeklo, koji se smatrao visim od drugih zbog mnostva imetka, tako da su kljucevi
njegovih riznica bili teski za nosenje grupama ljudi, jer ih je bilo mnogo. Dobri
ljudi iz njegovog naroda savjetovali su ga govoreci mu: "Nemoj se radovati stanju u
kojem se nalazis i nemoj sa oholoscu gledati na svoj imetak. Allah ne voli zlikovce
koji Mu ne zahvaljuju na onome sto im je dao. Upotrijebi ono sto ti je Allah darovao
od ovog velikog imetka i neizmjerne blagodati za pokornost svome Gospodaru i
priblizavanje Njemu razlicitim oblicima priblizavanja s kojima ces dobiti nagradu i
na dunjaluku i na ahiretu. Ne zaboravi ono sto ti je Allah odobrio na ovome svijetu
od jela, pica, odjece, mjesta stanovanja i braka; tvoj Gospodar ima kod tebe Svoje
pravo, ti sam kod sebe imas svoje pravo, kao i tvoja porodica, gosti - zato svakome
dadni njegovo pravo. Prema korne Allah lijepo postupa, taj je duzan i da postupa
lijepo prema Allahovim stvorenjima.

632

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIIADUS-SAUHINA

Medutim, Allahov neprijatelj zelio je da cini nered na zemlji, pripisujuci sve
vrijednosti sebi i zaboravljajudi na Allahov zakon kojije sproveden medu prijasnjim
nevjernicirna i zlocincima. Izasao je pred svoj narod nadmeno u svojoj odjeci,
prijevoznom sredstvu (jahalici), hodu, pa srca slabih na njega obratise painju
i pozeljese da budu poput njega, ali oni koji imaju znanje o Allahu i Njegovom serijatu
posavjetovali su ih i obavijestili da Je ono sto im je Allah pripremio bolje za njih.

Dok se Allahov neprijatelj ponosio i gordo hodao, Allah je njega, njegov imetak
i kucu utjerao u zemlju, pa ce se u zemlji prevrtati sve do Sudnjeg dana. Tako Allah
cini sa svakim silnim ohol nikom, Allah ce ga poniziti na ovom svijetu, a na buducem
svijetu pripada mu patnja u Vatri.

612. Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nece u Dzennet uci onaj u cijem srcu bude koliko
je trun oholosti" Meki covjek rece: "Covjek voli da njegova odjeca bude lijepa kao
i njegova obuda?" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece. "Allah je Hjep i voli
ljepotu. Oholost je odbacivanje istine i potcjenjivanje ljudi." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Muslim (91).

Iz hadisa seshvata:

-Znak koji upucuje na skromnost i njena sustina ogledaju se u poniznosti
covjeka pred istinom, te njegovoj potpunoj predanosti njoj bez ikakvog protivljenja.
Zapravo, on prihvata prevlast istine i njen argument, te joj se u p otpunosti podreduje.
Ponizan je i predan pred istinom i ulazi u njeno okrilje tako da istina njime vlada
kao sto vlasnik vlada svojim robom. Oholost je odbijanje istine uz njeno negiranje,
vlastito uzdizanje, iskazivanje sile. Zato je skromnost poniznost pred istinom
i podredenost njoj.

-Oholi potcjenjuje ljude i velica se nad njima, a to je dovoljno ruzno. Ima li tsta
ruznije od oholosti covjeka nad njemu istim, tako da nije zadovoljan bratstvom
sa njim, a dok je Gospodar njegovog brata zadovoljan sa njegovim robovanjem?
Iz toga proizlazi da oholi nije zadovoljan robovanjem svome Gospodaru,
jer robovanje Njemu nalaze da bude zadovoljan bratstvom sa Njegovim robom.
Zato skromni covjek vjernike smatra svojom bracom.

-Uljepsavanje odjecom i obucom ne spada u oholost, ukohko samozadivljenost
ne ude u srce covjeka, pa se on pocne tim povodorn oholiti. El-Buhari navodi rijeci
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko oholo bude vukao svoju odjecu,
Allah ga nej^e pogledati na Sudnjem danu." Ebu Bekr upita: "Allahov Poslanice, jedna

633

Selimk'hlcl-mati

strana mog donjeg ogrtaca se opusti, ali je ja stalno vracam i zatezem?" Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rece: "Ti nisi od onih koji to cine iz ohoiosti."

Ovo znaci: spustanje tvoje odjede nije tvoje djelo, pa se iz ovoga ocituje da
spustanje odjece preko noznih clanaka spada u oholost i da takav covjek zasluzuje
kaznu na ovom i buducem svijetu.

-Oholost je jedan od velikih grijeha za koji se zasluzuje Allahova kazna na
ovom i buducem svijetu.

613. Od Seleme b. El-Ekvea, radijallahu anhu, prenosi se da je neki covjek
jeo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, lijevom rukom. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, mu rece; "Jedi desnom rukom!" Covjek odgovori: "Me
mogu." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu rece. "I ne mogao" - samo ga je
sprijecila oholost. Prenosilac kaze: "Nakon toga nije mogao (ruku) podizati do
svojih usta." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija i komentar ovoghadisa navedenisu podbrojem 159 u Poglavlju
o naredbi cuvanja sunneta.

614. OA Harise b. Vehba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: "Hocete li da vas
obavijestim o stanovnicirna Vatre? To je svaki grubi i skrti oholnik"

Dokumentacija i komentar ovog hadisa nayedeni su pod brojem 252 u Poglavlju
o vrijednosti slabasnih muslimana.

615. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Raspravljali su se Dzennet i Dzehennem, pa je
Dzehennem rekao: "U mene ce uci svi ohoii i uobrazeni" a Dzennet rece: "U mene
ce uci svi slabasni i siromasni." Zatim Allah presudi medu njima: "Ti si, Dzennete,
Moja milost i tobom cu se smilovati kome zelim, ti si, Dzehenneme, Moja kazna
kojom cu kazniti koga zelim. Duzan sam vas oboje napuniti." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su pod brojem 254 u Poglavlu
o vrijednosti slabasnih muslimana.

634

RADOST POGLEDA KOMENTAR MIADUS-SAUH1NA

616. Od Ebu Hurejre, radijalia.hu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah na Sudnjem danu nece gledati u onoga ko
pusti da mu se odjeca, iz oholosti, vuce po zemlji." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi El-Buhari (10/257) - Fethul-Bari; Muslim (2087).

Iz hadisa se shvata;

-Ko iz oholosti bude vukao svoju odjecu, zasluzuje Allahovu kaznu.

-Spustanje odjece preko noznih clanaka je zabranjeno, a preporuceno je da
odjeca vjernika seze do polovine potkoljenica.

617. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sa trojicom Allah na Sudnjem danu
nece pricati, niti ce ih ocistiti, niti ce ih pogledati, i njima pripada bolna kazna,
a to su: starac koji cini blud, lazljivi vladar i oholi sirornah." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Muslim (107).

iz hadisa se shvata:

-Potvrda Allahovog svojstva govora, a prethodno je naveden pravac ispravnih
prethodnika u pogledu Allahovih svojstava.

-Blud, laz i oholost su veliki grijesi, teska djela koja vode u Vatru.

-Kada grijeh pocini onaj koji kod sebe nema pobude za njim, grijeh tada
postage jos veci. Kada blud pocini starac kojem se priblizila smrt, to ukazuje na
neispravnost njegove prirode s pomanjkanje vjere. Isto se odnosi na laz koju izrekne
vladar i pored toga sto je posjednik vlasti, a to ukazuje na njegovu prezrenost
i pomanjkanje ljudskosti. Kada sirornah bude ohol, a istovremeno nista ne posjeduje
sto bi ga motiviralo na oholost, to ukazuje na njegovo omalovazavanje vjere.

618. Takoder od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah, azze ve dzelle, kaze: 'Ponos je
Moj donji ogrtac, a velicina je Moj gornji ogrtac, pa ko Mi se bude protivio, kaznit
cu ga.'" (Prenosi Muslim)

635

Setimh Id dl Mali

Dokumentacija hadisa:

Biljezi Muslim (2620).

Iz hadisa se shvata:

-U Allahova svojstva uvrstavaju se ponos i velicina.

-Ko se Allahu protivi i pokusa Mu parirati u jednom od Njegovih svojstava,
bacit cega u Vatru.

-Oholost u sustini oznacava smjelost prema Allahovoj poziciji, pa ko se
bude oholio nad onim koji je vec Velik i Velicanstven, Allahova je obaveza i pravo
da ga kazni.

-Ko spozna Allahovu velicinu, iskorijenit ce oholost iz svoje duse, jer kada se
covjeku prikaze snaga Tvorca i Njegova velicina, saznat ce da velicanje pripada
samo Njemu Jedinome, kao sto Uzviseni kaze: "Njemu pripada ponos na nebesima
i na zemlji, On je Silni i Mudri." (El-Dzasije, 37)

619. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dok je neki covjek isao odjeven
u ogrtac, diveci se sam sebi, zacesljane koseF gordo hodajuci, tog casa Allah ga je
utjerao u zemlju, pa ce se u njoj prevrtati sve do Sudnjeg dana." (iMuttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (10/258) - Fethul-Bari; Muslim (2088).

Iz hadisa se shvata:

-Samozadivljenost je propast, pa ko se okiti ovom osobinom, imat 6e ruznu
zavrsnicu i na ovom i na buducem svijetu.

-Pretjerivanje u lijepom odijevanju i elegantnosti vodi covjeka ka oholosti
i samozadivljenosti.

-Potvrda postojanja kazne u kaburu. Vecina islamskih ucenjaka stoji na
stanovistu da je ovaj covjek Karun kojeg je Allah sa njegovom kucom utjerao
u zemlju.

620. Od Seleme b. El-Ekvea, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Covjek se statno uzdize sve dok ne bude upisan
medu silnike, a onda ga snade ono sto snade silnike" (Prenosi Et-Tirmizi i kaze
da je dobar)

636

RADOST POGLEDA KOMENTAR RJ/ADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Hadis je slab, a navodi ga Et-Tirmizi (2000). U lancu prenosilaca je Omer
b. Raid el-Jemani koji je slab.

Iz hadisa se shvata:

-Hadis ukazuje da onaj ko oponasa jedan narod, biti ce sa njim i proiivljen
i sakupijen, zato sto je od njih. Na ovo znacenje ukazuje drugi hadis. Hvala Allahu
koji nam je sacuvao svako lijepo znacenje i svaku plemenitu vrijednost iz onoga
sto je vjerodostojno preneseno od Allahovog Postanika, sallallahu alejhi ve sellem,
pa nas je iz Svoje pocasti ucinio neovisnim od onoga sto nije vjerodostojno.

Poglavlje sedamdeset trece
LIJEPO PONASANJE

Lijepo ponasanje predstavlja sveobuhvatni pojam za odlike dobra i djela
dobrocinstva s kojima je serijat ureden. Ko obuzda sebe, od njega ce proizaci
iskljucivo Hjepi postupci i djela. Zato je receno: "Lijepo ponasanje oznacava odabir
vrijednosti i ostavljanje mizernosti"

Uzviseni kaze: "Ti si uistinu najljepse cudi." (El-Kalem, 4)

Uzviseni Zastitnik obavjestava da je Njegovov poslaniku i robu Muhammedu,
sallallahu alejhi ve sellem, prirnjena Kur'ana u smislu naredbe i zabrane ostala
u dusi duboko uvrijezena osobina i ponasanje koje odreduje njegovu prirodu, te da
je ostavio svoje prirodno ponasanje. §ta god mu je Kur an naredio, on je to i ucinio,
a sto mu je zabranio, on je to i ostavio. Pored toga, U7,viseni Allah stvorio ga je
u prirodi plemenitog ponasanja, kao sto su stid, plemenitost, hrabrost, oprastanje,
blagost i svaki drugi oblik lijepog ponasanja. Tako se u Sahihu Muslimu od Aise,
radijallahu an ha, prenosi da je upitana o ponasanju Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, pa je rekla: "Njegovo ponasanje bio je Kur'an." Uzviseni kaze:
"I oni koji svoju zlojedu obuzdavaju i ljudima oprastaju." (Ali Imran, 134)

Uzviseni Allah obavjestava o osobinama bogobojaznih koji ce naslijediti
Dzennet sa blagodatima, a u njihove osobine ubraja se da kada ih zlojeda obuzme,
skriju je i utisaju, te ju ne primijene, a uz to jos i oproste onima koji su prema
njima lose postupili. Znaci, pored ustezanja od zla, oni njima oprastaju nepravdu.
U njihovim dusama ne preostane zamjerki ni prema kome, a ovo je najpotpunije
stanje. Zato je rekao: "Allah voli one koji dobro cine."

637

Mimb. kid-Milan

621. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, bio je najljepseg ponasanja." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (10/582) - Fethul-Bari; Muslim (2150).

Iz hadisa se shvata:

-Allah je Svome robu i Poslaniku dao blagodat tako sto ga je uputio na prefinjene
moraine osobine, a zatim ga pohvalio, te spomenuo i potvrdio lijepo ponasanje
kojim se okitio: "Ti si uistinu najljepse cudi." (El-Kalem, 4) To je samo zato sto je
po svome ponasanju bio najbolji od svih ljudi. Nije bilo nijednog lijepog oblika
ponasanja a da ga on nije imao na najpotpuniji, najprimjereniji i najbolji nacin.

622. Takoder, Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Nisam
dodirnuo njezniji brokat i svilu od dlana Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, niti sam pomirisao ikada ljepsi miris od mirisa Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem. Sluzio sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, deset godina i nikada mi nije rekao: 'Uh; niti je rekao za nesto sto sam
radio: 'Zasto si to uradio?; a ni za nesto sto nisam uradio: 'Zasto nisi uradio tako?'"
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (4/215-216) - Fethul-Bari; Muslim (2309 i 2330).

Iz hadisa se shvata:

-Skrornnost muslimana prema bratu muslimanu prilikom susreta i rukovanja
tako sto ce biti vedrog lica, osmijehnut i blagonaklon.

-Podsticaj na cistocu i koristenje mirisa, kao sto je to bila praksa Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

-Podsticaj na blagost prema slugama i neizricanje bezrazloznih protivljenja
njihovim postupcima. Enes, radijallahu anhu, tragao je za onim sto je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, htio, sluzio Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, deset godina, pa mu se nije suprotstavio jer je u potpunosti ill
gotovo u potpunosti izvrsavao svoje zadatke, a da je postupao na nacin koji zahtijeva
preodgoj, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to ne bi zaobisao.

638

RADOST POGLEDA KOMENTAR RUADUS-SAUHIK'A

623. Od Es-Sa'ba b. Dzessame, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Darovao
sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, divljeg magarca, pa mi ga je
vratio, a kada je vidio razocarenje na mome lieu, rece: "Vracam ti ga samo zato sto
smo u ihramima." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (4/31) - Fethul-Bari; Muslim (1193).

Iz hadisa se shvata;

-Osobi koja je u ihramima zabranjeno je jesti meso ulova ukoliko je zivotinja
radi njega ulovljena. U ovom smislu tumaci se hadis Es-S aba b. Dzessarna. Ukoliko
osoba koja nije u ihramima ulovi zivotinju za sebe, a zatim je pokloni osobi koja
je u ihramima, dozvoljeno joj je da je jede, kako se navodi u hadisu od Ebu Katade
u oba Sahiha da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, krenuo na hadzdz,
a sa njim i drugi ljudi, pa je jednu skupinu u kojoj je bio i Ebu Katade poslao ka
moru da bi se kasnije sastali. Tako su krenuli morskom obalom, a kada su otisli,
svi su obukli ihrame, osim Ebu Katade koji to nije ucinio. Dok su tako putovali,
ugledali su divlje magarce, pa je Ebu Katade ulovio jednu zenku. Potorn su odsjeli
i jeli ulovljenu zivotinju, pa su se upitali: "Zar cemo jesti meso ulovljene zivotinje
dok smo u ihramima?" Kada su krenuli, ponijeli su i meso koje je preostalo od
magarca. Kada su dosli Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, upitali su
ga: "Ailahov Poslanice, mi smo obukli ihrame, a Ebu Katade to nije ucinio, pa smo
ugledali divlje magarce i Ebu Katade in je potjerao i od njih zaklao jednu zenku.
Zaustavili smo i jeli njegovo meso, a potom rekli: "Zar cemo jesti meso ulovljene
zivotinje dok smo u ihramima?" Poslanik je upitao: "Je li neko mu od vas naredio
da ih potjera ili mu to sugerirao?" Rekose: "Ne.w Poslanik rece: "Onda jedite ono sto
je ostalo od mesa." O ovoj tematici ima i drugih hadisa koji ukazuju na ovaj propis,
a Allah najbolje zna.

-Pohvalnost prihvatanja poklona i njegovog jedenja.

-Nije dozvoljeno prihvatiti poklon koji sam po sebi nije dozvoljen.

-Lijepo ponasanje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji
je odobrovoljio davaoca poklona pojasnjenjem razloga i povoda neuzimanja
poklona.

-Darovi i pokloni ne prelaze u tude vlasnistvo osim sa prihvatanjem. Sama
mogu^nost njihovog posjedovanja ne uvodi ih u posjed drugoga.

-U hadisu se istice dozvoljenost donosenja presude na osnovu indicija kada
nerna dokaza, jer je Es-S'ab rekao: "Kada je vidio razocarenje na mome lieu."

639

Seiimh'ldd'Hitdi

624. Od En-Newasa b. Sem'ana, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Pitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu ale; hi ve sellem, o dobrocinstvu i grijehu,
pa je rekao: "Dobrocinstvo je lijepo ponasanje, a grijeh je ono oko cega se dvoumis
i prezires da ljudi za to saznaju." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa i komentar hadisa su navedeni pod brojem 590
u Poglavlju o ostavljanju. sumnji.

625. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da je
rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije koristio aeprimjerene
rijeci, niti je pretjerivao u ruznom govoru, i govorio je: 'Majbolji od vas su oni koji
imaju najljepse ponasanje.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Biljezi ga El-Buhari (6/566) - Fethul-Bari; Muslim (2321).

Iz hadisa se shvata:

- Vjernik se treba udaljiti od ruznog govora, ruznih postupaka i svih povoda
koji tome vode.

-Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio jesuzdrzan u svome ponasanju,
pa su od njega dolazila samo dobra djela i lijepe rijeci.

-Lijepo ponasanje je popriste za takmicenje izmedu vjernika, pa ko na njemu
bude prednjacio, bit ce najbolji vjernik najpotpunijeg imana.

626. OdEbuEd-Derdaa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Na Sudnjem danu na Vagi vjernika nece biti nista
teze od lijepog ponasanja. Zaista, Allah mrzi cov;eka razvratna i neprimjerena
govora." (Prenosi Et-Tirmizi i kaze: "Hadis je hasen-sahih.")

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih li gajrihi (vjerodostojan, s obzirom na veliki broj predaja ovog
hadisa koje imaju status hasen - dobar). Biljezi ga Et-Tirmizi (2002) i Ahmed
(6/451), te ostali sa lancem prenosilaca u kojem ima slabosti, jer J'ala b. Mumellek
je makbul - prihvatljiv (na donjoj granici prihvatljivosti).

Prvi dio hadisa, takoder, navodi se kod imama El-Buharije u knjizi
"EUEdebul-mufred (270), zatim Ebu Davuda /4779); Ahmeda (6/446 i 448) i drugih
iz predaje Su'beta b. El-Kasima i Ibn Ebi el-Bezza, a on od Ataa el-Kejharanija,
a on od Ummu Derdae.

640

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca jevjerodostojan.

Drugom dijelu hadisa svjedoci predaja kod imama Ahmeda (2/161 i 199) od
Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, a takoder i predaja od Usame b. Zejda,
radijallahu anhu, kod Ahmeda (5/202), s cime ova predaja ima status hasen (dobra).

Iz hadisa se shvata:

-Potvrda postojanja Vage na kojoj ce se vagati dobra i losa djela na Sudnjem
danu, te da ona ima dva tasa.

-Lijepo ponasanje spada u najveca dobra djela koja ce covjek naci na listovima
dobrih djela na Sudnjem danu i vidjeti ih na Vagi na kojoj ce se vagati.

- Allah ne voli covjeka razvratna i neprimjerena govora koji upotrebljava
ruzne rijeci.

627. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, upitan je o onome sto ce najvise ljude uvoditi u Dzennet,
pa je rekao: "Bogobojaznost i lijepo ponasanje." Zatim je upitan je: "Sta ce najvise
ljude uvoditi u Vatru?" pa je odgovorio: "Usta i spolni organ." (Prenosi Et-Tirmizi
i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je dobar - hasen, a biljezi ga El-Buhari u "El-Edebul-muferd" (289); Et-
Tirmizi (2004); Ibn Madze (4246); Ahmed (2/291, 392, 442); Ibn Hibban (476);
El-Hakim (4/324); El-Bejheki u knjizi "Ez-Zuhdul-kebir" (236); El-Kudai u knjizi
"Es-Sihab" (1050); El-Begavi u "Me'alimut-tenzir (4/377); Serhus-sunneh (13/79-
80); el-Haraiti u "Mekarimul-ahlak" str. 10, od Jezida b. Davuda el-Evdija.

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je dobar, jer Jezid b. Abdurrahman el-Evdi je
proglasen pouzdanim od El-Idzlija i Ibn Hibbana, te od njega prenosi skupina
prenosilaca hadisa.

I /. hadisa se shvata;

-Podsticaj na bogobojaznost i lijepo ponasanje.

-Upozorenje na lose posljedice onoga sto steknu jezici, kao sto su nevjerstvo,
ogovaranje, prenosenje tudih rijeci, lazno svjedocenje, potvora nevinih i dr., jer de ovi
grijesi na Sudnjem danu vuci ljude na njihovim nozdrvama u dzehennemsku vatru.

-Upozorenje na blud koji predstavlja djelo razvrata, a koje se zavrsava ruznim
posljedicama i na dunjaluku i na ahiretu.

641

Setemh Mtl-Hilali

628. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Najpotpunijeg vjerovanja su oni
koji imaju najljepse ponasanje, a najbolji od vas su oni koji su najbolji prema svojim
zenama." (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su pod brojem 278 u Poglavlju

0 preporuci Iijepog ophodenja prema zenama.

629. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Cula sam Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori; 'Vjernik lijepim ponasanjem
dostize stepen stalnog postaca i klanjaca."' (Prenosi Ebu Davud)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a biljezi ga Ebu Davud (4797); Ahmed (6/94, 90, 187)-
El-Begavi u "Serhus-sunneh" (13/80-81); El-Hakim (1/60) od Amra b. Amra, a on
od El-Muttaliba b. Abdullaha b. Hanzaba, a on od Aise.

Kaze El-Hakim: "Ova predaja je vjerodostojna prema uvjetima El-Buharija

1 Mushma, a sa ovom El-Hakimovom ocjenom slaze se i Ez-Zehebi.

Hadis je vjerodostojan, kao sto kazu, ukoliko je potvrdeno da je EI-Muttalib
slusao od Aise, a nadamo se tome.

O ovoj tematici prenose se slicne predaje od Ebu Umame, Ebu Hurejre, Enesa
i Abdullaha b. Omera, radijallahu anhum.

Iz hadisa se shvata:

-Majvisi stepen covjeka je post danju, a obavljanje namaza nocu.

-Lijepo ponasanje udvostrucuje nagradu tako da vjernik moze dosttfi stepen
stalnoga postaca i stalnoga klanjaca.

630. Od Ebu Umame el-Bahilija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallalkhu alejhi ve sellem: 'Garantujem kucu u donjem dijelu
Dzenneta onome ko ostavi raspravu makar bio u pravu; i garantujem kucu u sredini
Dzenneta onome ko ostavi laz, pa makar i u sali; i garantujem kucu u najvisem dijelu
Dzenneta onome cije ponasanje bude lijepo:" (Hadis je vjerodostojan, a prenosi ga
Ebu Davud sa vjerodostojnim lancem prenosilaca)

642

RADOST POGLEDA KOMENTARRIJADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih li gajrihi (vjerodostojan, s obzirom na veliki broj predaja ovog
hadisa koje irnaju status hasen - dobar). Biljezi ga Ebu Davud (4800) od Ebu
El-Dzemahira Muhammeda b. Osmana koji kaze: "Pricao nam je Ebu K'ab
es-S'adi" a on kaie: "Pricao nam je Sulejman b. Habib od Ebu Umamea" pa je potom
spomenuo hadis.

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je dobar, jer je ime Ebu K'aba es-S'adija Ejjub
b. Musa es-S'adi el-Relkavi, od kojeg prenosi Ebu El-Dzemahir i smatra ga
pouzdanim. Hafiz Ibn Hadzer u knjizi "Et-Takrtb" za njega kaze da je saduk -
prihvatljiv.

Ovom hadisu svjedoce i druge predaje.

1. Hadis od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, kojeg prenosi Et-Taberani
u "El-Kebiru" (11290) sa Iancem prenosilaca koji je slab, jer se u njemu navodi Ebu
Hatim Suvejd b. Ibrahim.

2. Hadis od Muaza b. Dzebela, radijallahu anhu, kojeg biljezi Et-Taberani
u "Es-Sagiru" (2/16) sa slabim Iancem prenosilaca.

3. Hadis od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, kojeg biljezi Et-Tirmizi (1993)
sa slabim Iancem prenosilaca, jer je u njemu Seleme b. Verdan.

Uzevsi sve u obzir, hadis ima status vjerodostojnog zajedno uz predaje koje mu
svjedoce, a Allah najbolje zna.

Iz hadisa se shvata:

-Dozvola davanja garancije s ciljem podsticaja na djelovanje. Ko nesto garantira,
obavezan je to ispuniti, jer je ispunjavanje ugovora i obecanja obavezno.

-Podsticaj na ostavljanje i izbjegavanje rasprave, jer vodi razilazenju
i razmiricama.

-U hadisu je dokaz za pravilo preventive i otklanjanje stete. Ukoliko ce korist
odvesti u vecu stetu, onda se sama korist i ostavlja.

-Dzennet ima stepene, a stanista ljudi u Dzennetu bid ce shodno njihovim
djelima.

-Zabrana lazi u svim njenim oblicima i vrstama, pa makar bila u sali i zabavi,
osirn onoga sto je u serijatu izuzeto. Ovim se pobijaju tvrdnje onih koji kazu da
postoji tzv. bijeLa laz, kojom se misli na laz u zabavi i sali.

-Najveci stepen nagrade kod Allaha pripremljen je za onoga ko ima lijepo
ponasanje, jer lijepo ponasanje je sveobuhvatno za sve vrste ljudskih vrednota.

643

Sdiiuh. Idel-Htlatr

631. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallailahu
alejhi ve sellem, rekao: "Zaista su mi od vas najdrazi i sjedit ce najblize meni na
Sudnjem danu oni koji su najbolji po svome ponasanju. Zaista su mi najmrzi od
vas i bit ce najudaljeniji od mene na Sudnjem danu - oni koji se prenemazu u svom
govom, nametljivi govornici i oni koji se drugima obracaju ispunjenih i razvucenih
usta. Pnsutni upitase: "Allahov Poslanice,znamoza one koji se prenemazu ugovoru
i nametljive govornike, ali ko su oni koji pricaju ispunjenih i razvucenih usta?"
On rece: "To su uobrazeni ljudi." (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen - dobar)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je sahih li gajrihi (vjerodostojan, s obzirom na veliki broj predaja ovog
hadisa koje imaju status hasen - dobar), a prenosi ga Et-Tirmizi (2018) i El-Hatib u
svome "Tarihu" (4/63) od Mubareka b. Fedale koji kaze: "Pricao mi je Abdurrabbih
b. Sffld od Muhammeda b. El-Munkedira, a on od Dzabira koji prenosi od Poslanika,
sallailahu alejhi ve sellem.

Ova; lanac prenosilaca je ispravan jer Mubarek b. Fedale je saduk (prihvatljiv)
a imao je tedlisa (imao je simulacija u predajama), ali je ovdje jasno naglasio'
da prenosi predaju. a

Ovom hadisu svjedoce i sljedeci:

1. Hadis od Abdullaha b. Mes'uda kod imama Ahmeda (2/189) sa ispravnim
lancem prenosilaca prema uvjetima sesterice.

2. Hadis od Ebu S'aleba kod Ahmeda (4/193 i 194) i Ibn Madze (482) i drugih

SV^Ce^ ffnosi,aca u k°iem ima Prekid, jer Mekhul nije direktno slusao predaje
od Ebu S aleba. *

3. Hadis od Abdulalha b. Mes'uda kod Et-Taberanija (10423) sa lancem
prenosilaca u kojem ima slabosti.

4. Hadis od Ebu Hurejre kod Ahmeda (2/369).

Uzimajuci sve u obzir, hadis je vjerodostojan uz predaje koje mu svjedoce,
a Ailahu pnpada zahvala i blagodat islama i sunneta.

Iz hadisa se shvata:

-Lijepo ponasanje jedan je od povoda ljubavi Allahovog Poslanika, sallailahu
alejhi ve sellem, i blizine njemu na Sudnjem danu.

-Najyeci stepen u Dzennetu pnpada onome ko bude imao lijepo ponasanje,
)er ono obuhvata sve odlike dobrocinstva.

-Upozorenje na nametljiv govor uz iznosenje tvrdnji, propagiranja nadmetanja
u ponosu, samohvale, kao i govora ispunjenim i razvucenim ustima radi iskazivanja
retoncnosti i knjizevnog stila. Ovo su odlike uobrazenah ljudi koji se pretvaraju.

644

RADOST POGLEDA KOMENTAR HlfADUS-SALltUNA

Takoder, EMirmizi od Abdullaha b. El-Mubareka, Allah mu se smilovao,
u komentaru pojma lijepog ponasanja, kaze; "Lijepo ponasanje predstavlja vedrost
Lica, ukazivanje na dobro i ustezanje od uznemiravanja drugih."

Dokumentacija hadisa:

Hadis je dobar, a prenosi ga Et-Tirmizi (2005) i kaze: "Pricao nam je Ahmed
b. Abde ed-Dabbi, pricao nam je Ebu Vehb od Abdullaha b. El-Mubareka da je on
lijepo ponasanje opisao ..." pa je u potpunosti spomenuo predaju.

Kazem: Lanac prenosilaca je dobar, a prenosioci su povjerljivi osim Ebu Vehba
kojem je pravo ime Muhammed b. Hizam, a on je saduk - na donjem stepenu
prihvatljivosti.

Izove predaje se shvata: Abdullah b. El-Mubarek, Allah mu se smilovao, ukazuje
na znak i plod lijepog ponasanja. Lijepo ponasanje zahtijeva da musliman svoga
brata doceka vedra lica, jer za to ima nagradu, a ko je takav, otvorit ce svoju ruku
cineci drugima dobro i dat ce drugima prednost u odnosu na ono sto posjeduje,
te im to nece uskracivati.

Poglavlje sedarndcset cetvrto
BLAGOST, SMIRENOST, SAMILOST

Blagost je stepen izmedu dva pokudena stanja - srdzbe i ravnodusnosti. Kada
se covjek odazove svojoj srdibi, bez razmisljanja i pronicljivosti, smatra se da je
na stepenu pokudenosti, a ako je zadovoljan sa nepravdom i tlacenjem, takoder je
na stepenu pokudenosti. Ukoliko se okiti blagoscu kada je u mogucnosti da grubo
postupi, onda se smatra na stepenu posebne vrijednosti.

Zato blagost oznacava samoobuzdavanje i smirenost prilikom srdzbe,
ili nemile stvari kada je covjek u mogucnosti da negativno reaguje i kada ima snage,
ali je spreman da prede preko losega razumno postupajuci. Blagoga ne mogu
isprovocirati oni koji ne znaju, niti njegovu vrijednost umanjiti oni koji ne shvataju,
vec on obuzdava svoju dusu prilikom naleta srdzbe.

Pocinje gasiti svoju zlojedu, jer se blagost stjece naufiavanjem i ucvrscuje
gledanjem u posljedice, a svoju potpunu ulogu dobija kada bude stavljena na
odgovarajuce mjesto.

Blagost ukazuje na ispravnost i potpunost razuma, a potpuna blagost biva sa
potpunim znanjem.

645

Setimb. tdd-Hilati

Zatim dolazi smirenost koja oznacava mudro postupanje izrnedu brzopletosti
i tromosti. Smirenost ukazuje na zrelost razuma, jer obuhvata znacenje pomnog
razrnisljanja, pronicljivosti i pazljivog neubrzanog postupanja uz postojanje bojazni
da ce se doticna stvar izgubiti ili da de proci. Smirenost time ukazuje da onaj ko je
posjeduje kod sebe ima jako htijenje i volju kojima moze sebe obuzdati naspram
ubrzanih emotivnih reakcija.

Smirenost se trazi u svakoj situaciji, osim u pitanjima bududeg svijeta, jer sve
dobro se ogleda u davanju prednosti pitanjima buduceg svijeta, sto spada u domen
takmicenja u dobrima i konkurencije u pohvalnim djelirna.

Ztim dolazi prakticna strana blagosti i smirenosti, a ona je briznost tako sto
covjek uzima najlakse i najrazboritije stvari, pa ga vidis prijazna, blaga, poput
dobrocudne deve koja krene gdje god bude povedena, pa kada bi joj naredio da
legne na kamen, Iegla bi, pa se povecava zblizenost izrnedu covjeka i njegove brace
vjernika tako da svi idu putem izgradnje drustva u kojem preovladavaju bratstvo,
lfubav, zblizenost medusobna prijaznost i solidarnost.

"1 oni koji obuzdavaju zlojedu i ljudima oprasta|u, a Allah voli one koji dobro

cine."(Ali Imran, 134)

Tumacenje ovoga ajeta navedeno je u Poglavlju o lijepom ponasanju.

Uzviseni kaze; "Ti prastaj i trazi da sc cine dobra djela, a neznalica se kloni."
(El-E'araf, 199) Ovaj ajet iz casnoga Kur'ana je najobuhvatniji za pitanje moralnih
vrijednosti, jer znaci da odrxavas veze sa onima koji ih s tobom prekidaju, da dajes
onome ko ti uskracuje i oprastas onome ko ti nepravdu cini.

Nema surnnje da se covjek kome se ljudi pokoravaju nalazi u tri okolnosti:

prva: nareduje im i zabranjuje u njihovu korist;

druga: uzima od njih pokornost koju su mu duzni ispovijedati;

treca: ljudi se prema njemu dvojako odnose: ;edni se sa njim slazu i lojalni su
mu, a drugi mu se suprotstavljaju i neprijatelji su mu. On prema obje ove skupine
ima svoju obavezu.

Njegova obaveza u pogledu naredbe i zabrane je da im nareduje dobro,
tj. dobro s kojim ce oni biti ispravni, a i njihovo stanje, te da im zabranjuje ono sto
je tome suprotno.

Njegova obaveza prema pokornosti koju mu iskazuju jeste da od njih uzima
ono sto im je lahko dati i cemu se oni sami dobrovoljno i sirokogrudno pokoravaju,
te ih to uzimanje ne vodi u teskoce i nedace koje ce ih iskvariti. Njegova obaveza
prilikom obracanja neznalica prema njemu jeste da se od njih udalji, te da im se ne
suprotstavlja istovjetno i ne sveti im se radi sebe.

646

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA

Jedan mudri covjek uzeo je ovo znacenje i srocio ga u dva stiha rekavsi:

Oprastaj i nareduj dobro kao sto ti je naredeno,
a udalji se od neznalica.
Budi blag kada se obracas prema svim ljudima,
jer covjek za koga se smalm da je dobar - blagje.

Jedan ucenjak je rekao: "Lj udi se dijele udvije skupine: one koji cine dobrocinstvo,
pauzmionostotioddobradadnuinemojihopterecivatiprekonjihovihmogucnosti,

niti ih u neugodnost dovoditi; one koji lose postupaju, pa im naredi dobro, a ako se
uzohole u svojoj zabludi, nepokorni ti budu i ustrajni u svome neznanju, onda se od
njih udalji. Vjerovatno ces. tako izbjeci njihove spletke. Uzviseni kaie: "Ti lijepim
zlo uzvrati, Mi dobro znamo sta oni iznose, i reci: "Tebi se, ja, Gospodaru moj,
obra£am za zastitu od dosaptavanja sejtanskih i tebi se, Gospodaru moj, obracam
da me od njihova prisustva zastitis." (El-Mu'minun, 96-98)

"Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa ce ti dusmanin tvoj odjednom
prisni prijatelj postati. To mogu postici samo strpljivi; To mogu postici samo vrlo
sretni. A kada te sejtan pokusa na zle misii navesti, ti zatrazi utociste u Allaha,
jer On uistinu sve cuje i sve zna." (Fussilet, 34-36)

Takoder, u suri El-E'araf kaze: "A kada te sejtan na zie misli pokusa navesti,
ti zatrazi utociste u Allaha, jer On sve cuje i sve zna.M (El-E'araf, 200)

Ova tri ajeta u suri El-E'araf, El-Mu'minun i Fussilet nemaju njima cetvrtog
slicnog. Uzviseni Allah upucuje nas u njima da se prema nepokornim ljudima
ophodimo na najbolji nacin i da im se lijepim rijecima obracamo. To ce ih
sacuvati od protivljenja i prkosa, s Allahovom dozvolom. Zato je Uzviseni rekao:
"Zlo dobrim uzvrati, pa ce ti dusmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati.'
Zatim nas Uzviseni upucuje da od Njega trazimo utociste od Sejtana dzinna, jer se
od njih ne mozes sacuvati cinjenjem dobra, jer sejtan zeli da te u potpunosti unisti,
on ti je otvoreni neprijatelj, kao sto je bio neprijatelj i tvome praocu.

Uzviseni kaze: "Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa cetidusmanin tvoj
odjednom prisni prijatelj postati. To mogu postici samo strpljivi, to mogu postici
samo vrlo sretni." (Fussilet, 34-35) Velika je razlika izmedu dobra i zla, pa zato
onoga ko ti zlo ucini, odvrati ga od sebe dobrocinstvom, jer ti nedes bolje kazniti
onoga ko je vrijedajuci tebe nepokoran Allahu, nego sto ce$ se u pogledu njega
Allahu pokoravati. Mozda ga to dobrocinstvo povede ka ljubavi prema tebi, milosti
i prijateljstvu, tako da ti postane veorna blizak po svojoj briznosti i dobrocinstvu.

647

Setoff b. 'id 'et-HUati

Istinu je rekao pjesnik;

Dobro cirri ljudima, pa cesporobtii njihova srea,
Jer dobrocinstvo uvijek porobljava covjeka.

Na ovoj poziciji nece se zadrzati i suzdrzati osim oni koji su strpljivi u onome
sto se suprotstavlja porivima duse; oni su sretni i na ovom i na buducem svijetu.

Zatim je Uzviseni naredio trazenje utocista od sejtana kojem se ne moze
umaknuti kada donosi lose misli, osim da covjek ude pod zastitu svoga Gospodara.
Prethodno je data naznaka o ovome stepenu u navedenom ajetu sure El-E'araf.
Uzviseni kaze: "A ko se strpi i oprosti, doista to u istinske postupkc spada."
(Es-Sura, 43)

Uzviseni obavjestava da ce se strpljenje na uznemiravanjima i prekrivanje losih
postupaka ubrojati u pohvalna djela za koja se dobiva obilna nagrada i lijepa pohvala.

632. Od Ibn Abbasa, radijailahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Esedzdzu Abdulkajsu: Ti imas dvije osobine
koje Allah voli: blagost i smirenost"' (Prenosi Muslim)

Dokurnentacija hadisa:

Biljeziga Muslim (17 i 25).

Iz hadisa se shvata:

-Potvrda svojstva Allahove ljubavi. Prethodno je pojasnjen pravac ispravnih
prethodnika u pogledu Allahovih svojstava.

-Neki oblici ponasanja su prirodno urodeni, a neki su steceni.
U El-Esedzdzeovom hadisu kod El-Buharija u "EI-Edebul-mufredu'; te kod Ebu
Davuda i Ahmeda na kraju ove predaje navodi se dodatak sa ispravnim lancem
prenosilaca da je rekao: "Allahov Poslanice, da li sam se ja okitio ovim osobinama,
ili me je Allah stvorio u njihovoj prirodi?" Rece: "Allah te je stvorio u njihovoj
prirodi." El-Esedzdz rece; "Hvala Allahu koji me je stvorio s dvije osobine koje voli
Allah i Njegov Poslanik."

Njegovo ponavljanje pitanja i Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, potvrda
ukazuju da su neke vrste ponasanja prirodno urodene, a neke stecene.

Prethodnim cinjenicama daje se i jasno rjesenje za ovo pitanje, jer se neke vrste
ponasanja mogu mijenjati, jer da se ne mogu mijenjati, napomene i preporuke ne

648

RADOST POGLEDA KOMENTARmfADUS-SALMINA

bi imale nikakvog znacenja, a kako se i ne bi mogle promijeniti kada vidimo divlje
zivotinje koje se pripitome, konja koji se izdresira, ili lovaflcog psa koji se poduci?
Ali, neke duse brzo prihvataju ispravnost, a druge teze. Znaj, Allah dao znanje
i nama i tebi, ds. se pod profiliranjem moralnih osobina misli na umjerenost koja
predstavlja sredinu izmedu pretjerivanja i nemara.

Zatcpotpunoiskorjenjivanjeinstinktivnogponasanjaupotpunostinijemoguce
i nije u skladu sa tolerantnim ciljevima serijata. Kako bi i bilo kada je ovaj nagon
stvoren radi nuzne koristi koja se ogleda u formiranju covjeka? Kada bi nestalo
nagona za jelom, covjek bi propao, ili seksualnog nagona, nestalo bi potomstva,
kada ne bi bilo srdzbe, covjek od sebe ne bi mogao odbaciti ono sto ne voli.

Ove naocigled jasne cinjenice za profiliranje ponasanja, ciscenje duse i ispravni
moral spoznaju se iscitavanjem tekstova serijata. To ce se pojasniti cinjenicom
vezanom za nagon za hranom koja oznacava umjerenost bez pretjerivanja ili
umanjivanja. Uzviseni kaze: "Jedite i pijte, ali ne pretjerujte." (El-E'araf, 31)

-Trosenje i darezljivost su potrebni oblici ponasanja, a stoje izmedu rasipnistva
i skrtarenja. Uzviseni kaze: "Oni koji kada trose ne rasipaju se, niti skrtare, nego
izmedu toga sredinu traze." (El-Furkan, 67)

-Plemenitost i darezljivost su sredina izmedu skrtarenja i rasipnistva. Uzviseni
kaze: "Ne drzi svoju ruku stisnutu, a ni posve otvorenu - da ne bi prijekor zasluzio
i bez icega ostao." (Ei-isra, 29)

Postoje stvari kojima se stjece ova umjerenost, a ja sam ih podrobno pojasnio
u svojoj knjizi "Mekarimul-ahlak'!

-Podsticaj na provjeru svih stvari i dalekosezno gledanje njihovih posljedica,
te provjeravanje i utvrdivanje tih cinjenica kada se zeli izreci njihov status.

633. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla; "Allah je brizljiv i voli
brizljivost u svim stvarima" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (10/449) - Fethul-Bari; Muslim (2165).

Iz hadisa se shvata:

-Podsticaj na blagonaklonost u govoru i djelima, te odabir onoga sto ;e lakse,
jer se time ljudi spajaju i zbliiavaju-

-Brizljivost i blago&t trebaju biti prozeti citavim zivotom jednog muslimana.

-Nemuslimanima koji zive pod garancijama islamske drzave (zimmije) na
selam se odvraca sa "alejkum" sto je pojasnjeno povodom izricanja ovog hadisa.

649

Sdimk-Id&hMi

Aisa, radijallahu anha, rekla je: "Skupina zidova dosla je Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellern, pa su rekli: "Essamu alejkum" (neka vas smrt snade),
pa sam to razumjela. Rekoh: "Alejkum ussamu vel-Ieaneh" (neka vas snade smrt
i prokletstvo).' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, rece: Tolahko, Aisa.
Allah voli brizljivost i blagost u svakoj stvari.' Rekoh: 'Allahov Poslanice, zar nisi
cuo sta su rekli?' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selLem, rece: 'Odgovorio
sam alejkum (na vas)."'

-Potrebno je da musliman navikava svoj jezik na uctivost i ne treba se
navikavati na psovke i uvrede. Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, negirao
Aisi, radijallahu anha, kada je odvratila zidovima na ovo pretjerivanje, iako oni to
zasluzuju, pa cak i vise. Njih je Allah prokleo i rasrdio se na njih, kao sto se navodi
u jasnim ajetima iz Kurani-kerima.

-Nastojanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern, da dostavi islam svim ljudima.
Zato ih je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, htio pridobiti svojom pronicljivoscu
odvracajuci im na njihov govor onako kako nisu mogli ni shvatiti.

634. Takoder od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellern, rekao: 'Allah je blag i voli blago&t, i Allah daje da se blagoscu
postigne ono sto se ne moze postici gruboscu." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:
Biljezi ga Muslim (2593).

Iz hadisa se shvata:

-Potvrda Allahovog svojstva ljubavi.

-Visoka pozicija brizljivosti izmedu ostalih moralnih oblika ponasanja.

-Brizl)ivi covjek zasluzuje pohvalu i obilnu nagradu kod Allaha Uzvisenog.

-Pokuda nasilnosti, zestine i grubosti, jer onaj ko je posjeduje, lisen je dobra,
zato sto sam ne cini dobro.

635. Takoder, od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellern, rekao: "Nece se naci blagost u necernu a da ga nece ukrasiti, a nece
se iz necega odstraniti a da ga nece pokvariti" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (2594).

650

RADOST POGLEDA KOMENTARKI/ADUS-SALIHINA

Iz hadisa se shvata:

-Nuznost kicenja blagoscu i briznoscu, jer briznost ukrasava i uljepsava covjeka
u ocima Ijudi, a i kod Uzvisenog Allaha.

-Udaljavanje od nasilja, zestine i grubosti, jer ove osobine upropastavaju
covjeka i daju mu osobine manjkavosti kod Ijudi, te grijeh kod Allaha.

636. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da se rteki beduin pomokrio
u dzamiji, pa Ijudi ustadose da ga udaraju, a Yjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
rece: "Pustite ga, a na njegovu mokracu pospite kofu vode, ili kantu vode, jer vi ste
poslani kao oni koji olaksavaju, a ne kao oni koji otezavaju." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (1/3) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata;

-Hadis ukazuje na grubost i osornost mnogih beduina i njihovo nepoznavanje
propisaserijata.

-Cuvanje od prljavstina bilo je pot\'rdeno kod ashaba, pa su zato pozurili da
u prisustvu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prekore beduina i kritiziraju ga,
prije nego Sto su od njega dobili dozvolu, jer su znali da se od njih traii naredivanje
dobra i odvracanje od zla.

-Ovo je dokaz da je duznost pridrzavati se opcenitih propisa i sprovoditi ih
onakvim kakvi jesu sve dok ne dode dokaz koji ga poblize odreduje. Zato nije
duznost rnudztehidu da se suzdrzi od primjene odredenog propisa koji je naveden
u opcenitom smisiu sve dok mu ne dode propis koji ga poblize odreduje.

-Kada postoji mogucnost da se neko nedjelo otkloni, obaveza je to uciniti
bez odgadanja.

-Prilikom otklanjanja zla mora se uzeti u obzir mudrost i dalekoseznk pogled
na posljedice.

-Daija mora davati prednost preovladavajucoj koristi, a ona znaci odbaciti vecu
stetu cineci manju, ili dobiti vecu korist ostavljanjem manje. Zato im je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da ga diraju i naredio Im da se od njega ustegnu.
Rekao im je: "Nemojte prekidati njegovo mokrenje" jer da su to ucinili, beduin bi
pobjegao, a prljavstina mokrace rasirila bi se po velikom dijelu dzamije. Tada bi
nastupila veca steta od onoga sto je sam beduin ucinio.

651

Seliinb/Met-Hilali

-Potrebno je blagovremeno promijeniti zlo i otkloniti stete kada nema zapreka
za njihovo otklanjanje. Zato im je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
naredio da, kada beduin zavrsi sa mokrenjem, na mokracu proliju vodu.

- Neophodno je prema neznalici ophoditi se brizno i blago, a isto tako ne smije
se ugnjetavati i tjerati jer bi takvo postupanje rezultiralo njegovim napustanjem
traz-enja znanja i poducavanja.

-Potreban je respekt prerna dzamijama i njihovo ciscenje od svih vrsta
necjistoca.

-Pojasnjenje Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, nastojanja da poduci
Ijude dobru, njegova brizijivost prema ummetu i blagost prema onome ko nema
isto misljenje, ukoliko nije prkosnik.

-Potrebno je opomenuti i savjetovati one koji su potpali pod svoje emocije
kada pogrijese, te pravilno usmjeriti afekte usplanulih i usplahirenih kada u rajima
provriju zanos i emocije.

-Islam je vjera olaksanja, a posebno u pitanjima poziva ka Allahu i dostavljanja
Mjegovih propisa. Kada je Allahov slao pozivace u islam na razlicite strane svijeta,
govorio im je: "Olaksavajte, a ne otezavajte" kao sto ce se to spomenuti u hadisu
koji dolazi iza ovoga.

Napomenc:

Prva; Hadis je posebno odredio vodu za uklanjanje prljavstine, tako da druge
tekucine ne mogu ukloniti prljavstinu.

Druga: Susenje zrakom ili na suncu nije dovoljno za uklanjanje necistoce,
jer da je dovoljno, ne bi zaduzio ljude da poliju vodu po beduinovoj mokraci.

Treca: Ebu Hanife smatra da se zemlja ne moze ocistiti sve dok se njena povrsina
ne prenese, dok njegovi ucenici prave razliku izmedu rastresite i cvrste zemlje.
Ukoliko je rastresita, po njoj ce se politi voda tako da prljavstina ode u nju, a ako je
cvrsta i tvrda, te voda kroz nju ne moze proci, neophodno je iskopati i prevrnuti je
zato sto voda nije presla preko gornjeg i donjeg dijela oneciscene zemlje.

Argumentirali su hadisom koji je potpunog lanca prenosilaca sa drugim
hadisima koji su mursel. Pojasnit cemo njihovu slabost i nepotvrdenost.

l.Hadis od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, sa dvije verzije.

Prva: Biljezi ga Ed-Darekutni u svome Sunenu (1/132), pa kaze: "Obavijestio
nas je Ebu Abdullah Husejn b. Ismail, pricao nam je Jusuf b. Musa, pricao nam
je Ahmed b. Abdullah, pricao nam je Ebu Bekr b. Ajas, pricao nam je El-Mualla
el-Maliki, a on od Sekika, a on od Abdullaha, pa je spomenuo hadis.

652

GADOST POG1.F.DA KOMFNTAJiRIJADUS-SAUHIh'A

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je Ed-Darekutni progiasio slabim jer je El-Mualla
nepoznat, a s tim se slozio i El-Mubarekfuri u knjizi "Tuhfetul-ahvezi" (1/458).
Taj hadis ima status onako kako su rekla ova dvojica autoriteta.

Druga: Biljezi ga Ed-Darekutni (1/131-132) i kaze: "Pricao nam je Abdul-
Vehhab b. Isa b. Ebi Hajje, pricao nam je Ebu HiSam er-Rifai, Muhammed b.
Jezid, pricao nam je Ebu Bekr b. Ajas, pricao nam je Sem'an b. Malik od Ebu
Vaiia, a on od Abdullaha, pa je potom spornenuo hadis u kojem se kaze: "Potom
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio, pa je zemlja iskopana
ipolivenavodom."

Kazem: Ed-Darekutni ga je progiasio slabim zbog nepoznavanja Sem'ana,
kao i Hafiz Ibn Hadzer u knjizi "Et-Telhisul-habir" (1/37), sto je prihvatio i El-Azim
Abadi u knjizi "Et-Talikul-mugnij" (1/132).

2.Mursel hadisi (predaja koju tabiin pripisuje Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, bez spomena ashaba):

Prvi: Hadis od Abdullaha b. Makila b. Mukarrina u kome se navodi kopanje.
Pricu je naveo u cijelosti, a zatim rekao: "Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem: "Uzmite zemlju na koju se pomokrio, pa je bacite i preko njenog mjesta
polijte vodu."

Biljezi ga Ebu Davud (381), ali ga je progiasio slabim zbog toga sto je mursel.
Istim putem ga prenosi i El-Bejheki (2/428), te potvrduje njegovu ocjenu. Navodi
ga i Ed-Darekutni (1/132) rekavsi isto sto je rekao Ebu Davud. El-Begavi ga je
progiasio slabim u "Serhus-sunneh" (2/81).

Drugi: Mursel hadis od Tavusa, Allah mu se smilovao, u kome se takoder
navodi kopanje zemlje.

Biljezi ga Abdur-Rezzak u svome "Musannefu" (1659) od Ibn Ujejne, a on od
Amra b- Dinara, a on od Tavusa u kome kaze: "Neki beduin se pomokrio u dzamiji,
pa su ga zeljeli izudarati. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tada je rekao:
"Iskopajte mjesto gdje se pomokrio i preko njega izlijte kofu vodu. Poducavajte
i olaksavajte, a nemojte otezavati."

Prenosioci ovog hadisa su svi pouzdani, ali je hadis mursel. On ima drugu
verziju koju navodi Abdur-Rezzak (1662) od Ma'mera, a on od Ibn Tavusa, a on od
svoga oca, a potom je spornenuo hadis.

Kazem: Hadisi u kojima se navodi kopanje zemlje su slabi pojedinacno
i ukupno. Pojedinacno su slabi zato Sto smo saznaii da su svi murseli. Hadis od
Ibn Mes'uda kruzi oko nepoznatih prenosilaca. Iz aspekta svih predaja ukupno,
ovi hadisi se suprotstavljaju onome sto prenose pouzdani povjerljivi hafizi hadisa
o ovoj anegdoti.

653

Setimb, ted-HMk

Cetvrta; Nije uvjetovano da bi se postiglo ispravno uklanjanje necistoce da voda
prode kroz zemlju, jer da je to uvjet, cistoca zemlje bila bi ovisna o susenju, kao sto
bi i cistoca odjece bila ovisna o njenom cijedenju, jer tada nema nikakve razlike.

637. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, rekao: "Olaksavajte, a ne otezavajte, obradujte, a nemojte rastjerivati."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (1/163) - Fethul-Bari; Muslim (1735).

Iz hadisa se shvata:

- Vjerniku je obaveza da ljude podstice na ljubav prema Allahu i motivira ih na
dobro.

-Potrebno je da pozivalac ka Allahu s mudroscu gleda na nacin dostavljanja
poziva ljudima tako sto ce olaksavati, a nece otezavati.

-Olaksavanje donosi radost, prihvacenost i smiraj pozivacu kada to olaksavanje
izlaze ljudima.

-Otezavanje donosi bjezanje, okretanje i sumnjicavost u govor pozivaca.

-Obilna Allahova milost prema Njegovim robovima koji je zadovoljan sa
olaksanom tolerantnom vjerom i jednostavnim serijatom. Uzviseni, takoder,
nareduje pozivacima u Njegovu vjeru da takvi budu.

-Ljudi su u vecini siucajeva uzrocnici otezavanja i odvracanja drugih od vjere,
stoga ko bude otezavao, i njemu ce Allah otezati.

638. Od Dzerira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo
sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Kome bude
uskracena blagost, uskraceno mu je svako dobror (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (2592).

Iz hadisa se shvata;

-Brizljivost i blagost ureduju dobro ovog i buduceg svijeta. Zato Allah putem
blagosti daje ono sto ne daje putem drugih stvari, pa kome ona bude uskracena,
uskraceno mu je veliko dobro i blizina Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,
na Sudnjem danu.

654

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUNINA

639. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je neki covjek rekao
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Posavjetuj me" pa mu Poslanik je rekao:
"Nemoj se srditi." Covjek ga je upitao za to vise puta, pa je iznova odgovarao:
"Nemoj se srditi." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi gaEI-Buhari (10/519) - Fethul-Bari.

Ucenjaci su ovaj hadis svrstali u jedan od sveobuhvatnih i cjelokupnih hadisa
oko kojih kruzi citav islam i citavo dobro.

Iz hadisa se shvata:

-Utemeljenost postavljanja pitanja i trazenja upute na dobro. Ovaj covjek
trazio je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da mu preporuci nesto sto
ce biti kratko, jezgrovito i sto ce sadrzavati sva svojstva dobra, kako bi tu oporuku
mogao zapamtiti jer se bojao da je nece moci zapamtiti ako bude duga.

-Srdzba je kljuc zla. Zato mu je Vjerovjesnik, sallallahu aLejhi ve sellem, oporucio
da se ne srdi, a covjek je uporno nastojao da izvuce nesto vise, ali Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, mu je stalno ponavljao ovaj odgovor. To upucuje da je
srdzba izvor svakog zla i da je svako dobro u njenom izbjegavanju.

-Srdzba oznacava uzavrelost krvi u srcu u zelji da se odagna od sebe neugodnost
iz bojazni da se ne desi ili je ona trazenje osvete od onoga ko mu je nanio stetu.

To nedvojbeno prouzrokuje mnoga djela koja su zabranjena, kao sto su:
ubistvo, fizicki nasrtaji, te razlicite vrste nepravde i neprijateljstva, kao i mnoga
zabranjena verbalna djeia kao sto su: potvore, psovke, neprimjerena govora,
a mozda da dostigne i stepen nevjerstva, kao sto se desilo Dzebelu b. El-Ejhemu,
a isto se odnosi i na zakletve i zavjete kojih se nije dozvoijeno pridrzavati serijatski,
jer u takvirn trenucima moze doci do razvoda sa zenom poslije kojeg slijedi kajanje.

- V^erniku je obaveza da ogranici svoju strast na trazenje samo onoga sto mu
je Allah dozvolio, i ako to bude upraznjavao sa iskrenom namjerom, mozda ce biti
i nagraden. Vjerniku je obaveza da ispoljava srdzbu kako bi odagnao uznemiravanja
i neugodnosti kojima je izlozen prilikom prakticiranja vjere, ili da je usmjeri protiv
onih koji su nepokorni Allahu i Njegovom Poslaniku. Uzviseni kaze: "Borite se
protiv njih, a Allah ce ih kazniti vasim rukama, i poniziti ih, a vas pomoci protiv
njih i izlijeciti prsa vjernika i ukloniti zlojedu iz njihovih srca." (Et-Tevbe( 14-15)

Ovako je bilo stanje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, koji se nikada nije
svetio radi sebe, ali kada bi bila prekrsena neka Allahova zabrana, njegovoj srdzbi
niko se nije mogao suprotstaviti. Svojom rukom nikada nije udario slugu ili zenu,
osim kada bi se borio na Allahovom putu.

655

Setim b. 'IdeiWhli

-Covjek ce to postici na dva nacina:

Prvi: Treba ciniti povode koji kada se upraznjavaju, za posljedice imaju lijep
moral, kao sto su plemenitosts, darezljivosti, blagosti, stida, skromnosti, podnosenja,
ustezanja od uznemiravanja, preiaska preko tudih propusta, oprosta, obuzdavaraja
zlojede, vedrine, radosti, te drugih pohvalnih moralnih osobina. Kada se dusa okiti
ovim svojstvima i one joj postanu svojstvene, to ce neminovno stvoriti snagu da
odagna srdzbu kada se stvore uvjeti za nju..

Drugi: Da se udalji od postupaka na koje srdzba podstice, ukoliko se kod njega
pojavi srdzba. Zapravo, treba se boriti sa sobom da se ona izbjegne i da se ne postupi
u vezi s onim sto ona nalaze, jer kada srdzba ovlada covjekom, ona mu postane
i naredivac i zabranjivac\

Zbog ovoga znacenja Uzviseni Allah kaze: "I kada minu srdzba Musaa."

(El-E'araf, 154)

Ako covjek uspije izbjeci ono ono sto mu srdzba nalaze i svojom dusom
suprotstavi se tome, otklonit ce od sebe zlo, a srdzba ce splahnuti i ubrzo isceznuti,
kao se da nije ni rasrdio.

Na ovo znacenje ukazuje se u Kur'anu rijecima Uzvisenog: "I koji kada se
rasrde oprastaju." (Sura, 37)

Takoder, Uzviseni kaze: "Koji srdzbu savladuju i ljudima oprastaju, a Allah
voli one koji dobra djela cine." (Ali Imran, 134)

-Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredivao je srditima da se prihvate
uzroka za otklanjanje srdzbe, a hvalio je one koji su znali ovladati sobom u takvim
trenucima.

Uzroci otklanjanja srdzbe:

1. Trazenje utocista kod Allaha od prokletog sejtana, kao sto se navodi u oba
Sahiha od Sulejmana b. Sarda da je rekao: "Jednom prilikom dok smo bili u drustvu
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, neka su se dvojica pocela svadati; jedan od
njih sav srdit i zajapuren uvrijedi onog drugog, te Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, rece: "Ja znam rijec, i ako je bude izgovorio, nestat ce njegove srdzbe - kada
bi samo rekao: Utjecem se Allahu od prokletog sejtana." Ashabi se obratise torn
covjeku: "Zar nisi cuo sta je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao?" Ovaj
im odgovori: "Pa nisam ja Lud."

2. Ukoliko covjek se rasrdi stojeci, treba sjesti, a ako se ne smiri, onda neka
i legne, jer Ebu Davud, Ahmed, Ibn Hibban prenose od Ebu Zerra, radijallahu
anhu, vjerodostojan hadis sa vise verzija da je Vjerovjesnik; sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: "Kada se neko od vas rasrdi dok stoji, neka sjedne, pa ce od njega
otici srdzba, a ako ga i tada ne napusti, neka legne."

656

RADOST POGLEDA KOMF.NTAR R1JADUS-SAUHINA

Ovom naredbom aludira se da je covjek koji stoji spreman za osvetu, dole
onaj sto sjedi manje je spreman, a onaj koji lezi opet je najmanje spreman za
to. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve seltem, naredio je da se udaljava od srdzbe
u okolnostima kada postoji zelja za osvetom.

Time se aludira da se srdzba sputa u sebi i da njene posljedice ne prelaze na
drugog, a na to ukazuje i znacenje hadisa koji prenosi Ebu Bekrete kod Muslima,
u kojem stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve seliem, najavljujuci velike
smutnje, rekao: "Kada nastupi vrijeme smutnje, onaj koji lezi bit ce bolji od onoga
koji sjedi, onaj koji sjedi bit ce bolji je od onoga koji stoji, a onaj koj stoji bit rje bolji
od onoga koji hoda, a onaj ko hoda bit ce bolji od onoga koji trci."

3.Sutnja, jer El-Buhari u "El-Edebul-mufred'; kao i imam Ahmed i drugi biljezi
hadis od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, koji je vjerodostojan ukoliko se u obzir
uzmu sve njegove predaje, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, rekao:
"Poducavajte i olaksavajte, a nemojte otezavati. Kada se neko od vas rasrdi, neka usuti."

Ovo je veliki lijek za srdzbu, jer se moze desiti da rasrdeni u stanju srdzbe
izgovori nesto zbog cega ce se kasnije, kada se srdzba utisa, mnogo kajati, kao
naprimjer vrkjedanje, psovke i drugo sto moze prouzrokovati ogroirme stete. Ako
rasrdeni bude sutio, bit ce posteden svog tog zla.

4. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, hvalio je one koji su znali ovladati
sobom u trenucima srdzbe i ne ispoljiti je, kao sto se navodi u oba Sahiha od Ebu
Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve seliem, rekao: "Nije
jak onaj ko se hrva, vec je jak onaj ko sebe obuzda prilikom srdzbe."

5. Trazenje pomoci od Allaha u zadovoljstvu i srdzbi, kao sto je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve seliem, za to molio Allaha. Imam Ahmed i En-Nesai biljeze
predaju sa vjerodostojnim lancem prenosilaca od Ammara b. Jasira da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve seliem, ucio u dovi: "Molim Te za rijec istine
u srdzbi i zadovoljstvu."

Ovo je uistinu veiika stvar, a ona je da covjek ne govori nista drugo osim istine,
svejedno bio u stanju srdzbe ili zadovoljstva, jer mnogi ljudi kad se rasrde, uopce
ne obracaju paznju na rijeci koje izgovaraju.

-Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, zabranio je srdzbu, a njegova
naredba na sutnju ukazuje nam da je srditi zaduzen sutnjom u trenucima kada
ga obuzme srdzba i da ce snositi teret za sve izgovorene rijeci u takvom stanju.
Vjerodostojno se prenosi od VJerovjesnika, sallallahu alejhi ve seliem, da je srditome
naredio da odagna svoju srdzbu odredenim rijecima i postupcima koji ce donijeti
smirenost njegovoj dusi. Ovo je direktna naredba da covjek odagna srdzbu, pa kako
se onda moze reci da nije zaduzen propisima u toku svoje srdzbe, s obzirom na
posljedice koje takvo stanje moze izazvati.

657

Setimb.Md-Hitali

640* Od Ebu Ja'ala Sedada b. Evsa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah je propisao dobrocinstvo prema
svemu, pa kada ubijate, ubijajte Iijepo, a kada koljete, koljite lijepo, i onaj koji hoce
da kolje, neka naostri noz i neka olaksa zivotinji koju kolje." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa;

Biljezi ga Muslim (1955).

Iz hadisa se shvata:

-Dobrocinstvo je potrebno iskazivati prema svim stvorenjima, ali isto tako
i briznost i blagost.

-Obavezno je u potpunosti izvrsiti sva djela, ali svako na odredeni na£in. Javne
i skrivene obaveze s potpunim izvrsenjem, a zabrane sa potpunim izbjegavanjem.

Potrebno je brzo oduzeti zivote onima kojima je to dozvoljeno uciniti i na
najjednostavniji nacin. Zato nije dozvoljeno patiti zivotinju prilikom klanja, niti
skrnaviti i masakrirati umrloga borca. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
zabranio je masakriranje i skrnavljenje, kao sto biljezi El-Buhari u hadisu od
Abdullaha b. Zejda, radijallahu anhu.

641. Od Aise, radijalLahu anha, prenosi se da je rekla: "Nikada Allahovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, nisu date dvije stvari na izbor a da nije odabrao
laksu, osim ako se radilo o grijehu, a ako se radilo o grijehu, onda je od njega bio
najudaljeniji od svih ljudi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nikada se
nije osvecivao zbog sebe, osim ako se radilo o krsenju Allahovih propisa, pa hi se
svetio radi Allaha Uzvisenog." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (6/566) - Fethul-Bari; Muslim (2327).

I / hadisa se shvata;

-Islam jevjerakojasezasnivanaprincipuolaksavanjaiotklanjanjaneugodnosti.
Shodno tome, islam zaduzuje covjeka da u svim vjerskim i ovosvjetskim stvarima
primjenjuje olaksice, sto je ujedno i vjerovjesnicki pravac, a isto tako nareduje
udaljavanje od nepokornosti i grij eha, makar bili u skladu sa porivima duse, ili covjek
u njima vidio kakvu korist, jer sve dobro sadrzano je iskljucivo u dobrocinstvu.

65$

RADOST POGLEDA KQMENTAR RIIADUS-SAUHIKA

-Mjerilo koje se uzima u obzir je serijatski propis, svejedno bio u skladu sa
porivima duse ili suprotan njoj.

-Sirokogrudnost i tolerancija Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
i prelazak preko pogresnih postupaka onih koji su prema njemu licno pogrijesili,
a to ukazuje na njegovu veliku milost prema ummetu.

-Potrebno je da covjek pomaze Allahovu vjeru i brani je od svih nasrtaja ili
narusavanja AUahovih zabrana. To je ljubomora koju Allah voli i s kojom je
zadovoljan kada se nade kod covjeka vjernika, a nije onako kako je receno u stihu:

Moj sine, una Ijudi koji su poput stoke,

U likovima onih koji ctiju i vide.

Zna svaku mdacu koja zadesi njegov imetah

A kadaga u vjeri nesto zadesi, on to i ne osjeti.

642. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Hodete li da vam kazem ko je zabranjen
dzehennemskoj vatri, ili kome je vatra zabranjena? Zabranjena je svakome bliskom,
skromnorn, blagonaklonom i jednostavnom covjeku" (Prenosi Et-Tirmizi \ kaze
da je dobar)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je hasen li gajrihi (dobar, uzimajuci u obzir vise slabih predaja), a biljeze
ga Et-Tirmizi (2488); Ahmed (410); Ibn Hibban (469 i 470); kao i drugi prenosioci
od Hisama b. Urve, a on od Musaa b. Ukbea, a on od Abdullaha b. Amra ei-Evdija.

Kazem; Lanac prenosilaca je slab zbog nepoznanice Abdullaha b- Amra b.
El-Evdija, a od njega samo prenosi Musa b, Ukbe, te ga povjerljivim nije proglasio
niko osim Ibn Hibbana.

Medutim, ovoj predaji svjedoce drugi hadisi kojima se ojatava, a od njih su:

1. Hadis od Muajkiba kojeg prenosi Et-Taberani u "El-Kebiru" (20/832/291).
El-Hejsemi u "Medzmeuz-zevaid" (4/75) kaze: "U lancu prenosilaca je Ebu Umejje
b. Ja'la, a on je slab."

2. Hadis od Enesa u kojem kaze: "Receno je: "Allahov Poslanice, ko je zabranjen
vatri?" pa je rekao: "Skroman, blagonaklon, jednostavan i blizak covjek"

Biljezi ga Et-Taberani u "El-Evsatu" (1959 - Medzmeul-bahrejn) i kaze:
"Od Humejda ga prenosi samo Muhammed, a od njega samo El-Haris, tako da ga
i Amr navodi usamljen.

659

Seliwb.'/dd- Mali

El-Hejsemi u "Medzemuz-Zevaid" (4/75) kaze: "Upredaji je El-Haris b. Ubejde,
a on je slab."

Kazem: Ovaj prenosilac je kao sto je i receno, bez obzira sto ga je Ibn Hibban
proglasio povjerljivim. Ed-Darekutni kaze: "Slab je" a Ebu Hatim: "Nije jak."

Uzimajuci u obzir sve receno, hadis je dobar (hasen) s obzirom na druge predaje
koje mu svjedoce, a Allah najbolje zna.

lz luuli.su se shvata:

-Lijepe moraine osobine su spas od Allahove kazne.

-Lijepo ponasanje prema ljudima je dio imana.

-Potrebno je upozoriti onoga ko $e poducava ili slusa na stvari koje su od
izuzetne vaznosti.

Poglavlje sedamdeset peto
OPRASTANJE I IZBJEGAVANJE NEZNAUCA

Uzviseni Allah kaze: "Ti prastaj!, i trazi da se cine dobra djela, a neznalica se

kIoni!"(El-E'araf,199)

Tumacenje ovog ajeta navedeno je u Poglavlju o blagosti, suzdrzljivosti
i briznosti.

Uzviseni kaze: "Zato t\ velikodusno oprosti" (El-Hidzr, 85)

Allah nareduje Svome poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem,

da oprosti musricima njihovo uznemiravanje i poricanje onoga s cime je dosao.

Opisao je oprost kao velikodusan i lijep, a pod njim se misli na oprost bez ikakvog

prijekora.

Ovo je bilo prije propisivanje borbe, jer je ovaj ajet mekkanski, a borba je
propisana poslije Hidzre.

Uzviseni kaze: "Zar vama ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah
prastai milostivje." (En-Mur, 22)

Ovaj ajet objavljen je o Ebu Bekru Es-Siddiku, radijallahu anhu, kada se zakleo
da netSe nikada vise pomagati Mistaha b. Esasea, nakon sto je potvorio Aisu,
radijallahu anha, zajedno sa grupom ljudi. Kada je Uzviseni Allah objavio da je
majka v;emika i supruga Predvodnika vjerovjesnika cista, i kada se odobrovoljise
i ustabilise duse vjernika, a Allah oprosti vjernicima koji su to iznosili o Aisi i izvrsi

660

RADOST POGLEDA KOMENTARRIfADUS-SAUHlNA

se kazna nad onima koji su zasluzili, Uzviseni Allah, kojem pripadaju sve vrijednosti
i blagodatir poziva Es-Siddika na briiljivost prema njegovom rodaku i srodniku,
a on je Mistah b. Esase, koji je bio Es-Siddikov tecic. Mistah je bio siromasan i nije
imao nikakvog imetka osim onoga sto mu je Ebu Bekr, radijallahu anhu, davao. Bio
je jedan od muhadzira na Allahovom putu, ali mu se potkrala ova greska, pa mu
ju je Allah oprostio i zbog nje je nad njim sprovedena serijatska kazna bicevanja.
Es-Siddik, radijallahu anhu, bio j e poznat po cinjenju dobra; pomagao je i rodacirna
i strancima. Kada je objavljen ovaj ajet, rekao je: "Svakako, tako mi Ailaha, mi volimo
da nam oprostis, Gospodaru nas." Potom je ponovno Mistahu davao opskrbu
i rekao: "Tako mi Ailaha, nikada je od tebe necu oduzeti." Zato je Es-Siddik upravo
i bio Es-Siddik (Iskreni), neka je Allah zadovoljan njime i njegovom kcerkom.

Ovaj ajet ukazuje na Njegovu brizljivost, pocast i blagost prema stvorenjima,
iako su oni sami prema sebi nepravedni. Prethodno je ustanovljena postavka da je
nagrada ili kazna shodna vrsti djela, pa kao sto oprostis grijeh koji je neko prerna
tebi pocinio, tako ce i tebi Allah oprostiti, kao sto predes preko tudih propusta, tako
ce se preci i preko tvojih. Kada ljude naviknes na dobro, onda im ga nemoj prekidati
kako Allah tebe ne bi prekinuo obasipati Svojom neizmjernom plemenitosti,
blagosti, samilosti.

Uzviseni kaze: "I oni koji ljudima oprastaju, a Allah voli one koji dobro cine."
(Ali Imran, 134)

Tumacenje ovog ajeta navedeno je u Poglavlju o blagosti, suzdrzljivosti
i briznosti.

Uzviseni kaze: "A ko se strpi i oprosti, doista to u istinske postupke spada."
(Es-Sura, 43)

Tumacenje ovog ajeta navedeno je u Poglavlju o blagosti, suzdrzljivosti
i briznosti.

Ajeti o ovoj tematici su mnogobrojni i poznati.

643. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je upitala Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve sellem: "Da li si imao tezeg dana od onog rta Uhudu?" a on je odgovorio:
"Svasta sam dozivio od tvoga naroda, ali najteze mi je palo ono sto sam dozivio
od njih na dan El-Akabe, kada sam se obratio i predstavio Ibn Abdi Ja'Iilu b. Abdi
Kulalu, pa se on nije odazvao mojoj zelji i pozivu (da prihvati sehadet). Krenuo sam
potisten, oborene glave, i tek sam sebi dosao kada sam stigao u Karnus-Se'alibu.
Tu sam zastao i, podigavsi glavu, ugledao sam oblak koji mi je pravio hladovinu,
pa pogledah mak> bolje i ugledah na njemu Dzibrila, alejhis-selam, koji me pozva
i rece mi: 'Uzviseni Allah cuo je sta si ti govorio njima i sta su oni odgovorili. On ti
salje Meleka brda da mu naredis sto god zelis da uradi s njima' Tada me je pozvao

661

SeUmb, 'Idd-Hilalt

Melek brda, poselamio me, a zatim rekao: 'Muhammede, Allah je uistinu cuo sta
ti je tvoj narod rekao. Ja sam Melek brda i moj Gospodar me poslao tebi da mi naredis
sta zelis da ucinim: ako zelis, srusit cu na njih ova dva velika brijega.' Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve seilem, rece: "Me, jer mozda ce Allah iz njihovog potomstva izvesti
one koji ce u Nrjega iskreno vjerovati i koji Mu nece sirk ciniti." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (6/312-313) - Fethul-Bari; Muslim (1795).

Manje poznate rijeci:

"Predstavio sam se" - tj. ponudio sam se trazeci od njega pomoc u uspostav-
ljanju vjere.

Ibn AbdiJ'alil b. Abdi Kulal' - taifski poglavar iz plemena Sekif,

'Kamus-Se'alih' - mjest udaljeno od Mekke dan i noc putovanfa, a to je mikat
stanovnika Nedzda, a zove se jos i Karnu Menazil.

"Ova dva brda- to su brdo Ebu Kubejs i El-Ahmer.

Iz hadisa se shvata:

- Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem, iskazivao je veliku briznosti prema svome
narodu i strpljivo podnosio njihova uznemiravaaja, moleci Allaha da oprosti onima
koji su prema njemu ruzno postupili.

-Pozivaci ka Allahu na putu da've dozivljavaju razne neugodnosti, od nanosenja
fizicke boli do poricanja i ismijavanja.

-Pozivaci u islam ne prisiljavaju ljude da ih slijede i vjeruju u njihov poziv, nego
im je obaveza da ljudima dostave poziv.

-Potvrda Allahova dva svojstva sluha i vida, tj. On sve cuje i sve vidi, nista Mu
od onoga sto se cuje ne moze umaci, niti Mu je ista skriveno, kao sto Mu se ne
mogu pomijesati glasovi, pokreti ili stanke,

-Allah cuva Svoje sticenike koje ce pomoci i podici njihov spomen kada oni
pomognu Njegovu vjeru.

-Meleki imaju odredena djela koja izvrsavaju ASlahovom naredbom.

-Pozivaci u islam trebaju gledati na buducnost islamskog poziva, a ne samo na
aktuelni trenutak. Zato nije mudro pri pozivu ubrzavati silazak kazne onima koji
su neistomisljenici i koji se suprotstavljaju.

-Cilj pozivaca u islam je izvodenje ljudi iz tmina na svjetlo kako bi obozavali
jedino Allaha Uzvisenog.

662

RADOST POGLEDA KQMENTAR K1IADUS-SAUHINA

644. Takoder, od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nikada nikoga nije udario, ni zenu ni slugu, osim kada
se borio na Allahovom putu. Nikada se nije svetio zbog sebe, osim kada bi se krsile
Allahove zabrane, pa bi se svetio zbog Uzvisenog Allaha." (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biijeziga Muslim (2328).

I z hadisa seshvata:

- Allahov Poslanik postupio je blago i oprostio iako mu je nanesena teska bol.
-Srdzba radi Allaha nije suprotna blagosti, suzdrzljivosti, brizljivosti i oprostu.

645. OdEnesa, radijallahu anhu, prenosi sedajerekao:"Isaosam sa Allahovim
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a na njemu je bio nedzranski ogrtac,
grubih obruba, pa ga je sustigao jedan beduin i grubo ga povukao za gornji dio
njegovog ogrtaca, pa sam vidio na Vjerovjesnikovom, sallallahu alejhi ve sellem,
vratu oziljak koji je napravio grubi ogrtac prilikom tog trzaja. Bediun zatim rece:
"Muhammede, naredi da mi sedadneod Allahovog imetka koji posjedujes." Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, pogleda ga, osmjehnu se i naredi da mu se dadne."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (10/275) - Fethul-Bari; Muslim (1057).

Iz hadisa se shvata:

-Grubost i surovost beduina pri ophodenju s drugima. Ovaj beduin grubo
je povukao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i oslovio njegovirn
imenom trazeci da mu udijeli sadaku.

-Lijepo ponasanje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i strpljivost
prema neznalicama, te podnosenje njihovog uznemiravanja i oprastanje onima koji
su prema njemu ruzno postupili.

-Pohvalno je ukazati dobrocinstvo onome ko je lose postupio, a ne revansirati
se istim ruznim postupkom.

-Pohvalno je da pozivac odobrovolji srce onoga ko je pogrijesio i da ga ne
prekorava, jer je ako tako postupi, postoji veca vjerovatnoca da 6e primiti njegov
savjet i da ce se vratiti istini.

663

St-lmik Md-Hilali

646. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kao da sada
gledam u Allahovog Poslanika kada opisuje jednog od vjerovjesnika, neka su
Allahovi blagoslovi i mir na sve njih, kojeg je njegov narod udarao i raskrvario ga,
a on brise krv sa svog lica i govori: "Allahu, oprosti mome narodu, jer oni ne znaju."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (6/514) - Fethul-Bari; Muslim (1792).

Iz hadisa se shvata:

-Pojasnjenje da su vjerovjesnici imali najteza iskusenja, a zatim sve njima
slicniji i slicniji sljedbenici.

-Ljudi su nemarni i ne znaju kakva ce im biti konacnica, pa se neznalacki
ponasaju prema onome ko im zeli dobro i u njega poziva.

-Obaveznost strpljenja i podnosenja uznemiravanja na Allahovom putu.

-Pohvalnost uzvracanja dob rim na lose postupke.

-Dozvoljeno je uputiti dovu za nevjernike da budu upuceni.

-Savrsenstvo ponasanja vjerovjesnika.

647. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nije jak onaj ko pobjeduje u hrvanju, vec je jak
onaj ko sebe obuzda prilikom srdzbe."

Dokumentacija i komentar hadisa navedeni su pod brojem 45 u Poglavlju o
sttpljivosti.

664

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHWA

Poglavlje sedamdeset sesto
PODNOSENJE UZNEMIRAVANJA

Uzviseni Allah kaze: "I oni koji svoju zlojedu obuzdavaju i Jjudima prastaju,
a Allah voli one koji dobra djela cine." (Ali Imran, 143)

Tumacenje ovog ajeta navedeno je u Poglavlju o blagosti, suzdrzijivosti
i brizljivosti.

Uzviseni kaze: "Ko se strpi i oprosti, doista to u istinske postupke spada."

(Es-Sura, 43)

Tumacenje ovog ajeta navedeno je u Poglavlju o blagosti, suzdrzijivosti
i brizljivosti.

O ovoj temi govore hadisi iz prethodnog poglavlja.

648, Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je neki covjek rekao:
"Allahov Poslanice, ja imam rodbinu s kojom odrzavam veze, a oni ih prekidaju,
cinirn im dobro, a oni prema meni lose postupaju, razmisljam o njima, a oni me
zaboravljaju." Poslanik mu je rekao: "Ako si takav kao sto kazes, kao da ih hranis
vrucim pepelom. Sve dok budes tako postupao, sa tobom ce neprestano biti od
Allaha pomagac protiv njih." (Prenosi Muslim)

Komentar ovog hadisa je naveden u Poglavlju o odrzavanju rodbinskih veza.

Dokurnentacija i komentar hadisa navedeni su pod brojem 318 u Poglavlju
o dobrocinstvu roditeljima i odrzavanju rodbinskih veza.

665

SetunhWd-Hikli

Poglavlje sedamdesct sedmo

SRDITOST KADA SE NARUSE SVETINJE SERIJATA
I POTPOM AGANJE ALLAHOVE VJERE

Znaj, robe vjernice, da je srdzba radi Allaha pohvalna i da nije svrstana u
pokudenu srdzbu jer se njome pomaze istina i dokaz je za jacinu vjerovanja
i njegovu cvrstinu u srcu vjernika. Vjernik se ne srdi radi sebe, vec oprasta i prelazi
preko pogresnih postupaka.

Allah je pohvalio strogost prema nevjernicima i munaficima, jer to predstavlja
srditost radi Allaha. Musliman je (kada je potrebno) zestok i osoran prerna
nevjernicima i tako manifestira svoj ponos radi Allaha i iskazujuci grubost prema
svojim suparnicima i neprijateljima u vjeri.

Uzviseni Allah kaze: "A ko postuje Allahove svetinje, to mu je dobro kod
Gospodara njegovog." (El-Hadzdi, 30)

Uzviseni obavjestava da onaj ko se kloni grijesenja i onoga sto je On zabranio
i ko smatra cinjenje grijeha velikom cinom, za to ce imati obilnu nagradu. Kao sto
se za cinjenje pokornosti dobija obilna nagrada, isto tako se dobija za izbjegavanje
i cuvanje od zabrana.

Uzviseni kaze: "O vjernici, ako Allaha pomognete i On ce vama pomoci
i korake vase ucvrstiti." (Muhammed, 7)

Uzviseni Allah podstice vjernike da pomazu Njegovu vjeru kada se naruse
Njegove svetinje i obe^ava da ce pomoci vjernike i ucvrstiti njihove stope, kao sto
se navodi u ovom ajetu sure El-Had?.dz.

Mnogiljudimisle da ucvrscenjedola2iprijepobjede ibivapovodomza pobjedu,
sto je ispravno. Medutim, spominjanje ucvrscenja na kraju ovog ajeta aludira na
jjedno drugo znacenje ucvrscenja, a to je: ucvrscenje u pobjedi i obavezama koje
iz nje proizlaze, jer pobjeda ne znaci zavrsetak bitke izmedu nevjerstva i vjere
i izmedu Allahove i sejtanove stranke.

Pobjeda za sobom povlaci izvrsenje mnogih duznosti i namede covjeku
odredene obaveze, kao sto su izbjegavanje javnog iskazivanja gordosti i oholosti,
a takoder i iziskuje da se covjek ne smije opustiti nakon pobjede i nemarno odnositi
spram Allahovih naredbi.

Mnoge duse su cvrste u iskusenjima i nedacama, ali ih maEo ostane cvrstima
nakon dolaska pobjede i blagodati. Zar Allah ne stavlja na kusnju oskudicom
i obiljem? "Mi vas iskusavamo zlom i dobrom." (El-Enbija, 35)

666

RADOST POGLEDA KOMFNTAR RIJADUS-SAUHINA

Nakon pobjede, slijedi drugi stepen - ispravljanje i ustrajnost srca u istini koji
cuva i Stiti srce da, poneseno pobjedom, ne zastrani. Ovo nije nekakav novi govor,
ili kitnjasto misljenje, vec cinjenica o kojoj govori Kur'an i kojom je opisana stranka
Milostivog nakon sto je ucvrscena na Zemlji i nakon sto su odbacene spletke nevjernika:

"A Allah ce sigurno pomoci one koji Njega pomazu - ta Allah j e, zaista, mocan
i silan. Oni koji ce, ako im damo vlast na Zemlji, namaz obavljati i zekat udjeljivati,
i koji ce traziti da se cine dobra djela, a odvracati od nevaljalih - a Allah u se na
kraju sve vraca." (El-Hadzdz, 40-41)

Allahovo obecanje ce se realizirati i nece izostati, tj. Allah ce pomoci onoga ko
Njega pomogne. A ko su ti koji pomazu Allaha i zasluzuju da ih pomogne Snazni
i Ponosni Allah, jer ko Ga prihvati, nece biti ponizen, niti 6e pobijediti onaj ko
je Mjemu neprijateij - to su oni koji, kada im Allah dadne pobjedu i ucvrsti ih,
"obavljaju namaz" tj. obozavaju Allaha, te cvrsto odrzavaju veze sa njim i Njemu se
obracaju ponizno, pokorno i predano;

"...i zekat udjeljuiu" - ucvrscujuci sebe, cisteci se od tvrdicluka i pohlepe za
ovim svijetom, nadvladavajuci sejtanske obmane, izdrzavajuci one koje je Allah
naredio da izdrzavaju, skrbeci o slabima i potrebnicima, a sve ovo predstavlja
osobinu tijela zivog vjemika.

"...koji ce traziti da se dobra djela cine" - pozivaju u dobro i ispravnost i na njih
ljude podsticu;

"...a odvracati od nevaljalih" - bore se protiv zla i nereda.

Onima koji nakon pobjede i ucvrscenja ostanu ustrajni na Pravom putu, isto
kao sto su bili ustrajni i u trenucima najtezih iskusenja koja su im pricinjavali
nevjernici - ovakvima je Allah obecao pobjedu koja ce se sigurno realizirati.

O ovoj tematici govori prethodni Aisin, radijallahu anha, hadis u Poglavlju
o oprostu. Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su pod brojem 643
u Poglavlju o oprostu.

649. Od Ebu Mes'uda Ukbea b. Amra el-Bedrija, radijallahu anhu, prenosi se
da je rekao: "Neki covjek dosao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao:
7a ne dolazim na sabah-namaz zbog tog i tog covjeka koji dugo klanja.'" Ebu Mes'ud
dalje veli: "Nisam nikada do tada vidio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da
se u svome obracanju rasrdio kao sto se rasrdio toga dana. Rekao je: 'O ljudi, ima od
vas onih koji rastjeruju, pa ko od vas bude predvodio ljude u namazu, neka skrati,
jer su iza njega stariji, djeca i ljudi s potrebama." (Muttefekun alejhi)

667

Self mb. Idci-Hilali

Dokumcntacija hadisa:

Biljezi ga E]-Buhari (1/186) - Fethul-Bari; Muslim (466).

Manje poznate rijeci:

"Nekaskrati"- tj. neka olaksa i neka se zadrzi u okvirima onoga sto je potvrdeno
u sunnetu i neka tome ne dodaje kada je vec upotpunio namaske ruknove i izvrsio
sunnete.

Iz hadisa se shvata:

-Pohvalno je iskazivati srdzbu u ime Allaha kada se narusi neka od serijatskih
svetinja, ili kada neko izazove smutnju i tjeskobu medu muslimanima.

-Dozvoljeno je i utemeljeno da predvodnik muslimana javno obznani i upozori
na ono izaziva tjeskobu i smutnju, ili ih rastjeruje. Ucenjaci ovo ne ubrajaju
u zabranjeno ogovaranje.

-Dozvoljno je izostaviti obavljanje namaza u dzematu ako ce dolazak
u dzemat nanijeti veliku stetu po covjeka, ili uznemiravanje koje covjek nece moci
podnijeti.

-Zabranjeno je djelovati u pravcu odvracanja od vjere bez obzira cinilo se to
djelima, rijecima ili gestikulacijom.

-Prilikom javnog obracanja i ukazivanja na necije greske, pohvalno je opcenito
uputiti kritiku ili savjet svim prisutnim, a ne izdvajati ili imenovati pojedinea koji
je pocinio gresku, kako se ta osoba ne bi dovela u neugodnu situaciju i samim tim
izazvala veca steta, Mudrost se ogleda u tretiranju i popravci pogreske tako da za
njenu posljedicu ne nastane veca Steta.

-Prilikom obavljanja zajednickog namaza> imam je duzan voditi racuna
o muktedijama (osobe koje klanjaju za nj im), jer namazu prisustvuju i oronuli starci,
bolesnici, malodobna djeca, ljudi s posebnim potrebama i tada je potrebno olaksati
namaz ucenjem kratkih sura bez izostavljanja ruknova, vadziba i pohvalnih djela
u namazu.

650. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, dosao je sa putovanja, a ja sam zastrla svoje predsoblje
zastorom na kojem su bile slike. Kada je to ugiedao Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rastrgao ih je, njegovo lice se zacrvenjelo, i on rece: 'O Aisa, najtezu
kaznu kod Allaha na Sudnjem danu irnat ce oni koji oponasaju Allahovo stvaranje:"
(Muttefekun alejhi)

668

RADOST POGI.HDA KOMENTAR RJfADUS-SAUHINA

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (10/386-387) - Fethul-Bari; Muslim (2106).

Iz hadisa seshvata;

-Utemeljenost iskazivanja srdzbe zbog suprotstavljanja pitanjima vjere, jer se
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, suprotstavio kada je narusena jedna
od Allahovih svetinja.

-Obaveznost prijekora i negiranja, prema mogucnostima, onome ko cmi
prijestup, pa makar i ne imao namjeru da ga ucini, jer Aisa, radijallahu anha, nije
namjeravala uciniti ono sto izaziva srdzbu Allaha i Njegovog Poslanika.

-Potrebno je da musliman brine se o svojim ukucanima, nareduje im dobro
i odvraca ih od zia, te nadgleda svoju kucu kako u nju ne bi uslo nesto sto
je Allah zabranio.

-Ovaj hadis je pobijajuci dokaz za neutemeljenost tvrdnji onih koji smatraju
da se islam sastoji od jezgre i ljuske. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
negirao je ovo djelo svojoj supruzi vra<fajuci se iz jednog od pohoda, pa ga jedna
&tvar nije zaokupirala u odnosu na drugu. Zato dobro razmisli o ovome i nemoj
biti od nemarnih.

-Dozvoljenost prekrivanja jednog dijela zida. U torn slucaju zabrana spomenuta
u hadisu bi ukazuje na pokudenost postupka, ili se odnosi na zabranu pokrivanja
zida u cjelosti a ne i djelimicno, a Allah najbolje zna.

-Hadis je opcenit i ukazuje na zabranu svake vrste slikarstva, bilo ono veliko ili
malo, svejedno bilo zasjenjeno iJi ne, rucno ili fotogranja - ukoiiko se radi o onome sto
ima dusu. Zanimanje slikarstvom ili crtanjem zabranjeno je ukoiiko se radi o slikanju
bica koja imaju dusu. Takoder, zarada od toga je haram, sto se jasno ocituje iz rijeci
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Najvecu kaznu ce imati slikari..."

-Zabranjeno je postavljati slike u kucama. Uvjet za sliku prema kojoj se nece
izrazavati postovanje jeste da se izmijene njene konture, jer je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, skinuo zastor i izmijenio konture slike koja je bila na njemu.

651. Takoder, od Aise, radijallahu anha, se prenosi da su se Kurejsije zabrinule
zbog jedne zene iz plemena Mahzum koja je nesto ukrala, pa su rekli: "Ko ce se za
nju zauzeti kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?' Rekose: "Ko bi se
to usudio osim Usame b. Zejd, miljenik Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem." Zatim je Usame sa njim razgovarao, pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Zar posredujes da se ne izvrsi jedna od Allahovih serijatskih

669

Setimb.'iHei-HiUli

kazni?" Zatim je ustao i odrzao govor, rekavsi: "Zaista su stradali oni prije vas zbog
toga sto, kada bi medu njima ukrao neki plemic, ostavili bi ga nekaznjenog, a kada
bi ukrao slabasni, oni bi nad njim izvrsavali kaznu. Tako mi Allaha, kada bi Fatima,
kcerka Muhammedova, ukrala, ja bih joj odsjekao ruku." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (8/24-25) - Fethul-Bari; Muslim (1688).

Iz hadisa se shvata:

-Zabranjeno je posredovanje u serijatskim kaznama nakon sto viadar bude
obavijesten o izvrsenju kaznenog djela.

-Kada se podigne optuznica i dokaze da je neko pocinio kazneno djelo, voda je
duzan da sprovede serijatsku kaznu i da ne prima nicije posredovanje.

- Zabranjeno je amnestirati uglednog prekrsiteija za pocinjena kaznena djela,
jer su u propisima serijata jednaki i ugledni i neugledni.

-Ako imam (voda) napravi razliku medu ljudima u pogledu sprovodenja
Allahovih kazni, cini nepravdu i priziva propast ummetu. Zato je potrebno da
viadar i muslimana ostave bilo kakvu vrstu protekcije prema onome nad kime je
obaveza izvrsiti kaznu, pa makar se radilo o vlastitom djetetu, bliznjem srodniku,
uglednom i pozicioniranom covjeku.

-Ako se dogodi da neko zapostavi izvrsenje odredene serijatske kazne ili
u torn pogledu dadne oiaksicu ili posreduje za prekrsiteija nad kojim je obavezno
izvrsiti serijatsku kaznu, u torn siucaju potrebno je odlucno reagirati i suprotstaviti
se takvoj praksi.

-Prihvatanje pokajanja kradljivca. Spomenuta zena se pokajala i njeno pokajanje
je bilo lijepo, nakon sto je nad njom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
sproveo serijatsku kaznu.

-Dozvoljeno je navesti primjer ugledne i cijenjene osobe kako bi se na ovaj
nacin sto vise ljudi odvratilo od grijeha. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
spomenuo ;e svoju kcerku Fatimu s ovim ciljem, a ovo spominjanje ukazuje, takoder,
da je Fatima kod svoga oca, sallallahu alejhi ve sellem, bila na visokoj poziciji.

-Pojasnjenje pozicije Usame b. Zejda, radijatlahu anhum, kod Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem . Bio je poznat kao miljenik Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, a takav je bio i njegov otac Zejd b. Harise, radijallahu anhu.

-Potrebno je uzeti pouku iz okolnosti i situacija prijaSnjih naroda koji su se
suprotstavili Allahovorn pravcu, pa ih je Allah iskusao gladu i strahom, ili je na njih
poslao kaznu koja ih je unistila ili drugima narodima zamijenila.

670

RADOST POGLEDA KOMEMTAR RlfADUS-SAUHIXA

652. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, vidio ispljuvak (na zidu) prema Kibli, sto mu je tesko palo, tako
da se moglo primijetiti i na njegovom lieu. Ustao je i to otklonio svojom rukorn,
a zatim je rekao: "Kada neko od vas stupi u namaz, on tada razgovara sa svojim
Gospodarom, a njegov Gospodar je izmedu njega i Kible. Zato neka niko od vas
ne pljuje prema Kibli, nego na svoju lijevu stranu ili ispod svoga stopala." Zatim je
uzeo cosak svoga ogrtaca i u njega izbacio ispljuvak, a zatim ga premotao i rekao:
"Ili ce ucirtiti ovako." (Muttefekun alejhi)

Naredba pljuvanja na lijevu stranu ili pod noge odnosi se na situaciju kada je
covjek van dzamije, ali kada je u dzamiji dozvoljeno je iskljucivo da svoju pljuvacku
zadrzi u odjeci.

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (1/507-508) - Fethul-Bari; Muslim (551).

Iz hadisa seshvata;

-Obaveza naredivanja dobra i odvracanja od zla, te uklanjanje zla rukom,
ukoliko je to moguce.

-Svetost dzamija koje nije dozvoljeno zaprljati ili bacati prljavstinu u njima,
te obaveznost njihovog ciscenja od svega sto bi druge moglo od njih odvratiti.

-Obaveznost srditosti radi Allaha kada se krse Njegove zabrane, bez obzira bilo
to veliko ili maleno u ocima ljudi.

-Namaz predstavlja sasaptavanje roba sa svojim G ospodarom, pa je neophodno
da se tada covjek u potpunosti preda svome Zastitniku i posveti onome sto popravlja
njegovo sree, namjere i ciljeve.

-Manji pokreti u narnazu ne kvare namaz, jer je Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, izbacio ispljuvak u svoju odjecu, a zatim to prekrio drugim dijelom
odjece, dajuci do znanja kako ce postupiti.

-Onome ko je u narnazu dozvoijeno je da ispusti ispljuvak, ako za tim
postoji potreba.

671

Sdinib.ldeHUtaH

Poglavlje sedamdesct osrno

NAREBIVANJE I SAVJETOVANJE PRETPOSTAVLJENIH

DA BUDU BLAGL ISKRENI I SAOSJECAJNI PREMA SVOJIM

PODANICIMA, A ZABRANJENOST VARANJA,

OTE2AVANJA I NEMARNOSTI PREMA MJLMA

Uzviseni Allah kaze: "Budi blagonaklon prema vjernicima koji te slijede."
(Es-Su'ara, 215) Tumacenje ovog ajeta navedeno je u Poglavlju o skromnosti
i blagonaklonosti prema vjernicima.

Uzviseni kaze: "Allah nareduje pravednost, dobrocinstvo i udjeljivanje
bliznjima, a zabranjuje razvrat, grijehe i nepravdu. On vas savjetuje ne biste Ii se
opametili." (En-Nahl, 90)

653. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "6uo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: "Svi ste vi cuvari i svi
ste odgovorni za svoje potcinjene. Imam (voda) je cuvar i odgovoran je za svoje
pot£injene. Covjek je cuvar svoje porodice i odgovoran je za nju. Supruga je cuvar
u kuci svoga rnuza i odgovorna je za to. Sluga je £uvar u kuci svoga gospodara i
odgovoran je za nju. Svi ste vi cuvari i svi ste odgovorni za ono sto vam je povjereno
na cuvanje." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su pod brojem 283 u Poglavlju
pravo muza kod zene.

654. Od Ebu Ja'ala Makila b. )esara, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Nema
nijednog covjeka kome Allah dadne da bude pretpostavljeni svojim podanicima,
a da mu Allah nece, kada urnre, zabraniti ulazak u Dzennet, ako bude varao svoje
podanike.'" (Muttefekun alejhi)

U drugoj verziji stoji: "...pa ih ne bude cuvao svojim iskrenirn savjetom, nece
osjetiti miris Dzenneta."

U Muslimovoj verziji stoji; "Nijedan zapovjednik kome budu povjereni poslovi
mushmana, pa ne ulozi trud za njih niti im daje savjete, nece sa njima uci u Dzennet."

672

RADOST POGLEDA KOMEMTAR RI/ADUS-SAL!Hl\A

Dokumetacija hadisa:

Biljezi ga EI-Buhari (13/126) - Fethul-Bari; Muslim (142).
Druga verzija kod El-Buharija (13/126-127) - Fethul-Bari.
Treca verzija kod Musiima (1/126).

Iz hadisa se shvata:

-U osnovi nadredeni trebaju ulagati maksimalan trud u iskrenom odnosu prerna
ummetu vodeci ga ka pokornosti Allahu Uzvisenom i pomazud ih u uspostavljanju
Allahovog serijata, kod sebe i svojih porodica.

-Potvrdeno upozorenje i zestoka prijetnja nepravednim vodama koji
zapostavljaju prava svojih podredenih, te varaju svoj narod, sto je jedan od razloga
ulaska u Kucu propasti.

655. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Cula sam Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako u ovoj mojoj kuci govori: Allahu, kome
bude povjerena uprava nad mojim ummetom, pa im bude otezavao, i Ti njemu
otezaj, a kome bude povjerena uprava nad mojim ummetom, pa prema njirna bude
blag, i Ti budi blag prerna njemu."' (Prenosi Muslim)

Dokumetacija hadisa: Biljezi ga Muslim (1828).

Iz hadis se shvata:

-Kazna i nagrada su shodno vrsti djela. Ako vladar oteza svome narodu i na
njih bude vrsio pritisak, Allah ce ga na ovome svijetu baciti u nedace tako sto ce mu
nadrediti njegove neprijatelje i dati mu druge vrste patnji.

-Cvrsto nastojanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da njegov ummet
poslije njega ostane cist i spaSen, te njegova blagost prema ummetu.

656. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: " Rekao je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Sinove Israilove vodili su vjerovjesnici. Kada
god bi preselio jedan vjerovjesnik, naslijedio bi ga drugi, ali poslije rraene nema
vjerovjesnika, vec ce poslije mene biti halife kojih ce biti mnogo.' Prisutni upitase;
Allahov Poslanice, sta nam naredujesT 'Dajite prisegu jednom po jednom, a zatirn
postujte njihova prava i molite Allaha za ono sto vama pripada, jer ce ih Allah pitati
za ono sto im je dao na cuvanje."' (Muttefekun alejhi)

67;;

Setimh Idd-ttilali

Dokumetacija hadisa:

Biljezi ga EI-Buhari (6/495) - Fethul-Bari; Muslim (1842).

Iz hadisa se shvata:

-Podredeni moraju imati nekoga ko ce njima upravljati, podsticati ih na Pravi
put 1 stititi od zla nepravednih.

-Nadredeni u ovom ummetu su halife i ulema, jer nema vjerovjesnika poslije
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Oni iskreno upravljaju ummetom, cuvaju
ga, stite i upucuju na Pravi put.

-Podredeni imaju pravo da od svojih vladara traze da budu blagi, te da vladari
uloze maksimalan trud u ostvarivanju dobrobiti za svoje podredene.

-Davanje prednosti pitanjima vjere u odnosu na pitanja ovoga svijeta, jer je
Poslamk, sallallahu alejhi ve sellem, naredio izvrsenje prava vladara cime se uzdize
njec vjere 1 suzbija smutnja.

-Prisega se iskljucivo daje imamu muslimanske zajednice. Nije dozvolieno
dati pnsegu dvojici halifa u isto vrijeme, vee samo jednom, pa ko se pocne sporiti
oko vlasti sa prvim proglasenim halifom, obaveza ga je pogubiti, bez obzira
o kome se radilo.

-Velicina odgovornosti imama (vode), jer ce ga Allah pitati kako je postupao
u svojo, vlasti i kako se odnosio prema svojim podredenima. Zato neka coviek
dobro vodi racuna o odgovornosti koju preuzima na sebe.

Ovaj hadis je jedan od dokaza nadnaravnosti Poslanikovog, sallallahu alejhi ve
sellem, vjerovjesnistva, jer se u njemu obavjestava o onome sto ce se desiti ovom
ummetu u buducnosti, a to je da ce biti mnostvo namjesnika i vladara, da ce se
razilaziti 1 sporiti oko vlasti. Molimo Allaha za spas.

657. Od Aiza b. Amra, radijallahu anhu, prenosi se da je dosao kod Ubejdullaha

, t1' ' P,? mU,,e reka°: "Sinko' uistinu sam fiuo AHahovog Pcslanika, sallallahu
alejhive sellem kako govori: 'Najgori su surovi cobani' - pa dobro pripazi da ne
budesodmih. (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i komentar hadisa navedeni su pod brojem 192 u Poalavlju o
naredivanj u dobra i odvracanju od zla.

674

RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHlNA

Napomena:

Hadis se zasebno navodi kod Muslima, a nije ga zabiljezio imam El-Buhari.
Autor, Allah mu se smilovao, u prethodno spomenutorn poglavlju pripisao ga je
Muslimu, pa je tacno postupio. Ovdje mu se potkrala greska, pa ga je pripisao
El-Buhariju i Muslimu (muttefekun alejhi). Neka je slava Onome koji ne pravi
propuste, niti Ga obuzima drijemei ili san.

658. Od Ebu Merjema el-Ezdija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao
Muaviji, radijallahu anhu: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, kako govori: 'Koine Allah dadne vlast nad muslimanima, pa bude nemaran
prema njihovim potrebama, nedostacima i siromastvu, Allah nece obracati paznju
na njegove potrebe, nedostatke i siromastvo na Sudnjem danu.' Tada je Muavija,
radijallahu anhu, postavio jednog covjeka da se brine za potrebe Ijudi." (Prenose
Ebu Davud i Et-Tirmizi)

Dokumentaeija hadisa:

Hadis je hasen li gajrihi (dobar i prihvatljiv s obzirom na veci broj slabih predaja
koje ga dizu na stepen dobrog), biljeze ga Ebu Davud (2948); Et-Tirrnizi (1333);
El-Hakim (4/93-94) od El-Kasima b. Muhajmere, a on od Ebu Merjema, ashaba
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a on od Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve sellem.

Kazem: Lanac prenosilaca je prekinut, jer El-Kasim b. Muhajmere nije slusao
predaje od Ebu Merjema.

Ovaj hadis ima dmgi lanac prenosilaca koji biljezi Et-Tirmizi (1332), te Ahmed
(4/231) i El-Haktm (4/94) od Ebu El-Hasena, a on od Arnra b. Murrea.

Kazem: Lanac prenosilaca je slab zbog nepoznanice Ebu El-Hasena, a on je
El-Dzezeri.

Medutim, ovorn hadisu svjedoci Muazov hadis kod Ahmeda (5/238-239) sa
slabim lancem prenosilaca, jer je u njemu §urejk el-Kadi koji je imao slabo pamcenje,
ali se ipak uzimao u obzir.

Uzimajuci sve u obzir, najmanje sto se moze red za ovu predaja jeste da je
dobra, s obzirom na druge predaje koje joj svjedoce, a Allah najbolje zna.

Iz hadisa se shvata;

-Nagrada i kazna su shodno vrsti djela, pa ko se izolira od ljudi i ne bude mario
za njih, ni Allah nece mariti za njega na Dan poziva.

675

Setimh IdctHifoli

-Upozorenje vladarima da se ne udaljavaju od ostvarivanja dobrobiti za
podredene i da ih ne sprecavaju da dodu do njih, jer su ljudi u potrebi za vodorn
koji ce od njih odagnati nepravdu, vracati prava onima koji ih zasluzuju i otklanjati
njihove nedostatke.

-Ashabi su se brzo odazivali na Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, poziv na
pndrzavanje sunneta, i osjecali su veliki strah od susreta sa Allahom. Muavija b. Ebi
Sufjan, radijallahu anhu, kada je cuo ovaj hadis, pozurio je postaviti covjeka koji ce
se brinuti o potrebama Ijudi, tj. izvrsavati ih i razmatrati.

-Obavijest koja dolazi od jednog prenosioca je samostalan dokaz, pa ga je zato
Muavija, radijallahu anhu, i primijenio.

-Hadis ukazuje na cinjenicu da ce vjernici vidjeti svoga Gospodara na Sudnjem
danu, jer kada ce Uzviseni Allah biti skriven od Svojih neprijatelja i nece Ga
vidjeti, to ukazuje da ce se pokazati Svojim evlijama koji ce Ga jasno gledati. To je
potvrdeno i rijecima iz Allahove Knjige: "Uistinu, oni ce toga dana biti zastrti od
svoga Gospodara." (El-Mutaffifun, 15) Imam Es-Safli, Allah mu se smilovao, uzeo
je ovaj ajet kao argument za ovo pitanje.

676

RADOST POGLEDA KOMF.NTARRIJADUS-SAIJHfNA

Poglavlje sedamdeset deveto

PRAVEDNIVLADAR

Uzviseni Allah kaze: "Allah nareduje pravednost i dobrocinstvo." (En-Nahl, 90)
Tumacenje ovog ajeta navedeno je u Poglavlju o naredbi nadredenima da budu
brizljivi prema svojim podredenim.

Uzviseni kaze: "I budite pravedni, jer Allah uistinu voli pravedne"

(El-Hudzurat, 9)

Allah nareduje vjernicima koji na sebe preuzmu pomirenje dviju zaracenih
skupina vjernika da budu pravedni medu njima, presudujuci u onome sto su jedni
drugima ucinili, jer Allah voli pravedne.

659. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Sedmericu ce Allah staviti u Svoj hlad na Dan kada drugog
hlada osim Njegovog nece biti: pravednog vodu, mladica koji je odrastao u ibadetu
Allahu, azze ve dzelle, covjeka cije je srce vezano za dzamiju, dvojicu koja su se
zavoljela u ime Allaha, radi Njega se sastajala i rastajala, covjeka koga je ugledna
zena pozvala na blud, a on rekao: 'Ja se bojim Allaha', covjeka koji je dao sadaku,
pa ju je sakrio tako da njegova ljevica ne zna sta je udijelila desnica, i covjeka koji
Allaha spomene u samoci, pa mu oci zasuze." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su pod brojem 376 u Poglavlju
o ljubavi prema Allahu i podsticaju na nju,

660. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Pravedni ce kod Allaha
biti na rninberima od nura: to su oni koji su pravedni u svojim presudama, (koji
su pravedni prema svojim) porodicama i onome sto im je dato na upravljanje'"
(Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (1827).

677

Sc/imk IdetHiiati

Iz hadisa se shvata:

-Vrijednost pravednosti i podsticaj na nju.

-Odgovomost u muslimanskom drustvu je visestrana. Pitanje presude prelazi
na svaku ovlast, bila ona velika ili mala, tako da se cak odnosi na covjekovo cuvanje
porodice, zenino cuvanje kude i slugino cuvanje imetka njegovog vlasnika.

-Pozicija pravednih bit ce velika kod Allaha na Sudnjem danu.

■Stepeni vjernika na Sudnjem danu razlikuju se shodno njihovim djelima.

661. Od Avfa b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sarn
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Vase najbolje vode
su oni koje vi volite i koji vas vole, na koje vi blagoslov donosite, a i oni na vas.
Vase najgore vode su oni koje vi mrzite, a i oni vas mrze, vi njih proklinjete i oni
vas proklinju.' Upitali samo: Allahov Poslanice, hodemo li se boriti da bismo ih
svrgnuli?' On rece: ^Ne, sve dok sa vama budu obavijali namaz! Me, sve dok sa vama
budu obavljali namaz!'" (Prenosi Muslim)

Dokumetacija hadisa: Biljezi ga Muslim (1855 i 66).

Ovom hadisu dali su prigovor, zbog prenosioca Muslima b. Karezaa, neki ljudi
koji nista ne znaju drugo do svojim pisanjem inicirati razmirice i licemjerstvo,
t\rrdeci da je on nepoznat.

Kazem: Zapravo, on jie potpuno pouzdan iz sljedecih razloga:

a) Imam Muslim biljezi njegov hadis u Sahihu cime ga je proglasio
povjerljivim.

b) Ebu Bekr el-Bezzar rekao je za njega: "Ovaj Muslim (Ibn Kareza) je poznat.

c) EI-Fesevi u knjizi "Ma'rifetu et-tarih" (2/333-334) spominje ga u visokoj
generaciji stanovnika §ama.

d) Hafiz Ez-Zehebi u kn;izi "El-Kasif" kaze da je povjerljiv.

Iz hadisa se shvata:

-Ummet mora imati pravednog ili nepravednog vladara. Status pravednog
vladara je sasvim jasan, a sto se tice nepravednog vladara grjesnika, pa Allah
moze pomoci ovu vjeru i sa covjekom grjesnikom uz ciju pomoc se uspostavljaju
senjatske kazne, putevi bivaju osigurani, bori se protiv neprijatelja i raspodjeljuje
ratni plijen.

678

RADOST POGLEDA KQMENTA8 RJ/APUS-SALIHiNA

-Podsticaj nadredenima da budu pravedni prema podredenima kako bi se
ostvarilo medusobno zblizavanje.

-Podsticaj ljudima da budu pokorni svojim nadredenima u svim pitanjima koja
nisu u koliziji sa serijatskim propisima.

-Obaveznost iskrenog odnosa izmedu vladara i podredenih, jer takav odnos
donosi ljubav i zblizavanje, te uz njega viadaju sigurnost i obilje.

-Nije dozvoljeno otkazivati pokornost vladarima sve dok i2Vrsavaju propise
islama i javno ne iznose nevjerstvo.

-Pohvalno je Allahu uputiti dovu za vladara vjernika da ga Allah ucvrsti na
putu istine, i za vladara prijestupnika da ga Uzviseni uputi na put razboritosti. Ova
dova je opcenita i nije samo svojstvena dzumanskoj ili bajramskoj hutbi. Inace,
upucivanje ovakve dove prilikom dzume ili bajrama je novotarija koju su izmislili
vladari namjesnici da bi osigurali ostanak svojih podanika pod svojim stegama.

-Pojasnjenje vaznosti namaza koji predstavlja stub i temelj vjere.

Napomena:

Jedan covjek, pozivajuci se na ovaj hadis, rekao je da je dozvoljeno proklinjati
pojedinacnu osobu, nepravednog vladara, koji nije javno proklamirao otvoreno
nevjerstvo. Medutim, na ovo se gleda okom kritike, jer je hadis naveden kao
obavijest, a ne zahtjev, tj. njime se pojasnjava ono Sto ce se desiti ljudima koji po
obicaju proklinju lose vladare, sto nema utemeljenja u vjeri.

662. Od Ijada b. Himara, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govort: 'U Dzennet ce udi tn
vrste ljudi: pravedni i upuceni vladar, samilosni covjek briznoga srca prema svakom
bliznjem i muslimanu, eestiti Covjek s mnogobrojnom porodicom koji se ustezao
od trazenja od drugih.'" (Prenosi Muslim)

Dokumetacija hadisa:

Ovo je dio poduieg hadisa koji biljezi Muslim (2865).

Iz hadisa se shvata:

-Kada Allah zeli dobro nekim vladarima, uputi ih na pravednost, dobrocinstvo
i iskrenost prema podanicima.

-Podsticaj na blago i brizljivo ophodenje prema svim ljudima.

679

Selimb.'ktcl-HUali

-Vrijednost izbjegavanja trazenja od drugih, te stjecanja opskrbe zaradom.

-Pravednost, dobrocinstvo i cestitost su moraine osobine koie nalazu ulazak
u Dzennet.

Poglavlje osamdeseto

OBAVEZA POKORNOSTI NAMJESNICIMA

U ONOME STO NIJE GRIJEH I ZABRANA POKORNOSTI

U ONOME STO JE GRIJEH

Uzviseni Allah kaze; "O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte sc
Poslaniku i vasim nadredenim." (En-Nisa, 59)

rQ^ST-15",,^'™ eI-DievzL«e u Mizi "EI-Kelamu ala mes'eletis-sema'a"
V6-98) kaze: Ufienjaci su se usaglasili da povrat Allahu oznacava povrat Njegovoi
Kn,,z., a povrat Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, oznacava povrat njemu tokom
njegova zivota i njegovom sunnetu poslije njegove smrti. Uzviseni je naredio
Svopm robovima vjernicima da ono oko cega se spore vrate Allahu i Njegovom
Poslaniku. Prvo im se obratio nazvavsi ih vjernicima, a zatim je na kraju vierovanje
ucimo uvjetom za ispravnost ovog povrata. Iman (vjerovanje) nalaze covjeku ovai
povrat, a kada nema imana, nema ni povrata Allahu. Onaj ko se bude sporio sa
nek.m oko necega, pa ne povrati to Allahu i Njegovom Poslaniku (trazeci propis
o tome.), nije vjernik. r

Razmisli o rijecima: "pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku" -

kako ,e Uzv.sen. ponovio glagol "pokoravajte se" Poslaniku da bi ukazao da se
njemu pokornost zasebno izrazava, jer kada naredi nesto sto nije naredeno
u Kuranu, vjernici se trebaju pridrzavati te naredbe, a kada zabrani nesto sto
ni,e obuhvaceno propisima Kur'ana, tu zabranu treba izbjegavati. Njemu je data
Kn,.ga into toliko poput nje. Glagol "pokoravati se" nije ponovljen kada se radi
o nadredemma, vec popratno dolazi iza pokornosti Poslaniku, sallallahu alejhi ve

Se Tuer,Se.nadredenima lZTaiava P°kornost popratno pokornosti Poslaniku,
sallallahu ale,hi ve sellem, kada nareduju ono sto je on naredivao i zabranjuju ono
sto ,e on zabranio. Takoder, nije im se obavezno pokoravati u svemu onome sto
nareduju ih zabranjuju.

680

RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA

Potom, Uzviseni kaze: "Ako se budete sporiii oko necega, vratitc to Aliahu
i Poslaniku" - a nije rekao "i vratite Poslaniku" da bi objasnio da oro sto se vrati
Aliahu, vraceno je i Njegovom Poslaniku, a sto je vraceno Poslaniku, vraceno je
i Aliahu Uzvisenom. Ono sto je Allah presudio, presudio je i Njegov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, a sto je presudio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
to je i Allahova presuda.

Rekao je: "...ako se budete oko necega sporiii" - ovo generalno podrazumijeva
male i krupne stvari oko kojih se muslimani spore, a nije iskljucivo vezano samo za
odredene stvari. Ko misli da se ovo odnosi na propise islama bez cinjenica imana,
ili prakticna djela bez djela srca, njihovih ukusa i osjecaja, ili na drugorazredna
pitanja vjere u odnosu na primarna, tematici Allahovih imena, svojstava
i tevhida, izasao je iz okvira ispravnog znacenja ovog ajeta, znanstveno i prakticno,
a i imanski. Zapravo, kao sto je Vjerovjesnikova poslanica generalna za svakog
onog koji je obavezan islamom u .svakom vremenu, ona je generalna za svaki propis
vjere: primarne i drugorazredne, te cinjenice vjerovanja i propise. Ko odredeni
propis vjere izbaci iz okvira opcenitog znacenja njegove poslanice poput je onoga
ko izbaci serijatskog obveznika iz generalnog znacenja njegove poslanice, sto je po
neispravnosti podjednako.

663. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Duznost je musl imanu da slusa i da je pokoran (nadredenom)
u onome sto voli i sto ne voli, osim ukoliko mu se naredi nesto sto je zabranjeno.
A kada mu se naredi nesto sto je zabranjeno, onda nema ni poslusnosti ni
pokornosti." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (13/121-122) - Fethul-Bari; Muslim (1839).

Iz hadisa se shvata:

-Obaveznost pokornosti vodi u svakom pitanju, svejedno bilo to u skladu sa
covjekovim zeljama ili ne, izuzev ako naredi nepokornost, jer nema pokornosti
onome ko cini nepokornosti Aliahu.

-Potrebno je biti popustljiv u ambicijama i licnim koristima radi jedinstva
i zblizavanja islamskog ummeta.

6S1

Selimb. Idel-HiMi

664. Takoder, od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao-
Da h smo pr.segu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na poslusnost
i pokornost, a on je govorio: 'Koliko mozete.'" (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (13/193) - Fethul-Bari; Muslim (1867).

Manje poznate rijeci:

"Koliko mozete" - tj. govorio im je: "Svoju prisegu poblize odredite rijecima
Koliko mozemo, tj. kuliko ste u mogucnosti.

Iz hadisa se shvata;

-Obaveznost davanja prisege imamu muslimana na poslusnost i pokornost.

-Pokornost je uvjetovana mogudnoscu, jer kada halifa naredi ono Sto se ne
moze uciniti i sto prevazilazi mogucnosti covjeka, onda mu se nije obavezno
pokoravati.

-Potrebno je da nadredeni bude brizljiv i pazljivprema podredenima, povodeci
se za bnzljivoscu ■ miloscu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema
svome ummetu. r

-Dozvoljeno je sugerirati prilikom davanja prisege.

665. Takoder od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao- "Cuo
sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Ko izade iz
pokornosti (vladaru), susrest ce Allaha na Sudnjem danu a nece imati nikakvog
argumenta. Ko umre bez prisege, umro je paganskom smrcu.'" (Prenosi Muslim)

U drugoj predaji se navodi: "Ko umre odvajajuci se od zajednice muslimana,
umro ;e paganskom smrcu."

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (1851).

Manje poznate rijeci:

"Ko izade iz pokormsti" - tj. povuce prisegu nakon Sto ju je dao, boreci se protiv
vode i ne pokoravajuci mu se u onome u cemu se treba pokoravati.

"Nece imati dokaza-t\. nece imati opravdanja za krsenje svoga ugovora.

682

RADOST POGLEDA KOMENTAR Rl/ADUS-SAUHINA

"Paganska smrt" - tj. umrijet de u zabludi i neznanju kao sto umiru pagani.
Oni se nisu pokoravali vodi, vec su to smatrali nedostatkom.

"Odvajajuti se od zajednice muslimana" - tj. suprotstavlja se muslimanima
u pitanj u prisege na poslusnost i poko most vladaru.

Iz hadisa se shvata;

-Obaveza je pridrzavati se zajednice muslimana davanjem prisege njihovom
imamu.

-Ko svrgne vodu i povuce prisegu, pocinio je veLiki grijeh kojim oponasa
pagane.

-Ummet je obavezan da postavi halifu koji ce njima vladati po Allahovom
serijatu, medu njima sprovoditiNjegovuvjerui cuvati njthovojedinstvcjerjevoda
stit onima koje predvodi u borbi.

666. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov
Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem: 'Slusajte i pokoravajte se, pa makar
vam bio nadreden abesinski rob kojem je glava crna poput suhe grozdice'"
(Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (13/121) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

-Obaveza poslusnosti i pokornosti nadredenome u onome cime se ne izrazava
nepokornost Allahu, bez obzira na njegovu boju koze ili porijeklo.

-Imamet roba je ispravan u narnazu ukoliko najbolje uci AElahovu Knjigu, jer je
naredena pokornost njemu, pa je tako ispravan i namaz obavljen za njim.

-Zabranjeno je dizati pobunu protiv vladara, pa makar bio nepravedan, jer
takvo postupanje u vecini slucajeva vodi u joS teze stvari od onih koje se njemu
pripisuju. Dokazse ogledau sljedecoj cinjenici: Naredena je pokornost abesinskom
robu, a veliki imamet (vodstvo halifata), inace zasluzno pripada plemenu Kurejs.
Ako ga drugi zadobije i bude zahtijevao pokornost, zabranjeno je suprotstavljati
mu se i protiv njega dizati pobunu.

-Imam El-Buhari je ovim hadisom argumentirao dozvoljenost imameta covjeka
koji je zapao u sumnje i novotara. To se ocituje u cinjenici da se spomenuti opis
u vecini slucajeva moze naci kod nearapa koji je skoro prihvatio islam, koji kod

683

Set/ink Mel-Hitali

sebe jos ima neznanja o vjeri. Onaj koji ima ovakav opis, neminovno ce pociniti
novotariju, ili ukoliko je zapao u smutnju, preuzet ce imamet, a nije ga dostojan.

Ako se kaze: "Kakva je korist od sporninjanja roba, iako je poznato da veliki
imamet (halifat) pripada Kurejsu, kao sto se navodi u mutevatir hadisima (mnostvo
vjerodostojno prenesenih hadisa)?

Odgovor glasi;
a; .

tva.

Moguce je da je spomenuo roba s obzirom na polozaj koji je imao prije
oslobadanja od ropstva.

b) Mozda neki rob borbom i nadmoci prevlada, pa je obaveza pokoravati mu se
gaseci smutnju, ukoliko ne nareduje nepokornost, kao sto je prethodno receno.

-Mozda halifa postavi abesinskog roba kao namjesnika za odredeno podrucje,
pa je obaveza pokoravati mu se.

Napomena:

Neke islamske partije su u potpunosti izokrenule ovo pitanje i argumentirale
da je dozvoljeno da imamet pripadne drugima mimo Kurejsa, na sto je dat odgovor,
jer ne moze se uspostaviti paralela izmedu cinjenice da neko zadovoljava poziciju
haiife i dozvoljenosti njegovog postavljanja za halifu.

667. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je
Allahov Poslanik, saliallahu ale;hi ve sellem: 'Duzan si da slusas i pokoravas se i u
teskoci . biagostanju, u onome sto volis ili prezireg, a i kada se drugima bude davala
prednost nad tobom'" (Prenosi Muslim)

Dokurnentacija hadisa:

Biljeziga Muslim (1836).

Iz hadisa se shvata:

-Obaveza pokornosti namjesnicima u svim okolnostima, ukoliko se ne nareduje
nepokornost ili se daje u obavezu ono sto se ne moze podnijeti.

-Obavijest da ce namjesnici za sebe zadrzavati pitanja ovoga svijeta i uskracivati
podredenima njihova prava.

684

RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHINA

668. Od Abdullaha b. Amra, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao:
"Bili smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na putovanju, pa
smo se ulogorili na jednom mjestu. Dok su neki od nas popravljali satore, neki se
natjecali u gadanju strijelama, a neki bili medu svojom stokorn, glasnik Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, povika: 'Zajednicki namaz!' Okupili smo se kod
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa nam on rece: Trije mene nije bilo
vjerovjesnika a da njegova obaveza nije bila da svoj ummet uputi na dobro koje za njih
zna i da ih upozorava na zlo koje za njih zna. Gvaj vas ummet je sacuvan smutnji u
prvim generacijama, a zadnje generacije ce zateci iskusenja i stvari koje cete vi negirati.
Dolazit ce smutnje tako da ce zadnja olaksavati prethodnu i doci & smutnje, pa ce
vjernik reci; 'Ovo je moja propast', a zatim ce mu se dati izbavljenje. Doci ce smutnja
pa ce vjernik reci; 'Ovo je sigumo moja propast; pa ko zeli da bude sacuvan od Vatre
i uveden u Dzennet, neka doceka smrt vjerujuci u Allaha i Sudnji dan i neka postupa
prema Ijudima onako kako voli da se prema njemu postupa. Ko dadne prisegu imamu
pruzajuci mu ruku odlucnim srcem, neka mu se pokorava koliko je u mogucnosti,
pa ako dode drugi voda da mu preuzme vlast, pogubite zadnjega"' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (1844).

Iz hadisa se shvata:

-Pohvalno je sazvati zajednicki skup kako bi svi sljedbenici bili obavijesteni
o vaznim ovosvjetskim i onosvjetskim pitanjima koja se odnose na sve njih.

-Poslanici i vjerovjesnici, neka su na njih Allahov blagoslov i mir, svo;e narode
upucuju samo na dobro i ispravnost, a upozoravaju ih pogubnost zla i stete. Takoder,
potrebno jje da nasljednici vjerovjesnika upozoravaju ummet na svako zlo i zlocince.

-Ovaj hadis je jedan od pokazatelja nadnaravnosti Poslanikovog, sallallahu
alejhi ve sellem, vjerovjesnistva, jer je obavijestio svoj ummet o iskusenjima,
belajima i smutnjama koje ce desiti zadnj im generacijama, a koje ce jedna iza drugih
dolaziti, tako da ce svaka smutnja biti teza od prethodne. Takoder, sve ovo danas se
obistinilo, kao sto je obavijestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

-Posljednje generacije ovog ummeta zastranit ce sa pravca ispravnih
prethodnika, pravca koji predstavlja spas od smutnji, zastitu od zablude i uputu
iz lutanja.

-Vjernik cuva svoju vjeru i ostaje na njenim originalnim postavkama; ne ulazi
u smutnje, niti ga za sobom povlace struje nereda i propasti.

-Potrebno je okititi se lijepim moralnim svojstvima i drzati se tevhida,
a to covjeka stiti od zla smutnji i spasava ga od Dzehennema.

685

SdmikVd-Hilati

-Obaveznost pokornosti imarnu i izvrsenje prisege.

-Kako bi se ocuvalo jedinstvo muslimanske zajednice, obavezno je boriti se
protiv buntovne skupine ko;a podize ustanak protiv vode, cijepajuci tako jedinstvo
i zajednicu tnuslimana.

669. Od Ebu Hunejde Vaila b. Hudzra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao:
"Seleme b. Jezid el-Dzu'afi upitao je Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
Allahov Vjerovjesn ice, sta mislis ako nam budu nadredeni namjesnici koji ce od nas
traziti svoja prava, a uskracivati nam nasa prava, pa sta nam naredujes?' Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, tada se od njega okrenu. Zatim ga je ponovno upitao,
a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: 'Slusajte i pokoravajte se,
a oni ce snositi odgovornost za ono sto su ponijeli, a vi cete snositi odgovornost za
ono sto ste vi ponijeli."' (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljeziga Muslim (1846).

Manje poznate rijeci:

*Oni ce snositi odgovornost za ono sto su ponijeli" - namjesnicirna i vladarima
obaveza je da izvrsavaju propise kojima su zaduzeni u pogledu svojih podredenih,
a to se prije svega odnosi na sprovodenje pravde i davanje prava onima kojima
pripadaju, u suprotnom, ako to ne budu izvrsavali, snosit ce teret i zasluziti propast
na ahiretu.

"A vi ste odgovorni za ono sto ste ponijeli" - tj. odgovorni ste za ono cime ste
zaduzeni uvidu poslusnosti, pokornosti i izvrsenja prava i obaveza. Ukoliko izvrsite
ono cime ste zaduzeni, Allah ce vam uzvratiti najboljom nagradom.

Iz hadisa se shvata:

-Kako bi se ocuvala stabilnost drustva i otklonile smutnje, islam nalaze
pokornost vladaru, makar se nemarno odnosio prema svojim obavezama.

-Nemar vladara prema njihovim obavezama nije opravdanje za nemar ljudi
prema svojim obavezama, jer se nemar ne moze lijeciti nemarom.

-Svako je odgovoran 2a svoja djela i snosit ce teret svoga nemara.

686

RADOST POGLEDA KOMEMTAR RIJADUS-SALIHINA

670, Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Poslije mene ce doci vrijeme kada
ce se nepravedno davati prednost drugirna i kada ce se pojaviti mnogo toga sto
necete podnositi.' Upitase: 'Allahov Poslanice sta naredujes onome koji doceka
to vrijeme?' On rece: 'Izvrsavajte svoje obaveze i molite Allaha za svoja prava."
(Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (6/612) - Fethul-Bari; Muslim (1843).

Manje poznate rijeci:

"Davanje prednosti" - tj. nadredeni <fe za sebe zadrzavati dunjalucka dobra
i sprecavati da prava stizu do muslimana, te <fe prilikom podjele imetka davati
prednost jednima nad drugirna.

Iz hadisa se shvata:

-Vladari su duzni da budu pravedni medu podredenima.

- Vladarima je obaveza da pruze sva prava onima kojima pripadaju,
ne smiju uzurpirati tude imetke, zapostavljati njihova prava i ne smiju se bogatiti
se na racun naroda.

-Narnjesnici i vladari ce unijeti ruzne stvari u Allahov serijat.

-Pocinjena greska ne moze se lijeciti istom greskom. Kome se oduzme pravo
i pocini nepravda, ocekivat ce za to nagradu kod Allaha i kod Njega traziti utocista
od nepravednog, ali i pored toga ce izvrsavati svoje obaveze koje dolaze posljedicno.

671. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko mi bude pokoran, taj je pokoran
Allahu, a ko nije pokoran meni, taj nije pokoran ni Allahu. A ko bude pokoran
zapovjedniku, taj je pokoran meni, a ko je nepokoran zapovjedniku, nepokoran je
i meni." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (13/119) - Fethul-Bari; Muslim (1835).

687

Seiimb.'Met-H'hd

Iz hadisa seshvata:

-Duznost je slusati i pokoravati se velikom imarnu - halifi ili onome kome taj
imam preda svoje ovlasti.

-Pokornost nadredenima u dobru smatra se oblikom priblizavanja Allahu za
koji ce covjek biti nagraden.

Ko sepokorava Poslaniku, pokorava sei Allahu, jerPoslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, nareduje pokornost Uzvisenom Allahu, a Allah nareduje pokornost Svom
Poslaniku.

672. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko kod svoga zapovjednika bude nesto mrzio,
neka se strpi, jer ko i za pedalj bude nepokoran vladaru - umrijet ce paganskom
smrcu." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Biljezi ga El-Buhari (13/5 i 121) - Fethul-Bari; Muslim (1849).

Manje poznate rijeci:

"Bude nesto prezirao" - mimo jasnog i otvorenog nevjerstva.

Iz hadisa seshvata;

-Potrebno je strpljenje kada se uvidi zastranjivanje vladara, ali uz davanje
savjeta i glasno iznosenje istine pred njima, naravno shodno mogucnostima.

-Upozorenje na opasnost izlaska iz okvira pokornosti vladaru, jer iz toga
proizlazi steta po sve muslimane.

673. Od Ebu Bekreta, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam
Ailahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Ko ponizi vladara,
i njega ce Allah poniziti.'" (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen - dobar)

Dokumentacija hadisa;

Hadis je slab, a biljezi ga Et-Tirmizi (224); Ahmed (5/42 i 49) i drugi od Humejda
b. Mihrana, a on od S'ada b. Evsa, a on od Zijada b. Kusejba, koji kaze: "Bio sam
sa Ebu Bekretom ispod minbera Ibn Amira koji je drzao hutbu, a na sebi je imao

688

RADOST POGLEDA KOMWTAR KIJADUS-SAUHIXA

providnu odjecu. Ebu Bilal je rekao: Togledajte naseg zapovjednika kako nosi
odjecu grjesnika.' Ebu Bekrete rece: 'Suti! Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, kako govori - pa je spomenuo gornji hadis'"

Kazem: Lanac prenosilaca je slab zbog Zijada b. Kusejba koji je prihvatljiv
prilikom pracenja (mutabea), a u suprotnom je slab. Dok ga je Abdurrahman b. Ebi
Bekrete prenio od svoga oca.

Biljezi ga Ibn Ebi Asim u knjizi "Es-Sunneh" (1025) od Ibn Lehijea, a on od Ebu
Merhuma, a on od nekog covjeka iz plemena Benu Adijj.

Kazem: Lanac prenosiiaca je veoma slab iz dva razloga:

prvi: Ibn Lehija bio je loseg pamcenja;

drugi: u lancu prenosilaca je nepoznata osoba.

Uzimajuci sve u obzir, hadis je kod mene slab, a ovo pracenje (mutabea)
ne moze se uzeti u obzir. Allah najbolje zna.

!/ hadisa se shvata:

-Hadis ukazuje na neophodnost izrazavanja respekta prema uglednim ljudima,
ucenjacima, halifama i namjesnicima kako bi ljudi imali strahopostovanje prema
njima, kako bi ih slusali i pokoravali, te kako se niko ne bi usudio da djeluje protiv
njih zeleci unijeti smutnju i raskol medu zajednicom muslimana. Na ovo znacenje
ukazuje vjerodostojna predaja od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa vise
verzija koju biljeze imam Ahmed, El-Hakim, Et-Taberani i drugi. Ko zeli da iskreno
posavjetuje vladara po nekom pitanju, neka mu to ne govori u )avnosti, vec neka ga
uzme za ruku i sa njim se osami. Ako od njega prihvati, dobro je, a u suprotnom,
on je izvrsio ono sto je bio duzan da uradi.

O ovoj tematici postoje mnogobrojni hadisi u Sahihima, a mnogi od njih
prethodno su navedeni po razlicitim poglavljima.

689

Setimb. Idel-Hdali

Poglavlje osamdeset prvo

ZABRANA TRA2ENJA NAMJESNlSTVA

I OBAVEZNOST USTEZANJA OD PRIHVATANJA VLASTI,

IZUZEV AKO ZAISTA OBAVEZA NIJE PALA NA COVJEKA

I UKOLIKO TO NIJE POTREBA

Uzviseni Allah kaze: "Taj drugi svijet cemo dati onima koji ne zele da
se na Zemlji ohole i da nered cine, a one koji se Allaha boje, ceka sretan kraj "

(El-Kasas, 83) Tumacenje ovoga ajeta navedeno je u Poglavlju o zabrani oholosti
i sa .ozadivljenosti.

674. Od Ebu Seida Abdurrahamana b. Semure, radijallahu anhu, prenosi se da
je rekao: "O Abdurrahmane, sine Semurin, ne trazi namjesnistvo, jer ako ga dobijes
bez trazenja, bit ces u njemu potpomognut. Ako ga dobijes trazeci ga, bit ces sam
njemu prepusten. Kada se zakunes, pa vidis da je od te zakletve nesto drugo bolje,
uradi ono sto je bolje, a iskupi se za svoju zakietvu." (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa;

Biljeziga El-Buhari (11/516) - Fethul-Bari; Muslim (1652).

Iz hadisa se shvata:

-Zabranjeno je traziti ili ambiciozno nastojati zadobiti polozaj u zakonodavnoj
i izvrsnoj viasti, jer onaj ko to cini, u vecini slucajeva, motiv mu je vlastita korist
i zato se nete us-trucavati ni cinjenja grijeha da bi ostvario ono za cime zudi. Onaj
ko se bude pribojavao dobijanja viasti, to ce mu biti bolji motiv za pravednost kako
bi se zastitio od padanja u grijeh.

-Dozvoljeno je prihvatiti ovlasti ukoliko to naredi halifa ili ga postave oni koji
su zaduzeni za postavljanje i razrjesavanje sa funkcija (odabrana elita u ummetu).

-Covjek samo uspijeva uz Allahovu pomoc i uputu, pa mu je duznost da ih
trazi kada se prihvati utemeljenih povoda. Koga Allah prepusti samome sebi,
propao jeigubitnikje.

-Nije dozvoljeno ispuniti zakletvu ukoliko se njenim cinjenjem propusta
vece dobro.

690

RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SALIHINA

-Obaveznost iskupa onorne ko prekrsi zakletvu, a iskup je dozvoljeno platiti
prije ili poslije sarnog krsenja.

-U hadisu je dokaz da se daje prednost onome sto je prioritetnije i vece
iz aspekta serijatskih koristi.

675. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao mi je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'O Ebu Zere, ja te smatram slabim
i zelim ti ono sto zelim i sebi. Ne budi zapovjednik dvojici, niti prihvati brigu
o imetku siroceta.'" (Prenosi Muslim)

Dokumentacija hadisa:

Biljeiiga Muslim (1826).

Iz hadisa se shvata:

-Zabrana prihvatanja vlasti onome ko zna za sebe da ce biti slab u izvrsenju
njenih zahtjeva.

-Obavezno je cuvati imetak siroceta, ne trositi ga nepravedno i ne zapostavljati ga.

-Jasna tendencija islama da donese opcu korist i sacuva imetke sirocadi.

-Obaveznost iskrenog odnosa muslimana prema svome bratu i savjetovanje
kada god kod njega vidt mahanu.

-Musliman se treba umiljavati svome bratu muslimanu kada rnu daje savjet
kako bi mu pokazao da je istinoljubiv i da mu zeli dobro, te da se o njemu brine.

-Potpuna ljubav u ime Allaha jeste da covjek voli svome bratu ono sto voli i sebi
od dobra.

-Velikaodgovornostzanamjesnistvoiodvracanjeodtraganjazanamjesnistvom,
jer kao posljedica dolaze zalost i kajanje na Sudnjem danu, osim onoga ko izvrsi
svoju obavezu na pravi nacin.

676. Takoder, od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao
sam: 'Allahov Poslanice, zar me neces postaviti odgovornim za nesto?' On me je
udario po ramenu i rekao: 'O Ebu Zerre, ti si slab, a vlast je emanet; na Sudnjem
danu bit ce ponizenje i kajanje, osim onoga ko je s pravom uzme i izvrsi ono sto je
u torn pogledu obavezan."' (Prenosi Muslim)

691

Selimk Idel-UHali

Dokumcntacija hadisa:

Biljezi ga Muslim (1825).

Iz hadisa se shvata:

-Ko bude trazio vlast, nece mu se dati, jer islam ne daje vlast onome ko je trazi
te nastoji da je dobije i radi na njenom dobijanju.

-Najpreci ljudi za vlasti su oni koji se od nje ustezu i mrze je.
-Vlast je ogromaa emanet i opasna odgovornost, pa ko je prihvati, duzan ju je
istinski cuvati i ne prekrsiti Allahov ugovor u pogledu nje.

-Vrijednost onoga ko prihvati vlast i bude sposoban za n;u, svejedno radilo se
o pravednom imamu, povjerljivom haznadaru ili dosljednom namjesniku,

677. Od Ebu Hurejre, radijaliahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vi dete zeljeti da dobijete namjesnistvo, a ono ce
biti kajanje na Sudnjem danu." (Prenosi El-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (13/125) - FethuJ-Bari.

Izhadissc shvata:

-Odvracanje od nastojanja dobijanja pozicija i funkcija, a posebno za one koji
nisu za njih osposobljeni.

-Teska kazna za one koji se nernarno odnose prema vlasti i ne cuvaju je
onako kako je treba cuvati i ne izvrsavaju svoje zadatke u pogledu nje na potpun
i primjeran nacin. r r

- Mastojanje dobijanja namjesniscva, ugleda i pozicije upropastava vjeru covjeka,
kao sto se navodi u vjerodostojnom hadisu od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
Ni dva gladna vuka koja upadnu u stado ne mogu nanijeti vise stete nego sto za
vjeru steti nastojanje covjeka da dobije imetak i ugled."

Ovaj hadis je jedan od dokaza nadnaravnosti Poslanikovog, sallallahu alejhi
ve sellem, vjerovjesnistva, jer se obistinila Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem,
nagovijest o nastojanju dobijanja namjesnistva, oko kojeg su se ratovi vodili i ulagao
maksimalan trud da dodu do njega. Molimo AUaha za spas.

692

RADOST pogleda komentar rijadus-sauh/na

Poglavlje osamdcsct drugo

PODSTICAJ VLADARU, KADIJI I DRUGIM NADREDENIM

DA UZIMAJU ZA SAVJETNIKE I SLU2BENIKE DOBRE I POSTENE,

TE UPOZORENJE DA SE KLONE LOSIH SARADN1K A

I PRIHVATANJA MJIHOVIH SAVJETA

Uzviseni Allah kaze: "Toga Dana prijatelji ce jedni drugima neprijatelji biti,
osim onih koji su se Allaha bojali i grijeha klonili." (Ez-Zuhruf, 67)

Uzviseni Allaha obavjestava da ce se svako prijateljstvo pretvoriti
u neprijateljstvo na Sudnjem danu osim prijateljstva bogobojaznih. U ovim rijecima
opomena je covjeku da treba nastojati da se druzi sa bogobojaznima, da sjedi sa
cestitima i da bude u drustvu sa odabranima, jer covjek je na vjeri svoga druga, pa
neka svako od vas pogleda s kime se druzi, jer "s kim si, takav si"

678. Od Ebu Seida i Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah nije po&lao nijednog vjerovjesni ka,
niti je postavio ijednog nasljednika vlasti, a da nije imao dvije skupine uiih
saradnika: ona koja mu je naredivala dobro i podsticala ga na njega, i ona koja
mu je naredivala zlo i podsticala ga na njega. Sacuvan je onaj koga Allah zastiti."
(Prenosi EI-Buhari)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (1 1/501) - Fethul-Bari.

Iz hadisa se shvata:

-Sve je u Allahovim rukama, On daje vlast kome hoce, a oduzima je od koga
hoce, upucuje koga hoce, a odvodi u zabludu koga hoce. Covjek moze biti pozivac
ka Allahu, naredujudi dobro i podsticuci na njega, i zabranjujuci zlo \ upozoravajuci
na njega, ili pozivac ka sejtanu i njegovoj strand.

-Uzi saradnici covjeku mogu biti ispravni, dobri koji ce naredivati pokornost
Allahu i Mjegovom Poslaniku, te zabranjivati zlo i upozoravati na susret sa
Allahom, a takoder, ima i saradnika koji cine nered i zlo, suprotno onorne sto je
prethodno receno.

693

Sclimb.Idd-Hilali

- Vladaru je obaveza da odabere skupinu podredenih koja je poznata po
bogobojaznosti, znanju, ernanetu, iskrenom odnosu, a koju ce sebi pribliziti i od
nje traziti savjet u svojim odlukama. Takoder, duznost mu je od sebe udaljiti one
koji su poznati po zlu i neredu, te treba biti oprezan prema njima.

-Ko se osvijetli Allahovirn nurom i bude primjenjivao Allahov serijat, Allah
ce ga uputiti i sacuvati od zla njegove duse i od njega otkloniti sejtanove spletke,
kao i od njegovih pomagaca.

679. OdAise,radijaIlahuanha,prenosise da jerekla:"Rekaoje Allahov Poslanik,
sallallahu aiejhi ve sellem; "Kada Allah zeli dobro nekorn namjesniku dadne mu
istinoljubiva pomagaca koji ga opomene kada zaboravi, a kada se sjeti, pomogne
ga. Ako mu zeli nesto drugo, dadne mu loseg pomagaca koji ga ne opomene kada
zaboravi, a kada se sjeti, ne pomogne ga." (Prenosi Ebu Davud sa dobrim Iancem
prenosilaca, prema uslovima Muslima)

Dokumentacija hadisa:

Hadis je vjerodostojan, a biljezi ga Ebu Davud (2932) u punoj verziji i En-Nesai
(7/159) sa prvim njegovim dijelom.

Kazem: Lanac prenosilaca je vjerodostojan.

Manje poznate rijeci:

"Pomagac" - je bliski prijatelj cije misljenje voda prihvata I preuzima na sebe
neke od njegovih obaveza.

"Ako zaboravi"- tj. ako propusti nesto sto mu je obaveza uciniti, a sto donosi
korist ummetu.

"Ako mu Mi nesto drugo"- tj. ako mu zeli zlo, a ovdje nije otvoreno spomenuo
zlo, kako bi podstakao na njegovo izbjegavanje, jer je prece da se zlo po svome
imenu nespominje.

Iz hadisa se shvata:

-Kada oko vladara postoji postena skupina koja ga upucuje na dobro i pomaze,
to je dokaz da ga je Allah uputio i da je njime zadovoljan. Time se pomaze
uspostavljanje pravde.

-Upozorenje vladarima za saradnike ne uzimaju lose ljude, jer to je povod za
sirenje nereda i nepravde.

-Utemeljenost uzimanja istinoljubiva i iskrena saradnika - vezira.

694

RADOST POGLEDA KOMENTAR RiJADUS-SALIHlNA

Poglavlje osamdeset trece

ZABRANA DAVANJA NAMJESMlSTVA,

SUDSTVA I DRUGIH OBLIKA VLASTI ONOME

KOJI TO TRA2I ILI 2UDI ZA TIM

680. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Usao
sam kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellern, sa dvojicom svojih amidzica.
Jedan od njih rece: Allahov Poslanice, dadni nam dio vlasti koju ti je Allah, azze
ve dzelle, daol a i drugi je slicno tome rekao. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern,
rece: 'Mi, tako nam Allaha, ne dajemo viast nikome ko je trazi, ili nekome ko nastoji
da je dobije."' (Muttefekun alejhi)

Dokumentacija hadisa:

Biljezi ga El-Buhari (13/125) - Fethul-Bari; Muslim (1733).

Manje poznate rijeci:

"Mofi atnidzici" - tj. Ijudi iz plemena El-Es'ar.

Iz hadisa se shvata:

- Halifi nije dozvoljeno da post^vi na poziciju onoga ko je trazi ili nastoji da je
dobije, jer to je pokazatelj da takav u vecini slucajeva zeli dobiti korist za sebe, svoju
porodicu, a ne zeli korist ummetu.

-Potrebno je da halifa odabere sposobne i bogobojazne saradnike kojima ce
dati javne ovlasti kako bi mu pomogli da uspostavlja pravdu i primjenjuje Allahov
serijat u ummetu, te siri sigurnost i povjerenje medu ljudima.

Uz zahvalu Allahu Uzvisenom, zavrsen je prvi dio knjige

Radost pogleda - komentar Rifadus-salihina. Iza njega

dolazi drugi dio kojipocinje sa Knjigom o edebu

i Poglavljem o stidu i njegovoj vrijednosti

ipodsticaju na odgajanje u duhu

ove moraine osobine.

695

SADRZAJ :

PREDGOVOR 5

SAZETA BIOGRAFIJA IMAMAEN-NEVEVIfA.

ALLAH MUSESMILOVAO 7

KOMENTARIR1JADUS-SALIHINA 12

GENERALNIPRIKAZR1JADUS-SALIH1NA 15

PREDGOVORIMAMAEN-NEVEVIjA 20

Poglavlje prvo

ISKRENOST I SRCANO DONO$ENJE N1JJETA
USVIjVID)£LIMA,JAVMIMITAINIM 23

Poglavlje drugo

POKA1ANJE-TEVBA 43

Poglavlje trece

SABUR-STRPLJENJE 69

Poglavlje cetvrto

ISKRENOST- SIDK 107

Poglavlje peto

COVJEKOVA SVJESNOST O ALLAHOVOM NADZORU 1 13

Poglavlje sesto

TAKVALUK-BOGOBOJAZNOST 129

Poglavlje sedmo

CVRSTOUVJERENJEIPOUZDANJE 134

Poglavlje osmo

USTRAJNOSTNAPRAVOMPUTU 148

Poglavlje deveto

RAZM1SLJANJE O ALLAHOVOM STVARANJU,

NESTANKU DUNfALUKA, STRAHOTAMA AHIRETA

I OSTALIM STANJIMA DUNJALUKA I AHIRETA; NEMARDUSE

1 NjENIO PROFILIRANJE, TE PODSTICANJE MA USTRA)NOST 150

Poglavlje dese to

MATJECANIEUDOBRIMDIELIiMA.BEZOKLIJEVANIA 152

Poglavlje jedanaesto

ZALAGANIE 159

Poglavlje dvanaesto

PODSTICAJ NA POVECANJE DOBRIH DJELA PRI KRAJU 2IVOTA 175

Poglavlje trinaesto

MNOSTVONAClNAClNJENJADOBRA 180

Poglavlje cetrnaesto

UMJERENOSTUIBADETIMA 197

Poglavlje petnaesto

KONTINUIRANOClNJENJE DOBRIH DJELA 210

Poglavlje sesnaesto

USTRAJNOSTUPRAKTICIRANJUSUNNETA 213

Poglavlje sedamnaesto

OBAVEZA POKORAVAN)A PRESUDI UZVlSENOG ALLAHA

I STA TREBA RECl ONAJ KOJI BUDE POZVAN TOME

ILI MU SE NARED1 DOBRO, A ZABRANI ZLO 229

Poglavlje osamnaesto

ZABRANAUVODENJANOVOTARIJA 232

Poglavlje devctnaesto

KO UVEDE LIJEP ILI RU2AN OBlCAI (SUNNET) 235

Poglavlje dvadeseto

UKAZIVANJE NA DOBRO I POZIVANJE

UlSTINUILIZABLUDU 239

Poglavlje dvadeset prvo

SARADNJA U DOBROClNSTVU I BOGOBOJAZNOST1 243

Poglavlje dvadeset drugo

SAVJETOVANjE 247

Poglavlje dvadeset trece

NAREDIVANJEDOBRAIODVRACANIEODZLA 251

Poglavlje dvadeset cclvilo

TESKA KAZNA ZA ONE KOJI NAREDUJU DOBRO

I ODVRACAJU OD ZLA, A NJIHOVI POSTUPCI

SUPROTNI SU ONOME STO GOVORE 26-1

Poglavlje dvadeset peto

NAREDENIEVJERNOGISPUNJAVANJAEMANETA 265

Poglavlje dvadeset sesto

ZABRANA NASILJA I OBAVEZA NJEGOVOG SPRE£AVANJA 275

Poglavlje dvadeset sedmo

MEDUSOBNO POSTIVANJE I UVA2AVANJE MUSLIMANA,

NJIHOVE DU2NOSTI 1 SAMILOST JEDN1H PREMA DRUGIMA 291

Poglavlje dvadeset DSltlO

POKR1VANJE NEPOSTATAKA MUSLIMANA I ZABRANA

NJIHOVOG OTKRIVANJA I SiRENJA BEZ POTREBE 306

Poglavlje dvadeset deveto

ISPUMJENJEPOTREBA MUSLIMANA 309

Poglavlje trideseto

5EFAAT-POSREDOVANJE 311

Poglavlje tridesct prvo

USPOSTAVLJANJEREDAIMIRAMEDULJUDIMA 313

Poglavlje trideset drugo

VRIJEDNOST1 NEMOCN1H I SIROM ASNIH MUSLIMANA 317

Poglavlje trideset trece

LjUBAZNO POSTUPANIE 1 DOBROClMSTVO PREMA

JET1MIMA, KCERIMA I SVIM OSTALIM:, SLABASNIM,

SIROMA5NIMIRAZOCARANIM 324

Poglavlje trideset cctvrto

PREPORUKA POSEBNE PA2NIE PREMA 2ENAMA 333

Poglavlje trideset peto

MU2EVO PRAVO NAD NJEGOVOM 2ENOM 342

Poglavlje trideset sesto

OIZDR2AVANJUPORODICE 350

Poglavlje trideset sedmo

TROSENJE IMETKA KOJI IE DRAG I KVALITETAN 355

Poglavlje trideset osmo

OBAVEZA NAREDIVANJA SVOJOJ PORODICI

I OSTALIMA ZA KOIE SE ODGOVORNO, DA BUDU POKORNI ALLAHU

UZVISENOM 1 IZVRSAVAJU NJEGOVA NAREDENJA.

A KLONESENJEGOVIH ZABRANA, 1 PODUZIMANJE

ODGOJN1HMJERAPROTIVNIIH.UKOLIKOTOODB1JU 357

Pogiavlje trideset deveto

DU2NOSTI PREMA KOMSlJI

IPOSLANIKOVAOPORUKAOTOME 361

Pogiavlje cetrdeseto

DOBROCINSTVO PREMA RODITELJIMA

IODR2AVANJERODB1NSKIHVEZA 366

Pogiavlje cetrdeset prvo

STROGA ZABRANA NEPOSLUSNOSTI

RODITELIIMA I ZAPOSTAVLJANJA RODB1NE 385

Pogiavlje cetrdeset drugo

VRIJEDNOST DOBROClNSTVA PREMA PRIJATELJIMA
RODITELJA, RODBINI, SUPRUZ1 1 OSTAL1MA PREMA KOJIMA
SEPREPORUCUJEPOSEBNAPOCAST 390

Pogiavlje cetrdeset trece

UKAZIVANJE POSEBNE POCASTI PORQDLC1

ALLAHOVOG POSLANIKA 1 POJASNJENJE NJIHOVE VRIJEDNOSTI 394

Pogiavlje cetrdeset cervrto

POSTOVANJE I UVAZAVANJE UCENJAKA I VELIKANA

I DAVANJE PREDNOSTI NJIM AUSVEMU 397

Pogiavlje cetrdeset peto

POSJECIVANJE DOBRIH LJUDI, DRU2ENIESANJIMA.

POSTIVANJE 1 TRA2ENJE NjIHOVE DOVE;

POSJEClVANJEODABRANIHMJESTA 406

Pogiavlje cetrdeset sesto

VRIJEDNOST LIUBAVI U 1ME ALLAHA I PODSTICAJ NA N]U

KACIN IZRICANJA LIUBAVI ONOME KG SE VOLI 418

Pogiavlje cetrdeset sedmo

ZNAKOVI ALLAHOVE LjUBAVI PREMA NJEGOVOM ROBU PODSTICAJ NA
USKLADI VANjE PONA§ANJA SA TIM

ZNAKOVIMA I MASTO)AN|E DASEONI POSTIGNU 429

Pogiavlje cetrdeset osmo

ZABRANA UZNEMIRAVANJA DOBRIH,

SLABIHISIROMAHA 435

Pogiavlje cetrdeset deveto

SUDENJE LJUDIMA PREMA VANjSTINI,

A ALLAHU CE ODGOVAR ATI ZA ONO STO IM jE U DUSAM A 436

Poglavlje pedeseto

STRAH 444

Poglavlje pedeset prvo

NADA 460

Poglavlje pedeset drugo

VRIJEDNOSTNADE 482

Poglavlje pedeset trece

PRISUSTVOSTRAHAINADt: 485

Poglavlje pedeset cervrto

VRIJEDNOST PLAKAMJA 1Z

STRAHOPOSTOVANJAPREMAALLAHU 489

Poglavlje pedeset peto

VRIJEDNOST SKROMNOSTINA DUN JALUKU 496

Poglavlje pedeset sesto

VRIJEDNOST GLADOVANJA I SKROMNOG2IVLJENJA 523

Poglavlje pedeset scdmo

ZADOVOLJSTVO, KRIJEPOST, UMJERENOST

U 2IVOTNIM POTREBAMA, TROSENJE I POKUDENOST

TRA2ENJA OD DRUGIH BEZ POTREBE 550

Poglavlje pedeset osmo

DOZVOLJENO IE PRIH VATITI IMETAK KOJI SE
DOBIJEBEZMOLBEIZALAGANJA 562

Poglavlje pedeset deveto

PODSTICAJ DA SE COVJEK HRANI OD RADA SVOjIH RUKU

USTEZANJEODTRA2ENJA I IZNALAZENJA PRILIKA

ZA DOBIVANJE DONACIJA I POKLONA 563

Poglavlje sczdeseto

PLEMENITOST, DAREZLJ1VOST I TROSENJE

UDOBROTVORNESVRHE 566

Poglavlje sezdeset prvo

ZABRANASKRTOSTIITVRDICEN'JA 580

Poglavlje sezdeset drugo

DAVANJEPREDNOSTIIMEDUSOBNODARIVANJE 581

Poglavlje sezdeset trece

NATJECANJE U POGLEDU BUDUCEG SVIJETA I PRAKTIC1RANJE

POSTUPAKA KOJ1M A SE ZADOBIJA BEREKET 588

Poglavlje sezdeset cetvrto

ZNACAI ZAHVALNOG IMUCNOG COVJEKA, A TO IE ON A)
STO ZARADU)E IMETAK NA DOZVOLJEN NAClN I TROSI GA
UONOSTOMUJENAREDENO 590

Poglavlje sezdeset peto

SJECANJE NA SMRT1 1 KRATKOCA NADE 594

Poglavlje sezdeset sesto

POHVALNOST POSJEClVANJA MEZARLUKA MUSKARCIMA
I$TASEKA2EPRILIKOMTOGA 603

Poglavlje sezdeset scdmo

POKUDENOST PR1ZELJKIVANJA SMRTI ZBOG NfEDACE

KOJA COV)EKA ZADESL IZUZEV K ADA SE COVJEK

BOJ1ISKUSENJAUVJERI 607

Poglavljc sezdeset osmo

SUSTEZANJEIZBJEGAVANJESUMNJlCAVOSTI 610

Poglavlje sezdeset deveto

POZELJNOSTOSAMLJIVANJA U VRljEME NEREDA,
ILI BOJAZNI OD SMUTNJE U VjERl, I LI PADANJA
UHARAME1SUMNJIVEPOSLOVE 618

Poglavlje sedamdeseto

VRIJEDNOST MIjESANJA S LJUDIM A I PRISUSTVOVANjA D2UMAMA 1

D2EMATIM A. MJESTIM A GDJE SE ClNl DOBRO, OKUPLJANJIMA GDJE SE

SPOMINJE ALLAH, VRIJEDNOST OB1LASKA BOLESNIH, PRISUSTVOVANJA

D2ENAZAMA, POMOCI POTREBNICIMA, UPUTE NEZNALICA, I DRUGE VRSTE

KORISTI ONOME KO JE U STANJU NAREDIVAT1 DOBRO 1 ODVRACATI OD ZLA,

TE SUZDR2ATI SE OD UZNEMIRAVANIA DRUGIH

I STRPIETI SE KADA GA DRUG1 UZNEMIRAVAJU 622

Poglavlje sedamdeset prvo

SKROMNOSTI BLAGONAKLONOST PREMA VJERNICIMA 624

Poglavlje sedamdeset drugo

OHOLOSTIUOBRA2ENOST 631

Poglavlje sedamdeset trece

LIJEPOPONASANIE 637

Poglavlje sedamdeset cetvrto

BLAGOST.SMIRENOST.SAMILOST 645

Poglavlje scdamdeset pcto

OPRASTANJE I IZBJEGAVANJE NEZNALICA 660

Poglavlje sedamdeset sesto

PODNO$£NJEUZNEM]RAVANJA 665

Poglavlje sedamdeset sedmo

SRDITOST KADA SE NARUSE SVETINJE SER1J ATA
IPOTPOMAGANJEALLAHOVEVIERE 666

Poglavlje sedamdeset osmo

NAREDIVANJE I SAVJETOVANJE PRETPOSTAVLJENIH

DA BUDU BLAGl, ISKREN1 1 SAOSJECAjNI PREMA SVOJIM PODAN1CIMA,

A ZABRANJENOST VARANJA,

OTE2AVANJA I NEMARNOSTI PREMA NJIMA 672

Poglavlje sedamdeset deveto

PRAVEDNIVLADAR 677

Poglavlje osamdeseto

OBAVEZA POKORNOSTI NAMJESNICIMA

U ONOME STO NlJE GRIJEH I ZABRANA POKORNOSTt

UONOMESTOJEGRIJEH 680

Poglavlje osamdeset prvo

ZABRANA TRA2ENIA NAMJESNlSTVA

I OBAVEZNOST USTEZANJA OD PR1HVATANJA VLASTl,

IZUZEV AKO ZA1STA OBAVEZA NIjE PALA NA COVJEKA

I UKOLIKO TO MIJE POTREBA 690

Poglavlje osamdeset drugo

PODSTICA) VLADARU, KADIJI I DRUGIM NADRFDENIM

DA UZ1M AJU ZA SAVJETNIKE 1 SLU2BEN1KE DOBRE I POSTENE,

TE UPOZORENjE DA SE KLONE LOSlH SARADN1KA

IPRIHVATANJANJIHOVIHSAVJETA 693

Poglavlje osamdeset trece

ZABRANA DAVANJANAMJESNMSTVA,

SUDSTVA I DRUGIH OBLIKA VLASTl ONOME

KOJI TOTRA2I ILI 2UD1 ZA TIM 695

pri

■r.

1/ v*«ift2-

II£j '"

-."»

Internet Archive Audio

Featured

Top

Images

Featured

Top

Software

Featured

Top

Books

Featured

Top

Video

Featured

Top

Mobile Apps

Browser Extensions

Archive-It Subscription

Save Page Now

Full text of "Radost Pogleda-Komentar Rijadus-Salihina-Selim b. 'Id el-Hilali"

See other formats