(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Radost Pogleda-Komentar Rijadus-Salihina-Selim b. 'Id el-Hilali"







■»\ ^^ 



^ V^ 







A.V 



"v 



y >^> 



y» 



RADOST 
POGLEDA 






5 



.- 



-' 




V3V 



' 






Vv 



KOMENTAR 
RIJADUS-SALIHINA 




\ 



-v 



hr^ 



-,v 







SELIM &. 'ID EL-HILALI 




«?? 



Originalni naslov knjige: 

Naslov prijevoda: 

Radost pogleda komentar 
RIJADUS-SALIHINA 



Autor: 

Selim b. Id el-Halali 

Prijevod: 

Emir Demir 

Redaktura prijevoda; 

Safet Kuduzovic 
Elvedin Pezi£ 

Serijatska recenzija prijevoda; 

Adrian Maglic 



Urednik: 

Muhamed Ikanovid 
Smail Handzid 

Lektor: 

Sumeja Duric 

Dizajn korice: 

Adis Bajramovic 

DTP: 

Teufik Mesic 

Izdavac: 

Udruzenje „Orijent" 

Stampa: 

Amos Graf, Sarajevo 

Tiraz: 

200 komada 



CIP - Katalogizacija u publikacija 
Nacionalna i umverzitetska biblioteka 
Bosne i Hercegovine, Sarajevo 

28-725-4A5 

Al-HILALf, Salim ibn 'fd 

Radost pogleda : komentar Rijadus-salihina/ 
Selim b. 'Id el-Hilali ; (prijevod Emir Demir). - 
Sarajevo : Udruzenje za afirmaciju moralnih. 
kulturnih i intelektualnih vrijednosti „Orijent", 

2010. -704 sir.; 24 cm 

Izv. stv. nasi, na arap. jeziku. - Bibliografske i 
druge biljeSke uz tckst 

ISBN 978-9958-9899-1-9 

I. el-Hilali, Selim vidi Al-HILALL Salim ibn "id 

COBISS.BH-ID 17850118 



RADOST POGLEDA 
KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Selim b. Id el-Hilali 



1. DIO 



SARA1EYO. 2010- eod 



KAPOSI POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SALlHMA 



PREDGOVOR 
U ime Allaha, Milostkvog, Samilosrtog 



Zahvala pripada samo Allahu, od Njega pomoc i oprost trazimo, i Njemu se 
utjecemo od zla nasih dusa i nasih losih djela. Koga Allah uputi, niko ga ne moze 
odvesti u zabludu, a koga On na stranputici ostavi, niko ga ne moze uputiti. 

Svjedocim da nerna drugog boga osim Allaha Jedinog, koji sudruga nema, 
i svjedocim da je Muhammed Njegov rob i poslanik. 

"Rijadus-salihin min kelami Sejjidil-murseiin" (VrC poboznih iz govora 
Predvodnika svih poslanika) imama Ebu Zekerijjaa Jahja b. Serefe en-N"evevija, Allah 
mu se smilovao predstavlja jedno od najboljih i najkorisnijih djela o poslanickim 
predajama i hadisima, a ujedno je najcjelokupnije i najrasirenije hadisko djelo koje 
je, u odnosu na ostala slicna djela, najvise u opticaju i ima najbolju reputaciju. U ovoj 
knjizi, kao u rijetko kojoj drugog, istovremeno se prezentiraju i komentiraju predaje 
u kojima se govori o halalu i haramu, ali i predaje u kojima se govori o vrijednostima 
odredenih vremena i postupaka. Autor, Allah mu se smilovao, posvetio ie ovom djelu 
posebnu paznju iz velike zelje da u njemu "obuhvati sve sto je potrebno za put ka 
ahiretu, ukazujuci na javne i intimne kodekse ponasanja, navodeci predaie u kojima 
se govori o podsticaju na cinjenje dobrih djela i prijeti kaznom za cinjenje losih 
djela, ali istovremeno ukazuje i na sve ostale moraine osobine koje moraiu imau oni 
koji teze Allahovom zadovoljstvu i spoznaji Uzvisenog, na sto se aludira u hadisima 
koji govore o zuhdu, vrtovima duse, prociscenju morala, cisdenju i lijecenju srca, 
cuvanju i udaljavanju tjelesnih udova od svega sto vodi u zabranjeno i sl.'\ 

Hadise je preuzimao iskljucivo iz kapitalnih islamskih djela na kojima se 
temelji vjerovjesnicki sunnet: "U ovom djelu pridrzavat cu se pravila koje nalaze da 
spomenem samo vjerodostojan hadis, jasan po svome sadrzaju, navodeci poznate 
i vjerodostojne knjige iz kojih potjece." 2 Autor je knjigu podijelio na poglavlja 
u kojima je naveo predaje koje odredeno poglavlje tretira, a zatirn je precizirao 
i pojasnio izvjesne probEematicnosti i komentirao manje poznate rijeci. Uradio je 
to kao niko pri)e. Postao je nedostizan, ugledan, njegove vrline su se sirile, njegove 
koristi preuzimale, pa je Allah Uzviseni ostvario njegovu zelju zbog iskrenosti 



1 Iz En-Nevevijevog uvoda Rijadus-salihina. 

2 Iz En-Ncvcvijevog uvoda Rijadus.-salihina. 



Sdmtk Id el-Mali 



i bogobojaznosti. Upotpunio rnu je ono za cime je ceznuo. Nadam se da 6e ova 
knjiga, kada se zavrsi, onome koji joj posveti paznju biti razlog 2a prednjacenje po 
dobru i zapreka za razne vrste ruznih i unistavajucih postupaka. 1 

Neka ga Allah nagradi za njegovo nastojanje i neka najvisi Firdevs ucini nasim 
i njegovim utocistem. 

Vecina muslimana prihvatila je ovu knjigu koja je postala jedan od ucitelja 
u predajama koje govore o odgo;u i usmjeravanju, tako da je danas zastupljena 
u gotovo svim muslimanskim kudnim bibliotekama. Svakako, to je i jedan od 
razloga sto je uce i ditaju i predavaci i stjecatelji znanja. Bilo je mnogo komentara 
ove knjige od strane ispravnih ucenjaka: mnogi su upregnuli svoje jahalice i dosli 
do njegovog izvora i napili se sa njega, neki su sazeli ovu knjigu, a neki preispitali 
njene predaje i priblizili ih drugima, a neki su dali sveobuhvatni komentar na njen 
sadrzaj. Zato sam i ja zamolio Allaha da se i moj rukopis veze za ovu ostavstinu, 
pa mi je Casni Darovatelj dao da dodem do zeljenog cilja i odazvao se mojoj 
molbi. U svom komentaru Nevevijevog Rijadus-salihina, koji sam nazvao "Radost 
pogleda - Komentar Vrta poboznih" usredotocio sam se na pojasnjenje hadisa iz 
svakog poglavlja ove knjige, zasnivajudi svoj rad na potpuno naucnim cinjenicama 
i metodi ispravnih prethodnika u pogledu preuzimanja i argumentiranja hadisima, 
te nastojeci pribliziti njihovo znacenje stjecateljima znanja. 

Molim Allaha da ovo djelo ucini iskrenim samo radi Njega i iz zelje za Njegovim 
zadovoljstvorn, te opskrbom za lijep povratak Njemu, pripremom za sretan dolazak 
Njemu, On je garant za sve sto je lijepo, On mi je dovorjan i divan je On zastitnik. 

Evo, krecem ka zeljenom cilju, trazeci pomod od Onoga koji oprasta i koji 
je omiljen, praveci uvod koji se sastoji iz tri cjeline. 



Prvo: Biografija imama En-Nevevija, Allah mu se smilovao. 

Drugo; Ostali komentari Rijadus-salihina i njihova naucna vrijednost. 

Trece: Motivacija i metodologija pisanja, te izvori ovog komentara. 



I Tz En-Nevevijevog uvoda Rijadus-salihina. 



BADOST POGLEDA KOMENTAR MfADUS-SAUHlNA 



SAZETA BIOGRAFIJA IMAMA EN-NEVEVIfA, 
ALLAH MU SE SM1LOVAO 

I me 

Njegovo puno ime je )ahja ibn Seref ibn Murrr ibn Hasan ibn Husejn ibn 
Muhammed ibn Diumua ibn Hizam. 

Nadimak 

Nadimak mu je Ebu Zekerijja (a nije imao sina Zekerijjaa, jer se nije zenio). 
Bio je jedan od ucenjaka nezenja. Dobio je nadimak i Muhjiddin (ozivljavac vjere), 
ali je prezirao ovaj nadimak i vjerodostojno se prenosi da je rekao: "Necu halaliti 
onome ko me bude nazivao Muhjiddinom." 

Porijeklo 

Imam Nevevi je porijeklom Hizamija, vezano za njegovog pretka Hizama. Neki 
En-Nevevijevi preci tvrdili su da ovo porijeklo vodi od oca, casnog ashaba Hakima 
b. Hizama, r.a. En-Nevevi kaze; "To je greska." 

Rodio se u mjestu Neva 3 , a boravio je u Damasku. Bio je safijske pravne skole. 

Rodenje 

Roden je u drugoj trecini mjeseca muharrema, a neki su rekli u prvoj trecini 
631. h.g., u Nevi, zemlji Horana, administrativnom podrucju Damaska. 

Odgoj i cdukacija 

Njegov otac vodio je racuna o njegovorn odgoju, tako da ga je odmalena 
podsticao na stjecanje znanja. Naucio je napamet Kur'an prije punoljetstva, 
a kada okruzenje u Nevi nije moglo zadovoljiti njegove naucne amibicije. 



Ovako je vecina precizirala ime njegovog djeda. Es-Sujuli u knjizi "El-Minhadzus-sevyj fi terdzemcti 
el-imami En-Nevevi" ka3e: "Vidio sam ovako vokalizirano ime u njegovorn rukopisu," Ez-Zubejdi se 
suprotslavio i u knjizi "Tazdul-aras" (10/379) vokalizirao je ovo ime kao Miraa. 

Neva ic rnjesto u podnozju Golanske visoravni u zemlji Horana. Jakut cl-Hamevi u knjizi "MiTdzemul- 
buldan" (5/306) vokaiizirao je ovu rijcd sa elifom na kraju, dok vec ina stavlja harf "ja" na kraju (prelomljem 
elif). Stanovnik grada Neve dobiva nadimak kao Nevevi ili Nevavi. tako je napisao njegov biograf, Sto 
prenosi Es-Sehavi i drugi. 



Scliwb.Idvl-Hitati 



otac ga je 649. h.g. odveo u Damask. Tada je imao devetnaest godina. Smjestio se 
u rejhanijskoj medresi i u njoj se prehranjivao. Od tog trenutka pocelo je njegovo 
putovanje s ciljem trazenja znanja. U torn periodu gotovo da nikada nije spavao niti se 
odmarao, odnosno nauci je posvetio sve svoje vrijeme, pa mu je nauka dala dio sebe. 

U toku jedne godine naucio je napamet knjigu Ebu Ishaka es-Sirazija 
"Et-Tenbih fi furu'i Es-Safiijjeti" za cije mu je ucenje trebalo oko cetiri i po mjeseca, 
te cetvrtinu propisa o ibadetu iz knjige "El-Muhezzeb fil- furu" u ostatku te godine. 

Svakog dana citao je dvanaest kkcija sa komentarima i opaskama: dvije Iekcije 
iz "El-Vesita'; a jednu iz "EI-Muhezzeba" a zatim iz "El^Dzern'u bejnes-Sahihajn'; 
"Sahihu Muslima'; "El-Lume'a" od Ibn Dzinnija, "Islahul-mentika" "Et-Tasrifa" 
"Usulul-fikha" "Esmaur-ridzala" i "Usulid-dina" istovremeno ih komentirajuci, 
pojasnjavajuci odredene termine (izraze) i sva problematic^ pitanja te precizirajuci 
jezicko znacenje i manje jasne misli. 

Uzviseni Allah dao je blagoslov u njegovom vremenu podarivsi da njegovo 
stjecanje znanja bude zapisano, a njegovo pisanje znanja istovremeno je bilo 
i njegovo stjecanje. 

Njegovi ucitelji 

1. Njegovi ufltelji u fikhu i usuli-fikhu: Ishak b. Ahmed b. Osman el-Magribi el- 
Makdisi (650. h.g.), Abdur-Rahman b. Nuh b. Muhammed el-Makdisi ed-Dimeski 
(654. h.g.), Sellar b. El-Hasan el-Irbeli el-Halebi ed-Dimeski (670. h.g.), Omer 
b. Bundar b. Omer et-Teflisi es-Safii (672. h.g.), Abdur-Rahman b. Ibrahim b. Dija 
el-Fezari, poznat kao- El-Ferkah (690. h.g.). 

2. Ucitelji u hadisu: Abdur-Rahman b. Saiim b. Jahja el-Enbari (661. h.g.), 
Abdul-Aziz b. Muhammed b. Abdul-Muhsin el-Ensari (662. h.g.), Halid b. Jusuf 
en-Nabilisi (663. h.g.), Ibrahim b. Isa el-Muradi (668. h.g.), Ismail b. Ebi Ishak 
et-Tenuhi (672. h.g.), Abdur-Rahman b. Ebi Omer el-Makdisi (682. h.g.). 

3. Ucitelji u knjizevnosti i gramatici: ucio je pred Ahmedom b. Saiimom 
el-Misrijem (664. h.g.), te El-Tzzom el-Malikijem. 

Njegovi ucenici 

Izveo je grupu ucenjaka, medu kojima se posebno isticu Sulejman b. Hilal 
el-Dzaferi, Ahmed b. Fereh el-Isbili, Muhammed b. Ibrahim b. S'adullah 
b. Dzuma'ah, Alauddin Alijj b. Ibrahim, poznat kao Ibn El-Attar i kao "Muhtesarun- 
Nevevi" (Nevevijev sazetak) jer se stalno druzio sa imamom En-Nevevijem, 
Semuddin b. En-Nekib, Semsuddin b. Dzu'van i mnogi drugi. 



8 



RADOST POGI.KDA KQMEXTA R RFIAnUS-SAIJIIIXA 



Njegov moral i osobi nc 

Ucenjaci koji su pisali njegovu biografiju slozili su se da je bio predvodnik 
u skromnosti, uzor u bogobojaznosti i dokaz u naredivanju dobra i odvracanju od 
zla, te savjetovanju vladara. 

Posvecenost edukaciji 

Poducavao je u safijskim skolama "El-Ikbalijje" "El-Felekijje" i "Er-Ruknijje" 
mijenjajuci Ahmedab. Hallikana (umro 681. h.g.) i to u prvom periodu. Poslije smrti 
Ebu Same Abdur-Rahmana b. Ismaila (umro 665. h.g.), preuzeo je predsjedavanje 
"Darul-hadisom el-esrefijje" i na toj funkciji ostao je sve do svoje smrti 676. h.g. 

Njegova djcla 

Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, napisao je djela iz vise islamskih 
naucnih disciplina, a sva njegova djela karakteristicna su po jasnoci i jednostavnosti 
izraza, te upotrebi primjerenih termina. Kada bi se necemu posvetio, ne bi ostavio 
ni najmanju sitnicu, niti korist, a da je ne navede, a kada bi nesto navodio u sazetom 
obliku, prikazao bi to na zapanjujuce koncizan ali sadrzajan nacin. 

a) Djela iz hadisa i hadiskih nauka: "Komentar Muslimovog Sahiha" "El-Ezkar" 
(Zikrovi) 1 , "El-Erbe'une En-Mevevijje" "El-lsarat ila bejanil-esmail-mubhemat" 
"Et-Takrib" "Irsadu Tullabil-hakaiki ila ma'rifeti suneni hajril-halaiki" "Komentar 
El-Buharijevog Sahiha" "Komentar Sunena Ebu Davuda", "Rijadus-salihin min 
kelami sejjidil-rnurselin", a to je tekst ovog komentara koji se nalazi u tvojim rukama. 

b) U fikhu: "Revdatut-talibin ve umdetul-muftin" "El-Medzmu'u" (Komentar 
El-Muhezzeba). 

Njegova akida 

Imam En-Nevevi bio je pod utjecajem esarija, pa je stoga neophodno ukazati 
na cinjenicu da je u "Komentaru Sahihu Muslima" cesto tumacio hadise koji govore 
o Allahovim svojstvima. 

Za to postoje mnogi razlozi, kao naprimjer: 

1. Bio je pod utjecajem misljenja kadije Ijada i EI-Mazirija i drugih koji su, 
takoder, tumaciii "Sahihu Muslim" prije njega, a bili su es'arije. 



l Allahovom uputom. valorizirao sam tckstove ove Jcnjigc i to u nckoliko rukopisa. NaSao sain izvore hadisa 
i razdvojio vjerodosiojne od slabih. Nazvao sam ovu knjigu ''Sahihu kitabil-ezkar ve daifuhu' . Podijeljcna 
je u dva toma. a \ci}c Stampana i dostupna. 



Sdhnb. Jdd-Hiiali 



2. Imam En-Nevevi istovremeno je i zapisivao znanje koje je stjecao, a zapisano 
je, takoder, sakupljao, tako da se nije u potpunosti posvetio recenziji i profiliranju. 
Ali, i pored toga, nije bio okorjeli es'arija, vec im se suprotstavljao u nekoliko 
pitanja. Medutim, u svojim misljenjima koja je zastupao, vezano za ovo poglavlje, 
nije odredio jasna pravila, vec je kod njega jos bilo dvoumljenja i nesigurnosti. 
On je jedan od onih koje je sejhul-islam Ibn Tejmijje u svome djelu "Serhu hadisin- 
nuzul" (str. 118) spomenuo sljedecim rijecima: "Grupacija iz zadnjih generacija 
ucenjaka cesto je u svome govoru imala jednu vrstu greske zbog mnostva sumnji koje 
su dolazile od novotara. Zato pojedini ucenjaci, u mnogim djelima iz usuli-fikha, 
akaida (islamskog vjerovanja), fikha (islamskog prava), zuhda (skromnosti), hadisa, 
pojasn-javajuci neki veliki temelj vjere, navode vise predaja i razlicitih misljenja 
nekih Ijudi, a ne navode govor koji je Allah objavio Svome Poslaniku, sallallahu 
alejhi ve sellem, a osnovni razlog ovakvog postupanja jeste njihovo nepoznavanje 
Allahovog govora, a ne prezir prema onome cemu je pozivao Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem" 

3, Imam En-Nevevi usredotocio se na izucavanje hadisa i fikha, a nije podrobno 
istrazivao tematiku Allahovih imena i svojstava, te je zato i prihvatio misljenja 
svojih prethodnika, koje smo spomenuli, a isto tako bio je i pod velikim ut;ecajern 
svojih sunarodnjaka te rasirenog es'arizma u svome dobu. 

Njegova smrt 

Nakon sto je u Damasku proveo dvadeset i osam godina, otputovao je u Kuds, 
a zatim se vratio u rodni grad Neva. Bolest ga je zadesila u kuci njegovog oca i tu je 
preselio &vome Gospodaru 24. redzeba 676. h.g. Ukopan je u svom rodnom gradu, 
neka mu se Allah smiluje i neka ga nagradi najboljom nagradom za znanje i za sve 
one koji su ga od njega stjecali, i neka ga Allah uvede u najvisi Firdevs. 

Zasebne biografije o imamu En-Neveviju 

Nekoliko biografa posebno je izdvojilo zivotopis ovog velikog iimama, a od njih 
su sljedeci: 

1. "Tuhfetut-talibin fi terdzemetil-imami Muhjiddin" Ibn El-Attara. 

2. "El-MunheluI-azb er-revijj fi terdzmil-imamin-Nevevijj" Muhammeda 
b. Abdur-Rahmana es-Sehavija. 

3. "El-Minhadzus-sevijj fi terdzemeti el-imamin-Nevevijj" Dzelaluddina 
es-Sujutija. 



10 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1H1NA 



Izvori njegove biografije 

-El-Bidajetu ven-nihaje, Ibn Kesir (13/278), 
-Tezkiretul-huffaz, Ez-Zehebi (4/1470- 1474), 
-Ed-Darisu fi tarihil-medaris, En-Nu'ajmi (1/24-25), 
-Duvelul-islam, Ez-Zehebi (2/178), 
-Es-Suluku li ma'rifeti duvelil-muluki, El-Makrizi (1/648), 
-Sezeratuz-zeheb h ahbari men zeheb, Ibnul-Imad el-Hanbeli (5/354-356), 
-Tabekatus-Safi'ijje, El-Isnevi (2/476), 
-Tabekatus-Safi'ijje, Ibn Hidajetullah (str. 225), 
-Tabekatus-Safi'ijjetil-kubra, Es-Subki (5/165-168), 
-El-Iberu fi haberi men gabere, Ez-Zehebi (3/334), 
-Fevatu el-vefejat, Muhammed b. Sakir el-Ketbi (2/264-267), 
-Mir'atul-dzinan ve ibretul-jakzan fi ma'rifeti ma ju'teberu min havadisiz- 
zeman, El-Jafu (4/182), 
-En-Nudzumuz-zahire fi muluki Misre vel-Kahire, Ibn Tagri Burdi (7/278). 



11 



SetinitK'ktet-Hilati 



KOMENTARI RI)ADUS*SALIHINA 

Dosao sam do cetiri komentara knjige "Rijadus-salihin" pa zato zelim da na 
njih sazeto ukazem podsjecajuci na vrijednost onih koji su me pretekli u ovome 
komentaru i upozoravajuci na neke njihove ozbiljne propuste. 

"Delilul-falihin bi turuki Rijadis-salihin" napisao ga je Muhammed b. Allan 
es-Sadiki es-Safii el-Esari el-Mekki (umro 1057. h.g.). 

Ovo je najstariji i najopsirniji komentar do kojeg sam dosao. Prvi put je starnpan 
u stampariji El-Envar 1928. godine. 

Nedostaci ovoga komentara 

1. Prilikom tumacenja ajeta i hadisa koji govore o Allahovim svojstvima 
i imenima, primjenjivao je metodoiogiju es'arija, jer je bio okorjeli es'arija. 
Naime, tumaceci Allahovo svojstvo radosti (1/96), rekao je: "...tj. vise se raduje, 
a pod radoscu se ovdje - zbog nemogucnosti odredivanja sustine koja oznacava 
podrhtavanje i ushicertje koje covjek osjeca u svojoj dusi kada ostvari kakav cilj 
kojim otkloni od sebe neki nedostatak, stetu, ili popuni prazninu, tj. potrebu - 
misli na vrhunac zadovoljstva, jer je radost identicna zadovoljstvu s onim cime 
je obradovan. Takoder, ovo moze biti racionalna slozena metafora, ne uzimajuci 
u obzir pojcdinacne elemente ove slozeaosti, vec se uzima samo sazetak iz svega. 
Tako se cilj, zavrsetak i korist manifestiraju u slid metafore i potvrduju znacenje 
koje slusalac ima u svojim mislirna, ili se zeli prikazati tako da usporedilac zamisli 
sva stanja u kojima se moze naci ono sto se uzima za predmet usporedbe, cime on 
iz tih stanja uzima ono sto mu odgovara. Stoga se zakljucuje da se covjekova radost 
ustvari odnosi na zadovoljstvo." 

Svojstvo ruke protumacio je miloscu, darezljivosdu i cistotom od osobine 
uskradivanja(l/99). 

Od kadije Ijada prenos i tumacenje Allahovog smijeha kao metafore zadovoljstva 
cinjenjem odredenih djela i nagrade za njih, tj. hvali onoga ko to cini, izrazava Svoju 
ljubav i salje im Svoje izaslanike (1/162). 

Protumacio je ljubav kao zeiju za dobrom, uputom i blagonakionosti (3/295). 

Ovako je govorio i o ostalim Allahovim svojstvima. 



12 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHlNA 



2. U svom komentaru proturao je iskvarena sufijska uvjerenja, pa je tako 
prenio od Ibn Hadzera el-Hejtemija misljenje o posjeti zena kaburima (5/21): 
"...Postoji razlika u pogledu ucenjaka i rodbine, jer je cilj i&taci respekt prema 
ucenjacima tako sto de se njihovi mezarluci stalno posjedivati. Takoder, njihovi 
posjetioci time zadobivaju ahiretsku ispomoc koju mogu pored samo zlocinci." 

3. Sltjedenje imama Nevevija, Allah mu se smilovao, u njegovim hadiskim 
i fikhskim propustima. 

Hadiski propusii 

a) Na dva mjesta zabiljeiena je greska u Enesovom hadisu u kome se navodi 
Ebu Bekrova i Omerova, r.a., posjeta Ummi Ejmen, koja je rekla: "Ja ne placern, 
ja znarn." Prvi hadis se navodi u poglaviju o posjeti, druzenju, sjedenju i prijaznosti 
prema dobrim ljudima, a drugi u poglaviju o vrijednosti plakanja iz bogobojaznosti. 

Ibn Allan se povodio za ovom greskom na dva mjesta (3/293, 4/115). 

b) U Rijadus-salihinu potkrala se ogromna greska u poglaviju o zabrani 
nadmetanja u trgovini, kao sto stoji u hadisu od Ebu Hurejre ciji lanac seze do 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Allah ne gleda u vasa tijela, niti u vase izglede 
i djeia, vec gleda u vasa srca" Ovaj ogromni propust je obuhvatio i Ibn Allana, pa je, 
komentirajuci ovaj hadis o $rcu (3/74), rekao: "...tj. Allah ne daje nagradu (covjeku) 
zbog (njegove) velicine tijela, lijepog izgleda i mnost\ : a djela" 

Ovo neispravno tumacenje uzrokovano je slijepim slijedenjem t udaljavanjem 
od izucavanja sunneta i njegove valorizacije kroz opceprihvacene izvore. Da 
se vratio na "Sahihu Muslim" (2564, 64), nasao bi ispravni original koji glasi; 
'Allah uistinu ne gleda u vase likove i vase imetke, vec gleda u vasa srca i vasa djela." 

Fikhskipropusti 

Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, u poglaviju "Dova za umrlog poslije 
ukopa i sjedenje kraj njegovog kabura odredeno vrijeme" rekao je: "Safija, Allah mu 
se smilovao, kaze: 'Pohvalno je da se kod njegovog kabura prouci nesto od Kur'ana, 
a kada bi proucili cijeli Kur'an, bilo bi lijepo.'" 

Ibn Allan ga je u tome slijedio bez ikakve recenzije (6/103), a poznato je da je 
misljenje imama Safije u ovom pogledu suprotno. Zapravo, ovo je misljenje nekih 
sljedbenika imama Safije, kao sto navodi sam En-Nevevi u knjizi "El-Medzmu" (5/294). 
Misljenja o ovom pitanju pojasnio sam na odgovarajucem mjestu ovog komentara. 



n 



Sdimb. Idcl-Hilali 



Preostala tri komentara su: "Nuzhetul-muttekin serhu Rijadis-salihin'; 
od Mustafe Seida el-Hanna, Mustafa El-Bugaa, Muhjiddina Mestu'a, Alijja 
Es-Serbedzija i Muhammeda Emina el-Lutnja. Sljedeci komentar je "Menhelul-varidin 
serhu Rijadis-salihin" od Subhija es-Saliha, te "Delilur-ragibin ila Rijadis-salihin" 
od Faruka Hamada. Sve su ovo savremeni komentari. Zadovoljit cu se ukazivartjem na 
nedostatke u najopsirnijem komentaru - "Nuzhetul-muttekin". Primjedbe su sljedece: 

1. Uveliko se oslanjao na komentar Ibn Allana, kao u (1/8). Kada original nije 
ispravan, ni kopija ne moze biti takva. 

2. Autori ovog komentara irnali su namjeru improvizirati pitanje Allahovih 
imena i svojstava, pa su nekada svoje stavove potkrepljivali misljenjem ucenjaka 
iz reda ispravnih prethodnika, a nekada misljenjem ucenjaka iz reda zadnjih 
generacija, bez preferiranja odredenog misljenja. Jedan od primjera za to (1/35) 
jeste njihovo tumacenje svojstva Allahove ruke, u kojem navode: "Allah ima ruku, 
a On najbolje zna njenu sustinu i nacin njenog pruzanja. Neki ucenjaci smatraju 
da je ova osobina ustvari preneseno znacenje za ukazivanje Njegove milosti i njene 
5irine, te Njegovog otvaranja vrata pokajanja Svojim robovima." 

Takoder, o Allahovoj osobini smijeha, rekli su; "Allah najbolje zna sta je taj 
smijeh. Receno je da se pod smijehom, vezano za Uzvisenog Allaha, misli na ljubav 
prema onoj dvojici koja je smiju, te na Njegovo zadovoljstvo i nagradu." (1/55) 

U vecini slucajeva u ovom komentaru preferira se pravac es'arija, mimo 
ostalih pravaca, a jedan od primjera za to jeste tumacenje Allahovog svojstva 
radosti zadovoljstvom (1/34, 397), ljubavi - zeljom za dobrom i uputom (1/339), 
lica - bicem (1/423). 

3. Promicanje nekih suftjskih ideja, ali na indirektan nadin, kao sto kazu 
(1/499): "Pohvalno je posjetiti Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, kabur, 
sto se tumaci opcenitim dokazom pohvalnosti posjete kabura..." Njihov dokaz za 
dozvoljenost posebnog posjecivanja Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, 
kabura jeste hadis u kojem se navodi: "Putovanja se ne poduzimaju osim radi 
posjete tri mesdzida"? Ovo njihovo dodatno tumacenje smatra se novotarskim, 
jer je njegov cilj poduzimanje putovanja radi posjete kaburu, a ne dzamijama. 
Zato budi na oprezu! 

Es'arijski pisci preostale su komentare svrstali u komentare, ali to ustvari 
nisu klasicni komentari, jer samo tumace manje poznate rijeci, kao sto je knjiga 
"Menhelul-varidin". Osim toga, u njima ima gresaka, kao i u drugima, u smislu 
poziva na prihvatanje es'arijskog pravca u pitanjima Allahovih imena i svojstava. 
Komentar "Delilur-ragibin" vise paznje posvecuje hadisu, te se time odlikuje nad 
prethodnim komentarima. 



14 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



Meophodno je spomenuti da svi ovi komentari ne posvecuju paznju 
ocjenjivanju hadisa vjerodostojnima ili slabima, osim spomenutog komentara - 
"Delilur-ragibin". Takoder, spomenuti komentari oslanjaju se u fikhskim pitanjima 
uglavnom na safijskih mezheb, a ne na dokaze, cime se stjece utisak kao da je ovim 
komentatorima motiv slijedenje autora (imama Nevevija), Allah mu se smilovao, 
u pitanjima Allahovih svojstava, u cijem je tuma£enju on potpao pod es'arijski 
utjecaj, ali i u fikhskim pitanjima, u cijem je tumacenju potpao pod utjecaj safijskog 
mezheba. Allah je najuzviseniji i najbolje zna. 



GENERALNI PR1KAZ RIJADUS-SALIHINA 

- Rijadus-salihin je grandiozna knjiga bez koje se ne mote. 1 Stampana je 
nekoliko puta u jednom tomul 

- Imam En-Nevevi podijelio je ovu knjigu na poglavlja. Svako poglavlje nazvao je po 
hadisima koji se svrstavaju pod mnogobrojne odjeljke jedne kategorije. Svako poglavlje 
podijelio je na nekoliko odjeljaka, tako da je jednom odjeljku dao naslov iz vise hadisa 
koji ukazuju na doticno pitanje. U knjizi Rijadus-salihin ima devetnaest poglavlja koja 
su naslovljena, osim prvoga. Odjeljaka ima tri stotine sedamdeset i dva. 

- Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, otpocinjao je svaki odjeljak ajetom 
iz Kur'ani-kerima koji odgovara tematici odjeljka, zato ito sunnet podrobnije 
pojasnjava casni Kur'an i komentira ga. 

- Vokalizirao je problematicne rijeci. 

- Protumacio je manje jasne hadise cije je znacenje skrivenije. 

- Na kraju svakoga hadisa pojasnio je njegov stepen. 5 

Motiv pisanja ovog komentara 

Posto je "Rijadus-salihin" zauzima visoku naucnu poziciju i smatra se vrhunskirn 
djelom, to me je motiviralo da posvetim posebnu paznju vjerovjesnickom sunnetu 
u smislu ocjene i shvatanja hadisa, te da napisem ovaj osrednji komentar, jer 
u prethodnim komentarima, iako priznajem prethodnim autorima vrijednost 



1 Ovo je rekao Es-Sehavi u biografiji imama En-Nevevija, sir. 12. 

2 Es-Sujuii u "Minhad2ain-nebevijj", str. 6i . 

3 Medutim, iz praktiCnog aspekla hadiske nauke postoji nekoliko opaski tako da sam mu se suprotstavio u 
ocjeni nekih hadisa. Jedna od njih je da se oslanjao na Et-Tirmizijino proglasavanje hadisa prihvailjivim, 
kao i Ebu Davudovo preSucivanje, §to je kod njega bio osnov za donoSenje ocjene o hadisima da su dobri 
(hasen). Podrobnije sam o tome govorio u svom uvodu knjige "Sahihu kitabil-czkar ve dailuhu". 

15 



.SduukMd-HilaU 



u prednjacenju i lijepe namjere, nisam naisao na ono sto bi "zalijecilo propuste 
i popunilo praznine" Zapravo, uocio sam da prethodni kornentari predstavljaju 
oslonac sljedbenicima novotarija, odnosno u njihovom tumacenju hadisa Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern, doslo je do zastranjivanja i udaljavanja sustine 
hadisa od pravoga znacenja. 

Pored toga, u spomenutim komentarirna problematicno je i pitanje shvatanja 
Kur'ana i sunneta u okvirima shvatanja prethodnika naseg ummeta, kao najboljeg 
oblika pokornosti Allahu, najvaznijeg vida priblizavanja Njemu i najvece date 
blagodati, pa tako ambiciozni ucenjak Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Medaridzus- 
salikin"(l/41)kaze: 

"Uzviseni Allah kaze: 'I spomcni Davuda i Sulejmana, kada su sudili o usjevu 
sto su ga nocu ovce necije opasie, i Mi smo bili svjedoci sudenju njihovu, i ucinismo 
da Sulejman pronikne u to, a obojici smo mudrost i znanje dali. I potcinismo 
pianinc i ptice da s Davudom Ailaha slave i vdicaju: to smo Mi bili kadri uciniti. 1 
(El-Enbija, 78-79) Uzviseni Allah u ovim ajetima spominje ova dva ^asna 
vjerovjesnika i istice njihovu odlikovanost znanjem i vlascu, te posebno izdvaja 
Sulejmana zbog njegovog ispravnog shvatanja navedenog dogadaja. 

Kada je Alija b. Ebi Talib upitan: 'Da li vas je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellern, icim odlikovao nad ostalim ljudima?', odgovorio je; 'Ne, tako mi Onoga 
koji je rascijepio zrno i stvorio covjeka, osim shvatanja koje Allah podari robu 
o Svojoj Knjizi i onoga sto se nalazi na ovome listu', a na njemu (listu) bili su zapisani 
propisi o krvarini i otpustanju roba te propis o zabrani sprovodenja smrtne kazne 
nad muslimanom zbog ubistva nevjernika" 1 

U pismu koje je Omer b. El-Hattab poslao Ebu Musau el-Esariju stoji; 
"Drzi se pomnog shvatanja onoga sto ti bude predoceno" 2 

Ispravno shvatanje je Allahova blagodat koju daje Svome robu i stavlja ga 
u njegovo srce, te on putem ispravnog shvatanja spoznaje i saznaje ono sto drugi 
ne mogu spoznati i saznati; on iz teksta shvata ono sto drugi ne moze shvatiti, 
iako obojica znaju taj tekst i shvataju njegovo temeljno znacenje. 

Ispravno shvatanje poruka od Ailaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellern, uvod je za blisku prisnost i iskrenost, te svjedodiba vjerovjesnickog vilajeta. 
Po stepenu shvatanja razlikuju se i stepeni ucenjaka, tako da se jedan ucenjak moze 
mjeriti sa hiljadom drugih ucenjaka. Obrati paznju na primjer Ibn Abbasovog 



1 (Prenosi El-Buhari) 

2 Ovoje veoma vrijedno pismo koje su uCcnjaci prihvatili. Lanci prcnosilaca ovoga pisma o"vjerodostojcni su 

u mojoj knjizi "Opomkc ispravnih prethodnika", str. 57, 58. Tu sam opovrgao tvrdnjenasilnika orijenlaiisu 
koji su obczvrijedili ovo pismo. 

Takoder, uCenjak Ibn Kajjim el-Dzevzijjc u knjizi "I'alamul-muvekki'in" (1/S5) protumadio je ovo pismo 
veoma obilnim, po ciljevima dostatnim i sreirna chli-sunneia vel-dzemata zadovoljavajucim komentarirna. 

16 



RADOST POGLEDA K0MEMTA8 RUADUS-SAUHIK'A 



shvatanja: Omer, prisutni ucesnici sa Bedra i drugi upitali su ga o suri: "Kada dode 
AUahova pomoc i oslobodenje..." - da li on ima posebno shvatanje ovih rijeci, 
pa je rekao: Ovi ajeti su Allahova najava odlaska Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem, sa ovoga svijeta i proglas o dolasku njegovog smrtnog casa. Medutim, 
u vezi s tim Omer se s njim nije slozio, 3 dok je to drugim ashabima bilo nepoznato, 
a Ibn Abbas je tada bio najmladi medu njima. Gdje se u ovoj suri moze naci proglas 
o dolasku smrti, ukoliko ne bi bilo posebnog shvatanja? Ovakva se pitanja profiliraju 
sve dok ne dodu na stepen kada ih vecina ljudi ne moze ispravno shvatiti i, shodno 
tome, ni samostalno tumaciti, te u torn slucaju postaje neophodno da im, i pored 
teksta, takva pitanja tumace oni koji su obdareni ispravnim shvatanjem i koji, 
osim tih tekstova, nemaju potrebu za tudom pomoci. 

Kada se ispravnom shvatanju pridoda lijepa namjera, onda je covjeku dato 
veliko dobro, kao sto kaze ucenjak Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi Talamul- 
muvekkHn" (1/87): 

"Ispravno shvatanje i lijepa namjera ubrajaju se u Allahove najvece blagodati 
koje moze dati Svome robu. Zapravo, covjeku nije dato nista bolje ni grandioznije, 
poslije islama, od toga dvoga. Stoga su ispravno shvatanje i lijepa namjera dva 
islamskatemelja, aonaj koje njima obdaren, udaljenjeodputa onihnakojeseizlila 
srdzba, tj. onih cije su namjere bile neispravne, i puta onih koji su zalutali, tj. onih 
cija su shvatanja bila neispravna. Tada covjek postaje jedan od onih koji su zadobili 
blagodati i cija su shvatanja i namjere dobre, odnosno smatra se sljedbenikom 
ispravnoga puta, a nama je naredeno da na svakom namazu molimo Allaha da nas 
uputi na put (onih kojima je podario Svoje blagodati). 

Ispravno shvatanje je svjetlo koje Allah stavlja u srce Svoga roba, koji 
njime razlikuje ispravno od neispravnog, istinu od neistine, uputu od zablude, 
zastranjivanje i razboritost. U izgradnji ispravnog shvatanja covjeku pomaze lijepa 
namjera, traganje za istinom i osjecaj bogobojaznosti u osami i javnosti. Takoder, 
ispravno shvatanje je uzrok eliminiranja poriva za slijedenjem strasti, davanjem 
prednosti dunjaluku, trazenjem pohvale od drugih i ostavljanjem bogobojaznosti. 

Metodologija pisanja ovog komentara 

Prvo: Valorizacija hadiskih tekstova i njihova komparacija sa priznatim 
hadiskim zbirkama. 

Dolazak do ispravnoga teksta predstavlja jedan od zahtjeva dokumentacije 
hadisa njegovim pripisivanjem izvorima, te zastajanjem na njegovom lancu 
prenosilaca radi pojasnjenja njegovog stepena. Takoder, to je jedan od zahtjeva 
komentara hadisa, jer zastajanje na valoriziranom tekstu daje ispravno shvatanje. 
Primjer za to naveden je u drugom poglavlju. 



3 {Prenoss El-Buhari) 

17 



Sdimk'Md-Hm 



Drugo: Upoznavanje sa odjeljcima poglavlja. U vecini slucajeva oslonio sam se 
na knjige sejhul-islama Ibn Tejmijje i njegovog ucenika Ibn Kajjima el-Dzevzijje. 

Trece: Tefsir ajeta. Temelj i oslonac za to uzeo sam iz "Tefsirul-Kur'anil-azim" 
od Ibn Kesira. Ako u njemu nisam naisao na zeljeno, onda sam se u vecini slucajeva 
vratio knjigama sejhul-islama Ibn Tejmijje i Ibn Kajjima el-Dzevzijje. 

Cetvrto: Dokumentacija hadisa, a pod tim podrazumijevam navodenje njihovih 
izvora, pojasnjenje njihovog stepena, skretanje paznje na njihovu vaznost i spomen 
nekih koristi lanaca prenosilaca. 

U tome sam se oslonio na naucne temelje koje su postavili ucenjaci u hadisu, 
pridrzavajuci se pri tome izdavanja ocjena o hadisima u smislu vjerodostojnosti ili 
slabosti. Iskoristio sam misljenja ucenjaka u ovoj struci, a moj rad u pogledu toga 
isao je sljedecim redoslijedom; 

1. Ako je hadis zabiljezen u oba Sahiha (El-Buhari i Muslim) ili u jednom od 
njih, zadovoljio sam se njegovim pripisivanjem tim izvorima, buduci da je cilj 
vjerodostojnosti ostvaren. Sve sto je zapisano u ovim knjigama vjerodostojno je, 
osim nekoliko sitnica na koje su kriti£ki gledali eminentni strucnjaci. 

Odbranio sam nekoliko hadisa iz dva Sahiha koje su pokusali opovrgnuti ljudi 
koji nisu nikada kusali miris znanja i ciji je udio u moru valorizacije i dokumentacije 
hadisa poput jagodice prsta koja se stavi u veliki okean. 

2. Ukoliko je hadis naveden u drugim zbirkama mimo dva Sahiha, onda 
sam tragao za ljudima iz lanaca prenosilaca i precizno studirao njihovo stanje. 
Sud o lancu prenosilaca donio sam onako kako to sam lanac zahtijeva: ukoliko bi 
lanac bio vjerodostojan, zadovoljio bih se sazetim pojasnjenjem, a ukoliko bi bio 
hasen ili daif (dobar ili slab), obuhvatio bih druge hadise i puteve koji ga ojacavaju 
prema svojim mogucnostima, pa bi tako stigli do izricitog govora i ocjene. Sa 
Allahovom blagodati, uspio sam spasiti mnoge hadise koji su u svojoj osnovi slabi, 
ali sam ih ojacao drugim hadisima koji ih potvrduju, te ih tako svrstao na stepen 
hasena (dobrog), ili na stepen sahihun li gajrihi (zavisno vjerodostojnog hadisa). 

Peto; Manje jasna znacenja. Pojasnio sam manje jasna znacenja koja 
nije komentirao imam En-Nevevi, te sam vokalizirao problematicne rijeci koje 
on nije vokalizirao. 

Sesto: Shvatanje hadisa. U ovome su mi od velike koristi bila djela sejhul- 
islama Ibn Tejmijje i njegovog ucenika Ibn Kajima el-Dzevzijje, te enciklopedija 
vjerovjesnickog sunneta "Fethul-Bari" od hafiza Ibn Hadzera el-Askalanija» 
te komentar Sahihu Muslima od sa moga En-Nevevija, a takoder i knj ige endeluskog 
ucenjaka Ibn Abdul-Berra en-Nemrija, kao naprimjer "Et-Temhid" i "El-Istizkar" 
te druge knjige fikha, zivotopisa, jezika, historije i sire (Vjerovjesnikovog zivotopisa). 



18 



RADOST POGLEDA KOMEMTAR R1JADUS-SAL1H1NA 



Koristi iz hadisa naveo sam u jednostavnim recenicama kako bih oiaksao 
njihovo shvatanje nasim savrernenicima. Nekada sam odredeno pitanje 
pojednostavio dodatnim pojasnjenjima, radi njegove vaznosti, aktuelnosti ili 
nedostatka pojasnjenja dokaza. Prilikom pojasnjavanja odredenih propisa, nisam 
zaboravio upozoriti na mnoge novotarije koje su usmrtile sunnete, ali isto tako 
nisam ni slijedio posebne mezhebe (pravne skole), koje ljudi vec poznaju i izlazak 
iz njih, zbog jasnosti dokaza i sunneta, smatraju petim mezhebom, kako to vec 
govore neznalice iz slojeva obicnoga naroda, te priuceni pravnici, 

Propise o pitanjima vjerovanja u Allahova svojstva i odredenja crpio sam sa izvora 
ehii-sunneta vel-dzemata slijedeci ispravne prethodnike koji su vremenom nazvani 
sljedbenicima hadisa; crpio sam i pio do sitosti sa ovog izvora uzimajuci temelje i ogranke 
propisa, nacin ophodenja i argumentacije. Molim Allaha da me prozivi u njihovoj 
skupini sa vjerovjesnicima, iskrenima, dobrim ijudima, a lijepo li je to drustvo! 

Sedmo: Napravio sam nekoliko naucnih sadrzaja koji pomazu tragaocima 
znanja da saberu razasute koristi u ovome komentaru u vise serijatskih disciplina. 

Molim Allaha, ukoliko se zavrsi ovaj komentar, da bude radost za oci onih 
koji se dosljedno drze islama, te okrepljenje za one koji se poducavaju sunnetu 
Predvodnika svih vjerovjesnika, a takoder, nesavladivi zalogaj u grlima zalutalih 
sljedbenika novotarija. 

Molim Allaha da ovo moje djelo primi kao dobro, te mi ga ucini zalogom na 
Dan kada Ga susretnem, na Dan kada nece koristiti ni imetak ni sinovi, osim ko 
pred Allaha dode cistog srca, a Allah ispunjava obecanje. 

Zahvala pripada Allahu i neka su salavat i selam na Muhammeda, sallallahu 
alejhi ve sellem. 



Ebu Usame b. Selim 'Id el-Hilali 

u utorak, sredinom rebi'ul-ewela 1415. h.g. 

Amman El-Belka', glavni grad Jordana 



\9 



Sdimh/ldel-Mati 



PREDGOVOR IMAM A EN-NEVEVIJA 
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog 

Zahvala pripada Allahu, Jedinom, Superiornom, Ponosnom, Onome koji 
mnogo oprasta, Onome koji uvodi noc u dan, opominjuci one koji imaju srce i vid, 
i osvjetljavajuci put onima koji imaju um i razboritost, Onome koji je probudio 
od Svojih stvorenja one koje je odabrao i ucinio ih skromnim na ovome svijetu, 
obdario ih bogobojaznoscu, stalnim zikrom, te neprestanim uzimanjem pouka 
i prisjecanjem poslije zaborava, Onome koji ih je uputio da krenu putem Njegove 
pokornosti i da se pripremaju za Buducu kucu, te da se cuvaju svega sto izaziva 
Njegovu srdzbu i vodi u Kudu propasti, te da ostanu ustrajni u Njegovoj vjeri bez 
obzira na to u kakvim se stanjima i okolnostima budu nalazilt. Zahvaljujem Mu 
krajnjom, sveobuhvatnom i najciscom zahvalom i pohvalom. 

Svjedocim da nema drugog boga osim Allaha, Casnog i Dobrostivog, Briznog 
i Milostivog i svjedocim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, voljeni odabranik, 
prisni prijatelj, uputitelj na pravi put, pozivac u ispravnu vjeru, neka su Allahovi 
blagoslovi i mir na njega, na sve ostale vjerovjesnike, njihove porodice i ostale dobre 
ljude. Uzviseni Allah kaze: "Dzinne i ljude stvorio sani samo zato da Meni ibadet 
cine. la ne trazim od njih opskrbu niti zelirn da Me hrane." (Ez-Zarijat, 56-57) 
U ovome ajetu jasno se ukazuje na cinjenicu da su Ijudi stvoreni radi ibadeta i stoga 
im je stavljeno u obavezu da vode racuna o onome za sto su stvoreni i da se putem 
skromnosti udaljavaju od ovodunjaluckog luksuza. Ova; svijet je prolazan, nije 
vjecan; preko njega se prolazi, a nije konacno odredtste srece i radosti; na njemu se 
zivot prekida, ane trajevjecno. S obzirom na to, razboriti ljudi na ovome dunjaluku 
su oni koji Mjemu robuju, a najinteligentniji su oni koji su najskromniji. 

Uzviseni Allah kaze: "Zivot na ovom svijetu slican je bilju zemaljskom na koje 
Mi spustimo s neba kisu s kojim se ona izmijesa, ko jim se onda hrane ljudi i stoka. 
Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti, i kad stanovnici njezini pomisle da 
su oni toga gospodari, dode zapovijed Nasa, nocu ili danju, i Mi to pokosimo kao 
da prije nicega nije ni bilo. Eto, tako Mi potanko izlazemo dokaze narodu koji 
hoce da razmisli." (Junus, 24.) Ajeti koji govore o ovom znacenju su mnogobrojni. 



20 



RAD0ST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SALIHINA 



Jedan pjesnik lijepo je rekao: 

"Allah imapametne robove, 

koji ostavise dimjaluk 

bo feci sesmutnje, 

Pogkdalisu it njega, 

a kada sit vidjeli da oft nije prebivalitte za zivoga, 

uzesega za more. 

a dobra djela na njemti uzese za ladu." 

S obzirom na to da je i nas ovozemaljski zivot identican u stihovima opisanom 
dunjaluckom stanju, te da svoj zivot rnoramo uskladiti sa onim radi cega smo 
stvoreni, a sto je prethodno pojasnjeno, onda je serijatskom obvezniku duznost da 
postupa u skiadu da vjerskim propisima i tako krene putem razumom obdarenih, 
da se pripremi za neminovrto> usmjeri svoju paznju ka onome na sto sam upozorio. 
NajboLjiput ipravac koji ce covjeka usmjeriti ka vjecnom uzivanjujeste postupanje 
u skiadu sa onim sto je vjerodostojno preneseno od naseg Vjerovjesnika, 
predvodnika prvih i posljednjih, najcasnijeg prethodnika i onih koji dolaze kasnije, 
neka je Allahov blagoslov i mir na njega i ostale vjerovjesnike. 

Uzviseni Allah kaze: "(edni drugima pomazite u dobrocinstvu i bogobojazno- 
sti." (EI-Maide, 2.) 

Vjerodostojno se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
da je rekao: "Allah pomaze Svome robu sve dok rob pomaze svome bratu." 1 

Takoder je rekao: "Ko ukaze na dobro, imat ce rtagradu kao i onaj ko ga ucini." 2 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko bude pozivao (Allahovoj) uputi, 
imat ce nagradu jedrtaku nagradi svi onih koji ga budu slijedili, ali to nece nista 
umanjiti od njihovih nagrada." 5 Rekao je Aliji, r.a.: "Tako mi Allaha, da Allah tvojim 
sebebom uputi jednoga covjeka bolje ti je od skupocjenih deva'' 4 

Smatrao sam da trebam napisati sazeto hadisko djelo, koje ce svome citaocu 
pokazati put do ahireta i Allahovog zadovoljstva, u kojem ce biti obuhvaceni 
vjerodostojni hadisi koji govore o vidljivim i unutarnjim adabirna ponasanja, kao 
sto su hadisi o skromnosti, nadi u Allahovu milost i strahu od Njegove kazne, 



i Ovo je dio podu^cg hadisa. a prenosi ga Muslim od Ebu Hurejre. r.a. 

2 Muslim ( 1 893) od Ebu M es'uda e l-Bcdrija. 

3 Muslim (2674) od Ebu Hurejre. 

4 EI-Buhari (7/70) - Fethul-Bari; Muslim (2406). 

21 



SeHrub.yd-Hi!ali 



odgoju duse, profiliranju morala, ciscenju i lijecenju srca, cuvanju tjelesnih organa 
od svih vidova nastranosti, i drugi hadisi koji govore o osobinama onih koji su 
spoznali Allaha. 

Pridrzavao sam se pravila navodenja iskljucivo vjerodostojnih hadisa 1 , jasnih 
po znacenju, koje sam navodio iz poznatih vjerodostojnih zbirki. 2 Odjeljke poglavlja 
pocinjao sam ajetima iz casnoga Kur'ana, a ono sto je biLo potrebno vokalizirao sam 
i komentirao skrivena znacenja koja ukazuju na dragocjene anegdote. 

Kada je na kraju hadisa napisano "muttefekun alejhi" to znaci da ga prenose 
El-Buhari i Muslim. 

Molim Allaha, ukoliko se ova knjiga zavrsi, da bude, onome ko joj se posveti, 
vodic ka dobru i da mu bude prepreka za raznolike nevaljalstine i upropastavajuca 
djela. Molim brata kojem je ova knjiga bila od koristi, u bilo kojem pogledu, da 
za mene uputi dovu, kao i za moje roditelje, moje u£itelje i ostale moje prijatelje 
i sve muslimane. Oslanjam se na Allaha Casnoga, Njemu se predajem. On mi je 
dovoljan i divan je On zastitnik, nema pokreta, nema snage osim sa Allahom, 
Ponosnim i Mudrim. 



Prema usaglasenoj terminologiji hadiskih ucenjaka iz odabranih generacija, vjerodostojan hadis 
podrazurnijcva sahih i hasen^ 

To je Scst poznatih zbirki koje slove kao temelj vjerovjesnidkog sunneta, kao sto je to pojasnio imam En- 
Nevevi, Allah mu se smilovao, u svojoj knjizi "El-Ezkar". 

22 



RADOST POGIEDA KQMENTAR RIfADUS-SAUHiXA 



U ime AHaha, Milostivog, Samilosnog 



Poglavlje prvo 

ISKRENOST I SRCANO DONOSENJE NIJJETA 
U SVIMDJELIMAJAVNIMITAJNIM 

Ihlas znaci da se cinjenjem djela zeli postici zadovoljstvo Uzvisenog AHaha, 
a ne nesto drugo, sto je istovremeno i jedan od uvjeta za primljenost djela. Postoje 
cetiri uvjeta za primljenost djela; 

Dva uvjeta su uvjeti ispravnosti, a to su iskrenost i ispravnost. Prvi si spoznao, 
a ispravnost oznacava da odredeno djelo bude u skladu sa vjerodostojn im sunnetom 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Druga dva uvjeta su uvjeti potpunosti: svojski se pridrzavati i blagovremeno 
izvrsavati (odredena djela). 

Svojsko pridrzavanje navodi se u rijecima Uzvisenog: "Snazno prihvatite ono 
sto smo vam dali" (El-Bekare, 63, 93; El-E'araf, 171). 

Zatim u ajetu: "Primi ih svojski, a narodu svom zapovijedi da se pridrzava 
onoga sto je u njima IjepseJ" (El-E'araf, 145); i: "O lahja, prihvati Knjigu 

odlucno!"(Merjem, 12). 

Blagovremeno izvrsavanje i pozurivanje s cinjenjem odredenog djela navodi se 
u rijecima: "I nernojte malaksati u sjecanju na Mene" (Taha, 42). Ajeti koji podsticu 
na blagovremeno izvrsavanje dobrih djela su mnogobrojni. 

Uzviseni Allah kaze: "A naredeno im je da samo Allaha obozavaju, da Mu 
iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da namaz obavljaju, i da zekat 
udjeljuju; a to je - ispravna vjera." (El-Bejjine, 5) 

Uzviseni Allah kazuje u ovim ajetima da je naredio Svojim robovima 
ispovijedanje jednoce, odnosno da uz Njega ne obozavaju nikoga drugoga, 
da ostave sve neisprave vjere i prihvate jedino islam, jer to je jedina ispravna 
vjera, vjera ummeta koji se pridrzava istine. Ovo su istovremeno i temelji na 
kojima islamski ummet zasniva svoja uvjerenja i postupke, razlikujuci se tako od 
nevjernickih naroda, a to je ujedno i jedan od ciljeva slanja vjerovjesnika. 



23 



Sdiutb. 'lde(-Hilaii 



Uzviseni Allah kaze; "Do Allaha nece doprijeti rneso njihovo i krv njihova, 
ali ce jMu stici iskreno ucinjena dobra djela vasa." (El-Hadzdz, 37) 

Uzviseni Allah u ovom ajetu kazuje da nam je propisao klanje kurbana, kako 
bismo Ga spominjali prilikom tog cina. On je Onaj koji mnogo opskrbljuje, koji ima 
ogromnu snagu, ali Njemu nece doci nista od toga mesa ili krvi. On Uzviseni hrani, 
ali ne biva hranjen i On je nezavisan od ortoga sto je mimo Njega. 

U paganskom periodu Ijudi su, prilikom prinosenja zrtava svojim bozanstvima, 
stavljali meso tih zivotinja na svoje kipove i mazali ih svojom krvlju. Ashabi 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekli su: "Mi smo preci da mazemo 
krvlju" pa je Allah objavio spomenuti ajet, pojasnjavajuci da On prima djela od 
bogobojaznih koji zele iskljucivo Njegovo lice, sto ukazuje na to da djela nece biti 
primljena ukoliko ne budu popracena ispravnim nijjetom. 

Uzviseni Allah kaze: "Reel: Skrivali vi ono sto je u prsima vasim ili pokazivali, 
Allah to zna!'" (Ali Imran, 29) 

Uzviseni Zastitnik obavjestava Svoje robove da zna ono sto se nalazi duboko u 
dusama, osjecajima, ali da zna i vanjstinu. Njegovo znanje obuhvata sva stanja ljudi, 
u svim okolnostima, vremenskim razdobljima, kao sto obuhvata i sve sto se nalazi 
na nebesima i Zernlji, i izmedu njih, i ono sto je ispod zemlje, i Njemu nije nista 
skriveno. Njemu ne moze promaci ni najmanja cestica, a ni manje od toga, u svim 
zemaljskim podrucjima, morirna i brdima, 

Uzviseni Allah u ovom ajetu naporninje Svoje robove da Ga se boje i strahuju 
od Njega, kako ne bi pocinili ono sto je zabranio i sto prezire da ucine. Njemu je 
poznato sve sto je u vezi s Njegovim robovima i On je rnocan da ih kazni, a ako 
neke ne kazni (neposredno nakon cinjenja zabranjenog), to ne znaci da je na njih 
zaboravio ili ih zapostavio, On ih na kraju kaznjava kao Ponosan i Mocan. 

S obzirom na to, covjek kome su poznate ove napomene, nastojat ce da postupa 
lijepo, ispravno i iskreno u svakoj situaciji. 

1. Od vode vjernika Ebu Hafsa Omera b. El-Hattaba b. Nufejla b. Abdul-Uzzaa 
b. Rejaha b. Abdillaha b. Kurta b. Rezaha b. Adijja b. Ka'ba b. Luejja b. Galiba 
el-Kuresija el-Adevija, neka je Allah njime zadovoljan, prenosi se da je rekao: 
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: 'Djela se 
cijene prema namjerama, a svakome covjeku pripada ono sto je namjeravao. Cija 
hidzra (iseljenje) bude radi Allaha i Njegovog Poslanika, ona je, uistinu, radi Allaha 
i Njegovog Poslanika, a cija hidzra bude radi neke ovodunjalucke koristi, ili zene 
koju treba vjencati, njegova hidzra je radi onoga zbog cega je cini.'" (Muttefekun 
alejhi) Prenose ga dva predvodnika svih hadiskih autoriteta: Ebu Abdullah b. 
Muhammed b. Ismail b. Ibrahim b. El-Mugire b. Berdizbeh el-Dzu'fi el-Buhari 



24 



RADOST POGLEDA KOMENTAR Rf/ADUS-SAUHLXA 



i Ebu El-Husejn Muslim b. El-Hadzdzadz b. Muslim el-Kusejri en-Nejsaburi, neka 

jeMahzadovoljannjimadvojicom.PrenosegausvojimSahihimakojipredstavljaiu 
najvjerodostojnije zbirke hadisa. 

Dokumentacija hadisa: 

Prenose ga El-Buhari (1/9) - Fethul-Bari, Muslim (1907). 

Neizmjernim brojem predaja od imama prenosi se poseban respekt prema 
ovome hadisu. Takoder, nema sveobuhvatnijeg, vrednijeg i korisnijeg hadisa od 
ovoga, jer je jedan od hadisa na kojem opstoji islam. 

Manje poznate rijeci: 

"Mafs" - znaci lav, a lavu se kaze Ebu Hafs jer se mladunce naziva hafs. 
Ovaj nadimak dobio je voda vjernika El-Faruk Omer b. El-Hattab, neka je Allah 

zadovoljan njime. 

"Nijjet" - imati namjeru uraditi neko djelo. 

"Hidzra" - u jeziku znad ostavljanje, a u terminologiji: napustiti ono sto je 
Allah zabranio. 

Hidzra u islamu biva u dva oblika: 

Prvi: Preseljenje iz mjesta straha u rnjesto sigurnosti; takve su bile dvije hidzre 
u Abesiniju, a zatim hidzra u Medina 

Druga; Preseljenje iz mjesta nevjerstva u podneblje islama; primjer za to je 
Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, hidzra iz Mekke u Medinu. 

Iz hadisa seshvata: 

- Prilikom cinjenja djela neophodno je imati nijjet, svejedno da li su to djela cije 
se izvrsavanje iskljucivo cilja (zeli), kao sto su namaz, ili bila samo sredstva putem 
kojih ce se realizirati druga djela, poput abdesta i cistoce. Mije pojmljivo da covjek 
bez iskrene namjere moze iskreno ciniti neko djeio. 

Islamski ucenjaci nisu se razilazili u vezi s ovirn pitanjem, odnosno imali su 
jedinstven stav u vezi sa djelima cije se izvrsavanje iskljucivo zeii, ali je medu njima 
zabiljezeno neslaganje u vezi sa pitanjem uvjetovanja nijjeta za sredstvo kojim ce 
biti realizirano odredeno djelo, tj. postoji razilazenje o validnosti nijjeta kojt se 
donese uporedo sa cinjenjem samog djela. 

- Svi islamski ucenjacu saglasni su da je rnjesto nijjeta u srcu i nije ga potrebno 
izgovarati, i to se odnosi na sve ibadete, kao sto su ciscenje, namaz, zekat, post, 



25 



Sdimh'ktct-ffitati 



hadzdz, otpustanje roba, dzihad i drugo. Izgovaranje nijjeta je zabludujuca 
novotarija. Ucenjaci koji su zastupali misljenje da je dozvoljeno izgovaranje nijjeta 
prilikom obavljanja hadzdza, napravili su propust zato sto nisu napravili razliku 
izmedu telbije i nijjeta. 

Sejhul- islam Ibn Tejmijje detaljno je obrazlozio propise nijjeta u posebnoj 
poslanici, a i ja sam napisao brosuru o tome pod nazivom "Ed-Durerul-mudi'e 
fi ahkamil-ihlasi ven-nijjeh". 

- Dobra djela se vrednuju prema dobrim nijjetima. Dobar nijjet (namjera) ne 
moze lose djelo promijeniti u dobro, niti novotariju u sunnet. Koliko ima onih koji 
zele dobro, ali ga nece dostici. 

- Iskrenost prema Allahu je uvjet za primljenost djela. Allah prima samo ona 
djela koja su najiskrenija i najispravnija. Najiskrenija su ona djela koja se cine radi 
Allaha, a najispravnija su ona koja su u saglasnosti sa ispravnim sunnetom. 

2. Od majke vjernika Ummu Abdillah Aise, neka je Allah zadovoljan njome, 
prenosi se da je rekla: "Rekao je Allahov Poslanik, saHallahu alejhi ve sellem: 'Jedna 
vojska ce krenuti u pohod na Kabu, pa kada dodu do velikog pustinjskog prostranstva, 
bit ce utjerani u zemlju od prvog do zadnjeg.' Tada sam ga upitala: 'Allahov Poslanice, 
kakocebitiutjeraniuzemljuodprvogdozadnjegkadacemedunjimabitiipodredenih, 
a i prisiljenih?' On rece: 'Bit ce utjerani od prvog do zadnjeg, a zatim ce biti prozivljeni 
prema svojim nijjetLma.'" (Muttefekun alejhi) Tekst hadisa je El-Buharijin. 

Dokumentacija hadisa: 

Prenose ga El-Buhari (4/338) - Fethul-Bari; Muslim (2884-). 

Manje poznate rijeci: 

"Vojska" - Allah najbolje zna koja je to vojska. Medutim, vanjstina hadisa daje 
prednost misljenju da je to vojska koja ce biti poslana za borbu protiv El-Mehdija, 
a.s., koji ce naci utociste kod Kabe. Ta vojska ce biti dio ovoga ummeta, kao sto se 
jasno navodi kod Muslima, a ne oni koji ce srusiti Kabu, a to su Abesinci. Postoji i 
druga cinjenica, a ona kaze da ce Abesinci zauzeti Kabu, ali ova spomenuta vojska 
bit ce utjerana u zemlju prije nego §to dode do Kabe. 

"Veliko pustinjsko prostranstva" - To je zemlja na kojoj nema rastinja. NJeki 
prenosioci hadisa kod Muslima protumacili su ovo prostranstvo kao prostranstvo 
Medine, a odnosi se na poznato mjesto izmedu Mekke i Medine, koje se naziva 
Seref, a nalazi se ispred Zul-Hulejfe u pravcu Mekke. 



26 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



"Utjeram - tj. upast 6e u zemlju. Uzviseni kaze: "I Mi smo i njega i dvorac 
njegov u zemlju utjerali" (El-Kasas, 81); "Neke u zemlju utjerali, a neke potopili" 

(El-Ankebut,40). 

"Podanici" - su ljudi koji nisu na stepenu vladara. 

"Bit ce prozivljeni prema svofim nijjetima" - Allah Uzviseni prozivjet ce ih iz 
njihovih kabura, te ce, shodno svojim namjerama, biti nagradeni ili kainjeni. Dakle, 
na osnovu njihovih namjera, pravit ce se razlika izmedu prisiijenih i onih koji su 
svjesno ucestvovali, i putnika koji su se zadesiii na torn putu. 

Iz hadisa se shvata: 

- Neophodno je udaljiti se od nepravednika, tirana i drugih pokvarenjaka, te 
izbjegavati druzenje s njima, kako covjeka ne bi zadesilo ono cime su oni kaznjeni. 

- Ko god bude dobrovoljno prisustvovao skupovima koji su ogrezli 
u nepokornosti i grijesima, nerninovno ce se i na njega sruciti (Allahova) kazna. 

- Djela se vrednuju prema nijjetu djelatnika. 

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nagovijestio je neka desavanja koja ce se zbiti u 
buducnosti, o kojima ga je obavijestio Allah Uzviseni. Ova Poslanikova nagovjestavanja 
smatraju se jednim od temelja vjerovanja, te je stoga duznost biti uvjeren u njihovu 
istinitost. Pri tome ne treba praviti zabunu cinjenica da ovakve obavijesti prenose 
pojedinacni vjerodostojni prenosioci. Ove predaje uzimaju se za argument u pitanjima 
vjerovanja i serijatskih propisa bez ikakve raziike, sto sam pojasnio u svojoj knjizi 
"EI-Edilletu ves-sevahid fi vudzubi el-ahzi bil-haberil-vahid nl-ahkami vel-akaid'! 

- U ovom hadisu ima jedna naznaka koja se doima problematicnom, jer je 
majka vjernika Aisa, r.a., smatrala nepojmljivim da se kazna sruci i na one koji ne 
zele ucest\'ovati u necemu sto iziskuje kaznu, u ovom slucaju vojnom pohodu. 

U pogledu rjesavanja ove problematicnosti izrecena su razlicita tumacenja, 
kao naprimjer: "U ovom slucaju kaznjavanje je generalno jer je odredeno da se 
podudari sa vremenom nastupanja njihovih edzela (smrtni cas), a zatim ce biti 
prozivljeni prema svojim nijjetima" ali postoje i neka drugacija tumacenja. 

U ovom kontekstu je i moje razumijevanje, odnosno smatram da ce kazna biti 
generalna i njome ce biti obuhvaceni i prisiljeni, i podanici, i putnici-prolaznici; 
dakle, smutnja ce pogoditi i njih, a ne samo one koji su pocinili nepravdu, jer bujica 
nepravde natjerala ih je da se, protivno svojoj volji, pridruze zulumcarima. 

Na to ukazuju ajeti i hadisi, jer kada kazna nastupi, tada obuhvati i dobre koji 
u datom trenutku nisu iskazali negodovanje i srditost u irne Allaha (zbog cinjenja 
nepravde), a bit ce spaseni samo oni koji su svoje djelovanje usmjerili u pravcu 
popravljanjastanja (u drustvenoj zajednici). 



27 



Sdimb.tdel-hilah 



Uzviseni Allah kaze: "A zasto je medu narodima prije vas bilo samo malo 
cestitih, koji su branili da se na Zemlji nered cini, koje smo Mi spasili! A oni 
koji su zulum radili odavali su se Gnome u cemu su uzivali, i grjesnici su postali. 
Gospodar tvoj nije nikada nepravedno unistavao sela i gradove ako su stanovnici 
njihovi bili dobri." (Hud, 116-1 17) 

U ovom ajetu ukazuje se na jedan od Allahovih zakona propisanih svim 
narodima. Naime, ako se u jednom drustvu u kojem anarhija postane dominantan 
oblikponasanjaidjelovanja,odnosnoukojemnadredenipocnusvojimpodredenima 

nametati naredbe koje su u koliziji sa Allahovim zakonima - pojave ljudi koji ce 
se odlucno suprotstaviti takvim devijacijama i konkretno djelovati, u torn slucaju 
na tu drustvenu zajednicu nece se sruciti Allahova kazna i nece biti unistena. 
Medutim, u drustvima u kojima niko ne dize svoju rijec protiv tiranije, anarhije 
i nepravde, Hi pak postoji neko ko iskazuje svoje nezadovoljstvo tim devijacijama, 
ali je to negodovanje toliko slabo da nema nikakvog utjecaja na postojece stanje, 
u torn slucaju nad torn drustvenom zajednicom bit ce sproveden Allahov zakon, 
odnosno Allah ce ih unistiti na jedan od dva nacina: ili tako sto ce dati da u 
potpunosti ogreznu u nemoralu t anarhiji, ili ce pak biti fizicki unisteni; a u oba 
slucaja kazna vodi u nestanak i promjenu drugim narodima. 

Ovdje do izrazaja dolazi vrijednost pozivanja u Allahovu vjeru i djelovanja 
u pravcu ciscenja Zemlje od nereda koja je njime ispunjena, jer je poziv ka Allahu 
okosnica sigurnosti naroda. Oni koji pozivaju ka Allahu, ne izvrsavaju samo svoju 
obavezu prema Gospodaru i vjeri, nego time bivaju zapreka izmedu drugih naroda 
i Allahova srdzbe i realizacije Njegove kazne i unistenja naroda. 

3. Od Aise, r.a., prenosi se da je rekla: "Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem: 'Nema hidire poslije oslobodenja, vec ima dzihad i nijjet, a kada se pozovete 
u borbu, krenite"' (Muttefekun alejhi) Hadis znaci; Nema hidzre iz Mekke, jer je 
ona postala podneblje islama. 

Dokumentacija hadisa: 

Prenose ga El-Buhari (7/226) - Fethul-Bari; Muslim ( 1864), a ovo je njegova verzija 
hadisa. Prenosi se u poglavlju od Ibn Abbasa kod El-Buharija (6/3) - Fethul-Bari. 

Manje poznate rijeci: 

"Qslobodenje" - oslobodenje Mekke. 

"Nijjet"- iskreno cinjenje nekog djela u ime Allaha Uzvisenog. 
"Kada se pozovete u borbu' 9 - kada voda muslimana raspise mobilizaciju, 
tj. odlazak u vojni pohod protiv neprijatelja. 

28 



RADOST POGLEDA KOMEMTAR R1JADUS-SAUHSNA 



Iz hadisa se shvata: 

- Derogacija obaveznosti hidzre iz Mekke u Medinu, jer je Mekka postala 
podneblje islama. Ovaj propis o Mekki odnosi se i na sva ostala podrucja kojima 
zavladaju muslimani.- Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obveseljava 
muslimane da ce Mekka zauvijek ostati podneblje islama. 

- Hidzra ne prestaje sve dok na dunjaluku postoje nevjernicka podrucja 
i podrucja u kojima dominira islam. Ko bude zivio u nevjernickom podrucju 
i ukaze mu se mogucnost odlaska u islamsko podrucje, hidzra mu postaje stroga 
obaveza. Potlacenim muskarcima, zenarna i djeci koji se ne rnogu snaci, niti znaju 
puta, Allah ce dati rjesenje. 

- Kada prestane obaveza obavljanja hidzre, nagradu koja je propisana za 
obavljanje hidzre moguce je zadobiti dzihadorn i ispravnirn nijjetom. 

- Kada voda muslimana raspise mobilizaciju, tada postaje obaveza staviti se 
na ra$polaganje za odlazak u vojni pohod. S obzirom na to, evidentno je da je za 
vodenje dzihada neophodno postojanje vode muslimana i bajraka pod kojim ce se 
okupiti muslimani. 

- Djela se cijene prema namjerama. 

- Da bi odlazak u dzihad bio pravovaljan, obaveza je imati ispravan nijjet, 
ali i neophodno je razmisljati i pripremati se za taj cin. 

4. Od Ebu Abduliaha el-Ensarija, r.a., prenosi se da je rekao: "Bili smo sa 
\^erovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, u jednom pohodu, pa je rekao: 
'U Medini ima Ijudi koji su, dok ste vi putovali i prolazili kroz doline, bill sa vama, 
ali ih je zadrzala bolest'" U drugoj predaji se navodi: "Oni su sa vama ucestvovali 
u nagradi." (Prenosi Muslim) 

El-Buhari od Enesa, r.a., prenosi da je rekao: "Vratili smo se iz pohoda na Tebuk 
sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: 'Ostavili smo neke ljude 
u Medini, a mi nismo prosli ni kroz jedan klanac, a ni dolinu, a da oni nisu bili sa 
nama. Opravdano su bili sprijeceni.'" 

Dokumcntacija hadisa: 

Dzabirovhadis navodi Muslim (1911). 

Enesov hadis navodi El-Buhari (6/46-47) - Fethul-Bari. 

Imam En-Nevevi nije rekao da je hadis muttefekun alejhi, iako ga prenose 
i El-Buhari i Muslim, uz malu razliku u terminima. 

Ova razlika ne utjece na to da se hadis nazove "muttefekun alejhi" Medutim, 

29 



SelhHk TdeLMM 



on je tako postupio jer vecina hadiskih ucenjaka ne naziva ovaj hadis "muttefekun 
alejhi", osim ukoliko imaju jedinstven lanac prenosilaca, kao sto to jasno govori 
hafiz Ibn Hadzer eUAskalani u knjizi "En-Nuketu ala mukaddimeti Ibn Es-Salah" 
a na ovo je ukazao i Ibn Allan. 

Manje poznate rijeci: 

"Neki ljudi" - ovdje se misli na rnuskarce, jer se rijec "akvam" iskljucivo koristi 
zamuskarce. Uzvisenikaze^'Ovjernic^nekasemuskarcijednidrugirnanerugaiu, 
mozda su oni bolji od njih, a ni zene drugim zenama, mozda su one bolje od njih." 

(El-Hudzurat, 11) Takoder, ova rije£ je protumacena u Dzabirovom hadisu. 

Iz hadisa se shvata: 

- Borci na Allahovom putu bolji su po stepenima od onih koji ostaju. 

- Invalidi, poput slijepaca, bolesnika i ljudi bez tjelesnih ekstremiteta, nisu 
grjesni zbog nemogucnosti odlaska u vojni pohod. 

- Ko opravdano izostane sa vojnog pohoda, takoder je na stepenu invalida. 

- Ako invalidi i osobe sa opravdanjem budu tmali ispravan nijjet, dostici 
ce nagradu mudzahida. 

- Hadis ukazuje na obilnu milost Gospodara svjetova, lahkocu islama. O ovim 
propisima i koristima govori casni Kur'an. Allah, azze ve dzelle, kaze: "X'jernici koji 
se ne bore, osirn onih koji su nesposobni, ne mogu se izjednaciti s onima koji se na 
Allahovu putu bore imecima svojim i zivotima svojim!" (En-Nisa, 95) 

5. Od Ebu Jezida Ma'na b. Jezida b. El-Ahnesa, r.a., a on, njegov otac i djed su 
ashabi, prenosi se da je rekao; "Jedne prilike moj otac Jezid izdvojio je da podijeli 
kao sadaku nekoliko dinars te in je stavio pored nekog covjeka u dzamiji, a ja sam 
dosao, uzeo ih i otisao kuci. On mi je rekao: 'Tako mi Allaha, nisam imao namjeru 
dati ih tebi', na sto sam se ja pozalio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve 
sellem, te sam zatrazio od Poslanika da (u torn slucaju) donese presudu, pa je on 
rekao: 'Jezide, tebi pripada ono sto si namjeravao, a tebi, Mane, pripada ono sto 
si uzeo."' (Prenosi El-Buhari) 



30 



RADOST POGLEDA KOMENTAH RIJADUS-SAUHIMA 



Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (3/291) - Fethul-Bari. 

Manje poznate rijeci; 

"Dosao sam i uzeo ih" - tj. sa dozvolom covjeka koji je bio zaduzen da dadne 
sadaku, aneu smislu otimanja ili nasilnog oduzimanja. 

"Tehi pripada ono sto si namjemvao" - tj. s obzirom da su ove rijeci upucene 
ocu, njemu, dakle, pripada nagrada jer je imao namjeru dati sadaku potrebnima, 
a njegov sin bio je u potrebi, iako on nije imao namjeru da je dadne sinu. 

"Tebi pripada ono sto si uzeo"- tj. ti si vlasnik onoga sto si uzeo; ovim rijecima 
obratio se sinu, jer je taj novae dobio na ispravan i utemeljen nacin. 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljeno je drugima kazivati o Allahovim darovima i blagodatima. 

- Dozvoljenost davanja punomoci prilikom podjele sadake, a posebno 
dobrovoljne sadake, jer se to smatra jednom vrstom tajnog udjeljivanja. 

- Dozvoljeno je postupati po opcenitim navodima, pa makar onaj ko je opcenito 
naredio odredenu stvar imao na umu odredenu osobu koju terminom poblize 
odreduje. 1 

- Dozvoljenost parnicenja izmedu sina i oca, i to se samo po sebi ne ubraja 
u neposlusnost roditeljima. 

- Nasljednicima je dozvoljeno dati dobrovoljnu sadaku. 

- Covjek koji daje sadaku bit ce nagraden shodno svome nijjetu, bez obzira da 
li sadaka dosla u ruke osobe koja spada u kategoriju onih kojima je propisano da se 
daje ili nekome ko se ne ubraja u tu kategoriju. 

- Roditelj nema pravo traziti povrat sadake koju je dao svome djetetu, sto nije 
slucaj sa poklonima. 

6. Od Ebu Ishaka Sa'da b. Ebi Vekkasa Malika b. Uhejba b. Abdi Menafa 
b. Zehrea b. Kilaba b. Murre b. Ka'ba b. Luejja ei-Kuresijja ez-Zuhrija, r.a., jednog 
od deseterice kojima je obecan Dzennet, neka je Allah sa svima njima zadovoljan, 
prenosi se da je rekao: "U godini Oprosnog hadzdza tesko sam se razbolio i, 



i Davalac sadake jc opcenito naredio da se dadne sadaka. pa je ona pripala njegovom sinu, iako je postojala 
velika mogutfnost da on nije imao namjeru dati je svome sinu (nap. prev.). 

31 



Sdimb. Idef-HiUUi 



cuvsi za rnoju bolest, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dosao je da me 
obide. Rekoh: Allahov Poslanice, vidis koliko je ozbiljna moja bolest- Imam dosta 
imetka, a nasljeduje me samo moja kci. Hocu li drugima podijeliti dvije trecine 
svoga imetka?' Rece: 'Ne.' Rekoh: 'A polovinu, Allahov Poslanice?' Rece: 'Ne.' Rekoh: 
'A trecinu, Allahov Poslanice?' Rece: 'Moze trecinu, a i ona je puno! Bolje ti je da 
svoje nasljednike ostavis neovisnima nego da ih ostavis siromasnima i da prosjace 
od ljudi. Ti neces potrositi nesto zeleci time Allahovo lice a da za taj trosak neces 
biti nagraden, pa cak i za ono sto stavis u usta svojoj supruzi.' Rekao sam: Allahov 
Poslanice, hocu li ja ostati iza svojih drugova?' Rece: Ti neces ostati iza svojih 
drugova, pa raditi dobra djela kojima zelis Allahovo lice a da ti se nece povecati 
tvoj stepen i visina. Mozda ces ti pozivjeti sve dok se neki ljudi ne okoriste tobom, 
a drugi budu osjetili stetu od tebe. Allahu, upotpuni mojim ashabima njihovu 
hidzru i nemoj ih vratiti njihovim stopama. Medutim, Sa'd b. Havle je nevoljnik.' 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zalio je za njim zato sto je umro 
u Mekki." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (3/165) - Fethul-Bari; Muslim (1628). 

Manje poznate rijeci: 

"Hocu Ufa ostati iza svojih drugova" - tj. da li cu ostati u Mekki nakon sto je 
oni napuste. 

"Mozda ces ti pozivjeti" - tj. mozda ce ti Allah produziti zivot, iako rijec "mozda" 
(le'alle) oznacava vjerovatnocu. Inace, u Allahovom govoru ova rijec oznacava ono sto 
ce se sigurno desiti, a to se odnosi i na vecinu ovakvih Poslanikovih, sallallahu alejhi 
ve sellem, izjava. 

"Dok se neki ljudi ne okoriste tobom, a drugi budu osjetili stetu od tebe" - 
Ovo je Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, nagovjestaj dogadaja koji ce se zbiti 
u buducnosti. Allah je dao da putem Sa'da muslimani oslobode Irak, tako da je on 
bio sebeb da neki ljudi postanu upuceni i da muslimani osvoje veliki ratni plijen, 
dok su nevjernici tada pobijeni, pa su propali. 

"Nevoljnik"- covjek u krajnjoj potrebi i velikoj zalosti. 

Sa'd b. Havle je jedan od prvaka muhadzira. Prisustvovao je Bedru, a suprug 
je Sebi'e el-EsIemije. Umro ;e za vrijeme Oprosnog hadzdza, dok je bio u braku 
sa njom. Nekoliko dana poslije njegove smrti ona se porodila, pa jo; je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sada si slobodna i udaj se za koga hoces." 



32 



KADOST POGLKDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Poslanik, sallaliahu alejhi ve sellem, u svojim rijecima: "Ali je nevoljnik 
Sad b. Havle", iskazao je bol i zalost zbog S'adovog stanja, jer je umro u Mekki. 
U to vrijeme, muslimani su prezirali boravak u mjestu iz kojeg su bili prinudeni 
iseliti se, iako su ga voljeli radi Allaha. 

Kako bi S'adu ibn Vekkasu olaksao stanje u kojem se nalazio i rasteretio njegovo 
srce, Poslanik, sallaliahu alejhi ve sellem, uputio mu je ove rijeci i obradovao ga 
vijescu da £e njegova hidzra biti primljena i upotpunjena, za razliku od njegovog 
imenjaka S'ada b. Havle. 

"Zalio za njint" - tj. tugovao je i osjecao bol zbog njegove smrti, a pod ovim 
se ne misli na zabranjeno naricanje prilikom kojeg se navode pohvalne osobine 
umrloga. 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljeno je imamu (vodi), ali i svim ostalim ljudima, da posjeti bolesnoga, 
a to se narocito preporucuje ako je neko tesko bolestan. 

- Kada se covjek razboli, dozvoljeno ;e da o svojoj bolesti govori s opravdanim 
razlogom,kao stoje trazenje lijeka ili dove oddobrogacovjeka, jer takvo trazenjene 
smat ra se gubljenjem nade ili nezadovoljstvo m. Ovakav postupak nije u sup rot nosti 
sa pohvalnim strpljenjem. 

- Dozvoljenost stavljanja ruke na celo bolesnoga i potkranje njegovog lica 
i dijela tijela u kojem osjeda bol, te davanja nade za dug iivot 

- Nagrada za trosenje imetka uvjetovana je ispravnoscu nijjeta i zelje za 
Allahovim zadovoljstvom. 

- Dozvoljeno je stjecati imetak, ali pod uvjetom da to stjecanje bude na halal 
nacin. A ukoliko vlasnik imetka izvrsava sve propisane obaveze u vezi sa stecenim 
imetkom, u torn slucaju stjecanje se nece smatrati nagomilavanjem imetka. 

- Nije dozvoljeno oporukom ostaviti nekome vise od trecine imetka. 1 

- Covjek ce imati nagradu za trosenje imetka na svoju porodicu samo ako time 
bude zelio postici Allahovo zadovoljsU'O. 

- Ukoliko osoba ne moze stici izvrsiti neka djela dobrocinst\'a i pokornosti, onda 
ce se umjesto njih ciniti druga djela slicna njima po vrijednosti sevaba i nagrade. 

- Podsticaj na odrzavanje rodbinskih veza i cinjenje dobrocinstva bliskim 
srodnicima. Odrzavanje rodbinskih veza sa bliznjim srodnicima bolje je od 
odrzavanja veza sa daljnjim srodnicima. 



) Od onih koji nisu pravni nasljednici (nap. prev.). 

33 



Selimb.'ldel-Hiiali 



- Zabrana prenosenja umrloga iz jednog mjesta u drugo, jer da je to bilo 
legitimno, Poslanik bi naredio da se S'ad b. Havle prenese (iz Mekke u Medinu), 
medutim, on takav postupak nije dozvolio. 

- Preventiva u Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, rijecima: "Nemoj ih 
vratiti njihovim stopama" tj. da niko od ashaba u toku bolesti ne osjeti ocaj zbog 
ljubavi prema domovini ili odredenim mjestima. 

- Ogranicavanje opcenitog kur'anskog propisa sunnetom, jer Uzviseni kaze: 
"Nakon sto se izvrsi oporuka koju ostavite, ili podmiri dug." (En-Nisa, 12) Qvaj 
propis je opcenit, a ogranicen je propisom sunneta u kojem se kaze da se oporuka 
ostavlja u visini trecine. 

- Obaveza razmatranja koristi nasljednika i neophodnost vodenja racuna 
o pravednoj raspodjeli nasljedstva medu njima. 

- Kada se Zakonodavac obraca jednoj osobi, to se generalno odnosi na sve 
serijatske obveznike koji imaju iste specificnosti. Islamski ucenjaci zauzeli su 
jedinstven stav u vezi sa argumentiranjem ovim S'adovim hadisom. 

7. Od Ebu Hurejre Abdur-Rahmana b. Sahra, r.a. ( prenosi se da je rekao: "Rekao 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Allah ne gleda u vasa tijela, niti 
u vase likove, vec gleda u vasa srca."' (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Muslim (2564, 33). 

Takoder. navodi ga sa potpunijim terminima (34): "Allah ne gleda u vase likove 
i vase imetke, vec gleda u vasa srca i vasa djela." 

Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, trebao je ovdje navesti potpuniji hadis, 
kako prvom predajorn ne bi bili obmanjeni savremeni pobornici irdza'a koji iman 
ogranicavaju na srca. 

Manje poznate rijeci: 

"Ne gleda u va$a tijela, niti u vase likove" - tj. covjek nece biti nagraden zbog 
svoje fizicke ljepote ili drugih fizickih karakteristika, niti ce mu se za to suditi, 
ali ce biti pitan za djela kojima je bio zaduzen. Dakle, covjekova fizionomija nije 
u njegovoj moci, odnosno covjek nije stvaralac svoga tijela, stoga mu se za to nece 
ni suditi: izgled, crna ili bijela koza, visina itd. 



34 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RiJAPUS-SAUHIXA 



Iz hadisa seshvata: 

- Nagrada za ucinjena djela biva shodno iskrenosti i lijepom nijjetu koji se 
nalazeusrcu. 

- Popravljanju i odgoju srca daje se prednost u odnosu na popravljanje tjelesnih 
udova i organa, jer ti organi slijede naredbe i zabrane srca. Ako je srce ispravno, 
ispravno je citavo tijelo, a ako je srce neispravno, neispravno je citavo tijelo. 

- Covjek je odgovoran za svoje postupke i bit ce nagraden ili kaznjen shodno 
svorne nijjetu i djelu. S obzirom na to, neophodno je da svoja djela i nijjete ispravlja 
i uskladuje sa ALlahovom Knjigom i Poslanikovim vjerodostojnim sunnetom. 

8. Od Ebu Musaa Abdullaha b. Kajsa el-Esarija, r.a., prenosi se da je rekao: 
"Upitan je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o covjeku koji se bori da 
pokaze svoju hrabrost, covjeku koji se bori zbog plemenske pristrasnosti i covjeku 
koji seboriizpretvaranja- koji jeodnjih naAllahovomputu, pa je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Ko se bori da Allahova rijec bude gornja, on se 
bori na Allahovom putuf (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Prenose ga El-Buhari (1/222) - Fethul-Bari; Muslim (1904), i ovo je njegova verzija. 

Manje poznate rijeci: 

"Plemenska pristrasnost" - oznacava ljubomoru i cuvanje porodice, familije, 
prijatelja. 1 

"Pretvaranje" - prikazivanje pred ljudima kako bi vidjeli njegovu hrabrost 
i pohvalili ga. 

Pretvaranje (rijaluk) upropastava djela, sto sam detaljnije pojasnio u knjizi 
"Mubtilatul-e'amal" ali pretvaranje takoder ima lose posljedice po cijeli ummet, 
kao sto sam to podrobnije pojasnio u zasebnoj brosuri "Pretvaranje i njegov loS 
utjecaj na ummet" 

"Allahova rijec" - Allahov poziv u islam, odnosno zeli se reci: Allahova vjera. 

U nekim predajama ovog hadisa navodi se pet razloga za stupanje u borbu, 
a to su: zelja za ratnim plijenom, iskazivanje hrabrosti, pretvaranje, plemenska 
pristrasnost i srdzba. 

Uz to, ovim razlozima mogu se pridodati i zelja za slavom i ukor. Stoga 
Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, odgovor nije bio ni negativan ni potvrdan. 



1 Bez obzira bilo to opravdano ili nc (nap. prcv.). 

35 



Sdimb.'Idd-Hdati 



vec mudar; odgovorio je opcenito, cime je otklonio moguce nedoumice, tako da 
je njegovo pojasnjenje dobilo dintenziju sveobuhvatnosti: "Ko se bude borio da 
Allahova rijec bude gornja, on se bori na Allahovom putu." 

Pod borbom na Allahovom putu smatra se samo ona borbafijije osnovnimotiv 
uzdizanje Ailahove rijeci u cilju ispovijedanja vjere jedino Allahu. Takoder, ako 
uzdizanje Ailahove rijeci bude primarni cilj odlaska u borbu, ali se pri tome osvoji 
ratni pltjen ili se ukaze na neciju hrabrost, onda to predstavlja Allahovu pocast 
koju On ukazuje onome kome zeli, naravno pod uvjetom da covjek bude sacuvan 
samodivljenja i pouzdanja u druge mimo Allaha. Zato neka o ovome vode racuna 
oni koji strahuju od kazne svoga Gospodara, oni koji udjeljuju od onoga sto im se 
daje, a cija su srca plasljiva, jer u ovakvim okolnostima covjek lahko moze posrnuti, 
a razum zalutati. Molimo Allaha da nas ucvrsti i Njemu se utjecemo od ponizenja. 

Iz hadisa se shvata: 

- Dobra djela ce se obracunavati prema dobrim nijjetima. Zato ovaj hadis 
potvrduje prethodni hadis "Djela se vrednuju prema namjerama" 

- Nagradu za borbu na Allahovom putu postize onaj ko se bori uzdizuci 
Allahovu rijec, kako bi se vjera ispovijedala jedino Allahu. 

- Pohvalnost postavljanja pitanja o razlozima cinjenja odredenih djela; na to 
ukazuje Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnjenje osnovnog motiva za 
borbu i dzihad. 

- Prije prakticnog djelovanja obaveza je upoznati se sa teorijskim aspektima 
odredenih djela, sto se sasvim jasno uocava u pitanju postavl)enom Poslaniku. 
Naime, covjek koji je postavio pitanje nije otisao u borbu pa onda pitao, nego je 
prvo pitao kako bi znao propis, a zatim ga sproveo u praksu. 

Ovo je takoder i upozorenje onima koji cine razne nepokornosti i novotarije, 
a zatim tragaju za nekim muftijom koji 6e im opravdati njihove postupke, pa ako 
ga nadu, povinuju se njegovim misljenjima te tako njegovo misljenje pretpostave 
Allahovom govoru, sto se smatra jednim vidom sirka; medutim, ako odredeni 
ucenjak ne udovolji njihovim zahtjevima i ne opravda njihove neutemeljene 
postupke, onda ga optuze za ucmalost, otezavanje i rastjerivanje Ijudi. 

- Pokudeno je posvetiti se stjecanju ovodunjaluckih dobara, ali je isto tako 
pokudeno otici u borbu s ciljem zadovoljen)a dusevnih prohtjeva koji su u koliziji 
sa pokornoscu Allahu. 

9. Od Ebu Bekreta Nufej'a b. E3-Harisa es-Sekafija, r.a., prenosi se da j e Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se dva muslimana sukobe sabljama, i ubica 
iubijeniceu Vatru."Rekoh:"AlIahovPosIanice, zaubicu nam je jasno, ali zasto ubijeni?" 
Rece: "ler je i on nastojao ubiti onog drugog" (Muttefekun alejhi) 



36 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RifADUS-SAUHIXA 



Dokumentacija hadisa: 

Prenose ga El-Buhari (1/85) - Fethul-Bari i verzija je njegova; Muslim (2888). 

Iz hadisa sc shvata: 

- Ko u svom srcu cvrsto odluci uciniti nepokornost i u tu svrhu poduzme sve 
sto je neophodno, takav zasluzuje kaznu. Konacni sud o njemu donijet ce Allah: 
ako hoce, kaznit ce ga, a ako hoce, oprostit ce mu. 

Iz ove cinjenice proizlazi sljedeci zakljucak: odlucno htijenje dolazi na mjesto 
potpunog djela ukoliko covjek ne bude mogao da ga ucini ili upotpuni, kao sto 
sam pojasnio u svojoj knjizi "Hadir-ruh ila ahkamit-tevbetin-nesuh" u poglavlju 
o pokajanju onoga ko je bio nernocan uraditi grijeh. 

- Srcane misli i prisaptavanja dusi su oprosteni. Sto se tice rijeci Uzvisenog: 
"Pokazivali vi sto je u dusama vasim ili skrivali, Allah ce vas za to pitati, pa ce oprostiti 
kome hoce, a kazniti koga hoce! A Allah je Svemocan!" (El-Bekare, 284), derogirane 
su ajetom: "Allah nijednu osobu ne opterecuje preko mogucnosti njene; njoj u korist 
je dobro koje je stekla, a na njenu stetu je zlo koje je stekla!" (El-Bekare, 286). 

- Upozorenje na pogubnost medumuslimanskih sukoba, koji su jedan od 
uzroka njihove slabosti, kolapsa i izlijevanja Allahove srdzbe na njih. 

- Pod zabranjenim sukobom misli se na sukob prouzrokovan ovodunjaluckim 
koristima, neznanjem, tiranijom, nepravdom ili slijedenjem strasti. 

Medutim, kada covjek stane na stranu istine suprotstavljajuci se zabludjeloj 
skupini sve dok se ona ne povrati Allahovim naredbama, to se ne smatra 
zabranjenim sukobom; jer da je muslimanima stavljeno u obavezu da prilikom 
svakog medusobnog razilazenja ustuknu, povuku se u svoje kuce izbjegavajuci 
smutnju, ne poduzimajuci nikakve konkretne mjere u cilju dolaska do istine, tada 
bi zablude uzele maha i ne bi bilo moguce sprovesti nijednu serijatsku kaznu, sto 
bi opet dovelo do uzurpiranja tuctih imetaka, medusobnih obracuna, skrnavijenja 
zenine casti, odnosno tada bi ljudi losih moralnih kvaliteta preuzeli inicijativu, 
a casni muslimani pasivno bi promatrali postojece stanje, govoreci: "Ovo je fitna, 
zabranjeno nam je da se u njoj borimo" Shodno tome, muslimanima je naredeno 
da se suprotstavlja^u svakoj zabludi i da se bore protiv pobunjenika. 

- Ulazak u dzehennemsku vatru ne znaci i vjecni boravak u njoj. Naime, 
haridztje proglasavaju nevjernicima muslimane koji pocine veliki grijeh, a mu'tezilL 
ne proglasavaju pocinioca velikog grijeha nevjernikom nego smatraju da je njegov 
status nerijesen, ali i haridzije i mu'tezilt zastupaju misljenje da ce musliman, 
pocinilac velikih grijeha, boraviti vjecno u dzehennemskoj vatri, medutim, u ovom 



37 



Sdimh. Idd-Hitali 



hadisu ne postoji dokaz za ovo njihovo misljenje. Nasuprot tome, sljedbenici 
ehli-sunneta vel-dzemata nikoga ne proglasavaju nevjernikom zbog cinjenja 
odredenog grijeha sve dok taj grijeh ne bude smatrao dozvoljenim. 

10. Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Posianik, sallaliahu aiejhi 
ve sellern, rekao: "Covjekov namaz u dzematu vredniji je od njegovog namaza 
u kuci, ili namaza u rtjegovom ducanu (u kojem radi), za dvadeset i nekoliko stepena. 
To je zbog toga sto, kada covjek lijepo uzme abdest, a zatim ode u dzamiju iskljucivo 
sa namjerom da klanja u dzematu, sa svakim njegovim korakom povecava mu se po 
jedan stepen i oprosta po jedan grijeh sve dok ne ude u dzamiju, a od trenutka kada 
u nju ude, on je u namazu sve dok je u dzamiji zbog namaza. Svakog od vas meleki 
blagosiljaju dok god se nalazi na mjestu na kojem je klanjao, govoreci: Allahu, 
smiluj mu se! Allahu, oprosti mu! Allahu, primi njegovo pokajanje.' Meleki to cine 
sve dok covjek na torn mjestu nekoga ne uznemiri ili izgubi abdest." (Muttefekun 
aiejhi) Termini u preda;i su iz Muslimove zbirke. 

Dokumentacija hadisa: 

Prenose EI-Buhari (1/564) - Fethul-Bari; Muslim (649, 272). 

Manje poznate rijeci: 

"Lijepo uzme abdest" - upotpuni ga na propisani nacin. 

Ik hadisa seshvata: 

- Validan je namaz koji pojedinac obavi u svojoj kuci ili u ducanu (u kojem 
radi), jer da nije validan, ne bi za njegovo obavljanje imao jedan stepen nagrade. 

- Namaz u dzamiji koja se nalazi na trznici je ispravan, i iako je dozvoljeno 
u toj dzamiji obaviti namaz pojedinacno, prioritetnije je da se na torn mjestu obavlja 
namazu dzematu. 

- Zajednicki namaz vredniji je od pojedinacnog namaza za vise od dvadeset puta. 
Ova vrijednost ne oznacava samo pohvalnost kolektivnog namaza, kao sto 

to neki pogresno misle, vec~ znaci obaveznost iz nekoliko razloga: 

1) zato sto za posljedicu ima veliku nagradu; 

2) zato sto se u drugim hadisima izrazava prijetnja onima koji izostaju 
sa zajednickog namaza; 

3) Posianik, sallaliahu aiejhi ve sellem, naredio je slijepcu da se odazove 
na ezan kada ga cuje. 



RADOST POGLEDA KOMEX'TAX RlfADUS-SAUHIX'A 



Ako neko dode u nedoumicu i upita kako je dozvoljeno pojedinacno obaviti 
namaz, a uiedno reci da je obaveza obaviti ga u dzematu, onda kazemo: Pojedinacni 
namaz je dozvoljen, ali uz grijeh koji posljedicno pada na pojedinca zbog izostajanja 
sa zajednickog. namaza. Allah najbolje zna. 

- U realizaciji i postizanju velike nagrade koja je obecana za obavljanje namaza 
u dzematu, u obzir se uzima iskrenost, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: 
"A zatim krene u dzamiju iskljucivo sa namjerom da klanja namaz u dzematu." 

- Jedan od zadataka meleka jeste upucivanje dove za vjernike i trazenje 
oprosta za njih, kao sto Uzviseni kaze: "Oni koji nose Ars i oni koji su oko njega, 
slave i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Nj, i mole se da budu oprosteni grijesi 
vjernicima; 'Gospodaru nas, Ti sve obuhvacas miloscu i znanjem; zato oprosti 
onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sacuvaj ih patnje u Vatri!' 
Gospodaru nas, uvedi ih u vrtove Adna koje si im obecao, i pretke njihove, 
i zene njihove, i potomstvo njihovo - one koji su biii dobri; Ti si, uistinu, Silan 
i Mudar. I sacuvaj ih zaia, jer, koga Ti toga dana postedis zala - Ti si rnu se 
smilovao, a to ce, zaista, veiiki uspjeh biti!" (Gafir, 7-9). 

- Pohvalnost iscekivanja namaza do sljedeceg namaza. 

- Pohvalno je da musliman bude konstantno pod abdestom. 

11. Od Ebu El-Abbasa Abdullaha b. Abbasa b. Abdul-Muttaliba, r.a., prenosi 
se da je AlLahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenio od svoga Gospodara, 
tebareke ve te'ala: "Uzviseni Allah odredio je sta je dobro, a sta je zlo, i objasnio: ko 
naumi da ucini dobro djelo, pa ga ne ucini, Allah mu ga upise kao da ga je i ucinio; 
a ko naumi da ucini dobro i ucini ga, Allah mu upise rtagradu od deset do sedam 
stotina puta, ili jos mnogo vecu. A ko naumi da ucini lose djelo, pa ga ne ucini, 
Allah mu to upise kao dobro djelo; a ko naumi da ucini lose djelo i ucini ga, Allah 
mu upise samo jedno lose djelo." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Prenose El-Buhari (1/323) - Fethul-Bari; Muslim (131). 

Manje poznate rijeci: 

"Da je prenio od svoga Gospodara" - tj. ovo Allahov govor - hadisi-kudsijj, 
a predstavlja Allahovu objavu koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primao 
bez posredstva, u vidu nadahnuca, snova, ili posredstvom meleka koji je taj govor 
pripisivao svome Gospodaru. Hadisi-kudsijj se razlikuje od Kur'ana po tome sto se 
njegovo ucenje ne tretira klasicnim ibadetom. 



39 



ScUmb.'Idel-HUnii 



Iz hadisa se shvata: 

- Potpunost Allahovog znanja kome ne moze promaci nijedna cestica ni na 
nebu ni na Zemlji, a ni manje od toga, Njemu nista nije skriveno. 

- Jedno od zaduzenja meieka jeste pisanje dobrih i losih djela. Allah je svakom 
covjeku odredio casne cuvare - pisare, koji znaju sve sto on cmi i to zapisuju; Allah 
to sve sabire, a ljudi zaboravljaju. 

- Neizmjemost Allahove milosta, blagodati i velicina Njegove pocasti. On 
pravedno tretira lose djelo i ne uvecava ga, a oprasta ako covjek odluci uciniti djelo, 
ali ga ipak ne ucini. Vrijednost je u dobrom djelu, koje On umnogostruci, a pocast 
je u nagradi koju ce imati zbog same namjere da ga cini. 

- Razmisijanje o dobrim djelima vodi do njihove prakticne realizacije, 
a razmisijanje o posljedicama cinjenja losih djela vodi do odustajanja od njihove 
realizacije. 

12. Od Ebu Abdur-Rahmana Abdullaha b. Omera b. EI-Hattaba, r.a., prenosi se 
da je rekao: t\xo sarn Ailahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 
"Zaputila su se trojica ljudi od prijasnjih naroda na dalek put, i putovali su sve dok 
ih noc ne zatece pored jedne pecine, u koju udose da bi u njoj prenociii. Medutim, 
u torn trenutku odroni se jedna stijena i potpuno zatvori ulaz u pedinu. Oni tada jedan 
drugom rekose: 'Jedini nacin da se spasimo iz ove situacije jeste da Allaha zamolimo 
da ukloni ovu stijenu zbog nasih dobrih djela koje smo ucinili.' Jedan od njih tada rece: 
Allahu dragi, ja sam imao stare roditelje i nikada nisam prije njih nisarn nahranio niti 
napojio nikoga od svoje porodice. Jednog dana trazio sam bolju pasu svome stadu 
i otisao sam daleko, pa im nisam dosao na vrijeme, te sam ih, nakon sto sam namuzao 
mlijeka i donio, nasao da spavaju. Nezgodno mi je bilo da ih probudim , ali i da prije 
njih nahranim i napojim svoju porodicu, pa sam cekao sa sudom u rukama i gledao 
kada ce se sami probuditi, i tako stajao sve do zore, a djeca su oko mojih nogu plakala 
od gladi. Zatim su se probudili i popili svoj dio mlijeka. Allahu dragi, ako sam to 
ucinio iskljucivo zeledi Tvoje lice, odmakni ovu stijenu sa ulaza u ovu pecinu.' Stijena 
se malo maknu, ali ne toliko da bi mogli izaci pored nje. Drugi od njih rece: Allahu 
dragi, ja sam imao jednu bliznju rodicu koju voljeh vise od cijeloga svijeta (U drugoj 
predaji stoji; Volio sam je tako jako kako to muskarci samo mogu voljeti zene'), 
pa sam je pozelio imati, ali ona mi to ne dopusti. Jedne godine zavladala je jaka glad, 
te mi ona dode i zatrazi pomoc. Ja joj dadoh 120 zlatnika, ali pod uvjetom da mi se 
dopusti. Ona na to pristade, i kad sam joj se pribiizio (U drugoj predaji stoji: 'Kada sam 
joj prisao onako kako muz pride svoj zeni u postelji'), ona zaplaka i rece: 'Boj se Allaha 
i ne raskidaj prsten moje nevinosti bespravno.' Tada sam se ja odmakao od nje, iako 
mi je bila najdraza na svijetu, i ostavio sam joj zlatnike koje sam joj prethodno dao. 

40 



RADOSTPOGLEDA KOMENTARM/ADUS-SAUHIWA 



Allahu dragi. ako sam to ucinio iskljucivo zeleci Tvoje lice, izbavi nas iz ove nedace 
u kojoi se nalazimo.' Stijena se ponovo maio pomjeri, ali ne toliko da bi mogli izaci iz 
pecine. Treci od njih rece: 'Aliahu dragi, ja sam drzao najamnike i svirna sam odmah 
isplacivao zasiuzene plate, osim jednom covjeku koji je napustio posao i otisao prije 
priiema svoje plate. Ja sam tu njegovu platu posteno ulozio, tako da se njegov imetak 
narnnozio. Nakon izvjesnog vremena dosao mi je i rekao: 'Allahov robe, isplati mi 
moju platu.' Ja sam mu na to odgovorio: 'Sve ovo sto ispred sebe vidis od ovog blaga: 
deve, krave, ovce i robovi, tvoja je plata!' On mi tada rece: Allahov robe, ne izigravaj se 
sa mnom.' 'Ne izigravam se', rekao sam mu, a on je tada uzeo sav taj imetak i otjerao 
ga, a da meni nije nista ostavio. Allahu dragi, ako sam to ucinio iskljucivo zeleci Tvoje 
lice, izbavi nas iz ove nevolje u kojoj se nalazimo.' Stijena se tada potpuno pomjeri 
i oni izadose iz pecine." (Muttefefcun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (4/449); Muslim (2743). 

Manje poznate rijeci: 

"Zeleci Tvoje lice*' - znaci (uciniti nesto) zeleci Allahovo zadovoljstvo i iskreno 
u Njegovo ime. Neki komentatori tvrde da se pod licem misli na Allahovo bice, 
te da kao dokaz za tu tvrdnju postoje mnogobrojni primjeri u jjeziku. 

Ovo tumacenje je neispravno, jer podrazumijeva obesnazivanje Allahovih 
osobina. Ispravno vjerovanje podrazumijeva vjerovanje u svojstva bez simbolicnih 
tumacenja, negiranja, poistovjecivanja, iskrivljavanja, ulazenja u kakvodu, ili govora 
da samo Allah zna njihova znacenja (tefvid). Znacenja ovih svojstava ne ubrajamo 
u manje poznate serijatske tekstove cije tumacenje zna samo Allah, vec Allahu 
prepustamo znanje o njihovoj kakvoci, a ne o njihovom znacenju. Nase vjerovanje 
u Allahova svojstva je vjerovanje potvrde, a ne vjerovanje odredivanja kakvoce. 
Posto ne znamo kakvocu Njegovog bica, tako ne znamo ni Njegove osobine, 
ali vjerujemo da On ima uzvi&ena svojstva i lijepa imena. 

Iz hadisa se shvata: 

- Kada se covjek nade u nevolji, pohvalno je da tada upucuje dove koje je 
preporuceno uciti prilikom nedaca, jer je to jedan od uzroka primljenosti dove, 
kao sto sam to pojasnio u knjizi "En-Nubezul-mustetabe fid-d'avatil-mustediabe" 

- Utemeljenost priblizavanja Allahu (tevessula) dobrim djeUrna, a slicno tome 
jeste i tevessul Allahovim svojstvirna i imenima, kao i dovom dobrog covjeka, 
Tevessul bicima vjerovjesnika i evlija, te njihovirn kaburima nema utemeljenja, vec 
predstavlja zabludjelu novotariju. 

41 



SeHmkldeL-Hilall 



- Neki povodi primljenosti dove su: 

1) iskreno upucivanje dove, 

2) znati za Allaha u blagostanju, jer su ovi ljudi vjernici molili AHaha iskreno 
i prisjecali se svojih dobrih djela. Spoznali su Allaha cineci ova djela dok su bili 
u blagostanju, zeleci da se njihov Gospodar sa njima upozna u vrernenima nedaca. 
Tako se u vjerodostojnom hadisu navodi: "Znaj za Allaha u blagostanju, Allah ce 
znati za tebe u iskusenju." O tome smo vise govorili u knjizi "En-Nubezul-rnustetabe 
fid-d'avatil-mustedzabe". 

- Ako covjek u svojoj molitvi trazi od Allaha da ispuni Svoje obecanje, to se ne 
smatra ubrzanjem koje vodi ka covjekovorn razocarenju i gubljenju nade tako da 
prestane upucivati dovu. U vjerodostojnim hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem, nalazi se dokaz o dozvoljenosti ucenja dove za ubrzano uslisavanje 
(ispunjenje neke potrebe), kao naprimjer u hadisima koji govore o trazenju kise, 
dovi na Bedru i dr. Ovo se smatra upornoscu u upudivanju dove, sto je kod Allaha 
Uzvisenog pohvalno i omiljeno, a to sam pojasnio u vec* spomenutoj knjizi. 

- Vhjednost cinjenja dobrocinstva roditeljima, njihovog sluzenja i davanja 
prednosti njima nad svojom porodicom, te podnosenje poteskode radi njih. 

- Podsticaj na cednost i izbjegavanje hararna, posebno kada je covjek 
u mogucnosti ili ima cvrstu namjeru da ih ucini. 

- Udaljavanje od nepokornosti otklanjanjem predispozicija za njihovo cinjenje, 
jer pokajanje brise prethodne grijehe. 

- Vrijednost ispunjavanja dogovora i predaje povjerenih stvari, te tolerancije 
u medusobnom ophodenju. Pogledaj moju brosuru "Semahatul-islami" 

- Potvrda kerameta (nesvakidasnjih pocasti) koje Allah daje Svojim dobrim 
robovirna, a to su oni koji vjeruju, koji su bogobojazni, oni ih skrivaju bojeci se 
pretvaranja. A oni koji tvrde da su evlije i pokazuju sejtanske nadnaravnosti, poput 
ulaska u vatru, probadanja sipkama i si., to se ne smatra kerametima niti ih takve 
osobe zasluzuju. 

- Allah nece uskratiti nagradu dobrocinitelju. 

En-Nevevijevo, Allah mu se smilovao, zavrsavanje ovog poglavlj a ovim hadisom 
ukazuje da je iskrenost konopac spasa i zivotni put, te da ce se od dunjaluckih nedaca 
i strahota na Sudnjem danu spasiti samo iskreni. Stoga, pozurimo za spasom. 



42 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHI\'A 



Poglavlje drugo 
POKAJANJE - TEVBA 

Ucenjaci kazu: "Obavezno je pokajati se za svaki ucinjent grijeh." Ako se 
ucinjeni grijeh odnosi samo na Allahov hakk, a ne povezuje se s pravom nekog 
covjeka, onda tevba ima tri uvjeta: 

prvi: da odmah prestane sa cinjenjem tog grijeha; 

drugi: da se iskreno pokaje zbog njegovog cinjenja; 

treci: da cvrsto odluci da ga vise nikada nece uciniti. 

Ako izostane jedan od ova tri uvjeta, pokajanje nece biti ispravno. 

A ako je grijeh ucinjen prema nekom covjeku, onda tevba ima cetiri uvjeta: tri 
navedena i da se dug vrati onome kome se duzno. Ako je dug imovinske prirode, 
onda se ostecenome mora vratiti njegov dug, a ako je prijestup takav da povlaci 
vecu kaznu, kao sto je bicevanje za potvoru nevinog, onda je duzan pristupiti 
izvrsenju kazne, ili zatraziti oprost od doticne osobe, a ko je radi o verbalnoj uvredi, 
duzan je zatraziti halala od osobe koju je uvrijedio. Obaveza mu je pokajati se za 
sve ucjinjene grijehe, ali ako se pokaje samo za pojedine grijehe, pokajanje ce biti 
ispravno, po misljenju sljedbenika istine, a ostali grijesi ostaju na njemu sve dok se 
i za njih ne pokaje, O obaveznosti pokajanja postoje mnogobrojni dokazi u Kur'anu, 
sunnetu i konsenzusu ummeta. 

Pokajanje je prvo polaziste onih koji stepenicama istinoljubivosti upute ka Vladaru 
Svemocnome, i pocetak puta za one koji zude za uspjehom na buducem svijetu. 

Tevba je istovremeno i pocetak, i sredina, i kraj covjekovog putovanja do 
Allahovog zadovoljstva: nece je nikada zanemariti i neprestano ce se kajati sve do 
smrtnoga casa; tevba ce biti njegov stalni pratilac na dunjaluckom putovanju. 

Pokajanjem covjek zapocinje novu etapu u svom zivotu, otvara novu zivotnu 
stranicu, i obezbjeduje sebi sretnu zavrsnicu - postizanje Allahovog zadovoljstva, 
dakle, na svakom dijelu zivotnog puta neophodna je tevba. 

Na pocetku kretanja putem pokajanja, u covjekovom srcu rada se cvrsta 
narnjera ostavljanja svih grijeha i spoznaja da su grijesi zastor izmedu roba 
i njegovog Gospodara, stoga pokajnik zurno krece putem spasa, a kod Allaha je 
jedino utociste i spas od Njegove kazne. Ma putu iskrenog pokajanja i vracanja 
Uzvisenom Allahu nakon svjesno ili nesvjesno pocinjenog grijeha, u pokajnikovom 
srcu smjenjuju se strah od Allaha i nada u Njegovu milost. Na putu povratka 

43 



Sclimth'tddliikti 



Allahu, pokajnikovo srce odise iskrenoscu, istinoljubivoscu, odlucno kre^e putem 
cinjenja pokornosti koje covjeka uzdizu na stepen Allahovih bogobojaznih evlija, 
isprecavajuci se izmedu njega i sejtanovih puteva. 

Pokajanje je stroga pojedinacna obaveza svakom muslimanu, kako je to jasno 
naznaceno u Kur'anu, sunnetu i konsenzusu ucenjaka, i kako to zdravi ljudski 
razum nuzno nalaze. 

Cjelokupno izlaganje o pokajanju, uvjetima, vrijednostima, poglavljima 
i nedostacima koji mu se suprotstavljaju, nalazi se u knjizi "Et-Tevbetun-nesuh 
ft dav'il-Kur'anil-kerim vel-ehadisis-sahiha" a dio knjige u kojem se pojasnjavaju 
propisi vezani za pokajanje nosi naziv "Hadir-ruh ila ahkami tevbetin-nesuh" 
Stoga, nastoj neobavezno priustiti sebi ove dvije knjige, jer onaj ko trazi znanje 
u njima ce naci adekvatne odgovore, a onaj koji trazi vise od toga, postici ce cilj. 

Uzviseni kaze; "I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono sto 

zelite." (En-Nur, 31) 

Allah Uzviseni naredio je svim vjernicima da se kaju, a to ukazuje da je pokajanje 
stroga pojedinacna obaveza. Ko se odazove ovoj Allahovoj naredbi, pridruzit ce se 
spasenoj grupi cija ce nagrada biti uspjeh (u ahiretskom zivotu). Rijeci Uzvisenog 
"le'alle" (vjerovatno) ovdje oznacavaju ostvarenje i reaiizaciju. 

Uzviseni kaze: "Da od Gospodara svoga oprosta traiite i da se pokajete." (Hud, 3) 

- Trazite oprosta od svoga Gospodara za prethodne ucinjene grijehe i pokajte 
mu se za ono sto cete u buducnosti ciniti. 

Uzviseni kaze: "O vi koji vjerujete, ucinite pokajanje Allahu iskreno, da bi 
Gospodar vas preko ruznih postupaka vasih presao." (Et-Tahrim, 8) 

- Ispravni prethodnici imali su razlicita misljenja o znacenju rijeci et-tevbetun- 
nasuh, tako da cak postoji vise od dvadeset razlicitih misljenja. Medutim, sva 
misljenja mogu se sazeti u sljedece tri cinjenice: 

Prvo: Generalno se misli na sve grijehe, odnosno to znaci da se ovim pokajanjem 
covjek moze pokajati za sve grijehe, dakle ovim pokajanjem moguce je izbrisati sve 
prethodno ucinjene grijehe. 

Drugo: Neophodno je da pokajanje istovremeno bude prozeto odlucnoscu 
i iskrenoscu, tako da se pokajnik ni u jednom trenutku ne dvoumi niti odgada 
pokajanje, nego da potpuno svjesno i odlucno postupa u skladu sa zahtjevima koje 
pokajanje iziskuje. 

Trece: Ciscenje pokajanja od svih pokudenih primjesa i mahana koje mogu 
utjecati na pokajnikovu iskrenost. 

Prvo se odnosi na sve ono zbog cega se kaje, drugo se odnosi na bice i dusu 
pokajnika, a trece na Onoga od koga trazi oprost. Zato istinsko pokajanje oznacava 
istinoljubivost, iskrenost i opcenito pokajanje za sve grijehe. 



44 



RADOST POGLEDA KOMEXTARRfJAIHIS-SALFWNA 



Neke neznalice tvrdile su da je nasuh ime nekog covjeka koji je iivio u doba 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je Allah naredio Poslaniku da se 
pokaje kao sto se taj covjek pokajao. Ovo je krajnje neznanje o tefsiru, hadisu, fikhu 
i znacenjima Kur'ana, a o tome detaljnije govori sejhul-islam Ibn Tejmijje, Allah 
mu se smilovao. 

13. Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: Tako mi Allaha, ja zatrazim oprost od 
Allaha i kajem Mu se vise od sedamdeset puta dnevno."' (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (11/101) - Fethul-Bari. 

Manjc po/nate rijeci: 

"Istigfar"- trazenje oprosta znaci da se trazi pomilovanje od grijeha i njegova 
zamjena. Znaj da se grijesi ponistavaju na dva nacina. 

Prvi: Brisanjem, kao sto Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vjerodostojnom 
hadisu, zasnovanom na mnostvu puteva kojima se prenosi, kaze: "Nakon loseg 
djela ucini dobro, pa ce ga ono izbrisati." Ovo je stepen prelaska preko grijeha (afv). 

Drugi: Zamjena, kao sto Allah Uzviseni kaze: "Allah ce njihova hrdava djela 
u dobra promijeniti, a Allah prasta i milostiv je" (El-Furkan, 70) - ovo je stepen 
magfireta (oprosta). 

Ko razmisli o ova dva stepena, uocit ce izvjesnu razliku. U magfiretu je 
povecanje dobrocinstva i veca vrijednost od prelaska preko grijeha (afv), a oba 
stepena predstavlju dobro i radosnu vijest za vjernike. 

Rijeci: "Kajem Mu se znace: cvrsto odlucujem da cu se pokajati. 

Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, trazenje oprosta i pokajanje ukazuju 
na problematicnost ovog navoda o njegovom trazenju oprosta, jer je Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, nepogrjesiv, a ovakva forma iziskuje njegovo grijesenje. 

Kazemo: Nema problematicnosti, jer je trazenje oprosta i pokajanje sunnet 
svih poslanika koji su se od svih ljudi najvise trudili u robovanju Allahu, jer im je 
On podario Svoje neizmjerne blagodati i ukazao pocasti. Poslanici su bili ustrajni u 
iskazivanju zahvalnosti Njemu, priznajuci svoj nemar i da Ga ne obozavaju onako 
kako Ga istinski treba obozavati. Adem, a.s., otvorio je ova vrata: "I Adem prirni 
neke rijeci od Gospodara svoga, pa mu On oprosti; On, doista, prima pokajanje; 
On je milostiv" (EI-Bekare, 37). Vjerovjesnici su zatekli Ibrahima, a.s., kako na 
njih ulazi: "Gospodaru na,s ; ucini nas dvojicu Tebi odanim muslimanirna, i porod 

45 



Sdim b. Md-Hilali 



nas neka bude Tebi odan, pokazi nam obrede nase i oprosti nam, jer Ti primas 
pokajanje i milostiv si" (El-Bekare, 128), kao i Musa, a.s., "£im se osvijesti, rece: 
'Uzvisen i cist si Ti! Kajem Ti se, ja sam vjernik prvi!'" (El-E'araf, 143). Muhammed 
je pecat svih vjerovjesnika, pa zar nece biti zahvalni rob? 

Uz to, Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, trazenje oprosta i pokajanje 
predstavljaju donosenje propisa njegovorn ummetu, kao sto je pojasnjeno 
u sljedecem hadisu od El-Egarra b. Jesara el-Muzenija, r.a. 

I z hadisa seshvata: 

- Prilikom govora o necemu dozvoljeno je zakleti se kako bi se dodatno potvrdilo 
izreceno, iako slusalac uopce ne sumnja u istinitost tog govora. 

- Podsticaj umrneta na pokajanje i trazenje oprosta; iako su Vjerovjesniku, 
sallallahu alejhi ve sellem, oprosteni prijasnji propusti, a i buduci, on ipak trazi 
oprosta i kaje Mu se. 

- Povecano trazenje oprosta i cinjenje pokajanja. Neminovno je da covjek 
grijesi ili da ga ponekad obuzme nemarnost, pa neka zato ima na umu da ce se na 
krajuvratiti Allahu. 

14. Od El-Egarra b. Jesara el-Muzenija, r.a., prenosi se da je rekao: "Rekao 
je Aliahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; 'O ljudi, pokajte se Allahu 
i trazite oprosta od Njega, jer zaista ja to uradim stotinu puta u jednom danu."' 
(Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Muslim /2702, 42), bez rijeci "i trazite oprosta od Njega" i s rijecima "Njemu" 
poslije rijeti "u jednom danu" 

Iz hadisa se shvata: 

- Pokajanje je stroga obaveza svim pojedincima, jer naredba ukazuje na 
obaveznost, a obracanje je upuceno svima, bez izuzetka. 

- Iskrenost je uvjet za primljenost pokajanja. Shodno tome, ko god prestane 
ciniti neki grijeh radi nekoga drugoga mimo Allaha, kao npr. da ga prestane ciniti 
zbog svoga tvrdicluka, ili da izbjegne sramotu, ili zbog nemoci da ga u^ini, ili iz 
straha od ljudi - nece se smatrati pokajnikom, prema saglasnosti svih ucenjaka. 

Dakle, pokajanje je ograniceno, odnosno mora biti iskljucivo radi Allaha, 
a to ogranicenje oznacava uvjetovanje o kome govori casni Kur'an: "Ako vas dvije 
ucinite pokajanje Allahu, pa, vi ste bile ucinile ono zbog cega je trebalo da se 

46 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RF/ADUS-SAUHIMA 



pokajete" (Et-Tahrim, 4) "I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono 
stozelite." (En-Nur, 31). 

To se jasno navodi i u rijecirna Uzvisenog: "Osim onih koji se pokaju i poprave 
i koji cvrsto Allaha prihvate i vjeru svoju u Allaha iskreno ispolje, oni ce biti 
s vjernicima, a Allah ce sigurno vjernicima veliku nagradu dati." (En-Nisa, 146) 

- Povecano trazenje oprosta i blagovremeno pokajanje. 

15. Od Ebu Hamze Enesa b. Malika el-Ensarija, sluge Allahovog Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem: 'Uistinu se Allah vise obraduje pokajanju Svoga roba 
nego sto bi se neko od vas obradovao pronalasku svoje izgubljene deve u pustinji.'" 
(Muttefekun alejhi) 

U Muslimovoj predaji stoji: "Uistinu se Allah vise obraduje tevbi Svoga roba 
kada Mu se pokaje, nego sto bi to ucinio neko od vas kada bi putovao na devi kroz 
pustinju, i izgubio je, a na njoj mu sva hrana i voda, pa je dugo trazio i izgubivsi 
nadu da ce je pronaci, legao u hiad jednog drveta da se odmori, i u takvom stanju 
ocaja odjednom ugleda svoju devu u neposrednoj blizini kako mirno stoji, te odmah 
skoct i uhvati je za povodac i od silne radosti uzvikne: Allahu, Ti si moj rob, a ja sam 
Tvoj gospodar' - pogresno se izrazivsi od velike radosti." 

Dokumentacija hadisa; 

El-Buhari (11/102) - Fethul-Bari; Muslim (2747, 8 i 2747, 7). 

Iz hadisa se shvata: 

- Potvrda Allahovog svojstva radosti koja predstavlja epitet koji prilici Njegovo; 
uzvisenosti i savrsenosti, a potvrda ovog svojstva ne iziskuje da Njegova radost 
bude poput radosti stvorenja, koja se manifestira podrhtavanjem i ushicenoscu 
(duse) prilikom ostvarenja nekog cilja kojim otkloni od sebe neki nedostatak ili 
ostvari neki toliko zeljeni cilj. Stoga neki ucenjaci smatraju da ova osobina zapravo 
simbolizira zadovoljstvo, te brzo primanje djela i odazivanje (na dovu). 

Prethodno tumacenje (ovog svojstva radosti) je neispravno, jer se njime 
poistovjecuje osobina Stvoritelja sa stvorenjima, jer kada su spoznali da je nemoguce 
da Stvoritelj ima osobinu stvorenja, obezvrijedili su je i pogresno protumacili. 

Opce je poznato da govoriti o jednom Allahovom svojstvu zapravo znaci 
govoriti o svim svojstvima, s obzirom na vjerovanje u ta svojstva koje predstavlja 
vjerovanje u njihovo postojanje, a ne vjerovanje u njihovu kakvocu. Ako se desi da se 
za razlicite stvari upotrebljava jedan isti termin, to ne znaci da su te razlictte stvari 



47 



SeUmh Idd-HttttU 



istovjetne. Kada bi to bila istina, u torn slucaju bismo trebali zanijekati Allahova 
svojstva opcenito i pojedinacno. 

Stoga, Allah ima svojstvo radosti koje prilici Njegovoj uzvisenosti i savrsenstvu, 
kao sto stvorenje ima svoju radost koja prilici njegovoj nemoci i ovisnosti. Mi 
vjerujemo u Allahove osobine koje su navedene u Njegovoj Knjizi i ispravnom 
sunnetu Njegovog Poslanika, sallaliahu alejhi ve sellem, i ne prelaztmo gran ice 
Kur'ana i sunneta, vec potvrdujemo ono sto je Allah potvrdio za Sebe, a nijecemo 
ono sto je nijekao za Sebe, ne govorimo o onome sto Allah Uzviseni nije spomenuo, 
a On je Najznaniji i Najmudriji. U ovom pitanju, najispravnija je potpuna pokornost 
serijatskim izvorima. 

Potvrda ovog Allahovog svojstva radosti jedino se navodi u sunnetu, a propis 
iz sunneta je validan isto kao i propis iz Kur'ana, sa aspekta obavezivanja propisima 
i uzimanja u obzir pouka i poruka koje se navode u njemu. 

- Velicina Allahove milosti koja obuhvata i grjesnika, jer On prihvata 
dobrocinitelja, prihvata pokajanje i oprasta grijeh. 

- Ako covjek u trenutku ushicenja nenamjerno pocini neku gresku, poput 
ove navedene u hadisu, u torn slucaju nece se pozvati na odgovornost i nede biti 
sankcioniran. 

- Svakome ko bude trazio oslonac u necemu / nekome drugome mimo Allaha, 
Allah ce uskratiti Svoju pomoc onda kada mu bude najpotrebnija: covjek koji je 
putovao sam kroz pustinju, pouzdavao &e u opskrbu koju je ponio, medutim kada 
se oslonio na nju, ostao je bez nje, ali je Allah bio dobrostiv prema njemu i vratio 
mu sve sto je izgubio. 

- Potpuna predanost Allahovoj odredbi predstavlja dobro i blagoslov, jer kada 
je ovaj covjek izgubio nadu da ce naci svoju jahalicu, predao se Allahu, pa ga je 
Allah pocastio povratkom njegove izgubljene zivotinje. 

- Uzimanje uzora u Vjerovjesniku, sallaliahu alejhi ve sellem, i navodenje 
primjera kako bi se naucnim putem i ukazivanjem na serijatske koristi priblizilo 
znacenje, shvatanje i povedalo pojasnjenje o opipljivim stvarima, a ne na nacin 
ismijavanja, kazivanja besmislenih hikaja. 

- Podsticaj na samoobracun. 

16. Od Ebu Musaa Abdullaha b. Kajsa el-Es'arija, r.a., prenosi se da je 
Vjerovjesnik, sallaliahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzviseni Allah drzi Svoju ruku 
ispruzenorn tokom cijele noci primajuci pokajanja od onih koji su danju grijesili, 
a danju pruza Svoju ruku primajuci pokajanja od onih koji su grijesili nocu, sve dok 
sunce ne izade sa zapada" Muslim. 



48 



RADOST POGLEDA KOMEXTAR fWADUS-SAUHlXA 



Dokumcntacija hadisa: 

Prenosi Muslim (2759). 

Iz hadisa se shvata: 

- Potvrda ruke kao Allahove osobine; On ima dvije ruke koje pristaju Njegovoj 
uzvisenosti i potpunosti i On najbolje zna njihovu kakvocu. Zato je obaveza 
bespogovorno vjerovati u Allahova svojstva i ne pitati o njihovoj kakvoci, kako je 
to pojasnjeno u djelima ispravnih prethodnika, neka je Allah s njima zadovoljan. 

Ko kaze da se Allahova ruka u prenesenom znacenju odnosi na Njegovu moc 
ili davanje pocasti, suprotstavio se razumu i dokazima. 

- Allahova milost obuhvata sve. 

- Jedan od uvjeta pokajanja jeste da bude u okolnostima kada ga je moguce 
izvrsiti, a to je, kako se navodi u ovom hadisu, dok sunce ne izade sa zapada, 
sto predstavlja jedan od velikih predznaka Sudnjega dana. 

17. Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko se pokaje prije nego sto sunce izade sa zapada, 
Allah ce primiti njegovo pokajanje.'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Prenosi Muslim (2703). 

Iz hadisa sc shvata: 

- Allah prima pokajanje od Svojih robova i oprasta im nevaljala djela ukoliko 
se pokajanje desi u vremenu odredenom za primanje tevbe, a to se u ovom slucaju 
odnosi na vrijeme prije izlaska sunca sa zapada. 

Uzviseni Allah kaze: "Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga 
dodu, nijednom covjeku nece biti od koristi to sto ce tada vjerovati ako prije nije 
vjerovao ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio" (El-En'am, 158), tj. kada 
ljudi vide izlazak sunca sa zapada, tada de svi povjerovati, medutim tada covjeku 
nece koristiti njegovo vjerovanje, kao sto se navodi u hadisu od Ebu Hurejre kod 
El-Buharija (8/297) - Fethul-Bari. 



49 



Sciintb. 'Jdet-HUali 



18. Od Ebu Abdur-Rahmana Abdullaha b. Omera b. EI-Hattaba prenosi se 
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah, azze ve dzelle, prima 
pokajanje Svoga roba sve dok mu dusa ne dode do grkljana." Prenosi Et-Tirmizi 
i kaze da je hasen (dobar). 



Dokumentacija hadisa: 

Hadis je vjerodostojan s obzirom na mnostvo predaja koje mu svjedoce. Prenose 
ga Et-Tirmizi (3537), Ibn Madze (4252), Ahmed (6160, 6408), El-Begavi u Serhus- 
sunne (1306), Ibn Hibban (2449), El-Hakim (4/257). Prenosi se iz vise pravaca od 
Abdur-Rahmana b. Sabita b. Sevbana, a on od svoga oca, a on od Mekhula, a on od 
Dzubejra b. Nufejla, a on od Ibn Omera. 

Kod Ibn Madze navodi se da se prenosi od Abdullaha b. Amra, sto predstavlja 
stari propust. 

Kazem: Prenosioci su potpuno povjerljivi, osim Abdur-Rahmana b. Sabita 
koji je saduk (prihvatljiv, ali nije na stepenu potpune povjerljivosti), jer je grijesio 
u prenosenju predaja. Mjegov hadis se uzimao kao hasen (dobar). 

Ovom hadisu svjedoce i drugi hadisi od Ebu Zerra i Besira b. Ka'aba. 
Vjerovatno ga je zato imam En-Nevevi proglasio vjerodostojnim u komentaru 
Sahihu Mushma (17/25). 

Manje poznate rijeci: 

"Dok mu dusa ne dode do grkljana" - a to je stanje odvajanja duse od tijela, sto 
je slicno stanju bolesnoga koji krklja, a krkljanje oznacava ispu&anje neartikuliranih 
glasova u trenutku kada se tecnost iz usne duplje vraca u grlo (potiskivanjem zraka) 

alibezgutanja. 

Iz hadisa se shvata: 

- U trenutku odvajanja duse od tijela, odnosno kada dusa dode do gria, 
pokajanje se ne prihvata. Uzviseni kaze: 'Allah prima pokajanje sarno od onih koji 
ucine kakvo hrdavo djelo iz neznanja, a potom se na vrijeme pokaju. Njima ce 
Allah oprostiti, a Allah svedobroznairnudar je!" (En-Nisa, 17) 

Svako ko se pokaje prije smrtnog casa, na vrijeme se pokajao, a potom Uzviseni 
kaze: "Nema pokajanja onima koji cine hrdava djela sve dok im se ne priblizi smrt, 
pa onda govore: 'Sad se doista kajem!' - niti za one koji umru kao nevjernici. Njima 
smo bolnu kaznu priprernili!" (En-Nisa, 18), a kasno pokajanje predstavlja smrt. 

Malik b. Er-Rebib oplakivao je sebe govoredi: 



50 



RADOST POGLEDA KOMENTARKIJADUS-SALIHINA 



"Govore: Nemojse udaljavati, a oni me ukopavaju, 
a koje se mjesto smatra udaljenijim do moga mjestal' 

Zato Uzviseni Allah nije primio faraonovo pokajanje kada se poceo utapati: 
"I Mi prevedosmo preko mora sinove Israilove, a za petama su im bili faraon 
i vojnici njegovi, progoneci ih iz zlobe i neprijateljstva. A on, kad se poce daviti, 
uzviknu: 'Ja vjerujem da nema boga osim Onoga u Koga vjeruju sinovi Israilovi 
i ja se pokoravam!* Zar sada, a prije si neposlusan bio i razdor sijao?! Danas cemo 
izbaviti samo tijelo tvoje, da bi bio poucan primjer onima poslije tebe - ali mnogi 
su ljudi ravnodusni prema Nasim poukama." (Junus, 90-92) 

- Jedan od uvjeta primljenosti tevbe jeste i da se covjek pokaje prije nego sto 
nastupi njegov smrtni cas. 

19. Od Zirra b. Hubejjisa prenosi se da je rekao: "Otisao sam Safvanu 
b. Assalu, r.a., s namjerom da ga pitam o potiranju po mestvama. Kada sam dosao 
kod njega, on me upita; 'Zbog cega si dosao, Zirre?', a ja mu odgovorih; 'Iz zelje 
za znanjem.' Tada on rece; 'Meleki svojirn krilima natkriljuju stjecatelja znanja 
iz zadovoljstva prema onome sto cini.' Na to mu rekoh: 'Zagolicalo me pitanje 
potiranja po mestvama poslije obavljanja velike i male nuzde, te kako si ti jedan 
od Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba, dosao sam da te upitam 
jesi li cuo da je (Poslanik) govorio nesto o tome?' On rece: 'Da. Naredivao nam je 
da, kada smo na putovanju, ne skidamo mestve tri dana i tri noci, izuzev kada se 
odzunupimo, ah nam nije naredio da ih skidamo zbog (uzimanja abdesta nakon) 
obavljanja velike ili male nuzde, ili sna.' Zatim ga upitah: 'Jesi li ga cuo da govori 
nesto o Ijubavi?', a on odgovort: 'Da. Jedne prilike dok smo sjedili kod Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dode neki beduin i pozva Poslanika jakim 
glasom, a on mu odgovori slicnim glasom: 'Pridi!' Ja tada rekoh (beduinu): 'Tesko ti 
se, stisaj svoj glas, jer si ti kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i zabranjeno 
ti je da podizes gLas u njegovom prisustvu.' Na to beduin rece: 'Allaha mi, necu 
utisati.' Beduin upita: 'Covjek voli ljude, ali svojirn djelima nije dostigao njihov 
stepen? 1 Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Covjek ce na Sudnjem danu 
biti sa onim koga voli,' nastavivsi pripovijedati o vratima na zapadu, njihovoj sirini, 
te da ce konjanik po nihovoj sirini putovati cetrdeset ili sedamdeset godina." Sufjan, 
jedan od prenosilaca ovog hadisa, kaze: "Ta vrata su naspram Sama r a Allah ih je 
stvorio na dan kada je stvorio nebesa i Zemlju iostavio ih je otvorenima za primanje 
pokajanje i nece se zatvoriti sve dok sunce ne izade na njih." Prenose ga Et-Tirmizi 
i drugi, a on kaze: "Hadis je hasen-sahih." 



51 



Sdiiiib/tdd-lltlaii 



Dokumentacija hadisa: 

Hadis je vjerodostojan, uzimajuci u obzir sve predaje. Prenose ga: Et-Tirmizi 
(3535, 3536), Ibn Madze (4070), Ahmed (4/239-241), Et-Tajalisi (2767) MinhatuI- 
ma'bud, EI-Humejdi u svome Musnedu (881), Abdur-Rezzak u EI-Musannefu (793- 
795), Ibn Hibban (186) Mevariduz-zam'an, Et-Taberani u EI-Kebiru (7352, 7353, 
7359, 7360, 7361, 7365, 7388), Ibn Nu'ajm u El-Hiliji (7/308), Ibn Huzejme (193), 
El-Begavi a Serhus-sunneh (1315) i Me'alimut-tenzil (2/144), Ibn Dzeriri et-Taberi 
u Dzami'ul-bejan (8/72), EUBejheki (1/267), Ibn Adijj u El-Kamilu (5/1806). 

Svi prenose putem Asima b. Ebi En-Nudzuda od Zirra b. Hubejjisa, a on od 
Safvana b. Asala. 

Kazem: Lanac prenosilaca ovog hadisa je hasen, a prenosioci su na velikom 
stepenu povjerljivosti, osim Asima koji je, i pored svoga prednjacenja u kiraetu 
Kur'ana, bio ocijenjen kao dobar prenosilac. 

Slijedio ga je Zubejd el-Jami kod Ibn Dzerira et-Taberija (8/72). 
Kazem: On je Ibn El-Haris el-Jami visoko priznati prenosilac i poboznjak. 
Zato je ovaj hadis vjerodostojan, a Allahu pripada zahvala na isiamu i sunnetu. 

Iz hadisa se shvata; 

- Podsticaj na stjecanje znanja. 

- Serijatski obveznik obraca se ucenjacima kad god mu je nejasno neko vjersko 
pitanje, kao sto Uzviseni kaze: "Pitajte one koji znaju, ako ne znate" (En-Nahl, 43; 

El-Enbija, 7). 

- Covjek koji postavlja pitanje zahtijeva od ucenjaka da svoj odgovor potkrijepi 

validnimdokazirna:kur'ansko-sunnetskimtekstom,argumentacijomiliizvodenjem 
propisa na osnovu intuicije (idztihad). Ucenjak ne smije osjecati nelagodu zbog 
tog zahtjeva, jer je vezanost fetvi za dokaze znak istinoljubivosti i iskrenosti, kako 
Uzviseni kaze: "Reci: 'Dajte svoj dokaz, ako istinu govorite!"' (El-Bekare, 111). 

- Putniku je dozvoljeno potirati po mestvama tri dana i tri noci, a mukimu 
(onome ko se nalazi u svome mjestu stanovanja) jedan dan i jednu noc. Propis 
mestvi, kako se navodi u dokazima, odnosi se i na carape i ostalu obucu, sto je 
detaljno pojasnjeno u odredenim poglavljima, u knjigama islamskog prava. Sejh 
Dzemaluddin el-Kasimi, Allah mu se smilovao, obradio je ova pitanja u zasebnoj 
brosuri, a svoj komentar na nju dao je Ahmed Sakir, Allah mu se smilovao, 
a valorizaciju i navod izvora hadisa uradio je nas sejh Masiruddin el-Albani, Allah 
mu se smilovao. 



52 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUH/NA 



- Potiranje po mestvama dovoljno je kao zamjena za pranje nogu prilikom 
uzimanja abdesta poslije velike i male nuzde, te sna. Prilikom velikog hadesa, 
kao sto su dzunupluk (stanje osobe poslije spolnog odnosa), menstruacija (hajz) 
i nifas (postporodajno krvarenje), neophodno je skinuti mestve i oprati noge. 

- Uctivo ponasanje prema ucenjacima i stisavanje glasa u njihovom drustvu. 

- Poducavanje neznalice lijepom ponasanju i moralnim kodeksima. 

- Ljubav i; druzenje sa odabranima, jer ce covjek na Sudnjm danu biti sa onima 
koje je volio. Covjek je na vjeri svoga bliskog prijatelja, pa neka svako od vas pogleda 
s kim je blizak. Svojstvo ljubavi je da onoga koji voli privuce na put onoga koga voli, 
motivira ga na pokornost, a zato je receno: "S kim si, takav si" 

- Sirina Allahove milosti koji prima pokajanje od Svojih robova. 

- Podsticaj na brzo pokajanje, samoobracun i povratak Allahu prije nego sto 
kajanje ne bude koristilo i uopce ne bude moglo biti realizirano. 

20. Od Ebu Seida Sa'da b. Malika b. Sinana el-Hudrija, r.a., prenosi se da je Allahov 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Davno prije vas bio je jedan covjek 
koji je ubio devedeset devet osoba, pa je pitao za najucenijeg covjeka na svijetu, te 
su ga uputili na jednog monaha - isposnika. On ode do spomenutog monaha i kaza 
mu da je ubio devedeset i devet osoba, pa ga onda upita da li za njega ima oprosta 
od Allaha. Monah mu odgovori da za njega nema oprosta, a covjek se na to podize 
i ubi monaha kojim je napunio stotinu ubijenih. Zatim je ponovo pitao za najucenijeg 
covjeka na svijetu, pa ga uputise na jednog ucenjaka kome je otisao i ispricao da 
je ubio stotinu ljudi, a zatim ga upitao da li za njega ima pokajanja. Ucenjak na to 
rece: 'Svakako, a ko te moze sprijeciti da se pokajes? Idi u tu i tu zemlju, u njoj zive 
ljudi koji iskreno Allahu robuju, pa im se i ti pridruzi u robovanju Allahu, i niposto 
se ne vracaj u svoju sredinu jer je ona pokvarena.' Covjek se uputi ka toj zemlji, 
ali negdje na pola puta zadesa ga smrt. Oko njega nastade spor izmedu meleka milosti 
i meleka mucitelja. Meleki milosti rekose: 'On je dosao kao pokajnik od grijeha i srcem 
svojim predan Allahu Uzvisenom.' Meleki mucitelji rekose: 'On nikada nije ucinio 
nijedno dobro djelo.' Tada melekima stize jedan drugi melek, u Ijudskom liku, koga 
oni uzese za sudiju koji ce im presuditi. Melek, sudija im rece: 'Izmjerite rastojanje 
izmedu jednog i drugog mjesta, pa kojem od njih bude blizi, njemu i pripada.' Oni 
izmjerise rastojanje i ustanovise da je blizi zemlji u koju je bio krenuo, te ga uzese 
meleki milosti." (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji u Sahihu stoji: "Bio je blizi zemlji dobra za jedan pedalj, te je 
zbog toga postao njen" U sljedecoj verziji u Sahihu, takoder, stoji: "Uzviseni Allah 
naredio je zemlji dobra da se priblizi, a zemlji grijeha da se udalji, a zatim je rekao 
melekima: 'Izmjerite razdaljinu izmedu njih.' Meleki to uradise i nadose da je bio 



53 



Seimih.'Idel-HUati 



blizi zemlji dobra za jedan pedalj, te mu Allah oprosti njegove grijehe. U jos jednoj 
predaji stoji: "Toliko se nastojao pribliziti zemlji dobra da se i u smrtnom casu, 
posljednjom snagom nageo prema zemlji dobra." 



Dokumentacija hadisa: 

Prenose El-Buhari (6/512); Muslim (2766). 

Manje poznati pojmovi: 

Monah - isposnik, poboznjak iz Benu Israila. U hadisu se jasno naznacuje da 
se ovo desilo poslije uzdizanja Isaa, a.s., jer su monastvo kao inovaciju uveli njegovi 
nasljednici, sto je navedeno u suri EI-Hadid. 

Iz hadisa se shvata: 

- Prilikom upucivanja i savjetovanja svojih ashaba, Vjerovjesnik, sallal lahu alejhi 
ve sellem, mudro je postupao prozirnajudi svoje savjete ilustrativnim primjerima, 
jer duse koje se nastoje ocistiti od nevaljalstina, sklone su povodenju za dusama 
koje su vec uspjele u torn nastojanju. 

- Dozvola prenosenja predaja od Benu Israila, jer su se u njihovo vrijeme 
desavale mnoge cudne stvari. Medutim, kada nam ehlul-kitabije nesto prenose, 
mi to ne potvrdujemo, niti smatramo laznim. 

- Osnovica ljudske duse je dobro, a zlo i grijeh su pridoslice. S obzirom na to, 
ako ljudska dusa koja se odala grijehu naide na onoga ko te je opomenuti i uputiti 
na dobro, onda postoji mogucnost da se u njoj probudi urodena sklonost i zelja za 
istrajnoscu na putu upute. 

- Vrijednost znanja uz malo ibadeta nad mnostvom ibadeta uz neznanje. Tako 
pobozni neznalica ucini lose, iako zeli da dobro postupi, te zaluta i druge u propast 
odvede. U ovome je jasno pojasnjenje da onaj koji poziva i upucuje ljude na islam 
i istinu mora posjedovati serijatsko znanje, jer ce u suprotnom njegovo djelovanje 
izazvati vise stete nego koristi. 

- Neznalica je neprijatelj samome sebi. Isposnika je unistilo njegovo manjkavo 
shvatanje. Naime, on j e bio duzan zastititi se od covjeka koji je priznao da je okorjeli 
ubica, a to je mogao uciniti simulirajuci i verbalno se ne suprotstavljajuci njegovim 
nastojanjima. 

- Ucenjak svojim ispravnim znanjem upucuje druge u svjetlo istine i znanja, 
te tako koristi i sebi i drugima. 

- Ucenjak i daija koji poziva ka Allahu obavezni su ulijevati nadu u srca onih kojima 
upucuju poziv i obradovati ih oprostom od Allaha jer Njegova milost je neizmjerna. 

54 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SAUHlNA 



- Vrata tevbe uvijek su otvorena i Allah prima pokajnikovu iskrenu tevbu„ 
bez obzira kakve i kolike grijehe i propuste covjek pocinio, sve dok Allahu ne ucini Sirk. 

- Meleki koji su zaduzeni za ljude mogu, na osnovu vlastite intuicije, imati 
razlicita misljenja o tome koga ce evidentirati kao Allahu pokornog ili nepokornog, 
ali na kraju presudu u torn slucaju donosi jedino Allah. 

- Moc meleka da uzmu Ijudski lik. 

- Utemeljenost preseljenja iz mjesta ciji su stanovnici ogrezli u grijesima 
i nepokornosti Allahu u mjesto ciji stanovnici iskreno robuju Allahu ili u mjesto 
gdje je cinjenje zla i grijeha manje zastupljeno nego u prvom mjestu. 

- Pokajniku je obaveza napustiti sva stanja i okolnosti na koja je navikao tokom. 
grijesenja, i u potpunosti se posvetiti cinjenju pokornosti. 

- Druzenje sa ucenima, bogobojaznima i postenima pomaze covjeku 
u pokornosti Allahu i ponizava sejtana. 

- Strpljivo podnosenje teskoca radi pridruztvanja dobrim ljudima dokaz je 
istinske zelje za pokajanjem Allahu, azze ve dzelle. 

- Ko iskreno ucini hidzru ka Allahu, Allah se obavezao da ce ga nagradrti i da 
mu nijedno dobro nece zanemariti. 

- Dozvola arbitrage; melekima miSosti i melekima muciteljima poslan je melek 
u ljudskom liku koji je bio arbitar u njihovom sporu. 

- Ako u datim okolnostima dode do oprecnosti medu argurnentima, onda 
arbitar, u svrhu dolaska do konacne presude, ima pravo da kao argumente iskoristi 
i indicije. 

- Prednost dobrih ljudi nad melekima, jer je melek arbitar dosao u ljudskom 
liku kako bi presudio melekima u njihovom sporu. 



Koristi: 

Postoji razilazenje u vezi s valjanosti pokajanja onoga koji namjerno nekoga 
ubije. Ispravno je misljenje da je takvo pokajanje valjano, a ovaj hadis je najbolji 
dokaz za to, iako postoji razilazenje u vezi s argurnentiranjem dokazima iz 
prijasnjih vjerozakona. Ovo argumentiranje ne smatram validnim, ali, i pored toga, 
razilazenje nije vezano za ovo pitanje, vec* nastaje kada u nasem serijatu ne postoji 
argument ili potvrda, a ako postoji, onda u to nema ni najrnanje sumnje. U nasem 
serijatu navodi se saglasnost po ovome pitanju, jer Uzviseni Allah kaze: "...i oni koji 
mimo Allaha drugog boga ne mole, i koji, one koje je Allah zabranio, ne ubijaju, 
osim kad pravda zahtijeva, i koji ne bludnice; a ko to radi, iskusit ce kaznu, patnja 
ce mu na onom svijetu udvostrucena biti i vjecno ce u njoj ponizen ostati, osim 
onih koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela cine, Allah ce njihova hrdava djela 



55 



Sclimk Wel'Hilali 



u dobra promijeniti, a Allah prasta i milostiv jc. A onaj koj i se bude pokajao i dobra 
djela cinio, on se, uistinu, AHahu iskreno vratio." (El-Furkan, 68-71) 

Citirani hadis koristi se kao argument kada je u pitanju olaksavanje 
i nezaduzivanjem islamskog ummeta propisima koji su objavljeni prijasnjim 
narodima. Ako je u vjerozakonima prijasnjih naroda bilo validno pokajanje 
namjernog ubice, onda je prevashodno validno i u nasen vjerozakonu. 

Allah je najuzviseniji i najbolje zna. 

21. Od Abdullaha b. K'aba b. Malika, koji je, izmedu ostalih sinova, bio vodic 
svoga oca Ka'aba, r.a., kada je osiijepio, prenosi se da je rekao: "Cuo sam K'aba b. 
Malika, r.a., kako prica o svom izostanku sa pohoda na Tebuk. Ka'b kaze: 'Nikada 
nisam propustio ucestvovati ni u jednom pohodu sa Allahovim Poslanikom, 
sailallahu aiejhi ve sellem, osim u pohodu na Tebuk.' Izuzetak je Bitka na Bedru, 
a za nju niko ko je izostao nije ukoren, jer je Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi 
ve sellem, izasao zeleci se domoci kurejsijske karavane, tako da je Allah ucini da 
se sukobi sa svojim neprijateijem bez zakazanog sastajanja. Prisustvovao sam sa 
Allahovim Poslanikom, sailallahu aiejhi ve sellem, na Akabi kada smo dali svoju 
prisegu na islam. Vise volim sto sam prisustvovao Akabi nego da sam prisustvovao 
Bedru, iako je Bedr u vecem spomenu i poznatiji kod ljudi. 

Ono sto je bilo vezano za mene kada sam izostao od Allahovog Poslanika, 
sailallahu aiejhi ve sellem, u pohodu na Tebuk, jeste da nisam nikada bio jaci niti 
je bilo spremnijeg covjeka od mene u vrijeme kad sam izostao iz tog pohoda. Tako 
mi Allaha, nikada prije tog pohoda nisam imao istovremeno dvije jahalice, a tada 
sam ih imao. 

Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi ve sellem, nikada ne bi krenuo u jedan pohod 
a da prije kretanja ne bi isimulirao da je u pitanju drugi pohod. Vodio ga je Allahov 
Poslanik po velikoj vrucini i uputio se na dalek put preko pustinje. Kako mu se 
pridruzio veliki broj ljudi, toliko da ih sve ne bi mogla obuhvatiti ni knjiga, pojasnio 
im je kako ce se pripremiti za boj, a zatim ih je upoznao sa marsrutom kretanja. 
Rijetko je koji covjek htio izostati, iako su znali da Poslanik ne bi ni primijetio njihov 
izostanak sve dok Allah ne spusti objavu o tome. Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi 
ve sellem, krenuo je u taj pohod kada su prijali sazreli plodovi i ugodna hladovina, 
i ja sam se prepustio torn ugodaju. 

Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi ve sellem, i vjernici spremili su se (da krenu 
u pohod), te sam i ja pozurio da se spremim, pa sam se svaki dan iznova vracao 
(kuci) ali nista ne bih pripremio od opreme, i tako, dok su se drugi ozbiljno 
pripremali, ja sam neprestano odgadao, govoreci samom sebi: 'Ja to mogu ako 
zelim', sve dok konacno ne krenuse u pohod. Allahov Poslanik, sailallahu aiejhi 
ve sellem, rano ujutro krenu, a i muslimani sa njim. Kako ja jos nista nisam 

56 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHINA 



pripremio, rekao sam: 'Spremit cu se poslije dan ili dva, a zatim cu ih sustignuti.' 
Cim su otisli, poiurio sam (kuci) da se spremim, ali opet nista nisam pripremio 
(za odlazak). Zatim sam opet otisao da se spremim, pa sam se vratio i nista nisam 
pripremio. Dok sam se ja nalazio u takvom stanju, oni su zurili i utrkivali se 
u pohodu, te sam pomislio da i ja krenem i sustignem Ih. Da sam bogdo tako 
uradio, ali mi to poslije nije bifo odredeno. Kada bih, poslije Poslanikova odlaska, 
izasao medu Ijude, zalostilo me je sto sam vidio da su ostali samo sumnjivi ljudi 
ili oni kojima je Allah dao opravdanje. 

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije me se sjetio sve dok nije stigao 
do Tebuka, a zatim je, sjedeci medu ljudima, rekao: 'Sta je uradio K'ab b. Malik?" 
Na to je neki covjek iz plemena Benu Seleme rekao: 'Allahov Poslanice, zadrzao 
ga je njegov ogrtac i gledanje u njega.' Muaz b. Dzebel, r.a., mu rece: 'Ruzno je to 
sto govorisf Tako mi Allaha, Allahov Poslanice, mi o njemu znamo samo dobro', 
a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na to nije nista rekao. U torn 
trenutku, gledajuci u daljinu, Poslanik je ugledao covjeka u bijeloj odjecM kako im se 
priblizava, te je rekao: 'Budi, Ebu Hajseme', i kada se covjek pribiizio, prepoznali su 
Ebu Hajsema el-Ensarija, covjeka kojem su se licemjeri ismijavaii zbog toga sto je 
kao sadaku udijelio dva pregrsta hurmi." 

K'ab dalje kazuje: "Posto sam obavije^ten da se Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, vraca sa Tebuka, obuzela me velika zalost te sam nastojao da se 
sjetim lazi kojom cu opravdati svoj izostanak i izbjeci njegovu srdzbu, i u tome sam 
trazio pomoc od svakog razumnog iz svoje familije. Kada je javljeno da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vec nadomak Medine, udaljila se laz od mene 
i shvatio sam da se nicim ne mogu izbaviti. Zatim sam cvrsto sam odlucio otici 
njemu i red mu istinu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, stigao je ujutro, 
a kada bi dolazio sa putovanja, prvo bi otisao u mesdzid, klanjao dva rekata, a zatim 
bi sjeo medu ljude. Kada je to uradio, dosli su rnu oni koji su izostali, pravdajuci se 
i zaklinjuci, a bilo ih je vise od osamdeset, pa je Poslanik primio opravdanja koja su 
javno iznijeli i oprostio im, a njihove tajne prepustio je Allahu. Kada sam ja dosao 
i nazvao mu selam, on se ljutito osmjehnuo, a zatim mi je rekao: 'Pridi\ pa sam 
prisao i sjeo ispred njega. Zatim me upita: 'Sta ti se desilo da izostanes? Zar nisi 
kupio jahalicu?', a ja odgovorih: 'O Allahov Poslanice, da sam sjeo kod nekog drugog 
stanovnika dunjaluka, rnimo tebe, smatrao bih da se mogu spasiti opravdanjem, jer 
znam diskutirati. Ali, tako mi Allaha, znam ukoliko bih danas razgovarao s tobom 
govoreci ti laz, da bi Allah ubrzo ucinio da budes ljut na mene, a ukoliko bih s 
tobom razgovarao iskreno, bojim se da ces mi zamjeriti, Zato se nadam da izlaz ii 
ovoga bude oprost od Allaha. Tako mi Allaha, nemam opravdanja i, tako mi Allaha, 
nikad nisam bio slobodniji i spremniji nego kad sam izostao iza tebe.' 



57 



Seliwb.Mel-Hiitili 



Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Ovaj je rekao istinu. Udalji 
se dok ti Allah ne presudi.' Zatirn sam ustao, a neki ljudi iz plemena Benu Seleme 
pridose mi i rekose: Tako nam Allaha, ne znamo da si grijesio prije ovoga. Zar se 
nisi mogao opravdati Poslaniku onako kako su se opravdali i ostali koji su izostali 
(iz bitke)? Bilo ti je dovoljno za tvoj grijeh to sto bi Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, zatrazio oprosta za tebe.' Tako mi Allaha, toliko su me grdili da 
sam pozelio vratiti se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i poreci 
svoje rijeci.' Zatim sam ih upitao: 'Da li je jos nekoga, osim mene, isto zadesilo?' 
Odgovorili su: 'Da, zadesilo je to jos dva covjeka koji su rekli isto sto i ti, pa je 
i njima je receno isto sto i tebf, pa sam upitao: A ko su njih dvojica?' Odgovorili 
su: 'Murare b. Er-Rebi'a el-Amri i Hilal b. Umejje el-VakinV Spomenuli su mi dva 
dobra covjeka koja su ucestvovala na Bedru; mogao sam se ugledati na njih. Kada 
su mi to rekli, krenuo sam (kuci). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
iako je bilo jos onih koji su izostali (iz te bitke), zabranio je muslimanima da 
komuniciraju samo sa nama trojicom. Ljudi su nas tada poceli izbjegavati - ili je 
rekao: prema nama se promijenili - i toliko se sve promijenilo da mi je zemlja po 
kojoj sam hodao postala tijesna, kao da nije ona koju sam poznavao. U takvom 
stanju ostali smo pedeset dana. Sto se tice moje dvojice prijatelja, oni su se povukli 
u svoje kuce, provodeci vrijeme u placu i tugovanju. Kako sam ja bio mladi, 
strpljivije sam to ponosio te sam odlazio i u dzamiju, obilazio trgove, ali niko 
sa mnom nije komunicirao. Poslije namaza prilazio sam Allahovom Poslaniku, 
sallallahu alejhi ve sellem, i nazivao mu selam, i sam sam sebe pitao micu li se 
njegove usne, odvraca li mi selam ili ne. U namazu sa stajao blizu njega i kradom 
ga gledao. Kada bih pristupio namazu, gledao je u mene, a kada bih se okrenuo 
prema njemu, on bi skinuo pogled s mene. Kako je takav odnos muslimarta prema 
meni potrajao, (msam vise mogao izdrzati) te sam otisao sam i usao uogradeni vrt 
Ebu Katade, svog amidzica, koji mi je bio najdrazi covjek. Nazvao sam mu selam, 
ali, tako mi Allaha, nije mi odvratio. Zatim sam mu rekao: 'Ebu Katade, Allahom 
te kunem, znas li da ja volim Allaha 1 Njegovog Poslanika? 1 Medutim, on nista nije 
odgovarao, Ponovio to sam nekoliko puta, preklinjuci ga (da mi se obrati), ali on 
je i dalje sutio, da bi (kako sam bio uporan) na kraju samo rekao: Allah i Njegov 
Poslanik najbolje znaju. 1 Oci mi zasuzile, te sam se okrenuo iz izasao iz njegovog 
vrta. Dok sam tumaraopomedinskim trgovima, ugledaosam jednogNabatejcaiz 
Sama koji je prodavao hranu i govorio: 'Ko ce mi pokazati Ka'ba b. Malika?" Ljudi 
su poceli isaretom da mu pokazuju na mene, te mi on pride i uruci mi pismo od 
kralja Gassana. Kako sam bio pismen, mogao sam ga procitati. U pismu je stajalo: 
'Nakon sto smo saznali da tvoj prijatelj grubo postupa prema tebi, a Allah te nije 
zapostavio i ponizio, pozivamo te da nam se pridruzis, mi cemo te nagraditi.' 
Kada sam ga pro&tao, rekao sam: 'Ovo je jos jedno iskusenje', te ga bacih u vatru. 



58 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlJADUS-SAUHfNA 



Kada je proslo cetrdeset dana, od pedeset (koliko je trajala njihova izolacija) 
- a jos uvijek (o nama) nista nije bilo objavljeno - dosao mi je izaslanik Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: Allahov Poslanik ti nareduje da se 
odvojis od svoje zene/ 'Da je pustim ili sta da radim?', upitao sam ga, a on mi je 
rekao: 'Ne, nego ne priblizavaj joj se (u postelji).' Istu poruku poslao je i mojoj 
dvojici prijatelja. Zatim sam rekao svojoj zeni: 'Idi svojoj porodici i budi kod njih 
sve dok Allah ne presudi oko ovoga.' Supruga Hilala b. Umejje otisia je Allahovom 
Poslaniku i upitala ga: 'Hilal b. Umejje je oronuli starac koji nema slugu, pa da ii 
dozvoljavas da ga sluzim?', a on joj je odgovorio; 'Da, ali neka ti se ne priblizava.' Na 
to je ona rekla: 'Tako mi Allaha, on nema potrebe za tim. Tako mi Allaha, otkako 
se desio ovaj problem, on neprestano place.' Neki iz moje porodice govorili su mi: 
'Zasto ne bi zatrazio dozvolu od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
povodom svoje zene, jer je dozvolio zeni Hilala b. Umejje da ga sluzi?', a ja sam im 
odgovorio: 'Necu zatraziti dozvolu od Allahovog Poslanika u vezi s njom, a ne znam 
ni sta bi Allahov Poslanik rekao kada bih trazio dozvolu, jer ja sam mlad covjek.' 
U takvom stanju prozivio sam jos deset dana i tada se navrsilo ukupno pedeset 
dana od kada je Poslanik zabranio komunikaciju s nama. 

Nakon sto sam pedesetoga dana klanjao sabah-namaz na krovu jedne od nasih 
kuca, sjedio u stanju tjeskobe koju je Uzviseni Allah spomenuo, stijesnila mi se 
dusa i zemlja mi je postala tijesna koliko god da je bila prostrana. Tada sam cuo 
covjeka koji vice sa brda najjacim glasom: 'O Ka'b b. Malik, raduj se!' Pao sam na 
na sedzdu jer sam znao da dosao izlaz i da je Uzviseni Allah primio nasu tevbu. 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon sto je klanjao sabah-namaz, 
objelodanio je Allahovo pomilovanje nama, pa su nam ljudi dolazili i cestitali. 
I mojoj dvojici prijatelja otisle su mustulugdzije, a pre ma meni je jedan covjek jahao 
na konju, dok se drugi, koji je islam primio prije mene, popeo na obliznje brdo 
i s njega povikao. Glas ovog covjeka bio je brzi od konja. Kada mi je dosao cestitati 
ovaj covjek ciji sam glas cuo, skinuo sam svoj ogrtac i, dajuci mu mustuluk, ogrnuo 
ga njime. Tako mi Allaha, tada nisam imao drugi ogrtac osim tog koji sam dao 
njemu, te sam posudio drugi ogrtac (dvije haljinke), obukao se i otisao da potrazim 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Na putu do Poslanika susretale su me skupine ljudi cestitajuci mi na Allahovom 
pomilovanju, govoreci: 'Neka ti je lijep Allahov oprost', sve dok nisam usao 
u dzamiju, gdje je Allahov Poslanik sjedio okruzen Ijudima. Vidjevsi me da ulazim, 
Talha b. Ubjedullah ustao je i zurno mi prisao da bi se rukovao sa mnom i cestitao 
mi. Tako mi Allaha, nijedan muhadzir osim njega nije mi prisao (da cestita).' Ka'b 
to nikada nije zaboravio TalhL 



59 



SeUiiih.iddHiltili 



'Kada sam nazvao selam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, lice mu 
je zasjalo od radosti i odgovorio mi je: 'Raduj se najboljern danu koji ti je dosao otkako 
te je majka rodila.' Upitao sam: 'Je li to, Allahov Poslanice, od tebe ili je od Allaha?', a on 
je rekao: 'Ne, nije od mene, vec od Allaha, azze ve dzelle.' Kada bi Allahov Poslanik bio 
radostan, zasjalo bi njegovo lice kao da je komad rnjeseca, i to nam je bilo poznato. 

Posto sam sjeo ispred njega, rekao sam: Allahov Poslanice, dat cu kao jedan vid 
svoga pokajanja, sav svoj imetak kao sadaku Allahu i Poslaniku.' Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Zadrzi za sebe dio imetka, to je bolje za tebe.' 
Zatim sam rekao: 'Onda cu zadrzati samo svoj udio u Hajberu.' Zatim sam rekao: 
Allahov Poslanice, zaista me Allah spasio zbog moje iskrenosti, a u moju tevbu 
spada i to da cu govoriti istinu dokle god sam ziv.' Tako mi Allaha, otkako sam ovo 
rekao Allahovom Poslaniku, nisam cuo ni za jednog muslimana da ga je Allah stavio 
na kusnju iskrenoscu u govoru kao sto je iskusao mene. Tako mi Allaha, nisam 
pribjegao lazi otkako sam to rekao Poslaniku pa sve do danas, i molim Allaha da 
me sacuva toga do kraja moga zivota. Uzviseni Allah objavio je: "Allah je oprostio 
Vjerovjesniku, i muhadzirima i ensarijama, koji su ga u teskom casu slijedili, 
u vrijeme kada se srca nekih od njih zamalo nisu pokolebaia: On je poslije i njima 
oprostio, jer je On prema njima blag i milostiv. A i onoj trojici koja su bila izostala 
i to tek onda kad im je zenilja, koliko god da je bila prostrana, postala tijesna, 
i kad im se bilo stisnulo u dusama njihovim, kada su vidjeLi da nema utocista od 
Allaha nego samo u Njega. On je poslije i njima oprostio da bi se i ubuduce kajali, 
jer Allah, uistinu, prima pokajanje i milostiv je. O vjernici, bojte se Allaha i budite 
s onima koji su iskreni." (Et-Tevbe, 117-119) 

Ka'b je rekao: "Tako mi Allaha, nije me Allah obdario vecom blagodati, nakon 
sto me je uputio u islam, od moje iskrenosti prema Allahovom Poslaniku toga 
dana, tako da ga nisam slagao i unisten bio kao sto su propali oni koji su ga slagali. 
Uzviseni Allah tada je objavio ajet u kojem je o onima koji su slagali Poslaniku 
rekao najgore sto se ikome moze reci: "Kad se medu njih vratite, zaklinjat ce vam 
se Allahom, samo da ih se okanite, pa okanite ih se jer su oni pogan i prebivaliste 
njihovo bit ce Dzehennem, kao kazna za ono sto su radili. Oni vam se zaklinju 
zato da biste bili zadovoljni njima. Ako vi budete zadovoljni njima, Allah sigurno 
nije zadovoljan narodom grjesnim" (Et-Tevbe, 95-96). 

Ka'b kaze: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prihvatio je opravdanja 
od svih ostalih koji su izostali iz bitke i trazio oprost za njih, medutim nas trojicu 
ostavio je u neizvjesnosti sve dok Allah o tome nije presudio. Uzviseni Allah 
kaze: 'A i onoj trojici koja su izostavljena.' Ovdje se pod izostavljanjem ne misli 
na izostanak iz bitke, vec na Poslanikovo odgadanje donosenja presude u nasem 
slucaju, za razliku od ostalih koji su se opravdali i cije je opravdanje Poslanik 
prihvatio." (Muttefekun alejhi) 



60 



RADOST POGLEDA KOMENTARRiJADUS-SAUhlNA 



U drugoj predaji stoji: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, krenuo je 
u pohod na Tebuk u cetvrtak, a volio je da krene na put cetvrtkom." 

U sljedecoj predaji stoji: "Poslanik bi se s putovanja vracao danju i u jutarnjem 
periodu, i pri povratku prvo bi svracao u mesdzid i klanjao dva rekata, a zatim sjeo 

u njemu." 

Dokumcntacija hadisa: 

El-Buhari {8/113-116); Fethul-Bari; Muslim (2789). 

Iz hadisa sc shvata: 

U kazivanju o trojici ashaba koja su izostala iz bitke, na osnovu pripovijedanja 
Ka'ba b. Malik, r.a., sadrzane su mnogobroj ne pouke, koristi i sveobuhvatna znacenja, 
mudrosti i vrhunske pouke, u svakom dijelu kazivanja dolazi nova ideja, a kazivanje 
je u cjelini prozeto prizorima koji pokazuju cvrstinu muslimanskog drustva i cistotu 
njegovih elernenata. U svjetlu ovog kazivanja shvatamo obaveznost poziva u Allahovu 
vjeru i opcenito vrijednosti naredbe i zabrane, te nuznost slusanja i pokoravanja. 

Ovo pitanje sam zasebno stavio u knjigu u koju se sakupilo vise od dvije stotine 
koristi, a sada cu ti navesti glavne. 

- Dozvoljenost ratnoga plijena islamskom ummetu, kojem je ukazana milost, 
dok je to bilo zabranjeno prijasnjim narodima. 

- Borba na Bedru nije bila stroga pojedinacna obaveza. 

- Dozvoljeno je kazivati drugima o Allahovim blagodatima, ali pod uvjetom 
da se tim kazivanjem ne namjerava isticati i oholiti nad drugima (kojima su te 
blagodati uskracene). 

- Prisega na Akabi bila je ashabima toliko znacajna da je Ka'b nije smatrao nista 
manje vrijednom od Bitke na Bedru. 

- Vrijednost ashaba koji su prisustvovali prisegi na Akabi i Bitki na Bedru; 
oni su prva ugledna i uzorita generacija. Dozvoljeno je da covjek obavijesti 
o svorne nemaru u pokornosti Ailahu i Njegovom Poslaniku, kao i o uzroku 
cinjenja nepokornosti, te o krajnjim posljedicama takvog postupanja, kako bi se 
drugi opomenuli i pouku uzeli. To se ne smatra javnim iznosenjem grijeha. 

- Covjekova samoutjeha za ono sto nije mogao postici od dobra sa onim sto mu 
je omoguceno da ucini, a sto je slicno ili bolje od toga. 

- Ako vojskovoda smatra da je korisnije da drzi u tajnosti podatke u vezi sa 
taktickim planom bitke, kako bi se sacuvao od neprijatelja, ili da simulacijom zavara 
neprijatelja, takav postupak bit ce pohvalan, pa cak nekada i obavezan. Stoga, kada 
zeli povesti neku bitku, zapovjedniku muslimanske vojske obavezno je da simulira 

61 



SdimhUd-HMi 



kako neprijatelji ne bi prozreli njegove namjere. Imamu ill zapovjedniku vojske 
duznost je, ukoliko je putovanje dugo, obavijestiti vojsku o nekim pojedinostima 
koje su u uskoj vezi sa pripremom potrebne vojne opreme. 

- Prikrivanje i skrivanje odredene stvari koja, ako u sebi sadrzi stetu, postaje 
zabranjenom. 

- U vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije zabiljezeno da 
je postojao spisak vojno sposobnih muskaraca. Prvi koji je napravio takav spisak 
bio je Omer b. Hattab, r.a., i ovo je jedan od njegovih sunneta, a Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, naredio je da slijedimo praksu ispravnih halifa. Takoder, pokazalo 
se da je ova praksa uveliko potrebna muslimanima u danasnjern vremenu. 

- Kada se covjeku ukaze prilika da ucini neko djelo kojim ce se pribliziti Allahu, 
kao sto je izvrsavanje nekog utemeljenog ibadeta, duzan je da iskoristi ukazanu 
priliku i da ne odgada cinjenje takvih djela. 

- U bitki na Tebuku nisu ucestvovale samo tri kategorije ljudi: oni koj i su vec bili 
okarakterizirani kao licemjeri, oni koji su imali valjano opravdanje, ili oni za koje je 
Allah ov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, razrijesio te obaveze jer je smatrao da 
je prioritetnije da ostanu, tli ih je postavio za namjesnike Medine. 

- Kada imam ili voda primijeti da pojedini ljudi ne izvrsavaju neke vidove 
pokornosti, u torn slucaju ne smije se nemarno odnositi prema torn problemu, 
naprotiv treba iskazati zanimanje za njihovo stanje, angazirati se na torn polju 
i posavjetovati ih kako bi ustuknuli od £injenja nepokornosti i ucinili tevbu. Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je na Tebuku: "Sta je ucinio Ka'b?" 

- Ako £ovjek smatra da ce javno ukazivanje na necije negativne osobine 
ili postupke rezultirati zastitom Allahovih propisa od iskrivljivanja i pogresnog 
rezonovanja, onda je dozvoljeno da to javno ucini. Na ovu cinjenicu ukazano je 
u slucaju kada je covjek iz Benu Seleme rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu 
alejhi ve sellem: "Allahov Poslanice, zadrzao ga je njegov ogrtac i gledanje u njega" 

- Dozvola repliciranja onome koji ukazuje na necije negativne osobine ili 
postupke ukoliko kod replikanta prevladava misljenje da je ovaj pogrijesio, 
pa je tako Muaz replicirajuci covjeku koji je kritizirao Ka'ba zbog izostajanja 
iz bitke, rekao: "Lose je sto si rekao. Tako mi Allaha, Allahov Poslanice, 
mi o njemu znamo samo dobro." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije 
prekorio nijednog od njih. 

- Prilikom povratka sa putovanja sunnet je prvo svratiti u dzamiju i klanjati dva 
rekata, pa tek onda otici svojoj kuci. 

- Allahov Poslanik prihvatao je opravdanja koja su javno izrekli licemjeri, 
a ono sto su krili u svojim dusama prepustao je Allahu. Dakle, prema licernjerima 
se odnosio shodno njihovom javnom proklamiranju i nije ih kaznjavao. 



62 



RADOST POGLEDA KOMEK'TAR RI/ADUS-SALIH1NA 



• Imam ili vladar ima pravo ne uzvratiti na selam koji mu nazove pofiinitelj 
nekog nevaljalog djela, i takav postupak smatra se rnjerom preodgoja pocinitelja, 
aii to je i jedan od nacina da se i drugima ukaze na riepozeljnost odavanja grijesima 
i nepokornostirna. Nije zabiljezeno da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, odgovorio na Ka'bov selam, vec mu je uzvratio ljutitim osmijehom. 

- Imamu i svima onima koji imaju utjecaja u javnom zivotu dozvoljeno je da 
upucuju kritike svojim podredenim. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
kritizirao je ovu trojicu, za razliku od ostalih koji su izostali iz bitke. 

- U istinoljubivosti je spas. Ka'b i njegova dvojica prijatelja bill su u svojoj 
nutrini liseni neiskrenosti, te ih je Allah zbog toga uputio i na iskrenost u govoru 
(i omilio im iskrenost bez obzira na posljedice koje ih mogu zadesiti), medutim da 
je njihova nutrina bila ispunjena neiskrenim i laznim opravdanjima, kojima bi se 
u javnosti stekao prividni dojam o opravdanosti njihovog postupka, u torn slucaju 
Allah bi ih udaljio od iskrenosti u govoru cime bi se upotpunila njihova propast. 

- Dozvoljeno je da covjek ude u kucu svoga prijatelja ili komsije bez trazenja 
dozvole za utazak, naravno ako zna da je on time zadovoljan, sto se u vanjstini 
vidi iz Ka'bovog govora: "Kako je takav odnos muslimana prema meni potrajao, 
(nisam vise mogao izdrzati) te sam otisao i usao u ogradeni vrt Ebu Katade, 
svog amidzica, koji mi je bio najdrazi covjek." 

- Dvosmisleni izrazi ne povlace za sobom razvod braka (ili bilo sto drugo 
o cemu se izricu dvosmisleni izrazi) ako nisu popraceni srcanom namjerom, 
a dokaz za to je u rijecima koje je Ka'b uputio svojoj supruzi: "Idi svojoj porodici". 

- Pohvalnost cinjenja sedzde zahvale. Ka'b je ucinio sedzdu kada je cuo glas 
mustulugdzije. Ocito da je to bio obicaj ashaba, r.a. 

- Ashabi su se medusobno natjecali u cinjenju dobrih djela, na sto ukazuje 
i primjer jahaca koji se uputio Ka'bu s radosnom vijescu i primjer covjeka koji se 
popeo na brdo kako bi i on odaslao Ka'bu radosnu vijesti. 

- Pohvalnost rukovanja prilikom susreta, sto je sunnet, po konsenzusu islamskih 
ucenjaka. 

- Apsolutno najbolji i najvredniji dani za covjeka su dani njegovog povratka 
Allahu, te Allahovo prihvatanje pokajanja, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, obracajudi se Ka'bu b. Maliku, rekao: "Raduj se najboljem danu koji 
ti je dosao otkada te majka rodila." Ako se kaze: "Kako je ovaj dan bolji od dana 
u kojem je prihvatio islam" reci ce se: "Ovaj dan upotpunjuje i usavrsava njegov 
dan u kojem je prihvatio Islam. Dan u kojem je prihvatio islam je pocetak njegove 
srece, a dan prihvatanja pokajanja je dan njegovog upotpunjenja i usavrsavanja. 
Djela se vrednuju prema zavrsecima. 



63 



&tmib.Uel-Hilaft 



- Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, iskazivanje radosti i ozarenost lica 
zbog Allahovog oprosta trojici ljudi koji su izostali, dokaz su da je Allah u njega 
usadio potpunu briznost, milost i blagost prema islamskom ummetu, tako da je 
cak njegova radost biia veca od radosti Ka'ba b. Malika i njegova dva prijatelja. 
Ako zelisnestoviseoovornesaznati.procitaj moju brosuru"El-Ahlakun-nebevijjetu 
el-muattare fil-ajatil-kur'anijjeti mutahhereh" 

- Dozvoljeno se zakleti pred kadijom u slucajevima kada nije podignuta neka 
sudska parnica, pa cak i onda kada se ne insistira na zakletvi. 

- Sudenje na osnovu covjekovog javnog proklamiranja, a Allahu se prepusta 
srcano uvjerenje, te prihvatanje opravdanja Licemjera i njima slicnih ukoliko 
to prihvatanje nece prouzrociti vecu stetu. 

- Pohvalno je samosaialijevanje i plakanje zbog pocinjenog grijeha, sto se vidi 
iz Ka'bovih rijeci u kojima govori o stanju svojih prijatelja: " Sto se tice mo)e dvojice 
prijatelja, oni su se povukli u svoje kuce, provodeci vrijeme u placu i tugovanju" 
te iz njegovih rijeci u kojima govori o svom stanju: "Oci mi zasuzile, te sam se 
okrenuo iz izasao iz njegovog vrta" 

- Skretanje pogleda u namazu ne utjece na ispravnost namaza, niti se ubraja 
u zabranjeno okretanje koje se tretira sejtanskim potkradanjem covjekovog namaza. 

- Obaveza je dati prednost pokornosti Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu 
alejhi ve sellem, nadljubavlju prema prijatelju, blizniem i sltfno. Ovakoje postupio 
Ebu Katade kada ga je Ka'b preklinjao da mu se obrati, tj. nije mu odvracao jer je 
Poslanik zabranio komuniciranje s njim. 

- Zena je obavezna sluziti svoga muzu. 

- Kada se govori o intimnom bracnom zivotu, pohvalno je upotrebljavati rijeci 
u prenesenom znacenju. 

- Dozvola uskog vezivanja zakletve za namjeru. 

- Pohvalnost okupljanja ljudi oko imama ili njihovog velikana zbog vaznih 
pitanja, kao sto su radosne vijesti, upozorenja, savjetovanja. 

- Dozvoljenost posudbe. 

- Dozvoljenost trazenja imetka nevjernika koji su u ratnom odnosu sa 
muslimanima. 

- Dozvoljenost ratovanja u zabranjenim mjesecima. 

- Kada imam raspise mobilizaciju, obaveza je odazvati se, a prijekor pada na 
svakog pojedinca koji izostane. 

- Velika kobnost nepokornosti. El-Hasan el-Basri na to je skrenuo paznju 
u predaji koju navodi Ibn Ebi Hatim od njega: "Neka je slava Allahu, ova trojica nisu 
pojela zabranjeni imetak, niti prolila zabran;enu krv, nisu cinili nered na Zemlji, 

64 



RADQST POGLEDA KOMENTAR Rl/ADUS-SALIHJXA 



a ipak ih je zadesilo ono sto ste culi i zemlja im je i pored svoje sirine postala tijesna, 
a sta je tek sa onima koji cine razvrat i velike grijehe." 

- Dozvoljenost ostavljanja spolnog odnosa sa zenom i to se ne smatra iEaom 
(namjernim ostavljanjem spolnog odnosa). 

- Prisega je serijatski ugovor za pomoc islamu, a obaveza je dati prisegu imamu 
koji sprovodi propise. 

- Elokventnost i Ijepota izrazavanja prilikom drzanja govora nisu dokaz 
istinoljubivosti govornika. 

- Pohvalno je zadrzati se na mjestu klanjanja namaza radi zikra i tesbiha. 

- Kada od nekoga trazimo / molimo nesto, u torn slucaju dozvoljeno je osobu kojoj 
upucujemo molbu / zahjev zaklinjati Allahom (da ispuni ono sto trazimo od nje). 

- Pripisivanje blagodati Allahu, jer ih On u sustini daje i sve dobro Njemu 
pripada. To se ocituje iz Ka'bovog pitanja Allahovom Poslaniku, sallailahu alejhi 
ve sellem: "Je li to od tebe, Allahov Poslanice, ili od Allaha?" Allahov Poslanik rece: 
"Ne, nije od mene, vec od Allaha." 

- Po rival nost polaska na put cetvrtkom. 

- Pohvalno je vracati se sa putovanja danju, a pokudeno je vracati se sa 
putovanja nocu. 

- Kadaje u pitanju ocuvanje svetostivjerei vjerskih pitanja, period ekskomunikacije 
dozvoljeno je povecati i na vise od tri dana (koliko je dozvoljeno izbjegavati brata 
muslimana), jer je Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, naredio da se ova trojica 
ashaba izbjegavaju sve dok Allah ne presudi, boje^i se njihovog licemjerja. 

- U hadisu su navedeni sljedeci serijatski propisi vezani za pokajanje trojice 
ashaba koja su izostala: 

- iskrenost u pokajanju, 

- priznanje grijeha i trazenje oprosta su povod da Allah prihvati pokajanje, 

- kajanje za vlastitu nepokornost prema Allahu, 

- prilikom pokajanja daje se sadaka iz imetka shodno mogucnosti, 

- pokajanje brise prethodno pocinjene grijehe, 

- ko se pokaje a uzrok njegovom pokajanju bude neko dobro djelo koje je 
ucinjeno, takav treba da voditi brigu o torn uzroku svog pokajanja jer se time postuju 
Allahove zabrane, kao sto je Ka'b postupio ne odstupajuci od puta iskrenosti. 

- preporucljivo je da covjek boravi na onim mjestima gdje se spusta Allahova 
milost, gdje se daruje oprost i gdje se navodi na iskreno pokajanje, 

- kontinuirano pokajanje je uvjet za njegovo upotpunjenje i korisnost, 
a nije uvjet za njegovu ispravnost, jer je nemoguce do kraja zivota biti nepogrjesiv. 



65 



Sefimb.'Mel-HUatt 



22. Od Ebu Nudzejda Imrana b. El-Husajna el-Huzaija, r.a., prenosi se da je 
neka zena iz plemena Dzuhejne zatrudnjela dined blud, pa je dosla Allahovom 
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: "Allahov Poslanice, uradila sam ono 
sto nalaze kaznu, pa je i izvrsi nad mnom." Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, pozvao je njenog staratelja i rekao: "Lijepo prema njoj postupaj, a kada 
se porodi, dovedi mi je." Tako je i ucinio, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, naredio da se njena odjeca dobro ucvrsti, a potom je kamenovana. Zatim 
joj je Poslanik klanjao dzenazu, a Omer mu rece: "Allahov Poslanice, zar ces joj 
klanjati, a ona je ucinila zinaluk?" On rece: "Ona se pokajala tako da kada bi se 
njena tevba podijelila medu sedamdeset ljudi iz Medine, mogla bi im biti dovoljna. 
Mozes li naci ista vece od toga da je dosla predajuci se Allahovom, azze ve dzelle, 
zadovoljstvu?" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa; 

Muslim (1696). 

Iz hadisa se shvata: 

- Vjernikjeiskusani pokajnik,a kada budenemaran prema Ailahovim pravirna, 
pohita da ocisti svoju dusu od prljavstine grijeha, makar to rezultiralo propascu 
njegovog tijela. 

- Serijatske kazne odvracaju ljude od dinjenja grijeha, a onome nad kim bude 
izvrsena serijatska kazna, to ce biti jedina patnja za pocinjeni grijeh i Allah de rnu 
oprostiti. 

- Kazna za blud ne sprovodi se nad trudnicom sve dok ne rodi. 

23. Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: "Kada bi sin Adernov (covjek) imao jednu dolinu zlata, zazelio bi da ima dvije. 
Njegova usta moze napuniti samo prasina, a Allah ce oprostiti onome ko se pokaje." 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (11/253) - Fethyl-Bari; Muslim (1049) 

Iz hadisa se shvata: 

- Pokudeno je gomilati imetak i sva svoja nastojanja i zelje usmjeriti u torn 
pravcu. Gornilanje imetka, na bilo koji nacin, vodi skrtosti i tvrdicluku, jer tada 
covjek, zbog velike ljubavi prema stecenom, uskracuje njegovo pravo. Stjecanje 



66 



RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHINA 



imetka na dozvoljen nacin, uz izvrsenje njegovog prava, nije pokudeno, kao sto 
je pojasnjeno u komentaru hadisa br. 6. 

- Ako se covjek pokaje zbog svojih ruznih osobina, Uzviseni Allah primit <5e 
njegovo pokajanje. 

24. Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Allah, subhanehu ve te'ala, smije se dvojici ljudi koji se medusobno 
bore, pa jedan ubije drugog, a obojica udu u Dzennet. Jedan od njih borio se na 
Allahovom putu i bio poginuo, pa usao u Dzennet, a njegovom ubici se Allah 
smiluje, pa primi islam i pogine kao sehid." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (6/39) - Fethul-Bari; Muslim (1890). 

Iz hadisa se shvata: 

- Potvrda Allahovog svojstva srnijeha. To je jedno od djelatnih svojstava 
Uzvisenog AlLaha, kao sto dolikuje Njegovoj uzvisenosti i savrsensrvu. To je svojstvo 
o Cijoj potvrdi svjedoci samo sunnet, ali to kod sljedbenika sunneta i zajednice 
nema negativnog utjecaja, jer je sunnet na stepenu Kur'ana u pogledu obavezivanja 
propisima. Hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je sam po sebi 
argument u propisima i pravilima vjerovanja. 

Potvrdivanje osobine srnijeha ne povlaci za sobom nikakvu zabranu, jer je to 
smijeh kojem nije nista slicno. Poglavlje o Allahovim svojstvima je jedinstveno i sva 
se provode kroz ista mjerila. 

Ako neko kaze: "Svojstvo srnijeha je preneseno znacenje zadovoljstva i najbolje 
nagrade", takav iznosi besmislicu koju zastupaju racionalisti koji opovrgavaju 
Allahova svojstva, kao sto smo, takoder, to spoznali kod okorj elih negatora Njegovih 
svojstava. Jos je cudnije da su oni Allahovo zadovoljstvo protumacili kao nagradu, 
a isto je sa Allahovim svojstvom cudenja i radosti i svojstvorn srnijeha. 

Ova neuravnotezenost ukazuje da ova skupina ljudi u pitanjima Allahovih 
svojstava nije krenula putem ispravnih prethodnika ovog ummeta koji su 
potvrdivali Allahova svojstva bez razmatranja kakvoce, iskrivljavanja, tumacenja, 
obesnaiivanja, usporedivanja ili potpune predanosti jezickog znacenja Allahu, 
azze ve dz-elle, 

Neki su rekli: "Smijeh je mahana koja obuzme ljude u trenucima radost 
i ushicenje, sto nije dozvoljeno redi za Allaha, azze ve dzelle." 



67 



Se/imb.ldet-HUali 



Ovakav nesigurni covjek ogranicio je ovakvim rezonovanjem spoznaju na samo 
jedan dio: spoznao je za materijalnu sustinu smijeha i smijeh njemu slicnih ljudi, 
medutim u svemu tome nije spoznao da se sustina smijeha Uzvisenog Stvoritelja ne 
moze dokuciti, kao sto se ne moze dokuciti sustina Njegove biti. Neka se Allah smiluje 
covjeku koji spozna mogucnosti svoga razuma i zastane na njegovim granicama 
i zadovoljan je onim cime su zadovoljni Allah i Njegov Poslanik. Neka je slava Tebi, 
mi nemamo znanja osim onoga kojim si nas poducio, Ti sve znas i mudar si. 

- Covjek ni u jednom trenutku ne smije gubiti nadu u Allahovu milost, 
jer islam brise prethodno pocinjeni kufr i sirk. 

- Obaveznost pokajanja za grijeh, bez obzira bio mali ili veiiki. 

- Pogibija na Allahovom putu je jedan od obaveznih povoda ulaska u 
Dzennet. 

Ibn Allan u knjizi "Delilul-Falihin" (1/137) kaze: "Autorovo zavrsavanje ovog 
poglavlja ovim hadisom naznacava da se covjek treba pokajati za grijeh koji je 
pocinio, makar bio i veiiki. Zbog pocinjenog grijeha ne treba gubiti nadu u Allahovu 
milost, jer je Allah taj koji oprasta i milostiv je. Grijeh, bez obzira koliki bio, 
kao sto su veiiki grijesi, \ bez obzira koliko ih bilo, ukoliko budu popraceni 
Allahovom blagodati i miloscu, postat ce maleni i nistavni. Uzviseni kaze: Tvoj 
Gospodar obilno prasta."' 



RADOST POGLEDA KOMF.NTAR MJADUS-SALIHINA 



Poglavljc trece 
SABUR - STRPLJENJE 

Covjek je u stalnoj ovisnosti i potrebi za strpljenjem u svim okolnostima, 
jer ono sto ga zadesi na dunjaluku biva dvojako: blagodati koje mu Allah u obilju 
pruza, pa je rob u potrebi da se u njima strpi, i nedace koje ga snadu, kada je opet 
u potrebi za strpljenjem bez ocajavanja. Stoga strpljivost oznacava zadrzavanje 
duse u okviru pokornosti Allahu, uz stalnu paznju i brigu o njenoj iskrenosti, 
uljepjavanju znanjem, cuvanju od grijeha, c vrstinu u opiranju strastima i zabludama, 
te zadovoljstvo Allahovom presudorn i odredenjem bez tuzakanja i prigovora. 

Na obavezu strpljivosti ukazano je u Kur'anu, sunnetu i konsenzusu ummeta, 
a takoder i na osnovu promisljanja zdravog razuma. Podrobnije sam govorio 
o strpljenju u svojoj knjizi "Lijepo strpljenje u svjetlu Kur'ana i sunneta" Uputom 
na OVU knjigu ustedjet cemo duze objasnjavanje na ovome mjestu, pa ko zeli vise, 
neka pogleda spomenuto djelo. 

Uzviseni Allah kaze: "O vjernici, budite strpljivi i izdrzljivi, postojano bdijte 
i Allaha se bojte, da biste uspjeli!" (Ali Imran, 200) 

Uzviseni Allah nareduje vjernicima da budu cvrsti i postojani u izvrsenju 
Njegovih naredbi i klonjenju Njegovih zabrana, u zadovoljstvu Njegovom 
presudorn i odredenjem, i borbi protiv neprijatelja, a na ovom putu pokornosti 
Allahu neophodno je da ih vodi - strpljenje. Tako neprijatelji nece biti vise strpljivi 
i vise podnositi od vjernika. Takoder, Allah nareduje bdijenje na granicarna s ciljem 
ocuvanja islamskog jedinstva i odvracanje nevjernika napadaca. 

Uzviseni kaze: "Mi cemo vasuiskusenjedovoditi^naiostrahomigladovanjern, 
te gubljenjem imetka, zivota i ljetine. A ti obraduj strpljive." (El-Bekare, 155) 

Uzviseni Allah obavjestava nas da Svoje robove stavlja na kusnju, pa im 
nekada daje izobilje, nekada oskudicu, nekada ih iskusa strahom, gladovanjern, 
gubljenjem imetaka, smrcu voljenih i bliznjih, unistenjem usjeva susom III 
stetocinama. Putem svega ovoga Allah iskusava Svoje robove, pa ko se strpi, On ce 
ga nagraditi, ako bude ocajavao i gubio nadu, snaci ce ga Njegova kazna. Zato je 
ovaj ajet zavrsio rijecima: "I obraduj strpljive", a zatim je u ajetu koji dolazi poslije 
pojasnio njihove osobine. 

Uzviseni kaze: "Samo oni koji budu strpljivi bit ce bez racuna nagradeni." 
(Ez-Zumer, 10) 



69 



Selimb.'fdel-Hilaii 



Uzviseni obavjestava da nagraduje strpljive neizmjerno, tako da im se dobra 
djela uvisestrucuju, a njihovu velicinu zna samo Onaj koji ih daje, zato njihovu 
nagradu isplacuje Njihov Gospodar. 

Uzviseni kaze: "A ko se strpi i oprosti, doista to spada u istinske postupke." 

(Es-Sura, 43) 

Ko se u ime Allaha strpi u provokaciji, ne zeleci se osvetiti i uzvratiti na 
uznemiravanja, nego oprosti i djeluje u pravcu popravljanja stanja, takav se ukrasio 
najljepsim moralnim vrlinama, pohvalnim djelima i stvarima koje su sposobni 
uciniti samo odvazni muskarci, a to ce moci postift samo oni koji udu u okrilje 
istinske vjere. 

Uzviseni kaze; "O vjernici, trazite sebi pomoci u strpljivosti i namazu! Allah je 
doista na strani strpljivih." (El-Bekare, 153) 

Ko zatrazi pomoc od Allaha i nade utociste u Njegovoj zastiti, osjetit ce 
sigurnost u svom srcu i spokoj u svom tijelu. Kome Allah bude zastitnik, sigurno 
nece biti zapostavljen, jer Uzviseni kaze: "Musa rece narodu svome: 'Molite Allaha 
davam pomogne i budite strpljivi ."' (El-E'araf, 128) 

Ko bude u Allahovom okrilju, koga bude Allahovo oko pazilo, podnosst ce 
poteskoce i strpjeti se na uznemiravanjima, a ko tako postupi, opasao se drugorn 
pomoci, a ona je opskrba strpljenja. Strpljenje je opskrba onih koji su zadovoljni 
Allahovom presudom i odredenjem, a zbog izuzetne vaznosti strpljenja u ovoj 
tematici, Uzviseni ga je vezao za namaz, ukazujuci na uzvisenost njegovog stepena 
i ogromnu vrijednost. 

Uzviseni Allah kaze: "Mi cemo vas provjeravati sve dok ne ukazemo na borce 
i postojane medu vama, a i vijesti o vama provjeravat cemo." (Muhammed, 31) 

Harf "lam" u rijeci "lenebluvennekum" vezan je za prethodnu zakletvu, 
a znaci: "Tako mi Allaha, Mi cemo propisivanjem naredbi i zabrana ispitivati vase 
vjerovanje sve dok se ne pokaze ko su pokorni, a ko nepokorni" 

Ne treba postojati sumnja zbog toga sto je Allah unaprijed znao ono sto ce se 
dogoditi u buducnosti. U torn kontekstu treba shvatati i rijeci Uzvisenog "da bismo 
znali ko su medu vama borci na Allahovom putu i ko su strpljivi" tj. da bismo iznjeli 
dokaze protiv onih koji su zaduzeni da praktikuju vjerske propise (serijatski obveznici), 
jer da ih nije prethodno zaduzio r ne bi se javno ispoljilo ono §to kriju u svojim dusama. 

Zato se ovo znanje naziva "znanjem ispita" a ne "znanjem o vijestima'! Allah 
najbolje zna. 

Uzviseni Allah spomenuoje mnogevrste strpljenja, na vise oddevedeset mjesta 
u Svojoj casnoj Knjizi. 

Ajeti koji govore o naredbi strpljenja i koji pojasnjavaju njegovu vrijednosti su 
mnogobrojni i poznati. 



70 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



25. Od Ebu Malika El-Harisa b. Asima el-Es'arija, r.a., prenosi se da je rekao: 
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Cistoca je polovina imana, 
zahvala Aliahu (elhamdulillahi) ispunjava Vagu (vjernikovh dobrih djela), velicanje 
Allaha (subhanallahi vel-hamduIiHahi) ispunjava prostor izmedu nebesa i Zernlje, 
namaz je svjetlo, sadaka je dokaz, strpljivost je sjaj, a Kur'an je dokaz za tebe ili 
protiv tebe. Svi ljudi rade, pa neki svoju dusu prodaju Aliahu, cineci Mu pokornost 
i tako se spase Njegove kazne, a neki sebe uniste grijesima." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 
Muslim (223). 

lz hadisa se shvata: 

- Vrijednost ciscenja (abdesta) u islamu; abdest je uvjet za ispravnost namaza, 
pa je zato poput polovine vjere, ali to ne iziskuje da bude sustinska polovina. 

- Djela imaju svoju tezinu na Sudnjem danu: neka de biti teska, neka lahka, 
sto ce se pokazati na Vagi. 

- Pojasnjenje vrijednosti zikra i velicine nagrade za njega, zato sto se njime 
izrazava Allahova cistota od svega onoga sto Mu ne dolikuje, te se ispoljava ovisnost 
o Njemu rijecima "elhamdulillahi" - zahvala pripada samo Aliahu. 

- Podsticaj na sto cesce obavljanje namaza, jer namaz je svjetlo koje muslimanu 
osvjetljava puteve spasa u zivotu, namaz je stit od razvrata i zla, namaz usmjerava 
na pravi put i odvraca od puta propasti, namaz je svjetlo srca i njime se covjek cisti 
od grijeha. 

- Cesto davanje sadake dokaz je vjernikove iskrenosti i istinoljubivosti, 
te njegovog pridrzavanja propisa serijata. 

- Pojasnjenje vrijednosti strpljenja, jer je strpljenje pohvalno, a strpljivi ce 
uvijek bit* prosvijetljen i upucen. 

- Casni Kur'an i vjerodostojni sunnet zajedno su izvor svih serijatskih propisa. 
Ko U njima bude trazio rjesenje prilikom razilazenja, bit ce upucen i oni ce mu 
biti dokaz na Sudnjem danu, a ko ih zapostavi, neka ne kori nikoga drugoga osim 
samogasebe. 

- Svaki covjek treba da ima neku obavezu za koju ce se vezati kako ne bi bio 
nezaposlen. Razuman je onaj koji svoju dusu proda Aliahu, pa se sacuva od patnje 
i dozivi uspjeh, a upropasten je onaj ko krene stazama propasti i druge u propast 
odvede, a ujedno se od Allaha uzaludno nada, 



71 



Selmib.'Idct'Hilah 



26. Od Ebu Seida Sa'da b. Sinana el-Hudrija prenosi se da je jedna grupa ensarija 
trazila milostinju od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa im je on dao, zatim su 
ponovo trazili, a on im je opet dao, dok nije podijelio sve sto je imao, a zatim im je 
rekao: "Sve sto budem imao od dobra, ja cu vam podijeliti, i nista od vas necu sakriti. 
Ko zamoli za cednost, Allah ce mu je podariti, ko zamoli za bogatstvo, Allah ce ga 
ucinitibogatim.a kosestrpljivoponese (u nekoj situaciji), Allah cegajosstrpljivijim 
uciniti; nikome nije dat bolji ni vredniji dar od strpljenja" (Muttefekun alejhi) 

Dokumcnlacija hadisa: 

El-Buhari (3/335) - Fethul-Bari; Muslim (1053). 

Iz hadisa se shvata: 

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, piemen itost i obdarenost 
prefinjenim moralnim osobinama. 

- Nije bogatstvo u mnostvu imetka, vec u bogatstvu duse. 

- Podstkaj na zadovoljstvo i cednost. 

- Prefinjene moraine osobine i uzvisena svojstva zadobijaju se 
odgojem i navikavanjem duse na njih, sto ukazuje na to da se plemenite 
moraine vrijednosti stjecu. 

- Dozvola davanja onome koji trazi dva puta. 

- Dozvola ispricavanja pred onim koji trazi. 

- Ako se covjek nade u stanju socijalne potrebe, dozvoljeno mu je da trazi 
pomoc, iako je to bolje izbjegavati i strpjeti se sve dok Allah ne dadne izlaz. 

27. Od Ebu Jahjaa Suhejba b. Sinana prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Cudanlijeprimjervjernika!Zarazlikuoddrugih, 
onusvakojsituacijidobija:akogazadesikakvodobro,onzahvaliAllahuibudenagraden 
zbog toga, a ako ga, pak, pogodi kakvo zlo i steta, on se strpi i postojano se drzi, pa mu 
i to donese nagradu od Allaha'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 
Prenosi Muslim (2999). 

Iz hadisa se shvata: 

- Citav vjernikov zivot prozet je dobrom. Bez obzira da li ga u zivotu zadesilo 
dobro ili pak bude iskusan nedacama, u svakom slucaju imat ce nagradu od 

72 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1HINA 



Allaha jer ce i u jednoj i u drugoj situaciji jednako postupati (zahvaljivati Allahu) 
i povinovan se Allahovoj odredbi. 

- \]ernik potpunog imana i cistogsrca, u stanju blagostanja iskazuje zahvalnost 
AlJahu, a strpljivost u ponosenju nedaca. U svakom trenutku svog zivota vjernik je 
zadovoljan Allahovom odredbom: nedace i iskusenja postaju blagodati kojima ga 
Allah, nakon iskazane postojanosti, nagraduje za strpljenje i daje lijepu zavrsnicu. 

- Kada nevjernika zadesi nedaca, on negoduje i srdi se, te tako njegovu dusu 
prttisnu dva tereta: nezadovoljstvo odredenjem svoga Zastitnika i nestrpljenje 
u ponosenju nedaca. 

- Uzviseni Allah u svim okolnostima obilnorn nagradom obasipa samo 
viernike. 

28. Od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kada je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poceo osjecati veoma jake samrtne 
bolove, Fatima, radijallahu anha, primijetivsi to, povikala je: 'O muke moga oca! 1 
\ T a to Poslanik rece: Tvoj otac, poslije ove danasnje muke, vise nikada nece imati 
nikakve muke. 1 A kada je Poslanik preselio na ahiret, Fatima rece: 'Moj otac se 
odazvao Gospodaru koji ga je zvao. Dzennet Firdevsa mu je boraviste, a vijest 
o njegovoj smrti Dzibrilu prenosimo.' A kada je pokopan, Fatima, radijallahu anha, 
rekla je: 'Zar ste sebi mogli dopustiti da na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem, pospete prasinu?"' (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (8/149) - Fethul-Bari. 

Manje jasna znacenja: "Poceo osjecati veoma jake samrtne bolove" tj. osjetio 
je zestinu smrtne agonije zbog visine svog stepena i pocasti, jer najveca iskusenja 
imaju vjerovjesnici. 

"O muke moga oca!" - Dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, lezao na 
bolesnickoj postelji, Fatima, radijallahu anha, nije verbalno izrazavala svoje zaljenje 
zbog njegove bolesti, jer bi joj to zabranio njen otac. Medutim, kada je vidjela kako 
ga obuzimaju veoma jaki samrtni bolovi, to je pogodilo njeno brizno srce, pa je 
verbalno iskazala svoje zaljenje, uz potpuno strpljenje i zadovoljstvo odredbom 
svoga Gospodara. Ovakav postupak ne umanjuje vrijednost njenog vjerovanja, vet 
ukazuje na njenu veliku briznost. 

Firdevs je dzennetski vrt ispunjen drvecem i cvijecem, to je najuzviseniji 
vrt Dzenneta, neka nam Allah ukaze Svoju pocast i podari da budemo od onih 
koji ce uci u njega. 

73 



Seiim b. id et-HUaii 



Iz hadisa se shvata; 

- Vjerovjesnici irnaju najveca iskuSenja i tokom zivota i na samrti, kako bi im se 
povecale deredze i nagrade. 

- Dozvoljenost iskazivanja bola zbog zalosti za covjekom koji je na samrti, 
kao sto je Fatima, radijallahu anha, postupila, i to ne spada u zabranjeno naricanje. 

- Dozvoijeno je umrloga spominjati i kazivati o njegovim osobinama po kojima 
je bio poznat tokom zivota. 

- Onosvjetskizivot boljijezavjerovjesnikei njihovesljedbenikeodovosvjetskog 
zivota, neka je na njih Allahov blagoslov i mir. 

- Ovaj dunjaluk je mjesto nedaca i patnje> a na buducem svijetu vjernik nece 
osjetiti nikakve patnje. 

29. Od Ebu Zejda Usame b. Zejda b. Hariseta, Vjerovjesnikovog, sallallahu 
alejhi ve sellem, sticenika, miljenika i sina njegovog miljenika, neka je Allah 
sa njima zadovoljan, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnikova kcerka porucila 
je Alejhisselamu: 'Moj sin je na samrti, pa nam dodi.' Poslanik ju je poselamio 
i porucio joj: 'Allahu pripada sve sto uzme i sve sto dadne. Sve je kod Njega do 
odredenog roka, pa neka se strpi i nada nagradi/ Zatim je ponovo poslala po njega, 
zaklinjuci ga da dode. Tada je Poslanik posao, a s njim su krenuli Sad b. Ubade, 
Muaz b. Dzebel, Ubejj b. Ka'b, Zejd b. Sabit i drugi ljudi, neka je Allah sa svima 
njima zadovoljan. Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dato je dijete 
i on ga uze u narucje, a vec je bilo na izdisaju. Poslaniku oci zasuzise, a Sad reqe: 
'Al lahov Poslanice, sta je to?' On odgovori: 'Ovo je milost koju je Allah usadio u srca 
Svojih robova."' U drugoj predaji stoji: "U srca Svojih robova koje je On odabrao; 
zaista je Allah milostiv prema onim Svojim robovima koji su samilosni prema 
drugima." (Muttefekun alejhi) 

Dokumcntacija hadisa: 

El-Buhari (3/151) - Fethul-Bari; Muslim (923). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljenost pozivanja uglednih ljudi da dodu kod covjeka koji je na izdisaju, 
iz nade u njihov blagoslov i dovuj te dozvoljenost njihovog zaklinjanja da dodu. 

- Dozvoljenost posjecivanja ozaloseenih radi izrazavanja ta'zije (saucesca) bez 
trazenja dozvole, za razliku od svadbene svecanosti (velime). 



74 



R A DOST POGLEDA KQMENTAR RlfADUS-SALlHlNA 



- Pohvalnost izvrsenja onoga na sto se zaklinjac zakleo. 

- Pohvalnost preporuke i naredbe onome koji je zatecen nedacom da bude 
strpljiv prije nego sto nastupi smrt, a kada se desi, da bude zadovoljan Allahovim 
odredenjem. 

- Osobu kojoj se upucuje poziv treba obavijestiti o razlogu pozivanja. 

- Dozvola ponavijanja poziva. 

- Podsticaj na briznost i samilost prema Allahovim stvorenjima. 

- Medusobna samilost robova povod je AUahove milosti prema njima. 

- Zastrasivanje od okrutnosti srca i tvrdoce oka. 

- Dozvoljeno je plakati bez naricanja. 

- Obavezno je nazivati selam prije nego sto se progovort bilo sta drugo. 

- Ozaloscenima treba uputiti rijeci utjehe. 

- Obilazak bolesnog, makar bio na manjem stepenu, ili maloljetno dijete, 
smatra se lijepim i plemenitim moralnim postupkom. Zato je potrebno da ugledni 
ljudi ne uskrate svoju paznju obicnim ljudima. 

- Osobi koja se povodi za misljenjem svoga imama ili ucitelja dozvoljeno je da 
od njih trazi pojasnjenje za sve sto smatra problematicnim naoko oprecnim. 

• Pohvalnost davanja prednosti lijepom ponasanju nad zapitkivanjem uocava 
se u rijecima Sa'da b. Ubade: "Allahov Poslanice, sta je to?" 

30. Od Suhejba, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Zivio je u davna vremena jedan vladar koji je imao svoga 
vracara. Kada je vracar ostario, rece vladaru: '|a sam ostario i zato mi nadi kakvog 
mladica da ga poucim vracanju.' On mu je poslao mladica da ga poucava. Medutim, 
na putu je mladic sreo jednog poboznjaka, kod koga je odsjeo i cuo govor koji ga je 
zadivio. Tako je uvijek cinio kada bi odlazio vracaru. Kada bi dosao kod vracara, on 
bi ga udario, pa se na to mladic pozalio poboznjaku, koji mu rece: 'Kada se pobojis 
vracara, reci mu: 'Moja porodica me je zadrzala, a kada se pobojis svoje porodice, 
red: 'Sihirbaz me je zadrzao.' 

Tako je redovno cinio sve dok jednog dana na putu ne srete veliku zivotinju 
koja se isprijecila da ljudi ne mogu prolaziti, pa rece: 'Danas cu znati da li je bolji 
vracar ili poboznjak!' Uzeo je kamen i rekao: Allahu, ako je Tebi drazi poboznjak od 
vracara, ubij ovu zivotinju kako bi ljudi mogii prolaziti.' On se baci na nju i ubi je, 
a liudi prodose. Otisao je poboznjaku i o tome ga obavijestio, a on mu rece: 'Sinko, 
d si danas bolji od mene. Vidim da si dostigao veliki stepen i da ces biti iskusan. Ako 
budes iskusan, nemoj me otkriti.' Mladic je lijecio slijepce i gubavce, kao i ostale ljudi 
od drugih bolesti. Vladarev prijatelj, koji je osiijepio, cuo je za njegovu nadarenost, 

75 



Seliwb.idct-Hitali 



te ode kod njega s brojnim poklonima i rece: 'Sve ovo pripada tebi ako me izlijecis.' 
Mladic rece: 'Ja ne lijecim nikoga, vec Allah Uzviseni lijeci. Ako budes vjerovao 
u Allaha Uzvisenog, ja cu zamoliti Allaha, pa ce te izlijeciti.' Povjerova vladarev 
prijatelj u Allaha Uzvisenog, pa ga Allah i izlijeci. Zatim je otisao vladaru, sjeo pored 
njega, kao sto je cinio i ranije, a vladar ga upita: 'Ko ti je povratio vid?' Rece: 'Moj 
Gospodar.' Vladar upita: 'Zar imas drugog gospodara osim mene?' Rece: 'Moj i tvoj 
gospodar je Allah.' Tada ga je vladar zatvorio u tamnicu i neprestano mucio sve dok 
mu nije rekao za mladtfa. Zatim su doveli rnladica, pa mu vladar rece: 'Sinko, tvoja 
magija je toliko uznapredovala da lijecis slijepce i gubavce, i cinis jos mnogo toga', 
a mladic rece: 'ja ne lijecim nikoga, nego Allah lijeci.' Vladar ga tada i njega zatvori 
i poce ga muciti sve dok mu ne otkri poboznjaka. Zatim je doveden poboznjak, 
pa mu je receno: 'Napusti svoju vjeru', a on odbi, pa vladar naredi da se donese 
testera, koju stavise na sredinu njegove glave i raspilise je njome sve dok ne spadose 
obje polutke. Zatim je doveden kraljev prijatelj i bi mu receno: 'Napusti svoju vjeru', 
a on to odbi, te je i njemu stavljena testera na sredinu njegove glave, raspilise je 
njome sve dok ne spadose obje polutke. Zatim je doveden mladic, pa mu bi receno: 
'Napusti svoju vjeru', a on odbi, pa ga vladar preda skupini svojih podanika i rece: 
'Odvedite ga do tog i tog brda, pa se popnite na njegov vrh. Kada stignete gore, 
trazite da napusti svoju vjeru. Ako prihvati, u redu je, a ako odbije, bacite ga s vrha.' 
Otisli su i popeli se sa njim na brdo, a on rece: 'Allahu, zastiti me od njih cirne hoces!' 
Pod njima se zatrese brdo i svi popadase u provaliju. Mladic se vrati vladaru, a on ga 
upita: 'Sta je bilo sa onima koji su te odveli?' Mladic rece; 'Allah me zastitio od njih.' 
Tada ga vladar predade drugoj grupi svojih podanika i rece: 'Idite sa njim i ukrcajte 
ga u ladu. Otplovite s njim na morsku pucinu. Ako napusti svoju vjeru, dobro 
i jeste, a ako odbije, bacite ga u more!' Otpiovili su sa njim, a on rece: 'Allahu, zastiti 
me od njih clme hoces!' Lada se prevrnu, a oni se utopise. Mladic se ponovo vrati 
vladaru, a on ga upita: 'Sta je bilo sa onima koji su te odveli?' Mladic rece: Allah me 
zastitio od njih.' Zatim se mladic obrati vladaru: 'Ti me neces moci ubiti sve dok 
ne uradis sto cu ti narediti.' Vladar upita: 'A sta je to?' Mladic rece: 'Skupi ljude u 
jednu dolinu i razapni me na drvo, a zatim uzmi strijelu iz moga tobolca i stavi je 
u Iuk i reci: 'U ime Allaha, Gospodara ovog rnladica!', pa odapni strijelu na mene. 
Ako tako uradis, moci ces me ubiti.' Sakupio je ljude u jednu dolinu, razapeo rnladica 
na drvo, uzeo strijelu iz njegovog tobolca i stavio je u luk, a potom rekao: 'U ime 
Allaha, Gospodara ovoga rnladica!', i odapeo je strijelu koja ga pogodi sljepoocnicu. 
Mladic stavi svoju ruku na sljepoocnicu i umrije, a ljudi povikase: 'Vjerujemo 
u Gospodara ovoga rnladica!' Neki pridose vladaru i rekose: 'Zar ne vidis da te je, 
tako nam Allaha, snaslo ono cega si se pribojavao? Ljudi su povjerovali u Allaha!?' 
Tada je vladar naredio da se iskopaju kanali duz puta, pa su i iskopani. Nalozi se 
u njima vatra, a on rece: 'Ko ne napusti svoju vjeru, bacite ga u nju', pa ucinise tako. 
Kad na red dode jedna zena sa svojim djetetom, zastade bojeci se da u vatru padne, 
a dijete joj rece; 'Majko, budi strpljiva, jer ti si na istini"' (Prenosi Muslim) 

76 



RADOST POGLEDA KOMEXTAR RIJADUS-SAUH1NA 



Dokumentacija hadisa: 
Muslim (3005). 

Iz hadisa se shvata; 

- S]jedbenici nereda i zlobnici tragaju za onima koji ce naslijediti njihov nered 
i zlo i ulazu maksimalni trud za nastanak i kontinuitet svojih zabludjelih ideja. 

- Mevjernicki vladari svesrdno su podrzavali djelovanje sihirbaza i vracara, 
a ovakva praksa prisutna je i dan-danas. 

- Pohvalnost stjecanja znanja u miadosti, jer je ucenje u mladosti kao 
kiesanje kamena. Mlada osoba moze se uputiti i educirati na zeljeni nacin jer ima 
predispozicije za to. 

- Potvrda kerameta evlkja, a to su oni koji vjeruju i koji se Allaha boje. 

- Srca Allahovih robova nalaze se u Njegovoj ruci: On upucuje onoga koga 
zeli, a na stranputici ostavlja koga zeli. Mladic je bio upucen, iako je bio u okrilju 
sihirbaza i pod patronatom nepravednog vladara. 

- Neobmanjenost pocastima i njihovo pripisivanje Allahu, azze ve dzelle, 
jer kerameti u osnovi pripadaju Allahu, kao i sve blagodati koje daje. 

- Dozvola ispitivanja stepena robova prilikom sumnje u njih i neodlucnosti po 
njihovom pitanju. To je ucinio ovaj mladic vjernik kada je rekao; "Danas cu znati da 
li je bolji vracar ili poboznjak." 

- Dozvoljenost dvosmislenog govora u kontaktu sa protivnikom zbog koristi 
koja proistice iz toga, bilo da se radi o ratu protiv neprijatelja ili opcenito sa ciljem 
ocuvanja ljudskih zivota. 

- Allah iskusava iskrenost i postojanost vjernikovog imana koj i verbalno iskaze, 
pa cak ga nekada stavi na kusnju oduzimanjem iivota.. 

- Pozrtvovanost na putu poziva ka Allahu, azze ve dzelle, i javnom iznosenju 
istine. 

- Istinski vjernici sve blagodati kojima ih je Allah obasuo stavljaju u sluzbu 
plemenitog poziva u Njegovu vjeru 

- Uzviseni Allah iznosi istinu i pomaze njene sljedbenike, a daje poraz neistini 
i njenim sljedbenicima. 

- Dozvoljeno je muslimanu da zalozi svoj zivot i zrtvuje se u situaciji kada ce 
taj postupak izazvati opcenitu vjerska korist, ne bojeci se suprotstavljanja neistini 
i nienoj vojsci. 



77 



SeUmhldd-liilati 



- Pojasnjenje sustine sukoba izmedu taguta i pozivalaca ka Allahu: pozivaoci 
(daije) zele Allahove robove podrediti Gospodaru svih robova, Jedinome, dok 
taguti zele da ih Ijudi uzmu za bogove mimo Allaha. 

- Razlozi propasti takoder su u Allahovoj ruci, pa ako zeli (Allah) sprovest ce 
ih, a ako ne zeli prekinut ce ih. 

- Ustrajnost u prenosenju Allahove vjere svim ljudima, pa makar to vodilo 
u smrt na Allahovom putu. 

- Nekada se kerameti ponavljaju vjerniku uzastopno, cime se potvrduje istina 
koju slijedi i ponizenje za njegove protivnike i mrzitelje. 

- Sljedbenicima nevjerstva ne manjka dokaza da bi vjerovali, ve6 su inat 
i oholost uzroci njihovog nevjerstva. 

- Taguti i zulumcari sprernni su pobiti sve ljude kako bi zadrzali svoje ovosvjetske 
blagodati. 

- Uzviseni Allah dolazi onima koji cine nepravdu odakle se oni i ne nadaju. 
Ljudi su povjerovali u Gospodara ovoga rnladica kada su vidjeli jacinu njegove vjere 
u Allaha, azze ve dzelle, njegovu cvrstinu, da se na Allahovom putu ne boji nicijeg 
prijekora i uvjerili se u iskrenost njegovog poziva. 

- Bilo je i drugih, osim Isaa, alejhis-selam, koji su govorili jos u kolijevci. Ovaj 
hadis pojasnjava rijeci Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iz govora 
Dzurejdza el-Abida: "Samo su trojica govorila u kolijevci..." zatim ah je spomenuo 
rekavsi da su bili porjeklom iz Benu Israila, ne zeleci da se taj propis odnosi na ljudsku 
vrstu opdenito. Allah najbolje zna. 

- Ova; hadis potvrduje kur'ansku nadnaravnost, jer obavjestava o davnim 
dogadajima, koje je historija vec zaboravila, tj. kazuje o onima koji su iskopali 
kanale, kako Allah UzviSeni kaze: "Prokleti bili vlasnici rovova ,t (El-Burudz, 4). 

- Prilikom odgoja i usmjeravanja ciljne grupe u zeljenom pravcu, pedagog 
upotrebljava poucne pri£e i anegdote, jer njihovo djelovanje ponekad bude 
ucinkovitije od suhoparnog direktnog savjetovanja. 

31. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, prosao je pored jedne zene koja je plakala kraj kabura, pa je rekao: 
'Boj se Allaha i budi strpljiva.' Na to mu ona rece; 'Udalji se od mene, ti nisi pogoden 
mojom nedacom!' Ona nije prepoznala Allahovog Poslanika, te je, kada su joj rekli 
da je to bio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, otisla do vrata njegove kude, i 
kako nije zatekla nikoga od njegovih slugu, obratila se direkno njemu: 'Ja te nisam 
prepoznala.' On rece: 'Pravi sabur je onaj pri prvom udarcu." 1 (Muttefekun alejhi) 

U Muslimovom rivajetu stoji: "Plakala je za svojim djetetom." 



78 



RADOST POGLEIM KOMZNTAR RUADUSSAUHMA 



Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (3/148) - Fethul-Bari; Muslim (926, 15) 

Iz hadisa se shvata: 

- Nepostojanje strpljenja oprecno je bogobojaznosti. 

- Ako covjeka pogodi neka nedaca i u torn prvom trenutku pokaze strpljenje 
pomirivsi se sa Allahovom odredbom, to se smatra istinskim strpljenjem za koje 
covjek ima nagradu i pohvalu od Allaha, za razliku od strpljenja koje bi iskazao 
nakon prolaska prvog vala iskusenja. 

- Kako vrijeme prolazi, u covjekovoj dusi stisava se bura emocija izazvana 
nedacama i prirodno dolazi do pomirenja sa Allahovim odredenjem. Nakon 
prolaska prvog vala iskusenja, u covjekovoj dusi prirodno dolazi do samoutjehe 
i tada nema koristi od strpljenja, jer je doslo poslije prolaska vremena u kome 
se trazi. Ovo je jedan od uvjeta istinskog strpljenja, a ostali uvjeti su iskrenost, 
zadovoljstvo Allahovom odredbom, te da strpljenje bude u pravom vremenu. 

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, skromnost i iskazivanje briznosti 
prema neznalici. 

- Neophodno je da covjek stalno nastoji naredivati dobro i odvracati od zla. 

- Kada covjeka zadesi iskusenje, on nece biti nagraden za to iskusenje, jer on ga 
nije ni izazvao, nego za lijep nijjet, zadovoljstvo Allahovom presudom i odredenjem, 
strpljenje i cvrstinu koju pokaze u torn trenutku. Zato je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, naredio zeni da bude bogobojazna i strpljiva. 

- Prema osobi koju pogodi neka nevolja treba pokazati tolerantnost i prihvatiti 
njeno obrazlozenje stanja u kojem se nalazi, jer je i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, tako postupio kada mu je spomenuta zena rekla: "Udalji se od mene, ti nisi 
pogoden mojom nedacom." 

- Ako se nekome uputi razlozan savjet, duzan je da ga prihvati i povinuje se 
zahtjevima Istine, makar ne poznavao osobu koja ga savjetuje i nareduje mu dobro, 
jer se istina ne prepoznaje po ljudima, vec ljudi po istini. Spomenuta zena zasluzila 
je kritiku jer u torn prvom trenutku nije prihvatila Poslanikov, sallallahu alejhi ve 
sellem, savjet. Tako je postupila jer nije znala ko joj upucuje savjet, medutim kada 
je to saznala, otisla je kod njega da se izvini zbog svog neprimjerenog postupka. 
AH, Poslanik ju je obavijestio da sada od njenog strpljenja nema koristi. 

- Podsticaj na podnosenje neugodnosti prilikom opominjanja i upucivanja 
savjeta. Tako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podnio osornost ove zene 
i njen grubi govor. 

79 



Setimb. Idd'Hitali 



- Vladar i sudija ne trebaju postavljati strazare (zastitare) koji ce sprecavati 
dolazak obicnih ljudi do njih. Kada je ova zena dosla Allahovom Poslaniku, sallallahu 
alejhi ve sellem, nije zatekla nikakve vratare ili zastitare. 

- Vladar, all i svaki drugi namjesnik, duzan je da vodi racuna o stanju svojih 
gradana, da im nareduje dobro i odvraca ih od zla, prelazi preko njihovih propusta 
i prihvata njihova opravdanja. 

- Nijedan namjesnik ne bi se trebao ni po cemu razlikovati od svojih podanika, 
odnosno ne bi trebao tmati nikakav poseban znak prepoznavanja, ili stanje po 
kojem bi mogao biti opisan. Ova zena iz reda obicnih muslimana nije prepoznala 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zato sto se on ni po cemu nije 
isticao u odnosu na druge muslimane. Kada je Allahov Poslanik , sallal lahu alejhi ve 
sellem, sjedio sa svojim ashabima, a kada bi usao neko ko ga ne bi poznavao, ne bi 
ga razlikovao od njegovih ashaba. 

Korist: 

Ovim hadisom dokazuje se da je zenama dozvoljeno posjecivati kabure, jer da 
je bilo zabranjeno, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio bi to ovoj 
zeni, kao sto je zabranio naricanje. 

Ako neko kaze: "Mozda Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije htio 
odjednom izreci dvije zabrane" odgovor glasi: "AlLahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, nije odlagao pojasnjenje u vremenu kada je za njim postojala potreba; 
takoder, nije izrekao zabranu posjecivanja kabura ni onda kada mu je ova zena 
dosla da se izvini" 

Ako se kaze: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je zene koje 
posjecuju kabure i Ijude koji prave mesdzide i bogomolje na njima" odgovor glasi: 
Ovaj had is navode sakupljaci Sunena, osim Ibn Madze, a u lancu prenosilaca je Ebu 
Salih, Mevla Ummu Hani'e, a on je slab kod velike vecine hadiskih krlticara. 

Ispravna verzija Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa o ovoj tematici 
glasi: "Allah je prokleo one zene koje mnogo posjecuju kabure." Ovo se navodi 
u hadisu Ibn Abbasa, Ebu Hurejre, Hassana b. Sabita, r.a. 

Zeli se reci da su to zene koje mnoge i cesto posjecuju kabure, jer cesto 
posjecivanje moze biti povod za grijeh naricanja, oplakivanja, cijepanja odjece, 
a tada takva posjeta izlazi iz serijatskih okvira koji oznacavaju uzimanju pouke 
i poruke i prisjecanje na buduci svijet. 

Ovome dokazu o dozvoli posjete kabura od strane zena dodaje se uvjet da to 
ne bude cesto i kontinuiranOt 



so 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



a) Rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje navodi Muslim, opcenito 
podrazumijevaju i zene: "Ja sam vam zabranjivao posjetu kaburima, a sada ih 
posjecujte jer vas oni podsjecaju na ahiret." 

Prisjecanje na ahiret trail se i od muskaraca i od zena, bez ikakve razlike, 
a onaj koji izdvoji zene, treba doci sa jasnim dokazom. 

b) Postupak supruga ispravnih prethodnika, a na njihovom procelju 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, supruga. El-Hakim i El-Bejheki sa 
ispravnim lancem prenosilaca iz pravca Abdullaha b. Ebi Mulejke prenose da se 
Aisa, radijallahu anha, jednoga dana vracala sa mezarja. 

Rekao sam joj: "Majko vjernika, odakle si dosla?" Rece: "Dodoh sa kabura svoga 
brata Abdur-Rahmana b. Ebi Bekra." 

Rekoh joj: "Zar Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zabranio 
posjetu kaburima?" 

Ona rece: "Da. Ali je poslije naredio da se posjecuju" 

Aisine rijeci: "Poslije je naredio da se posjecuju" ukazuju da je Poslanikovo, 
sallallahu alejhi ve sellem, obracanje generalno upuceno i muskarcima i zenama, 
kao sto je prethodno navedeno. 

Nede se redi: Ovo je zasebno shvatanje ili postupak ashaba, jer je Aisa, 
radijallahu anha, upitala Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, sta ce reci kada 
bude posjecivala kabure, pa joj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kako navodi 
imam Muslim, rekao: "Reci: 'Neka je spas na vas, stanovnici ovih kuca, od vjernika..'" 
Ona je posjecivala kabure za zivota Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
prema njegovim uputama. 

Takoder, nece se reci: "Mozda je njena posjeta bila prije zabrane" jer je to jedan 
od najslabijih oblika argumentacije iz sljedecih razioga: 

1. Navedena predaja od nje o posjeti kabura njenog brata Abdur-Rahmana 
jasno ukazuje da je to bilo poslije zabrane i derogiranja zabrane. 

2. U osnovi, prije zabrane bila je dozvola, a zatim dosla zabrana, a potom 
derogacija, pa se tako ovo pitanje vratilo na osnovu, pa cak i na pohvalnost. 

3. Zabrana je na pocetku bila u Mekki, kao sto se to moze vidjeti onaj koji 
iscitava historiju islamskog zakonodavstva vezano za ovo pitanje, dok je dozvola 
koja se navodi u predanju od Aise, radijallahu anha, stupila na snagu u rnedinskom 
periodu kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa njom stupio u bracni odnos 
u Medini, kao sto je poznato. 

Ovoliko nam je olaksano da na ovome mjestu ukratko spomenemo, a Allah je 
najuzviseniji i najbolje zna. 



81 



Setinib.'Idel-HilaU 



32. Od Ebu Hurejre, radijailahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzviseni Allah kaze; 'Nema druge nagrade za 
Mog roba kojem Ja usmrtim njegovu voljenu osobu na dunjaluku, a pa se strpi na 
torn gubitku, osim Dzenneta.'" (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (11/241-242, Fethul-Bari). 

Iz hadisa seshvata: 

-Jedna od najvecih nedaca koja moze snaci covjeka je gubitak voljenih. 

-Allah ce nevjerniku, bez obzira koliko uradio dobrih djela, ponistiti sva djela, 
zbog njegovog nevjerovanja. 

-Strpljivi ce biti obilato nagradeni, a sve ce to biti okoncano ulaskom u Dzennet. 

33. Od Aise, radijailahu anha, prenosi se da je upitala Allahovog Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, zakugu, pajoj je rekao: "Kuga je bila kazna kojuje Allah 
Uzviseni slao na koga je htio, a ucinio ju je rahmetom za vjernike. Zato, koji se 
god rob Allahov zadesi u mjestu u kojem se pojavila kuga, pa se strpi, nadaju<5i se 
nagradi od Allaha, i ostane u torn mjestu vjerujuci da ce ga zadesiti samo ono sto 
mu je Allah vec propisao - imat ce nagradu sehida." (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (6/513, Fethul-Bari). 

Iz hadisa se shvata: 

-U osnovi, kuga i sve druge epidemije bile su kazna za prijasnje narode. 

-Allahova milost prema ovom islamskome ummetu i posebno dobro, jer je ono 
sto je bilo kazna preinacio u milost. 

-Ako covjeka zadesi nevolja, obuzme tuga i potistenost, bit ce zbog toga nagraden 
ali samo ako bio sljedbenik imana, dok nevjernici nece za to irnati nikakvu nagradu. 

-Magrada sehida ne ogranicava se samo na onoga ko pogine u ratu, vec obuhvata 
i druge kategorije ljudi. 

-Ko umre od kuge, strpljivo je podnoseci i nadajuci se nagradi, imat ce nagradu 
sehida. 

-Ko umre od kuge, ilistomacnebolesti, ilise utopi, ili zena umre u postporodajnom 

82 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RiJADUS-SAUHINA 



periodu, te svi oni koje je islam svrstao u kategoriju sehida, ne<te biti tretirani kao 
sehidi koji su poginuli na bojnom polju, vec im pripada nagrada sehida. 

-Kada se pojavi kuga u nekom mjestu, a covjek se u njernu zadesi, nije mu 
dozvoljeno da iz njega izlazi, vec treba u njemu ostati nadajuci se nagradi i bivajuci 
zadovoljan Allahovim odredenjem. 

-Islam nastoji suzbijati i sprijeciti sirenje opakih i zaraznih bolesti. Ovo je 
princip nazvan "zdravstveni karantin" 

34. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Cuo sam Allahovog 
Psolanika, sallallahu alejhi ve seilem, kako govori: "Allah, azze ve dzelle, kaze: Ako 
Svoga roba iskusam oduzimanjem njegovog vida, pa se strpi, dat cu mu Dzennet 
kao naknadu za njih." 1 (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (10/116 - Fethul-Bari). 

Sz hadisa se shvata: 

-Oci su covjeku najdrazi organi, jer kada ih izgubi, obuzme ga velika zalost 
zbog nemogucnosti gledanja u blagodati koje je Allah stvorio. 

-Koga Allah zavoli, iskusa ga kako bi od njega odvratio orto predstavlja 
nepokornost Njemu, oprostio mu grijehe ili da bi mu podigao stepene. Kada rob 
prihvati ovo iskusenje, postici ce ono sto zeli. 

-Dzennet je najbolja protunaknada, jer blagodat koristenja ociju prolazi sa 
nestankom ovodunjalu£kog zivota, a nasladivanje u Dzennetu je neprestano 
i vjecno. 

35. Od Ataa ibn Ebi Rebaha prenosi se da je rekao: "Rekao mi je Ibn Abbas, 
radijallahu anhuma: 'Hoces li da ti pokazem zenu koja ce uci u Dzennet?' Rekao 
sam: 'Svakako!' Ibn Abbas mi rece: 'Ova crnkinja dosla je Vjerovjesniku, sallallahu 
alejhi ve seilem, i rekla mu: "Ja ponekad dobivam epilepsiju, pa se prilikom napada 
otkrivam, pa te moiim dauputis dovu Allahu da me izlijeci!' Poslanik rece: Ako hoces, 
budi strpljiva i tebi Dzennet pripada, a ako hoces, zamolit cu Allaha Uzvisenog da 
te izlijeci!' 'Strpit cu se', rece ona, 'samo zamoli Allaha da se ne otkrivam prilikom 
napada', sto Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem, i ucini.'" (Muttefekun alejhi) 



83 



Selimb.'ldel HifoU 



Dokunientacija hadisa: 

El-Buhari, (10/114) - Fethul -Bari; Muslim (2576). 

Manje poznali pojrnovi: 

Epilepsija - dvije su vrste epilepsije; 

a) epilepsija koja je uzrokovana zdravstvenim poremecajima u organizmu, 
a manifestira se epileptickirn napadima tokom kojih dolazi do grcenja misica, 
gubljenja svijesti i izbacivanja pljuvacke; 

b) epilepsija uzrokovana dzinskim utjecajima na covjeka. 

Pod spomemitom epilepsijom u hadisu misli se na epilepsiju uzrokovanu 
dzinskim utjecajem. 

Iz hadisa se shvata: 

- Strpljivost u dunjaluckim nedacama rezultira ulaskom u Dzennet. 

- Lijecenje bolesti dovama i iskrenim utjecanjem Allahu djeluje uz uzimanje 
lijekova. 

- Cvrsto i odlucno trpljenje nedace bolje je od uzimanja olaksica za onoga ko 
to moze podnijeti, jer je u tome veca nagrada. 

- Dozvoljenost ostavljanja lijecenja. 

- Veliki stid ashabijke, radijallahu anha, jer se ova zena najvise pribojavala da se 
ne otkriju stidna mjesta njenog tijela. 

36. Od Ebu Abdur-Rahamana Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi 
se da je rekao: "Kao da sada gledam u Allahovog Poslan ika , sallallahu alejhi ve sellem, 
kako prica o jednom od vjerovjesnika, neka je na sve njih Allahov spas i mir, kojeg je 
njegov narod toliko pretukao da mu je potekia krv, a on je, brisuci krv sa svoga lica, 
rekao: Allahu, oprosti mome narodu, jer oni zaista ne znaju.*" (Muttefekun alejhi) 

Dokunientacija hadisa: 

El-Buhari (6/514) - Fethul-Bari; Muslim (1792). 

Iz hadisa se shvata: 

- Strpljivost vjerovjesnika i njihovo podnosenje neugodnosti na putu pozivanja 
u Allahovu vjeru, kako bi zadobili Allahovo zadovoljstvo i milost. 



RADOST POG1.F.DA KOM T.NTAR HUADIIS-SM.iwxa 



- Jedan od lijepih oblika ophodenja vjerovjesnika jeste da na neznanje uzvracaju 
oprostom i tolerancijom. 

- Na ponasanje i postupke neznalica ne treba uzvratiti istom mjerom, a isto 
tako ne treba upucivati dovu protiv njih; naprotiv, neophodno je doviti za njih 
i usmjeravati ih na put upute. 

- Povodenje za Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem, moralnim 
normama na putu podnosenja uznemiravanja i neprijatnosti, imajuci na umu 
primjer njegovog strpljenja na dan Uhuda, kada je njegovo lice povrijedeno. 

- Pokvarenjaci i nevjernici ne mogu uzvratiti istovjetnim dokazirna, nego 
pribjegavaju ubistvima, kaznjavanjima i utjerivanju u laz. 

- Ne ubrzavati kaznu za protivnike i neprijateije vjere. 

37. Od Ebu Seida i Ebu Hurejre, radijallahu anhuma, prenosi se da je Vjerovj esnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vjernika ne pogodi nikakva nedaca ili bolest, niti 
zalost ili tuga, niti bilo kakva neugodnost, potistenost, pa cak ni obicni ubod trn, 
a da mu Allah zbog toga ne oprosti dto njegovih grijeha." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa; 

El-Buhari (10/103) - Fethul-Bari; Muslim (2573). 

Iz hadisa se shvatai 

- Sve teskoce i neugodnosti koje zadese vjernika, ciste ga od grijeha. 

- 1 najmanje ovodunjalucko iskusenje za vjernika predstavlja iskup od grijeha. 

- Kada covjeka zadesi iskusenje, ne smije gubiti nadu u Allahovu milost 
i olaksanje te tako izgubiti i nagradu koju mu je Allah obecao z;a strpljenje na 
teskoci, nego ga to iskusenje treba dovesti do postizanja Ailahove nagrade. 

- Istinskom nevoljom pogoden je onaj kome je uskracena Allahova nagrada. 

38. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Usao sam kod 
Vjerovjlesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a on je imao groznicu, te mu rekoh: 'Allahov 
Poslanice, tvoja groznica je uistinu zestoka .' Poslanik rece: 'Da. Ja imam groznicu kao sto 
imaju dvojica ljudi od vas. r Ja ga opet upitah: 'Je li zato sto tebi pripadaju dvije nagrade?', 
a on rece: 'Da. Ali isto tako, svakome muslimanu koga zadesi neka neugodnost, koliko 
ubod tma i vise od toga, Allah ce zbog toga oprostiti njegove grijehe, tako da ce sa 
njega spadati grijesi kao sto lisce spada sa drveca.'" (Muttefekun alejhi) 



85 



Sclimb.'l<i<l-Hi(aU 



Dokumentacjja hadisa: 

El-Buhari (10/110) - Fethul-Bari; Muslim (2571). 

Iz hadisa se shvata: 

- Postizanje nagrade za razlicite vrste iskusenja moguce je samo uz postojanje 
strpljenja, 

- Najteza iskusenja irnaju vjerovjesnici, jer je Allah njih obdario potpunirn 
strpljenjem i najispravnijem nadanju nagradi. Uzviseni Allah ucinio ih je uzorom 
za ljude. 

- Sto se vise povecava bolest i neugodnost kod vjernika, Allah mu uvisestrucuje 
nagradu i brise grijehe sve dok ga u potpunosti ne ocisti. 

- Snazan covjek podnosi ono sto ne moze slab, a vjernik biva iskusan shodno 
cvrstini svoje vjere i uvjerenja. 

39. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu aiejhi ve sellem, rekao: "Kome Allah zeli dobro, stavi ga na kusnju." 
(Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Prenosi El-Buhari (10/103) - Fethul-Bari. 



Iz hadisa se shvata: 

- Vjernik nece biti posteden bolesti, oskudica ili ponizenja. 

- Iskusenje je znak Allahove ljubavi prema robu, kojim mu povecava njegove 
deredze, ugled i oprasta grijehe. 

40. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, 
sallallahu aiejhi ve sellem: 'Neka niko od vas niposto ne zazeli smrt zbog nevolje koja 
ga je pogodila, a ako vec mora, onda neka kaze: "Allahu, pozivi me ako je zivot dobar 
za mene, a usmrti me kada mi smrt bude bolja od zivota." 1 (Muttefekun aiejhi) 

Dokumentacija hadisa; 

El-Buhari (10/127) - Fethul-Bari; Muslim (2680). 



86 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHiNA 



Iz hadisa se shvata: 

- Zabrana prizeljkivanja smrti. Jasna zabrana navodi se u hadisu Habbaba 
b. El-Eretta, radijallahu anhu, kod imama El-Buharija gdje stoji da je kauterizirao 
ranu sedam puta, a onda rekao: "Da nam Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, nije zabranio da molimo za smrt, ja bih to ucirtio." 

- Ako se covjek rob pribojava za sebe zbog dolaska smutnji ili se pribojava da 
ce ga zateci kakva nedaca u vjeri, dozvoljeno mu je to da kaze, ali na nacin kako nas 
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poducio u hadisu. 

- Nema surnnje da je zivot za vjernika bolji, jer se njegovom smrcu prekidaju 
dobra djela, kao sto prenosi Muslim u hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 

"Neka niko od vas ne prizeljkuje smrt, niti je priziva u dovi prije nego sto mu 
ona dode, jer kada neko od vas umre, njegova djela se prekidaju, a vjermiku ce 
produzenje njegovog zivota donijeti samo dobro." 

Neka niko ne misli da pokudenost prizeljkivanja smrti znaci mrznju prema 
Allahovom susretu. Muslim od Aise, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko zavoli susret sa Allahom, Allah zavoli susret 
sa njim, a ko prezire susret sa Allahom, i Allah prezire susret sa njim." Aisa je 
upitala: "Allahov Vjerovjesnice, jeli to prijezir prema smrti, asvi mi mrzimosmrt?" 
Poslanik rece: "Nije tako. Nego vjernik kada bude obradovan Allahovom mitoscu, 
zadovoljstvom i Dzennetom, zavoljet ce susret sa Allahom, pa ce i Allah zavoljeti 
susret sa njim. A kada nevjernik bude obradovan kaznom i srdzbom od Allaha, 
zamrzit ce susret sa Allahom, i Allah ce zamrziti susret sa njim." 

ALsa, radijallahu anha, potvrdila je ovo znacenje drugi put kada je upitana 
komentaru ovoga hadisa, kao sto prenosi imam Muslim: "Nije to sto ti mislis, vec 
kada se pogkd ukoci, prsa izboce, koza najezi, prsti stisnu, u torn trenutku ko zavoli 
susret sa Allahom, Allah ce zavoljeti susret sa njim, a ko zamrzi susret sa Allahom, 
i Allah ce zamrziti susret sa njim." 

Imam En-Nevevi kaze: "Kraj ovoga hadisa tumaci njegov pocetak, a zeljeno 
znacenje razjasnjava se ostalim opcenitim hadisima. Ko zavoli susret sa Allahom 
i ko zamrzi susret sa Allahom." 

Hadis znaci: Prijezir koji se uzima u obzir jeste onaj prilikom izlaska duse, 
u stanju kada se vise ne prima pokajanje. Tada ce svaki covjek biti obradovan onim 
ka cemu konacno ide i onim sto mu je pripremljeno, i to ce mu se otkriti. Sretnici 
vole smrt i susret sa Allahom, jer prelaze u vjecno uzivanje koje ih ceka na ahiretu, 
i Allah voli susret sa njima i obilje ce im dati, poklone i pocasti. Nesretnici mrze 
susret sa Allahom zato sto znaju za zlo u koje ce se preseliti, a i Allah mrzi susret sa 
njima i udaljava ih od Svoje milosti i pocasti. 

87 



Setiinb.-Idetmtalr 



Sto se tice vjerodostojne predaje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu 
koji je muttefekun alejhi, gdje se kaze da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
u smrtnoj bolesti rekao: "Allahu, ka najvisem drustvu" ova predaja ne koristi se kao 
dokaz za dozvolu prizeljkivanja smrti iz nekoliko razloga: 

1. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je ovo u stanju izlaska 
duse, kada je obradovan Allahovim nagradama i blagodatima, visokim i po£asnim 
pozicijama u Dzennetu, pa je tada i zavolio susret sa Allahom. 

2. Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dat je odabir izmedu ostanka 
medu svojim ummetom i ubrzanog odlaska iz njega, pa je odabrao najvise drustvo 
na stepenu istinoljubivosti kod Svemocnog Gospodara. 

3. Neki su rekli da je to Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, specificnost 
koja nije data njegovom ummetu, a to je slabo misljenje. 

- Obaveza strpljenja u iskusenjima i nepokazivanje negodovanja i nezadovolj stva 
u takvim situacijama, jer se time covjek protivi Allahovoj odredbi. 

- Vjernik svoje stanje predaje Allahu Uzvisenom. 

41. Od Ebu Abdullaha Habbaba b. El-Eretta, radtjallahu anhu, prenosi se da 
je rekao: "Pozalili smo se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on je 
u hladu Kabe lezao naslonjen na svom ogrtacu, koji je stavio pod glavu, rekavsi 
mu: 'Zar neces traziti pomoc od Allaha? Zar neces moliti za nas?' On nam na 
to odgovori: 'Znajte da je medu narodima prije vas bilo ljudi kojima bi iskopali 
rupu u zemlji, a onda bi ga stavili u nju, zatim bi donijeli veliku pilu kojom bi 
prepilili njegovu glavu na dva dijela, ili bi mu zeljeznim bodljama odvajali meso od 
kostiju, ali sve to ga ne bi natjeralo da napusti svoju vjeru. Tako mi Allaha, Allah 
ce upotpuniti ovu vjeru tako da ce konjanik putovati sam iz Sane do Hadremevta 
i nece se bojati nikoga, osim Allaha, i vuka za svoje stado; medutim, vi pozurujete. 
(Prenosi El-Buhari) 

U drugoj predaji se navodi: "Mirno je lezao na svom ogrtacu koji je stavio pod 
glavu, pored toga sto smo trpjeli od musrika." 

Dokumentacija hadisa: 

Prenosi ga El-Buhari (6/18) - Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost strpljenja u patnjama koje se podnose radi vjere. 

- Na vjernika c:ija je cvrstina u vjeri poljuljana iskusenjima djeluje dova i savjet 
koji mu u tim trenucima upucuje vjernik cija je vjera cvrsta i postojanja. 

88 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



- Dozvola upucivanja dove protiv nevjernika i trazenje da se cini dova protiv njih. 

- Dozvola spominjanja nedaca kojima je covjek izlozen od strane nevjernika, 
i to se ne smatra nezadovoljstvom sa Allahovim odredenjem. 

- Dozvola navodenja primjera vjernika iz prijasnjih naroda. Na takav nacin se 
bolje pojasnjava strpljenje, jer dusa se smiruje i postaje cvrsta kada vidi nekoga ko 
je pogoden istorn nedacom. Ovo je jedna od koristi uzimanja drugih kao uzora. 

- Vjernik postojano cuva svoje vjerovanje pa makar bio kaznjen presijecanjem 
pilom. 

- Iskusenje je jedna od popratnih cinjenica imana u svakom vremenu. Tako 
Uzviseni kaze: "Zar misle Ijudi da ce biti ostavljeni na miru ako kazu: 'Mi vjerujemoi; 
i da u iskusenje nece biti dovcdeni? A Mi smo u iskusenje doveli i one prije njih, da 
bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i one koji lazu." (EI- Ankebut 2-3) 

- Ogromna iskusenja na koja su nailazili Vjerovjesnikovi, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashabi i njihovo podnosenje neugodnosti na Aliahovom putu sa zadovoljnim 
srcima i smirenim dusama. 

-NeprijateIjstvopremavjerovanjujeiskonsko.Nevjernici,grjesniciinepokornici 
ne postuju kod vjernika ni srodstvo ni garanciju. Takav je put zlocinaca. 

- Buducnost pripada islamu. Allah ce pomoci Svoju vjeru snagom jakoga ili 
ponizenjem slaboga - snagom kojom 6e Allah pomoci islam i njegove sljedbenike 
i ponizenjem kojim ce Allah poniziti nevjeru i nevjernike. Tako Uzviseni kaze: 
"On je Onaj koji je poslao Svog Poslanika s uputom i vjerom istine da bi je uzdigao 
iznad svih vjera, makar to mrzili mnogobosci." (Es-SafF, 9) 

Hadisi u ovoj tematici dostigli su stepen tevatura. 1 

- Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je o dogadajima koji ce se 
zbiti u buducnosti i to se obistinilo. Islam se prosirio, zavladala je sigurnosti i mir. 
Ovo ukazuje na istinitost njegovog, sallallahu alejhi ve sellem, vjerovjesnistva. 

- Islam je vjera sigurnosti i mira, pa gdje god islam dode i njegovi propisi se 
primijene, granice uspostave, zavladat ce sigurnost, spas i spokoj. Medutim, kada 
se Ijudi udalje od islama i njegovih propisa, Allah ih iskusa gladu i strahom zbog 
takvih postupaka. 

- Covjek }e opijen postizanjem brzih rezultata zato sto je stvoren od ishitrenosti. 
Kada ostvarenje nekog dobra malo zadocni, njegovo strpljenje se istrosi i prsa mu 
se stijesne, zaboravljajuci da je svaki rok odreden i zapisan, te da Allah ne pozuruje 
kao sto stvorenja pozuruju. 



i Veliki broj prcdaja kojc iskljuCuju svaku sumnju u njihovu vjerodostojnost (nap. prcv.). 



89 



$eiimb.l<tet-Hilati 



Svrha Allahovog odgadanja ispunjenja neke £ovjekove potrebe jeste da se 
covjek pouci da svaki plod ima vrijeme svoga sazrijevanja i tek tada ga moze lijepo 
ubrati, dok pozurivanje ne donosi sazrijevanje vec unistenje tog ploda. Ispravni 
prethodnici govorili su: "Ko ubrza nesto prije nastupanja njegovog vremena, bit ce 
kaznjen uskracivanjem onoga (sto trazi)" Zato se Allah obratio Svome Poslaniku 
govorecl: "Ti izdrzi kao sto su izdrzali odlucni poslanici i ne trazi da im kazna sto 
prijedode!"(El-Ahkaf,35) 

Tako je dosao kraj ovog hadisa sa rijecima od svjetlosti koje dostavlja do dubina 
srca, od onoga, sallallahu alejhi ve sellem, koji svojski pazi ovaj ummet i tesko mil 
pada kada on pati: "Ali vi pozurujete." 

Ove rijeci dosle su da ih izbave iz ocaja koji gotovo da je obuzeo njihova srca. 

Medutim, njihovo ocajavanje nije ih potaklo rta neuracunljive postupke, kao 
sto su postupci odredene grupe ljudi koji su posrcud traiili spas misled da su 
paukovi konci konopci spasa. 

Ovaj hadis je vjerovjesnicki povik koji nareduje ljudima usplahirenog zanosa 
i uzavrelih emocija da se obuzdaju, a Allah ce sigurno sprovesti Svoju naredbu, jer 
je On svakoj stvari dao odredenje i mjeru. 

Pozurivanje je orude kojim se rusi gradevina islama i prekida put poziva ka 
Allahu, te tagutima 1 omogucava da u srnrt odvedu daije. To sam pojasnio u svojoj 
knjizi "Ed-Davetu ved-du'atu bejne tahkiki et-tevekkuli ve-sti'adzali en-netaidzi" 
(Da'va i daije izmedu ostvarenja tevekkula i ubrzavanja rezukata). 

Jedan od propisa serijatske politike i njenog cvrstog sprovodenja jeste da 
iskusenje, strpljenje i iscrpljenost budu popraceni obilnom nadom. 

Ovo je jedno od imanskih odgojnih pravila koje je postavio Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je odgajao prvu uzoritu generaciju 
pod Allahovom nadzorom, kada je oblikovao najuzoritiju generaciju prema 
nacelirna Allahove vjere. 

U najtezim i najneugodnijim okolnostima i vremenima, Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, ulijevao je u duse ashaba nadu u svijetlu sutrasnjicu 
islama. Ovosejasnouocava uhadisu Habbaba, radijallahu anhu, ajednaodpredaja 
jeste i ona koju prenosi Ahmed u svome "Musnedu" sa dobrim lancem prenosilaca 
od El-Berra b. Aziba da je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
naredio je da iskopamo kanal (hendek). Isprijecila nam se velika stijena na jednom 
dijelu hendeka koju nismo mogli razbiti orudem" 



i Svim vladarima koji ira?e <ia budu obo^avani mimo AHaha. 

90 



R A DOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SALIHINA 



Zatim je rekao: "Pozallli smo se Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve 
sellem, na tu stijenu, pa je on dosao" a Avf rece: "Mislim da je rekao: 'Skinuo je 
svoj ogrtac, a zatim se spustio do stijene, uzeo orude i rekao: 'Bismillahi'. Udario 
je jednim udarcem i rascijepio trecinu tog velikog kamena. Rekao je: 'Allahu ekber! 
Dati su mi kljucevi Sama. Tako mi Allaha, ja vidim crvene dvorce Sama sa ovoga 
svog mjesta.' 

Potom je rekao: 'Bismillahi' i udario drugi put i rascijepio sljedecu trecini 
stijene, a onda dodao: 'Allahu ekber! Dati su mi kljucevi Perzije, Tako mi Allaha, 
ja gledam u El-Medain i vidim sa ovoga svog mjesta njegov bijeli dvor.' 

Potom je rekao: 'Bismillahi' i udario po stijeni polomivsi njen ostatak, a onda 
dodao: 'Tako mi Allaha, dati su mi kljucevi Jemena. Tako mi Allaha, ja sa ovog svog 
mjesta vidim ulaze u San'u'" 

Trebas razmisliti danas kako su ovaj govor prihvatila srca i razumi. Kada 
su saveznici stegnuli obruc oko Medine, duse muslimana nisu se razletjele kao 
zrake, vec su frontalno istupile pred gorku stvarnost sa cvrstinom nade u lijepu 
sutrasnjicu koja ce osvanuti pod Allahovom svjetloscu na Njegovoj zemlji, kako bi 
je ispunila pravdom i znanjem, kao sto je bila ispunjena nepravdom i neznanjem... 
Ovaj dogadaj bio je osnova za izgradnju sigurnosti, povjerenja, radosti i ubjedenja: 
"A kad su vjernici saveznike ugledali, rekli su: 'Ovo je ono sto su nam Allah i 
Poslanik Njegov obecali, i Allah i Poslanik Njegov istinu su govorili!' - i to im je 
samo povecalo vjerovanje i predanost." (El-Ahzab, 22) 

42. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Na dan 
Hunejna Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dao je prednost nekim 
ljudima u raspodjeli ratnog plijena. El-Akreu b. Habisu dao je stotinu deva, 
Ujejneu b. Hisnu isto toliko, a i pojedinim arapskim uglednicima takoder je tog 
dana dao prednost u raspodjeli. Prirnijetivsi to, neki covjek rece: Tako mi Allaha, 
ovo nije bila pravedna raspodjela, niti se njome zeljelo Allahovo zadovoljstvo.' 
Na to sam ja rekao; 'Tako mi Allaha, obavijestit cu o ovome Allahovog Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem.' Otisao sam Poslaniku i obavijestio ga o onome Sto 
je rekao ovaj covjek. Cuvsi to, Poslanik se zacrvenje i uzviknu: 'A ko ce biti 
pravedan ako nisu pravedni Allah i Njegov Poslanik.' Nakon toga rece: 'Neka se 
Allah smiluje Musau koji se, uznemiravan i vrijedan i vise od ovoga, strpio.' Tada 
rekoh samome sebi: 'Zaista, poslije ovoga, vise nikada necu prenijeti Poslaniku 
sve sto cujem.'" (Muttefekun alejhi) 



Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (6/251-252) - Fethul-Bari; Muslim (1062, 141). 



91 



Sctiwb. 'Idd-fUiati 



Iz hadisa sc shvata: 

- Dozvola da se odredenim Ijudima dadne posebna donacija, za razliku od 
drugih, ukoliko imam vidi preovladavajucu korist u tome, 

- Davanje materijalnih dobara spada u metode poziva u Allahovu vjeru, kojima 
se pridobijanju srca plemstva i ugLednika. 

- U svakom vremenu postoje neprijatelji vjerovjesnika i njihovih sljedbenika koji 
ih vrijedaju, omalovazavaju, odbijaju njihov poziv i izazivaju sumnje u pogledu njih. 

- Obaveza savjetodavnog odnosa koji pripada Allahu, Njegovom Poslaniku i 
vjernicima. Abdullah b. Mes'ud prenio je Poslaniku govor onih koji su uvrijedili 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

- Oprost propusta je stari obicaj vjerovjesnika. Musa je bio uznemiravan pa 
se strpio, a i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, bio je uznemiravan, pa je 
oprostio. 

- Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, uzimanje uzora u svojoj braci 
vjerovjesnicima, na sto mu je ukazano u rijecima Uzvisenog: "I ti se za njihovom 
uputom povodi." 

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je covjek i svojstvene su mu emocije koje 
su svojstvene i ostal im ljudima. Kada je nesto negirao, ili se naljutio zbog necega, ili 
se obradovao necemu, to se primjedivalo na njegovom lieu. 

- Medu svim ljudima, najpravedniji, najbogobojazniji i najznaniji o Allahu su 
poslanici i vjerovjesnici, neka je na njih Allahov mir i spas. 

43. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Ako Allah zeli Svome robu dobro, onda mu 
pozuri sa njegovim kaznama na ovome svijetu, a ako Allah zeli Svome robu zlo, onda 
mu odgodi kaznu za njegove grijehe, kako bi je u potpunosti iskusio na ahiretu.' 

Zatim je rekao: 'Velicina nagrade je prema velieini iskusenja, i zato Allah, kada 
zavoli neke Ijude, onda ih stavi na razne kusnje, pa ko bude zadovoljan time, Allah 
ce biti zadovoljan njime, a ko se bude srdio zbog toga, njemu pripada Allahova 
srdzba." (Et-Tirmizi, i kaze da je dobar) 

Dokumentacija hadisa: 

Prvi dio hadisa je hasen li gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (2396); El-Bejheki 
u 'El-esmau ves-sifat' (str. 196); Ibn Adijj u El-Kamilu (3/1 192) putem El-Lejsa, a on 
od Jezida b. Ebi Habiba, a on od Sa'da b. Sinana, a on od Enesa, radijallahu anhu. 

Et-Tirmizi kaze: "Hadis je u ovoj verziji hasen-garib" 

92 



RADOST POGLEDA KOM.ENTAR RHADUSSALIMJNA 



Kazem; Prenosioci ovog hadisa su povjerljivi, osim Sa'da b. Sinana, a prenosioci 
se oko njega razilaze. Neki prenosioci ga spominju sa ovim imenom, a drugi 
prenose obrnuto njegovo ime i ime oca. Imam El-Buhari smatrao je ovu zadnju 
opciju ispravnom spomenuvsi ga medu onima pod imenom Sinan u svome "Et- 
Tarihul-kebir" (4/163-164). 

O ovome Sa'du b. Sinanu, En-Nesai kaze: "Njegov hadis je rnunker (nistavan)." 
EI-Dzevzedzani kaze: "Njegovi hadisi su labilni." Ahmed b. Hanbel kaze: "Ostavio 
sam njegov hadis, jer je njegov hadis nesiguran i neispravan." U drugorn navratu 
rekao je: "Nisam zapisivao hadise Sinana b. Sa'da, jer su u pogledu njih prenosioci 
bili nesigurni." Ed-Darekutni ga navodi medu slabima. 

Jahja b. Me'in kaze da je bio povjerljiv. 

EI-Buhari, kao sto stoji u knjizi "El-Ilel el-kebir" od Et-Tirmizija (str. 104), kaze: 
"Kod meneje Sinan b. Sa'dispravanu pogledu imena. On jedobari zadovoljavajuci 
u prenosenju hadisa. Ime Sa'd b. Sinan je greska. Samo je El-Lejs rekao da se zove 
Sa'd b. Sinan." 

Hafiz Ibn Hadzer, Allah mu se smilovao, u knjizi "Et-Takrib" sazeo je navode 
onih koji su ga kritizirali i smatrali povjerljivim, da bi rekao: "Saduk - zadovoljava, 
a imao je predaja koje je iskljucivo on sam prenosio." 

Kazem: Odaklemuda jezadovoljavao (sidk) nakon svegastoje receno? Zatoje 
Ez-Zehebi u "El-Kasifu" rekao: "Ne uzima se za dokaz." Medutim, on nije nistavan 
(metruk), jer je metruk onaj oko cijeg se proglasavanja slabim slazu svi hadiski 
eksperti, sto nije slucaj sa ovim. Najumjereniji od svi navoda o njemu vidio sam 
u spomenu Ibn Adijja u "El-Kamilu" (3/1193) koji kaze: "Ovi hadisi sa svojim 
tekstovima i lancima prenosilaca i razilazenjima oko njih jedni druge podrzavaju. 
Ove hadise nije u osnovi obavezno ostaviti, kao sto spominje Ibn Hanbel da je 
ostavio hadise zbog razilazenja, a u kojem je Sa'd b. Sinan, ili Sinan b. Sa'd, jer u 
samome hadisu i njegovim lancima prenosilaca ima nesto sto je jos vise nesigurno 
od samih lanaca. Niko ih nije u osnovi ostavljao, nego su ih svrstali u svoje musnede 
i djela. Stoga, ovaj lanac prenosilaca je slab, ali hadis ima druge puteve koji mu 
svjedoce i ojacavaju ga. 

L Hadis Abdullaha b. MugafTela, radijallahu anhu. Prenose ga Ahmed (4/87); 
Ibn Hibban (2911) El-Ihsan; El-Hakim (1/349, 4/376-377); El-Bejheki u "El-Esmau 
ves-sifat"(str. 196) putemEl-Hasena, a on od njega sapotpunimlancem prenosilaca. 
Prenosioci su povjerljivi osim El-Hasena koji je bio mudellis (obmanjivac) i koji ga 
prenosi u for mi "an" 

2. Hadis od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, koji prenosi Et-Taberani (11 842), 
a u kojem je Abdur-Rahman b. Muhammed el-Arzemi koji je slab, kao sto kaze 
El-Bejheki u knjizi "Medzmeuz-zevaid" (10/191 -192). 



93 



SeUmhldei-Hiiati 



^ 3. Hadis od Ammara b. Jasira, radijallahu anhu, kojeg El-Hejsemi 
u "Medzdmeuz-zevaid" (10/192) pripisuje Et-Taberaniju. Njegov lanac proglasava 
dobrim. Sa ovim dodatnim hadisima, hadis postaje hasen - dobar. 

Drugi dio hadisa je slab, a prenose ga Et-Tirmizi (2396); Ibn Madze (4031); 
i EI-Kudai u "Musnedus-sihab" (1121) sa prethodnim lancem prenosilaca. 

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je slab, kao sto sam to pojasnio na odgovarajucem 
mjestu. 

Iz hadisa se shvata: 

- Ubrzavanje kazne na dunjaluku je znak dobra koje Allah zeli Svome robu, jer 
se torn kaznom brisu grijesi i povod je njihovog nestanka. 

- Patnja na buducem svijetu je zesca i teza, pa kome Allah ne zeli dobro, odgodi 
mu kaznu, pa tako bude pogoden ponizenjem na Sudnjem danu. 

- Ljudi bivaju iskusani prema velicini i £vstini svoje vjere. Strpljenje u nedacama 
i bolestima uzrok je brisanja grijeha. 

- Vjernik je duzan da bude zadovoljan kusnjama na koje je stavljen i, shodno 
tome, nece se zalostiti, niti na to srditi. 

- Jedan od znakova brisanja grijeha je strpljenje u nedaci. 

44. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Sin Ebu Talhe bio je 
tesko bolestan, te je jednoga dana, dok je Ebu Talha bio odsutan od kuce, dijete 
umrlo. Po povratku kuci, Ebu Talha je odmah upitao svoju suprugu Ummu Sulejm: 
'Kako je djecak?', a ona mu je odgovorila: 'Smirio se, sada mu ;e bolje.' Tada mu je 
postavila veceru, a zatim su legli u postelju i imali intimni odnos. Tek kada je svanulo 
i on se okupao i htio izaci, Ummu Sulejm mu je rekla: 'Dijete je umrlo i ukopali 
su ga.' Tada je Ebu Talha otisao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, 
i obavijestio ga o njenom postupku, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga upita: 
' Jeste li u protekloj noci imali odnos?', na sto Ebu Talha potvrdno odgovori, a Poslanik 
rece: Allahu, daj im blagoslov u njihovoj protekloj noci.' Uzviseni Allah uslisao je 
Poslanikovu dovu i Umrnu Sulejm je zanijela i rodila djecaka. Nakon poroda, Ebu 
Talha joj je rekao: 'Odnesi ga Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem', i poslao je 
i nekoliko hurmi/ Ummu Sulejm kazuje: 'Kada sam Poslaniku donijela dijete, on 
je upitao: 'Da li si ponijela jos nesto?', a sam odgovorila: 'Da, hurme.' Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, uzeo ih je i sazvakao, a zatim ih stavio u djetetova usta 
i protrljao njima njegove desni i nadio mu ime Abdullah." (Muttefekun alejhi) 

U predaji kod El-Buharija navodi se da je Ibn Ujejne rekao: "Rekao je jedan 
ensarija: "Vidio sam kasnije da su imali devetero djece i svi su Kur'an naucili 



94 



RADOST PQGLEDA KOMBW'TAR RJ/ADUS-SAUHINA 



napamet"*, tj. djece ovog Abdullaha. 

U Muslimovoj predaji stoji: "Kada je preselio Ebu Talhin i Ummu Sulejmin 
sin, ona je rekla ukucanima: 'Nemojte govoriti Ebu Talhi za smrt njegovog sina sve 
dok mu ja ne kazem.' Kada se Ebu Talha vratio kudi, ona mu je spremila veceru 
I posebno se lijepo dotjerala za njega. Tu noc su imali i odnos, nakon cega mu se 
ona obratila: 'Ebu Talha, sta mislis kada neki ljudi dadnu pozajmicu odredenim 
clanovima svoje porodice, a onda zatraze da im vrate tu pozajmicu, da li imaju 
pravo da im to uskrate?' Ebu Talha, ne sluteci sta mu zeli red, odgovori: "Nemaju." 
Zatim mu Ummu Sulejm rece: 'Onda mirno podnesi gubitak svoga sina.' Ebu 
Talhu pogodi ta vijest i, ne mogavsi razmisljati o mudrosti njenog postupka, rece 
ioj: Pustila si me da se odzunupim, a onda si me obavijestila o mom sinu.' Nakon 
toga, ustao je i otisao AHahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa ga je 
obavijestio o onome sto se zbilo medu njima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rece mu: Allah vas blagoslovio u vasoj protekloj noci."' 

Uzviseni Allah uslisao je Poslanikovu dovu i ucinio da Ummu Sulejm zanese. 
Kada se trudnoca blizila kraju i nazirao porod, Ummu Sulejm zanemari svoje stanje 
i krenu skupa sa Ebu Taihom, Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, 
i ostalim mudzahidima u dzihad protiv neprijatelja. 

Medutim pri povratku, pred samorn Medinom, obuzese je zestoki porodajni 
bolovi. Ebu Talha tada, zeleci ostati u torn mjestu (zbog njenog stanja) a da Allahov 
r oslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nastavi povratak u Medinu, rece; 'Gospodaru, 
T\ znas da volim krenuti na put u drustvu sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi 
ve seilem, i vracati se s puta zajedno sa m'im, ali 13 znas zbog cega u ovom trenutku 
ne mogu tako postupiti.' Ipak, Ummu Sulejm, pored svega, ne pristade na to i rece: 
Ebu Talha, prosli su me bolovi, nastavi dalje?' 

Odmah po dolasku u Medinu, rodila je sina. 

Enes kazuje: "Moja mati me zovnula i rekla: 'Neka ga niko ne 2adoji dok rano 
ujutro ne odes s njim do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.' Kada 
je svanulo, uzeo sam dijete i odnio ga AHahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve 
sellem'" Zatim je naveo hadis u cijelosti. 



Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (3/169) - Fethul-Bari, Muslim (2144, 23). 



Manje poznati pojmovi: 

Ebu Talhin sin je Ebu Umejr s kojim se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, salio rekavsi, kako se navodi u Sahihu; "0 Ebu Umejre, sta je uradio vrapcic?" 



95 



SeHinh. Mel-Hitali 



Iz hadisa se shvata: 

- Uljepsavanje i dotjerivanje zene svome muzu, kako bi ga privolila na intimni 
odnos, kao sto je uradila Ummu Suiejm sa Ebu Talhom, radijallahu anhuma, 
a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potvrdio je njen postupak svojom dovom da 
im Allah dadne bereket. 

- Rad zene u korist svoga rnuza i sluzenje muzu, kao sto je uradila Ummu 
Suiejm kada mu je postavila veceru, pa je on jeo, a zatim mu se ukrasila, a potom 
mu prenijela informaciju mudro i pronicljivo. 

- Utemeljenost izgovaranja rijeci u prenesenom znacenju, ukoliko se za tim 
ukaze potreba. Takvo postupanje ne smatra se laganjem, jer se upotrebljavaju rijeci 
u prenesenom znacenju u kojima nema lazi, a uvjet njihove dozvoljenosti jeste da 
se ne narusava nicije pravo, niti pomaze neistina, te da takve formulacije budu 
svojstvene arapskom jeziku. 

- Jedan od lijepih primjera koristenja prenesenih znacenja navodi se u predaji 
u kojoj stoji da je saradnik jednog vladara upitao nekog covjeka, kojeg je optuzivao 
za mrznju prema vladaru i kritiziranje oblacenja erne odjece koju su nosili njegovi 
podanici, da mu kaze svoje misljenje o nosenju erne odjece, pa rnu je rekao: "Tako mi 
Allaha, svjetlo je u crnini" pa je ovaj bio time zadovoljan i ostavio ga, a covjek je mislio 
na svjetlost oka u crnini zjenice. Njegova zakletva nije bila grijeh, niti ju je prekrsio. 

Postoje i drugi slicni primjeri tevrije (simulacije). U serijatskim tekstovima 
navodi se olaksica za koristenje prenesenih znacenja, kao sto sam pojasnio u svojoj 
knjizi "Es-Sidku ve eseruhu fi-stikrari el-mudzteme" (Istiniti govor i njegov utjecaj 
na stabilnost drustva). 

Znaj, Allah ti se smilovao, da je Ummu Suiejm na ovo strpljenje i predanost 
Allahu Uzvisenom motivirala nada da ce je Allah nagraditi za ono sto jo) je uzeo, 
jer da je svoga muza Ebu Talhu obavijestila o smrti sina u tim prvim trenucima, 
oneraspolozila bi ga i ne bi postigla cilj koji je zeljela. Kako je Allah znao iskrenost 
njene namjere, dao joj je da postigne cilj i podario joj dobro potomstvo. 

- Uslisavanje Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, dove. Allah im je dao 
blagoslov u toj njihovoj noci> kao i blagoslov u njihovom rodenom djetetu koje je 
zaceto te noci, pa je i ono imao brojno i cestito potomstvo. 

- Ko ostavi nesto radi Allaha, Allah ce mu dati bolje od toga. Kada se Ebu Talha 
pomirio sa Allahovim odredenje ocekujuci nagradu za svoje umrio dijete, Allah ga 
je pocastio rodenjem i drugog djeteta i dao rnu cestito i blagoslovljeno potomstvo. 

- Kada covjeka pogodi neka nedaca, pohvalno je u takvim trenucima utjesiti 
ga, kao sto je ucinila Ummu Suiejm sa Ebu Talhom kada mu je navela primjer 
posudene stvari. 

96 



RADOST POGLEDA KOM£NTARPIJADUS-SAUHJNA 



• Od stvari koje pornazu u strpljenju jeste i da covjek poznaje samog sebe. 
Uzviseni Allah podario je covjeku zivot, stvorio ga iz nicega i obasuo ga vidljivim 
i nevidliivim blagodatima. On je i na pocetku i na kraju dio Allahovog vlasnistva. 
Stoga, kada covjeka zadesi kakva nedaca tako sto ga Allah list necega sto posjeduje, 
to znaci da je pravi Vlasnik vratio dio onoga sto jedarovao. Zato onaj kome je nesto 
dato na povjerenje i cuvanje ne treba se srditi na onoga ko mu je to posudio kada 
zatrazi povrat. 

Kako je samo Lebid b. Rebi a Hjepo rekao: 

'Stia su imetak i porodice 

oshn posudene stvari, 

A jednoga dana se posudene stvari, 

vratiti moraju" 

U kazivanju o Urnmu Sulejm i njenom muzu Ebu Talhi jasan je dokaz da su 
pni prethodnici znali ovu cinjenicu - poznavali su sebe, pa su spoznali svoje stanje 
prema svome Gospodaru i onda ga cijenili onako kako Ga istinski treba cijeniti. 

Ova znacenja uzeta su iz rijeci Uzvisenog: "A ti obraduj strpljive, one koji, kada 
ih kakva nevolja zadesi, samo kazu: 'Mi smo Allahovi i Njemu cemo se vratiti."' 
iEl-Bekare, 155-156) 

Ove lijepe rijeci podrazumijevaju dva velika temelja koja, ukoliko ih spozna 
co\iekovo srce, ona ce ga utjesiti u nedaci: 

prvi temelj: covjek, njegova porodica i imetak u sustini pripadaju Allahu, azze 
ve dzelle; 

drugi: konacni povratak i zavrsetak je kod Allaha, Istinskog Zastitnika, koji ce 
covjeku isplatiti njegov racun. 

Ako je ovo covjekov pocetak i njegov kraj, pa kako da se raduje onom sto posjeduje 
Hi da se zalosti za onim sto izgubi? Njegovo razmisljanje o pocetku i povratku je najbolji 
pomagac da se okiti strpljenjem prilikom nesreca, nedaca, iskusenja i smutnji. Allahu, 
ucvrsti nas postojanim govorom na ovorn i buducem zivotu. 

- U hadisu se pojasnjava Ummu Sulejmina cvrstina u vjeri, strpljenje, jako 
ubjedenje i razborito razmisljanje. O velicinu njene licnosti, pored ovoga sto se 
navodi u hadisu, dovoljno govori i cinjenica da je njen vjencani dar bio islam, 
ti. kada je dosao Ebu Talha da je zaprosi, a bio je musrik, uvjetovala je sklapanje 
braka njegovim prelaskom na islam, pa ga je Allah putem nje spasio od Vatre. 



97 



Sdimb/jdel-mafi 



Prisustvovala je borbi zajedno sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi 
ve sellem, i sluzila mudzahide... Ona je zena koja je sebe zavjetovala na uslugu 
Allahovoj vjeri... Neka joj se Allah smiluje, neka je njome zadovoljan i neka je 
nastani u najvisem Firdevsu. 

45. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nije junastvo u hrvanju nego je junastvo savladati 
se u srdzbi." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (10/518) - Fethul-Bari; Muslim (2609). 

Iz hadisa se shvata: 

- Islam je promijenio pagansko shvatanje istinskog jursastva i snage ukazujuci 
na to da je istinsko junastvo u plemenitom ponasanju koje izgraduje uzoritu 
muslimansku licnost. Najjaci je onaj covjek koji obuzdava svoju dusu £ odvikne je 
od njenih strasti. 

- Borba sa samim sobom i obuzdavanje duse teze je od borbe protiv neprijatelja. 

- Obaveza izbjegavanja srditosti, jer srdzba uzrokuje mnoge tjelesne, psihicke 
i drustvene anomalije. 

- Srdzba je ljudska osobina koja se moze sputati s nekoliko stvari, a jedna od 
njih je suzdrzavanje i obuzdavanje. 

- Zabrana napadanja drugih u stanju srdzbe i si. 

46. Od Sulejmana b. Surda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Sjedio 
sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, a dvojica ljudi pocela su se 
medusobno svadati. Jedan od njih bio je sav pocrvenjeo, a vratne zile su mu se 
napele od srdzbe. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'ja znam rijeci, 
kada bi ih izgovorio, otislo bi od njega ono sto ga je snaslo. Kada bi rekao: 'E'uzu 
billahi mines -sejlanir-radzim', popustilo bi ga ono sto ga je snaslo.' Prisutni torn 
covjeku tada rekose: 'Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je ti je da kod 
Allaha zatrazis utociste od prokletog sejtana."' (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (6/337) - Fethul-Bari; Muslim (2610). 



98 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Iz hadisa seshvata: 

- Hadis je izrecen na osnovu rijeci Uzvisenog: "A ako te sejtan pokusa na zlo 
navesti, ti potrazi utociste u Allaha, On uistinu sve cuje i zna." (El-E'araf, 200) 

- Srdzbu izaziva sejtan, jer ona uzrokuje nanosenje stete u covjekovoj vjeri 
i dunjaluckim stvarima. Stoga je neophodno prekinuti povod srdzbe, tj. sejtansko 
nagovaranje na zlo, trazenjem utocista kod Allaha. Kako su ashabi ljudi, i njlh moze 
zadesi srdzba kao i ostale ljude, ali se oni odlikuju nad drugima po svome brzorn 
odazivanju na Postanikove, sallallahu alejhi ve sellem, opomene i neustrajavanju 
u neistini. 

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, mudrost u pozivanju ka Allahu, 
opominjanje Allahom i upucivanje savjeta muslimanima. Naime, Poslanikova 
mudrost ogledaia se u indirektnom upucivanju savjeta osobi od koje nije ocekivao 
da ce prihvatiti savjet, tako da se na taj nacin obracao svim prisutnim iako je savjet 
bio upuceno odredenoj osobi. 

- Pohvalnost savjetovanja drugih, iako oni savjet ne traze. 

• Poslanik je dozvolio prisutnima da njegove rijeci prenesu i onima koji su bili 
odsutni sa tog skupa, kako bi iz njih i oni uzeli pouku. 

47. Od Muaza b. Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Ko savlada svoju srdzbu i onda kada bude u mogucnosti da 
le ispolji, Allah ce ga na Sudnjem danu pozvati pred svim stvorenjima, da izabere 
koju god hoce od dzennetskih hurija." (Prenose Ebu Davud i Et-Tirmizi, koji kaze 
da je hadis hasen) 



Dokumentacija hadisa; 

Hadis je hasen, a navode ga Ebu Davud (4777); Et-Tirmizi (2021, 2493); Ibn 
Madze (4186) putem Sejjida b. Ebi Ejjuba, a on od Ebu Merhuma, a on od Sehla b. 
Muaza, a on od svoga oca. Kaiem: "Ovaj lanac prenosilaca je dobar, insallah." 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na obuzdavanje srdzbe, jer to je jedna od osobina iskrenih vjernika, 
sadrzana u rijecima Uzvisenog: "Koji srdzbu savladuju i ljudima oprastaju. A Allah 
voli dobrocinitelje!" 

- U obzir se uzima vrijednost oprosta kada postoji mogucnost za osvetom. 



99 



Sclimb.'kid-Hilali 



48. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je neki covjek rekao 
Vferojjesniku, sallailahu alejhi ve sellem: "Preporu£i mi nesto." Na to mu Poslanik 
rece: "Wemoj se srditi" Covjek je nekoliko puta ponovio isto pitanje, a Poslanik mu 
je svaki put odgovorio: "Memoj se srditi." (Prenosi Ei-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Prenosi El-Buhari (10/519) - Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Davanje savjeta onome ko ga trazi. Zapravo, to je pravo jednog muslimana 
kod njegovog brata. 

- Ponavljanje savjeta donosi korist onome ko se savjetuje, jer se ponavljanjem 
postize dodatna korist. 

- Srdzba uzrokuje nastanak velike stete i ne donosi nikakvo dobro izuzev ako 
se covjek srdi zbog krsenja Allahovih propisa. 

- Pokuda srdzbe i udaljavanje od njenih povoda, jer se zastitom od nje 
objedinjuje sve dobro. 

- Pokudena srdzba odnosi se na ovodunjalucke stvari, a pohvalna srdzba je 
srdzba u ime Allaha i radi pomaganja Njegove vjere. Poslanik, sallailahu alejhi ve 
sellem, srdlo se samo kada bi se krsile Allahove zabrane i svetinje. 

- Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, naredivao bi onome ko se rasrdi 
da poduzme neke povode kojima ce od sebe odvratiti srdzbu i koji ce ga umiriti 
Evo nekih: 

a a . ) ,. V ' 1 f r ov ' esnik ' salla "ahu alejhi ve sellem, naredio je onome ko se rasrdio da 
kod Allaha trazi zastitu od prokletog sejtana, a to je vec prethodno receno. 

b) Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, naredio je onome ko se rasrdi da suti. 
U vjerodostojnom hadisu, shodno mnostvu puteva koima se prenosi, od Abdullaha 
b. Abbasa navodi se da je Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se 
neko od vas rasrdi, neka suti. Ovim se suzava krug srdzbe, jer srditi u svojoj srdzbi 
izgovon njeci za koje se pokaje kada prode srdzba, a kada usuti, sve ovo zlo nestane." 

c) Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve seJlem, naredio je onome ko se rasrdi da 
s,edne <1> legne. U vjerodostojnom hadisu od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi 
se da je Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se neko od vas rasrdi 
stojeci, neka sjedne, pa ako srdzba od njega ne ode, neka legne." 

Prije i poslije svega ovoga potrebno je da covjek obuzda svoju dusu i ne dadne 
puta sejtanu ka njoj. Omer b. Abdul-Aziz rasrdio se jednoga dana, a njegov sin 
Abdui-Mehk, Allah im se smilovao, rekao mu je: Ti, vodo vjernika, i pored onoga 



100 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA 



sto ti je Allah dao i cime te je odlikovao, ovako se srdis." Omer mu re£e. *'Zar se ti 
ne srdis, Abdul-Melik?" Odgovori mu: "Kakva mi je korist od velicine moje utrobe 
ako u nju ne budem stalno vracao srdzbu kako se ne bi pojavila." 

49. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanika, sallallahu alejhi ve seliem: 'Vjernika i vjernicu neprestano ce pogadati 
iskusenja u njima samima, djeci i imecima sve dok im se ne izbrisu svi grijesi tako 
da se susretnu sa uzvisenim Allahom bez ijednog grijeha." (Prenosi Et-Tirmizi i 
kaze da je hasen-sahih) 

Dokurnentacija hadisa: 

Hadis je dobar, prenose ga Et-Tirmizi (2399); Ahmed (2/287, 450); Hakim 
(1/346) El-Hakim kaze: "Ovaj hadis je vjerodostojan, prema uvjetima iMuslima, a 
sa njim se slozio i Ez-Zehebi." Kazem: "Muslim ne navodi hadise od Muhammeda 
b. Amra, osim uporedo sa drugim prenosiocima iz njegove generacije, a njegov 
status je 'saduk' - zadovoljava, pa je lanac prenosilaca dobar." 

Izhadisaseshvata; 

- Vjernik je izlozen razlicitim vrstama iskusenja i ispita. 

- Radost za covjeka koji bude stavljen na kusnju, kako Uzviseni kaze: "Mi cemo 
vas u iskusenje dovoditi, malo strahom i gladovanjem, te gubljenjem imetka, 
zivota i ljetine. A ti obraduj strpljive!" (El-Bekare, 155) 

- Iskusenje je povod za oprost grijeha ukoliko covjek iskaze zadovoljstvo 
Allahovom odredbom i savlada svoju srdzbu. 

- Jedan od vidova Allahove milosti prema Njegovim robovima vjernicima jeste 
da im ovosvjetskim nedacama i neugodnostima pobrise grijehe na dunjaluku. 

50. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Ujejne b. Hisn 
dosao je u posjet svom braticu El-Hurru b. Kajsu koji je bio je jedan od Omexovih 
bliskih saradnika. Inace, svi Omerovi prijatelji i saradnici, i mladi i stariji, bili su 
ucaci Kur'ana (pobozna ulema). Znajuci za ugled koji El-Hurr uziva kod Omera, 
Ujejne zarnoli svoga bratica: Ti uzivas ugled kod ovoga vode, pa zatrazi od njega 
dozvolu da ga posjetim.' El-Hurr tako i uradi, a Omer pristade. Kada je Ujejne usao 
kod Omera, rekao je: 'Sine El-Hattabov! Tako mi Allaha, ti nam ne dajes mnogo, 
niti medu nama pravedno sudis.' Cuvsi to, Omer b. El-Hattab toliko se rasrdio da je 
cak pomislio i da ga fizicki kazni. Medutim, El-Hurr se umijesa medu njih dvojicu 
i rece: 'Vodo vjernika, Uzviseni Allah rekao je Svome Vjerovjesniku: Ti prastaj!, 



101 



Sclimb.'tdi-t-Hilali 



i trail da se cine dobra djela, a neznalica se kloni!' (EI-E'araf, 199). Ovo je jedna 
neznalica.' Tako mi Allaha, prouceni ajeti zaustavili su Omera i stao je na granicama 
koje je postavila Knjiga Uzvisenog Allaha." (Prenosi El-Buhari) 



Dokumcntacija hadisa: 

El-Buhari (8/304-305) - Fethul-Bari. 

Iz hadisa seshvata: 

- Vrijednost ucaca i hafiza Kur'ana, a to su ucenjaci koji postupaju po njegovim 
propisima, a ne zaraduju njegovim ucenjem. 

- Uputa vladaru da bliske saradnike uzrne iz reda ucenjaka, te da se sa njima 
druzi i od njih trazi misljenje. 

- Misljenje koje iskazu ucenjci ne proizlazi iz hira ili radi koristi, vec iz pomoci 
Allahovoj vjeri i Poslaniku. Istina je ucenjacima draza od samih njih, njihovih 
roditelja, sinova, porodice. 

- Vladar treba da se lijepo ophodi prema ucenima i pre ma svojirn savjetodavcima, 
tako sto ce prihvatiti njihove savjete, izuzev ako upucuju na nepokornost i grijeh. 

- Odlika Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, koji je zastajao na Allahovim 
granicama izvrsavajuci Njegove naredbe, a ne bi ih prelazio. 

- Mudrost ucenjaka prilikom upucivanja savjeta svome vode ili nadredenom. 

- Pohvalnost strpljivosti vode na uvredama svojih podanika i nastojanje da 
zadobije korist za njih. 

- Strpljenje vode vjernika Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, ocitovalo se 
na vise mjesta u ovom hadisu: 

- Kada mu je Ujejne b. Hisn rekao: "A tako, sine El-Hattabov'; ovo je oznadavalo 
prijetnju. 

- Kada je rekao "sine El-Hattabov" sto je bio jedan vid njegovog grubog odnosa 
pri obracanju. Prece je bilo da ga oslovi sa "emirel-muminin - vodo vjernika" 
medutim, ovaj nije poznavao stepene velikana. 

- Kada je Omera opisao kao covjeka koji ne daje mnogo, sto znaci da je skrtac, 
niti da pravedno sudi, sto znaci daje nepravedan. 

Omerovo nastojanje da priskrbi korist za podanike ocituje se u njegovom 
postupku uvakufljenja udjela onih cija srca treba pridobiti. Ujejne b. Hisn bio je od 
onih cija srca treba pridobiti, kome je Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem, dao iz 
ratnog plijena sa Hunejna. Islam je jos tada bio u stalnom usponu, sve dok se nije 
dobro ucvrstio i manifestovao. Omer, radijallahu anhu, vidio je daje nestao razlog 
zbog kojeg je Allahov Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem, davao onima cija srca 

102 



RADOST POGLEDA KOMENTAH RJJADUS-SAUHINA 



treba pridobiti, pa je obustavio izdvajanje u tu svrhu. Zbog toga se Ujejne b. Hisn 
rasrdio i pripisao Omeru epitete skrtosti i nepravde. 

- U hadisu nije dokaz onima koji tvrde da je vladaru dozvoljeno izolirati se od 
podanika. Omer, radijallahu anhu, niti uzimao posebnu zastitu i nije se izdvajao, 
izuzev kada bi se osamljivao i odmarao. El-Hurr b. Kajs trazenjem dozvole ustvari 
je zelio da se Ujejne b. Hisn i voda vjernika sastanu nasamo. 

51. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nakon moje smrti pojavit ce se sebicnost 
i stvari koje cete vi prezirati." Prisutni ashabi upitase: "Allahov Poslanice, pa sta nam 
preporucujes?" On rece: "Ispunjavajte svoje obaveze i molite Allaha za svoja prava." 
(Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (6/612) - Fethul-Bari; Muslim (1843). 

Iz hadisa seshvata: 

- Strpljivost u onome sto je odredeno i zadovoljstvo slatkom i gorkom presudom, 
dobrim i zlim. 

- Podsticaj na poslusnost i pokornost, cak i ako je vladar nepravedan, dat ce 
mu se njegovo pravo u pokornosti, a nede se protiv njega praviti pobuna niti ce 
se skidati sa vlasti, vec treba moliti Allaha ponizno da sacuva njegova zla i da ga 
popravi. Ovakav postupak je uvjetovan okolnoscu ako vladari ne ispolje jasno 
nevjerstvo. 

- Hadis je jedan od dokaza Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellern, 
vjerovjesnistva, jer nas je obavijestio o onome sto ce se dogoditi u buducnosti 
njegovog ummeta. 

- Dozvola da se ukaze na ocekivano iskusenje kako bi se onaj ko ce biti iskusan 
priprernio za ono sto mu je obecano, te da bi bio strpljiv i nadao se nagradi od Allaha. 

- Pridrzavanje za Kur'an i sunnet izvodi iz smutnje i razilazenja. To je svjetlo 
koje ti pokazuje istinu istinom, a neistinu neistinom. 

- Podsticaj na jedinstvo muslimanske zajednice. Otklanjanje stete prece 
je od pridobijanja koristi. Trazenje licnoga prava moze odvesti u sukob sa 
pretpostavljenima, a odatle proizlaze razilazenja i cjepkanja. Tada se ocituje da je 
jedinstvo islamskog ummeta najveca korist i najuzviseniji cilj. 



103 



Selim b. 'Idet-HiUili 



52. Od Ebu Jahjaa Usejda b. Hudajra, radijallahu anhu, prenosi se da je neki 
covjek ensarija rekao: "Allahov Poslanice, zar me neces postaviti za namjesnika 
kao sto si postavio tog i tog?" Na to mu Poslanik rece: "Vi cete sigurno poslije 
mene dozivjeti vrijeme kada ce se na odgovorne polozaje postavljati oni koji ih nisu 
dostojni, pa se strpite sve dok me ne nadete na Izvoru" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (7/117) - Fethul-Bari; Muslim (1845). 

Iz hadisa se shvata: 

- Nije dozvoljeno traziti vlast i namjesnistvo, a onome ko ga trazi, ne daje mu se. 

- Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: "Vi cete sigurno poslije mene 
naici na davanje prednosti drugima" donose sljedecu koristi: negiranje misljenja 
onoga ko je trazio namjesnistvo da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
dao prednost drugome covjeku nad njim. Time je pojasnio da se to nece desiti 
u njegovo vrijeme, te da ga time nije posebno izdvojio, vec radi koristi muslimana, 
i da ce se davanje prednosti ovosvjetskim stvarima desiti poslije njega. 

- Strpljivost u nepravdi vladara koji za sebe zadrzava materijalna sredstva i ne 
dizanje pobune protiv njega ukoliko ne pocini jasno nevjerstvo. 

- U ovom hadisu pojasnjava se jedna vrlina ensarija, a ona je da ce prici Izvoru 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Ibn Kajjim el-Dzevzijje, Allah mu se smilovao, u knjizi "Medaridzus-salikin" 
(2/293) kaze: "Razmisli o tajni odredenja, kada je Mudri i o svemu obavijesteni odredio 
da ce drugi ljudi mimo ensarija imati prednost u dunjaluckim stvarima, a ensarije su 
davale prednost drugima kako bi ih On Uzviseni, za to davanje prednosti svojoj braci 
na dunjaluku nad samima sobom, nagradio uzvisenim stanistima u vrtovima Adna 
u odnosu na druge ljude. Iz toga se tada jasno ocituje vrijednost njihovog davanja 
prednosti i njegov stepen, tako da ce im uveliko zavidjeti oni kojima je data prednost 
nad njima na dunjaluku. To je Allahova pocast koju On daje kome zeli, a Allah je 
Vlasnik velikoga obilja. Kada vidis ljude da traze prednost nad tobom, iako ti sam dajes 
prednost drugima, znaj da je to dobro koje se tebi zeli dati." Allah Uzviseni najbolje zna. 

Fikhska korist 

Jedna od nedaca ovog vremena j este da su vlast preuzeli ljudi koji traze prednost 
nad potcinjenima i uskracuju im njihova prava. Zato su neki inicirali sljedece 
pitanje; Da li je dozvoljeno muslimanu da ovima koji uskracuju prava dadne kakvu 
protunaknadu ili da im ponudi poklon kako bi ostvario neko od svojih prava? 

104 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIH1NA 



Neki ucenjaci, neka ih Allah sacuva, odgovorili su u pozitivnom smislu i rekli: 
"Ovo se ne smatra mi torn, jer mito predstavlja ono sto se koristi za opovrgavanje 
istine ili realizaciju neistine, sto nije slucaj sa ovim postupkom." 

Ovu fetvu treba kriticki sagledati iz nekoliko aspekata: 

a) Davanjem nesto imetka ili kakvog poklona onima koji uskracuju prava ustvari 
ih pomazemo ih u njihovoj nepravdi i na taj nacin oni ustrajavaju u uskracivanju 
prava drugim ljudima, sto predstavlja saradnju u grijehu i neprijateljstvu. 

b) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem, naredio je ensarijama da 
budu strpljivi kada im ljudi budu uskracivali prava i sebi budu davali prednost 
u dunjaluku. Nepotrebno je da ovako postupa onaj kome je njegovo pravo uskraceno 
ili su namjesnici i odgovorni sebi dali prednost nad njim u necemu od dunjaluka. 
Ko se boji Allaha, On ce mu dati izlaza. 

c) Pokloni namjesnicima spadaju u potkradanje, a nije dozvoljeno pomagati 
potkradanje. 

53. Od Ebu Ibrahima Abdullaha b. Ebi Evfaa, radijallahu anhuma, prenosi se 
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem, u jednom od vojnih pohoda, 
sacekao sve dok sunce nije nagelo zapadu, a onda je ustao i rekao: "O ljudi, nemojte 
prizeljkivati susret sa neprijateljem i molite Allaha za spas, a kada ih susretnete, onda 
budite strpljivi. Znajte da je Dzennet pod sjenama sablji" Zatim je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve seilem, rekao: "ALlahu, Ti koji spustas Knjigu, pokreces oblake, 
porazavas neprijatelje, porazi ih i daj nam pobjedu nad njima." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (6/33) - Fethul-Bari; Muslim (1742). 

Iz hadisa seshvata: 

- Priprema za dzihad, a ta priprerna obuhvata nabavljanje vojne opreme i fizicku 
pripremu radi borbe s neprijateljem, te utjecanje Allahu Uzvisenom dovom nakon 
ostavljanja grijeha, kao i iskreno pokajanje, 

- Pohvalnost upucivanja dove tokom nedaca i nesreca, a posebno kada se bojni 
redovi sukobe, jer je to jedno od mjesta na kojima se dova uslisava. 

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve seilem, samilost prema ashabima 
i ummetu. 

- Neoslanjanje iskljucivo na materijalnu snagu i negubljenje opreznosti, 
rezervisanosti i odlucnosti. 



105 



SeUmb. 'Mel-Hitati 



- Strpljenje prilikom susreta s nepijateljem, a to je jedan od najvaznijih 
elemenata cvrstine u dzihadu. 

- Preporuka borcima na Allahovorn putu da postupaju u skladu sa nacelima 
vjere i poducavanje onome sto im je potrebno. 

- Pohvalnost priblizavanja Allahu spominjanjem Njegovih lijepih imena 
i uzvisenih svojstava. 

- Uzviseni Allah otkupio je od vjernika njihove zivote, imetke i nagradio ih 
Dzennetom. 

- Allahovorn Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dat je jezgrovit govor 
i mudrost. Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, dova je najrjecitija 
i najcjelokupnija. Objavljivanjem Knjige desila se ahiretska blagodat, a ona je islam, 
pokretanjem oblaka desila se dunjalucka blagodat, a ona je opskrba. Porazom 
neprijatelja sacuvale su se obje ove prethodne blagodati. 

- Zabrana prizeljkivanja sukoba sa neprijateljem. 

Znaj, Allah ti se smilovao, da zabrana prizeljkivanja sukoba sa neprijateljem ne 
znaci prijezir dzihada, ili da osoba sama sebe podstice na borbu ili da prizeljkuje 
pogibiju na Allahovorn putu. Na sve ovo Mudri Zakondavac podstice i svrstava 
u osobine bogobojaznih i stepene iskrenih. Iz zabrane prizeljkivanja sukoba 
s neprijateljem treba da shvatimo sljedece stvari: 

a) Ne biti zadivljen mnostvom i oslanjati se na snagu, jer to vodi ka umanjenom 
interesu za stanje neprijatelja i prizeljkivanje susreta sa njim, a tada nece koristiti 
ni§ta mimo Allahove odluke, kao sto se desilo muslimanima na dan Hunejna. 

b) Sukob s neprijateljem je nepoznanica, pa Sovjek ne zna da li ce biti cvrst ili 
ce pobjeci kada ugleda sijevanje sablji, odsijecanje glava i potresanje dusa. Uzviseni 
Allah to jasno opisuje u Svojim rijecima: "Vi ste prizeljkivali smrt prije nego sto ste 
se s njom suocili, pa ste je vidjeli, bila je vama naocigled!" (Ali Imran, 143) 

Zato je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio ono sto je korisno, 
a to je da se Allah moli za spas, za postojanost i cvrstinu prilikom sukoba, kada se 
nastoji traziti sehadet (pogibija kao sehid), jer je Dzennet ispod sjenki sablji. 



106 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Poglavljecetvrto 

ISKRENOST-SIDK 

Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Medaridzus-salikin" (2/268) opisuje 
istinoljubivost: "Ona je stepen najboljih i najvrednijih ljudi iz koje nastaju svi stepeni 
onih koji hode ka Allahu. Istinoljubivost je najispravniji put, jer onaj ko ne bude po 
njemu isao, svrstan je medu one koji su ostali bez opskrbe, koji su propali. Putem 
istinoijubivosti pravi se razlika izmedu licemjera i vjernika, te izmedu stanovnika 
Dzenneta i stanovnika Vatre. 

Istinoljubivost je Allahova sablja na Njegovoj zemlji koja se nece staviti na nesto 
a da ga nece presjeci, niti ce se sukobiti sa neistinom a da je nece saviadati i oboriti. 
Ko istinoljubivost bude uzimao za ispomoc u napadu, nece modi biti odvracen, 
a ko je bude koristio u svome govoru, svojom rijecju ce nadvladati svoje suparnike. 

Istinoljubivost je srz djela i stjeciste svih stanja. Ona podstice da se preovladaju 
strahote i predstavlja vrata na koja se ulazi radi priblizavanja Uzvisenorn. 

Istinoljubivost je temelj vjerske gradevine i glavni stub ogromnog satora koji se 
naziva ubjedenje. Njen stepen dolazi neposredno iza stepena vjerovjesnistva koji 
predstavlja najveci stepen. Iz njihovih stanista u Dzennetu ce izbijati izvori i rijeke 
ka stanistima istinoljubivih, isto kao sto je iz srca jednih ka srcima drugih na ovome 
svijetu stizala kontinuirana podrska." 

Istinoljubivost oznacava saglasnost vanjstine sa nutrinom, govora sa djelom 
i vijesti sa stvarnoscu. 

Uzviseni Allah kaze: "O vjernici, bo;te se Allaha i budite s onima koji su 
iskreni." (Et-Tevbe, 119) 

Uzviseni Allah trazi od Svojih robova vjernika da budu istinoljubivi i da se 
pridrzavaju istinoijubivosti kako bi btli njeni nosioci i zajedno sa njenim nosiocima 
koji hode putem istine. 

Uzviseni kaze: "I iskrenim muskarcima i iskreni m zenama." (El-Ahzab, 35) 
Istinoljubivost je pohvalna odlika koja se trazi od vjernika, bili oni muskarci ili zene. 

Uzviseni kaze: "Bolje bi im bilo da su prerna Allahu iskreni." (Muhammed, 21) 
Uzviseni Zastitnik obavjestava o plodovima istinoijubivosti, a to su dobro i spas. 
Istinoljubivost u djelima daje istinsku vrijednost jer predstavlja njihovu sustinu. 
Kada iskreno u Allaha vjeruju i potvrduju to vjerovanje iskreno cineci pokornost, 
onda je ta istinoljubivost najbolje sto mogu zadobiti. 



107 



Selimkldd-Hikt, 



54. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Istinoljubivost vodi ka dobrocinstvu, a dobrocinstvo vodi 
ka Dzennetu. Doista ce covjek govoriti istinu sve dok kod Allaha ne bude zapisan 
kao istinoljubiv. Laz vodi ka nemoralu, a nemoral vodi ka Vatri. Covjek ce lagati sve 
dok kod Allaha ne bude upisan kao lazljivac." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

EI-Buhari (10/507) - Fethul-Bari; Muslim (2606). 

Ez hadisa seshvata: 

- Podsticaj na istinoljubivost, jer je ona povod svakog dobra. 

- Upozoravanje na laz i olahak odnos prema njo;, jer je ona povod svakoga zla. 

- Ko bude nastojao tragati za istinoljubivoscu, ona ce postati dio njegove 
prirode, ako bude imao za cilj laz, ona ce postati dio njegovog ponasanja. 

- Ko bude po necemu poznat, ispravno je da po tome bude i opisan. 

- Lijepi oblici ponasanja postizu se nastojanjem da se te osobine zadobiju, 
jer dusa pada pod utjecaj uzimanjem povoda dobra i mijenja svoju prirodu, 
a suprotnom ce se suprotno i desiti. 

- Konacno staniste dobrih d|ela je u Dzennetima, a rnjesto losih djela je 
u Dzehennemu. 

55. Od Ebu Muhammeda el-Hasena b. Alijja b. Ebi Taliba, radijallahu anhuma, 
prenosi se da je rekao: "Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upamtio 
saan sljedece rijeci: 'Ostavi sve ono sto ti je sumnjivo, a drzi se onoga sto ti nije 
sumnjivo. Zaista je istinoljubivost smirenost, a laz sumnjicavost.'" (Prenosi ga 
Et-Tirmizi i kaze da je sahih) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je vjerodostojan, a navode ga Et-Tirmizi (2518); En-Nesai (8/327, 
328); Ahmed (1/200); putevima od Su'beta b. Burejda b. Ebi Merjema, a on od 
Ebu El-Havraa es-Sa'dija, koji je rekao: "Upitao sam El-Hasena b. Alijja: 'Sta si 
upamtio od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?', a potom je spomenuo 
gore navedenu predaju. 

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su potpuno povjerljivi. 
Ovom hadisu svjedoce i drugi hadisi od Enesa b. Malika i Abdullaha b. Omera, 
radijallahu anhu. 



108 



RADOST POGLEDA KOMEMTAR RlfADUS-SAUHtiVA 



Iz hadisa se shvata: 

- U bogobojaznost spada zastajanje prilikom sumnji i manje jasnih st\'ari, 
te cuvanje od njih. U pogledu cisto jasnoga halala u srcu vjernika ne nastaje nikakva 
sumnja, a onaj ko se bude cuvao surnnjivih stvari, sacuvat ce svoju vjeru i cast. 

- Precizno preispitivanje pri zastajanju u sumnjama. Ispravno )e samo 
za onoga cija su stanja i okolnosti ispravni, te njegova djela u bogobojaznosti 
i vjerskoj predostroznosti budu uveliko slicna. Medutim, onaj ko krsi ocite zabrane, 
a ustrucava se malih sumnjicavih stvari, njegovo ustrucavanje je neumjesno 
i predstavlja dodatnu nepromisljenost. 

- Vracanje srcima prilikom sumnji i nejasnoca - ono s cime se srce smiri 
i prsa osjete olaksanje, to predstavlja dobrocinstvo i dozvoljenost. Srca se smiruju 
s dobrom, a sto je suprotno tome predstavlja grijeh, zabranu, zlo i s time bivaju 
sumnjicava i ne mogu biti smirena. Potrebno je pritom da u srcu ne bude prethodne 
naklonjenosti ili dobro ucvrscene strasti, jer kakav je pocetak, takav je i kraj. 

56. Od Ebu Sufjana Sahra b. Harba, radijallahu anhu, iz dugoga hadisa 
u kojem se govori o anegdoti sa Heraklijem, navodi se da je Heraklije rekao: 
"§ta vam nareduje (tj. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem)?" Ebu Suf)an rece: 
"Govori nam: 'Obozavajte Allaha Jedinog i nista Mu ne pripisujte, ostavite ono 
sto vam govore vasi ocevi.' Nareduje nam obavljanje namaza, iskrenost, cednost 
i odrzavanje rodbinskih veza." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Ovo je dio dugog hadisa od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, kojeg prenosi od Ebu 
Sufjana, radijallahu anhu. Prenosi ga El-Buhari (1/31 - 32) - Fethul-Bari; Muslim 
(1773). 

Iz hadisa se shvata: 

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, stalna istinoljubivost, postupanje po 
ojoj i naredivanje istinoljubivosti. Ovu njegovu osobinu potvrdivali su i njegovi 
neprijatelji. 

- Glavni dio ove vjere je tevhid, jer iz njega izviru sve ostale vrijednosti. 

- Svi poslanici poslani su da pojasne istinski tevhid i sruse temelje 

idolopoklonstva. 

- Uzviseni Allah nareduje sve sto je ispravno i dobro za ljude, i sto im donosi 
dobro i na dunjaluku i na ahiretu. 

109 



Setim b. Ud-Htiali 



- Odvracanje od slijepog slijedenja predaka, predvodnika i velikana, a posebno 
u pitanjima vjere. 

- Hadis opcenito ukazuje na sveobuhvatnost poslanice islama: spomenuo je 
tevhid, iman, propise, ahlak, a ovo su temelji na kojima opstoji zivot vjernika. 

57. Od Ebu Sabita, a receno je da je on i Ebu Seid ili Ebu El-Velid, Sehla b. 
Hunejfa, a ucesnik je bitke na Bedru, radijallahuanhu, prenosi se da je Yjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko Uzvisenog Allaha iskreno zamoli za pogibiju 
na Allahovom putu (sehadet), Allah ce mu podariti stepen sehida, pa makar umro 
na svojoj postelji." (Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 
Biljezi Muslim (1909). 

Iz hadisa seshvata: 

- Istinoljubivost srca je povod za postizanje zeljenog, a onaj ko bude imao 
namjeru uraditi neko dobro djelo, za njega ce biti nagraden, iako ga ne moze uciniti, 
ili ga bude cinio a ne moze ga upotpuniti. 

- Pohvalnost trazenja sehadeta i iskrenost u tome. Covjek ce dostici stepen 
sehadeta ukoliko ga iskreno prizeljkuje. 

- Allahova pocast prema ovom ummetu kojem On sa malo djela daje najvece 
stepene u Dzennetu. 

58. Od Ebu Hurejre, radijailahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; "Jedan vjerovjesnik, neka je Allahov blagoslov 
i spas na sve njih, krenuo je u pohod pa je rekao svome narodu: 'Neka me rte slijedi 
covjek koji se tek ozenio i koji zeli da stupi u odnos sa svojom zenom, a to jos nije 
ucinio, kao ni onaj koji gradi kucu, a jos krova nije podigao, niti onaj koji je kupio 
ovce ili deve od kojih ocekuje mladuncad.' Zatim je krenuo u pohod i, priblizivsi se 
jednom naselju u vri;eme ikindije ili priblizno u torn vremenu, podigao je pogled 
prema Suncu i rekao: 'Tebi se nareduje, a i meni se nareduje. Allahu, zadrzt ga radi 
nas (zaustavi vrijeme)', pa je zaustavljeno sve dok mu Allah nije dao pobjedu. Nakon 
toga sakupio je ratni plijen, pa je dosla vatra da ga spali, ali ga nije ni dotakla. Tada 
ovaj poslanik rece: 'Neko od vas ukrao je nesto od ratnog plijena, pa neka mi prilazi 
po jedan covjek iz svakog plemena i daje zakletvu. Dok su to cinili, ruka jednog 
covjeka zalijepi se za njegovu (poslanikovu), i on rece: 'Neko Iz vaseg plemena je 
ukrao, pa neka mi cijelo pJeme da zakletvu.' Pleme je tako i uradilo, pa se ruke 



110 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SALIHINA 



dvojice ili trojice ljudi zaLijepise za njegovu, a on rece: 'Neko od vas je ukrao.' Tada 
su mu donijeli zlatnu glavu poput kravlje glave i stavili je medu ostali plijen, pa je 
vatra prisla i progutala sve. Ratni plijen nije bio dozvoljen nikome prije nas, pa nam 
ga je Allah dozvolio znajuci za naSu slabost i lakomost" (Muttefekun alejhi) 

Dokurnentacija hadisa: 

El-Buhari (6/220) - Fethul-Bari; Muslim (1747). 

Manje paznate rijeci: 

Vjerovjesnik u ovoj prici je Juse'a b. Nun, zbog rijeci Allahovog Poslanika, 
sallailahu alejhi ve sellem, u ispravnom hadisu: "Sunce nije zadrzano ni radi jednog 
covjeka osim Juse'a kada je nekoliko noci putovao ka Bejtul-Makdisu." 

Iz hadisa se shvata: 

- Ovodunjalucke strasti navode dusu na tromost i ljubav za ostankom na ovom 
svijetu. Zato je Juse'a zabranio da ga od njegovog naroda slijede oni koji su bili 
u takvim stanjima, jer su vezani svojim dusama za ove povode. Njihova odlucnost 
tada je slaba, a zelja za diihadom i pogibijom na Allahovom putu kod njih jenjava. 

- Upravljanje vaznim stvarima povjerava se iskljucivo onome ko je odlucan 
i nije psihicki zaokupiran. Zato je vjerovjesnik imao za cilj da ih rije&i prepreka 
i poslova zeleci da udu u borbu sa iskrenim nijjetom i bezuvjetnom odlucnoscu. 

- Potrebno je mudzahidima zadovoljiti ovodunjalucke potrebe kako bi se 
iskreno posvetili dzihadu. 

- Neziva priroda je podredena i potcinjena, a oni kojima je dat razum zaduzeni 
su izvrsenjem serijatskih obaveza. 

- Potvrda mu'dziza (nadnaravnih djela) vjerovjesnicima, a.s. 

- Jedan od znakova primljenosti ratnog plijena i nepotkradanja iz njega 
jeste dolazak vatre s neba koja ga proguta (sagori). Ovo je bilo u proslosti, dok je 
u islamu Uzviseni Allah dozvolio Muhammedovom ummetu ratni plijen. To je 
jedna od njegovih specificnosti, sallailahu alejhi ve sellem. 

- Uzviseni Allah sa£uvao je ovaj ummet i smilovao mu se, za razliku od 
prijasnjih naroda. Onaj ko bi potkradao ili cinio kakvu nepokornost, Allah bi ga 
javno obrukao. Allahu hvala na blagodati islarna i sunneta. 

- Kaznjavanje zajednice zbog onoga sto cine neuracunljivi pojedinci. Zato je 
jedna od dova vjernika bila: "Gospodaru nas, nemoj nas kazniti za ono sto cine nasi 
neuracunljivi." 



Ill 



Sdimh 'Idcl-HiUili 



59. Od Ebu Halida Hakima b. Hizama, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kupac i prodavac imaju 
slobodu izbora sve dok se ne rastanu, pa ako budu iskreni i iznesu rnahane robe, 
njihova kupoprodaja bit ce blagoslovljena, a ako slazu i zataje, blagoslov njihove 
kupoprodaje bit ce ponisten.'" (Muttefekun alejhi) 



Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (4/309) - Fethul-Bari; Muslim (1532). 

Manjc poznate rijeci: 

"Izbof - oznacava da se trazi ono sto je bolje u vidu prekidanja iii produzetka 
ugovora. Ovakav izbor rtaziva se i "izborom na mjestu prodaje'! 

Iz hadisa se shvata: 

- Pot\ada izbora na lieu mjesta prodaje za one koji obavljaju kupoprodaju. 

- Obaveza je obavijesttti kupca o mahani robe, odnosno zabranjeno je skriti 
mahanu robe. Kada se mahana o£ituje, kupac ima pravo na izbor prekidanja 
kupoprodaje. 

- Nagrada kod Ailaha moze se postici samo dobrim djelima. 

- Lose posljedice nepokornosti za one koji ih cine, jer ponistavaju dobro 
dunjaluka i ahireta. 

- Istinoljubivost u trgovini je nuznost koju <fe izvrsiti samo onaj korne je Allah 
dao cvrstinu i iskrenost u vjeri, jer je ona izvoriste blagoslova i uvecanja imetka. 



112 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIIADUS-SAUHINA 



Poglavljc peto 
tOVJEKOVA SVJESNOST ALLAHOVOM NADZORU 

Covjek treba voditi racuna o svojim postupcima i biti svjestan da ga njegov 
Gospodar nadgleda, imajuci stalno na umu da mu je On blizu i da zna ono sto mu 
njegova dusa prisaptava, kao i da vidi svoga Zastitnika, jer ako Ga ne vidi, Allah 
njega vidi i nadgleda ono Sto radi i u tajnosti i javnosti, nadgleda njegovu nutrinu 
i vanjstinu. Sto god je vezano za Njegovog roba, Njemu nije skriveno. 

Uzviseni kaze: "Koji te vidi kada ustanes, i tvoje pregibanje medu onima koji 
cinesedidu." (Es-Su'ara, 218-219) 

Uzviseni Allaha obraca se Sv r ome Vjerovjesniku, a ovo obracanje je optenito za 
cijdi ummet, da ga On vidi dok ustaje na namaz i kako sa kijama odlazi na ruku 
i sedzdu. 

Uzviseni kaze: "On je s vama gdje god bili." (El-Hadid, 4) 

Uzviseni Allah je sa Svojim stvorenjima Svojim znanjem, uzvisio se nad Svojim 
Prijestoljem i odvojen od Svojih stvorenja, gdje god oni bili, na moru, kopnu, 
nocu, danju, u kucama, u pustinjama - sve je u Njegovom znanju podjednako, 
pod Njegovom prismotrom i slusanjem. On cuje vas govor i vidi vasa djela i zna 
vase tajne i sasaptavanja. 

Ova prisnost Allahu ovdje se tumaci kao prisnost znanja, a ne prisnost bida, 
sto je stav ispravnih prethodika ummeta - ashaba i tabiina i onih koji slijede njihov 
put do Sudnjeg dana. 

Ovo se ne smatra neosnovanim tumacenjem, nego zahtjevorn jezika Arapa na 
kojem je objavljen jasni Kur'an. Rijec "me'a" (sa) ne nalaze da dvije stvari budu 
vezane i pomijesane. Ko bude tvrdio nesto drugo mimo ovoga, obavezao je onim 
cime arapski jezik ne obavezuje i suprotstavio se ljudskoj prirodi u kojoj je Allah 
stvorio sva stvorenja. Mjesec je postavljen na nebu i on putuje zajedno sa putnikom, 
a i sa onima koji nisu putnici, gdje god bili. 

Moze se desiti da djetetu dode neko ko ce ga uplasiti, pa ce zaplakati. Njegov 
otac sa drugog sprata tjesi ga govoreci: "Ne boj se, ja sam sa tobom" ili "Ja sam 
ovdje" ili "Ja sam prisutan" podsjecajuci ga na prisnost koja, shodno stanju, nalaze 
da se odvrati nesto nepozeljno. 

Kada se rijec "me'a" u jeziku navede opcenito, ona iskljucivo xnaci komparaciju 
i ne mora bezuvjetno znaciti dodirivanje ili izjednacavanje. Kada se ogranici 
odredenim znacenjem, onda se koristi kao termin za usporedbu u torn znacenju. 



113 



Sciimh/lddHitali 



Znaci, postoji razlika izmedu znacenja prisnosti i onoga sto ona iziskuje. Mozda 
ono sto iziskuje bude sroceno u znacenju, pa se razlikuje shodno kontekstu u kojem 
se nalazi. Rijec "me 'a" (sa) upotrebljava se u Kur'anu l sunnetu na mjestima tako da 
svako od njih iziskuje odredene stvari, a ne iziskuje ih na ostalim mjestima. Ono na 
sto ukazuje razlikuje se shodno mjestu, ili ukazuje na zajedni£ko ucesce svih navoda 
o njoj, iako svako mjesto ima svoju specincnost. Uz obje pretpostavke, ova rijec ne 
iziskuje mije§anje i dodirivanje, da bi se reklo da je protumacena raziicito od svoje 
vanjstine. Rijec "me'a" navodi se u Kur'anu u opcenitom i posebnom znacenju. 
Opcenito znacenje sadrzano je u rijecima Uzvisenog: "On zna sta u zemlju ulazi 
i sta iz nje izlazi i sta s neba silazi i sta se prema njemu dize, On je s vama gdje god 
bili, i sve sio radite Allah vidi." (El-Hadid, 4) 

Posebno znacenje sadrzano je u rijecima: "Allah je zaista na strani onih koji 
se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela cine." (En-Nahl, 128) Da "me'a" 
znaci da je On Svojim bicem na svakom mjestu, kao sto tvrde zagovornici ilmul- 
kelama (tzv. islamske apologetike i racionalizma), opcenita i posebna obavijest bile 
bi kontradiktorne, a Allahov govor je dalek od kontradiktornosti ili oprecnosti. 
Stoga, propis o prisnosti u svakom od ovih mjesta ima svoje znacenje. On je sa 
Svojim stvorenjima Svojim znanjem, mocu i vlascu, jer je Uzviseni Allah otpoceo 
ajete o opcenitoj prisnosti spomenom znanja, a i zavrsio ga njime. Tako prethodni 
i popratni govor ukazuju da Allah ovdje misli na prisnost Sebi znanjem. 

Allah je sa vjernicima tako sto ih cuva, pazi, pomaze, ispravlja, daje pobjedu. 
Ovo je posebna prisnost za vjernike koja je uskracena nevjernicima i to uskracivanje 
je jedan vid kazne za njih. 

Time se opcenita i posebna vijest dovode u kompromis. Allah je najuzviseniji, 
najbolje zna, najjaci je i najplemenitiji. Ispravni prethodnici iz reda ashaba i tabiina 
slozili su se oko toga kao sto prenosi ucenjak Ibn Abdul-Berr u svojoj vrijednoj 
knjizi "Et-Temhid" (7/138-139). 

Es-Sevkani, Allah mu se smilovao, u knjizi "Et-Tuhefu fl mezahibis-selef" 
smatra da je to jedan od ogranaka neosnovanog tumacenja, sto je u suprotnosti 
sa shvatanjima ispravnih prethodnika. Odgovorio sam mu pojasnjavajuci njegovu 
kontradiktornost u svojoj knjizi "Gdje je Allah" 

Uzviseni Allah kaze: "Allahu doista nista nije skriveno, ni na Zemlji, ni na 
nebu!" (Ali Imran, 5) On obavjestava da zna sve sto je na nebesima i Zemlji, i da Mu 
niSta od toga nije skriveno. Uzviseni kaze: "Gospodar tvoj motri stalno." (El-Fedzr, 
14) On pobraja djela robova i od njih Mu nista ne izmice, a zatim ih nagraduje 
i kaznjava za njih. Ko nade dobro, neka zahvali Allahu, a ko nade nesto mimo toga, 
neka kori samo sebe. 



114 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RIIADUS-SAUHINA 



Uzviseni kaze; "On zna poglede koji kriomice u ono sto je zabranjeno gledaju, 
a i ono sto grudi kriju" (Gafir, 19). Uzviseni Allah obavjestava da zna skrivene 
stvari i On gleda oko koje kriomice gleda u zabranjeno ili se odaje grijehu. Takoder, 
On zna ono sto srca prisaptavaju. U ajetu se navodi opomena vezana za male 
grijehe, a sta je tek sa velikima. 

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni i poznati, a sto se tice hadisa oni su 
sljedeci: 

60. Od Omera b. Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jednog 
dana sjedili smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te se iznenada 
pojavi covjek izrazito bijele odjece i izrazito erne kose i na njemu se nisu vidjeli 
tragovi putovanja, a niko ga od nas nije poznavao. Priblizio se Vjerovjesniku, 
sallallahu alejhi ve sellem, i sjeo pored njega naslonivsi svoja koljena na njegova 
koljena i stavivsi svoje dlanove na njegove natkoljenice, rekavsi: 'Muhammede, 
obavijesti me o islamu?' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Islam 
je da svjedocis da nema drugog boga osim AHaha i da je Muhammed Allahov 
poslanik, da obavljas namaz, dajes zekat, postis ramazan i da obavis hadzdz 
ukoliko mozes putovati.' On re^e: 'Istinu si kazao.' Zacudili smo se kako ga pita, 
a zatim potvrduje ono sto je rekao. Zatim ponovo rece: 'Obavijesti me o imanu, 
pa je Poslanik rekao: 'Da vjerujel u Allaha, Njegove meleke, Knjige, poslanike, 
Sudnji dan i da vjerujes u odredenje dobra i zla.' Covjek opet rece: 'Istinu si kazao', 
a zatim rece: 'Obavijesti me o ihsanu.' Poslanik rece: 'Da obozavas AlLaha kao da 
Ga vidis, jer ako ti Njega ne vidis, On tebe sigurno vidi.' Zatim rece: "Obavijesti 
me o Casu.' Poslanik rece: 'Upitani o tome ne zna nista vise od onoga koji pita.' 
Covjek rece: 'Obavijesti me o njegovim predznacima.' Poslanik rece: 'Da ropkinja 
rodi svoju gospodaricu i da vidis bose, gole i siromasne cobane kako se takmice 
u visini gradevina." Potom je covjek otisao, a nakon izvjesnog vremena Poslanik 
me upita: 'Omere, znas li ko je bio onaj covjek.' Ja mu odgovorih: 'Allah i Njegov 
Poslanik najbolje znaju.' Poslanik mi tada rece: To je bio Dzibril, dosao ;e da vas 
poduci vasoj vjeri.'" (Prenosi Muslim) 

Rijeci "...da ropkinja rodi svoju gospodaricu" xnace da rodi svoju vlasnicu, 
a to znaci da ce biti veliki broj ropkinja tako da ce ropkinje radati kcerke svojim 
vlasnicima. Kcerka vlasnika roba ima status samoga vlasnika. Neki su rekli da ovo 
ima drugo znacenje. Njegove rijeci "...nakon izvjesnog vremena" zna£e da je cekao 
naodgovortridana. 



115 



SeUitth. tdci-HiUdi 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (8). 

Ovo je hadis od velikog znacaja i jedan od temelja islama. On obuhvata 
tumacenje cijele vjere. Zato je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve seilem, na kraju 
ovog hadisa rekao: "Ovo je Dzibril, dosao je da vas poduci vasoj vjeri", nakon sto je 
pojasnio stepen islama, imana i ihsana, i sve to okarakterizirao vjerom. 

Ko razmotri ovaj veliki hadis, naci ce da sve nauke se vraca/u na njega i potpadaju 
pod njega i da sve nauke ucenjaka o kojima govore ne izlaze iz njegovih okvira. 

Manje poznate rijeci: 

Trag putovanja" - tj. rascupana kosa kao posljedica putovanja. 

"Da svjedocis" - da istinski priznajes i da pojasnjavas to znanje. 

"Da obavlfas namaz" - da ga izvrsavas u potpunosti sa svim uvjetima 
L temeljima. Namaz je skup odredenih rijeci i radnji koje otpocinju tekbirom, 
a zavrsavaju predajom selama. 

"Dajes zekaf - da ga dajes u svrhe za koje je namijenjen, a zekat je naziv za 
poznatu kolicirtu imetka koji se uzima od bogatasa i daje onima koji ga zasluzuju. 

"Post" - oznacava ustezanje od jela, pica i spolnog opcenja u danima ramazana 
od zore do zalaska suncevog diska. 

"Hadzdz" - uputiti se ka Bejtul-haramu radi obavljanja obreda, za onoga koji je 
u materijalnoj mogucnosti, siguran je na putovanju i zdravog tijela. Za zenu postoji 
dodatni uvjet, a to je putovanje s bliskim srodnikom, mahremom. 

"Da obozavas" - ibadet je sveobuhvatni naziv za sve Sto Allah voli i cime je 
zadovoljan od rijeci i djela, javnih i skrivenih. Ibadet se ispoljava uz potpunu ljubav 
i krajnju pokornost i poniznost. 

"Upltan o tome ne zna nista vise od onoga kofi pita" - znanje svih stvorenja 
u pogledu nastupanja Sudnjeg casa je isto, jer je Uzviseni Allah za Sebe zadrzao 
znanje o njemu. 

Iz hadisa se shvata; 

- Vrijednost druzenja sa ucenjacima i medusobno poducavanje Kur'anu 
i sunnetu. Vjera se odrzava samo ucenjem i poducavanjem, sto je ocito 
iz postupka sjedenja ashaba kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve seilem, 
radi poducavanja. 

116 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADl/S-SAUHINA 



- Pohvalno je da uceni i tragalac za znanjem budu lijepog izgleda, jer se Dzibril, 
alejhis-selam, kao takav pojavio pred Allahovim PosLanikom, sallallahu alejhi ve 
sellem, i vjernicima. 

- Pohvalno je zatraziti dozvolu za priblizavanje ucenjaku. 

- Pojasnjenje nacina sjedenja onoga koji uci pred onim ko ga poducava, 
a to sjedenje je identicno sjedenju na tesehhudu, a takvo stanje ukazuje da tragalac 
za znanjem postuje svoga sejha, i to ga podstice na siusanje, shvatanje i dijalog. 
Zalosno je da se ovaj vid ponasanja gubi u mnogim naucnim okupljanjima. 

- Dzibril, alejhis-selam, oslovio je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
po njegovom imenu, iako Allah kaze: "Ne dozivajte Poslanika kao sto vi dozivate 
jedni druge." (En-Nur, 63), kako bi sakrio svoj identitet, ili meleki ne potpadaju pod 
znacenje ovog ajeta. 

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, islam je protumacio kao predanje 
vanjstinom i uspostavu javnih obiljezja vjere, sto se manifestira rijecima i djelima, 
jer je spomenuo njegove temelje. 

- ALlahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, protumacio je iman kao nutarnja 
uvjerenja. 

-Poslanik ; sallallahualejhiveseIlem, protumacio jeihsanunutarnjomiskreno§du 
i cuvanjem od grjesnih djela i postupaka, te zla i strasti duse, tako da covjek nastoji 
postici osjecaj da rnu je njegov Uzviseni Zastitnik blizu, a to rezultira strahom, 
strahopostovanjem, bojaznoscu i respektom. Takoder, to rezultira iskrenoscu 
u ibadetu i ulaganje truda za njegovo uljepsavanje, usavrsavanje i upotpunjenje. 

Neka se Allah smiluje imamu Ahmedu koji je citirao ova dva stiha: 

"Ako se jednoga dana osaniis, 

ne red; Osamio sam se, 

vec red: Mene iieko nadglecla. 

Ne ffllsli da Allah i na tmuitak zaboravlja, 

fiitida'Miijesknvefioonostojeifmcenevidlfivo' 

- Dzibrilov dijalog sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, predstavlja 
pedagosku smjernicu o nacinu komunikacije prilikom edukacije. 

- Ako ucenjak bude upitan o necemu sto ne zna, duzan je da kaze: "Ne znarn." 
To se razumijeva iz rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Upitani o tome ne 
zna nista vise od onoga koji pita." 



117 



ScJimb-'Met-Hitati 



Znaj da to ne umanjuje vrijednost ucenjaka, nego je to pokazatelj njegove 
bogobojaznosti i vjere. Iza svakog ucenog postoji jos uceniji. Ko napusti rije£i 
"ne znam" bit ce pogoden u smrtonosna mjesta, pa kamo srece da poluucenjaci to 
znaju. Molim Allaha za spas. 

- Precizan trenutak nastupanja Sudnjeg casa, Allah nije nikome objavio od 
Svojih stvorenja zbog velikih mudrosti, a jedan od njih je da covjek stalno bude 
spreman, sto ga vodi da lijepo postupa i da se opskrbljuje dobrim djelima. 

- Medutim., Sudnji cas ima mnogobrojne predznake, a od njih su; pojava zivotinje, 
silazak Isaa, alejhis-selam, pojava Dzedzdzala, izlazak Sunca sa zapada i dr. 

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo je dva predznaka Sudnjeg 
casa. 

Prvi: Da ropkinja rodi svoju gospodaricu, ito ukazuje na osvajanje mnogih 
podrucja i zarobljavanje mnogog roblja, tako da ce biti mnogo ropkinja koje ce 
radati mnogo djece. Tako ce ropkinja biti u vlasnistvu svoga gospodara, a njegova 
djeca koju je dobio s njom, bit ce slobodna a ne robovi. 

Receno je: Ovim se u prenesenom znacenju misli na mnostvo nepokornosti 
roditeljima. 

Neki isEamski pravnici argumentirali su sljedecim: Majka ropkinja kada rodi 
dijete svome vlasniku, nece biti prodavana i biva oslobodena u svakom slucaju 
nakori smrti svoga vlasnika. 

Kazem: U ovom hadisu je naznaka da ce roblje ostati do pred istek dunjaluka, 
sto je jedan od plodova dzihada. Dzihad de ostati sve dok se i posljednji iz ovog 
ummeta budu borili protiv Dzedzdzala. 

Takoder, ovo je odgovor onima koji tvrde da je vrijeme ropstva proslo zele^i 
time da uljepsaju islam u ocima zapadnjaka. Ovi pozapadnjaceni ljudi zaboravljaju 
da je islam Allahova vjera, a ima li bolje vjere od Allahove? Medutim, civilizacija 
bijelog covjeka ih je zadivila, pa su zaboravili, ill se prave da su zaboravili, da je ta 
civilizacija duboko usla u ropstvo, jer porobljava narode, a ne pojedince, 

Nasega sejha Ebu Abdur-Rahmana el-Albanija podsjetio sam na ovo, pa je ovaj 
zakljucak smatrao lijepim i pohvalio ga. 

Drugo: "Da vidis bose, gole i siromasne" a ovo je naznaka nereda u sistemu vjere i 
dunjaluka. Nered vjere ogleda se u sljedecemt Namjesnici cij i su podanici siromasni 
zadrzavaju iskljucivo za sebe prava drugih ljudi i uskracuju im njihov imetak. 
Nered na dunjaluku ogleda se u sljedecem: Ukoliko vladari budu u ovakvom stanju, 
i stanja ostalih ljudi bit ce gora: lazov ce se smatrati istinoljubivim, istinoljubivi 
lazovom, prevarant ce se smatrati povjerljivim, a povjerljivi prevarantom, govorit 
ce neznalice, a sutjet ce uceni ili ce ih nestati u potpunosti. Progovorit ee "ruvejbida" 
- prezreni covjek neznalica koji odlucuje o masama. 

118 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SALIHINA 



Opcenito receno, ova dva predznaka oznacavaju da ce zavladati sistem obrnutih 
vrijednosti, promjenu vremena i povjeravanje stvari onima koji ih nisu dostojni. 
Ljudi nece prakticirati ono sto je ispravno, vec zablude kojima ce davati prednost. 

Pokudenostnadmetanjaiponosa.aposebnouizgradnjigradevina.jertoukazuje 
na pretjerivanje i raskalasenost. Narod koji bude odan ovakvom pretjerivanju 
zasluzuje da bude zamijenjen drugim. narodorn, 

- Lijepo ponasanje ashaba prema Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve 
sellern, tako sto pitanje o znanju vracaju Allahu i njemu, sallallahu alejhi ve sellem, 
tokom njegovog zivota. 

- Lijepo je da ucitelj, kada cuje ispravan odgovor od ucenika, potvrdi njegovu 
ispravnost rijecima: "Pogodio si" ili "Lijepo si postupio", kao sto je Dzibril ucinio sa 
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, rekavsi: "Rekao si istinu." 

- Lijepo je da onaj ko sazna neku od cinjenica vjere, a nade se medu ljudima koji 
je ne poznaju, upita ucenog kako bi ostali culi njegov odgovor i naucili od njega. 

- Potrebno je da ucitelj otkloni sve nejasnoce i nepoznanice koje obuhvataju 
proces ucenja, kao sto je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postupio prema 
Omeru, radijaliahu anhu, kada je otklonio njegovo cudenje obavjestavajuci ga da 
je onaj koji je pitao bio Dzibril, alejhis-selam, koji je dosao da poduci muslimane 
njihovoj vjeri. 

- Ova) hadis nam potvrduje da su meleki u mogucnosti da uzmu lik ljudi. 

- Pojasnjenje da je vjerovjesnicki sunnet objava, ali nije sastavni dio Kur'ana. 

61. Od Ebu Zerra Dzunduba b. Diunade i Ebu Abdur-Rahmana Muaza 
b. Dzebeia, radijaliahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Boj se Allaha gdje god bio, ako uradis lose djelo obavezno 
nakon njega uradi dobro koje ce ga izbrisati, i lijepo se ponasaj prema ljudima." 
(Prenosi Et-Tirmizi i kaie da je dobar) 



Dokumentacija hadisa: 

Hadis je vjerodostojan, kada se u obzir uzmu ostale predaje koje mu svjedoce, 
kao sto sam pojasnio u knjizi "Sahihu kitabil-ezkar ve dai'fuha" (1262/994). 

Iz hadisa se shvata: 

- Musliman je duzan savjetovati i opominjati svoga brata u vezi sa postupanjem 
u skladu sa vjerskim principima, kao sto su iskren i ispravan odnos prema 
Gospodaru, samome sebi, braci muslimanima. Savjetovanje i preporucivanje istine 



119 



Srtinib.idel-Hitali 



i samilosti je islamski zavjet koji su Allah t Njegov Poslanik uzeli od vjernika, kao 
sto se navodi u suri El-Asr i u vjerodostojnom hadisu od Dzerira b. Abdullaha: 
"Dao sam prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve seliem, na obavljanje 
namaza, davanje zekata i iskreni savjetodavni odnos prema svakom muslimanu." 

A to je samo iz razloga sto se savjetodavni odnos uspostavlja radi vjerskog cilja, 
a taj odnos je srz vjere. Savjetodavnim odnosom postize se jedinstvo islamskog 
ummeta koji dijeli poseban zajednicki osjecaj, a on je proklamovanje zajednickog 
cilja i bratstva u podnosenju tereta i emaneta i tada se uveliko povecava mogucnost 
postojanosti na istini. 

- Covjek treba da bude svjestan da ga nj egov Zastitnik nadgleda u svim stanjima 
i vremenima. 

- Dobro djelo ponistava lose, a ovo se odnosi na grijehe koji nisu vezani za 
prava drugih ljudi. 

- Jedan od lijepih manira jeste vedrost lica, ustezanje od uznemiravanja, 
cinjenje dobra i ophodenje prema ljudima onako kako covjek voli da se prema 
njemu ophode. 

- Hadis je velika oporuka i jedna od Poslanikovih, sallallahu alejhi ve seliem, 
jezgrovitih tzreka koje su mu date. On je Muazu, radijallahu anhu, pojasnio sva 
prava koja je duzan ispuniti i pojasnio mu put uspinjanja ka stepenima iskrenih 
vjernika koji su upotpunili iman. 

Prava koja je covjek obavezan ispuniti su Allahova prava, vlastita prava i prava 
Allahovih robova. Allahova prava pre ma Nj egovim robovima su da Ga se pribojavaju 
istinski, vlastita prava jesu da covjek ocisti i profilira dusu, a prava robova jesu da se 
prema njima lijepo ophodi i da se sa njima druzi. 

Put ka savrsenstvu u tome naredio je Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, a postici 
ce se bogobojaznoscu u tajnosti i javnosti. Onaj ko zna da ga Allah vidi u njegovoj 
vanjstini i nutrini, te se toga prisjeti u svojoj samoci, to ce nuzno rezultirati da ostavi 
cinjenje grijeha u tajnosti. Potom mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, naredio da 
cini ono sto ce izbrisati njegove grijehe, i kada je covjeku naredeno da bude bogobojazan 
u tajnosti i javnosti, tada je ostavljeno prostora i za mogucnost i neizbjeznost da bude 
nemaran: ili ostavlja neke naredbe, ili pocini neke zabrane, jer zna se da je svaki sin 
Ademov grjesnik. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, naredio mu je da cini 
dobra djela poslije losih, jer Uzviseni kaze: "Uistinu dobra djela ponistavaju losa." 

62. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Jednoga 
dana sjedio sam na jahalici iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve seliem, pa mi je 
rekao: 'Momcicu, poducit cu te nekim rijecima: 'Pazi Allaha, Allah ce te cuvati, 
pazi Allaha, pa ces Ga nadi uvijek u svojoj bliztni. Kada molis, molt ALlaha; kada 



120 



RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHINA 



trazis pomoc\ trazi od Allaha. Znaj, kada bi se citav ummet okupio da ti pomogne 
u necemu, ne bi ti pomogli osim onoliko koliko ti je Allah vec propisao. A kada bi se 
okupili da ti nanesu kakvu stetu, ne bi ti nastetili osim onoliko koliko ti je Allah vec 
propisao. Pera su podignuta, a tinta na listovima se osusila"' (Prenosi Et-Tirmizi 
i kaze da je hasen-sahih) 

U drugirn predajama, osim Et-Tirmizijine, stoji: "Cuvaj Allaha, naci ces Ga 
ispred sebe. Upoznaj Allaha u obilju, poznat ce te u nedaci. Znaj, ono sto te zaobislo 
nije te moglo ni zadesiti, a ono sto te zadesilo nije te moglo zaobici. Znaj da pobjeda 
dolazi sa strpljenjern, da izbavljenje dolazi sa nedacom, a olaksanje sa poteskocom" 

Dokumentacija hadisa: 

Sahih, kao sto sam pojasnio u "Sahihu kitabil-ezkari ve daifuhu" (1268/1000). 
Ovo je veliki hadis koji sadiii cjelokupne preporuke i postavke vezane za 
najvaznija pitanja vjere. Take je Ibnul-Dzevzi u knjizi "Sajdul-hatir" cak rekao: 
"Razmisljao sam o ovome hadisu pa me fascinirao i gotovo da sam ostao zbunjen. 
Kolika je samo zalost ne poznavati ovaj hadis i malo razmisljati o njegovom znacenju?" 

Ovo je potvrdio Hafiz Ibn Redzeb u svojoj knjizi "Nurul-iktibas" 

Manje poznate rijeci: 

"Momdid (gulam)" - djecak, uzrasta od prestanka dojenja do punoljetstva. 

"Pazi Allaha" - cuvaj Njegovu vjeru i budi stalno bogobojazan, a izbjegavaj sve 
ono cime Allah nije zadovoljan. Allahov rob cuva Allahovu vjeru na dva nacina: 

prvi; Cuva njene granice, prava, naredbe i zabrane, kao sto se cuvaju namazi, 
a posebno srednji namaz, kao sto se cuva vjerovanje, kao sto se cuva abdest i stalno 
biva podabdestom; 

drugi: cuvanje Ijudskih organa, kao sto su oci, spolni organ, usi, stomak i jezik, 
od cinjenja harama 

"...cuvat ce te" - stitit ce te, ojacati i pomoci. Dvije su vrste Allahovog 
cuvanja roba: 

prva: cuva i pazi na njegove koristi, kao sto su njegov dunjaluk, tijelo, djeca, 
porodica, imetak: "Uz svakog od vas su meleki, koji se smjenjuju ispred njega i iza 
njega" (Er-Ra'd, 11); 

druga: Allahovo cuvanje roba vezano za njegovu vjeru i vjerovanje - cuva ga 
od zabludujucih sumnji i unistavajucih strasti. Atlahu, sacuvaj nas onim cime cuvas 
Svoje dobre robove. 



121 



SdimLUd-HMi 



"...ispred tebe"- tj. s tobom u svim tvojim okolnostima. On te obuhvata, 
pomaze, cuva. Ovo je posebna prisnost koja nalaze pomoc, cuvanje, pobjedu, 
sto je prethodno pojasnjeno na pocetku poglavlja. 

"Ummet"- sva stvorenja. 

"Peru supodignuta, a tinta na listovima se osusila"- tj. ne pise se vise tim perom 
zato sto je ovo pitanje zavrseno jos odavno. Prethodno su ispisana sva odredenja. 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljenost da se na jahalscu popne i iza sebe stavi jos jedna osoba. Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio je Muazu da zajedno s njim jase na 
njegovom magarcu Afiru, kao sto se navodi u oba Sahiha. Ibn Mendeh napisao je 
zasebno djelo o onima koje je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, stavljao iza 
sebe na jahalicu. 

- Pohvalnost poducavanja ljudi korisnom znanju, sazetim, korisnim i 
sveobuhvatnim govorom. 

- Nastojanje ocuvanja muslimanskog podmlatka, jer je poducavanje u mladosti 
poput klesanja kamena. 

- Ucenjak treba pridobiti paznju ucenika i podstaci ga na stjecanje znanja 
blagim odnosom ili skretanjem paznje na njegovu vaznost. 

- Covjek ce biti nagraden ili kaznjen shodno djelima koja je cinio. Ko bude 
pazio Allaha, Allah ce ga cuvati. Primjeri za ovo u Kur'anu su mnogobrojni, pa 
tako Uzviseni kaze: "L ispunite zavjet koji ste Mi dali, pa cu i Ja ispuniti Svoj zavjet 
koji sam vam daof" (El-Bekare, 40); "Pa, sjecajte se vi Mene, i Ja cu se vas sjetiti" 
(El-Bekare, 1 52); "Ako Allaha pomognete, i On ce vama pomoci" (Muhammed, 7). 
Cak se to i otvoreno navodi u rijecima: "Zar nagrada za dobro ucinjeno djelo moze 
biti nesto drugo do dobro?!" (Er- Rahman, 60) 

- Uzviseni Allah Svojim robovima daje blagodati i povecava ih. Ko bude pazio 
Allaha, Allah ce ga sacuvati i biti sa njim. Ko pomogne Allaha, Allah ce ga pomoci i 
ucvrstiti. Ovaj temelj ophodenja Allaha prema Njegovim robovima jasno se navodi 
u rijecima: "Ako budete zahvalni, Ja cu vam zacijelo jos vise dati" (Ibrahim, 7). 

- Covjek je obavezan da zastane na Allahovim granicama i da ih ne prelazi, 
da ih respektuje, i da se preda naredbi svoga Gospodara vanjstinom i nutrinom. 

- Zabrana da se neko drugi mimo Allaha Uzvisenog moli za ono sto moze samo 
On, kao sto je davanje opskrbe, izljecenje, oprost, pobjeda i dr. Kada je u pitanju 
ono oko cega ljudi, vec po obicaju, jedni od drugih pomoc traze i u mogucnosti 
su to uciniti, nema smetnje da se medusobno pitaju, kao sto je pozajmljivanje, 
unajmljivanje, trazenje savjeta i dr. 



122 



RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SAUH1NA 



- Ono sto je u Allahovom znanju ili ono sto je Allah Uzviseni potvrdio u 
Ummul-Kitabu Lehvi Mahfuz je postojano i ne moie se promijeniti niti ponistiti. 
Ono sto je bile i sto ce biti, nalazi se u Mjegovom znanju. 

- Jedno od prefinjenih znacenja povezanosti izbavljenja sa nedacom i olaksice 
sapoteskocomjestedanedacadozivi svoj krajnjivrbunac, atojekada covjek izgubi 
nadu u sva stvorenja i njegovo sree se iskljucivo veze za Allaha, sto predstavlja 
sustinu pouzdanja u Allaha. Ovo je jedan od najvecih nacina putem kojih covjek 
ostvaruje i dobiva od Allaha sve ono sto rnu je potrebno na dunjaluku: "Ko se osloni 
na svoga Gospodara On mu je dovoljan" (Et-Talak, 3). 

- Nemoc i ovisnost svih stvorenja o Allahu. 

- Obaveza je covjeku da radi sve ono cime ce Allah biti zadovoljan, pa makar 
rasrdio ljude. Ko to ucini, Allah ce mu biti dovoljan u odnosu na opskrbu koju ljudi 
posjeduju. 

- Covjek ne moze sebi priskrbiti neku korist ili odvratiti stetu osim sa Allahovom 
dozvolom. 

- Spletke spletkarosa, makar ih mnogo bilo, vratit ce se samo onima koji ih 
prave, izuzev ako Allah time ne zeli staviti covjeka na kusnju. 

- Vjerovanje u odredenje obaveza je svakom vjerniku. 

- Za dzihad na Allahovom putu potrebni su strpljenje i postojanost. Ko se strpi, 
pobijedit ce i Allah ce mu ukazati Svoju pomoc, kao sto kaze Uzviseni: "Ako vas bude 
stotinu strpljivih - pobijedit cete dvije stotine, a ako vas bude hiljadu - pobijedit 
cete Allahovom voljom dvije hiljade. A Allah je uz one koji su strpljivi." (El-Enfal, 66) 

63. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vi cinite stvari koje su 
u vasim ocima tanje od dlake, a mi smo ih, u vrijeme Allah ovog Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem, smatrali upropastavajucim grijesima." (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi El-Buhari (11/329) - Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Omalovazavanje grijeha ukazuje na malehnu bojazan od Allaha, sto je 
znak licemjerja, za razliku od njegova smatranja velikim, sto ukazuje na potpunu 
bojazan i veliku svijest da Allah Uzviseni nadgleda covjeka. Tako se od Abdullaha 
b. Mes'uda, radijallahu anhu, kod El-Buharija prenosi da je rekao: "Vjernik vidi 
svoje grijehe kao da sjedi ispod brda i plasi se da ce ono pasti na njega. Grjesnik 
vidi svoje grijehe poput rnusice koja prede preko njegovog nosa." 

123 



Mimb.tdel-Hilati 



Grijeh u srcu vjernika postaje vedi ukoliko on poznaje AHahovu velicinu. 
Kada pogleda u velicinu Onoga kome grijeh cini, vidi svoj mali grijeh kao veliki. 

- U ovoj predaji covjek se opominje da ne bude zadivljen svojim djelima 
i da se ne oslanja na $voja djela, ali isto tako ni svoje grijehe ne smije smatrati malim 
i beznacajnim. Ko svoje grijehe bude smatrao beznacajnim, oni ce ga preplaviti, 
pa ce susresti Allaha a od njih se nece moci odvojiti i tako ce ga odvesti u propast. 

- Najznaniji ljudi o Allahu Uzvisenom, poslije vjerovjesnika, i najpotpuniji 
svojom bogobojaznoscu i strahom su ashabi Allahovog Poslanika, sallailahu alejhi 
ve sellem. Ono sto su drugi smatrali prezrenim, ashabi su smatrali unistavajucim, 
zbog svog svjedocenja Allahove uzvisenosti i njihovog potpunog poznavanja 
Njegovog bica. 

- U obzir se uzima samo nacin na koji su ashabi shvatali Allahovu Knjigu 
i sunnet Njegovog Poslanika, jer je to put vjernika. Ko bude isao njihovim putem, 
bit ce spasen, a ko zastrani, propao je i druge odvodi u propast. 

64. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallailahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah je Ijubomoran, a Njegova ljubomora je da 
covjek pocini ono sto mu je Allah zabranio." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (9/318) - Fethul-Bari; Muslim (2761). 

I/, hadisa se shvala: 

- Covjek je duzan udaljiti se od grijeha, jer su grijesi povod Allahove srdzbe. 

- Uzviseni Allah mrzi nevjerstvo, grijesenje i nepokornost. 

65. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je cuo Vjerovjesnika, 
sallailahu alejhi ve sellem, kako govori: "Allah je htio iskusati trojicu ljudi iz Benu 
Israila, jedan je bio gubavac, drugi celavac i treci slijepac, pa im je poslao jednog 
meleka. Melek je dosao je gubavcu i rekao: 'Sta ti bi ti najvise zelio?' Gubavac rece: 
'Lijepu boju kozu, i da se otkloni od mene ono sto kod ljudi izaziva odvratnost kada 
me pogledaju.' Melek prede rukom preko njegovog tijela i njegova bolest nestade, 
i bi mu data lijepa boja koze. Zatim ga melek upita: 'Koji ti je imetak najdrazi?' Rece: 
'Deve (ili je rekao krave - prenosilac se tacno ne sjeca),' Data mu je steona deva 
i rekao mu: 'Neka ti Allah dadne u njoj blagoslov.' 



124 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA 



Zatim je melek dosao celavcu i rekao: 'Sta bi ti najvise volio?' Celavac rece: 
Lijepu kosu i da se oslobodim ovoga zbog cega kod ljudi izazivam odvratnost.' 
Melek ga pomilova po glavi, te bolest prode i dobi lijepu kosu. Zatim ga melek 
upita: 'Koji ti je imetak najdrazi?' Rece: 'Krave.' Data mu je steona krava, pa mu 
melek rece: 'Neka ti Allah u njoj da blagoslov.' 

Zatim je melek dosao slijepcu i rekao: 'Sta bi ti najvise volio?' Slijepac rece; 
Da mi Allah vrati vid 3 kako bih mogao gledati ljude.' Melek prede rukama preko 
njegovih ociju, pa mu Allah vrati vid. Potom ga melek upita; 'Koji ti je imetak 
najdrazi?' Rece: 'Ovce.' Data mu je rasplodna ovca. 

U sve trojice se mal rnnozio i povecavao, pa je tako bivsi gubavac imao punu 
dolinu deva, bivsi celavac punu dolinu krava, a bivsi slijepac punu dolinu ovaca. 

Potom je melek dosao gubavcu u njegovom bivsem liku i stasu, i rekao: 
la sam covjek nevoljnik, ostao sam bez opskrbe na svom putovanju, i niko mi, 
poslije Allaha, danas ne moze pomoci osim tebe, zato te molim, tako ti Onoga koji 
ti je dao lijepu boju koze i bogatstvo, da mi das jednu devu kako bih rnogao nastaviti 
put.' On mu na to rece: 'Imam velike izdatke.' Melek rece: 'Kao da te ja odnekud 
znam, da ti nisi onaj gubavac kojeg su ljudi smatrali odvratnim i siromah pa ti je 
Allah podario?' Ort mu odgovori; 'Ovaj imetak sam naslijedio od svojih predaka.' 
Melek rece: 'Ako si slagao, neka te Allah povrati u ono stanje u kojem si bio.' 

Zatim je melek dosao celavcu u njegovom prijasnjem liku i obliku, i rekao mu 
ono sto je rekao i gubavcu, a ovaj mu je odgovorio kao i prvi, a zatim melek i njemu 
rece: 'Ako si slagao, neka te Allah povrati u ono stanje u kojem si bio.' 

Potom je melek dosao slijepcu u njegovom liku i obliku, pa je rekao: ']a sam 
siromasni covjek, putnik koji je na putovanju ostao bez opskrbe, i niko mi, poslije 
Allaha, danas ne moze pomoci osim tebe, zato te molim, tako ti Onoga koji ti je povratio 
vid, da mi das jednu ovcu kako bih se sa njom pomogao na putu.' On mu odgovori: 
'Ja sam bio slijep, pa mi je Allah povratio vid. Uzmi koliko hoces, a ostavi koliko hoces. 
Tako mi Allaha, sto god danas uzmes, necu te opterecivati da mi to vratis, radi Allaha, 
azze ve dzelle/ Melek mu tada rece: 'Zadrzi svoj imetak, vi ste same iskusavani. Allah 
je zadovoljan s tobom, a rasrdio se na tvoja dva prijatelja.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

El-Buhari (6/500- Fethul-bari) i Muslim (2964). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvola prenosenja prica od prijasnjih naroda, a posebno od Benu Israila, 
jer je kod njih posebno bilo cudnih dogadaja. Dozvoljeno je da se ljudima kazuje 
o onome sto im se desavalo, kako bi se cuvali i uzeli pouku. 



125 



SrfiiiiMdd-Hitati 



- Obaveza je Allahu iskazivati zahvalnosti na blagodatirna, jer zahvalnost je 
uzrok blagoslova i uvecanja blagodati. 

- Vrijednost davanja sadake i podsticaj na blagost prema slabima, izrazavanje 
pocasti i udovoljavanje njihovim potrebama. 

- Skrtost je jedna od najprezrenijih osobina, jer je skrtost potakla gubavca 
i celavca da zaborave Allahovu blagodat i negiraju je. Skrtost i laz izazivaju Allahovu 
srdzbu i gnjev, kao sto se desilo gubavcu i celavcu. 

- Istinoljubivost i plemenitost su pohvalne osobine, a njima se okitio slijepac. 
Ove dvije osobine podstakle su ga na zahvalu i dareiljivost, pa je time zadobio 
Allahovo zadovoljstvo. 

- Allahova nagrada (ili kazna) dobiva se za djela koja se se ucine i to shodno 
nijjetu. 

- Hadis ukazuje na vrijednost upucivanja i edukativnog usmjeravanja 
indirektnim putem, tj. pripovijedanjem poucnih prica ciji je utjecaj na dusu daleko 
djelotvorniji nego puko direktno opominjanje i savjetovanje. 

- Moc meleka da se preobraze u Ijudski lik. 

- Pozvola da se neko moli Allahom, kao sto je uradio melek sa gubavcem, 
slijepcem i celavcem. 

- Kada se bereket nade u necemu, od male kolicine napravi veliku kolicinu, 
a u suprotnom desit ce se suprotno. 

66. Od Ebu Ja'ala Seddada b. Evsa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pametan je onaj koji strogo vodi ractma o svojim 
postupcima, i radi za zivot poslije smrti, a nesposoban je onaj koji svoju dusu 
preda strastirna, i bezrazlozno se pouzdava u Allaha." (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze 
da je hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je slab, prenose ga Et-Tirmizi (2459); Ibn Madze (4260); Ahmed (4/124); 
El-Hakim (1/57) i drugi putem Ebu Bekra b. Ebi Merjema od Damre b. Habiba. 

El-Hakim kaze: Hadis je vjerodostojan prema uvjetima El-Buharija. 

Ez-Zehebi je popratio ove njegove rijeci sljededim: "Ne, tako mi Allaha, 
Ebu Bekr (prenosilac) nije ispravan." Kazem: Hadis u pogledu prenosilaca kruzi oko 
ovog covjeka, a lanac prenosilaca je veoma slab. 

Ovom hadisu svjedoci hadis od Enesa koji navodi El-Bejheki u "Su'abul-iman" 
(10545) i kaze: "Avn b. Umare je slab" 



126 



RADOST PQGLEPA KQMENTAR Rl/ADUS-SALIHINA 



Izhadisaseshvata: 

- Obaveza odlucnog postupanja prema viastitom nefsu i njegovo obuzdavanje. 

- Pripremanje za zivot poslije smrti cinjenjem dobrih djela. 

- Onaj ko se prepusti porivima svoje duse, zalutao je i druge u zabludu odvodi. 

- Ovo se odnosi na slucaj kada rob ztvi u nadi bez straha, ili u strahu bez nade. 

- Iako je ova predaja slaba, naveo sam cinjenice koje se iz nje mogu shvatiti, 
ier temelji i ciljevi serijata jo) svjedoce. 

67. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Jedan od znakova ispravnosti covjekove 
vjere covjeka je da se kloni onoga sto ga se ne tice." (Hadis je dobar, a prenose ga 
Et-Tirmtziidrugi) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahihun li gajrihi (vjerodostojan uzevsi u obzir i ostale slicne hasen 
- dobre predaje), a navode ga Et-Tirrnizi (2419) i Ibn Madze (3976) putem 
El-Evzaija, a on od Kurre b. Abdur-Rahmana b. Hajuila, a on od Ez-Zuhrija, 
a on od Ebu Seleme. 

Prenosioci u ovom dobrom lancu su povjerljivi, osim Kurre b. Hajuila koji 
ie saduk - zadovoljavajuci, a imao je nekih neispravnih predaja. Ovom hadisu 
svjedoci i hadis AJijja b. Husejna b. Alijja koji je mursel 1 , a prenosi ga Malim (2/903), 
a njegovim putem i Et-Tirmizi (2420). 

Kada se sve uzme u obzir, hadis je sahih li gajrihi. 

Hadis u ovom smislu prenosi se od grupe ashaba, a oni su Ebu B-ekr, Alija 
b. Ebi Talib, Zejd b. Sabit i El-Haris b. Hisarn, radijallahu anhum. 

Ovaj hadis je jedan od velikih temelja lijepoga ponasanja, kao sto tvrde 
Ibn Es-Salah, Ibn Redzeb i dr. 

Marije poznate rijeci: 

"Od znakova lijepog islama covjeka" - tj. od znakova potpunosti i ispravnosti. 

"Da ostavi ono stoga se ne tice" - tj. da ostavi ono za cime nema potrebe i ono 
na sto ga ne tjera nuzda, uzimajuci presudu serijata, a ne presudu strasti i porive 
svoje duse. 



Mursel je predaja koju navodi labiin od Poslanika. sallallahu alejhi ve seliem (nap. prev.) 

127 



Sefiiuk tdel-Hilah 



Iz hadisa se shvata: 

- Covjek je duzan da se zanima stvarima u kojima lezi njegova ispravnost na 
ovom i buducem svijetu, i da se udalji od svega mimo toga, tj. da se udalji od svega 
onoga za £ime nema potrebe niti koristi, i sto ce mu donijeti samo stetu i nemir. 
Ne treba se zaokupirati tudim stvarima. Ovakvo postupanje znak je ispravnosti 
covjekovevjere- 

68. Od Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Covjek nece biti pitan zbog cega je udarao svoju zenu." 
(Prenose ga Ebu Davud i dr.) 



Dokumentacija hadisa: 

Hadis je slab, a navode ga Ebu Davud (2147); Ibn Madze (1986); Ahmed (1/20); 
EI-Bejheki (7/305) putem Davuda b. Abdullaha el-Evdija, a on od Abdur-Rahmana 
el-Muslija, a on od Es'asa b. Kajsa. 

Kazem: Lanac prenosilaca je slab jer je u njemu Abdur-Rahman el-Musli, koji 
nije poznat, a sto je rekao i Ez-Zehebi u "El-Mizaruf: 

Sejh Ahmed Sakir u svome "Komentaru Musneda" (122) kaie: "Lanac prenosi- 
laca je slab. Davud b. Jezid el-Evdi nije pouzdan, a negativno se o njemu govorilo." 

Kazem: Ovdje je sejh Ebul-Esbal, Allah i njemu i nama oprostio, previdio 
cinjenicu da se u "Musnedu" nalazi Abdullah el-Evdi, a irne njegovog oca nije 
spomenuto. Njemu se to pomrjesalo sa Davudom b. Jezidom el-Evdijem, amidzom 
Abdullaha b. Idrisa koji je slab, a prenosilac iz ovoga hadisa je povjerljiv. 

Iz hadisa se shvata; 

Posto je hadis slab, ne uzima se za argument. 



128 



RA.DOST pogleda komentar rmdus-salihina 



Poglavlje sesto 
TAKVALUK - BOGOBOJAZNOST 

Termin "et-takva M u etimoloskom smislu oznacava medusobno rastavljanje 
dvije stvari sa nekom trecom, tako da se izmedu dvije stvari uspostavi pregrada, 
sto znaci u serijatskom smislu: da covjek izmedu sebe i onoga cega se boji i od cega 
strahuje postavi zastitu koja ga cuva. 

Zato bogobojaznost covjeka znaci: Da izmedu sebe i Allahove srdzbe, gnjeva, 
kazne, od kojih strahuje, postavi zastitu, a ona je da cini pokornost i izbjegava 
nepokornost. Stoga takvaluk oznacava stalnu bojazan i opreznost, te cuvanje od 
trnja na putu... putu zivota... na kojem se nade trnje sumnji i strasti, trnje straha 
i strepnje od onoga sto ne moze dati ni korist ni naciniti stetu. Takoder, na torn 
putu se nade trnje lazne nade i prizeljkivanja onoga cija se nada ne moze ostvariti 
ili dova uslisati. 

Zato upotreba rijeci takvaluk preovladava za definiranje izbjegavanja i cuvanja 
od zabrana. Kako bi se covjek necega sacuvao, duzan je da zna cega se treba cuvati. 

Ovu tematiku sam jos vise razjasnio u svojoj knjizi "Menhedzul enbija fi 
tezkijetin-nufus" (Put vjerovjesnika pri ciscenju duse). 

Uzviseni Allah kaze: "O vi koji vjerujete, bojte se Allaha onako kako Ga se 
istinski trebate bojati." (Ali Imran, 102) 

Od Ibn Mes'uda se prenosi da je u komentaru ovog ajeta rekao: "Da se cini 
pokornost Allahu i da Mu se ne cini nepokornost, da se spominje, a da ne bude 
zaboravljen, da Mu se zahvaljuje, a da Mu se ne bude nezahvalno." Ova predaja se 
prenosi kao rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve seliem, ali nije vjerodostojna. 

Uzviseni kaze: "Bojte se Allaha koliko mozete." (Et-Tegabun, 16) 

Ovaj ajet pojasnjava ono sto se zeli reci prvim ajetom. 

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima da Ga se pribojavaju shodno svom 
zalaganju i mogucnostima, kao sto se u oba Sahiha prenosi od Ebu Hurejre, 
radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seliem, rekao: 
"Kada vam nesto naredim, ucinite to koliko mozete, a kada vam nesto zabranirn, 
u potpunosti ga se prodite," 

Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, ovdje ukazuje na slabost onoga sto 
je preneseno od nekih ispravnih prethodnika u pogledu cinjenice da je ovaj ajet 
derogirao prvi i da je ispravno da ovaj ajet nije derogiran, vec pojasnjava ono sto 
je Allah iznio u prvom, a to je da su ljudi duzni bojati se Allaha shodno svojim 
mogucnostima, jer Allah ne zaduzuje nikoga preko njegovih mogucnosti. 



129 



Sclinikldel-lliMi 



Uzimajuci u obzir obje pretpostavke, dokidanje prvoga propisa drugim, 
ili njegovo pojasnjenje i ogranicenje, kod prvih generacija naziva se "neshom" 
- derogacija. 

Uzviseni Allah kaze: "O vi koji vjerujete, bojte se Allaha i ispravno govorite." 

(El-Ahzab, 70) 

Allah je naredio Svojim robovima da Ga se boje i da Ga obozavaju kao da Ga 
vide, te da govore ispravno i iskreno, bez umotavanja i iskrivljavanja. 

Receno je takoder: "Ispravan govor u ovom ajetu oznacava svjedocenje tevhida, 
a neki su rekli da oznacava istinoljubivost, a neki su rekli da oznacava ispravnost." 
Svi ovi navodi su istiniti i ispravni, jer izmedu njih nema nikakvog razilazenja ili 
neusaglasenosti. 

Ajeti koji govore o naredbi bogobojaznosti su mnogobrojni i poznati. Uzviseni 
Allah kaze: "Ko se boji Allaha, On ce mu dati izlaz i opskrbiti ga odakle se i ne 
nada." (Et-Talak, 2-3) 

Uzviseni Zastitnik obavjestava da onaj ko Ga se boji u pogledu onoga sto mu 
je naredio i ostavlja ono sto mu je zabranio, dat ce mu izlaz i izbavljenje iz nedaca 
dunjaluka i ahireta i opskrbiti ga iz pravca koji mu nije ni naumpao. 

Uzviseni kaze: "Ako se budete Allaha bojali, On ce vam dati moc razlikovanja 
istine od neistine i pobrisat ce vam vase grijehe i oprostiti vam. A Allah je Vlasnik 
velikog izobilja." (El-Enfal, 29) 

Ko se bude bojao Allaha izvrsavajuci Njegove naredbe i kloneci se Njegovih 
zabrana, Allah ce ga uputiti da raspoznaje istinu od neistine - kao da on gleda 
Allahovim svjetlom. To ce biti povod njegove pobjede, spasa i izbavljenja iz 
nedaca dunjaluka, te srece na Dan velikog uzasa i brisanja, ponistavanja, oprosta 
i pokrivanja grijeha, tako da ih drugi ljudi nece vidjeti. Takoder, to ce biti povod 
da se zadobije nagrada od Allaha i Njegovo zadovoljstvo, te ude u okriije Njegove 
milosti i u Njegove Dzennete. 

Ajeti o ovom pogiavlju su mnogobrojni i poznati. 

69. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da su ashabi upitali Allahovog 
Poslanika: "Allahov Poslanice, ko je najplemenitiji c^ovjek?" Poslanik odgovori: 
"Najbogobojazniji" Prisutni rekose: ,r Nismo te o tome pitali." Poslanik rece: 
"Jusuf, Allahov vjerovjesnik, sin Allahovog vjerovjesnika, sin Allahovog 
vjerovjesnika, sin Allahovog privrzenog prijatelja." Prisutni ponovo upitase: "Mismo 
te o tome pitali." On tada rece: "Onda me pitate me o originalnim Arapima? Oni 
koji su bili najbolji od njih u dzahilijjetu, oni su najbolji i u islamu, kada se pouce 
propisima vjere." (jMuttefekun alejhi) 



130 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA 



Dokumcntacija hadisa: 

Biljezi ga El-Buhari (6/3S7); Muslim (2378). 

Manje poznate rijeci: 

"Originalm Amp? - tj. porijeklo i rodoslovi Arapa, a ako su preci bili plemeniti, 
u toj plemenitosti slijedit ce ih i njihovi potomci. 

"...najbolji od njih u dzahilijjetu (paganskom dobuj, tmi su najbolji i U islamu" 
- U dzahilijjetu su se odlikovali hrabroscu, dostojanstvenoscu i drugim moralnim 
osobinama, a takvi su i u islamu, ako povjeruju i budu bogobojazni, jer je islam 
dosao da upotpuni plemenite osobine. Covjek prihvata islam zajedno sa prethodnim 
dobrom koje je cinio. Kada se pocast bogobojaznosti pridoda pocasti porijekla, 
to postaje dodatno dobro i blagodat. 



Iz hadisa seshvata: 

- Hadis pojasnjava podjelu ljudi, te pocast i plemenitost njihovog porijekla. 
Neke vrste porijekla su plemenite, a neke nisu. 

- Pocast porijekla uzima se u obzir ukoliko mu se pridodaju bogobojaznost 
i strah od Allaha, a u suprotnom ne. 

- Covjek biva pocascen i oplemenjen bogobojaznoscu, jer onaj koji je 
bogobojazan ima mnogo dobro na dunjaluku i velike stepene na ahiretu. 

- Covjeku biva iskazana pocast zbog plemenitosti njegovih roditelja i porodice 
ukoliko su bili bogobojazni L ukoliko je on ostao ustrajan na njihovom putu. 

- Pojasnjenje vrijednosti Allahovog vjerovjesnika Jusufa, alejhis-selam, 
koji je objedinio lijepe moraine osobine sa pocasti vjerovjesnistva i pocasti porijekla. 
Njemu je pridodata i pocast znanja, jer je tumacio snove, sto mu je omogucavalo 
da razborito upravlja. 

- Pojasnjenje vrijednosti znanja, te da je ono vrednije od porijekla, ugleda, 

pozicije i imetka. 

70. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je AlLahov 
A/jerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista je ovaj svijet sladak 
i privlacan, i Allah vas je postavio namjesnicima na njemu samo da bi vidio kako 
cete postupati. Zato, cuvajte se dunjaluka i cuvajte se zena, jer je prvo iskusenje 
medu Izraelcanima bilo zboe zene." (Prenosi Muslim) 



131 



fktimb. tdct-lktali 



Dokumcntacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2742). 

Iz hadisa se shvata: 

- Potrebno je biti skroman na dunjaluku i ne povoditi se za njegovom 
prolaznoscu, iti se vezati za ovodunjalucke fikcije. Dunjaluk se prikazuje robovima 
u svome zelenil u, ukrasima i slatkoci . Ko se za njega veze, on ce ga unistiti. Meduti m, 
covjek ne smije zaboraviti na svoj udio u njemu. 

- Allah je ljude ucinio namjesnicima tako sto jedni druge smjenjuju 
u ovodunjaluckom zivotu da vidi kako ce postupati, jer je ovaj dunjaluk mjesto 
iskusenja, a ne mjesto vjecnosti, dunjaluk je samo prijelazni period ka onome 
sto je trajno, pa zato uzmite dovoljno opskrbe u ovome prijelazu do vaseg 
konacnog stanista. 

- Upozorenje na iskusenje sa zenama, tako sto ce se izbjegavati cinjenje povoda 
koji bude skrivene strasti, kao sto je mijesanje sa zenama, gledanje u mjesta koja 
izazivaju strast, ukoliko su strankinje; te da nasladivanje zenama, ukoliko su 
dozvoljene muskarcu, ne odvodi od izvrsenja obavezih propisa. 

- Uzimanje pouka i poruka od prethodnih naroda. Ono sto se desilo Benu 
Israilu desit ce se i drugima ukoliko budu cinili iste povode. 

71. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, govorio: "Allahu, ja Te molim da mi podaris pravu uputu, istinsku 
bogobojaznost, pravu cednost i neovisnost od Tvojih robova." (Prenosi Muslim) 

Dokumcntacija hadisa: 

Biljeziga Muslim (2721). 

Iz hadisa se shvata: 

- Poniznost pred Allahom i utjecanje Njemu u svim okolnostima. 

- Potreba duse za lijepim ponasanjem kako bi istrajala u Allahovoj naredbi 
i bojala se Njcgove kazne i nadala se Njegovoj milosti. 

- Covjek se ne smije osloniti na svoje djelo, jer Allahov Poslanilc, sallallahu 
alejhi ve sellem, molio je Allaha za ove osobine, a on je bio najznaniji covjek. 



132 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUiflNA 



72. Od Ebu Tarifa Adijja b. Hatima et-Taija, radijallahu anhu, prenosi se da je 
rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sailallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Ko se 
zakune da ce nesto uraditi, a zatim uvjdi da moze uciniti nesto sto je bogobojaznije 
od toga, neka uradi one* sto je bogobojaznije.'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Biljezi ga Muslim (1651). 



Manje po/nate rijeci: 

"Ono stoje bogobojaznije 3 ' - tj. ono cime je Allah zadovoljniji i sto je udaljenije 
od nepokornosti Njemu. 

Iz hadisa scshvata: 

- Dozvoljenost zaklinjanja Allahom. 

- Ko se zakune Alahom, obaveza mu je da izvrsi svoju zakletvu i da je ne krsi. 

- Ukoliko izrecena zakLet^a sprecava da se pocini pokornost ill se njome izostavlja 
mnogo dobro, ili odvodi u nepokornost. covjek je duzan da se iskupi za svoju zakletvu 
i da ucini ono sto mu je Allah naredio, te da izbjegava nepokornost Njemu. 

- Ko bude imao cvrstu namjeru da ucini nepokornost, ne smije sebi dozvoliti 
i da je ucini. 

- Obaveza bogobojaznosti u poteskoci i olaksici, ugodnostima i neugodnostima. 

73. Od Ebu Umame Sudejja b. Adzlana el-Bahilija, radijallahu anhu, prenosi 
se da je rekao: "Cuo sam da Allahov Poslanik za vrijeme hutbe na Oprosnom 
hadidzu, rekao: 'Bojte se Allaha, klanjajte pet propisanih namaza, postite propisani 
mjesec, dajite zekat na svoj imetak, pokoravajte se vasim zapovjednicima - uci cete 
u Dzennet vaseg Gospodara." (Prenosi Et-Tirmizi na kraju knjige o namazu i kaze 
da je hasen-sahih) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je vjerodostojan, a navode ga Et-Tirmizi (616); Ahmed (5/251); El-Hakim 
(1/389) koji ga je ovjedostojio prema uvjetima Muslima, s cime se slaze i Ez-Zehebi. 
Kazem: Ovaj hadis ima status onako kako su i rekia ova dvojica. 



133 



Setimb, tdel-Hi/ali 



Manje poznate rijeci: 

"Oprosni hadzdi" - posljednji hadzdz koji je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, obavio, a nazvan je oprosnim jer se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
na njemu oprostio od svojih sljedbenika. 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveza stalnog prakticiranja temeljnih principa islama: obavljanja namaza, 
davanja zekata, posta, hadzdza, takvaluka, a to predstavlja put ka Diennetu i uvjet 
za ulazak u njega. Ispravnost na dunjaluku je povod za spas na ahiretu. 

- Obaveza pokoravanja vladarima i namjesnicima, a uvjet pokoravanja njima 
jeste da ne nareduju ono u cemu je nepokornost Allahu, azze ve dzelle. 



Poglavlje sedmo 
CVRSTO UVJERENJE I POUZDANJE 

- Kaze Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Medaridzus-salikin" (2/397) 
po,asn,avajuci znacenje ubjedenja (jekin), kaze: "Ubjedenje u pogledu imana je 
poput duse u pogledu tijela. Po njemu se razlikuju po vrijednosti oni koji spoznaiu 
Allaha , oko n,ega se ljudi natjecu. Djelatnici islama ulazu trud da bi ga dostiali. 
Mudi erne dobra djela da bi ga dostigli i oni svim svojim gestovima na njega ukazuiu. 
Kada se strpljenje spoji sa ubjedenjem, dobije se produkt predvodnistva u vjeri. 

Uzviseni Allah, a Njegovim govorom bivaju upuceni upuceni, kaze: "I od niih 
smo nacin.1. vode koje Nasom naredbom upucuju, nakon sto su se strpjeli i sto su 
u Nase dokaze bili uvjereni." (Es-Sedzde, 24) 

Uzviseni Allah odredio je da ce se Njegovim dokazima posebno okoristiti 
on, ko„ ima,u ubjedenje, pa On kaze, a On je najistinoljubiviji u Svome govoru- 
t na zeml,i su dokazi za one koji nose ubjedenje." (Ez-Zarijat, 20) 

Uzviseni Allah pocastio je uputom i spasom, izmedu ostalih ljudi, posebno one 
koji imaju cysto ubjedenje, pa kaze: "Oni koji vjeruju u ono sto je tebi obiavlieno 
i sto ,e objavljeno prije tebe i koji su u buduci svijet ubijedeni. Oni su na uputi od 
svoga Gospodara i oni ce postici ono sto zele." (El-Bekare, 4-5) 



134 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RI/ADUSSAUH1NA 



Ubjedenje (jekin) je srz djela srca, a ta djela predstavljaju duh i srz djela koja se 
obavljaju tjelesnim organima, Ubjedenje je sustina istinoljubivosti i ono je odlika 
ove vjere oko kojeg ona kruzi." 

Stoga, ubjedenje je znanje u koje nema sumnje i uvjerenje koje odgovara 
stvamosti. Ubjedenje se sastoji od tri stepena; ilmul-jekin (ubjedenje na osnovu 
znanja), hakkul-jekin (istinito ubjedenje), ajnui-jekin (ubjedenje na osnovu videnja 
okom). Prvo se moze usporediti sa okolnoscu kada poznajes ili kada znas da 
u doticnoj dolini ima voda. Drugo - kada ugledas tu vodu, a trece - kada je se napijes. 
Ibn Redzeb el-Hanbeli u knjizi "Dzami'ul-ulumi vel-hikem" (str. 628), 
pojasnjavajuci znacenje tevekkula (pouzdanja - oslanjanja), kaze: "To je istinsko 
srcano pouzdanje u Allaha, azze ve dzelle, pri stjecanju koristi i odbijanju stete u svim 
pitanjima dunjaluka i ahireta. Oznacava da se stvari Njemu predaju i da se realizira 
vjerovanje da niko drugi mimo Njega ne daje, niti uskracuje, niti steti niti koristi. 

Realizacija pouzdanja nije u suprotnosti sa nastojanjem cinjenja povoda 
putem kojih je Allah dao odredenje svih stvari i putem kojim se odvija Njegov 
zakon u pogledu Njegovih robova. Uzviseni Allah naredio je da se izvrsavaju 
povodi uz naredbu o prisutnosti pouzdanja. Nastojanje da se izvrse povodi 
tjelesnim organima predstavlja pokornost Njemu, a pouzdanje u Allaha srcem 
znaci vjerovanje u Njega." 

Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi ''Medaridzus-salikin" (2/397-398) kaze: 
"Ubjedenje je pratilac pouzdanja i zato je pouzdanje protumaceno kao snaga 
uvjerenja, a ispravno je red da je pouzdanje plod i rezultat ubjedenja." 

Uzviseni kaze: "A kada su vjernici vidjeli stranke, rekli su; 'Ovo je ono sto nam 
je obecao Allah i Njegov Poslanik. Istinu su rekli Allah i Njegov Poslanik/ A to im 
je samo povecalo jos vise vjerovanje i predanost ." (El-Ahzab, 22) 

Uzviseni Allah obavjestava o poziciji pravih vjernika i iskrenih bogobojaznika 
u danu stranki kada su se vojske nevjernika idolopoklonika i zidova sruciLe ne bi li 
u potpunosti iskorijenile muslimane. Oni nisu posumnjali niti bili zbunjeni, vec su 
bili uvjereni da je to upravo ono sto su im obecali Allah i Njegov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, i da je to samo iskusenje i ispit iza kojeg ubrzo dolazi pobjeda i jasno 
oslobodenje. Ono o cemu Allah obavijesti je istina, kao i ono sto Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, od Njega prenese. Tako nedace i iskusenja povecavaju vjerovanje 
vjernika i ucvrscuju stope istinoljubivih koji sebe predaju Allahu, podreduju se 
Mjegovoj naredbi i pokoravaju se Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. 

Uzviseni kaie: "Oni kojima su ljudi rekli: 'Ljudi sc radi vas okupljaju, pa ih 
se bojte!', a to im je jos vise vjerovanje povecalo i rekli su; 'Dovoljan nam je Allah 
i lijep li je On zastitnik!' Vratili su se sa blagodati i pocasti od Allaha, a zlo ih 
nije dotaklo, i siijedili su Ailahovo zadovoljstvo. Allah je Viasnik velikog obilja." 
(Alilmran, 173-174) 



135 



Scfimb. Idcl-Htiatt 



Idolopoklonici pod vodstvom Ebu Sufjana b. Harba, na dan Uhuda nanijeli 
su muslimanima gubitke koji su svima poznati, a zatim su krenuli zeleci se vratiti 
kako bi dokrajcili muslimane, ali je Allahov Poslanik ujedinio muslimane i slijedio 
je idolopoklonike sve dok nije dosao do mjesta Hamraul-Esed. Neki Ijudi rekose: 
"Idolopoklonici su zajedno krenuli ka vama" pa su zastrasili Poslanika i vjernike 
govoreci o njihovom mnostvu. Medutim, oni se nisu predali tome, vec su se 
pouzdali u Allaha i trazili pomoc od Njega. Rekli su: "Dovoljan nam je Allah i divan 
li je On zastitnik." Potom je Allah ubacio strah u srca nevjernika, a muslimani su se 
sa sigurnoscu i spokojem vratili tako da ih nikakvo zlo nije snaslo od onoga cime 
su th ljudi zastrasivali. 

Uzviseni kaze: "I ti se osloni na Zivoga koji ne umire." (El-Furkan, 58) 
Allah je naredio Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da se osloni na 
Njega i da se pouzdava iskljucivo u Njega, jer je On 2ivi, koji ne umire, a ko se 
osloni na Allaha, On mu je dovoljan. Ko se osloni na druge mimo Allaha, oslanja 
se na onoga ko umire i nestaje, i zato 6e nestati i zalutati. Ko se pouzda u nekoga 
drugoga mimo Allaha, njegova nastojanja su propala. 

Uzviseni kaze: "I na Allaha nekase oslanjajuvjernici." (Ibrahim, 11) 

Allah obavjestava o svojstima vjernika koji se u potpunosti predaju Njemu 
i koji samo od Njega strahuju. 

Uzviseni Allah kaze: "A kada doneses odluku, u Allaha se pouzdai." 
(Ali Imran, 159) 

Kada budes* imao cvrstu namjeru da nesto sprovedes, poslije savjetovanja sa 
vjernicima u vezi s tim, onda se u torn pogledu osloni na Allaha. 

Ajeti o naredbi pouzdanja su mnogobrojni i poznati. 

Uzviseni kaze: "Ko se osloni na Allaha, On mu je dovoljan." (Et-Talak, 3) 

Uzviseni Allah obavjestava o plodu pouzdanja i da ce On biti dovoljan onome 
ko se osloni na Njega, 

Uzviseni kaze: " Vjernici su samo oni cija srca osjete strah, a kada im se kazuju 
Njegovi ajeti, povecaju im vjerovanje i oni se na svoga Gospodara oslaniaju." 

(El-Enfal, 2) 

Uzviseni Allah opisuje vjernike govoreci da srca vjernika osjete strah kad se 
Allah spomene, pa izvrsavaju Njegove naredbe i klone se Njegovih zabrana. Kada 
cuju Njegove ajete, oni im povecaju uvjerenje, pa se zato ni u koga drugog ne 
pouzdavaju, i ne boje se nikoga drugoga osim Njega. 

Ajeti o vrijednosti pouzdanja su mnogobrojni i poznati. 



136 



RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SAUHINA 



74. Odlbn Abbasa,radijallahu anhu, prenosisedaje Allahov Poslanik, sallallahu 
aLejhi ve sellem, rekao: "Predoceni su mi narodi, pa sam vidio vjerovjesnika i sa njim 
grupicu sljedbenika, vjerovjesnika i sa njim jednog covjeka ili dva, i vjerovjesnika 
s ko)im nije bilo nikoga. Tada mi bi predocena brojna skupina, pa pomislih da je 
to moj ummet. Receno mi je: 'Ovo je Musa i njegov narod, ali pogledaj na taj kraj\ 
pa pogSedah i vidjeh ogromnu skuplnu, pa mi bi receno: 'Pogledaj na drugi kra;', 
pa kada tamo opet velika skupina, i bi mi receno: "Ovo je tvoj ummet, i sa njima 
sedamdeset hiljada koji ce uci u Dzennet bez poiaganja racuna i i bez prethodne 
kazne.' Zatim je ustao i otisao u svoju kucu, a ljudi pocese razgovarati o onima koji 
ce uci u Dzennet bez poiaganja racuna i prethodne kazne. Jedni rekose: 'Mozda su 
to oni koji su se druzili sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem', a drugi 
rekose: 'Mozda su to oni koji su rodeni u islamu, pa Allahu nikada nisu pripisali 
sudruga', a spominjali su i druge. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada 
pred njih izade i upita ih: 'Oko cega se to raspravljate?' Obavijestise ga, a on rece: 
'To su oni koji ne uce rukje, niti traze da im se uci rukja, niti su sujevjerni, a na svoga 
Gospodara se oslanjaju.' Tada ustade Ukas b. Muhsin i rece: 'Moli Allaha da me ucini 
jednim od njih.' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Ti si jedan od njih.' Zatim 
ustade i drugi covjek i rece: 'Moli Allaha da i mene ucini jednim od njih.' Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rece mu: 'Ukas te je pretekao u tome." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (10/155) - Fethu-Bari; Muslim (220). 

Nas sejh El-Albani, Allah mu se smilovao, kaze: "En-Nevevi je trebao kazati: 
Ovo je Muslimova verzija hadisa, jer kod imama El-Buharija nema rijeci 'ne uce 
rukju, a na mjestu ovih rijeci kod njega se nalaze riject 'ne kauteriziraju'. Ova predaja 
je vjerodostojna, dok je Muslimov tekst hadisa izniman i po lancu i po tekstu." 

Kazem: Prvi koji je upozorio na ovu cinjenicu je sejhul-islam Ibn Tejmijje, 
Allah mu se smilovao, a od njega prenosi njegov ucenik Ibn Kajjim el-Dzevzijje 
u svojoj knjizi "Zadul-mead" (1/495) gdje kaze: "Njegove rijeci u hadisu ne uce 
rukje' su greska prenosioca, jer sam cuo sejhuUislama Ibn Tejrnijju kako to govori, 
a hadis ispravno glasi: To su oni koji ne traze da im se uci rukja.' 

Kazem <Ibn Kajjim el-Dzevzijje): Zato sto ce ovi uci u Dzennet bez poiaganja 
racuna, zbog svog potpunog tevhida, pa je odbio pripisati irn trazenje da se uci 
rukja. Zato je rekao: '...na svoga Gospodara se oslanjaju, zbog njihovog potpunog 
pouzdanja u Allaha i predanosti Mjemu, povjerenja prema Njemu i zadovoljstva 
s Njime, te upucivanje svojih potreba samo Njemu. Oni ne mole ljude ni za sta, 
ni za rukju ni za drugo, niti im dodu sujevjerne sugestije koje ih odyracaju od onoga 
sto imaju namjeru ucintti, jer sujevjerje umanjuje tevhid i slabi ga." 



137 



Sdiml>.lddHitalt 



Hafiz Ibn Hadzer, Allah mu se smilovao, u "Fethul-Bariju" (11/408-409) 
pokusao je opovrgnuti rijeci sejhul-islama Ibn Tejmijje, ali to nije uspio iz 
dva aspekta: 

Prvo: Od drugih je prenio prilikom iznosenja svoga govora da je dodatak od 
povjerljivog prenosioca prihvatlj iv, a Seid b. Mensur je hafiz hadisa kojeg su prihvatili 
El-Buhari i Muslim. Muslim se oslonio na ovu njegovu predaju, a proglasiti da je 
prenosilac pogrijesio, uz mogucnost uzimanja dodatka ispravnim, nije validno. 

Kazem: Ovo nije dodatak od povjerljivog prenosioca, vec suprotstavljanje 
povjerljivog prenosioca drugim povjerljivim prenosiocima, sto se uzima kao suzuz 
- iznimnost. 

Drugo: Njegove rijeci: "Znacenje koje ga je potaklo da pripise prenosiocu 
gresku takoder je prisutno i kod ortoga koji trazi da se uci rukja, jer je to pojasnio 
cinjenicom da je potpunog tevekkula u Allaha onaj koji ne trazi od drugoga da 
mu uci rukju. Tako ce se njemu i drugima red da ne treba da mu se uci rukja zbog 
potpunog tevekkula. 

Kazem: Izmedu ove dvije okolnosti postoji razlika, jer onaj koji xxti rukju je na 
stepenu cinjenja dobrocinstva, a onaj koji trazi da mu se uci rukja je na stepenu 
trazenja od drugoga." 

Manje poznatc rijeci: 

"Vjerovjesnik" - pod vjerovjesnikom se misli na onoga kome je objavljen 
vjerozakon i naredeno mu je da ga dostavi, a to je u ovom slucaju poslanik. 
"Predocena mije brojna skupina'- tj. predoceni su mu mnogi ljudi. 

Iz. hadisa se shvata: 

- Vrijednost Vjerovjesnikovog stepena, jer su mu predoceni narodi i vidio ih je. 

- Pojasnjenje Allahove blagodati date Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, 
tako sto ce njegov ummet biti najbrojniji. 

- Istina se ne prepoznaje po mnostvu, niti po broju podignutih ruku, jer ce doci 
vjerovjesnik na Sudnjem danu a sa njim ce biti dva covjeka, drugi ce imati jednog 
covjeka, a treci ce doci sam. Iz ovoga se ocituje da se iskrenost i istinoljubivost 
pozivaca ne prepoznaje po mnostvu njegovih sljedbenika i pristalica. 

- Allahova pocast prema ovom ummetu, kojem je On izrazio Svoju milost tako 
sto ce sedamdeset hiljada ljudi uci u Dzennet bez polaganja racuna. 

- Pojasnjenje vrijednosti i prednosti ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem. 

- Vrijednost onih koji se rode u islamu i nisu se zaprljali paganskim djelima. 

138 



RADOST POGLEDA KOMEK'TAR ItyADUS-SALIHINA 



- Dozvoljenost ulaganja truda po odredenom pitanju, oko kojeg nema jasnog 
teksta, da bi se doslo do istine i po njoj postupalo. 

- Jedan od nacina poducavanja je da se potakne odredeno pitanje, pa da ucenici 
o njemu diskutiraju, a zatim da se upute na ispravan zakljucak. 

- Dozvoljeno je da ucenjak pita svoje prijatelje i ucenike o onome o cemu 
pricaju kako bi im to bilo od koristi i kako bi otklonio razilazenje medu njima, iako 
oni o tome pred njim nisu govorili. 

- Vrijednost oslanjanja aa Allaha i pouzdanja u Njega pri otklanjanju stete ili 
postizanju koristi, te vrijednost nagrada koje je Allah pripremio za one koji se na 
Njega oslanjaju. 

- Postoje dozvoljene vrste rukje (serijatskog lijecenja), a to su one pri kojirna 
se uce potvrdene i zabiljezene dove od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
te pri kojirna se uci Kurani-kerim. A ima i neutemeljenih rukji, kao sto su postupci iz 
paganstva, zablude i magija koji su u suprotnosti sa ispravnim imanom i potpunim 
tevekkulom. 

- Zabrana pesimizma i sujevjerja. 

- Iskoristavanje povoljnih prilika koje se ukazu da se uberu plodovi dobra, kao 
sto je ucinio Ukas, radijallahu anhu, kada je zatrazio od Poslanika, sallallahu alejhi 
ve sellem, da zamoli Allaha da bude od tih sedamdeset hiljada. 

- Vrijednost Ukasa b. Muhsina koji je jedan od stanovnika Dzenneta. Ovime se 
potvrduje da nisu samo deseterica onih kojirna je posvjedocen ulazak u Dzennet, nego 
cak i vise. O deseterici se posebno govori samo zato sto su navedeni u jednom hadisu. 

75. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, takoder se prenosi da je AUahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, govorio: "ALlahu, Tebi se pokoravam i u Tebe vjerujem, na 
Tebe se oslanjam i Tebi se smjemo obracam, i samo se u ime Tvoje borim. Allahu, 
utjecem se Tvome dostojanstvu, nema drugog boga osim Tebe, da me sacuvas od 
zablude; Ti si Zivi, Besmrtni, a svi diinni i ljudi su smrtnici." (Muttefekun alejhi) 
Ovo je Muslimova verzija hadisa, a El-Buhari ga je sazeo. 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (13/368-369) Fethul-Bari; Muslim (2717). 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveznost oslanjanja jedino na Allaha, jer jedino On ima osobine savrsenstva 
i On je jedini na koga se treba oslanjati. 



139 



ScUntb.M ell Mali 



- Sve sto je mimo Allaha propada, pa zato ono sto je mimo Njega nije ni dostojno 
da se na njega oslanja. 

- Pohvalnost povodenja i uzimarvja Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
za uzora u ovim sveobuhvatnim rijecima koje izrazavaju istinoljubivost vjerovanja 
ivrhunacubjedenja. 

76. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kada je Ibrahim 
bacen u vatru, rekao je: 'Dovoljan nam je Allah i divan je On zastitnik', a ove rijeci 
izgovorio je i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kada su mu rekli: "Ljudi su se 
radi vas okupili pa ih se bojte', a to im je samo vise vjerovanje povecalo i rekli su: 
'Dovoljan nam je Allah i divan je On zastitnik'" (Prenosi El-Buhari) 

U predaji kod imama El-Buharija od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, stoji: 
"Zadnje rijeci Ibrahima, alejhis-selam, kada je bacen u vatru, bile su: 'Dovoljan mi 
je Allah i divan je On zastitnik." 1 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi El-Buhari (8/229) Fethul-Bari; 

Iz hadisa se shvatat 

- Vrijednost oslanjanja na Allaha, azze ve dzelle, i nuznost utjecanja Njemu 
u teskim momentima. U upotpunjavanje toga spadaju rijeci: Dovoljan nam je Allah 
i divan je On zastitnik. 

-Uzimanjevjerovjesnika i ljudi privrzenihAllahuzauzoru dovamai os!anjan;u 
na Allaha, jer su oni ljudi koji su najviSe iskusani. 

- Oslanjanje na Allaha je put svih vjerovjesnika. To sam jasno predocio u svojoj 
knjizi "Ed-Da'vetu ved-du'atu bejne tahkiki ettevekkuli ve-sti'adzali en-netaidzi" 
(Da'va i daije izmedu realizacije tevekkula i ubrzavanja rezultata). 

- Neprijatelji poslanika pokusavaju ih uznemiravati, kao i njihove sljedbenike. 

- Borba izmedu istine i neistine i njihovih sljedbenika je iskonska. 

77. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "U Dzennet ce uci ljudi cija su srca poput pticijih srca." 
(Prenosi Muslim) 

Neki su rekli da ovo znaci da ce se oslanjati i pouzdavati na Allaha, a receno je 
takoder da ce njihova srca biti njezna. 



140 



RADOST POGI.EDA KOMENTAtt RlfADUS-SAUHlNA 



Dokumcittacija hadisa; 

Navodi ga Muslim (2840). 



I z hadisa se shvata: 

- Pouzdameu Allaha i prefinjenostsrcasujedanodpovodaza ulazakuDzennet 
i zadobijanje njegovih blagodati. 

- Navodi se primjer ptica kao primjer potpunog pouzdanja, kao u rijecima 
Allahovog Posianika, sallallahu alejhi ve sellem: "Da se vi istinski osianjate na 
Allaha, opskrbio bi vas kao sto opskrbljuje ptice. One ujutro polijecu praznih, 
a navecer se vracaju punih stomaka." 

yS.OdDzabira.radijallahuanhu.prenosisedaizasaouborbusaVjerovjesnLkom, 
sallallahu alejhi ve sellem, u pravcu Nedzda, pa kada se vratio Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, vratio se i on sa njima. Popodnevni odmor zadesio ih je 
u dolini Kaktusove sume. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaustavi se 
na torn mjestu, a ljudi se razidose trazeci hlada pod kaktusima. Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, smjesti se pod hlad drveta semure objesivsi na njega 
svoju sablju. Svi nakratko zaspasmo. Tada nas probudi Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, i pored njega ugledasmo nekog beduina. "Ovaj zgrabio je moju 
sablju dok sam spavao. Ja se probudih, a ona u njegovoj ruci, tsukana. Tada me 
upita: 'Ko ce te odbraniti od mene?' Rekoh: 'Allah', i to ponovih tri puta. Poslanik ga 
nije kaznio i beduin je sjeo." (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji stoji: "Dzabir je rekao: 'Bill smo sa Allahovim Poslanikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, u pohodu Zatur-rika. Kada smo dosli do jed nog krosnjatog 
stabla, koje je pravilo hlad, ostavili smo ga Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve 
sellem. U rneduvremenu je dosao jedan idolopoklonik, a sablja Allahovog Posianika, 
sallallahu alejhi ve sellem, bila je objesena na drvo. Idolopoklonik je zgrabi i rece: 
Bojis li me se?' Poslanik rece: *Ne', a covjek upita: 'Ko ce te odbraniti od mene? 1 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: 'Allah."' 

U rivajetu kod Ebu Bekra el-Ismailija u Sahihu stoji: " Rekao je: 'Ko ce te odbraniti 
od mene?' Poslanik rece: 'Allah', pa ispade sablja iz njegove ruke, a Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, uze je i rece: 'Ko ce tebe sada odbraniti od mene?' Covjek 
odgovori: 'Budi od najboljih koji su drzali sablju.' Poslanik ga tada upita: 'Hoces 
li posvjedociti da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov poslanik?', 
a on odgovori: 'Ne. Ali ti cvrsto obecavam da se necu protiv tebe boriti, niti cu biti 
sa ljudi ma koji se protiv tebe bore, na sto ga Poslanik pusti. Musrik se vrati svome 
narodu i rece: 'Dolazirn vam od najboljeg covjeka."' 

141 



Sdi'iih iddHtlatt 



Dokumcntacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (6/96) Fethul-Bari; Muslim (843). 

Iz hadisa se shvata: 

- Hrabrost Vjerovjesnika, saliallahu alejhi ve sellem, i cvrstina njegovog srca 
pred opasnostima, te njegovo pouzdanje u Allaha, iskreno oslanjanje na Njega 
i lijepo trazenje utocista kod Njega i strpljivost na uznemiravanjima. 

- Ljubav Poslanika, saliallahu alejhi ve sellem, i njegovih ashaba prema borbi 
na Allahovorn putu. 

- Dozvoljenost da se vojska prilikom odmora razide, kao i prilikom sna ukoliko 
ne strahuju od neke opasnosti. 

- Posljedica pouzdanja u Allaha ogleda se u izbavljenju iz nedaca. 
• Allahova zastita Vjerovjesnika, saliallahu alejhi ve sellem. 

- Dozvoljenost da se prijatelji obavijeste o onome sto se desilo i to se ne smatra 
pretvaranjem. 

- Dozvoljenost odlaganja oruzja ukoliko postoji sigurnost za njega. 

- Brzi odaziv ashaba, radijallahu annum, Allahovorn Poslaniku, saliallahu alejhi 
ve sellem. 

- Zapovjednik i voda ucestvuje sa svojom vojskom u borbi. 

- Vjerovjesnikov, saliallahu alejhi ve sellem, oprost i plemenito ponasanje. 
Nije se svetio radi sebe, na sve stvari gledao je dalekosezno, te se lijepo ophodio 
prema ljudima kako bi ih pridobio za istinu. 

79. Od Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "£uo sam Allahovog 
Poslanika, saliallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Kada biste se vi istinski oslanjali 
na Ailaha, On bi vas opskrbio kao sto opskrbljuje ptice. One ujutro polijedu praznih, 
a navecer se vracaju punih stomaka."' (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hadis hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je vjerodostojan, a navode ga Et-Tirmizi (2344); En-Nesai u "Es-Sunenul- 
kubra" (8/79); Et-Tuhfe; te Ibn Madze (4164) i drugi, putem Abdullaha b. Hubejre 
da je cuo Ebu Temima el-Dzejsanija kako govori da je cuo Omera b. Hattaba, 
radijallahu anhu, da je rekao prethodni hadis. 

Kazem: Ova; lanac prenosilaca je ispravan prema uvjetima Muslima. 



142 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RIfADUS-SAUHINA 



Ibn Redzeb el-Hanbeli u "Dzami'ul-ulumi vel-hikem" (str. 628) kaze: "Ovaj 
hadis je temelj u pitanju oslanjanj a, jedan od naj vecih povoda kojim se trazi opskrba. 

Iz hadisa S€ shvata: 

- Podsticaj na pravo oslanjanje na Allaha, a potrebno je da ono bude prozeto 
iskrenoscu i ubjedenjem u svakoj stvari. 

- Uzimanje za povode stjecanja opskrbe i nastojanje trazenja opskrbe iskrenim 
oslanjanjem na Allaha, kao sto ptice polijecu pocetkom dana, a nisu neaktivne. 

- lstinsko oslanjanje je izvor lijepe opskrbe, koje zahtijeva i prakticno djelovanje 
u njenom stjecanju. 

- Opskrba se ne dobija snagom, vec cinjenjem povoda i oslanjanjem na Allaha. 
U suprotnom, male ptice ne bi imale opskrbu pored orlova. 

80. Sedmk Od Ebu Umare e!-Beraa b. Aziba, radijallahu anhu, prenosi se da je 
rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "O ti i ti! Kada legnes 
u svoju postelju reel: Allahu, svoju dusu Tebi predajem, svoje lice Tebi okrecem, 
prepustam Tebi sve probleme svoje, na Tebe se oslanjam strahujuci od Tvoje kazne 
i nadajudi se Tvojoj milosti. Nerna sigurnog utocista niti spasa od Tebe osim kod 
Tebe. Vjerujem u Knjigu koju si objavio i vjerovjesnika kojeg si poslao.' Ako to 
proucis te noci i umres, umro si u fitri {prirodnoj urodenosti), a ako osvanes, dobio 
si dobro." (Muttefekun alejhi) 

U drugoj verziji, koja se navodi u oba Sahiha, od El-Beraa se navodi da je rekao: 
"Rekao mi je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada budes posao na 
spavanje, uzmi abdest kao sto ga uzimas za namaz, a zatim lezi na desni bok i to reci..."' ( 
pa je spomenuo isto. Zatim je rekao: "Neka ti ova budu zadnje rijeci pred spavanje." 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (11/113-115) Fethul-Bari; Muslim (2710 i 57). 

Druga predaja nalazi se kod EI-Buharija (11/109) Fethul-Bari; i Muslima (2710). 

Manje poznate rijeci: 

"...svoju dusu Tebi predajem" - tj. cinim je Tebi podredenom i pokornoj Tvojoj 
presudi, zadovoljan Tvojim odredenjem i presudom. 

"...svoje lice Tebi okrecem" - tj. okrecem se Tebi zadovoljan. 

"...sve svoje stvari Tebi prepustam" - na Tebe se oslanjam u svim svojim 
pitanjima. 

143 



Sdiuih. Mtf-ttilaii 



"...svoja ledapod Tvoje okrilje stavljam" - stavljam se u Tvoju zastitu i predajem 
sebe Tvome cuvanju. 

u ..,iz zelje i straha od Tebe" - zeleci Tvoju nagradu i bojeci se Tvoje kazne. 

"...rnrna utocista nitispasa od Tebe osim kod Tebe", tj. nema spasa niti izbavljenja 
osim kod Tebe 

Fitra" - ispravna vjera i potpuno vjerovanje. 

"Neka ti ove rijeci budu zadnje sto izgovaras" - tj. zadnja dova prije nego sto 
covjek zaspi. 



Izhadisaseshvata: 

- Pohvalnost poducavanja ljudi lijepim i korisnim rijecima i podsticaj da ih 
izgovaraju. 

- Islam je posvetio paznju svim segmentima covjekovog zivota: tokom njihove 
budnosti, sna, zivota i smrti. 

- Islam je vjera ispravne fltre i to potvrduju zdravi razumi. 

- Pohvalnost lijeganja na desni bok. 

- Pohvalnost da ove rijeci budu zadnje sto ce £oYJek izgovortti prije nego sto zaspi. 

- Vjernici traze utociSta kod Allaha u svim okolnostima. 

- Stalno obnavijanje ugovora sa Allahom, azze ve dzelle, i to svake noci, te 
potvrda islama i imana rijecima i djelima, jer su sva stanja i ljudske okolnosti 
poznate Allahu, azze ve dielle. 

- Podsticaj na uzimanje abdesta prije lijeganja u postelju kako bi osoba zaspala 
u potpunoj cistoci. 

81. Od Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, Abduliaha b. Osmana b. 
Amira b. Omera b. Ka'ba b. Sa'da b. Tejma b. Murrea b. Ka'ba b. Luejja b. Galiba 
el-Kuresija et-Tejmijja, radijallahu anhu, a on i njegov otac i majka su ashabi, 
radijallahu anhum, prenosi se da je rekao: "Bio sam u pecini sa Poslanikom, pa 
kako podigoh glavu, ugledah stopala musrika (koji su krenuli u potjeru za nama). 
Rekoh Poslaniku: 'Allahov Poslanice, kada bi neko od njih spustio pogled, vidio bi 
nas.' Na to mi Poslanik rece: 'Ebu Bekre, sta mislis o dvojici s kojima je Allah treci.'" 
(Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa; 

Navodt El-Buhari (8/25) Fethul-Bari; Muslim (2381). 



144 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RtfADUS-SAUHINA 



Izhadisaseshvata; 

- Ebu Bekrova odlika druzenja sa Allahovim Poslankom, sallallahu alejhi ve 
sellem, prilikom hidzre iz Mekke u Medinu. 

- Ogromna briznost Ebu Bekra, radijallahu anhu, i velika ljubav prema 
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, te strah da neprijatelji na nastete 
njemu i njegovom poslanstvu. 

- Obaveza pouzdanja u Allaha, azze ve dzelle, i smirenosti u Njegovom okrilju 
i paznji nakon sto se ulozi trud i preventivno djeluje. 

- Allah je ukazao veliku paznju Svojim vjerovjesnicima i sticenicima, i zastitio 
ih pruzanjem Svoje pomoci. Uzviseni kaze: "Mi cemo pomoci Nase poslanike i one 
koji vjeruju u ovosvjetskom zivotu, a i na Dan kada dodu svjedoci." (Gafir, 51) 

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, hrabrost i njegovo umirivanja 
srca i dusa. 

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je potpuno ubijeden da ga 
Allah nece ostaviti i da ga nece predati njegovim neprijateljima. Bilo je neophodno 
da se nastavi hidzra da bi se upotpunila Allahova rijec, pravedno i istinito. 

- Koga Allah pomogne, niko ga nece poraziti. 

- Ko zeli da poveca odlucnost svoga brata, neka njegovo srce veze za Allahovu 
paznju prema njemu. 

- Dozvoljenost skrivanja od nevjernika i tiranina ukoliko se onaj koji poziva 
Allahu boji za sebe ili da ce biti iskusan u vjeri. 

- Obaveza cinjenja hidzre iz podneblja nevjerst\ f a u podneblje islama. 

- Dozvoljenost cinjenja hidzre u tajnosti ili javnosti. 

- Obaveza je vodi da sebe ne izlaze mogucnosti da bude ubijen, bez ikakvog 
rezultata, pa je zato duzan da se cuva kako bi dostavio Allahovu poslanicu ljudima. 

82. Od majke vjernika Ummu Seleme, a ime joj je Hind bint Ebi Umejje Huzejfe 
el-Mahzumijje, radijallahu anha, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, prilikom izlaska iz svoje kuce govorio: "U ime Allaha, na Allaha se oslanjam. 
Allahu, ja Ti se utjecem od svoje zablude, i da me neko drugi u zabludu ne odvede, 
da ne zgrijesim i da me drugi na grijeh ne navede, da kome nepravdu ne ucinim ili 
da ko meni nepravdu ne ucini, da iz neznanja pogrijesim ili da me neko drugi zbog 
svog neznanja u grijeh ne odvede." Predaja je ispravna, a prenose je Ebu Davud 
i Et-Tirmizi i drugi sa ispravnim lancem prenosilaca. Et-Tirmizi kaze da je ovaj 
hadis hasen-sahih, a verzija ovog hadisa je Ebu Davudova. 



145 



SeUmb-ldet-HUaU 



Dokumentacija hadisa: 

Hadis je vjerodostojan, a navode ga Ebu Davud (5094); Et-Tirmizi (3487); Ibn 
Madze (3884) i En-Nesai u knjizi "Amelul-jevmi vel-lejleti" (86). 

Kazem: Hadis je vjerodostojan, kao sto je rekao autor, Allah mu se smilovao. 

Iz hadisa seshvata: 

- Covjek pocinje svoj zivot van kuce spominjuci Allaha, oslanjajuci se na Njega 
i prepustajuci Mu sve svoje stvari i pitanja. 

- Vjernik je duzan da se stalno utjece Allahu od zablude, neznanja, nepravde 
i skretanja sa ispravnog puta. 

- Izvoriste odvodenja u zabludu dolazi ili Iz nagovora duse i njene sklonosti ka 
dunjaluku, ili putem spletki sejtana i sumnji onih koji nevjeru nose. 

- Pohvalnost ustrajnosti u ovome zikru prilikom izlaska £z kuce kako bi covjek 
bio u Allahovoj zastiti, jer koga Allaha sacuva, bit ce i sacuvan. 

83. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem: "Ko pri izlasku iz svoje kuce rekne: 'U ime Allaha, na 
Aliaha se oslanjam, nema nikakve moci niti snage, osim sa Allahom', njemu se 
kaze; 'Upucen si, zasticen si, sacuvan si', i od njega se sejtan udalji." Prenose ga 
Ebu Davud, Et-Tirmizt, En-Nesai i dr. Et-Tirmizi kaze da je ovaj hadis hasen, Ebu 
Davud dodaje: "Pa kaze" tj. sejtan, "drugome sejtanu: 'Sta ti mozes covjeku koji je 
upucen, zasticen i sacuvan?'" 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je vjerodostojan, a prenose ga Ebu Davud (5905); Et-Tirmizi (3486); 
En-Nesai u 'Amelul-jevmi vel-lejleti" (89); Ibn Hibban (2375 ) - Mevarid, te Ibn 
Es-Sunni u "Amelul-jevmi vel-lejleti" (78) putem Ibn Dzurejdza, a on od Ishaka b. 
Abdullaha b. Ebi Talhe. 

Kazem: Ovaj ianac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su povjerljivi, osim sto 
je Ibn Dzurejdz mudellis - obmanjivac, a prenosio je i hadise sa "an an" Medutim, 
ovdje je otvoreno rekao da mu je prethodni prenosilac pricao, kao sto kaze 
Ed-Darekutni, prema onome sto je prenio hafiz Ibn Hadzer od njega u "Netaidzul- 
efkar" (1/164). Ovoj predaji svjedoci i druga predaja jakog lanca, ali je murseL 
Navodi je Hafiz u "Netaidzul-efkar" (1/164-165). 



146 



RADOST POGLEDA KOMEMTAR R1JADUS-SAL1H1NA 



Iz hadisa se shvata: 

- Vrijednost oslanjanja na Allaha, azze ve dzelle, trazenje utocista kod Njega, 
jer je to dobro cuvana tvrdava koja stiti muslimana od sejtanovih zamki. 

- Nema pokreta, nema snage, u svim covjekovim stvarima, osim uz pomoc Allaha. 

- Allahova paznja i cuvanje vjernika od sejtana. 

- Nemoc sejtana da zavedu onoga koga je Allah uputio, omilio mu vjerovanje 
i ukrasio ga u njegovom srcu. 

- Saradnja sejtana radi odvodenja Allahovih robova u zabludu. 

- Pohvalnost izgovaranja ovih rijeci prilikom izlaska iz kuce kako bi covjek 
zadobio dobro na koje ove rijeci upucuju. 

84. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "U doba Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, zivjela su dva brata. Jedan bi dolazio kod Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, a drugi bi privredivao. Ovaj sto privreduje zalio se 
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, na svoga brata, pa mu je Poslanik rekao: 
'Mozda ti zbog njega stize opskrba."' Prenosi Et-Tirmizi sa ispravnim lancem prema 
uvjetima Muslima. 

Dokumentacija hadisa: 

Sahih - vjerodostojan, prenosi ga Et-Tirmizi (2345); 

Kazern: Hadis je onakav kako ga je ocijenio pisac, Allah mu se smilovao. 

Manjepoznati pojmovi: 

"...dolazio bi Vjerovjesniku" tj. druzio bi se sa njim kako bi od njega ucio 
o propisima vjere. 

Iz hadisa se shvata: 

- Ko se posveti stjecanju znanja i proucavanju propisa vjere kako bi sacuvao 
Allahov zakon, Allah mu odredi onoga ko ce se brinuti o njegovim potrebama. 

- Podsticaj na pomaganje ucenjaka i uoenika. Covjek biva opskrbljcn povodom 
onih koji ga izdrzavaju. 

- Dozvoljenost iznosenja prituzbe odgovornima. 

- Respekt prema pitanjima vjere veci je nego respekt prema dunjaiuku. 

- Potrebno je da tragalac za znanjem stjece svoju opskrbu vlastitim radom 
i da ne bude na teretu ljudima, jer je gornja ruka bolja od donje. 

147 



Selmib/Idrf-ttitali 



Poglavlje osmo 

USTRAJNOST NA PRAVOM PUTU 

Ibn Redzeb el-Hanbeli u knjizi "Dzami'ul-ulumi vel-hikem" (str. 311) kaze: 
"Ustrajnost znaci ici Pravim putem, putem ispravne vjere, bez skretanja ude$no ili 
ulijevo, i istovremeno izvrsavajuci sve naredbe i kloneci se svih zabrana." U rijecima 
Uzvisenog: "Idite Pravim putem ka Njemu i trazite od Njega oprosta" (Fussilet, 6), 
naznaceno je da covjek koji ustrajno hodi Pravim putem ponekad moze i posrnuti, 
ali kada mu se to dogodi obavezan je pokajati se i zatraziti oprosta, cime ce ucvrstiti 
svoje korake na Pravom putu i od sebe otkloniti nemarnost. 

Allah, azze ve dzelle, kaze: "Ti ustraj na Pravom putu kako ti je naredeno." 

(Hud, 112) 

Uzviseni Allah nareduje Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da bude 
postojan i ustrajan na Pravom putu, kao sto mu je to Allah naredio i pojasnio. 

Uzviseni kaze: "Oni koji kazu: 'Nas Gospodar je Allah', a zatim ustraju na 
Pravom putu, njima se spustaju meleki: 'I nemojte se bojati i zalostiti, i obradujte 
se Dzennetom koji vam je obecan. Mi smo vasi zastitnici u ovosvjetskom zivotu 
i na buducem svijetu, a na njemu cete imati ono sto vase duse budu pozeljele. Imat 
cete ono sto budete trazili - goscenje od Onoga koji oprasta i koji je milostiv."' 
(Fussilet, 30-32) 

Uzviseni Allah obavjestava Svoje robove koji Mu iskreno ispovijedaju istinsku 
vjeru i koji hode putem Njegovog casnog Poslanika, a nisu se lukavo izmicali poput 
lisice, da im meleki donose radosnu vijest da se nece bojati poslije smrti i da ne 
tuguju za onim sto su ostavili na dunjaluku tj. djecu, porodicu i imetak. Donose im 
radosnu vijest o nestanku zla i dobijanju dobra. Mi smo bili vasi cuvari Allahovom 
dozvolom u ovosvjetskom zivotu i mi smo sa vama sve dok ne udete u Dzennet 
u kojem cete imati sve sto vase duse pozele i u cemu oci budu osjecale nasladu i ono 
sto nikada covjekovom srcu nije naumpalo. Ova pocast je ugoscavanje i davanje 
od Onoga koji oprasta vase grijehe, jer je oprostio, pokrio i smilovao se, i Njemu 
pripada zahvala i na ovom i na buducem svijetu. 

Uzviseni kaze: "Oni koji kazu: 'Nas Gospodar je Allah', a zatim na ispravnom 
putu ustraju, za njih nece biti straha niti ce se iaiostiti. To su stanovnici Dzenneta 
u kojem ce vjecno biti kao nagrada za ono sto su cinili." (El-Ahkaf, 13-14) 

Ovi ajeti su poput prethodnih. 



148 



RADOST POGLEDA KOMEKTAR RI/ADUS-SAUH/NA 



85. Od Ebu Amra, a neki su rekli Ebu Amra Surjana b. Abdullaha, radijallahu 
anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao sam: 'Allahov Poslanice, reci mi nesto o islamu, 
o cemu nikoga poslije tebe nedu morati pitati.' Rekao je: 'Reci: Vjerujem u Allaha, 
a zatim ustraj na Pravom putu."' (Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Biljezi ga Muslim (38), a ovo je jedan od temeljnih hadisa o vjeri. 

Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost pitanja za stvar kojom se objedinjuju odlike dobra. 

- Onaj koji ne poznaje odredenu stvar, potrebno je da pita one koji su uceni. 

- Vjerovanje oznacava rijeci i djela. 

- Ustrajnost je veliki stepen koji ukazuje na potpunost imana i visoku 
ambiciju. 

86. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallaSlahu alejhi ve sellem: 'Budite umjereni i ustrajni na Pravom putu, 
i znajte da nikoga od vas nece spasiti njegova djela.' Prisutni upitase: 'Zar ni tebe, 
Allahov Poslanice?' Poslanik rece: 'Ni mene, osim ako me Allah ne obaspe Svojom 
miloscu.'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 
Biljezi ga Muslim (2816 i 76). 

Iz hadisa se shvata: 

- Allahova blagodat i milost prema Njegovim robovirna veca je od njihovih 
djela - 

- Uputa na nacin ostvarivanja dobra, i to ustrajnoscu na Allahovom putu bez 
pretjerivanja ili nemara. 

-.Ne treba rob biti obmanjen svojim djelima, pa da zivi u nadama bez straha 
i tako svojom samozadivijenoscu odvede samog sebe na obronke propasti. 

- Ljude u Dzennet nece uvesti njihova djela, vec ce oni Dzennet naslijediti, 
a njihovi stepeni ce biti shodno njihovim djelima. 



149 



$etimb.'Md'MM 



Poglavlje deveto 

RAZMISLJANJE O ALLAHOVOM STVARANJU 

NESTANKU DUNJALUKA, STRAHOTAMA AHIRETA 

I OSTALIM STANJIMA DUNJALUKA I AHIRETA; NEMAR DUSE 

I NJENO PROFILIRANJE, TE PODSTICANJENA USTRAJNOST 

Ucenjak Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Miftahu daris-se'adeti" (KIjuc za Kucu 
srece) kaze: "Razmisljanje o Allahovim stvorenjima vodi ka spoznaji Allahove velicine 
i uzvisenosti, te da ce ovaj svijet jednoga dana nestati, a sve sto je na njemu vratit ce se 
svome Gospodaru kako bi Allah dao najpravedniju nagradu ili kaznu. Onaj kome ovo 
bude glavni interes, svojoj dusi je sprijecio hrljenje za strastima, ukrotio ju je i ocistio." 

Ucenjak Ibn Kajim el-Dzevzijje podrobnojegovorioorazrnisljanjuo Allahovim 
stvorenjima, Njegovom izvanrednom stvaranju i vezi svega toga sa ustrajnoscu na 
Allahovom putu u svojoj prefinjenoj knjizi "Miftahu daris-se'adeti ve mensuru 
vilajeti ehlil-ilmi vel-irade" 

Izvukao sam korisne sazetke iz ove knjige i pojasnio manje jasne stvari, 
te napravio poredak njegovih fascinantnih cinjenica u Iijepom sazetku koji sam 
nazvao "Tenkihul-ifadeti el-munteka min miftahi daris-se'adeti" 

Takoder i knjigu "El-Azame" Ebu es-§ejhaha el-Asfahanija u kojoj ima mnogo 
korisnih stvari koje govori o ovoj tematici. Uzviseni Allah kaze: "Ja vas samo 
oporninjem jednom stvari: Da ustanete radi Allaha po dvojica, po jedan, a zatim 
razmislite." (Sebe, 46) 

Uzviseni Allah kaze Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Red onima 
koji ne vjeruju u tvoje poslanstvo i koji negiraju tvoje vjerovjesnistvo, tvrdeci da 
si ti lud, stojite pred Allahom iskreno, bez strasti ili pristrasnosti, pa cete jedni 
druge upitati: 'Da li ste uvidjeli da kod vaseg prijatelja ima ludila, ili ste kod njega 
kusali laz?' A zatim da svaki covjek promisli o svom misljenju i odnosu spram 
Muhammeda, a zatim i da druge pita o onome sto mu je problematicno. Tada 
ce se istina koju skrivate pojaviti poput sunca u vedrome danu, koja <fe reci da 
je Muhammed poslanik Gospodara svjetova, koji je dosao da vas opominje 
i upozorava na Allahovu kaznu i bolnu patnju od Njega ukoliko mu se ne odazovete." 

Uzviseni Allah kaze: "U stvaranju nebesa i Zemije, smjeni dana i noci, 
dokazi su za one koji pameti imaju - za one koji spominju Allaha stojeqi, sjedeci 
i na svojim bokovima i razmisljaju o stvaranju nebesa i Zemije. Gospodaru nas, H 
ovo nisi st\'orio uzaludno. Neka Ti je slava." (Ali Imran, 190-191) 

150 



RADOST POGLEPA KOM£NTAR£tI[ADUS-$AUHJNA 



Nebesa sa svojom uzvisenoscu i prostranstvom, Zemlja sa svim dolinama, 
bujnoscu i §irinom, sa svim velikim vidLjivim dokazima u vidu putujucih zvijezda, 
nepokretnih mora, brda, drveca, rastinja, usjeva, plodova, zivotinja, nalaziSta 
I koristi razlicitih boja, ukusa, mirisa i specificnosti, a takoder smjena dana i noci, 
:e povecavanje i smanjivanje njihove duzine — u svemu tome su jasni dokazi i ociti 
argument! za one koji su obdareni razurnom, koji shvataju stvari u njihovoj sustini 
1 prema njihovoj jasnoci. Zato oni spominju Allaha u svim stanjima i ubijedeni 
su da su sve ove nenadmasive mudrosti i date blagodati dokaz velicine, moci 
i mudrosti Tvorca, te Njegovog odabira i milosti, Koji nije stvorio nista uzaiudno ili 
\z poigravanja i nece ga samog sebi prepustiti, vec ce pravedno kazniti one koji su 
lose postupali, a dobrim ce nagraditi one koji su cinili dobro. 

Zatim, svoga Stvoritelja smatraju cistim od svake manjkavosti i Njemu se 
obracaju da ih Svojom snagom i moci sacuva od patrtje u Vatri, a nema pokreta, 
rtema snage osirn sa Aliahovom pomoci. 

Uzviseni Allah kaze: "Zasto ne pogledaju u devu kako je stvorena, i u nebo 
kako je podignuto, i u brda kako su postavljena, i u zemlju kako je poravnata? 
Zato opominji, ti si samo opominjac." (EI-Gasije, 17-21) 

Uzviseni Allah skrece paznju Svojim robovima na gledanje u Njegova stvorenja 
koja ukazuju na Njegovu moc i velicinu, kao sto je deva. Ona je cudno stvorenje, 
a cudna je i njena konstrukcija. Krajnje je okrutna, ali i pored toga sasvim je 
prilagodljiva za no§enje teskog tereta. Podreduje se cak i slabom vodi, njeno meso 
se jede, njene kosti koriste, a mlijeko pije. 

Kako je ovo nebo podignuto na ovako velicanstven i cudan nacin! Ova brda 
su ucinjena cvrstim kako se zemlja sa svojim $tanovnicima ne bi tresla. Na njoj su 
postavljene razlicite koristi i nalazista. Kako je ova zemlja ucinjena prostranom 
i prilagodljivom. 

Pustinjak je skrenuo paznju na argumentaciju mod Stvoritelja svega toga i da 
ie On veliki Gospodar, Tvorac, Vladar, Upravljac i da je On istinski Bog mimo kojeg 
rtiko drugi ne zasluzuje robovanje. Zato kada je jedan beduin upitan o postojanju 
Allaha, rekao je: "Balega ukazuje na devu, koraci ukazuju na putovanje, a kako tek 
mrkla noc, zemija sa prolazima, svijetli mjesec ukazuju na Onoga koji je o svemu 
obavijesten i koji sve vidi. 

Uzviseni kaze: "Zar ne putuju po zemlji i ne gledaju?" (El-Qital, I0) 1 

Kao da Uzviseni Allah kaze: "Zar idolopoklonici, koji nijecu Muhammeda, 
nisu putovali po Zemlji i gledali tragove koji su ostali iza naroda koji su nestali 
i koji su nijekali poslanike - kako ih je kaznio zbog njihovog nijekanja i nevjerstva, 



Jedan od naziva sure Muhammed je i El-Qital (Borba). 

151 



Setiwb. Mel- Nihil 



i kako je izmedu njih samo vjernike spasio? Ovo je Allahov zakon, a u Allahovom 
zakonu neces naci nikakve promjene" 

Ajeti koji govore o ovom poglavlju su mnogobrojni. 

Od hadisa koji govore o ovoj tematici je i prethodno navedeni hadis: "Pametan 
je onaj koji obracuna sebe." 

Dokumentacija hadisa; 

Hadis je dokumentovan prethodno i pojasnjena je njegova slabost u poglavlju 
koje govori o covjekovoj svjesnosti AHahovog nadzora. 



Poglavljedeseto 
NATJECANJEU DOBRIM DJELIMA, BEZ OKLIJEVANJA 

Uzviseni Allah kaze: "Takmicite se u dobru." (El-Bekare, 168) 

Allah nareduje Svojim robovirna da pozure s cinjenjem dobrih djela i da jedni 
drugima budu konkurenti u njihovom cinjenju. 

Uzviseni Allah kaze: "Pozurite ka oprostu od svoga Gospodara i Dzennetu cija 
je sirina poput nebesa i Zemlje, a pripremljen je za bogobojazne." (Ali Imran, 1 33) 

Allah podstice Svoje robove da pozure i natjecu se u cinjenju dobrih djela 
i da zurno nastoje, nadmecuci se, uciniti djela kojima ce se priblizti Mjemu, sto ce 
ih uvesti u Dzennete cija je sirina popur sirine nebesa i Zemlje, a kakva li je tek 
njihova duzina. 

Ako se kaze: Ako je sirina Dzenneta poput sirine nebesa i Zernlje, pa gdje je 
onda Vatra?, odgovor glasi: Od ispravnih prethodnika navodi se da su oni dali 
odgovor na to: Kada dode noc, gdje je dan! 

Kaze Ibn Kesir, Allah mu se smilovao: 

"Ovo ima dva znacenja: 

Prvo znacenje: kada ne vidimo noc, a dode dan, noc i nema mjesta i mi ga 
ne poznajemo. Tako ce Vatra (Dzehennem) biti tamo gdje Allah bude htio. A ovo 
misljenje je najjace. 

Drugo znacenje: kada dan prekrije, odnosno obuhvati svijet s jedne strane, 
noc bude na drugoj strani. Isto tako, Dzennet je u najvisim Ilijjinima iznad nebesa, 
a ispod Arsa, a sirina mu je kao sto je Allah rekao, poput sirine nebesa i Zernlje. 
Vatra je na najnizim razinama. Zato nema suprotnosti u tome sto je Dzennet sirok 
poput nebesa i Zernlje i izmedu postojanja Vatre. A Allah najbolje zna. 

152 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIIADUS-SALIHIXA 



87. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pozurite s cinjenjern dobrih djela, jer ce se 
pojavljivati smutnje koje ce nastupati kao dijelovi mrkle noci. Covjek ce osvanuti 
kao vjernik, a omrknuti kao nevjernik, omrknuti kao vjernik, a osvanuti kao 
nevjernik. Prodavat ce svoju vjeru za bezvrijedni dunjaluk." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (118). 

Nas sejh El-Albani, Allah mu se smilovao, kaze: "Verzija ovog hadisa nije 
Muslimova, vec Et-Tirmizijina koji se navodi u poglavlju 'Fiten doslovno i za kojeg 
kaze da je vjerodostojan. Muslimova verzija je slicna, a nalazi se u Poglavlju o 

imanu." 



Iz hadisa se shvata: 

- Obaveza pridrzavanja vjere i nastojanje da se dobra djela urade prije nego sto 
nastanu zapreke za njihovo cinjenjet 

- Zabludujuce smutnje ce dolaziti jedna za drugom pred kraj ovog svijeta. 
Kada god prode jedna smutnja, za njom ce doci druga. Neka nas Allah sacuva od 
njihovih zala. 

- Kada se covjeku ukaze prilika da uradi dobro, mora biti cvrsto odlucan da ga 
sto prije ucini, jer se nedostatkom odlucnosti smatra odgadanje cinjenja djela, sto 
na kraju i rezultira necinjenjem tih djela. 

- Kada covjek putem Allahovih ajeta zeli zadobiti malu ovodunjalucku korist, 
njegova vjera i ubjedenje postaju slabi. Tada pocinje prelaziti iz pravca u pravac 
i mijen|ati se> a molimo Allaha da nas sacuva loseg zavrsetka. 

88. Od Ebu Seru'a Ukbea b. El-Harisa, radijallahu anhu, prenosi se da je 
rekao: "Klanjao sam za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, ikindija-namaz 
u Medini. Kada je predao selam, zurno je ustao prolazeci kroz saffove do sobe jedne 
od svojih supruga. Ljudi su se uplasili zbog njegove zurbe. Kada je izasao, primijetio 
je da su se oni zacudili njegovoj zurbi, pa im je rekao: 'Sjetio sam se da imam nesto 
zlata u kuci, pa nisam zelio da budem zaokupiran razmisljanjem o njemu, pa sam 
pozurio da naredim da se podijeli."' (Prenosi El-Buhari) 

U drugoj njegovoj predaji stoji: "Ostavio sam u kuci nesto zlata od sadake, 
pa ne zelim da obnoci kod mene." 



153 



Sdh/ib. Met- 1 Mali 



Dokumentacija hadisa: 



Navodi ga El-Buhari (2/337) - Fethul-Bari; i druga predaja je kod njega (3/299 
Fethul-Bari. 



Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljenost da imam poslije zavrsetka namaza ustane bez ucenja zikra. 
ukoliko se sjeti necega i to ga zaokupira. 

- Zaokupljenost odredenim mislima u namazu ne kvari namaz, ali postoji 
bojazan da ce nestati skrusenosti. 

- Onome ko je u potrebi dozvoljeno je da prolazi izmedu saffova Ijuda. 

- Dozvoljenost izraiavanja cudenja kada neko ucini kakvo djelo, a inace nije 
mu obicaj da ga cini. 

- Ko vidi namrgodenost na licima svojih prijatelja, potrebno je da pojasni razlog 
toga i da odstrani sumnje. 

- Pozurivanje u hodu nije u suprotnosti sa dostojanstvom. 

- Pohvalnost otklanjanja stvari koje zaokupljaju covjekovo srce od Allaha 
Uzvisenog, te pohvalnost blagovremenog pozurivanja da se ucini dobro. 

- Dozvoljenost punomocstva i zaduzivanja drugih da rasporede sadaku, iako 
postoji mogucnost da se to licno ucini. 

83. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Pitao je neki covjek, 
na dan Uhuda, Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: 'Sta mislis ako ja poginem, 
gdje cu?' ( PosJanik mu rece: 'U Dzennet', pa on baci bacio hurme koje je drzao 
u ruci, a zatim stupi u borbu protiv neprijatelja sve dok nije posinu" 
(Muttefkun alejhi) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (7/354) Fethul-Bari; Muslim (1899). 

Iz hadisa se shvata: 

- Takmicarski duh u cinjenju dobra i neudovoljavanje strastima. 

- Pohvalnost da covjek pita za ono sto ne zna. 

- Velika ceznja ashaba, radijallahu anhum, za Dzennetom i nastojanje da 
u njega udu. 

154 



RADOST POGLEDA KOMF.NTAR BUADUS-SAUHINA 



- Skromnost ashaba na dunjaluku i njihovo nastojanje da zadobiju sehadet na 
Allahovom putu. 

- Ko umre kao sehid na Allahovom. putu, stanovnik je Dzenneta, osim ako ga 
zadrzi njegov dug. 

90. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jedan covjek 
dosao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao: 'Allahov Poslanice, za 
koju sadaku covjek ima najvecu nagradu?" Poslanik odgovori: 'Da udijelis sadaku 
kad si zdrav i skrt, bojeci se siromastva, a nadajuci se bogatstvu. A nemoj odgadati 

davanje sadake) dok ti dusa dode do grkljana, pa da onda povices: 'Dajte tome 
toliko, tome toliko', kad je to vec i postalo njihovo." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (3/285) Fethul-Bari; Muslim (1032, 93). 

iz hadisa se shvata: 

- Sadaka koju covjek udijeli dok je zdrav bolja je od sadake koju udijeli 
u bolesti, jer tvrdicluk i skrtost nadvladavaju covjeka u stanju zdravlja, a sejtan ga 
zastrasuje siromastvom i uljepsava mu misli o dugom zivotu i stalnoj potrebi za 
imetkom. Kada odluci dati sadaku i dadne je, to ukazuje na iskrenost njegovog 
nijjeta i velicinu n^egove Ijubavi prerna Allahu Uzvisenom, za razliku od onoga ko 
>e izgubio nadu u svoje zdravlje i uvidi da ce njegov imetak pripasti drugima - tada 
°e sadaka manjkava. 

- Podsticaj na takmicenje u dobru i davanje sadake prije nego sto covjeku dodu 
naznake smrti. 

91. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, na dan Uhuda u jednom trenutku izvuce svoj mac iz korica i upita: 
"Ko ce da mu dam ovaj mac?" Svi su ljudi pruzili ruke i svaki je govorio: "Ja, ja!" 
Poslanik rece: "A ko je u stanju da opravda njegovo uzimanje?" pa ljudi odustase, 
a Ebu Dudzane, radijallahu anhu, rece: "Ja cu ga prihvatiti pod tim uvjetom", pa ga 
ie uzeo i njime ubijao musrike ." (Prenosi Muslim) 

Ebu Dudzane je nadimak Simaka b. Harse. 

Dokumentacija hadisa: 
Navodi ga Muslim (2470). 

155 



Seiunk Mvl-H'taii 



Iz hadisa seshvata: 

- Pojasnjenje hrabrosti Ebu Dudzane, radijallahu anhu, njegove pozrtvovanosti 
i istinoljubivosti u dzihadu. Ovo ne ukazuje da su ostali ashabi bill kukavice, vec 
su 0111 ustuknuli i nisu uzeli sablju bojeci se da nece moci ispuniti uvjet i pravo koji 
su postavljeni. Na pocetku su pruzili svoje ruke da bi je uzeli kako bi se borili svim 
svojim trudom, ali bez postavljenog uvjeta. 

- Podsticaj Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ashabi uloze dodatno 
pozrtvovanje i zadaju udarac neprijatelju. 

- Dozvoljenost izlaganja oruzja pred vojskom da bi ono bilo poneseno 
s pravom. 

- Mogucnosti Ijudi u pogledu borbe su razlicite. 

- Potrebno je da musiiman usmjeri svoje oruzje radi odsijecanja glava musrika 
i razbijanja njihovog jedinstva, dok mu je zabranjeno da ga uperi u svoga brata 
muslimana. 

92. Od Ez-Zubejra b. Adijja prenosi se: "Otisli smo Enesu b. Maliku i pozaiili 
mu se na Hadzadzov zulum, a on nam rece: "Strpite se, jer nece vam doci nijedno 
vnjeme a da ono poslije njega nece biti gore sve dok ne susretnete svoga Gospodara 
Ovo sam cuo od vaseg Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem; (Prenosi ea 
El-Buhari) & 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga EI-Buhari (13/19) - Fethul-Bari. 

Iz hadisa sc shvata: 

- Dozvoljenost da se imam ili vladar pozali ucenima. 

- Sustinsko vodst\'o ljudi krije se kod ucenih. 

- Mamjesnistvo Hadzdzadza b. Jusufa es-Sekafija bilo je tiransko, a on je sekifski 
nasilnik. 

- Mudrost ucenjaka, a njihovo dalekosezno gledanje i poznavanje stanja ljudi 
dolazi do izrazaja u otezavajucim okolnostima. 

- Pohvalnost strpljenja u nedacama i nastojanje da se sto prije urade dobra 
djela. 

- Svako novo vrijeme koje dode bit ce teze za ljude nego prethodno. 



156 



RADOST P0GLF.I3A KOMEX'TAR Xi/ADUS-SALIHJNA 



- Prosirenost nereda pred kraj ovog svijeta. 

- Nepodizanje pobune protiv vladara i namjesnika ukoliko ne pocine otvoreno 
nevjerstvo, a tada ummet protiv takvih ima dokaz kod Allaha. 

- Odbijanje vece stete manjom stetom. Da im je Enes b. Malik dozvolio da 
ustanu protiv Hadzdzadza, nastupio bi veliki rsered i smutnja ciji bi ishod znao 
sarno Allah. Medutim, naredio im je da budu strpljivi bojeci se upravo toga. 
U ovome njegovom postupku takoder je pojasnjenje za savremene buntovnicke 
iharidzijske) dzemate da se suzdrze, jer sve je propisano do odredenog. vremena. 
Tako mi Allaha, ova vjera ce se upotpuniti i zavladati sve dok ne ovladamo istokom 
i zapadom ove planete. Medutim, oni pozuruju. 

93. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pozurite sa dobrim djelima da preteknete 
sedam stvari. Zar ocekujete ista drugo osim siromastva koje odvodi u zaborav, 
iii zabludujuceg bogatstva, ili smrtne bolesti, ili upropastavajuce starosti, ili iznenadne 
>mrti, ili Dedzdzala, a on je najstrasnije sto ocekujete, ili Sudnji cas koji je najvece 
iskusenje i gorci je od dunjalucke patnje." (Prenosi Et-Tirmizi t kaze da je hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je veorna slab, navodi ga Et-Tirmizi (2306), a u hadisu je prenosilac 
Mihriz b. Harun, a on je potpuno slab. 

Kz hadisa seshvata: 

- Obavijest o Dzedidzalu, a njegova pojava je jedan od predznaka Sudnjega 
dana. 

- Ovosvjetska patnja je laksa od patnje na ahiretu. 

- Covjek treba pozuriti sa cinjenjem dobrih djela prije nego sto se isprijece 
zapreke. 

- Najvece prepreke covjeku za cinjenje dobra jesu veliko siromastvo, bogatstvo, 
bolesti i starost. 

- Hadis je jako slab, pa nije predmet posebne paznje, ali njegovom znacenju 
svjedoce drxigi vjerodostojni dokazi, sto nije skriveno. 

94. Takoder, od Ebu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, na dan Hajbera rekao: "Dat cu ovu zastavu covjeku koji 
voli Allaha i Njegovog Poslanika; Allah ce s njegovim rukama dati pobjedu" Omer, 



157 



Seiimb. Idcl-HHali 



radijallahu anhu, rece: "Nisam pozelio biti predvodnik sve do tog dana. Stao sam 
ocekujuci i prizeljkujuci da me pozove i meni preda zastavu, ali Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, pozva Aliju b. Ebu Taliba i predade mu zastavu, i rece: 
'Idi i ne osvrci se sve dok ti Allah ne dadne pobjedu.' Alija je krenuo malo, a zatim 
zastao i, ne obaziruci se, uzviknuo: Allahov Poslanice, dokle i zasto cu se boriti 
protiv ljudi?' Poslanik rece: 'Bori se protiv njih sve dok ne posvjedoce da nema 
drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik. Ako to ucine, onda 
su ti zabranjeni njihova krv i imetak, osim s pravom, a njihov konacan obracun je 
kod Alaha."' (Prenosi Muslim) 



Dokumcntacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2405). 

Manje poznate rijeci: 

"Hajber"- veliki grad sa tvrdavama i obradivim povrsinama. Nalazi se sjeverno 
od Medine, prema Samu. 



1/ hadisa se shvata: 

- Nosioci zastave trebaju biti oni koji vole Allaha i Njegovog Poslanika. Ovo je 
opis Allahove stranke mudiahida, kao sto se spominje u suri El-Maide. 

- Ashabi su prezirali vodstvo zbog velike odgovornosti. 

- Dozvoljenost pracenja i iscekivanja stvari cije je dobro potvrdeno. 

- Voda daje uputstva zapovjedniku vojske o nacinu postupanja i zapovijedanja 
na popristu bitke. 

- Ashabi su se pridrzavali Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, preporuka 
i nastojali da se sprovedu. 



za to. 



- Ukoliko postoji kakva nejasnoca o onorne sto je covjeku povjereno, upitat ce 



- Ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku izrazava se vjerovanjem u Allaha 
i Njegovog Poslanika i slijedenjem njihovih naredbi. 

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je o oslobodenju Hajbera, 
dogadaju koji se jos nije bio desio, pa su se obistinile njegove rijeci, sto je jedna od 
njegovih mudziza - nadnaravnih djela. 

- Nije dozvoljeno ubiti onoga ko izgovori sehadet, osim ako ne u£ini nesto 
sto nalaze ubijanje, kao da pocini namjerno ubistvo, ili da negira nesto od vjere, 
sto predstavlja nevjerstvo i otpadnistvo. 



!58 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



- Propisi islama sprovode se onako kako se ocituju postupci ljudi, a Allah na 
5ebe preuzima ono sto oni kriju u svojim dusama. 

- Zekat se uzima i prinudno, ukoliko ga njegov vlasnik ne izdvoji dobrovoljno. 



Poglavlje jedanaesto 
ZALAGANJE 

Mudzahede (borba sa samim sobom) je stepen iznad "murakabe" (svijesti o 
Allahovom nadzoru), a ispod je "tesltma" (potpune predanosti), a oznacava: stalno 
bdijenje na bojistima duse kako se, zbog slabosti, ne bi naklonila sejtanovom 
uljepsavanju. Kada vjernik osjeti da njegova dusa naginje lijenosti ili da postaje 
nemarna u cinjenju dobra, onda on ulaze krajnji napor da je odrzi i ucvrsti, shodno 
svojim mogucnostima, na Pravom putu, sto rezultira manjkavoscu u dobrim djelima. 

Ovaj stepen spominje i Uzviseni Allah u Svojim rijecima: "I bdijte", na kraju 
sure Ali Imrarv "O vi koji vjerujete, budite strpljivi i jedni druge podsticite na 
strpljenje i bdijte i bojte se AUaha, da bi ste postigli ono sto zelite" - prema velikoj 
vecini mufessira (komentatora). Allah najbolje zna. 

Uzviseni Allah kaze: "Oni koji se ulazuci trud bore u Nase ime, Mi cemo ih 
uputiti Nasim putevima, a Allah je sa onima koji dobro cine." (El- Ankebut, 69) 

Uzviseni Allah obavjestava o vjernicima koji postupaju po onome sto znaju i 
koji sebe podsticu na pokornost Allahu, pa izvrsavaju Njemu pokornost i izbjegavaju 
nepokornost. On ce im dati da spoznaju puteve upute tako da njihove duse postanu 
ispravne i dosegnu stepen zadovoljstva i potpune predanosti. Obozavat ce Allaha 
kao da Ga vide, jer ako Ga ne vide, On njih vidi. Oni ce tada ciniti dobro sebi, 
a i ostalim stvorenjima. Zato je On sa njima, upucuje ih, otvara im vidike, cuva ih i stiti. 

Uzviseni kaze: "Obozava; svoga Gospodara sve dok ti smrt (jekin) ne dode." 

{El-Htdzr, 89) 

U ovom ajetu Allah nareduje Svojim robovima vjernicima da budu ustrajni 
u pokornosti Njemu i licnom zalaganju u robovanju Njemu sve dok ih smrt ne 

zadesi. 

Jekin ovdje oznacava smrt, prema konsenzusu svih mufessira, a dokaz za to su rijeci 
Uzvisenog u kojima obavjestava o stanovnicma Vatre da su rekli: "Nismo bili od onih 
koji su klanjah, nismo hranili siromaha, i upustali smo se sa onima koji su polemisali, 
i nijekali smo Sudnji dan sve dok nam nije dosla smrt." (El-Muddessir, 43-47) 



159 



Seliriih'ft/el-Hiiali 



U Sahihul-Buhariju iz hadisa Ummul-Alae el-Ensarijje, radijallahu anha 
prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sto se tice Osmana 
dosla mu je smrt (jekin) od njegovog Gospodara" 

Kaze Ibn Kesir: "Ovim casnim ajetom argumentira se da je ibadet, popu: 
namaza i drugog, obavezan covjeku ukoliko je razuman. Klanjat ce prema svojiir. 
mogucnostima i okolnostima, kao sto je navedeno u Sahihul-Buhariju od Imrana b. 
Husajna, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
"Klanjaj stojeci, a ako ne mozes, onda sjedeci, a ako ne mozes ni tako, onda na boku." 

Ovim ajetom se, takoder, argumentira da su pogrijesili nevjernici koji smatraju 
da se pod rijecju "jekin" misli rta "ma'rifet" (spoznaju). Kada neko od njih dode dc 
ove spoznaje, prema njihovom misljenju, on prestaje biti serijatski obveznik. Ovo 
je nevjerstvo, zabluda i neznanje. Vjerovjesnici, alejhimus-selam, i njihovi prijatelj: 
najbolje su poznavali Allaha, imali su najbolju spoznaju o Njegovim pravima 
i osobinama, kao i respektu koji On zasluzuje, ali su i pored toga najvise robovali Ailahu 
i u odnosu na sve ostale ljude bilt ustrajni u cinjenju dobra sve do smrtnoga casa. 

Ovdje se pod jekinom misli na smrt, kao sto smo prethodno rekli. Ailahu 
pripada zahvala i blagodat, hvaia Ailahu na uputi, od Njega se trazi pomoc 
i u Njega se pouzdavamo, Njega moiimo da nas usmrti u najpotpunijim i najljepsim 
stanjima, On ja darezljiv i plemenit. 

Takoder, o ovome je prije govorio i Ibn Kajjim ei-Dzevzijje, pa pogledaj moju 
knjigu "Medaridzu el-ubudijjeti min hedji hajril-berijjeti" 

Uzviseni kaze: "Spomeni ime svoga Gospodara i Njemu se u potpunosti 
posveti." (El-iMuzemmil, 8) 

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima da to sto vise cine i da se posvete 
robovanju Njemu kada zavrse sa svojim poslovima i dunjaluckim obavezama 
koje moraju ispuniti, kao sto kaze Uzviseni Allah: "A kada zavrsis, ti se svome 
Gospodaru predaj." (Es-§erh, 7) 

Uzviseni Allah kaze: "Ko uradi koliko trun dobra, vidjet ce ga." (Ez-Zelezel, 7; 

Uzviseni Allah obavjestava da de nagraditi dobrom onoga koji radi dobro i da ce 
vidjeti svoju nagradu. Allah Uzviseni nece zapostaviti nagradu onih koji dobro cine. 

U ovom ajetu je podsticaj za davanje prednosti dobrim djelim, kako bi nasao 
nagradu za ta djela kada konacno pred Njega dode. U njemu je naznaka da se dobra 
djela ne potcjenjuju, bez obzira koliko bila malehna u ocima covjeka. 

Uzviseni kaze: "Ono sto sebi od dobra ucinite, naci cete kod Allaha jos boljim 
i sa vecom nagradom." (El-Muzemmil, 20) 

Uzviseni Zastitnik, podsticuci ljude na pokornost i cinjenje dobrih djela, kaze 
da koja god dobra djela covjek uradi, radi to za sebe, jer je On vjecan, a ono sto je 
pohranjeno prolazno je. Takoder, nagrada za to ce biti uvecana i jos bolje pohranjena. 



160 



RADOST POGLEDA KOMENTARR1JADUS-SALIHINA 



Uzviseni kaze: " Vi necete udijeliti od dobra, a da Allah to ne zna." (EI-Bekare, 273) 

Koja god dobra djela da covjek uradi, Allahu to nije skriveno i On ce za njih 

nagraditi covjeka najobilnijom i najpotpunijom nagradom na Sudnjem danu, kada 

mu to bude najpotrebnije. Ajeti koji govore o ovom poglavlju su mnogobrojni 

i poznati, a hadisi su sljedeci: 

95. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Uzviseni Allah kaze: 'Ko bude neprijatelj 
Mome sticeniku (evliji), Ja mu najavljujem rat. Najdraze s cime Mi se Moj rob moze 
pribliziti jesu farzovi. Moj rob Mi se priblizava nafilama sve dok ga ne zavolim, 
a kada ga zavolim, Ja postanem njegov sluh kojim cuje, njegov vid kojim gleda, 
njegova ruka kojom prihvata, njegova noga kojom hodi. Ako Me zamoli za nesto, 
sigurno cu mu udovoljiti, a ako zatrazi Moju zastitu, sigurno cu ga zastititi." 1 
(Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (11/340-341) Fethul-Bari; 

ovo je jedan od hadisa oko kojih kruzi islam. Neki hadiski eksperti kriticki su 
gledali na lanac prenosilaca ovog hadisa kod El-Buharija. Haftz Ibn Hadzer, Allah 
mu se smilovao, u Fethul-Bariju, a i nas sejh El-Albani, Allah mu se srnilovao, 
u knjizi "Es-Silsiletus-sahiha" (1640) zauzeli su pohvalan stav dajuci repliku na ovu 
kritiku. 

Nas Sejh El-Albani, govoreci popratno za pisca, Allah mu se srnilovao, kaze: 

"Potom, ovaj hadis kod El-Buharija u knjizi rekaika (suptilnosti) ima svoj 
dovrsetak. Ne znam zbog cega je pisac taj dodatak izostavio, a on glasi: ")a se ni oko 
cega sto cinim nisam dvoumio kao sto sam se dvoumio oko usrnrcivanja vjernikove 
du§e. On mrzi smrt, a Ja mrzim da mu nanesem zlo." 

U spomenutoj knjizi "Es-Sahiha" navodi vrijedan govor Ibn Tejmijje iz njegove 
"Zbirke fetvi" (10/58-59, 18/129-131) koji u sustini glasi: "Jedna stvar mole biti 
pozeljna iz jednog aspekta, a nepozeljna iz drugog, iako je potrebno da se jednoj od 
njih dadne prednost." 

Iz hadisa seshvata: 

- Opasnost neprijateljstva prema Allahovim dobrim robovima, mrznje ili 
uznemiravanja. 

- Izvrsenje obaveznih djela prednjaci u odnosu na izvrsenje dobrovoljnih. 



161 



Setimh. Tdd-HUaU 



- Jed an od povoda da Allah zavoli Svoga roba jeste da Mu se rob priblizava 
dobrovoljnim djelima, kao Sto su nocni namaz, redovni sunneti i ucenje Kur'ana. 

- Priblizavanje Allahu cuvanjem i redovnim izvrsavanjem obavezno propisanih 
djela. Izvrsavanje dobrovoljnih djela je povod da Allah uslisa dovu robu i da ga 
zastiti i sacuva. 

- U hadisu nema dokaza za otpadnike iz reda sufija koji zagovaraju utjelovljenje 
i pozivaju se na sjedinjenje s Bogom, kao sto kaze hafiz Ibn Redzeb el-Hanbeli u knjizi 
"Dzami'ul-ulumi vel-hikem": "Ko bude aludirao na nesto drugo osim ovoga, aludira 
na nevjerstvo utjelovljenja i panteizma, a Allah i Njegov Poslanik odricu se njega." 

96. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, prenio rijeci svoga Gospodara, azze ve dzelle: "Kada Mi se rob priblizi za 
pedalj, Ja se njemu priblizim za podlakticu, kada Mi se priblizi za podlakticu, Ja se 
njemu priblizim koliko je duzina dviju ispruzenih ruku, a kada Mi dolazi koracajuci, 
Ja mu dodem uzurbano" (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (13/511-512) - Fethul-Bari. 

Manje poznatc rijeci: 

"Kada Mi se rob priblizi za pedalj" - ko £ini neka djela pokornosti, pa makar 
bila mala, Ja mu za to zauzvrat dadnem visestruku pocast. Sto on vise povecava 
pokornost, Ja mu povedam nagradu, jer Mi se rob priblizava pokornostima 
- obaveznim i dobrovoljnim djelima, kao sto se navodi u prethodnom hadisu 
o borbi protiv dobrih Allahovih robova. 

Iz hadisa se shvata; 

- Ukazuje se na plemenitost Najplemenitijeg koji za urjinjeno dobro djelo 
uzvraca obilnom nagradom. 

- Potvrda Allahovog svojstva dolaska i prilaska. Mi vjerujemo u ova svojstva 
bez odredivanja njihove kakvoce, izmjenjivanja, obesnazivanja ili usporedbe. 
Ovo svojstvo je potvrdeno Kur'anom i sunnetom. 

97. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kaze Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem: "Dvije blagodati obmanu vecinu ljudi: zdravlje 
i slobodno vrijeme " (Prenosi El-Buhari) 



162 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1H1NA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi Buhari (11/229) - Fethul-Bari. 

Manje poznate rijeci: 

"Blagodat" - lijepo stanje u kojem se nalazt covjek, ill darivanje u smislu 
dobrocinstva prema stvorenjima. 

"Obrnana" - obmanjeni (magbun) u osnovi znaci da se nesto kupi po visestruko 
vecoj cijeni od stvarne, ili da se proda po manjoj cijeni od prosjecne. 

Iz hadisa seshvata: 

- Covjek koji je zaduzen serijatskim obvezama je poput trgovca. Zdravlje 
i slobodno vrijeme su mu kapital, pa onaj ko lijepo iskoristi kapital, dobije i zaradu. 
Ko ga zapostavi, propadne i pokaje se - takav je obmanjen. 

- Potrebno je iskoristiti zdravlje i slobodno vrijeme da bismo se priblizili Allahu 
Uzvisenom i SinOI dobra prije nego sto produ, zato sto poslije slobodnog vremena 
dolazi zaposlenost, a poslije zdravlja bolest. 

- Islam podstice na iskoristavanje vremena, jer je ono zivot. Takoder, podstice 
na ocuvanje zdravlja, jer ono pomaze u postizanju savrsenstva vjere. 

- Dunjaluk je ahiretska njiva, pa je potrebno opskrbiti se takvalukom i iskoristiti 
Ailahovu blagodat u pokornosti Njemu. 

- Zahvaia na Allahovim blagodatima manifestira se u njihovom iskoristavanju 
u pokornosti Njemu. 

98. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je Yjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, toliko dugo stajao na nocnom namazu, da bi mu noge znale oteci, 
pa mu je ona rekla: "Zasto to cinis, Allahov Poslanice, kada ti je Allah oprostio 
i prijasnje i buduce grijehe?" On joj na to odgovori: "Zar da ne budem zahvalni rob" 
(Muttefekun alejhi) 

Verzija ovog hadisa je El-Buharijina, a slicno se navodi u oba Sahiha iz predaje 
El'Mugire b. Su'be. 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (8/584) - Fethul-Bari; Muslim (2821). Had is El-Mugire b. 
Su'be kod El-Buharije je pod brojem (13/14) - Fethui-Bari i Muslim (2819). 



163 



Sdimb, Idel-Hilali 



Iz hadisa se shvata: 

- Ibn Ebi Dzemre kaze: "Ne smijemo pomisliti da su grijesi o kojima je Allah 
obavijestio da ih je a Svoje blagodati oprostio Vjerovjesniku, sallailahu alejhi ve 
sellem, uvehko shcni onima u koje mi zapadamo. Allahu se utjecemo od toga' 
Ne to se odnos! na .zvjesne male propuste pri ispunjenju njegove, sallailahu aleihi ve 
sellem obaveze prema Gospodaru u vidu velicanja, respekta i zahvale. Ljudi su, inace 
na niskom n.vou, i pored toga sto je njihov ugled podignut, a nemocni su dostici taj 
stepen zbog svoje nastalosti. Mnostvo blagodati, za onoga, sallailahu alejhi ve sellem 
ci,. ,e ugled P od.gnut u odnosu na druge, povecavaju njegove obaveze, pa se doaodi 
da ni,e u mogucnosti da ih izvrsi i zato se ovaj oprost odnosi iskljucivo na to. 

- Veliko zalaganje Poslanika, sallailahu alejhi ve sellem, u fiinjenju ibadeta 
Allanu. 

- Kome Allah dadne kakvu blagodat i posebno mu dodijeli kakvu vriiednost 
obavezan je da na njoj zahvaljuje. 

- Obaveza je da blagodat bude razlog povecanja zahvale. 

99. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je reklar "Kada bi nastupilo deset 
zadnjih dana mjeseca ramazana, Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem 
provodio b. cijelu noc u ibadetu, budio bi svoju porodicu, i neobicno bi se trudio 
u ibadetu, i klonio bi se bracnog odnosa." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa; 

Navodi ga El-Buhari (4/269) - Fethul-Bari; Muslim (1174). 

Iz hadisa se shvata: 

- U cvrstu odlucnost spada iskoristavanje pohvalnih vremena u finjenju dobrih 
d,ela. Pohvalnoje cijelu noc tokom ramazana provoditi u ibadetu, a posebno zadniih 
deset dana koji imaju posebnu vrijednost. 

- Ko se zeli maksimabo truditi u cinjenju ibadeta, treba da se kloni onoga sto 
ga odvraca, slabi ili odvodi od ibadeta. 

- Najbolji namaz koji covjek obavlja, poslije propisanog, je onaj koji se obavlia 
nocu, a posebno u njenom zadnjem dijelu. 

- Mudar je onaj ko na cinjenje dobra podstice i svoju porodicu. 

- Covjek je duzan da vodi racuna o svojoj porodici naredujuci im ibadet, 
da u tome bude strpljiv kako bi ih sacuvao od vatre Dzehennema. 

164 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SAllHlNA 



lOO.OdEbu Hurejre, radijallahuanhu.prenosisedaje rekao:"RekaojeAllahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; "Jak vjernik bolji je i drazi Aliahu od slaboga 
vjernika, a u obojici je dobro, Nastoj ciniti ono sto ce ti koristiti, trazi pomoc od 
Allaha i nemoj klonuti. Ako te ne§to zadesi, nemoj reci: 'Da sam uradio tako, 
bilo bi tako i tako', ve£ reci; Allah je odredio i ucinio ono sto je htio'. Rijec 'lev' 
;da sam, da je) otvara vrata sejtanskom djeLovanju." (Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2664). 

Iz hadisa se shvata: 

- Vjernici se jedni nad drugima odlikuju u pogledu svoga vjerovanja, iako 
zajedno ucestvuju u njegovoj osnovi. 

- Iman se sastoji od rijeci i djela, povecava se sa pokornoscu, a umanjuje 
nepokornoscu. 

- Vjernik je duzan da se sam bori i zalaze da bi dostigao stepen potpunih i jakih 
vjernika. 

- Podsticaj na objedinjenje imanske i tjelesne snage. Snaga i slabost su shodno 
zalaganju da se dusa potakne na dobro i redovnom obavljanju pokornosti, 
te cinjenju onoga sto koristi ljudirna i otklanjanju od njih zla. 

- Obaveza je covjeku da nastoji postici ono sto ce mu koristiti, a posebno ono 
sto je vezano za njegovo vjerovanje. 

- Uputa na iijek kada se dogodi ono sto je odredeno i to s predanoscu Ailahovoj 
odredbi i zadovoljstvom Njegovom presudom i odredenjem, te neosvrtanjem na 
ono sto je prethodno bilo, jer u suprotnom to vodi u propast. Takav ce reci: Allah 
je odredio i sto je htio ucinio. 

- Kajanje za ono sto je proslo nece ga povratiti. Covjek je duzan da se trudt 
da to nadoknadi zadovoljstvom onim sto je Allah odredio i povecanjern buducih 
pokornosti. Kajanje za onim sto je proslo je jedna od sejtanovih zamki kojima 
upropastava srce covjeka, te ga odvodi u tugu, zalost i ocaj. 

- Vjerovanje u odredenje dobra i zla, da se dogodilo ono sto je Allah htio, te da 
niko ne moze Njegovu odredbu izmijeniti, niti Njegov sud odbaciti. 

101. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, takoder se prenosi da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dzehennem je prekriven strastima, 
a Dzennet je prekriven neugodnostima." (Muttefekun alejhi) 



165 



Sctim b. 'Idd-Hitaii 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (11/320) - Fethul-Bari; Muslim (2823). 

Druga predaja takoder se nalazi kod Muslima (2822) iz hadisa Enesa, 
radijallahu anhu. 

Manje poznate rijeci: 

Strasti" - ovodunjalucki su uzici koji svojim nasladama obuzimaju covjekovo srce 
kada se covjek prepusti cinjenju onoga sto je serijat u osnovi zabranio, ili onoga dije 
cinjenje nalaze da se ostavi nesto od naredenih stvari. Tome se mogu prikljuciti i sumnje 
i pretjerivanje u onome sto je dozvoljeno iz straha da se ne zapadne u zabranjeno. 

"Neugodnosti"- su naredbe serijatskim obveznicima koje se odnose na ulaganje 
truda u borbi protiv poriva duse pri cinjenju ili ostavljanju, kao Sto je izvrsavanje 
ibadeta na nacin kako se trebaju izvrsiti, njihovo stalno obavljanje, te izbjegavanje 
zabrana, rijecima i djelima. Ove stvari su nazvane neugodnostima zbog teskoce 
koju pricinjavaju djelatniku. 

Iz hadisa se shvata: 

- Razlog zapadanja u strasti je sejtanovo uljepsavanje zla i ogavnosti, tako da 
covjekova dusa to pocne smatrati lijepim i postaje tome naklonjena. 

- Ljudska dusa, mozda, nekada prezire odredene stvari, a u njima je veliko 
dobro, a na to ukazuju i rijeci Uzvisenog: " Vama je propisana borba, a ona vam je 
mrska. Mozda vi nesto mrzite, a ono je dobro po vas, a mozda nesto volite, a ono 
je zlo po vas. Allah zna, a vi ne znate." (El-Bekare, 216) 

- Neophodno je boriti se protiv dusevnih poriva i odvajati dusu od njihovih 
strasti i navika. Dusa je poput tek rodenog djeteta, ili onako kako je receno u stihu: 

"Dusaje ambiciozna kadaje tipotaknes, 
pa kada dode do maloga, biva zadovoijna. 
-Dzennet i Dzehetmem postoje i st voreni su." 

102. Od Ebu Abdullaha Huzejfe b. Jemana, radijallahu anhuma, prenosi se da 
je rekao: "Klanjao sam jedne noci sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem. 
On otpoce narnaz ucenjem sure El-Bekare, a ja pomislih: 'Ucinit te ruku* nakon 
stotinu proucenih ajeta, ali on nastavi ucenje, pa pomislih: 'Klanjat ce prvi rekat 
sa El-Bekare', ali on nastavi, pa ja opet pomislih: 'Ucinit <fe ruku' nakon sto je 

166 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAlIHfNA 



proucT, ali on zapoce sa ucenjem sure En-Nisa 1 prouci je, pa zapoce sa u£enjem 
sure Ali Imran i prouci je, a ucio je tako razgovijetno da se svaki harf raspoznavao. 
Kada bi proucio ajet u kome je tesbih (spomen Allahove slave), i on bio rekao: 
Subhanallah', kada bi proucio ajet u kome se sporninje molba Allahu, i on bi molio, 
a kada bi proucio ajet u kojem sporninje utjecanje Allahu od necega, i on bi se 
utjecao. Potom je otisao na ruku' i govorio: 'Subhane rabbijel-azim' (neka je slava 
morne Gospodaru Velikom). Tako mu je ruku potrajao koHko i stajanje. Zatim 
ie rekao: 'Semi'allahu limen hamideh rabbena lekel-hamd' (£uje Allah onoga ko 
Mu zahvaljuje, Gospodaru nas, Tebi pripada zahvala), pa se ispravio i dugo stajao, 
priblizno onoliko koliko je bio na ruku'u. Zatim je ucinio sedzdu govoreci: 'Subhane 
rabbijel-e'ala' (Neka je slava mome Uzvisenom Gospodaru), pa mu je sedzda bila 
duga priblizno stajanju." (Prenosi Muslim) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (772). 

Iz hadisa seshvata: 

- Dozvoljenost pristajanja za imamom u dobrovoljnom namazu, te pohvalnost 
oduzivanja nocnog namaza. 

- Dozvoljenost ucenja Kur'ana bez ustaljenog redoslijeda sura u mushafu. 
U tome nema nikakve pokudenosti. 

- Kur'an treba uciti razmisljajuci o njegovim ajetima i razumijevajuci 
njegova znacenja. 

- Dozvoljenost upucivanja dove Allahu tokom ucenja Kur'ana. 

- Na pregibanju se kaze: "Neka je slava mome Velikom Gospodaru" a na sedzdi: 
"...morne Uzvisenom Gospodaru, jer je Uzviseni izrazitije od Veliki. Takoder, na 
sedzdi je izrazenija skromnost, pa je tako ono sto je izrazitije prikljuceno izrazitijem. 

- Dozvoljenost da stajanje, pregibanje i sedzda traju priblizno jednako. 

- Imena kur'an&kih sura bila su poznata ashabima joi u doba Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem. 

- Dozvoljenost da se kaze El-Bekare ili Ali Imran bez dodavanja "sura ta i ta". 

- Zalaganje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u ibadetu 
i obuzdavanju svoje duse prilikom cinjenja pokornosti Allahu. 



167 



Sclimb. Idd-Wak 



103. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Klanjao sam sa 
Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, jednu noc, pa je oduzio stajanje da sam 
cak pomislio nesto lose." Prisutni ga upitase: "A sta si to pomislio?'; a on odgovori: 
'Pomislio sam da sjednem i da ga ostavim sama na kijamu." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (3/19) - Fethul-Bari; Muslim (773). 

Iz hadisa se shvata: 

- Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odabrao je dugo obavljanje nocnoe 
namaza. & 

- Niko ne moze podnijeti trud koji je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, ulagao u robovanju Allahu. 

- Vrijednost Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, i njegova cvrstina 
u ibadetu i nastojanje da se stalno povodi za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve 
sellem, suprotstavljanje porivima duse i onome sto ona voli. 

- Pomisao o prekidanju namaza ne znaci da je namaz i prekinut, ukoliko se ne 
donese cvrsta odluka. 

- Odstupanje od prakse imama ubraja se u losa djela. 

t - Onaj ko ne shvata govornika na ispravan nacin, pohvalno je da ga upita za 
nejasnoce vezane za doticni govor. 

-Sunnet je prilikom obavljanja nocnog namaza oduziti ucenje, pa je zato 
potrebno ocuvati sunnet. 

- Nije dozvoljeno zamijeniti dugo ucenje povecanjem broja rekata, kao Sto se 
desilo u posljednjim vremenima, a posebice prilikom obavljanja teravih-namaza. 

104, Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao; "Mrcvoga prati troje: njegova porodica, imetak i djela. Dvoje se 
vraca, a jedno ostaje s njim: vracaju se njegova porodica i imetak, a s njim ostaju 
njegova djela." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (8/362) - Fethul-Bari, Muslim (2960). 



168 



RADQST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SAUtffNA 



lz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na cinjenje onoga sto ostaje sa covjekorn, a to su dobra djela koja ce 
biti njegov pratilac u kaburu kada se ljudi vrate sa dzenaze i samog ga ostave. 

- Umrli ima stvarnu korist od svojih ucinjenih djela, pa je zato potrebno da od 
svoga imetka dadne ono sto ce naci u buducnosti (kao dobro), a ako ga ostavi iza 
sebe, onda taj imetak pripada njegovim nasljednicima. Isto se odnosi i na porodicu. 
Njihova zalost i vezanost za mrtvoga nece mu nista koristiti, osim onome ko uputi 
liiepu dovu. Zato je potrebno nastojati odgajati djecu (porodicu) na principima 
Allahove vjere. 

105. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao je 
Yjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Dzennet je svakome od vas blizi od sveza 
na vasoj obuci, a i Dzehennem isto tako'" (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (11/321) - Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Pokomost vodi ka Dzennetu, a nepokornost priblizava Vatri. 

- Pokornost i nepokornost mogu biti i u najbeznacajnijim stvarima, zato vjernik 
ne smije biti rezerviran prema cinjenju i najmanjeg dobra, niti prema izbjegavanju 
i najmanjeg zla. 

- Zadobijanje Dzenneta je lahko ukoliko se ima ispravna namjera i ukoliko se 
nastoji zadobiti cinjenjem propisanih djela. 

106. Od Ebu Firasa Rebi'ea b. Ka'ba el-Eslemija, sluge Allahovog Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, jednog od stanovnika suffe, radijallahu anhu, prenosi 
se da je rekao: "Nocivao sam kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
pa bih rnu donosio vodu za abdest i druge usluge mu cinio, pa mi je jedne 
prilike rekao: Trazi nesto od mene.' Rekoh: Trazim da budem u tvom drustvu u 
Dzennetu?; pa on rece; 'A osim toga?' Rekoh: 'Samo to' On mi tada reee: 'Pomozi 
me u tome, kako bi se ostvarila tvoja zelja, cestim padanjem na sedzdu pred Ailaha.* 
(Prenosi Muslim) 



169 



Setim h 'Idd-Hilali 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (489). 

Manje poznate rijeci; 

"Suffa"- natkriveno mjesto u pozadini Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, 
mesdzida u kojem su bili smjesteni siromasi. Oni koji su boravili u njoj biii su gosti 
islama. 



Iz hadisa se shvata: 

- Dzennet se pos tize ulaganjem truda u obuzdavanju duse i njenom usm;eravanju 
na pokornost, te njenom udaLjavanju od strasti, a ne postize se putem fiktivnih nada. 
Zato ga jje uputio na ono cime se podizu stepeni, jer oni koji se trade u obuzdavanju 
poriva svojih dusa, bit ce u drustvu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
u Dzennetu. 

- Nastojanje ashaba da zadobiju blizinu i drustvo sa Poslanikom, sallallahu 
alejhi ve sellem, na ahiretu. 

- Dozvoljenost pripremanja i donosenja vode za abdest zdravome i sposobnom. 

- Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, ulaganje truda da ispravi i odgoji svoje 
ashabe. On je poput Ijekara koji nastoji da ih izlijeci. Da bi ljekar izlijecio bolesnoga, 
potrebno je da mu boiesni pomogne tako sto ce uzimati lijekove koje mu propise. 

- U hadisu je pojasnjenje realizacije ubudijjeta (ispravnog robovanja Allahu), 
a to sam pojasrtio u svojoj knjizi "Medaridzul ubudijjeti fl hedji hajril-berijje". 

- Vecina Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, prijatelja i drugova bili 
su siromasi, a tako je sa s-Ijedbenicima vjerovjesnika, kao sto se navodi u hadisu 
o Herakliju kada je pitao Ebu Sufjana o Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi 
ve sellem. 

- Ashabima Allahovog Polanika, sallallahu alejhi ve sellem, bio je cilj postici 
Aliahovo zadovoljstvo i biti sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u Dzennetu, jer 
njihovi pogledi nisu bili ograniceni na dunjaluk, vec su dalekoseino gledali ka ahiretu. 

- Jedna od lijepih moralnih vrlina je da onoga ko ti ucini dobro adekvatno 
nagradis. Ako nemas nista, onda reci: Neka te Allah nagradi (dzezakellahu hajren). 
Ko to ucini, najbolje se zahvalio na ucinjenom dobru. 



170 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1HMA 



107. Od Ebu Abdullaha Sevbana, a za njega se kaze da je i Ebu Abdur-Rahman, 
sticenika Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao; 
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori; 
Preporucujem ti da cesto cirais sedzdu, jer ti Allah za svaku ucinjenu sedzdu poveca 
jednu deredzu i izbrise jedan grijeh.'" (Prenosi Muslim) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (488). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dobrovoljna djela i pokornosti uzrok su nestanka losih djela i podizanja 
stepena. 

- Musliman je duzan da nastoji izvrsavati obavezni i dobrovoljni namaz. 

- Ucenjak koji je istinski spoznao svoga Gospodara, odgaja svoje drugove, 
posvecuje im punu paznju i oporucuje im ono sto ce popraviti njihovo stanje 
i na dunjaluku i na ahiretu. 

108. Od Ebu Safvana Abdullaha b. Busra el-Eslemija, radijallahu anhu, prenosi 
se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; "Najbolji 
covjek je onaj koji dugo zivi i stalno radi dobra djela." (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze 

dajehasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih, navode ga Et-Tirmizi (2329); Ahmed (4/188, 190); El-Begavi 
u "§erhus-sunne" <5/16); Ebu Nua'jm u "Hilijetul-evlija" (6/111-112); El-Hakim 
(1/495) iz vise pravaca od Amra b. Kajsa. 

Kazern: Lanac prenosilaca je ispravan. 

Ovom hadisu svjedoce drugi hadisi od Ebu Bekra, Ebu Hurejre. O lancima 
tih predaja bilo je polemike, ali se oni uzimaju u obzir. 



Iz hadisa se shvata: 

- Vrijednost dugog zivota ukoliko bude prozet cinjenjem dobrih djela. Covjek 
se opskrbljuje dobrim djelima koja ga priblizavaju Allahu Uzvisenom. Suprotna 
konstatacija je takoder tacna: Najgori covjek je onaj koji dugo zivi i radi losa djela. 



171 



Selintb. Idd-Hilali 



109. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Moj amidza Enes 
b. En-Nadr, radijallahu anhu, nije prisustvovao bitki na Bedru, pa je rekao: Allahov 
Poslanice, ja sarn izostao iz prve bitke u kojoj si se bono protiv musrika. Ako mi 
Allah dadne da dozivim borbu sa musricima, sigurno cu drugima pokazati sta 
mogu uciniti.' Kada je doSao dan Uhuda, muslimani su napustili svoje polozaje i bili 
porazeni, a on je rekao: Allahu, ja Ti se ispricavam za ono sto uradise ovi (ashabi) 
i odricem se, u ime Tebe, onoga sto su uradili ovi (rnusrici); a zatim je krenuo 
naprijed. Sreo ga je Sa'd b. Mu'az, pa mu on rece: *0 Sa'de b. Muaze, Dzennet zelim, 
tako mi Gospodara En-Nadra. Osjetim njegov miris blize nego sto mi je brdo Uhud.' 
Sa'd kazuje: Allahov Poslanice, ja ne bih mogao uciniti ono sto je on ucinio.' Enes 
dalje veli: 'Nasli smo ga sa osamdeset i nekoliko rana od sablje, proboda kopljem ili 
rana od strijela. Kada smo dosli do njega, bio je mrtav i toiiko unakazen da ga niko 
nije mogao poznati osim njegove sestre koja ga je prepoznala po jagodicama prstiju.' 
Enes veli: 'Mislili smo i pretpostavljali da je o njemu i njemu slicnima objavljen 
ovaj ajet: 'I od vjernika ima ljudi koji su potvrdili ono na sto su Allahu zavjet dali.' 
(El-Ahzab, 23 - do kraja ajeta)." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (6/21) Fethul-Bari; Muslim (1903). 

Manje poznate rijeci: 

"Uhud"- brdo u blizini Medine. 

Iz hadisa seshvata: 

- Odlazak u bitku na Bedru nije bio stroga pojedinacna obaveza, jer ih je 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pozvao da krenu kako bi presreli kurejsijsku 
karavanu. Zato su neki ashabi izostali iz ove bitke. 

- Pohvalnost zrtvovanja zivota u borbi na Allahovom putu i pozivanja Allaha 
kao svjedoka za to. 

- Vjernik obistinjuje svoje obecanje i ispunjava svoj dogovor, makar mu 
to bilo tesko, pa cak ako dode u situaciju da zrtvuje svoj zivot radi Allahovog 
zadovoljstva. 

- Cvrsto ubjedenje Enesa b. En-Nadra i potpunost njegovog Imana. 

- Potpunost imana podrazumijeva sredinu izmedu nernara i pretjerivanja. 
Zato se ispricao Allahu Uzvisenom za nemar muslimana i odrekao se postupka 
musrika, Ovaj njegov govor je vid najrjecitijeg izraza u arapskom jeziku. 



172 



RAPOST POGLEDA KOMENTARRIJADUS-SALIH1NA 



- Istinoljubivi mudzahid koji se predao Allahu, koji svojski nastoji da post.gne 
stepene sehida, osjeti miris Dzenneta, pa mu to postaje dodatni motiv da nastavi sa 
diihadom. Ovo je jedan vid Allahovog ucvrscenja Njegovih iskremh robova. 

- Dozvoljenost izdavanja presude na osnovu indicija, sto se moze vidjeti iz 
postupka prepoznavanja Enesa b. En-Nadra od strane njegove sestre na osnovu 
iagodica prstiju. 

110. Od Ebu Mes'uda Ukbe b. Amra el-Ensarija el-Bedrija, radijallahu anhu, 
prenosi se da je rekao: "Kada je objavljen ajet O sadaki (milostinji), mnogi od DM w 
zaradivali noseci teret na ledima da bi udijelili sadaku. Tada je dosao jedan covjek 
i podiielio dosta imetka kao sadaku, na sto neki rekose: 'Pretvara se. Zatim je 
dosao je drugi covjek P a je dao sadaku u iznosu jednog sa'a (Cetiri pregrsta), na 
sto opet neki rekose: 'Allah je neovisan o ovom jednom sa'u.' Tada je objavljen ajet: 
One koji vjernike ogovaraju zato sto zekat i sadaku daju, a rugaju se i onima ko,« 
ga s mukom daju...' (Et-Tevbe, 79)." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (3/282-283) - Fethul-Bari; Muslim (1018). 



Manje poznate rijeci: 

"Ajet sadaki"- odnosi se na rijeci Uzvisenog: "Uzmi iz njihovih imetaka zekat 
kojim cesih ocistiti." (Et-Tevbe, 103) 

lz hadisa seshvata: 

- Covjek je duzan da se pokorava svome Gospodaru shodno svoj.m 
mogucnostima, i da daje sadaku onoliko koliko moze, pa makar bila mala. 

- Musliman je obavezan da se ne osvrce na licemjere koji odvracaju od dobra, 
kao i na propagatore zla i nereda. 

- Podsticaj na dijeljenje sadake, pa makar i u maloj kolicini, jer se za nju ima 
velikanagrada. 

- Svako dobro djelo, bez obzira koliko bilo malo, ima svoju vrijednost i ne smije 

se potcjenjivati. 

111. Od Seida b. Abdul- Aziza, a on od Rebie' b. lezida, a on od Ebu Idrisa 
el-Hawanija, a on od Ebu Zerra Dzunduba b. Dzunade, radijallahu anhu, prenosi se 
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prenio od svoga Gospodara, tebareke 

173 



Sdimb.ldd-Hifalt 



ve te'ala, da je rekao; "O robovi Moji, Ja sam sebi zabranio nepravdu, pa sam je 
i vama u&nio zabranjenom, pa nemojte jedan drugom nepravdu ciniti. O Moji 
robovi, svi ste zalutali osim onoga koga Ja uputim, zato trazite od Mene uputu, 
Ja cu vas uputiti. O Moji robovi, svi ste gladni osim onoga koga Ja nahranim, zato 
od Mene trazite hranu, Ja cu vam je dati. O Moji robovi, svi ste vi neodjeveni dok 
vas Ja ne obucem, pa trazite od Mene odjecu, Ja cu vas obuci. O robovi Moji, vi 
grijesite nocu i danju, a Ja oprastam sve grijehe, zato trazite od Mene oprosta, Ja cu 
vam oprostiti. O robovi Moji, sto god vi radili, niste u stanju Meni stetu nanijeti, 
niti Mi kakvu korist uciniti. O robovi Moji, kada bi svi ljudi i dzinni, od prvog do 
posljednjeg, bili toiiko pobozni kao sto je najbogobojazniji medu vama, to ne bi 
nimalo povedalo Moje carstvo. O robovi Moji, kada bi svi ljudi i dzinni, od prvog 
do posljednjeg, bili toiiko grjesni kao sto je najgrjesniji medu vama, to ne bi nimalo 
umanjilo Moje carstvo. O robovi Moji, kada bi se svi ljudi i dzinni, od prvog do 
posljednj eg, iskupili na jednom mjestu, i od Mene zatrazili sve Sto zele, a Ja svakome 
od njih dao ono §to od Mene trazi, to ne bi umanjilo ono sto Ja posjedujem ni 
onoliko koliko bi igla umocena u more umanjila vodu mora. O robovi Moji, to su 
samo vasa djela koja vam ja biLjezim, a zatim cu svakome dati ono sto je zasluzio, pa 
ko nade dobro, neka zahvali Allahu, a ko nade lose, neka ne kori nikoga drugog osim 
samoga sebe." Kaze Seid: "Kada bi Ebu Idris pricao ovaj hadis, klekrtuo bi na koljena." 
(Prenosi Muslim) 

Prenijeli smo od imama Ahmeda b. Hanbela, Allah mu se smilovao, da je rekao; 
"Stanovnici Sama nemaju casnijeg hadisa od ovoga." 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2577). Ovaj hadis je jedan od hadisa oko kojih kruzi islam. 
Imam En-Nevevi ga spominje na kraju knjige "El-Ezkar" i ukazuje na njegovu 
vrijednost. 



Iz hadisa se shvata: 

- Uzviseni Allah pocastio je vjernike i podigao njihov stepen tako sto ih je 
pripisao Sebi u rijecima: "O robovi Moji" 

- Allah je izrazio Svoju cistotu od nepravde i zabranio je Svojim robovima. 

- Utemeljenost nastojanja traienja upute vezano za dovu i poniznost pred 
Allahom. 

- Opskrba je od Allaha i u Njegovim je rukama, stoga je neophodno stjecati 
opskrbu zaradujudi na dozvoljen nacin i moliti Allaha da olaksa. 

- Covjek je ovisan o svome Zastitniku u svim stvarima, malim i velikim, vaznim 



174 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RiJADUS-SAUHINA 



i mizernim. Zato je neophodno da se utjece Allahu, jer je u tome njegova potpuna 
predanost Allahu, a ta predanost predstavlja vrhunac uspona roba. 

- Allahu, subhanehu ve te'ala, pokornost ne koristi, niti Mu nepokornost steti, 
ali On voli da Njegovi robovi vjeruju, a prezire kufr, grijesenje i nepokornost. 

- Velifina Allahove milosti. Kada bi Allah kaznio ljude zbog njihove nepravde 
i nepokomosti, na Zemlji ne bi ostavio nijedno bice, vec ih Allah odgada do 
odredenog roka. On sabire i pobraja njihova djela da bi ih za njih nagradio ili kaznio. 

- 6ovjeku je u cinjenju djela data slobodna volja, pa ce zato biti i nagraden 
shodno svojim djelima, a ukoren za nemarnost prema Allah ovom pravu. 

- Allah voli kada Ga mole Njegovi robovi, da Mu budu ponizni i da budu 
ustrajni u moljenju, jer su Allahove riznice pune. 



Poglavlje dvanaesto 
PODSTICAJ NA POVECANJE DOBRIH DJELA PRI KRAJU 2IVOTA 



- Zakonodavac je podstakao covjeka da pred kraj svoga zivota povecava 
pokornost i cinjenje dobrih djela koja vode ka Allah ovom zadovoljstvu, jer je to 
vrijeme zavrsetka, a kada je zavrsetak lijep, ubiru se plodovi pokornosti i blagodati 
dobrih djela. 

Uzviseni Allah kaze: "Zar vas nismo pozivjeli da bi se u torn zivotu prisjetio 
onaj ko se prisjeti, a dosao vam je i opominjac." (Fatir, 37) 

Ibn Abbas i vaiorizatori kazu: "Ovo znaci: Zar vas nismo pozivjeli sezdeset 
godina" a podrska ovom znacenju nalazi se i u hadisu koji cemo, insallah te'ala, 
spomenuti. Receno je: "Ovo znaci osamnaest godina." Takoder je receno: "Cetrdeset 
godina", a to je misljenje El-Hasena, El-Kelbija, iMesruka, a takoder prenosi se i od 
Ibn Abbasa. Prenijeli su, takoder, da kada bi neko do stanovnika Medine dozivio 
cetrdeset godina, posvetio bi se ibadetu. Takoder je receno da ovo oznacava 
punoljetstvo. 

Rijeci Uzvsenog: "I dosao vam je opominjac'! prema Ibn Abbasu i vecini 
ucenjaka, odnose se na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Receno je da se 
odnosi na sjede vlasi, sto je misljenje Ikrime, Ibn Ujejna i drugih. Allah najbolje zna. 

Zar niste zivjeli na dunjaluku toliko dugo, da ste bili od onih koji se istinski 
okoristavaju od svog zivota, sigurno biste se okoristili? 



175 



Setimb, Idd-HUali 



Pisac spominje razilazenje ucenjaka u pogledu duzine zivota koji se ovdje 
spominje. Ispravno je miSljenje da je on sezdeset godina, kao sto se potvrdeno 
prenosi od Ibn Abbasa, a takoder vezano za isto pitanje postoji i podrska u prvom 
hadisu iz ovog poglavlja. 

1 12. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao; "Nikakvog opravdanja kod Allaha ne<5e imati covjek kojem 
je Allah odgodio smrtni cas, pa je dozivio sezdeset godina." (Prenosi ga El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Mavodi ga EI-Buhari (11/238) - FethuUBari. 

Manjc poznate rijeci: 

"Nikakvog opravdanja kod Allaha" - tj. ne moze se opravdati govoreci: Da sam 
jos koju godinu zivio, uradio bih ono sto mi je naredeno. Pod ovim rijecima misli se 
da je Allah dao covjeku dovoljno vremena za pokajanje i omogucio cinjenje dobra. 

Iz hadisa se shvata: 

- Velicina Allahove milosti prema Njegovim robovima kojima oduzi zivote 
kako bi se mogli iskreno pokajati. 

- Allah Uzviseni ne kaznjava Svoje robove, osim poslije uspostavljanja dokaza 
protiv njih. 

- Sa upotpunjenjem sezdeset godina postoji velika vjerovatnoca za prestanak 
zivota, jer zivot kod ovoga ummeta traje izmedu sezdeset i sedamdeset godina, 
a malo je onih koji predu ovaj broj. 

- Onaj ko dozivi sezdeset godina, nema dokaza koji m ce se braniti za nepokajanje 
odgrijeha. 

1 1 3. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Omer, radijallahu 
anhu, uvodio me je kod velikana Bedra. Jedan od njih osjetio je zbog toga nelagodu, 
pa je rekao: 'Zasto ovaj sjedi medu nama, a mi imamo sinove poput njega?' Omer 
rece: 'Znate vi vec odakle on potjece!' Jednoga dana me pozvao i uveo medu 
njih. Smatrao sam da me toga dana pozvao samo da bi im pokazao, pa je rekao: 
'Sta kazete o rijecima Uzvisenog: 'Kada dode pobjeda od Allaha i oslobodenje?' 
(En-Nasr, 1) Neki od njih rekose: 'Naredeno nam je da zahvaljujemo Allahu i da 
trazimo od Njega oprosta kada nam dadne pomoc i pobjedu. Neki su sutjeli, nisu 
nista govorili. Tada se on obrati meni i upita: 'Zar i ti tako kazes, Ibn Abbase?' 



176 



RADOST POGLEDA KOMENTAR 8UADUS-SALIHINA 



Rekao sam: 'Ne', a on upita: 'Nego sta ti kazes?' Odgovorio sam: To je edzel 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o kojem ga je Allah obavijestio 
govoreci: 'Kada dode pobjeda od Allaha i oslobodenje' - to je znak dolaska tvoje 
smrti. *Pa ti slavi zahvalom svoga Gospodara i od Njega oprost trazi, jer On mnogo 
prasta/ (El-Feth, 3) Omer, radijallahu anhu, rece; 'Ni ja ne znam drugo znacenje 
ovog ajeta osim onoga koje si rekao.'" (Prenosi ga El-Buhari) 

Dokumentaciia hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (6/628) - Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Posvecenost trazenju oprosta prilikom priblizavanja smrtnog casa, jer su to 
zavrsna djela na ovom dunjaluku. 

- Vrijednost znanja i ucenjaka tako da covjek ima prednost nad svojim 
vrsnjacima zbog ispravnog shvatanja i sirokog znanja. 

- Vrijednost Abdullaha b. Abbasa i njegovo shvatanje Allahove Knjige, tako |e 
cak dobio naziv "Terdzumanul-Kur'an" - Tumac Kur'ana. 

- Dozvoljeno je da covjek prica o blagodatima koje mu je Allah podario. 

- Dozvoljenost shvatanja naznaka iz ajeta (semantika) koje se nalaze 
u terminima putem prethodnog i popratnog znacenja povoda objave i na osnovu 
drugih znakova i smjernica. To su u mogucnosti da ucine samo oni koji imaju 
obilno i duboko znanje. 

- Dozvoljenost dovodenja malodobnih medu odrasle ukoliko u tome ima koristi. 

- Radosna vijest Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ce Mekka 
biti oslobodena. 

- Vladar i namjesnik duzni su da se savjetuju sa ucenima i vrijednima 

u vaznim pitanjima. 

114. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Poslije objave ajeta: 
'Kada dode pobjeda od Allaha ioslobodenje', Allahov Poslanik nije klanjao nijedan 
namaz a da u torn namazu nije rekao: 'Neka je Tebi slava, Gospodaru nas, i zahvala. 
Allahu, oprosti mi."' (Muttefekun alejhi) 

U predaji koja se nalazi u oba Sahiha navodi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, cesto govorio na ruku' i sedzdi: "Neka je Tebi slava, 
Allahu, Gospodaru nas, i zahvala. Allahu moj, oprosti mi" - postupajudi kako mu 
je naredeno u Kur'anu. 



177 



Sctimb. Mcl-Hitali 



U predaji kod Muslima prenosi se; "Allahov Poslanik, sallallahu ale|hi ve sellem, 
cesto je ove rijeci izgovarao u posljednjim danima svoga zivota: 'Neka je slava, 
Allahu, Tebi, i zahvala. Od Tebe trazim oprosta i kajem Ti se .'" Aisa kaze: "Upitala 
sam: Allahov Poslantfe, zasto ponavljas ove rijeci tako cesto?; a on je odgovorio: 
'Allah mi je dao jedan znak u mome ummetu, koji kada dode, trebam sto vise 
izgovarati ove rijeci: 'Kada dode pobjeda od AUaha i osiobodenje"' - do kraja sure. 

U drugoj predaji kod Muslima stoji: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, £esto je govorio; 'Neka je slava Allahu i zahvala, od Allaha trazim oprosta 
i kajem Mu se.'" Aisa kazuje; "Upitala sam; Allahov PosIani.ce> vidim da mnogo 
izgovaras 'neka je slava, Allahu, Tebi, i zahvala. Od Tebe trazim oprosta i kajem 
Ti se?' Odgovorio je: 'Moj Gospodar me obavijestio da cu vidjeti jedan znak 
u svome ummetu, pa kada ga vidim, trebam sto vise izgovarati: Neka je slava, Allahu 
Tebi, i zahvala. Od Tebe trazim oprosta i kajem Ti se. Ja sam ga uistinu vidio: 'Kada 
dode pobjeda od Allaha i oslobodenje' - tj. oslobodenje Mekke - 'i vidis ljude 
kako u skupinama u AHahovu vjeru ulaze, ti slavi svoga Gospodara zahvalom 
i trazi oprosta od Njega, jer On mnogo oprasta."' 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (2/281); Muslim (483, 219). 

Druga predaja kod El-Buharija (2/299) - Fethul-Bari; Muslim (484). 

Treca predaja kod Muslima (483, 218). 

Cetvrta predaja (284, 220). 

Ono sto se shvata iz konteksta hadisa jeste da on znad da je upu&vao ovu dovu 
na sedzdi i ruku'u u znacenju ajeta, tj. tumacenja ajeta (izvrsavajuci naredbu zahvale 
ko/a mu je naredena u ajetu, nap. prev.), jer mu je zabranjeno ucenje Kur'ana na 
ruku'u i sedzdi. Allah najbolje zna. 

Iz hadisa se shvata: 

- Dodatni istigfar Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, poniznost 
i predanost Allahu, azze ve dzelle. 

- Povedanje zahvale Allahu kada covjeka obaspe blagodatim. 

- Obistinjenje onoga cime je Allah obradovao Svoga Poslanika, jer je Allahovo 
obecanje istinito. 



!?S 



RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHJNA 



115. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: " Allah, azze ve 
dzelle, pred smrt Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kontinuirano 
je spustao Objavu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, sve do smrti. 
Najucestalije (sa najvecim intenzitetom) mu je doiazila Objava pred samu smrt." 
(Muttefekun alejhi) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (9/3) - Fethul-Bari; Muslim (3016). 

Iz hadisa se shvata: 

- Cestim ucenjem Kur'ana covjek postize deredze kod svoga Gospodara. 

- Objava je ucestala na kraju poslanstva, za razliku od njenog pocetka kada je 
dolazilo do prekida odredeni vremenski period, pa su musrici Allahovom Poslaniku, 
sallallahu alejhi ve sellem, govorili: "Tvoj Gospodar te napustio" 

- Silazak Objave upotpunio se prije Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, 
smrti. 

- Ucestalo spustanje Objave pred Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, smrt 
bilo je znak blizine njegovog smrtnog casa i povratka Allahu. 

116. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Svaki covjek bit ce prozivljen u stanju u kojern 
je i umro.'" (Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Biljeziga Muslim (2878). 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj covjeka na cinjenje dobrih djela koja de mu biti prijazni pratilac na 
Dan kada ljudi budu sakupljeni, jer ce biti prozivljen u stanju u kojem je i umro. 

- Potrebno je stalno pridnzavati se Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, 
sunneta u pogledu ibadeta, ahlaka i ostalih okolnosti. 

- Povecavanje pokornosti u svim vremenima zbog mogucnosti bli2ine smrti, 
a posebno u starosti i bolesti, jer ce se djela tretirati prema svojim zavrsecima. 



179 



SetimhTdd-HUali 



Pogiavlje trinaesto 
iMNOSTVO NACINA CINJENf A DOBRA 

Potrebno je puteve dobra uciniti raznovrsnim kako bi covjekova aktivnost 
u traganju za odabranim stvarima bila sto trajnija, jer ukoliko mu dosadi odredeno 
djelo i zaokupira se drugim, njegova aktivnost se obnovi i iz njega potekne nova 
snaga pokornosti. 

Potrebno je da ova raznovrsnost bude u skladu sa zadovoljstvom Gospodara, 
tebareke ve te'ala, u svakom vremenu. Najbolji ibadet u vremenu namaza je sam 
namaz, a u vremenu dzihada sam dzihad, a u vremenu dolaska gosta njegov lijep 
docek, ukazivanje pocasti i izvrsavanje prava prema njemu itd. 

Ovo je taj slobodni rob kojim ne vladaju protokoli, niti je ogranicen 
formalnostima, a djela mu nisu u skladu sa njegovim zeljama, vec sa zeljama 
njegovog Gospodara. Blago li njemu i lijepog li povratka za njega! 

Uzviseni Allah kaze: "I ono sto ucinite od dobra, Allah uistinu za njega zna" 

(El-Bekare, 215); 

"I necete uciniti nesto od dobra, a da ga Allah ne zna" (El-Bekare, 197); 

"Ko uradi koliko je trun dobra, vidjet ce ga" (Ez-Zelze3e, 7). 

Prva tri ajeta su prethodno komentirana u Poglavlju o posredovanju. 

Uzviseni kaze: "Ko uradi kakvo dobro, cini ga radi sebe." (El-Dzasije, 15) 

Uzviseni Zastitnik obavjestava Svoje robe da od cinjenja dobrog djela korist 
ima ona; koji ga cini, a do Allaha dolazi samo bogobojaznost. Nacin na koji ovaj 
ajet ukazuje na ovo pogiavlje jeste da je rijec "salihan" - neko djelo - spomenuto 
bez odredenog clana u kontekstu postavljanja uvjeta. Ajet se generalno odnosi 
na opcenita pitanja koja postaju brojnija sto je veci broj pojedinih dobrih djela. 
Allah najbolje zna. 

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni. 

Takoder, hadisi su isto tako mnogobrojni, a mi cemo spomenuti samo neke od 
njih, jer ih je tesko sve objediniti. 

117. Od Ebu Zerra Dzunduba b. Dzunade, radijallahu anhu, prenosi se da 
je rekao: "Rekao sam: Allahov Poslanice, koja su djela najbolja?' Odgovorio je: 
'Vjerovanje u Allaha i dzihad na Njegovom putu' Rekao sam: 'Koji su robovi 
najbolji?' Odgovorio je: 'Oni koji su najvredniji kod svojih vlasnika i najskuplji.' 

180 



RADOST POGLEDA KOMENTAR HJJADUS-SALIHINA 



Upitah: 'Sta ako ne uradim nista od toga?' Rece: 'Onda pomozi drugoga u njegovom 
poslu ili onoga koji nije u stanju dovrsiti posao koji je zapoceo. Rekao sam: Allahov 
Poslanice, sta mislis kada posustanem u cinjenju nekog djela?' Rece: 'Cuvaj se da 
nekome zlo ne ucinis, pa ce ti se to racunati kao sadaka'" (Muttefekun alejhi) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (5/148); Muslim (84). 

Iz hadisa se shvata: 

- Ternelj vjere je vjerovanje u Allaha i ispovijedanje jednoce Njemu, sto 
predstavlja uvjet za primanje djela kod Allaha. 

- Podsticaj na borbu na Al lahovom putu, jer je to najbolj e djelo poslije vjerovanja 
u Allaha, i podsticaj na trosenje irnetaka i zrtvovanje zivota. Nagrada je shodno 
velicini zrtvovanog i shodno velicini poteskoce. 

- Podstica) na pomaganje onih kojima je potrebna pomoc u poslovima koje 
nisu sposobni raditi, kao sto je onaj koji nesto proizvodi (zanatlija), jer onaj ko se 
ne bavi proizvodnjom necega, potenctjalno je u prednosti da mu se prije ukaze 
pomoc. Takvome ce svako prije pomoci, za razliku od proizvodaca na kojeg se 
zaboravlja zato sto je poznat po davanju sadake. Ovakav postupak (pomoci 
proizvodacu) ubraja se sadaku koja je namijenjena po prirodi povucenom covjeku 
koji ne moli ljude iz svog dostojanstva, pa neupuceni pomisli da je bogat zbog svoje 
suzdrzanosti od trazenja. 

- Udaljavanje od cinjenja zla i uznemiravanja drugih spada u djela imana, 
a to po nagradi nije nista manje od istinoljubivosti i dobrocinstva. 

- Dozvoljeno je ponovno postaviti pitanje. Takav po&tupak ne izvodi covjeka 
iz okvira uctivosti. 

- Pohvalnost strpSjivosti ucenoga prema svome uceniku i blagost prema 
njemu. 

- Islam zagovara oslobadanje robova. 

- Islam je vj era lahkoce i svoje sljedbenike ne obavezuje onim sto nisu u mogucnosti 
izvrsiti. Covjek u svim okolnostima treba nastojati uciniti neko dobro djelo. 

118. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, takoder se prenosi da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Svaki dan covjek osvane duzan podijeliti sadaku 
za svaki zglob i kost svoga tijela: svaki tesbih (subhanallah) je sadaka, svaki tahmid 
(elhamdulillahi) je sadaka, svaki tehlil (la ilahe illallah) je sadaka, svaki tekbir 



181 



Sdimkktd-HUali 



(Allahu ekber) je sadaka, naredivanje dobra jesadaka, a i odvracanje od zla je sadaka; 
a to sve nadoknaduje klanjanje dva rekata duha-namaza." (Prenosi ga Muslim) 



Dokumentacija hadisa: 
Biljezi ga Muslim (720). 

Iz hadisa seshvata: 

- Kako bi covjek iskazao svoju zahvalnost Allahu na blagodati zdravlja i sacuvao 
se iskusenja, potrebno je da sto ces^e daje sadaku. 

- Mnostvo oblika dobra i pokornosti koji se zadobijaju redovnim ucenjem 
zikrova, spominjanjem Allaha, naredivanjem dobra i odvracanjem od zla. 

- Vrijednost duha-namaza, a to je namaz pokajnika i redovno ce ga obavljati 
samo onaj koji je pravi pokajnik. 

- Obilna Allahova milost prema Njegovim robovima, jer robovi ne mogu 
podnijeti da daju sadaku svaki dan u ovome iznosu, pa je to nadomjesteno sa dva 
rekata duha-namaza. 

119. Takoder, od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Predocena su mi dobra i losa djela mojih 
sjedbenika, pa sam vidio da u njihova dobra djela spada i uklanjanje sa puta onoga 
sto smeta prolaznicima, a u njihova losa djela spada i neuklanjanje pljuva^ke iz 
mesdzida." (Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadtsa: 

Navodi ga Muslim (553). 

Manje poznate rijeci; 

"SmeUija"- sve sto smeta prolaznicima, poput kamena, trnja i si. 

"Ispljuvak"- pljuvacka koja izlazi iz najviseg dijela grla prema plucima. 

"Neuklanjanje" - tj. ne ukloni se zakopavanjem, jer je tlo mesdzida bilo od 
zemlje, dok je u mesdzdima muslimana danas potrebno ukloniti ispljuvak pranjem 
ili trljanjem. Ova naredba je shvatljiva po znacenju, a Allah najbolje zna. 



182 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHINA 



Iz hadisa se shvata: 

- Allah, subhanehu ve te'ala, pokazuje Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, 
djela njegovog ummeta. 

- Djela se dijele na dobra i losa. 

- Dobra djela podrazumijevaju djela u kojima ima makar i malo dobra, a losa 
su ona koja u sebi imaju makar i malo zla. 

■ Potrebno je sto vise ciniti dobra djela, jer za vecinu njih ljudi misle da nemaju 
nekog posebnog zaacaja, kao sto je uklanjanje smetnje sa puta ili ispljuvka iz mesdzida. 

- Podsticaj na cinjenje onoga sto koristi ljudima, a udaljavanje od svega onoga 
sto im nanosi stetu. 

- Potrebno je postivati mesdzide i cistiti ih od prljavstina, kao sto su ispljuvci, 
mokraca i druge izlucevine, te nastojati pridrzavati se pravilnog ponasanja u njima. 

- Podsticaj na uklanjanje smetnji sa puteva kojim prolaze muslimani i to se 
smatra jednim ogrankom imana. 

120. Od Ebu Zerra takoder se prenosi da su ljudi rekli: "Allahov Poslanice, 
bogatasi odnesose nagrade: klanjaju kao sto i mi klanjamo, poste kao sto i mi 
postimo, a daju sadaku iz viska svojih imetaka." Poslanik im rece: "Zar vam Allah 
nije dao ono £ime cete i vi davati sadaku: svaki tesbih (subhanallah) je sadaka, 
svaki tekbir (Allahu ekber) je sadaka, svaki tahmid (elhamdulillahi) je sadaka, svaki 
tahlil (la ilahe illallah) je sadaka, naredivanje dobra je sadaka, a zabranjivanje zla je 
sadaka, pa cak je i spolni odnos sadaka." Prisutni upitase: "Allahov Poslanice, zar 
i za zadovoljavanje svoje strasti covjek ima nagradu?", a Poslanik rece: "Sta mislite 
kada bi svoju strast zadovoljio na nedozvoljen nacin, da li bi zasluzio kaznu? Isto 
tako kada je zadovolji na dozvoljen nacin ima nagradu." (Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1006). 

Iz hadisa se shvata (uz ono sto je prethodno u 1 IS. hadisu receno): 

- Natjecanje muslimana u cinjenju dobrocinstva i nastojanje da cine dobra 
djela kojima ce se pribliziti Uzvisenom Allahu. 

- Siroko znacenje ibadeta u tslamu koji obuhvata svako dj elo koje musliman izvrsava 
sa tskrenim nijjetom i lijepim ciljem, pa makar to bila obicna prirodena, proizvoljna 
djela. Musliman ce biti nagraden za ostavljanje nepokornosti, kao sto ce biti nagraden 
za cinjenje pokornosti, ako mu je namjera pokornost i sprovodenje naredbi. 

183 



Setimb. 'Idet-Hilali 



- Siromasni muslimani prizeljkivali su da imaju ono sto imaju i bogati kako bi 
cinili dobro poput njih. 

- Lahkoca i jednostavnost islama. Svaki musliman u islamu nalazi ono sto 6e 
ciniti kako bi bio pokoran Allahu. 

- Bogatasima i siromasima naredeno je da cine dobro i klone se zla. 

- Mudrost ucenjaka i odgajatelja u usmjeravanju onoga ko u svojoj dusi osjeca 
tjeskobu zbog nemoci da se prikljuci onima koji prednjace po dobru. 

Ovaj hadis je temelj za potvrdu argumentacije analogijom, sto se ocituje iz rijeci 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Sta mislite kada bi svoju strast zadovoljio na 
nedozvoljen nacin, da li bi zasluzio kaznu? Isto tako kada je zadovolji na dozvoljen 
nacin, onda ima nagradu." 

121. Takoder, od Ebu Zerra prenosi se da je rekao: "Rekao mi je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem: "Nemoj potcjenjivati nista od dobrih djela, pa makar da 
se sretneS vedra lica sa svojim bratom." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2626). 

Iz hadisa se shvata; 

- Nepotcjenjivanje bilo kojeg dobrog djela sve dok se djelo moze svrstati 
u dobro. Dakle, covjek ne smije ostavljati cinjenje nekog dobrog djela samo zato 
jer ga smatra manje vrijednim od nekog drugog djela, a isto tako ne smije praviti 
razliku izmedu Allahovih znamenja (obreda), kao sto dine neki savremeni novotari 
argumentirajuci da su odredena djela samo Ijuska. Temelje ove novotarij e pobio sam 
u svojoj knjizi "Delailus-savabi fi ibtali bid'ati taksimid-dini ila kisrin ve lubabin" 

- Pohvalnost obveseljavanja muslimana, jer se time postize medusobna 
prijaznost i bliskost. 

122. Od Ebu Hurejre, radijaflahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Na svaki Ijudski zglob u svakom danu 
u kome izade sunce treba dati sadaku: izmiriti dvojicu je sadaka, pomoci covjeku 
da uzjase svoju jahalicu, ili pomoci mu da na nju digne tovar, sadaka je. Lijepa 
rijec je sadaka, svaki korak prema dzamiji je sadaka, a i uklanjanje s puta onoga sto 
smeta prolaznicima sadaka je." (Muttefekun alejhi) 



184 



RADOST POGLEDA KOMENTARRIIADUS-SAUHINA 



Muslim ga, takoder, prenosi od Aise, radijallahu anha, koja je rekla; "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem: 'Uistinu je Allah svakog covjeka - sina 
Ademovog stvorio od tristo sezdeset zglobova. Pa ko bude velicao Allaha (rije&ma 
Allahu ekber), zahvaljivao Allahu (elhamdulillahi), cinio tehlil (la ilahe illallah), 
slavio Allaha (subhanallahi), trazio oprosta (estagfirullah), uklonio kamen sa puta 
kojim prolaze ljudi ili sa njihovog puta ukloni trnje ili kosti, ili naredi dobro ili 
zabrani zlo, taj ;e sebe sacuvao od Vatre tog dana."' 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (5/309) - Fethul-Bari; Muslim (1009). Aisin hadis kod 
Muslima (1007). 

Iz hadisa se shvata: 

Tekst ovog hadisa je poput teksta prethodnog hadisa od Ebu Zerra, radijallahu 
anhu, br. 118., aliunjemujedodao. 

- Pohvalnost pravednog pomirenja ljudi i ophodenje prema njima u duhu 
moralnih vrijednosti. 

- Pohvalnost redovnog obavljan;a zajednickog namaza u dzamiji. 

- Preciziranje broja zglobova za koje musliman daje sadaku kada osvane 

123. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prertosi se da je Vjerovjesnik, 
sallailahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko god bude otisao u dzamiju ili se vratio 
iz nje, Allah mu za svaki odlazak i dolazak pripremi docek u Dzennetu." 
(Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhart (2/148) - Fethul-Bari; Muslim (669). 

Iz hadisa se shvata: 

- Sva ijudska djeia su sabrana i popisana kod Allaha. Ko ode u dzamiju, iskljucivo 
radi namaza, bit ce mu upisana nagrada za koracanje i pri odlasku i pri povratku. 

- Vrijednost klanjanja namaza u dzematu. 



185 



Svlimb/ldcl-HUati 



124. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "O zene muslimanke, neka nijedna 
od vas ne potcjenjuje poklon koji joj donese njena komsmica, pa makar se radilo 
o ovcijem papku." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (5/197) - Fethul-Bari; Muslim (1030). 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na davanje poklona i sadake, bez obzira koliko ti pokloni bili 
maleni. 

- Zabrana skrtosti i tvrdicluka. Pohvalnost odrzava nja veza medu muslimanima, 
a posebno medu komsijama. 

- Nepotcjenjivanje dobra; a u ovoj predaji nalazi se odgovor onima koji tvrde 
da vjera ima jezgru i ljusku, na sto smo vec" prije ukazali. 

125. Od Ebu Hurejre, takoder, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao: "Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko ili sezdeset i nekoliko 
ogranaka. Najbolji ogranak je izgovaranje 'la ilahe illallah' (nema drugog boga 
osim Allaha), a najnizi je ukloniti smetnju sa puta. I stid je ogranak imana." 
(Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (1/51) - Fethul-Bari; Muslim (35, 58). 

Iz hadisa se shvata; 

- Iman ima svoje stepene koji su jedni iznad drugih po vaznosti. 

■ Iman se, kod ispravnih prethodnika - ucenjaka u hadisu, sastoji od rijeci i djela. 
Hadis ukazuje na to, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo 
izgovaranje "la ilahe illallah" i primjer djela, a to je uklanjanje smetnje sa puta. 

- Iman je motivacija i mjerilo za cinjenje dobrih djela. Plod imana su dobra 
djela kojima se postize Allahovo zadovoljstvo. 

- Iman se moze dijelit i, pa se zato povecava i smanjuj e - povedava se pokornoscu, 
a smanjuje se nepokornoscu, pa se zato na ovome gradi cinjenica da pocinilac 
velikog grijeha nije nevjernik, vec je njegov iman samo manjkav. 



m 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA 



- Iman se stjece, stoga je covjeku obaveza da obnavlja svoj iman i da lijepo ispovijeda 
islam penjuci se na vece stepene vjernika kako bi dostigao potpuno vjerovanje. 

- Razlicitost stepena imana nije razlog da se obredi vjere potcjenjuju, jer su svi 
oni od Gospodara svjetova. 

- Stid je pohvalna moralna osobina koja podstice na vjerovanje u Allaha, svijest 
o Allahovom nadzoru i zalaganje u podsticaju duse na pokornost. O tome sarn 
opsirnije govorio u zasebnoj brosuri pod naslovom "Stid u svjetlu Kur'ana i sunneta" 

126. Takoder od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Meki covjek je putovao pa je jako 
ozednio. Pronasao je bunar, sisao u njega i napio se vode. Kada je tzasao iz bunara, 
ugledao je psa kako dahce i jede zemlju od zedi. Covjek tada rece: 'Ovog psa je 
snasla zed kao sto je i mene bila snasla.' SiSao je u bunar i napunio svoju cipelu 
vodom, a potom je svojim ustima drzao tu cipelu sve dok se nije popeo, a onda 
je napojio psa. Allah mu je zahvalio i oprostio mu" Ashabi tada upitase: Allahov 
Poslanice, zar mi i za zivotinje imamo nagradu?' Poslanik rece: 'Za svaku uslugu 
bicu koje ima zivu jetru ima se nagrada.'" (Muttefekun alejhi) 

U predaji kod El-Buharija stoji: "Pa mu je Allaha zahvalio, oprostio mu i uveo 
ga u Dzennet." 

U drugoj predaji kod obojice (El-Buharija i Muslima) stoji: "Dok je jedan pas 
kruzio oko bunara gotovo usmrcen zedu, vidjela ga je jedna bludnica iz Benu 
Israila. Skinula je svoju cipelu pa je u nju zagrabila vode i napojila ga iz nje, pa joj je 
Allah zbog toga oprostio." 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (5/40-41) - Fethul-Bari; Muslim (2244). Druga predaja 
kod El-Buharija /1/278) - Fethul-Bari. 

Treda predaja kod El-Buharija (6/511) - Fethul-Bari i kod Muslima (2245, 55). 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na cinjenje dobrocinstva zivotinjama, a odnosi se na one zivotinje 
za koje nam nije naredeno da ih ubijamo. 

- Vrijednost napajanja vodom. 

- Obilnost Allahove milosti koja je cak obuhvatila i zivotinje, jer su one Njegova 
stvorenja. 



187 



Sctimb/ldct-Htiali 



- Obilnost Allahove blagodarnosti. On oprasta vetike grijehe zbog cinjenja 
malog dobra. 

- Ne treba potcjenjivati nijedno dobro djelo, jer ono moze biti razlog za oprost 
grijeha. 

- Sto god ljudi da urade, to Uzvisenom Allahu nije skriveno, i On ce ih nagraditi 
ili kazniti shodno njihovim djelima. 

- Vrijednost iskrenog cinjenja djela u ime Allaha, bez natruha rija'a, tj. 
pretvaranja. Oni su ih cinili, a vidio ih je samo Allah. 

- Rasirenost bluda u Benu Israilu. Molimo Allaha da nas sa£uva razvrata i 
ruznoga puta. 

127. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve seilem, rekao: "Vidio sam covjeka kako kruzi po Dzennetu zbog drveta 
kojeg je posjekao i uklonio sa puta jer je smetalo rnuslimanima." (Prenosi Muslim) 

U drugoj predaji se navodi; "Jedan covjek naisao je putem i ugledao granu kako 
se preprijecila preko puta, te je rekao: 'Tako mi Allaha, uklonit cu je da ne smeta 
muslimanima', pa je zato uveden u Dzennet." 

U predaji koja stoji kod obojice (Buharija i Muslim) navodi se: "Jedan je covjek 
isao putem i naisao na jednu trnovitu granu, te ju je uklonio S puta, pa mu se Allah 
zahvalio i tako sto mu je oprostio grijehe." 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1914, 129). 

Druga predaja kod Muslima (1914, 128). 

Druga predaja kod Ei-Buharija (2/139) i kod Muslima (1914). 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na uklanjanje onoga sto smeta muslimanima prilikom njihovog prolaska 
putem i cinjenje svega onoga sto koristi muslimanima i sto od njih udaijava stetu. 

- Islam je vjera cistoce, zastite okoline i opce sigurnosti. 

128. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je AUahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko god propisno i lijepo uzme abdest, 
a zatim ode na dzuma-namaz, i pomno saslusa hutbu, bit ce mu oprosteni grijesi, 
od tog trenutka do sljedece dzume, i jos plus tri dana, ali ko samo obicni kamencic 
dotakne bez potrebe, pocinio je besmisiicu." (Prenosi Muslim) 

188 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RfJADUS-SALIHlNA 



Dokumentacija hadisa: 

Mavodi ga Muslim (857, 27). 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na lijepo U7imanje abdesta i njegovo upotpunjavanje, kao sto je to 
pojasnio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. 

- Redovno obavljanje diuma-namaza, a ona je obaveza svakom muslimanu 
i ispravno ju je obavtti samo zajednicki. Dzuma-namaz brise grijehe koji se pocine 
u deset dana, jer za jedno u&njeno dobro djelo covjek ima nagradu kao da je 
ucinio deset njemu slicnih, a uvjet toga jeste pomno pracenje, slusanje i necinjenje 
hesmislica. 

- Obaveza pomnog pracenja i slusanja dzumanske hutbe bez ikakvog 
medusobnog razgovora i si. 

129. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, takoder se prenosi da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada se musliman (ili vjernik) abdesti, 
pa opere svoje lice, spadnu sa njegovog lica zajedno sa vodorn svi grijesi njegovih 
ociju (ili sa posljednom kapi vode). Kada opere svoje ruke, sa njegovih ruku zajedno 
sa vodom spadnu svi grijesi koje je svojim rukama pocinio (ili sa posljednjom kapi 
vode), i sve tako dok ne bude cist od grijeha. Kada opere svoje noge, spadnu s njih 
zajedno sa vodom svi grijesi koje je pocinio hodajudi na njima (ili sa posljednjom 
kapi vode), tako da ostane posve cist od grijeha." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Prenosi iMuslim (244). 



Iz hadisa se shvata: 

- Vrijednost uzirnanja abdesta; a ustrajnost u uzimanju abdesta uzrok je oprosta 

grijeha. 

- Svaki od tjelesnih organa moze pociniti grijeh: oko gledanjem, ruka 
dodirivanjem i kradom i si. Zato se grijesi vezu za svaki organ koji ih pocini, 
a izlaze iz svakog organa nakon sto se za njih pokaje. 



189 



Selimk'Mel-HUtlli 



130. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Ailahov 
Poslanik, sailallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pet propisanih namaza, dzuma do 
dzume i ramazan do ramazana brisu grijehe koji se pocine izmedu njih ukoliko se 
ne pocine veliki grijesi." (Prenosi Muslim) 

> 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (233, 16). 

Manje poznate rijeci: 

"Veliki grijesi" - grijesi za cije se £injenje u serijatskim tekstovima navodi 
prijetnja zestokom kaznom onome ko ih pocini, kao sto su blud, konzumiranje 
alkohola, lazno svjedocenje i si. 

Iz hadisa se shvata: 

- Pojasnjenje vrijednost dzume i ramazana. 

- Obavljanje dzume i ibadeta u ramazanu na najbolji nacin biva razlogom da 
Allah, azze ve dzelle, iz Svoga obilja i milosti oprosti pocinjene manje grijehe. 

- Grijesi se dijele na male i velike. 

131 . Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, takoder se prenosi da je rekao: " Ailahov 
Poslanik, sailallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Hocete li da vam kazem cime Allah 
brise grijehe i podize deredze (mjesto kod Allaha)?!" "Hocemo, Ailahov Poslani<5e'; 
rekose oni. Poslanik, sailallahu alejhi ve sellem, rece: "Upotpunjavanjem abdesta 
u najtezim uvjetima, mnostvom koraka do dzamije i iscekivanjem namaza 
u dzamiji. To vam je vrijedno kao straza na Aliahovom putu!" (Prenosi Muslim) 



Dokumentacija hadisa; 

Navodi ga Muslim (215). 

Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost upucivanja ljudi na dobro i djela dobrocinstva koja ih priblizavaju 
Allahu.Zatojeobavezaueen;acima,tragaocimazaznanjemiislamskimmisionarima 

da prenesu ljudima znan;e i dobro koje imaju kod sebe. 

■ Podsticaj na dobro, pa makar ga ljudi za njega ne pitali, predstavlja jedan 

odgojni vjerovjesnicki metod pri odgoju i obrazovanju. 

190 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RljADUS-SALlhlNA 



- Podsticaj da se prilikom abdesta svi organi predvideni za uzimanje abdesta 
u potpunosti obuhvate vodom i meshom, pa makar to predstavijalo poteskocu. 

- Redovno obavljanje zajednickog namaza u dzamijama. 

- Ibadet je dzihad i priprema za dzihad zato sto je u ibadetu potrebno strpijenje, 
cvrstina, podnosenje neugodnosti i maksimalno ulaganje truda, te obuzdavanje 
duse da se ne povede za strastima i zabludom. 

- Ove stvari su povod za oprost, jer se njima brisu grijesi i podizu stepeni. 

- Prednost kuce koja je udaljena od dzamije u odnosu na blizu kucu, jer sto je 
kuca udaljenija, koraci su mnogobrojniji, kao sto ce se posebno navesti u pojasnjenju 
Kadisa: "Benu Selime, drzite se vasih kuca, pa ce vam se zapisivati vasi koraci." (136) 

- Vrijednost vezanosti srca za Allahove kuce, sto predstavlja poseban ibadet, 
kao sto se navodi u hadisu o sedmerici koje ce Allah staviti u hlad Svoga Arsa na 
dan kada ne bude drugog hiada osim Njegovog: "... covjek cije je srce vezano za 
dzarniju" (Muttefekun alejhi) 

- Potrebno ;e da se ljudi odgajaju na manjim naucnim pitanjirna prije vecih. 
Onaj ko ne moze sacekati da klanja namaz i obuzdati svoju dusu izvjesni vremenski 
period u Allahovim kucama, takoder nije u mogucnosti ni da bdije na granicama 
radi cuvanja muslimana i odbrane od napada nevjernika. 

132. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijaliahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko klanja sabah i ikindiju, uci ce 
u Dzennet." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (2/52) - Fethul-Bari; iMuslim (635). 

Iz hadisa se shvata: 

-Vrijednost redovnog obavljanja sab aha i ikindija-namaza. 

- Nezaokupiranost snom i drugim ovodunjaluckim djelima od izvrsenja 
obaveznih namaza u njihovom propisanom vremenu. Sabah- namaz biva u vremenu 
kada je san najsSadi, a ikindija- namaz dolazi u vrijeme zaokupiranosti zavrsetkom 
i^ela koja se cine danju. 

133. Takoder, od Ebu Musaa el-Es'arija prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada se covjek razboli ili bude na putovanju, 
njemu se pise nagrada za sva ona djela koja bi radio da je kod kuce i zdrav." 

Prenosi El-Buhari) 

191 



Setimb. 'Idd-tiilali 



Dokumentacija hadisa; 

Biljezi ga EI-Buhari (6/136) - Fethul-Bari. 

I j. hadisa se shvata: 

- Velicina Allahove milosti i obazrivosti prema Njegovim robovima. 

- Onaj ko nije u mogucnosti da zbog serijatske zapreke, kao sto su putovanje Hi 
bolest, uradi dobra djela koja inace radi, uz postojanje cvrste namjere da bi to radio 
da je u mogucnosti, njemu ce biti upisana djela kao da je kod kuce i zdrav. 

134. Od Dzabira, radijaliahu anhu, prenosi se da je rekao: "AlLahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, kaze: "Svako dobro je sadaka." (Prenosi ga El-Buhari, kao 
i Muslim od Huzejfe, radijaliahu anhu) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buahri (10/247) - Fethul-Bari od Dzabira b. Abdullaha, te Muslim 
(1005) od Huzejfe b. Jemana, radijaliahu anhu. 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na cinjenje dobra na razli£ite utemeljene na^ine. 

- Vjernik ima nagradu za sva dobra djela koja cini. 

135. Takoder, od Dzabira, radijaliahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nijedan musliman ne zasadi nijednu 
sadnicu a da sve sto se sa nje pojede njemu ne bude sadaka, a i ono sto se sa nje 
ukrade njemu je sadaka. Niko nece ubrati plodove sa nje a da on za to nece imati 
sadaku." (Prenosi Muslim) U drugoj njegovoj predaji stoji: "Nijedan musliman ne 
zasadi sadnicu, sa koje pojede covjek, zivotinja ili ptica, a da to njemu ne bude 
sadaka sve do Sudnjeg dana." 

U sljedecoj njegovoj predaji stoji: "Nijedan musliman ne zasadi sadnicu ili 
posije zitaricu, sa koje pojede covjek, zivotinja ili bilo sta, a da to njemu ne bude 
sadaka." Ove dvije verzije potjecu od Enesa, radijaliahu anhu. 



192 



RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHINA 



Dokumentacija hadisa: 

Biljezi ga Muslim (1552). 

Druga njegova predaja (1552, 10), biljezi ga El-Buhari (5/3) - Fethul-Bari. 
Muslim (1553) od Enesa, radijallahu anhu. 

Iz hadisa seshvata: 

- Podsticaj na sadenje vocki i sijanje usjeva, te vrijednost obradivanja zemlje. 
Sve to spada u djela cija se nagrada ne prekida smrcu onoga ko ih cini. 

- Nastojanje da se cine djela od kojih ce koristi imati Allahova stvorenja 
i olaksavanje izvrsavanja njihovih potreba. 

- Ako muslimanu neko ukrade, uzurpira ili unisti nesto od imetka, pa se on strpi 
ocekujuci za to nagradu od Allaha Uzvisenog, Allah ce ga i nagraditi za njegovo 
strpljenje. 

- Dozvoljenost posjedovanja imovine i njenog odrzavanja. Ovim hadisom 
potvrduje se neispravnost misljenja onih koji to poricu, kao sto su asketske sufije. 
Zabrana koja se navodi o tome tumaci se u smislu onoga sto zaokupira od izvrgavanja 
vjerskih propisa, tako da covjekova ljubav prema dunjaluku postane njegov najveci 
interes i krajnji cilj. To je moguce samo u slucaju kada covjeka nadvlada pohlepa za 
stjecanjem dunjaluckih dobara i vise nego sto mu je potrebno. Molimo Allaha da 
nam podari stanista dobrih. 

136. Takoder, od Dzabira, radijallahu anhu, prenoss se da je rekao: "Pleme 
Benu Selime zeljelo je preseliti se u blizinu mesdzida, pa je to cuo Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, i rekao im: 'Obavijesten sam da se zelite preseliti 
u blizinu mesdzida?' Oni rekose: 'Da, Allahov Poslanice, htjeli smo to! pa on rece: 
Benu Selime, ostanite u svojim kucama, za vase pjesacenje do dzamije pisat de vam 
se nagrada; ostanite u svojim kucama, za vase pjesacenje do dzamije pisat ce vam 
se nagrada."' (Prenosi ga Muslim) 

U drugoj predaji stoji: "Za svaki korak bit ce odlikovan." Prenosi ga Muslim, 
a takoder ga prenosi u ovom znacenju El-Buhari iz predaje Enesa, radijallahu anhu. 

Benu Selime je poznato je ensarijsko pleme. 

Dokumentacija hadisa; 

Biljezi ga Muslim (665), a i u drugoj predaji (664). 
Enesov hadis biljezi El-Buhari (2/139) - Fethul-Bari. 

193 



Seliwb.'idd-Hiltili 



Iz hadisa seshvata; 

- Nagrada je shodno neophodnom trudu koji ulaze Serijatski obveznik prilikom 
obavljanja djela. 

- Podsticaj na namaz u mesdzidu, makar mjesto stanovanja bilo udaljeno. 
Potrebno je da se muslimanirna ne pravi tjeskoba u pitanjima opcekorisnih dobara, 
jer da se pleme Benu Selime preselilo u blizinu mesdzida, pa da su ih u tome ostali 
slijedili, napravili bi guzvu i tjeskobu muslimanirna oko Poslanikovog mesdzida. 

137. Od Ebu El-Munzira Ubejja b. Ka'ba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"Poznavao sam jednog covjeka, i nisarn znao da iko stanuje dalje od mesdzida od 
njega, medutim, on je svaki namaz klanjao u mesdzidu. Receno mu je (ili sam mu 
rekao): 'Kada bi sebi kupio magarca i tako dolazio u mesdzid nocu ili po vrelom 
danu.' Rekao je: 'Ne bih volio stanovatE u blizini mesdzida, jer zelim da mi se upise 
nagrada i za moje hodanje do mesdzidu, kao i za povratak mojoj porodici.' Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada je rekao: 'Allah ti je sve to objedinio 
(tj. Allah ce ti sve to dati).'" (Prenosi ga Muslim) 

U drugoj predaji stoji: "Ti ces imati nagradu kojoj se nadas." 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (663). 

Iz hadisa seshvata: 

- Ogromno nastojanje ashaba da zadobiju dobro, povecaju ga i steknu nagradu. 

- Medusobno preporucivanje dobra i savjetovanje muslimana dobrocinstvom. 
Ko uvidi da je njegovog brata snasla neka poteskoca, neka mu dadne savjet kako ce 
je otkloniti. 

- Za odlazak u dzamiju pjeske, makar bila udaljena, veca je nagrada nego za 
odlazak prijevoznim sredstvom. 

- Uzviseni Allah zapisuje svaki korak Svoga roba. 

- Covjek biva nagraden za svoja djela shodno svojoj namjeri i cilju. 

138. Od Ebu Muhammeda Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma, 
prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern; 
"Cetrdeset je odlika (dobrih djela), a najniza je dati ovcu na koriitenje. Svako ko 
bude radio po jednoj od ovih odlika, nadajuci se nagradi i potvrdujudi ono sto je 
obecano za ovu odliku, Allah ce ga zbog nje uvesti u Dzennet." (Prenosi EI-Buhari) 

19-4 



RADOST POGLEDA KOMENTARJU/ADUS-SAL1HJNA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (5/243) FethuL-Bari. 

Manje poznate rijeci: 

"Dati ovcu nakoristenje" - znaci dati ovcu drugome kako bi se okoristio njenim 
miijekom, a zatim da je vrati. 

Iz hadisa se shvata: 

- Allahovo davanje blagodati i samilost uvecavanjem i davanjem mogucnosti 
za cinjenje razlicitih dobrih djela kako bi svaki covjek cinio djela shodno svojirn 
mogucnostima. 

- Obaveznost vezanja djela za iman i nadanja nagradi. 

139. Od Adijja b. Hatima, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam 
\ jerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Cuvajte se Vatre pa makar sa 
pola hurme."' (Muttefekun alejhi) 

U predajama kod EI-Buharija i Muslirna takoder se navodi da je isti prenosilac 
rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Svako od vas ce pricati 
sa svojim Gospodarom. Izmedu njega i njegovog Gospodara nece biti prevodioca. 
Pogledat ce na svoju desnu stranu i vidjet ce sarno ono sto je cinio. Pogledat de na 
svoju lijevu stranu, pa ce vidjeti samo ono sto je cinio. Pogledat ce ispred s-ebe i 
vidjet ce samo vatru naspram svoga lica. Zato se cuvajte Vatre pa makar sa pola 
hurme. A ko ne bude imao, neka se onda cuva lijepom rijecju.'" 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (3/283); Muslim (1016, 68). 

Druga predaja kod El-Buharija (13/474) - Fetul-Bari, i Muslirna (1016, 67). 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na davanje sadake prema mogucnostima, te izgradivanje lijepih 
morainih odlika i ophodenje prema drugima s blagoscu i prijatnim govorom. 

- Allahova bliskost robu na Sudnjem danu, jer tada nece biti zastora ni 
posrednika, a ni prevodkoca. Zato neka se vjernik cuva nepokornosti svome 
Gospodaru. 

195 



fk-iimh.Idel-HUali 



- Odgovornost covjeka za svoja djela, pa zato neka pazi na ispravnost djela 
jer mu na Sudnjem danu nece koristiti nista osim njegovih dobrih djela, poslije 
Allahove milosti. 

- Covjek je duzan da ne potcjenjuje ono sto se daje kao sadaka, makar bilo 
skromno, jer ce mu to biti stit od Vatre. 

- Potvrda Allahove osobine govora sa Njegovim robovima bez posredstva. 

140. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Allah je uistinu zadovoljan covjekom koji 
kada nesto pojede, zahvali Allahu na tome, ili kada nesto popije, zahvali Allahu na 
tome.'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2734). 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na zahvalu Allahu, azze ve dzelle, na Njegovom obilnom davaniu 
l mnostvu Njegovih blagodati. Zahvala je put spasa i primljenosti djela kod Allaha, 
jer je On jedini koji zasluzuje zahvalu na blagodati. 

- Potvrda Allahovog svojstva zadovoljstva. 

- Pojasnjenje jednog od pravila ponasanja prilikom jela i pica, a to je zahvala 
Allahu na kraju objeda. 

141. Od Ebu Musaa> radijallahu anhu, prenosi se da je Yjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Svaki musliman duzan je podijeiiti sadaku." Neko upita- 
"A sta ako je nema od cega dati?" Poslanik odgovori: "Zaradivat te ce svojim 
rukama, i tako sebi privredivati, a i davati sadaku" a covjek opet upita: "Sta ako 
ne bude mogao?" Poslanik odgovori: "Pomoci ce onome ko je u nuzdi i zalosti" 
"A sta ako ne bude mogao?" ponovo upita covjek. "Naredivat ce na dobro" odgovori 
Poslanik. "A sta ako ni to ne bude radio?" upita covjek. "Suzdrzavat ce se od zla, 
jer mu je i to je sadaka" odgovori Poslanik. (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (3/107) - Fethul-Bari; Muslim (1008). 



1% 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIH1NA 



Iz hadisa seshvata: 

- Znacenje ovoga hadisa nalazi se pod brojem hadisa 117 koji se prenosi od Ebu 
Zerra, radijallahu anhu. 



Poglavlje cetrnaesto 

UMJERENOST U IBADETIM A 

U izvrsavanju ibadeta potrebno je biti umjeren, cime se daje olaksanje dusi 
. odbija dosada. Ukoliko covjek bude pretjerivao tokom svoga puta, njegova dusa 
na torn putu ce klonuti prije nego sto dode do svoga odredista, a ako bude lijena, 
takoder nece doci do svoga odredista, a zeljeni ctfj ce je zaobici. Najbolja od svih 
stvari je blagost koja te dovodi do zeijenog i olaksava ti postizanje cilja. 

NTeka se Allah smiluje sejhul-islamu koji kaze: "Allahova vjera je sredina izmedu 
oruh koji pretjeruju u njoj i onih koji su prema njoj nemarni." 

Uzviseni Allah kaze: "Ta-ha. Mi ti nismo objavili Kur'an da bismo ti poteSkocu 
ucinili."(Taha, 1-2) 

Uzviseni Allah objavio je casni Kur'an Svome Poslaniku kako bi odstranio 
neugodnost ummetu, kako bi skinuo stege i okove koji su bili stavljeni prijasnjim 
narodima. Zato je ovaj Kur'an lijek za prsa i svjetlo za oci. Ko bude slijedio njegovu 
uputu, bit ce spasen na oba svijeta, a ko se udaiji od njega, propast ce. 

Uzviseni Allah kaze: "Allah zeli da vam olaksa, a ne zeli da vam oteza." 
(El-Bekare, 185) 

Uzviseni Allah potvrduje Svojim robovima da im zeli olaksati, a ne zeli 
da poteskoce imaju. On je sa njih skinuo tjeskobu i zaduzio ih je samo onim 
sto mogu podnijeti, a bit ce nagradeni shodno svojim djelima. Zato je poslao 
Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa najboljom vjerom, lahkom 
i jednostavnom vjerom kojom se ispovijeda monoteizam samo Uzvisenom 
ASlahu (el-haneftjjetus-semha). 

142. Od Aise, radijallahu anha, pripovijeda da je ^erovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, jedne prilike usao u njenu kucu i kod nje zatekao jednu zenu, te je upitao: 
Ko je ova zena?" Aisa mu rece: "Ovo je zena koja je dosla da mi prica o tome kao 
puno klanja namaz (nafilu)" a Poslanik tada rece: "Neka svako od vas obavlja nafilu 
onoliko koliko je u stanju ustrajati, jer, tako mi Allaha, Allahu nece dosaditi dok 
vama samima ne dosadi, a Njemu je najdraze djelo ono u cijem cinjenju covjek 
ustraje." (Muttefekun alejhi) 



197 



Setimb-'tdel-Hiiati 



Rijeci "Allahu nece dosaditi" znace: Allah vam nece prekinuti nagradu za djela 
koja cinite i prema vama se nece ophoditi kao onaj kome dosadi sve dok vama 
samima ne dosadi pa prestanete ciniti odredena djela. Zato je potrebno da radite 
ona djela ciji kontinuitet mozete podnijeti, kako bi vam i nagrada i Allahovo obilje 
za njih bill kontinuirani. 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (3/36 - Fethul-Bari) i Muslim (784 i 221). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljeno je upitati o onima koji udu u kucu, bili muskarci ili zene. 

- Dozvoljeno je pred ucenim opisati necije stanje kako bi se greska ispravila 
i ispravnost pohvalila. 

- Pohvalnost odvracanja od cinjenja losih djela kada se njihovo cinjenje uoci. 

- Promjena loseg djela biva kada se sazna da je lose, uz mogucnost njegove 
promjene. 

- Nije dozvoljeno odgoditi pojasnjenje kada postoji potreba za njim. 

- Cesto i mnogo obavljanje ibadeta iznad mogucnosti tijela vodi u dosadu 
i opustanje, pa tako dusa bude ostavljena. 

- Umjerenost u izvrsenju ibadeta je motiv za njegov kontinuitet i cvrstinu 
pokomosti u njemu. 

- Najdraza djela i ona za koja se ima najveca nagrada su ona koja su najtrajnija, 
makar biia i neznatna. 

- Za davanje dusi njenog prava u pogledu dozvoljenih stvari ima se nagrada 
ukoliko je cilj jacanje tijela dobrim djelima u ibadetu Allahu. 

143. Enes, r.a., pripovijeda da su tri covjeka dosla Allahovom Poslaniku, 
sallallahu alejhi ve sellem, i kod njegovih zena (majki vjernika) raspitivali se 
o njegovim ibadetima. Dobivsi od njih odgovor, u£inilo im se kao da nije dovoljno 
ono sto oni rade, te rekose: "Gdje smo mi u odnosu na Allahovog Poslanika, 
sallallahu alejht ve sellern? Njemu su oprosteni svi njegovi grijesi, prosli i buduci. 
Jedan od njih rece: 'Sto se mene tice, ja cu od sada cijele noci provoditi u ibadetu; 
drugi rece: 'A ja cu od sada svaki dan postiti, i nikako necu mrsiti', a treci refe 
'A ja <tu se kloniti zena i nikako se vise necu zeniti.' Zatim im je dosao Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, i rekao: 'Vi ste oni sto su rekli to i to? Tako mi 
Allaha, ja sam veceg strahopostovanja prema Allahu od vas i najbogobojazniji sam, 
ali ja postim i rnrsim, klanjam, spavam i zivim bracnim zivotom. Ko se udalji od 
mog sunneta (nacina zivota), on ne pripada meni."' (Muttefekun alejhi) 

193 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1HINA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (9/104) - Fethul-Bari; Muslim (1401). 

Iz hadisa seshvata; 

- Pohvalnost pracenja stanja poboznih ucenjaka kako bi se uzimali za uzor. 
Ukoliko nije moguce to saznati od muskaraca, dozvoljeno je traziti da se to otkrije 
preko zena. 

- Ko bude imao cvrstu odluku da ce u£initi dobro djelo, pa bude u potrebi da ga 
obznani, i bude siguran od pretvaranja, to mu nije zabranjeno. 

- Umjerena primjena sunneta bolja je od ulaganja truda u novotariji. 

- Nastojanje Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba da povedaju 
ibadete u pokornostt. 

- Pohvalnost davanja prednosti zahvali i pohvali Allaha kada se zele iznijeti 
naucna pitanja, pojasniti propisi onima koji su njima zaduzeni, te otkloniti sumnje 
od onih koji nastoje doci do propisa. 

- Pohvalnost braka i podsticaj na njega. 

- Zabrana posta tokom cijele godine. 

- Zabrana obavljanja nocnog namaza tokom cijele nodi. 

- Dozvoljene i pohvalne stvari postaju zabranjene ukoliko izadu iz okvira upute 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

- Povodenje za Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u umjerenosti 
predstavlja sustinu priblizavanja Allahu Uzvisenorn. 

- Nepridrzavanje za uputu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u 
pitanjima ibadeta vodi u pretjerivanje, ekstremizam i ulazaku svaku pogrdnu zabranu. 

- Osnova svih ibadeta jeste da se zasnivaju na zastajanju na granicama koje 
su postavili serijatski tekstovi. Stoga nije dozvoljeno ulagati trud da bi se doslo do 
nekog ibadeta putem vlastitog misljenja ili vlastitog uljepsavanja postupaka. 

- Ne biti obmanut nekim djeiima koja su po vanjstini dobra zbog posljedica koje 
mogu iz njih proizaci zbog njihovog suprotstavljanja ispravnoj Vjerovjesnikovoj uputi. 

- Ovaj hadis je temelj za opovrgavanje novotarija, pa makar oni koji ih c ine imali 
iijepe namjere. Neka se Allah smiluje Ibn Omeru koji je rekao: "Svaka novotarija 
je zabluda, pa makar je ljudi smatrali lijepom:' Opovrgao sam sumnje onih koji 
uljepsavaju novotarije u svojoj knjizi "El-Bid'atu ve eseruha essjj' nl-ummeti" 
(Novotarija i njen los utjecaj u ummetu). 



199 



Selimhldei-HUah 



- Postupak koji su ovi Ijudi htjeli da ucine dijeli se na dva dijela: 

a) Povecanje utemeljenog djela, kao sto su post tokom cijele godine i stalno 
obavljanje nocnog namaza. U osnovi dobrovoljni post i nocni namaz su pohvalni. 
ali je jedan od njih htio da posti tokom cijele godine, cime je napravio dodatak 
utemeljenoj osnovi. Takoder, drugi je htio da klanja po cijelu noc, a sve to se naziva 
dodatna novotarija. 

b) Ostavljanje utemeljenog iz vjerskih razloga, kao sto je izbjegavanje zenidbe. Ova 
novotarija naziva se novotarija ostavljanja, a oba ova dijela su zabludjela novotarija, kao 
sto je to podrobno pojasnio ucenjak Es-Satibi u svojoj jedinstvenoj knjizi "El-I'atisam". 
Allah me je pomogao, pa sam je valorizirao prema originalnom spisu i napravio 
derivaciju njegovih hadisa, a Allahu pripada zahvaia na pocetku i na kraju- 

144. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Propali su oni koji pretjeruju" ponovivsi to tri puta. 
(Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2670). 

Iz hadisa se shvata: 

- Propast je posljedica za one koji pretjeruju u svojirn rijecima i djelima. 

- Pokudenost izvjestacenosti i govora punim ustima. 

- Zestina ne donosi dobro. Islam je vjera umjerenosti u rijecima i djelima. 

145. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Vjera je lahka i covjek nece pretjerivati u vjeri a da ga 
vjera nece savladati. Upotpunite svoja djela, a ako niste u stanju> onda uradite 
koliko mozete i radujte se (nagradi koju vam je Uzviseni pripremio). Pomozite se 
pocetkom dana, krajem dana i dijelom kraja noci." (Prenosi ga El-Buhari) 

U drugoj predaji stoji: "Drzite se umjerenosti, radite koliko moiete, putujte ujutro 
i navecer, a i dijelom kraja noci. Drzite se umjerenosti, pa cete postici sto zelite." 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (1/93) - Fethul-Bari i (11/294) Fethul-Bari. 



200 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Manje poznate rijeci: 

"Pomozite se pocetkom dana, krajem dana idijelom kraja nodi"- U prenesenom 
znacenju ove rijeci znace: Pomozite se u pokornosti Allahu, azze ve dielle, djelima 
u vremenu vase aktivnosti, kada su vasa srca slobodna tako da osjecate slast ibadeta 
i postizete svoj cilj, a ne osjecate zamor i dosadu, kao sto pronicljivi putnik putuje 
u ovirn vremenima, a on i njegova jahalica se u drugim vremenima odmaraju 
i stignu do svoga cilja bez zamora. Allah najbolje zna. 

Iz hadisa se shvata: 

- Islam je vjera lahkoce i otklanjanja tjeskobe. Ovo je jedna od odlika islamskog 
ummeta kojem je ukazana milost. Allah je sa njega skinuo sve okove i stege koje 
su bile na prethodnim narodima, zatim je poslao Muhammeda, sallallahu alejhi ve 
sellem, sa najboljom vjerom, vjerom lahkoce (el-hanefijjetus-semha). 

- Svako ko pretjeruje u vjeri odustat ce od vjere, jer pretjerivanje vodi u dosadu, 
a iza pretjerivanja u dobrovoljnim djelima dolazi tromost, ili se ostavlja bolje djelo, 
ili se obaveze ne cine u vremenima koja su predvidena za njih, poput onoga ko je 
cijelu noc klanjao, a zatim ga krajem noci savlada san, pa mu promakne vrijeme 
sabah-namaza, ili ne stigne otici zajednicki obaviti namaz u dzamiji. 

- Hadis ukazuje na pohvalnost uzimanja serijatske olaksice u propisanom 
vremenu. Koristenje potvrdenog propisa onda kada postoji potreba za olaksicom, 
predstavlja pretjerivanje, kao kada neko ostavi tejemmum kada ne moze da 
upotrijebi vodu, pa upotrebom vode sebi nanese stetu. 

- Skretanje paznje putniku da pazi na vremena aktivnosti, jer ako putuje 
i danju i nocu, klonut ce i odustati od puta. "Onaj ko zuri na putovanje pa ga 
prekine, put nije prevalio a leda jahalice je polomio." Medutim, ako bude nastojao 
da putuje u vremenu svoje aktivnosti, bit ce u mogucnosti da to kontinuirano cini 
bez poteskoce. 

Isto tako, poboznjak treba da odabere vremena aktivnosti u ibadetu, pa neka 
klanja u toku svoje aktivnosti. 

- Umjerenost u ibadetu vodi zadovoljstvu Gospodara i stalnom izvrsavanju 
robovanja Njemu. 

146. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, usao je u dzamiju i ugledao jedno uze zategnuto izmedu dva 
stuba, pa je upitao: 'Kakvo je ovo uze?' Prisutni mu rekose: 'Ovo je Zejnebino uze, 
kada klanja pa se umori za njega se uhvati.' Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rece: 'Sklonite ga, neka svako od vas klanja dok je odmoran, a kada se umori, neka 
legne da se odmori'" (Muttefekun alejhi) 

201 



Sdimh/ldcl-Hflati 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga EI-Buhari (3/36) - Fethul-Bari; Muslim (784). 

Iz hadisa seshvata: 

- Islam je vjera olaksanja i otklanjanja neugodnosti i poteskoce. 

- Dobrovoljno obavljanje namaza dozvoijeno je u dzamiji i za muskarce i za zene. 

- Uklanjanje zla rukom obaveza je onome koje to u mogucnosti izvriiti. 

- Pokudeno je da se klanjac tokom svoga namaza oslanja na nesto. 

- Podsticaj na umjerenost u ibadetu, cinjenje ibadeta u stanju odmorenosti. 

- Dozvoljenost sjedenja u namazu onome koga obuzme nemoc. 

- Negiranje loseg djela biva samo nakon saznanja da je lose. 

147. Od Aise, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Ako se nekome od vas zadrijema za vrijeme namaza (nafile), 
neka odspava dok ga drijem ne prode, jer nije siguran da nece umjesto trazenja 
oprosta sam sebe grditi!?" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa; 

Navodi ga El-Buhari (1/313) - Fethul-Bari; Muslim (786). 

Manje poznate rijeci: 

"Pa ce sebe grditi" — tj. izgovarat 6e ono sto ne misli, zbog drijemeza koji ga 
nadvlada, pa ce onda doviti protiv sebe. 

Iz hadisa seshvata: 

- Pokudenost iscrpljivanja duse ibadetom. 

- Umjerenost i izbjegavanje pretjerivanja u ibadetu. 

- Uzimanje rezervisanosti (predostroznost), jer rezervisanost oznacava stvar 
za koju postoji mogu^nost da se desi, a i ne. 

- Hadis je dokaz za pravilo preventive, otklanjanje stete je prece od dobijanja koristi. 

- Obaveznost skrusenosti u namazu, prisutnosti srca u ibadetu i udaljavanje od 
onoga sto odvodi od skrusenosti i prisutnosti srca. 



202 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



- Pohvalnost upucivanja dove u namazu bez posebnog ogranic:avanja. 

- Prelazak preko grijeha onome ko kaie nesto nenamjerno, a nije imao srcanu 
namjeru da to kaie, kao Sto je slucaj covjeka u stanju drijema, ili onoga koga 
iznenadenje sokira. 

148. Od Ebu Abdullaha Dzabira b. Semure, radijallahu anhu, prenosi se da je 
rekao: "Klanjao sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, namaze; njegov 
namaz bio je umjeren po duzini, a i njegova hutba." (Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 
Navodi ga Muslim (866). 

Iz hadisa se shvata: 

- Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, skracivao je namaz i hutbu iz samilosti 
prema klanjacima medu kojima je bilo bolesnih i onih sa potrebama. 

- Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dat je jezgrovit govor, ali nije 
pretjerivao u toj sazetosti. 

- Umjerenost u svim stvarima je motiv za ustrajavanje u pokornosti. 

149. Od Ebu Dzuhejfe Vehba b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da 
je rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, pobratio je Selmana i Ebu 
Ed-Derdaa. Selman je posjetio Ebu Ed-Derdaa, pa je primijetio da Ummu 
Ed-Derda nosi na sebi obicnu radnu odjecu, te ju je upitao: 'Sto si takva?' Ona 
mu odgovori: e Tvoj brat Ebu Ed-Derda nema nikakve zelje za dunjalukom.' Zatim 
dode Ebu Ed-Derda, noseci Selmanu hranu, i rece: "Ti jedi, ja postim." Na to 
Selman rece: 'Ja necu jesti sve dok i ti ne budes jeo sa mnom', pa su obojica poceli 
jesti. Kada je dosla noc, Ebu Ed-Derda ustade da klanja nafilu, a Selman mu 
rece: 'Spavaj', te je on legao spavati. Zatim je nakon kraceg vremena opet ustao 
da klanja, a Selman mu ponovo rece: 'Spavaj.' Kada je nastupila zadnja trecina 
noci, Selman rece: 'Sada ustani na namaz; pa su zajedno klanjali, a nakom toga 
Selman mu rece: Ti imas obaveze prema svom Gospodaru, prema samome sebi 
i prema svojoj porodici. Zato prema svakome od njih izvrsavaj svoje obaveze.' 
Ebu Derda sutradan je otisao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i to mu 
ispricao, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rece mu; 'Selman je rekao 
istinu."' (Prenosi ga El-Buhari) 



203 



SeHmh'tdd'Hitah 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (4/209) - Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Uterneljenost bratimljenja u ime Allaha, medusobne posjete brace i nodivanje 
kod njih. 

- Uterneljenost obracanja zeni strankinji radi potrebe i pitanje o onome sto za 
posijedicu ima korist, iako se u vanjstini to ne tice onoga koji postavlja pitanje. 

- Uterneljenost savjetodavnog odnosa prema muslimanima i opominjanje onih 
koji su nemarni. 

- Vrijednost namaza u zadnjoj trecini noci. 

- Vrijeme pred nastupanje zore je vrijeme nocnog namaza. 

- Potvrda prava zene kod njenog muza u smislu lijepog ophodenja. Iz toga se 
uzima i pravo zene na spolni odnos. 

- Uterneljenost uljepsavanja zene svome muzu* 

- Dozvoljenost prekidanja dobrovoljnog posta. 

- Zabranjeno je izvrsavati pohvalna djela ukoliko postoji bojazan da ce to 
odvesti u dosadu i izostavljanje izvrsavanja obaveznih prava, ili preporucena djela 
koje je bolje ciniti u odnosu na spomenuta pohvalna djela. 

- Pokudenost obavezivanja duse ibadetom koji ne rnoze podnijeti. 

- Ovaj hadis je temelj za shvatanje imanskog odgoja i njegovog pojasnjavanja. 

a) Proces odgoja moze se upotpuniti samo u imanskom okruzenju u kojem se 
preporucuju istina i strpljenje, te samilost, i kojim se opominje onaj ko zaboravi, 
upozorava nemarni, te stalno obnavlja obecanje o izvrsavanju vjerskih duznosti. 

b) Usaglasavanje i nerazilazenje. Ebu Ed-Derda, radijallahu anhu, usaglasio 
se sa svojim bratorn u ime Allaha, poput poslusne deve koja gdje god se povede 
bude pokorna. 

c) Saglasnost govora sa djelom. Onaj koji poziva u dobro mora svoje 
rijeci potvrditi djelirna, odnosno zajedno sa onim koga poziva ucestvovati 
u izvrsavanju odredenog djela, kao sto je postupio Selman kada je kianjao zajedno sa 
Ebu Ed-Derdaorn. 

d) Umjerenost u svim stvarima. Svaki poboznjak ima svoju aktivnost, a poslije 
svake aktivnosti dolazi klonulost. 

e) Davanje prava onome ko ga zasluzuje. Prava se ne smiju uskracivati. 



204 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RllADUS-SALttitNA 



150. Od Ebu Muhammeda Abdullaha b. Amra b. El- Asa, radijallahu anhuma, 
prenosi se da je rekao: "Kada je Yjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijesten 
da ja govorim: Tako mi Allaha, danju cu postiti, a nocu cu klanjati, i ovako cu 
postupati sve dok sam ziv' ( upitao me je; 'Jesi li to ti rekao?' Odgovorio sam: 'Da, 
rekao sam to, drazi si mi i od oca i od majke, Allahov Poslanice' On mi tada rece: 
'Ti to ne mozes podnijeti, vec posti i prekidaj post, spavaj, a i klanjaj. U svakom 
mjesecu posti tri dana, jer za jedno dobro djelo bit ces nagraden deseterostruko, i 
to ti se racuna kao da postis cijelu godinu.' Ja mu na to rekoh: 'Ali ja mogu podnijeti 
vise od toga.' On rece: 'Posti jedan dan, a mrsi dva dana.' Ja opet rekoh: 'Ali ja mogu 
podnijeti vise od toga.' On rece: 'Posti jedan dan, a mrsi drugi dan, jer je to post 
Davuda, alejhis-selam, i najvredniji post.' (U drugoj predaji se navodi: "To je najbolji 
post") Opet sam rekao sam: 'Ja mogu podnijeti vise od toga; ali Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rece: "Nema vise od toga." Da sam prihvatio tri dana 
koja je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo, vise sam volio nego 
svoju porodicu i imetak."' 

U sljedecoj predaji stoji: "Je li istina da stalno danju postis, a nocu klanjas?" 
Rekoh; "Svakako, Allahov Poslanice." On tada rece: "Ne cini to. Posti i mrsi, spavaj 
i klanjaj, jer tvoje tijelo kod tebe ima pravo, i tvoje oci kod tebe imaju pravo, 
i tvoja supruga kod tebe ima pravo, i tvoji gosti kod tebe imaju pravo. Umjesto toga, 
mozes postiti tri dana od svakog mjeseca, jer za svako dobro djelo bit ces nagraden 
deseterostruko, i racunat ce ti se kao da postis cijelu godinu." Ja sam zategao, pa 
mi je otezano. Rekao sam mu: "Allahov Poslanice, ja osjecam da mogu i vise od 
toga." Poslanik rece. "Posti post Aliahovog vjerovjesnika Davuda i na njega nista 
ne dodaji." Ja ga upitah: "A kakav je Davudov post?" a on odgovori: "Pola godine." 
Kada je Abdullah ostario, govorio je: "Kamo srece da sam prihvatio olaksicu od 
Aliahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem." 

U sljedecoj predaji ovog hadisa stoji: "Zar nisam obavijesten da ti postis 
tokom cijele godine (stalno) i proucis Kur'an svaku noc?" Rekao sam: "Svakako, 
Allahov Poslanice. Ja time zelim samo dobro." Na to on rece: "Posti post Aliahovog 
vjerovjesnika Davuda, a on je bio najpobozniji covjek i prouci cijeli Kur'an svakoga 
mjeseca." Rekao sam: "Allahov Vjerovjesnice, ja mogu podnijeti i vise od toga." 
Polanik rece: "Prouci ga svakih dvadeset dana." )a opet rekoh: "Allahov Vjerovjesnice, 
ja mogu podnijeti vise od toga" aon mi n a to rece: "Prouci ga svakih deset dana." 
Ja mu tada rekoh: "Atlahov Vjerovjesnice, ja mogu podnijeti vise od toga!" On rece: 
"Prouci ga svakih sedam dana, a ne prije toga." Ja sam zategao, pa mi je otezano. 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mi je: "Ti ne znas, rnozda ce ti se zivot 
oduziti." Abdullah je rekao: "Pa sam docekao ono sto mi je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao, a kada sam ostario, volio sam da sam prihvatio olaksicu 
Aliahovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem." 



205 



Selittib. Idet-Hilati 



U sljedecoj predaji ovog hadisa stoji: "Tvoj roditelj kod tebe ima pravo." 
A u sljedecoj: "Ne posti onaj koji posti neprekidni post" - ponovivsi to tri puta. 

U sljedecoj predaji navodi se: "Najdrazi post Allahu je Davudov post. Najdrazi 
namaz Allahu je Davudov namaz. On bi spavao pola nodi, pa bi klanjao jednu 
trecinu, a zatim ponovo spavao jednu sestirtu. Postio bi jedan dan, a drugi dan bi 
prekidao post. Ne bi bjezao kada bi se sukobio s neprijateljem." 

U sljedecoj predaji stoji; "Moj otac me je ozenio uglednom zenom. On bi 
redovno dolazio svojoj snahi i pitao je o njenom muzu. Ona bi mu govorila: 'Divnog 
li covjeka! Nije legao u moju postelju niti mi je prisao (spolno opcio) otkako sam 
mu doslaf Kada mu se to oduzilo, spomenuo je to Vjerovjesniku, sallallahu alejhi 
ve sellem, koji je rekao: 'Dovedi ga meni.' Poslije toga sam mu otisao, a on me je 
upitao: 'Kako postis?' Rekoh: 'Svakoga dana.' Upitao je; 'Kako ucis hatmu Kur'ana?' 
Odgovorio sam: 'Svaku noc "' Spomenuo je slicno onome sto je prethodnonavedeno. 

Jednoj svojoj zeni ucio je sedminu Kur'ana koju je inace prakticirao uciti, i to 
danju kako bi mu bilo lakse nocu. Kada je zelio da ojaca, danima bi prekidao post 
i brojao bi te dane, a zatim bi ispostio isti broj dana koje bi propustio, preziruci da 
napusti djelo na kome ga je ostavio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. 

Sve ove predaje su ispravne, a vecina se nalazi u oba Sahiha (El-Buhari 
i Muslim). Manji dio nji se nalazi kod jednog od njih. 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (4/218, 220, 24, 6/453-454, 9/94-95) - Fethul-Bari; 
Muslim (1159). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljenost prenosenja obavijesti u smislu ispravki ili trazenja fetve, pa je zato 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijesten o govoru Abdullaha b. Amra b. Asa, 
radijallahu anhuma. 

- Dozvoljeno je da covjek kaie: "Iskupljujem te ocem i majkom, preci si mi od 
oca i majke itd. 

- Alim, odgajatelj ili cuvar nadgledaju stanje svojih ucenika i podanika i upucuju 
ih na najbolji korisni put. 

- Obilna Allahova milost prema Svojim robovima, tako sto je nagradu za jedno 
dobro djeio udeseterostrucio. 

- Dozvoljeno je da se alimu ili odgajatelju, ili muftiji, nanovo pojasni stanje koje 
im je skriveno. 

- Najpotpunije i najbolje je slijedenje pravca vjerovjesnika i njihovih postupaka. 



206 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



- Musliman treba dati svakom pravo koje zasluzuje, zato je odlika pravednog 
i bogobojaznog da ne uskracuje prava onima koji ih zasluzuju. 

- Mali ibadet koji se &ni u kontinuitetu bolji je od velikoga koji se cini s vremena 
na vrijeme. 

- Pretjerivanje u ibadetu i zaduzivanje duse teskim stvarima dovodi do slabljenja 
u izvrsavanju obaveznih propisa, slabi tijelo, pa to biva razlog da osoba pobjegne 
prilikom sukoba s neprijateljem. 

- Pripremanje duse i tijela za sukob s neprijateljem i nebjezanje sa bojnoga polja. 

- Dozvoljenost odvajanja cjelina prilikom ucenja Kur'ana, njegovog pamcenja 
i medusobnog poducavanja. 

- Omiadina je izdrzljivija u izvrSavanju pokornosti od starijih. 

- Dosljedno izvrsavanje zaduzenja od strane Abdullaha b. Amra, radijallahu 
anhuma, nakon sto ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napu$tio 
(preselio). 

- Zabrana posta tokom cijele godine. 

-Sunnetje prilikom dobrovoljnogpostajedan dan postiti, a drugi dan nepostiti, 
osim ako se radi o tzv. bijelim danima, onda se poste uzastopno. Isto se odnosi na 
deveti i deseti dan mjeseca muharrema. 

- U islamu nema monastva. 

- Pohvalnost upotrebe termina u prenesenom znacenju kada se spominju 
pitanja spolnog opcenja i onoga sto se veze za zenu. 

- Pojasnjenje na^inaponasanja prilikom iznosenja prituzbe. 

- Islam je vjera umjerenosti, lahkoce, otklanjanja tjeskobe i nevolje. 

- Dozvoljenost da se pita o snahi i neprilikama u kojima se nalazi, te podsticaj 
na orto sto ce joj koristiti. 

- Odabir snahe koja ima vjeru i ugled. 

- Prekoravanje djeteta kada zapadne u gresku. 

151. Od Ebu Rib'ija Hanzale b. Er-Rebi'e el-Usejjidijja, jednog od pisara 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao: "Jedne 
prilike sreo me je Ebu Bekr, radijallahu anhu, i upitao: 'Kako si, Hanzala?' Ja mu 
tada rekoh: 'Hanzala je licemjer.' Ebu Bekr rece: ' Subhanallah! $ta to govoris?' Rekoh 
mu: 'Kada smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i slusamo kako 
nam prica o Dzennetu i Dzehennemu, toliko nam je jasno kao da sve to gledamo 
svojim ocima, ali kada odemo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
i pozabavimo se svojom porodicom i svojim imecima r vecinu toga zaboravimo.' 



207 



Mmh. 'Idet-HUaU 



Ebu Bekr, radijallahu anhu, re£e: 'Tako mi Allaha, i ja osjecam isto take' Zatim smo 
se nas dvojica uputili do Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa ja opet 
rekoh; 'Allahov Poslanice, Hanzala je licemjer.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, upita: 'A kako to?' Ja mu rekoh: 'Allahov Poslanice, dok smo kod tebe i dok 
slusamo kako nam pricas o Dzennetu i Diehennemu, to na nas utjece kao da sve to 
gledamo svojim ocima, a kada oderno od tebe pozabavimo se svojom porodicom 
i svojim imecima, i zaboravimo vecinu od toga.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, tada rece: 'Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja dusa, kada biste vi stalno bili 
u stanju u kome se nalazite dok ste sa mnom, meleki bi se rukovali sa vama u vasim 
kucfama i cak na putevima kojim prolazite.Ali, o Hanzala, cas po cas', ponovivsi 
to tri puta." (Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Biljezi ga Muslim (2750). 



\z hadisa seshvata; 

- Pohvalnost pitanja brace o njihovom stanju. 

- Potrebno je da covjek nadzire, ulaie trud za obuzdavanje i prati stanje svoje duse. 

- Dozvoljeno je reel "subhanallah" prilikom cudenja necemu. 

- Podsticaj alima da omeksa srea svojih prijatelja i sljedbenika ili ih podsjeti na 
ono sto ^e procistiti njihove duse. 

- Potrebno je da alim bude mudar prilikom rjesavanja bitnih pitanja. 

- Dunjaluk zaokupira covjeka u odnosu na ahiret. Ukoliko se preda nasladama 
i strastima, zaboravi na svoj ahiret, a ko obuzda svoju dusu, bit ce spasen. 

- Srca Allahovih robova prelaze iz stanja u stanje. 

- Covjek ne moze vidjeti meleke na dunjaluku u njihovom stvarnom izgledu. 

- Ustrajnost u zikru i svijest o Allahovom nadzoru i nepopustanje u tome, neke 
su od odlika meleka. 

- Razborit covjek mora imati nekoliko odabranih trenutaka: trenutak u kojem 
se obraca svome Gospodaru, trenutak u kome se samoobracunava, trenutak u kome 
razmislja o Allahovom stvaranju i trenutak u kome se osami radi zadovoljavanja 
svojih potreba za hranom i picem. 

- Islam je vjera prirodnosti, umjerenosti. Objedinjuje korist dunjaluka i ahireta, 
kao Sto objedinjuje potrebe duse i tijela. 



208 



RADQST POGLEPA KQMENTAR RIJADUSSAUHINA 



152. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhurna, prenosi se da je rekao: "Dok je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, drzao hutbu, ugledao je jednog covjeka 
kako stoji, pa je upitao za njega, a prisutni mu odgovorise: 'Ebu Israil se zavjetovao 
da ce stajati na suncu i da nece nikako sjediti, niti ce se skloniti u hlad, niti ce 
govoriti, a da ce stalno postiti' Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 
'Naredite mu da govori, da se sklanja u hladovinu, da sjedi, a i da upotpuni svoj post.'" 
(Prenosi El-Buhari) 



Dokumentacija hadisa: 

Biljezi ga El-Buhari (11/586) - Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Zavjetovanje sutnjom ne smatra se u islamskom serijatu oblikom priblizavanja 
Allahu. 

- Allah ne prima djelo koje nije propisao, dozvolio, i nije ga u&nio oblikom 
priblizavanja. 

- Sve ono sto covjeku izaziva neugodnost, pa makar posljedicno, i o cijoj 
utemeljenosti ne postoji navod u Kur'anu ili sunnetu, to nije potrebno uzimati kao 
nacin priblizavanja Allahu. 

- Nema pokornosti pri zavjetovanju na nepokornost. Ko to ucini, ne smije 
ispuniti takav zavjet. Zato je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio 
Ebu israilu da govori i da trazi hlada. 

- Zavjet pokornosti potrebno }e upotpuniti i ne prekidati. Zato je Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, naredio Ebu Israilu da upotpuni svoj post. 

- Dozvoljenost pitanja o nepoznatim stanjima prije nego sto se ona osude. 

- Obaveza promjene loseg djela rukom, ukoliko se moze, a ako ne, 
onda jezikom. 

- Dozvoljenost punomocstva za dostavljanje odgovora, naredbe ili zabrane. 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je ashabima da dostave 
Ebu Israilu naredbu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 



209 



Sclimb.'ldet-Hilali 



Poglavlje petnaesto 

KONTINUIRANO ClNJENJE DOBRIH DJELA 

Potrebno je biti ustrajan u cinjenju dobrih djela, ne zapostavljati ih ili prema njima 
se olahko odnositi i biti nemaran prema njima, jer sve to vodi ka prestanku njihovog 
cinjenja. Najdraza djela AllaKu su ona koja su najtrajnija, makar bila i malena. 

Uzviseni Allah kaze: "Zar nije doslo vrijeme onima koji vjeruju da im se srca 
skruse radi spomena Allaha i onoga sto je objavljeno od istine i da ne budu kao 
oni kojima je prije data Knjiga, pa im se vrijeme oduzilo, a njihova srca postadose 
okrutna."(El-Hadid,16) 

Uzviseni Allah govori: Zar nije doslo vrijeme vjernicima da im se srca smeksaju 
prilikom spomena Allaha, kao sto su poucna predavanja, slusanje i shvatanje 
Kur'ana pri cemu se srca podreduju i pokoravaju. 

Ovo je ukor od Allaha vjernicima. Muslim u svome Sahihu od Abdullaha b. 
Mes'uda prenosi da je rekao: "Izmedu nasega islama i Allahovog ukora u ovome 
ajetu bilo je samo cetiri godine." 

Potom im je Allah zabranio da oponasaju zidove i krscane, kojima je takoder 
prije bila objavljena Knjiga, kojima se zivot oduzio, pa su izmijenili Allahovu Knjigu 
koju su imali u svojim rukama i prodali je za beznacajnu cijenu, bacili je za svoja 
leda i okrenuli se razlicitim misljenjima i ucenjima. Slijepo su slijedili ljude u vjeri 
Bozijoj, i svoje svecenike i monahe uzeli su za bogove mimo Allaha. Tada su njihova 
srca postala okrutna, pa nisu primali pouku, niti su im srca se smeksavala prilikom 
obecanja ili prijetnji zato sto su zastranili od Allahove naredbe. 

Uzviseni kaze: "Zatim smo, poslije njih, jednog za drugim poslanike slali 
Nase, dok nismo Isaa, sina Merjemina, poslali, kojem smo Indzil dali, a u srca 
sljedbenika njegovih blagost smo i samilost ulili, dok su monastvo, oni sami, 
kao novotariju uveli - Mi im ga nismo propisali u zelji da se stekne Allahovo 
zadovoljstvo; ali oni o njemu ne vode brigu onako kako bi trebalo ." (El-Hadid, 27) 

Allah je Isaa ucinio posljednjim poslanikom iz Benu Israila koji je donio radosnu 
vijest o pecatu svih vjerovjesnika Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem. Allahu je 
Isau dao Indzil i usadio u srca njegovih pomagaca bogobojaznost i samilost prema 
stvorenjima. 

Potom su krscani izmislili monastvo koje je Allah nije propisao, vec su ga se po 
svome nahodenju poceli pridrzavati, a to je izum zasnovan na njihovim zabludama. 



210 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RIIADUS-SAHH1NA 



O rijecirna Uzvisenog: "...u zelji da se stekne Allahovo zadovoljstvo" postoje 
dva misljenja; 

prvo: Oni su zeljeli da rnonastvom zadobiju Allahovo zadovoljstvo: 

drugo: Mi im to nismo propisali, vec smo im propisali da nastoje zadobiti 
Allahovo zadovoljstvo. 

Rijeci Uzvisenog: "...ali oni o njemu ne vode brigu onako kako bi trebalo" znace 
da oni nisu ispunili ono cega su se pridrzavali na najbolji nacin, sto predstavlja 
pokudu za njih iz dva aspekta: 

Prvi: Uvodenje novotarija u Allahovu vjeru, jer to Allah nije propisao i ono je 
pokudeno. 

Drugo: Nisu izvrsili ono cime su se obavezali tvrdedi da je to nacin kojim se 
priblizavaju Allahu. 

U ovom ajetu nema dokaza za one koji novotarije smatraju lijepim, sto sam 
pojasnio u svojoj knjizi "El-Bid'atu ve eseruha es-sjji 1 fil-urnmeti" (Novotarija i njen 
los utjecaj u ummetu). 

Uzviseni kaze: "1 nemojte biti poput one koja je raspieia svoje pletivo, nakon 
sto je bilo cvrsto." (En-Nahi, 92) 

Ovo je kur'anski primjer za onoga koji prekine svoj ugovor nakon potvrde. 

Uzviseni kaze: "I obozavaj svoga Gospodara sve dok ti ne dode smrt." 

(El-Hidzr, 99) Tefsir ovog ajeta naveden je u prethodnom Poglavlju o posredovanju. 

Jedan od hadisa koji se navode o ovome jeste i hadis od Aise, radijallahu anha: 
"Najdraze djelo Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bilo je ono u kojem djelatnik 
ustrajava." O ovome je bilo govora u prethodnom poglavlju. 

Komentar ove predaje nalazi se pod brojem 142 u Poglavlju o umjerenosti 
u pokornosti. 

153. Od Omera b. Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko prespava svoj nocni hizb, ili nesto 
od njega, pa ga prouci izmedu sabaha i podne-namaza, bit ce mu upisano kao da ga 
je ucinio nocu."' (Prenosi Vluslim) 

Dokumentacija hadisa; 
Mavodi ga Muslim (747). 

Manje poznate rijeci: 

"Hizb (vird)"- neko dobro djelo koje covjek obicno u toku noci prouci ili uradi: 
namaz, ucenje Kur'ana i si. 

211 



Sefimk'ldeMfali 



[z hadisa se shvata: 

- Redovno ucenje utemeljenih zikrova. Ko opravdano izostavi odredeni 
dio (vird) koji inace redovno prakticira, pa bude zurno nastojao da ga zavrsl u 
spomenutom vremenu, imat ce potpunu nagradu kao da ga je obavio u njegovom 

predvidenom vremenu. 

- San biva razlogom opravdanja za spavaca i zbog toga se covjek ne smatra 
nemarnim. Nemar se pokazuje u stanju budnosti. 

154. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da je 
rekao: "Rekao mi je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Abdullah, nemoj 
biti kao onaj koji pocne klanjati nocni namaz, pa ga ostavi"' (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (3/37) - Fethul-Bari; Muslim (1156, 185). 

Iz hadisa se shvata: 

- Ucenjak odgajatelj treba poznavati stanje svojih ucenika i nadzirati ih. 

- Ucenjak odgajatelj podstice svoje ucenike na cinjenje dobra, pa makar putem 
usporedbe. 

- Podsticaj da se ne spominju poimenice oni koji zasluzuju pokudu. 

- Pohvalnost ustrajnosti u cinjenju dobrih djela koja covjek ima obicaj ciniti, te 
pokudenost prekidanja ibadeta makar on ne bio obavezan. 

- Ovaj hadis je dokaz da obavljanje nocnog namaza nije obaveza. 

- Nepretjerivanje u ibadetu, jer pretjerivanje vodi u njegovo ostavljanje, sto je 
pokudeno. 



155. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Kada bi Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, propustio nocni namaz zbog bolesti ill zbog 
cega drugoga, onda bi u danu klanjao za to dvanaest rekata" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (746, 141). 



212 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHiNA 



Iz hadisa se shvata: 

- Namaz danju ovdje je nadoknada za nocni namaz kako bi se upotpunila 
njegova vrijednost. 

- U hadisu nema dokaza za naklanjavanje, jer da je to naklanjavanje, ne bi se 
povecavao broj obavljenih rekata. 

- Onaj ko opravdano izostavi uciniti neko dobro djelo koje inace prakticira, 
nije grjesan. 

- Ko prespava namaz ill ga zaboravi klanjat ce ga kada se sjeti, jer je to 
njegovo vrijeme. 



Poglavlje sesnaesto 
USTR AJNOST U PRAKTICIR ANJU SUNNETA 

Potrebno je pridrzavati se vjerodostojno prenesenih predaja od Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojima se navode Poslanikove rijeci, njegova 
djela ili presutna odobravanja, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzor onome 
ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan i ko rrmogo Allaha spominje. Zato su svi putevi 
zatvoreni osim onih koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otvorio 
naredbom od svoga Gospodara. 

Uzviseni Allah kaze: "Ono sto vam Poslanik dadne - uzmite, a sto vam zabrani, 

proditese."(El-Hasr,7) 

Allah Uzviseni nareduje Svojim robovima vjernicima da rade ono sto im je 
naredio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i produ se onoga sto im je 
zabranio. On samo nareduje dobro, a zabranjuje zlo. 

Od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, navodi se vezivanje naredbe za 
mogucnost, a opcenito ostavljanje zabrane. U hadisu od Ebu Hurejre, radijallahu 
anhu, u oba Sahiha prenosi sa da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: "Kada vam nesto naredim, ucinite koliko mozete, a ono sto vam zabranim, 
klonite se toga." 

Poenta ovoga hadisa je u sljedecem: Mogucnosti ljudi u izvrsavanju naredbe 
razlikuju se shodno njihovim potencijalima, a zabranu svt mogu ostaviti, izbjegavati 
je i udaljavati se od nje. Prethodni ajet je dokaz za argumentiranje sunnetom. 

Uzviseni kaze: "On ne govori po svome hiru, to je, uistinu, objava koja mu se 
objavljuje." (En-Nedzm, 3-4) 



213 



SeUtnU leiel-Hitak 



Uzviseni Allah obavjestava o Svome Poslaniku govoreci da on ne govori po 
svome hiru, vec da govori ono Sto mu je naredeno da prenese ljudima u potpunost., 
bez dodavanja ili umanjivanja. 

Ajet je dokaz da je sunnet objava od Allaha Uzvisenog. Medutim, to nije objava 
poput Kur'ana koji se citira (uci). 

Uzviseni kaze: "Red: 'Ako volite Allaha, mene slijedite, pa ce . vas Allah 
zavoljeti i vase vam grijehe oprostiti.'" (Ali Imran, 31) 

Ovaj ajet je sudac svakome onome ko tvrdi da voli Allaha a nedrz.se 
Poslanikovog puta. Takav iznosi lazne tvrdnje u ovome pitanju, a iskreno ce vo jet. 
Allaha sarno kada bude slijedio islamski zakon i Vjerov,esn,kovu, sallallahu al ,h. 
ve sellem, vjeru u svim njegovim rijecima i postupcima. Onaj ko to uc.ni dobit ce 
2k! vise nigo sto trazi, tj. pored ljubavi prema Allahu, i Allah ce ga zavoljet,, Sto ,e 
vece od prve ljubavi. Nije sustina u tome da volis, vec da budes voljen. 

Neki liudi su tvrdili da vole Allaha, dzelle dzelaluhu, pa ih je Allah iskusao ovim 
ajetom. Ko iz iskusenja izade ispravno slijedeci Allahovog Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem, kao blagodat ovoga slijedenja zasluzit ce oprost gnjeha. 

Ovaj ajet je dokaz da je sunnet put koji vodi ka Allahu Uzvisenom, a da sve 
ostalo mimo sunneta biva vraceno onome ko ga cini. 

Uzviseni kaze: "Vi uistinu u Allahovom Poslaniku imate lijep uzor, onome ko 
se nada susretu sa Allahom i Sudnjem danu." (El-Ahzab, 21) 

Ovaj ajet je veliki temelj za povodenje za Allahovim Poslanikom, sallallahu alejh. 
ve sellem, i njegovim izrekama, djelima i stanjima. Zato je Uzvisen. Allah nared.o 
ljudima da na Dan saveza (Bitka na Hendeku, El-Ahzab) uzmu Vjerovjesmka, 
sallallahu alejhi ve sellem, za uzora u njegovomstrpljenju, preporuavanjustrpljenja 
bdijenju, borbi i iscekivanju spasa od Allaha, azze ve dzelle, neka ,e Allahov salavat 
i selam na njega sve do Sudnjeg dana. Zato je Uzviseni onima koj, su se bumb * top 
subili poljuljani u svojoj odlucnosti na dan stranki, rekao: "Vi u.stmuu Allahovom 
Poslaniku imate divan uzor" - tj. zasto se niste za njim poveli i ugledah se n,ega. 

Uzviseni Allah kaze: "Tako mi tvoga Gospodara, nece vjerovati sve dok te ne 
uzmu za sudiju u sporovima svojim, a zatim u dusama svojim ne os,ete t,eskobu 
prema tvojoj presudi i u potpunosti se ne pokore." (En-Nisa, 65) 

Uzviseni Allah kune se samim sobom da niko nece vjerovati sve dok ne bude 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uzimao za suca u svim stvanma. Ono sto 
on presudi je istina i potrebno je tome se podrediti, nutrinom , vanjst.nom Zato 
musliman ne smije osjetiti tjeskobu u dusi, vec se treba u c.,elost, pokont, bez 
oklijevanja, sporenja ili odbijanja. 

Znaj da se Uzviseni Allah nije zakleo samim sobom i Svojim svetim b.cem 
osim na dva mjesta u Svojoj Knjizi, a ovo je jedna od tih zakletvi ko,a govori 



214 



BADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHINA 



o uzimanju njegovog suda, a druga je u rijecima: "Na nebesima je opskrba vasa 
i ono sto vam se obecava. Tako Mi Gospodara neba i Zemlje, to je istina, isto onako 
kao sto vi pricate." (£z-Zarijat, 22-23) Ova druga zakletva odnosi se na pitanje 
opskrbe. U ovome su velike nauke i spoznaje, koje moze pobrojati samo Onaj koji ih 
je dao, najjednostavnija za onoga ko pogleda u njih jeste da su sud i zakonodavstvo 
Allahovo pravo, kao sto je opskrba pravo za roba. Isto tako, tvoj Zastitnik te stvorio 
i opskrbio, pa je zato tvoja obaveza da se podredis samo Njegovoj presudi, da samo 
slijedis Njegov zakon i da samo volis Njegovu vjeru. 

Ovaj ajet je veliki temelj koji govori o obaveznosti povinovanja Allahovom 
i Poslanikovom, sallailahu alejhi ve sellem, sudu, te pokornosti cistom serijatu, 
vanjstinorn i nutrinom. 

Uzviseni Allah kaze: "Ako se budete oko necega sporili, vratite to Allahu 
i Njegovom Poslaniku." (En-Nisa, 59) 

Ucenjaci kazu: "Ovo znaci: Vratite Kur'anu i sunnetu" 

Ovaj ajet jasno razdvaja i dokazuje vracanje na Allahovu Knjigu i sunnet 
Njegovog Poslanika, sallailahu alejhk ve sellem, u svakom sporenju koje se dogodi 
medu ljudima. Ovaj ajet je poput rijeci Uzvisenog: "...oko bilo cega da se razidete, 
presuda o tome pripada AUahu." (Es-Sura, 10) 

Ono o cemu presudu daju Kur'an i sunnet i cemu svjedoce da je ispravno, to je 
istina, a sve sto je suprotno tome je neistina. 

Uzviseni Allah kaze: "Ko se pokorava Poslaniku, pokorava se Allahu." 
(En-Nisa, 80) 

Uzviseni obavjestava o Svome robu i poslaniku Muhammedu, sallailahu alejhi 
ve sellem, da onaj ko se pokorava njemu, pokorava se i Allahu, a ko je nepokoran 
Poslaniku, nepokoran je i Allahu. To je samo zato sto on ne govori po hiru svome, 
vec mu se uistinu daje objava. Zato se u oba Sahiha od Ebu Hurejre, radijallahu 
anhu, prenosi da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem: 
"Ko se pokorava rneni, pokorava se i Allahu, a ko je meni nepokoran, nepokoran 
je i Allahu. Ko se pokorava zapovjedniku, pokorava se i meni, a ko je nepokoran 
zapovjedniku, nepokoran je i meni'" 

Uzviseni kaze: "15, uistinu, upucujes na pravi put, Allahov put." (Es-Sura, 52-53) 
Uzviseni Allah obavjeStava o sustini Poslanikovog, sallailahu alejhi ve sellem, 
poziva, da on poziva na jasni, utrti i olaksani put, a to je vjera islam s kojom je 
On zadovoljan za Svoje robove, naredujuci im da budu postojani u njoj sve dok Ga 

ne susretnu. 

Uzviseni kaze: "I neka se pripaze oni koji se suprotstavljaju Njegovoj naredbi 
da ih ne zadesi kakva smutnja ili da ih ne zadesi bolna patnja." ((En-Nur, 63) 



215 



Selimb. Id el-Hilati 



Uzviseni Allah upozorava one koji se suprotstavljaju naredbi Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a to je njegov put, pravac i sunnet. Sve izreke 
i djela mjere se prema njegovim izrekarna i djelima. Ono sto je u saglasnosti sa tim, 
bit ce prihvaceno, a ono sto je u suprotnosti, odbacuje se i vraca onorne ko ih je 
izrekao ili ucinio, bez obzira o kome se radi- Ko se bude suprotstavljao Poslanikovom 
sunnetu, vanjstinom i nutrinom, na obroncima je propasti koja pogada njegovo 
srce nevjerstvom, licemjerstvom, novotarijom, ili ce takve zadesiti bolna patnja 
na dunjaluku ubistvom, sprovodenjem serijatske kazne, zatvorom i si. A patnja na 
ahiretu je veca. 

Uzviseni kaze; "1 spominjite ono sto se citira u vasim kucama od Ailahovih 
ajeta i mudrosti." (El-Ahzab, 34) 

Uzviseni Allah govori Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellern, suprugama 
da spominju ovu blagodat koja im je posebno podarena u odnosu na druge ljude, 
a ona je objava koja silazi u njihove kuce. 

Vise ispravnih prethodnika protumacilo je spomenutu mudrost kao sunnet. 

To se prenosi od vecine ucenjaka, kao sto kaze imam Es-Safii, Allah mu se 
smilovao, u knjizi "Er-Risale" (str. 78): "Uzviseni Allah spomenuo je knjigu, 
a to je Kur'an. A spomenuo je mudrost, a ja sam cuo od najboljih ucenjaka kako 
govore: 'Mudrost je sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem'" 

U ovu njegovu izreku postoji sumnja, a Allah najbolje zna, jer je Kur'an zikr 
kojeg slijedi mudrost. Allahov zikr je Njegova blagodat stvorenjima tako sto 
ih poducava Kur'anu i mudrosti, pa zato nije dozvoljeno, a Allah najbolje zna, 
da se mudrost ovdje odnosi samo na sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem. 

Ovo zastupa velika vecina komentatora Kur'ana. Allah najbolje zna. 

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni, a hadisi su sljedeci: 

156. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Nemojte me puno zapitkivati, jer su narodi prije vas propali 
samo zato sto su mnogo pitali i razilazili se oko svojih vjerovjesnika. Zato kada vam 
nesto zabranim, klonite se toga, a kada vam nesto naredim, ucinite od toga koliko 
ste u mogucnosti." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Mavodi ga El-Buhari (13/251) - Fethul-Bari; Muslim (1337). 



216 



RAPOST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



Iz hadisa se shvata: 

- Naredba o nezapitkivanju o necemu sto se jos nije desilo iz bojazni da se 
ne objavi kakva nova obaveza ili propis. Mnostvo pitanja vodi u komplikovartost 
i grananje serijatskih pitanja. Time se takoder otvaraju vrata sumnji koja vode 
u mnostvo razilazenja, a koje opet vodi u propast. 

- Obaveza ostavljanja svake zabrane, ukoliko je zabrana kategoricna, jer nema 
nikakve poteskoce u njenom ostavljanju. Zato je zabrana generalna. 

- Izvrsavanje naredenog cesto povlaci za sobom poteskocu. Zato je Allah 
obavezao covjeka da izvrsava naredbe shodno svojim mogucnostima. 

- Potrebno je posvetiti se cinjenju onoga sto je u aktuelnom trenutku vaznije 
u odnosu na ono sto se trenutno ne trazi. 

- Musliman treba ulagati trud kako bi upoznao i naucio Allahove i Poslanikove 
propise, a zatim se potruditi da to shvati, da razumije ono sto Allah zeli, te da se 
posveti prakticiranju toga. Ukoliko se radi o naucnim cinjenicama, potvrdit ce ih 
i vjerovati u njihovu istinitost. Ukoliko se radi o prakticnim stvarima, ulozit tt 
rnaksimalan trud da ih primijeni i izvrsi. 

- Ukoliko interes osobe prilikom slusanja naredbe ili zabrane bude preusmjeren 
na pretpostavke koje se mogu desiti, a i ne moraju, uz udaljavanje od onoga sto 
nalaze ono sto je cuo, onda to ulazi u zabranu. Proucavanje i shvatanje vjere postaje 
pohvaEno samo ukoliko se sprovodi u praksu, a ne s ciljem rasprave, polemike 
i "rekla-kazala" 

157. Od Ebu Nedziha el-Irbada b. Sarije, radijallahu anhu, prenosi se da 
je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odrzao nam je govor od 
kojeg su nasa srca zatreperila, a oci zasuzile. Rekli smo: Allahov Poslanice, kao 
da je ovo oprostajni govor, pa oporuci nam nesto' On rece: 'Oporucujem vam 
bogobojaznost, da budete poslusni i pokorni pa rnakar vam za zapovjednika 
bio postavljen rob. Uistinu, onaj koji pozivi od vas, vidjet ce mnoga razilazenja. 
Zato slijedite moj sunnet i sunnet upucenih i pravednih halifa, cvrsto se za njih 
uhvatite svojim ocnjacima. Mikako ne slijedite novotarije, jer svaka novotarija je 
zabluda."' (Prenose Ebu Davud i Et-Tirmizi i kaze da je da je ovaj hadis hasen-sahih) 

Dokumentaci ja had isa : 

Hadis je sahih li gajriku Biljeze ga Ebu Davud (4607); Et-Tirmizi (2676); 
Ibn Madze (43-44), od Abdur-Rahmana b. Amra es-Sulemija. 



217 



Sel„>,b.-Jtiel-Hilali 



Kazem: Abdur-Rahman b. Amr je tabiin, a od njega prenosi skupina povjerljivih 
prenosilaca. Ibn Hibban ga smatra povjerljivim. 

U tome ga je slijedio Hadzer b. Hadzer kod Ebu Davuda i Ibn Hibban u svome 
Sahihu (5), te Ibn Ebi Asim u "Es-Sunnetu" (32, 57). On je tabiin, a on njega prenosi 
samo Halid b. Misran, a Ibn Hibban ga je proglasio povjerljivim. 

Hadis dolazi iz drugoga pravca od Jahjaa b. Ebi Mutaa koji kaze: "Cuo sam 
El-Irbada b. Sarija", pa je spomenuo slicnu predaju. 
Navodi ga Ibn Madze (42) i El-Hakim (1/97). 

Prenosioci ove predaje su povjerljivi osim Duhajma (hadiski ekspert) koji 
smatra da je predaja od Jahjaa b. Ebi El-Mutaa, a on od El-Irbada, mursel. 

Kazem: Jasno je rekao da je slusao od El-Irbada, a lanac prenosilaca do njega je 
ispravan. Allah najbolje zna. 

Ovaj hadis ima i druge puteve, a vjerodostojan je i pouzdan. Ucenjaci su 
se usaglasili oko njegove vjerodostojnosti i argumentacije njime. Iz ove skup.ne 
izdvojio se samo Ibn El-Kattan el-Fasi, a za odgovor njemu i njegovim sljedbemama 
naci ce se drugo mjesto, insallah. 

Korist: Nisam vidio kroz sve verzije hadisa na koje sam naisao termin koji 
navodi sami pisac "ve in teemmere" (makar vam se postavio), vec u sv.m se navodi 
"pa makar vam abesinski rob bio nadreden" (ve in abden habesijjen). 

Iz hadisa se shvata: 

- Onaj koji savjetuje treba govoriti opcenito i lijepo se izrazavati. 

- Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dat je jezgrovit govor, pa 
zato nije izostavio nijedno dobro a da ga svojim ashabima nije naredio, kao sto nije 
izostavio nijedno do a da ga nije zabranio. U svojoj oporuci objedinio je sve ono sto 
je covjeku potrebno u pogledu dunjiluka i ahireta. 

- Obaveznost bogobojaznosti, a to je Allahova oporuka i prvima i posljednjima 
kojom se primjenuju Njegove naredbe, a izbjegavaju Njegove zabrane. 

- Obaveznost pokornosti zapovjednicima sve dok nareduju pokornost Allahu, 
bez osvrta na njihove izglede i boje koze. 

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, obavijest o razilazenju njegovog 
ummeta na mnogobrojne grupacije. 

- Ispravnost i spas ummeta s postojanjem imama koji ummet vodi na temeljima 
Allahovog zakona. Ummet mu se pokorava sve dok se on pokorava Allahu i sud* po 
Njegovom zakonu. 



218 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



- Upozorenje na uvodenje novotarija u Allahovu vjeru, jer su sve novotarije 
zabluda, zlo i donose svaku vrstu nereda i stete za ummet. 

- Spas u vremenu usamljenosti i razilazenju je u pridrzavanju za Allahovu 
Knjigu i sunnet Njegovog Poslanika onako kako su to shvatali ashabi Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

- Hadis je veliki temelj za argumentiranost menhedza (pravca) zasnovanom 
na postupcima ispravnih prethodnika. To sam posebno pojasnio u svojoj knjizi 
"Limaza ihtertu elmenhedz esselefi" (Zasto sam odabrao selefijski menhedz). 
O koristi i svemu onome na sto ukazuje ovaj hadis govorio sam u zasebnom djelu 

Mevizatu muvedd'in" (Oprostajni govor). 

158. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Svi pripadnici moga ummeta uci 6e u Dzennet 
osim onoga ko to odbije." Prisutni su upitali: 'Allahov Poslanice, a ko odbija?" 
On odgovori: "Ko mi se pokorava, uci ce u Dzennet, a ko mi je nepokoran, on je 
odbio." Prenosi El-Buahri. 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (13/249) - Fethul-BarL 

Iz hadisa se shvata: 

- Allah je stvorio Svoje robove kako bi im se smilovao i uveo ih u kucu Svoje milosti. 

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dostavlja poslanicu od svoga Gospodara. 

- Ko je nepokoran Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, odbija 
Allahovu milost. 

- Suprotstavljanje Allahu i Njegovom Poslaniku bivaju povod za ulazak 
u Vatru. 

- Spas covjeka na dunjaluku i ahiretu ogleda se u dosljednom slijedenju upute 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

159. Od Ebu Muslima (neki su rekli da je on Ebu Ijas) Seleme b. Amra 
b. El-Ekve f radijallahu anhu, prenosi se da je jedan covjek jeo kod Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svojom lijevom rukom, pa mu je Poslanik 
rekao: "J e di desnom rukom." Covjek rece: "Ne mogu" a Poslanik mu re^e; "I ne 
mogao." Samo ga je oholost sprijecila da to ucini i nakon toga vise nije mogao ni 
podici ruku do svojih usta" (Prenosi Muslim) 



219 



SeUmb.tdd-Hilali 



Dokumentacija hadisa: 

Navodiga Muslim (2021). 



Manje poznate rijeci: 

7 we mogao"- ovo je dova protiv ovog covjeka jer se uzoholio i odbio postupiti 
po sunnetu ALlahovog Poslanika. 



I z hadisa seshvata: 

- Obaveznost konzumiranja jeia desnom rukom, a zabrana jedenja lijevom 
rukom bez serijatskog opravdanja. 

- Svaka lijepa stvar cini se desnom rukom, jer je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, volio davanje prednosti desnoj strani u svim stvarima. 

- Suprotstavljanje Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, naiaze 
grijeh, pa je zato Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, protiv njega dovio. 
Njegovo ustrucavanje jedenja desnom rukom bib je iz oholosti i inata. 

- Savjet se upucuje onome ko uzima hranu i pice, bili oni muskarci, zene ili djeca. 

- Dozvoljenost savjetovanja drugoga pred skupinom, ukoliko u tome postoji 
opca korist. 

- Dozvoljenost upucivanja dove protiv onoga ko uradi zabranjenu stvar iz inata, 
oholosti i ustrajavanja u grijehu. 

- Onaj ko se oholi pri primjeni serijatskih propisa, zasluzuje kaznu. 

- Allahova pocast prema Svome vjerovjesniku i robu Muhammedu, sallallahu 
alejhi ve sellem, uslisavanjem njegove dove. 

160. Od Ebi Abdillaha en-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhu, prenosi se da 
je rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 
'Hi cete poravnati svoje saffove, ili ce Allah razjediniti vasa srca.'" (Muttefekun alejhi) 

U Muslimovoj predaji stoji: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
poravnavao bi nase safFove kao da poravnava strijelu sve dok nije vidio da smo to 
shvatili, pa prihvatili od njega. Potom je jednoga dana izasao i stao, te gotovo donio 
tekbir, kad primijeti covjeka isturenih prsa, pa rece: 'Allahovi robovi s poravnajte 
vase safFove, ili ce Allah vasa srca razjediniti.'" 



220 



RADOST POGLEDA KOMEXTAR RlfADUS-SALIHINA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (2/206-207) - Fethul-Bari; Muslim (436). Druga predaja 
kodMuslima-(436, 128) 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na poravnavanje saffova. 

- Dozvoljenost govora izmedu ikameta i stupanja u namaz. 

- Ostvarerkje prijetnje, koja spada u kategoriju prijestupa, a to je razilazenje 
srca. Stoga je poravnavanje saffova vadzib, a nemar prema ovom propisu je haram 

- Potrebno je da imam prije stupanja u namaz poravna saffove klanjaca i to im 
naredi. 

- Obaveza sprovodenja imamovog govora kada naredi poravnavanje saffova, 
jer njihovo poravnavanje upotpunjava namaz. Potpuno obavljanje namaza nalaze 
dosljedno slijedenje imama. 

- Od opcih naznaka koje nosi ovaj hadis su sljedece: 

a) Kod valorizatora serijatskih tekstova iz reda ucenjaka potvrdeno je da postoji 
uska veza izmedu vanjstine i nutrine covjeka, te da prvo ima utjecaj na drugo. Ako 
je prvo dobro, dobro je i drugo, a ako je lose prvo, onda je lose i drugo, iako to 
covjek mozda ne osjeca u dusi, ali to vidi na drugima. 

Ovu vezu potvrduje predaja od Ebu Davuda u kojoj se spominju srca 
i lica. Poslanik, saliahu alejhi ve sellem, koji istirtu govori i potvrden je kao 
istinoljubiv, ukazuje da razilazenje u vanjstini vodi razilazenju srca. Neka nas Allah 
od toga sacuva. 

O ovom poglavlju ima nekoliko hadisa, a oni su: 

1. Hadis od Dzabira b. Semure koji se nalazi kod Muslima u kojem kaze: 
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izasao je pred nas t vidio nas kako 
sjedimo u krugovima, pa je rekao: 'Sta je to je, pa vas vidim u grupice rastrkane?"' 

2. Vjerodostojni hadis od Ebu Sa'lebe el-Husenija kod Ebu Davuda i drugih 
u kome se kaze: "Kada bi se ljudi na putovanju zaustavili na nekom mjestu, razisli 
bi se po klancima i dolinama. 

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao bi: 'Vase razilazenje po 
klancima i dolinama vam je od sejtana.' 

Poslije toga ne bi se zaustavili na nekom mjestu a da svi ne bi bili zajedno, tako 
da se cak govorilo: 'Kada bi se prebacio preko njih kakav ogrtac, sve bi ih pokrio"' 



221 



Sdimb. Mel-Mali 



b) Poravnavanjem saffova suzbijaju se sejtanove spletke i porazava njegova 
vojska. Ovo znacenje pojasnio sam nasiroko u svojoj knjizi "Mekami'us-sejtan" 

c) Poravnavanje saffova ima posebna utjecaj na izgradnju ummeta i spremanje 
za dzihad na Allahovom putu, jer onaj ko se poravnava u safTu, lahko mu je zbiti 
saffove na bojnom poLju koje Allah voli: "Allah voli one koji se u redovima bore na 
Njegovom putu kao da su cvrsta gradevina." (Es-Saff, 4) 

d) Neki serijatski propisi koje osoba smatra sitnicama, a na njima se grade velike 
stvari i ogromna pitanja. U ovome je dokaz neispravnosti novotarije koja kaze da se 
vjera dijeli. na jezgru i ljusku. To sam pojasnio u svojoj knjizi "Delailus-savab fi ibtali 
bid'ati taksimid-dini ila kisrin ve lubab" (Dokazi za pobijanje novotarije o podjeli 
vjere na srz i ljusku). 

161. Od Ebu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "U toku noci 
izgorjela je jedna kuca u Medini i u njoj njen vlasnik i njegova porodica, pa kada 
je to cuo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Zaista je vatra vas 
neprijateij, pa kada htjednete spavati, ugasite je" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (11/85) - Fethul-Bari; Muslim (2016). 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveza gasenja vatre prije odlaska na spavanje. 

- Vatra je neprijatelj, jer steti nasim tijelirna i imecima. 

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vodio je racuna o svome ummetu 
u pitanjima dunjaluka i ahireta. 

162. Takoder, od Ebu Musaa se prenosi da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem: "Vjerovjesnik, salalllahu alejhi ve selem, rekao je: 
'Primjer upute i znanja, s kojima me je Allah poslao, jeste kao primjer (obilne) 
kise koja padne na zemlju (razlicite kvalitete). Dobra (plodna) vrsta zemlje primi 
vodu, te iz nje izraste bujna trava i bilje. Neplodna zemlja primi i zadrzi vodu, 
pa Allah od nje da korist ljudima, te je oni piju, poje (stoku) i (zalijevaju) biljke. 
(Treca vrsta) jesu doline i ponori koji, niti vodu zadrzavaju, niti na njima trava 
raste. To je primjer onoga koji je poducen i upucen u spoznaju vjere Allahove i koji 
se okoristio onim s cime me je Allah poslao, pa ga je spoznao i (druge) poducavao, 
kao i primer onoga koji zbog toga nije ni glavu podigao i nije prihvatio Allahovu 
uputu s kojom sam poslan." (Muttefekun alejhi) 

222 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAL1HTNA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (1/175) - Fethui-Bari; Muslim (2282). 

Iz hadisa se shvata: 

- Mavodenja primjera radi priblizavanja znacenja ljudima je utemeljena stvar. 

- Znanje ozivljava srca kao sto kisa ozivljava zemlju. 

- Zivot ummeta opstoji samo sa serijatskim znanjem: koji god narod bude Iisen 
ovog znanja, on je mrtav, a koji god narod ga prihvati i njime se okoristi, te postupa 
u skladu sa njegovim propisima, to je ziv ummet- 

- Ljudi se po prihvatanju serijatskog znanja razvrstavaju po stepenima. 

Ibn Kajjim el-Dzevzijje, Allah mu se smilovao i knjizi "Miftahu daris-se'ade" 
(1/60-61) kaze; 

"Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, usporedio je znanje i uputu s kojom je 
dosao sa kisom zbog koristi koje proizilaze iz toga, poput zivota, hrane, lijekova 
i ostalih dobrobiti covjeku, tj. sve ovo opstoji zahvaljujuci znanju i kisi. Usporedio 
je srca sa zemljom na koju padne kisa, zato sto je zemlja mjesto koje zadrzava vodu, 
pa iz nje nicu razlicite vrste korisnog bilja. Isto tako, srca prihvataju znanje, pa ona 
sa znanjem daju plod i bivaju cista, tj. o&tuje se blagodat i plod toga znanja." 

Potom je podijelio ljude na tri skupine shodno njihovom prihvatanju znanja 
i spremnosti da ga cuvaju i shvataju njegovo znacenje, izvlace propise iz njega, 
kao i mudrosti i koristi: 

"Prva: Oni koji pamte i shvataju to znanje, shvataju njegova znacenja i iz njega 
izvlace razlicite propise, mudrosti i koristi. Ovakvi su na stepenu zemlje koja 
prihvata vodu, tj. oni su na stepenu cuvanja. Iz te zemlje nice rastinje i bilje, sto 
predstavlja shvatanje saznanja, spoznaju i izvlacenje propisa koji su na stepenu 
davanja rastinja i bilja uz pomoc vode. Ovo je primjer hadiskih eksperata, islamskih 
pravnika, onih koji se bave predajama i proucavaju ih. 

Druga: Oni koji pamte znanje, oni kojima je darovano njegovo cuvanje i prenosenje, 
ali im nije podareno shvatanje njegovih znacenja, kao ni izvlacenje razlicitih oblika 
mudrosti i koristi iz njega. Oni su poput onoga koji uci Kur'an i pamti ga, pazi na 
izgovor njegovih harfova, ali mu od Allaha nije podareno posebno shvatanje. 

Ljudi se uveliko razlikuju po shvatanju onoga sto dolazi od AlEaha i Njegovog 
Poslanika. Mozda jedna osoba iz teksta shvati jedan ili dva propisa, a druga stotinu 
ili dvije stotine. Ovakvi su poput zemlje koja je zadrzala vodu ljudima, pa su je 
oni koristili na razlicite nacine: jedan je koristi za pice, drugi za navodnjavanje, 
a treci za sjetvu. 

223 



Selimb. idel-Hilali 



Ove dvije skupine su sretnici, prvi imaju veci stepen i veci ugled: "To je Allaho** 
blagodat koju On daje kome zeli, a Allah je Vlasnik velikoga obilja." (El-Dzumu a, 4 

Treca skupina: To su oni koji znanje ne pamte i ne shvataju, ne prenose i r.i 
poimaju. Oni su poput zemlje koja je ravna, gola, neplodna i koja ne zadiiava vodu 
To su nesretnici. 

Prve dvije skupine imaju zajednicko ucesce u znanju i edukaciji, svaka prerm 
onome sto prihvati i do cega dode. Prva poznaje termine Kur'ana i pamti ih, a drut; 
zna njegova znacenja, propise i nauke. 

Treca skupina nema ni znanja ni edukacije. To su oni koji se nisu okoristil 
Allahovom uputom i nisu je prihvatili. Ovakvi su gori od stoke, oni su gorivc 
u Dzehennemu. 

Ovaj casni i veliki hadis govori o pocastima znanja i poucavanja, veiicin? 
njegovog stepena i o nesreci onoga ko nije svrstan medu one koji ga traze. U ovor. 
hadisu navode se vrste ljudi s obzirom na njihovu nesrecu i srecu, te podjela Oni 
koji su sretni na: one koji prednjace u dobru i koji su Allahu privrzeni, te one 
umjereno sretne. 

U ovom hadisu je naznaka da je ljudima potrebno znanje kao sto im je 
potrebna kisa, pa cak je i vise, jer kada izgube znanje, oni su poput zemlje na 
koju nije pala kisa. 

Imam Ahmed kaze: "Ljudima je potrebno znanje vise nego sto su im potrebr.. 
hrana i pice, jer hrana i pice potrebni su im u jednom danu jedanput ili dvaput. : 
znanje im je potrebno sa svakim udisajem i izdisajem." 

163. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je AUaho-. 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Primjer mene i vas je kao primjer covjeka ko: 
potpali vatru pa skakavci i leptiri pocnu u nju upadati, a on ih od nje odvraca. h 
vas drzim za vase pojaseve da ne padnete u vatru, all vi se izmicete iz mojih ruku. 
(Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2285). 



Iz hadisa se shvata: 

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, briga i samilost prema svome ummetu 
tako sto im je ukazao na cinjenje djela od kojih ce imati korist i upozorio ih je na sve 
vrste zla kako bi ga se klonili. 



224 



RADOST PQGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUWNA 



- Mnogi ljudi su neznalice, jer njihova shvatanja su ogranicena, pa tako ne mogu 
dokuciti sustinu stvari. Tako brzo bivaju obmanjeni onim sto vide, osim onoga ko 
se prosvijetli svjetlom vjerovjesnistva. 

- Ljudi hrle za vidljivim ljepotama ovodunjaluckog zivota, a u tome je propast 
zanjih. 

164. Takoder, od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, naredio oblizivanje prstiju i posude nakon jela, i rekao: 
"Vi ne znate u kojima od njih je blagoslov." (Prenosi ga Muslim) 

U drugoj njegovoj predaji stoji: "Kada nekom od vas ispadne zalogaj, neka ga 
uzme i neka ukloni smetnju koja se na njemu nalazi, a zatim neka ga pojede ne 
ostavljajuci ga sejtanu. Neka svoju ruku ne brise maramicom sve dok ne oblize 
svoje prste, jer uisttnu ne zna u kojem dijelu njegove hrane je blagoslov (bereket)" 

U sljedecoj predaji stoji: "Zaista sejtan prisustvuje svakom vasem poslu, pa cak 
i prilikom objedovanja. Kada nekome od vas ispadne zalogaj, neka sa njega otkloni 
smetnju i neka ga pojede i ne ostavlja sejtanu." 

Dokumentadja hadisa: 

Navodi ga Muslim (2033). 

Druga predaja kod Muslima (2033 - 134). 

Treca predaja kod Muslima (2033-135). 

Iz hadisa se shvata: 

- Hrana ko)u Covjek jede sadrzi bereket, a on ne zna u kojem dijelu hrane se 
bereket nalazi. 

- Covjek je duzan da nastoji pronaci ovaj bereket, jer ukoliko bereket bude 
odstranjen, covjek nece imati nikakve koristi, pa makar zadobio eitav dunjaluk sa 
svim bogatstvima. 

- Podsticaj lizanja prstiju i posuda. Time se £uva blagodat i postize skromnost. 

- Uzimanje hrane koja padne na zemlju nakon sto se ocisti od prljavstina i tada 
ce se pojesti i nece ostavljati, jer se ostavlja njem zapostavlja blagodat i cini oholost, 
naravno ovako ce postupiti ukoliko postoji mogucnost da se ocisti i ukoliko hrana 
nije pala na necisto mjesto. 

- Pocvrda postojanja sejtana i obavijest o njihovom svijetu. 

- Sejtan prati covjeka u svim njegovim poslovima i postupcima. Kada covjek 
bude nemaran prema Allahovom putu, sejtan njime ovlada. 



225 



Selimb. Idtt-Hilak 



- Musliman se bori protiv sejtana na svaki nacin i ne ostavlja im nijednu korist 
od sebe. 

- Islamski serijat pojasnjava sustinu onoga cime se priskrbljuje korist i otklanja 
steta, razliku od ljudskih intuicija i obicaja. 

- Islamski serijat jasno se manifestuje po suprotstavljanju onorne oko cega su 
se ljudi bespravno usaglasili u vidu ostavljanja hrane (koja padne na zemlju pilikorr. 
objedovanja) smatrajuci je prljavom i bojeci se bolesti. 

■ Islam je vjera cistoce i zastite od neugodnosti i prljavstina. Zato je podstakac 
da se ukloni ono sto se zakaci za ispadnuti zalogaj. Islam je sredina izmedu 
pretjerivanja i nemara. 

165. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Allahov 
Poslanik, saliailahu alejhi ve seHern, odrzao nam je poucno predavanje i rekao: 
'O ljudi, vi cete svi biti iskupljeni pred Allahom UzviSenim, bosi, goli i neobrezani: 
'Kao sto smo poceli prvo stvaranje, vratit cemo ga, to je obecanje kojim smo se 
obavezali, a Mi cemo to sigurno uciniti.' (El-Enbija, 103) Uistinu, prvi covjek koji 
ce na Sudnjem danu biti obucen je Ibrahim. Zaista ce neki od mojih sljedbenika 
biti dovedeni, pa ce ih meleki povesti ka Dzehennemu, pa cu ja reci: 'Gospodaru. 
moji drugovi!' Reci ce se: 'Ti ne znas sta su oni radili poslije tebe! A ja cu tada reci. 
kao sto je rekao dobri rob: % sam protiv njih bio svjedok dok sam bio medu njima 
- do rijeci: A Allah je mocan i mudar' (El-Maide, 117-118). A zatim 6e se meni 
ve6i: 'Oni su se odmetnuli odmah nakon tvoje smrti." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (6/286-287) - Fethul-Bari; Muslim (2860, 58). 

Manje poznate rijeci: 

"Dohri rob" - Isa, alejhis-selam. 

1 / hadisa se shvata: 

- Sva stvorenja bit ce iskupljena pred Allahom Uzvisenim, bosa i gola, kao sto 
ih je stvorio prvi put. Ovim se pojasnjava da ljudima na ahiretu nece koristiti imeci 
koje su brizljivo sakupljali i cuvali na dunjaluku, sve ce to ostatt iza njih, a na ahiretu 
ce im koristiti samo dobra djela koja su cinili. 

- Allahovo obecanje ce doci, jer Allah nece iznevjeriti obecano. 

- Odjeca je blagodat od Allaha kojom covjek pokriva svoja stidna mjesta. 



226 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RifADUS-SALIHINA 



- Vrijednost posJanika Ibrahima, alejhis-salatu ves-selam, a on je prvi koji ce 
biti zaodjenut u odjecu na Sudnjem danu. 

- Kaznjavanje sljedbenika novotarija koji su promijenili Allahovu vjeru. Svako 
ko to ucini, zasluzuje kaznu. 

- Nece koristiti deklarativno pripisivanje Allahovom Poslaniku, sallallahu 
alejhi ve sellem, ukoiiko to ne bude popraceno prakticiranjem njegovog sunneta 
i pridrzavamem za njegovu uputu. 

- Pod "drugovima" ovdje se misli na otpadnike iz reda beduina u cijim se srcima 
nije ustalio iman. A sto se tice iskrenih ashaba, kao sto su deseterica obradovanih 
Dzennetom, i prvijenaca iz reda muhadzira i ensarija, oni su se borili protiv 
otpadnika svojim zivotima i imecima. Borili su se protiv nevjernika svojim sabljama 
i ostricama svoga oruzja i jezicima dokrajcivali sumnje onih koji su zastranili, sve 
dok nisu preselili svome Gospodaru cvrsto se drzeci sunneta svoga Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem. 

166. Od Ebu Seida Abdullaha b. MugafFela, radijallahu anhu, prenosi se da je 
rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je bacanje kamencica 
rekavsi: 'Oni ne mogu ubiti ulov i raniti neprijatelja, vec samo mogu izbiti oko 
i slomiti zub."' (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji stoji: "Jedan rodak Ibn MugafFela bacao je kamencice, pa mu 
je to ovaj zabranio rekavsi: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio 
je bacanje kamencica i rekao: 'Oni ne mogu pogoditi ulov.' Zatim je njegov rodak 
ponovo poceo bacati, a Ibn Mugaffel mu rece: ' Ja ti govorim da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, to zabranio, a ti ih ponovo bacas!? Od sada s tobom vise 
nikada necu progovoriti!" 

Dokumentacija hadisa: 

Biljezi ga El-Buhari (10/599) - Fethul-Bari; Muslim (1954). 

Druga verzija kod Muslima (1954, 56). 

Iz hadisa se shvata: 

- Zabrana bacanja kamencica, jer od toga nema nikakve koristi, vec se moze 
nastetiti drugima. 

- Islam zabranjuje svako djelo od kojeg nema koristi ill koje nanosi stetu 
muslimanima. U to spada igranje u kome ima uznemiravanja, a nema nikakve 
koristi. 



227 



Sclimb. Idei-Hiltili 



- Velicina neprikosnovenosti muslimana. Zato serijat uzima predostroznost da 
tu neprikosnovenost sacuva svakim sredstvom i sacuva ga od zla i stete. 

- Obaveza je onome koji vidi djelo suprotno serijatu da upozori onoga ko ga cini 
i da ga poduci. Ne treba, takoder, biti grub prema njemu osim poslije pojasnjenja, 
uspostavljanja dokaza i namjernog suprotstavljanja. 

- Dozvoljenost izbjegavanja novotara, ostavljaca sunneta i grjesnika sve dok ne 
ostave svoja ruzna djela. 

- Dozvoljeno je sa novotarima zastalno prekinuti svaki oblik komunikacije. 

- Allahova vjera je draza vjerniku od njega samoga, roditelja, djeteta, rodaka, 
prijatelja i svih ostalih ljudi. 

167. Od Abisa b. Rebkea prenosi se da je rekao: "Vidio sam Omera 
b. El-Hattaba, radijallahu anhu, kako ljubi Crni kamen (El-Hadzeru3-Esved) 
govoreci: '}a znam da si ti kamen i da ne koristis niti stetis. Da nisam vidio 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako te ljubi, ne bih te poljubio!'" 
(Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Mavodi ga El-Buhari (3/475) - Fethul-Bari; Muslim (1270). 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveznost slijedenja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u svemu sto je 
propisao svome ummetu, pa makar ne mogli pojmiti mudrost doticnog propisa. 

- Ibadeti (obredoslovlja) su precizirani i ograniceni serijatom, te ih je potrebno 
dosljedno prakticirati. 

- Davanje prednosti predajama nad razumom. 

- Ljubljenje Crnog kamena je vjerovjesnicki sunnet. 

- Veliko nastojanje ashaba da jedinstveno slijede Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem. 

- Cisto ispovijedanje tevhida Gospodaru od strane ashaba, radijallahu anhum, 
jer korist i stetu pripisuju jedino Allahu Uzvisenom. 

- Sve sto je mimo Allaha ne moze ni nastetiti ni dati neku korist, makar bilo 
respektovano, 



228 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RUADUS-SAFJH/NA 



Poglavlje sedamnaesto 

OBAVEZA POKORAVANJA PRESUDI UZVlSENOG ALLAHA 

I §TA TREBA RECl ONAJ KOJI BUDE POZVAM TOME 

ILI MU SE NAREDI DOBRO, A ZABRANI ZLO 

Potrebno je predati se Allahovoj presudi vanjstinom i nutrinom, bez 
suprotstavljanja, oklijevanja, opiranja, sporenja, jer je to dokaz cistoga imana. 

Uzviseni Allah kaze: "Tako mi tvoga Gospodara, oni nece vjerovati sve dok te 
ne uzmu za sudiju u sporovima svojim, a zatirn u svojirn dusma ne osjete tjeskobu 
zbog tvoje presude i dok se u potpunosti ne pokore." (En-Nisa, 65) 

Tumacenje ovoga ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o naredbi ocuvanja 
sunneta i njegovih adaba- 

Uzviseni kaze: " Vjernici treba samo da kazu, kada se pozovu Allahu i Njegovom 
Poslaniku, da presudi medu mima: 'Slusamo i pokoravamo se.' Takvi ce postici 
ono sto zele." (En-Nur, 51) 

Uzviseni Allah obavjestava o osobini vjernika koji se odazivaju Allahu 
i Njegovom Poslaniku, koji ne zele neku drugu vjeru osim Allahove Knjige i sunneta 
Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Oni slusaju i pokoravaju se i zato ih 
je Allah Uzviseni okarakterisao kao one koji ce postici sto zele i koji ce biti spaseni 
od strahota. 

Od mnogobrojnih hadisa o ovome jeste i hadis Ebu Hurejre koji je spomenut 
na pocetku prethodnog pogiavlja, kao i drugi hadisi. 

Poslanik, sallallahu aie)hi ve sellem, kaze: "Nemojte me mnogo zapitkivati." 
Komentar i dokumentacija ovog hadisa navedeni su pod brojem 156. 

168. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kada je 
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, objavljen ajet: 'Allahu pripada 
sve sto je na nebesima i na Zernlji. Ako budete iznosili ono sto je u vasim dusama 
ili budete skrivali, Allah ce vas za to obracunati' (El-Bekare, 284), to se ucinilo 
njegovim ashabima teskim, pa su mu dosli, sjela na koljena i rekli: 'Allahov Poslanice! 
Dobili smo u obavezu da obavljamo djela koja mozemo, kao sto su narnaz, post, 
dzihad i milostinja. Sada ti je objavljen ovaj ajet i to nismo u stanju.' Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Zar zelite da kazete sto su govorili pripadnici 
dviju Knjiga prije vas: 'tujemo i ne pokoravamo se!' Ne, nego recite: 'Cujemo i 



229 



Setimb.lttd-Hitali 



pokoravamo se, od Tebe trazimo oprosta, nas Gospodaru, i Tebi se vracamo.* Kada 
su to ljudi prihvatili i jezikom izgovorili: 'Cujemo i pokoravamo se, od Tebe trazimo 
oprosta, nas Gospodaru, i Tebi se vracamo! Allah objavi sljedeci ajet: Toslanik 
vjeruje u ono sto mu je objavljeno od njegovog Gospodara, a i vjernici, svi vjeruju u 
Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige i Njegove poslanike. Mi ne pravimo razliku 
ni izmedu jednog od Njegovih poslanika, i govore: 'Cujemo i pokoravamo se. 
od Tebe trazimo oprosta, nas Gospodaru, i Tebi se vracamo' (El-Bekare, 285). Postc 
su to uclnili, Allah je derogirao ovaj ajet i objavio: Allah ne zaduzuje dusu osim onim 
sto moze podnijeti. Njoj pripada dobro koje uradi, a i zlo koje uradi. Gospodaru 
nas, nernoj nas kazniti ako zaboravimo ili pogrijesimo.' Zatim im je rekao: 'Da : 
'Gospodaru nas, nemoj nas natovariti onim sto ne mozemo podnijeti! pa je rekao: 
'Da'; 'Oprosti nam, primi nam pokajan je, smiluje nam se. Ti si nas Zastitnik i pomozi 
nas protiv naroda nevjernickog' (El-Bekare, 286), rekao je: 'Da.' (Prenosi Muslim) 



Dokumentacija hadisa; 

Navodi ga Muslim (125). 



Manje poznate rijeci: 

"Derogacija, ponistavanje" - u ovom hadisu oznacava uklanjanje nejasnoce 
iz prvoga ajeta i pojasnjavanje onoga sto se zeli reel. Ispravni prethodnici su 
ogranicavanje, poblize odredivanje, izuzimanje i pojasnjenje nejasnoga nazivali 
neshom (derogacijom). 

Nesh u definiciji metodologicara islamskog prava oznacava ponistavanje 
serijatskog propisa potvrdenog prethodnim dokazom sa dolazecim serijatskim 
dokazom. 



Iz hadisa se shvata: 

- Duboko shvatanje ashaba, radijallahu anhum, njihova visoka pozicija i obilno 
znanje pri shvatanju Allahovog i Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, govora. 

- Ashabi su se brzo i blagovremeno odazivali Allahovim i Poslanikovim 
naredbama i primjenjivali ih u praksu. 

- Pokornost i podredenost Allahu su razlog olaksanja i pomoci. 

- Ashabi su bili uvjereni da ce biti kaznjeni za ono sto ne mogu od sebe odbiti, 
poput misli. Zato su to smatrali onim sto se ne moze podnijieti. Kada su proucili ajet 
i njihova se srea sa njim smirila, njihovi jezici se njemu podredili, i tjelesni organi 
u potpunosti predali, Uzviseni Allah im je pojasnio da za misli i nasumicne ideje 
nece biti kaznjeni, vec se to odnosi na cvrste odluke i namjere. 

230 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SALlHINA 



Cvrste odiuke oznacavaju ono s cime se duse smiruju i na cemu ustrajavaju, a 
one su dvovrsne: 

a) One koja su djela srca, kao sto je sumnja u Allahovo gospodarstvo, jednodu, 
vjerovjesnistvo ili prozivljenje. Za sve ovo covjek ce biti odgovoran i kaznjen. Sa 
ovakvim neispravnim djelima srca postaje nevjernik ili licemjer. 

Isto se odnosi na ljubav prema onome sto Allah mrzi i mrznju prema onome sto 
Allah voli, te oholost, samodopadljivost, pakost i ruzno misljenje o muslimanima 
bez ikakve osnove koja to nalaze. 

b) One koji nisu djeia srca, vet djela tjelesnih organa, kao sto su krada, pijenje 
alkohola i zinaluk. Ukoliko covjek u tome ustraje i bude imao cvrstu nakanu, 
onda se ovakva djela srca prikljucuju prvoj vrsti, jer se putem njih ispoljava 
ljubav prema onome sto Allah mrzi ili prema onome sto izaziva Allahovu srdzbu. 
Dusevna smirenost sa ovakvim djelima priprema tjelesne organe da cine ovakva 
upropastavajuca djela kada budu u mogucnosti da ih cine ili kada se osame. 

Ovo se moze podrzati i vjerodostojnim rijecima Allahovog Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem: "Grijeh je ono od cega osjecas nelagodnost u svojim prsima 
i prezires da za to ljudi saznaju." Allah najbolje zna. 

- Obaveza suprotstavljanja ehlul-kitabijama, upozorenje na slijedenje njihovih 
obicaja i njihovog ponasanja u izrekama i djelima. 

- Mogucnost derogacije u Kur'ani-kerimu, a odnosi se na obavezujuce 
propise. 

- Ispravni prethodnici imali su razli£ita misljenja u vezi sa derogacijom ili 
vazenjem propisa prvog ajeta koji je naveden u hadisu. 

Misljenje koje ja preferiram, poslije detaljnog proucavanja i iscitavanja 
miiljenja i dokaza mufessira, jeste da je ajet i dalje ostao vaziti i da nije derogiran, 
shodno shvatanju metodologicara islamskog prava (usulisti). Pojasnjenje za to 
glasi: Uzviseni Allah obavjestava da ce ih obra^unati za ono sto iznesu u javnosti 
ili Sto skriju, sto zapravo podrazumijeva Njegovo savrseno znanje o onome sto 
Mjegovi robovi kriju u svojim prsima ili rade u javnosti, Njegovom znanju ne 
moze promaci nijedna njihova situacija, i On je s ovim upoznao Svoje robove 
rekavsi: "On oprasta kome hoce, a kaznjava koga hoce'J cime Uzviseni sprovodi 
Svoju pravdu i daje Svoje obilje, tj. oprasta kome zeli iz Svoga obilja i blagodati, a 
kaznjava pravedno koga zeli. 

Shodno ovome, ajet ne nalaze kaznjavanje za same misli i ideje, vec nalaze 
obraeun koji je opcenitiji od kazne, a ono sto je generalno ne iziskuje ono Sto je 
poblize odredeno. 

Ovo misljenje zastupao je predvodnik svih mufessira Ibn Dzeriri et-Taberi u 
svome Tefsiru, kao i sejhul-islam svojoj knjizi "Dekaik" a potom je rekao (1/250): 

231 



Sdimb. IHd-tiilali 



"Prema tome, propis ajeta ostao je vaziti i nije derogiran, a ispravni prethodnic. 
koji su rekli da je derogiran narednim ajetom, pod time su mislili na poja£njenje 
njegovog znacenja." To se naziva derogacijom u jeziku ispravnih prethodnika. 
isto kao sto su izuzimanje nazivali derogacijom (nesh). 

- U ovome hadisu je velika naznaka da se zadrzavanje samo na arapskom jeziku. 
tj. iskljucivom poznavanju arapskog jezika, ne smatra dovoljnim za shvatanje ono^a 
sto Ailah i Njegov Poslanik govore. Ovi ashabi bili su najrjecitiji i njihov govor bio 
je izrazito stilski oblikovan, ali im je, ipak, ovaj ajet bio nejasan sve dok im ga Allah. 
iz Svoje miiosti i pocasti, nije pojasnio. 



Poglavlje Gsamnaesto 
ZABRANA UVOBENJA NOVOTARIJA 

Bid'at oznacava novouvedeni pravac u vjeri kojim se oponasa serijat i kojim se 
nastoji pribliziti Allahu, medutim, za njegovu ispravnost ne postoji vjerodostojan 
serijatski dokaz u osnovi ili po opisu. 

Mnogobrojni su dokazi iz Kur'ana, sunneta i izreka ispravnih prethodnika koji 
ukazuju na pokudenost novotarije, upozoravaju na nju i zabranjuju priblizavanje 
njenim granicama, jer su novotarije vjesnik sirka. Novotarije su draze sejtanu od 
nepokornosti i grijeha, jer se za grijeh moze pokajati, dok novotarije ispunjavaju 
svaki segment covjekovog zivota, isto kao sto bjesnilo u potpunosti ovlada svakom 
zilom i zglobom zarazenog covjeka. 

Uzviseni kaze; "A sta ima poslije istine osim zabluda." (Junus, 32) 

Istina i zabluda su dvije suprotnosti koje se ne mogu sastaviti, niti imaju slicnosti. 
Udaljavanjem od istine, covjek zapada u zabludu. Istina oznacava spoznaju upute 
Kur'ana i sunneta, shodno shvatanju ispravnih prethodnika sa dokazom, tekstualno 
ili dedukcijski (izvlacenjem propisa). 

Uzviseni kaze: "Mi u Knjizi nista nismo izostavili." (El-En'am, 38) 

Uzviseni Zastitnik obavjestava u Kur'ani-kerimu da on sadrzi sve sto je ljudima 
potrebno u pitanjima upute i to tekstualno, semanticki ili indirektnim ukazivanjem. 
Kur'an sadrzi cjelokupne postavke na koje se vraca rnudztehid, a na njima zastaje 
muktesid (onaj koji nema znanje poput mudztehida). U to spada takoder i sunnet, 
jer on pojasnjava Kur'an, a onome sto je predmet pojasnjavanja neophodno je 
stalno pojasnjenje. 

Uzviseni kaze: "Ako se budete oko neiega sporili, vratite to Allahu i Poslaniku" 

(En-Nisa, 59), tj. Kur'anu i sunnetu. 



232 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIIADUS-SALIH/NA 



Tumacenje ovog ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o naredbi cuvanja 
sunneta. 

Uzviseni kaze: "I ovo je Moj ispravni put, pa ga slijedite, a nemojte slijediti 
stranputice, pa cete skrenuti sa Njegovog puta." (El-En am, 153) 

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima vjernicima da se drze zajednice, 
a zabranjuje im razilazenje i cjepkanje u sekte. Onaj ko bude zelio zajedniStvo, ici ce 
putem istine, a taj put je jedan i ne moze se pretvoriti u vise pravaca ili promijeniti. 
Onaj ko bude slijedio stranputice, mimoici ce ga uputa i zaokupirat ce ga strasti 
i zablude. Utjecemo se Allahu od pritajene smutnje. 

Uzviseni kaie: "Red: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, pa ce vas Allah zavoljeti 
i vaSe grijehe vam oprostiti." (AH Imran, 31) 

Tumacenje ovog ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o naredbi cuvanja 
sunneta. 

Ajeti o ovome poglavLju su mnogobrojni i poznati, a takoder i hadisi su 
mnogobrojni i poznati, a mi cemo se ograniciti na neke od njih: 

169. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla; "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern; 'Ko uvede u ovu nasu vjeru ono sto nije od nje, 
to se odbacuje.'" (Muttefekun alejhi) 

U predaji kod imama Muslima stoji: "Ko uradi kakvo djelo koje nije u skladu sa 
nasom vjerom, ono se odbacuje." 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (5/301), Fethul-Bari; Muslim (1718). Ovaj hadis je jedan 
od temelja islama, zato ga je potrebno upamtiti i obznaniti, jer predstavlja veliko 
temeljno pravilo za opovrgavanje uvedenih novotarija. 

Mnogobrojni su komentari ucenjaka o pojasnjenju ovoga hadisa. 

Iz hadisa se shvata: 

- Uvedene sU'ari se odbacuju. Onome koji uvodi novotarije, Allah na Sudnjem 
danu nece pridavati nikakvog znacaja. 

- Hadis pojasnjava da su uvedene stvari novotarije, a da je svaka novotarija 
zabluda, cime se temeljno opovrgava podjela novotarije na dobru i losu. 

- Svi zabranjeni ugovori su neispravni, a takoder i plodovi koji iz njih proizlaze, 
jer neispravno je sve sto je sazdano na neispravrtosti. 



233 



Scltnib. Idei-Hllati 



- Neispravna nagodba nije vazeca, a ono sto se na taj nacin uzrne. 
potrebno je vratiti. 

- Neki ljudi tvrde da su novotarije koje se odbacuju upravo one koje su u koliziji 
sa postavkama vjere njenim opdim temeljima i cjelokupnim pravilima, rnedutim. 
ukoliko uvedenoj stvari svjedoci neki opci temelj, ilL se moze svrstati pod jedan od 
njenih propisa, onda se ne smatra novotarijom. 

Ova fikcija moze se pobiti predajorn koju navodi Ebu Ja'la u svome Musnedu 
(4594) i Ebu Awane (4/18) sa ispravnim lancem prenosilaca: "Ko uvede u ovu nasu 
vjeru ono sto nije u njoj, odbacuje se" tako da ovaj hadis ima tri vjerodostojne 
predaje u kojima se kaze: "...ono sto nije od nje", "...ono sto nije u skladu sa njom", 
"...i ono sto nije u njoj" 

Prva verzija je opcenitija u pogledu odbacivanja zato §to obuhvata i temeli 
i nacin, dok je druga poblize odredenija u pogledu nacina i opisa, dok treca 
najpodrobnije pojasnjava i utemeljuje, jer sve §to nije od vjere po svome temelju. 
opisu i poblizem odredenju, odbacuje se. 

Takoder, neophodno je spomenuti da shvatanje ovoga hadisa od strane 
ispravnih prethodnika ukazuje na negiranje uvedene stvari, svejedno bilo to 
u osnovi r po opisu ili ostavljanju. Allah daje obedanja i prijetnje. 

170. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Kada bi Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, drzao govor, oci bi mu pocrvenile, podigao bi 
svoj glas i pojacao srdzbu kao da upozorava na neprijatelja, pa bi rekao: 'Neprijateli 
ce vas napasti ujutro ili navecer.' Zatim bi rekao: 'Ja sam poslat, a izmedu mene 
i Sudnjeg dana je koliko izmedu ova dva prsta" sastavio bi kaziprst i srednji prst. 
pa bi rekao: "Najbolji govor je Allahova Knjiga, najboija uputa je Muhammedova. 
sallallahu alejhi ve sellem, uputa. Najgore stvari su novotarije, a svaka novotarija 
je zabluda' Zatim bi rekao: 'ja sam preci svakom vjerniku od njega samoga sebi. 
Onaj ko ostavlja imetak (nakon smrti), neka ga ostavi svojoj porodici, a ko umre a 
ostane mu dug ili djeca, to pripada meni i ja cu se za njih brinuti.'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (867). 

Iz hadisa se shvata: 

- Pojasnjenje stanja onoga koji drzi govor i savjetuje svoj narod, jer on vidi ono 
sto ne vide obicni ljudi. 

- Hattb se obraca ljudima shodno njihovom stanju i upozorava ljude shodno 
velicini njihovog nemara ili zapostavljanja propisa islama. 

234 



RADOST POGLEDA KOMENTAR Rl/ADUS-SALIHJNA 



-Potrebnojeobracatiseijudimashodnonjihovimintelektualnimsposobnostima 
: ukazivati im na opasnost i posljedice njihovih postupaka shodno mogucnostima 
njihove percepcije. 

- Dozvoljenost iskazivanja emocija prilikom obracanja ljudima kako bi se sto 
bolje pojasnilo i ljudima priblizilo ono o cemu se govori. 

- Sunnet je da hatib kaze "emma ba'de" (a zatim...)- 

- Poslanikova, sallallahu aiejhi ve sellem, briga i samilost prema svome 
umrnetu. 

- Najbolje cime se covjek moze zaokupirati jeste Allahova Knjiga i sunnet 
Njegovog Poslanika. 

- Obaveza zabranjivanja novotarija, upozoravanje na njih i ukazivanje da su 
novotarije ocito zlo i zabluda. 

- Obaveza skrbljenja o jetimima i nemocnim iz zajednickog trezora 
muslimana. 

- Vode vode brigu o jetimima i nemocnima. 

- Utemeljenost nasljedivanja. 

- Pojasnjenje blizine Sudnjeg casa, tj. da ce Sudnji cas doci nakon Vjerovjesnika, 
sailallahu aiejhi ve sellem. Ovo upozorenje treba da probudi one koji su se uspavali 
i da skrene paznju nemarnima koji dolaze svijesti tek kada dodu nadomak kabura. 

Od El-Irbada b. Sarije, radijallahu anhu, prenosi se hadis koji je prethodno 
naveden u Poglavlju o cuvanju sunneta. Njegova dokumentacija i komentar su pod 
brojem 157 u Poglavlju o cuvanju sunneta. 



Poglavlje devetnaesto 
KO UVEDE LIJEP ILI RU^AN OBICAJ (SUNNET) 

Potrebno je ocuvati ispravni sunnet, pozivati u njega, ozivljavati zapostavljeni 
sunnet i siriti ga medu muslimanima, a sve ovo predstavlja lijepi sunnet (obicaj), 
a sve sto je suprotno tome predstavlja novotarije. Lijepi sunnet nije, kao sto mnogi 
priudeni misle, u smislu dobre novotarije, jer ona u serijatu nema nikakve uloge 
niti traga. 

Uzviseni kaze; "Oni koji govore; 'Gospodaru nas, podari nam u suprugama 
nasim i potomstvu nasem radost ociju i ucini nas predvodnicima bogobojaznih." 
(El-Furkan, 74) 

235 



Se&mhJid-HM 



Uzviseni Zastitnik obavjestava o robovima Milostivog, pa kaze da Ga oni mole da 
iz njihovih kicrni tzvede potomstvo koje ce Mu se pokoravati i jedino Njega obozavat: 
ne pripisujuci Mu nista, pa ce tako njihove oci radost osjetiti. Takoder, oni vole da 
vide svoje supruge kao pokorne Allahu Uzvisenom. Takoder, vole da njihov ibadet 
bude vezan za ibadet njihove djece i supruga, te da njihova uputa bude prelazna na 
druge u smisiu koristi. U tome je, naravno, veca nagrada i bolja su ishodista. 

Uzviseni kaze: "I Mi smo ih ucinili predvodnicima koji upucuju s Nasom 
naredbom." (El-Enbija, 73) 

Uzviseni Allah obavjestava o povorci pravovjernih, Ibrahimu, aiejhis-selam, 
i njegovom potomstvu. Njihov istinski Zastitnik odredioje da onibudu vode upute 
koje ljudi slijede zato sto, Allahovom dozvolom, pozivaju ka Allahu, a, takoder, 
ista je situacija i sa onim koji kao pravovjeran slijedi vjeru Ibrahima. 

171. Od Ebu Amra Dzerira b. Abdullaha prenosi se da je rekao: "Pocetkom dana 
bili smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa dode jedna grupa 
ljudi odjevenih u oskudnu odjedu od istkane vune, koja je imala prorezan otvor za 
glavu, ili u ogrtacima, sa objesenim sabljama; bili su vedinom, odnosno svi su bili 
iz plemena Mudar. Lice Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izmijeni se 
kada vidje njihovu neimastinu, pa ude, a zatim izade, pa onda naredi Bilalu da prouci 
ezan i ikamet Nakon namaza ustade da odrzi govor i rece: 'O ljudi, bojte se vaseg 
Gospodara koji vas je stvorio od jednog covjeka' - do kraja ajeta - 'Allah vas uistinu 
nadzire' (En-Nisa, 1}, a zatim je proucio aj et iz sure El- Hasr: 'O vi koji vjerujete, bojte 
se Allaha i neka dusa gkda sta je pripremila za sutra' (El- Hasr, 18) . Neka dij eli covjek 
od svojih dinara, dirhema, od svoje odjece, od sa'a psenice, od sa'a svojih hurmi', pa 
rece: 'makar i polovinu hurme.' Tada dode jedan ensarija sa zavezljajem tolikim teskim 
da ga je jedva nosio. Ljudi su poceli dolaziti i donositi darove, tako da sam vidio dvije 
hrpe hrane i odjece. Lice Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zbog toga 
je tako zasjalo kao da je pozlaceno. Poslanik tada rece: 'Ko uvede jedan lijep obicaj 
u islam, imat ce za to nagradu, a i nagradu za sve one koji poslije njega budu postupali 
po tome, a od njihovih nagrada nece se nista oduzimati. A ko uvede u islam ruzan 
obicaj, snosit ce grijeh za to, kao i grijeh onih koji poslije njega budu postupali po 
tome, a od njihovih grijeha nece se nista oduzimati" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1017). 



236 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Iz hadisa se shvata: 

- Potrebno j e da bogatiji Ijudi prate stanja siromasn ih i da blagovremeno nastoje 
odvratiti stetu od njih. Ovo spada u domen solidarnosti medu muslimanima 
i pomaganja u dobrocinstvu i bogobojaznosti. 

- Briznost i saosjecanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema siromasima. 
Poslanikovo nastojanje da otkloni neugodnost koja prati siromasne. Takoder, 
potrebno je da takvi budu i imarrti poslije njega, sallallahu alejhi ve sellem. 

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, radost kada su se i siromasi 
obradovali, njegovo nastojanje da im pomogne ; cime se odstranjuje jedna od 
nedaca ummeta i otklanja briga. 

- Vjerovjesnikovo lijepo upucivanje i mudrost pri uvezivanju spona bratstva 
i Ijubavi medu muslimanima. Skrenuo nam je paznju na nuznost saradnje. 

- Ucenjak je duzan da odabere odgovarajucu temu u odgovarajucem vremenu, 
te da se obraca ljudima na odgovarajuci nacin kako bi ih podstakao da cine dobro 
na koje im ukazuje i da se pomazu u cinjenju dobrocinstva. 

- Utjecaj vjerovanja u Allaha Uzvisenog i Sudnji dan na ponasanje muslimana 
i brzo nastojanje da se ucini dobro. Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mnogim 
ajetima iz Kur'ana, koji ukazuju na ove vrijednosti, podsticao ashabe na cinjenje dobra. 
Stoga, najbolje sto hatib moze citirati jeste Allahov, azze ve dzelle, govor. 

- Podsticaj na davanje sadake i trosenje, pa makar i u malim kolicinama, 
ier velika kolicina potjece od male, i zato nije dozvoljeno da cov^ek potcjenjuje neko 
djelo makar ono bilo mizerno u njegovim ocima. 

- Brzi odaziv muslimana na uputu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
i njihovo takmicenje u cinjenju dobra. 

- Podsticaj da musliman bude lijep uzor u cinjenju dobra, dobrocinstva, 
i upozorenje da ne bude los uzor u neistini i nedjelima. Ko bude nastojao da 
ucini kakvo dobro djelo, imat ce nagradu poput nagrade onoga ko ga bude cinio, 
a ko bude nastojao da uradi zlo, snosit ce grijeh poput grijeha onoga ko ga pocini. 

- U hadisu nije dokaz za one koji uljepsavaju novotarije i koji govore da u islamu 
postoji lijepa novotarija. Primjer onoga koji gleda na ovaj hadis, ne osvrcuci se na 
povod njegovog izricanja, koji smo vec naveli, je poput onoga koji prouci rijeci 
Uzvisenog: "Tesko li klanjacima", i ne upotpuni citiranje ajeta da bi se upotpunilo 
njegovo znacenje. Ovakvim postupkom izmijenio je stvarne cinjenice, poremetio 
mjerila, jer Allah Uzviseni nije zaprijetio klanjacima, a kako bi to i ucinio kada je 
naredio da se namaz obavlja. Medutim, On je zaprijetio jedno) kategoriji klanjaca, 

a to su oni koje je opisao svojim rijecima: "Oni koji su prema svome namazu 
nemarni, oni koji se pretvaraju i hranu siromahu ne udjeljuju." 



237 



Sdimb. Idd-Hilali 



Hi, kao kada neko prouci: "Nemojte se priblizavati namazu" a ne dovrsi citiranje 
ajeta da bi se razjasnilo znacenje, a on u potpunosti glasi: " „dok ste u pijanom stanju" 

Iz ovakvih primjera, a i drugih mnogobrojnih u Kur'anu i sunnetu, nastala je 
ideja o pravilu "prethodnog i popratnog govora" u usuli-fikhu. 

Kontekst hadisa pobija tumacenje koje se prosirilo kod novotara, a ono glas: 
Ko u islam uvede lijepu novotariju. 

Potom su opcenito znacenje hadisa blize odredill Poslanikovim, sallallahu 
alejhi ve sell em, rijecima: "Svaka novotarija je zabluda." 

Sve ovo nam ukazuje da je ovakvo njihovo tumacenje laz i cista potvors 
i najprece je da se odbaci. Sve sto je uradio ovaj ensarija bilo je otpocinjanje davanja 
sadake u torn dogadaju, a sadaka je utemeljena tekstom vec od prije. Zar smatrate 
da je ovaj ashab uveo lijepu novotariju? 

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naveo je to u samoj ovoj predaji. 

Prema tome, lijep sunnet (obicaj) znaci: Ozivjeti neki u vjeri vec utemeljen; 
postupak koji ljiudi dotad nisu radili, jer su ostavljali sunnete. 

Opovrgao sarn njihove sumnje u svojoj knjizi "Novotarija i njen los utjecaj 
u ummetu" 

172. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik. 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nijedna osoba ne bude nepravedno ubijena 
a da Ademovu prvom sin ne bude udio u njenoj krvi, jer je on prvi pocinio ubistvo." 
(Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (3/150), Fethul-Bari; Muslim (1677). 

Manje pornate rijeci; 

"Prvi Ademov sin" - na njega se ukazuje u rijecima Uzvisenog: "Citiraj im vijest 
o dva Ademova sina, kako je uistinu bilo, kada su obojica prilozili zrtvu, pa je od 
jednog bila primljena, a od drugog nije bila primljena, a on rece: 'Ja cu te sigurno 
ubiti.' Rece: Allah samo prima od onih koji su bogobojazni' - do rijeci Uzvisenog: 
"Njegova dusa ga nagovori da ubije svoga brata, pa ga je ubio i postao od onih koji 
su propali." (EUMaide, 27-30) 

Navodi o njihovim imenima Habil i Kabil nernaju osnove u serijatu, vec su to 
samo israilijjati. 



238 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



Iz hadisa se shvata: 

- Onaj ko bude povod za cinjenje kakvog djela, ko na njega podstice i skrece 
paznju, isti je kao i onaj ko ga direktno cini, s obzirom na posljedice u vidu nagrade 
ili kazne. Njegova odgovornost cak moze bid mnogostruka. 

- Razlicite su vrste ubistva. Neka ubistva su nepravedna, a neka su opravdana 
i pravedna poput okoinosti u kojima serijat dozvoljava ubistvo, pa cak ga cini i 
obaveznim, kao sto je ubijanje onoga ko je ubio drugoga, ukoliko staratelj ubijenog ne 
oprosti, kamenovanje ozenjenog bludnika ili bludnice, ubijanje otpadnika od islama, 
ko bude radio ono sto je cinio i Lutov narod (homoseksualizam), svejedno cinio to on 
ili se to nad njim cinilo, onaj koji cini razvrat sa zivotinjama (zoofilija) itd. 



Poglavlje dvadeseto 

UKAZIVANJE NA DOBRO I POZIVANJE 
U ISTINU ILI ZABLUDU 

Uzviseni kaze; "Pozivaj ka svome Gospodaru" (El-Kasas, 87) 

Uzviseni Allah nareduje Svome pozivacu da poziva ljude u ispovijedanje 
iednoce Allahu, ibadet i pokornost u izvrSavanju naredbi i klonjenju zabrana. 

Uzviseni kaze; "Pozivaj na put svoga Gospodara s mudroscu i lijepim 
obracanjem." (En-Nahl, 125) 

Uzviseni Allah nareduje Svorne Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, 
da poziva na Allahov put i vjeru, predocavajuci ljudima sve dokaze, zabrane 
i dogadaje koji se navode u Kur'anu i sunnetu, kako bi se cuvali Atlahove kazne. 
Ako neko bude irnao potrebu za dijalogom i raspravom, neka to ucini na najbolji 
nacin, blago i lijepim obracanjem. 

Uzviseni kaze: "I saradujte u dobrocinstvu i bogobojaznosti." (El-Maide, 2) 

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima vjernicima da saraduju u cinjenju 
dobra» a to je dobrocinstvo, i ostavljanju iosih djela, a to je bogobojaznost. 
Allah zabranjuje vjernicima da se pomazu u neistini, grijesima i zabranama. 

Uzviseni kaze: "Neka rnedu vama bude jedna skupina koja ce pozivati 
kadobru." (Aii Imran, 104-) 

U jednom drustvu neophodno je da egzistira skupina vjernika koja ce se 
predati naredivanju dobra i zabranjivanju losih postupaka, a to su ucenjaci, 
iako je to obaveza svakome pojedincu iz ovoga ummeta, naravno shodno njegovim 
mogucnostima. 

239 



Mmb/ldd'Hilali 



173. Od Ebu Mes'uda Ukbe b. Amra el-Ensarija el-Bedrija, radijallahu anhu, 
prenosi se da je rekao; "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 
'Ko uputi na dobro, ima nagradu kao i izvrsilac (tog dobrog djela)." 
(Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Biljeziga Muslim (1893). 



Iz hadisa se shvata: 

- Potrebno je da musliman tmi dobro. Ako to nije u mogucnosti, onda ce 
biti povod za &njenje dobra. Onaj ko bude povod za dobro djelo, pripada mu 
nagrada poput one koju postize onaj koji cini dobro djelo, a od onoga koji ga cmi 
nece se nista oduzimati. 

174. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko bude pozivao na Pravi put, takav ce imati 
nagradu svih onih koji mu se budu odazvali i na torn putu istine ga slijedili, s tim da 
od njihove nagrade nista nece biti oduzeto, a onaj ko bude pozivao u zabludu, takav 
ce imati grijeh svih onih koji ga u toj zabludi budu slijedili, s tim da se od njihovog 
grijeha isto tako nista nece oduzeti." (Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2674) . 



Iz hadisa se shvata: 

- Onaj ko bude povod i posrednik u cinjenju nekog djela i onaj ko ga bude 
direktno cinio, jednaki su po rezultatirna u smislu kazne ili nagrade. 

- Potrebno je da musliman gleda u posijedice i rezultate svojih djela. Tako ce 
nastojati da cini dobro da bi bio lijep uzor. 

- Musliman je duzan da se pripazi laznih poziva i da se udalji od losega drustva, 
jer ce biti odgovoran za ono sto cini. 

Posredniku u dobru nagrada se uvisestrucuje, a posredniku u zlu takoder se 
uvisestrucuje kazna. 



240 



RADOST POGLEDA KOMENTAR R1IADUS-SAUH1NA 



175. Od Ebu El-Abbasa Sehla b. Sa'da es-Sa'idija, radijallahu anhu, prenosi 
se da je AUahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan Hajbera rekao: 
"'Sutra ce ovaj islamski bajrak ponijeti covjek kojem ce Allah dati pobjedu. 
On voli Alaha i Njegovog Poslanika, a njega vole Allah i Njegov Poslanik." Ljudi su 
preno&li razmisljajuci kome ce dati zastavu. Kada je osvanu dan, svi rano pohrlise 
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, t svaki od njih zelio ja da on licno 
dobije bajrak. Poslanik upita: "Gdje je Alija b. Ebi Talib?" Prisutni rekose: "Allahov 
Poslanice, bole ga oci." Poslanik rece: "Idite po njega." Ljudi ga dovedose, a Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potra njegove oci pljuvackom, uputi dovu za 
njega, i Alija odmah ozdravi kao da ga oci nisu ni boljele. Poslanik mu tada dade 
bajrak, a Alija, radijallahu anhu, upita: "Allahov Poslanice, hocu li se boriti protiv njih 
dok ne postanu kao i mi?" Poslanik mu odgovori: "Kreni polahko sve dok ne dodes na 
njihovo podrucje. Zatim ih pozovi u islam i obavijesti ih o Allahovim propisima koje 
su duzni izvrsavati, jer, tako mi Allaha, da Allah preko tebe uputi jednoga covjeka 
bolje ti je nego da imas najskupocjenije (crvene) deve." (Muttefekun alejhi) 



Dokumcntacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (7/70), Fethul-Bari; Muslim (2406). 

Manje poznate rijeci: 

"Na dan Hajbera"- pohod na Hajber. Arapi imaju obicaj koristiti rijec "dan" koja 
se odnosi na vojni pohod makar on trajao vise dana. Hajber je naselje na sjeveru 
Medine Munewere, u pravcu Sama. U njemu su stanovali zidovi. 

"Crvene deve" '- crvene deve su bile najvredniji imetak Arapa, pa se zato ovom 
sintagmom tmenovalo sve ono sto se smatralo najvrednijim. 

Iz hadisa se shvata: 

- Uzviseni Allah izrazio je pocast Svome Vjerovjesniku i ukazao mu na covjeka 
putem koga ce dati oslobodenje Hajbera. 

- Vrijednost i stepen Alije, radijallahu anhu; Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, imao je veliko povjerenje u njega. 

- Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, nadnaravno djelo, jer je doslo do 
izljecenja, Allahovom voljom. 

- Nastojanje ashaba, radijallahu anhum, da vole Allaha i Njegovog Poslanika, 
nastojanje da tu ljubav primijene u praksi i njihovo natjecanje u cinjenju dobra. 

- Uzvisenost islama u svome pozivu. Lijepi kodeksi ponasanja prilikom dzihada 
i njegov krajnji cilj jeste da se ljudi spase od zablude i lutanja. 

241 



Setmib/lttel-Hilati 



- Vrijednost poziva ka Allahu, azze ve dzelle, i podsticaj na ukazivanje svega 
onoga sto rezultira dobrom i istinom, i cime se postize velika i obilna nagrada. 

176. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je jedan mladic iz plemena 
Eslem otisao Poslaniku i rekao: "Allahov Poslanice, ja bih zelio ici u bitku, 
ali nemam oprernu." Poslanik mu rece; "Otidi do tog i tog* on se pripremio za bitku, 
ali se razbolio." Mladic mu je otisao i rekao: "Selami te Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, i porucuje ti da mi das svoju oprernu." Na to je covjek je rekao: 
"O ta i ta, daj mu moju oprernu. Nista mu nemoj uskratiti. Tako mi Allaha, sta god 
da mu uskratis, i tebi ce u tome biti uskracen bereket." (Prenosi ga Muslim) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1894). 

Iz hadisa se shvata: 

- Onaj koji zeli krenuti u boj, a nema oprerne, obavijestit ce imama o svome 
stanju i nece imati opravdanja za svoj izostanak dok mu ga i imam ne dadne. 

- Za dzihad je neophodno imati oprernu i spremnost. 

- Dozvoljeno je uzeti oruzje od onoga koji se pripremio za dzihad, ali ne rnoze 
krenuti, nakon sto je imam prihvatio njegovo opravdanje. 

- Naredbi Aliahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pokorava se i nije je 
dozvoljeno odbiti. Takoder se to odnosi na imame poslije njega. 

- Ukazivanje na dobro i nastojanje da se ono cini i pomaganje u njemu. 

- Ko bude skrtario u davanju na Allahovom, azze ve dzelle, putu i drugim 
oblicima dobra, nestat ce bereketa iz njegovog imetka i sebe <5e baciti u propast. 

- Nastojanje ashaba da sprovedu naredbu Aliahovog Poslanika, sallallahu alejhi 
ve sellem, i njihov brzi odziv Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u pogledu svega 
onoga sto ce obasjati njihov zivot sv)etlom i uputom. 



242 



RAD0ST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



Poglavlje dvadeset prvo 
SARADNJA U DOBROClNSTVU I BOGOBOJAZNOSTI 

Uzviseni kaze: "I saradujte u dobrocinstvu i bogobojaznosti." (El-Maide, 2) 

Tumacenje ovog ajeta spomenuto je u prethodnom poglavlju. 

Uzviseni kaze: "Tako mi vremena, covjek je doista na gubitku osim onih koji 
vjeruju i rade dobra djela i jedni drugima preporucuju istinu, i jedni drugima 
preporucuju strpljenje." (El-Asr, 1-3) 

Imam Safija, Allah mu se smilovao, komentirajuci ovu suru, rekao je: "Zaista 
vecina ljudi ne razmislja o znacenju ove sure." 

Rijeci imama Safije, Allah mu se smilovao, na koje autor (imam En-Nevevi) 
ukazuje, glase: "Kada bi ljudi pomno razmislili o ovoj sun, bila bi im dovoljna." 

Veliki ucenjak Ibn Kajjim el-Dzevzijje, Allah mu se smilovao, uzimao je ovu 
suru za pocetak svojih komentara na vise mjesta u svojim knjigama, poput knjiga 
"Miftahu daris-se'adeh'; "El-Dzevabul-kafi" "Umdetus-sabirin" "IgasetuL-lehfan" 
"Medaridzus-salikin", "El-Kelamu ales-sema" stoga cemo, zbog velike vaznosti, 
navesti njegov sazetak komentara ove sure. 

"Ova sura, i pored svoje krajnje sazetosti, ima veoma veliki znacaj. U njoj su 
ponajvise objedinjena dobra. Zato je Safija rekao; 'Kada bi svi ljudi razmislili o ovom 
ajetu, bio bi im dovoljan.' To se pojasnjava cinjenicom da postoje cetiri stepena, 
a sa njihovim upotpunjenjem covjek doiivljava vrhunac svoje potpunosti: 

prvi: spoznaja istine; 

drugi: znanje o njoj; 

treci: poducavanje onoga ko je ne poznaje; 

cetvrti: strpljenje u njenom ucenju, prakticiranju i poducavanju drugih. 

Uzviseni je spomenuo cetiri stepena u ovoj suri i zakleo se vremenskim 
periodom, koji predstavlja vrijeme cinjenja uspjesnih i propalih djela, sto utice 
na stanje covjeka na ahiretu, a sve zbog pouke i dokaza koji se nalaze u njemu. 
Prolazak dana i noci, prema odredenju Silnog, Sveznajuceg, Koji ureduje koristi 
ovog svijeta prema najboljem poretku, njihova smjena i periodicna izjednacenost, 
te periodicno prednjacenje po duzini jednog nad drugim, njihova razlicitost po 
svjetlu i tami, toploti i hladnoci, izlasku zivotinja i njihovom mirovanju, podjeli 
vremena na stoljeca, godine, mjesece, dane, sate i sve sto je manje od toga, 
jasni su dokaz Gospodara Uzvisenog, te argument Njegove moci i mudrosti. 



243 



Sdimb. Idd-Hitaii 



Uzviseni je skrenuo paznju na Pocetak, a to je stvaranje vremena, te na one koji 
djela cine i na sama njihova djela u smistu Povratka. Kao sto Njegova moc nije 
bila manjkava na Pocetku, nije manjkava ni na Povratku. Mudrost koja je nalagala 
stvaranje vremena, te stvaranje djelatnika i njihovih djela, podijelio je na dva dijela: 
dobro i zlo koji se ne mogu izjednaciti. Ta mudrost ne prihvata da se oni (dobrc 
i zlo) izravnaju i da se dobrocinitelj ne nagradi za svoje dobrocinstvo, a grjesnik 
za svoja nedjela, te da se ove dvije vrste ne ucine onima koji su zaradili ili izgubili. 
jer, zapravo, covjek je sam po sebi izgubio i propao je, osim onih koji vjeruju i cine 
dobra djela. To su oni koji postupaju prema onome sto znaju od istine, a ovo je 
drugi stepen. Preporucuju jedni drugima istinu i preporucuju strpljenje u istini 
i ustrajnost u njoj, a to je cetvrti stepen. Profitirao je onaj ko sebe bude savjetovao 
irnanom i dobrirn djelima i bude savjetovao druge ljude dajuci irn preporuku istine, 
koja sadrii naredbu poducavanja njoj samoj i upute na nju, i preporuku strpljenja 
koje podrazumijeva samu njegovu strpljivost kao savjetodavca. 

Ova sura sadrzi dva savjeta i dva upotpunjenja, te krajnju potpunost dvije snage, 
sa najsazetijirn i najjezgrovitijim rije^ima, ali i sa najljepsim stilom i najprefinjenijim 
utjecajem. 

Dva savjeta su: savjet roba samome sebi i savjetovanje svoga brata 
s preporukom istine i strpljenja u njoj. Dva upotpunjenja su: upotpunjenje samoga 
sebe i upotpunjenje svoga brata. Potpunost dvije snage su: dusa ima dvije snage, a one 
su: snaga znanja i promatranja, koja se upotpunjuje vjerovanjem; te snaga htijenja, 
ljubavi i znanja, koja se upotpunjuje dobrim djelima. Sve ovo se moze upotpuniti 
samo strpLjenjem. Ovdje dolazimo do sest stvari: Tri stvari osobe dine vezano za same 
sebe i nareduju ih drugima, te upotpunjuju svoju naucnu snagu irnanom, a prakticnu 
dobrim djelima i ustrajavaju strpljivo u tome. Zatim, drugima nareduju ove tri stvari 
po kojima su i oni sami karakteristicni i opisani, tj. druge njima poducavaju i u njih 
pozivaj u. Ovakvi su stekli najbolji profit. A ono sto ne dobiju bit ce za nj ih j edna vrsta 
gubitka. Covjek treba trositi sate svoga zivota, pa cak i svoje udisaje i izdisaje, na ono 
cime se postizu visoke ambicije i cime ce se zastititi od jasne propasti i gubitka, a to 
se iskljucivo postize predanoscu Kur'anu, njegovom shvatanju i pomnom pracenju 
njegovih znacenja, otkrivanjem njegovih riznica i pohranjenih blaga, usmjeravanjem 
paznje ka njemu i stalnim interesom za njim. Kur'an je garant za koristi ljudi na 
ovome i buducem svijetu, koji ih vodi na put razboritosti. Ispravni hakikat (istina), 
tarikat (pravac), ezvak (uzici), mevadzid (impresije) preuzimaju se iskljucivo 
iz svjetiljke Kur'ana i donose plodove iskljucivo na njegovim stablima." 

177. Od Ebu Abdur-Rahmana Zejda b. Halida el-Dzuhenija prenosi se da je 
rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko opremi borca na 
Allahovorn putu, kao da se i on borio. Ko zbrine porodicu borca, kao da se i on 
licno borio.'" (Muttefekun alejhi) 

244 



RADOST POGI.EDA KOMENTAR M/ADUS-SAUHINA 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (6/49), Fethul-Bari; Muslim (1895). 

I z hadisa se shvata: 

- Ko pomogne muslimana u dzihadu tako sto mu pripremi ono sto mu je 
potrebno na putovanju, ili bude vodio brigu o njegovo) porodici dok je odsutan, 
imat ce nagradu poput nagrade toga borca i njegovog dzihada. 

- Podsticaj na cuvanje unutrasnjeg jezgra muslimanskog drustva, cime se 
ucvrscuju mudzahidi na Allahovom putu i oni koji cuvaju granice islamske drzave 
radi zastite jedinstva islama, tako sto ce odsutni biti sigurni za svoje kuce i porodice. 

- Islamsko drustvo je solidarno i saraduje u dobrocinstvu i bogobojaznosti. 

178. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je htio poslati vojsku na Benu Lihjan iz 
plemena Huzjel, rekao: "Od svaka dva covjeka, neka krene jedan, a nagradu ce 
dijeliti obojica." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1896). 

Iz hadisa se shvata: 

- U dzihad ne trebaju ici svi muskarci iz jednoga plemena ili iz jednog podru^ja, 
vec samo dio njih, a onima koji ostaju pripada nagrada poput onih koji su krenuli, 
ukoliko ih zamijene u izdrzavanju i dobrom skrbijenju njihovih porodica. 

179. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, susreo Revhi grupu )ahaca i upitao ih: "Ko ste vi?" 
Oni rekose: "Muslimani" a zatim ga upitase: "A ko si ti?" On im odgovori: "Allahov 
poslanik." Tada jedna zena podize svoje maloljetno dijete prema njemu i rece: 
"Da li on moze obaviti hadzdz?" Poslanik rece: "Da, a tebi pripada nagrada." 
(Prenosa ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1336). 

245 



Seiim b. Id '.et-Hilali 



Manje poznate rijeci: 

"Revha"- mjesto u blizini Medine. 

Izhadisaseshvata: 

- Ako covjek nekoga ne poznaje, dozvoljeno je da trazi od njih da mu se 
predstave. 

- Musliman se deklarise po pripadnosti svojoj vjeri, a ne svojoj naciji i domovini. 
Istinu je rekao onaj koji je spjevao: 

"Moj otacje islam, drugog oca mimo njega nemam, 
kada se onipripisuju Kajstt i TemiimC 

~ Dozvoljeno je pitati o Ldentitetu osobe koja postavlja pitanje. 

- Ko bude povod za pokornost ili u njoj pornaze, dobit ce nagradu kao da ju je 
direktno i cinio. 

- Hadzdz maloljetne osobe je dozvoljen i ispravan i za njega se ima nagrada. 
Medutim, sa njega ne spada obavezni hadzdz kojim ga islam duzi nastupanjem 
punoljetstva. 

180. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Povjerljivi musliman riznicar, koji vodi brigu o 
sredstvima koja su mu povjerena na cuvanje, pa u potpunosti, dragovoljno i bez 
zakidanja isplati odredeni dio onome kome mu je naredeno, i sam je jedan od od 
onih koji daju sadaku." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (3/302), Fethul-Bari; Muslim (1023). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljenost angaziranja riznicara i to se ne smatra oholoscu niti 
rasipnistvom. 

- Posjedovati mnostvo dozvoljenog imetka ne se smatra grijehom. 

- Podsticaj bogatasa da daju sadaku. 



246 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



- Kome bude predata ovlast u realizacij i nekog dobrog djela, pa izvrsi ono cime 
je zaduzen na najbolji nacin, dragovoljno i sa zadovo'ljstvom, imat te nagradu poput 
stvamog davaoca koji ga je zaduzio. Isto se odnosi na svakoga ko bude ucestvovao 
u pribavljanju koristi i odvracanju stete, pa makar on licno nista ne udijelio od 
imetka na torn putu. 



Poglavlje dvadeset drugo 

SAYIETOVANJE 

Nasihat (savjet) je sveobuhvatna rijec kojom se izrazava zeljenje dobra onome 
kome se savjet upucuje. Savjet je jedno od medusobnih prava muslimana. Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzimao je prisegu od nekih svojih ashaba na 
iskreni savjetodavni odnos prema svakom muslimanu. 

Savjetodavni odnos vodi ka popunjavanju nedostataka i ciscenju duse od 
negativnih primjesa. Uzviseni kaze: "Samo su vjernici braca." (El-Hudiurat, 10) 

Uzviseni Allah obavjestava Svoje robove vjernike da su oni braca po vjeri, a to 
se takoder prenosi u velikom broju predaja od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi 
ve sellem. Uzviseni, obavjestavajuci o Nuhu, alejhis-selam, kaze: "Ja vas iskreno 
savjetujem." (El-E'araf, 62) 

Govoreci o Hudu, Uzvi§eni kaze: "A ja sam vama povjerljivi savjetodavac." 
(El-E'araf, 68) 

Ovo je osobina poslanika koji dostavlja objavu, jasno govori, iskreno savjetuje, 
povjerljiv je i poznaje Allaha, da bi se putem njeg;a uspostavio argument nad 
Allahovirn robovima. 

Sto se tice hadisa, oni su sljedeci: 

181. Od Ebu Rukaje Temima b. Evsa ed-Darija, radijallahu anhu, prenosi se 
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vjera je iskreni savjet." A mi 
upitasmo: "A kome on pripada?" Poslanik rece: "Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom 
Poslaniku, vodama muslimana i ostalim muslimanima." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (55). 

Ovaj hadis je veliki temelj, pa su ga zato ucenjaci svrstali medu hadise na kojima 
setemelji islam. 

247 



Selim b. Yrf el-MUtii 



Izhadisaseshvata: 

- Obaveza iskrenog medumuslimanskog odnosa, zato stoje savjetovanje stubvjere. 

- Jedan od najvrednijih komentara ovog hadisa vidio sam u knjizi "Ta'zimu 
kadris-salah" (2/691-694) od Ibn Nasra. Rekao je, Allah mu se smilovao: 

"Neki ucenjaci su rekli: 'Cjelokupno tumacenje rijeci nasihat (iskreni odnos) 
oznacava pazljivost srea prema onome kome se savjet upucuje. Nasihat moze biti 
dvojak; obavezan i dobrovoljan. Propisani nasihat koji pripada Allahu oznacava 
sayjetodavcevu besprijekornu posvecenost slijedenju zahtjeva Allahove ljubavi 
pri izvrsenju Njegovih naredbi L izbjegavanju zabrana. Nasihat koji se smatra 
dobrovoljnim oznacava davanje prednosti Njegovoj ljubavi nad vlastitom ljubavi, 
sto se desava kada se covjek nade izmedu dvije opcije: jedna je za vlastitu korist, 
a druga je radi Gospodara. Tada ce prvo uraditi ono sto je radi Gospodara, 
a odgoditi ono sto ;e radi vlastite koristi. Ovo je opcenito tumacenje rijeci nasihat 
(iskren odnos), kao obavezan ili dobrovoljan. Isto se odnosi na tumacenje ciji cemo 
jedan dio navesti kako bi se pojasnilo onome koji ne shvata opcenito znacenje 
ove rijeci. Obavezni nasihat oznacava izbjegavanje Njegovih zabrana i izvrsavanje 
Njegove stroge naredbe svim tjelesnim udovima, onim cime Mu se izrazava 
pokornost. Ukoliko nije u mogucnosti izvrsiti strogu obavezu zbog odredene 
prepreke, kao sto su bolest, sprijecenost i sL, imat ce cvrstu odluku da ce izvrsiti 
ono sto mu je propisano onda kada nestane razloga zapreke. Uzviseni Allah kaze: 
"Nije grijeh slabima ni bolesnima, niti onima koji nemaju sta udijeliti kada su 
iskreni prema Allahu i Njegovom Poslaniku. Nema razloga da se ista prigovara 
onima koji cine dobra djela." (Et-Tevbe, 91) 

On ih je nazvao dobrociniteljima zbog njihovog iskrenog odnosa prema Allahu 
u sreima kada su bill sprijeceni da licno ucestvuju u dzihadu. U nekim situacijama 
covjek moze biti osloboden cinjenja nekog djela, ali nije osloboden iskrenog odnosa 
prema Allahu, kao npr. da bude u stanju bolesti tako da ne moze nista uciniti svojim 
tjelesnim udovima, kao sto je jezik i dr., ali je njegov razum ostao jos ispravan, pa 
ni u toj okolnosti sa njega ne spada iskren odnos sreem prema Allahu, a oznacava 
da osjeca griznju savjesti za svoje grijehe i da ima narnjeru, ukoliko ozdravi, da ce 
izvrsiti ono sto mu je Allah propisao i izbjegavati ono sto mu je Allah zabranio. 
U protivnom, on nije iskren sreem prema Allahu. Isto se odnosi na iskrenost prema 
Allahu i Njegovom Poslaniku u onim djelima koja je propisao kao obavezna, prema 
naredbi svoga Gospodara. 

U obavezni iskreni odnos prema Allahu spada i da ne bude zadovoljan 
grijesenjem nepokornog i da voli pokornost onoga ko se pokorava Allahu 
i Njegovom Poslaniku. 



248 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Iskreni odnos, koji se smatra dobrovoljnim, a ne obaveznim, oznacava cinjenje 
pohvalnog postupka davanjem prednosti Allahu nad svim onim sto osoba voli, 
i to svojim srcem i ostalim tjelesnim udovima, tako da iskreni savjetodavac nema 
prednosti nad drugima, jer kada se on trudi u iskrenom savjetodavnom odnosu 
prema drugome, nece davati prednost samome sebi nad njim i u£init de sve ono 
u cijern izvrsavanju osjeca radost i ljubav. Isto se odnosi na onoga koji je iskren 
prema svome Gospodara Kobudedobrovoljnociniodjelaradi Allaha.bezulaganja 
truda, on ima iskren odnos shodno svome djelu, ali ne zasluzuje odiiku potpunog 
iskrenogodnosa. 

Iskren odnos prema Allahovoj Knjizi oznacava ljubav prema njoj, respekt 
prema njenoj velicini zato sto je ona Allahov govor. Takoder, podrazumijeva 
veliku zeiju za razumijevanjem Allahovog govora, paznju pri njegovom pomnom 
shvatanju, te zastajanje prilikom njegovog ucenja radi razumijevanja znacenja koja 
Uzviseni Zastitnik zeli da budu iz Knjige shvacena, te da ih izvrsava nakon sto 
ih shvati. Onaj koji odrzava iskren odnos prema Allahovoj Knjizi, cini to srcanim 
shvatanjem i prihvatanjem poruke onoga ko mu upucuje savjet. Ukoliko mu se 
predoci pisrno od Njega, posveti paznju njegovom shvatanju, kako bi izvrsio ono 
sto je u njemu napisano, a isto tako, onaj koji ima iskren odnos prema Allahovoj 
Knjizi, posvecuje paznju njenom shvatanju kako bi radi Allaha izvrsio ono sto mu 
)e naredeno, kako to Allah voli i kako je zadovoljan. Nakon toga ce svoje pravilno 
razumijevanje Allahove Knjige prenostti i drugim ljudima i neprestano ustrajavati 
u njenom izucavanju, iz ljubavi prema njoj, prakticiranju shodno moralnim 
odlikama i kodeksima ponasanja na koje ukazuje Allahova Knjiga. 

Iskren odnos prema Poslaniku u toku njegovog zivota podrazumijeva ulaganje 
truda u pokornosti njemu, pomaganju, te davanje imetka kada ga zeli i nastojanje 
da zavoli Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Posiije Poslanikove smrti, iskren odnos prema njemu podrazumijeva 
prakticiranje njegovog sunneta, primjenjivanje u zivotu njegovih moralnih osobina, 
kodeksa ponasanja, respekt i stalno izvrsavanje njegovih naredbi, veliku srdzbu 
i udaljavanje od onoga ko ispovijeda vjeru suprotstavljajudii se sunnetu, srdzbu 
prema onome ko zapostavi sunnet dajuci prednost dunjaluku. Takoder, iskren 
odnos prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, oznacava ljubav prema onirna 
koji su sa njim bili u srodstvu, tazbinstvu, hidzri i pomoci, pa cak se sa njim druzili 
samo jedan trenutak dana ili noci dok su bili u islamu, kao i oponasanje Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, u odijevanju. 

Iskren odnos prema imamima (predvodnicima) muslimana podrazumijeva 
ljubav prema njihovoj pokornosti, uputi, pravednosti, te ljubav prema jedinstvu 
citavog ummeta, kao i mrznju prema razilazenju ummeta sa vladarima. Iskren 
odnos prema imamima muslimana podrazumijeva ispovijedanje vjere pokoravajuci 



249 



Selimb. fdcl-tiilati 



se njima dok je to u skladu sa pokornoscu Ailahu i mrznju prema onome ko se protiv 
njih bori, te podrazumijeva ljubav prema njihovoj pomoci u pokornosti Ailahu. 

Iskren odnos prema ostalim muslimanima podrazumijeva da covjek njima zeli 
ono sto zeli i sebi, a ne zeli im ono sto ne zeli i sebi, da bude brizan prema njima. 
da bude samilostan prema njihovom maloljetnom, da respektuje njihovog starijeg, 
da se zalosti kada se i oni zaloste, da se raduje kada se i oni raduju, pa makar mu 
to stetilo u njegovom dunjaluku, kao sto je smanjivanje cijena, iako u onome sto 
prodaje ima zaradu. Takoder, isto se odnosi na sve ono sto im opcenito moie 
nauditi. Iskren odnos podrazumijeva da voli da oni budu na pravom putu, da budu 
slozni, da budu u stalnim blagodatima, da ih pomaie protiv njihovog neprijatelja 
i da od njih odvraca svako uznemiravanje i neugodnost. 

182. Od Dzabira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"Dao sam prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da cu obavljati 
namaz, davati zekata i iskreno savjetovati svakog muslimana." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (1/137), Fethul-Bari; Muslim (56). 

Iz hadisa se shvata: 

- Iskren odnos i savjetovanje medu muslimanima je vjerovjesnicki ugovor za 
cije je pridrzavanje uzeto obecanje. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzimao je 
prisegu od ashaba na to. 

183. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao: "Nijedan od vas nece vjerovati sve dok ne bude telio svome bratu 
ono sto zeli i samome sebi" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (1/56-57), Fethul-Bari; Muslim (45). 

Manje poznate rijeci: 

"Nece vjerovati"- tj. nece biti potpunog imana. 



250 



BADOST POGLEDA KOMENTAR MIADUS-SALIHINA 



Iz hadisa se shvala: 

- Uvjet za postizanje potpunog imana jeste da musliman zeti drugim 
muslimanima ono sto zeli i samome sebi, odnosno da zeli drugima sve dobro 
i pokornosti koje nastoji posticl vlastitim ambicijama. 

- Ljubav je jedno od djela srca koja utjecu na povecanje i smanjivanje imana. 

- Svi vjernici su braca koje ujedinjuje Allahov put. 

- Drustvo muslimana je jedinstveno i ne moze se rasparcati jer ih povezuje 
imaniokruzuje ljubav. 



Poglavlje dvadeset trece 
NAREDIVANJE DOBRA I ODVRACANJE OD ZLA 

Uzviseni Allah kaze; "I neka od vas bude skupina koja ce pozivati u dobro, 
naredivati dobro i zabranjivati zlo. To su oni koji su postigli sto zeie." (Ali Imran, 104) 

Tumacenje ovog ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o ukazivanju na 
dobro i pozivanju u uputu ili zabludu. 

Uzviseni kaze: "Vi ste najbolji narod koji se pojavio medu liudima. Naredujete 
dobro i odvracate od zla." (Ali Imran, 1 10) 

Uzviseni govori o islamskom ummetu kao o najboljem od svih ostalih ummeta, 
a tu prednost postigao Je samo zbog svog vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu 
alejhi ve settem, koji je predvodnik Ademovog potomstva i najcasniji poslanik 
kod Allaha. Allah ga je poslao sa potpunim i velikim vjerozakonom koji nije dao 
nijednom vjerovjesniku ili poslaniku prije. Dosljednim prakticiranjem maloga 
dijela Poslanikovog poziva i sunneta postize se ono sto se ne postize prakticiranjem 
mnogih djela drugih (naroda). 

Ovaj ummet dobio je u naslijede veliku poslanicu koju je Allah objavio kako 
bi ljude izveo iz tmina na svjetlo. Stoga je potrebno, u skladu sa vjerovanjem 
inadajucisenagradi.pridrzavatisevjerovjesnickognaslijeda, naredivati svako dobro 

i zabranjivati svako zlo. Svaki pripadnik ummeta, ako bude imao ove osobine i ako 
se bude natjecao u cinjenju dobra, postici ce pocasti i zasluzit ce Allahovu pohvalu. 
Zato je Omer b. Hattab, radijallahu anhu, ucio ovaj ajet i govorio: "Koga raduje da 
bude od ovog ummeta, neka izvrsi uvjet koji je Allah postavio u ovome ajetu." 

Uzviseni kaze: "Drzi se oprosta, nareduj dobro i udalji se od neznalica." 
(El-E'araf, 199) 



251 



Selimb.lddHdaU 



Tumacenje ovoga ajeta navedeno je na kraju Pogiavlja o strpljivosti. 

Uzviseni kaze: "Vjernici i vjernice su zastitnici jedni drugima. Oni nareduju 
dobro i odvracaju od zla." (Et-Tevbe, 71) 

Allah Uzviseni spominje pohvalne osobine vjernickog drustva. Pojedinci iz 
ovog drustva medusobno se pomazu, podupiru i jedni drugima prepomcuju istinu, 
strpljivost i samilost; oni su zastitnici jedni drugima i pomazu se u robovanju 
Allahu, i nastoje, natjecuci se, da Mu budu pokorni; jedni drugima nareduju dobro. 
a zabranjuju nedjela. Svaki vjernik ustrajno pornaze svoga brata na putu njegovog 
spasa. 

Uzviseni kaze: "Prokleti su nevjernici iz Benu Israila |ezikom Davuda 
i Isaa, sina Merjeminog, zato sto su bili nepokorni i sto su prelazili granice. 
Nisu medusobno odvracali se od zla koje su cinili. Ruzno li je ono sto su radili" 

(El-Maide, 78-79) 

Uzviseni obavjestava da je prokleo nevjernike iz Benu Israila jos davno, 
prema onome sto je objavio Davudu, Svome vjerovjesniku, alejhis-salatu ves- 
selam, i jezikom Isaa, sina Merjeminog, alejhis-salatu ves-selamu, zbog njihove 
nepokornosti Allahu i neprijateljstva prema Njegovim stvorenjima. Medu njima 
nije bilo onih koji su im zabranjivali cinjenje grijeha i zabrana, te ih je Allah zbog 
toga zestoko prekorio, kako bi poucio muslimane da budu oprezni i da ne pocine 
ono sto su i oni pocinili. 

Ovaj ajet pojasnjava da ostavljanje naredivanja dobra i zabranjivanja zla nalaze 
Allahovu srdzbu i prokletstvo. Molimo Allaha za spas. 

Uzviseni kaze: "I reci: 'Istina je od vaseg Gospodara, pa ko hoce, neka vjeruje, 
a ko hoce, neka ne vjeruje." (El-Kehf, 29) 

Uzviseni A]lah kaze Svome poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem: 
"Muhammede, reci svim Ijudima da je istina ovo s cime si im dosao od njihovog 
Gospodara, jer istina od Allaha Uzvisenog je sasvim o£ita, kristalno jasna i bez 
ikakve sumnje. Ko zeli f neka vjeruje, a ko zeli, neka ne vjeruje. Ove rijeci izrecene su 
iz aspekta teske prijetnje, i zato je Uzviseni rekao: "Mi smo nevjernicima pripremili 
Vatru ciji ce ih dim sa svih strana obuhvatiti; ako zamole pomoc, pomoci ce im se 
tekucinom poput rastopljene kovine koja ce lica ispeci. Uzasna li pica i grozna li 
boravista!" (El-Kehf, 29) 

Uzviseni kaze: "Sprovedi ono sto se nareduje." (EI-Hidzr, 94) 

Uzviseni Allah, naredujuci Svome Poslaniku da dostavi i sprovede ono s cime 
ga je poslao, takoder kaze da to upotrijebi pri suocavanju sa musricima. 

Ovaj ajet dokinuo je tajnu etapu islamske misije u mekkanskom periodu. 

Uzviseni kaze: "Ispasili smo one koji su zabranjivali zlo, a kaznili smo one koji 
su cinili nepravdu poniznom patnjom zato sto su zastranjivali." (El-E'araf, 165) 

252 



RADOST POGLEDA. KOMENTAR RI/ADUS-SALIHINA 



Ovim ajetom obecava $e da ce biti spaseni oni koj i nareduju dobro, a zabranjuju 
zlo, te da ce propasti zulumcari koji su se odmetnuli od Allahove naredbe i koji 
smicalicama izbjegavaju Njegov zakon. 

Ovaj ajet ne govori o onima koji sute, jer kazna ili nagrada bivaju shodno djelu. 
Oni ne zasluzuju pohvalu kojom bi bili pohvaljeni, niti su ucinili nesto veliko da bi 
bili pokudeni, a Allah najbolje zna sta ce biti sa njima kada se kazna spustl 

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni i poznati. Sto se tice hadisa, 
oni su sljedeci: 

184. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"£uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Ko od vas 
vidi neko lose djelo, neka ga promijeni rukom, ako ne moze, neka to uradi rijecima, 
a ako ni to ne moze, neka ga onda osudi svojim srcem, a to je najslabiji vid imana." 

(Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (49). 

Ovaj hadis je veliki temelj za otklanjanje zla, pa su ga zato ucenjaci svrstali 
u hadise na kojima se temelji vjera, cak je receno da on predstavlja polovinu serijata, 
pa cak i citav islam, jer u islamu postoji dobro koje treba naredivati ili zlo koje 
treba zabranjivati. 

Manje poznate rijeci: 

"Najslabiji iman" ~ najmanje plodonosan. 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveza otklanja zla svakim mogucim sredsrA^om. 

- Naredivanje cinjenja dobra i zabranjivanje cinjenja zla je odgovornost svakog 
pojedinca iz islamskog ummeta, a svi to cine shodno svojim mogucnostima. 

- U ovom hadisu navode se stepeni izmjene i uklanjanja nedjela, a oni su: 

a) negiranje rukom i jezikom koji su obaveza shodno mogucnostima; 

b) negiranje srcem je obaveza svakom muslimanu u svakoj okolnosti, 
jer ukoliko ne bude negirao zlo svojim srcem, to ce biti pokazatelj prestanka imana 
kod njega. 

- U hadisu je dokaz da djela spadaju u iman. 

253 



Scliiub. Idd-HMi 



185. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik. 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nije bilo nijednog poslanika, kojeg je Allah poslao 
nekom narodu prije mene, a da on u torn narodu nije imao pomagace i sljedbenike 
koji su se drzali njegovog sunneta i slijedili njegova naredenja. Zatim su poslije njih 
dolazile nove generacije ljudi koji su govorili ono sto nisu cinili, a cinili su ono sto 
irn nije bilo naredeno. Zato, ko se protiv takvih bude borio svojim rukama, taj je 
vjernik, kose protiv njih bude borio svojim srcem, ionjevjernik, iko se protiv njih 
bude borio svojim jezikom, i on je vjernik. A ko ne bude cinio nista od toga troga. 
taj nema irnana ni koliko je zrno gorusice" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (50). 

Izhadisaseshvata: 

- Uzviseni Allah olaksava vjerovjiesnicima tako sto im daje one koji ce nositi 
njihovu poslanicu poslije njihove smrti. 

- Onaj ko zeli da bude spasen, duzan je da slijedi put Vjerovjesnika u pozivu ka 
Allahu, jer svaki put mimo njihovog puta oznacava propast i zabludu. Spas se nalaz! 
u slijedenju puta vjerovjesnika, kojeg je pojasnio Muhamrned, sallallahu alejhi ve 
sellem, i jasno naznacio njegove znakove. 

- Podsticaj na borbu protiv onih koji se opiru Serijatu svojim rijecima i djelima. 
Najboiji ljudi poslije vjerovjesnika su njihovt drugovi, a zatim oni koji dolaze poslije 
njih, a zatim oni koji dolaze poslije njih. Sto postoji veca vremenska udaljenost od 
vjerovjesnika i njihovih pratilaca, ljudi sve vise ostavljaju sunnete, slijede zablude 
i strasti i uvode novotarije. U ummetu ima onih koji se rijecima pripisuju Poslaniku, 
ali njihova djela su u suprotnosti sa onim sto govore i opovrgavaju njihove tvrdnje. 
Zabranjeno je vjerniku da govori ono sto ne cini, ili da cini ono sto mu nije naredeno. 

- Nepostojanje negiranja srcem odredenog nedjela dokaz je za iscezavanje 
vjerovanja, kao sto je rekao Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu: "Propao je onaj 
koji svojim srcem nije spoznao dobro i zlo." 

186. Od Ebu El-Velida Ubade b. Es-Samita, radijallahu anhu, prenosi se 
da je rekao: "Dali smo prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, 
na poslusnost i pokornost u teskoci i lahkoci, ugodnosti i neugodnosti, i kada se 
drugima bude davala prednost nad nama, i da necerno osporavati zapovjednistvo 
emirima (vladarima), osim ako bismo pri njima vidjeli otvoreni kufr, za koje imamo 
ociti dokaz od Allaha, i dali smo prisegu da cemo govoriti samo istinu, gdje god bili, 
ne bojeci se u ime Allaha nicijeg ukora i kritike." (Muttefekun alejhi) 

254 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (13/5), Fethul-Bari; Muslim (1709). 

Iz hadisa se shvata: 

- Serijatska prisega daje se iskljucivo Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, 
ili glavnom muslimanskom vodi koji sprovodi Allahove propise, a ono sto je mimo 
toga, poput bej'ata (prisege) sejhovima sufijskih tarikata ili emirima islamskih 
dzemata, smatra se novotarijom koja nema nikakvog uporista. Prisega glavnom 
vodi daje se samo na pokomost Allahu. 

- Pokornost glavnom vodi kada nareduje dobro obavezna je i u stanju ugodnosti 
i neugodnosti, poteskoci i olaksanju, pa makar se to suprotstavljalo porivima duse. 

- Plod pokornosti, u svemu sto je spomenuto u hadisu, jeste ujedinjenje 
muslimana i odstranjivanje razilazenja iz njihovih redova. 

- Zabrana pobune i borbe protiv vladara, pa makar bili veliki grjesnici, jer se 
u pobuni protiv vladara nalazi veca steta nego u njihovom gri>e§enju, pa se zato cini 
manja steta. 

- Nesuprotstavljanje vladarima, izuzev ako se kod njih vidi jasno nevjerstvo 
i tada }e potrebno negirati to ocito nevjerstvo i stati na stranu istine. 

1S7. Od En-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhuma, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Primjer onoga koji ne prelazi Allahove granice 
i onoga ko ih je presao je kao primjer ljudi koji izvlacenjem na srecu odrede sebi 
mjesta na ladi, te neki dobiju mjesto na palubi, a neki u donjem dijelu lade. Oni koji su 
u donjem dijelu lade, kada zele doci do vode, proiaze pored onih koji su na palubi, pa 
onda kazu: 'Kada bismo u nasem dijelu probili jednu rupu kako ne bismo uznemiravali 
one iznad nas.' Ukoliko im oni na palubi dozvole da ucine to sto su naumili, svi ce 
propasti, a ako ih sprijece u tome, svi ce biti spaseni."'' (Prenosi ga El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (5/132), Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata; 

-Navodenje prakticnih primjera iz stvarnosti, koji su ljudima shvatljivi, pomaze 
pri razumijevanju teoretskih primjera, cime se u covjekovoj percepciji stvaraju 
ilustrativne slike koje vode razmisljanje u pravom smjeru. 

255 



Sdimb,ldel-Hiiah 



- Kaznom se ne prijeti samo onome koji ostavi odvracanje od zla, vec citavom 
drustvu, pa tako zbog pocinitelja grijeha budu kaznjeni i ostali, ukoliko ne negiraju 
zlo. Propast drustva dolazi kao posljedica ostavljanja ljudi koji cine nedjela, da po 
zemlji sire nered. 

- Svako nedjelo koje covjek pocini, opasno narusava spokoj drustvene 
zajednice. 

- Covjekova sloboda ogranicena je garancijom postivanja prava drugih ljudi. 

- Neki ljudi u svom djelovanju imaju lijepu namjeru, ali motivirani pogresnom 
intuicijom cesto cine odredene postupke kojima stete drustvu, i zato ih je potrebno 
sprijeciti u tome i ukazati im na posljedice takvog djelovanja. 

- Ukoliko ljudi budu naredivali dobro i odvracali od zla, to im je garancija 
da Allah na njih nece spustiti Svoju srdzbu i kaznu. 

- Odgovornost u muslimanskom drustvu je zajednicka i ne veze se samo za. 
jednog pojedinca, odnosno svako je odgovoran za ono sto mu je povjereno. 

- Dozvoljeno je podijeliti pozicije u raznolikim vrstama objekata izvlacenjem 
na srecu, ako u njima postoji nesto sto je gornje i donje. 

- Dozvoljeno je onome ko se u nekom objektu ili sredsrvu nalazi na visoj lokaciji 
da sprijeci onoga koji je na nizoj lokaciji ukoliko mu nanosi stetu. 

- Onaj koji se nalazi u donjem dijelu objekta ili sredstva nema pravo 
prouzrokovati stetu onome koji se nalazi u gornjem dijelu, a ukoliko to ucini, duzan 
je popraviti svaku stetu ciji je uzrocnik. 

188. Od majke vjernika Ummu Seleme Hinde bint Ebi Umejje Huzejfe, 
radijallahu anha, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao; 
"Zavladat ce nad vama vode, pa (fete neke njihove postupke odobravati, a mnoge od 
njih cete osudivati. Ko bude njihovo zlo prezirao svoj im srcem, cist je od grijeha, ko 
ih bude otvoreno kritikovao, taj se opravdao i spasio, medutim, propali su oni koji 
ce time biti zadovoljni i koji ce ih slijediti'' Ashabi tada upitase: "Allahov Poslanice, 
hocemo li se boriti protiv njih?" Poslanik rece: "Ne, sve dok vidite da obavljaju 
namaz," (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1S54, 63). 

Manje poznate rijeci: 

" ...pa cete neke njihove postupke odobravati, a neke osudivati" - znat cete koja su 
njihova djela u saglasnosti sa serijatom, a osudit cete djela koja su u suprotnosti sa njim. 

256 



RADOST POGLEDA KOMENTARRIJADUS-SAUHJK'A 



"Ko bude njihovo zlo prezirao srcem svojim, cist jeod grijeha"- tj. Ico bude prezirao 
svojim srcem, a ne bude mogao negirati rukom ili jezikom, bit ce cist od grijeha 
i izvrsio je svoj zadatak. Ko bude negirao neko zlo shodno svojim mogucnostima, 
bit de spasen od ovoga grijeha, a nepokoran je onaj ko bude zadovoljan njihovim 
postupcima i bude ih slijedio. 

Iz hadisa se shvata: 

- Jedna od Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, mudziza (nadnaravnih 
diela) je da obavjestava ummet o onome sto je nevidljivo. 

- Kada vladari u vjeru uvedu ono sto je u suprotnosti sa serijatom, ummetu nije 
dozvoljeno da ih podrzi u tome. 

- Ljudi se svrstavaju u tri kategorije: neki preziru zlo svojim srcem, pa tako 
postanu cisti od grijeha, a neki se suprotstave svojom rukom ili jezikom, pa bivaju 
spaseni od kazne zbog grijeha koji pocine odredeni ljudi, medutim, neki ljudi 
nedjela smatraju lijepima i tako se direktno prepustaju Allahovoj srdzbi. 

- Namaz je moto islama i granica izmedu nevjerstva i vjerovanja. 

- Upozorenje na poticanje smutnji, medumuslimansko razilazenje i tretiranje 
ovakvih postupaka kobnijim od samog podnosenja nedjela koja cine vladari 
grjesnici i preporucenost strpljivosti na njihovom uznemiravanju. Smutnja je teza 
i veca od ubistva. 

- Vaga za promjenu zla i smjenjivanje vladara je serijat, a ne strast, pristrasnost 
iii sektaska opredijeljenost. 

- Nije dozvoljeno saucestvovati sa nepravednima, pornagati ih, odobravati 
njihove postupke ili sa njima sjediti bez opravdane potrebe. 

189. Majka vjernika Ummul-Hakem Zejnebe bint Dzahs, radijallahu anha, 
pripovijeda da je jedne prilike Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellern, dosao kod 
nje sav u preplasen govoreci: "Nema drugog istinskog boga osim Allaha, tesko se 
Arapima od zla koje se priblizilo! Danas se brana Jedzudza i Medzudza otvorila 
ovoliko" - pa je pokazavsi palcern i kaiiprstom (docaravajuci to) napravio krug. 
Upitah ga: 'Allahov Poslanice, zar cemo biti unisteni, a medu nama ima dobrih?' 
On rece: 'Da, onda kada se nemoral rasiri." (Muttefekun aiejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (6/381), Fethui-Bari; Muslim (2880, 2). 



257 



Sdiiitb.'Mcl-Metii 



1/ hadisa se shvata; 

- Strah ne smije ovladati srcem vjernika i udaljiti ga od spominjanja 
Allaha. Zapravo, vjernik <fe spominjati Allaha u strahu, jer se srca smiruju 
spominjanjem Allaha. 

- Izlazak Jedzudza i Medzuda oznacava zlo. 

- U hadisu su posebno spomenuti Arapi jer su oni nosioci islama i oni koji podizu 
njegovu zastavu, pa kada se oni iskvare, to je naznaka zla, a Allahu se utjecemo oc 
toga. Ovo nije posebna odlika Arapa zbog njih samih ili njihovog porijekla, vec je 
to pocast njirna kao nosiocima islama i onima koji podizu njegovu zastavu, a ona* 
koji iznevjeri ukazanu pocast, iznevjerio je samog sebe. 

- Opca propast ce nastupiti zbog pojave mnostva grijeha i njihove rasirenosti. 
pa makar bilo mnogo i dobrih ljudi. 

- Pojasnjenje kobnosti cinjenja grijeha i podsticaj na njegovo negiranje. 

- Nedace pogadaju opcenito sve ljude, dobre i lose, ali ce svi biti prozivljem 
prema svojim namjerama. 

190. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik. 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Izbjegavajte sjedenje po putevima!" Oni rekose: 
"Boziji Poslanice, moramo se okupljati da razgovaramo." Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rece; "Ako ve£ morate, onda dajte putu njegovo pravo." "A Sta je 
pravo puta?" poztOVO upitaSe. On rece: "Spustanje pogleda, uklanjanje prepreka, 
uzvracanje selama i naredivanje dobra, a odvracanje od zla." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (5/112), Fethul-Bari; Muslim (2121). 

Iz hadisa se shvata: 

- Put je zajednicko vlasnistvo muslimana i nije dozvoljeno da ga nekc 
monopolizira, pravi zapreke na njemu ili ga suzava. Put spada u opca prava. 

- Dozvoljenost sjedenja na putu pod uvjetima spomenutim u hadisu. 

- Zabrana gledanja u mahane i propuste muslimana. 

- Obaranje pogleda, ustezanje od uznemiravanja, odvracanje selama. 
naredivanje dobra i zabranjivanje zla su obavezni. 



258 



RADOST POGLEDA KOMENTARR1JADUS-SAUHINA 



- Musliman posvecuje paznju i vodi racuna o onome sto ce popraviti i njega 
. zajednicu u kojoj zivi, u svim situacijama, pa cak i dok sjedi ili dok je Slobodan. 
Ummet ciji pojedinci ovako postupaju sigurno ce uspjeti i dozivjeti pobjedu, 
a u suprotnom ce stagnirati i propasti. 

- Dozvoljenost revidiranja nekih cinjenica koje zastupa ucenjak ili muftija, 
radi pojasnjenja stvari koje su tm nepoznate prilikom davanja odgovora i fetve. 

191. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, vidio zlatni prsten na ruci jednog covjeka, pa ga je sktnuo 
sa njegove ruke i bacio, a zatim rekao: "Pojedini medu vama uzimaju zeravicu 
i stavljaju je na ruke." Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oti§ao, 
neko rece ovom covjeku: "Uzmi svoj prsten i okoristi se njime." Covjek rece; 
"Tako mi Allaha, ja ga nikada necu uzeti, jer njega je bacio Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem." (Prenosi Muslim) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2090). 

Manje poznate rijeci: 

"Okoristi se njime"- prodaj ga ili daruj nekome (kome ga je dozvoljeno nositi). 

Iz hadisa seshyata: 

- Uklanjanje zia rukom kada postoji mogucnost za to. 

- Dozvoljenost savjetovanja onoga za koga se smatra da ce se time okoristiti. 

- Muskarcima je strogo zabranjeno nosenje zlatnog prstenja. 

- Dozvoljenost kupovine i prodaje zlata. 

- Primjenjivanje Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, naredbe od strane 
ashaba i izbjegavanje njegove zabrane. 

192. Od Ebu Seida el-Hasena el-Basrija prenosi se da je Aiz b. Amr, radijallahu 
anhu, usao kod Ubejdullaha b. Zijada i rekao: "Sinko, cuo sam Allahovog Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Najgori cobani su oni okrutni; zato se 
pripazi da ne budes jedan od njih. Ubejdullah rnu je rekao: 'Sjedi, ti si od ashaba 
Allahovog Poslanika koji ne zasluzuju paznju' Aiz b. Amr rece: 'Zar je bilo ashaba 
xojima se nije pridavala paznja? Zapravo, oni kojima se ne pridaje paznja dosli su 
poslije njih i bili su to drugi ljudi.'" (Prenosi ga Muslim) 

259 



Sdi»tb/ldd-HitaU 



Dokumentacija hadisa; 

Navodi ga Muslim (1830). 

Manje poznate rijeci: 

"Oni okrutni" - tj. oni koji okrutno postupaju prema devama prilikom njihovos 
cuvanja, "odvodenja na pijace i vracanja na pasnjake, tjerajuci jedne na druge 
i tako ih pritjesnjujuci. Ovo je primjer prenesenog znacenja za losega vladara koji 
je okrutan prema svojim podanicima, koji nema blagosti i briznosti prema njima 
i koji im ne pruza adekvatnu zastitu. 

Iz hadisa seshvata: 

- Pridrzavanje ashaba za nacela naredivanja dobra i zabranjivanja zia. 

- Svi ashabi su predvodnici i ugiednici, jer su najbolji Ijudi poslije Allahovog 
Poslanika, saltallahu alejhl ve sellem, a propalice i oni kojima se ne posvecuje paznja 
postali su poznati tek poslije generacije ashaba. 

- Popravljanjestanja ummeta i njegovboljitak postizesebiagim usinjeravanjem 
na ispravnt put u vjeri. 

- Pohvalnost iskrenog odnosa i savjetovanja djece. Najbolji ijudi u svome 
odnosu prema drugim ljudima su oni koji su prijazni i blagi. 

193. Od Huzejfe, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja dusa, ili cete naredivat! 
dobro i odvracati od zla, ili ce Allah uskoro na vas poslati Svoju kaznu, pa cete Ga 
poslije moliti, a On vam se nece odazvati" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je hasen s obzirom na druge hadise koji mu svjedoce, a navodi ga 
Et-Tirmizi (2169) sa slabim lancem prenosilaca, jer je u njemu Abdullah b. Abdur- 
Rahman el-Ensari, a on je prihvatljiv ako ga podrzi drugi prenosilac. 

Ovome hadisu svjedoce dva hadisa od Ibn Omera kod Et-Taberanija 
u El-Evsatu (4393) - Medzme'ul-bahrejn; i od Ebu Hurejre (4364) - Medzme'ul- 
bahrejn. Ovi lanci prenosilaca su slabi, ali se ipak uzimaju u obzir. 

Opcenito receno, uz ova dva hadisa Huzejfov, radijallahu anhu, hadis je hasen. 
Atlah najbolje zna. 



260 



RADOST POGLEDA KOM£\'TAR Rl/ADUS-SAUHINA 



Iz hadisa se shvata: 

- Obaveznost naredivanja dobra i odvracanja od zla. 

- Dozvoljenost navodenja razlicitih vrsta zakletve ukoliko je utemeljena. 

- Maredivanje dobra i odvracanje od zla garancija su da Allah nece na ljude 
spustiti Svoju srdzbu i kaznu. 

- Kazna za nemar prema naredivanju dobra i odvradanju od zla jeste 
neuslisavanje dove. 

- Zlokobnost rtedjela i njegovo iskusenje obuhvataju i onoga ko fiini nedjelo, 
ali i druge. 

194. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolji dzihad je reci istinu u lice nepravednom 
vladaru." (Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi koji kaze da je hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih s obzironi na druge koji mu svjedoce, a navode ga Ebu Davud 
4344), Et-Tirmizi (2174); Ibn Madze (4011) sa slabim lancem prenosilaca, jer je u 
njemu Atijje el-Avfi. 

Medutim, ovaj prenosilac je popracen u drugim predajama, pa ga navode 
Ahmed (3/19, 61); El- Hakim (4/505-506) i El-Humejdi (752) od Alijja b. Zejda b. 
Dzud'ana, a on od Ebu Nadrea, 

Lanac prenosilaca je slab zbog Alijja b. Zejda, ali se ipak uzima kao ojacavajuca 
predaja tako da hadis Ebu Seida el-Hudrija biva hasenom, kada se oba pravca 
sastave. 

Ovom hadisu svjedoce i drugi hadisi od skupine ashaba, a od njih su: 

1. Hadis od Tarika b. Sihaba, radijallahu anhu, koji navodi En-Nesai (7/161) 
i Ahmed (4/31), koji je citiran pod brojem 195. Lanac prenosilaca mu je ispravan, 
kao ko kaze autor, Allah mu se smilovao. 

2. Hadis od Ebu Umame el-Bahilija, radijallahu anhu, koji prenose Ibn Madze 
4015) i Ahmed (5/251, 256) sa hasen lancem prenosilaca, jer je u njemu Ebu Galib, 

prijatelj Ebu Umame, a on je saduk. 

Opcenito receno, hadis je sahih, uzirnajuci u obzir ostale predaje koje mu 
svjedoce, a Allah najbolje zna. 



261 



SeUmb-ldd-HUaU 



Iz hadisa se shvata: 

- Naredivanje dobra i odvracanje zla predstavija jedan vid dzihada. 

- Savjetovanje nepravednog vladara je jedan od najvecih vidova dzihada 
Dzihad je stepenovan i ti stepeni razlikuju se po svojoj vrijednosti. 

- Dozvoljeno je suceljavati se sa nepravednim vladarom, kada nanosi drugima 
nepravdu, i naredivati mu dobro i odvracati ga od zla, i potrebno je blago upucivar. 
savjete i pouke ne bi li se pokajao ili pobojao. 

195- Od Ebu Abdullaha Tarika b. Sihaba el-Bedzelija el-Ahmesija, radijallahu 
anhu, prenosi se da je neki covjek, koji je vec bio stavio nogu u uzengiju, upitac 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve seilem: "Koji je dzihad najbolji?" Poslani* 
rece: "Istinita rijec u lice nepravednom vladaru." (Prenosi ga En-Nesai sa ispravnirr. 
lancem prenosilaca) 

Dokumentacija i komentar hadisa spomenuti su prilikom navodenja prethod- 
nog hadisa. 

196. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Rekao je Allaho*. 
Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem: "Prvi nedostatak koji se pojavio u vjeri Benu 
Izraelcana je taj sto bi jedan covjek susreo drugoga pa bi mu rekao: 'O ti, boj se 
ALlaha i ostavi to sto radis, jer je to haram.' Zatim bi sutradan ponovo susreo istog 
covjeka, u istom stanju, i to ga ne bi sprijecilo da zajedno sa njim jede, pije i sjedi 
PoSto su oni tako postupali, Allah je sastavio njihova srca." Zatim je Poslanik: 
rekao: "Prokleti su nevjernici od sinova Israilovih, jezikom Davuda i Isaa, sin* 
Merjeminog, zato sto su bill nepokorni i neprijateijstvo cinili. Nisu jedni druge 
odvracali od zla koje su ci nili. Ruzno li je ono sto su oni radili! Yidis mnoge od njih 
kako za prijatelje uzimaju nevjernike, a ruzno li je ono sto su oni sebi pripremili"- 
do rijeci: "ociti grjesnici" (El- Maide, 78-81). Zatim je rekao: "Tako mi Allaha, ili c:ete 
naredivati dobro i odvracati od zla, i za ruku uzeti zulumcara i silom ga natjeran 
na istinu i samo ga na nju ograniciti, ili ce Allah razjediniti vasa srca, a zatim ce vas 
sigurno prokleti kao Sto je prokleo Izraelcane." (Prenose Ebu Davud i Et-Tirmiz: 
i kaze da je hasen) 

Ova predaja je od Ebu Davuda, a Et-Tirmizijina glasi: "Rekao je Allaho*. 
Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem: "Kada su se medu sinovima Israitovim rasirih 
grijesi, njihovi ucenjaci su ih odvracali od njih, ali ih oni nisu prestajali ciniti. Zatirr. 
su im se pridruzili i ucenjaci, pa su zajedno sa njima sjedili, jeli i pili, pa je Allah 



262 






RADOST POGLEDA KOMENTAR RIjADUS-SALIHINA 



sastavio njihova srca i prokleo ih jezikom Davuda i Isaa, sina Merjeminog, zato sto 
su bili grjesnici i prijestupnici." Allahov Poslanik, sailallahu akejhi ve sellem, tada se 
uspravio, jer je bio naslonjen, pa je rekao: "Ne, tako mi Onoga u cijoj je ruci moja 
dusa, sve dok ih vi ne privolite na istinu" 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je daif - slab, a navode ga Ebu Davud (4336); Et-Tirmizi (3047); 
Ibn Madze (4006) i drugi od Ebu Ubejde b. AbduIIaha b. Mes'uda, a on od svoga oca. 

Kazem; Lanac prenosilaca je prekinut, jer Ebu Ubejde nije slusao od svoga oca 
AbduIIaha b- Mes'uda. 

Iz hadisa se shvata: 

- Zidovi su cinili zlo, javno ga ispoljavali i nisu ga zabranjivali. 

- Presucivanje cinjenja nepokornosti predstavlja samo jos veci podsticaj za 
njihovo cinjenje i sirenje. 

- Zabranjeno je sjediti sa onima koji direktno ucestvuju u cinjenju grijeha. 

- Negiranje grijeha srcem nalaze udaljavanje od onih koji ga cine. 

- Ummet kome je ukazana milost je onaj ciji pripadnici medusobno preporucuj u 
Istinu i strpljenje i medusobno zabranjuju zlo. Hadisu, i pored njegove slabosti, 
svjedoce postavke serijata. 

197. Od Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"0 ljudi, vi ucite ovaj ajet: 'O \i koji vjerujete, cuva>te sebe. Nece vam nauditi onaj 
koji je zalutao kada ste upuceni' (EI-Maide, 105), a cuo sam Allahovog Poslanika, 
sailallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Kada ljudi vide grjesnika i ne sprijece 
ga u njegovim djelima, ceka ih skora Allahova kazna"' (Prenose ga Ebu Davud, 
Et-Tirmizi i En-Mesai sa ispravnim lancima prenosilaca) 

Dokumentacija hadisa: 
I Sahih, navode ga Ebu Davud (4338); Et-Tirmizi (2168); Ibn Madze (4005) 

sa ispravnim lancem prenosilaca. 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveznost pomnog pracenja, razmisljanja i razumijevanja Allahovog 
govora. 



263 



Selimb/ldel-HUali 



- Zabranjeno je govoriti o Kur'anu na osnovu vlastitog misljenja. 

- Muslimanski ummet duzan je da se medusobno ujedini i savjetuje, preporucir 
istinu i strpljenje. 

- Allahova kazna obuhvata nepravednog zbog njegove nepravde, a i onoga kc 
nije nepravedan, ali potvrduje nepravdu nepravednog. 



Poglavlje dvadcset cetvrto 

TESKA KAZNA ZA ONE KOJI NAREDUJU DOBRC) 

I ODVR ACAJU OD ZLA, A NJIHOVI POSTUPCI 

SUPROTNI SU ONOME STO GOVORE 

Neophodno je da kod onoga koji poziva ka Allahu rijeci budu u saglasnostt a 
djelima, te da i sam prakticira ono cemu druge poziva, jer ce to doprinijeti da drue 
ljudi prihvate njegov poziv i da njegov govor bude potvrden kao istinit. Takoder, ljuc. 
ce mu se bolje odazivati, jer je djelo utjecajnije od govora u pitanjima uzimanja uzori 

Uzviseni kaze: "Zar ljudima naredujete dobro, a zaboravljate sebe, a ucite 
Knjigu. Zar ne shvatate?" (El-Bekare, 44) 

Uzviseni Allah kaze: Kako, skupino sljedbenika Knjige, ljudima naredujett 
dobro - a 'birr' u originalnorn tekstu oznacava sva objedinjena dobra - a u istc 
vrijeme sebe zaboravljate, ne prakticirate ono sto ljudima naredujete, iako citat: 
Knj igu i znate kakvi su propisi za one koji su nemarni prema Allahovim naredbama 
Zar ne shvatate ono sto sami cinite? Zato se probudite iz svoga sna i progledajtc 
nakon zaslijepljenosti. 

Uzviseni kaze: "O vjernici, zasto govorite ono sto ne cinite? Allahu je uveliki 
prezreno da govorite ono sto ne cinite." (Es-SafF, 2-3) 

Uzviseni Allah, ovim ajetom, prekorava onoga ko nesto obeca ili kaze, a to ne ispum 
jer su to osobine licemjera, i Allah im upucuje prijekor ne bi li se osvijestili i pokajali. 

Uzviseni, obavjestavajuci o Suajbu, alejhis-selam, kaze: "Ja ne zelim da pred 
vama suprotno postupam u odnosu na ono sto vam zabranjujem." (Hud, 88) 

Uzviseni Allah obavjestava o Suajbu, alejhis-selam, koji je rekao svome narodu 
da on ne postupa suprotno svojim rijecima, odnosno da svojim postupcima 
nece opovrgnuti i u tajnosti raditi suprotno onome Sto njima zabrani. Onaj kc 
zeli popraviti svoje stanje, potrebno je da njegov govor bude u podudarnosti sa 
njegovim djelima, a u suprotnom ce biti kao ona koja je rasplela svoje pletivo nakon 
sto je bilo cvrsto ispleteno. 



264 



RADGST POGLEDA KQMENTAR R11ADUS-SAUHINA 



198. Od Ebu Zejda Usame b. Zejda b. Harisa, radijallahu anhu, prenosi se da je 
rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Na 
Sudnjem danu ce covjek biti doveden i bacen u Vatru, pa ce izaci crijeva iz njegovog 
stomaka, a on ce oko njih kruziti kao sto magarac kruzi oko mlinskog tocka. Okupit 
ce se oko njega stanovnici Vatre L reci; 'O ti, sta je to s tobom? Zar nisi naredivao 
dobro i odvracao od zla?', a on ce redi: 'Da, svakako. Naredivao sam dobro, ali ga 
nisam cinio, a odvracao sam od zla, a sam sam ga cinio."' (Muttefekun alejhi) 



Dokumentacija haclisa: 

Navode ga El-Buhari (6/331), Fethul-Bari; Muslim (2989). 

Iz hadisa se shvata: 

- Pojasnjenje kazne za onoga cije su rijeci suprotne njegovim postupcima 
zbog nepokornosti, iako ima znanje koje nalaze strah i udaljavanje od 
zabranjenih djela. 

- U nevidljivi svijet o kojem je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
obavijestio ubraja se i opis vatre Dzehennema i onih koji ce biti kaznjavani u njoj. 

- Cinjenje dobra i ostavljanje zla sprecavaju ulazak u Vatru. 

- Ljudi ce na Sudnjem danu, nakon sto se zastori otkri;u i nevidljivo postane 
vidljivim, jedni druge poznavati i otvoreno ce jedni drugima govoriti. Molimo 
Allaha da prekrije nase nedostatke i oprosti nam nase grijehe. 



Poglavlje dvadeset peto 
NAREDENJE VJERNOG 1SPUNJAVAN)A EMANETA 

Emanet je sveobuhvatan pojam za ono cime je covjek zaduzen ili mu je dato 
oa povjerenje, a obuhvata Allahova prava, kao sto su stroge obaveze, prava robova, 
kao sto su povjerene stvari. Obaveza je covjeku da cuva te povjerene stvari na 
najbolji nacin i da ih preda njihovim vlasnicima ne skrivajuci ih, ne negirajuci 
-h i ne upravljajuci njima bez serijatske dozvole. 

Uzviseni Allah kaze: "Allah vam nareduje da predajete povjerene stvari 
njihovim vlasnicima." (En-Nisa, 58) 

Uzviseni Allah nareduje da se emaneti predaju onima koji su njihovi stvarni 
posjednici. To generalno podrazumijeva sve obavezne povjerene stvari covjeku, kao 
sto su prava Uzvisenog Allaha prema Njegovim robovima u vidu namaza, zekata, 

265 



Selimh.idel-HUaii 



posta, hadzdza, zavjeta, keffareta, otkupa i si., a sv-e to mu je dato na povjerenit 
i ostali ljudi nad tim nemaju nikakvog nadzora. Takoder, ovi obavezni emanei 
podrazumijevaju prava robova jednih prema drugima, kao sto su povjerene stvar. 
i si., sto se daje na povjerenje, bez iznosenja posebnog dokaza o tome. Allah, azzt 
ve dzelle, naredio je da se ti emaneti predaju, a onaj ko to ne ueini na dunjaluku 
od njega ce biti oduzeto na Sudnjem danu, kao sto se prenosi u vjerodostojnorr. 
hadisu, koji navodi imam Muslim, od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem, da je rekao: "Predat cete prava onima kojima i pripadaju, pa ce cak ovca be: 
rogova uzeti odmazdu od rogate ovce." 

Uzviseni Allah kaze: "Mi smo emanet ponudili nebesima i Zemiji i brdima 
pa su oni odbili da ga ponesu i pobojali se, a covjek ga je ponio. On je uistinu 
nepravedni neznalica." (El-Ahzab, 72) 

Uzviseni Zastitnik, azze ve dzelle, obavjestava da je nebesima, Zemiji i brdim; 
dao na izbor da im propise vjeru i da im dadne nagradu i kaznu, te da im povjer 
vjeru, pa su rekli: "Ne. Mi smo u potpunosti predani Tvojoj odredbi i ne zelimc 
nagradu i kaznu." Uzviseni Allah ponudio je covjeku zaduzenje i prihvatanie 
naredbi i zabrana, pod njihovim uvjetima, pa ako ih izvrsi, bit ce nagrader. 
a ako ostavi, bit ce kaznjen, pa je to prihvatio onaj koga je Allah uputio, i porec 
svoje slabosti, neznanja i nepravde. Neka je Allah na pomoci. 

199. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Tri su znaka po kojima se prepoznaju licemjen 
kada govori — laze, kada obeca - iznevjeri, kada mu se nesto povjeri — pronevjeri." 
(Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji stoji: "...iako bude postio, klanjao i tvrdio da je musliman" 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (1/89), Fethul-Bari; Muslim (59). 
Druga predaja kod Muslima (59, 109). 

Manje poznate rijeci: 

"Licemjerje" (nifak) - oznacava da vanjstina bude suprotna nutrini, a dijeli se na 
dva dijela: 

- licemjerje u uvjeren/u, koje se smatra velikim nifakom i nevjerstvom; 

- licemjerje u djelima, koje se smatra malim nifakom, a ono je pretvaranje, 
Munafik (licemjer) je onaj koji pred muslimanima ispovijeda islam, a u seb: 

krije druga uvjerenja. 



266 



RA.DOST POGLEDA KOMENTARH1JADUS-SAUHJNA 



Iz hadisa se shvata: 

- Zadrzavanje na ovim znakovima licemjerstva, jer oni upucuju na ostale 
rnakove i ukazuju na neispravnost i ostalih osobina, jer je osnova ispovijedanja 
•lere srocena u trome: rijecima, djelu i namjeri. Poslanik ukazao je da je govor 
neispravan ako je protkan lazima, neispravna su djela u cijem cinjenju bude prevara, 
: namjera je neispravna ako se zasniva na pronevjeri. 

- Onaj kod koga se sastave ove osobine, postao je licemjer i nece imati nikakve 
--coristi od pozivanja na islam. 

- Istinitost u govoru, izvrsenje obecanja i predavanje emaneta su osobine koje 
moraju krasiti jednog muslimana. 

- Govor muslimana je u skladu sa njegovim postupcima. 

- Namaz i post su ibadeti koji proflliraju i ciste dusu, te ih pozivaju na visoke 
moraine vrline. 

200. Od Huzej fe b. El- Jemana, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov 
Poslanik, salSallahu alejhi ve sellem, ispricao nam je dvije price, jedna se vec desila, 
a drugu ocekujem. Ispricao nam je sljedece: 'Emanet je spusten usred ljudskog 
srca, a zatim je objavljen Kur'an, pa su oni saznali za njega (emanet) iz Kur'ana i iz 
sunneta.' Zatim nam je govorio o dizanju emaneta, pa je rekao: 'Covjek ce zaspati 
-ednim snom, pa ce se emanet povudi iz njegovog srca i ostaviti iza sebe trag poput 
crnila na kozi. Zatim <^e ponovo zaspati, pa ce se emanet povuci iz njegovog srca 
1 ostaviti trag iza sebe poput oziljka, kao kada na nogu padne zeravica, pa skoci 
prist, napuhan, prazan' Zatim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, (pokazujuci 
im to) uzeo jedan kamencic pa ga je valjao svojom nogom. 'A onda ce ljudi poceti 
tedni drugima obecavati i gotovo niko nece izvrsavati povjereni zadatak, sve dok 
se ne pocne pripovijedati: U torn i torn mjestu ima povjerljiva osoba', dok se ne 
rekne za covjeka: 'Kako je samo dobar i pametan, mudar i razuman!', a u svom 
srcu nece imati imana ni koliko je zrno gorusice.' Vec je proslo vrijeme kada se ja 
nisam brinuo kome cu od vas dati obavezu: ako je bio musliman, on je zasigurno 
ispunio obavezu radi vjere, a ako je bio krscanin ili zidov, on je zasigurno obavio 
zadatak zbog naredenja namjesnika. A sto se tice danasnjeg stanja, danas se ne 
mogu pouzdati na vas, osim na pojedinca, poput tog i tog." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (11/333), Fethul-Bari; Muslim (143). 



267 



Seliiiib. Fdel-Hilaii 



Yi hadisa se shvata: 

- Ovaj hadis je temelj za pojasnjenje pravila islamskog morala, a to dem; 
pojasnitisljedecim: 

Njegove rijeci: "Emanet je spusten u dubinu ljudskih srca" pojasnjavaju 
da moral u islamu nije nikada bio lazni zlatni pokrivad na koji ljudi pohrle 
a ustvari pohrle na fatamorganu "za koju zedni misli da je voda, a kada joj pride 
ne nade nista" 

Moral u islamu jedalekoveciod pojma humanizmakojegsu uzdigle savrement 
paganske institucije i udruzenja, te okicenim govorom obmanule narode. Mora 
u islamu ima tako siroko poimanje da obuhvata i zivotinje i biljke i potvrduie 
da je veza muslimana sa drugim stvorenjima veza prijaznosti i samilosti, pa cak 
i prilikom ubijanja i klanja. 

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji navodi Muslim, kaze: "Allar 
je propisao da se cini dobrocinstvo prema svemu, pa kada ubijate, lijepo to cinite 
a kada koljete zivotinje, takoder to lijepo cinite. Ko bude klao, neka dobro naostr. 
svoj noz i neka tako olaksa zivotinji koju kolje." 

Moral uislamuimadalekodubljaznacenjaodpoimanjasavremenoghumanizm= 
zato sto on prevazilazi vanjsku manifestaciju vizuelni oblik (formu) i usmjerava se 
ka nutrinama ljudi. 

Moral u islamu je dugovjecniji od pojma savremenog humanizma koji se 
zavrsava sa zavrsetkom ljudske rase na ovoj Zemlji, jer islamski moral veze 
muslimana za ahiret tako sto ce vjecno uzivati milost od svoga Gospodari 
u Dzennetu i naslijediti najvisi Firdevs, shodno svome udjelu u moralu. Take 



c_ 




naljepseg 

Ne mogu se nikako nacuditi islamskim piscima koji su islamski moral nazval; 
humanizmom islama, oponasajuci tako govor onih koji ne vjeruju, te su tako zapal; 
u greske, a iza svake od njih je jos veda greska. 

Prvo: Oni su zamijenili ono sto je dobro za ono sto je bezvrijedno, jer su postal; 
naklonjeni savrernenoj ljudskoj terminologiji zapostavljajuci islamske izraze kojima 
su ispunjeni kur'anski ajeti i vjerodostojni vjerovjesnicki hadisi. 

Drugo: Ogranicili su i stijesnili ono sto je siroko, jer je pojam morala u islamu 
veci i opsirniji od pojma humanizma. 

- Njegove rijedi: "Potom je objavljen Kur'an, pa su saznavali (emanet) iz 
Kur'ana i iz sunneta" pojasnjavaju da islamski moral i2vire iz Kur'ana i sunneta. 



268 



c 



RADOST POGLEDA KOMEMTAR RIJADUSSALIHINA 



Stoga su taj moral i razumijevanje vjere dvije uporedne kategorije, sto se otvoreno 
navodi u mnogobrojnim hadisima. Tako El-Buhari u knjizi "El-Edebul-mufred" 

: Ahmed sa ispravnim lancima prenosilaca, prema uvjetima Muslima, od Ebu 
Hurejre, radijallahuanhu, prenosidajerekao:"RekaojeAllahovPosianik,sallallahu 

aiejhi ve sellem: 'Najbolji od vas u islamu su oni koji su u dzahilijjetu bili najbolji 
-o svome ahlaku, ukoliko se poduce propisima vjere.'" 

Prednjacenje po dobru u islamu veze se za dvije stvari; 

1. lijepo ponasanje, 

2- poducavanje shvatanju propisa vjere. 

Poznato je da Allah zeli dobro onome kome dadne shvatanje propisa u islamu, 
kao sto se prenosi u rijecima Poslanika, sallallahu aiejhi ve sellem: "Kome Allah 
zeli dobro, poduci ga shvatanju propisa vjere" (Muttefekun aiejhi) Tako se islamski 
moral vraca shvatanju propisa vjere. 

- "Covjek ce zaspati jednim snom, pa ce emanet biti povucen iz njegovog srca, 
a ostavit ce trag iza sebe poput crnila na kozi. Potom ce ponovo zaspati, pa ce 
emanet biti povucen iz njegovog srca i ostavit ce trag iza sebe poput oziljka - koji 
:zgleda kao kada ti se na nogu padne zeravica, pa se (koza) potpristi, a ispod prista 
nerna nista. Potorn je (Posianik, sallallahu aiejhi ve sellem, pokazujuci im to) uzeo 
karnencic i stavio ga na nogu. Ljudi ce poceti jedni drugima obecavati i gotovo niko 
nece izvrsavati povjereni zadatak..." Hafiz Ibn Hadzer u "Fethul-Bariju" (13/39) 
kaze; "Rezime ove obavijesti je da Posianik, sallallahu aiejhi ve sellem, upozorava na 
-scezavanje emaneta, te da ce postati varalica covjek koji je bio poznat kao povjerljiv, 
'.ovojeocigledno iuocava sekadase nekokojebio posten, pomijesa sa varalicama, 
pa i on sam postane varalica - s kim si, takav si. Takoder, ova predaja ukazuje 
nam da moral moze biti urodeni i steceni, sto ukazuje da je navedeni covjek stekao 
emanet, pa je postao povjerljiv, medutim, nije vodio racuna o tome, pa se vratio na 
svoju prirodu, kao sto kaze El-E'asa: 

"Kada bogati skrtari prema robit 
ponasanje se vrnti prirodnom instinktu. 1 " 

Stoga, moral je podlozan promjenama, a da se ne moze mijenjati, pouke 
: poruke ne bi imale znacenja. Kako da se ne moze promijeniti kada vidimo 
divlje zivotinje kako postanu pitome, kako se konj izdresira, kako se pas za 
'.ovljenje divljaci uvjezba, ali neke duse brzo prihvataju popravku, a neke otezano. 
Vise o tome govorio sam u svojoj knjizi "Moraine osobine" (Mekarimul-ahlak). 



: Ovaj stih bi zna&o: Kada vlasnik tokom preodgajanja roba pofine uskracivali robu ono Sto mu pripada, 
lada se izgube sve poziiivne osobine koje je rob stekao se i vrati se na osobine koje ima u svome instinktu 



■inap. prev.). 

269 



SdiiirLIdd-HilaU 



- Njegove rijeci: "...dok se ne pocne pripovijedati: 'U torn i torn plemenu ima 
povjerljivi covjek; i dok se ne kaze za covjeka: 'Kako je samo dobar, dosjetljr- 
pronicljivi; a u svome srcu nece imati imana ni koliko ;e zrno gorusice...'" znace di 
se ahlak i iman prozimaju, pa kada jednog nestane, nestane i drugoga. 

Na ovo takoder ukazuju Posianikove, sailatlahu alejhi ve sellern, rijeci koje 
navode El-Hakim i Ebu Nu'ajm sa ispravnim lancern prenosilaca, prema uvjetima 
El-Buharija i Muslima: 

"Stid i iman su uporedni, pa kada nestane jednog, nestane i drugog." 

Stid je vrhunac islamskog morala, i on prozima djela cineci ih vecim 
i blagoslovljenijim, te rados6u za ljude. 

Ahlak u predodzbama najboljih generacija bio je ustvari ispravno islamsko 
vjerovanje (akida). U njihovom zivotu ahlak je zauzimao veliku poziciju. Historija 
je zapisala njihove zivotopise najljepsim slovima. Njihov zivot bio je ispunjen 
vrijednostima, dobrom, ispravnoscu i popravkom stanja. 

Kada se vrijeme promijenilo i nestalo stida i imana, vidis Covjeka i kaze§ kako je 
pametan i pronicljiv, ali je ustvari poput preparirane zivotinje i u svom srcu neir.c 
imana ni koliko je zrno gorusice. 

- Njegove rijeci: "Vec" je proslo vrijeme kada se ja nisam brinuo kome cu od vas 
dati obavezu: ako je bio musliman, on je zasigurno ispunio obavezu radi v;ere, a ako 
je bio krscanin ili zidov, on je zasigurno obavio zadatak zbog naredenja namjesnika. 
A sto se tice danasnjeg stanja, danas se ne mogu pouzdati na vas, osim na pojedinca. 
poput tog i tog" - govore o obavezi postojanja zapreke koja sprecava ljude da cine 
losa djela, a podstice ih na dobra. Ovo jasno govori o neophodnosti usmjeravanja 
i popravljanja ljudi u svakom smislu, cime su zaduzeni ucenjaci, dobri, ugledni 
i vladari, a u suprotnom zadesit ce ih raskaiasenost, kao sto je receno: 

"Ljude nece popraviti anarhifa kada voda nemaju, 
a nemaju voda kada ih neznalice vode" 

20L Od Huzejfe i Ebu Hurejre, radijallahu anhuma, prenosi se da su rekii: Rekao 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem: "Allah, tebareke ve te'ala, sakupit 
ce ljude n Sudnjem danu, pa ce vjernici stajati sve dok im se Dzennet ne priblizL 
Zatim ce doci Ademu, neka su Allahovi blagoslovi na njega, i red: 'Nas oce, trazi da 
nam se otvori Dzennet.' Adem ce redi: A sta vas je drugo izvelo iz Dzenneta osim 
grijeh vasega oca. Ja nisarn odreden za to. Idite mome sinu Ibrahimu, Allahovom 
bliskom prijatelju.' Ljudi ce doci Ibrahimu, a Ibrahim ce red: 'Ja nisam odreden za 
to, a nisam bio ni toliko blizak prijatelj Allahu kako mislite. Idite Musau s kojim je 
Allah razgovarao' Ljudi ce doci Musau, pa ce im on reci: 'Ja nisam odreden za to. 

270 



RADGST PQGLEDA KQMENTAR RlfADUS-SALIHiNA 



Idite Isau, Allahovoj rijeci i ruhu.' Isa ce reci; 'Ja nisam odreden za to.' Zatim £e 
ijudi doci Muhammedu, sallailahu alejhi ve sellem, pa ce on ustati i njemu ce se 
dOZYOliti da se zauzima. Emanet i rodbinstvo ce stati na dvije strane Sirat-cuprije, 
s desne i lijeve strane. Prvi od vas preci ce brzinom rnunje..' Upitao sam (prenosilac): 
Drazi si mi i od oca i od majke, a sta je to prolazak brzinom rnunje?' Poslanik, 
sallailahu alejhi ve sellem, rece: 'Zar nisi vidio kako se pojavi i nestane u treptaju 
oka? Sljedeci ce preci poput vjetra, zatim ce covjek preci poput ptice, zatim ce preci 
covjek brzinom galopirajuceg konja. Brzina prelaska ovisit ce o vasim djelima. 
Na Sirat-cupriji stajat ce vas Vjerovjesnik, sallailahu alejhi ve sellem, i govoriti: 'Boze 
moj, spasi nas, spasi nas!' Onaj cija djela budu lahka, bit ce nemocan da prede, pa 
ce doci covjek koji nece moci na nogama da stoj i i prelazit ce puzeci. Na krajevima 
Sirat-^uprije bit ce objesene kuke kojima ce biti naredeno da neke od onih koji 
prelaze zakvace. Tako ce biti onih koje ce kuke samo raniti, ali i onih koje ce te kuke 
svuci u Dzehennem.' Tako mi Onoga u cijoj je ruci Ebu Hurejrina dusa, dubina 
Dzehennema iznosi sedamdeset godina." (Prenosi ga Muslim) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (195). 

Zadnji navod u kojem se kaze: "Tako mi Onoga u cijoj je ruci Ebu Hurejrina 
dusa, dubina Dzehennema iznosi sedamdeset godina" je umetnuti govor Ebu 
Hurejre, a ntsu rijeci Poslanika, sallailahu alejhi ve sellem. 

Iz hadisa seshvata: 

- Obavijest o konacnicama ljudi i da ce ih Allah sakupiti u Danu u koji nema 
sumnje, kako bi ih obracunao za njihova djela. Dzennet se nece otvoriti osim kada 
zalagac zatrazi njegovo otvaranje. 

- Ljudi potjecu od Adema, alejhis-selam, i ova cinjenica zasnovana je na 
cvrstom ubjedenju, bez ikakve sumnje. Tvrdnje pozivaca u ateizam i izdanak 
svjetskog globalnog judaizma Darvina, koji navodi fikcije o samostvaranju o kojem 
je mnogo govorio u svojoj teoriji "nastanak i evolucija" nemaju nikakvog dokaza. 
Naucne studije takoder su pokazale da ova tvrdnja nema osnove, vec je globalni 
judaizam ulozio ogromna sredst\'a, medije i propagatore za pronosenje ove lazne 
ideologije i principa radeci pod sloganom "lazi, lazi sve dok ti ljudi ne povjeruju" 

- Skromnost vjerovjesnika. Svaki od njih predaje ovlast drugome spominjuci 
neku od cinjenica vezanih za dunjaluk. 



271 



&limf>.Mcl-Hilal( 



- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zalagac cije ce zalaganje 
biti primljeno na Sudnjem danu, sto je dokaz njegove vrijednosti, odabranostl 
i prednosti nad ostalim vjerovjesnicima, kao i visokog stepena kod svoga Gospodara, 
subhanehu ve te'ala. 

- U hadisu se izrazava respekt prema pitanju emaneta i rodbinskih odnosa koji 
ce stajati pored obje strane Sirat-cuprije. 

- Stanja ljudi na Sirat-cupriji - bit ce spaseni od patnje shodno svojim djelima 
a u Dzennet ce udi Allahovom miloscu. 

- Velika strahota Dzehennema i njegova dubina. Dzehennem je staniste 
nevjernika i munafika. 

202. Od Ebu Hubejba Abduliaha b. Ez-Zubejra, radijallahu anhuma, prenosi 
se da je rekao: "Kada je Ez-Zubejr u Bitki oko deve zastao, pozvao me je, pa sam 
stao kraj njega. Rekao je: 'Sinko, danas ce biti ubijen samo nepravedni ili onai 
kome se nepravda cini. Ja mislim da cu danas biti ubijen kao onaj kome je ucinjena 
nepravda. Mojanajvecabriga mijemoj dug. Mislis li da ce poslijepodmirenjaduga 
ostati nesto od naseg imetka?' Potom rece: 'Sinko, prodaj ono sto posjedujemo 
i isplati moj dug.' Oporucio je jednu trecinu, a trecinu od te trecine svojim sinovima. 
tj. sinovima Abduliaha b. Ez-Zubejra. Rekao je: 'Ako ostane viska iz nasega imetka ; 
poslije isplate duga, jedna trecina pripada tvojim sinovima. m Hisam je rekao: 
"Jedan od Abdullahovih sinova bio je jednak Ez-Zubejrovim sinovima Hubejbu 
i Abbadu. Tada je imao devet sinova i devet kcerki." Kaze Abdullah: "Poceo mi 
je davati preporuke u pogledu svoga duga govorech 'Sinko, ako ne mognes dio 
njega isplatiti, pomozi se mojim Zastitnikom.' Tako mi Allaha, nisarn znao sta misli 
pod tim dok nisam upitao: 'A ko je tvoj Zastitnik?; a Ebu Zubejr rece: Allah' Tako 
mi Allaha, nisam ni u jednom trenutku osjetio teskocu zbog vracanja njegovog 
duga a da nisam rekao: 'O Zastitnice Ez-Zubejra, isplati za njega njegov dug: 
a da nije bio isplacen. Ez-Zubejr je ubijen, a iza sebe nije ostavio ni dinara ni 
dirhema, osim zemlje, u sto se ubrajala suma i jedanaest kuca u Medini, dvije u 
Basri, jedna u Kufi i jedna u Egiptu. Tokom njegovog zivota dolazili su mu mnogi 
ljudi koji su donosili svoje imetke i trazili da ih on cuva, Ez-Zubejr bi rekao: 
'Ne, nego neka to bude posudba, jer se ja bojim da cu ga izgubiti.' On nikada nije 
preuzeo zapovjednistvo, skupljanje zekata, haraca, niti bilo cega drugoga, osim sto 
je bio u vojnim pohodima sa AHahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem T 
Ebu Bekrom, Omerom i Osmanom, radijallahu anhum. Abdullah kaze: "lzracunao 
sam njegov dug i nasao da iznosi dva miliona i dvije stotine hiljada" Hakim b. Hizam 
susreo je Abduliaha b. Ez-Zubejra i rekao: "Braticu, koliko je moj brat bio duzan?' 
Ja sam to prikrio rekavsi: "Sto hiljada" a Hakim rece: "Tako mi Allaha, mislim da 
vasi imeci ne mogu pokriti ni devetinu tog iznosa" Abdullah rece: "A sta mislis 

272 



RADOST POGLEDA KOMEX'TAR RlfADUS-SALIHINA 



koliki je dug od dva miliona i dvije stotine hiljada?" Hakim rece: "Mislim da to ne 
mozete podnijeti. Ako ne budete mogli isplatiti nesto od toga, zatrazite pomoc od 
mene." Rekao je (prenosilac); "Ez-Zubejr je kupio sumu za sto sedamdeset hiljada, 
pa ju je Abdullah prodao za milion i sesto hiljada. Potom je stao i rekao: Ako je 
neko kod Ez-Zubejra imao kakvoga duga, isplatit cemo mu ga sumom.'" Dosao mu 
je Abdullah b. Dzafer kojem je Ez-Zubejr bio duzan cetiri stotine hiljada, i rekao 
ie: "Abdullah, ako hocete, ja cu vam je ostaviti" Abdullah rece: "Ne" Dzafer rece: 
*'Ako hocete, dat cu vam da odgodite isplatu sa ostalim dugovima." Abdullah rece: 
"Ne" Zatim Dzafer rece: "Onda, mi odvojite jedan dio sume." Abdullah rece: "Tebi 
pripada odavde dovde." Abdullah je prodao dio te sume i za njega isplatio dug, 
a od sume su ostala jos cetiri i po dijela. Otisao je Muaviji, a kod njega su bili 
Amr b. Osman, El-Munzir b. Ez-Zubejr i Ibn Zem'a. Muavija mu rece: "Na koliko 
si procijenio sumu?" Abdullah rece: "Svaki dio po stotinu hiljada." Muavija upita: 
"A koliko jeod njeostalo?" Abdullah rece: "Cetiri i po dijela " El-Munzirb. Ez-Zubejr 
rece: "Uzirnam jedan dio za stotinu hiljada" Amr b. Osman rece: "Uzimam dio za 
stotinu hiljada" a Ibn Zem'a rece: "Uzimam dio za stotinu hiljada." Muavija upita: 
"Koliko je sada od nje preostalo?" Abdullah rece: "Jedan i po dio" Muavija rece: 
"Uzimam ga za sto pedeset hiljada" Abdullah b. Dzafer prodao je svoj dio Muaviji 
za sest stotina hiljada. Kada je Ibn ez-Zubejr zavrsio isplatu duga, Ez-Zubejrovi 
sinovi rekose: "Podijeli nam nasu ostavstinu." Ibn Zubejr rece: "Tako mi Allaha, 
necu vam podijeliti sve dok na hadzdzu cetiri godine ne budem govorio: 'Neka 
nam dode onaj ko je imao duga kod Ez-Zubejra da mu isplatimo."' Svake godine 
bi pozivao na hadzdzu, a kada su prosle cetiri godine, podijelio je imetak izmedu 
njih, a izdvojio jednu trecinu. Ez-Zubejr je imao cetiri zene. Svaka od zena dobila je 
milion i dvije stotine hiljada, a sav njegov imetak iznosio je pedeset miliona i dvije 
stotine hiljada." (Prenosi ga El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Prenosi ga El-Buhari (6/227-228), Fethul-Bari. 

Ma nje poznate rijeci: 

"Bitka oka deve" - poznata bitka izmedu Alije b. Ebi Taliba, radijallahu anhu, 
i njegovih istomisljenika protiv Aise, radijallahu anha, i njenih istomisljenika. 
Nazvana je Bitkom oko deve, jer je Aisa, radijallahu anha, jahala veliku devu 
i zaustavila je na bojnom redu, a to je bilo 36. godine po Hidzri. 

'Donas nece biti ubijen osim nepravedni i onaj home je pocinjena nepravda" - tj. jer 
su u toj bitki ucestvovali ashabi koji su imali posebno tumacenje za ucestvovanje u 
toj bitki, a njima je pocinjena nepravda, Hi drugi mimo ashaba koji su se borili radi 
dunjaiuka, a oni su nepravedni. 

273 



Sethnb/IdelHilali 



fa hadisa se shvata: 

- Stepen Ez-Zubejra b. El-Awama, radijallahu anhu, a on je jedan od pomagaca 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te njegovo pouzdanje u Allaha 
predanost Njemu, zadovoljstvo Njegovorn presudom i trazenje pomodi od Njega. 

- Opasno pitanje duga, jer sam Ez-Zubejr, i pored svoga prednjacenja po dobru 
i potvrdenih vrlina, pribojavao se duga cak i poslije smrti. 

- Utemeljenost oporuke u ratu, jer ratne okolnosti mogu biti povod smrti. 

- Dozvoljenost posudivanja i obaveznost isplate duga od strane nasljednika 
mejjita prije izvrsenja oporuke i djelidbe ostavstine. 

- Dozvoljenost posjedovanja kuca i zernlje, bez obzira koliki bio njihov broi 
ukoliko je to posjedovanje u skladu sa serijatom. 

- Cuvanje emaneta. 

- Psiholoska snaga Abdullaha b. Ez-Zubejra koji je glatko odbio pomoc koju mi 
je ponudio Hakim b. Hizam, radijallahu anhu, kao i pomoc Abdullaha b. Dzafera 
radijallahu anhu, koji je nudio medusobno oprastanje duga. 

- Kada se bereket nade u necemu, od maloga napravi veliko, a kada bereke* 
bude izdvojen iz necega, onda to postane opasno, kobno. 

- Potrebno je suzdrzati se od komentiranja razilazenja koje se desilo medu 
ashabima, radijallahu anhum, jer su svi oni ispravni i posteni, a ono sto se desilc 
izmedu njih bilo je na osnovu njihovog idztihada (intuicije) i tumacenja. 

Jedna od najvrednijih knjiga koja govori o ovom pitanju je "El-Avasimu minei- 
kavasimi" Ebu Bekra b. El-Arebija, pa je pogledaj, jer je, uistinu, vrijedna. 



274 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUWNA 



Poglavlje dvadeset sesto 
ZABRANA NASILJA I OBAVEZA NJEGOVOG SPRECAVANJA 

Nepravda (zuium), prema konsenzusu strucnjaka u arapskom jeziku, oznacava 
da se nesto stavi na neodgovarajuce mjesto. Nepravda je trovrsna, kao sto obavjestava 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji je hasen, uzimajuci u obzir 
i druge koji mu svjedoce, a navode ga Ebu Davud, Et-Tajalisi i Ebu Nu'ajm: "Nepravda 
je trojaka: nepravda koju Allah nece oprostiti, nepravda koju ce oprostiti i nepravda 
koju nece ostaviti. Nepravda koju Allah nece oprostiti je sirk, nepravda koju ce Allah 
oprostiti je nepravda izmedu roba i njegovog Gospodara, a nepravda koju nece ostaviti 
ie medusobna nepravda robova, pa ce Allah od jednih za druge uzimati odmazdu." 

Nepravda, od koje je Gospodar izrazio Svoju clstotu, oznacava da se nesto stavi 
na neodgovarajuce mjesto i suprotno onome sto naiazu pravda, mudrost i korist. 
On Uzviseni ne pravi razliku izmedu dvije slicne stvari, niti izjednacava dvije 
razlicite stvari. Nece kazniti osim onoga ko zasluzuje kaznu, a On kaznu spusta 
na njeno mjesto zato sto u tome ima mudrosti, a nece kazniti dobrocinitelje 
■ bogobojazne. 

Uzviseni kaze: "Nepravedni nece imati ni prisnog poraagaca ni xalagaca 
kojemse pokorava." (Gafir, 18) 

Uzviseni obavjestava da nepravedni nece imati srodnika koji ce im koristiti 
niti zalagace koji ce se za njih zalagati i u njihovim rodbinskim vezama nece ostati 
nikakva dobra. 

Uzviseni kaze: "A nepravedni nemaju pomagaca ." (El-Hadzdz, 71) 

Oni koji sebi budu cinili nepravdu, robujuci drugima mimo Allahu, nece imati 
pomagaca koji ce ih zastititi od Allaha. 

Jedan od hadisa koji se navode o ovom poglavlju jeste i prethodno navedeni 
hadis od Ebu Zerra, radijallahu anhu, na kraju Poglavlja o posredovanju. 

Njegova dokumentacija i kornentar su pod brojern 111. 

203. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Cuvajte se nepravde, jer ce nepravda biti tama na Sudnjem 
danu. Cuvajte se pohlepe, jer je pohlepa unistila one koji su bili prije vas; pohlepa ih 
ie navela da medusobno prolijevaju krv i ucinila da dozvoljenim smatraju ono sto je 
zabranjeno." (Prenosi Muslim) 



275 



Selintb.'ldel-HdaU 



Dokumentacija hadisa: 

Mavodi ga Muslim (2578). 



Ez hadisa se shvata: 

- Zabrana nepravde i upozorenje na nju. 

- Apstraktni i znacenjski pojmovi ce se na Sudnjem danu, Allahovom dozvolom 
pretvoriti u fizicke. 

- Skrtost je neprijatelj vjernicima, jer su osobine vjernika plemenitos: 
i darezljivost. 

- Skrtost i nepravda su razlozi siren/a zlocina. 

- Nepravda i tvrdicluk su veliki grijesi koji uzrokuju propast na dunjaluk. 
i velike nedace na Sudnjem danu. 

- Predanost dunjaluku odvodi ummet u nepokornosti i razvrat. 

204. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sigurno cete na Sudnjem danu predati pra\- 
onima koji ih zasJuzuju, pa ce se cak uzeti odsteta od rogate ovce za ovcu koja nerr s 
rogove." (Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2582). 

Iz hadisa se shvata: 

- U hadisu se jasno navodi da ce zivotinje biti sakupljene na Sudnjem danu 
i da ce se njihovo stvaranje ponoviti kao sto de se ponoviti stvaranje ljudi. 

- Uzimanje odmazde za zivotinje iako nisu zaduzene propisima vjere pokazatei 
je izvrsenja apsolutne pravde. 

- Obaveza izvrsenja prava prema onima koji ih zasluzuju. 

- Uzviseni Allah ce uzeti odmazdu od nepravednog tako sto ce se uzeti njegovc 
dobra djela, a odbaciti losa djela onoga kome je pocinjena nepravda. 

- Nece se prelaziti preko prava robova sve dok se ta prava ne predaju njihovim 
vlasnicima. 



276 



RADOST POGLEDA KOMENTARRIfADUS-SAUHINA 



205. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Pricali srno 
o Oprosnom hadzdzu, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je medu nama, 
i nismo znali sta je to Oprosni hadzdz sve dok Allahov PosLanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, nijezahvalio Allahui iznio pohvaluna Njega, apotomjespomenuoMesihi- 
Dedzdzala govoreci dugo o njemu. Rekao je: 'Allah nije poslao nijednog vjerovjesnika 
a da on nije upozoravao svoj ummet na Dedzdzala. Na njega je upozoravao Muh 
i vjerovjesnici poslije njega. Ukoliko se pojavi medu vama, a (danas) vam je nesto 
skriveno o njemu, tada vam nece biti skriveno. Uistinu vas Gospodar nije slijep, 
a Dedzdzal je slijep u desno oko, kao da je njegovo oko izboceno zrno grozda. 
Uistinu vam je Allah zabranio krvoprolice i bespravno uzimanje imetaka, kao sto 
vam je neprikosnoven ovaj vas dan u ovom vasem gradu u ovom vasem mjesecu. 
Pa, jesam li dostavio?' Ashabi rekose: 'Da.' Rekao je: Allahu, posvjedoci' - tri 
puta. 'Tesko vam se! Nemojte se poslije mene vracati u nevjerstvo medusobno se 
ubijajuci.'" (Prenosi ga El-Buhari, a dio ove predaje prenosi i Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode El-Buhari (8/106), Fethul-Bari; Muslim (65). 

Manje poznate rijeci: 

"Oprosni hadidz - hadzdz Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
10. h.g., a nazvan je tako jer se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oprostio od 
ashaba govoreci: "Mozda vas poslije ove godine necu vise sresti." 

"Mesih"- covjek izbijenoga oka. 

\i hadisa se shvata: 

- Jedan od znakova na vjerovjesnickom putu poziva ka Allahu je poznavanje 
puta kojim koracaju zlocinci kako bi se na njih upozoravalo i kako se njihov put ne 
bi pomijesao sa putern vjernika. Jedan od najvecih zlocinaca je Dedzdzal. Stoga, 
Allah nije poslao nijednog vjerovjesnika a da nije upozoravao svoj ummet na njega, 
a na njega su upozoravali Nuh i vjerovjesnici poslije njega. 

- Pojasnjenje puta zlocinaca neophodno je kako bi taj put postao sasvim jasan, 
pa zato Uzviseni Allah kaze: "I tako mi potanko pojasnjavamo ajete da bi se sasvim 
ocitovao put zlocinaca." (El-En'am, 55) 

Zato je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo osobine Dedzdzala; 
tosu jasna vanjska obiljezja i istaknuti znakovi koje poznaju svi vjernicipodjednako, 
bili oni uceni ili neuceni. 



277 



Sdintk'Mel-HilaJi 



- Upozoravanje na smutnje spoznajom osobina i puta smutljivaca. 

- Briznost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema svome ummetu 
upozoravanjem na zapadanje u nepravdu i smutnju. 

- Potvrda osobine oka Uzvisenom Allahu bez usporedbe, prilagodavanja. 
obesnazivanja, iskrivljavanja ili govora da pojam ove osobine zna samo Allah 
(tefvid). Sa sigurnoscu znamo da nas Gospodar ima dva oka, jer nas Gospodar nije 
slijep u jedno oko, a "el-e'aver" u arapskom jeziku oznacava onoga ko ima jednc 
oko (corav). 

- Zabrana medumuslimanske borbe, koja se smatra djelima nevjernika. 

- Zivoti, imeci, casti muslimana su jedni za druge sveti. 

- Uzviseni Allah ima dane, mjesece i mjesta koji imaju posebnu svetost. 
vrijednost i neprikosnovenost u odnosu na ostale, dane, mjesece i mjesta. 

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenio je poslanice svoga 
Gospodara i upotpunio njihovo pojasnjenje ne skrivajuci nista od vjere. 

- Neki grijesi nazivaju se nevjerstvom, a to neyjerstvo je djelatno i svrstam; 
u upropastavajuca djela i velike grijehe, dok pocinilac velikog grijeha ne postaje 
pravi nevjernik sve dok grijeh koji cini ne bude smatrao dozvoljenim. 

206. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Ko nepravedno oduzme od tude zemlje koliko je i pedal* 
bit ce zbog nje opasan sa sedam zemalja (na Sudnjem danu)." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode £1-Buhari (5/103), Fethul-Bari; Muslim (1612). 

Manje poznate rijeci: 

"Bit ce zbog nje opasan sa sedam zemalja" - tj. Allah ce ga na Sudnjem danu 
zaduziti da ono sto je nepravedno uzurpirao od te zemlje prenese na mjestc 
okupijanja ljudi, a to ce biti kao obruc oko njegovog vrata, ili ce biti kaznjer. 
propadanjem u ponor sedam zemalja tako da ce svaka zemlja u takvome stanju bit: 
obruc oko njegovog vrata. 

Iz hadisa se shvata: 

- Nepotcjenjivanje nepravde, pa makar bila malena, 

- Uzurpiranje tude zemlje je jedan od velikih grijeha. 



278 



RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SAL1HINA 



- Ko dobije u posjed zemlju, dobiva u posjed i sve sto je ispod nje, pa ima pravo 
*prijeciti da se ispod nje kopa tunel ili bunar, ukoliko nije 2adovoljan time. Takoder, 
on se smatra i posjednikom onoga sto se u njoj nalazi poput ruda i si., i ima pravo 
da kopa u dubinu koliko zeli ukoliko nece nastetiti svojim komsijama. 

- Sedam zemalja su naslagane i nisu odvojene jedne od drugih, jer da su 
razdvojene, bilo bi dovoljno u pogledu ovog uzurpatora da bude opasan onom koju 
je uzurpirao zato Sto je odvojena od onih zemalja ispod nje. Allah najbolje zna. 

- Sedam zemalja su naslagane u slojevima poput nebesa, kao sto se ocituje iz 
rijeci Uzvisenog: "Allah je taj koji je stvorio sedam nebesa, a isto toliko i zemalja ." 
(Et-Talak, 12) 

Ovim se odbacuju tvrdnje onih koji govore da je to sedam podrucja. Allah 
najbolje zna. 

-Upozorenje na nanosenje nepravde ljudima u pogledu njihovih prava. 

207. Od Ebu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Allah odgada kaznu nasilniku, aii kada mu 
kazna dode, nece ga pomilovati." Zatim je proucio: 'I tako tvoj Gospodar kaznjava 
kada kaznjava nepravedna naselja, a uistinu je Njegova kazna bolna i iestoka' 

(Hud, 102)." (Muttefekunaiejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode EI-Buhari (8/354), Fethul-Bari; Muslim (2583). 

Iz hadisa se shvata: 

- Allah daje roka nevjernicima, ali ih ne zapostavlja, sto se ocituje iz rijeci 
Uzvi§enog: "I nemoj nikako misliti da je Allah nesmotren prema onome sto cine 
nepravedni." (Ibrahim, 42) 

- Pametan covjek nije bezbrizan kada cini nepravdu, 1 strahuje od Allahove 
kazne, a kada ga zadesi nedaca, zna da je to postepeno navodenje, pa stoga iurno 
nastoji da vrati prava onima kojima i pripadaju. 

- Allah postepeno navodi nepravednike kako bi povecali cinjenje grijeha i kako 
bi im kazna bila visestruka. 

- Najbolje cime se moze protumaciti hadis ili Kur'an jesu upravo Allahov govor 
l govor Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zato je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, proucio rijeci Uzvisenog; "I tako tvoj Gospodar kaznjava 
kada kaznjava nepravedna naselja, a uistinu je Njegova kazna bolna i zestoka" 



279 



Selim b/ld 'el-Hilah 



208, Od Mu'aza, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik 
sallailahu alejhi ve sellem, me je poslao i rekao; Ti ces doci ljudima koji su 
sljedbenici Knjige, pa ih prvo pozovi da posvjedoce da nema drugog istinskog boea 
osim AHaha i da sam ja Allahov poslanik, pa ako prihvate, onda ih obavijesti da 
im je Allah propisao pet namaza u toku dana i noci, pa ako i to prihvate, onda ih 
obavijesti da im je Allah propisao sadaku (zekat) koja se uzima od njihovih bogatih 
i daje njihovim siromasnima, i ako se i u tome pokore, ne diraj njihove najvrednije 
imetke i cuvaj se dove onoga kome je pocinjena nepravda, jer izmedu nje i Allaha 
nema zapreke."' (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

NavodeEl-Buhari (3/261), Fethul-Bari; Muslim (19). 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveza je vodi - imamu da salje izaslanstva ljudima kako bi im dostavic 
poziv islama. Ovo je jedna od njegovih najvecih obaveza. 

- Uceni su pozivaci u islam koje voda treba da salje nemuslimanima. Ako 
muslimani nemaju ni zajednice ni vode, onda je obaveza ucenjaka da se predaju 
islamskoj misiji i prihvate njeno kormilo kako ga pri navali talasa ne bi uzeli drug: 
koji ga nisu dostojni, pa da lada potone. 

- Prvo u sto se ljudi pozivaju su iman i jednoca uvjerenja, jer je to osovina ove 

vjere. 

- Prelazak sa jedne na drugu osnovu biva tek kada se izvrsi ona prethodna. 
a time se potvrduje jedan od temelja poziva ka Allahu, a on je postepenost u odgoju 
ummeta i zaduzivanje onim sto moze podnijeti. Molimo Allaha za uputu i srecu. 

- Imam je duzart da svojim izaslanicima uputi kor isn e savjete koj i ce mu pomoci 
da anulira stetu i cime muslimanima nece biti nanesena nikakva steta. 

- Zekat je pravo siromasnih u imecima bogatih. 

- Onaj kome je pocinjena nepravda, njegova dova (kletva) se ne odbija, bio on 
nrusliman ili nevjernik. U hasen-hadisu od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da 
je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem: 'Cuvajte se dove 
onoga kome je pocinjena nepravda, pa makarbio nevjernik, jer za njeno uslisavanje 
nema nikakve zapreke.'" Takoder, u hasen-hadisu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu. 
prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem: 
'Dova onoga kome je pocinjena nepravda je uslisana, pa makarbiogrjesnik,aonce 
posebno za svoj grijeh snositi odgovornost.'" 



280 



RADOST POGLEDA KOMENTAH RI/ADUS-SAUHIiVA 



Kazna od Ponositog Gospodara doiazi veoma brzo. Dobro je postupio onaj 
koji je rekao: 

"Mikako ne am nepravdu kada si a niogitcnosti, 
jer ce ti nepravda na krajit doci kao kajanje, 
tvoje oci zaspe, a obespravljem je hudan, 
mokci protiv tcbe, dok Allahovo oka ne spava" 

Ibn Ebi Ed-Dunja u svojoj knjizi "Mudzabud-daVetf ("Oni kojima je dova 
uslisana") navodi primjere od cije bi strahote mogla i djeca osijediti. 

209. Od Ebu Humejda Abdur-Rahmana b. S'ada es-Sa'idija, radijailahu anhu, 
prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu aiejhi ve sellem, poslao je jednoga 
covjeka iz plemena El-Ezd, kome bijase ime Ibn El-Lutbijje, kao sakupljaca zekata. 
Kada se vratio sa zadatka, rekao je: 'Ovo je vase, a ovo je meni dato kao poklon.' 
Tada se Allahov Poslanik, sallaliahu aiejhi ve seltem, popeo na minber, zahvatio 
Allahu i rekao: 'Ja odredim nekog od vas za posao za koji me je Allah ovlastio, pa 
zatim taj covjek dode i kaze: 'Ovo je vase, a ovo je poklon koji je meni dat.' Zasto 
nije sjedio u kudi svoga oca i majke i cekao da mu dode njegov poklon, ako je iskren. 
Tako mi Allaha, niko od vas nece nesto nepravedno uzeti a da se nece susresti sa 
Allahom i nositi to na Sudnjem danu. Pa zato, potrudite se da nijedan od vas ne 
susretne Allaha noseci na sebi devu koja rice, ili kravu koja muce, ili ovcu koja 
bleji' Zatim je podigao svoje ruke tako da se vidjela bjelina njegovih pazuha i rekao: 
'Allahu, jesam Ii dostavio?' - ponovivsi tri puta" (Muttefekun aiejhi) 



Dokumentacija hadisa: 

Navode El-Buhari (5/220), Fethul-Bari; Muslim (1832). 

Iz hadisa seshvata: 

- Vladar salje one koji ce sakupljati zekat, a zatim ga pravedno prosljeduje 
onima koji ga zasluzuju. 

- Pokloni uposlenicima tretiraju se kao potkradanje i mito. Uposlenik nema 
pravo da mu ljudi ista posebno daju, stoga pokloni koje primaju uposlenici smatraju 
se jedenjem zabranjenog imetka, pa stoga nije dozvoljeno radniku ili uposleniku da 
iskoristi svoju poziciju za licnu korist. 



281 



Selimb. Md-Hilali 



- Ko bude uzimao imetke 1/udi na neispravan nacin, Allah ce ga obrukati pred 
svjedocima na Sudnjem danu. 

- Svaki nepravedni doci ce na Sudnjem danu sa onim sto je nepravedno uzeo. 

- Vjerovjesnicki metod savjeta i opomene jeste generalizacija, a ne prozivanje 
doticne osobe, jer u tome postoji serijatska korist, zato je Poslanikovo obradanje 
bilo opcenito, kada je rekao: "A zatim, ja odredim nekog od vas..." 

- U hadisu je jasno pojasnjenje da covjek stjece svoju opskrbu ulaganjem napora 
i traganjem za njom, sto se ocituje iz rijeci Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem: "Zasto nije sjedio u kucl svoga oca i majke..." 

- Pohvalnost podizanja ruku prilikom dove. 

210. Od Ebu Hurejre, radijailahu anhu, prenosi se da je Allahov Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko je bespravno ostetio svoga brata u njegovoj 
casti, ill bilo cemu drugom, neka od njega zatrazi halala (oprosta) odmah danas, 
prije nego sto dinari i dirhemi nece imati nikakvu vrijednost, nego, ako imadne 
dobrih djela, od njih ce mu se uzeti onoliko kolika je bila nepravda, a ako ne bude 
imao dobrih djela, onda ce mu se dati od grijeha onoga kome je nepravdu ucinio, 
pa ce se njima natovariti." (Prenosi ga El-Buhari) 

Ookumentacija hadisa; 

Navodi El-Buhari (5/101), Fethul-BarL 



iz hadisa se shvata: 

- Zabrana nanosenja nepravde i podsticaj nepravednom da zatrazi halala za 
pocinjenu nepravdu prije nego sto dode Dan kada nepravednima nede koristiti 
njihova opravdanja. 

- Medusobna prava robova Allah nece oprostiti osim ako se vrate njihovim 
vlasnicima. 

- Dinar i dirhem su sredstvo za postizanje koristi na dunjaluku, a na Sudnjem 
danu to ce biti dobra i losa djela. 

- Dobra i losa djela ce se vagati na Sudnjem danu prema velicim nanesene nepravde. 

211. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijailahu anhu, prenosi se da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pravi musliman je onaj od cijih 
ruku i jezika su mirni drugi muslimani, a rnuhadzir je onaj ko napusti sve ono sto je 
Allah zabranio." (Muttefekun alejhi, a ovo je El-Buharijina verzija hadisa) 

282 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga EI-Buhari (1/53), Fethui-Bari; Muslim (40). 

Manjepoznaterijeci: 

"Muhadzir"- onaj koji napusta i ostavlja ono sto je Allah zabranio. 

lz hadisa se shvata: 

- Najbolji muslimani i najpotpuniji vjernici su oni koji izvrse Allahova 
i pravamuslimana. 

- Napadi i izrazavanje neprijateljstva bivaju djelima ili rijecima. 

- Potrebno je ostaviti nepokornosti i pridrzavati se onoga sto je Allah naredio. 

- Ko se bude lijepo ophodio prema svome Gospodaru, neminovno ce se lijepo 
ophoditi i prema svojoj braci muslimanima, jer iman donosi plod dobrih djela 
i lijepog govora. 

- Dvije su vrste hidzre: ocevidna i unutarnja. Ocevidna oznacava bjezanje 
s vjerom od smutnji i preseljenje iz podneblja nevjerstva u podneblje islama, 
ili podneblja straha u podneblje sigurnosti. Unutarnja hidzra oznacava ostavljanje 
poriva i strasti duse, te suzbijanje njene usplahirenosti i preodgoj u pokornosti 
njenorne Tvorcu. 

212. Od Abdullaha b. Amra takoder se prenosi da je rekao: "Za Vjerovjesnikov, 
sallallahu alejhi ve sellem, prtl^ag i dragocijenosti bio je zaduzen covjek koji se zvao 
Kirkireh. Kada je on umro, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 
'On je u Vatri.' Ashabi su otisli (njegovoj kuci) pogledati ga i kod njega su nasli 
ogrtac koji je bespravno uzeo iz ratnog plijena." (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Mavodi ga Ei-Buhari (6/187), Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Zabrana bespravnog uzimanja imetka iz ratnog plijena, bez obzira bio on 
malen ili velik. Zato je potkradanje iz javnih dobara muslimana jedan od velikih 
grijeha koji svojim pociniocima nalaze vatru Dzehennema, svejedno bilo to 
potkradanje veliko ili malo. 

283 



ScHmb.Idel'HilaU 



213. Od Ebu Bekra Nufej'a b. EI-Harisa, radijallahu anhu, prenosi se da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vrijeme se vratilo kao sto je 
izgledalo na dan kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina i ma dvanaest mjeseci, 
a od njih su cetiri sveta; tri dolaze jedan iza drugoga: zul-ka'de, zul-hidzdze 
i muharrem, te redzeb Mudara koji se nalazi izmedu dzumade i sa'bana. Koji je to 
mjesec?' Mi rekosmo: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Usutio je, tako da smo 
pomislili da ce ga nazvati nekim drugim imenom, mimo njegovog, a zatim rece: 'Zar 
nije zul-hidzdze?' Rekosmo: 'Svakako.' Zatim on upita: 'A koji je ovo grad?' Mi opet 
rekosmo: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Poslanik je opet sutio sve dok nisrno 
pomislili da ce ga nazvati nekim drugim imenom mimo njegovog, a zatim rece: 'Zar 
nije vas grad (Mekka)?' Rekosmo: 'Da, svakako.' On zatim upita: 'A koji je ovo dan?' 
Mi rekosmo: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Zatim je sutio sve dok nisrno 
pomislili da ce ga nazvati nekim drugim imenom mimo njegovog, a onda rece: 'Zar 
Ovo nije prvi dan Bajrama?' Rekosmo: 'Svakako.' On tada rece: 'Uistinu su vasi zivoti, 
vasi imeci i vase casti vama zabranjeni, kao sto vara je neprikosnoven ovaj vas dan 
u ovom vaSem gradu i ovom vasem mjesecu. Susrest cete svoga Gospodara, pa ce vas 
pitati o vasim djelima. Ne vracajte se poslije mene nevjerstvu ubijajuci jedni druge. 
Neka prisutni prenese odsutnom. Mozda ce neko kome se prenese bolje shvatiti od 
nekoga ko je ovo cuo.' Zatim je rekao: 'Da li sam dostavio? Da li sam dostavio?' Rekli 
smo: 'Da; a on rece: 'Allahu, posvjedoci.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (1/157), Fethul-Bari; Muslim (1679). 

Manje poznate rijeci: 

"Vrijeme se vratilo"- tj. po svojoj podjeli na godine, a godina po svojoj podjeli 
na mjesece, sto se navodi u rijecima Uzvisenog: "Broj mjeseci kod Allaha, na dan 
kada je stvorio nebesa i Zemlju, je dvanaest mjeseci, a od njih su cetiri sveta." 
(Et-Tevbe, 36) Redzebu Mudar, ovaj mjesec je pripisan plemenu Mudar, jer je to 
pleme najvise pazilo na svetost tog mjeseca. 

1/ hadisa se shvata: 

- Neispravnost premjestanja mjeseci, sto je bio dzahilijjetski obicaj. Kada bi 
htjeli da ratuju u svetim mjesecima, dozvoljavali bi ih i odgadali za sljedeci mjesec, 
pa tako odgadali i hadzdz. 

- Krv, cast i imetak muslimana sveti su njegovom bratu muslimanu, pa ih je 
potrebno cuvati, paziti i braniti. 



284 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RUADUS-SAUHINA 



- MusUman ce biti zaustavljen pred svojim Gospodarom koji ce ga pitati za sve 
sto je cinio, bilo to nesto neznatno ili veliko. 

- Kada covjek nesto nauci i shvati, obaveza mu je da to znanje iskreno prenese 
drugome. 

- Dozvoljeno je nesto preuzeti prije nego sto se upotpuni sposobnost za to, 
jer shvatanje nije uvjet za izvrsenje, nego parncenje. 

- Ljudi se razlikuju po stepenima shvatanja, pa tako zadnji moze bolje shvatiti 
od svojih prethodnika. 

241. Od Ebu Urname Ijasa b. Sa'Ieba el-Harisija, radijallahu anhu, prenosi se 
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko svojom zakletvorn 
nepravedno uzurpira pravo nekog muslimana, Allah ce ga sigurno kazniti Vatrom 
i zabraniti mu Dzennet." Neki covjek upita: "A ako se radi o necemu malom, Allahov 
Poslanice?" Poslanik rece: "Pa makar to bila grancica rnisvaka." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa; 

Navodi ga Muslim (137). 

iz hadisa se shvata: 

- Zabrana uzurpiranja prava Allahovih robova i nastojanje da se prava predaju 

onima koji ih zasluzuju, pa makar bila mizerna. 

- Prava robova sprecavaju ulazak u Dzennet onima koji ih nepravedno 
uzurpiraju sve dok ne izvrse svoje duznosti, ili se ne uzme od njihovih dobrih djela 
i dadne onima kojima je nepravda pocinjena, ili se uzme od losih djela onih kojima 
je nepravda pocinjeaa i prebace se onima koji su cinili nepravdu. 

- Lazna zakletva je jedno od upropastavajucih djela koja vode u Dzehennem. 

215. Od Adijja b. Umjera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: Xuo sam 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: 'Kome od vas povjerimo 
neki posao, pa nam sakrije iglu, ili nesto vece od toga, to se smatra potkradanjern 
za koje ce biti pitan na Sudnjem danu.' Tada ustade jedan crni covjek, ensarija, 
kao da ga sada gledam, i rece: 'Allahov Poslanice, razrijesi me moje odgovornosti.' 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Sta ti je?; a covjek rece: 'Cuo sam kako 
govoris tako i tako.' Poslanik tada rece: 'A siada kazern: Kome povjerimo neki posao, 
neka ga uradi najbolje sto moze i neka uzme naknadu koja mu se dadne za izvrsenje 
tog posla, a neka ne uzima ono sto mu ne pripada'" (Prenosi ga Muslim) 



285 



Seiimb. 'Jdel-Hilali 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1833). 

Iz hadisa se shvata: 

- U hadisu se navodi zestoka prijetnja covjeku koji bude zaduzen za neki posao 
pa pocne potkradati, bilo da se radi o manjem ili vecem obimu potkradanja. Kome 
bude povjereno cuvanje imetka muslimana, duzan ga je paziti i predati onima koji 
ga zasluzuju i nece posebno sebi nista od toga uzimati. 

- Nastojanje udaljavanja od namjesnistva i javnih funkcija, jer postoji velika 
mogucnost da 6e se u njima zakazati. 

- Vodeci ljudi moraju znati izvore iz kojih se prikuplja javni imetak, pa da uzmu 
iz njega ono sto je dozvoljeno, a ono sto nije dozvoljeno takoder ce uzeti i vratiti 
onima kojima i pripada. 

- Dozvoljenost opisa covjeka po njegovim osobinama radi njegovog 
prepoznavanja, ukoliko ga to nece rasrditi. Zato je receno u ovom hadisu: 
"...tada ustade jedan crni covjek, ensarija" 

- Brzi povratak ashaba istini nakon sto im se ona predoci. 

216, Od Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Nakon 
bitke na Hajberu, neki Vjerovjesnikovi, sallallahu alej hi ve sellem, ashabi prolazili su 
pored poginulih i govoriii: 'Ovaj je sehid, ovaj je sehid; sve dok nisu prosli pored jos 
jednog covjeka i rekli: 'Ovaj je sehid; pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: 'Nikako, vidio sam ga u Vatri zbog ogrtaca koji je prisvojio potl^radanjem." 
(Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1 14). 

Iz hadisa se shvata: 

- Pronev}era javnog imetka potkradanjem je veliki grijeh. 

- Dozvoljenost nazivanja sehidom onoga ko umre na Allahovom putu znajuci 
da je cinio dobra djela, ukoliko ima nesto sto ukazuje na to u smislu vjerovjesnickih 
predaja, kao sto se navodi u pitanju Omera b. El-Hattaba, Osmana b. AfTana, Talhe 
b. Ubejdullaha, Hamze b. Abdul-Muttaliba, radijallahu anhum. 



286 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHMA 



Nazivanje odredenog pojedinca sehidom nije dozvoljeno, jer se pravi sehid ne 
rnoze znati osirn objavom. O tome se navodi zabrana od ispravnih prethodnika, 
radijallahu anhum. Omer b. El-Hattab, radijallahu anhu, odrzao je govor rekavsi: 
"Kada u vasim bitkama neko pogine, ne recite taj i taj je sehid, ili taj i taj je preselio 
kao sehid. Mozda je on preopteretio svoju jahalicu (zlatom i srebrom zeleci 
:rgovinu), stoga nemojte govoriti da je sehid, vec; govorite kao sto je rekao Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko je umro ili ubijen na Allahovorn putu, 
on je sehid.'" 

Imam El-Buhari u svome Sahihu, Knjiga o diihadu, naslovio je posebno 
poglavlje "Ne kaze se da je doticna osoba Sehid" 

- Ubistvo na Allahovorn putu nije povod da se prede preko prava robova. 

- Allahova pocast prema Allahovorn Poslaniku koju mu je dao da vidi kako ce 
zavrsiti neki od ljudi. 

217. Od Ebu Katade el-Harisa b. Rib'ija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao izmedu njih i rekao im da su dzihad na 
Allahovorn putu i vjerovanje u Allaha najbolja djela. Tada ustade neki covjek i rece: 
"Allahov Poslanice, sta mislis kada bih bio ubijen na Allahovorn putu, da li bi mi 
svi grijesi bili oprosteni?" AUahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori: 
"Da. Ako bi bio ubijen na Allahovorn putu i bio strpljiv i nadao se nagradi ustrajno 
se bore&, a ne bjezeci (s bojnog polja)." Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, upitao: "A kako si rekao?" Covjek rece: "Sta mislis ako bih bio ubijen na 
Allahovorn putu, da li bi mi bili oprosteni svi grijesi?" Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, odgovori: "Da, ako bi bio strpljiv i nadao se nagradi, jurisajuci 
naprijed, a ne bjezeci, osim duga. Dzibril mi je to rekao " (Prenosi ga Muslim) 

Dokumentacija haclisa: 

Navodi ga Muslim (1885). 

Izhadisaseshvata: 

- Imam (voda) podstice svoje sljedbenike i podsjeca ih na vrijednosti djela i na 
najvrednija djela kako bi ih cinili i s vremena na vrijeme obnovili svoje vjerovanje 
u srcima. 

- Cvrsto nastojanje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da ukazuje na 
djela kojima se brisu grijesi. 

- Dzihad na Allahovorn putu radi uzdizanja Njegove rijeci i slamanja Njegovih 
n.eprijatelja jedan je od najvecih ibadeta i najboljih oblika priblizavanja Allahu. 

287 



.Mmk'Idcl'Hitatt 



- Uvjeti dzihada su strpljivost na svemu sto mudzahida snade na Allahovom 
putu, iskrenost, zeleci iskljucivo Allahovo zadovoljstvo, i ne bjezati sa bojaog polja. 

- Pogibija na Allahovom putu je povod da se izbrisu grije&i. 

- Pogibija na Allahovom putu ne iskljucuje zadovoljenje prava ljudi, ukoliko je 
osoba bila u mogucnosti da in izvrsi, a nije to ucinila. A onaj koji ne bude mogao 
rijesiti se tih prava i pokaje se prije svoje smrti, Allah ce mu biti zastitnik, i On ce 
udovoljiti njegovom protivniku, kao sto cemo navesti nesto kasnije, inasllah. 

- Dozvoljenost trazenja pojasnjenja i dopunjavanja govora ukoliko ce to 
rezultirati dodatnom koristi ili pojasnjenjem. 

- Vjerovjesnicki sunnet je objava od Allaha, ali se ta objava ne citira poput 
Kur'ana. 

218. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Znate li ko je bankrotirao?" Ashabi odgovorise: 
"Bankrotirao je onaj ko nema ni dirhema ni robe." Poslanik rece: "Bankrotirao je 
od mog ummeta onaj ko dode na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, ali je 
vrijedao onoga, onoga potvorio, u imetku zakinuo onoga, prolio krv ovoga, udario 
onoga... Pa ce se svakome od njih dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu nestane 
dobrih djela prije nego sto se svima oduzi, onda ce se uzeti od njihovih losih djela 
i njemu prebaciti, pa ce onda biti bacen u Vatru." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2581). 

Iz hadisa sc shvata: 

- Razum posjeduje nacine shvatanja iz onoga sto ve<f razumijeva i cernu se 
poducava na dunjaluku, te s tim shvatanjima vaga i procjenjuje stvari. Medutim, 
serijat ima jasniju vagu koja to precizira, zato se serijatski termini uzimaju kao 
relevantni tumaci za shvatanje Allahovih i Posianikovih rijeci. 

• Stvarno bankrotiranje je propast covjeka i njegove porodice na Sudnjem danu. 

- Potvrda napustanja nepravde, a posebno uzurpiranja prava ljudi i nasrtaja 
na njihove imetke i zivote, te rusenje njihove casti govorom i djelima, jer sve to 
upropastava plod dobrih djela. 

- Allahov odnos prema Njegovim robovima zasniva se na pravdi i istini. 

- Jedan od puteva edukacije jeste i dijalog koji posebno privlaci onoga koji 
slusa, budi njegov interes, skrece njegov pogled i ispravlja njegovu gresku. 



288 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RlfADUS-SAUHINA 



219. Od Ummu Seleme, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Vi se kod mene sporite, pa mozda neko od vas bude 
govorljiviji i elokventniji u iznosenju argumenta od drugoga, i ja presudim u njegovu 
korist prema onome sto sam cuo. Kome presudim na stetu njegovog brata, neka od 
njega nista ne uzima, jer sam mu time dao dio dzehennema." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga E!-Buhari (13/157), Fethul-Bari; Muslim (1713, 5). 

Iz hadisa se shvata: 

- Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je covjek poput drugih, ne poznaje 
nevidljivi svtjet i ne zna sta je u srcima, vec mu se daje objava. 

- Sudija sudi osobama u sporu na osnovu dokaza i indicija koje mu se plasiraju. 
On sudi na osnovu vanjstine, a Allah preuzirna ono sto se nalazi u njihovim 
nutrinama. 

- Duznost je kadiji i vladaru da ne donese presudu prije nego sto cuje obje 
strane u sporu. 

- Kada kadija pogrijesi nakon istrazivanja i provjere, nece snositi grijeh, vec 
zapravo, ima nagradu. 

- Greska suca ne zabranjuje dozvoljeno, niti dozvoljava zabranjeno. 

- Onaj kome se nesto dosudi, a on zna da je time pocinio nepravdu svome 
bratu, nije mu dozvoljeno to uzeti jer je to komad Dzehennema. 

- Sudac (kadija ili vladar) opominje strane u sporu Allahom i zastrasuju 
Njegovom kaznom svakoga ko nepravdu pocini i uzme pravo drugoga. 

220. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Vjernik ce neprestano biti u okrilju svoje vjere 
I milosti svoga Gospodara sve dok nedozvoljeno ne prolije krv'" (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (12/187), Fethul-Bari. 

Manje poznate rijcci: 

"Zabranjeno ubistvo"- nepravedno ubistvo muslimana. 



289 



Selimb.'Idd-Hilali 



I z hadisa seshvata: 

- Cuvanje ljudskih zivota je jedan od ciljeva vjerovjesnickog izaslanstva. 

- Ubistvo na nepravedan nacin je jedan od velikih grijeha. 

221. Od Havle bint Amir el-Ensarijje, a ona je supruga Hamze, radijallahu 
anhuma, prenosi se da je rekla: "Cula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem, kako govori: d Ljudima koji nepravedno postupaju sa drust\'enim (Ailahovim) 
imetkom pripada vatra na Sudnjem danu."' (Prenosi Ei-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (6/217), Fethul-Bari. 

Manje poznate rijeci: 

"Allahov imetak" - imeci koji pripadaju muslimanima, a nalaze se u posjedu 
namjesnika. 

Iz hadisa se shvata: 

- Onome ko upravljanja javnim imetkom muslimana zabranjeno je da ga trosi 
na prohtjeve i neispravan na£in. 

- Onaj ko to cini bit ce kaznjen vatrom na Sudnjem danu- 



290 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Poglavlje dvadeset sedmo 

MEDUSOBNO POSTIVANJE I UVAZAVANJE MUSLIMANA, 
NJIHOVE DU2NOSTI I S AMILOST JEDNIH PREMA DRUGIMA 

Islam je podigao stepen muslimana, njegovu vrijednost ucinio nemjerljivom 
i dao m.u neprikosnovenost, pa onaj ko je narusi ili oskrnavi, pocinio je zabranjeno. 
Stoga je islam zabranio da se napadne na imetak, zivot, cast muslimana, i zabranio 
je cinjenje svega sto muslimana uznemirava ili zastrasuje. Ovo su uzajamna prava 
izmedu muslimana koji podizu temelje drustva, vrijednosti, srece, sigurnosti 
iugodnosti.iokruzujugacvrstimzidomkojisemedusobnopodupirepreporucivanjem 
istine, strpljenja i milosti. Oni su medusobno samilosni i ponizni prema svojoj braci, 
medusobno se savjetuju, vrijednost njihovih zivota je ista, pod njihovirn garancijama 
je potiaceni i slozni su protiv svojih neprijatelja. Njihov primjer je kao primjer 
jednoga tijela: kada jedan njegov organ oboli, oboli i citavo tijelo. 

Uzviseni Allah kaze: "A onaj ko velica Allahove svetinje, to je dobro za njega 
kod njegovogGospodara." (£1-Hadzdz, 30) 

Uzviseni Allah kaze: Obilnom nagradom bit ce nagraden onaj ko se bude 
pokoravao Nasim naredbama izvrsavajuci obrede hadzdza, a izbjegavajuci zabrane 
i nepokornost, cije krsenje ima nesagledive posijedice za covjeka, ali i pored toga, 
on ima mnogo dobro i obilnu nagradu. Kao sto se za cinjenje pokornosti dobiva 
obilna nagrada, takoder se dobiva i za necinjenje i izbjegavanje zabrana. 

Uzviseni kaze: "A onaj ko velica Ailahova znamenja, uistinu je to pokazatelj 
bogobojaznosti srca." (El-Hadzdz, 32) 

Uzviseni Allah obavjestava da je izvrsavanje Njegovih naredbi i respekt 
Njegove vjere znak ispravnosti covjekovog srca, cistote duse i ispravnosti 
njegovog uvjerenja. 

Kontekst ovog ajeta u suri El-Hadzdz ukazuje na obavezne propise hadzdza 
i mjesta prinosenja kurbana i hedja, jer su ovi obredi najistaknutija znamenja 
hadzdza. Najbolji hadzdz je onaj u kome se prinosi zrtva, a hadzija je duzan da 
respektira kurbane, da ih uljepsava i dobro hrani, jer se od ispravnih prethodnika 
prenosi da su oni svoje kurbane gojili, uljepsavali i cistili. Predaja koja se pripisuje 
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kao hadis: "Gojite vase kurbane, jer su oni 
vasa prijevozna sredstva na Sirat-cupriji", nema nikakvog utemeljenja, kao sto sam 
pojasnio u knjizi "Silsiletul-ehadisi elleti la asie leha" 



291 



St'linib/idel-Hilali 



Uzviseni kaze: "I budi ponizan prema vjernicirna." (El-Hidzr, 88) 

Uzviseni. Allah sugerira Svome Poslaniku da bude skroman i blag prema 
vjernicirna. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najbolji covjek po 
znanju, izgledu i moralu, i tako ga je i njegov Zastitnik, azze ve dzelle, pohvalio po 
tome, rekavsi: "Ti si uistinu najljepse cudi" (El-Kalem, 4). Uzviseni Allah spomenuo 
je svjetionike njegovog ahlaka u razlicitim surama, a o tome sam pisao u korisnoj 
brosuri, Allahovom dozvolom, koju sam nazvao "El-Ahlakurvnebevijjetu mu'attare 
nl-ajati!-kur'anijjeel-rnutahhereh" 

Uzviseni kaze: "Ko bezrazlozno ubije neku osobu, ne zbog odmazde ili 
cinjenja nereda na Zemlji, kao da je pobio sve Ijr.de. A ako neko bude uzrok da se 
neciji zivot sacuva, kao da je svim Ijudima zivot sacuvao." (El-Maide, 32) 

Nakon sto je Uzviseni Ailah spomenuo pricu o sinovima Ademovim, obavijestio 
je da je zbog ubistva sina Ademovog od strane njegovog brata, nepravedno 
i neprijateljski, takoder objavio Benu Israilu; Onaj ko nekoga ubije bez ikakvog 
razloga, kao sto je odmazda ili cinjenje nereda na Zemlji, i to ubistvo bude smatrao 
dozvoljenim, bez ikakvog razloga i pocinjenog zlocirta, kao da je pobio sve tjude, 
zato sto kod njega nema razlike izmedu onoga ko cini zlo i onoga ko ne cini, 
a ko bude uzrok da se neciji zivot sacuva, smatrajuci to ubistvo zabranjenirn i bude 
uvjeren u to, shodno tome, kao da je spasto sve ljude. 

Vjerodosto}no se od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi 
da je rekao; "Nijedna osoba nece biti nepravedno ubijena a da prvi Ademov sin 
nece nositi teret za njeno ubistvo, zato sto je on prvi pocinio ubistvo." Utjecemo se 
Allahu od ruznoga obicaja, puta zablude i lutanja, 

222. Od Ebu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Vjernik je vjerniku poput gradevine ciji se 
dijelovi medusobno podupkul pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, isprepleo 
svoje prste." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/450), Fethul-Bari; Muslim (2585). 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveza saradnje medu vjernicirna u bogobojaznosti i dobroclnstvu. 

- Vjerniku je potrebnapomoci brace muslimana, jer takopostajejaci. 

- U ovom hadisu postoji poseban stilisticki izraz koji upotrebljava onaj ko 
zeli hiperbolizirati svoj govor kako bi bio upecatljiviji, a to je opis pokretima - 
gestikulacija. El-Kurtubi u knjizi "El-Mufhim" kaze: 

292 






RADOST POGLEDA KOMENTAR RljADUS-SAUHlNA 



"Ovo navodenje primjera nerninovno podstice vjernike na medusobno 
pomaganje i potvrduje to cinjenicom da gradevina ne moze biti upotpunjena, niti 
ce ikome koristiti osim kada se njeni dijelovi medusobno podupiru i ojacavaju, 
a u suprotnom, dijelovi te gradevine ce se raspasti i u potpunosti se obrusiti. 
Isto se odnosi na vjernika koji nije samostalan u pitanjima svoga dunjaluka i vj ere, vec 
mu je potrebna pomoc i podrska brata. A ukoliko ne bude imao pomoc svoga brata 
muslimana, bit ce nemocan izvrsiti i ispuniti sve obaveze i oduprijeti se stetama, 
i tada nece uspjeti u pitanjima dunjaluka i vjere i bit ce prikljucen propalima. 

223. Takoder, od Ebu Musaa prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko bude prolazio kroz dzamiju ili pijacu, a sa soborn 
nosio koplje, neka ga dobro pricuva, ili neka svojom rukom prekrije njegov ostri 
vrh, da ne bi njime ozlijedio nekoga od muslimana.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacijia hadisa: 

Navode ga El-Buhari (1/547), Fethul-Bari; Muslim (2615 i 124). 

Iz hadisa se shvata: 

- Briznost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema ummetu i cvrsto 
nastojanje da ummet bude sacuvan. 

- Cvrsto nastojanje islama da obezbijedi sigurnost muslimanu, da ga sacuva 
od bilo kakvog uznemiravanja i nanosenja stete, pa makar to bilo i neznatno 
ranjavanje, iz respekta prema njegovoj neprikosnovenosti i stepenu kojim ga je 
pocastio Uzviseni. 

- Poducavanje muslimana nacinu ponasanja prilikom hodanja po trgovima 
: nosenja oruzja. U tome je garancija za spas drugih i njihovo nezastrasivanje. 

- Dozvoljenost unosenja oruzja u dzamije ili pijace, ukoliko se time ne uzrokuje 
steta za musiimane. 

224. Od En-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Trimjer vjernika u njihovoj 

medusobnoj ljubavi, samilosti i saosjecajnosti je kao primjer jednog tijela: kada 
iedan njegov organ oboli, svi ostali organi mu se odazovu i pridruze sa nesanicom 
i groznicom.'" (Muttefekun alejhi) 



293 



Setiuib.'idvl-HUaii 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga EI-Buhari (10/438), Fethul-Bari; Muslim (2586). 

Iz hadisa se shvata: 

- Islamsko drustvo je jedna potpuna i uvezana cjelina protkana samiloscu 
i saradnjorn. Ovo je jedna izvanredna usporedba koja priblizava znacenja shvatanju 
i prikazuje ga u stvarnoj formi. 

- Treba imati respekta prema muslimanima i podsticati na njihovu medusobnu 
saradnju i blagost, 

- U drustvu u kome vlada ljubav, u njemu vlada i sigumost. 

- Ibn Ebi Dzemre u knjizi "Behdzetun-nufus" kaze: "Ocigledno je da samilost, 
ljubav i saradnja, iako su priblizni po svome znacenju, imaju i neznatne razlike. 
Pod samiloscu se misli da jedni prema drugima budemo rnilostivi u smislu imanskog 
bratstva, a ne zbog necega drugoga. Pod medusobnom ljubavlju podrazumijeva se 
odrzavanje odnosa koji su rezultat te ljubavi, kao sto su posjecivanje i darivanje. 
Pod saosjecajnosdu misli se na medusobno pomaganje, kao sto se odjeca stavlja 
jedna preko druge (tea'utuf) da bi se zategla." 

Kazem: Medusobna ljubav je povod medusobne samilosti, a saosje6ijnoscu se 
manifestuje samilost, a to je bio i uzrok Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, 
navodenja povoda medusobne samilosti i njegovih plodova. U ovom hadisu 
takoder je dokaz da je Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, data rje&tost i 
jezgrovitost govora, a kao dokaz ove rjecite usporedbe dovoljno je navesti primjer 
kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, skrenuo paznju na pobozno imansko 
drustvo kao jedno tijelo kako bi ukazao nasnagu medusobne uvezanosti muslimana 
i cvrstinu spona vjerskoga bratstva. 

225. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, poljubio je EI-Hasana b. Aliju, radijallahu anhu, a kod 
njega je bio El-Akrea b. Habis koji rece: 'Ja imam desetero djece i nikada nisam 
nijedno poljubio.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori: 
'Ko nije milostiv, nece ni njemu biti ukazana milost.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga EI-Buhari (10/426), Fethul-Bari; Muslim (2318). 



294 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RlJADUS-SALIrtlMA 



Iz hadisa seshvata: 

- Ljubljenje djece od strane roditelja ;e utemeljeno i pohvalno. 

- Blagost prema malodobnom znak je milosti i briznosti prema njemu. 

- Jedan od povoda Allahove milosti prema ljudima jeste i njihova medu- 
sobna samilost. 

- Nagrada ili kazna bivaju shodno vrsti djela, pa ko se ne smiluje, ne^e ni njemu 
biti ukazana milost, 

- U hadisu je dokaz okrutnosti beduina. 

- Serijat se ne uzima iz razuma, ved iz Objave i dosljednog slijedenja. 

226. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Dosli su neki beduini 
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitali: "Zar vi ljubite svoju 
djecu?' Poslanik odgovori: 'Da.' Oni rekose: All mi in, tako nam Allaha, ne ljubimo.' 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada rece: '§ta vam ja mogu kada je 
Allah odstranio milost iz vasih srca'" (Muttefekun alejhi) 

Dokurnentacija hadisa: 

NavodegaEl-Buhari (10/426), Fethul-Bari; Muslim (2317). 

Iz hadisa se shvata: 

- Allah je u srca Svojih robova usadio milost kako bi jedni prema drugima bili blagi 
i brizni i kako bi zivot tekao ispravnim putem i vezao se za svoje odrzavajuce faktore. 

- Okruzenje ima utjecaj na psihicko formiranje covjeka. Ovi beduini nisu ljubili 
svoju djecu zato Sto su po svojoj prirodi grubi i okrutni. Vjerodostojno se prenosi 
od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao; "Ko se ponomadi, 
postal ceokrutan." 

227. Od Dzerira b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko se ne smiluje ljudima, Allah ni 
njemu nece ukazati Svoju milost." (Muttefekun alejhi) 

Dokurnentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/438), Fethul-Bari; Muslim (2319). 



295 



Sdintb.ldt'NtUali 



Iz hadisa se shvata: 

- Covjek treba biti milostiv pre ma svim stvorenjima. 

- Milost je velika moralna osobina koju islam nastoji ojacati u ljudskim dusama. 

- Samilost medu ljudima je povod za Allahovu milost prema njima. 

228. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas predvodi ljude u namazu, neka 
skrati i bude umjeren, jer medu vama irna slabih, bolesnih i starih; a kada klanja 
sam, neka odulji koliko hoce" (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji se navodi: "...i onih sa potrebama." 

Dokurnentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (2/199), Fethul-Bari; Muslim (467 i 184). Druga predaja 
kodMuslima(467il85). 

Iz hadisa se shvata: 

- Skracivanje namaza je pohvalno i tako se posvecuje paznja potrebama 
i stanjima onih koji obavljaju namaz u dzematu. To skracivanje ne podrazumijeva 
neispravno brzinsko obavljanje elementarnih dijelova namaza (ruknova), niti 
njegovih obaveznih radnji (vadziba). 

- Pojedinacni namaz osobe razlikuje se od namaza u dzematu, jer kada zasebno 
klanja, moze oduziti koliko zeli. 

- Podsticaj imarnima da oduzivanjem ne rastjeruju ljude od namaza u dzematu. 

- Lahkoca i tolerantnost islama, te uklanjanje neugodnosti i poteskoda od ummeta. 

229. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, ostavio bi £injenje odredenog djelo, iako je volio da ga 
cini, iz straha da ga Ijudi ne pocnu ustrajno prakticirati, pa da im se propise kao 
stroga obaveza." (Muttefekun alejhi) 

Dokurnentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (3/10), Fethul-Bari; Muslim (718). 



296 



RADOST POGLEDA JCOMWrARJUJADUS-SAUHMA 



Iz hadisa se shvata. 

- Cvrsto nastojanje Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da olaksa 
svome ummetu. 

- Pretjerivanje u vjeri je povod nemoci izvrsavanja utemeljenih propisa, 

- Neka djela koja je izvrsavao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
Dila su propisana kao obavezna samo njemu, a neka su mu bila i kao dobrovoljna. 

- Ostavljanje djela koja su na stepenu pohvalnosti, a ne stroge obaveznosti. 
-koliko se takvim ostavljanjem ostvaruje serijatska korist, tada je ostavljanje 

bolje. 

- Obaveza povodenja za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, 
. nedozvoljenost izlaska iz okvira njegove upute govorom, djelom ili potvrdom. 

230. Takoder, od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je ashabima neprekidni post iz samilosti prema 
Tjima, pa su rekli: 'Ti postis neprekidno vise od jednoga dana.' Poslanik rece: 
!a nisam poput vas, jer zanodim u zastiti svoga Gospodara, pa me On hrani 
. napaja.'" (Muttefekun alejhi) 

Ovo znaci: dadne u meni snagu onoga ko jede i pije. 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (47202), Fethul-Bari; Muslim (1105). 

Manje poznate rijeci: 

"El-visal" - neprekidni post vise od jednoga dana, namjerno izostavljanje iftara 
: oslije nastupanja aksama. 

Izhadisase shvata: 

- Zabrana neprekidnog posta bez iftara vise od jednog dana (tj. od sehura 
io sehura). 

- Neprekidni post je jedna od speciflka Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi 
• e sellem, vezana za serijatske propise. 

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, briznost i samilost prema njegovom 
.Lrnmetu, iz straha da ih ne snade slabost u njihovim tijelima, sto ce utjecati na 
njihovuvjeru. 

297 



Sdimh kid-HilMi 



- Jednakost onih koji su zaduzeni Serijatskim propisima. 

- Sve sto je potvrdeno vezano za Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
potvrdeno je i za njegov ummet, osim ukoliko postoji izuzimajuci dokaz, a u torn 
slucaju smatra se jednom od posebnosti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

- Dozvoljenost suprotstavljanja muftijinoj fetvi ukoliko muftija radi suprotno 
fetvama koje izdaje, makar onaj ko trazi fetvu ne znao pojedinosti o tome. 

- Dozvoljenost raspitivanja o mudrosti zabrane. 

- Ashabi, radijallahu anhum, vracali su se na Poslanikov, sallallahu alejhi ve 
sellem, postupak koji je bio poznat po svome opisu i natjecali su se u povodenju za 
njim, osim u onome sto im je zabranio. 

- Mod Uzvisenog Allaha da stvori uobicajene posljedice bez ocitog uzroka 
(tj. hraneci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem). 

- Ibn Kajjim el-Dzevzijje u knjizi "Miftahu daris-se'adeti" (1/36) kaze: 

"Ko razmisli o rijecima Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je 
ashabima zabranio uzastopni post, pa su rekli: Ti uzastopno postis', a on je 
odgovorio: 'Ja nisam poput vas„ jer zanocim u zastiti svoga Gospodara, pa me On 
hrani i napaja', znace da je to dusevna hrana i pice, i obilje koje joj se daje u vidu 
razlicitih vrsta radosti, uzitka, blagodati na cijem je vrhuncu bio Ailahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, a i drugi, ukoliko se vezu za njegove tragove. Poslanik je 
rta ovodunjalucko carstvo i blagodati gledao kao na rasprsenu prasinu, pa cak kao 
rteistinu i obmanu. 

Grijesi onaj ko kaze da je Poslanik, sallaltahu alejhi ve sellem, jeo i pio 
(u periodu od iftara do sehura) ono cime se inace tijelo hrani i napaja i to iz nekoliko 
aspekata: 

Prvi: Rekao je: 'Zanocim u zastiti svoga Gospodara koji me hrani i napaja) 
a da je to pravo jelo i pice, onda se ne bi ovakav post smatrao ni postom ni 
neprekidnim postom. 

Drugi: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio ih je da oni nisu 
poput njega u pitanju neprekidnog posta, jer kada budu neprekidno bez iftara 
postili, time ce sebi nastetiti, dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, neprekidno 
postio i time nije sebi stetu nanio. Da je jeo i pio, odgovor bi glasio: "Ja takoder 
ne postim neprekidno, vec jedem i pijem kao sto vi jedete i pijete" Kada im je 
potvrdio njihov navod "ti neprekidno postis ', i nije im ga negirao, onda to ukazuje 
da je on neprekidno postio i da on nije jeo i pio onako kako se iftari postac. 

Treci: Da je to bilo jelo i pice kojim se postac iftari, ne bi bib ispravno dati 
odgovor o razlicitosti izmedu njega i njih. On, sallallahu alejhi ve sellem, i oni tada 
bi zajedno ucestvovali u postu koji nije neprekidan, pa kako bi onda bio ispravan 
odgovor "ja nisam poput vas" 

298 



RADOST POGLEDA KOMENTAR WADUS-SAUHJNA 



Ovu cinjenicu poznaje vecina Ijudi, jer kada srce zadobije ono sto ga raduje 
: veseli postizanjem zeljenog i susretom sa voljenirn, ili kada zapadne u brige, 
nedace i tugu, ono zaboravi na hranu i pice. Tako mnogim asicima produ dani i oni 
ne jedu nista, niti njihova dusa trazi da jede. 

Rjecito je rekao onaj ko je spjevao stihove u ovom znacenju: 

"Moja dusa prica o sjecanju na Tebe i toje okupira, 

odpica i zabavljaje od opskrbe. 

Ona u Tvome lieu nalazi svjetlost kojom sebe prosvjetljava, 

a u razgovoru s Tobom dajejoj sepodstrek. 

Kada oboli od klonulosti putovan/a, 

zelja za ciljem joj dadne oheccmje, 

pa nanovo ozivipri tome obecanju' 



231. Od Ebu Katade el-Harisa b. Rib'ijja, radijallahu anhu, prenosi se da je 
rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Zaista ja stupim 
u namaz i pozelim da ga oduljim, pa cujem plac djeteta i skratim svoj namaz, kako 
ne bih otezao njegovoj majci.'" (Prenosi El-Buhari) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (2/201), Fethui-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Briznost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema svome ummetu, 
saosjecajnost prema ashabima i paznja prema stanju muslimana. 

- Mudrost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji sve stvari 
postavlja na odgovarajuce mjesto. 

- Skracivanje i olaksavanje ovdje podrazumijeva ucenja kratkih sura, kao sto se 
prenosi u predaji imama Buharija od Enesa, radijallahu anhu. 

- Imam odreduje duzinu namaza i ima pravo da zbog neke vanredne stvari 
izostavi predvidenu duzinu namaza. Zato je pohvalno imati namjeru uraditi 
pohvalan postupak u smislu ibadeta, a zatim ga izostaviti zbog vanredne prilike 
koja sprecava da se on ucini. 



299 



Sclimb/Jdei'Hikli 



- Dozvoljenost dovodenja malodobne djece u dzamiju; njihov plac, glasovi 
i igra ne trebaju biti motiv da se tjeraju iz Allahovih kuca. Stariji trebaju strpljivo 
podnositi njihova uznemiravanja, poducavajuci ih i upucujudi na ono sto ce 

im koristiti. 

232. Od Dzunduba b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko klanja sabah-namaz, 
sklonio se u okrilje Allahovu zastite, a Allah od vas ne trazi nikakvu protunaknadu 
za Svoju zastitu. Ali, od koga On bude potrazivao nakrtadu za Svoju zastitu, sustici 
ce ga, a zatim baciti licem u dzehennemsku vatru.'*' (Prenosi Muslim) 



Dokumentacija hadisa: 

Prenosi ga Muslim (657, 262). 

Manje poznate rijeci: 

"Ko klanja sabah-namaz" - tj. u dzematu u propisano vrijeme. 

Iz hadisa seshvata: 

- Pojasnjenje vaznosti i vrijednosti sabah-namaza, 

- Cuvanje Allahovih granica i svetinja razlog je da Allah sacuva Svoga roba 
!. pomogne ga, kao sto se navodi u vjerodostojnom hadisu od Ibn Abbasa, radijallahu 
anhu, ciji dio glasi: "O mladicu, ja cu te poduciti rijecima: 'Cuvaj Allaha (tj. Njegove 
granice i svetinje) pa ce te cuvati, cuvaj Allaha, pa ces Ga naci ispred sebe' 

- Veliko upozorenje da se ne cini zlo onome koji klanja sabah-namaz, jer u 
cinjenju zla takvome je vrhunac ponizenja i patnje. Ko iskazuje neprijateljstvo 
Allahovim evlijama, Allah mu najavljuje rat. Ko prekrsi Allahovu zastitu, Allah ce 
ga kazniti. 

233. Od Ibn Omera, radijallahu anhu r prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellern, rekao: "Musliman je brat muslimanu; nece mu nepravdu 
ciniti, nece ga ostaviti na cjedilu, ko pomogne svorne bratu u nevolji, Allah 6e 
njemu pomoci u njegovoj nevolji. Ko od muslimana otkloni jednu od njegovih 
nedaca, Allah c> njemu otkloniti jednu od nedaca na Sudnjem danu. Ko prikrije 
grijehe jednog muslimana, Allah ce njemu prikriti njegove grijehe na Sudnjem 
danu." (Muttefekun alejhi) 



300 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Dokunientacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (5/97), Fethul-Bari; Muslim (2580). 



Manje poznatc rijeci: 

"Necemu nepravdu ciniti" - tj. nece ga zakidati u njegovom imetku, njegovom 
pravu, niti ce nasrtati na njega. 

"Nece get ostavitina cjedilu"- tj. nede ga prepustiti neprijatelju, ili onima koji ga 
preziru da ga se docepaju u njegovom prisustvu ili odsustvu, a da mu i ne pomogne. 

Iz hadisa se shvata: 

- Muslimani su braca koja se medusobno vole, koja zajedno saucestvuju 
i pomazu se. Svaki od njih upotpunjuje drugoga kako bi gradevina bila 
dovrsena i cvrsta. 

- Nastojanje pomaganja muslimana i otklanjanje njihovih briga predstavlja 
oblik priblizavanja Allahu i razlog je Allahove pornoci covjeku, otklanjanja njegove 
brige i potistenosti. 

- Zabrana nanosenja nepravde muslimanu i njegovog ostavljanja pred 
zulumcarima i njihovim pomagacima. 

- Musliman pomaze svoga brata u pravdi i istini, odvraca ga od nepravde i ne 
ostavlja ga njegovom neprijatelju. 

234. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Musliman je brat muslimanu; nece 
ga prevariti, nece ga lagati, niti ga ostaviti na cijedilu, Muslimanu su zabranjeni 
cast, imetak i zivot drugog muslimana. Bogobojaznost je ovdje (pa je pokazao na 
svoja prsa); Covjeku je dosta grijeha da ponizi svoga brata muslimana." (Prenosi 
Et-Tirmizi i kaze da je hasen) 

Dokunientacija hadisa: 

Hadis je sahih, a navodi ga Et-Tirmizi (1927). 

Iz hadisa se shvata: 

- Muslimani su bra<:a, medusobno povjerljivi, bogobojazni i potpomazu 
se u dobru. 

301 



Setimb. Id el-mali 



- Potcjenjivanje muslimana je znak oholosti, a u oholosti je sve zio. 

- Svetost imetka muslimana, njegovog zivota i casti i zabrana njihovog 
narusavanja bez serijatskog povoda. 

- Bogobojaznost sprecava cinjenje nepravde, oholost, nijekanje istine. 

235. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao 
je Allahov Poslanik, saliallahu alejhi ve sellem: 'Nemojte jedan drugome zavidjeti, 
nemojte jedan drugoga (u trgovini) varati, nemojte jedan drugoga mrziti, nemojte, 
naljutivsi se, jedan drugome leda okretati, i kada neko od vas sklopi ugovor 
o kupoprodaji, nemojte se nadmetati s njime i uplitati mu se (nemojte se jedan 
drugome u kupoprodaji nadmetati). Budite, o Allahovi robovi, (prava) brada. 
Musliman je muslimanu brat: nece mu nepravdu nanositi, nece ga omalovazavati 
i ne^e ga poniziti. Bogobojaznost (poboznost, takvaluk) je ovdje; rekao je Poslanik, 
saliallahu alejhi ve sellem, i pokazao na svoja prsa (tri puta). Dovoljno je covjeku 
zla da ponizi svoga brata muslimana. Muslimanu su zabranjeni cast, imetak i zivot 
drugog muslimana." (Prenosi Muslim) 

En-mdzes - nepravedno nadmetanje u trgovini, tj. podizanje cijene od strane 
osobe koja ne zeli kupiti robu, nego to radi samo kako bi nastetila stvarnom 
musteriji, i ovo spada u zabranjene oblike trgovanja. Okretanje leda oznacava da se 
covjek udalji od drugoga i izbjegava ga, tj. da ga u potpunosti ignorira. 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2564). 

Iz hadisa seshvata: 

- Zabrana pakosti, a to je potvrdeno Kur'anom, sunnetom i konsenzusom 
ummeta. Grijeh Iblisa, Allah ga prokleo, bila je pakost prema Ademu, alejhis- 
selam, kada je uvidio da je on prevazisao meleke, tako sto ga je Allah stvorio 
Svojom rukom, naredio melekima da mu se pokore, poducio ga imenima svih stvari 
i nastanio ga u Svojoj blizini. Neprestano je nastojao da ga izvede iz Dzenneta dok 
to nije i ucinio. 

- Pakost je osobina koja je duboko koncentrisana u dusama zidova. Uzviseni 
kaze: "Mnogi sljedbenici Knjige zeljeli bi da vas povrate u nevjerstvo nakon sto ste 
bili vjernici, iz pakosti dusa svojih, nakon sto im se ocitovala istina." (Et-Tevbe, 109) 

Ovo je bolest koja, kada se prosiri u jednom narodu, unisti ih. 

- Zabrana kupoprodaje nadmetanjem koj e nema za ciij kupovinu, vec povedanje 
cijene, jer se zasniva na prevari, obrnani i steti. 

302 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RJ/ADUS-SALIHINA 



- Izbjegavanje muslimana koje vodi u ignoriranje i prekidanje odnosa je 
zabranjeno. Allah je muslimane ucinio bracom, a braca se medusobno vole i ne 
mrze se. 

Allah je zabranio vjernicima da cine ono sto rnedu njih ubacuje neprijateljstvo 
i mrznju, kao sto kaze: "Sejtan zeli putem vina i kocke da medu vas ubaci 
neprijateljstvo i mrznju i odvrati vas od AUahovog spomena i namaza, pa da li 
cete se procT (EE-Maide, 91). 

^ Uzviseni je dao blagodat Svojim robovima sjedinjenjem njihovih srca, kao Sto 
kaze: "Sjetite se Allahove blagodati prema vama kada ste bili neprijatelji, pa je On 
vasa srca spojio i vi ste postali, s Njegovom blagodati, braca" (Ali Imran, 103). 

- Zabranjena je prodaja na tudu ved dogovorenu prodaju. Zabranjenost takvog 
postupka navodi se u velikom broju predaja koje dostizu stepen "mutevatira" (veliki 
broj predaja koji iskljucuje svaku sumnju). 

- Ugled stvorenja kod Allaha je u bogobojaznosti. Mozda je kod Allaha. onaj 
koga ljudi preziru zbog slabosti i pomanjkanja ovosvjetskog udjela ugledniji od 
onoga ko ima ugled na ovom dunjaluku. 

- Potcjenjivanje muslimana vodi u oholost, a oholost je najveci vid zla. 

- Nije ispravno nepravedno uznemiravati muslimana ni na jedan nacin, 
ni rijecima, ni djelima, cak ni gestikulacijom. 

236. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Niko od vas nece 
biti pravi vjemik sve dok ne bude zelio svome bratu ono sto zeli i samome sebi." 
(Muttefekunalejhi) 

Dokumentacija i komentar ovog hadisa naveden je pod brojem 183 u Poglavlju 
o iskrenom savjetodavnom odnosu. 

237. Takoder, od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Pomozi svome bratu bilo da cim 
nepravdu ili da je njemu nepravda ucinjena.' Neki covjek upita: Allahov Poslanice, 
pomoci cu mu ako je nepravda ucinjena njemu, ali kako da mu pomognem kada 
on nepravdu cim?' Poslanik rece: 'Da ga sprijecis da pocini nasilje, to mu je zaista 
pomoc.'" (Prenosi El-Buhari) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (5/98), Fethul-Bari. 



303 



Sciimb.ldcl-Hilali 



Iz hadisa se shvata: 

- Obaveznost pomoci ortome kome je nepravda nanesena. 

- Sprecavanje nepravednog je pomoc njemu protiv njega samoga i njegovog 
sejtana. 

- Obaveznost naredivanja cinjenja dobra i odvracanja od zla. 

- Obaveznost izvrsavanja prava imanskog bratstva. 

- Islam prenosi paganska shvatanja iz rusevina u gradnju, jer su se ljudi u doba 
dzahilijjeta (paganstva) medusobno pomagali, svejedno bila im pocinjena nepravda 
(mazlumi) ili cinili nepravdu prema drugima, shodno paganskom fanatizmu. Islam 
je poducio svoje sljedbenike da sve stvari stave na njihova mjesta. Musliman pomaze 
svoga brata kome je nanesena nepravda tako sto uzima njegovo pravo za njega 
i odbija one koji mu cine nepravdu. Zatim, sprecava nepravednoga i ne dopuSta mu 
da jede imetke ljudi, vrijeda njihovu cast i prolijeva njihovu krv. 

238. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Musliman je prema muslimanu duzan pet 
stvari: odgovoriti na selam, obici bolesnika, otidi na dzenazu, odazvati se na poziv 
i nazdraviti onome ko kihne" (Muttefekun alejhi) 

U Muslimovoj predaji stoji: "Sest je obaveza prema muslimanu: kada ga 
susretnes, poselami ga, kada te pozove, odazovi mu se, kada od tebe zatrazi savjet, 
posavjetuj ga, kada kihne, pa zahvali Allahu, ti mu nazdravi, kada oboli, obidi ga, 
a kada umre, isprati ga." 



Dokumentacija hadisa: 

Navodega El-Buhari (3/112), Fethul-Bari; Muslim (2162). 
Druga predaja kod Muslima (2162, 5) 

Manje poznate rijeci: 

"Ti mu nazdravi"- da kazes "jerhamukellah" (Allah ti se smilovao) onome ko 
kihne i zahvali Allahu. 

Iz hadisa sc shvata: 

- Odgovor na selam jefardi ajn - stroga pojedinacna obaveza, ukoliko je onaj 
kome se naziva selam pojedinac, dok je dovoljno da za skupinu odgovori samo 
jedna osoba. 



304 



RADOST POGLEDA. KOMENTAR tUJADUS-SAUHIMA 



- Obilazak bolesnog je jedno od njegovih prava kod njegove brace muslirnana, 
jer posjeta njemu unosi radost i prijaznost u njegovo srce. 

- Ispracaj dzenaza sa mjesta njihovog kretanja i klanjanje dzenaza-namaza 
i ukop su stroge kolektivne obaveze ij'ardi kifaje). 

- Obaveznost odazivanja na poziv ukoliko u tome nema grijeha. 

- Nazdravljanje onome ko ki hne je stroga pojedinacna obaveza, jer Vjerovjesnik , 
sallallahu alejhi ve sellem, kaze: "Obaveza je svakome onome ko ga cuje." 

- Onaj koji kihne ne zasluzuje da mu bude nazdravljeno, osim kada kaze 
"eihamduliliahi" - hvala Allahu. 

- Iskren savjetodavni odnos prerna onome ko trazi savjet je obaveza onome 
od koga se trazi i nije mu dozvoljeno da ga obavijesti o onome sto je suprotno 
stvarnosti, ili da skrije ono sto zna, ukoliko ne postoji zapreka, ili da ga odvrati od 
dobra koje cirri i koje ce postici ukoliko na njega ne obraca paznju. Onaj od koga se 
savjet trazi - povjeren mu je emanet. 

- Velicina islamskog metoda pri uvezivanju spona druStva imanom, te veza 
ljubavi izmedu njegovih pripadrrika. 

239. Od Ebu Umare El-Beraa b. Aziba, radijallahu anhu, prenosi se da je 
rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam je sedam stvari, 
a zabranio nam drugih sedam. Naredio nam je da obilazimo bolesnika, odlazimo na 
dzenazu, nazdravimo onome ko kihne, da ispunimo dato obecanje, da pomognemo 
onome kome je ucinjena nepravda, da se odazovemo na poziv, da sirimo selam. 
Zabranio nam je zlatno prstenje, pijenje iz srebrenog posuda, koristenje crvenih 
svilenih pokrivaca za sedlo, nosenje odjece od pomijesane svile i lana, oblacenje 
svile, dibadza i istebreka." (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji se navodi: * ..i obznanjivanje vijesti o izgubljenoj stvari" medu 
prvih sedam. 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (3/112), Fethul-Bari; Muslim (2066). 

Manje poznate rijeci: 

"Dibadz"- vrsta svile. 
"Istebrek"- svileni brokat- 



305 



Sditub. Idet-HilaU 



Iz hadisa se shvata: 

Dodatak na ono Sto je receno o prethodnom hadisu: Ovaj hadis ukazuje na 
sljede<5e: 

- Obaveza pomaganja onome kome je pocinjena nepravda i to onome ko je 
u mogucnosti, povratom njegovog prava i odvracanjem njegovog neprijatelja. 

- Zabrana upotrebe zlatnog i srebrenog posuda. 

- Muskarcima je zabranjeno noSenje zlatnog prstenja. 

- Muskarcima je zabranjeno oblacenje svilene odjece. 

- Zabrana objavljivanja izgubljene stvari iskljucivo se odnosi na njihovo 
objavljivanje u mesdzidu. 



Poglavlje dvadeset osmo 

POKRIVANJE NEDOSTATAKA MUSLIMANA I ZABRANA 
NJIHOVOG OTKRIVANJA I SlRENJA BEZ POTREBE 

Islam cvrsto nastoji suzbiti razvrat, pa cak i prekida sve puteve koji vode 
razvratu ili ukazuju na njega. Jedan od oblika tog prekidanja jeste i zabrana da 
se razvrat ne siri rijecima, postupcima ili gestikulacijom. Islam je podstakao na 
prekrivanje mahana muslimana kako sejtani u ljudskom i dzinskom liku ne bi uzeli 
povoda da njima ovladaju uznemiravajuci ih, polahko ih navodeci na zlo, tako da 
se predaju i naviknu na nepokornost i srnatraju je malenom. Ko bude pozivao u 
nepokornost, snosit ce teret za nju i teret onih koji budu postupali po njoj, jer "onaj 
ko odobrava zlo, isto kao da ga i cirri". 

Uzviseni Allah kaze: "Oni koji vole da se siri razvrat medu onima koji vjeruju, 
njima pripada bolna kazna na dunjaluku i ahiretu." (En-Nur, 19) 

Ovo je zestoka i pot\'rdena prijetnja onome ko cuje los govor, pa u svojim 
mislima dobije predodzbu o njemu, i pocne govoriti drugima o tome sto je cuo, 
a ne treba o tome govoriti, siriti ni prenositi. Onaj ko postupi ovako, pa potvori 
muslimana, bit ce kaznjlen serijatskom kaznom na dunjaluku ili zestokom patnjom 
na Sudnjem danu. 

240. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Covjek nece sakriti mahane drugoga covjeka na 
dunjaluku, a da Allah nece sakriti njegove na Sudnjem danu" (Prenosi Muslim) 

306 



RADQST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2590, 72). 



Iz hadisa seshvata: 

-Ko prikrije covjekovepropustenadunjaluku, Allah ceprikritinjegovepropuste 
na Sudnjem danu tako sto ce mu oprostiti grijehe i nece ga pitati za njih, ili ga nece 
obrukati zbog njegovih grijeha pred covjecanstvorn na Sudnjem danu. 

- Kazna ili nagrada su shodno vrsti djela. 

- Ko kod svoga brata vidi grijeh ili pogresku, potrebno je da to prikrije ili da ga 
iskreno posavjetuje, ali ne u prisustvu drugih osoba. 

- Musliman je ogledalo muslimanu. 

- Uzviseni Allah je stidan i prikriva propuste drugih, voli stid i prikrivanje 
mahana i propusta. 

241. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; 
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori; 'Svi moji 
sljedbenici bit ce spaseni, osim onih koji j avno govore o grijesima, a javno kazivanje 
o grijesima je da covjek uradi kakav (ruzan) postupak nocu, a zatim osvane a da 
niko osim Allaha ne zna za njegov grijeh, pa onda rekne svome drugu: 'Ja sam sinod 
uradio to i to.' Allah ga je bio sakrio, a on je osvanuo i objelodanjuje ono sto je Allah 
vec bio sakrio." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/486), Fethul-Bari; Muslim (2990). 



Iz hadisa seshvata: 

- Javno kazivanje o grijesima koji se pocine u tajnosti i javno ^injenje grijeha 
su nepokornost, pored samoga grijeha, jer se time potcjenjuje Allahova velicina, 
sto predstavlja jednu vrstu prkosa. 

- Javno kazivanje o pocinjenim grijesima izaziva sirenje razvrata medu 
vjernicima. 

- Kome Allah prikrije grijeh na dunjaluku, prikrit ce mu ga i na ahiretu i nece 
ga obrukati, sto predstavlja obilnu Ailahovu milost prema Njegovim robovirna. 



307 



<k-!imb. Mef-MlaH 



- favnim iznosenjem grijeha cini se pet prijestupa: 1. sami grijeh; 2. njegovo 
spominjanje poslije njegovog cinjenja ili cinjenje u prisustvu drugih; 3. otkrivanje 
prekrivaca kojeg je Allah preko njega spustio; 4. podsticaj ambicije za zlom kod 
onih koji cuju za njegov grijeh ili koji prisustvuju njegovom cinjenju; 5. podsticaj 
drugih da ga cine i pripremanje povoda za njegovo cinjenje, 

242. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahav 
Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem, rekao: "Kada ropkinja pocini blud, pa se njen 
blud dokaze, neka (njen vlasnik) izvrsi kaznu bicevanja i neka je ne grdi. Zatim, ako 
pocini blud drugi put, neka izvrsi kaznu bicevanja i neka je ne grdi. Ako pocini blud 
tredi put, neka je proda, pa makar za konopac od slame." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa; 

Navodi ga El-Buhari (5/178), Fethul-Bari; Muslim (1703). 

Manje poznate rijeci: 

"Neka izvrse kaznu bicevanja" - izvrsit 6e nad njom serijatsku kaznu za blud, 
pedeset udaraca bicem, sto je polovina kazne za slobodnu zenu. 

Iz hadisa sc shvata: 

- Pozurivanje napustanja nepokornih i izbjegavanje druzenja sa njima. 

- Prijekor je dodatna sankcija u odnosu na kaznu, Zato nije potrebno prelaziti 
Allahove granice. Svako nad kirne se izvrsi serijatska kazna nece biti kaznjavan 
prijekorom i kritikama, to je dovoljno prije nego sto se islamska vlast obavijesti 
o pociniocu grijeha. 

- Obaveza pojasnjenja mahane u slucaju prodaje roba, ili ropkinje koji su 
pocinili blud, a to se spoznaje iz rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve seilem: "Neka 
je proda, pa makar i za konopac od jecmene slame" jer da nije pojasnio njenu 
mahanu, ne bi je kupac potcijenio do ovih granica. Zato razmisli o ovome! 

- Dozvoljenost da prodavac nesto za sebe ne vol i, a za druge to zeli, pod uvjetom 
pojasnjenja i upoznavanja. 

- Dozvoljenost da vlasnik izvrsi kaznu nad robom. 

- Briznost i saosjecajnost sa grjesnicima kako bi se vratili na stazu ispravnosti, 
te njihovo neizlaganje prijekoru, vec upucivanje na istinu lijepim obracanjem. 



308 



RADOST POGLEDA KOMENTAR Rt/ADUS-SAUHISA 



243. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da ie rekao: 
"Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, doveden je jedan covjek koji je pio v 
pa je Poslanik rekao: 'Izudarajte ga.' Mi smo ga udarali dime je ko stigao. nek 
rukom, neko obucom, a neko cak i svojom odjecom. A kada je to sve bilo zavrseno 
i covjek se udaljio, neko rece: 'Allah te ponizio.' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. 
rece: 'Ne govorite tako i ne pomazite sejtanu protiv njega.'" (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (12/75), Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Serijatska kazna za opijanje alkoholom realizira se udaranjem rukarna, 
prucem i obucom. 

- Serijatske kazne su metod odvracanja od grijeha, ali i nadomjestenja, jer 
onome nad kime je izvrsena serijatska kazna, time mu je i grijeh ponisten. 

- Musliman ne treba pomagati sejtanu protiv onoga ko je nemaran prema Allahu. 

- Muslimani su duzni odvracati nepokorne i usmjeravati ih na istinu 
i ispravnost. 

- Pocinilac velikog grijeha njegovim cinjenjem ne postaje nevjernik, jer je 
potvrdeno predajama da ga je zabranjeno proklinjati i naredeno je da se za njega 
upucuje dova. 



Poglavlje dvadeset deveto 
ISPUNJENJE POTREBA MUSLIiMANA 

Musliman je duzan da nastoji ispuniti potrebe svoje brace muslimana, direktno 
Hi indirektno. Musliman je muslimanu poput gradevine koja se svojim dijelovima 
podupire i popunjava nedostatke. 

Uzviseni Allah kaze: "Ucinite dobro ne bi li ste postigli sto zelite." (El-Hasr, 7) 
Tumacenje ovog ajeta prethodilo je u Poglavlju o posredovanju. 

244. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Musliman je brat muslimanu, nece mu nepravdu 
uciniti, nece ga ostaviti na cjediiu, a ko pomogne svome bratu, Allah ce i njemu 

309 



Si-limb. Id el- Hilali 



pomoci. Ko od muslimana otkloni kakvu nedacu, Allah c> njemu otkloniti jednu 
od nedaca na Sudnjem danu. Ko prikrije grijehe muslimana, Allah de njemu prikriti 
grijehe na Sudnjem danu." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (5/97), Fethul-Rari; Muslim (2580). 

Komentar ovoga hadisa naveden je pod brojem 233 u Poglavlju o velicanju 
svetinja muslimana. 

245. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Ko otkloni vjerniku jednu od njegovih dunjaluckih nedaca, 
Allah ce njemu otkloniti jednu od nedaca na Sudnjem danu. Ko olaksa duzniku, Allah 
ce njemu olaksati i na dunjaluku i na ahiretu. Ko pokrije grijeh muslimana, Allah 
ce ga njemu pokriti i na dunjaluku i ahiretu. Allah pomaze Svome robu sve dok on 
pomaze svome bratu. Ko krene putem trazenja znanja, Allah ce mu olaksati put do 
Dzenneta. Nece se ljudf okupiti u jednoj od Allahovih kuca, radi ucenja Kur'ana i 
njegovog medusobnog poucavanja, a da se na njih nede spustiti smiraj, prekriti ih 
milost, okruziti ih meleki i Allah ih spomenuti kod onih koji su kod Njega. Onoga koji 
zakaze u svojim djelirna, nece spasiti njegovo porijeklo." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Mavodi ga Muslim (2699). 



lz hadisa seshvata: 

- Pomaganje unesrecenog i otklanjanje nedaca je vid priblizavanja Allahu i 
povod da covjek zasluzi Allahovu milost na Sudnjem danu. 

- Pohvalno je olaksati prezaduzenome, a hadis ukazuje i na vrijednost lijepe 
posudbe muslimanima. 

- Pomoc svome bratu muslimanu je povod da covjek zasluzi Allahovu pomoc. 

- Nastojanje da se traii serijatsko znanje koje vodi Allahovom zadovoljstvu s 
kojim demo uci u Dzennet, Allahovom dozvolom. 

- Najbolje nauke jesu predano izucavanje Allahove Knjige eitanjem i 
poducavanjem drugih citanju, stjecanjem znanja i edukacijom drugih, shvatanjem, 
pomnim pradenjem znacenja. 

- Vjecna sreca postize se cinjenjem dobrih djela, a ne ugledom i porijeklom. 

310 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SAUHINA 



Nas sejh (El-Albani), Allah mu se smilovao, rekao je: "Okupljanje radi ucenja 
Kur'ana u jednom glasu (horski) ne podrazumijeva se ovim hadisom, jer je to 
inovacija koja nije bila prisutna u doba ispravnih prethodnika, sto je potvrdio i imam 
Es-Satibi u knjizi 'El-I'atisarri, a, takoder, ovakav postupak negirao je i imam Malik 
i dr., kao sto se navodi u knjizi 'Et-Tibjan' kod En-Nevevija, Allah mu se smilovao" 



Poglavlje trideseto 

SEFAAT - POSREDOVANJE 

Posredovanje oznacava zalaganje u cilju ispunjenja potrebe svoga brata, ili 
traziti od drugih na dar odredenu stvar, kako bi se za brata ostvarila korist ili od 
njega odvratila steta, jer ne moze svako do& do predsjednika, namjesnika i dobiti 
priliku da mu pojasni ono sto zeli kako bi se saznalo za njegovo stvarno stanje. Nije 
dozvoljenozalagatiseiposredovatizaobesnazivanjejedneodAUahovihserijatskih 

kazni. Takoder, zalaganje se ne smije uzimati kao povod za dolazak do vladara, 

ulazak kod njih i priblizavanje njima. 

Uzviseni kaze: "Ko bude lijepo posredovao, imat ce udio u tome." (En-Nisa, 85) 
Uzviseni obavjestava da onaj ko se bude zalagao za odredenu stvar iz koje 

posljedicno proizlazi dobro, imat ce udio u njemu, a on je nagrada za posredovanje." 

246. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu arthu, prenosi se da je rekao: "AUahov 
?osianik, sallallahu alejhi ve sellem, imao je obicaj, kad mu dode neko sa nekakvim 
zahtjevom, okrenuti se prisutnima i kazati: 'Zauzimajte se za njega, jer dete za to 
biti nagradeni, a Allah ce presuditi ono sto On hoce, jezikom Svoga Vjerovjesnika."' 
(Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji stoji: "... sto zeli". 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (3/299), Fethul-Bari; Muslim (2627). 
Druga predaja kod El-Buharija. 

Iz hadisa se shvata: 

- Podsticaj na nastojanje izvrsenja potreba muslimana, svejedno izvrsila se 
potreba ili ne. U hadisu je podsticaj na direktno ili indirektno cinjenje dobra, tj. na 
svaki moguci nacin. 

- Desit ce se samo ono sto Allah zeli. 

311 



Sdim b. Mel-Mali 



247. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, iz price o Beriri i njenom suprugu, 
prenosi se da je rekao; "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Beriri: 
'Kada bi se vratila njernu?' Ona upita: 'Allahov Poslanice, da li mi to naredujes?' 
Poslanik rece: 'Ja samo posredujem.' Ona tada rece; 'Ja nemam potrebe za njim.'" 
(Prenosi El-Buhari) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (9/408), Fethul-Bari. 

Manje po/nate rijeci: 

"Eerira" - Aisina, radijallahu anha, sluskinja koja je oslobodena iz ropstva, 
a bila je u braku sa suprugom Mugisom. Mugis ju je jako volio, ali ona njega nije. 
Kada je zeljela razvesti se od njega, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posredovao 
je za njega kod nje. Kada je upitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
i kada joj je bilo jasno da joj ne nareduje nesto u cemu nema mogucnosti da mu se 
suprotstavi, vec da je to zahtjev cije je izvrsenje proizvoljno, izvrsila je odabir prema 
svome videnju, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije je prekorio. 

Iz hadisa se shvata: 

- Kada ropkinja u potpunosti bude oslobodena, a bude u braku sa muzem koji 
je takoder rob, ima pravo na odabir u pogledu razvrgnuca braka. 

- Posredovanje nije naredba, vec posredovanje u dobru i sredstvo da se ispuni 
potreba muslimana. 

- Posredovanje imama nije naredba. 

- Dozvoljenost odbacivanja zahtjeva zalagaca, a to se ne smatra negativnim ni 
za onoga ko odbacuje ni za onoga ko se zalaze. 



312 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RilADUS-SAUHINA 



Poglavlje trideset prvo 

USPOSTAVLJANJE REDA I MIRA MEDU LJUDIMA 

Vjernici trebaju pomiriti svoju bracu muslimane kada izmedu njih dode do 
sporenja, jer su svi muslimani braca, a braca se zblizavaju, a ne razilaze, blagonakloni 
su jedni prema drugima i ne spore se. 

Uzviseni Allah kaze: "Nema dobra u mnogim njihovim sasaptavanjima, osim 
ko naredi davanje sadake, ill cinjenje dobra, ili izmirenje ljudi" (En-Nisa, 114) 

Uzviseni Allah obavjestava da vedinom medusobno sasaptavanje ljudi ne 
polucuje dobrim, osim sasaptavanja u smislu naredbe, davanja sadake, cinjenja 
dobra ili izmirenja ljudi. 

Uzviseni kaze: "Nagodba je dobro ." (En-Nisa, 128) 

Kada zena zivi u bracnoj zajednici sa svojim muzem, pa se pojave neke 
nesuglasice, i ona se sa njim dogovori da mu ustupi dio svoga prava, a rnuz to 
prihvati, doista je takva situacija bolja nego potpuno razilazenje, kao sto je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zadrzao Sevdu bint Zem'a pod uvjetom da 
svoj dan boravka sa njim prepusti Aisi, radijallahu anha, i nije se razveo od nje, vec 
ju je zadrzao kao suprugu. Poslanik je postupio na ovakav nacin kako bi se njegov 
ummet poveo za njegovim postupkom i smatrao ga utemeljenim i dozvoljenim. 
Ovakav postupak bio je najbolji u pogledu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
i zato sto je iznalazenje saglasnosti bolje i draze Allahu od razilazenja, pa je rekao: 
"Nagodba je dobro" 

Uzviseni kaze: "Bojte se Allaha i popravite medusobne odnose svoje." 

(El-Enfal, 1) 

Allah nareduje Svojim robovima da Ga se boje i da medusobne razmirice 
poprave ljubavlju, nezatezanjem odnosa i blagonaklonoscu prema vjernicima. 

Uzviseni kaze: "Samo su vjernici braca, pa vi pomirite vasa dva brata" 

(El-Hudzurat, 10) 

Uzviseni Allah, naredujuci popravku stanja izmedu dvije zaracene skupine, kaze 
da su vjernici braca po vjeri, a brat nece ostaviti na cjedilu svoga brata muslimana ili 
ga napustiti. Zato je potrebno pomiriti bracu tako sto ce se nepravednome ukazati 
na njegovu nepravdu i pomoci onaj kome je nepravda nanesena* 



313 



SclimkUd-tidah 



248. Qd Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Covjek je duzan svakoga dana podijeliti sadaku 
za svaki zglob svoga tijela: izmiriti dvojicu je sadaka, pomoci covjeku da sjedne 
rta svoju jahalicu ili mu podici tovar na nju, sadaka je, lijepa rijec je sadaka, svaki 
korak prerna dzamiji radi namaza sadaka je, i uklanjanje smetnje sa puta je sadaka.'" 
(Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (5/309), Fethul-Bari; Muslim (1009). 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveznost zahvale Allahu na Njegovim blagodatima i darovima. 

- Vrata dobra kojima se priblizava Allahu su mnogobrojna i dovoljno prostrana 
za sva stanja vjernika, a to predstavlja ogromnu Allahovu milost prema Njegovim 
robovima, a u nju spadaju: a) pomiriti ljude pravedno, jer je uspostavljanje pravde 
na Zemlji jedno od obiljezja pripadnika islama; b) pomaganje i pristizanje u pomoc 
muslimanima pri njihovoj nemo^L 

- Skretanje paznje na pojedinosti konstrukcije u kojoj je Allah stvorio covjeka, 
sto j e motiv za razmiSlj anj e o izvanred nom Allahovom stvaranj u, a zatim za Mjegovo 
velicanje i slavljenje. 

249. Od Ummu Kulsum bint Ukbe b. Ebi Muajt, radijallahu anha, prenosi se 
da je rekla: "Cula sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 
'Nije lazac onaj koji nastoji pomiriti ljude, pa prenese dobro ili kaze dobro od sebe.'" 
(Muttefekun alejhi) 

U predaji kod Muslima stoji dodatak: "Rekla je: 'Nisam cula da je davao olaksicu 
u pogledu icega sto ljudi govore osim u tri slucaja'" time je mislila na rat, pomirenje 
medu ljudima, medusobno obracanje supruznika. 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga EI-Buhari (5/299), Fethul-Bari; Muslim (2605). 

1/ hadisa se shvata: 

- Laz je zabranjena i smatra se jednim od velikih grijeha cije su posljedice 
steta i nered. Medutirn, laz je dozvoljena u odredenim okolnostima zbog velicine 
serijatske koristi koja dolazi kao posljedica: 

314 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIfADUS-SALJHINA 



a) pomirenje zavadenih muslimana, 

b) u ratu i radi obmane neprijatelja, 

c) obavijest zene od strane muza da je voli i obrnuto. 

- Dozvoljenost simulacije prilikom govora i koristenja navoda u prenesenom 
znacenju. 

250. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Allahov Poslanik, 
sallallahu aiejhi ve sellem, cuo je ljude koji su se glasno prepirali pred vratima. 
Jedan je trazio da mu drugi oprosti dio duga i trazio da bude blazi prema njemu, 
a ovaj je govorio; 'Tako mi Ailaha, necu to uciniti.' Allahov Poslanik, sallallahu aiejhi 
ve sellem, tada je izaSao pred njih i rekao: 'Gdje je onaj sto se zakleo da nece ciniti 
dobro?' Covjek rece: 'Ja sam taj, Allahov Poslanice! Sada (moj duznik) ima pravo 
da postupi kako zeli.'" (Muttefekun aiejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (5/307), FethuL-Bari; Muslim (1557). 

Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost briznog odnosa prema zaduzenorn, dobrocinstvo prema njemu 
koje se ogleda produzenjem roka za vracanje duga ili oprostom duga. 

- Nije dozvoljeno zakleti se na ostavljanje dobra, a ko to ucini, neka se iskupi za 
svoju zakletvu, a zatim uradi ono sto je dobro. 

- Nastojanje izmirenja strana u sporu je vid priblizavanja Allahu, azze ve 
dzelle. 

- Pohvalnost prelaska preko ispada u vidu vike i buke koji se desavaju izmedu 
strana u sporu kod suca (kadije). 

- Dozvoljenost da zaduzeni trazi od davaoca duga pricek ili oprost. 

251. Od Ebu El-Abbasa Sehla b. S'ada es-Sa'idija, radijallahu anhu, prenosi 
se da je Allahov Poslanik, sallallahu aiejhi ve sellem, obavijesten o nesuglasicama 
izmedu pripadnika plemena Benu Amrb. Avf. Allahov Poslanik, sallallahu aiejhi ve 
sellem, krenuo je sa nekolicinom ljudi da ih pomiri, pa se zadrzao kod njih. Kako 
ie nastupilo je vrijeme namaza, Bilal je dosao Ebu Bekru, radijallahu anhu, i rekao: 
Allahov Poslanik, sallallahu aiejhi ve sellem, jos nije dosao, a nastupilo je vrijeme 
namaza. Hoces li ti predvoditi ljude?" Ebu Bekr rece: "Hocu, ako ielis." Bilal je 
proucio ikamet za namaz, pa je Ebu Bekr dcnio pocetni tekbir, a i ljudi za njim. 

315 



Setoff ft Ictd-ltitaU 



Tada je dosao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i prosao izmedu saffova 
sve dok nije stao u jedan od njih, pa su ljudi poceii pljeskati rukama. Ebu Bekr, 
radijallahu anhu, nije se okretao u svome namazu, ali kada su ljudi poceii jos vise 
pljeskati, on se okrenuo i ugledao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 
Poslanik mu je naisaretio, pa je Ebu Bekr, radijallahu anhu, podigao svoju ruku 
i zahvalio Allahu i natraske se povukao stajuci u safF. Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, istupio je i predvodio ljude u namazu. Kada je zavrsio, okrenuo 
se ljudima i rekao: "O ljudi, sta vam je bilo, kada vas je zadesilo nesto u namazu, 
pa ste poceii pljeskati? Pljeskanje je za zene, a koga (od muskaraca) zadesi nesto 
u namazu, neka kaze 'subhanallah'; niko ga nece cuti kada kaze 'subhanallah' a da se 
nece okrenuti- Ebu Bekre, sta te je sprijecilo da predvodis ljude u namazu kada sam 
ti ja isaretio?" Ebu Bekr rece: "Ne treba da sin Ebu Kuhafe predvodi ljude istupajudi 
pred Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem." (Muttefekun alejhi) 
Rijec "zadrzan" znaci da su ga zadrzali radi ugoscivanja. 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (2/167), FethuUBari; Muslim (421). 

Manje poznate rijeci; 

"PlemeBenuAmrk Avf"- dio plemena El-Evs cije su kuce bile u Kubau. 
"Bilo nekogzla - borbe i medusobne razmjene udaraca kamenjem. 

Iz hadisa se shvata: 

- Pozurivanje izmirenja medu muslimanima radi prekidanja zla i prekidanja 
narusavanja medusobnih odnosa. 

• Obaveznost imarnu da radi u korist podanika, da ispituje njihovo stanje i da 
gasamnadzire. 

- Vrijednost Ebu Bekra, radijallahu anhu, a muslimanima je bila poznata 
njegova odlikovanost. 

- Dozvoljenost obavljanja namaza za dvojicom imama, jednog posllje drugog. 

- Dozvoljenost da ugledni bude imam uglednijem, zato je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao Ebu Bekru: "Ebu Bekre, sta te je sprijecilo da 
predvodis ljude u namazu kada sam ti ja naisaretio?" 

- Skromnost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a takoder 
i njegovih ashaba, radijallahu anhum. 

- Dozvoljenost odgadanja namaza od prvog vremena. 

316 



RADQST POGLEDA KQMENTAR RljADUS-SAUHlXA 



- Blagovremeno obavljanje namaza prece je nego cekati redovnog imama. 

- Dozvoljeno je hodati izmedu saffova uz opravdan razlog. 

- Dozvoljeno je da se imam preinaci u muktediju (onoga ko klanja za 

imamom). 

- Zene u namazu upozoravaju imama na greSku ili zaborav pljeskanjem, 
a muskarci rijecima subhanallah. 

- Okretanje u namazu, ukoliko je radi potrebe, ne utjece na ispravnost namaza, 
a to je jasno iz Ebu Bekrovog postupka. 

- Dozvoljenost koracanja slijedom u namazu ako je radi potrebe, sto se vidi 
iz Ebu Bekrovog povlacenja. 

- Obracanje klanjacu isaretom prece je od obracanja rijecima. Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, gestikulirao je Ebu Bekru. 



Poglavlje trideset drugo 
VRIJEDNOSTI NEMOCNIH I SIROMASNIH MUSLIMANA 

Uzviseni Allah kaze: "Strpi se sa onima koji dozivaju svoga Gospodara jutrom 
i veceri, koji zde Njegovo zadovoljstvo, i ne ispustaj ih iz vida." (El-Kefh, 28) 

Uzviseni Allah nareduje Svome Poslaniku da se druzi i da sjedi sa Allahovim 
robovima koji Ga spominju, koji izgovaraju la ilahe illallah, slave Ga rijecima 
elhamduliliahi, subhanallah, Allahu ekber i mole Ga jutrorn i veceri, svejedno bill 
siromasni, bogati, jaki ili slabi. 

Zabranio mu je da potcjenjuje siromasne muslimane ili slabe vjernike 
i da ih ignorira zbog njihove oskudne odjece zeleci da gleda u prefinjenost 
odjece bogatasa. 

252. Od Harisa b. Vehba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Hocete li da vas 
obavijestim stanovnicima Dzenneta? Dzennetlija je svaki nemocni musliman. 
Kada bi on Allaha za nesto zakleo, Allah bi mu sigurno udovoljio. Hocete li da vas 
obavijestim o stanovnicima Vatre? To je svaki okrutni, pohlepni, sebicni i oholi 
covjek."' (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (8/662), Fethul-Bari; Muslim (2853). 

317 



Mimhtdd-MiUi 



Iz hadisa seshvata: 

- Zabrana okrutnosti, grubosti i oholosti jer su to osobine stanovnika Vatre. 

- Pohvainost skromnosti i poniznosti prema siromasima, te blagonaklonosti 
prema vjernicima. 

- Podnosenje neugodnosti u ime Allaha razlog je da se uslisa dova. 

- Covjeka ne cini njegov izgled, ved njegovo znanje i sustina. 

253. Od Ebu El-Abbasa Sehla b. S'ada es-Sa'idija, radijallahu anhu, prenosi se 
da je rekao: "Prosao je neki covjek pored Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
pa Poslanik rece eovjeku koji je sjedio pored njega: 'Sta mislis o ovome?' Covjek 
rece: To je jedan od najcasnijih Ijudi. Tako mi Allaha, ako on zaprosi djevojku, 
ozenit ce se, a ako se zauzme za nekoga, prihvatit ce mu se zauzimanje.' Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, usutio je, a zatim je prosao drugi covjek. 
Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, upita: 'Sta misliS o ovome?' Covjek rece: Allahov 
Poslanice, ovo je jedan od siromasnih muslimana. Ako on zaprosi djevojku, nece se 
udati za njega, ako se zauzme za nekoga, nede mu se zauzimanje primiti, a ako bude 
govorio, niko nece slusati sta govori.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rece; 'Ovaj je bolji od prepune zemlje onakvih.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (9/132), Fethul-Bari. 

Ovaj hadis ne navodi imam Muslim, ve£ samo imam EI-Buhari. 

I / hadisa se shvata: 

- Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, druzili su se sa njim 
i nisu ga napustali kako ih ne bi mimoislo dobro kojirn je bio pocascen od Allaha. 

.." D ° zvoI J eno J e <*a ucenjak otpocne naucno druzenje postavljanjem pitanja 
svojim ucenictma. 

- Allah ne gleda u izglede, imetke, ugled i porijeklo ljudi. 

- Nepotcjenjivarue siromasnih, nemocnih, bogobojaznih, jer mozda je jedan 
od njih bolji od svih sljedbentka vladara i uglednika. 

- Ljudi se razlikuju po bogobojaznosti, Najcasniji kod Allaha je onaj koji je 
najbogobojazniji. 

- Podsticaj na zenidbu dobrih muskaraca i zena, pa makar bili siromasni, 
jer su oni istovjetni po vjeri i ponasanju. 

318 



RADQST POGLEPA KQMENTA* MjADUS-SALIHINA 



- Vladaju6 obicaji u drustvu nemaju nikakve vrijednosti ukoliko se 
fuprotstavljaju serijatskim mjerilima. 

- Pricanje o onome koji nije prisutan kako bi ljudi znali njegovo stanje, ili da bi 
>e cuvali njegovog zla, ne smatra se ogovaranjem. 

254. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
^allallahu alejhi ve sellem, rekao: "Raspravljali su se Dzennet i Dzehennem, pa je 
Dzehennem rekao: 'U meni su silnici i oholnici', a Dzennet je rekao: 'U meni su 
nemocni i siromasni.' Allah je medu njima presudio: Dzennete, ti si Moja milost 
koju ukazujem kome zelim, a ti, Dzehenneme, Moja si patnja kojom kaznjavam 
fcoga zelim, i Meni je duznost da vas oboje napunim.'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2847) po znacenju, a verzija je Ahmedova u Musnedu (3/79). 

Iz hadisa seshvata: 

- Potpunost Allahovog znanja, On zna sta ce biti i kako de biti. 

- Ovaj hadis se prihvata i tumaci prema svojoj vanjstini. Uzviseni Allah 
ie Dzennetu i Dzehennemu dao razum kojim shvataju, pa su se raspravljali 
i medusobno razgovarali. 

- Skromnost u ime Allaha i blagonaklonost prema vjernicima je povod za 
Allahovu milost i ulazak u Dzennet. 

- Oholost i usiljenost su put ka Dzehennemu. 

- Dzennet je rnjesto Allahove milosti kojom se On smiluje kome hoce od Svojih 
sticenika. 

- Dzehennem je rnjesto Njegove patnje kojom On kaznjava koga zeli od Svojih 
neprijatelja. 

- Najpreci da medu parnicarima presudi Svojom pravdom jeste Allah osim 
kojeg drugog istinskog boga nema. Niko ne moze odbaciti Njegov sud, niti donijeti 
presudu nakon Njegove. 

- Uzviseni Allah je za Dzennet stvorio stanovnike, a i za Dzehennem stanovnike 
i svaki od njih ce imati one kojima ce biti popunjen. 

- Dozvoljenost razmjene misljenja, sto je utemeljeno radi iznosenja istine na 
vidjelo i opovrgavanja neistine. 



319 



Sctimb.Md-Hifoli 



255. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik 
sallatlahu alejhi ve sellem, rekao: "Doci ce na Sudnjem danu debeli i krupni covjek. 
a kod Allaha nece vrijediti ni koliko je krilo musice." (Muttefekun alejhi) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (8/426), Fethul-Bari; Muslim (2785). 

1 / hadisa se shvata; 

- Covjeka na Sudnjem danu cini vrijednim njegovo znanje i bogobojaznost. 
a ne izgled i tijelo. 

- Pouka se uzima prema serijatskim mjerilima, a ne prerna ljudskim 
predodzbama. 

256. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je jedna crnkinja 
cistila dzamiju, ili je to bio neki mladic, pa ju Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, nije vidio odredeno vrijeme, a zatim je pitao za nju (odnosno za njega), pa 
su mu ashabi rekli: "Urnrla je." Poslanik rece: "Zasto me niste obavijestili?" Oni kao 
da su je smatrali (ili njega) nevaznom i beznacajnom, a Poslanik rece: "Pokazite mi 
njen kabur." Ashabi mu pokazase njen kabur, pa joj je klanjao dzenazu, a zatim je 
rekao: "Ovi kaburi su mracni svojim stanarima, a uistinu ih Uzviseni Allah osvijetl: 
njima mojim namazom za njih." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (1/552, 553), Fethul-Bari; Muslim (956), a verzija hadisa 
je njegova. 

Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: "Ovi kaburi" ne nalaze se koc 
El-Buharija, a Hafiz, Allah mu se smilovao, u Fethul-Bariju (1/553), pojasnio je 
razlog toga govoreci: "El-Buhari nije naveo ovaj dodatak jer je on ubacen u ovaj 
lanac prenosilaca, a on je jedan od 'mursela' Sabita, sto je pojasnilo vise sljedbenika 
Hammada b. Zejda. To sam sa dokazima, takoder, razjasnio u svojoj knjiz 
Bejamd-mtidredz" 

El-Bejheki kaze: "Preovladava misljenje da je ovaj dodatak jedan od murseU 
Sabita, kao sto je rekao Ahmed b. Abde, ili iz predaja Sabita od Enesa, tj. kao sto ga 
prenosi Ibn Mendeh. 



320 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIH/NA 



Iz hadisa se shvata: 

- Vrijednost cis^enja mesdzida i uklanjanja prljavstina iz njega, te odredivanje 
onoga ko ce izvrsavati te poslove. 

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, briga za svojim ummetom, raspitivanje 
o njima i pracenje njihovog stanja. 

- U ovom hadisu ogleda se i Poslanikova skromnost jer je molio Allaha za slugu 
i prijatelja. Takoder je potrebno da imami stalno nadgledaju svoje podanike i vode 
racuna o njihovim potrebama i djeluju u cilju otklanjanja njihovih nedostataka. 

- Dozvoljenost da se ljudi obavijeste o smrti odredenog covjeka i to se ne smatra 
zabranjenim objavljivanjem smrti. 

- Vrijednost prisustvovanja dobrih ljudi dzenaza-namazu. 

- Dozvoljenost obavljanja dzenaza-namaza onome ko je nije klanjao, pa makar 
i poslije ukopa. 

- Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, dova za muslimane je svjetlost 
i blagoslov. 

- Istovjetno nagradivanje dovom, nije dozvoljeno potcjenjivati druge ili 
umanjivati njihovu vrijednost iz neznanja o njihovoj poziciji kod Allaha. 

257. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ima onih koji su rascupani, prasnjavi 
i otjerani sa vrata (radi svog siromastva), kada bi neko od njih zatrazio nesto od 
Allaha, Allah bi uslisio njegovu molbu." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisai 

Navodi ga Muslim (2622). 

Iz hadisa se shvata; 

- Allah ne gleda u vaSe izglede i imetke nego gleda u vaSa srca i djela. 

- Musliman posvecuje paznju cistoti svog srca, cistod svojih djela, iskrenosti 
svoga nijjeta vise nego sto posvecuje paznju svojoj odjeci i izgledu. 

- Skromnost u ime Allaha i poniznost pred Njim razlog su da se dova uslisa. 
Stoga, Allah Uzviseni uslisava dove bogobojaznih i Eieuglednih muslirnana. 

- Covjek postize stepene kod Allaha shodno svojim djelima, a ne izgledom 
i imetkom. 



321 



Sdimb.ldd-Hitali 



258. Od Usame, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao; "Stao sam na vrata Dzenneta te primijetih da su vecina onih koji su 
vec bili usli u njega - siromasi, a bogatasi su bili zadrzani i cekali su dozvolu za ulazak, 
izuzev sto su dzehennemlije od njih vec bile odvedene u Dzehennem. Stao sam i na 
vrata Dzehennema, i primijetih da su u njemu vecinom zene." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (9/298), Fethul-Bari; Muslim (2736). 

Iz hadisa se shvata: 

- Stanovnici Dzenneta su siromasi i dobrocinitelji. Zato su siromasi oni koji £e 
prvi u& u Dzennet. 

- Imetak i sinovi nece koristiti na Sudnjem danu, osim onome ko pred Allaha 
dodecistogsrca. 

- Zene cine nepokornost svome Gospodaru nijecuci ono Sto je lijepo 
i nezahvalnoscu muzevima, i zbog toga ce uci u Vatru. 

- Imetak je velika odgovornost pred Allahom, pa je njegov posjednik duzan trositi 
ga prema Allahovoj naredbi kako bi njegov obracun na Sudnjem danu bio lahak. 

259. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Samo troje djece progovorilo je u kolijevci: Isa, 
sin Merjemin, i di)ete iz price o Dzurejdzu. Dzurejdz je bio jedan veoma pobozan 
£ovjek. Sebi je sagradio manastir u kojem je ibadet cinio. Jednog dana dode mu 
majka, a on bijase u molitvi, i poce ga zvati: 'O Dzurejdze! r On se poce dvoumiti 
i pomisli: 'Gospodaru moj, moja majka ili moja molitva?' On se odluci da nastavi 
molitvu, a majka se vrati kuci. Sutradan mu je ponovo dosla i opet ga zatekla u 
molitvi, i ponovo ga pozvala: 'Dzurejdze!' On ponovo pomisli: 'Gospodaru, moja 
majka ili moja molitva' pa se ponovo odluci za molitvu. Sljedeci dan majka ponovo 
dode i opet ga zatece u molitvi, pa ga pozva: 'Dzurejdze!! a on ponovo pomisli: 
'Gospodaru, moja majka ili moja molitva; pa se opet odluci da nastavi molitvu. 
Ona tada rece: 'Allahu, ne usmrti ga sve dok ne vidi lica bludnica.' Sinovi Israilovi 
cesto su spominjali Dzurejdza i njegovu poboznost. Medu mima je bila jedna zena 
bludnica o cijoj se Ijepoti nadaleko pripovijedalo, koja im je rekla: 'Ako zelite, ja 
cu ga zavesti' Zatim je otisla do njega i ponudila mu se, a on se nije ni obazirao 
na nju. Vidjevsi to, ona je otisla do jednog pastira koji je imao obicaj skloniti se u 
njegovu kucicu, te sa njime ucini blud i ona osta noseca. Kada je rodila dijete, ona 
rece: 'Ovo dijete je Dzurejdzovo.' Oni tada odu do njegove kucice, izbace ga vani, 



322 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHlNA 



kucu sruse i pocnu ga nemilice tuci. On ih upita; *§ta vam je?' 'Pocinio si blud sa 
worn nevaljalicom, pa je ona rodila tvoje dijetej rekose oni. 'A gdje je dijete?; upita 
on. Oni donesose dijete, a on rece: 'Ostavite me da se pomolim.' Kada je zavr§io sa 
molitvom, otisao je do djeteta, prittsnuo mu stornak i rekao: 'Dijete, ko je tvoj otac?' 
Oiiete odgovori: 'Taj i taj pastir.' Tada ljudi pridose Dzurejdzu i pocese ga grliti 
: liubiti, a onda mu rekose: 'Sagradit cemo ti kucu od zlata.' On rece: 'Ne, nego je 
ponovo napravite od zemlje kakva je i bila', sto oni i ucinise. 

Jedne prilike dok je neko dijete njegova majka dojila, pored njih naide jedan 
konjailik na izuzetno skupocjenom i ukrasenom konju, i ona rece: 'Allahu, Ti ucini 
ia ovaj moj sin bude ovakav kad poraste!' 'Dijete prestade dojiti, okrenu se prema 
konianilcu, pogleda ga i rece: 'Allahu, ne ucini me onakvim', a zatim se ponovo 
okrenu majci i poce dojiti. 

Prenosilac kaze: Kao da sada gledam u Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem, kako, pricajuci o dojenju djeteta, stavi svoj kaziprst u usta i poce ga sisati. 
Zatim rece; Poslije toga pored njih su prosli neki ljudi sa jednom djevojkom koju 
SU tukli vicuci; 'Ti si bludnica, ti si kradljivicai a ona je samo govorila: 'Dovoljan 
mi je Allah i divan je On zastitnik.' Majka djeteta tada rece: 'Allahu, ne ucini mog 
sina poput ove.' Dijete ponovo prestade dojiti, pogleda u djevojku i rece: Allahu, 
ucini me poput nje.' Majka mu tada zacudeno, propitkujudi, rece: 'Prosao je covjek 
-iiepog izgleda, pa sam rekla: 'Allahu, ucini da ovo moje dijete bude kao on', pa 
si rekao: Allahu, ne ucini me slicnim njemuj zatim su prosli sa ovom djevojkom, 
udarajuci je i vicuci: ' Prostitutka, kradljivica', pa sam rekla: 'Allahu, ne ucini mog 
sina njoj slicniml a ti si rekao: Allahu, ucini me da budem njoj slican.' Dijete joj na 
:o rece: 'Onaj covjek je bio silnik, pa sam rekao: 'Allahu, ne ucini me njemu slicnim.' 
A ovoj djevojci su govorili da je bludnica i kradljivica, a ona nista od toga nije bila, 
pa sam zbog toga rekao: Allahu, ucini me njoj slicnim.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Mavode ga El-Buhari (6/476), Fethul-Bari; Muslim (2550, 8). 

Manje poznate rijeci: 

"Iz kolijevke su progovorila samo trojica" - ovo se odnosi samo na trojicu iz 
naroda Benu Israil, a bilo je drugih koji su govorili, kao sto navodi Muslim u prici 
o onima koji su gorivom potpalili kanale. Hadis je prethodno naveden pod brojem 
30 u Poglavlju o strpljenju. 

"Manastir"- visoka gradevina sa zaobljenim krovom, a to je mjesto gdje monasi 
izvrsavaju obrede molitve. 



323 



Seiiwk'Met-Hitali 



Iz hadisa se shvata: 

- Potvrda vjerovjesnickih nadnaravnih dj ela i kerameta dobrih Allahovih siicenika. 

- Davanje prednosti dobrocinstvu roditeljima nad dobrovoljnim namazom. 

- Vrijednost znanja nad ibadetom bez znanja. Dzurejdz je bio poboznjak koji 
nije imao znanja, jer da je bio ucen, dao bi prednost odazivu svojoj majci nad 
dobrovoljnom molitvom. 

- Dova roditelja je primljena. 

- Spletke sljedbeni ka neistine protiv dobrih ljudi su poznate odavno. Benu Israil 
su se sjetili poboznjaka Dzurejdza i skovali zavjeru protiv njega i potkali razvratnicu 
da ode kod njega i zavede ga. Kada su pomislili da su ga svojom zavjerom pogodili 
u smrtonosno mjesto, poceli su tvrditi su da ce ga preodgojiti, navodeci da zele 
popravku stanja, a ustvari su pravili nered. Da su zeljeli popraviti stanje, izvrsiii bi 
kaznu nad ovom poznatom razvratnicom. 

- Onima koji su iskreni prerna Allahu ne mogu nastetiti smutnje. 

- Covjek se vrednuje prema svojoj bogobojaznosti i djelima, a ne prema 
izgledu i odjeci. 

- Onaj ko u vaznim zivotnim pitanjima traii utociste kod Uzvisenog AHaha, 
cini to predanoscu Njemu namazom i dovom. 

Poglavlje trideset trece 

LjUBAZNO POSTUPANJE I DOBROClNSTVO PREMA 

JETIMIM A, KCERIM A I SVIM OSTALIM:, SLABA$NIM, 

SIROMASNIM I RAZOCARANIM 

Uzviseni kaze: "Ti budi ponizan prema vjernicima." (El-Hidzr, 88) Tuma£enje 
ovog ajeta prethodno je navedeno u Poglavlju o velicanju svetinja muslimana 
i pojasnjenju njihovih prava. 

Uzviseni Allah kaze: "Ti se strpi sa onima koji dozivaju svoga Gospodara, 
jutrom i veceri, koji zele Njegovo zadovoljstvo i ne ispustaj ih iz vida, zeleci 
ukras ovosvjetskog iivota." (El-Kehf, 28) Tefsir ovog ajeta prethodno je naveden u 
Poglavlju o vnjednosti nemocnih i siromasnih muslimana. 

Uzviseni kaze: "A siroce ne ponizi, a ni onoga ko za nesto moli ne otierai" 
(Ed-Duha,9-10) ' 



324 



RAD05T P0GLEDA KOMENTAR RilADUS-SAUHINA 



Uzviseni Allah obraca se Svome Vjerovjesniku govoreci: Kao sto si ti bio 
etinij pa ti je Allah utociste dao, tako isto nemoj ni ti poniziti jetima, otjerati ga 
omalovaziti, vec budi prema njemu dobar i blag. Kao $to si ti bio siromasan, 
pa ti je Allah bogatstvo podario, nemoj biti silnik, oholnik, razvratnik i grubijan 
rrerna slabim Allahovim robovima, vec samilosno i blago vrati siromaha ako mu 
~emas sta udijeliti. 

Uzviseni kaze: "Jesi li vidio onoga koji porice Sudnji dan? To je onaj koji odbija 
nroce, a ne podstice na davanje hranc siromahu." (El-Maun, 1-3) 

Uzviseni Allah kaze: Jesi li, Muhammede, vidio onoga ko porice Sudnji dan, 
"agradu i kaznu? To je onaj koji ponizi siroce i uskrati mu njegovo pravo, ne hrani 
ia, niti mu cini dobro, niti podstice druge, a kamoli sebe, da nahrani siromaha koji 
~ema nista cime bi glad utolio. 

260. Od Sa J da b. Ebi Vekkasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jednoga 
dana nas sestorica - ja, Ibn Mes'ud, jedan covjek iz Huzejla, Bilal i dvojica koje 
~ecu imenovati - bili smo sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem. Vidjevsi 
nas, musrici su rekli Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem: 'Otjeraj ih jer se 
Dojimo da nas nece iznenada napasti.' Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve 
sellem, to je izuzetno teSko palo, dvoumio se kako da postupi, pa je Allah objavio: 
I nemoj tjerati one koji mole svoga Gospodara jutrom i veceri, zeleci Njegovo 
zadovoljstvo' (El-En'am, 52)." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2413, 46). 

Iz hadisa se shvata: 

- Nevjernici i licemjeri na ljude gledaju iskljucivo sa oholoscu i vole da se 
razlikuju od drugih po govoru, ustajanju, sjedenju, po svakoj formi i pokretu. 

- Siromasni i potlaceni su u vecini i oni su sljedbenici vjerovjesnika. 

- Obaveza je ne uznemiravati dobre ljude i izbjegavati postupke koji izazivaju 
njihovu srdzbu. 

- Islam i iman nisu monopol n ijednog stvorenja, koji tjera koga zeli od Allahovih 
robova iz vjere, a uvodi koga zeli. 

- Islam je globalna vjera i niko nema ni nad kirn prednosti osim po 
bogobojaznosti. 

- Desava se da AElahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ima svoj idztihad, 
pa ako pogrijesi, biva ispravljen direktno objavom, jer greska mu nece biti potvrdena. 

325 



Setimb.ldel-HUati 



- U Allahovoj vjeri nema protekcije ni prema kome, jer ko pogrijeSi, njemu se 
i vrada njegova greska. 

- Cilj ne opravdava sredstvo, odnosno, da bi cilj bio opravdan, potrebno je 
i da sredstvo bude opravdano, jer se sredstvima daje propis ciljeva. Onaj koji je 
propisao cilj, nije zaboravio na sredstvo. Zato dobro razmisli o ovome, jer su mnoga 
shvatanja u ovom pitanju zalutala i mnoga stopala posrnula. Utjecemo se Allahu od 
udaljavanja od Njega i molimo Ga za postojanost i cvrstinu u islamu i sunnetu. 

261. Od Ebu Hubejre Aiza b. Amra el-Muzenija, a on je jedan od onih koji 
su dali Prisegu zadovoljstva, radijallahu anhu, prenosi se da je Ebu Sufjan dosao 
Selmanu, Suhejbu i Bilalu sa skupinom ljudi, pa su rekli: "Allahove sablje jos nisu 
dotakle Allahovog neprijatelja." Ebu Bekr, radijallahu anhu, rede: "Je li vi to kazete 
za predvodnika i poglavara Kurejsa?" Zatim je Ebu Bekr otisao Vjerovjesniku. 
sallallahu alejhi ve sellem, i obavijestio ga o njihovim rijecima, pa je Poslanik rekao: 
"Ebu Bekre, mozda si ih rasrdio, jer ako si njih rasrdio, rasrdio si svoga Gospodaraf 
Tada je Ebu Bekr otisao kod njih i rekao im: "Braco moja, da li sam vas rasrdio?" 
Oni mu rekose: "Ne. Allah ti oprostio, braticu nas." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi Muslim (2504). 

lz hadisa se shvata; 

- Pohvalnost borbe protiv Allahovih neprijatelja psiholoskim ratom radi 
unistenja njihovog borbenog morala. 

- Dozvoljenost suprotstavljanja onome ko pogrtjesi u pogledu nekoga 
drugog od ljudi. 

- Pohvalnost ljubavi prema vjernicima i blagosti prema njima. 

- Braca u ime Allaha, rijeci koje upucuju jedni drugima tumace na najbolji 
nacin i jedni drugima traze opravdanja. 

- Uznemiravanje dobrih znaci ratovanje protiv Allaha, kao sto se navodi 
u hadisu o evliji. 

- Cvrsto nasto/anje ashaba, radijallahu anhu, da ne izazovu Allahovu srdzbu, 
te njihovo brzo kajanje, povratak na istinu i nezadrzavanje na neistini. 



326 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUH1NA 



262. Od Sehla b. Sa'da, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em: 'Ja i skrbnik jetima bit cemo u Dzennetu 
jvakol pa je pokazao na kaziprst i srednji prst i napravio razmak izmedu njih." 
Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (9/439), Fethul-Bari. 

Manje poznate rijeci: 

"JQtim"- malodobno dijete kome je umro otac. 

Iz hadisa seshvata: 

- Podsticaj na vodenje brige o jetimu i njegovom imetku, sto se smatra povodom 
za ulazak u Dzennet i druStvo vjerovjesnika, iskrenih, sehida, dobrih, a lijepo Ii je 
"o druStvo. 

263. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ja i skrbnik jetima, bio on blizi rod ili ne, bit 
cemo kao ova dva u Dzennetu." Prenosilac, a on je Malik b. Enes, pokazao je na 
kaziprst i srednji prst. (Prenosi Muslim) 

Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci "bio on blizi rod ili ne" znace: Bio 
on rodak ili stranac. Kada se kaze da o jetimu skrbi njegov blizi rod, pod pojmom blizi 
rod podrazumijeva se njegova majka, djed, brat i drugi srodnici. Allah najbolje zna. 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2983). 

Iz hadisa se shvata: 

- U ovoj predaji dodato je jedno novo pitanje, a ono je prosirenje po)ma jetima, 
•ako da obuhvata jetima blizeg roda, a i stranca, te da vrijednost skrbljenja o jetimu 
obuhvata obojicu. 

264. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Nije siromah onaj koga zadovolji 
kada mu ljudi udijele jednu ili dvije datule, niti jedan ili dva zalogaja, vec je siromah 
onaj koji ne trazi iako je u potrebi.'" (Muttefekun alejhi) 



327 



SeHmk Idcl'Hifaii 



U drugoj predaji u oba Sahiha stoji: "Nije siromah onaj koji proseci obilazi ljude, 
pa ga zadovolji kada mu udijele jedan ili dva zalogaja, jednu ill dvije datule, vec je 
siromah onaj koji nema imetka s kojim bi zadovoljio svoje potrebe, niko ne primjecuje 
njegovu neimastinu pa mu i ne daje sadaku, a on sam ne ustaje i ne moli ljude." 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga EI-Buhari (3/349), FethuL-Bari; Muslim (1039 i 102). Druga predaja 
je kod El-Buharija (3/240), Fethul-Bari; Muslim (1039). 

Iz hadisa se shvata: 

- Covjeku siromahu koji se ustrucava traziti od ljudi prece je dati sadaku nego 
onome ko trazeci dosaduje ljudima. 

- Pokudenost prosjacenja. 

- Podsticaj na cednost i suzdrzavanje, kao sto kaze Uzviseni: "...a onaj koji u to 
nije upucen misli da su, zbog skromnosti, imucni." (EI-Bekare, 273) 

- Siromastvo je pohvalna osobina ukoliko joj je pratilac suzdrzavanje od 
prosjacenja, strpljivost u nedaci i zadovoljstvo onim sto je Allah dodijelio. 

- Pohvala stida u svim okolnostima i stanjima, jer stid donosi samo dobro. 

- Pohvalnost propitivanja i traganja za onima kojima ce se udijeliti sadaka, 
a koje je tesko primijetiti jer su skromni i suzdrzani, t trazeci ne dosaduju ljudima' 

- Dozvoljenost davanja sadake, pa makar i necega neznatnog, kao sto su datule 
ili zalogaj, jer se njima stiti od Vatre. 

265. Takoder, od Ebu Hurejre prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao: "Onaj ko se brine za udovicu ili siromaha isti je kao mudzahid na 
Allahovom putu." Mislim da je rekao: "Poput klanjaca koji se ne umara ili postaca 
koji nikako ne mrsi." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (9/497), Fethul-Bari; Muslim (2982). 

Iz hadisa se shvata; 

- Briga o udovici, jetimu, trosenje na njih i ispunjavanje njihovih potreba tretira 
se kao borba na Allahovom putu. 

- Podsticaj na otklanjanje nedaca nemocnima i siromasima, te izvrsavanje 
njihovih potreba i cuvanje njihovog dostojanstva. 

328 



RADOST POG1.EDA KOMENTAR RIfADUS-SAUHINA 



- Ibadet je sveobuhvatni naziv za sve ono sto Allah voli i 6 me je zadovoljan od 
dobrih djela, javnih i tajnih. 

- Podsticaj islamskog serijata da muslimani budu zblizeni, solidarni, da se 
pomazu kako bi islamska gradevina sto vise ojacala i kako bi se podigla visoko 
zastava Allahove vjere. 

- Pojasnjenje vrsta dzihada: dzihad dusom, imetkom i rijecju. 

- Kada dobrocinitelji udjeljuju sadaku, potrebno je da tragaju za onima koji su 
u stvarnoj potrebi, a ne da oni koji su u potrebi tragaju za dobrociniteljima. Ovo je 
potvrdeno terminom "onaj ko se brine" 

266. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najgora hrana je na svadbi na koju 
se ne pozivaju oni koji bi zeljeli doci, a na koju se pozivaju oni koji odbijaju odazvati 
se na poziv. Onaj ko se ne odazove na poziv, nepokoran je Allahu i Njegovom 
Poslaniku." (Prenosi Muslim) 

U predaji u oba Sahiha od Ebu Hurejre se prenosi: "Najgora hrana je svadbena 
hrana (gozba) na koju se pozivaju bogati, a izostavljaju siromasni.' 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1432, 110). 

Termini predaje iz oba Sahiha kod El-Buharija su pod brojem (9/244), 
Fethul-Bari; Muslim (1432, 107) 

Iz hadisa se shvata: 

- Odazivanje na poziv je obaveza pod uvjetom da na svadbi ne bude zabranjenih 
stvari, poput muzike, jer tada odlazak na nju biva zabranjen. 

- Upozorenje na pokudenost izrazavanja respekta prema bogatima samo zato 
stosu bogati. 

- Na svadbene svecanosti zabranjeno je posebno pozvati bogate, a ne pozvati 
siromasne r nego istovremeno treba pozvati i siromasne i bogate. 

267. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao: "Ko bude lijepo odgojio dvije djevojcice i o njima se brinuo sve 
dok njihovog punoljetstva, doci ce na Sudnjem danu, pa cemo on i ja biti kao ova 
dva prsta" pa je sastavio svoje prste. (Prenosi Muslim) 



329 



Setimb.tdd-HUati 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2631). 

Iz hadisa se shvata: 



- Vrijednost brige i odgoja djevojcica i dobrocinstvo prema njima. 

- Briga roditelja o odgoju i pravilnom usmjeravanju kcerki, razlog je ulaska 

zennet ! nosrizania visokoo ct-pnpns n nipmn 



u Dzennet i postizanja visokog stepena u njemu. 



268. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Dosla mi je jedna zena 
koja prosi sa svoje dvije kcerke, a ja nisam imala nista da joj dam osim jedne hurme. 
Dala sam joj tu hurmu, pa ju je ona raspolovila i dala svojim kcerima, a ona nimalo 
nije uzela. Zatim je ustala i otisla. Posiije toga dosao nam je Vjerovjesnik, saliallahu 
alejhi ve sellem, i ja mu ispricah sta se desilo, a on rece: "Ko bude stavljen na kusnju 
sa ma koliko kceri, pa bude dobar prema njima, one ce mu biti zastor od Vatre." 
(Muttefekun alejhi) 



Dokumentacija hadisa; 

Navode ga El-Buhari (3/283), Fethul-Bari; Muslim (2629). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljeno je covjeku, kada ga obuzme neizdrzljiva glad, da trazi od ljudi da 
mu udijele hranu kako bi utolio glad. 

- Pohvalnost davanja sadake shodno mogudnostima covjeka, pa makar ona bila 
matena. 

- Velika briznost roditelja prema svojoj djeci. 

- Odgoj kceri i paznja prema njima, iako to nije drago nekirn ljudima, razlog je 
postizanja Allahove milosti. 

- Pojasnjenje stanja u kuci Allahovog Poslanika, saliallahu alejhi ve sellem, 
iz cega se saznaje da je njegova opskrba bila oskudna. 

- Pojasnjenje vrijednosti davanja prednosti drugima, sto predstavlja odliku 
vjernika. Aisa, radijallahu anha, dala je prednost toj zeni i njenim kcerkama nad 
samom sobom, iako je i njoj sarnoj bilo potrebno, a to ukazuje na njenu darezljivost, 
plemenitost. 

- Dozvoljenost spominjanja dobra i pricanja o Allahovim blagodatima, ukoliko 
nije u smislu iskazivanja ponosa, pretvaranja i prigovaranja. 

330 



RADOST POGLEDA KOMENTAR Rl/ADUS-SALIH/NA 



269. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Dosla mi je jedna 
siromasna zena sa dvije kcerkice, pa sam joj dala tri hurme. Ona je svakoj kcerki 
dala po hurmu, i podigla je trecu do svojih usta, a kcerkice su od nje zatraiile da 
pojedu a tu hurmu, pa je ona i tu hurmu podijelila medu njima. Njen me postupak 
zadivio, pa sam to ispricala Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on je 
rekao: 'Allah joj je zbog nje (datule) obecao ulazak u Dzennet i spasio je od Vatre."' 

Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2630). 

Iz hadisa se shvata: 

Ovaj hadis u odnosu na prethodni ima sljedece dodatke: 

- Vrijednost sadake, jer ona cisti dusu i ojacava vjerovanje roba u njegovog 
Gospodara, te povecava njegovo uvjerenje u Allahovo obecanje i milost. 

- Dozvoljenost trosenja iz imetka muza sa njegovom opdom i posebnom 
dozvolom. 

270. Od Ebu Surejha Huvejlida b. Amra el-Huzaija, radijallahu anhu, prenosi 
se da je rekao: "Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem; 'Allahu, ja teretim 
grijehom onoga ko zapostavi pravo dvoje slabih - jetima i zene'" (Hadis je hasen, 
a prenosi ga En-Nesai sa dobrim lancem prenosilaca) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je hasen, a navode ga En-Nesai u Es-Sunenul-kubra (9/4-95); Tuhfetul- 
esraf; Ibn Madze (3678); Ahmed (2/439). 

Od Muhammeda b. Adzlana, a on od Seida el-Makberija. 
Kazem: Lanac prenosilaca je hasen - dobar, kao sto je rekao autor, Allah mu 
se smilovao. 

Iz hadisa se shvata: 

- Oporuka o lijepom ophodenju prema slabima, koji nisu snalazljivi, a oni su 
zene i jetimi, te nenanosenje zla njima, jer oni traze zastitu i utociste kod Ailaha, 
pa ko im nanese kakvo zlo, zasluzuje grijeh i kaznu. 



331 



Setiiiik'ldel-Hilali 



271 . Od Mus'aba b. S'ada b. Ebi Vekkasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"S'ad je smatrao da ima prednost u odnosu na druge, pa je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: 'Da Ii vam se daje pomoc i opskrba osim zbog vasih slabih?'" 
Prenosi ga EI-Buhari ovako kao mursel. Mus'ab b. S'ad je tabiin, a Haftz Ebu Bekr 
el-Berkani ga navodi u svome Sahihu sa spojenim lancem prenosilaca od Mus'aba, 
a on od svoga oca, radijallahu anhu. 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (6/88), Fethul-BarL 

Hafiz u Fethul-Bariju kaze: "Tekst ove predaje je mursel zato sto Mus'ab nije 
dozivio vrijeme kada je ovo receno, ali se uzima vjerovatnoca i tumacenje da je 
to cuo od svoga oca. Tako se cak i otvoreno navodi od Mus'aba da je prenosio 
od oca, a on od El-Ismailija. Predaja se navodi od Muaza b. Hanie. Pricao nam 
je Muhammed b. Talha" pa je rekao u toj predaji od Mus'aba b. Sa'da, a on od 
njegovogoca daje rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem..." 
pa je spomenuo predaju koja seze lancem do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
bez prvoga dijela. 

I z hadisa seshvata: 

- Nemocni su izvor dobra za ummet Oni, iako su fizicki slabi i nemocni, jaki su 
svojim imanom, pouzdanjem u svoga Gospodara, odvojenoscu od prohtjeva duse 
i ovodunjaluckih dobara. Stoga, kada oni Allaha zamole iskreao, njima se dova 
uslisa, a isto tako i Allah opskrbljuje ummet zbog njih. 

- Poticaj na skromnost i neuzdizanje nad ljudima. 

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, mudrost prilikom otklanjanja zla, 
zblizavanja srca i njihove upute na ono sto Allah voli i ctme je zadovoljan. 

272. Od Ebu ed-Derdaa Uvejmira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Pomozite 
mi da pronadem slabe (kako bi im pomogao), jer se vama daje pomoc i opskrba 
zbog vasih slabih."' (Prenosi ga Ebu Davud sa dobrim lancem) 



332 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



Dokumentacija hadisa: 

Sahih - navode ga Ebu Davud (2594); Et-Tirmizi (1702); En-Nesai (6/45-46), 
te drugi od Ibn Dzabira koji kaze: "Pricao mi je Zejd b. Ertae od Dzubejra b. Mufejra 
eUHadremija da je cuo Ebu Ed-Derdaa.. " pa je spomenuo ovu predaju. 

Kazern: Ovaj lanac je ispravan, a prenosiod su povjerljivi. 



i / hadisa sc shvata: 

-Shvata se ono sto se shvata i iz prethodnog. 



Poglavlje trideset cetvrto 
PREPORUKA POSEBNE PA2NJE PREiMA ZENAMA 

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporucio je da se zenama cini 
dobro i da se prema njima blago postupa, zbog njihove slabosti i ovisnosti o onima 
koji vode brigu o njima. 

Uzviseni kaze: "I vi se prema njima lijepo ophodite." (En-Nisa, 19) 

Ovo Eijepo ophodenje prema zenama podrazumijeva da im se, muskard koji 
vode brigu o njima, obracaju biranim rijecima, da na najbolji nacin postupaju prema 
njima i da vode racuna o svom izgledu, naravno shodno svojim mogucnostima. 
Naravno, isto kao sto i rnuskarci vole da im se zene uljepsavaju, isto tako se oni 
trebaju odnositi prema zenama. 

Uzviseni kaze: "1 necete moci biti pravedni prema zenama> pa makar to i 
nastojali. Zato nemojte u potpunosti biti naklonjeni, pa je ostaviti u neizvjesnosti. 
Ako se popravite i budetc bogobojazni> Allah je uistinu taj koji oprasta i koji je 
milostiv." (En-Nisa, 129) 

Uzviseni Zastitnik obavjestava muskarce da nede mo^i podjednako postupati 
prema svim zenama, u svim aspektima, jer ukoliko se i dogovori formalna podjela, 
preraspodjela noci boravka kod zena, neminovno mora doci do razlicitosti u 
ljubavi, strasti i spolnom odnosu. Stoga, Uzviseni sugerira muskarcima da, kada 
budu naklonjeni jednoj od svojih zena, ne pretjeruju u toj naklonosti u potpunosti, 
pa da druga zena ostane u neizvjesnosti, tako da niti ima muza, niti je neudata. 
Medutim, ako poprave svoje postupke, shodno svojim mogucnostima, i budu 
pravedno postupali prema zenama, kada je u pitanju raspored nocenja, i budu se 
bojali Allaha u svim stanjima, Allah obecava da ce im biti oprostena naklonost 
prema nekim zenama u odnosu na druge. Allah najbolje zna. 

333 



SeSfii b. Idcl-HUali 



273. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Oporu£ujem vam da prema fenama budete 
pazljivi, buduci daje Jena stvorena od krivog rebra Ciji je vrh najiskrivljeniji. Ako 
ga pokuSaS ispraviti - slomit ce§ ga, a ako ga ne budeS ispravljao - ostat ce savijcno. 
Stoga, budite pazljivi prema zenamar (Muttefekun alejhi) 

U predaji u oba Sahiha navodi se: "2ena je kao rebro, ako ga pokuSaS ispraviti 
slomit ces ga; zato ako zelite da uzivate sa njom, mozete uzivati uz menu iskrivljenost." 

U predaji Muslima stoji: "2ena je stvorena od rebra i nikada nede modi da se 
pridrzava pravca koji ti trails. Ako je prihvatis takvu, zivjet ces sa njom, a ona ce 
ostati takva (kriva), a ako je pokusas ispraviti, slomit ces je, a to lomljenje je razvod 
braka sa njom." 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (6/363), Fethul-Bari; Muslim (1468, 62). 
Druga predaja kod El-Buharija (10/252), Fethul-Bari; Muslim (1468). 
Treca predaja kod Muslima (1468, 61). 

Iz hadisa se shvata: 

- Potrebno je blago se odnositi prema zenama zbog njihove slabosti 
i pomanjkanja njihove snalazljivosti. 

- 2ena je promjenljiva i zato je potrebno ophoditi se prema njoj shodno njenim 
karakteristikama kako bi se odrzao brak sa njom. 

- Zena se nece zadrzati na pravcu koji prizeljkuje muskarac, jer je stvorena od 
krivog rebra, ali on ne treba osudivati njeno iskrivljenje. Ako pokusa da je ispravi, 
slomit ce je zato sto ona nije spremna na to, pa ce doci do rastave. Ukoliko se strpi 
na njenom losem stanju i slabom shvatanju i si., sto sve spada u njenu iskrivljenost, 
brak i medusobno ophodenje ce opstati. 

- U ovom hadisu je jedna veoma vazna znacajka, a ona je da odgajatelj 
poznaje prirodu onoga koga zeli preodgojiti, sto ce mu biti od velike pomoci u 
izvrsenju njegovog odgojnog da'vetskog zadatka. Ovo se posebno ocituje iz uvoda 
Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa. 

Korist: 

Neophodno je znati da su se kornentatori Kur'ana i tumaci hadisa usaglasili da 
je Hava stvorena od Ademovog, alejhis-selam, lijevoga rebra. 

Ovo je misljenje Ibn Abbasa, radijallahu anhu, i ne znamo da mu se iko od 
ash aba u tome suprotstavio. 

334 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUWNA 



Ucenjaci su Ibn Abbasovo misljenje argumentirali ovim hadisom i rijecima 
Uz-visenog: "O ljudi, bojte se svoga Gospodara koji vas je stvorio od jedne duse 
i od nje stvorio njenu drugu ." (En-Nisa, 1) Onaj ko tvrdi da je govor u ovom hadisu 
izrecen u kontekstu poredenja i navodenja primjera, oponira misljenju vrhunskih 
ucenjaka. Ukoliko se osloni na drugu predaju u kojoj se kaze: "Zena je poput rebra", 
nece time biti zadovoljen, jer ova predaja se ne suprotstavlja hadisu, jer se iz nje 
uzima znacajka usporedbe, te da je zena iskrivljena poput rebra zato sto i potjece od 
njega. Ko se pridrzava cinjenice da se ovo nalazi u drugom dijelu knjige stvaranja u 
Tori, odgovorit ce mu se da nije nemogude da u Tevratu i Indzilu postoje ispravne 
stvari koje nisu izmijenjene. Zato nam je Allahov Poslanik, sailailahu alejhi ve 
sellem, naredio da kod ehlul-kitabija potvrdujemo samo ono sto je potvrdeno kao 
ispravno u nasem serijatu, i da negirarno ono o cemu obavjestavaju samo ako je to 
u suprotnosti sa vjerodostojnim cinjenicama u nasem serijatu. Stoga, razmisli i ne 
budi od nemarnih i ne osvrci se na turnacenje neznalica. 

274. Od Abdullaha b. Zem'ae prenosi se da je cuo Vjerovjesnika, sailailahu alejhi 
ve sellem, kako u svom govoru spominje devu i onoga ko ju je zaklao, govoreci: 
"Kada se jedan nesretnik izmedu njih podigao - krenuo je prema toj devi jedan 
ugledni, opaki i oholi covjek u svome narodu." Zatim je Poslanik spornenuo zene 
i davao preporuke o postupanju prema rtjima. Rekao je: "Neki od vas bicuju svoje 
zene kao sto se bicuje rob, a mozda sa njima imadnu odnos na kraju dana." Zatim 
ih je posavjetovao u vezi sa njihovim smijanjem pri ispustanju vjetrova, pa je rekao; 
"Zasto se neko od vas smije onome sto cirri?" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (8/705), Fethul-Bari; Muslim (2855). 

Iz hadisa se shvata: 

- Allahov Poslanik, sailailahu alejhi ve sellem, Objavom poducava Ijude, 
a u to spada i kazivanje o dogadajima prethodnih naroda. 

- Kada ucenjak savjetuje ljude, obavezan je da im spomene ALlahove zakone 
u pogledu prethodnih naroda, zato sto su u tome lijepe pouke i opomene za one 
koji ih zele uzeti. 

- Pojasnjenje nadnaravnog djela (mudzize) Saliha, alejhis-selam, a to je bila deva. 

- Ljudi ne znaju sta ce popraviti njihovo stanje na dunjaluku i ahiretu ukoliko 
ostave put svoga Vjerovjesnika. Takve ocekuje samo unistenje. 



335 



Sctimb.'ide!-Hilah 



- Oni kojl sire nered medu ijudima i usmjeravaju ih ka pravcima mimo Allahovog 
puta, rasipnici su i bogatasi koji imaju svoje pristalice i dobru zastitu u drustvu. 

- Obicni ljudi u vecini slucajeva slijede elitu i velikane. 

- Kada su obicni ljudi zadovoljni neredom koji cine odabrani, sve ce ih 
obuhvatiti Allahova kazna. 

- Dozvoljenost preodgoja roba zescirrt udarcima. 

- Dozvoljenost udaranja zene udarcima koji nece ostaviti nikakvog traga, 
i to iskljucivo nakon savjetovanja i izbjegavanja u postelji. 

- Smijeh vecinom biva vezan za cudne stvari, a smijeh u pogledu uobicajene 
stvari za svakoga covjeka suprotan je dostojanstvu i predstavlja narusavanje 
neprikosnovenog prava i svetosti muslimana. 

275. Od Ebu* Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; " Rekao je Ailahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Vjernik ne moze mrziti vjernicu. Ako ne bude 
zadovoljan jednom njenom osobinom, zadovoljan je drugorn osobinom/" Hi je rekao; 
"...sa ostalim." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1469). 

I z hadisa seshvata: 

- Zabranjeno je muzu da u potpunosti prezire svoju zenu vjernicu, pa da ga 
to natjera na rastavu braka sa njorn, vec je duzan da napravi balans izmedu njenih 
osobina koje prezire i osobina kojima je zadovoljan, pa da joj oprosti i prede preko 
njenOg nemara, te da se pretvara, ne gledajuci u ono §to mrzi, u korist onoga sto voli. 

Tako nas islam poducava urnjerenosti u ljubavi i mrznji. Zato je Omer b. Hattab, 
radijallahu anhu, rekao: "O Esleme, neka tvoja ljubav ne bude preopterecenje, niti 
tvoja mrznja unistenje." 

Esleme je upitao: "A kako to?" 

Omer rece: "Kada zavolis, nemoj pretjerivati u tome kao sto pretjeruje dijete 
prema necemu sto zavoli, a kada zamrzis, ne mrzi toliko da pozelis propast onome 
koga si zamrzio." 

Kazem: Ova predaja je ispravna, kao sto sam pojasnio u svojoj brosuri "Ljubav 
i mrznja u ime Allaha" 

- Vecina zena kruzi izmedu dobra i zla, i ne mogu ustrajati u jednome stanju. 
-^Muskarac je duzan obuzdati svoje emocije i afekte kako bi se razumski 

ponasao ako dode do bilo kakvih nesuglasica sa njegovom suprugom. 



336 



RADOST POGLEDA KOMF.MTAR Rl/ADUS-SAUHINA 



276. Od Amra b. El-Ahvesa el-Dzusenija, radijallahu anhu, prenosi se 
da je cuo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je na Oprosnom hadzdzu, 
nakon sto je zahvalio Allahu, iznio Njegove hvale dostojne osobine, opominjuci 
i savjetujuci ashabe, rekao: "I lijepo sa zenama postupajte, jer su one zatocenice 
kod vas. Nista drugo vi od njih nemate, izuzev ako ocit razvrat pocine, pa ako to 
made, onda ih napustite u postelji i udarite ih tako da ih ne ozlijedite. Ako vam zene 
budu poslusne, nemojte im otezavati. Vi imate svoja prava kod njih, a i one imaju 
svoja prava kod vas. Vase pravo kod njih je da u vasu postelju ne primaju nikoga, 
osim vas, i da u kucu ne primaju onoga koga vi ne volite, osim s vasom dozvolom. 
A njihovo pravo kod vas je da se prema njima lijepo ophodite i da im date pristojnu 
hranu i odjecu." (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih) 

Dokurnentacija hadisa: 

Hadis je hasen li gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (1163); Ibn Madze (1851) 
od El-Husejna b. Alije el-Dzufija, a on od Ez-Zaidea, a on od Sebiba b. Garkada 
el-Barikia, a on od Sulejmana b. Amra b. Ahvesa, pricao mi je moj otac, pa je 
spomenuo predaju. 

Et-Tirmizi kaze: "Ovaj hadis je hasen-sahih." 

Kazem; U hadisu je Sulejrnan b, Amr b. El-Ahves, a njegova biografija je 
anonimna. Medutim, uzima se u obzir prilikom pracenja, a od njega su prenosila 
dvojica povjerljivih, 

Hadis ima drugu predaju koja mu svjedoci, a navodi je Ahmed (5/72-73) od 
Hammada b. Seleme - Pricao nam je Alijj b. Zejd od Ebu Hurrea er-Rekasija, a on 
od svoga amidze" pa je ispricao slicnu predaju. 

Kazem: U ovoj predaj i je Alijj b. Zejd, a on je Ibn Dzud'an, koji je slab. Medutim, 
nema smetnje za prihvatanje njegovih hadisa ukoliko su oni sevahid (popratni 
hadisi koji svjedoce osnovnim hadisima). Stoga, ovaj hadis je hasen, uzimajuci u 
obzir oba njegova pravca. 

Manje poznate rijeci: 

M ...od njih nemate nista drugo" - tj. suprug od zene ne treba ocekivati nista 
drugo osim: uzivanja i ispunjavanja njegovih prava i cuvanja njegove casti, imetka, 
djece, te obavljanja njegovih poslova i usluzivanja. 



337 



Mmih.Md-Mati 



Iz hadisa se shvata: 

- Sunnet je da se predavanja otpocnu zahvalom i iznosenje pohvalnih osobina 
Uzvisenog Allaha koji ih je dostojan. 

- Kada zena iskaze neposlusnost svome muzu, njemu je duznost da je preodgoji 
u okviru sljedecih etapa: 

a) savjetovanje, opomena, zastrasivanje, podsticaj; 

b) izbjegavanje u postelji; 

c) udaranje bez nanosenja ozljeda. 

- Muskarac ima prava, a i zena ima prava. 

- Zeni nije dozvoljeno da ikome dozvoli ulazak u kudu njenog muza, osim sa 
njegovom dozvolom. 

- Zeni nije dozvoljeno da upravlja imetkom muza, osim s njegovom dozvolom. 

- Muzu je duznost da, prema svojim mogucnostima, izdrzava svoju zenu 
i ukazuje joj pocast. 

277. Od Muavije b. Hajdea, radijallahu anhu, prenosi se da je upitao Allahovog 
Poslanika: "Allahov Poslanice, kakva su prava na^ih zena kod nas?" On reCe; "Da je 
nahranis kadajedes, daje odjenes kada sebe odijevaS. Nemoj je udarati po lieu niti je 
ruzno grditi, i nemoj je izbjegavati osim u svojoj postelji" (Hadis je hasen, a navodi 
ga Ebu Davud i kaze: "Rijeci "niti je ruzno grditi" znace: ne reci joj ni "Allah te 
odvratnom ucinio'!) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih, navode ga Ebu Davud (2142); Ibn Madze (1850) i Ahmed 
(4/446-447 i 5/3), od Ebu Kur'ae el-Bahilija, od Hakima b. Muavije el-Kusejrije, 
a on od njjegovog oca, pa je spomenuo hadis. 

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su povjerljivi. 

Navode ga Ahmed (5/3); Ebu Davud (2144) u sazetom obliku od Behza 
b. Hakima, a on od njegovog oca, a on od njegovog djeda. 

Kazem; Lanac prenosilaca ove predaje je hasen. 

Manje poznate rijeci: 

7 tie izbjegavaj je osim u postelji" - tj. nemoj sa njom irnati intimni odnos kada 
osjeti potrebu (radi preodgoja). 



338 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA 



Iz hadisa se shvata: 

- Zabrana udaranja po Hcu, jer je lice castan dio tijela. 

- Nije dozvoljeno vrijedati suprugu zbog ruznoce njenog izgleda, jer su sva 
Allahova stvorenja lijepa. 

- Muskarac treba poznavati prava svoje zene, kako bi postovao i ispunio njena 
prava. 

- Izbjegavanje u postelji je jedan vid preodgoja zene, osim ako postoji nesto 
drugo sto nalaze suprotno. Potvrdeno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, da je izbjegavao svoje supruge ako bi ih sreo na jednom izvoru, izvan ku£e. 
El-Buhari je dao naslov poglavlju tim povodom Poglavlje Vjerovjesnikovog, 
sallallahu alejhi ve sellem, izbjegavanja supruga van njihovih kuda. 

- Pravo zene je da je muz izdrzava, odnosno da joj obezbijedi hranu, odjecu 
i obudu. Muzu je zabranjeno da zeni uskrati bilo sto od navedenog ili da joj iz 
omalovazavanja uskracuje njena prava. 

278. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Najpotpuniji iman je onog vjernika 
koji se najljepse ponasa, a najbolji medu vama su oni koji su najbolji prema svojim 
zenama." (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih) 

Dokumentacija hadisa; 

Hadis je sahih s obzirom na sve predaje, kao sto sarn pojasnio u derivaciji 
hadisa knjige "El-Vesijjetus-sugra" str. 41-42, a navodi se od skupine ashaba ciji se 
hadisi mogu vidjeti u toj knjizi. 

Manje poznate rijeci: 

"Lijepo ponasanje" - sveobuhvatni naziv za razlicite oblike dobra, a osnova tih 
odlika jeste cinjenje dobra, ustezanje od uznemiravanja, vedrost lica i iskren odnos 
prema muslimanima. 

Iz hadisa se shvata: 

- U hadisu je dokaz ehlis-sunnetu, sljedbenicima ispravnih prethodnika, 
u pogledu njihovog uvjerenja u pitanja imana, tj. iman se sastoji od govora i djela, 
povecava se cinjenjem dobrih djela, a umanjuje cinjenjem losih djela. 



339 



SchmklddlklaU 



- Takoder, u hadisu je dokaz da iman ima svoju osnovu i ono sto ga 
upotpunjava. 

- Covjek koji ne postupa lijepo prema svojoj porodici, nece lijepo postupati ni 
prema ostalim ljudima. 

- U hadisu je dokaz da "bliznji imaju prednost u cinjenju dobra" 

- Neki ljudi su ovu izreku ucinili hadisom, a ustvari ona nema nikakve osnove, 
kao sto sam pojasnio u svojoj knjizi "Silsletul-ehadisi elleti la asle leha". Neke 
neznalice ovu izreku citiraju kao da je ajet iz Allahove Knjige. 

- Podsticaj na lijepo i ljubazno ophodenje prema zeni, ustezanje od 
uznemiravanja, dobrocinstvo i strpljivost sa njom. 

- Lijepo ponasanje je jedna od osobina potpunih vjernika i iskrenih 
bogobojaznika. 

279. Od Ijasa b. Abdullaha b. Ebu Zubaba, radijallahu anhu, prenosi se da 
je rekao: "Rekao je AHahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Nemojte udarati 
Allahove robinje.' Zatim je Omer, radijallahu anhu, dosao Allahovom Poslaniku, 
sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: '2ene su sada postale neposlusnije prema 
svojim muzevima^ pa je Poslanik dozvolio muzevima da kazne zene (blagim) 
udarcem. Nakon toga, porodici Allahovog Poslanika, saiiallahu alejhi ve seliem, 
doslo je dosta zena koje su se zalile na svoje muzeve, pa je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Muhammedovim ukucanima dosle su mnoge 
zene zaleci se na svoje muzeve, a takvi nisu najbolji od vas." (Prenosi ga Ebu Davud 
sa ispravnim lancem prenosilaca) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih, a navode ga Ebu Davud, (2146); Ibn Madze (1985) i drugi od 
Ez-Zuhrija, a on od Abdullaha b. Abdullaha b. Omera b. Hattaba. 

Kazem: Prenosioci su povjerljivi, ali se razilaze u pogledu statusa Ijasa b. 
Abdullaha b. Ebu Zubaba kao ashaba. Ebu Hatim i Ebu Zur'a potvrduju taj status, 
kao sto se navodi u knjizi "El-Dzerhu vet-t'adil" (2/270) i Ibn Abdul-Berr u knjizi 
"El-Isti'ab" (1/105). Ovaj status zanijekao je El-Buhari u knjizi "Et-TarihuI-kebir" 
(1/440). Ibn Hibban ga potvrduje u knjizi "Mesahiru ulernail-emsar" (str. 61) i kaze: 
"Ijas je bio jedan od onih koji su prisustvovali Vjerovjesnikovom, sallallahu alejhi 
ve sellem, hadzdzu i slusali od njega." Potom se povratio i negirao ga (str. 134) 
rekavsi: "Kod mene nije potvrden njegov status ashaba i zato smo ga sa statusa 
ashaba spustili na status tabiina, neka je Allah sa nama i sa njima svima zadovoljan. 
Isto je ucinio u knjizi "Es-Sikat" (3/12 i 4734). 



340 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUfflNA 



Hafiz Ibn Hadzer odabrao je afirmaciju njegovog statusa kao ashaba, pa kaze 
u knjizi "Tehzibut-tehzib" (1/389): "Ahmed b. Hanbel, El-Buhari i Ibn Hibban 
kategoricki su tvrdili da on nema status ashaba, pa tako Ahmed nije navodio 
njegove hadise u svome Musnedu. Ibn Hibban ga spominje medu povjerljivim 
prenosiocimaizreda tabiina, a spominje ga i meduashabima. Odabranijemisljenje 
je da je imao status ashaba. 

Njegove hadise je ovjerodostojio u knjizi "El-Isabe" (1/90). 

Kazem: Orvo cemu je dao prednost Hafiz Ibn Hadzer je ispravno, insallahu 
te'ala, jer oni koji su potvrdili njegov status ashaba su imami, a takoder i oni koji su 
ga zanijekali, a potvrdeno je kod imama da se onima kojima je poznat dokaz daje 
prednost nad onima koji ga ne znaju. Allah najbolje zna. 

Stoga, hadis je sa ovim lancem prenosilaca ispravan. 

Ukoliko se uzme pretpostavka da Ijasov status ashaba nije ispravan, hadis ima 
i druge koji mu svjedoce kod Ibn Hibbana (4186) od Ibn Abbasa kao mursel 
predaja. Druga se nalazi kod El-Bejhekija (7/304) od Ummu Kulsum bintu Ebu 
Bekr, takoder kao mursel predaja. 

Opcenito, ovome hadisu svjedoci vise ispravnih hadisa, kao sto je prethodni 
hadis od Ebu Hurejre, pa stoga kazemo da je ovaj hadis pouzdan. Neka je zahvala 
Allahu prije i poslije. 

Manje poznate rijeci: 

"Altahove robinje" - zene. 

"Porodica Muhammedova - njegove supruge i robinje. 

Iz hadisa se shvata: 

- Udaranje je sredstvo za preodgoj neposlusne zene i opcenito je dozvoljeno. 
Medutim, uvjetuje se: a) da ne ostavlja ozljede; b) da se izbjegava lice i da se ne 
govori: Allah te poruznio; c) da bude poslije opomene i izbjegavanja u postelji; d) 
da bude s ciljem preodgoja, a ne nanosenja stete. 

- Muskarac je pastir u svojoj kuci, pa je potrebno da svoju porodicu predvodi 
polahko, preodgaja ih i profllira mudroscu i lijepim primjerom. 

- Dozvoljenost revidiranja fetve kod ucenoga da bi se spoznale njene 
posljedice. 

- Dozvoljenost podizanja prituzbe namjesniku ili ucenom ukoliko je onoga koji 
iznosi prituzbu zadesila kakva nedaca od drugih zbog izdate fetve, ili nanosenja 
nepravde prema njemu od strane drugih. 



341 



Sdim/k'Md-tfiiali 



- Onaj kome je nanesena nepravda ne smatra se ogovaracem. 

- U hadisu je odgovor novotarskim rafidijama koji tvrde da supruge Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nisu dio njegovog ehlul-bejta. 

- Takoder, u hadisu je jedna od tajni Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve 
sellem, visezenstva, a to je zakonodavni aspekt, jer su njegove supruge bile 
posrednice izrnedu njega i ostalih zena muslimanki prilikom postavljanja pitanja 
i davanja odgovora. 

280. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dunjaluk je samo prolazni uzitak, a najbolji 
uzitak na njemu je dobra zena." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Muslim (1467). 

Iz hadisa seshvata: 

- Dozvoljeno je uzivati u lijepim ovodunjaluckim stvarima koje je Allah dozvolio 
Svojim robovima, bez pretjerivanja ili nadmenosti. 

- Podsticaj na odabir dobre zene, jer je ona jedan od temelja srede i pomoc 
svome suprugu u pokornosti Gospodaru. 

- Najbolji ovodunjalucki uzitak je u pokornosti Allahu ili koji pomaze tu 
pokornost, jer svaki uzitak ce nestati, osim uzitka u pokornosti Allahu, a taj uzitak 
je vjecan kod Onoga koji nece zapostaviti nagradu onima koji dobro cine. 



Poglavlje trideset peto 
MUZEVO PRAVO NAD NJEGOVOM 2ENOM 

Muskarac je pastir u svojoj kuci i cuvar svoje porodice i djece, jer ga je Allah 
ucinio izdrzavateljem, a time mu je dao posebnu prednost, jer trosi iz svoga imetka. 
Zato on ima prava kod svoje supruge koje je ona duzna paziti i ispunjavati. 

Uzviseni Allah kaze: "Muskarci izdrzavaju zene zato sto je Allah jedne nad 
drugima odlikovao i zato sto oni trose iz svojih imetaka. Dobre zene su pokorne 
i cuvaju svoje kuce u odsustvu muzeva, kako je Allah odredio da se cuvaju." 

(En-Nisa,34) 



542 



RADOST POGLEDA KOMENTAR MJADUS-SaUHISA 



UzviSeni Zastitnik obavjestava da muskarac izdrzava zenu. On je njen poglavar, 
velikan, vladar i preodgajatelj, ukoliko ona zastrani. Muskarac je boljt ocf zene. 
pa je zato vjerovjesnistvo dato muskarcima, a takoder i opca vlast i pozicija sudstva 
zbog govora Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu Ebu Bekra koji navodi 
EI-Buhari: "Nece uspjeti narod koji vlast preda zeni." Zato muskarac na zenu rros-i 
ez svoga imetka i daje joj vjencani dar, kako je to Allah propisao u Svojoj Knjizi 
i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio svojim sunnetom. Muskarac ie 
bolji od zene sam po sebi. On ima vrijednost i prednost nad njom i zato odgovara 
da bude njen izdrzavatelj, kao sto je to Allah naredio. Zene koje su pokorne Allahu 
i koje izvrsavaju prava svojih muzeva i u njihovoj odsutnosti cuvaju svoju vlastitu 
cednosti, muzev imetak i djecu, su dobre zene, a Allah nece uskratiti nagradu 
onome ko cini dobro, bio on musko ili zensko. 

Od hadisa koji se prenose o ovoj tematici je i prethodni hadis od Amra 
b. Ahvesa u prethodnom poglavlju. 

Dokumentacija hadisa se navodi pod brojem 276 u Poglavlju u oporuci 
o lijepom ophodenju prema zenama. 

281. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada muskarac pozove svoju suprugu 
u postelju, pa mu se ona ne odazove i on srdit zanodi na nju, meleki je proklinju sve 
do svanuca.'" (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji kod obojice stoji: "Kada zena zanoci izbjegavajuci postelju 
svoga muza, meleki je proklinju sve do svanuca." 

U sljedecoj predaji navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: "Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja dusa, koji god muskarac pozove svoju 
suprugu u postelju, pa ga ona odbije, Onaj koji je na nebu srdit je na nju sve dok se 
njen muz ne udobrovolji." 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (6/314), Fethul-Bari; Muslim (1436, 122). 
Druga predaja kod El-Buharija (9/294), Fethul-Bari; Muslim (1436). 
Treca predaja kod Muslima (1436, 121). 

Iz hadisa se shvata; 

- Obaveza pokornosti supruge svome muzu kada je pozove u postelju, a ona 
nema opravdanja, jer segment intimnog odnosa za muskarca je najvedi izazivac 
bracne pometnje. Zato je Mudri Zakonodavac podstakao zene da pomazu muskarce 
u ovom segmentu bracnoga zivota, kako bi muSkarac izvan kuce oborio pogled 
i cuvao svoj spolni organ, 



343 



Selim b. Id el-Hilali 



- Zena treba pomoci svome muza da on sacuva svoju vjeru i treba nastojati da 
zadobije njegovo zadovoljstvo u svemu u cemu nema nepokornosti Allahu. 

- Strpljenje muskarca pri ostavljanju spolnog odnosa je slabije od strpljenja 
zene. Stoga se ustezanje zene od postelje svoga muza smatra velikim grijehom koji 
povlaci Allahovu srdzbu. 

- Meleki upucuju Allahu dove protiv nepokornih sve dok cine nepokornost, 
a dova meleka je primljena, bilo da se radi o dovi u kojoj se trazi dobro ill zlo, 
a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio nas je da vodimo racuna o tome. 



Korist: 

Znaj, Allah ti se smilovao, da se rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: 
"Onaj koji je na nebu srdit je na nju" odnose na Uzvisenog Allaha koji je na nebu, kao 
sto Uzviseni kaze: "Zar ste sigurni od Onoga sa neba da vas nece satjerati u zemlju 
kada se ona pocne tresti. Hi, jeste li sigurni od Onoga na nebu da nece na vas poslati 
vjetar s kamenjem. Tada biste znaii kakva je prijetnja Moja." (El-Mulk, 16-17) 

Ibn Allan u knjizi "Deliiul-falihin" (3/142) proturnacio je rijeci "Onaj koji je na 
nebu" na veorna los nacin, rekavsi: "Ako se pod ajetom rnisli na one koji nastanjuju 
nebo, onda su to meleki, a ako se pod njim misli na Uzvisenog, onda se tumaci da 
se pod tim misli na Njegovu vlast, carstvo ili naredbu s neba, zato sto je nemoguce 
Njemu pripisati mjesto ili pravac. Neka je visoko uzvisen Allah. Zadnja opcija 
tumacenja je najbliza njegovim rijecima 'srdit na txju] iako je ispravno prema prvom 
tumacenju da se zasebno navede, uzimajuci u obzir termin pod kojim se misli na 
kategoriju meleka. Pod srdzbom se, s obzirom na Njega Uzvisenog, krajnje misli na 
preneseno znacenje, proizvoljno u pogledu koristenja naziva obaveznog ili htijenja 
obavezujuceg, a to je: ili osveta koja onda znaci osobinu djela, ili Njegovo htijenje, 
a onda je to osobina Njegovog bica, kao sto je prethodno navedeno na pocetku knjige." 

Pojasnjavajuci vjerovanje ehlis-suneta vel-dzemata f sljedbenika ispravnih 
prethodnika, sljedbenika hadisa, kazem sljedece: 

a) Proturnaciti da se rijeci "Onaj koji je na nebu" odnose na meleke, predstavlja 
izmisljen govor. Nasiroko sam dao repliku na ovu tvrdnju u svojoj knjizi "Gdje je 
Allah" braneci hadis o sluskinji kao predaju i shvatanje samog hadisa. 

b) Proturnaciti da se rijeci "Onaj koji je na nebu" odnose na vlast, carstvo ill 
Allahovu naredbu, nije ispravno, jer Allahova vlast, carstvo i naredba su i na nebu 
i na Zcmlji. 

c) Njegove rijeci "zato sto je nemoguce Njemu pripisati mjesto ili pravac" 
predstavljaju pogresno shvatanje cestice u genitivu "fi"\ tako sto ju je proturnacio 



l "u" - u bosansliom jcziku prijedlog, nap. prev. 

344 



RADOST POGLEDA KOMENTAJt RlJADUS-SALtHIMA 



kao prilosku odredbu za mjesto, dok je u sustini suprotno, jer je u znacenju cestice 
"ala" (prijedloga "na") kao sto se navodi u rijecima Uzvisenog: "VI putujte po 
zemlji" (Et-Tevbe, 2) 2 - tj. po zemlji. Takoder, Uzviseni kaze: "Ja cu vas razapeti na 
stabla datula" (Ta-ha, 71)', a znaci da ce ih povjesati na stabla datula. 

Ovo je cinjenica oko koje su se usaglasili vrhunski ucenjaci, kao sto su Ebu 
el-Hasen el-Es'ari u "El-lbani" Ibn Abdul-Berr u "Et-Temhidu", El-Bejheki u 
"El-Esmau ves-sifat" sejhul-islam u "Medzmu'ul-fetava"; Ibn Ebi el-Izz el-Hanefi 
u "Serhu el-akidetit-Tahavijje" i drugi. 

d) Zato je ovaj hadis jedan od desetina dokaza da je Allah na nebu, tj. irna 
apsolutnu uzvisenost, nalazi se iznad Prijestolja i iznad svih stvorenja. 

Ucenjaci su o tome napisali knjige, kao sto je "Idztimaul-dzujusil-islamijje 
ala gazvi el-mu'attileti vel-dzehmijje" (Ujedinjenje islamskih vojski u pohodu 
na obesnazivace Allahovih svojstava i dzehmije) od Ibn Kajjima el-Dzevzijje, 
"El-Uluwu Ill-Alijjil-Azim" od Ez-Zehebija i "El-Uluw" od Ibn Kudarne 
el-Makdisija, neka ini se Allah svima smiluje. 

Takoder sam i ja, slijedeci njihove stope, sastavio svoju knjigu "Gdje je Allah" 

282. Od Ebu Hurejre takoder se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao: "2eni nije dozvoljeno postiti (nafilu) u prisutnosti muza, bez njegove 
dozvole, niti smije koga pustiti u kucu bez njegove dozvole" (Muttefekun alejhi) 

Verzija ove predaje je El-Buharijina. 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (9/295), Fethul-Bari; Muslim (1026). 

Iz hadisa se shvata: 

- Ako zena zeli postiti dobrovoljni post (nafilu), a n)en muz je kod kuce, uvjet 
je da od njega trazi dozvolu da posti, cime se garantuje ispunjavanje i postovanje 
njegovog prava nad njom. 

- Zeni nije dozvoljeno da ikoga uvodi u kudu svoga muza bez njegovog 
odobrenja. 



2 U originalnom ickstu koristi se prijedlog "u" koj i oznaCava "na" ili "po", nap. prev. 

3 U originalnom tekslu sloji "u slabla datula", nap. prev. 

345 



Sdimb.MdHiltiU 



283. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Svi ste vi cuvari i svi ste odgovorni za svoje potcinjene. 
Imam (vladar) je cuvar i odgovoran je za svoje potcinjene. Covjek je cuvar svoje 
porodice i odgovoran je za nju. Supruga je cuvar u kuci svoga muza i odgovorna je 
za to. Sluga je cuvar u kudi svoga gospodara i odgovoran je za nju. Svi ste vi cuvari 
i svi ste odgovorni za ono sto vam je povjereno na cuvanje!" (Muttefekun alejhi) 

Dokutnentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (2/380), Fethul-Bari; Muslim (1829). 

Iz hadisa seshvata: 

- Odgovornost u muslimanskom drustvu je opcenita i svako je odgovoran 
prema svojim mogucnostima. Svaki musliman je na jednom od frontova islama, 
pa zato ne smije dozvoliti da njegovu poziciju na frontu narusi neprijatelj. 

- Podjeia zadataka ortima koji su duzni da ih izvrsavaju. 

- Najveca odgovornost u muslimanskom drustvu je paznja glavnoga vode 
prema njegovim podanicima, koju treba iskazivati na najbolji nacin zato sto njome 
druge potice na prihvatanje i prakticiranje islama, uspostavJje serijatske kazne, bori 
se protiv neprijatelj a i obezbjeduje sigumost na putevima. 

- Muskarac je cuvar svojih ukucana: hrani ih, oblaci, odgaja i educira. 

- Uloga zene u islamskom drustvu je velika, kao sto je velik i njen utjecaj. Zenina 
obaveza je da ispunjava prava prema svome muzu, da odgaja djecu i usmjerava ih 
da budu cvrsti i ponositi nosioci vjere. 

Napornena: Kada glavni voda (imam) zapostavi svoju odgovornost i pocini 
rtepravdu svojim podanicima, tada ne trebaju zapostaviti i prekinuti izvrsavanje 
odgovornosti oni koji su na manjen. stepenu od njega, jer ce svako biti odgovoran 
zasvoj grijeh. 

Stoga, misljenja nekih zagovornika da muskarac nece izdrzavati svoju porodicu 
u okolnostima odsutnosti islamske drzave, kada muskarac ne nareduje zeni 
serijatski hidzab, niti svoju djecu preodgaja ukoliko izostavljaju namaz, nemaju 
nikakvog uporista ni osnove u islamu. 

Jer, ukoliko podanici zapostave svoje odgovornosti, njihova djela ce se pokazati 
u postupcima njihovih vladara i namjesnika, kao sto kaze ucenjak Ibn Kajjim 
el-Dzevzijje u "Miftahi daris-se'adeh" (1/253-254): 

"Jedna od mudrosti Uzvi^enog ogleda se u tome sto je dao da se djela podanika 
manifestiraju u formi i izgledu njihovih vladara i kraljeva. Ako podanici budu 
ispravno postupali, i njihovi vladari ce biti ispravni, a ako zastrane podanici, 

346 



RADOST POGLEDA KOMENTARRIJADUS-SAUHIMA 



i njihovi vladari ce u pogledu njih zastraniti; ukoliko podanici budu nanosili 
nepravdu drugima, i njihovi kraljevi i vladari ce nanositi nepravdu njima; ako se 
medu podanicima pojave spletkarenje i obmane, i njihovi vladari ce biti takvi; ako 
podanici budu uskracivali prava svojim viadarima i budu ispoljavali skrtost prema 
njima, i njihovi kraljevi i vladari & njima uskracivati prava i ispoljavati skrtost 
prema njima; ako podanici budu uzimali ono sto ne zasluzuju od onih koji su medu 
njima potlaceni, i njihovi kraljevi £e uzimati ono sto ne zasluzuju i nametnuti im 
namete i poreze. 

Sve ono sto podanici nepravedno uzrnu od slaboga medu njima, i kraljevi & od 
njih izuzeti silom. Postupci kraljeva, namjesnika, manifestirat 6? se u formi i nacinu 
cinjenja djela podanika. Bozanska mudrost nalaze da se zlocincima i grjesnicima 
kao vladari postave iskljucivo oni koji su im istovjetni. Posto je prva generacija, 
najbolja od svih, bila najcasnija, i njihovi vladari bili su takvi. Kada su oni kasnije 
u vjeru unijeli neke negativnosti, i njihovi vladari su se iskvarili. Allahova mudrost 
odbija da nam u vremenu poput ovoga postavi Muaviju, Omera, Ibn Abdul-Aziza, 
a kamoli ljude poput Ebu Bekra i Omera, radijallahu anhum. Kakvi smo mi, takvi 
su nam i vladari, a vladari onih prije rtas bili su onakvi kakvi su bili i oni. Obje ove 
okolnosti nalazu mudrost i sve ono sto mudrost iziskuje." 

284. Od Ebu Alijja Talka b. Alijja, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada muskarac pozove svoju suprugu 
u postelju, neka mu se odazove, pa makar bila pored pecnice (spremajuci hranu)." 
(Prenose ga Et-Tirmizi i En-Nesai t a EMirmizi kaie da je hasen-sahih) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirmizi (1160); En-Nesai u "Es-Sunenul-kubra" 
(4/254) - Tuhfetul-eSraf i drugi iz vise pravaca od Kajsa b. Talka, a on od svoga oca. 
Kazem: Lanac prenosllaca ove predaje je ispravan. 



Iz hadisa se shvata: 

- Pravo muza kod njegove supruge je veliko, pa je potrebno da se ona pripremi 
za izvrsavanje muzevog prava. 

- Podsticaj zeni da se trudi da zadovolji svoga muza i unese radost u bracni zivot 
cineci sve ono sto on voli, jer muz ima prednost nad njom zato sto joj pruza zastitu. 

- Stvari se razlikuju po svojoj vaznosti, jedne su prioritetne u odnosu na druge. 



347 



Sdimk'idd-Hikii 



285. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve seilern, rekao: "Da sam ikome naredio da ucini sedzdu drugome, naredio bih 
zeni da ucini sedzdu svome muzu," (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih) 

Dokumcntacija hadisa: 

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirmizi (1159) i Ibn Hibban (4162), te drugi iz 
dva pravca od Ebu Seleme. 

Kazem: Hadis je ispravan. 

U ovom poglavlju prenose se predaje od vise ashaba, a od njih su Muaz b. Dzebel, 
Enes b. Malik, Aisa, Zejd b. Erkam, Abdutlah b. Evfa i Ibn Abbas, radijallahu anhum. 

Iz hadisa se shvata: 

- Sedzda je vid robovanja AUahu i cini se iskljucivo Allahu. 

- Pravo muza kod njegove zene je veliko, i ono dolazi odmah nakon Ailahovog 
prava. 

- Zabranjeno je da se ljudi klanjaju jedni drugima, jer onaj ko se proizvoljno 
pokloni ljudirna ili kamenu i si., izasao je iz islama. 

286. Od Ummu Seleme, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Koja god zena umre a njezin muz bude 
zadovoljan s njome, uci ce u Dzennet'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je slab, a navode ga Et-Tirmizi (1161); Ibn Madze (1854) od Musavira 
el-Humejrija, a on od svoje majke koja je rekfca: "Cula sarn Umrnu Selemu" pa je 
spomenula hadis. 

Kazem: Lanac prenosilaca je slab zbog anonimne biografije Musavira 
el-Humejrija i njegove majke. 

Iz hadisa se shvata: 

- Kada zena muslimanka umre, vjerujuci u Allaha Jedinoga, koji nema sudruga. 
i izvrsi pravo svoga muza, uci ce u Dzennet, Allahovom miloscu i pocascu. 

- Pojasnjenje velicine muzevog prava kod zene. 

- lako je hadis slabog lanca prenosilaca, njegovo znacenje je ispravno, a tome 
svjedoce drugi hadisi. Jedan od njih je i vjerodostojni hadis od Ebu Hurejre u kome 

348 






RADOST POGLEDA KOMENTAR RHADUS-SAUHINA 



se navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada zena 
klanja pet namaza, posti mjesec ramazan, cuva svoj spolni organ, bude pokorna 
•vome muzu, uci 6e u Dzennet na koja god bude vrata htjela." 

287. Od Muaza b. Dzebela, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Koja god zena uznemiri svoga muza na dunjaluku, 
Qjegova hurija iz Dzenneta kaze: 'Ne uznemiravaj ga, Allah te ubio. On je kod tebe 
samo gost koji ce te uskoro napustiti i nama doci" (Prenosi Et-Tirmizi kaze da je hasen) 

l>okumentacija hadisa; 

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirmizi (1174); Ibn Madze (2014) i Ahmed 
5/242) od Ismaila b. Ajasa, a on od Buhajra b. Sa'da, a on od Halida b. Ma'dana, 
a on od Kesira b. Murrea el-Hadremija. 

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, jer je predaja Ismaila b. Ajasa, a on od 
Sarnljana, ispravna, kao sto to spominju Alijj b. El-Medini, Ahmed b. Hanbel, 
Ei-Buhari, Ibn Nu'ajm, El-Fesevi, Osman b. Seid Ed-Darimi i dr., a njegov sejh je 
Dvdje Buhajr b. Sa'd Samljanin koji je povjerLjiv. 

Manje poznate rijcci: 

"Huri/e" - zene stanovnika Dzenneta, izuzetno lijepih i krupnih ociju, i izrazito 
^ijelih bionjaca i crnih zjenica. 

Iz; hadisa seshvata: 

- Upozorenje zeni da ne uznemirava svoga muza ni fizicki ni psihicki. 

Uzvaseni Allah je vjernicima u Dzennetu pripremio ciste zene koje ih iscekuju 
srca prepunih ljubavi i sa nestrpljivom zudnjom, pa cak ne mogu podnijeti ni da 
■ jernik bude uznemiren, pa makar i od svoje zene na dunjaluku. 

- Dzennet i njegove blagodati sada postoje. 

- Dunjaluk je kuca iskusenja i ispita, a ahiret je kuca gdje se dobiva vjecna 
r.agrada ili kazna. 

288. Od Ebu Usame b. Zejda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nisam ostavio iza sebe veceg iskusenja 
za muskarce od iskusenja sa ienama." (Muttefekun alejhi) 



349 



Seluiih. tdct-Hilali 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (9/137), Fethul-Bari; Muslim (2740). 

Iz hadisa se shvata: 

- Smutnja zena je opasnija za muskarca od drugih srnutnji, zato je obaveza da 
zene ostanu u svojim kucama i da se ne razgolicavaju kao u pagansko doba. 

Poglavlje trideset sesto 
O IZDR2AVANJU PORODICE 

Islam je obavezao muskarca da izdrzava svoju porodicu, odnosno, duzan 
im je obezbijediti odjecu, hranu i mjesto stanovanja, naravno, prema svojirr. 
mogucnostima. 

Uzviseni kaze: "Otac djeteta je duzan da ih, prema svojo; mogucnosti, hrani 
i odijeva." (El-Bekare, 233) 

Uzviseni Allah obavjestava da je ocu djeteta duznost da izdrzava majku svog 
djeteta, i da je oblaci onako kako je to uobicajeno kod ostalih zena u podneblju u 
kojem zivi, bez pretjerivanja ili uskracivanja, shodno njegovoj mogucnosti u obilju. 
umjerenosti i neimastini. 

Uzviseni kaze: "1 neka imucan prema bogatstvu svome trosi, a onaj koji 
je u oskudici - prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikoga ne zaduzuje 
vise nego sto mu je dao.*' (Et-Talak, 7) 

Uzviseni Allah obavjestava da je obaveza ocu djeteta da trosi na svoje dijete 
prema svojim mogucnostima, jer je i obavezivanje shodno mogucnostima. 

Uzviseni kaze: "Sto god vi udijelite, Allah ce vam to nadomjestiti." (Sebel 39) 

Dakle, koliko god potrosimo u svrhu za koju nam je Uzviseni naredio ill 
dozvolio da trosimo, On ce nam to nadomjestiti i na dunjaluku i na ahiretu, u vidu 
nagrade, kao sto je potvrdeno u ispravnom hadisi-kudsijju da Uzviseni Allah kaze: 
"Trosi, pa ce se i na tebe trositi." 

289. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Novae koji potrosis na Allahovom putu, novae 
koji potrosis za oslobadanje roba, novae koji udijelis kao sadaku siromasnome. 
novae koji potrosis na svoju porodicu, (znaj da je) najveca nagrada za novae koji 
potrosis na svoju porodicu." (Prenosi Muslim) 

350 



RADOST POGLEDA KOMENTARRIJADUS-SALIHIXA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (995). 

Iz hadisa se shvata: 

- Trosenje na porodicu je jedan od najboljih nacina priblizavanja Allahu 
i takoder najbolji vid trosenja. Takvo trosenje je obavezno, a Allahu je draze 
priblizavanje obavezno propisanim djelima od priblizavanja ostalima. Takoder, 
izdrzavanjem porodice odrzavaju se rodbinski odnosi, ostvaruje ljubav i prisnost, 
srca se zblizavaju i postize porodicna sloga. 

- Aspekti trosenja na Allahovom putu su rnnogobrojni, a neki od njih su: 
opremanje boraca na Allahovom putu, oslobadanje zarobljenika, udjeljivanje 
siromasnima. 

290. Od Ebu Abdullaha, a kaze se da je i Ebu Abdur-Rahman Sevban 
b. Budzdud, sticenik Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da 
e rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Najbolji novae koji 
covjek potrosi jeste novae koji potrosi na svoju porodicu, novae koji potrosi za svoju 
^ahalicu na Allahovom putu, i novae koji potrosi na svoje drugove na Allahovom 
putu." (Prenosi Muslim) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi Muslim (994). 

Iz hadisa se shvata: 

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napravio je redoslijed trosenja 
i pojasnio njihovu vaznost i vrijednost. Najbolje trosenje je trosenje na svoju 
porodicu, a zatim trosenje na opremanje sebe i pripremu oruzja za dzihad na 
Allahovom putu, potom trosenje na bracu po vjeri kako bismo ih pomogli da krenu 
u borbu na Allahovom putu. 

291. Od Ummu Seleme, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Allahov 
Poslanice, da li imam nagradu za trosenje na sinove Ebu Seleme? Nisam ih 
prepustila da sami sebi traze opskrbu, ve£ vodim brigu o njima kao o svojim 
sinovima" Poslanik rece: "Da. Tebi pripada nagrada sve dok trosis na njih." 



351 



Setimb.tdd-Hilan 



Dokumentacija hadisa: 

Navode El-Buhari (3/328), Fethul-Bari; Muslim (1001). 

1 / hadisa se shvata: 

- Vrijednost trosenja na jetime u zajednickoj kuci. 

- Dozvoljenost da zena dadne zekat svome muzu. 

- Velika briznost majke prema njenim sinovima i samilost prema njima. 

- Majka postize nagradu za trosenje na svoje sinove, iako na njih trosi iz svoje 
briznosti i samilosti. 

- Pohvalno je da vladar podstice muskarce i zene, muslimane, da cine dobro. 

292, Od Sa'da b. Ebi Vekkasa, radijallahu anhu, u dugorn hadisu koji smo naveL 
na pocetku knjige, u Poglavlju o nijjetu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallaliah. 
alejhi ve sellem, njemu rekao; "Za svaki dinar koji potrosis zeleci time Allahovo lice, bit 
ces nagraden, pa cak i za ono sto potrosis za ishranu svoje zene." (Muttefekun alejhi 

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojem 6 u Poglavlju o iskrenost 
i nijjetu. 

293. Od Ebu Mes'uda el-Bedrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada covjek utrosi novae za izdrzavanje svoje 
porodice, nadajudi se Allahovoj nagradi, to mu se ubraja kao da je podijelio sadaku.' 
(Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (1/136), Fethul-Bari; Muslim (1002). j 

Iz hadisa se shvata: 

- Izdrzavanje supruge i djece je obavezno. 

- Izdrzavanjem porodice covjek postize nagradu kod Allaha. 

- Vjernik svojim djelima zeli Allahovo zadovoljstvo i nagradu. 



352 



KAPOSI PGGLEDA KOMEATARRlfADUS-SALlHINA 



294. Od Abdullaha b. Amra b, El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da je 
rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Dovoljno je covjeku 
grijeha da zapostavi one koje je duzan izdrzavati." (Hadis je sahih, a prenosi ga 
Ebu Davud i drugi) 

Takoder, prenosi ga M uslim u svome Sahihu sa slj edecim z nacenjem; "Dovoljno 
je covjeku grijeha da prestane izdrzavati svoju porodicu." 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih, a navodi ga Ebu Davud (1692); Ahmed (2/160). 
Druga predaja kod Muslima (996). 

I z hadLsa se shvata: 

- Zabrana zapostavljanja onih koje smo duzni izdrzavati i zabrana njihovog 
neizdrzavanja. 

- Muskarac je odgovoran za izdrzavanje svoje porodice, blize rodbine i sluga. 

- Trosenje novca u svrhu izdrzavanja porodice smatra se najboljim 
oblikom trosenja. 

295. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Svakog dana u kome osvanu Allahovi robovi, spuste se dva 
meleka, pa jedan od njih kaze: 'Allah u, povecaj onome ko udjeljujel a drugi kaze: 
Allahu, daj propast onome ko skrtari.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodega El-Buhari (3/304), Fethui-Bari; Muslim (1010). 

I z hadisa se shvata: 

- Dozvoljenost upucivama dove za plemenitog da mu Allah nadoknadi i dadne 
ios bolje od onoga sto je udijelio. 

- Dozvoljenost upucivanja dove protiv skrtice da mu Allah unisti njegov imetak 
koji je gomilao, a nije dijelio. 

- Allah usiisava dovu Svoga roba koja je upucena za njegovog brata u odsustvu. 

- Dova meleka za dobro i bereket vjernicima. Njihova dova je uslisana, 
a u suprotnom zaduzivanje meleka onim od cega nema koristi je poigravanje. Allah 
ie cist od poigravanja. 



353 



Sclimh. Idct-Httali 



- Podsticaj na trosenje na Allahovom putu, jer je to razlog za povecanje imetka: 
"Ako budete zahvalni, Ja cu vam jos vise povecati." 

- Zabrana skrtarenja i tvrdicluka, jer je to povod za vlastitu propast 
i upropastavanje drugih. 

296. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Gornja ruka bolja je od donje ruke. U dijeljenju 
pocni od onoga koga si duzan izdrzavati. Najbolja sadaka je ona koja je data 
u materijalnoj neovisnosti. Ko bude molio Allaha da bude suzdrzljiv, On ce mu 
to i dati. Ko bude trazio bogatstvo od Allaha, On £e mu dati da bude zadovoljan 
onim sto mu je dodijelio" (Prenosi EI-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodiga El-Buhari (3/294), Fethul-Bari. 

Manje poznate rijeci: 

"Gornja ruka"- ruka koja udjeljuje i koja ne uzima. 

"Donja ruka" - ruka koja trazi. 

"U materijalnoj neovisnosti" - kada covjeku nije potrebna sadaka, odnosno 
imucan je i ima dovoljno sredstava za izdrzavanje svoje porodice ili sredstava koja 
cuva za izmirenje duga. 

Iz hadisa se shvata: 

- Cetiri su vrste ruku: najvisa je ona koja dijeli na Allahovom putu bez prigovora 
ili uznemiravanja; zatim ona koja se susteze od uzimanja, pa makar bila u potrebi; 
zatim ruka koja uzima bez pitanja ili nadzora, a najniza je ruka koja trazi - prosi. 

- Prednost bogatstva za dobroga covjeka koji od svog imetka daje pravo 
sirornasnome, a to se ocituje u nekoliko stvari: ruka koja trosi na Allahovom putu 
je gornja, a trosenje i davanje mogudi su samo u materijalnoj neovisnosti. 

- Pokudenost trazenja od drugih i odvracanje od takvog postupka, jer trazenje 
nije dozvoljeno osim iz nuzde ili nasusne potrebe. 

- Najpreci ljudi za dijeljenje su ukucani, a zatim ostali koje covjek izdrzava. 
Zato je rekao: "U udjeljivanju pocni od onoga koga si duzan izdrzavati." 

- Cednost i zadovoljstvo su osobine potpunih vjernika. 

- Nije dozvoljeno covjeku da dadne kao sadaku cijeli svoj imetak, pa tako 
postane ovisan o ljudima. 

- Ko od Allaha zatrazi pomoc za upotpunjenje dobrih djela koje je sam odlu£io 
ciniti, Allah ce ga pomodi, dat ce mu da dode do svoga cilja i dat ce mu dovoljno. 



354 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Poglavlje trideset sedmo 
TROSENJE IMETKA KOJI JE DRAG I KVALITETAN 

Covjek je duzan da trosi od svog najdrazeg i halal imetka, a posebno onoga koji 
zaraduje vlastitim rukama i znojem svoga cela. Allah je lijep i voli lijepo i prima 
samo sto je Lijepo. Onaj ko na ovakav nacin trosi svoj imetak, rijesio se tvrdicluka 
. skrtarenja, a Allah ce mu dati bolje od onoga sto je potrosio, povedati rnu iz Svoje 
blagodati, a Allah posjeduje ogromno obilje. 

Covjeka ce na ovakvo udjeljivanje podstacH i svjesnost da se na ovaj nacin 
priblizava svome Istinskorn ZaStitniku, i da ono sto udjeljuje drugima postaje 
vje<*no. 

Uzviseni Allah kaze: "Necete postici dobrocinstvo sve dok ne budete dijelili 
od onoga stovolite" (Ali Imran, 92) 

Uzviseni Allah obavjestava Svoje robove: Necete postici potpuno dobro sve 
dok ne budete dijelili na Allahovom putu iz vama najdrazih imetaka. 

Uzviseni kaze: "O vi koji vjerujete, dijelite od lijepih stvari koje stjecete 
i od onoga sto vam Mi iz zemlje dajemo i ne izdvajajte ono sto ne vrijedi da biste 
to udijelili." (El-Bekare, 267) 

Uzviseni Allah nareduje vjernicima da trose i udjeljuju od lijepih stvari kojima 
ih je opskrbio, iz imetaka koje su stekli, te da udjeljuju kvalitetne plodove i usjeve 
koje im je On dao iz zemlje, a zatim im je zabranio da kao sadaku daju najlosiji 
i najprezreniji imetak. Uzviseni Allah je lijep i prima samo ono sto je lijepo. Zatim 
ih je osujetio nepobitnim argumentom shodno tzv. analogiji prioriteta: Oni koji su 
imali namjeru udijeliti ono sto je nistavno i bezvrijedno, kada bi njima bilo dato 
isto, ne bi to primili nikako drugacije osim zmireci. Allah je bogatiji od vas i zato ne 
dajite u irne Allaha ono sto i sami prezirete. 

297. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Od svih ensarija 
u Medini, Ebu Talha, radijallahu anhu, posjedovao je najvise imetka u palmama, 
a najdrazi imetak bio mu je palmovik Bejreha koji se nalazio naspram Poslanikovog, 
sallallahu alejhi ve sellern, mesdzida. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
uiazio je u taj palmovik i pio vodu koja se nalazila u njemu." Enes je rekao; "Kada je 
objavljen ovaj ajet; 'Necete postici dobrocinstvo dok ne budete dijelili od onoga sto 
volitel ustao je Ebu Talha, pogledao prema Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi 

355 



Setbub'Msl'Hitali 



ve sellem, i rekao: 'Allahov Poslanice, Allah ti je objavio: 'Necete postici dobro dok 
ne budete dijelili od onoga sto volite', a moj najdrazi imetak mi je Bejreha i ja ga u 
ime Allaha dajern kao sadaku nadajuci se da cu postici dobrocinstvo i da cu imati 
nagradu za njega kod Allaha. Zato, Allahov Poslanice, ti ga dodijeli onako kako ti 
Allah ukaze" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao jer Aferim! To je 
profitabilan imetak, to je profitabilan imetak! Smatram da ga trebas raspodijeliti 
medu rodbinom.' Ebu Talha je rekao: 'Ucinit cu to, Allahov Poslanice! pa ga je 
razdijelio medu svojim rodacima i svojim amidzicima." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga EI-Buhari (3/325), Fethul-Bari; Muslim (998). 

Iz hadisa se shvata: 

- Vrijednost udjeljivanja najboljeg i najdrazeg imetka koji covjek posjeduje. 

- Brzo i blagovremeno odazivanje ashaba na Poslanikovu naredbu i cvrsto 
nastojanje da postignu stepene koje vole Allah i Njegov Poslanik. 

- Prepustanje ovlasti ucenima i uglednima da razdijele i usmjere davanje sadake 
u razlicite vidove dobra. 

- Dozvoljenost koristenja mesdzida u opce stvari koje se ticu muslimana. 

- Podsticaj na cinjenje dobra pohvalom dobrocinitelja i zahvalom njima, 
te iskazivanje radosti i zadivljenosti njihovim postupkom. 

- Najpreci ljudi za cinjenje dobra su bliznji srodnici i ostali rodaci. 

- Dozvoljenost ulaska u vrtove i basce radi trazenja hlada, pijenja vode iz njih f 
a posebno ukoliko to pricinjava radost njihovim vlasnicima. 

- U hadisu se ukazuje na vrijednost Ebu Talhe, jer ajet podrazumijeva podsticaj 
na udjeljivanje imetka koji je covjeku najdrazi. Ebu Talha se popeo na stepen trosenja 
najdrazeg imetka, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, njegov postupak 
i misljenje proglasio ispravnim rekavsi: 'Aferim! To je profitabilan imetak!" 

- Sve sto covjek udijeli nalazi se kod njegovog Zastitnika, koji to pohranjuje 
za Dan kada nece koristiti ni imetak ni sinovi, i to je zapravo profitabilan imetak 
i trgovina koja nece propasti, jer "ono sto je kod vas ce nestati, a sto je kod Allaha 
jetrajno"(En-NahI,96). 



356 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Poglavlje trideset osrno 

OBAVEZA NAREDIVANJA SVOJOI PORODICI 

I OSTALIMA ZA KOJE SE ODGOVORNO, DA BUDU POKORNI 

ALLAHU UZVISENOM I IZVRSAVAJU NJEGOVA NAREDENJA, 

A KLONE SE NJEGOVIH ZABRANA, I PODUZIMANJE 

ODGOJNIH MJERA PROTI V NJIH, UKOLIKO TO ODBIJU 

Allahov rob, vjernik, duzan je naredtvati svojoj porodici, djeci i ostalima za 
-<oje je odgovoran, kao sto su robovi i ropkinje, da ispunjavaju Allahove naredbe 
: da izbjegavaju Njegove zabrane. Duzan je da ih preodgaja, poducava ponasanju 
: da ih kritikuje kada ucine nesto sto ne valja, a pri tome ga ne smije obuztmati 
nelagodnost, niti sprijeciti icija kritika. 

Uzvis eni Al lah ka ze: "Naredu j svojoj porodici namaz i budi str pljiv u n jegovom 

naredivanju" (Taha, 132) 

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima vjernicima da spase svoje porodice 
od Allahove kazne pokornoscu Allahu i da budu strpljivi u njegovom cinjenju. 

Uzviseni kaze: "O vjernici, cuvajte sebe i svoje porodice od Vatre." (Et-Tahrim, 6) 

Obaveza je muslimanu da poduci svoju porodicu, a u nju spadaju supruga, 
djeca, bliznji rodaci, robovi i ropkinje, onome cime ih je Allah obavezao i onome 
ixo im je zabranio, kako bi postupali u skladu sa propisima Allahove vjere, kako bi 
izbjegavali nepokornosti Njemu, kako bi se na kraju sacuvali od Vatre. U svemu 
navedenom ukucani moraju imati lijep uzor, pa ce se i on takoder spasiti, a njegov 
2ovor mora biti u skladu sa njegovim djelima, pa ce se njegova porodica za njim 
povesti u dobru. 

298. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "El-Hasan b. 
Alija, radijallahu anhu, jedanput je uzeo datulu od datula koje su date za sadaku, pa 
ju je stavio u svoja usta, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio je to i 
povikao: 'Uf, UP. Baci to, zar ne znas da mi ne jedemo sadaku!'" (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji stoji: "...nama nije dozvoljena sadaka." 



357 



Selhub.'Met-Hitali 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (3/354), Fethul-Bari; Muslim (1069). 

Iz hadisa se shvata: 

- Covjek je duzan da vodi racuna o svojoj porodici i o onima kojima on daje upute 
i smjernice, te ih sprecava da pocine zabranjene stvari, uz pojasnjenje dokaza za to. 

- Zabrana sadake i zekata Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovom 
ehlul-bejtu, a zauzvrat im je dozvoljena petina iz ratnog plijena. 

- Zekat i sadaka predaju se imamu (vodi). 

- Dozvoijenost uvodenja djece u dzamije i poducavanje ponasanju koje im 
koristi i sprecavanje da ucine bilo sta sto ce im nastetiti, a u to se ubraja i spre£avanje 
konzumiranja zabranjenih stvari, iako djeca nisu zaduzena propisima islama, to je 
neophodno kako bi se poducila. 

- Pohvalnost navodenja razloga zabrane i eventualnog prijekora. 

- Dozvoijenost simulativnog obracanja onima koji ne shvataju pojmove s ciljem 
da cuju oni koji ih shvataju. 

- Pohvalnost koristenja termina razumljivih sagovorniku, jer to spada u 
Poglavlje o obradanju ljudima shodno njihovim intelektualnim sposobnostima. 

299. Od Ebu Hafsa Omera b. Ebi Seleme Abdullaha b. Abduleseda, pastorka 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao: "Kao djecak 
bio sam pod skrbnistvom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa posto 
sam, dok bih jeo, ruku pruzao po cijeloj posudi, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, jednom mi je rekao: 'Djecace, spomeni ime Allaha UzviSenog (bismillahi), 
jedi svojom desnom rukom i jedi ispred sebe.' Na takav nacin sam poslije jeo." 
(Muttefekun alejhi) 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (9/521), Fethul-Bari; Muslim (2202). 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveza odgoja djece u skladu sa islamskim adabima prilikom jedenja, 
pijenja, spavanja i si. 



358 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



- U manire lijepog islamskog ponasanja prilikom uzimanja hrane spada: 
a) spornenuti Allahovo ime; b) jesti desnom rukom; c} jesti ispred sebe, ne uzimati 
tiranu ispred onoga ko s toborn jede. 

- Odaziv ashaba na Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellern, smjernice 
. postojanost u njegovoj uputi. 

- U ovom hadisu iskazana je vrijednost Omera b. Ebu Seleme, radijallahu 
anhu, zato sto je postivao naredbu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern, 
ustrajno postupao u skiadu sa njom, te bio postojan u prakticiranju sunneta. 

300. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sam 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern, kako govori: 'Svi ste vi cuvari i svi 
ste odgovorni za svoje potcinjene. Imam (vladar) je cuvar i odgovoran je za svoje 
potcinjene. Covjek je cuvar svoje porodice i odgovoran je za nju, Supruga je £uvar 
n kuci svoga muza i odgovorna je za to. Sluga je cuvar u kuci svoga gospodara 
i odgovoran je za nju. Svi ste vi cuvari i svi ste odgovorni za ono Sto vam je povjereno 
na cuvanje!"' (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija i komentar ovog hadisa je pod brojem 283 u Poglavlju 
o muzevim pravima kod njegove supruge. 

301. Od Amra b. Suajba, a on od svoga oca, a on od svoga oca, radijallahu 
annum, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellern: 'Naredujte svojoj djeci klanjanje namaza kada napune sedam godina, 
a udarite ih radi namaza kada napune deset godina i razdvojite ih u posteljama." 

Hadis je hasen, a prenosi ga Ebu Davud sa dobrim lancem prenosilaca) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je "sahih ligajrihi", a navode ga Ebu Davud (495); Ahmed (2/180 i 187); 
El-Hakim (1/197) i drugi od Sivara b. Davuda el-Muzenija, a on od Amra b. Suajba, 
a on od svoga oca, a on od svoga oca, pa ga je spomenuo sa lancem koji seze do 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern. 

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je dobar, kao Sto kaze autor, Allah mu se 
smilovao. Sivar b. Davud je dobar u prenosenju hadisa (hasen). Ibn Me'in ga je 
proglasio povjerljivim, a Ahmed kaze: "Nema nikakve smetnje u pogledu njegovog 
prenosenja." Ed-Darekutni kaze: "Uzima se u obzir." 

Al-Ukajli je previdio stvarne cinjenici u knjizi "Ed-Duafa el-kebir" (2/168) 
nakon sto je prenio jednu njegovu drugu predaju rekavsi: "Ne prati se u pogledu 
ove dvije predaje s obzirom na ovaj lanac prenosilaca." 

359 



Setimkldel-Hilali 



Kazem: Ibn Adijj u "El-Kamilu" (3/929) navodi od Halila b. Murrea, a on od Lejsa 
b. Ebi Sulejma, a on od Amra b. Suajba, a on od njegovog oca, a on od svoga oca. 

Ovo pracenje se uzimalo kao potpora, iako u pogledu El-Halila i Lejsa ima 

nekih zamjerki. 

Predaja Amra b. Suajba od njegovog oca, a on od Amrovog djeda, je hasen 
u pogledu lanca prenosilaca, a njome je argumentirala skupina poput Ahmeda, Ibn 
EI-Medinija, Ishaka b. Kahivejha i EI-Buharija. 

Ovom hadisu svjedoei i drugi hadis od Sebure b. Ma'beda el-Dzuhenija, 
a on ce doci iza ovoga. Navode ga Ebu Davud (494); Et-Tirmizi (407); Ahmed 
(3/404); Ed-Darimi (1/333); El-Hakim (201); El-Bejheki (2/14 i 3/83-84), te drugi 
od Abdul-Melika b. Er-Rebiea od Ibn Bekreta, a on od svoga oca, a on od svoga oca. 

Et-Tirmizi kaze: "Ovaj hadis je hasen-sahih." El-Hakim kaze: "Ispravan je prema 
uvjetima Muslima." 

Kazem: Nikako. U pogledu onoga sto su rekli potrebno je jasno napraviti uvid, 
jer imam Muslim navodi hadise Abdul-Melika b. Er-Rebiea u kontekstu pracenja 
(mutabea), pa stoga hadis nije prema njegovim uvjetima. 

Hadisi koje prenosi spomenuti Abdul-Melik su prihvatljivi, insallah, osim ukoliko 
se protive svojom predajom drugima povjerljivim prenosiocima. Skupina rnuhaddisa 
je njega uzimala kao argument, dok ga je slabim proglasio samo Ibn Me'in. 

Opcenito receno: Hadis je sahih, s obzirom na druge hadise koji mu svjedoce 
i pravce kojima se prenose. Neka je hvala Allahu na islamu i sunnetu. 

Izhadisaseshvata: 

- Nakon tevhida (ispravnog islamskog vjerovanja), prvi prakticni dio islama 
kojem se dijete poducava jeste namaz. 

- Potrebno je da roditelji navikavaju svoju djecu na namaz i da ih poducavaju 
njegovim propisima i adabima, kao sto prenosi El-Begavi u "Serhus-sunneh" 
(2/407) cd Es-Safija, Allah mu se smilovao: "Ocevi i majke duzni su da odgajaju 
svoju djecu i poducavaju ih propisima o cistoci i namazu, i da ih radi toga udare 
kada to pocnu poimati. Onaj ko dozivi poluciju, hajz ili napuni petnaest godina, 
duzan je izvrsavati islamske obaveze." 

-Udaranjejepedagoskimetod.kojiseprimjenjujenakonverbalnogopominjanja 
i upucivanja, posebno ako se uvidi da se tim metodom dijete moie usmjeriti na 
korisno djelovanje ili od njega otkloniti steta. Ovakvo preodgojno udaranje ne 
smije ostavljati ozljede na tijelu i potrebno je izbjegavati lice. 

- Ocevi su duzni zastititi svoju djecu od svega sto moze potaci sumnju 
u njihovimdusama, pa jetako potrebno da ihrazdvojejedneoddrugihuposteljama. 

360 



RADOST POGI.EDA KOMENTAR RIJADUSSALIH1NA 



Period u kojem dijete postize razboritost i pocinje se educirati je sedma godina, 
i godine ranog puberteta pocinju od desete godine. 

- Svaka etapa ljudskoga zivota ima specificnosti po kojima se odlikuje, izdvaja 
: oblikuje ponasanje covjeka, stoga je neophodno da odgajatelji budu upoznati sa 
rim etapama i njihovim specificnostima. 

El-Begavi u "Serhus-sunneh" (2/407) kaze: "U hadisu je dokaz da je namaz 
djeteta, nakon sto pocne poimati, ispravan." 

El-Hatib el-Bagdadi u kn/izi "El-Kifaje" (str. 63) kaze: "Naredba o obavljanju 
namaza i udaranju radi njega je u smislu stjecanja navike, a ne u smislu obligatnosti." 

302. Od Ebu Surejje Sebure b. Mabeda el-Dzuhenija, radijallahu anhu, prenosi 
se da je rekao; "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Poucite dijete 
klanjanju namaza kada bude imalo sedam godina, a udarite ga radi namaza kada 
napuni deset godina.'" (Hadis je hasen, a prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi koji 
kaze da je hasen) 

Verzija hadisa kod Ebu Davuda glasi: "Naredujte djetetu da obavlja namaz kada 
napuni sedam godina." Dokumentacija i komentar ove predaje je u prethodnom hadisu. 



Poglavlje trideset deveto 

DU2NOSTI PREjMA KOMSIJI 
I POSLANIKOVA OPORUK A O TOME 

Islam je povezao drustvo Bozanskim sistemom iz kojeg proizilazi prisnost, 
Ijubav i saradnja medu muslimanima, i tako opstaje sistem i ovog i buduceg svijeta, 
a ovo se posebno odnosi na komsije, ukoliko se kuce nalaze jedne uz druge ili 
u neposrednoj blizini. 

Uzviseni Allah kaze: "Obozavajte Allaha i nemojte Mu nista pripisivati 
ravnirn. I cinite dobrocinstvo roditeljima, i rodacima, i sirocadima, i siromasnima, 
i komsiji rodaku, i komsiji koji nije rod, i prisnom prijatelju, i putniku, i oninia 
koji su u vasem posjedu." (En-Nisa, 36) 

Uzviseni Allah nareduje da se samo Njemu ibadet cini, Jedinome koji 
nema sudruga, jer je On jedini Stvoritelj, Opskrbitelj, davalac blagodati, 
Onaj koji stvorenjima daje obilje u svim situacijama. On zasluzuje da Ijudi 
obozavaju jedino Njega, te da Mu ne pripisuju nijedno od Njegovih stvorenja. 



361 



Sclimb.-lttd-Hilali 



Potom je oporucio dobrocinstvo prema roditeljima, jer je Uzviseni ucinio roditelje 
povodom da covjek izade iz nepostojanja u postojanje, i zbog toga Uzviseni Allah 
u Kur'anu cesto zajedno spominje ibadet Njemu i dobrocinstvo prema roditeljima. 
U navedenom ajetu, Uzviseni povezuje dobrocinstvo prema roditeljima 
i dobroimstvo prema srodnicima, muskarcima i zenama; zatim prema ".. .sirocadima" 
zato sto su ostali bez onih koji ce ih izdrzavati i voditi brigu o njima, pa je naredio da im 
se cini dobrocinstvo i izrazava briznost; "...i siromasnima", a to su ljudi u potrebi koji 
nemaju nikoga da im pomogne, i zato je Uzviseni naredio da se udjeljuje siromasnima 
kako bi zadovoljili svoje osnovne zivotne potrebe; "...i komsiji rodaku i komsiji 
koji nije rod" - tj. komsiji s kojim si povezan rodbinskom vezom i komsiji s kojim 
nisi u rodbinsko; vezi; "...i prisnom prijatelju", a to je prijatelj u mjestu stanovanja 
1 saputmk na putovanju; "...i putniku" - to je onaj koji ti svrati na svome putovanju; 
...i prema onima koji su u vasem posjedu" - ovo je preporuka lijepog ophodenja 
prema robovima, jer rob se slabo snalazi i zatocenik je u rukama ljudi. 

Ovako islam ureduje odnose u drustvu i Bozanskim sistemom uvezuje razlicite 
drustvene slojeve ljudi i ujedinjuje sve njegove pripadnike, a divne li vjere, samo da 
je ljudi istinski prihvate. 

303. Od Ibn Omera i Aise, radijallahu anhuma, prenosi se da su rekli- 
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Dzibril mi je neprestano 
preporucivao dobar odnos prema komsiji da sam cak pomislio da ce dati komsiji 
pravo nasljedstva.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/441), Fethul-Bari; Muslim (2624 i 2625). 

Iz hadisa se shvata: 

- Komsija ima veliko pravo, stoga je potrebno postivati pravo komsije 
i odrzavan dobre komsijske odnose cinjenjem razlicitih vrsta dobrocinstva, shodno 
mogucnostima, i otklanjanjem stete od njega. 

- Dozvoljenost zudnje za povecanjem dobra kada blagodati dolaze jedne 
iza drugih. 

- Dozvoljenost pricanja o dobrim djelima kojih se covjek u odredenom 
trenutku sjeti. 

304. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ebu Zerre, kada kuhas corbu, dospi u nju malo 
vise vode, pa pocasti svoga komsiju.'" (Prenosi Muslim) 

362 



EADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIH1NA 



U drugoj predaji kod Muslima, takoder od Ebu Zerra prenosi se da je rekao: 
"Moj prisni prijatelj Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oporucio mi je: 
Kada kuhas corbu, dospi vise vode, a zatim ne zanemari svoje komsije i posalji im 
kako obicaj nalaze." 

Dokumentacija hadisa; 

Navodi ga Muslim (2625 i 142). 
Druga predaja kod njega (2625 i 143). 

Iz hadisa seshvata: 

- Pohvalnost iskrenog odnosa prema prijateljima u pogledu svega onoga sto ce 
im koristiti i na dunjaluku i na ahiretu. 

- Pohvalnost medusobnog darivanja medu komsijama, zato sto to donosi ljubav 
i povecava ljubaznost. 

- Nepotcjenjivanje bilo kojeg oblika dobra i kategorije dobrocinstva, jer se sve 
to smatra pohvalnim i lijepim. 

305. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Allaha, ne vjeruje, tako mi Allaha, ne vjeruje, tako 
mi Allaha, ne vjeruje." Neko upita: "A ko, Allahov Poslani£e?" Poslanik rece: "Onaj 
od cijeg zla nije siguran njegov komsija." (Muttefekun alejhi) 

U drugoj Muslimovoj predaji navodi se: "Nece uci u Dzennet onaj od cijeg zla 
nije siguran njegov komsija." 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/443), Fethul-Bari; Muslim (46). 

(z hadisa se shvata: 

- Ustezanje od uznemiravanja komsija smatra se upotpunjenjem imana. 

- Potvrda prava komsije, zbog Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, zakletve 
na to i njegovog ponavljanja zakletve tri puta. 

306. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao 
ie Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Zene muslimanke, neka jedna 
komsinica ne potcjenjuje drugu komsinicu, pa makar joj donijela ovciji papak 
(tj. pa makar hedija bila mizerna kao sto je ovciji papak)." (Muttefekun alejhi) 

363 



Seliiuh Ittet-Whili 



Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 124 a Poglavlju o 
mnostvu nacina cinjenja dobra. 

307. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslamk, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka niko od vas ne zabranjuje svome 
komsiji da usadi gredu u njegov zid." Zatim je Ebu Hurejre rekao: "Sta vam je, 
vidim kako se udaljavate od ovog sunneta? Tako mi ALlaha, usadit cu ga medu vase 
plecke!" 1 (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (5/1 10), Fethul-Bari; Muslim (1609). 

Iz hadisa se shvata: 

- Saradnja i tolerancija medu komsijama je jedno od prava komsiluka i jedan 
od manifesta cvrstine islamskog drustva. 

- Ukoiiko covjek na svom posjedu i ma zid koji granici s posjedom komsije, pa 
komsija zel. u taj zid ugraditi gredu, to je dozvoljeno svejedno dozvolio vlasnik ili ne 
pod uvjetom da to ne osteti zid, jer islam je potvrdio jedno od svojih sveobuhvatnih 
pravila: "Ne nanosi se steta niti se na stetu uzvraca stetom." 

- Dozvoljenost upucivanja odgovarajuceg prijekora onome ko ostavi seri- 
jatsku naredbu. 

- Nije dozvoljeno ostavljati prakticiranje odredenog serijatskog propisa samo 
zato sto ga ljudi ne poznaju, ili se od njega udaljavaju, vec je obaveza ustrajati 
u megovom prakticiranju sve dok se ljudi ne poduce i ne pocnu ga primjenjivati. 

308. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejh. ve sellem, rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne uznemirava 
svoga koms.ju. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji, dan neka pocasti svoga gosta. Ko vjeruje 
u Allaha l Sudnji dan, neka govori dobro ili neka suti." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/445), Fethul-Bari; Muslim (47). 



' 7 t hl n L™ Z r'4 av ^ SC ag 'fl " *T eov zid> usadiI 6emo mu ga medu "J e 8° w P |e£ke - o*o je «**> "ok 

^■rsTi^s u Mervana "• El - Hak ™ a , " Komemar *■**■** Ib " ***«. 



364 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHiNA 



Iz hadisa se shvata: 

- Verbalno ili fizicko nanosenje stete komsiji u suprotnosti je sa potpunoscu 
imana i kontradiktornosti sa osobinama robova Miiostivog. 

- Gost ima svoje pravo, pa je obaveza muslimanu da ugosti svoga gosta, da ga 
doceka vedrog lica i pripremi mu konaciste. 

- Govor moze biti ili dobar ili los, pa onaj ko cuje za neko dobro, neka govori o 
tome nakon sto razmisli i uvjeri se da je to ispravno. 

- Sutnja je bolja od govora od kojeg nema koristi. 

- Covjek je duzan da kontrolira svoj jezik, jer ce ljude na Sudnjem danu vuci ka 
dzehennemskoj vatri iskljucivo radi onoga sto su zaradili njihovi jezici. 

309. Od Ebu Surejha el-Huzaija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka cini dobro 
svome komsiji. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka pocasti svoga gosta. Ko 
vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori dobro ili neka suti." (Prenosi ga Muslim u 
ovoj verziji, a dio ove predaje navodi El-Buhari) 

Dokumcntacija hadisa; 

Navode ga El-Buhari (10/445), Fethul-Bari; Muslim (48). 

Iz hadisa se shvata: 

- Znacenje ovoga hadisa pojasnjeno je u prethodnoj predaji. 

310. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Rekla sam: 'Allahov 
Poslanice, ja imam dvojicu kornsija, pa kojem od njih dvojice da posaljem poklon?' 
Poslanik rece: 'Onome cija su ti vrata biiza.'" (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (5/219-220), Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Potrebno je voditi racuna o osjecajima bliznjeg kornsije, jer on vidi sta se sve 
unosi u kucu, za razliku od udaljenijeg komsije. 



365 



Setbuk'Md-Hitati 



- Dosta je spomenuti da ce ti se blizi komsija prije odazvati u vaznim situacijama, 
a narocito u vremenima nemara. 

- Sto je komsija blizi, obaveza njegovog drugog kornsije prerna njemu je veca. 
Blizina koja se uzima u obzir je blizina vrata. 

- Iz ovoga hadisa uzima se pravilo o davanju prednosti znanju nad djelom. 
Zato je Aisa, radijallahu anhu, pitala o propisu ovoga pitanja prije nego sto je ista 
konkretno ucinila. 

311. Od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Najbolji prijatelj kod Allaha je onaj 
ko je najbolji prema svome prijatelju, a najbolji komsija kod Allaha je onaj koji je 
najbolji prema svome komsiji.'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen) 

Dokurnentacija hadisa: 

Hadis je sahih, a prenose ga Et-Tirmizi (1944); Ahmed (2/168) i drugi sa 
ispravnim Iancem prenosilaca. 

Iz hadisa seshvata: 

- Podsticaj na respekt prema imanskom druzenju i njegovom ojacavanju. 

- Podsticaj na ocuvanje dobrih komsijskih odnosa i dobrocinstvo prema 
kom&jama. 

- Cvrsto nastojanje islama da ojaca spone ljubavi medu muslimanima. 



Poglavlje cetrdeseto 

DOBROCINSTVO PREMA RODITELJIMA 
I ODR2AVANJE RODBINSKIH VEZA 

Uzviseni Allah kaze: "Obozavajte Allaha i nemojte Mu nista pripisivati. 
I cinite dobrocinstvo roditeljima, i rodacirna, i sirocadima i siromasnima, 
i komsiji rodaku, i komsiji koji nije rod, i prisnom prijatelju, i putniku, i onima 
koji su u vasern posjedu." {En-Kisa, 36) 

Tefsir ovog ajeta naveden je u prethodnom poglavlju. 

Uzviseni kaze: "Cuvajte se Allaha cijim imenom jedni od drugih trazite 
irodbinskevezeodrzavajte." (En-Nisa, 1) 



366 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RifAOUS-SAUHINA 



Uzviseni Allah nareduje Svojim stvorenjima da se boje Onoga cijim imenom 
iedni druge zaklinju, govoreci: "Molim te, tako ti Uzvisenog Allaha" a zatim im 
nareduje da ne prekidaju rodbinske veze, nego da ih odrzavaju i da dobro postupaju 
prema rodbini. 

Uzviseni kaie: "Oni koji odrzavaju ono sto je Allah naredio da se odrzava." 

(Er-R'ad, 21) 

Ovaj ajet naveden je u okviru ajeta u kojima Allah Uzviseni obavjestava o onima 
koji su se opisali ovim pohvalnim osobinama - da im pripada lijepo prebivaliste, 
a to je lijepa konacnica i pomoc na dunjaluku i ahiretu. Takoder, oni izvrsavaju 
Allahovu naredbu o odrzavanju rodbinskih veza, cine dobrocinstvo i rodbini 
t siromasnima, te podsticu na cinjenje dobra. 

Uzviseni kaze: "I covjeku smo oporucili da cini dobro svojim roditeljima." 

(El-Ankebut, 8) 

Uzviseni Allah, nakon podsticanja da se ljudi pridrzavaju ispovijedanja jednoce 
NJjemu, nareduje Svojim robovima da cine dobrocinstvo roditeljima, jer roditelji su 
povod postojanja covjeka i zato je duznost covjeku da se prema njima krajnje lijepo 
odnosi - prema ocu trosenjem, a prema majci briznoscu. 

Uzviseni kaze: "Tvoj Gospodar je odredio da ne obozavate nikoga drugoga 
osim Njega i da roditeljima dobrocinstvo cinite. Kada jedno od njih ili oboje kod 
tebe dozive starost, ne reci im ni: 'UhJ ne kori ih i lijepo im se obracaj. Budi prema 
njima samilosno ponizan, i reci: Gospodaru, smiluj im se, oni su mene, kad sam 
bio dijete, njegovali." (El-Isra, 23-24) 

Uzviseni Allah nareduje Svojim robovima da jedino Njega obozavaju i da 
Mu ne pripisuju druga, a zatim nareduje da rijecima i djelom cine dobrocinstvo 
roditeljima. Pod ovim dobrocinstvom podrazumijeva se da djetetu nije dozvoljeno 
uputiti roditelju ni najnizi oblik ruznog govora, kao sto je "uh" niti je dozvoljeno 
roditeljima zaprijetiti rukom, a to je najnizi oblik pokudenog postupka. Kao sto 
je zabranio ruzan govor i ruzne postupke, Uzviseni je naredio da se roditeljima 
obraca na najljepsi nacin, blagim i prijaznim govorom, i da se prema njima lijepo 
postupa, uz izrazenu uctivost, respekt i skromnost. Roditelji su zasluzili da se 
prema njima ovako postupa jer su i oni bili brizni prema svom djetetu dok je 
bilo maleno, radi njega nocima nisu spavali, bili su zedni i gladni da bi dijete bilo 
nahranjeno i zadovoljno. 

Kazem: U ovom ajetu uocava se jedna znacajna cinjenica, posebno u rijecima: 
"I reci: Gospodaru smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali", a ona 

glasi: Ako su se roditelji posvetili odgoju djece dok su malodobna i vodili brigu 
o njima, to ce im se vratiti jer ce se i djeca lijepo ophoditi i ciniti dobrocinstvo 
roditeljima kada ostare. Allah najbolje zna. 



367 



Selimb. Md-KtatL 



Uzviseni Allah kaze: "Covjeku smo oporucili da lijepo postupa prema 
roditeljima, njegova ga majka uz tegobe nosi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi 
/■ahvalan iYlcni i roditeljima svojim." (Lukman, 14) 

Uzviseni Allah u ovom ajetu obavjestava da je oporueio covjeku da prema 
roditeljima lijepo postupa, jer je majka podnosila tegobe poroda, odgoja, dojenja 
nakon porodaja u toku dvije godine. Uzviseni Zastitnik spominje odgoi, zamor 
poteskocu i nocno i dnevno bdijenje majke kako bi podsjetio dijete na njeno 

dobroein S tvopremanjemu.Dakle,UzviseniAllahzadobrocinstvo P remaroditeljima 
nagraduje covjeka Svojim dobrocinstvom, jer je nagrada za dobrocinstvo upravo 
dobrocinstvo. 

Korist: Ucenjak Ibn Kesir poslije navedenog komentara kaze: 

"fa ovog ajeta su Ibn Abbas i drugi imami uzimali dokaz da je najmanii period 

trudnoce sest mjeseci jer je rekao u drugome ajetu: '...nosi ga i doji trideset 

mjeseci...'(El-Ahkaf,15)." 

Napomena: Onaj ko pomno prati znacenja Allahove Knjige, uocava da Uzviseni 
Allah uvehko veze ibadet Njemu i tevhid sa dobrocinstvom prema roditeljima, iz 
cega se da zakljuciti: ' 

a) Uzviseni Allah je Stvoritelj i Opskrbitelj i On jedini zasluzuje da bude obozavan, 
dok su roditelji povod tvoga postojanja i zato zasluzuju da itn se dobro cini. 

b) Uzviseni Allah daje blagodati i mnogo obilje i dobro Svojim robovima 
pa zato zasluzuje zahvalu. Isto se odnosi na roditelje koji ti pribavljaju sve ono sto 
ti je potrebno za zivot: jelo, pice, odjeca, i zato i oni zasluzuju zahvalu. 

c) Uzviseni Allah je Gospodar ljudi koji ih odgaja po Svome metodu, pa zato 
zasluzuje velicanje i ljubav. Isto tako, roditelji su te odgajali malenog pa zasluzuju 
da budes skroman prema njima, da ih respektujes, da budes uctiv i blag u govo u 
i postupcima. Allah najbolje zna. 

312. Od Ebu Abdur-Rahmana Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi 
se da je rekao: Upitao sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: 'Koie ie dielo 
najdraze Allahu?' Poslanik rece: 'Namaz obavljen u njegovo pravo vrijeme.'' Zatim 
sam upitao: A koje onda?' 'Dobrocinstvo prema roditeljima; odgovori on. A koje 
poslije njega? Poslanik rece: 'Dzihad na Allahovom putu.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumcntacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (2/9), Fethul-Bari; Muslim (85). 



368 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Iz hadi.sa se shvata: 

- Najvrednije Allahovo obavezno pravo, poslije tevhida, je namaz. 

- Pozurivanje da se namaz obavi u prvom vremenu bolje je od odgadanja u 
okviru propisanog vremena, jer je to uvjet da bude najdraze djelo Allahu, tj. 
da bude obavljen u prvom vremenu. 

- Najbolje pravo Allahovih robova jeste pravo roditelja, koje dolazi iza Allahovog 
prava, kao sto je navedeno u prethodnim ajetirrta. 

- Dzihad na Allahovom putu je najbolja vrsta zrtvovanja. 

- Djela dobrocinstva razlikuju se po vrijednosti i nisu na jednom stepenu. 

- Dozvoljenost upucivanja vise uptta u isto vrijeme. 

- Blagost prema ucenome i nastojanje da mu se ne postavlja mnogo pitanja 
iz bojazni od dosadivanja. 

313. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
5allallahu alejhi ve sellem, rekao; "Dijete nije u stanju oduziti se svome roditelju 
zuzev da ga nade kao roba, zatim ga otkupi, a potom osLobodi." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (1510). 

Iz hadisa se shvata: 

- Velicina roditeljskog prava u islamu. 

- Nije dozvoljeno djetetu da svoje roditelje ili jednog od njih uzme za roblje. 
Kada se to desi, onda je to jedan od predznaka Sudnjeg dana i dokaz promjene 
vremena, kao sto se navodi u Dzibrilovom hadisu. 

- Ako je roditelj u ropstvu, postaje Slobodan samim otkuporn od strane svog 
djeteta, tj. kupovina je povod za oslobadanje iz ropstva. 

314. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka 
pocasti svoga gosta. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka odrzava rodbinske veze. 
Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori dobro ili neka suti." 

Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su pod brojem 308. 



369 



Settmh IdelHilali 



315. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allaho-. 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzviseni Allah stvorio je stvorenja 
pa kada je upotpunio njihovo stvaranje, ustala je rodbinska veza i rekla- 'Ovo jc 
stepen onoga ko trazi kod Tebe utociste od prekidanja rodbinskih veza.' Reka" 
je (Uzv 1S eni): 'Da. Zar nisi zadovoljna da odrzavam vezu sa onima koji sa tobor. 
odrzavaju vezu i da je prekinem sa onima koji je sa tobom prekidaju?' Rodbinsk-- 
veza rece: 'Svakako.' Allah rece: To ti i pripada.' Zatim j e Allahov Poslanik, sallallah i 
alejh. ve sellem, rekao: 'Utile ako zelite: 'Pa zar cete, ako se okrenete ciniti nered 
po Zemlji i prekidati vase rodbinske veze. To su oni koje je Allah prokleo, ucinir 
gluhim i shjepim' (Muhammed, 22-23)." (Muttefekun alejhi) 

U El-Buharijinoj predaji stoji: "Ko tebe odrzava, i Ja cu sa njim vezu odrzavat 
a ko tebe prekida i Ja cu sa njim vezu prekinuti." 

Dokumentatija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/417), Fethul-Bari; Muslim (2554). 

Iz hadisa se shvata: 

- Sve osim Uzvisenog Allaha stvoreno je i nastalo nakon sto nije postojalo. 

- Potvrda zabrane prekidanja rodbinskih veza i udaljavanja od rodbine. 

- Utociste se mote traziti jedino kod Allaha, Jedinoga, koji sudruga nema. 

- Odrzavanje rodbinskih veza je povod Allahove milosti prema Njegovim 
robovinia, kao l povod za pojavu dobra medu ljudima. 

- Prekidanje rodbinskih veza je povod za udaljavanje od Allahovog spominjania 
kao i povod za cinjenje nereda. 

- Govor Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je najljepse cime 
se Kur an moze protumaciti, a govor Uzvisenog Allaha je najbolje cime se moze 
argumentirati radi pojasnjenja znaienja hadisa. 

316. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Dosao 
je nek, cov,ek Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao: Allahov 
1 oslamce, ko je najpred od svih ljudi da prema njemu lijepo postupam?' Poslanik 
rece: Tvo,a majka. Covjek tada rece: A ko onda?' 'Tvoja majkal odgovori Poslanik 
Covjek ponovo upita: A ko onda?' Poslanik rece: 'Tvoja majka.' Covjek opet upita- 
A ko onda? Poslanik tada rece: 'Tvojotac.'" (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji stoji: "Allahov Poslanice, ko najvise zasluzuje da prema niemii 
l.jepo postupam?" Rece: "Tvoja majka, a zatim tvoja majka, a zatim tvoja majka 
a zatim tvoj otac, a zatim sve blizi i blizi." 



370 



RADOST POGLEDA KCMENTAR RIJADUS-SAUHJNA 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/401), Fethul-Bari; Muslim (2548). 
Prva predaja je kod Muslima, a druga kod El-Buharija. 

Iz hadisa seshvata: 

- Oporuka Iijepog ophodenja prema majci zbog njene slabosti. 

- Ukazivanje pocasti bliskim srodnicima nije na istom stepenu. 

- Redoslijed prava i njihovo stavljanje na odgovarajuce mjesto je osnova 
predstavlja pravednost. 

- Ukoliko je covjeku obaveza da trosi i na majku i oca, a ne bude imao sredstava 
Dsim za jedno od njih, dat ce se prednost majci. 

317. Takoder, od Ebu Hurejre se navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Neka je ponizen, neka je ponizen, neka je ponizen onaj koji dozivi 
>:arost jednog ili oba roditelja, pa ne ude u Dzennet." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2551). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dobrocinstvo pcema roditeljima je obavezno u svim situacijama, i dok su 
mladi i kada ostare. 

- Roditeljima u starosti neophodno je ukazati dodatno dobrocinstvom zbog 
r.iihove slabosti i tjelesne oronulosti, 

- Musliman je duzan da pazi slabe i starije i da prema njima bude blag 
i samilostan. 

- Neposlusnost prema roditeljima nalaze ulazak u Vatru i izopcenje iz Allahove 
-Tiilosti, a dobrocinstvo prema njima je utrti put ka Dzennetu. 

318. Takoder, Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je neki covjek 
rekao: "Allahov Poslanice, ja imam rodbinu s kojom odrzavam veze, a oni ih 
prekidaju, cinim im dobro, a oni prema meni lose postupaju, blag sam prema njima, 
razmisljam o njima, a oni me zaboravljaju." Poslanik mu je rekao: "Ako si takav kao 
StO kazes, kao da ih hranis vrucim pepelom. Sve dok tako postupas, sa tobom ce 
neprestano biti od Allaha pomagac protiv njih." (Prenosi Muslim) 

371 



Sciiiiib. 'Idd-Hilali 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2558). 

Manje poznate rijeci: 

"Kao da ih hranis vrucim pepelom" "- ovo je usporedba sa grijehom koji ima-. 
oni koji prekidaju rodbinske veze, kao sto bol osjeca onaj koji jede uzareni pepe: 
Dobrociniteij koji odrzava rodbinske veze nece snositi nikakav grijeh, ali ce ima: 
veliki grijeh oni koji prekidaju rodbinske veze, jer na taj nacin zapostavljaju njego\ ■ 
rodbinsko pravo. Allah najbolje zna. 

I z hadisa se shvata: 

- Temelj ophodenja sa bliskim srodnicima je dobrocinstvo, odrzavanje veza 
strpljivost i pronalazenje opravdanja. Ne treba ocekivati istovjetno uzvracanje, vec 
je potrebno podnositi uznemiravanja radi odrzavanja rodbinskih veza. 

- Ako covjek na lose uzvrati dobrim, tada postoji mogucnost da ce se onaj ko : 
cini lose vratiti istirii, kao sto Uzviseni kaze: "Ti dobrim uzvrati, pa ce ti neprijatel^ 
tvoj, prisni prijatelj postati." (Fussilet, 34) 

- Onoga ko je nepokoran AUahu u pogledu tebe, najbolje ces kazniti kad: 
ti budes pokoran Allah u pogledu njega. 

- Sprovodenje Allahove naredbe je povod za Allahovu pomoc vjerniku. 

- Prekidanje rodbinskih veza uzrokuje bol i patnju na dunjaluku, a grijeh i tezak 
obracun na ahiretu. 

- Muslimanu je obaveza da se nada Allahovoj nagradi za svoja dobra djela, i ne 
treba da ga uznemiravanja i prekidanje veza od strane ljudi odvracaju od lijepih obicaja 

Ovom prilikom neophodno je navesti prijekor Gospodara svih svjetovc 
upucenog Ebu Bekru, radijallahu anhu, kada je htio prekinuti odnose sa Mistahom 
b. Usaseom koji ga je uznemiravao, nasrcuci na njegovu cast prilikom dogadaja 
potvore Aise, radijallahu anha. Uzviseni kaze: "Neka se cestiti i imucni medu vama 
ne zaklinju da vise nece pomagati rodake i siromahe, i one koji su na Allahovom 
putu rodni kraj svoj napustili; neka im oproste i ne zamjere! Zar vama ne bi bilo 
drago da i vama Allah oprosti!? A Allah prasta i samilostan je." (En-Nur, 22) 

319. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je AHahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Ko zeli da mu se nafaka uveca i zivot produzi, neka odrzava 
rodbinske veze." {Muttefekun alejhi) 



372 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RUAiiUS-SAUHINA 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/415), FethuUBari; Muslim (2557). 

Iz hadisa se shvata: 

- Odrzavanje rodbinskih veza je povod za dobijanje obilne opskrbe i blagoslova 
u zivotu. 

- U ovom hadisu je dokaz da se Allah odazvao i dao rodbinskim vezama utociste 
od onoga od cega su trazile, pa ko ih bude odrzavao, Allah ce sa njim odrzavati 
veze, a ko ih bude prekidao, Allah ce sa njim prekinuti odnose i lisiti ga dobra. 

320. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Od svih ensarija 
u Medini, Ebu Talha, radijallahu anhu, posjedovao je najvise imetka u palmama. 
Njegov najdrazi imetak bio mu je palmovik Bejreha koji se nalazio naspram 
Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, mesdzida. Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, ulazio je u taj palmovik i pio pitku vodu koja se nalazila u njemu." 
Enes je rekao: "Kada je objavljen ovaj ajet: 'Necete postici dobrocinstvo sve dok ne 
budcte dijelili od onoga sto volitcj ustao je Ebu Talha, okrenuo se prema Allahovorn 
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: 'Allahov Poslanice, Allah ti je objavio: 
Necete postici dobro dok ne budete dijelili od onoga sto volite', a moj najdrazi 
imetak je Bejreha i ja ga u ime Allaha dajem kao sadaku nadajuci se da cu postici 
dobrocinst\'o i da cu imati nagradu za njega kod Allaha. Zato, Allahov Poslanice, ti 
ga dodijeli onako kako ti Allah ukaze.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao je: 'Aferim! To je profitabilan imetak! To je profitabilan imetak! Smatram da ga 
trebas podijeliti medu rodbinom.' Ebu Talha je rekao: 'UcinLt cu to, Allahov Poslanice', 
pa ga je razdijelio medu svojim rodacima i svojim amidzicima." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su u PogLavlju o trosenju 
imetka koji je drag i kvalitetan pod brojem 297. 

32 1. Od Abdullaha b. Arnra b. El- Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao; 
"ledan covjek dosao je Allahovorn Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: 
Dajem ti prisegu na hidzru i dzihad zeleci nagradu od Allaha Uzvisenog.' Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, upita: A da li je jedan od tvojih roditelja ziv?' Covjek rece: 
Da. Oboje su zivi.' '2elis li nagradu od Allaha Uzvisenog?; upita Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem. Covjek rece: 'Da.' 'Vrati se svojim roditeljima i lijepo se ponasaj 
prema njima^ rece mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem." (Muttefekun alejhi) 

373 



Sefimh. Md-tiiM 



Ova verzija hadisa je Muslimova. U drugoj predaji kod El-Buharija i Muslim; 
navodi se: "Dosao je neki covjek i zatrazio dozvolu za dzihad, pa ga je Allahc 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: "Jesu li tvoji roditelji zivi?" Rekao je 
"Da." Poslanik rece: "Tvoj dzihad je da njima cinis dobrocinstvo." 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga EI-Buhari (6/140), Fethul-Bari; Muslim (2549). 

Iz hadisa seshvata: 

- Obaveza hidire i dzihada. 

- Musliman zeli rtagradu od Allaha Uzvisenog u svemu sto radi i ostavlja. 

- Dobrocinstvo prema roditeljima je jedna od najvecih obaveza. 

- Ukoliko musliman moze prakticirati svoju vjeru i biti bogobojazan u: 
cinjenje dobrocinstva roditeljima, to se smatra lijepim, ako ne moze, osim da ucir_ 

hidzru, onda ce dati prednost svojoj vjeri, kao sto su ucinili prvijenci ove vjere 
muhadziri. 

- Davanje prednostf dobroctnstvu roditeljima nad kolektivnim obavezam^ 
(fardi kifaje) i nafilama. 

- Dozvoljenost da se o necemu izrazi njegovom suprotnoscu ukoliko se 
razumije znacenje, kao sto su rijeci: "Onda se bori cineci dobro njima." Iz vanjstinc 
ovih rijeci' moze se shvatiti nanosenje stete roditeljima, ali se ovo zasigurno ne ie„ 
red, vec se zeli naznaciti zajednicka vrtjednost trosenja za dzihad, a to je zamc: 
tijela, i trosenje imetka na roditelje. 

- Sve sto pricinjava poteskocu naziva se dzihadom. 

- Savjetodavac je povjerljiv, pa je potrebno da dadne sasvim jasne i iskrene 
savjete. 

- Dozvoljeno je serijatskom obvezniku da pita o pojedinostima boljih djeU 
pokornosti kako bi po tome postupao. 

322. Takoder, od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se 
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Da bi se odrzavala rodbinste 
veza, nije dovoljno samo uzvratiti posjetu svojoj rodbini, nego je potrebno, kada te 
rodbina zaboravi i odbaci, obnavljati vezu sa njima" (Prenosi EI-Buhari) 



l U bukvalnom prijevodu znaic: "Protiv njih se bori" (nap. prev.). 

374 



RADOST POGLEDA KOMEMTAR RIJADUS-SALiH.W- 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (10/423), Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Musliman je duzan da otpocine odrzavanje rodbinskih odnosa i ustraje 
u tome, pa makar njegov postupak ne bio docekan dobrocinstvom s druge strane. 

- Obaveznost iskrenoga cinjenja djela samo radi Allaha, pa makar iz njih ne 
proizaslo ubrzano dobro na dunjaluku, jer predstavljaju trajno dobro na ahiretu. 

- Los postupak drugih nece natjerati muslimana da prekida dobro onome ko 
prema njemu lose postupa. 

- Serijatski ispravno odrzavanje rodbinskih veza jeste da ih odrzavas sa onim 
ko ih s tobom prekida, da oprostis onome ko ti je nepravdu ucinio, da dajes onome 
ko ti oduzima, a nije odrzavanje veza u istovjetnom ophodenju. Pa, ukoliko, pored 
toga, medu srodnicima ima istovjetnog uzvracanja, onda to predstavlja Allahovu 
blagodat koju On daje kome zeli, a Allah posjeduje veliko obilje. 

323. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekia: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Rodbinska veza je vezana za Ars (Allahovo 
Prijestolje) i govori; 'Ko mene posjecuje i postuje, i njega ce Allah posjecivati 
i postovati, a ko mene ne posjecuje i ne postuje, Allah nece ni njega posjecivati ni 
postovati'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/417), FethuUBari; Muslim (2555). 

Iz hadisa seshvata: 

Njegovo znacenje prethodno je navedeno u hadisu pod brojem 315. 

324. Od majke vjernika Mejrnune bint El-Haris, radijallahu anha, prenosi se da 
je oslobodila jednu ropkinju, a nije zatrazila dozvolu od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, pa kada je dosao dan u kojem ju je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, redovno obilazio, ona je rekla: "Znas li, Allahov Poslanice, da sam 
oslobodila svoju ropkinju?" Poslanik rece: "Zar si to ucinila?" Ona odgovori: "Da." 
"Da si je dala svojim daidzama, imala bi za to vecu nagradu." (Muttefekun alejhi) 



375 



Sf/w/j Ik ktd-ttikti 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (5/217), Fethul-Bari; Muslim (999). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljeno je da zena upravlja vlastitim imetkom. 

- Muskarac redovno obilazi svoju porodicu u dogovorenom danu (u slucaju 
visezenstva) i pazljivo slusa sve o cemu ga obavjestavaju, prema vremenu koje je na 
njih raspodijelio. 

- Jedno od sredstava jacanja bracnih veza jeste da zena obavijesti muza o 
onome sto je ucinila ili o onome sto zeli uciniti. 

- Davanje sadake bliskim srodnicima bolje je i vrednije, jer predstavlja i sadaku 
i odrzavanje rodbinskih veza. 

- Potrebno je da musliman zatrazi misljenje od ucenih kako bi ispravno 
postupio ili kako bi zasluzio vecu nagradu. 

325. Od Esme bint Ebi Bekr es-Siddik, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: 
"Dosla mi je moja rnajka za vrijeme ugovora sa Allahovirn Poslantkom, sallallahu 
alejhi ve sellem, a jos je bila musrikim'a. Pitala sam Allahovog Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem: 'Dosla mi je moja majka, pa da li da je primim?' On rece: "Da. 
Odrzavaj vezu sa svojom majkom." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (5/233), Fethul-Bari; Muslim (1003, 50). 

Manje poznate rijeci: 

"Ugovor sa AUahovim Poslantkom, sallallahu alejhi ve sellem - sporazum sa 
kurejsijskim musricima na Hudejbijji. 

Iz hadisa se shvata: 

- Dozvoljenost cinjenja dobrocinstva roditeljima musricima sve dok se ne bore 
protiv muslimana. 

- Obaveznost pitanja ucenih ukoliko onaj koji postavlja pitanje nije ucen. Zato 
je Esma bila neodlucna u pogledu ovog pitanja svoje vjere, a to takoder ukazuje da 
se znanje stjece prije nego sto se nesto kaze ili uradi. 

- Sporazum sa ratnim neprijateljima i ophodenje prema njima u vremenu primirja. 

376 



RADOST POGI-F.DA KOMENTAR RIIADUS'SAUHINA 



326. Od Zejnebe es-Sekafijje, supruge Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu 
anhuma, prenosi se da je rekla: "Rekao je Allahov Poslanik, saltallahu alejhi ve 
sellem: 'Skupino zena, dajite sadaku pa makar i od vaseg nakita.' Tada sam otisla 
Abdullahu b. Mes'udu i rekla mu: 'Ti se neimucan covjek, a Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam je da dajemo sadaku, pa otidi i upitaj ga je 
li dozvoljeno da tebi dadnem sadaku, a ako nije, dat cu nekom drugom.' Abdullah 
rece: 'Me, vec mu ti otidi.' Otisla sam i ugledah jednu zenu ensarijku pred vratima 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koja je dosla da pita Poslanika 
isto sto i ja. Prema Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, izrazavalo se 
veliko postovanje. Pred nas je izasao Bilal, pa mu rekosmo: 'Obavijesti Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da su dosle dvije zene i pitaju da li im je 
dozvoljeno dati sadaku svojim muzevima i jetimima u njihovom skrbnistvu, ali mu 
nemoj reci ko smo mi!' Bilal je usao kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem, i upitao ga, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'A ko 
su njih dvije?" Bilal rece: 'Jedna zena ensarijka i Zejneb' Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, upita: 'A koja Zejneb?' Bilal odgovori: 'Abdullahova supruga.' 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 'Njima pripadaju dvije nagrade: nagrada 
za odrzavanje rodbinskih veza i nagrada za sadaku."' (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa; 

Navodega El-Buhari (3/328), Fethul-Bari; iMuslim (1000). 

Iz hadisa se shvata; 

- Dozvoljenost davanja sadake, pa makar bila obavezni zekat, muzu i djeci koju 
nije duznost Izdrzavati onima koji daju zekat, kao sto je zena. 

- Dozvoljenost da zeaa izade iz svoje kuce radi potrebe i da pita o propisima vjere. 

- Stjecanje znanja je obaveza muslimanima i musiimankama. 

- Obaveznost postavljanja pitanja ucenima ukoliko onaj koji postavlja pitanje 
nije ucen. 

- Dozvoljenost da zena bude imucna i posjeduje imetak neovisno o muzu, 
makar on bio siromasan. 

- Za davanje sadake bliznjima imaju se dvije nagrade: za odrzavanje rodbinskih 
veza i sadaku. 

- Dozvoljeno je da muftija pita za ime onoga koji trazi fetvu i da se sazna o 
kome se radi. 

- Ko se stidi pitati, ima pravo da obavijesti drugu osobu o onome §to zeli pitati 
ucenog, a zatim da od njega preuzme odgovor. 

377 



SdimkMei-Blati 



327. Od Ebu Sufjana Sahra b. Harba, radijallahu anhu, iz dugoga hadisa u prici o 
Herakliju, prenosi se da je Heraklije rekao Ebu Sufjanu: "Sta vam nareduj e?", misleci 
na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao sam: "Govori nam: 'Obozavajte 
Allaha Jedinog, ne pripisujte Mu sudruga, napustite ono sto govore vasi preci.' 
Nareduje nam da obavljamo namaz, da budemo iskreni, poSteni i da odrzavamo 
rodbinske veze" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 56 u Poglavlju o 
istinoljubivosti. 

328. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Vi cete osvojiti zemlju u kojoj se mnogo 
spominje kirat"' Prenosi ga Muslim 

U drugoj predaji se navodi: "Osvojit cete Egipat, a to je zemlja u kojoj se koristi 
naziv kirat. Lijepo postupaj te prema njegovim stanovnicima , jer oni imaj u garancije 
i rodbinske veze." 

U sljedecoj predaji stoji: "Ako ga osvojite, lijepo postupajte prema njegovim 
stanovnicima. Oni imaju garancije i rodbinske veze" ili je rekao: "Garancije i 
tazbinstvo." (Prenosi Muslim) 

Ucenjaci kazu: "Rodbinske veze koje irn pripadaju su na osnovu Hadzere, majke 
Ismailakojapotjeceod njih,a tazbinstvo jena osnovu Marije, majke Ibrahima.sina 
Aliahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem." 

Manje poznate rijeci: 

"Kirat" - pola danika, a danik je sestina dirhema. 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2543). 

Druga predaja kod Muslima (2543, 227). 

Iz hadisa se shvata: 

- Nadnaravno djelo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, obavjestenjem da ce 
njegov ummet osvojiti Egipat. 

- Imam je duzan da vojsci oporuci bogobojaznost i necinjenje nereda na 
zemiji. Tako su postupale pravedne halife poslije Aliahovog Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem. 

378 



RADOST POGLEDA KOMENTAJt RIJADUS-SAUHIMA 



- Islam je dosao kao milost dobrima i da bi obozavali Allaha Jedinoga. Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, je zato muslimanskoj vojsci oporucio da dobro 
postupaju prema Egipcanima. 

- Pohvalnost cinjenja dobra srodnicima, blizim rodacima i tazbinstvu, 
pa makar bili i mnogobosci, sve dok se ne bore protiv Allaha i Njegovog Poslanika. 

- Pojam rodbinstva siri je od blizeg srodstva. Pod rodbinstvom se misli, u ovoj 
predaji, na Hadzeru, majku Ismailovu, alejhis-salatu ves-selam. 

- Srodnici po majci ulaze u pojam rodbinstva. 

329. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellern, rekao: "Kada je objavljen ajet: 'I opominji rodbinu svoju 
najblizu' (Es-Su'ara, 214), pozvao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, 
Kurejs, pa su se oni okupili, a zatim im je svima zajedno uputio opcenit poziv, a onda 
ie posebno nekima uputio poziv. Rekao je: 'O sinovi Abdussemsa, o sinovi Ka'ba b. 
Luejja, spasite se od Vatre! O sinovi Murrea b. Ka'ba, spasite se od Vatre! O sinovi 
Abdumenafa, spasite se od Vatre! O sinovi Hasimovi, spasite se od Vatre! O sinovi 
Abdul -Muttalibovi, spasite se od Vatre! Fatima, spasi se od Vatre! fa vas ne mogu 
zastititi od Allaha, osim sto vam pripada rodbinska veza koju cu sa vama odrzavati.'" 

Dokumcntaci ja hadisa; 

Navodi ga Muslim (204). 

Iz hadisa se shvata: 

- Nagrada na ahiretu biva prema vjerovanju i dobrim djelima, i tada nece 
koristiti ni rodbinstvo ni pori;eklo. 

- Obaveza odrzavanja rodbinskih veza i paznja prema rodbini, te nastojanje 
popravljanja rodbinskih veza i upucivanje na dobro. 

- Prekidam'e rodbinskih veza je vatra koja potpaljuje pakost, mrznju i prijezir 
na dunjaluku, a bolnu patnju na ahiretu, stoga je potrebno da se ona ugasi, a to je 
odrzavanje rodbinskih veza koje gase srdzbu i otklanjaju nedace. 

- Prva duznost onome koji poziva ka Allahu jeste da upozorava svoju porodicu, 
a zatirn siru familiju, jer kada je u pitanju cinjenje dobra, oni imaju prednost u 
odnosu na ostale, a zatim ce pozivati ostale sve dok ih ne obuhvati dobrom. 

- Pojasnjenje da u fiovjekovu familiju spadaju njegovi sunarodnici koji zive u 
istom podneblju. 



379 



Sctimb. 'fdct-Hilali 



- Ko zeli da opominje ljude, pozvat ce ih opcenito sve, a zatim posebno po 
njihovim imenima, zato sto spominjanje imena ostavlja veci dojam na psihu 
covjeka. 

- Obaveza je onome koji poziva Aliahu da iskaze veliku Ijubav i briznost prema 
onima koje poziva i strah za njihovu buducnost- 

330. Od Ebu Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhuma, prenosi se da 
je rekao: "£uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako otvoreno 
i javno govori: 'Porodica tog i tog nisu moji zastitnici, ved su moji zastitnici Allah 
i dobri vjernicL Medutim, njima pripadaju rodbinske veze koje cu ja odrzavati.'" 
(Muttefekun alejhi, a verzija hadisa je El-Buharijina) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (10/419), Fethul-Bari; Muslim (215). Autorove rijeci da 
je verzija El-Buharijina skrecu paznju da Muslim ni;e naveo recenicu: "Medutim,, 
njima pripadaju rodbinske veze koje cu ja odrzavati" vec ih je El-Buhari naveo kao 
komentar poslije hadisa, a lanac prenosilaca spojio je u poglavlju "Dobrocinstvo" 

Iz hadisa se shvata: 

- Nema sticenistva ni prijateljst\ f a izmedu muslimana i nevjernika, iako je 
dozvoljeno odrzavati rodbinske veze sa idolopoklonickom rodbinom koji nisu u 
neprijateljskom odnosu sa muslimanima. 

- Vjersko bratstvo i veze islama vece su od veza po krvi, porijeklu i koristi. 

- Muslimani su zastitnici jedni drugih. 

- Rodbinske veze koje je naredeno odrzavati i za cije je prekidanje izrecena 
teska prijetnja su rodbinske veze koje je Allah propisao, a rodbinske veze za koje 
je Allah naredio da se prekidaju radi vjere izuzimaju se iz toga, pa prijetnja nece 
sustici one koji ih prekidaju. 

331. Od Ebu Ejjuba Halida b. Zejda el-Ensarija, radijallahu anhu, prenosi se da 
je neki covjek rekao; "Allahov Poslanice, obavijesti me o djelu koje de me uvesti u 
Dzennet i udaljiti od Vatre." Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: "Obozavaj 
Allaha i ne pripisuj Mu sudruga, obavljaj namaz, daji zekat i odrzavaj rodbinske 
veze." (Muttefekun alejhi) 



380 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



Dokumcntacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (3/261), Fethul-Bari; Muslim (13). 

Iz hadisa se shvata: 

- Tevhid, obavljanje namaza, davanje zekata i odrzavanje rodbinskih veza su 
povodi za ulazak u Dzen.net i udaljavanje od Vatre. 

- Spoznaja dobra postize se ucenjem. 

- Znanje se stjece samo upornim trazenjem, a na pocetku znanja stoji 
postavljanje pitanja. 

- Krajnji cilj covjeka muslimana, poslije Allahovog zadovoljstva, je ulazak u 
Dzennet i udaljavanje od Vatre. 

332. Od Selmana b. Amira, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
=allallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas htjedne iftariti, neka se iftari 
^atularna, jer su one bericetne, Ako ne nade datule, onda vodom, jer je ona cista." 
Zatim je rekao: "Sadaka udijeljena siromahu samo je obicna sadaka, a sadaka 
-dijeljena bliskom srodniku dvostruka je sadaka: sadaka i odrzavanje rodbinskih veza." 
Prenosi ga Et-Tirrnizi i kaze da je hasen) 

Dokumcntacija hadisa: 

Hadis je slab, a navodi ga Et-Tirmizi (658) i ovo je rtjegova verzija hadisa; 
Zbu Davud (2355) i Ibn Madze (1699) navode samo prvi dio ovoga hadisa od 
Asima El-Ahvela, a on od Hafse b. Sirin, a ona od Er-Rebabe, a ona od svog amidze 
Selmana b. Amira koji ga veze za Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Kazem: Lanac ove predaje je slab jer ga prenosi Er-Rebabe bint Sali', a ona ima 
nepoznatu biografiju, a od nje prenosi samo Hafsa bint Sirin. 

Drugi dio hadisa navode En-Mesai (5/92) i Ibn Madze (1884) koji takoder prenosi 
:d Er-Rebabe, ali ovom hadisu svjedoci hadis Zejneb es-Sekafije, supruge Abdullaha 
d. Mes'uda, radijallahu anhuma, koji je prethodno naveden pod brojem 326. 

Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost prekidanja posta datulama, a ako nema datula, onda vodom. 
To se vjerodostojno prenosi iz postupka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako 
"ije vjerodostojno preneseno kao govor. 

- Sadaka i dobrocinstvo prema srodnicima uvisestruceni su po nagradi, jer je to 
- sadaka i odrzavanje rodbinskih veza. 

381 



Sclimb. Idcl-Mali 



333. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Imao sam 
jednu zenu koju sam jako volio, a mo; otac Omer nije je volio, pa mi je jednog 
dana rekao: 'Razvedi je', a ja sam to odbio uaniti. Tada je Omer, radijallahu anhu. 
otisao Vjerovjesniku, sallallahu aiejhi ve sellem, i ispricao mu sta se desilo, pa mi je 
Vjerovjesnik, sallallahu aiejhi ve sellem, rekao: 'Razvedi je.'" (Prenosega Ebu Davud 
i Et-Tirmizi i kaze da ja hasen-sahih) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je hasen, a navode ga Ebu Davud (5138) i Et-Tirmizi (1 189), te Ibn Madze 
(2088) od Ibn Ebi Zi'ba koji kaze: "Pricao mi je daidza Haris b. Hamza b. Abdullah 
b. Omer, a on od svoga oca." 

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je hasen, jer je El-Haris b. Abdur-Rahman 
daidza Ebu Zi'ba, a za njega su dvojica imama Ahmed i En-Nesai rekli: "Nema 
smetnje za prenosenje njegovih hadisa." Ibn Me'in kaze: "Od njega se prenosi i on 
je poznat." Ibn Hibban ga je proglasio pouzdanim. 

Jedino je Ibn El-Medini rekao da je nepoznat zato sto od njega prenosi samo 
njegov sestric Muhammed b. Abdur-Rahman b. Ebi Zi'b. 

U prilog mu ide da potjece iz generacije tabiina i da je isao u pohode sa 
skupinom ashaba. Stoga Ibn El-Medinija nije niko u tome podrzao. Dva vrsna 
hadiska ucenjaka Ez-Zehebt i Ibn Hadzer rekli su da je saduk - prihvatljiv. 

Stoga, lanac prenosilaca je hasen - dobar, a u obzir se ne uzima Et-Tirmizijino 
proglasavanje ovog hadisa vjerodostojnim. Nemoj biti obmanjen ni El-Hakimovim 
proglasavanjem hadisa vjerodostojnim, prema uvjetima El-Buharije i Muslima. 
jer njih dvojica od EI-Harisa ne prenose nista! 

Iz hadisa se shvata: 

- Obaveznost pokoravanja roditelju u pitanjima koja islam nalaze. 

- Dozvoljenost preziranja muslimana i muslimanki zbog neke ruzne osobinc 
koju imaju pri sebi, pod uvjetom da taj prijezir ne prede granicu spomenutu 
u ovom hadisu. 

- Dozvoljenost rastave braka sa zenom koja ne pomaze muza u pitanjima vjere. 

334. Od Ebu ed-Derdaa, radijallahu anhu, prenosi se da mu je neki covjek 
dosao i rekao: "Ja imam zenu, ali majka mi nareduje da se rastavim s njom." 
Ebu Derda mu na to rece: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu aiejhi ve sellem 
da kaze: 'Roditelj predstavlja najbolja vrata Dzenneta, pa ako hoces, ili zapostavi ta 
vrata ili ih sacuvaj."' (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih) 



382 



RADOST POGLEDA KOMENTAR R/fADUS-SALIHINA 



Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih, a navode ga Et-Tirrnizi (1900); Ibn Madze (2089) i drugi 
rizlicitim putevima od Ataa b. Es-Saiba el-Hedzimija, a on od Abdur-Rahmana 
rf-Sulemija, a on od Ebu ed-Derdaa. 

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je ispravan i ne steti senilnost Ataa, jer od njega 
- ; ^ prenijeli ovaj hadis i Hammad b. Zejd, Su'be i Sufjan, a svi su od njega slusali 
:::ie senilnosti. 

Nas sejh El-Albani, Allah mu se smilovao, u knjizi Es-Sahiha (914), smatra da 
:adnja recenica iz govora Ebu ed-Derdaa nije Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, 
;ovor, sto se vidi iz vanjstine i konteksta, i to predstavlja lijepu primjedbu. 

Prije njega je ovo misljenje odabrao Ibn Allan u "Delilul-falihin" (3/227) rekavsi: 
' Xiegove rijeci 'ako hoces...' umetnute su na kraju ove predaje iz govora Ebu ed-Derdaa." 

Iz hadisa se shvata: 

- Dobrocinstvo prema roditeljima je povod ulaska u Dzennet i otvaranja 
izennetskih vrata. 

- Udovoljenju roditelja daje se prednost nad udovoljenjem supruzi. 

- Ko nesto zavoli, pa jedan roditelj, ili oba, bude traiio da to ostavi, a on se radi 
:oga rastuzi, najprece sto moze tada uciniti jeste da se posavjetuje sa ucenima, 

335. Od El-Beraa b. Aziba, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
•:-illallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tetka po majci je na stepenu majke." (Prenosi ga 
Zr-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih) 



Dokumentacija hadisa: 

Sahih, a navodi ga Et-Tirmizi (1904). 

On kaze; "O ovom hadisu postoji duza predaja, a inace je sahih." 

Kazem: Ovu predaju u cijelosti navodi El-Buhari (5/303-304) - Fethul-Bari, 
a kojoj se spominje prepirka Alije i Dzafera, sinova Ebu Taliba, i Zejda b. Harisa 
:«ko brige o Hamzinoj kcerki. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, presudio je u 
.<orist Dzafera, jer je njena tetka bila s njirn u braku. 

Iz hadisa se shvata: 

- Tetka po majci je poput majke u pogledu briznosti koju ukazuje svojim 
>estricima, a takoder se to odnosi i na brigu o njima u periodu njihove maloljetnosti. 

383 



Seiwib. IdclHitnH 



- Obaveznost cinjenja dobrocinstva tetki po majci isto kao sto covjek treba 
ciniti dobrocinstvo i svojoj vlastitoj majci. 

- Kada je u pitanju preuzimanje brige o maloljetnom djetetu, tetka po majc 
ima prednost nad tetkom po ocu. 

- Ako se zena, koja je u srodstvu sa malodobnim djetetom o kojem se brine, 
uda za rodaka tog djeteta, ona je i dalje duzna starati se o djetetu, ali ako se uda Zc 
stranca, tada nije duzna starati se o torn djetetu, Allah najbolje zna. 

- Ovaj hadis posebno se odnosi na brigu o maloljetnoj djeci i u njemu nema 
dokaza za one koji tvrde da tetka po majci nasljeduje, jer i majka nasljeduje. 

O ovom poglavlju ima dosta hadisa u Sahihima koji su poznati, a jedan od 
njih je i hadis o Ijudima koji su bili zatoceni u pecini i hadis o Dzurejdzu, koji sv. 
prethodno navedeni. 

Njihova dokumentacija i komentar navedeni su pod brojem 12 u Poglavlju 
o iskrenosti i nijjetu, te pod brojem 259 u Poglavlju o vrijednosti nemocnih I 
siromasnih muslimana. 

Poznate hadise iz Sahiha nisam naveo zbog sazetosti, a najvazniji hadis od njih 
je dugi hadis Amra b. Abese koji sadrzi mnogobrojne fraze vezane za pravila i adabe 
islama. U potpunosti cu ga spomenuti, insallah te'ala, u Poglavlju o nadi. U njemu 
se kaze: "Dosao sam Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, dok je bio u Mekkf 
- mislio je na pocetku vjerovjesnish'a - pa sam mu rekao: "Sta si ti?" Odgovorio je: 
"Vjerovjesnik." Ja ga upitah: "A sta je vjerovjesnik?" On odgovori: "Uzviseni Allah 
me poslao." Upitah: "S cime te je poslao?" Poslanik rece: "Poslao me sa odrzavanjem 
rodbinskih veza, ruscnjem kipova i da se ispovijeda jednoca Allahu koji sudrugs 
nema." Zatim je spomenuo hadis u potpunosti. Allah najbolje zna. 

Dokumentacija i komentar hadisa, insallah, bit ce navedeni pod brojem 438 
u Poglavlju o nadi. 






384 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SAUH1NA 



Poglavlje cctrdeset prvo 

STROGA ZABRANA NEPOSLUSNOSTI 
RODITELJIMA I ZAPOSTAVLJANJA RODBINE 



Neposlusnost roditeljima jedan je od velikih grijeha, a oznacava ophodenje 
koje roditelje uznemirava, sto je u suprotnosti sa serijatom, ili oznacava da im se ne 
cini dobrocinstvo. 

Prekidanje rodbinskih veza oznacava njihovo neodrzavanje, tj. necinjenje dobra 
rodbini i nepracenje njihovog stanja, neraspitivanje o njima, pa makar i slanjem selama. 

Uzviseni Allah kaze: "Pa hocete li, ako se okrenete ciniti nered na Zemlji, 
prekidati vase rodbinske veze. To su oni kojc je Allah prokieo, pa ih oglusio i 
zaslijepio." (Muhammed, 22-23) 

Uzviseni Allah obavjestava da ce vratiti u paganstvo onoga ko se okrene od 
ugovora datog Allahu, a to su serijatske obaveze i islamski propisi, kojirna se 
iabranjuje proiijevanje krvi i prekidanje rodbinskih veza, koje oznacava da se 
rodacima ne cini dobrocinstvo verbalno, prakticno i davanjem imetka. Zato je 
Vzvistni zabranio cinjenje nereda na Zemlji, opcenito, a prekidanje rodbinskih 
• eza posebno. 

Uzviseni Allah kaze: "Oni koji prekidaju ugovor sa Allahom nakon sto jc 
pot\rden i prekidaju ono sto je Allah naredio da se uspostavlja, cine nered na 
Zemlji. Njima pripada prokletstvo i ponizenje u najgoroj vatri." {Er-Ra'd, 25) 

U ovom ajetu opisano je stanje nesretnika i njihovo konacno ishodiste na 
shiretu, a to je Vatra, jer prekidaju ono sto je Allah naredio da se uspostavlja i 
:ine nered na Zemlji, za razliku od onoga sto ceka vjernike koji su se odlikovali 
: sobinama i postupcima kojirna je Allah zadovoljan. 

Uzviseni kaze: "Tvoj Gospodar naredio je da samo Njeg h a obozavate i da 
roditeljima dobro cinite. Kada jedno ili oboje od njih dozive starost kod tebe, ne 
reci im ni: 'Ufr Nernoj na njih podvikivati i lijepo im se obracaj. Budi ponizan 
prema njima i samilostan i reci: Gospodaru, smiluj im se, oni su mene, kad sam 
bio dijete, njegovali." (El-lsra, 23-24) 

Komentar* ovoga ajeta naveden je u Poglavlju o dobrocinstvu prema roditeljima 
i odriavanju rodbinskih veza. 



385 



Selimb/rdcl-Hilati 






336. Od Ebu Bekra Nufejla b. Harisa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Hocete li da vam kazem koji 
su najvedi veliki grijesi?' - ponovivsi pitanje tri puta. Rekli smo: 'Svakako, Allahov 
Poslanice.' On re£e: 'Pripisivati Allahu druga i biti neposlusan roditeljima.' Kako je 
bio naslonjen, ispravio se i zatim rekao: 'Uistinu, lazni govor i lazno svjedocenje; 
ponavljajuci to toliko da smo kazali: 'Kamo srece da je sutio.'" (Muttefekun ale|hi) 



Dokumentacija hadisa; 

NavodegaEl-Buhari (5/261), Fethul-Bari; Muslim (87). 

Iz hadisa seshvata: 

- Grijesi se razlikuju po svojoj velicini shodno stetama koje proizlaze iz njih. 

- Veliko zastrasivanje u pogledu nepokornosti roditeljima i laznog govora. 

- Ljubav ashaba prema Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, 
a iz toga se zakljucuje pohvalnost briznosti ucenika prema svome sejhu, ukoliko 
vidi da je uznemiren, £ njegova zelja da ne bude srdit. 

- Pohvalnost ponavljanja govora i oporuka tri puta kako bi bile shvacene. 

- Pohvalnost iskazivanja uznemirenosti i usplahirenosti onoga koji opominje u 
toku svoga obracanja i govora kako bi bio jos bolje shvacen i kako bi se odvratilo od 
postupaka koji su zabranjeni. Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
drzao govor, povisio bi glas, lice bi mu se zacrvenilo kao da je davao smjernice 
upozorenja vojsci. 

- Umrtvljenost prilikom dersova i vazova razlog je da se ljudi uspavaju 
i poigravaju. 

- U hadisu je dokaz da se grijesi dijele na velike i male. Znaj da se izbjegavanjem 
velikih potiru mali grijesi, kao sto Uzviseni kaze: "Ukoliko budete izbjegavali velike 
grijehe koji vam se zabram'uju, Mi cemo vam oprostiti mam'e lose postupke." 
(En-Nisa, 31) 

- Dozvoljenost da ucenjak pitanjem otpocne razgovor sa svojim ucenicima 
i sljedbenicima. 

337. Od Abdullaha b. Amra b. El-Asa, radijallahu anhu, prenosi se da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao; "Veliki grijesi su: pripisivanje 
Allahu druga, neposlusnost roditeljima, nepravedno ubistvo i lazna zakletva." 
(Prenosi El-Buhari) 



386 



RADOST POGLEDA KOMENTAli RTJADUS-SAUMNA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (11/555), Fethui-Bari. 

Iz hadisa seshvata: 

- Dodatno onome sto je prethodno receno, ovaj hadis zabranjuje nepravedno 
abistvo. 

- Velikih grijeha ima vise nego sto je ovdje spomenuto, rnedutim, pozicija 
je nalagala tako pa je u ovom hadisu spomenuo najteze, najstetnijle i najopasnije 
;rijehe. 

- Pojasnjenje da postoji vise zakletvi, a jedan od njih je i lazna zakletva koja 
oznacava lazno svjedocenje, te ispravna zakletva i nenamjerna zakletva (jeminul-lagv). 

338. Takoder, od Abdullaha b. Amra b. El-Asa prenosi se da je Allahov Poslanik, 

^ilallahu alejhi ve sellem, rekao: "Jedan od velikih grijeha jeste i da covjek vrijeda 

r.-oje roditelje." Prisutni upitase: "Allahov Poslanice, zar covjek moze vrijedati svoje 

roditelje?" Poslanik rece: "Da. Uvrijedi oca nekog covjeka, pa taj vrijeda njegovog oca, 

uvrijedi majku nekog covjeka, pa taj vrijeda njegovu majku." (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji se navodi: "Jedan od najvecih velikih grijeha jeste da covjek 
proklinje svoje roditelje." Prisutni su upitaii: "Allahov Poslanice, kako covjek moze 
Droklinjati svoje roditelje?" Poslanik rece: "Uvrijedi necijeg oca, pa taj uvrijedi 
-tegovog oca, pa ovaj njegovu majku, a onda i ovaj njegovu majku." 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/403), Fethul-Bari; Muslim (90). 

Iz hadisa seshvata: 

- Zabrana vrijedanja roditelja i pojasnjenje velicine roditeljskog prava. 

- U nepokornost roditeljima spada da budu izlozeni vrijedanju i ponizavanju, 
pa makar i indirektno. 

- Hadis je dokaz serijatskog pravila odbijanja stete koje ima prednost nad 
Mtvarivanjem koristi. Pravilo preventive je velika postavka u vjeri, a njegovo 
zapostavljanje vodi ka neredu na Zemlji. 

- U sprovodenju preventivnih mjera i ostvarivanju koristi postupa se prema 
::eovladavajucem uvjerenju, jer onaj kome je otac verbalno povrijeden moze 



387 



Sctinib.kld-HilaU 



uvrijediti oca onoga ko je njegovog oca uvrijedio, a postoji mogucnost i da nece. 
Medutim, u vecini slucajeva desava se da ce mu odgovoriti na isti nacin, jer je to 
trenutak slabosti i nesmotrenosti, te prilika u kojoj sejtan se dokopa covjeka, osim 
onoga kome se Allah smiluje. 

- Onaj ko bude posrednik u nekome djelu isti je kao i onaj koji ga cini, biio da 
se radi o dobru ili zlu. 

- Dozvoljenost da ucenik revidira kod svoga ucitelja ono sto je rekao i sto mu 
se cini problematicnim. 



339. Od Ebu Muhammeda Dzubejra b. Mut'ima, radijallahu anhu, prenosi se 
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "U Dzennet nece uci onaj 
koji prekida." Sufjan u svojoj predaji kaze; "Misli na onoga ko prekida rodbinske 
veze." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/415) - Fethul-Bari; Muslim (2556). 

Iz hadisa se shvata: 

- Veliko upozorenje na prekidanje rodbinskih veza i da je to razlog za ogromnu 
patnju koja primarno stoji kao zapreka izmedu covjeka i ulaska u Dzennet. 

- Ko smatra dozvoljenim prekidanje rodbinskih veza, poznavajuci zabranu tog 
postupka, nikada nece uci u Dzennet, 

340. Od Ebu Isaa el-Mugire b. Su'be, radijallahu anhu, prenosi se da je 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah vam je zabranio: neposlusnost 
majkama, uskracivanje onoga sto je duznost dati, trazenje onoga sto nije nase, 
zakopavan|e zive zenske djece, a prezire kod vas rekla-kazala, mnogo zapitkivanje 
i upropastavanje imetka," (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (3/340), Fethul-Bari; Muslim (1715, 12). 

Iz hadisa se shvata: 

- Zabrana neposlusnosti majkama, a takoder i ocevima. Ovdje je posebno 
spomenuo majke zbog njihove slabosti i ovisnosti o txxdoj brizi, i takoder sto se 
dobrocinstvu prema njima daje prednost u odnosu na dobrocinstvo prema ocevima. 

- Zabrana uskracivanja prava Allahovim robovima. 

388 






RADOST POGLEDA KOMENTAR RJ/AOUS-SAL/HINA 



- Zabrana uzimanja onoga na sto covjek nema pravo. 

- Zabrana rasprave, sporenja i pitanja od kojih nema koristi, niti kao posljedica 
vih dolazi dobro ili otklanjanje stete. 

- Zabrana rasipnistva i upropastavanja imetka. 

- Ovaj hadis treba svrstati medu hadise na kojima se zasniva islam tako da 
: .ide osnovica svih propisa, jer ukazuje na nepovredivost covjekovih elementarnih 
: ' -va, a to su: vjera, zivot, imetak, razum i cast. 

Cuvanje vjere i razuma postize se nepostavljanjem mnostva bespotrebnih 
r.tanja i neustrajavanjem u onome za cime nema potrebe, jer se time otvaraju vrata 
sumnji, a onaj ko bude ustrajavao u ovome, mnogo ce mijenjati svoja misljenja 

- izlagati svoju vjeru smutnji. Ocuvanje zivota oznacava zabranu nepravednog 
-bistva, a primjer za to je zakopavanje zive ienske djece, sto je bila praksa 

- dzahilijjetskom dobu. 

Cuvanje casti oznacava postivanje roditeljskih prava, dobrocinstvo prema 

- :ma i zabranu i direktnog i indirektnog uznemiravanja rijecima ili djelirna. 

Cuvanje imetka oznacava zabranu njegovog rasipanja i trosenja u svrhe koje 
zisu dozvoljene serijatom. 

Dakle, prethodno sam naveo sve ono u pogledu cega mi je Allah dao shvatanje 
Njegove Knjige i sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 

- vremenima razmisljanja i pomnog pracenja znacenja serijatskih tekstova, 
zi Mjemu i pripada zahvala. 

O ovom poglavlju postoje hadisi koji su navedeni u prethodnom poglavlju, 
xao sto je hadis: "Ja prekidam vezu sa onim ko je s tobom prekirie." 

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 315. 

Kao i hadis: "Ko me bude prekidao, i Allah ce sa njim prekinuti veze" 

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 323. 



389 



Seiim b. Ud-HUali 



Poglavlje cetrdeset drugo 

VRIJEDNOST DOBROCINSTVA PREiM A PRI)ATELJIMA 

RODITELJA, RODBINI, SUPRUZI I OSTALIM A PREMA KOJIMA 

SE PREPORUCUJE POSEBNA POCAST 

U potpunost dobrocinstva prema roditeljima spada i odrzavanje veza sa njihovim 
prijateljima, jer to unosi radost u njihove duse, jer oni na svoje dijete, koje predstavlja 
najbolje sto su stekli, gledaju tako da njegovo dobro i dobrocinstvo prelaze na njihove 
prijatelje i srodstvo cije se veze odrzavaju samo putem njih dvoje. Onaj ko zasadi 
dobro, bit ce obradovan kada vidi ljude oko sebe kako ubiru korisne plodove. Takav 
je zasadio usjev i pozeo korist, te vidio da dobro obuhvata sve Ijude. 

Prema ovome pravilu treba gledati i na odnos prema rodbini, supruzi i ostalima 
kojima je pohvalno ukazati pocast, kao sto su starac, prijatelj, komsija i pravedni voda. 

341. Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "U najvece dobrocinstvo spada da covjek odrzava 
vezu sa prijateljima svoga oca." 

342. Od Abdullaha b. Dinara, a on od Abdullaha b. Omera, radijallahu 
anhuma, prenosi se da ga je neki beduin susreo na putu prema Mekki. Abdullah 
b. Omer ga je poselamio, dopustio mu da uzjase magarca kojeg je i on jahao, 
i dao mu je turban koji je imao na svojoj glavi. Ibn Dinar je rekao: "Rekli smo mu: 
Allah te popravio, to su beduini koji su zadovoljni sa mizernim.' Abdullah b. Omer 
rece: 'Otac ovoga covjeka bio je bliski prijatelj Omera b. Hattaba, radijallahu anhu, 
a ja sam cuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Najvece 
dobrocinstvo je da covjek odrzava veze sa prijateljima svoga oca'" 

U drugoj predaji od Ibn Dinara, a on od Ibn Omera, prenosi se da, kada bi Ibn 
Omer krenuo iz Mekke, vodio bi jednog magarca na kome bi se odmarao kada bi 
mu dosadilo jahanje deve, a imao je i turban koji je vezao oko glave. Dok je jednog 
dana tako bio na torn magarcu, pored njega prode neki beduin, a Ibn Omer ga upita: 
"Zar ti nisi taj, sin tog?" Beduin rece: "Svakako." Tada mu je Ibn Omer dao magarca i 
rekao: "Uzjasi ga" a dao mu je i turban rekavsi: "Njime omotaj svoju glavu." Vidjevsi 
to, neki Ibn Omerovi prijatelji mu rekose: "Allah ti oprostio, dao si ovom beduinu 
svog magarca na kojem si odmarao i svoj turban kojim si vezivao svoju glavu: 
Ibn Omer rece: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako 

390 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALiHINA 



sovori: V najvete dobrocinstvo spada da covjek odrzava veze sa prijateljima svoga 
oca nakon sto on umre,' Njegov otac bio je Omerov, radijallahu anhu, prijatelj." 
Sve ove predaje navodi Muslim) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2552, 12 i 13). 

Iz hadisa seshvata: 

- U dobrocinstvo prema roditeljima ubraja se da Covjek odrzava veze sa 
niihovim prijateljima nakon njihove smrti, pa makar i u manjoj mjeri, posjetom ill 
~iepom rijecju. 

- Poducavanje adabima dove u njihovim rijecima: "Allah ti oprostio" L "Allah te 
popravio". 

- U potpuno dobrocinstvo i odrzavanje veza spada trosenje na prijatelje roditelja 
:<oje su oni voljeli, a naro£ito iz imetka koji je covjeku posebno drag. 

- Izuzetna vrijednosti Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, koja se ogledala 
a velikoj odanosti i ljubavi prema njegovom ocu, odrzavanju veza sa ocevim 
Drijateljima poslije njegove smrti, prakticiranje sunneta Allahovog Poslanika, 
rallallahu alejhi ve sellem, trosenje iz svog halal imetka i davanje prednosti drugima 
r.ad sobom... Uistinu su vrijednosti i odlike ispravnih prethodnika mnogobrojne. 
Molimo Allaha da nas ucini od onih koji se povode za njima u rijecima, djelima 
i ponasanju. 

- Ibn Omerovi prijatelji opisali su beduine kao ljude zadovoljne oskudnim 
nacinom zivota, sto je dokaz da covjek potpada pod utjecaj okoline u kojoj zivi, 
ri. beduini su siromasni, pa su zato zadovoljni oskudnim nacinom zivota. 

343. Od Ebu Usejda Malika b. Rebiea es-Saidijia, radijallahu anhu, prenosi se 
da je rekao: "jedne prilike dok smo sjedili kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi 
ve sellem, dosao mu je jedan covjek iz plemena Benu Seleme i rekao: Allahov 
Poslanice, da li mogu uciniti ikakvo dobrocinstvo svojim roditeljima nakon njihove 
smrti?' Poslanik rece: 'Da, mozes uputiti dovu za njih, traziti oprosta za njih, 
;spuniti njihovo obecanje, odrzavati veze sa njihovom rodbinom i ukazivati pocast 
njihovim prijateljima"' (Prenosi Ebu Davud) 



391 



Seiim b. Itfel-HiM 



Dokumentacija hadisa: 

Hadis je slab, a navodi ga El-Buhari u "El-Edebul-mufred" (35); Ebu Davud 
(5142); lbn Madze (3664); Ahmed (3/497- 498); Ibn Hibban (418), te drugi od 
Abdur-Rahmana b. Sutejmana, a on od Usejda b. Alijja b. Ubejda es-Saidija, a on 
od svoga oca. 

Kazem: Lanac prenosilaca ovog hadisa je slab zbog anonimne biografije Aiije 
b. Ubejda es-Saidija, a ostali prenosioci su povjerljivi. 

Iz hadisa seshvata; 

- lskoristiti priliku dok su roditelji zivi da im se cini dobrocinstvo. 

- U dobrocinstvo prema roditeljima ubraja se: 

a) upucivanje dove za njih; 

b) trazenje oprosta za njih. 

- Paznja prema stvarima koje se ticu roditelja u toku njihovog zivota i nakon 
smrti. U toku njihovog zivota to se ostvaruje brigom o njima, a poslije smrti: 

a) sprovodenjem njihove serijatom utemeljene oporuke; 

b) odrzavanjem veza sa njihovom rodbinom; 

c) ukazivanjem pocasti njihovim prijateljima. 

- Ako se roditelji budu trudili u lijepom odgoju svoje djece, to ce im se 
vratiti dobrim jos u toku zivota, a i nakon njihove smrti. U toku zivota vraca se 
dobrocinstvom, a poslije smrti upucenom dovom. Dova djeteta za roditelje je 
primljena, kao sto kaze Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji 
prenosi Muslim: "... ili dobro dijete koje upucuje dovu za njega." 

- Cvrsta predanost ashaba kontinuiranom cinjenju dobra. 

- Potrebno je prenijeti steceno znanje drugima. 

- Ko ne bude znao odredeni propis, potrebno je da pita one koji znaju. 

- Ibadeti su utemeljeni iskljucivo na argumentima koji govore o njima, stoga 
ih je neophodno prakticirati onako kako ih je Allah, azze ve dzefle, propisao jezikom 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

344. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Nisam bila ljubomorna ni 
na jednu Vjerovjesnikovu zenu kao sto sam bila ljubomorna na Hatidzu, radijallahu 
anha, iako je nikada nisam vidjela. Poslanik ju je cesto spominjao, a nekada 
bi znao zaklati ovcu, a zatim je isjeci na komade i poslati Hatidzinim prijateljicama. 



392 



RADOST POGLKDA KOMENTAR R1JADUS-SAUHMA 



Znala sam mu red: 'Kao da na dunjaluku nije bilo druge zene osim Hatidze?', 
a on bi odgovorio: 'Ona je imala posebne pohvalne odlike i s njom sam imao djecu."' 
Muttefekun alejhi) 

U dmgoj predaji stoji: "Kada bi zaklao ovcu, njenim prijateljicama davao bi 
onoliko koliko bi im bilo dovoljno." 

U sljedecoj predaji stoji: "Kada bi zaklao ovcu, govorio bi: 'Posaljite je Hatidzinim 

" . !•• Ill 

prijateljicama. 

U sljedecoj predaji navodi se da je rekla: "Haletu bintu Huvejlid, Hatidzina 
sestra, zatrazila je dozvolu za ulazak kod Allahovog Poslanika, salLallahu alejhi ve 
sellem, pa je u njenom glasu prepoznao Hatidzin glas i veoma se obradovao tome, 
:e je rekao: 'Gospodaru moj, neka ovo bude Haletu bintu Huvejlid!'" 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (7/133), Fethul-Bari; Muslim (24-35, 56). 

Druga predaja kod El-Buharija (7/133 i 10/435), Fethul-Bari; Muslim (2435). 

Treca je kod El-Buharija (7/133), Fethul-Bari; Muslim (2435, 75) 

Cetvrta predaja je kod Muslima (2437). 

Iz hadisa seshvata: 

- Vrijednosti majke vjernika Hatidze bintu Huvejlid koja je povjerovala 
Allahovom Poslaniku, sallaUahu alejhi ve sellem, pomogla ga svojim imetkom, 
podsticala ga na cvrstinu i bila jedan od prvijenaca koji su prednjacili po dobru. 

- Lijepo prisjecanje Allahovog Poslanika, sallaUahu alejhi ve sellem, na njegovu 
prvu suprugu koja ga je pomagala i podrzavala. 

- U lijepe odlike dobre zene spada da bude omiljena i rotkinja. Zato je Allahov 
Poslanik, sallaUahu alejhi ve sellem, naredio zenidbu s takvima. 

- Potvrda pozitivne ljubomore koja se ne smatra pokudenom kod vrijednih 
zena, $to je bio slucaj sa Aisom, radijallahu anha, na koju su bile ljubomorne 
Vjerovjesnikove, sallaUahu alejhi ve sellem, zene, a ona je bila ljubomorna na 
Hatidzu, radijallahu anha. 

- Mnogo spominjanje ukazuje na veliku ljubav, pa je zato znak onih koji vole 
Allaha, Gospodara svjetova, da Ga oni, i muskarci i zene, mnogo spominju. 

- Obaveza je muslimanu da cuva dogovor sa svojom suprugom i prijateljima 
i bliskirn saradnicima, te da postuje svoje prijatelje dok su zivi, ali i nakon njihove 
smrti, tako sto ce ih se prisjecati i govoriti o njihovim dobrih osobinama koje su 
:maii i ukazivati pocast onima koji su ih poznavali. 

393 



Setimb. Idcl-Hitali 



345. Od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Krenuo sam 
na put sa Dzerirom b. Abdullahom el-Bedzelijem, pa on poce da me sluzi, te mu ja 
rekoh: 'Nemoj to vise ciniti.' Na to im on rece: 'Kada sam vidio kako ensarije lijepo 
postupaju sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, zakleo sam se da se 
ne£u ni sa kim od njih druziti a da ga necu sluziti.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentadja hadisa: 

Mavode ga El-Buhari (6/83), Fethul-Bari; Muslim (2513), a tekst hadisa je njegov. 

Iz hadisa se shvata; 

- Skromnost i vrijednost ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

- Iskazivanje pocasti prema onome ko je lijepo postupao sa Allahovim 
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa makar bio mladi. 

- Postivanje i iskazivanje pocasti starijem. 

- Vrijednosti, prednjacenje i sluzenje ensarija Allahovom Poslaniku, sallallahu 
alejhi ve sellem. 



Poglavlje cetrdeset trece 

UKAZIVANJE POSEBNE POCASTI POROD1CI ALLAHOVOG 
POSLANIKA 1 POJASNJENJE NJIHOVE VRIJEDNOSTI 

Pod ehlul-bejtom (ukucanima) misli se na one koji se na vjerodostojan nacin 
rodoslovom vezu za pleme Benu Hasim i Abdul-Muttalib, bili oni muskarci ili 
zene, i koji su vjerovali u Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i na tome 
umrli. 

U Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ukucane ubrajaju se njegove 
supruge, majke vjernika, radijallahu anhume. Neki ucenjaci smatraju da se pod 
Muhammedovom porodicom smatraju bogobojazni ucenjaci iz njegovog ummeta, 
a to je tvrdnja kojoj se ne daje prednost prilikom koristenja termina ehlul-bejt ili 
Alu Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. 

Uzviseni Allah kaze: "Allah samo zeli da od vas otkloni prljavstinu, porodico 
Poslanikova, i u potpunosti vas ocisti." (El-Ahzab, 33) 



394 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHfNA 



Ovo je jasni dokaz koji govori o ulasku Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, 
mpruga u ehlul-bejt, jer su one povod objave ovog ajeta, a povod objave je sadrzan 
- ovom ajetu, prema konsenzusu ucenjaka - ili se pojedinacno, prema jednom 
nisljenju, odnosi na njih, ili na druge sa njima, prema ispravnom misljenju. 

Uzviseni Allah kaze: "A onaj ko velica Allahova znamenja, to je znak 
bogobojaznosti srca." (El-Hadzdz, 32) 

Tumacenje ovog ajeta navedeno je u Poglavlju o velicanju Allahovih svetinja. 

346. Od Jezida b. Hajjana prenosi se da je rekao: "Jednog dana smo ja, Husajn 
d. Sebre i Amr b. Muslim otisli Zejdu b. Erkamu, radijallahu anhu. Nakon sto 
smo sjeli kod njega, Husajn nam je rekao: 'Zejde, ti si postigao mnogo dobra. 
Vidio si AUahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sluSao njegov govor, isao 
i pohode sa njim i klanjao za njim. Zejde, zaista si mnogo hajra dozivio. ispricaj 
-am nesto sto si cuo od AUahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.' On tada 
:ece: 'Braticu, tako mi Allaha, vec sam ostario, davno je to bilo, a ponesto sam 
. zaboravio od onoga sto sam cuo od AUahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 
>toga, prihvatite ono sto kazem, a ne pitajte me za ono sto presutim.' Zatim rece: 
'-ednoga dana Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao je i odrzao nam 
govor — na izvoru izmedu Mekke i Medine koji se zove Humm. Zahvalio je Allahu 
. pohvalio Ga, govorio i opominjaOj a zatim rekao: 'O ljudi, zaista sam ja samo 
:ovjek, uskoro ce doci izaslanik moga Gospodara pa cu mu se odazvati, a vama 
ostavljam dva velika emaneta: prvi je Allahova Knjiga u kojoj su uputa i svjetlo, te je 
Cvrsto prihvatite Aliahove Knjige i drzite se nje.' Pa je govorio o Kur'anu i nuznosti 
3>rimjene u zivotu, a zatim je rekao: 'I moj ehlul-bejt, Allahom vas opominjem za 
svoj ehlul-bejt, Allahom vas opominjem za svoj ehlul-bejt' Husajn mu rece: 'Zejde, 
a ko su njegov ehlul-bejt (ukucani)? Zar njegove supruge nisu ehlul-bejt?' Zejd 
odgovori: 'Njegove supruge su njegov ehlul-bejt ali u ehlul-bejt spadaju oni kojima 

e zabranjeno primati sadaku poslije njegove smrti.' Husajn upita: 'A ko su oni?' 'Oni 
su AHjina, Akilova, Dzaferova i Abbasova porodica', odgovori on. Husajn upita: 

Svima njima je zabranjena sadaka?' 'Da' odgovori on." (Prenosi Muslim) 

U drugoj predaji navodi se: "Uistinu, ja vam ostavljam dva velika emaneta: 

edan od njih je Allahova Knjiga koja je Allahovo uze, pa ko je bude slijedio, bit ce 
na Pravorn putu, a ko je ostavi, bit ce u zabludi." 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2408), a druga predaja takoder je kod njega (2408, 37). 
Obavezno pogledaj moju knjigu "Medzemu'l bahrejn fi tahridzi ehadisi 
=el-vahjejn" jer u njoj ima dodatnih navoda i pojasnjenja. 

395 



SvJbnh. IdelWkh 



Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost iznosenja pohvale o ucenome sa odgovarajucim epitetirna, 
te upucivanje dove za njega prije trazenja znanja od njega. Zato nije pohvamo 
laskanje osim prilikom trazenja znanja. 

- Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, imaju vrijednosti 
i dobro. 

- Dozvoljeno je ucenjaku da se pred onima koji ga slusaju - prije nego sto pocne 
svoje izlaganje na odredenu temu - opravda za gresku ili propust koji eventualno 
moze pociniti. 

- U poznoj starosti covjek je sklon zaboravu i slabosti mernorije. 

- Ucenjak treba da govori samo o onome sto dobro poznaje i nije mu dozvoljeno 
da govori o onome sto ne zna. 

- Tragaiac za znanjem nece pricinjavati neugodntosti svome ucitelju niti ce ga 
zaduzivati onim na sto ne moze odgovoriti kada vidi da se uciteij zadovoljio onim 
sto je rekao. 

- Pohvalnost da uceni iskoristi odgovarajuca vremena kako bi razgovarao sa 
svojim prijateljima i podsjecao ih na dobro. 

- Obaveza je ucenom da preporuci svojirn sljedbenicima ono sto ce im koristiti 
posiije njegove smrti. 

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je covjek kojem ce doci smrt kao 
sto dolazi i drugirn ljudima: "Ti ccs umrijeti^ a i oni ce umrijeti.*' (Ez-Zumer, 30) 

- Obaveznost pridrzavanja za Allahovu Knjigu, jer je ona Allahovo cvrsto uze 
i pravi put. Ko je bude slijedio, bit de upucen, a ako je ostavi, bit ce u zabludi. 

- Oporuka lijepog ophodenja prema Vjerovjesnikovoj, sallallahu alejhi ve 
sellem, porodici, ukucanirna, i preporuka posebne paznje prema njima. 

- Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, supruge spadaju u ehlul-bejt 

- Ehlul-bejtu je zabranjeno primati sadaku, ali im je dozvoljena petina 
ratnog plijena, 

347. Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, a on od Ebu Bekra es-Siddika, prenosi 
se da je rekao: "Postujte Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, tako sto cete 
postovati njegov ehlul-bejt." (Prenosi EI-Buhari) 



Dokumcntacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (7/78), Fethul-Bari. 

396 



RADOST POGLEDA KOMENTAR fUJADUSSAUHINA 



Iz hadisa se shvata: 

- Respekt prema Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, ukucanima i porodici, 
iskazivanje pocasti i privrzenosti. 

- Ashabi, radijallahu anhum, poznavali su prava ehlul-bejta, a ova prava 
posebno su poznavala dva velikana Ebu Bekr i Omer, radijallahu anhuma. 



Poglavljc cctrdeset cetvrto 

POSTOVANJE I UVAZAVANJE UtENJAKA I VELIKANA 
I DAVANJE PREDNOSTI NJIMA U SVEMU 

Potrebno je uvazavati ucene, nosioce Kur 'ana i sunneta koji slijede ispravne 
prethodnike u pogledu shvatanja, uvjerenja, ponasanja, ibadeta, za razliku od 
sljedbenika strasti i novotarija. Takoder, potrebno je postivati starije i osijedjele u 
islamu, kao i plemenite, moraine i hrabre koji su uzor drugima u svojim postupcima 
i moralnim vrlinama. Receno je: "Vrijednost uglednih poznaje samo onaj ko je i 
samvrijedan." 

Uzviseni Allah kaze: "Reci: Jesu Li isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Uistinu, 
pouku uzimaju samo oni koji pameti imaju." (Ez-Zummer, 9) 

Uzviseni Allah obavjestava Svoje robove da kod Njega nisu na istom stepenu 
oni koji postupaju po stecenorn znanju, ciji su postupci u saglasnosti sa Kur'anom 
i sunnetom, i oni koji nemaju znanja i ne trude se da ga stjecu zbog svog nemara, 
potcjenjivanja i udaljavanja od vjere. 

Ovakvo razlikovanje na najbolji nacin potvrduje vrijednost znanja i ukazuje na 
stepen koji kod Allaha imaju uceni. Odredena stvar spoznaje se samo ukoliko se 
spozna njoj suprotna i na osnovu te suprotnosti pravi se razlika izmedu stvari. 

Razliku izmedu znanja i neznama uvida samo onaj koji ima pameti, shvatanja 
i prosvijecenosti. 

348. Od Ebu Mes'uda Ukbe b. Amra el-Bedrija el-Ensarija, radijallahu anhu, 
prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Neka 
ijude u namazu predvodi onaj koji zna najvise Kur'ana napamet, a ako po ucenju 
budu jednaki, onda najuceniji u hadisu, a ako i u hadisu budu jednaki, onda onaj koji 
je prije hidzru ucinio, a ako hidzru budu zajedno ucinili, onda onaj koji je najstariji 



397 



Selmib.Idcl-HUah 



po godinama. Neka covjek niposto ne staje pred dzemat u necijoj kuci i neka ne 
sjeda na posebno mjesto izuzev nakon dozvole domacina. w (Prenosi Muslim) 

U drugoj Muslimovoj predaji se navodi; "A onda onaj ko je prije prihvatio 
islam", urnjesto onoga ko je najstariji, 

U sljedecoj predaji stoji: "Ljude predvodi u namazu onaj ko najbolje uci 
Allahovu Knjigu i koji je prije poceo uciti Kur'an, a ako u ucenju budu jednaki, 
onda ih predvodi onaj ko je prije ucinio hidzru, a ako budu jednaki u hidzri, neka 
ih predvodi najstariji po godinama." 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (673). 

Druga predaja kod Muslima (673, 291). 

Iz hadis se shvata: 

- Davanje prednosti ucenijem prilikom predvodenja namaza: najucenijem 
u Allahovoj Knjizi i onome ko je najbolje uci, zatim najboljem poznavaocu sunneta, 
zatim onome ko je prvi ucinio hidzru i prihvatio islam, a zatim najstarijem 
po godinama. 

Ovo je vjerovjesnicko praviio po pitanju onoga ko ima prednost da predvodi 
namaz, a misljenja u vezi s onim ko ima prednost da predvodi namaz, a koja se 
navode u mezhebskim knjigama i racionalnim analogijama, poput knjiga "Meraki 
et-felah" kao sto su: "vece glave, manjeg spolovila, ljepsa mu zena..." spadaju 
u neistine koje islamski fikh u potpunosti odbacuje. 

- Najvrednija nauka je nauka o Allahovoj Knjizi, koja se stjece ucenjem, 
podu^avanjem drugih t memorisanjem. 

- Iz nauke o Allahovoj Knjizi grana se nauka o vjerovjesnickom sunnetu 
u smislu izucavanja prenosilaca, tekstova hadisa i pridavanja paznje ovoj nauci. 

- Prednjacenje u prihvatanju islama uzima se u obzir. 

- Nadredeni, domacin, poslodavac, imam u mesdzidu imaju prednost 
u imametu od drugih, ako su uceniji, ukoliko se drugoj osobi ne dadne prednost 
da predvodi namaz. 

- Onaj ko je sjedio na nekom mjestu ima najvece pravo na njega. 

- Nije ispravno da zena predvodi muskarce, jer se termin "ljudi" (ar. kavm) 
odnosi na muskarce, a ne za zene: "O vi koji vjerujete, neka se muskarci ne izruguju 
drugim muskarcima, jer su oni mozda bolji od njih, a ni zene zenama jer su one 
mozda bolje od njih." (El-Hudzurat, 1 19) 



398 



RADOST POGLEDA KQMENTAR R1JADUS-SAUHINA 



349. Takoder, od Ukbe b. Amra prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, 
sailaUahu alejhi ve sellem, doticao bi svojim rukama nasa ramena prije namaza 
. govorio: 'Uravnajte se i nemojte se razilaziti, pa da se razidu vasa srca. Neka iza 
rr.ene budu punoljetni i razumni, a zatim sljedeci, a zatim sljedeci.'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (432). 

Iz hadisa seshvata: 

- Obaveza poravnavanja saffova, popunjavanja praznina i zbijanja ramena 
stopala u narnazu. 

- Potrebno je da imam revnosno pregleda saffove klanjaca prije nego sto stupi 
u namaz. 

- Razilazenje i sporenje uzrok su kvarenja srca. 

- Vanjstina ostavlja traga na formiranje nutrine. 

- Daje se prednost boljima da stanu u prve saffove, a pod njima se misli na 
jcene i punoljetne. 

- Potrebno je da uceni i punoljetni stanu odmah iza imama kako bi ga podsjetili 
iko nesto propusti, ili da stupe na njegovo mjesto ukoliko to bude zahtijevalo stanje 
li iznenadni dogadaj. 

350. Od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se daje rekao: "Rekao 
e Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Neka iza mene u narnazu budu 
punoljetni i pametni, a zatim oni koji dolaze sljedeci' i to je ponovio tri puta. 
Cuvajte se pijacnih prepirki.*" 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (432, 123). 

Iz hadisa seshvata: 

- Zabrana klanjacima da unose smutnje u dzamiju, npr. razmirice, rasprave, 
podizanje glasova, jer to umanjuje skrusenost. 

- Dzamije imaju svoju svetost pa zato nije dozvoljeno kupovati, prodavati, 
objavljivati izgubljenu stvar, ili recitovati poeziju unutar dzamije. 



399 



Setimb.Met-HilMi 



- Obaveznost razdvajanja saffbva klanjaca, tako da se odvoje saffovi 
muskaraca od zena i nije dozvoljeno da budu pomijesani kao sto se mijesaju 
ljudi na pijacama i trgovima. 

351. Od Ebu Jahjaa, a receno je dajeon i Ebu Muhammed, Sehla b. Ebu Hasme 
el-Ensarija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Abdullah b. Sehl i Muhajjis 
b. Mes'ud dosli su na Hajber, ali je on vec bio osvojen, a sa njegovim stanovnicima 
sklopljen dogovor, pa su se njih dvojica razisli. Muhajjis je otisao do Abdullaha 
b. Sehla koji je ubijen lezao u krvi, pa ga je ukopao, a zatim je otisao u Medinu, 
pa su Abdur- Rahman b. Sehl, Muhajjis i Huvejjis, dva Mes'udova sina, otisli 
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem. Abdur-Rahman je poceo govoriti, a bio 
je najmladi po godinama, pa je Poslanik rekao: 'Neka govori stariji, neka govori 
stariji.' Abdur-Rahman je usutio, pa su Muhajjis i Huvejjis uzeli rijec. Poslanik je 
rekao: 'Hocete li se zakleti i uzeti pravo od vaseg ubice?' Potom je spornenuo hadis 
u potpunosti." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Mavode ga El-Buhari (6/275), Fethul-Bari; Muslim (1669, 6). 

[z hadisa se shvata: 

- Dozvoljenost primirja sa neprijateljem radi nuzde, jer je za islam bolji 
sporazurn. Medutim, ukoliko je islam superioran nad nevjerstvom i ne ocituje se 
korist sporazuma, onda se njemu ne smije pristupiti. 

- Muslimanima pojedincima nije dozvoljeno da prema neprijateljima postupaju 
shodno svome nahodenju i bez dozvole, saglasnosti imama, ukoliko se posljedica 
toga vraca na sve muslimane. 

- Davanje prednosti starijem u obracanjima. 

- Zakletva pri procesu zaklinjanja "el-kasame" nasljednicima ubijenog. 

- Pod zaklinjanjem "el-kasame" podrazurnijeva se pedeset zakletvi koje se 
raspodijele na nasljednike ubijenog kada tvrde da ga je neko ubio ili onorne ko 
protiv njih podize optuzbu ukoliko oni negiraju. 

352. OdDzabira, radijallahu anhu, prenosi se da jeVjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, poslije Bitke na Uhudu, stavljao u kabur po dvojicu ubijenih muslimana, 
pitajuci: "Koji je od njih dvojice znao vise Kur'ana napamet?" Kada bi pokazali na 
jednog, njega bi prvog stavio u kabur (lahd), (Prenosi El-Buhari) 



400 



BADOST POGI.F-DA KQMENTAR RtJADUS-SAUHINA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (3/211), Fethul-Bari. 

JVlanje poznate rijeci: 

"Lahd" - udubljenje na strani kabura prema Kibli u koje se stavlja mejjit. 

Iz hadisa se .shvata: 

- Dozvoljeno je prilikom ukopa u kabure napraviti udubljenje na sredini, 
a i sa strane, kako je bila praksa u doba Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
ali je udubljenje sa strane bolje, jer se potvrdeno prenosi od Enesa, radijallahu 
anhu, u hadisu koji je hasen, a navode ga Ahmed i Ibn Madze da je rekao: "Kada 
ie Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio, u Medini je bio covjek koji je 
kopao kabure sa udubljenjima sa strane, a drugi sa udubljenjima na sredini. Ashabi 
su rekli su: Trazit cemo rjesenje od naseg Gospodara i pozvat cemo njih dvojicu, 
pa koji prvi od njih dode, prepustit cemo mu kopanje kabura.' Zatim su pozvali 
njih dvojicu, pa je prvi dosao onaj koji je pravio udubljenje sa strane, pa je tako 
i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ukopan." 

- Dozvoljenost ukopavanja dvojice ili trojice Ij udi u j edan kabur ako to zahtij eva 
trenutna situacija. 

- Davanje prednosti ucenim i uglednim, i u toku njihovog zivota i nakon smrti. 

353. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Sanjao sam da cistim zube misvakom, kada mi pridose dva 
covjeka, jedan je bio stariji od drugoga. Dao sam misvak rnladern, pa mi je receno: 
Dadni ga starijeiru pa sam ga dao starijem od njih dvojice." (Prenosi Muslim sa 
potpunim lancem prenosilaca, a El-Buhari bez lanca prenosilaca) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (1/356), Fethul-Bari kao mualkh Muslim (2271). 

Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost upotrebe misvaka, jer je to pritvrdeni vjerovjesnicki sunnet. 
Misvak cisti usta, predstavlja zadovoljsrvo Gospodara, posebno prilikom abdesta, 
namaza i ucenja Kur'ana. 



401 



Sdtoth McNUIati 



- Davanje prednosti starijem iskljucivo u misvaku i govoru, bili ljudi poredani 
u red ili ne, dok se u ostalim stvarima daje pravo zdesna na lijevo. 

- Dozvoljeno je koristiti tudi misvak, uz dozvolu vlasnika. 

- Vjerovjesnikovi snovi su istina, jer su nepogrjesiva objava. Zato Poslanikovi, 
sallallahu alejhi ve sellem, snovi ulaze u zakonodavstvo. 

- Dozvoljenost idztihada Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern, 
ali mu se ne potvrduje greska, vec direktno biva ispravljen. 

354. Od Ebu Musaa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "U velicanje Allaha spada i postovanje starog 
(sijedog) rnuslimana, hafiza Kur'ana, koji ne pretjeruje u trazenju skrivenih propisa 
u njemu, kako bi ih strogo prirnijenio, niti je od onth koji rijetko Kur'an uce i slabo 
se po njemu vladaju, kao i postovanje pravednog vladara." (Hadis je hasen, a prenosi 
ga Ebu Davud) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je hasen, a navodi ga Ebu Davud (4843) sa dobrim senedom, kao sto kazu 
dva hadiska eksperta El- Iraki i Ibn Hadzer. 

Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost ukazivanja pocasti osijedjelom muslimanu u islamu, te postivanja 
starijih na mjestima okupljanja, priznavajuci njihovu vrijednost i prednost. Dakle, 
pohvalno je biti brizan i saosjecajan prema starima, prema pravednom imamu, 
prema ucacu Kur'ana koji ga shvata, primjenjuje njegove propise u svom zivotu 
i ne prelazi njegove granice, uci ga i danju i nocu. 

- Pretjerivanje u vjeri je propast u cijern se okrilju prekidaju dobra djela. 

- Nemar prema Kur'anu je grijeh za koji se treba pokajati. 

- Ailahova vjera je sredina izmedu pretjerivanja i nemara. 

- Onome ko ukazuje pocast Allahovim dobrim robovima, nadajudi se nagradi 
od Allaha, takav postupak daje ugled i strahopostovanje. 

355. Od Amra b. Suajba, a on od svoga oca, a on od svoga oca, radijallahu anhurn, 
prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Nije 
od nas onaj koji nije milostiv prema nasim mladima i koji ne postuje nase starije." 
(Hadis je sahih, a prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi koji kaze da je hasen-sahih) 



402 



RADOST POGLEDA KOMEMTaR RIJADUS-SALMINa 



Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih, a navodi ga El-Buhari u "El-Edebul-mufred" (354); Ebu Davud 
(4943); Et-Tirmizi (1920); Ahmed (2/185 i 207) sa razlicitim lancima prenosilaca od 
Amrova djeda, a predaja je ispravna. 

O ovoj tematici takoder se prenosi predaja od Enesa, Ibn Abbasa, Ubade 
b. Es-Samita, Ebu Hurejre, Ebu Umame, Vaila b. El-Eska, Dzabira b. Abdullaha, 
radijallahu anhum. 

Manje poznate rijeci: 

Et-Tirmizi kaze: "Meki ucenjaci kazu: "Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve 
sellem, rijeci 'nije od nasi znace: Nije od naseg obicaja, ili nije od naseg ponasanja.'" 

Alijj b. El-Medini rekao je: "Rekao je Jahja b. Seid: 'Sufjan Es-Sevri poricao je 

V ( 1 II 1 1 (I HI VT" • ■ li! 

ovo tumacenje nije do nas sa njecima: Nije nase vjere. 

Kazem: Ko bude smatrao dozvoljenim ove grijehe, on nije nase vjere, a ko ih cini 
ne srnatrajuci ih dozvoljenim, ne pridrzava se islamskih adaba. Allah najbolje zna. 



Iz hadisa seshvata: 

- PohvaLnost sarnilosti, saosjecajnosti, briznosti i dobrocinstva prema 
malodobnima. 

- Pohvalnost postivanja i iskazivanja pocasti starijima. 

- Muslimansko drustvo je cvrsta gradevina u kojoj se saosjeca sa malodobnima, 
postuju stariji, jer svako od njih ima svoje posebno rnjesto u zidu koji je upotpunio 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. 

- Potrebno je poznavati prava ucenjaka i postivati ih. U hadisu Ubade b. Samita 
kod Ahmeda (5/323) stoji dodatak sa dobrim tancem prenosilaca: "...i ne zna prava 
naseg ucenjaka." 

356. Od Mejmuna b. Ebi Sebiba, Allah mu se smilovao, prenosi se da je jednog 
dana pored Aise, radijallahu anha, prosao prosjak, pa mu je dala komad hljeba, 
a zatim je pored nje prosao covjek lijepog izgleda i lijepo odjeven, pa ga je ona 
pozvala za sofru, pa je jeo. Kada su neki culi za ovaj njen postupak, prigovorili su 
ioj, a ona je rekla: 'Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ophodite 
se prema ljudima shodno njihovom drustvenom polozaju."' (Prenosi Ebu Davud, ali 
ie rekao: "Mejmun nije dozivio vrijeme Aise.") 



403 



Wmh'ldd'Hilali 



Spominje ga, takoder, Muslim na pocetku svoga Sahiha bez lanca prenosilaca 
rekavsi: "Prenosi se od Aise, radijallahu anha, da je rekla: 'Naredio nam je Allahov 
Poslanik, sallallahu alcjhi ve sellem, da se ophodimo prema ljudima shodno 
njihovom drustvenom potozaju." Spominje ga i El-Hakim Ebu Abdullah u svojoj 
knjizi 'Ma'rifetu ulumil-hadisi' i kaze da je ovaj hadis sahib" 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je slab, a navodi ga Ebu Davud (4842) sporninjuci njegovu prvu slabost, 
a to je prekid lanca izmedu Mejmune i Aise. U hadisu je takoder Habib b. £bi Sabit 
koji je obmanjivac, a takoder prenosi ga u formi "od-od'' 

Spominje ga i imam Muslim (1/6) u uvodu svoga Sahiha kao popratni komentar. 
Medutim, njegovi uvjeti u uvodu nisu kao uv/eti u Sahihu. To sam opsirnije pojasnio 
u svojoj knjizi "En-Nuket ala mukaddimeti sahihi Muslim" 

Spominje ga El-Hakim u "Ma'rifetu ulumil-hadis" str. 149, kao komentar, 
ali nije kao sto je rekao, jer u predaji ima prekid lanca i obmanjivanje. 

Iz hadisa se shvata: 

- Ukazivanje paznje ljudima shodno njihovim stepenima i poziciji u drustvu 
i davanje svakome prava koje zasluzuje. Plemenitom se iskazuje pocast, dostojnom 
dostojanstvo i prelazi se preko pogresaka ugJednih. 

- Dozvoljeno je kao sadaku udijeliti manju kolicinu necega. 

357. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Ujejne b. Hisn 
dosao je u posjet svom braticu El-Hurru b- Kajsu koji je bio je jedan od Omerovih 
bliskih saradnika. Inace, svi Omerovi prijatelji i saradnici, i mladi i stariji, bili su 
ucaci Kur'ana (pobozna uiema). Znajuci za ugled koji El-Hurr uziva kod Omera, 
Ujejne zamoli svoga bratica: € Ti uzivas ugled kod ovoga vode, pa zatrazi od njega 
dozvolu da ga posjetim' El-Hurr tako i uradi, a Omer pristade. Kada je Ujejne usao 
kod Omera, rekao je: 'Sine El-Hattabov! Tako mi Allaha, ti nam ne dajes mnogo, 
niti medu nama pravedno sudis' Cuvsi to, Omer b. El-Hattab toliko se rasrdio da 
je cak pomislio i da ga fizicki kazni. Medutim, El-Hurr se umijesa i rece: 'Vodo 
vjernika, Uzviseni Allah rekao je Svome Vjerovjesniku: Ti prastaj!, i trazi da se cine 
dobra djela, a neznalica se kloni!' (El-E'araf, 199). Ovo je jedna neznalica.' Tako mi 
Allaha, prouceni ajeti zaustavili su Omera i stao je na granicama koje je postavila 
Knjiga Uzvisenog Allaha." (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija i komentar ovog hadisa navedeni su pod brojem (50} 
u PoglavLju o strpljenju. 



404 



RADOST POGI.KDA KOMENTAR RijADUS-SAUHINA 



358. Od Ebu Seida Semure b. Dzunduba, radijallahu anhu, prenosi se da je 
rekao: "U doba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bio sam djecak 
i ucio sam od njega, ali me sada sprecava da govorim samo sto su ovdje ljudi koji su 
stariji od mene." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (1/429), Fethul-Bari; Muslim (964, 88). 

Iz hadisa se shvata: 

- Pokudenost pricanja o sunnetu u drustvu u kojem je prisutan neko ko ima 
prednost da govori, zbog veceg znanja, pamcenja ili starosti po godinama. 

- Dozvoljeno je da djeca prisustvuju skupovirna starijih i naucnim kruzocima. 

- Djecak stjece znanje u toku svoje malodobnosti. 

- Postivanje i uvazavanje starijih. 

- Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, poznavali su pocast svojih 
starijih i znali su da su na dobru sve dok im znanje dolazi od njihovih starijih velikana. 

359. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Nece mladic ukazati pocast starijem zbog 
ajegovih godina a da Allah nece odrediti da njemu neko ukaze pocast kada ostari." 
■ Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je garib) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je slab, a navodi ga Et-Tirmizi (2022) koji ga je proglasio slabim rijecima 

"garib" i to je tacno jer je u lancu Jezid b. Bejan el-Muallim el-Ukajli, a Ed-Darekutni 

ga je proglasio slabim - daif. El-Buhari kaze: "Njegov status treba dobro razmotriti. 

Mjegov sejh je Ebu Er-Rehal" Ebu Hatim kaze: "Mije jak i njegov hadis je los." 

El-Buhari kaze: "Od njega dolaze cudne predaje." 

1 z hadi sa se shvata: 

- Pohvalnost ukazivanja pocasti ostarjelim muslimanima zbog njihovih godina. 

- Nagrada ili kazna su shodno vrsti ucinjenog djela. 

- Kako postupas prema drugima, tako ce se i prema tebi postupati. 

- Dobro ne£e biti zanemareno kod Allaha. 



405 



Sclimb. 'Mei-HiUih 



Poglavlje cetrdeset peto 

POSJEClVANJE DOBRIH LJUDI, DRUZENJE SA NJIiMA, 

POSTIVANJE I TRAZENJE NJIHOVE DOVE; 

POSJE&VANJE ODABRANIH MJESTA 

Pohvalno je posjecivati ucene, cijenjene i dobre ljude, zudjeti za druzenjem sa 
njima i stjecanjem znanja od njih. Onaj ko se druzi sa ucenima, nece biti nesretan, 
a ko se bude sa njima stalno druzio, pocet ce ih oponasati, a ko oponasa jedan 
narod, njemu i pripada. Ovo je znak uspjeha, jer je spas u oponasanju casnih. 

Znaj da je ljubav prema ucenjacima obavezna, jer je uvjet za potpunost imana 
i put za uzivanje u njegovoj slatkocL 

Uzviseni Allah kaze: "1 kada Musa rece pratiocu svome: 'Neprestano cu ici sve 
dok ne dostignem mjesto gdje se susrecu dva mora, ili dok ne budem isao dugo 
vremena"' - do rijeci: "Musa mu rece: 'Hocu li te pratiti da bi me poducio onorne 
cernu si ti ispravno poducen?" (El-Kehf, 60-66) 

U ovom ajetu Allah Uzviseni objavljuje da je obavijestio Musaa da jedan od 
Njegovih robova, koji se nalazi na mjestu gdje se sastaju dva mora, ima znanje 
koje nema Musa. Stoga je Musa, zeleci steci znanje, krenuo na put da pronade tog 
Allahovog roba i imao je cvrstu namjeru da mu se pridruzi, pa rnakar ostao dugo 
vremena. 

U kazivanju o Musau i Hidru, aiejhimas-selam, ima mnogo koristi i prefinjenih 
znacenja. Kada bih ih pokusao pobrojati, bilo bi ih vise od stotinu, a neke od njih 
iz ovog ajeta su: 

a) putovanje radi trazenja znanja; 

b) educiranje drugih znak je dobra; 

c) strpljivost u trazenju znanja, ustrajnost i neishitrenost; 

d) neiznosenje tvrdnji o posjedovanju sveobuhvatnog znanja, jer je Musa 
odrzao govor Benu Israilu, pa je upitan koji covjek je najznaniji. Odgovorio je: "Ja." 
Potom ga je Allah prekorio, jer nije spomenuo da znanje potjece od Allaha, kao sto 
navodi El-Buhari; 

e) traganje za ucenjacima prakticarima kako bi se od njih uzimalo znanje, 
jer se vjerovanje sastoji iz rijeci i djela. 



406 



RADOST POGLEDA KOMENTAR MfADUS-SAUHlNA 



Uzviseni kaze: "Strpi se sa onima koji dozivaju svoga Gospodara jutrom 
i veceri, zeieci Njegovo zadovoljstvo." (El-Kehf, 28) 

Uzviseni Allah nareduje Svome poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve 
sellem, da se druzi sa Njegovim robovima koji Ga spominju rijecima "la ilahe 
lllallah", "elhamdulillah" i "subhanallah" "Allahu ekber" i mole Ga jutrom i veceri, 
svejedno bili siromasi, bogatasi, jaki ili slabi. 

360. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Ebu Bekr rekao je 
Omeru, radijallahu anhuma, nakon smrti Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem: "Hajde da zajedno posjetimo Ummu Ejmen, radijallahu anha, kao sto ju je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjecivao" Kada su usli u njenu kucu, 
ona zaplaka, a njih dvojica je upitase: "Zasto places? Zar ne znas da je ono sto j e kod 
Allaha bolje za Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?" Odgovorila je: 
"Ne placem zato sto ne znam da je ono sto je Allaha bolje za Allahovog Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, nego placem zato sto je Objava prestala dolazitP', te i oni 
pocese plakati s njom. (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2454). 

U ovom hadisu dogodila se jedna greska autora, Allah mu se smilovao, 
i to na dva mjesta na kojima je naveo ovaj hadis - ovdje i pod brojem 452 kada kaze: 
.Ja ne placem, jer znam", a ispravno je red: „Ja ne placem zato sto ne znam." 

Na ovu korist ukazao nam je nas sejh El-Albani, Allah mu se smilovao, u uvodu 
Rijadus-salihina, a zatim je ponovio to u komentaru ova dva mjesta. Medutim, 
cudno je da se ova fraza nije ispravila u samom tekstu hadisa. 

Manje pozaiate rijeci: 

"Ummu Ejmen" - sluskinja i dadilja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi 
ve sellem, za vrijeme njegovog djetinjstva. 

Iz hadisa se shvata: 

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je ashabima uzor u svemu. 

- Dozvoljenost plakanja i zalosti zbog rastanka sa dobrima i prestanka dobra 
koje je siiazllo s Objavom. Nakon prestanka Objave, nastali su mnogi pravci u vjeri, 
pojavile se strasti i razilazenje medu muslimanima, dogodile su se sumnje, nedace 
: iskusenja. Molimo Allaha za spas. 



407 



Selim bid d- Hdali 



- Dozvoljenost da ugledna osoba posjeti manje ugledne osobe. 

- Vrijednost Ummu Ejmen, radijallahu anha. 

361. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi sedaje Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellern, rekao: "Meki covjek krenuo je da posjeti svoga brata muslimana 
u drugom mjestu. Allah je naredio meleku da ga saceka na putu, pa kada mu je 
prisao, melek ga je upitao: 'Kuda ides?' Covjek rece: Idem posjetiti svoga brata 
u ovom mjestu.' Meiek upita: 'Da ne ides zato sto ti je nesto potrebno od njega?" 
Covjek rece: 'Ne, hocu da ga posjetim samo zato sto sam ga zavolio u ime Uzvisenog 
Allaha.' Tada melek rece: 'Ja sam Allahov izaslanik, da ti kazem da te je Allah zavolio 
kao sto si ti zavolio svoga brata u ime Njega T (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2567). 

Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost posjecivanja brace muslimana u ime Allaha. 

- Bratstvo u ime Allaha je iznad veza po krvi, srodstva i koristi. 

- Velika vrijednost ljubavi u ime Allaha i posjecivanja radi Njega. 

- Ko zavoli (odredenu osobu) u ime Allaha, i Allah ce njega zavoljeti. 

- Potvrda Allahove ljubavi prema Njegovim robovima koji su Mu pokorni. 
To je velika i nezavisna odlika Uzvisenog kao tzv. "djelatna osobina", a potvrdena je 
Kur'anom, sunnetom i konsenzusom ispravnih prethodnika. 

Mi potvrdujemo Allahu ovo svojstvo ljubavi onako kako prilici Njegovoj 
uzvisenosti i savrsenosti, a ne tumacimo ovo svojstvo kao sto ga tumace novije 
generacije koje kazu: "Pod njim se misli na htijenje dobra i upute ljudima i blagost 
prema njima." 

- Sposobnost meleka da se prikazu u liku ljudi. 

362» Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve seLlem, rekao: "Ko obide bolesnoga ili posjeti svoga 
brata u ime Allaha, glasnik ga zovne: 'Divan si, divan je tvoj hod i u Dzennetu si sebi 
mjesto pripremio."' (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen, a u nekim primjercima 
njegovog Sunena se navodi da je garib) 



408 



RADOST POGLEDA KOMENTAR R/JADUS-SAUHINA 



Dokumen tacija hadisa: 

Hadis je sahih s obzirom na druge koji mu svjedoce, a navode ga Et-Tirmizi 
2008); Ibn Madze (1443) i drugi od Ebu Sinana el- Kasmelija, a on od Osmana 
b. Sevdaa. 

Kazem: Lanac prenosilaca je slab, jer je Ebu Sinan Isa b. Sinan koji je nepouzdan. 

Medutim.njemusvjedoci hadis Ebu Er-RebiaekojipripisujeVjerovjesniku,salIallahu 
alejhi ve sellem, da je rekao: "Onaj ko obide bolesnog nalazi se u dzennetskoj basci 
sve dok se ne vrati." 

Prenosi ga Muslim (2568), a takoder Sevbanov hadis je kod Muslima (2568, 40). 

Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost posjecivanja bolesnog i brace u ime Allaha. 

- Svaki melek ima odabrano mjesto, a neki od njih obveseljavaju vjernike 
ukoliko ucine djela koja vole Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve seilem. 

363. Od Ebu Musaa el-Es'arija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Primjer dobrog i loseg sagovornika je kao primjer 
?rodava£a mirisa (mosusa) i kovaca. Prodavac mirisa ce ti pokloniti miris, ili ces 
ga od njega kupiti, ili ces od njega barem osjetiti lijep miris; a kovac ili ce ti zapaliti 
odjecu ili ce$ od njega osjetiti ruzan miris." (Muttefekun alejhi) 

Dokumen tacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (6/660), Fethul-Bari; Muslim (2628). 

Ix hadisa se shvata: 

- Dozvoljenost navodenja primjera u hadisu kako bi se slusaocu priblizilo znacenje. 

- Zabrana druzenja sa losima, jer druzenje sa njima donosi lose posljedice 
u vjeri i dunjaluckim stvarima. 

- Podsticaj na odabirdobrih prijatelja. 

- Cistoca mosusa i dozvoljenost njegove prodaje, pa je zato Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, naveo kao primjer dobrog druga koji ti daje mosus da se njime 
namirises, sto ukazuje na njegovu cistocu i dozvoljenost trgovanja n;im€. 



409 



SeUmb. liiel-Hilali 



364. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sa zenom se stupa u brak zbog cetvero; njenog 
imetka, porijekla, ijepote i vjere, pa ozeni vjernicu, blagoslovljen bio." 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (9/132), Fethul-Bari; Muslim (1466). 

Iz hadisa se shvata: 

- Stvari koje podsticu covjeka na brak sa zenom su imetak, porijeklo, Ijepota i vjera. 

- Najboljaod svih ovih stvari je vjera, jer ona pomaze covjeka u pokornostiAllahu. 

- Islam preferira zenidbu sa dobrom zenom, vjernicom, jer ona pomaze muzu 
u pokornosti Allahu. 

- Kada je motiv braka vjera, onda brak opstaje, jer vjera predstavlja uputu 
iprosvijecenost. 

365. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik. 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Dzibrilu: 'Sta te sprecava da nas posjecujes 
vise nego sto nas mace posjecujes?; pa je objavljen ajet: 'Spustamo se samo sa 
dozvolom tvoga Gospodara, a Njemu pripada sve sto je ispred nas i iza nas i sve 
sto je izmedu toga.'" (Prenosi El-Buhari) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (8/428 - 429), Fethul-Bari. 

Iz hadisa se shvata: 

- Ljubav Aliahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema Dzibrilu 
alejhis-selam, jer on sa sobom nosi nebeske obavijesti. 

- Pohvalnost ocekivanja posjete brace u ime Allaha i njihovo pozivanje u posjetu 

- Dozvoljenost da musliman zatrazi pojasnjenje od brata muslimana za 
razlog njegovog kasnjenja, jer je u tome znak Ijubavi i umilnosti, sto je serijaton: 
pohvaljeno. 

- Meleki nista ne rade niti silaze osim sa Allahovom naredbom. 



410 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RljADUS-SAUHlNA 



366. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Druzi se samo sa vjernikom i neka tvoju 
hranu jede samo bogobojazni." (Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi sa prihvatljivim 
iancem prenosilaca) 

Dokumentacija hadisa; 

Hadis je hasen, a navode ga Ebu Davud (4832); Et-Tirmizi (2395); Ahmed 
3/38); Ibn Hibban u svome Sahihu (554, 555, 560), kao i drugi od Hajrea b. Surejha, 
a on od SaLima b. Gajlana, a on od El-Velida b. Kajsa. 

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je hasen, a u njernu je Salim b. Gajlan i njegov 
ucitelj El-Velid b. Kajs, koji su prihvatljivi. 

Iz hadisa se shvata: 

- Zabrana druzenja sa nevjernicima i grjesnicima, i zabrana izraiavanja ljubavi 
prema njima. 

- Naredba druzenja sa bogobojaznirna, cestitima. 

- Dozvoljeno je jesti u kuci prijatelja. 

- Zabrana ukazivanja pocasti losima, grjesnicima, izrazavanje dobrote prema 
njima i trosenje na njih. 

367. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Yjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Covjek je na vjeri svoga prijatelja, pa zato pazite s kim se 
druzite." (Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirmizi sa ispravnim Iancem prenosilaca, a 
Et-Tirmizi kaze da je hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je prihvatljiv zbog mnostva puteva kojima se prenosi, a navode ga Ebu 
Davud (4813); Et-Tirmizi (2378); Ahmed (2/303); Hakim (4/171) i drugi od Zuhejra 
b. Muhammeda el-Horosanija koji kaze: "Pricao nam je Musa b. Verdan..." 

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je slab jer je Zuhejr el-Horosani proglasen 
slabim, pa stoga je diskutabilno autorovo ocjenjivanje ovoga hadisa vjerodostojnim, 
bez imalo sumnje. 

Ovaj hadis ima drugu verziju kod El-Hakima (4/171) od Ibrahima b. 
Muhammeda el-Ensarija, a on od Seida b. Jesara. 

El-Hakim kaze: "Hadis Ebu El-Habbaba, tj. Seida b. Jesara, je ispravan, insallah, 
a Ez-Zehebi se slozio s tim" 

411 



Selimb. Idcl-Hitali 

Ovo sto su rekli je jako diskutabilno, jer je sam Ez-Zehebi naveo Ibrahima 
b. Muharnmeda u knjizi "Ed-Du'afa" i rekao: "Prenosi nevaljale predaje." 

Ovo su rijeci Ibn Adijja u "El-Kamilu fid-dua'afa" (1/260-261). Potom je rekao: 
"On ima i druge predaje osim onih koje sam spomenuo. Njegovi hadisi su dobri 
i postoji mogucnost njihovog prihvatanja, a vjerovatno je dosao od onih koji su od 
njega prenosili." 

Prema tome, on je slab, aii se uzima u obzir, pa je zato ovaj hadis hasen. 

Iz hadisa se shvata: 

- Musliman je duzan voditi racuna o odabiru prijatelja. 

- Jedno od prava brace muslimana jeste pravedno i jednako tretiranje. 

- Prijatelj za sobom povlacji prijatelja, pa neka covjek dobro pripazi koga ce uzeti 
za prijatelja, jer odabir drustva mora proizaci na osnovu ispravnog razmisljanja. 

- Covjek ojaeava svoju vjeru druzenjem s vjernicima, a umanjuje je druzenjem 
s grjesnicima. 

368. Od Ebu Musaa el-Esarija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Covjek ce biti sa onim koga Je volio" 
(Muttefekun alejKi) 

U drugoj predaji navodi se da je rekao: "Receno je Vjerovjesniku, sallallahu 
alejhi ve sellem: 'Covjek voli odredene ljude, a nije im se jos pridruzio?' Poslanik 
rece: 'Covjek ce biti sa onim koga voli."' 

Dokiimentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/557), Fethul-Bari; Muslim (2641). 

Manje poznate rijeci: 

"Covjek voli odredene ljude"- tj. voli ugledne, ucene i dobre. 

"Sa onim koga je volio"- tj. covjek ce se sastati sa onim koga je volio. 

a A jos im se nije pridruzio" - ne moze da radi po njihovim djelima, ili nije 
na njihovom stepenu, ili se nije sa njima sastao na dunjaluku. 

Iz hadisa se shvata: 

- Ko ne bude o necemu imao znanja, pitat ce o tome ucenjake koji su 
nosioci znanja. 

412 



RADOST POGI.EDA KOMF.MTAR RIfADUSSAUHItfA 



- Obaveza je muslimanu da za druzenje odabere dobre i bogobojazne prijatelje, 
ier ce covjek biti prozivljen sa svojim prijateljima. 

- Prijatelji ce jedni drugima biti neprijatelji na Sudnjem danu, osim 
bogobojaznih. 

- Ljubav u ime Allaha je pokornost putem koje covjek namiruje sta ga je 
mimoislo, ili prema cemu je nemaran bio u pogledu dobrovoljnih pokornostL 

- Vjernici su razvrstani po stepenima u djelima i pokornostima, neki su 
umjereni, a neki prednjace po dobrima. 

369. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je neki beduin rekao Allahovom 

Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem; "Kada ce Sudnji cas?" Allahov Postanik, 

sallaliahu alejhi ve sellem, upita: "A sta si za njega pripremio?" Beduin odgovori: 

Ljubav prema Allahu i Njegovom Poslaniku." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 

rece: "Ti ces biti sa onim koje volis." (Muttefekun alejhi, a verzija je Muslimova) 

U drugoj predaji koja se prenosi kod El-Buharija i Muslims navodise; "Nisam za 
njega pripremio ni mnogo dobrovoljnoga posta, ni mnogo dobrovoljnoga namaza, 
ni mnogo dobrovoljne sadake, ali volim Allaha i Mjegovog Poslanika." 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga EI-Buhari (10/557), Fethul-Bari; Muslim (2639, 164). 

Iz hadisa se shvata: 

- Mudrost i rjecitost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pri 
jdgovoru onorne ko je postavio pitanje, jer mu je svojim odgovorom ukazao na 
dobra djela cije je cinjenje u njegovom interesu i sto ce ga spasiti, a to je ustvari 
priprema za ahiret. 

- Dozvoljeno je na postavljeno pitanje odgovoriti protupitanjem, ukoliko takav 
postupak koristi onome ko postavlja pitanje. 

- Uzviseni Allah sakrio je vrijeme Sudnjeg casa kako bi covjek uvijek bio 
spreman za susret sa Njim. 

- Na Sudnjem danu covjek ce biti sa onim koga je volio na dunjaluku, 
n dobru ili zlu. 

- Ljubav prema Allahu r pokornost Njemu i ljubav prema Njegovom Poslaniku 
. njegovo slijedenje je jedno od najboljih djela i najpotpunijih pokornosti. 



413 



SeJimb. 'tdel-Hilali 



370. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Neki covjek 
dosao je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: Allahov Poslanice, 
sta kazes za covjeka koji je zavolio odredene Ijude, a jos im se nije pridruzio?' 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: 'Covjek ce biti sa onim koga 
voli."' (Muttefekun alejhi) 

Dokumcntacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (10/557), Fethul-Bari; Muslim (2640). 

Iz hadisa se shvata: 

-Znacenje ovog hadisa prethodno je navedeno u hadisu broj 368. 

371. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ljudi su kao plemenite rude, poput ruda zlata 
i srebra. U islarnu su najbolji oni koji su bili najbolji u dzahilijetu, ako shvate propise 
vjere. Duse su mobilizirane vojske, one koje se medusobno poznaju, zblize se, a one 
koje se ne poznaju, razidu se." (Prenosi Muslim) 

El-Buhari prenosi rijeci: "Duse su..." od Aise, radijallahu anha. 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2638 i 160). 

Aisina predaja kod El-Buharija (6/369), Fethul-Bari; Muslim (2638). 

Kazem: Ova predaja kod El-Buharija je popratni komentar koji je lancem 
prenosilaca uvezao u "El-Edebul-mufredu" (900) od Jahjaa b. Seida od Amre bint 
Abdur-Rahman. Lanac prenosilaca je vjerodostojan. 

Iz hadisa se shvata: 

- Odlike iz dzahilijjeta (paganstva) i dobra djela ne uzimaju se u obzir ukoliko 
osoba ne prede na islam. 

- Znanje i fikh (shvatanje znanja) selektiraju ljude, a ne njihov ugled i imetak. 

- Duse se medusobno upoznaju shodno prirodi u kojoj su stvorene. Medutim. 
potrebno je profilirati dusu kako bi voljela i zblizila se sa dobrim vjernicima 
i kako bi bjezala od nevjernika, musrika i novotara. 



414 



R A DOST POGLEDA KOMF.NTAR RIJADUS-SALMINA 



372, Od Usejra b. Amra, a kaze se i Ibn Dzabir, prenosi se da je rekao: "Omer 
-. el-Hattab, radijallahu anhu, kada bi dolazila pomoc od stanovnika Jemena, pitao 
>i: Ima li medu vama Uvejsa b. Amira?; sve dok nije dosao do Uvejsa, radijallahu 
anhu, pa mu je rekao; 'Jesi li ti Uvejs b. Amir?' On odgovori: 'Da.' Omer rece: 
"Iz plemena Murad, a zatim iz potplemena Karen?" Uvejs rece: 'Da.' Zatim Omer 
apita: 'Ti si imao gubu, pa si izlijecio cijelo tijelo osim koliko je velicina jednog 
dirhema?' Uvejs rece: 'Da; a Omer upita; 'Imas li majku?' Uvejs odgovori: 'Da.' 
Zatim Omer rece: 'Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako 
xovori: 'Vama ce doci Uvejs b. Amir sa (vojnom) pornoci stanovnika Jemena iz 
plemena Murad, iz potplemena Karen. Imao je gubavost, pa je izlijecio cijelo tijelo 
osim koliko je velicina dirhema. Ima majku kojoj dobro cini, pa kada bi Allaha za 
nesto zamolio, Allah bi mu se odazvao. Ako ga ikada susretnes, zamoli ga da za 
:ebe zatrazi oprosta od Allaha, i ucHni to.' Zatrazi za mene oprosta, zatrazi za mene 
jprostaj a zatim ga upita: 'Gdje zelis ici?' Uvejs rece: 'U Kufu.' Omer upita: 'Hoces li 
dz ti napisem pismo preporuke za tamosnjeg namjesnika?' Amir rece: 'Draze mi je 
da budem medu obicnim ljudima i sa siromasima.' Sljedece godine jedan uglednik 
iz Kufe dosao je na hadzdz, pa je sreo Omera koji ga je upitao za Uvjesa, a covjek 
mu rece: 'Ostavio sam ga u trosnoj kuci i sa malo opskrbe.' Tada Omer rece: 'Cuo sa 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Vama ce doci Uvejs 
b. Amir sa (vojnom) pomodi stanovnika Jemena iz plemena Murad, iz potplemena 
Karen. Imao je gubu, pa je izlijecio cijelo tijelo osim koliko je velicina dirhema. Ima 
-najku kojoj dobro cini, pa kada bi Allaha za nesto zamolio, Allah bi mu se odazvao. 
Ako ga ikada susretnes, zamoli ga da za tebe zatrazi oprosta od Allaha.' Kada se 
covjek vratio u Kufu, ottsao je Uvejsu i rekao: 'Zatrazi za mene oprosta.' Uvejs 
rece: Ti samo sto si dosao sa dobrog putovanja, pa zato ti zatrazi za mene oprosta! 
i zatim ga upita: 'Jesi li sreo Omera?' Covjek odgovori: 'Dal pa Uvejs za njega zatrazi 
oprosta. Ljudi shvatise sta time zeli, pa on ode svojim putem." (Prenosi Muslim) 

U drugoj predaji od Muslima, takoder od Usejra b. Dzabira, radijallahu anhu, 
oavodi se da su stanovnici Kufe dosli kao izaslanstvo Omeru, radijallahu anhu. 
Medu njima je bio neki covjek koji se ismijavao sa Uvejsom. Omer upita: "Ima 
li ovdje jedan od pripadnika plemena Karen?" pa dode taj covjek, a Omer rece: 
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mi je: 'Doci ce vam jedan 
covjek iz Jemena, a zove se Uvejs. Iza sebe u Jemenu ostavit ce samo majku. Imao 
je gubavost, pa je molio Allaha i On ju je od njega odstranio osim koliko je velicina 
ednog dinara ili dirhema, pa ko ga od vas susretne, neka za vas zatrazi oprosta." 

U drugoj njegovoj predaji od Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Najbolji 
tabiin je covjek po imenu Uvejs. Ima majku (kojoj dobrocinstvo cini), a bio je 
gubav, pa naredite da za vas zatrazi oprosta."' 



415 



Setimh'tdrt-ffilali 



Dokumcntacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2542, 225). 

Druga predaja kod Muslima (2542) i treca (2542, 224). 

Nastojanje da se umanji vrijednost Usejra b. Dzabira, kako je preneseno od 
Ibn Hibbana i Ibn Hazma ne donosi nikakvu korist, jer Usejrove predaje prenose 
El-Buhari i Muslim, i on je time presao kriticnu liniju. Povjerljivim su ga proglasili 
i od njega prenosili velikani, a i on je jedan od velikana tabiina. Zivio je u vremenu 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa jereceno da je bioashab. U obzirtreba 
uzeti da ga Ibn Hibban i Ibn Hazm nisu proglasili slabim. 

Izhadisseshvata: 

- Vrijednost Uvejsa b. Amira el-Karenija. On je najbolji tabiin, a na to ukazuje 
njegova skromnost i zaokupiranost ahiretom i nepotpadanje pod obmanu kada je 
saznao svoj stepen o kojem ga je obavijestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem. Termin tabiin ukazuje na onoga ko je zivio u vremenu Vjerovjesnikovih, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba, a nije vidio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem. Ovo je vjerovjesnicki naziv. 

- Jedno od nadnaravnih djela Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jeste da 
obavijesti o stvarima prije njihovog desavanja, i to objavom od Allaha. 

- Trazenje da dobri upute dove, iako je onaj koji trazi bolji, te koristenje prilike 
da dovu upute oni za koje postoji velika vjerovatnoca da 6e im biti primljena. 

- Priznanje vrijednosti onima koji su je dostojni. 

- Vrijednost dobrocinstva majci. To je jedno od najboljih djela kojima se 
priblizava Allahu. 

- Vrijednost dobrog putovanja, a za onoga koji sa njega dolazt postoji ve£a nada 
da ce mu dova biti primljena. 

- Skromnost Omera b. el-Hattaba i njegova ustrajnost u nastojanju da zadobije 
dobro. Tad a je bio halifa muslimana. 

- U hadisu se pojasnjava nacin upoznavanja sa osobama: prvo se kaze irne, 
zatim nadimak, mjesto iz kojeg dolazi. 

- Cvrsto nastojanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da svoje ashabe uputi 
na dobre i ispravne Ijude, te da se sa njima susrecu, vide ih i zatraze da za njih upute 
Allahu dovu. 

- Dozvoljenost izoliranja od ljudi ukoliko se covjek pribojava smutnje za sebe. 

- Ono sto covjeka cini covjekom jeste njegova nutrina, a ne njegov izgled. 

416 



RADOST POGLEDA KOMENTARJUJADUS~SALIHi\'A 



Stoga, mjerila ljudi prema drugim ljudima nisu poput mjerila Istinitog Allaha, 
tebareke ve te'ala. Ljudi gledaju na ovosvjetske formainosti i ukrase, pa se zato moze 
desiti da se ismijavaju vjernicima, a Uzviseni Allah gleda u srca i djela Svojih robova. 

373. Od Omera b. el-Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Zatrazio 
sarn dozvolu od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da obavim 'urnru, pa mi 
je dozvolio i rekao: 'Braticu, nemo; nas zaboraviti u svojoj dovi.' Zatim je rekao 
odredene rijeci koje su mi draze nego da u zamjenu za njih dobijem citav dunjaluk." 

U drugoj predaji stoji: "Braticu, uvrsti nas u svoju dovu." (Hadis je sahih, 
a prenosi ga Ebu Davud i Et-Tirmizi koji kaze da ja hasen-sahih) 

Dokumcntacija hadisa; 

Hadis je slab, a navode ga Ebu Davud (1498), Et-Tirmizi (3633), Ibn Madze 
(2894) od Asima b. Ubejdullaha, a on od Salima b. Ubejdullaha, a on od svoga oca 
Omera, pa je spomenuo citirani hadis. 

Kazem: Lanac prenosilaca je slab, jer je Asim b. Ubejdullah slab. Stoga, autor, 
Allah mil se smilovao, proglasio je ovu predaju vjerodostojnom povodeci se za 
imamom Et-Tirmizijem, ali je predaja, bez sumnje, slaba. 

[z hadisa se shvata: 

- Dova putnika je primljena. 

- Pohvalnost trazenja dove od dobrih. 

374- Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: "Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, odlazio bi u mesdzid jasuci na jahalici ili pjeske, pa bi u 
njemu klanjao dva rekata." (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji stoji: "Vjerovjesnik r sallallahu alejhi ve sellem, odlazio bi u 
mesdzid Kuba svake sedmice na jahalici ili pjeske, pa je i Ibn Omer to cinio." 

Dokumcntacija hadisa: 

Navode ga ENBuhari (3/69), Fethul-Bari; Muslim (1399, 516). 

Druga predaja kod El-Buharija (3/69); Muslim (1399, 521). 

Manje poznate rijeci: 

"Kuba" - naselje udaljeno dvije milje od Medine. U njemu je na temeljima 
bogobojaznosti izgradena prva dzamija u islamu. 



417 



Selimb. Idet-HiWi 



Iz hadisa se shvata; 

- Pohvalnost posjete mesdzida Kuba, a o vrijednosti posjete navodi se da je 
poput obavljanja 'umre. 

- Nastojanje Abdullaha b. Ornera, radijallahu anhu, da se povodi za 
Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem. 



Poglavlje cetrdeset sesto 

VRIJEDNOST LJUBAVI U IME ALLAH A I PODSTICAJ NA NJU 
NA&N IZRICANJA LJUBAVI ONOME KO SE VOLI 

Ljubav i mrznja u ime Allaha predstavljaju jedan od velikih puteva dobra na 
ahiretu i razlog su da covjek osjeti slast imana na dunjaluku. 

Neki Ijudi misle da su ljubav i mrznja vezani samo za srce i da covjek ne moze 
vladati njima, pa kako onda da bude potcinjen ljubavi ili mrznji prema nekome? 

Poznato je u isiamu da srce slijedi uvjerenje i iman, pa zato onaj koji vjeruje 
u Allaha kao Gospodara, islam kao vjeru i Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, 
kao poslanika, neminovno mora voljeti onoga ko voli Allaha. Zato su Ijubav 
i mrznja u ime Allaha obaveza muslimanu. 

Uzviseni Zastitnik upozorio nas je na nemar prema ove dvije cinjenice kako 
na Zemlji ne bi nastupila smutnja i veliki nered, kao sto se navodi na kraju sure 
El-Enfal: "Oni koji ne vjeruju zastitnici su jedni drugima, a ako to ne ucinite, na 
Zemlji ce biti smutnja i veliki nered ." 

Covjek moze voljeti drugu osobu zbog njenog imetka, Ijepote, ugleda, godina, 
licne koristi, dunjalucke ambicije ili prolaznog materijalizma. 

Svi ovi motivi i interesi prezreni su u isiamu, koji je tacno precizirao motiv 
ljubavi i mrznje, a on je vjera. 

S obzirom na to, musliman voli drugog covjeka iskljucivo radi njegove istinite 
vjere, a mrzi ga samo radi njegove neistinite vjere. 

Shodno tome, musliman je duzan da voli vjerovjesnike, evlije, iskrene, sehide 
i dobre, jer su oni izvrsili ono sto Allah voli, a i On njih voli. Ovo je vid potpune 
ljubavi prerna Allahu. Ljubav prema onome koga je Allah zavoho predstavlja 
potpunu ljubav prema voljenom Allahu. Mrzit ce nevjernike, mynafike, novotare 
i grjesnike, jer oni cine ono sto Allah mrzi, pa ih i on mrzi radi Allaha. 

4!8 



RADOST POGLEDA KQMENTAR RI/ADUS-SALIHINA 



Ko to ucini, on voli u ime Aliaha i mrzi u ime Allaha, a onaj ko zavoli i zamrzi 

- ime Allaha upotpunio je iman i uhvatio se za njegovu najcvrsdu vezu koja se ne 
noze prekinuti. Njemu je Allah dovoljan t divan !i je On Zastitnik. 

Znaj, brate, da ljubav i mrznja u ime Allaha ne oznacavaju prijateljstvo sa 
ernicima i odricanje od musrika iz nekoliko aspekata, a od njih su: 

a) prijateljstvo i odricanje su temelj, a ljubav i mrznja su upotpunjenje; 

b) ljubav i mrznja proizlaze iz prijateljstva i odricanja, a ne suprotno. 
Podrobnije sam pojasnio propise ljubavi i mrznje u ime Allaha u zasebnoj 

nudiji, a ona je objavljena i dostupna, pa neka je Allah u&ni radoscu o&ju za 
:ogobojazne. 

Uzviseni kaze: "Muhammed je Allahovposlanik, aonikojisusa njimstrogi su 
prema nevjernicima, a samilosni medu sobom" (El-Feth, 29) - do kraja sure. 

Uzviseni Allah obavjestava o Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, da je 

n istinski poslanik, bez najmanje sumnje i dvojbe, a potom pohvaljuje njegove 

irugove, radijallahu anhum, dajuci im svojst\'a potpunih vjernika, bogobojaznika 

iskrenih, tako da jedan od njih biva strog i surov prema nevjernicima, a samilostan 

- dobrostiv prema odabranima, srdit i namrsten prema nevjerniku, nasmijan i vedra 
_ca prema bratu vjerniku. 

Zatim je Uzviseni opisao ashabe kao one koji cine mnostvo dobrih djela, 
i najbolje i najblize Allahu od njih jeste narnaz, a posebno je izdvojio sedzdu, jer 
rob biva na njoj najbiizi svome Zastitniku. 

Potom je Uzviseni opisao ashabe kao iskrene u djeLima koja cine radi Allaha, 
izze ve dzelle, i kod Allaha racunaju na obilnu nagradu, a to je Dzennet koji 
■ buhvata Allahovo, azze ve dzelle, obilje sa potpunom opskrbom, zadovoljstvom 
rrema njima i zadovoljstvom Uzvisenogsa njima, sto je vede od prvog, kao sto kaze 
. zviseni: "A zadovoljstvo od Allaha je vece" (Et-Tevbe, 72). 

Ono sto su osjecali u svojim dusama manifestovalo se na njihovim tijelirna, 

^r ono sto je skriveno u dusi pojavljuje se na izrazajima lica. Ukoliko je unutrasnjost 

ernika ispravna u pogledu Allaha Uzvisenog, Allah ce njegovu vanjstinu popraviti 

::ed ljudima. Ashabi, radijallahu anhum, imali su iskrene nijjete, pa su im i djela 

::Ia dobra. Svako ko o njima cuje, zadive ga svojim osobinama i uputom. 

Mjihov Gospodar govorio je o njima i njihovoj velicini u prethodno objavljenim 
knjigama i dostupnim predajama. 

Imam Malik, Allah mu se smilovao, iz rijeci Uzvisenog: "...da bi njima ozlojedio 
-evjernike" izvukao je propis o proglasavanju rafidija, koji mrze ashabe, radijallahu 
i.-ihum, nevjernicima, a onaj ko bude izrazavao zlobu protiv ashaba, nevjernik 
t zbog ovog ajeta. Takoder, i neki drugi ucenjaci usaglasili su se, u vezi sa ovim 
::opisom, sa misljenjem imama Malika, neka im se Allah smiluje. 

419 



Sdimh.ldcLltiiaU 



Uzviseni Allah ciljano je ozlojedio nevjernike objavom ovog ajeta, jer su 
ashabi sadnice koje je Allah zasadio, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
ih s paznjom odgajao; bili su sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, 
poput stabljike, pa su ga podrzali i pomogli. Ovo je jedan od dokaza Allahove moci, 
jer se time ozlojeduju Allahovi neprijatelji, koji zele da ugase Allahovo svjetlo, i ovim 
dokazima gasi se zeravica u srcima Allahovih robova. Ali, Allah ce upotpuniti Svoje 
svjetlo makar musricima bilo krivo, objelodanit ce Svoju vjeru, makar nevjernicima 
bilo mrsko. O ovome je obavijestio istinoljubivi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
kao sto se navodi u hadisu od Ebu Inebe el-Havlanija koji prenose El-Buhari u Et- 
Tarihu, Ibn Madze i Ibn Hibban sa dobrim lancem prenosilaca: "Allah neprestano 
sadi sadnice u ovoj vjeri koje uposljava u pokornosti Njemu do Sudnjeg dana." 

Ovo ukazuje da ce zasadivanje postojano trajati u pokornosti AlLahu sve dok 
ne dode Allahova odredba, a oni se i tada budu pridrzavali toga, kao sto se navodi 
u mutevatir hadisu o potpomognutoj skupini i spasenoj grupai: "Neprestano ce 
iz moga ummeta biti jedna skupina koja ce izvrsavati Aliahovu naredbu, nece im 
nauditi ko se od njih udalji, ko ih napusti, sve dok ne dode Allahova odredba, a oni 
i tada budu na tome" 

Takoder, ovaj hadis je dokaz da Allahovi neprijatelji ne mogu iskorijeniti ovu 
skupinu, ili u potpunosti dokrajciti ovu grupaciju pa makar se radi toga ujedinili. 
Oni sami to ne zagovaraju, makar to i zeljeli, a jedino sto ce se desiti, Allahovom 
odredbom, jeste da poslije svakog pokolja koji naprave nevjernici i pomagaci iz 
reda munafika ovog ummeta, nanovo dode Allahu odana generacija sa punom 
snagom i cvrstom odlucnoscu. Temelj ove skupine kontinuirano se prosiruje i njena 
postojanost opstaje u sunnetu i islamu. Allah cini sto hoce, ali vecina ljudi ne zna. 

Uzviseni kaze: "Oni koji su prije njih Medinu nastanili i iman prihvatili, vole 
one koji se njima doseljavaju." (El-Hasr, 9) 

Uzviseni Allah u ovom ajetu pohvaljuje ensarije, pojasnjava njihovu vrijednost, 
pocast, plemenitost^ nepostojanje pakosti i davanje prednosti drugima, iako je 
i njima samima potrebno. Oni su prije toga nastanili Medinu i prihvatili vjerovanje, 
izrazavaju prijateljstvo prema vjernicima, vole ih i daju im svoje imetke. Molim 
Allaha da oprosti nama i nasim ispravnim prethodnicma koji su nas pretekli po 
svome znanju, imanu i dobrocinstvu, i da nas ucini od onih koji vole Njegove 
miljenike i sticenike, a mrze Njegove neprijatelje. 

375. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao: "Ko bude imao tri osobine, osjetit ce slast imana: da mu Allah 
i Njegov Poslanik budu drazi od svega ostalog, da zavoli covjeka iskljucivo radi 
Allaha, i da mrzi da se vrati u nevjerstvo, nakon sto ga je Alah spasio iz njega, kao 



sto mrzi da bude bacen u vatru." (Muttefekun alejhi) 

420 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHIK'A 



Dokumcntacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (1/60), Fethul-Bari; Muslim (43). 

Iz hadisa seshvata: 

- Slast imana postize se uz osjecaj zadovoljstva u pokornostima, zeljom za 
ajima i davanjem prednosti njima nad porivirna duse. 

- Potrebno je da covjek voli Allaha i Njegovog Poslanika vise od svojih roditelja, 
diece, samoga sebe i svih ljudi. 

- Veza izmedu vjernika opstoji na ljubavi u ime Allaha. 

- Mrznja prema nevjerstvu iskazuje se udaljavanjem od njega i njegovih povoda; 
:e mrznja prema svim nepokornostima i novotarijama koje covjeka priblizavaju 
nevjerstvu. 

Ovaj hadis sadrzi temeije stvarne ljubavi iz koje se grana slast imana, a oni su: 

a) Upotpunjenje ove ljubavi tako da Allah i Njegov Poslanik budu covjeku drazi 
A svega ostalog, jer ljubav prema Allahu i Poslaniku, sallallahu alejhi ve seliem, 
nije zadovoljena postojanjem osnove ljubavi, vec je potrebno da Allah i Poslanik 
?udu drazi robu od svega ostalog: imetka, roditelja, djece i samoga sebe. 

b) Grananje ove ljubavi tako da covjek voli i mrzi u ime Allaha, pa voli ono sto 
Allah voli i koga Allah voli, a mrzi ono sto Allah mrzi i koga Allah mrzi. 

c) Odbijanje svega onoga sto je suprotno ovoj ljubavi, tako da ono sto je 
suprotno imanu vise mrzi nego da bude bacen u vatru. 

Podrobnije tumacenje ovoga mozes na£i u mojoj knjizi "Slast imana'! 

376. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve seliem, rekao: "Sedmericu ce Allah staviti u Svoj hlad na Dan kada nece biti 
drugog hlada osim Njegovog: pravednog vodu, mladica koji je odrastao u ibadetu 
Allahu, azze ve dzelle, covjeka cije je srce vezano za dzamiju, dvojicu koji su se 
zavoljeli u ime Allaha, radi Njega se sastajali i rastajali, covjeka koga je lijepa zena 
pozvala na blud, a on rekao: 'Ja se bojim Allahal covjeka koji je dao sadaku, pa ju je 
sakrio tako da njegova ljevica ne zna sta je udijelila desnica, i covjeka koji Allaha 
spomene u samoci, pa mu oci zasuze." (Muttefekun alejhi) 

Dokumcntacija hadisa; 

Navode ga El-Buhari (2/143), FethuUBari; Muslim (1031). 



421 



Sdbnb. Idd-HUali 



Manje poznate rijeci: 

"Sedmerku" - tj. sedam kategorija ljudi. Hadis se zadrzao na spomenu 
sedmerice, a odlike koje nalazu ulazak pod Allahov hlad su brojnije. Zasebao 
ih je spomenuo hafiz Ibn Hadzer u djelu "Ma'rifetul-hisali el-mudzibe liz-zilali" 
te Es-Sehavi u knjizi "El-Hisalul-mudzibe liz-zilali'; iskazujuci njihovu vrijednost, 
poziciju, i vaznost cinjenja djela koja vode do Allahovog hlada na Sudnjem danu. 

"Allah ce ih stavitl u Svoj hlad"- tj. u hlad Svoga Prijestolja, kao sto se prenosi 
u Selmanovom hadisu kod Sejjida b. Mensura sa lancem prenosilaca koji je hafiz 
Ibn Hadzer proglasio dobrim (hasen). 



Iz hadisa se shvata: 

- Vrijednost pravednog vode koji sudi po Allahovom serijatu i cuva Allahove 
robove. Zato ga je prvo spomenuo radi njegove opce koristi. Molimo Uzvisenog da 
popravi vode muslimana! 

- Vrijednost mladica koji je odrastao u pokornosti svome Gospodaru i nije 
cinio nepokornosti niti se odavao razvratu. 

- Obaveznost odgoja mladih generacija u pokornosti Allahu i ispovijedanju 
tevhida. 

- Vrijednost onih koji redovno odlaze u dzamije i srca im ostaju vezana za njih 
kada god izadu iz njih i vrate se iz ljubavi prema Allahovom spomenu i obavljanju 
namaza u dzematu. 

- Ljubav treba da bude u ime Allaha i radi Allaha, a ne radi prolazne koristi ili 
materijalizma. 

- Vrijednost kreposti i udaljavanje od razvrata iz bojazni od Allaha, iako postoje 
motivi za razvrat. 

- Vrijednost svjesnosti o Allahovom nadzoru i bojazni od Njega u tajnosti. 

- Vrijednost plakanja iz bojazni od Allaha. 

-Vrijednost davanja skrivene sadake, kojom se udaljava od pretvaranja 
i uznemiravanja, 



Napomena: 

1. Hafiz Ibn Hadzer u "Fethul-Bariju" kaze: "Spominjanje muskaraca u ovome 
hadisu nema iskljucivo znacenje, ved u tome ucestvuju i zene sa njima, prema 
onome sto je spomenuo, osim ako se ovdje pod pravednim vladarem ne misli 
na hilafet, a u suprotnom pod ovo spada i zena koja ima one o kojima se stara, 

422 



R A DOST POGLEDA KQMENTAR RIJADUS-SAUH1NA 



:>a je prema njima pravedna. Iz ovoga se izdvaja odlika zeninog cestog posjecivanja 
izamije, jer je njen namaz u kuci bolji nego u dzamiji. U svemu ostalom dopusteno 
e zajednicko ucesce zena, pa cak i u pitanju muskarca kojeg zena pozove na blud, 
er se moze zamisliti da zenu pozove npr. lijep vladar, pa se ona, i pored potrebe, ne 
t>dazove iz straha od Allaha, ili se moze odnositi na lijepoga mladica kojeg pozove 
vladar da ga ozeni svojom kderkom, pa se on poboji da ne padne u grijehe radi 
vladara i sustegne se, iako je u potrebi. 

2. Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: "I dvojica koja se zavole 
J ime Allaha" je jedna odlika, iako su dvojica onih na koje se ova odlika odnosi, 
er bratska ljubav uspostavlja se medu dvojicom. Posto ljubav izmedu dva brata 
una jedno znacenje, onda je i spomenuo jednog bez potrebe da spominje drugoga, 
:er cilj je pobrojati odlike, a ne sve one koji su njima opisani. 

3. Kazem; Postoji jos jedna napomena, a ona glasi: Izmedu ovih kategorija moze 
se naci jos jedna dodatna cmjenica u samome ibadetu, a to je obuzdavanje duse 
Q pokornosti Allahu, suzbijanje njene strasti i usplahirenosti prilikom nervoze, kada 
*-ec postoje motivi i poticaji za nju, a sto nam potvrduje drugu cinjenicu: Nagrada 
shodao velicini poteskoce. Molimo Allaha da nas pomogne u pokornosti Njemu, 
N'jegovom spomenu, zahvali i lijepom obavljanju ibadeta. 

377. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzvisent Allah te na Sudnjem danu 
:eci: 'Gdje su oni sto su se voljeli u Moje ime? Danas t\x ih uvesti u Svoj hlad, 
u Danu kada nema drugog hlada osim Moga.'" (Prenosi Muslim) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2566). 

Iz hadisa se shvata: 

- Vrijednost ljubavi u ime Allaha. 

- Podsticaj onima koji cine dobro da nastoje zadobiti Allahovo zadovoljstvo 
kako bi u torn dobru jos vise ustrajali. 

- Potvrda Allahove osobine govora - On govori kako zeli, glasorn i slovorn. 

378. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga u cijoj je ruci moja 
dusa, necete uci u Dzennet sve dok ne budete vjerovali, a necete vjerovati sve dok 
se ne budete voljeli. Hocete li da vas uputim na nesto, ukoliko ga budete dnili, 
zavoljet cete se - nazivajte selam jedni drugima." (Prenosi Muslim) 



423 



Setimb. Id cl- Hi/ali 



Dokumcntacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (54). 

Iz hadisa se shvata: 

- Yjerovanje je uvjet za ulazak u Dzennet. 

- Iman nece biti potpun i savrsen sve dok musiiman ne bude svome bratu 
muslimanu zelio dobro koje zeli i samome sebi. 

- Sirenje selama je jedan od najvecih povoda zblizavanja, a oznacava da uputis 
selam onome koga znas, a i onome koga ne znas. 

- Sela m se upucuj e samo muslimanu, sto se zakljucuje iz Poslanikovih, sallallahu 
alejhi ve seilem, rijeci "medusobno" 

- Nastojanje islama da zblizi drustvo i oja^a gradevinu islama. 

- Smjernice u^enjaka svojim prijateljima I sagovornicima ka onome sto im 
koristi i uvodi ih u Dzennet. 

379. Takoder, od Ebu Hurejre, radijaliahu anhu, navodi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve seilem, rekao: "Neki covjek posjetio je svoga brata u drugom 
naselju, pa je Allah poslao meleka da ga saceka na putu." Zatim je spomenuo 
hadis do rijeci: "Allah te je zavolio kao sto si ti u ime Njega zavolio svoga brata." 
(Prenosi Muslim, a naveden je u prethodnom poglavlju) 

Dokumentacija i komentar su pod brojem 361 u Poglavlju o posjecivanju 
i druzenju sa dobrima. 

380. Od El-Beraa b. Aziba, radijaliahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve seilem, rekao sljedece o ensarijama: "Voli ih samo vjernik, 
a mrzi ih samo munafik. Ko ih zavoli, Allah ce ga zavoljeti, a ko ih zamrzi, Allah 
ce ga zamrziti." (Muttefekun alejhi) 



Dokumcntacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (7/113), Fethul-Bari; Muslim (75). 

Manje poznatc rijeci: 

"Ensari/e" - stanovnici Medine iz plemena Evs i Hazredz koji su Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve seilem, pomogli svojim zivotima i imecima. 

424 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SAUHINA 



Iz hadisa se shvata: 

- Ljubav prema ensarijarna je dio imana. 

- Mrznja prema ensarijarna je jedan od ogranaka licemjerja. 

- Ljubav prema Allahovim evlijama i pornagartje njima povod je za Allahovu 
i:ubav prerna Svome robu. 

- Vrijednost prvijenaca u islamu. 

- Dozvoljenost upucivanja dove protiv munafika, te onih koji se bore protiv 
Allaha, Njegovog Poslanika i vjernika. 

381. Od Muaza, radtjaltahu anhu, prenosi se da je rekao: £uo sam Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: "Kaze Allah, azze ve dzelle: 
Onima koji se vole u Moje ime pripadaju UZviiice (minberi) od svjetlosti, a na tome 
ce im zavidjeti i vjerovjesnici i sehidi.'" (Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih) 

Dokumentacija hadisa; 

Hadis je vjerodostojan, a navode ga Et-Tirmizi (2390) i Ahmed (5/236, 237) od 
Dzafera b. Berkana koji kaze: "Pricao nam je Habib b. Ebi Merzuk od Ataa b. Ebi 
Rebaha, a on od Ebu Muslima el-Havianija. 

Kazem: Ovaj lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su pouzdani osim Dzafera 
b. Berkana koji se smatra slabim u Ez-Zuhrijevim hadisima, a ovaj hadis nije od njih. 

Manje poznate rijeci: 

"Zavidjet ceim" - tj. zeljet ce da i oni imaju istu poziciju i pocast ne zeleci da se 
ovima drugima to ukine. Ovakva pozitivna zavidnost naziva se "gibtah" 

Iz hadisa se shvata: 

- Potvrda Allahove osobine govora. 

- Oni koji se budu voljeli u ime Allahove uzvisenosti imat ce visok stepen 
i plemenitu poziciju na mjestu istinoljubivosti kod Gospodara svjetova. 

- Dozvoljenost pozitivne zavidnosti, koja se ne smatra pokudenom pakoscu. 

- Moie se desiti da manje ugledan covjek ima osobinu koju prizeljkuje ugledniji. 

- Zavidnost vjerovjesnika onlma koji se vole u ime Allaha ne nalaze da budu 
bolji od vjerovjesnika, jer su vjerovjesnici najbolja stvorenja* 



425 



Selimb. Met-Htfali 



382. Od Ebu Idrisa el-Havlanija, Allah mu se smilovao, prenosi se da je rekao: 
"Usao sam u damask u dzamiju i zatekao rnladica blistavih zubi i neke ljude koji su 
sjedili sa njim. Ako bi se oko necega raziSli, njemu bi se obratili, ostavljajud svoje 
misljenje i prihvatajuci njegovo. Upitao sam o njemu, pa mi je receno: 'Ovo je Muaz b. 
Dzebel, radijallahu anhu.' Sutradan sam poranio, ali on je vec bio u dzamiji i klanjao. 
Prtfekao sam dok je zavrsio namaz, a zatim sam mu prisao i poselamio ga. Rekao 
sam: 'Tako mi Allaha, ja te volim u ime Allaha.' On rece: 'Zar u ime Allaha?' Rekoh: 
'Dal a Muaz rece: 'Stvarno u ime Allaha?; a ja opet rekoh: 'Da.' Tada me je on uzeo 
za pojas, privukao sebi i rekao: 'Raduj se! Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem, kako govori: 'Uzviseni Allah kaze: 'Moja ljubav obavezna je prema 
onima koji se vole u Moje ime, prema onima koji se druze u Moje ime, prema onima 
koji se u Moje ime posjecuju i prema onima koji se medusobno pomazu."' (Hadis je 
sahih, a prenosi ga Malik u El-Muvetti sa ispravnim lancem prenosilaca) 

Dokumentacjja hadisa; 

Navodi ga Malik u EI-Muvetti (2/953-954); Ibn Hibban u svome Sahihu (575); 
Ahmed (5/229, 233, 247); El-Hakim (4/169, 170) i drugi od Ebu Idrisa el-Havlanija. 

Rekao sam: "Lanac prenosilaca je ispravan." 

U ovom lancu prenosilaca je korist tako sto se otvoreno kaze da je Ebu Idris 
docekao vrijeme Muaza b. Dzebela i slusao od njega, te prenosio predaje uprkos 
onima koji su to poricali. 

Iz hadisa se shvaia; 

- Kada covjek voli svoga brata muslimana, pohvalno je da ga o tome 
i obavijesti. 

- Ko dode dovjeku koji je zaokupiran ibadetom, lijepo je da ga ne ometa sve 
dok ne zavrsi. 

- Onaj ko zeli otici covjeku radi odredene potrebe, treba mu prici sprijeda kako 
ga ne bi uplasio. 

- Ljudi moraju imati ucenjaka koji ce ih voditi na osnovu Allahove Knjige 
i sunneta Njegovog Poslanika. Njemu se trebaju vracati i njegove fetve prihvatati. 

- Selam se naztva prije nego se bilo sta drugo progovori. 

- Dozvoljenost trazenja zakletve od covjeka, bez sumnjicenja. 

- Pojasnjenje velike vrijednosti ljubavi u ime Allaha. 

- Jedan od plodova ljubavi u ime Allaha jeste posjecivanje, pomaganje, 
solidarnost. Sve su ovo spone koje ucvrscuju ljubav u ime Allaha. 



426 



RADOST POGLEDA KOMEMTAR R1JADUS-SAUHINA 



383. Od Ebu Kerimea el-Mikdama Madijekriba, radijallahu anhu, prenosi se da 
e Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada covjek zavoli svoga brata 
u vjeri), neka ga obavijesti da ga voli." (Prenose ga Ebu Davud i Et-Tirrnizi i kaze 

da je hadis hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari u "El-Edebul-Mufred" (542); Ebu Davud (5124); 
Et-Tirmizi (2502) - Tuhfetul-ahvezi, i drugi od Jahjaa el-Kattana koji kaze: 
Pricao nam je Sevr b. Zejd od Habiba b. Ubejda" 

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su pouzdani. 

Iz hadisa se shvata: 

- Ko zavoli svoga brata u ime Allaha, neka ga o tome obavijesti. 

- Verbalno iskazivanje ljubavi u ime Allaha bratu muslimanu dobarje motiv za 
ucvrsdivanje bratstva, povecanje bliskosti i uvezivanje karika ljubavi. 

- El-Begavi u "Serhus-sunne" (13/67) kaze: "Iz predaje se shvata da, kada sazna da 
ga je zavolio, primit ce njegov iskreni savjet shodno uputi koju mu je pokazao, a nece 
odbaciti njegov govor i dobro u koje ga poziva, iako bi mu sustina savjeta bila skrivena." 

384. Od Muaza, radijall ahu anhu, prenosi se da ga je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, uzeo za ruku i rekao: "Muaze, tako mi Allaha, ja te uistinu volim, 
a zatim, Muaze, preporucujem ti da neizostavno poslije svakoga namaza kazes: 
"Allahu, pomozi mi da Te se sjecjanii da Ti zahvaljujem i da Ti ispravno ibadet 
cinim.'" (Hadis je vjerodostojan, a prenose ga Ebu Davud i En-Nesai sa ispravnim 
Lancem prenosilaca) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih, navode ga Ebu Davud (1522) i En-Nesai (3/53) i drugi sa 
razlicitim lancima prenosilaca od Hajvea b. Surejha koji kaze da je cuo Ukbea b. 
Muslima et-Tudzejbija kako govori: "Pricao mi je Ebu Abdur-Rahman el-Hubuli od 
es-Sanabihija." 

Kazem: Lanac prenosilaca je ispravan, a prenosioci su ispravni. 

Ovom hadisu svjedoce dva hadisa od Abdullaha b. Mes'uda i Ebu Hurejre, 
radijallahu anhuma. 



427 



Sclimb. 'ldei-HiUiH 



Manje poznate rijeci: 

"Poslije svakoga namaza" - tj. poslije svakog obaveznog namaza. 

Iz hadisa sc shvata: 

- Dozvoljeno je da covjeku uzme za ruku svoga brata. 

- Kada covjek voli svoga brata muslimana, u ime Allaha, pohvalno je da ga 
o tomeiobavijesti. 

- Vrijednost Muaza b. Dzebela, radijallahu anhu. 

- Pohvalnost redovnog tzgovaranja ove dove poslije svakog propisanog namaza. 

- Pohvalnost trazenja pomoci i upute od Allaha kako bi covjek izvrsio robovanje 
Allahu na ispravan nacin. Ovo pitanje pojasnio sam podrobnije u svojoj knjizi 
"Medaridzul-ubudijjeti min hedji hajril-berijje" 

- U potpunost ljubavi onoga koji voli prema onome koga voli spada da mu 
preporuci istinu i strpljenje. 

385. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je neki covjek bio kod 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je pored njih prosao drugi covjek, te je 
ovaj rekao: "Allahov Poslanice, ja uistinu volim ovog covjeka koji je upravo prosao" 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: "Jesi Ii ga obavijestio o tome?" Covjek 
rece: "Ne." Poslanik mu rece: "Obavijesti ga" pa ga je ovaj sustigao i rekao: "Ja te 
volim u ime Allaha." Covjek mu odgovori: "Neka te zavoli Onaj u cije ime si me 
zavolio." (Prenosi ga Ebu Davud sa ispravnim lancem prenosilaca) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih, a navode ga Ebu Davud (5125); Ahmed (3/141 i 150); EI^ Hakim, 
(4/171); Abdur-Rezak u svome Musannefu (20319); Ibn Hibban u svome Sahihu 
(571) sa razlicitim pravcima prenosilaca od Enesa. Kazem: Ovaj hadis je sahih. 

Iz hadisa se shvata: 

- Pohvalnost da covjek ode do svoga brata muslimana kako bi ga obavijestio 
da ga voli. Sunnet je da mu ode kuci, jer Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
prema predaji koju navode Ibn Mubarek u "Ez-Zuhdu" i lbn Vehb u "El-Dzami'a" 
sa ispravnim lancem prenosilaca, kaze: "Kada neko od vas zavoli svoga prijatelja, 
neka mu ode njegovoj kuci i neka ga obavijesti da ga voli u ime Allaha, azze ve dzelle." 



428 



RADOST POGLEDA KOMENTAR R1JADUS-SAUII/NA 



- Onaj koga njegov brat musliman obavijesti da ga voli, neka mu takoder uzvrati 
prouci dovu rijecima: "Neka te zavoli Onaj u cije ime si me zavolio." 

- Susret na Allahovom putu povecava prisnost. 



Poglavlje cetrdeset sednio 

ZNAKOVI ALLAHOVE LJUBAVI PREMA N)EGOVOM ROBU, 

PODSTICAJ N A USKLADIVANJE PONA$ANJA SA TIM 

ZNAKOVIMA I NASTOJANJE DA SE ONI POSTIGNU 

Ibn Kajim el-Dzevzijje u knjizi "Medaridzus-salikin" (3/18-26) kaze: "Allahova 

ubav prema Njegovim sticenicima> vjerovjesnicima i poslanicima je dodatna 

osobina Njegove milosti, dobrocinstva i blagodarnosti. To je posljedica ljubavi, 

koja nuzno proizlazi, jer kada ih je zavolio, onda je njihov udio u Njegovoj milosti i 

iobrocinstvu postao najpotpuniji. 

Dzehmije smatraju da Allah niti voli, niti je voljen, medutim, oni ne mogu 
nijekati tekstove serijata, pa su tekstove o Njegovoj ljubavi prema robovima 
rrotumacili kao ljubav prema Njegovoj pokornosti i ibadetu, te povecanju dobrih 
diela kako bi putem njih postigli nagradu. Iako su ih (djela) nazvali ljubavlju, pod tim 
su podrazumijevali ono sto postizu od nagrada. Kod njih se zasebna nagrada voli 
>ama po sebi, dok je Uzviseni Gospodar voljen od drugih tako sto se vole sredstva 
koja Njemu vode. Tekstove u kojima se govori o Njegovoj ljubavi prema robovima 
:uma£e kao Njegovo dobrocinstvo prema njima i davanje nagrade, a nekada ih 
protumace kao Njegovu pohvalu njih i si., a nekada kao Njegovo htijenje (iradeh) 
:oga, nekada ih tumace kao zasebno djelo, a nekada ih tumace kao samo htijenje. 

Oni kazu: Ako je htijenje vezano za poseban odabir roba u pogledu stanja i 
• isokih stepena, to je nazvano ljubavlju, a ako je vezano za kaznu i osvetu, onda 
se naziva srdzbom; ako je vezano za opcenito dobrocinstvo i posebno davanje 
blagodati, onda se naziva dobrostivoscu; ako je vezano za Njegovo davanje dobra 
a tajnosti i neprimjetno, onda se to naziva blagoscu (lutf). To htijenje je jedno, ali 
:ma vise imena i propisa s obzirom na ono sto se za njega veze. 

Onaj ko Allahovu ljubav prema robu smatra Njegovom pohvalom, vraca je 
znacenjem) na osobinu govora. Ova osobina je kod njega osobina Bica, a ne jedna 
od osobina Njegovih djela. Djelo je kod ovakvoga isto sto i uradeno, pa, stoga, 
II Allahovom bicu nikako ne opstoji ljubav prema Njegovom robu, niti prema 
Njegovim vjerovjesnicima i poslanicima. 

429 



Selimb. Mel-Hiltdi 



Ko Njegovu ljubav vrati (znacenjem) na osobinu htijenja, ucinio ju je jednom 
od osobina Bica, s obzirom na one koji posjeduju htijenje, ili na osobine Njegovih 
djela, s obzirom na ono sto se za njih veze. 

Kada su ovi zauzeli stav i misljenje da je ljubav htijenje, te da se Ljubav ne 
veze osim za ono sto je novonastalo i sto je moguce, a nemoguce je da se prema 
'praiskonskom' izrazi htijenje, negirali su ljubav ljudi, meleka, vjerovjesnika 
i poslanika prema Njemu. Rekli su: Ta ljubav nema znacenja, osim htijenja za 
priblizavanjem Njemu, Njegovog velicanja i zelje da Mu se cini ibadet. Tako su 
negirali posebnost Njegove bozanstvenosti i posebnost robovanja, uvjereni da 
tevhid i tenzih (izrazavanje Allahove cistote od nedostataka) tako nalazu. Takoder 
po misljenju dzehmija, tevhid i tenzih upotpunjavaju se iskljucivo negiranjem 
sustine Njegove bozanstvenosti i sustine robovanja Njemu. 

Svi pravci ovih dokaza - razumski, predajni, prirodno-urodeni, analogni, 
nutrinski, logicki, ukazuju na porvrdu robove ljubavi prema svorne Gospodaru 
i Gospodara prema Svome robu. 

Ukoliko bi pitanje ljubavi bilo ponisteno, bile bi ponistene sve pozicije imana 
i ihsana, te bi bili obesnazeni svi stepeni puta ka Allahu, jer ljubav je srz svakog 
stepena, pozicije i djela, pa ukoliko nema te ljubavi, onda je covjek mrtav i u njemu 
nema duse. Njeno pripasivan^e (ljubavi) djelima je isto kada im se pripi§e iskrenost. 
Zapravo, ona predstavlja sustinu iskrenosti ; pa cak i sam islam koji oznacava 
predanost uz potcinjenost, ljubav i pokornost Allahu. Zato onaj koji nema ljubavi, 
nema nikako ni islama. Zapravo, ljubav je sustina svjedocenja da nema drugog 
istinskog boga osim Allaha, jer je Bog onaj koga robovi uzimaju za bozanstvo iz 
ljubavi i podredenosti, straha i nade, velicanja i pokornosti" - sazetak. 

Uzviseni Allah kaze: "Reci: 'Ako Allaha volite, mene slijedite, pa ce i vas Allah 
zavoljeti i vase vam grijehe oprostiti, a Allah prasta i samilostan je. w (Ali Imran, 31) 

Ovaj ajet naziva se "ajetom ispita" jer kada su srca ustvrdila da vole Allaha, 
Allah je objavio ovaj ajet kao kusnju, kako bi se istinoljubivi razlikovao od onoga 
koji samo iznosi t\'rdnje. 

U ovom ajetu je naznaka o dokazu ljubavi, njenom plodu i koristi. Dokaz 
i znak ove ljubavi je slijedenje Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellern, a korist i 
plod su Allahova ljubav prema vama. Pa, ukoliko covjek ne bude dosljedno slijedio 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellern, nece zavoljeti ni Allaha, a i Njegova ljubav 
prema covjeku bit ce iskljucena. 

Zato ovaj ajet osuduje svakoga onoga ko tvrdi da voli Allaha, a ne slijedi 
poslanika Muhammeda, jer takva tvrdnja, u ovom pitanju, ustvari je lazna, sve 
dok ne bude u svim svojim rijecima i djelima slijedio muhammedanski zakon 
i vjerovjesnicku vjeru. 



430 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHINA 



Onaj koji bude dosljedno slijedio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bez 
-vodenja inovacija u vjeru, i bude potpuno poslusan, zadobit ce nesto vece od 
prizeljkivane ljubavi prema svome Gospodaru, a to je: ljubav njegovog Gospodara 
prema njernu. Ova ljubav Allaha prema Njegovom robu veca je od prve ljubavi, tj. 
■ubavi roba prema Gospodaru, kao sto su rekli neki mudri ucenjaci iz reda ispravnih 
rrethodnika: "Nije smisao u tome da volis, vec da budes voljen. Zapravo, povecat 
:e vam Svoje obilje, pa vam oprostiti vase grijehe i pobrisati vase lose postupke, 
; dokaz je da su dobrocinstvo i milost trag i nuzna posljedica Njegove ljubavi." 
U ovome je dokaz za opovrgavanje tvrdnje onih koji ljubav tumace kao milost, 
uputu i dobrocinstvo. 

Uzviseni Allah kaze: "O vi koji vjerujete, ukoliko se neko od vas odmetne od 
vjere, pa Allah ce dovesti ljude koje voli i koji Njega vole, koji su ponizni prema 
\ jernictma, a nadmocni nad nevjernicima, i bore se na Allahovom putu ne bojeci 
se nicije pridike. To je Allahova blagodat koju On daje kome zeli, a Allah daje 
u obilju i sveznajuci je." (El-Maide, 54) 

Uzviseni, obavjestavajuci o Svojoj velikoj modi, kaze da ce onoga ko se 
okrene od pomaganja Njegove vjere i uspostavljanja Njegovog serijata, uistinu 
zamijeniti boljim, onim ko je ustrajniji na Pravom putu. Tako Uzviseni kaze: 
Pa, ako se okrenete, zamijenit cemo vas drugim narodom koji nece biti poput vas." 
Muhammed, 38) Uzviseni kaze: "Ako zeli, dat ce da nestanete i doci ce sa novim 
iiudima, a to Allahu nijc veliko." (Fatir, 1 6) Potom je za to spomenuo cetiri znaka: 

Prvi: Oni su "ponizni prema vjenricima" - samilosni su i brizni prema njima 
: saosjecajni poput djeteta prema svome roditelju i roba prema svome vlasniku. 

Drugi: Oni su "nadmocni nad nevjernicima" - tj. oni su ponosno jaki nad 
nevjernicima, kao sto je lav jak i silan prema svome ulovu. Iskazuju grubost 
i strogost prema svojim i Allahovim neprijateljima. 

Allah je spomenuo ove dvije osobine, izmedu ostalih osobina, najprimjerenije 
generacije i povezao prvi uzor Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i one koji 
=u sa njim, rekavsi: "Oni su strogi prema nevjernicima, samilosni medusobno." 
El-Feth,29) 

Treci: Oni "bore se na Allahovom putu", a ne na putu svoje nacije ili vlastitih 
imbicija, ne bore se ni za svoju drzavu, ni za svoju rasu, vec" na putu realizacije 
zahtjeva Allahovog puta, sprovodenja Njegovog serijata. Oni sami u tome nemaju 
nikakvog udjela, vec to cine samo radi Allaha Jedinoga, koji sudruga nema. 

(Setvrti: Oni "ne boje se nicije pridike" a zasto se i bojati kritike Ijudi kada im 
■q zagarantirana ljubav Gospodara ljudi? Zasto se drzati obicaja i tradicije ljudi, 
dok oni slijede sunnet i zele ponos, te predstavljaju Allahov metod zivota? 



431 



Selim b. Idd-HUali 



Ljudi i njihove kritike iskljucivo se boji onaj koji preuzima rnjerila, pravila 
i postupke iz nahodenja ljudi, a onaj ko trazi sud od Allaha u svakom pokretu 
i stajanju, nece ni razmisljati sta ljudi govore, bez obzira ko oni bili, bez obzira 
u kakvom stanju oni bili. 

Ovaj ajet sadrzi sustinu, plod, realizaciju poziva i znak ispravnosti te ljubavi. 
Sustina ljubavi je da Allah voli i da bude voljen, a plod ove ljubavi je da Allahovi 
robovi cine dobro jedni drugima, kao sto Zastitnik njima cini dobro: "I dobro cini 
kao sto ti je Allah dobro ucinio." (El-Kasas, 77) Realizacija ove ljubavi je u dzihadu na 
Allahovom putu zivotom, rukom, jezikom i imetkom, a znak ove ljubavi je da onoga 
koji voli niko ne odvrati od ovoga cilja, niti da se u njegovo srce umijesa tuda kritika, 
niti prigovor. Svaki onaj koji voli, a osvrne se na kritike i sprijeci ga prigovor da dode 
do svog voljenog, u sustini nije onaj koji voli. Allah je najuzviseniji i najbolje zna. 

386. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Uzviseni Allah kaze: 'Ko bude neprijatelj Mome 
Sticeniku (evliji), Ja mu najavljujem rat. Najdraze s cime Mi se Moj rob moze pribliziti 
jesu farzovi. Moj rob Mi se priblizava nafilama sve dok ga ne zavolim, a kada ga 
zavolim, Ja postanem njegov sluh kojim cuje, njegov vid kojim gleda, njegova ruka 
kojom prihvata, njegova noga kojom hodi. Ako Me zamoli za nesto, sigurno 6u mu 
udovoljiti, a ako zatrazi Moju zastitu, sigurno cu ga zastititi.'" (Prenosi EI-Buhari) 

Dokumentacija i komentar ovog hadisu navedeni su pod brojem 95 u Poglavlju 
o zalaganju. 

387. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, navodi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada Uzviseni Allah zavoli Svoga roba, pozove 
Dzibrila i kaze mu: Allah Uzviseni zavolio je tog i tog, pa ga i ti zavoli.' Zatim 
ga Dzibril zavoli, pa pozove stanovnike neba: Allah je zavolio tog i tog, pa ga 
i vi zavolitel a zatim ga stanovnici neba zavole. Zatim mu Allah podari Iijep prijem 
medu stanovnicima Zemlje." (Muttefekun alejhi) 

U Muslimovoj predaji navodi se: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem: "Kada Uzviseni Allah zavoli Svoga roba, pozove Dzibrila i kaze mu: 
'Ja volim tog i tog, pa ga zavoli i ti; Zatim ga i Dzibril zavoli, i pozove stanovnike 
nebesa govoreci: 'Allah je zavolio tog i tog, pa ga i vi zavolite.' Zatim ga i stanovnici 
nebesa zavole. Zatim mu Allah podari lijep prijem medu stanovnicima Zemlje. 
A kada Allah zamrzi Svoga roba, pozove Dzibrila i kaze mu: 'Ja mrzim tog i tog, pa 
ga i ti zamrzi.' Zatim ga i Dzibril zamrzi, a potom pozove stanovnike neba i kaze im: 
Allah je zamrzio tog i tog, pa ga i vi zamrzite.* Zatim ga zamrze stanovnici neba, 
pa mu Allah dadne da ga zamrze i stanovnici Zemlje.'" 

432 



BADOST POGLEDA KOMENTARRJfADUS-SALIWNA 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (6/303), Fethul-Barij Muslim (2637, 157). 
Druga predaja kod Muslima (2637). 

Manje poznate rijeci: 

"Stanovnici neba" - meleki. 

"Dadne mu se da ga Ijudi na Zemlji prihvate" - tj. dadne mu se ljubav u srcima 
vjernika i dobro za njega. 

"Bude spomhyan po dobru" - kao sto je Allah to dao dobrim prethodnicima 
ovog ummeta, poput Ebu Bekra i Omera. 

Iz hadisa seshvata: 

- Poenta o ljubavi i mrznji covjeka iskljucivo se ogleda u ljubavi i mrznji prema 
covjeku od strane uglednih i dobrih, a dobrom covjeku nece smetati mrznja velikih 
grjesnika, ili njihova ljubav prema njima slicnim grjesnicima, jer vjernik gleda sa 
Allahovim nurom i voli onoga ko je zavolio Allaha. 

- Potvrda dva Allahova svojst\ r a ljubavi i govora. 

- Pokornost meleka Uzvisenom Allahu je apsolutna, bez ikakvog dvoumljenja. 

- Dzibril, alejhis-selam, ima prednost nad ostalim melekima i od Allaha 
dostavlja ono sto On objavljuje Svojirn robovima. 

- Koga Allah zavoli, zavole ga stanovnici neba i Zemlje, a koga On zamrzi, 
zamrze ga i stanovnici neba i Zemlje. Zato je covjek duzan da nastoji zadobiti 
Allahovu ljubav slijedenjem Allahovog Po&lanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
i priblizavanjem Allahu prakticiranjem Njegovih naredbi i povecanjem cinjenja 
dobrih djela i ostavljanjem grijeha. 

388. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, poslao jednoga covjeka kao zapovjednika izvidnice. Covjek je, 
predvodeci svoje drugove, na zavrsetku svakog namaza ucio Kul-huvallahu chad. 
Kada su se vratili, to su spomenuli Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, 
pa je on rekao: "Upitajte ga zasto to cini." Upitali su ga, a on je odgovorio: "Zato sto 
su u toj suri svojstva Milostivog, i ja volim da je ucim." Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao je: "Recite mu da ga Uzviseni Allah voli." (Muttefekun alejhi) 



433 



Setimlhldd-HUaU 



Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (13/347), Fethul-Bari; Muslim (813). 

Iz hadisa se shvata: 

- Vojna formacija mora imati zapovjednika, a zapovjednik je istovremeno 
i njihov imam u namazu, 

- Nije dozvoljeno suprotstavljati se zapovjedniku, izuzevako se radi o otvorenom 
grijehu, i to iz bojazni da ne dode do razjedinjenja ljudi. 

- Zapovjedniku se suprotstavlja pred halifom muslimana. 

- Potvrda Allahove jednoce i u osobinama, te da Allah ima bice i svojstva i da 
svojstva i bice nisu isto. 

- Ashabi su odlazili Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, trazeci od 
njega fetvu za svaku novonastalu situaciju, ciji propis nisu poznavali. 

- Vrijednost sure El-Ihlas, jer u njoj se govori o tevhidu koji je obavezno 
ispovijedati Allahu, te o Njegovom obaveznom pravu prema robovima, tako sto 
ljudi ispunjenje svojih potreba traze iskljucivo od Njega i samo se Njemu okrecu 
u ostalim stvarima; ukazuje se na Njegovu cistotu od toga da bude roditelj ikome 
ili necije rodeno dijete. 

- Djeia se ci^ene prema namjerama, pa onaj ko se priblizi Allahu s dielom koje 
Allah voli, i Allah ce njega zavoljeti. 

- Nepotcjenjivanje bilo koje pokornosti, ima djela za cije se cinjenje postizu 
visoki stepeni, iako su malena u ocima ljudi, a u ovome je takoder replika onima 
koji dijele vjeru na Ijusku i jezgru. 

- Dozvolfenost ponavljanja jedne sure na namazu, jer je ovaj ashab ucio suru 
Kul-huvallahu ehad poslije svakog ucenja u namazu. 



434 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



Poglavlje cetrdeset osmo 

ZABRANA UZNEMIRAVANJADOBRIH, 
SLABIHISIROMAHA 

Muslimanujeobavezadasprecavauznemiravanjedrugihmuslimana.aposebno 
slabih i siromaha, te onih koji nemaju drugog pomaga£a osim Allaha Uzvisenog. 

Pod ovo ne potpada trazenje izvrsenja prava ili izvrsenje serijatskih kazni, 
jer su one i samim serijatom naredene. 

Uzviseni Allah kaze: "Oni koji uznemiravaju vjernike i vjernice na osnovu 
onoga sto nisu zasluzili, ponijeli su potvoru i otvoreni grijeh." (El-Ahzab, 57) 

Uzviseni Allah u ovom ajetu prijeti onima koji objelodanjuju mahane vjernica 
i vjernika i umanjuju njihove vrijednosti pripisujuci im ono sto nisu ucinili, i ukazuje 
da su takvim postupanjem na sebe natovarili potvoru i ociti grijeh. 

Ova Allahova prijetnja odnosi se na nevjernike u Allaha i Njegovog Poslanika, 
a potom siite - rafidije koji umanjuju vrijednost ashaba i pripisuju im mahane od 
kojih ih je Allah o£istio, daju im osobine suprotne onima po kojima ih Uzviseni 
Allah spominje. Allah, azze ve dzelle, obavijestio je da je zadovoljan muhadzirima 
i ensarijama i pohvalio ih je, dole ih ove neznalice vrijedaju i potcjenjuju, 
te o njima govore ocite neistine. U sustini, srea nevjernika i siija-rafidija izopacena su, 
jer kritiziraju pohvaljene, a hvale kritizirane. 

Uzviseni kaze; "I jetimanemoj ucviliti, a na onoga koji trazi nemoj podviknuti." 

(Ed-Duha, 9-10) Tefsir ovog ajeta prethodno je naveden u Poglavlju o blagosti 
prema jetimu. 

Hadisi su mnogobrojni, a od njih su: 

Hadis Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u prethodno poglavlju: "Ko neprijateljuje 
protiv Moga sticenika^ Ja mu najavljujem rat" 

Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 95 u Poglavlju 
o zalaganju. 

Takoder, i hadis Sa'da b. Ebi Vekkasa, radijallahu anhu, prethodno naveden 
u Poglavlju o blagosti prema jetimu kada Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaze: 
'Ebu Bekre, ako si ih rasrdio, rasrdio si i svoga Gospodara," 

435 



Sdiiuk IfU'l-Hilali 



Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 261 u Poglavlju o 
blagosti prema jetimu. 

389. Od Dzunduba b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ko klanja sabah-namaz, on je pod 
Allahovom zastitom, a Allah vam nista ne trazi za Svoju zastitu, ali od koga bude 
trazio za Svoju zastitu nesto, sustidi ce ga, a zatim baciti licem u dzehennemsku 
vatru.'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija i komentar hadisa su pod brojem 232 u Poglavlju o velicanju 
muslimanskih svetinja. 



Poglavlje cctrdeset dcvcto 

SUBENJE LJUDIMA PREMA VANjSTINI, 
A ALLAHU CE ODGOVARATI ZA ONO §TO IM JE U DUSAM A 

Uzviseni Allah kaze: "Pa ako se pokaju, budu klanjali namaz i davali zekat, 
vi ih pustite." (Et-Tevbe, 5) 

Ovaj ajet pojasnjava da je zastitio svoj zivot i imetak covjek koji se bude pokajao, 
vjerovao u Allaha i Muhammeda Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
klanjao namaz i davao zekat, i tada nikome nije dozvoljeno da mu prijeti ubijanjem 
i zarobljavanjem. Ovaj ajet obuhvata one koji primijene spomenuto iz iskrenih 
pobuda ili samo u vanjstini (licemjerno'). 

Zato je Ebu Bekr es-Siddik, radijallahu anhu, u borbi protiv onih koji su uskracivali 
zekat kao uporiste uzeo ovaj casni ajet i njemu slicne, a ajet je zabranjivao borbu 
protiv njih pod uvjetom cinjenja ovih postupaka, a oni su: ulazak u islam i izvrsavanje 
njegovih obaveza. Skrenuo je paznju od veceg ka manjem, )er najcasniji temelj islama, 
poslije izgovaranja dva sehadeta, je namaz koji predstavlja pravo Uzvisenog Allaha, 
a poslije njega je davanje zekata koje predstavlja prelaznu korist na siromahe, a 
zekat je najcasniji postupak vezan za stvorenja, i zato se cesto namaz i zekat zajedno 
spominju. Neka se Allah smiluje Es-Siddiku, kako je samo shvatao ovu vjeru! 

390. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Naredeno mi je da se borim protiv Ijudi sve dok 
ne posvjedoce da nema drugog istinskog boga osim Allaha i da je Muhammed 
Allahov poslanik, dok ne pocnu klanjati namaz i davati zekat. Kada to urade, zastitit 

436 






RADOST POGLEDA KOMENTAR RJJADUS-SAUHINA 



:e svoje zivote i imetke od mene, izuzev kada se ogrijese o propise islama, a njihov 
-<onacan obracun je kod Uzvisenog ALlaha." (Muttefekun alejhi) 

Dokumcntacija hadisa: 

Mavode ga El-Buhari (1/75), Fethul-Bari; Muslim (22). 

Ovaj hadis je mutevatir, a navodi se od skupine ashaba, radijallahu anhum. 

Manjc poznate rijcci: 

Osifft kada se ogrijese o propise islama" - ali je njima obaveza, poslije zastite 
svojih zivota i imetaka, da postuju propise islama, a to je cinjenje obaveza 
: ostavljanje zabrana . 

Iz hadisa se shvata: 

- Borba u islamu protiv idolopoklonika traje sve dok ne prihvate islam, a dokaz 
njihovog ulaska jeste da izgovore dva sehadeta, da obavljaju namaz i daju zekat, 
a takoder i njihovo priznanje ostaiih temelja islama koji nisu spomenuti u ovom 
hadisu, ili zato sto nisu tada jos bili propisani, ili se Poslanik zadovoljio djelimicnim 
navodenjem propisa skrecuci paznju na najvaznije. 

- Kada objave prihvatanje islama, njihovi zivoti i imeci postaju zabranjeni, 
• Allahu ce odgovarati za ono sto kriju u svojim dusarna i srcima. U pitanju 
sprovodenja propisa islama na dunjaluku, mi se prema njima ophodima kao prema 
muslimanima. 

- U hadisu je dokaz da se djela u vanjstini prihvataju i da se donosi propis 
presuda onako kako vanjstina nalaze. 

- Tevhid zbog kojeg se vodi borba protiv ljudi sve dok ga ne priznaju jeste 
da se jedino Allahu upucuje ibadet i da Mu se pripisuju osobine potpunosti 
: epiteti uzvisenosti. To se ne odraosi samo na tevhidur-rububijje (Allahovu jednocu 
gospodarstva), jer Arapi protiv kojih se borio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, prije izgovaranja la ilahe illallah Muhammedur-resulullah, priznavali su 
Allahovu jednocu gospodarstva, a ona oznacava da je Allah Tvorac, Opskrbitelj, da 
Dzivljava, usmrcuje, spusta kisu. Medutim, oni su drugima davali ucesca u ibadetu 
xoji samo Allahu pripada, i tvrdili su da su uzimali kumire kao sredstva priblizavanja 
Allahu: "Mi ih obozavamo da nas jos vise Allahu priblize." (Ez-Zumer, 3) Svemu 
ovome moze se dodati i cinjenica da je tevhidur-rububijje prirodno urodena 
cinjenica u ljudskoj dusi, kao sto je Uzviseni jezikom Poslanika rekao: "Njihovi 
poslanici rekose: 'Zar u Allaha sumnjate, Tvorca nebesa i Zemlje?"* (Ibrahim, 10) 



437 



telimlhldd-titlak 



Stoga, znacenje rijeci zbog kojih se vodi borba protiv ljudi sve dok ih ne izgovore 
je: Ne obozava se niko s pravom, osim Allaha, niti se iko istinolj ubivo slijedi osim 
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Ovo je podrobnije pojasnjeno u knjigama 
islamskog vjerovanja ehlis-sunneta i hadisa sljedbenika ispravnih prethodnika. 

391. Od Ebu Abdullaha Tarika b. Usejma, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: 
"£uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Ko kaze da 
nema drugog istinskog boga osim Allaha i porekne druga bozanstva, osim Allaha, 
zastitio je svoj imetak i zivot, a Allahu ce poslije polagati racun." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (23). 

Iz hadisa se shvata: 

- Uvjet tevhida jeste odricanje od neispravnih bozanstava a nevjerstvo u taguta. 
Ovo je potvrdeno ajetima iz casnog Kur'ana: "A ko ne vjeruje u taguta i vjeruje u 
Allaha, uhvatio se za najcvrscu vezu kojoj nema raskida" (EI-Bekare, 256); "Oni 
koji izbjegavaju taguta da ga obozavaju i povrate se Allahu, njima pripada radost ." 

(Ez-Zumer, 17) 

- Zivota, imetak i cast muslimana su zasticeni i nije dozvoljeno na njega nasrtati, 
niti ga uznemiravati. 

- Mi sudimo po vanjstini, a Allah na Sebe uzima presudu za ono sto ljudska srca 
kriju. U neki relevantnim knjigama desila se opasna pogreska, a ona )e da se ove 
rijeci navode kao hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a ustvari 
nije tako, jer ove rijeci nemaju nikakvog utemeljenja medu predajama koje se 
pripisuju Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, vec su izreka ucenjaka, 
a njihovo znacenje je sasvim ispravno i jasno. Podrobnije sam o tome govorio u 
knjizi "Silsiletul-ehadisi elleti la asle leha" pod brojem 8. 

392. Od Ebu Ma'beda el-Mikdada b. El-Esveda, radijallahu anhu, prenosi 
se da je upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Ako se sukobim 
sa nevjernikom i on mi sabljom odsijece ruku, a zatim pobjegne na drvo i kaze: 
'Prihvatam islam; smijem li ga ubiti, Allahov Poslanice, nakon sto to kaze?" Poslanik 
rece: "Ne smijes ga ubiti." Rekoh: "Ali, Allahov Poslanice, odsjekao mi je ruku, 
a zatim je to rekao." Poslanik rece: "Ne smijes ga ubiti, jer ako ga tada ubijes, on ce biti 
u polozaju (stepenu) u kojem si ti bio prije nego sto si ga ubio, a ti ces biti u polozaju 
(stepenu) u kojem je on bio prije nego sto je to izgovorio." (Muttefekun alejhi) 

438 






RADOST POGLEDA MOMENTA 8 RIlADUS-SAUHIhJA 



Rijeci "on ce biti u polozaju u Icojem si ti bio", znace da je njegov zivot zasticen 
: potpada pod propise islama, a rijeci "ti ces biti u polozaju u kojem je on bio" znace 
da je dozvoljeno njegovim nasljednicima da izvrse odmazdu nad njim, a ne znace 
da je on na njegovom stepenu nevjerstva. Allah najbolje zna. 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (12/187) Fethul-Bari; Muslim (95). 

Iz hadisa se shvata: 

- Islam je dozvolio krv i imetak nevjernika koji se bori protiv muslimana. 

- Zabranjeno je ubiti covjeka cije rijeci ili postupci ukazuju da je prihvatio islam. 

- Ko namjerno ubije covjeka koji je prihvatio islam, obaveza je nad njim izvrsiti 
odmazdu, a ako to uradi iz neznanja ili zbog nekog svog posebnog tumacenja, 
obavezan platiti krvarinu, kao sto se desilo nekim ashabima koji su ubili neke ljude 
nakon sto su prihvatili islam, misled da su islam prihvatili bojeci se da ne budu 
ubijeni, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za njih isplatio krvarinu. 

- Autor je prilikom tumacenja Posianikovih, sallallahu alejhi ve rijeci, sellem: 
Me smijes ga ubiti, jer ako ga tada ubijes, on ce biti u polozaju u kojem si ti bio 

prije nego sto si ga ubio, a ti ces biti u polozaju u kojem je on bio prije nego sto je 
to izgovorio" pogodio je pravo znacenje, jer zivot ovog ubice postao je dozvoljen, 
nakon sto je bio zasticen, zbog toga sto je pocinio ono sto nalaze odmazdu 
i sprovodenje propisa "glava za glavu", medutim to ne znaci da je on postao nevjernik 
cija je krv dozvoljena. Stoga u ovom hadisu nema dokaza za haridzije i njihove 
sljedbenike iz dzemata tekfira koji su proglasavanje muslimana nevjernicima uzeli 
kaokrajnjicilj ihobi. 

Dakle, ko god izgovori rijeci tevhida njegov zivot postaje zasticen i potpada 
pod propise islama, sve dok ne iskaze nesto suprotno tome. 

Takoder, u hadisu nema dokaza za one koji tvrde da je dovoljno da nevjernici 
izgovore sehadet bez izvrsenja ostalih propisa, jer kada onaj koji je izgovorio sehadet 
ne bi bio ubijen, serijat bi od njega trazio da obavlja namaz i izvrsava ostale temeljne 
propise. Ukoliko prihvati izvrsavanje propisa islama, njegov zivot, imetak i cast su 
zasticeni, a u suprotnom nisu, kao sto se navodi u prvom hadisu ovog poglavlja. 

- U hadisu se ukazuje na obavezu postojanosti i cvrstine priltkom borbe sa 
neprijateljem, pa makar borac bio ranjen. Zar ne vidis da je ovaj koji je postavio 
pitanje Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "...odsjekao mi je 
ruku, a zatim je to rekao?" 

- Muslimanu je obaveza da svoju strast potcini propisima serijata, a ne da 
postupa pristrasno i osvetoljubivo. 

439 



Mimlh'tdcl-mat\ 



.393. Od Usame b. Zejda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao nas je plemenu Hureka od Dzuhejne. 
pa smo ih ujutro iznenadili na njihovim pojilistima. Ja i jedan ensarija sustigli smo 
jednog njihovog covjeka, pa kada smo mu se priblizili, on je rekao 'ia ilahe illallah: 
Ensarija ga je pustio, ali ja sam ga probo kopljcm i on je umro. Kada smo s? vratili 
u Medinu, obavijestili smo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o tome, pa mi 
je rekao; 'Usama, zar si ga ubio nakon sto je rekao la ilahe ilaliah?' Rekoh: Allahov 
Poslanice, on se time samo htio sacuvati! a Poslanik rece: 'Zar si ga ubio nakon sto 
je rekao la ilahe illallah!?' Neprestano mi je to ponavljao sve dok nisam pozelio da 
nisam prihvatio islam prije toga dana" (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji navodi se: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem: 'Zar je rekao la ilahe illallah a ti si ga ubio?' Rekao sam: 'Allahov Poslanice. 
on je izgovorio te rijeci bojeci se oruzja.' Na to Poslanik rece: 'Jess li otvorio njegovo 
srce da vidis je li ih zbog toga izgovorio ili ne?' Neprestano je ovo ponavljao tako 
da sam pozelio da sam tek toga dana prihvatio islam" 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (7/517) - Fethul-Bari; Muslim (96, 157). 
Druga predaja kod Muslima (96). 

Izhndisaseshvata: 

- Imam (voda) je nadlezan za slanje vojnih formacija (izvidnice) i izdavanje 
naredbi vojsci. 

■ Propise islama obaveza je vezati za vanjstinu, a ne tragati za onim sto je 
u nutrini. Ovakve zakonodavne uredbe imaju preventivno djelovanje i sprecavaju 
one koji se zele nekome osvetiti iili nekoga ubiti opravdavajuci takav svoj postupak 
neiskrenoscu necije nutrine. 

- Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije presudio Usami odmazdom 
zato sto je ubio covjeka zbog svog posebnog tumacenja njeg;ovog postupka, a u tome 
je sumnja, pa se serijatske kazne ne izvrsavaju ukoliko postoje sumnje. Medutim, to 
nalaze davanje krvarine koja pada na njegovu siru rodbinu. 

- Onome ko pocini veliki grijeh nije dozvoljeno da pozeli da je prihvatio islam 
tek nakon cinjenja tog grijeha. Naime, Usama je to rekao nakon sto je u dusi osjetio 
strah od velikog Vjerovjesnikovog kritiziranja njegovog postupka. 



440 



RADOST POGLEDA KOMENTA R RlfAOUS-SALlHINA 



394. Od Dzunduba b. Abdullaha, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
>allallahu alejhi ve sellem, poslao jedno izaslanstvo muslimana muiricima, pa su 
se sukobili. Musrik kada bi imao za cilj da ubije muslimana, naciljao bi ga i ubio, 
a i musliman kada bi naciljao pogodio bi ga. Pricali smo da je to bio Usame b. 
Zejd, , pa kada je podigao sablju rekao je: 'La iiahe illallah; pa ga je ubio. Potom je 
dosao donosilac vijesti Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa ga je on 
jpitao, a ovaj ga je obavijestio tako da ga je obavijestio i o postupku ovog covjeka. 
Pozvao ga je i upitao, pa je rekao; 'Zasto si ga ubio?' Rece: Allahov Poslanice, on je 
-anio bol muslimanima. Ubio je tog i tog! imenujuci mu skupinu ljudi, 'pa sam ja 
na njega navalio, pa kada je on vidio sablju rece: 'La ilahe illallah:" Allahov Poslanik 
upita: "Zar si ga ubio?'; a Usame odgovori; "Da." Tada Poslanik rece: "A sta ces ciniti 
sa 'la ilahe illallah' kada dodu na Sudnji dan?" Usama rece; "Allahov Poslanice, trazi 
oprosta za mene'; a Poslanik opet rece: "Sta ces ciniti sa la ilahe illallah kada dodu 
na Sudnji dan?" I nista drugo nije govorio osim: "Sta ces ciniti sa la ilahe illallah 
kada dodu na Sudnji dan?" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (97). 

Pokusaj obezvrjedivanja ovog lanca prenosilaca jer je u njemu Halid b. 
Abdullaha el-Esbedz s tvrdnjama da od njega El-Buhari nije prenosio, niti ga je 
Muslim spomenuo medu temeljnim hadisima svoje knjige, vec je njegov hadis 
naveo medu pomocnim hadisima koji svjedoce, te da ga nisu proglasili pouzdanim, 
osim Ibn Hibbana i El-Idzlija, a oni su bili poznati po popustanju u proglasavanju 
pouzdanosti, odbija se zbog sljedeceg: 

a) Nije uvjetovano da bi se prenosioci proglasili pouzdanim da budu od onih 
od kojih hadise navode El-Buhari i Muslim. Koliko ima samo povjerljivih a da oni 
ne navode njihove hadise!? 

b) Muslim ga je naveo u temeljnim hadisima svoje knjige, sto svjedoci da je on 
povjerljiv kod njega, a tome u prilog ide da je prethodni Usamin hadis po znaeenju 
potpuno istovjetan. 

c) Od Halida el-Esbedza prenose velikani, a to poznaje onaj ko pogleda njegovu 
biografiju u knjizi "Tehzibul-kelam" 

d) Halida el-Esbedza primarno nije niko proglasio slabim, niti je on nepoznat 
da bi se moglo protiviti Ibn Hibbanovom i EMdzIijevom proglasavanju Halida 
pouzdanim, jer njihovo proglasavanje pouzdanim nepoznatih ne uzima se u obzir. 

e) Hafiz Ibn Hadzer je za njega rekao da je saduk (prihvatljivog hadisa). 



44i 



Selimb/ldcl-Hilati 



Iz hadisa se shvata: 

- Ovaj hadis ukazuje, kao i prethodni, na jedan dogadaj, s obzirorn na razlicitost 
predaje u nekim terminima, ali je tematika ista. U njemu ima nekoliko koristi: 

- Dozvoljenost da se imamu donese radosna vijest o pobjedi nad neprijateljirna, 
te izvjestavanje o svemu sto se desilo na bojnom polju. 

- Dozvoljeno je da imam ili vladar uputi kritiku vojnicima kada oni pocine 
kakav serijatski prekrsaj. 

Korist: Jedan priuceni tvrdi da se El-Mikdadov, Usamin i Dzundubov hadis 
smatraju problematicnim hadisima cija se vanjstina prihvata zdravo za gotovo bez 
dubljeg istrazivanja, navodeci da se ovim hadisima suprotstavljaju rijeci Uzvisenog; 
"1 Mi sinove Israilove prevedosmo preko mora, pa su ih faraon i njegova vojska 
pratili progoneci ih nepravedno, pa kada ga je sustigao potop, rece; 'Vjerujem da 
nema drugog boga osim Onoga u koga vjeruju sinovi Israilovi i ja sam predan.' Zar 
sada? A bio si nepokoran prije i od onih koji cine nered" ( Junus, 90-91), i rijecima 
Uzvisenog: "A kada su im Nasi poslanici dosli sa jasnim dokazima dicili su se onim 
sto imaju kod sebe od znanja, pa ih je sustiglo ono cemu su se oni ismijavali. Kada 
su vidjeli Nasu kaznu, rekli su; 'Xlerujemo u AJlaha Jedinoga i ne vjerujemo u ono 
sto smo Njemu pripisivali. Njihovo im vjerovanje nece koristiti kada ugledaju 
Nasu kaznu. To je Allahov zakon koji se sproveo medu N|egovim rob ovinia. Tada 
su propali nevjernici" {Gafir, 83-85), a to je pojasnio sljedecim: "Mozemo uociti da 
SU povodi objave ova dva ajeta siicni povodima izricanja hadisa Usame b. Zejda, ali 
i pored toga Uzviseni Allah nije ih prestao kaznjavati i spustati patnju i usmrcivati 
ih, suprotno prethodnim predajama u kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em, 
naredio ashabu da ne ubije nevjernika u borbi kada je izgovorio dva sehadeta ili 
ocitovao islam, iako je to rekao iz straha." 

Smatram da ce onaj koji bude oonosan shvatanjem Kur'ana i sunneta i koji na 
osnovu ovih predaja zasniva svoje misljenje i postupke, sigurno shvatiti da se ovi 
hadisi ne suprotstavljaju navedenim ajetima iz nekoliko aspekata: 

a) Onaj ko je unistio faraona i nevjernicke narode je Allah koji zna nutrinu 
kao sto zna vanjstinu i Njemu nije nista skriveno, dok onaj kome je naredeno da 
ne smije ubiti onoga ko je izgovorio sehadet tevhida jeste rob koji ne zna osim 
vanjstinu koja se ocituje kod ostalih robova. Ukoliko se bude obavezao onim cime 
nije obavezan, zapao je u gresku i to dva puta: 

prva, prevazisao je svoju moc i potencijal i zeli saznati ono sto mu je skriveno; 

drugaj suprotstavio se serijatskoj naredbi. 

Onaj ko ima minimum razuma, ove dvije situacije nece smatrati jednakima. 



442 



RADOST POGLEDA KOMEMTAR RlfADUS-SAUHlNA 



b) Ako ti koji se suprotstavljas i oponiras znas o ovome koji je izgovorio sehadet 
tevhida ono sto zna Allah o faraonu i nevjernickim narodima, onda ga i ubij. Nemoj 
to govoriti po idztihadu (intuiciji), jer ovo je rekao ucenjak ummeta i veliki tumac 
Kur'ana Abdullah b. Abbas, radijaltehu anhuma, Nedzdeu el-Haruriju kada rnu je 
napisao pismo u kojem ga pita o ubtjanju djece, navodeci kao argument kazivanje o 
Hidru i Musau u kojem se spominje da Hidr ubio dijete. Ibn Abbas mu je napisao: 
"Ako si Hidr i znas razlikovati vjernika od nevjernika, onda ih ubijaj." U drugoj 
predaji stoji: "Ti si mi poslao pismo u kojem pitas o ubijanju djece i kazes u svome 
pismu da je uceni iz price o Musau ubio dijete. Ti sigurno ne znas o toj djeci ono 
sto je znao taj uceni o torn djetetu" 

Ovo se uzima kao korist iz rijeci Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
Usami: "Jesi li ti otvorio njegovo srce pa da znas da li ih je zbog toga izgovorio ili ne?" 

e) Faraon i nevjernicki narodi koje je Allah unistio nisu bili iskreni u svojim 
tvrdnjama, jer da su bili iskreni, Allah bi od njih odvratio kaznu kao sto je uradio sa 
Junusovim, alejhis-salatu ves-selam, narodom: "A zasto nije bilo nijednog naselja 
koje je vjerovalo, pa mu je koristilo njegovo vjerovanje, osim Junusovog naroda, 
kada su povjerovali, od njih smo odvratili kaznu ponizenja u zivotu na ovom 
svijetu i pozivjeli smo ih do odredenog roka" (Junus, 98). 

d) I da su bili iskreni, tada im to ne bi ni koristilo, jer se odbacuje covjekovo 
pokajanje u trenutku kada mu dusa dode do grkljana, jer Uzviseni kaze: "Nema 
pokajanja za one koji rade losa djela, pa kada jednom od njih dode start, kaze: 
7a se sada kajem; a ni onima koji umiru kao nevjernici- Takvima smo pripremili 
boinu patnju" (En^Nisa, 18). Medutim, kada se covjek pokaje iz straha od ubistva, 
to je u osnovi sasvim drugo pitanje. 

395. Od Abdullaha b. Utbe b. Mes'uda prenosi se da je rekao: "Cuo sam Omera 
b. El-Hattaba, radijallahu anhu, kako govori: "Ljudi su tretirani prema objavi 
u doba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ali je objava prestala. Sada 
vas tretiramo iskljucivo prema vasim djelima. Ko nam iskaze dobro, mi cemo 
ga smatrati povjerljivim i nama privrzenim, dok mi nemamo pravo na njegovu 
nutrinu, Allah ce ga obracunati za nju. Ko nam ocituje lose, necemo ga uzeti sa 

povjerljivoginecemomutopotvrdivati,pamakarrekaodajenjegovanutrinadobra." 
(Prenosi EI-Buhari) 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga EI-Buhari (5/251) - Fethul-Bari. 



443 



Sctimb/ktet-ltitaU 



Izhadisascshvata. 

- Omer b. El-Hattab, radijallahu anhu, obavjestava o stanju ljudi u doba 
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i stanju koje je nastupilo poslije 
njegove smrti. 

- Islamski propisi se sprovode prema vanjstini koja se manifestira kod ljudi 
idjelimakoja ucine. 

- Lijepa namjera ne moze opravdati cinjenje nepokornosti, niti obesnaziti 
sprovodenje serijatske kazne i odmazde. 

- Obaveza je vladaru da bude pravedan prema podanicima i da medu njima 
sprovodi Allahove propise, bilo da se radi o uglednim ili neuglednim podjednako, 
i da ga u tome ne sprecava nicija kritika. 

- Prihvata se opravdanje od onoga cije se stanje zna i oko cijeg navoda postoji 
ubijedenost. 

- Obracun u Velikom danu nagrade i kazne svodit ce se na osnovu covjekove 
nutrine: ukoliko je bila dobra, bit ce mu dobro, a ukoliko je bila zla, bit ce kaznjen 
shodno svojim djelima. 



Poglavlje pcdeseto 

STRAH 

Strah oznacava prezanje srca od neugodnosti koja ga rnoze zadesiti ili necega 
dragog sto ga moze mimoici. 

Povod pravoga straha jeste razmisljanje covjeka o Allahovoj velicini i njegovo 
razmatranje vlastitog nemara, zapostavljanja i nesvjesnosti o nadzoru svoga 
Tvorca, te uzimanje pouke iz unistenja onih koji su se suprotstavili Allahovom putu 
i zastranili od Njegove naredbe, kao i njegovo bjezame od Diehennema, patnje u 
njemu, jer je patnja u njemu uistinu velika. 

Vjernik se ne boji nikoga osim Allaha, a iz toga se izuzima prirodni strah, kao 
sto je strah covjeka od zmije, sto se desilo Allahovom sagovorniku, alejhis-salatu ves- 
selam: "I Musa u sebi osjcti strah" (Taha, 67). Isto se odnosi na covjekov strah za svoje 
stado od vuka, kao sto se prenosi u hadisu Hababa b. EI-Eretta u ispravnoj predaji. 

Nekada Allah Svoje robove plasi Sobom, nekada ih zastrasuje dzehennemskom 
vatrom, a nekada i unistenjem nevjernika. 

444 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIjADUS-SAUHNA 



U Kur'anu se za strah koriste se i sljedeci izrazi: uzas, bojazan, strepnja itd. 
UzviSeni kaze; "I samo se Mene bojte" (El-Bekare, 40) 

Uzviseni nareduje Svojim robovima da strahuju od Njega ne bi li se vratili 
na istinu i uzeli pouke iz Kur'ana izbjegavanjem Njegovih zabrana, primjenom 
Njegovih naredbi i vjerovanjem u Njegove obavijesti. 

Ovaj Bozanski govor daleko je potvrdeniji pri posebnom odredivanju, jer se 
u njemu daje prednost objektu (ve ijjaje - i samo Mene), a cestica "fa" ukazuje da 
govor sadrzi znacenje uvjeta, kao da je Uzviseni rekao: "Ako se icega bojite, onda se 
bojte samo Mene", da bi ukazao da se vjernik ne treba bojati nikoga, nati strahovati 
od icega osim od Allaha Uzvisenog. 

Uzviseni kaie: "Kazna tvoga Gospodara zaista je zestoka." (El-Burudz, 12) 

Uzviseni obavjestava da je Njegovo kaznjavanje nepravednoga zestoko i bolno 
- kazna Silnog i Mocnog. 

Uzviseni kaze: "Tako tvoj Gospodar kaznjava naselja koja su nepravdu cinila, 
a Njegovo kaznjavanje uistinu je bolno i zestoko. Uistinu je dokaz u tome onome 
ko se boji patnje na buducem svijetu. To je Dan u kome ce se ljudi iskupiti i dan 
kada ce svi biti prisutni. Mi ga odgadamo samo do odbrojanog casa, a kada dode, 
niko nece govoriti osim s Njegovom dozvolom. Od njih ce biti nesretni i sretni, 
a oni koji su nesretni bit ce u Vatri u kojoj ce tesko izdisati i udisati." (Hud, 102- 1 06) 

Uzviseni kaze: Kao sto smo unistili te nepravedne generacije koje su poricale 
K'ase posianike, tako cemo uciniti i sa njima slicnim. U tome je dokaz, poruka 
i pouka, uz istinitost Naseg zakazanog roka na ahiretu, u kome ce Allah sakupiti prve 
i zadnje. Njemu ce prisust\'Ovati meleki, sakupit ce se poslanici i bit ce prozivljena sva 
stvorenja: ijudi, dzinni, ptice, divljac i ostale zivotinje. U torn danu ce suditi Pravedni 
koji nece nanijeti nepravdu ni koliko je jedan trun, a ako neko bude dosao sa dobrim 
djelom, On ce ga uvecati. Razlog zbog kojeg se iscekuje nastupanje Sudnjeg dana 
je taj sto je Uzviseni Allah prethodno dao Svoju rijec da 6e na durajaluku boraviti 
odredeni ljudi, potomci Adema, alejhis-selam (a koji jos nisu rodeni). Zbog toga 
je odreden rok njegovog nasEupanja. Kada se on ispuni i kada se pojave ljudi cija je 
sudbina odredena da ce postojati, tek tada ce nastupiti Sudnji dan, a kada on nastupi, 
niko nece govoriti osim sa Njegovom dozvolom. Medu onima koji ce biti iskupljeni 
na taj dan bit ce nesretnih i sretnih, a Uzviseni je pojasnio stanje nesretnika i stanje 
sretnika. AUahu, ucini nas od onih koji su sretni i na dunjaluku i na ahiretu. 

Uzviseni kaze: "Allah vas Sobom upozorava." (Ali Imran, 28) 

Uzviseni Allah upozorava Svoje robove na osvetu za suprotstavljanje Njegovoj 
naredbi, te na Njegovu kaznu onima koji prijateljuju sa Njegovim neprijateljima 
i neprijateljuju sa Njegovim prijateljima. Kod Njega je konacno utociste i povratak, 
da bi nagradio svakog djelatnika prema njegovom djelu. 



445 



Selimb. Idet-HHaU 



Uzviseni kaze: 'Toga dana ce covjek bjezati od svoga brata, svoga oca i svoje 
majke, i svoje supruge i svojih sinova. Toga dana ce se svaki covjek samo o sebi 
brinuti." (Abese, 34-37) 

Uzviseni kaze: Kada dode Sudnji cas (Sahhah), to je jedno od imena Sudnjega 
dana, a nazvan je tako zato sto ce bukom gotovo u potpunosti zaglusiti covjeka. 
Toga dana ce covjek vidjeti svoga brata, oca, majku, djecu, ali ce pobjeci i udaljiti se 
od njih, jer ce strah biti velik, i svako ce se brinuti samo o sebi. 

Uzviseni kaze: "O Ijudi, bojte se svoga Gospodara. Potres Sudnjeg casa je 
uistinu velika stvar. Na dan kada ga vidite svaka dojilja ce zaboraviti na ono sto je 
dojila, a svaka noseca ce pobaciti i vidjet ces ljude pijane, a oni nisu pijani, nego je 
Allahova patnja uistinu zestoka." (El-Hadzdz, 1-2) 

Uzviseni Allah govorL naredujuci Svojlm robovima, da Ga se pribojavaju 
i obavjestava ih o potresu i strahotama Sudnjeg dana, koje ih cekaju i u kakvom ce 
stanju biti tog dana, a sve sto se bude dogadalo bit ce uistinu zastrasujuce, uzasno 
i cudno. Potres predstavlja strah i uzas kojim ce se ispuniti duse kada nastupi 
Sudnji dan. Kada dojilja tog dana vidi sve te strahote, obuzet ce je strah usljed kojeg 
ce zaboraviti na svoje dijete koje joj je bilo u zivotu najdraze i prema kome je bila 
najbriznija, te ce ga ostaviti u toku dojenja, a za to se koristi termin "murdiatun", 
a rte "murdia" jer se prvi termin koristi iskljucivo za stanje dojenja. Noseca zena ce 
zbog zestokog straha pobaciti ono sto je nosila prije nego sto se trudnoca upotpuni. 
Razumni Ijudi bit ce iznenadeni i izbezumljeni, pa ko ih vidi pomislit ce da su pijani, 
ali ustvari nije tako nego je Allahova kazna zestoka. 

Uzviseni kaze: "A ko se bude bojao stajanja pred svojim Gospodarom, 
pripadaju mu dva dzenneta" (Er-Rahman, 46) 

Uzviseni obavjestava da onaj koji se pribojava rnjesta na kome ce stajati robovi 
pred Allahom, azze ve dzelle, na Sudnjem danu radi polaganja racuna, takav vodi 
racuna o svojim djelima i svome stanju, te kontrolira svoje postupke, kao sto se 
navodi u rijecima Uzvisenog: "A onaj ko se bude bojao stajanja pred svojim 
Gospodarom i dusi zabranio strast" (En-Naziat, 40), i takvome na Sudnjem danu 
pripadaju dva dzenneta. 

Ovaj ajet je opcenit i odnosi se i na ljude i na dzinne, i jedan je od najboljih 
dokaza da ce dzinni uci u Dzennet ako budu vjerovali i budu bogobojazni. Zato je 
Allah Uzviseni ljudirna i dzinnima dao blagodat ove nagrade. 

Uzviseni kaze: "Jedni ce se drugima okrenuti medusobno se pitajuci. Reci 
ce: Mi smo prije u nasim porodicama bili bojazni, pa nam je Allah dao blagodat 
i sacuvao nas od teske patnje. Mi smo Ga prije molili, a On je uistinu Dobrostiv 
i Samilostan." (Et-Tur ( 25-28) 



446 



RADOST POGLFDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHFNA 



Ljudi ce se medusobno na Sudnjem danu pitati o svojim djelima i stanjima 
na dunjaluku, kao sto ce oni kojima se dadne pice govoriti o svome picu i u torn 
stanju prisjecati se onoga sto je bilo. Oni su na dunjaluku, dok su bili medu svojim 
porodicama, strahovali od svoga Gospodara i pribojavali se Njegove patnje i kazne, 
pa im je Allah ukazao Svoju milost i sacuvao ih od onoga cega su se pribojavali, 
jer su se Njemu ponizno predali, kod Njega utociste trazili pa im se On odazvao 
i dao im ono za sto su Ga molili, a On je uistinu Dobrostiv i Milostiv. 

Ajeti o ovom poglavlju su mnogobrojni i poznati, tako da ih necemo sve navoditi. 

Hadisi su takoder mnogobrojni, pa cemo spomenuti samo neke, a Allah daje uputu. 

396. Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Pricao nam 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a on je istinoljubiv i istinu govori: 
"Covjek se stvara u utrobi majke cetrdeset dana kao sjeme, a zattm bude isto toliko 
vremena zakvacak, pa bude isto toliko kao komad mesa. Zatim Allah posalje 
meleka da mu udahne dusu, i naredi da mu zapise cetiri stvari: opskrbu, smrtni 
cas, djela i da li ce biti nesretan ili sretan. Tako mi Onoga osim kojeg drugog boga 
nema, covjek cini djela koja vode u Dzennet sve dok izmedu njega i Dzenneta ne 
bude koltko jedna podlaktica, pa ga pretekne ono sto mu je zapisano i ucini djelo 
koje vodi u Vatru, pa u nju bude bacen. A drugi covjek cini djela koja vode u Vatru 
sve dok izmedu njega i nje ne bude koliko podlaktica, pa ga pretekne ono sto je 
zapisano i ucini djelo koje vodi u Dzennet, pa u Dzennet i ude." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (6/303) - Fethul-Bari; Muslim (3643). 

Iz hadisa se shvata: 

- Vjerovanje u Allahovo, azze ve dzelle, odredenje dobra i zla. 

- Podsticaj na blagovremeno cinjenje dobrih djela i ustrajavanje u njima. 

- Pouka je u zavrsetku i zato neka covjek ne bude obmanjen djelom koje je 
prethodno radio, pa se na njega osloni i druga ne cini, jer sudbina nadvladava, 
a konacne posljedice su za nas nepoznate. 

- Onaj ko uradi dobro djelo mora cuvati njegovu cistotu i ne upropastavati ga. 

- Trazenje pomoci od Allaha i molba Njemu za lijep zavrsetak, strah od loseg 
zavrsetka i trazenje utocista kod Allaha. 

- Dozvoljeno je zaklinjati se kako bi se dodatno potvrdila istinita vijest, i zato 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Onoga osim kojeg 
drugog boga nema." 



447 



Setimk'Idd-Hifati 



- U hadisu se skrece paznja na istinitost prozivljenja i davanje nagrade ili kazne. 
Onaj ko je mocan da stvori covjeka iz bcznacajne vode, mocan je takoder da mu 
vrati dusu nakon sto je postao zemlja. 

- Podsticaj na zadovoljstvo i odvracanje od nastojanja zadobijanja dunjaluka, 
jer je opskrba prethodno odredena, pa pridavanje paznje njenom ambicioznom 
trazenju nece koristiti, vec je trazenje opskrbe propisano radi stjecanja koje spada 
u opcenite povode koje nalaze Bozanska mudrost na ovom svijetu. 

- Skretanje paznje na savrsenost Allahovog znanja koji zna pojedinosti kao sto 
zna cjelokupnosti. On zna sto je bilo i sto ce biti, jer se u hadisu jasno navodi da je 
naredio potanko pisanje stanja robova. 

397. Takoder, od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Toga dana ce se dovesti Dzehennem, 
a imat ce sedamdeset hiljada povodaca, a svaki povodac vuci ce sedamdeset hiljada 

meleka." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2842). 

Iz hadisa seshvata: 

- Velicina Dzehennema koji je odreden za boraviste nevjemika, musrika 
i munaflka. 

- U hadisu se podrobnije pojasnjava stvaranje Dzehennema: on ima povoce 
kojima se vuce, a oni koji ga vuku su meleki. 

- U hadisu se pojasnjava broj meleka koji vuku Dzehennem. 

- Obaveznost vjerovanja u obavijest koja dolazi od j ednog primarnog prenosioca 
vezano za pitanja uvjerenja i propise. 

- Allahovo zastrasivanje robova kako bi Ga se bojali i obozavali Ga. 

398. Od En-Nu'mana b. Besira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; 
"Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaze; "Najblazu kaznu 
u Dzehennemu imat ce covjek kojem ce pod njegova stopala biti stavljene dvije 
zeravice od cije vreline ce mu vriti mozak. Smatrat ce da se niko ne kaznjava teze 
od njega, a ustvari njegova kazna ce biti najblaza." Muttefekun alejhi. 



44S 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RlfADUS-SALlHlNA 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (11/417) - Fethul-Bari; Muslim (213, 364). 

Iz hadisa seshvata: 

- Upozorenje na neophodnost izbjegavanja nepokornosti, kako covjek ne bi bio 
stanovnik Vatre. 

- Patnja u Dzehennemu razlikuje se po stepenima. 

- Zestoka Allahova kazna za nevjernike tako da ce kaznjeni misliti da ima 
najvecu kaznu od svih ljudi zbog velicine patnje, ali ce u odnosu na ostale stanovnike 
Dzehennema njegova patnja biti najiaksa. 

- U hadisu se pojasnjavaju razlicite vrste kazne na Sudnjem danu, a jedna od 
kazne jeste stavljanje zeravice ispod stopala. 

Ko umre u nevjerstvu, djelo mu nece koristiti, jer ovaj hadis je izrecen 
o Ebu Talibu, Vjerovjesnikovom, sallallahu alejhi ve sellem, amidzi koji ga je stitio, 
pomagao, branio, ali je umro u vjeri svojih oceva i predaka. 

To se otvoreno navodi u hadisu kod Muslima od ibn Abbasa, radijallahu 
anhuma. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Najblazu patnju 
u Vatri imat ce Ebu Talib koji ce obuci nanule od cije vreline ce mu vriti mozak." 

399. Od Semura b. Dzunduba, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nekima od njih ce vatra sezati do noznih clanaka, 
a nekima do koljena, nekima do pojasa, a nekima do kljucne kosti." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 
Navodi ga Muslim (2845 i 33). 

Iz hadisa se shvata: 

- Zastrasivanje Vatrom i teska prijetnja onome ko bude radio djela njenih 
stanovnika. 

- Stanovnici Vatre razlikuju se po patnji, tj. nisu svi na jednom stepenu, ved 
shodno svojim grijesima i nepokornostima. 



449 



Setotib. Idd-Hilali 



400. Od Ibn Omera, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ljudi ce stajati pred Gospodarom svjetova sve dok 
se jedan od njih ne potopi u svome znoju do polovine svojih usiju." (iMuttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Mavodi ga El-Buhari (8/696) - Fethul-Bari; Muslim (2862). 

Iz hadisa se shvata: 

- Strahote stajanja na Sudnjem danu, kada ce ljudi izaci iz svojih kabura i biti 
okupljeni radi obracuna. 

-Sva stvorenja bit ce ponizna pred Allahom, Gospodarom svjetova, na 
Sudnjem danu. 

- AlLahova moc i velicina, jer ce svi ljudi biti pred njim iskupljeni. 

- Znoj koji ce obuzimata ljude razlikuje se shodno njihovim djelima, 
kao sto ce biti navedeno u hadisu od El-Mikdada, radijallahu anhu. 

-Djela ljudi utjecu na njihov stepen na mjestu okupljanja. 

401. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve selem, odriao nam je govor kakav nikad dotad nisam cuo. 
Rekao je: 'Da znate ono sto ja znan% malo biste se smijali, a mnogo biste plakali.' 
Ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prekrili su svoja lica i culo 
se njihovo jecanje." (Muttefekun alejhi) 

U drugoj predaji stoji: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je 
obavijesten o nekim postupcima ashaba, pa je odrzao govor i rekao: 'Prikazani su 
mi Dzennet i Vatra, i sve do danas nisam vidio toliko dobra i zla. Da znate ono sto 
ja 2nam, malo biste se smijali, a mnogo biste plakali. Ashabi Allahov Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, nisu zapamtili tezi dan od ovoga, prekrili su svoje glave 
i culo se njihovo jecanje." 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (8/280) - Fethul-Bari; Muslim (2359). 

Iz hadisa se shvata: 

-Vjerovjesniciznajuono sto neznaju ljudi, jer ihje Allah poducioipokazao im 
dio nevidljivog svijeta koji je sakrio od ljudi: "On poznaje nevidljivo i ne pokazuje 

450 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHINA 



ga nikome osim poslaniku kojim je zadovoljan, pa on ispred njega i iza njega 
postavlja zastitu da bi znao da su dostavili poslanice svoga Gospodara i On svc 
zna sta se kod njih nalazi i svaku stvar je pobrojao." (El-Dzinn, 26-28) 

- Pohvalnost plakanja iz straha od Allahove kazne i zabrana prekomjernog 
smijanja, jer smijeh ukazuje na nemar i tvrdocu srca. 

* Ashabi, radijallahu anhum, padali su pod utjecaj pouke i uveliko se bojali 
Allahove kazne, jer su bili najbriznijih srca, najbolje su shvataLi propise islama 
i najbrze se odazivali naredbama. 

- Pohvalnost pokrivanja lica prilikom plakanja. 

- Onaj ko sazna stvarne cinjenice na ahiretu, nece se mnogo smijati, a njegov 
plac ce biti veoma cest radi strahota i stanja koja samo zna Allah. 

- Dzennet i Dzehennem su stvoreni i sada postoje. 

402. Od El-Mikdada, radij allahu anhu, prenosi se da je rekao: "Cuo sa Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Sunce ce se na Sudnjem danu 
pribliziti stvorenjima na udaljenost od jedne milje.' (Sulejm b. Amir, prenosilac 
od El-Mikdada, kaze: "Tako mi Allaha, ne znam sta znaci milja. Da li je to mjera 
kojom se mjeri zemlja, ili je to stapic kojim se na oko navlaci surma.") Ljudi ce 
shodno svojim djelima biti u znoju: nekima ce znoj biti do noznih clanaka, nekima 
do koljena, nekima do pojasa, a nekima ce dopirati do usta', pa je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, pokazao svojom rukom na usta." (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 
Mavodi ga Muslim (2864). 

!/ hadisa sc shvata; 

- Pojasnjenje strahota Sudnjeg dana i teskoce na mjestu okupljanja. 

- Ljudi ce biti u teskoci na Sudnjem danu prilikom stajanja i to shodno 
svojim djelima. 

- Podsticaj na cinjenje dobrih djela i zastrasivanje kaznom zbog cinjenja losih djela. 

403. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ljudi ce se na Sudnjem danu toliko znojiti da ce 
njihov znoj natopiti zemlju do dubine od sedamdeset podlaktica i zapljuskivat ce ih 
sve dok im ne dospije do usiju." (Muttefekun alejhi) 



45 



Sclimb. Idcl-Hilali 



Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (11/392) - Fethul-Bari; Muslim (2863). 

Iz hadisa se shvata: 

- Pojasnjenje strahota na Sudnjem danu i upozorenje na cinjenje losih djela. 

404. Takoder, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Biii smo 
kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i u jednom trenutku culi smo 
neki udar, pa nas je Poslanik upitao: 'Znate li sta je ovo?' Rekosmo; Allah i Njegov 
Poslanik najbolje znaju.' Poslanik rece: 'Ovo je kamen koji je bacen u Dzehennem 
prije sedamdeset godina, pa je tek sada pao na njegovo dno'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (2844). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dubina Dzehennema i udaljenost njegovog dna. Njegovo gorivo bit ce ljudi 
i kamenje, a to nalaze ogromnu patnju u njernu, a sto opet rnotivira ljude na strah 
od njega. 

- Pocast ashabima da cuju zvuk pada, kao sto su culi jecanje stabla. To je pocast 
od Allaha Njegovim robovima kako bi uzeli pouku i pokajali se. 

- Pohvalnost pripisivanja znanja Allahu Uzvisenom vezano za ono sto covjek 
ne poznaje. 

- Nastojanje ucitelja da pobudi interes i privuce paznju prije nego sto pojasni 
ono o cemu govori, kako bi tako na bolji nacin omogucio shvatanje. 

405. Od Adijja b. Hatima, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern: 'Allah ce sa svakim od vas razgovarati 
bez posrednika. Covjek ce pogledati na desnu stranu i vidjet ce samo svoja djela. 
Zatim ce pogledati na lijevu stranu i vidjet ce samo svoja djela, pa ce pogledati 
ispred sebe i ugledat ce samo vatru. Zato se cuvajte vatre makar i sa pola hurrne."' 
(Mutttfekun alejhi) 



452 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RI/ADUS-SAUHINA 



Dokumentacija i komentar ovog hadisa su pod brojem 139 u Poglavlju o 
mnostvu puteva dobra. 

406. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Ja vidim ono sto vi ne vidite i cujem ono sto 
vi ne cujete. Zaskripala su nebesa i trebaju da zaskripe. Na njima nema mjesta ni 
koliko su cetiri prsta a da melek ne cini sedzdu Allahu Uzvisenom. Tako mi Allaha, 
da znate ono sto ja znam, malo biste se smijali, a mnogo biste plakali, ne biste 
se nasladivali zenama u posteljama i izasli biste iz svojih kuca trazeci pomoc od 
Allaha Uzvisenog.'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hasen li gajrihi, a navode ga Et-Tirrnizi (2312), Ibn Madze (4190); Ahmed 
(5/173) sa lancem u kojem je Ibrahim b. Muhadzir, a on je slabog pamcenja. 

Dijelovima ovog hadisa svjedoce drugi: 

Hadis Hakima b. Hizama, radijallahu anhu, kod Ibn Nasra el-Mervezija 
u "Ta'zimu kadris-salah" (250) sa ispravnim lancem prenosilaca i pouzdanim 
prenosiocima. 

Hadis Enesa i Ebu Hurejre, radijallahu anhuma, kod El-Buharija. 

Od Aise i Ibn Mes'uda, radijallahu anhuma, sa lancem koji seze do Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem. 

Iz hadisa seshvata: 

- Sto se vise vjerniku povecava znanje o Allahovoj velicini i moci, uzvisenosti, 
povecava mu se i strah od Njegove kazne, a i zelja za nagradom, te tada ostavlja 
cinjenje nepokornosti i posvecuje se cinjenju dobrih djela. 

- Uzviseni Allah ucinio je ljudima nedostupnim cinjenice o buducem svijetu 
kako bi ih mogao zaduziti serijatskim obavezama i kako bi ih nagradio ili kaznio. 

- Jedna od osobina iskrenih vjernika jeste strahopostovanje prema Uzvisenom 
Allahu. Medutim, ova osobina ne smije doci na stepen ocaja i gubljenja nade 
uNjegovu milost. 

- Podsticaj na trazenje pomoci od Allahove milosti. 

- Stanovnici neba pokorni su Allahu, cine Mu sedzdu i nisu nemarni prema 
Njegovom zikru. 



453 



Selhnb.tetd-Hilati 



407. Od Ebu Berzea Nadlea b. Ubejda el-Eslemija, radijallahu anhu, prenosi se da 
je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik, sallaliahu alejhi ve sellem: "Nijedan covjek nece 
se pomaknuti sa mjesta obracuna dok ga Allah ne upita: za zivot u cemu ga je proveo, 
za znanje je li po njemu postupao, za imetak kako ga je zaradio i u sta ga je potrosio, 
i za tijelo u sto ga je koristio.'" (Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen-sahih) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je hasen li gajrihi, a navodi ga Et-Tirmizi (2417) i drugi od Seida 
b. Abdullaha b. Dzurejdza. 

Et-Tirmizi kaze da je hasen-sahih. 

Kazem: U lancu prenosilaca postoji slabost zbog anonimne biograflje Seida 
b. Abdullaha b. Dzurejdza. 

Medutim, ovoj predaji svjedoce druge, a od njih su: 

1. Hadis od Abdullaha b. Mes'uda koji prenosi Et-Tirmizi (2416) i drugi od 
Husejna b. Kajsa er-Rahbija, koji kaze: "Pricao nam je Ata od Ibn Ebi Rebbaha, 
a on od Ibn Omera, a on od Ibn Mes'uda, a on od Vjerovjesnika, sallaliahu alejhi ve 
sellem" pa ga je spomenuo. 

Et-Tirmizi kaze: "Ovaj hadis je garib (cudan), ne poznajerno ga putem Ibn 
Mes'uda od Vjerovjesnika, sallaliahu alejhi ve sellem, osim posredstvom El-Husejna 
b. Kajsa, a on je proglasen slabim zbog slabog memorisanja." 

Kazem: Ova predaja kruzi oko El-Husejna b. Kajsa er-Rehbija, a on je potpuno 
slab, pa se zato ne uzima u obzir. 

2. Hadis Muaza b. Dzebela koji ima dva pravca: 

prvi: od Samita b. Muaza el-Dzundija koji kaze: "Pricao nam je Abdulmedzid 
b. Abdulaziz b. Ebi Revad od Sufjana es-Sevrija, a on od Safvana b. Seiejma, a od od 
Adija b. Adija, a on od Es-Sanabidzija sa lancem koji seze od Poslanika, sallaliahu 
alejhi ve sellem. 

Mavodi ga EI-Hatib u "Iktidaul-ilmi el-amel" (2); i "Tarihu Bagdad" (11/441); 
Et-Taberani (20/52/11) i drugi. 

U ovom lancu prenosilaca je slabost, jer Sabit b. Muaz i njegov ucitelj su slabi, 
medutim, ne zasluzuju da se njihovi hadisi u potpunosti odbace; 

drugi: od Le;sa b. Ebi Sulejma od Adija b. Adija, a on od Es-Sanabidzija sa 
lancem koji se zaustavlja na ashabu (mevkuf). 

Prenosi ga Ed-Darimi (1/135) i El-Hatib u "Iktidaul-ilmi el-amel" (3) i drugi. 
Kazem: U predaji je Lejs b. Ebi Sulejman, a on je slab zbog mijesanja predaja; 
treci: od Abdulaziza b. Muhammeda, a on od Umare b. Gazijje, a on od Jahjaa 
b. Rasida koji kaze: "Prtfao mi je taj i taj El-Aremi." (Navodi ga Ed-Daiimi (1/135)) 

454 



RADOST PQGLEPA KOMENTAR MJADUS-SALIHJNA 



Kazem; U lancu prenosilaca postoji slabost, jer je u njemu nepoznat prenosilac. 
Muazov hadis koji seze do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je prihvatljiviji. 

3. Hadis od Ebu Seida el-Hudrija koji navodi Ibn Nasr el-Mervezi u "Ta'zimu 
kadris-salah" (847) sa slabim lancem prenosilaca, jer je u njemu Atijje b. El-Avfi, 
a on je slab. 

4. Hadis Ibn Abbasa koji prenosi Et-Taberani u "El-Evsatu" (4782) - Medzemul- 
bahrejn, a u lancu prenosilaca je Husejn b. Hasan el-Eskar, a on je veoma slab, pa 
se ne uzima u obzir, a posebno jer je naveo jedan neprimjeran dodatak, a on glasi: 
"Bit ce pitan o Ijubavi prema nama (ehlul-bejtu)" 

Rezime: Hadis je potpunog lanca prenosilaca i moze se proglasiti dobrim zbog 
spomenutih predaja koje mu svjedoce, osim hadisa Ibn Mes'uda i Ibn Abbasa 
u kojem imaju dvojica ostavljenih, pa se oni ne uzimaju u obzir. 

Iz hadisa se shvata: 

- Allahove blagodati prema Njegovim robovima su mnogobrojne, pa ce ih zato 
Allah pitati o blagodatima u kojima su uzivali na dunjaluku. 

- Vjernik iskoristava Allahove blagodati u Njegovom zadovoljstvu. 

- Podsticaj na iskoristavanje zivota u onome sto pricinjava zadovoljstvo Allahu, 
iskrenost u djelima, stjecanje imetka na dozvoljen nacin kako bi bilo dozvoljeno 
i njegovo trosenje u razlicite vidove dobra i u ono sto je Allah naredio. 

- Cuvati tijelo od svega sto je Allah zabranio i podrediti ga pokornosti Allahu. 

- Covjek treba stjecati korisno znanje, od kojeg ce i on i drugi ljudi imati koristi, 
postupati po njemu iskreno to cineci radi Allaha. 

- Odgovornost covjeka na Sudnjem danu: bit ce pitan za svoja djela. 

408. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proucio je; "Ona ce toga dana govoriti 
o svojim vijestima" (Ez-Zelzele, 4), a zatim je upitao prisutne: A znate li sta su 
njene vijesti?" Oni odgovorise; 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' Poslanik 
rece: 'Njene vijesti su da svjedoci protiv svakoga roba, ili ropkinje, o svemu sto 
je cinio na njo} govoreci: 'Uradio si to i to, tog i tog dana..' To su njene vijesti." 
(Prenosi ga Et-Tirmizi i kaze da je hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je hasen H gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (3353) i Ahmed (2/34) i drugi 
od Seida b. Ebi Ejjuba, a on od Jahjaa b. Ebi Sulejmana, a od Seida el-Makberija. 

455 



Scliiitb.'idd-Hitali 



Kazem: Lanac prenosilaca je slab, jer je u njemu Jahja b. Ebi Sulejrnan, 
a on je slabog hadisa. 

Prenosi ga Murre i svrstao ga je u Enesov "Musned" kao sto se navodi kod 
El-Behekija u "Su'abul-iman" (7296 i 7297). 

Medutim, njemu svjedoci predaja koju prenosi Rebi'a el-Dzeresi koju prenosi 
Et-Taberani u "El-Kebiru" (4596), u njegovom lancu je Ibn Lehija, a on je slab. 

Uzimajuci u obzir predanje Ibn Lehije, citirani hadis biva hasen, insallah. 

Iz hadisa se shvata: 

- Najbolje cime se moze protumaciti Allahova Knjiga jeste govor Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

- Podsticaj na cinjenje pokornosti i udaljavanje od nepokornosti. 

- Allahova moc da dadne da progovori onome kome zeli od Svojih stvorenja, 
pa ce tako i Zemlja svjedociti o dobru i zlu koje se desavalo na njoj. 

- Potvrdeno je u Kur'anu i sunnetu da Allah za svjedoke protiv covjeka ima 
pisare, njegov sluh, vid, kozu, ruke, noge, zemlju, sto ce biti neoborivi dokaz protiv 
covjeka na Sudnjem danu. 

409. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kako da uzivam kada je melek 
zaduzen za puhanje u rog vec u usta stavio rog i osluskuje kada ce mu Allah narediti 
da puhne!?' Ovo je tesko palo ashabima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem, pa im je rekao: 'Govorite: Dovoljan nam je Allah i divan je On zastitnik.'" 
(Prenosi Et-Tirmizi i kaze da je hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je sahih li gajrihi, a navode ga Et-Tirmizi (2431) i Ahmed (3/7) sa slabim 
lancem prenosilaca u kojem je Atije el-Avfi. 

Medutim, Ebu Salih ga je popratio u predaji od Ebu Seida. 

Navodi ga Ebu Ja'la (1084); Ibn Hibban (823); El-Hakim (4/559) iz dva pravca: 
od El-E'amesa, a on od Ebu Saliha. 

El-Hakim kaze: "Mismo ga zapisali od El-E'ame£a, a on od Ebu Saliha, a od Ebu 
Seida osim sa ovim lancem prenosilaca. Da nije Ebu Jahjaa et-Tejmijea, hadisu bih 
dao ocjenu ispravnosti, prema uvjetima Buharije i Muslima. 

Kaiem: Zapravo, ova; hadis ima i drugi pravac, a navodi se kod Ebu Ja'la i Ibn 
Hibbana od El-E J amesa, a on od Ebu Saliha, a on od Ebu Seida. 

456 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RUADUS-SA UHiNA 



Ovaj lanac prenosilaca je ispravan, prema njihovim uvjetima. 

Hadis je prenesen i od Ibn Abbasa i Zejda b. Erkama, a kruzi oko Atijje 
el-Avfija, a vec si saznao za njega. 

Hadisu svjedoce predaje od Enesa i Dzabira b. Abdullaha koje se uzimaju u obzir. 

Uzevsi sve u obzir, hadis je sahih, uzimajuci u obzir sve njegove pravce i druge 
dvije predaje koje mu svjedoce od Enesa i Dzabira, radijallahu anhum. 

Iz hadisa se shvata: 

- Jedno od zaduzenja meleka jeste da puhne u rog, jer onaj koji ce puhnuti 
u rog je melek. 

- Meleki postupaju iskljucivo po Allahovoj naredbi, pa zato osluskuju ocekujuci 
Allahovu naredbu. 

- Strah od stajanja na Sudnjem danu. 

- Podsticaj na trazenje pomoci jedino od Allaha, trazenje utocista kod Njega, 
i pozurivanje cinjenja dobra. 

- Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, briznost prema njegovom ummetu 
i strah da ih ne zadesi Sudnji cas, a zna se da ce nastupiti medu najgorim ljudima. 

- Onaj kome nesto bude tesko, pa kaze: "Dovoljan nam je Allah i divan je On 
zastitnik", to mu nece nista nastetiti i vratit ce se sa Allahovom blagodati, a lose ga 
nece ni okrznuti. 

410. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko se plasi, krenut ce na put prije 
mraka, a ko krene prije mraka, stici se do konacista. Uistinu je Allahova roba skupa, 
jer Allahova roba je Dzennet."' (Prenosi ga £t-Tirmizi i kaze da je hasen) 

Dokumentacija hadisa: 

Hadis je hasen li gajrihi, a navodi ga Et-Tirmizi (2450) sa slabim iancem u kojem 
je Jezid b. Sinan er-Rehavi, a on je slab. 

Hadisu svjedoci druga predaja koju navode Ebu Nuajm (8/377) i El-Hakim 
(4/308) od Abdullaha b. Muharnmeda b. Akila, a on od Et-Tufejla b. Ubejja b. Ka'ba, 
a on od svog oca koji kaze: "Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem" 
pa je spomenuo hadis. 

Kazem: U lancu prenosilaca je slabost koja dolazi od Muharnmeda b. Abdullaha 
b. Akila. Njegov hadis je slab zbog njegovog pamcenja, ali ne i nistavan. Hadiski 
ucenjaci nisu se usaglasili oko njegovog proglasavanja slabim. Et-Tirmizi u svome 

457 



Sdimh. Idvt-Hilali 



Sunenu (1/9) kaze da je saduk. O njemu su negativno govorili neki ucenjaci s obzirom 
na njegovo parncenje, a cuo sam Muhammeda b. Ismaila kako govori: "Ahmed 
b. Hanbel, Ishak b Ibrahim i El-Humejdi argumentirali su hadisom Abdullaha b. 
Muhammeda el-Akila. Njegov hadis se zapisuje i postoji mogucnost prihvatanja 
njegovih predaja (rnukarebul-hadis). 

Ibn Abdulberr ga je proglasio povjerljivirn. 

Ebu Hatim kaze: "Njegov hadis je oslabljen i nije jak, kao ni onih koji 
argumentiraju njegovim hadisom, ali se njegov hadis zapisuje." 

Stoga, ovo je predaja koja svjedoci i koja se uzima u obzir i zato se nikako ne 
obaziri na govor onih koji su ga proglasili slabim opcenito. 

Uzimajuci sve u obzir, hadis je hasen li gajrihi. 

Manje poznatc rijeci: 

Tutuje pocetkom nod" - ovo u prenesenom znacenju oznacava predanost 
pokornosti. 

Izhadisaseshvata. 

- Potrebno je posvetiti se cinjenju pokornosti i zurno prestati sa cinjenjem 
nepokornosti. 

- Ko bude nemaran prema pokajanju, nece znati svoje pravo stanje, niti 
svoje mjesto na ahiretu. Vidjet ces ga usamijenog i ostavljenog na prostranstvu 
nepokornosti, zbunjenosti i udaljenosti. 

- Potrebno je sto vise davati i trositi u ime A]laha kako bi se zasluzio Dzennet. 

411. Od Aise, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: "Cula sam Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: 'Ljudi ce na Sudnjem danu biti 
sakupljeni bosi, goli i neobrezani; pa sam ga upitala: 'Allahov Poslanice, zar skupa 
muskarci i zene, da gledaju jedni u druge?' A Poslanik odgovori: 'Aisa, situacija ce 
biti tako teska da nece ni pomisliti da jedni u druge gledaju'" 

U drugoj predaji stoji: "Situacija ce biti daleko vaznija da bi jedni u druge 
gledali." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (11/377-378) - FethuNBari; Muslim (2859). 



458 



RADOST POGLEDA KOMENTAK RIJADUS'SALUUNA 



Iz hadisa se shvata: 

- Pojasnjenje strahota Sudnjeg dana i da covjeka nista nede zaokupirati u 
odnosu na njegov obracun i djela, kao sto je Uzviseni obavijestio: "Na Dan kada £e 
covjek bjezati od svoga brata, svoje majke i svoga oca, svoje druge i sinova. Svaki 
covjek ce se toga dana samo o sebi brinuti." (Abese, 34-37) 

- Pojasnjenje stanja ljudi na Danu okupljanja, tj. da ce biti goli i muskarci i zene. 

- Potvrda da covjek upada u nepokomost samo u stanju nemara i udaljenosti 
od Allahove zastite, jer kada bi se prisjetio velicine Onoga kome cini nepokornost, 
ili Njegove kazne, ne bi bio nemaran prema Njegovom spomenu, zahvali i lijepom 
ibadetu ni koliko je treptaj oka. Zato ce oni koji budu sakupljeni na Sudnjem danu 
biti zaokupirani sami soborn i nece jedni druge gledati. 

- Veliki stid zena u doba Allahovog Poslanika, sallailahu alejhi ve sellem. Sama 
Aisa, radijallahu anha, ostala je zbunjena zbog stida kada je cula da ce stvorenja na 
Sudnjem danu biti sakupljena gola, i muskarci i zene, i pobojala se da nece jedni u 
druge gledati. Koliko jeu to vrijeme bio izrazen stid medu zena ma, govorii primjer 
jedne cmkinje koja je imala padavicu i prilikom nje se otkrivala, pa je trazila od 
Allahovog Poslanika, sallailahu alejhi ve sellem, da moli Allaha za nju da se ne 
otkriva, bojeci se da joj se ne otkriju stidna mjesta dok je u stanju padavice; zatim 
primjer Ummu Seleme, supruge Allahovog Poslanika, sallailahu alejhi ve sellem, 
kada je Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem, rekao zenama vjernika da spuste 
krajeve svoje odjecu do zemlje koliko jedan pedalj, pa se pobojala da se ne bi otkrila 
njihova stidna mjesta, a onda je Poslanik, sallailahu alejhi ve sellem, dozvolio da se 
ta odjec^a spusti koliko je jedna podlaktica. Neka se AlLah smiluje majkama vjernika 
i zenama dobrih prethodnika, kako su samo bile stidljive. Zato je drustvo dobrih 
prvih generacija bilo drustvo cednosti, cistote i bogobojaznosti. Molimo Allaha za 
uputu, bogobojaznost, cednost i neovisnost. 



459 



Sdim b. Idel-HiLiii 



Pogiavlje pedeset prvo 
NADA 

Znaj da su strah i nada uporedni. Nada je suprotna strahu, a strah prednjaci 
nad nadom jer oznacava cis^enje prije ukrasavanja. Nada predstavija iscekivanje 
dobra i blizinu njegovog desavanja tako da se srce veze za tu dragu stvar i odvoji 
od lazne nade, jer je prava nada popracena djelovanjern, a lazna nada i uzaludna 
£eznja zasniva se na nemoci i lijenosti, pa tako onaj pri kome se nade, ne ide putem 
ulaganja truda ka potpunoj predanosti i pokomosti Gospodaru ljudi. 

Nada motivira covjeka na cinjenje pokornosti Allahu, jer da nema nade, ne bi 
bilo nijednog dobrog djela. 

Uzviseni Allah kaze: "Red: 'O robovi Moji koji ste se prema sebi ogrijesili, 
ne gubite nadu u Allahovu milost, Allah ce sigurno oprostiti sve grijehe, jer On 
uistinu oprasta i milostiv je.'" (Ez-Zumer, 53) 

Ovaj casni ajet je poztv svim nepokornima, nevjernicima i drugima, na 
pokajanje i povratak Allahu. Takoder, ajet nas obavjestava da £e Allah Uzviseni 
oprostiti sve grijehe onima koji se za njih pokaju i ostave ih, bez obzira kakvi bili 
i koliko ih bilo, pa makar ih bilo poput morske pjene. 

Nije dozvoljeno ovaj ajet tumaciti kao povod za oprost bez pokajanja, jer se 
sirk nede oprostiti onome ko se od njega ne pokaje. 

Neka covjek ne gubi nadu u Allahovu milost makar njegovi grijesi bili veliki 
i makar imao mnogo propusta, jer su vrata pokajanja i milosti siroka. Od svih 
ostalih ajeta u Kur'anu, ovaj ajet ulijeva najvise radosti. 

Uzviseni kaze: "A da li eemo kazniti osim nezahvalnog?" (Sebe, 17) 

Allah nece kazniti za slicno djelo osim onoga ko prede granice u nevjerstvu 

i nezahvalnosti. U ajetu- se indirektno navodi da ce se vjernicima pte6i preko grijeha 

oprostom zbog pocasti imana cijim putem su isli. 

Uzviseni kaze: "Nama je uistinu objavljena da ce patnja snaci onoga ko je u laz 
utjerivao i okretao se." (Ta-ha, 48) 

Uzviseni Allah obavijestio nas }e u Svojoj nepogrjesivoj Objavi da ce kazna stici 
nepokornog i onoga ko bude nijekao Allahove dokaze. 

Uzviseni kaze: "A Moja milost obuhvata sve." (El-E'araf, 156) 

Ovaj ajet je uzvisen po svojoj sveobuhvatnosti i generalizaciji, jer Uzviseni 
obavjeStava o nosiocima Njegovog Prijestolja i onima oko njega da govore: 
"Gospodaru nas, Ti sve obuvatas Svojom miloscu i znanjem." (Gafir, 7) 

460 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RJfADUS-SALJHINA 



412. Od Ubade b. Es-Samita, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Rekao 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve seflem: 'Ko posvjedoci da nema drugog 
boga osim Allaha Jedinoga, koji sudruga nerna, i da je Muhammed Njegov rob 
i poslanik, i da je Isa Allahov rob i poslanik i Njegova rije£ koju je poslao Merjemi 
i ruh od Njega, te da je Dzennet istina i da je Dzehennem istina, Allah ce ga uvesti 
u Dzennet sa djelima kakva vec bude imao."' (Muttefekun alejhi) 

U predaji kod Muslima stoji: "Ko posvjedoci da nema drugog boga osim Allaha 
i da je Muhammed Allahov rob i poslanik, Allah mu je zabranio ulazak u Yatru." 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga Buharija (6/474) - Fethul-Bari; Muslim (28). 
Druga predaja kod Muslima (29). 

Manje poznate rijeci: 

"Njegova rijec"- zato sto je nastao Allahovom odredbom, bez oca. 
"I ruh od Njega"- tj. od Njegovog stvaranja i od Njega. 

Iz hadisa se shvata: 

- U Dzennet ce uci samo vjernicka dusa. 

- Najveci stepen vjernika je da bude u suStini rob Allahu. 

- Onaj ko umre u vjerovanju, veliki grijesi ga ne izvode iz osnove vjerovanja, 
ali se iman povecava cinjenjem pokornosti, a smanjuje se cinjenjem nepokornosti. 

- Isa, alejhis-salatu ves-selam, je Allahov argument protiv Njegovih stvorenja, 
jer ga je stvorio bez oca. 

- Jedno od pitanja imana jeste i vjerovanje da su Dzennet i Dzehennem istina. 

413. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Allah, azze ve dzelle, kaze: 'Ko uradi jedno dobro djelo, dat cu 
mu deseterostruku nagradu ili jos vise. A ko ucini jedno lose djelo, kaznit cu ga prema 
zasluzi ili cu mu oprostiti. Ko Mi se priblizi za jedan pedalj, Ja mu se priblizim za 
jedan arsin, ko Mi se priblizi za arsin, Ja mu se priblizim za hvat, ko Mi dode hodajuci, 
Ja mu dodem zurno, a ko Me susretne sa grijesima velikim kao Zemlja, ne pripisujuci 
Mi nikoga, Ja cu ga obasuti sa isto toliko oprosta'" (Prenosi Muslim) 



461 



Si-limb. Id el-Hilali 



Dokumentacija hadisa: 
Navodi ga Muslim (2687). 

Iz hadisa sc shvata: 

- Konstantna nada u Allahov oprost i milost. Najnizi stepen jeste da se dobra 
djela uvisestrucuju do deset puta, a Allah povecava vise kome hoce, 

- Ovo je jedan od hadisa u kojem se govori o Allahovim svojstvima. U njemu se 
potvrduj e dolazak Gospodara Uzvisenog, a mi ovu osobinu potvrdujemo onako kako 
smo o njoj obavijesteni: ne obesnazujemo je, ne tumacimo je niti usporedujemo sa 
osobinarna stvorenja, i o njoj izvjestaceno ne polemiziramo. Kazemo: Ovaj dolazak 
biva premjestanjem, pa da ii tada Njega Uzvisenog nema na Njegovom Prijestolju? 
Znaj da pokusaj saznanja toga spada u pokusaj da se obuhvati Allahovo znanje, 
sto je nemoguce razumski i serijatski. Zato neka se Allah smiluje covjeku koji se 
pridrzava predaje « stiti metodom dobrih prethodnika. 

414. Od Dzabira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Dosao je neki 
bedutn Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao ga: 'Allahov Poslanice, 
koja su to dva vazna djela za koja ce se zasluziti ulazak u Dzennet ili Dzehennem?' 
Poslanik mu rece: 'Ko umre ne pripisujuci Allahu druga, uci ie u Dzennet, 
a ko umre pripisujuci Mu druga, uci ce u Dzehennem'" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Muslim (93). 

Iz hadisa se shvata: 

Sljedbenici sunneta i zajednice slazu se da grjesnik nece vjecno boraviti 
u dzehennemskoj vatri ukoliko je um.ro u imanu, a da ce nevjernik u njoj vjecno ostati. 

415. Od Enesa, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao dok je Muaz sjedio na jahalici iza njegovih leda: "Muaze!", a Muaz se 
odazvao rekavsi: "Odazivam ti se, Allahov Poslanice, i pokoravam ti se" Poslanik ga 
ponovo pozva: "Muaze!" a on odgo vori: "Odazivam ti se, Allahov Poslanice, i pokoravam 
ti se" a Poslanik opet ponovi: "Muaze!" na sto Muaz opet odgovori: "Odazivam 
ti se, Allahov Poslanice, i pokoravam ti se." Zatim mu Poslanik rece: "Svakom covjeku 
koji posvjedoci da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob 

462 



RADOST POGLEDA KOMFHTA8 RIJADUS-SAUHMA 



i poslanik, iskreno iz svog srca, Allah ce zabraniti ulazak u Vatru" Muaz upita: "Allahov 
Poslanice, hocu li to kazati ljudima pa da se obraduju?" Poslanik rece: "Ne, jer bi se oni 
osloniti samo na to." Muaz, radijallahu anhu, saopcio je ovo na samrti bojeci se da ne 
bude grjesan zbog skrivanja znanja. (Muttefekun alejhi) 

Dokumcntacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (1/226) - Fethul-Bari; Muslim (32). 

Manje poznate rijeci: 

"Onda ce se oni osloniti samo na to" - tj. ulijenit ce se i ostaviti djelovanje. 

Iz, hadisa se strata; 

- Dozvoljeno je da dvije osobe jasu na jednoj jahalici. Hafiz Ibn Mendeh je 
u zasebnom dij elu knjige sabrao predaje u kojima se navodi ko j e sa Vj erovjesnikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, jahao na jednoj jahalici. 

- Pojasnjenje Muazovog stepena kod Allahovog Poslanika i njegova ljubav 
prema njemu. 

- Dozvoljeno je ne govoriti o pitanjima koja ne mogu dosegnuti ili shvatiti 
razumi onih kojima se obraca iz bojazni da kao posljedica ne dode kakav grijeh ili 
ostavljanje boljih djela. 

- Nije dozvoljeno skrivati znanje iz bojazni da 6e ono nestati, medutim, 
pod poznattm uvjetima. 

- Dozvoljeno je covjeku da postupi onako kako smatra da je sigurnije, kao 
sto je ucinio Muaz, koji je prenio ovu predaju iz bojazni da ne bude grjesan zbog 
skrivanja znanja. 

- Dozvoljenost istrazivanja i pitanja o onome oko cega se pitalac dvoumi. 

- Jedan od uvjeta "la ilahe illallah Muhammedur-resulullah" jeste da onaj koji 
izgovara ove rijeci bude iskren, bez sumnje, ili licemjerstva. 

- Oni koji budu imali tevhid nece biti vjecno u vatri Dzehennema, i ako u njega 
udu zbog svojih grijeha, bit ce izvedeni iz njega nakon sto se ociste. 

416. Od Ebu Hurejre, ili od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhuma, (sumnja 
prenosioca ovdje ne steti kada se radi o samim ashabima, jer su svi oni povjerljivi 
i pravedni) prenosi se da je rekao: "Kada je bila bitka na Tebuku, ljude je zadesila 
glad, pa su rekii: "Allahov Poslanice, kada bi nam dozvolio da zakoljemo nase deve, 
pa da jedemo i uzmemo loja?" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece im: 

463 



Selimb, 'ktet-HiWi 



"Ucinite to." Tada je dosao Omer, radijallahu anhu, i rekao: "Allahov Poslanice, 
ukoliko to ucinis, smanjit de se broj jahacih deva, nego ti zatrazi od njih da svi 
donesu preostalu hranu, a zatim zamoli Allaha da im u toj hrani dadne bereket, 
jer ce im Allah vjerovatno u tome dati bereket." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rece: "Da, tako je", i zatrazi da se donese kozni prostirac, pa ga je prostro, 
a zatim je zatrazio da svako donese sto mu je ostalo od hrane. Neko je donosio 
komadic prohe, neko saku hurmi, neko komadic hljeba, sve dok se na prostirki 
nije sakupilo nesto malo. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zamolio je 
za blagoslov, a zatim je rekao: "Uzrnite u svoje posude." I oni su stavljali hranu u 
posude tako da u logoru nije ostala nijedna posuda a da je nisu napunili, i jeli su 
dok se nisu zasitili i jos je hrane ostalo. Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao: "Svjedocim da nema drugog boga osim Allaha i da sam ja Allahov 
poslanik. Mece ntjedan covjek susresti Allaha (s ovim rijecima), ne sumnjajuci u 
njih, a da ce mu se sprijeciti ulazak u Dzennet" (Prenosi Muslim) 

Dokumentacija hadisa; 

Prenosi Muslim (27, 45). 

Iz hadisa seshvata: 

- Pohvalno je da imam (voda) ucestvuje sa svojom vojskom u ratnim pohodima 
kako bi ih svojim prisustvom podstakao na postojanost i cvrstinu prilikom sukoba 
sa neprijateljem. 

- Lijepo ophodenje ashaba sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, 
jer su trazili od njega dozvolu za ono sto su voljeli uciniti. Tako je stroga obaveza 
zajednice da ne postupa bez odobrenja imama, jer u suprotnom kao posljedica 
dolazi uznemiravanje i steta. 

- Ispravnost Omerovog misljenja, njegov srnisao za uredivanjem i dubina 
njegovog znanja. 

- Zivot prve generacije ogledao se u medusobnom savjetovanju i dijalogu, pa ih 
je Allah uputio na ono sto im je najbolje. 

- Skromnost Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je prihvatio 
Omerovo misljenje jer je u njemu bila opca korist. 

- Podsticaj na saradnju medu muslimanima u svim njihovim pitanjima, a to se 
ocituje iz toga sto je svaki od njih donio ostatak svoje hrane, pa je cak jedan donio 
komad prohe, drugi saku hurmi, treci komad hljeba. 

- Potvrda Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, djela nadnaravnosti 
(mudziza), a ova nadnaravnost uvecanja hrane desila se vise puta. 

- Pojasnjenje vrijednosti rijeci tevhida koje su kljuc Dzenneta, ukoliko onaj 
ko ih izgovara ne sumnja u njih. 

464 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIJADUS-SALIHISA 



417, Od Itbana b, Malika, radijallahu anhu, a on je jedan od ucesnika Bitke na 
Bedru, prenosi se da je rekao; "Predvodio sam svoje sunarodnjake iz plemena Benu 
Salirn u namazu. Izmedu moje kuce i mesdzida nalazila se jedna dolina, pa kada bi 
nastupio kisni period, bilo bi mi tesko doci do mesdzida jer bi dolina bila poplavljena. 
Jednog dana otisao sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao rnu: 
'Mo; vid je oslabio, dolina izmedu mene i moga naroda puna je bujica kada pocnu 
kise i tesko mi je da je predem. Zato bih zelio da ti dodes, pa da klanjas u mojoj kuci 
na odredenorn mjestu koje cu napraviti da bude musalla (mjesto klanjanja)' Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellern, rekao je: 'Ucinit cu to.' Sutradan mi j e dosao Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a sa njim i Ebu Bekr, radijallahu anhu, nakon sto 
se Sunce vec dobro odiglo. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zatrazio je 
dozvolu da ude u kucu, pa sam mu dozvolio, a on je usao i nije sjeo vec je upitao: 
'U kojem dijelu tvoje kuce zelis da klanjam?' Pokazao sam mu na mjesto na kojem 
sam zelio da klanja. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stao je, donio pocetni 
tekbir, a mi smo se poredaii iza njega. Klanjao je dva rekata, a zatim predao selam, 
a mi smo ga predali sa njirn. Zadrzao sam ga na rucku na kojem sam posluzio jelo od 
brasna i loja. Ostali clanovi moje porodice culi su da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, u mojoj kuci, pa su muski ukucani dosli i okupili se, tako da ih je bilo 
mnogo. Jedan covjek upita: 'Sta je uradio Malik, ja ga ne vidim?; a drugi rece: To je 
munafik koji ne voli Allaha i Njegovog Poslanika.' Na to Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rece: 'Memoj tako govoriti. Zar ne vidis da je rekao: Nema drugog boga 
osim Allaha zeleci time zadovoljstvo Uzvisenog Allaha' Tada taj covjek rece: Allah 
i Njegov Poslanik najbolje znaju, a sto se tice nas, tako nam Allaha, mi vidimo da on 
svoju ljubav i govor ne iskazuje nikom drugom osim munaficima' Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rece: Allah je zabranio Vatri onoga ko iskreno kaze: Nema 
drugog boga osim Allaha, zeleci time Allahovo zadovoljsrvo.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga El-Buhari (1/518) - Fethul-Bari; Muslim (33, 263). 

Iz hadisa se shvata: 

- Cvrsto nastojanje vjernika da prisustvuju zajednickom namazu i da ga redovno 
obavljaju. 

- Olaksica za opravdano izostajanje sa zajednickog namaza. 

- Postavljanje pitanja ucenima i trazenje olaksice od njih za propis £ije bi 
izvrsenje izazvalo veliku poteskocu. 

- Dozvoljeno je praviti musallu u kuci, a namaz u toj musalli bolji je od namaza 
u ostalom dijelu kuce. 

465 



totimbWd-HM 



- Dozvoljeno je da slijepac predvodi namaz. 

- Covjeku je dozvoljeno da druge obavijesti o svojoj mahani i to se ne smatra 
tuzakanjern. 

- Musliman je duzan da se odazove na poziv i da odgovori svome bratu 
muslimanu. 

- Dozvoljenost obavljanja dobrovoljnog namaza (nafile) u dzematu. 

- Dozvoljenost ulaska kod brace radi posjete uglednih ljudi ukoliko dozvoli 
vlasnik kuce. 

- Svjedocenje vjerovanja onome ko kaze "la ilahe illallah Muhammedur- 
resulullah" zeledi time Allahovo zadovoljstvo. 

- Zabranjeno je zbog sumnje imati Lose misljenje o vjernicima. 

- Obaveza je odbraniti vjernika i stati u zastitu njihove casti kada su odsutni, 
pomoci im i ne ostaviti ih na cjedilu. 

418. Od Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Jednoga 
dana Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vratio se iz jedne bitke vodeci 
zarobljenike. Medu tim zarobljenicima bila je i jedna zena koja je, ugledavsi svoje 
dijete medu robljem, potrcala prema njernu, uzela ga i cvrsto privila u narucje, 
a zatim ga je pocela dojiti. Vidjevsi taj prizor, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, upitao je ashabe: 'Zar mislite da bi ova zena bacila svoje dijete u vatru?' 
Ashabi odgovorise: 'Ne, tako nam Allaha.' Tada Poslanik re£e: 'Allah je milostiviji 
prema Svojim robovima od ove zene prema svome djetetu.'" (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga Buharija (10/426-427) - Fethul-Bari; Muslim (2754). 

Iz hadisa seshvata: 

- Allahova milost prema Njegovim robovima: On im zeli dobro i spas od Vatre, 
pa im je zato otvorio vrata pokajanja, nade i povratka Njemu. 

- Uzimanje pouka iz odredenih dogadaja, njihovo povezivanje sa aktuelnim 
trenutkom u cilju ispravnog usmjeravanja i edukacije, navodenje primjera kako bi 
spoznaja o necemu bila potpimija. 

- Potrebno je da covjek u svim situacijama bude vezan jedino za Allaha, pa zato 
onaj koji je razuman, neka iskljucivo Njemu upucuje molbe radi svojih potreba. 



466 



RADOST POGLEDA KOMENTAR RIIADUS-SAUHINA 



419. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao; "Rekao je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada je Allah stvorio stvorenja, zapisao je 
u Knjizi, a ona je kod Njega iznad Aria; Moja milost nadvladava Moju srdzbu.'" 

U drugoj predaji stoji: "...nadvladala je Moju srdzbu", a u sljedecoj: "...pretekla je 
Moju srdzbu." (Muttefekun alejhi) 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga EI-Buhari (13/384) - Fethul-Bari; Muslim (2751). 

Druga predaja kod Buharija (6/287 i 13/522) - Fethul-Bari. 

Tre£a predaja kod Buharija (13/440 i 522) - Fethul-Bari; Muslim (2751, 15). 

Iz hadisa se shvata: 

- Dokaz Allahove uzvisenosti nad stvorenjima i da je On iznad Svoga Prijestolja 
odvojen od Svojih stvorenja. 

- Potvrda Allahova dva svojstva milosti i srdibe, a nije dozvoljeiw da se tumace 
kao zelja za nagradom i kaznom, jer je takvo tumacenje suprotno rnetodi dobrih 
prethodnika iz reda sljedbenika sunneta, zajednice i hadisa. 

- Obilna Allahova milost prema svim Njegovim robovirna; Njegova milost 
pretekla je Njegovu srdzbu. 

420. Takoder od Ebu Hurejre prenosi se da je rekao: "Cuo sam Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako govori: Allah je milost sacinio od stotinu 
dijelova, pa je kod Sebe zadrzao devedeset devet, a na Zemlju spustio jedan dio. 
I od tog jednog dijela stvorenja su sarnilosna jedna prerna drugima, tako da zivotinja 
podigne nogu bojeci se da ne ozlijedi svoje mladunce." 

U drugoj predaji stoji: "Uzviseni Allah ima stotinu milosti, od kojih je jednu 
spustio medu dzinne, ljude, zivotinje i gmizavce, pa su oni s torn jednom miloscu 
medusobno brizni, samilosni, tako da je i divlja zivotinja brizna prema svorne 
mladuncetu. Allah je ostavio devedeset devet milosti kojima ce se smilovati Svojim 
robovirna na Sudnjem danu." (Muttefekun alejhi) 

Isti hadis prenio je Muslim od Selmana el- Farisija, radijallahu anhu, da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah ima stotinu milosti, jednom od 
njih su stvorenja medusobno sarnilosna, a devedeset i devet je za Sudnji dan." 

U sljedecoj predaji stoji: "Uzviseni Allah je, na Dan kada je stvorio nebesa 
i Zemlju, stvorio i stotinu milosti, a svaka od tih milosti ispunjava prostor izmedu 
nebesa i Zemlje; jednu milost je poslao na Zemlju, pa njome majka biva milostiva 



467 



Selimb. 'Idel-lliiali 



prema svome djetetu, te i divlje zivotinje i ptice jedne prema drugirna. Kada nastupi 
Sudnji dan, On ce ih (tih devedeset devet) upotpuniti s torn jednom miloscu." 

Dokumentacija hadisa: 

Navodi ga Buhari (10/431) - Fethul-Bari; Muslim (2752). 

Druga predaja kod Muslima (2752, 19). 

Selmanov hadis kod Muslima (2753, 20). 

Druga predaja od Selmana je kod Muslima (2753, 21). 

Iz hadisa se shvata; 

- Milost kojuje Allah dao u srcima Svojih robova jejedno od Nljegovih stvorenja, 
a dobro koje im je spustio je Njegova pocast prema njima. Sve ovo je samo dio 
onoga sto je Allah pripremio za Svoje robove vjernike na Sudnjem danu. U ovome 
je najveca nada i radost za vjernike. Kada im se samo sa jednom miloscu, koju je 
Allah stvorio na ovome dunjaluku, desava sva ova briznost medu njima i sve dobro 
za njih, sta onda red za stotine milosti na Sudnjem danu? 

421. Takoder, Ebu Hurejre prenosi od Yjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellern, 

kojiprenosiodsvogaGospodara,tebarekevete'ala,dajerekao:"Iedanrobjepocinio 
grijeh, pa je rekao: 'Allahu, oprosti mi moj grijeh.' Allah, tebareke ve te'ala, rekao je: 
'Moj rob je pocinio grijeh, zatim je spoznao da ima Gospodara koji oprasta grijeh 
i kaznjava za njega.' Zatim je ponovo pocinio grijeh i rekao: 'Gospodaru, oprosti mi 
moj grijeh; pa je Allah, tebareke ve te'ala, rekao: 'Moj rob je pocinio grijeh, zatim je 
spoznao da ima Gospodara koji prasta grijeh i kaznjava za njega' Zatim je ponovo 
pocinio grijeh i rekao: 'Gospodaru, oprosti mi moj grijeh', pa je Allah, tebareke ve 
te'ala, rekao: 'Moj rob je pocinio grijeh, zatim je spoznao da ima Gospdara koji 
prasta grijeh i kaznjava za njega. Oprostio sam Svome robu, pa neka radi sta hoce.'" 
(Muttefekun alejhi) 

Rijeci Uzvisenog: "...pa rteka radi sto hode" znace: sve dok cini tako, grijesi i kaje 
se, Ja cu mu oprastati, jer pokajanje ponistava sve prethodno pocinjene grijehe. 

Dokumentacija hadisa: 

Navode ga El-Buhari (13/466) - Fethul-Bari; Muslim (2758). 

Iz hadisa se shvata: 

- Allah ljude obasipa obiljem i miloscu sve dok su uvjereni da imaju Gospodara 



468 



RADOST POGIEDA KOMENTAR RIJADUS-SAUHINA 



U cijoj su ruci kljucevi oprosta - ako zeli, oprosti im, a ako hoce, kazni ih. 
Ovo takoder ukazuje na vrijednost tevhida, pa je zato Buharija ovaj hadis naveo u 
Knjizi tevhida u svome Sahihu. 

- Ispravno pokajanje brise grijeh. 

- Onome koji vjeruje u Allaha, srce se cisti pokajanjem i nadom u Allahov 
oprost, pa zato neka poiuri ka samopopravljanju i djelima dobra. Ukoliko se 
i dogodi da pocini grijeh, pokajat ce se i nece ustrajavati u nepokornosti. 

- Ovaj hadis je dokaz da ukoliko covjek pocini neki grijeh stotinu ili vise puta, 
i svaki put se pokaje, bit ce primlje