(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Tirmizijina zbirka hadisa – Knjiga 1"








hrmiiq 







■j'jji;.]J:^jjj;j^\ 

PRUEVOD I KOMENTAR 
PROF. MAHMUT KARALIC 



•J 




Na osnovu misljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i 

sporta broj 02-15-2231/99 od 14.05.1999. godine a na osnovu clana 19. tacka 

13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na ovaj proizvod se 

ne placa porez na promet. 



CIP - Katalogizacija u publikaciji 

Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Bosne i Hercegovine, 

Sarajevo 

UDK 297.18 

Et-TIRMIZI, Ebu Isa 

Tirmizijina zbirka hadisa = Tirmizijin Dzami' - Sunen / prijevod i 
komentar Mahmut Karalic. - Travnik : Elci Ibrahimpasina medresa, 1999. - 
Knj". < 1- > ; 24 cm 

Prijevod djela: Tirmizijin Dzami' - Sunen. - Tekst na bos. i arapskom 
jeziku. - Bibliografske i druge biljeske uz tekst. - Dosadasnji sadrzaj: Knj. 
1. - 1999. - 516 str. 

ISBN 9958-9633-0-2 (cjelina) 
ISBN 9958-9633-1-0 (Knj. 1.) 
1. Karalic, Mahmut 
COBISS-ID 6582278 



"U dijem se domu nade ova zhirka 
kao da je u njemu Vjerovjesnik koji govori 



TIRMIZIJIN DZAMF-SUNEN 
TIRMIZIJINA ZBIRKA HADISA 

PRVA KNJIGA 
PRVO IZDANJE 



Prijevod i komentar 
PROF. MAHMUT KARALIC^ 



Zenica, 1999. godine 



Tirmizijin Dzami'-Sunen 

Prijevod i komentar: 
Prof. MAHMUT KARALIC 

Redaktor prijevoda: 
Mr. MEHMEDALIJA HADZIC 

Recenzenti: 
Prof. dr SEFIK KURDIC 
Prof dr SUKRI RAMIC 

Lektor: 
HADZEM HAJDAREVIC 

Korektor: 

MIDHAT KASAP 

Arapski tekst ubacio: 
Prof MENSUR VALJEVAC 

Prelom teksta i DTP: 
SABAHUDIN JASAREVIC, dipl. inz. 



IMAM EBU ISA ET-TIRMIZI 

(209. - 279.) 

Istaknuti ucenjak i imam u hadisu, Ebu Isa Muhammed 
b. Isa b. Sevre et-Tirmizi roden je u mjestu Bevdz, u okolini 
grada Tirmiza, u Horasanu, 209. godine po Hidzri. Neki tvrde 
da je roden u Tirmizu 200. godine. Zivio je u vrijeme 
najveceg procvata islamskih i drugih znanosti. Kao i mnoge 
ucenjake prije njega, i Et-Tirmizija veoma rano pocinje 
interesirati nauka. Posebnu naklonost pokazuje prema hadiskim 
znanostima. Gotovo sva djela koja je napisao su iz oblasti 
hadisa. 

Bistrina uma i pamcenje hadisa 

Jos kao djecak, Tirmizija se medu svojim vrsnjacima 
isticao izuzetnom ostroumnoscu i bistrinom. Bio je simbol 
ostroumnosti u svome vremenu. Ako bi za nekoga zeljeli, u to 
vrijeme, da kazu da je izuzetno bistar i ostrouman govorili bi: 
"Bistar kao Tirmizija". 

Takav njegov kvalitet narocito je dosao do izrazaja u 
pamcenju hadisa. Ahmed b. Abdullah b. Davud veli da mu je 
Tirmizija ispricao slijedece: "Dok sam jednom prilikom putovao 
za Mekku, sreo sam jednog sejha. Upitao sam prisutne ko je 
on i kada su mi rekli ko je, ja sam ga zamolio da me 
preslusa hadise koje su mi od njega prenijeli. Imao sam 
napisane dvije njegove omanje zbirke i obicno sam ih nosio sa 
sobom. Posto je pristao da me preslusa, ja sam te dvije zbirke 
izvadio kako bih mu procitao hadise koje sam u njih 
zabiljezio. Kada sam ih izvadio, vidio sam da to nisu bile te 



dvije zbirke, nego druge. Tada sam poceo da hadise citiram 
napamet. Kada sam zavrsio, on me upitao da li sam te hadise 
pred polazak obnovio. Kad sam mu rekao da nisam, nego da 
ih od ranije pamtim, on se zadivio. Tom prilikom mi je on 
saopcio jos cetrdeset hadisa i kada sam ih poslije toga sve 
ponovio, on je rekao: Slicnog tebi jos nisam vidio." 

Tragajuci za hadisom, Tirmizija je obisao sve znanstvene 
centre toga vremena. Boravio je u Samu, Hidzazu, Iraku i 
Horasanu. Na tom putu je sreo brojne znamenite ucenjake, od 
kojih je ucio i slusao hadise. Slusao je hadise od Kutejba b. 
Seida, Ebu Musa'a, Suvejda b. Nasra, Ebu Davuda, Buharije i 
mnogih drugih. Najvise je naucio od Imami Buharije, uz 
kojega je proveo dosta vremena. Buharija ga je izuzetno 
cijenio. Jednom prilikom je rekao: "Ja sam vise naucio od 
Tirmizije nego sto je on od mene". Da bi mu priznao ucenost, 
Buharija je od Tirmizije prenio dva hadisa, priznajuci ga time 
za svoga ucitelja. 

Svestranost u poznavanju hadiske nauke 

Tirmizija je svestrano poznavao hadisku nauku. Posebno 
se istakao u poznavanju skrivenih nedostataka i mahana u 
hadisu, odnosno u predajama odredenoga hadisa. U toj oblasti 
je, prema mnogima, nadmasio i svoga ucitelja Buhariju. 

Dugo vremena je predavao hadis. 

Od njega su hadis ucili mnogi cija ce imena ostati 
trajno zapisana u hadiskoj nauci, kao sto su: Ahmed b. 
Abdulah el-Mirvezi, Ahmed b. Jusuf en-Nesefi, Davud b. Nasr 
i drugi. Tirmizija je medu ucenjacima bio izuzetno cijenjen. 
Smatrali su ga imamom u hadisu. 



Imam Ebu Isa et-Tirmizi zivio je sedamdest godina. Pred 
kraj zivota je oslijepio. Neki vele da je oslijepio placuci za 
Buharijom. 

Umro je u rodnom mjestu 279. godine po Hidzri. Neki 
drze da je umro u Tirmizu 277. godine. 

Napisao je oko deset znacajnih djela iz hadisa. 

Najznacajnije mu je djelo Dzami-Sunen, zatim slijede; Es- 
Semailu-1-Muhammedije, Et-Tarih, Ez-Zuhd, Kitabu-Ilel i Kitabu 
el-Esmau ve-1-Kuna. 

Tirmizijin Dzami'-Sunen 

Najznacajinije djelo koje je Tirmizija ostavio iza sebe 
jeste, bez ikakve sumnje, njegov Dzami'-Sunen. To je njegova 
poznata zbirka hadisa koja je uvrstena medu sest 
najpouzdanijih hadiskih zbirki, poznatih pod zajednickim 
nazivom "El-Kutubu-s-sitte". 

Neki je po vaznosti u hadiskoj nauci stavljaju na trece mjesto, 
odmah iza Buharijina i Muslimova Sahiha. 

Hadiski ucenjaci se razilaze oko tacnoga naziva ove 
zbirke hadisa. Hatib el-Bagdadi je smatra Tirmizijinim Sahihom, 
Hakem El-Dzamius-Sahihom, veliki broj ucenjaka je naziva 
samo Dzamiom, a u narodu je poznata kao "Tirmizijin Sunen". 
Prema misljenju vecine ucenjaka, najadekvatni)i naziv za ovu 
zbirku jest El-Dzami', a evo i zasto: Sahihi su hadiske zbirke 
u kojima u svi hadisi vjerodostojni; u Tirmizijinoj zbirki, 
medutim, nisu svi hadisi takvi. Suneni su zbirke u kojima su 
hadisi iskljucivo iz oblasti serijatskih propisa, a u ovoj zbirci 
ima hadisa i iz drugih oblasti: akaida, ahlaka, tefsira, kao sto 
ima i hadisa koji govore o Poslanikovu zivotu, zivotu ashaba i 
si. A zbirke u kojima su zabiljezeni hadisi iz svih oblasti i 



koje, da kazemo, imaju univerzalni karakter nazivaju se 
dzami'ima. 

Nigdje nije zabiljezeno sta je posebno motiviralo 
Tirmiziju da napise ovakvu zbirku, osim da je to uradio iz 
prevelike Ijubavi prema hadisu. Takoder, Tirmizija nije nigdje 
naglasio koji su to principi koje je trebalo da slijedi u pisanju 
ove svoje zbirke. Tek citajuci djelo, mozemo doci do slijedecih 
zakljucaka: 

- Tirmizi se nije ogranicio samo na vjerodostojne - sahih 
hadise; uz njih je biljezio jos i dobre - hasen hadise, te slabe 
- daif hadise. Pored hadisa koje je cuo izravno od svojih 
ucitelja, Tirmizija biljezi i one hadise koje od njih nije izravno 
cuo, ali su ih fikhski ucenjaci koristili kao argumente u 
rjesavanju pojedinih fikhskih pitanja, bez obzira da li su bili 
vjerodostojni ili ne. Uz hadise, on biljezi i misljenja pojedinih 
ucenjaka. 

- Ako je hadis dosao u vise predaja, Tirmizija navodi 
sve predaje, a potom priljeznom kritickom analizom ukazuje 
sta u tim predajama nedostaje ili sta je u njima suvisno. 

- Ako je isti ili slican hadis prenesen od drugog ashaba, 
Tirmizija navodi imena ashaba od kojih su ti hadisi preneseni. 
Na primjer: U ovom znacenju su hadisi preneseni jos i od 
toga i toga... 

Uz hadise, on navodi i misljenja ucenjaka o 
odredenim pitanjima za koje su vezani hadisi. 

- Tirmizija je sve hadise koje je zabiljezio u ovoj zbirci 
ocijenio i ukazao na stepen njihove vjerodostojnosti. Ako je 
neki hadis slab, on iznosi uzroke njegove slabosti. Osvrce se i 
na ravije u senedima hadisa, ukazujuci na njihove karakterne 
vrline ili, pak, mahane, te navodeci misljenja ostalih ucenjaka o 
njima. 



MiSljenja u(!enjaka o Tirmizijinu Dzami'u-Sunenu 

Imajuci u vidu sve navedeno, Ebu Bekr Ibnul Arebi je u 
djelu Aridatul-ahvezi rekao slijedece: "Znajte, Allah vam vasa 
srca osvijetlio, da je Buharijev Sahih druga izvorno napisana 
zbirka po poglavljima, Malikov Muveta' je prva, na njima su 
utemeljene sve ostale, kao Muslimov Sahih, Tirmizijin Dzami' i 
druge. Nijedan od njih nije ravna Tirmizijinoj. U njoj je 
zastupljeno cetrnaest naucnih disciplina". Abdullah b. 
Muhammed el-Ensari veil: "Po meni je Tirmizijina zbirka 
korisnija i od Buharijeve i od Muslimove. Buharijeva i 
Muslimova zbirka su dostupne samo strucnjacima i 
poznavaocima hadiske nauke, a Tirmizijina je dostupna i 
obicnom puku". 

Nakon sto je Tirmizija zavrsio svoj Dzami'-Sunen, dao 
ga je na uvid ucenjacima Horasana, Hidzaza i Iraka, pa su se 
oni najpovoljnije izrazili o njemu. Sam Tirmizija veli: "Kada 
sam zavrsio svoj Dzami'-Sunen, dao sam ga na uvid 
ucenjacima Hidzaza, Iraka i Horasana da ga pogledaju i iznesu 
svoje primjedbe i sugestije o njemu. Svi su bili zadovoljni i 
odusevljeni ovom zbirkom. Rekli su: U cijem se domu nade 
ova zbirka kao da je u njemu Vjerovjesnik koji govori." 

U Tirmizijinom Sunenu ima ukupno oko cetiri hiljade 
hadisa. On u zbirku nije zabiljezio iskljucivo vjerodostojne 
hadise. Pored vjerodostojinih on je zabiljezio i dobre i slabe. 
Apokrifnih hadisa, prema misljenju vecine hadiskih ucenjaka, u 
ovoj zbirci nema. Istina, Ibnu Dzevzi je u djelu El-Mevduatul- 
Kubra iz Tirmizijine zbirke izdvojio dvadeset tri hadisa, 
smatrajuci ih apokrifnima. Ucenjaci su argumentirano pobili 



Ibnu Dzevzija i dokazali da on nije u pravu i da takvih 
hadisa u Tirmizijinoj zbirci nema. 

Prihvacajuci misljenje nekih hadiskih teoreticara, svi 
hadisi Tirmizijina Dzami'a-Sunena mogu se svrstati u cetiri 
kategorije. 

1. vjerodostojni hadisi koji ispunjavaju uvjete Buharije i 
Muslima; 

2. vjerodostojni hadisi prema kriterijima ostalih hadiskih 
ucenjaka; 

3. dobri - hasen hadisi koji nemaju mahana; i 

4. slabi - daif hadisi u kojima su nedostaci ociti. 
Tirmizijina zbirka hadisa je vise puta komentirana. 

Najznacajniji njezini komentari jesu slijedeci: 

Tuhvetul-Ahvezi biserhi Dzami'i-t-Tirmizi od 

Abdurahmana el-Mubarekforija el-Hindija, stampan 1355. godine 
po Hidzri; i 

Aridatul-Ahvezi alet-Tirmizi od Ebu Bekra ibnul- 
Arebija, stampan u Egiptu. 



UVOD 

Bismillahir-Rahmanir-Rahim 

Elhamdulillahi, Rabbi-1-alemin, nahmeduhu ve nestainuhu 
ve nestehdihi ve nastagFiruhu ve netubu ilejhi ve netevekelu 
alejhi, ve neuzu billahi min sururi enfusina, ve min sjjiati 
a'malina men jehdihillahu fela mudille lehu ve men judlil fela 
hadije lehu. 

Eshedu en la ilahe illellahu vahdehu la serike lehu ve 
eshedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu. Salallahu 
Teala alejhi ve ala alihi ve sahbihi edzmein. 

Muslimani su se u svojim svakodnevnim zivotnim 
poslovima, stremljenjima i razmisljanjima, u svome ibadetu i 
poboznosti, oduvijek vezivali za svoje osnovne duhovne izvore: 
Kur'an i Hadis. Ispravnost vlastitih razumijevanja svijeta i 
vlastitih postupaka unutar njegovih mijena i zakonitosti mjerili 
su redovnim obracanjem njihovim uzvisenim rijecima i 
porukama. Jer su, kao muslimani, morali biti sasvim svjesni da 
bez temeljitog pristupa izucavanju Kur'ana i Hadisa nije 
moguce pravilno razumijevati i interpretirati islam, pa su stoga 
od samoga pocetka Objave sve do danas najozbiljnije pristupili 
ovom vrlo zahtjevnom, ali casnom zadatku. Pogledamo li 
ikoliko kroz povijest, vidjet cemo da nije bilo ni jednog 
trenutka niti i jednog mjesta na kojemu su zivjeli muslimani a 



da nije djelovala i radila grupa ucenjaka. Rezultat takvog 
odnosa je bio nastanak na stotine pa i hiljade pisanih djela iz 
razlicitih oblasti islama. 

Za razliku od njihove istovjernicke brace u drugim 
krajevima svijeta, blizim prostranom okeanu arapskog jezika i 
autoritativnim centrima islamske misli, muslimani Bosne su, 
upravo uslijed specificnosti uvjeta u kojim su, kroz svoju dosta 
burnu povijest, zivjeli, te i uslijed nepoznavanja izvornog 
jezika Kur'ana i Hadisa, dosta zaostajali za drugima u pogledu 
neposrednijeg poznavanja izvorista svoje islamske duhovnosti. 
Otuda je vecina njih bila primorana da ispravnost vlastitih 
poimanja i postupaka mjeri na temelju onoga sto bi slusali od 
svoje uleme i ucenih Ijudi, ili, pak, sto bi mogli procitati u 
clancima, natpisima i raspravama ili u pokojoj knjizi koja bi se 
povremeno pojavila na nasemu jezickom prostoru. Vrlo su 
rijetko imali prilike da o onome sto ih je zanimalo citaju u 
prijevodima izvornih djela, jer ih do unazad nekoliko decenija 
fakticki nije ni bilo. 

Hvala Allahu Uzvisenom, u posljednje vrijeme situacija 
se naglo mijenja nabolje. Sve je vise ucenih Ijudi koji pisu i 
prevode knjige. Doskora, na primjer, nismo imali ni jednog 
tefsira, ni jedne originalne hadiske zbirke, niti jednog djela iz 
fikha, akaida, sire Allahova Poslanika, povijesti islama, a danas 
ne samo da imamo prijevode mnogih velikih djela, nego 
imamo i domace autore koji na svome, bosanskom jeziku 
ispisuju stranice i stranice, tomove i tomove ovdasnje, 
bosnjacke misli o islamu. Uza sve to, sve je vise nagovjestaja 
da ce se uskoro pojaviti i nova djela iz fundamentalnih i 
razgranatih oblasti islamskoga ucenja. 

Jedno od takvih djela koje se po prvi put pojavljuje na 
nasem prostoru i na nasem jeziku jest i prijevod i komentar 



prve knjige Tirmizijina Dzami'a - Sunena, ciji prijevod upravo 
ovdje predstavljamo postovanom bosanskom citateljstvu. 

Tirmizijin Dzami'-Sunen jest jedna od sest najmeritornijih 
i najpoznatijih hadiskih zbirki poznatih pod imenom "El- 
Kutubus-sitte". Osim nje, tu su jos i Buharijin i Muslimov 
Sahih te Ebu Davudov, Nesaijin i Ibn Madzin Sunen. 
Tirmizijina zbirka nastala je pred kraj prve polovine trecega 
stoljeca po Hidzri. 

Iz aspekta pouzdanosti i autenticnosti hadisa koje u sebi 
sadrze ove spomenute zbirke, na prvom je mjestu, prema 
jednoglasnom misljenju ucenjaka, Buharijin Sahih, na drugom 
Muslimov Sahih, te, prema misljenju nekih ucenjaka, na trecem 
mjestu je Ebu Davudov, na cetvrtom Tirmizijin Dzami, na 
petom Nesaijin Sunen, a na sestom je Sunen Ibn Madze. 

Dzelebi u svome djelu Kesfuz-Zunun smatra da na trece 
mjesto, odmah poslije Buharijina i Muslimova Sahiha, treba 
staviti Tirmizijinu zbirku hadisa. Prema njemu, ona je 
pouzdanija i od Ebu Davudova i od Nesaijina Sunena. Sa 
ovakvom konstatacijom se u potpunosti slaze i Abdurahman el- 
Mubarekfori. 

Neki, pak, ucenjaci, kao sto su Ibn Hadzer i Sujutija, 
Tirmizijinu zbirku stavljaju na cetvrto mjesto, poslije Ebu 
Davudova Sunena. Zehebi je stavlja na peto mjesto, poslije 
Buharijina i Muslimova Sahiha te Ebu Davudova i Nesaijina 
Sunena, sto El-Mubarekfori apriori odbacuje. 

Karakter i ime Tirmizijine zbirke hadisa 

Tirmizijina zbirka nastaje pred kraj druge polovine treceg 
stoljeca po Hidzri. Slovi kao univerzalna zbirka u kojoj su 
zabiljezeni hadisi koji tretiraju sva pitanja Ijudskog zivljenja. S 
obzirom na sam njen sadrzaj i tematiku koju tretiraju hadisi 



9 



sadrzani u njoj, hadiski ucenjaci su se razisli u pogledu 
njezina naziva. Hatib el-Bagdadi je naziva Tirmizijinim 
Sahihom, Hakem je naziva: Dzamiu-s-Sahih, veliki broj 
ucenjaka je naziva samo Dzamiom, neki ucenjaci je nazivaju 
Sunenom, a i u narodu je najvise poznata kao Tirmizijin 
Sunen. 

Prema misljenju vecine hadiskih ucenjaka, najadekvatniji 
naziv za ovu zbirku je Dzami', a evo i uslijed cega. Sahihi su, 
naime, zbirke koje u sebi sadrze iskljucivo vjerodostojne 
hadise. Tirmizijina zbirka, pored vjerodostojnih, kojih ima 
najvise, sadrzi i hasen-hadise (dobre hadise), a u njoj ima i 
nesto slabih (daif) hadisa. Suneni su, hadiske zbirke koje se 
uglavnom ogranicavaju na hadise iz oblasti serijatsko-pravnih 
propisa. Tirmizijina zbirka, medutim, ima univerzalni karakter; 
ona sadrzi hadise iz svih oblasti islama, a takve zbirke, koje 
imaju univerzalni karakter, ucenjaci nazivaju dzami'ima. 
Pridrzavajuci se misljenja vecine ucenjaka, a u zelji da ne 
zanemarimo ni njen naziv prema kojemu je u narodu poznata, 
mi cemo u nazivu ovoga nasega prijevoda na bosanski jezik 
koristiti i jedan i drugi naziv. Drzimo najispravnijim da ona 
nosi naziv "Tirmizijin Dzami'- Sunen". 

Sadrzaj i kategorije hadisa 

Tirmizijin Dzami-Sunen sadrzi oko cetiri hiljade hadisa. 
Kako istice sam autor u knjizi Ilel svi su oni upotrebljivi i sve 
ih je ulema koristila, osim dva hadisa: Hadis Ibn Abbasa: 
"Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, Medini je u 
sastavio podne sa ikindijom i aksam sa jacijom, a nije bilo 
nikakve bojazni, niti je padala kisa nid su bili na putu", te i 
hadis u kojemu se kaze da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Onoga ko pije alkohol bicujte (sve 



10 



do tri puta), ako to i cetvrti put ponovi, onda ga ubijte." Ova 
dva hadisa su mu osporavana. 

Prema misljenju hadiskih ucenjaka, u Tirmizijinoj zbirci 
zabiljezene su cetiri kategorije hadisa: 

- Vjerodostojni, sahih-hadisi, prema kriterijima Buharije i 
Muslima; 

Vjerodostojni, sahih-hadisi, prema kriterijima Ebu 
Davuda, Nesaije i drugih; 

- Dobri, hasen-hadisi, koji u sebi nemaju mahana i 
nedostataka; 

- Slabi, daif-haisi, koji u sebi imaju nedostataka, ali ih je 
Tirmizija objelodanio i ukazao na njih. 

Ispred svakog hadisa je Tirmizija spomenuo lanac 
(sened) Ijudi koji su mu ga od Allahova poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, prenijeli. Mi smo kod prevodenja seneda 
hadisa nastojali postovati pravila hadiske znanosti - sve sto se 
odnosi na sened hadisa. Otuda, molimo cijenjeno citateljstvo 
da, ukoliko im prijevod seneda ne bude lijepo zvucao za uho 
ili, pak, uslijed "viska rijeci" bude mozda odudarao od pravila 
bosanskog jezika, neka ovo imaju na umu. 

Na pocetku seneda hadisa bi trebalo da stoji: "Ebu Isa, 
ili Tirmizija veli: Ispricao nam je taj i taj..." Da se to kroz 
cijelu knjigu ne bi ponavljalo, to je i u izvornom tekstu, a i u 
prijevodu izostavljano. Da bi citalac lakse prepoznao pocetak 
seneda, jumjesto toga je, pocetak prijevoda seneda pisan 
velikim slovima. 

Prijemicivost Tirmizijine zbirke hadisa u odnosu na 
druge zbirke 

Tirmizijina zbirka hadisa je, bez sumnje, jedna od 
najljepsih, a istodobno i najkorisnijih hadiskih zbirki. Autor je 



11 



nastojao da u njoj uglavnom zabiljezi kratke i jezgrovite hadise 
u kojima su sadrzani oni propisi i pitanja sa kojima se covjek 
kroz zivot svakodnevno susrece. Tirmizija ih je na jedan dosta 
zanimljiv i koristan nacin razvrstao po poglavljima. Ibn Esir u 
djelu Dzamiu-1-Usul kaze: "Tirmizijin Sahih (tj. Dzami-Sunen) 
jest najljepsa i najkorisnija hadiska zbirka. Ustrojena je na 
izuzetno Hjep nacin i ima najmanje ponovljenih hadisa. " 

Ebu Ismail Abdullah b. Muhammed el-Ensari el-Herevi 
veil: "Kako ja mislim, zbirka Ebu Isa'a et-Tirmizije kohsnija je 
od Buhahjeve i Muslimove zbirke hadisa. Buharijeva i 
Muslimova zbirka su u potpunosd razumljive samo 

strucnjacima i poznavaocima hadiske nauke, dok Tirmizijinu 
zbirku razumije i obicni narod. " 

Kod prevodenja se nastojalo da prijevod hadisa, koliko 
god je to bilo moguce, bude doslovan i u broju rijeci 
adekvatan originalu. Tamo gdje su se morale dodati neke rijeci 
koje ne stoje u tekstu hadisa, kako bi prijevod bio sto 
razumljiviji i bio u skladu sa nasim jezikom, stavljane su u 
zagrade. 

Za razliku od ostalih autora Tirmizija je u Dzamiu-Sunenu, 
pored svakog hadisa naveo ko ga u istom ili slicnom znacenju od 
ashaba jos prenosi. Ako je neki hadis dosao u vise verzija, veoma 
cesto ih je spomenuo, potom se je jednom kritickom analizom 
osvrnuo na njih, ukazujuci sta u pojedinim predajama nedostaje a 
sta je, opet, mozda u nekim predajama suvisno. 

Uza sve to, on daje svoj kriticki osvrt na pojedine ravije 
hadisa, naglasavajuci i sta su i drugi o pojedinim ravijama 
kazali. 

Tirmizi veoma cesto iza hadisa iznosi i razlicite stavove 
fikhskih ucenjaka u pitanjima koja su sporna medu njima. 



12 



podastiruci njihove argumente i protuargumente, naglasavajuci 
pri tome i svoj vlastiti stav. 

Osim toga, Tirmizija je o svakom hadisu izrekao svoj 
sud i ocjenu, sto nije slucaj ni kod jedne druge hadiske 
zbirke. I, sto je jos karakteristicnije, on hadise ocjenjuje na 
nacin koji prije njega nije bio poznat. Naime, on po prvi put 
za hadise koristi dvostruku, a veoma cesto i trostruku 
vrijednosnu ocjenu. Iza gotovo svakog hadisa stoji: "Ebu Isa 
kaze: "Ovaj hadis je hasenun-sahih", ili: "Ebu Isa kaze: "Ovaj 
hadis je hasenun- sahihun-garibun i si. 

Ebu Isa je, kako rekosmo, Tirmizija. Ravije koje su od 
njega prenijele ovu zbirku oslovljavaju ga njegovim nadimkom 
po djetetu,-Ebu Isa. 

Vrijednosna metodologija 

Sta to u stvari znaci kada Tirmizija jedan hadis ocijeni 
rijecima: hasenun-sahih, ili hasenun-garibun ili hasenun- 
sahih un -garib uh? 

Kada on jedan hadis ocijeni rijecima: hasenun-sahih un 
ili sahihun-hasenun, to uglavnom znaci da je doticni hadis, 
prema stepenu vjerodostojnosti, vjerodostojan (sahih), a moze 
imati i jedno od slijedecih znacenja: 

- Da je doticni Hadis dosao u vise predaja, pa su neke 
od tih predaja pouzdane (sahih), a neke su dobre (hasen); 

- da je njegov sened pouzdan (sahih), a metn dobar 
(hasen), i obrnuto, 

- da je sami autor u dilemi je li hadis pouzdan ili je 
dobar, 



13 



- da su doticni hadis hadiski ucenjaci razlicito ocijenili; 
prema nekima, to je pouzdan hadis (sahih), a prema nekima 
to je dobar hadis (hasen); 

- da je doticni hadis ispod stepena sahiha, a iznad 
stepena hasena. 

Rijec garibun, koju Tirmizija veoma cesto koristi u ocjeni 
hadisa, ima znacenje da je doticni hadis iz cijele jedne 
generacije ravija prenio samo jedan ravija, tako da u kasnijem 
prenosenju moze biti i vise predaja tog hadisa, ali se sve one 
u toj generaciju svode samo na tog raviju. 

Osim spomenutih termina, Tirmizija je veoma cesto 
koristio i druge izraze za ocjenu seneda, ili za ocjenu ravija 
hadisa, ili, pak, samog hadisa. 

Imajuci u vidu sve navedeno onda i ne zacuduje sto je 
Ebu Bekr Ibnu-1-Arebi u komentaru Tirmizijina DzamTa-Sunena, 
pod imenom Ahdatu-1-Ahvezi rekao slijedece: "Znajte, Allah 
vam rasvijetlio vasa srca, da je Buharijev Sahih opcenito druga 
zbirka hadisa koja je napisana po poglavljima, Malikov 
Muvetta' je prva, na njima dvjema su kasnije temeljene sve 
ostale zbirke, kao sto su Muslimov Sahih, Tirmizijin Dzami'- 
Sunen i druge. Nijedna od njih nije ravna Tirmizijinoj zbirki 
(...), jer je u Tirmizijinoj zbirki hadisa zastupljeno cetrnaest 
granahadiske nauke i mnogobrojne druge koristi..." 

Tirmizija kaze: "Nakon sto sam zavrsio ovu szbirku 
hadisa, dao sam je na uvid ucenjacima Hidzaza, Iraka i 
Horasana (da ju pogledaju i iznesu svoj sud o njoj bill su 
odusevljeni ovom zbirkom hadisa, i rekli su: "U cijem se 
domu nade ova zbirka kao da je u njemu Vjerovjesnik 
koji govori". 

Sto se tice komentara hadisa u ovome prijevodu na 
bosanski jezik, nastojao sam da on bude, sto je moguce, kraci 



14 



i jednostavniji, tek toliki koliko je dovoljno da se pravilno 
shvate hadisi. U komentaru sam iznio kratke biografije 
pojedinih ravija hadisa za koje sam smatrao da je bitno da se 
znaju, bilo iz razloga sto se njihova imene rjede spominju i 
malo se o njima znalo, ili zato sto su za njih vezane mahane 
i nedostatci pojedinih hadisa. 

U pitanjima koja su sporna medu ucenjacima navodio 
sam razlicite stavove, podastiruci argumente i protuargumente 
svih u pogledu pojedinih stavova. O tome koje je od spornih 
misljenja ispravnije ili argumentiranije ostavljao sam citaocima 
da, na osnovu iznesenih argumenata, sami prosuduju, ne 
upustajuci se u to da licno favoriziram neko od misljenja ili 
stavova. 

U komentiranju sam se uglavnom oslanjao na djelo 
Tuhfetul-Ahvezi biserhi Dzami'it-Tirmizi od Abdurahmana el- 
Mubarekforija, naravno, koristeci pri tome i mnoga druga djela 
koja su mi bila dostupna. 

Sasvim sam svjestan da je usuditi se prevoditi i 
komentirati jedno ovakvo djelo velika smjelost i odgovornost, 
gdje svaki i najmanji propust ili grjeska mogu imati kobne 
posljedice. Zato od sveg srca molim Uzvisenog Allaha (dz.s.) 
da mi, ukoliko bude eventualnih grjesaka i propusta, oprosti i 
da mi to ne upisuje u grijeh, a cijenjene i dobronamjerne 
citaoce da mi na njih ukazu kako bi se u narednom izdanju 
mogle otkloniti i ispraviti. 

Ve sallalhu ala Muhammedin ve ala alihi ve sahbihi 
edzmein. 



15 



VRSTE HADISA I NJIHOVA PODJELA 

Da bismo prijevod ovoga djela ucinili sto razumljivijim i 
dostupnijim nasemu citaocu, neophodno je da iznesemo i kraci 
prikaz vrsta hadisa i njihovu definiciju. A s obzirom da se 
kroz tekst cijele knjige najcesce spominje upravo rijec hadis, 
valja posebno objasniti znacenje ovoga pojma. 

Rijec hadis u arapskom jeziku ima vise znacenja. Ona 
moze, ovisno od odredenog semanticko-stilskog kontkesta, 
znaciti: govor, razgovor, saopcenje, vijest, obavijest, pricu 
pripovijest, predanje, tradiciju i si. Ali, u hadiskoj nauci ova se 
rijec upotrebljava u smislu ukupnosti Poslanikove tradicije; 
odnosi se na sve ono sto je posljednji Allahov Poslanik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, prije i u toku svoje vjerovjesnicke 
misije rekao, uradio, odobrio, kao i sve obavijesti koje govore 
o njegovu rodenju, djetinstvu, osobnosti, te svim ostalim 
njegovim tjelesnim, karakternim drugim osobinama. 

S obzirom da postoje brojne vrste hadisa, kao i mnogo 
strucnih naziva u hadiskoj terminologiji koje je prilicno tesko 
razumjeti bez zasebnoga metodoloskog pristupa, mi cemo ih 
ovdje, radi njihova lakseg znacenjskog odredenja i poimanja, 
razdijeliti u nekoliko zasebnih srodnih tematskih cjelina. 



16 



PODJELA HADISA S OBZIROM NA NACSiN KAKO 
SU PRENESENI 

Hadise, s obzirom na nacin na koji su do nas doprli, 
odnosno na broj ravija koji su ih prenijeli, mozemo podijeliti 
na dvije osnovne vrste: 

1. mutevatir hadisi 

2. ahad hadisi 

MUTEVATIR HADISI 

Mutevatir je onaj hadis koji iz generacije u generaciju 
prenosi toliki broj prenosilaca da je iskljucena ikakva sumnja u 
njegovu atenticnost. 

Da bi se jedan hadis mogao smatrati mutevatirom 
neophodno je da ispunjava slijedece uvjete: 

- Treba biti prenesen od velikog broja ravija. Ostalo je 
biti spornim medu hadiskim ucenjacima koliki je to minimum 
ravija neophodan da bi se jedan hadis mogao smatrati 
mutevatirom. Odabrano je misljenje da ih ne smije biti ni u 
jednoj generaciji manje od deset. 

- Isto toliki broj prenosilaca hadisa treba biti prisutan u 
svim generacijama. Tako, ukoliko bi samo u jednoj generaciji 
broj ravija bio manji od spomenutog, hadis se ne bi smatrao 
mutevatirom pa makar ih u ostalim generacijama bilo i vise od 
toga. 

- Sami sastav ravija treba biti takve prirode da iskljucuje 
svaku mogucnost njihova dogovora na neistini. To 
podrazumjeva da su ravije iz razlicitih mjesta i pokrajina, da 
su razlicitih zanimanja i da pripadaju razlicitim mezhebima. 



17 



- Ono sto se propovijeda treba da se izravno culo ili 
vidjelo. 

Mutevatir hadis nam daje sto postotnu sigurnost kao da 
smo ono sto nam se u njemu prenosi vidjeli vlastitim ocima 
ili, pak, culi vlastitim usima, tako da u to ne ostavlja ni 
najmanje sumnje. 

Postoje dvije vrste mutevatir hadisa: 1. Mutevatir hadisi 
ciji je i tekst i smisao mutevatir (el-mutevatiru-1-lafzijj) i 2. 
Mutevatir hadisi cije je samo smisao mutevatir, makar se tekst 
nesto i razlikovao (el-mutevatiru-1-ma'nevijj). 

Primjer za prvu vrstu jest hadis: "Ko slaze na mene 
namjerno, neka pripremi sebi mjesto u dzehenemu"; prenijelo 
ga je sedamdeset i nekoliko ashaba. Primjer za drugu vrstu su 
hadisi koji govore o podizanju ruku prilikom dove. U oko 
stotinu hadisa se govori na ovu temu. 



AHAD HADISI 

Ahad hadisom se naziva svaki hadis koji ne ispunjava 
uslove mutevatira. 

Ahad hadisi se dijele: meshur, aziz i garib hadisi. 



MeShur hadisi 

Meshur je onaj hadis koji iz generacije u generaciju 

prenose po trojica i vise ravija ali koji ne dostize rang 

mutevatir hadisa. Neki ovu vrstu meshura nazivaju i 
mustefidom. 



18 



Postoje dvije vrste meshur hadisa: 1. hadis koji je postao 
meshur uslijed toga sto ispunjava gore spomenute uvjete i 2. 
hadis koji ne ispunjava spomenute uvjete ali je nazvan 
meshurom uslijed njegove siroke upotrebe. 

Obje vrste meshur hadisa mogu imati razlicit stepen. 
Mogu biti sahih, hasen, daif, a mogu biti i apokrifni. Zato, 
opcenito kazavsi, svi hadisi, osim mutevatir hadisa, podlijezu 
provjeri. Jedino mutevatir hadise nije potrebno provjeravati; oni 
su svi na najvisem stupnju vjerodostojnosti. 



Aziz hadisi 

Aziz hadisom se naziva svaki hadis koji ni ujednoj 
generaciji ne prenosi manje od dvojice ravija. 

Neki ucenjaci smatraju aziz hadisom i onaj hadis koji iz 
generacije u generaciju prenosi po dvojica prenosilaca. 
Medutim, ovakva definicija aziz hadisa nije prihvacena od 
strane vecine muhaddisa. 



Garib hadisi 

Garib hadisom naziva se onaj hadis koji iz generacije u 
generaciju prenosi po jedan ravija, ili ga u nekim 
generacijama, ili, pak, u makar jednoj generaciji prenosi samo 
jedan ravija. 

Garib hadisa imamo dvije vrste: 1. Opci garib hadis i 2. 
relativni garib hadis. 

Opci garib je onaj hadis koji iz generacije ashaba 
prenosi samo jedan ravija. Primjer zato jest hadis: "Djela se 



19 



prosuduju iskljucivo prema namjerama..." Ovaj hadis iz 

generacije ashaba prenosi samo Omer b. Hattab. 

Relativnim garib hadisom nazivamo onaj hadis koji 
prenosi vise ashaba, a potom ga u nekoj od slijedecih 
generacija prenosi samo jedan ravija. Primjer: "Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, usao je u Mekku, a na glavi je 
imao sljem." Ovaj hadis od Zuhrija prenosi samo Malik. 



PODJELA HADISA S OBZIROM NA NJIHOV STEPEN 
VJERODOSTOJNOSTI 

Hadiski ucenjaci, u osnovi, sve hadise dijele na dvije 
kategorije: na one koji se prihvataju i na one koji se 
odbacuju. 

Kasnije su hadiski ucenjaci sve hadise koji se prihvataju 
podveli pod dvije vrste: sahih hadise i hasen hadise, dok su 
sve hadise koji se odbacuju podveli pod kategoriju daif hadisa. 

Mi cemo se ovdje ukratko osvrnuti na svaku od tih 
vrsta, sa posebnim osvrtom na hadise koje svaka od njih 
obuhvata. 



SAHIH HADISI 

Sahih je onaj hadis koji kontinuirano prenosi posten i 
precizan ravija od istoga takvog ravije sve do kraja seneda, te 
koji ne protivrjeci drugim pouzdanijim predajama i nema u 
sebi skrivenih mahana i nedostataka. 

Da bi se jedan hadis mogao smatrati sahihom, mora 
ispuniti pet slijedecih uvjeta: 



20 



1. Sened mu mora biti spojen od pocetka do kraja. To 
znaci da je svaki ravija zivio u isto vrijeme sa onim od kojega 
hadis prenosi, po Buhariji, da se sa njim susreo i od njega 
hadis izravno cuo. 

2. Svi prenosioci u senedu hadisa mora da budu iskreni 
i posteni. 

Pod iskrenoscu i postenjem se podrzumijeva slijedece: da 
su svi oni muslimani, punoljetni i pametni da nisu skloni lazi 
i grijesenju (cinjenju harama i propustanju farza), da su cestiti 
i da ne krse pravila islamskog ponasanja. Hadiski ucenjaci nisu 
prihvatali hadis niti od jednog prenosioca za kojeg su utvrdili 
da je makar jednom u zivotu slagao, ili je svjesno ucinio neki 
haram, ili propustio farz, ukoliko se, pak, zato nije iskreno 
pokajao. 

3. Svi prenosioci treba da budu precizni do te mjere da 
su u stanju sve sto jedanput cuju doslovno upamtiti, ukoliko 
usmeno prenose, odnosno tacno i bez grjesaka zapisati ukoliko 
to cine pismenim putem. 

4. Nijedan ravija u svome kazivanju ne smije 
protivrijeciti drugim pouzdanim ili od njega pouzdanijim 
ravijama. 

Ukoliko bi se desilo da jedan pouzdani ravija o jednoj 
te istoj stvari ili dogadaju prica drukcije od ravije koji je 
pouzdaniji od njega, hadis koji on propovijeda automatski bi 
postao slab ukoliko se ne bi moglo naci neko kompromisno 
objasnjenje. 

5. Preneseni hadis ne smije u sebi imati nikakvih 
skrivenih mahana i nedostataka. 

Jer, dogodi se, naime, da jedan hadis ispuni sve 
spomenute uvjete, a onda neki od eksperata otkrije u njemu 
nekakav skriveni nedostatak, uslijed kojega hadis postane slab. 



21 



Na primjer, svi su hadisi koje prenosi Hasan el-Basri od 
Omera b. Hattaba na ovaj nacin postal! slabi i ako su na prvi 
pogled izgledali pouzdani. Ucenjaci su otkrili, iako je Hasan 
vremenski docekao Omera, da je on imao svega dvije godine 
kad je Omer umro, a dijete sa dvije godine nije u stanju 
upamtiti hadis. 



Vrste sahih hadisa 

Sahih hadis ucenjaci dijele na dvije vrste: 

1. sahih li zadhi hadis, a to je onaj hadis koji je sam 
po sebi sahih, jer ispunjava spomenute uslove; 

2. sahih li gajrihi hadis, koji je uslijed drugih hadisa 
postao sahih hadisom. Naime, ova vrsta sahih hadisa u osnovi 
pripada hasen hadisima, ali je dosao u mnogo predaja koje ga 
uzdizu na rang sahih hadisa. 

Kategorije sahih hadisa 

Nisu svi sahih hadisi na istom stupnju vrijednosti. 
Postoji razlika i medu sahih hadisima. Jedni su pouzdaniji od 
drugih. Hadiski ucenjaci ih rangiraju ovako: 

1. Najbolja vrsta sahih hadisa su oni koje su i Buharija 
i MusHm zabiljezili (sa potpunim senedima) u svojim 
Dzamiima, a potom slijede 

2. hadisi koje je zabiljezio samo Buharija, 

3. hadisi koje zabiljezio samo Muslim, 

4. hadisi koji ispunjavaju uvjete Buharije i Muslima a 
oni ih nisu zabiljezili u Sahihima, 

5. hadisi koji ispunjavaju uvjete Buharije, 



22 



6. hadisi koji ispunjavaju uvjete Muslima, i 

7. hadisi koje drugi ucenjaci, osim Buharije i Muslima, 
ocjenjuju sahihom. 

HASEN HADISI 

Hadiski su ucenjaci razlicito definirali pojam hasen 
hadisa. Prema misljenju Hattabija, hasen je onaj hadis ciji se 
ishod zna, ciji su prenosioci poznati, na kome obitava vecina 
hadisa, te koji je prihvatila vecina ucenjaka i po njemu 
postupila vecina fakiha. 

Tirmizija hasenom smatra svaki hadis u cijem se senedu 
ne nade osoba osumnjicena za laz, koji ne protivrijeci 
pouzdanijim hadisima i koji je prenesen u vise predaja. 

Ibn Hadzer el-Askalani smatra hasenom onaj hadis koji 
upotpunosti ispunjava sve uslove sahiha, s tim sto ravije kod 
hasena nisu na onom stepenu sto se tice preciznosti kao sto 
su kod sahiha. Ova posljednja definicija hasen hadisa je opce 
prihvacena od strane hadiskih ucenjaka. 



Vrste hasen hadisa 

Hasen hadisa imamo dvije vrste: hasen koji je sam po 
sebi hasen: hasenun lizatihi jer ispunjava spomenute uvjete, i 
hasen koji je na osnovu drugih hadisa postao hasen, hasenun 
ligajrihi. Ova druga vrsta je u osnovi slab hadis ali je dosao u 
mnogo predaja koje ga uzdizu na stepen hasena. 

Prema misljenju ogromne vecine hadiskih, fikhskih i 
usuli fikhskih ucenjaka, hasen hadis je kao i sahih potpuno 
valjan argument na kome se temelje propisi Islama. 



23 



DAIF HADISI 

Daif (slab) jest onaj hadis kojemu ne dostaje jedan ill 
vise uvjeta sahih hadisa ili hasen hadisa. 

Hadis moze biti slab uslijed prekida u senedu, ili uslijed 
nekog drugog uzroka. Sve daif hadise (slabe hadise) mozemo 
podijeliti na dvije kategorije: 

1. Hadisi koji su slabi uslijed prekida u senedu i 

2. Hadisi koji su slabi uslijed nekog drugog uzroka. 



Daif hadisi koji su slabi uslijed prekida u senedu 

Ima vise vrsta hadisa koji su postali slabi (daif) iz 
razloga sto im je prekinut sened. Ovisno o tome o kakvom je 
prekidu rijec - da li u senedu nedostaje jedan prenosilac ili, 
pak, nedostaje vise prenosilaca, da li prenosioci nedostaju 
uzastopno u jednom dijelu ili na vise mjesta u senedu, te da 
li je sened prekinut na pocetku, u sredini ili na kraju svoga 
niza, daif hadise mozemo podijeliti na slijedece vrste: muallek 
hadisi, mursel hadisi, mu'dal hadisi, munkati' hadisi i mudelles 
hadisi. 



Muallak hadisi 

Rijec muallek u arapskom jeziku ima vise znacenja; 
moze znaciti objesen, viseci, ovisan, uvjetovan isl. U hadiskoj 
se nauci muallekom naziva svaki hadis u cijemu je senedu na 
pocetku ispusten jedan ili vise prenosilaca uzastopno. Dobio je 



24 



ovakav naziv uslijed toga sto se njegov sened vezuje samo za 
gornju stranu, a prekinut je u njegovu donjem dijelu, tako da 
izgleda kao da "visi". 

Muallek hadisima se nazivaju i oni hadisi ciji je sened 
upotpunosti izostavljen kao, na primjer, kada kazemo: "Rekao 
je Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, to i to", kao 
i hadisi ciji je sened izostavljen do ashaba ili tabi'ina, kao, na 
primjer, kada Buharija kaze: "Ebu Musa je rekao: Allahov 
poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, pokrio je svoja koljena 
kada je dosao Osman", Buharija je izostavio cijeli sened ovoga 
hadisa do ashaba Ebu Musa'a el-Esa'rije. 

Muallek hadis spada u kategorije slabih. hadisa koji se 
odbacuju iz razloga sto mu nedostaje jedan od uvjeta koji se 
traze kod sahih hadisa i hasen hadisa, a to je spojenost 
seneda. Izuzetak su muallek hadisi u Buharijevu i Muslimovu 
Sahihu, koji se prihvataju, jer im je svima naknadno pronaden 
njihov originalni sened. 



Mursel hadisi 

Mursel je onaj hadis u cijem je senedu na kraju 
ispusten jedan ravija. 

Postoje tri vrste mursel hadisa: Opci mursel, mursel 
ashaba i skriveni mursel. 

Opcim murselom se naziva onaj hadis koji jedan od 
tabi'ina izravno prenosi od Allahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, i ne spomene ime ashaba od kojega ga je 
cuo hadis. 

Safija veli: "Obavijestio me je Seid, on je prenio od 
Dzurejdza, koji je kazao: mene je obavijestio Humejd el-A'redz, 



25 



on je prenio od Mudzahida, da je kazao: Vjerovjesnik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, izgovarao je naglas telbiju 
Lebbejkellahumme lebbejk..." Ovdje Mudzahid kazuje izravno 
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je ucio 
telbiju naglas, a on je tabi'in i nije vidio Allahova Poslanika, 
Allah ga blagoslovio i spasio, a ne spominje ime ashaba koji 
mu je to prenio. 

Murselom ashaba se naziva onaj hadis koji od Allahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, prica onaj ashab koji 
ga od njeg nije izravno mogao cuti uslijed toga sto je tada 
bio mali, ili je kasno primio islam, ili je negdje bio odsutan, a 
ne spominje ime ashaba koji mu ga je ispricao. 

Skrivenim murselom se naziva onaj hadis koji prenosi 
tabi'in od ashaba sa kojim je zivio u istom vremenu, ali ga od 
njega nije cuo, i to rijecima koje ukazuju na mogucnost i da 
ga je cuo i da nije. Na primjer: Omer b. Abdul-Aziz prenosi 
od Ukbea b. Amira da je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio rekao: "Smilovao se Allah opreznim 
cuvarima." Mizzi tvrdi da Omer b. Abdul-Aziz nije imao 
susreta sa Ukbeom b. Amirom. 

Kod ovakvih vrsta hadisa moguce je otkriti da se radi o 
murselu na jedan od slijedecih nacina: 

- ukoliko ucenjaci ustanove da doticni prenosilac nije 
uopce slusao hadise od spomenutog ashaba; 

- ukoliko on sam prizna da hadise nije slusao od njega; 

- ukoliko je doticni hadis dosao i drugim predajama, a 
u njima je spomenut ravija izmedu njega i spomenutog 
ashaba. 

U pogledu sve tri vrste mursel hadisa islamski ucenjaci 
imaju razlicite stavove. 



26 



Vecina hadiskih i mnogi fikhski i usulifikhski ucenjaci 
smatraju da mursel hadis spada u kategoriju hadisa koji se 
odbacuju. 

Ebu Hanife, Malik i Ahmed smatraju da je mursel hadis 
pouzdan ukoliko ispunjava sve ostale uvjete sahiha i da spada 
u kategoriju hadisa koji se prihvataju. Prema njima, tabi'ini su 
uglavnom svi pouzdani i zasigurno ni jedan od njih ne bi 
Poslaniku pripisao ono u sto nije siguran. 

Safija smatra da se mursel hadis moze smatrati 
pouzdanim i podvesti pod kategoriju hadisa koji se prihvacaju 
ukoliko ispuni odredene uvjete, a to su: 

- da je ravija koji ga vezuje za Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, stariji tabi'in; 

- da je ravija koji prenosi od tabi'ina taj hadis pouzdan; 

- da se sa njim slazu hafizi hadisa i da mu u tome ne 
protivrjece; 

da je taj isti hadis drugim putem prenesen u 
potpunom senedu do Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

Vecina ucenjaka mursel ashaba smatraju pouzdanim 
ukoliko ispunjava ostale uvjete. 



Mu'dal hadisi 

Mu'dal je onaj hadis u cijem senedu uzatopno nedostaju 
dvojica i vise prenosilaca. Na primjer: Malik je u Muvett'au 
zabiljezio izravno od Ebu Hurejre da je on rekao: Allahov 
poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, kazao je: "Robu sljeduje 
hrana i odjeca (kao i ostaloj celjadi) i ne smije se opterecivad 
poslovima koje ne moce izdrzad. " Iz predaje ovog hadisa, koja 
je zabiljezena i u drugim izvorima, saznajemo da su u senedu 



27 



izmedu Malika i Ebu Hurejra izostavljena, uzastopno, dvojica 
prenosilaca: Muhammed b. Adzlan i njegov otac. 

Mu'dal spada u kategoriju hadisa koji se odbacuju, jer 
je ova vrsta hadisa daleko losija od muallaka, mursela ili 
munkati'a uslijed nedostatka dvojice prenosilaca uzastopno. 
Inace, Sunen Seida b. Mensura i opcenito sva djela Ibn Ebu 
Dun'ja'a puna su ove vrste hadisa. 



Munkati' hadisi 

Ibn Abdul-Berr mumkati' hadisom smatra opcenito svaki 
hadis koji ima prekinut sened, bez ozira na kojemu se mjestu 
u senedu taj prekid nalazi i na koji je nacin taj prekid 
uslijedio. Primjereno ovoj definiciji, pod pojam munkati' hadisa 
mogu se podvesti i mursel. mu'dal i muallak. 

Poslije su hadiski ucenjaci ovaj hadis izdvojili kao 
zasebnu vrstu. Oni munkati' hadisom smatraju svaki hadis u 
cijemu je senedu prije ashaba na jednom ili na vise mjesta 
izostavljen neki ravija, pod uvjetom da nije izostavljen na 
samom pocetku seneda. 

Prema ovoj definiciji, mursel, mu'dal i muallak se ne 
mogu podvesti pod pojam munkati' hadisa. 

Primjer munkati' hadisa: Abdur-Rezzak prenosi od 
Sevrija, on od Ebu Ishaka, on od Zejda b. Jusej'a, a on 
Huzejfe - da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
rekao: "Ako poslije mene hilafet povjerite Ebu Bekru pa znajte 
da je on jak i povjerljiv." Ovaj hadis je munkati' jer u 
njegovu senedu izmedu Sevrija i Ebu Ishaka nedostaje jedan 
ravija; to je, kako se iz drugih predaja saznaje, serik. Dakle, 



28 



Sevrija ovaj hadis nije direktno cuo od Ebu Ishaka, nego mu 

ga je od njega prenio serik. 

Hadiski ucenjaci su jednoglasni u stavu da je munkati' 

hadis slab hadis i da spada u kategoriju onih hadisa koji se 

odbacuju, iz razloga sto se pored toga sto mu je sened 

prekinut obicno kod ovakvih hadisa ne zna ni pravo stanje 
izostavljenog ravije. 



Mudelles hadisi 

Rijec mudelles je particip pasivni arapskog glagola 
dellese, sto znaci: prijevara, obmana, falsifikat. U hadiskoj nauci 
je mudelles je usvojen kao strucni naziv za vrstu hadisa cijem 
senedu postoji vid kakve obmane ili falsifikata. 

Hadiski ucenjaci tedlis dijele na dvije osnovne vrste: 

One) tedlisul-isnad i 

b) tedlisus-sujuh. 

a) Tedlisul-isnad 

Ova se vrsta tedlisa ostvaruje na jedan od cetiri nacina: 
1. Kad jedan ravija od nekoga kojeg je vremenski 
docekao i sa njim imao susret prenese nesto sto od njega nije 
cuo. Primjer: Ebu Avane je prenio od A'mesa, on od Ibrahima 
et-Tejmija, on od svoga oca, a on od Ebu Zerra - da je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "U 
dzehennemu (sam cuo) nekoga kako doziva: o Milostivi o 
Premilosdvi. " Ebu Avane veli: "Upitao sam A'mesa jesi li ti to 
cuo od Ibrahima? Ne, odgovorio je, nego mi je ispricao Hakim 
b. Dzubejr, prenoseci to od njega. To znaci da je A'mes 
pokusao falsificirati sened ovoga hadisa time sto je iz njega 



29 



izostavio Hakima b. Dzubejra i hadis prenio izravno od 
Ibrahima et-Tejmija. Ovakva se vrsta tedlisa zove i tedlisul- 
iskat. 

2. Kad ravija koji je sklon obmani iz seneda svjesno 
izostavi slabog raviju od koga je doticni hadis cuo, kako bi 
izgledalo da su ga prenijeli samo pouzdani prenosioci. Primjer: 
Ibn Ebu Hatim u djelu Ilel biljezi hadis koji prenosi Ishak b. 
Rahivejh od Bekijjea b. Velida, koji je kazao: Ispricao mi je 
Ebu Vehb el-Esedi, on je prenio od Nafi'a, on od Ibn Omera, 
a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je 
kazao: We hvali islamijet kod covjeka sve dok ne upoznas 
njegova razmisljanja." Ovdje je Bekijje b. Velid krivotvorio 
sened ovoga hadisa na taj nacin sto je izmedu Ebu Vehba el- 
Esedija i Nafi'a izbacio slabog raviju Ishaka b. Ebu Fevrea, 
kako bi izgledalo da ovaj hadis prenose samo pouzdane ravije. 
Da bi se to teze prepoznalo, on je raviju Abdullaha b. Amra 
el-Esedija spomenuo po njegovu nadimku Ebu Vehb, a ime 
mu je izostavio. Ova se vrsta tedlisa zove i tedlisut-tesvijed. 

3. Kada neki od ravija presijece kontinuitet seneda na 
taj nacin sto u lancu prenosenja upotrijebi dvosmislen izraz iz 
kojega se ne moze zakljuciti da li je on taj hadis cuo od 
osobe koju je spomenuo ili mu ga je neko drugi od nje 
prenio. Primjer: Hakem je sa senedom zabiljezio od Alije b. 
Hasrema, koji veli: "Bill smo kod Ibn Ujejne, pa je poceo: Od 
Zuhrija... Neko od prisutnih ga upita: Jesi li to ti cuo od 
Zuhrija, a on rece: Ne, nisam to cuo od njega, niti od onoga 
ko je to cuo od Zuhrija, nego mi je ispricao Abdur-Rezzak, 
prenijevsi od M'amera, a on od Zuhrija." Ovdje je Ibn Ujejne 
u senedu izostavio dvojicu prenosilaca izmedu njega i Zuhrija. 
Ovakva vrsta tedlisa se zove i tedlisul-kat'i. 



30 



4. Kad neki od ravija, prenoseci od svoga ucitelja, uz 
njega doda jos nekoga od koga nije cuo doticni hadis. Primjer: 
"Prica Hakem da se jednog dana dogovorila grupa ucenika 
Husejma da od njega vise ne uzimaju hadise u kojima ima 
obmane. Primijetivsi to, Husejm je kod svakog hadisa koji im 
je citirao naglasio: Ispricali su nam Husejn i Mugire, a oni su 
prenijeli od Ibrahima... . Posto je zavrsio, rece Husejm: Sta 
mislite jesam li vas danas uspio prevariti? Ne, odgovorise, a 
on rece: Ja od onog sto sam vam danas citirao o Mugire 
nisam cuo ni jednog slova. Mugiru sam dodao uz Husejna." 
Ova se vrsta tedlisa zove i tedlisul-atfi. 

b) Tedlisus-sujuh 

Ova se vrsta tedlisa ostvaruje tako sto ravija prenoseci 
mudellis hadis, koji je cuo od svog ucitelja, nekada svoga 
ucitelja oslovi imenom, nekada nadimkom po djetetu, nekada 
opet njegovim nadimkom po mjestu rodenja ili plemenu, ili 
ga, pak, okarakterizira necim po cemu je nepoznat kako ne bi 
bio prepoznatljiv. Tako, na primjer, Haris b. Ebu Usame, 
prenoseci hadise od hafiza Ebu Bekra Abdullaha b. 
Muhammeda b. Ubejda b. Sufjana, koji je vise poznat po 
nadimku Ibn Ebu Dun'ja, nekada rekne: "Kazao je Abdullah b. 
Ubejd", nekada, "kazao je Abdullah b. Sufjan", a nekada, opet, 
"kazao je Ebu Bekr Sufjan", kako bi izgledalo da je vise 
prenosilaca prenijelo ovaj hadis. 

Sve vrste mudelles hadisa spadaju u kategoriju slabih 
hadisa koji se odbacuju. Ipak je najslabija medu njima ona 
kategorija koja je poznata pod nazivom tedlisut-tesvijeti. 



31 



Daif hadisi koji su slabi uslijed nekog drug o g uzroka 

Posto smo zavrsili sa vrstama slabih hadisa, koji su slabi 
iz razloga sto ne ispunjavaju prvi uvjet sahiha, osvrnut cemo 
se na daif hadise koji su slabi uslijed toga sto ne ispunjavaju 
neki od preostala cetiri uvjeta sahih hadisa, a koji se 
uglavnom vezuju za kvalitete ravija, odnosno njihove vrline ili 
mahane. 

Daif hadise koji su slabi uslijed nekog drugoga uzroka 
mozemo podijeliti na slijedece vrste: mudif hadisi, saz hadisi, 
munker hadisi, maklub hadisi, muallel hadisi, mudtarib hadisi, 
metruk hadisi i mevdu' hadisi. 



Mud'if hadisi 

Mud'if hadisom smatra se onaj hadis koji su, u pogledu 
njegova metna ili seneda, hadiski ucenjaci razlicito ocijenili. 
Neki su ga ocijenili hasen hadisom, a neki daif hadisom. A da 
bi se jedan hadis mogao okarakterizirati mud'ifom, prema 
misljenju Sehavije, uvjet je da ga vecina hadiskih ucenjaka 
smatra daifom ili, pak, da je podjednak broj ucenjaka koji ga 
drze hasenom i onih koji ga smatraju daifom. To je iz razloga 
kako ne bi mnogi pouzdani hadisi same zato sto ih neko 
karakterizira takvima spali na stepen daif hadisa. 

Ovo je najbolja kategorija daif hadisa, a same ju je Ibn 
Dzevzi ustanovio kao posebnu vrstu. Prema drugima, ona ne 
postoji, jer ju oni podvode pod pojam daif hadisa. 



32 



$az hadisi 

Prema misljenju Ibn Hadzera, saz je onaj hadis koji 
kazuje dosta pouzdani ravija, ali u svome pripovijedanju ipak 
protivrijeci nekome ko je pouzdaniji od njega. Ovaj drugi 
hadis koji pripovijeda pouzdaniji ravija naziva se mahfuzom. 

Ta protivrijecnost moze biti u senedu i u metnu hadisa. 
Primjer gdje je protivrijecnost uslijedila u senedu hadisa: 
Biljeze Nesaija i Ibn Madze, preko Ibn Ujejne, od Amra b. 
Dinara, on od Avsedzea, a on od Ibn Abbasa: "U Poslanikovo 
vrijeme je umro neki covjek koji nije ostavio ni jednog 
nasljednika osim roba kojega je oslobodio..." Ibn Dzurejdz i 
drugi su sa ovim senedom prenijeli ovaj hadis. Protivrijecio im 
je Hammad b. Zejd, koji je ovaj hadis prenio sa istim ovim 
senedom, osim sto u njemu nije spomenuo Ibn Abbasa. Uslijed 
toga je Ebu Hatem predaju Ibn Ujejne prihvatio kao ispravnu, 
dok je predaju Hammada b. Zejda okarakterizirao kao saz 
hadis. 

Primjer gdje je protivrjecnost uslijedila u metnu hadisa: 
Tirmizija biljezi od Abdul-Vahida b. Zijada, koji je prenio od 
A'mesa, on od Ebu Saliha, a on od Ebu Hurejra kao da je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, kazao: "Kada neko 
od vas klanja sabah, neka malo prilegne na desnu stranu." 
Bejhekija tvrdi da je ovdje Abdul-Vahid b. Zijad protivrijecio 
vecini koji ovaj hadis prenose kao Poslanikov postupak a ne 
kao njegove rijeci. Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, imao je obicaj malo prileci na desnu stranu nakon sto 
klanja sabahski namaz. Dakle, hadis u cijemu prenosenju 
pouzdan ravija protivrijeci drugome raviji, pouzdanijem od 



33 



njega, ili, pak, protivrjeci vecem broju pouzdanih ravija, naziva 
se saz hadisom, dok se ovaj drugi hadis, koji prenosi 
pouzdaniji ravija, naziva hadisom mahfuzom. 

Saz hadis spada u kategoriju daif hadisa koji se 
odbacuju, dok mahfuz hadis, ukoliko ispunjava sve druge 
uvjete, spada u kategoriju hadisa koji se prihvataju. 



Munker hadisi 

Hadiski ucenjaci se razilaze u pogledu definicije munker 
hadisa. Dvije su definicije najprihvatljivije: 

1. Prema misljenju Ibn Hadzera, munker je onaj hadis 
koji prenosi dosta slab ravija i u svojemu prenosenju 
protivrijeci pouzdanim ravijama. Ovaj drugi hadis koji 
pripovijedaju pouzdane ravije naziva se ma'rufom. 

2. Prema misljenju nekih drugih ucenjaka, munker je 
onaj hadis u cijemu se senedu nade ravija koji u prenosenju 
pretjerano mnogo grijesi, ili ravija koji je puno nemaran, ili, 
pak, ravija koji je sklon grijesima. 

Munker hadis spada u kategoriju veoma slabih hadisa. 
Po slabosti je odmah poslije mevdu' hadisa i metruk hadisa. 

Maklub hadisi 

Maklub je onaj hadis u kojemu ravija zamijeni ili 
ispretura rijeci u senedu ili metnu tako da onu rijec koja je 
naprijed stavi nazad, a onu koja je odzada stavi naprijed i si. 

Maklub hadis se dijeli na dvije osnovne vrste: Maklubus- 

senedi i maklubul-metni. 



34 



Makubus-senedi je hadis u kojemu ravija izvrsi zamjenu 
u senedu, i to na jedan od dva nacina: 

- Kad stavi ime oca nekog ravije ispred njegovog imena, 
kao sto imamo u hadisu Ka'ba b. Murreta. Neki od ravija ga 
prenosi od Murreta b. Ka'ba. 

- Kad ravija zamijeni jednog raviju potpuno drugim 
ravijom, kao sto imamo slucaj u hadisu koji je prenesen od 
Salima, neki od ravija ga prenosi od Nafi'a. 

Maklubul-metni je hadis u cijemu je tekstu neki ravija 
izvrsio zamjenu takoder na jedan od dva nacina: 

- Kad rijec koja je naprijed stavi nazad, a onu koja je 
nazad stavi naprijed, kao sto imamo u poznatom hadisu: 

"Sedam vrsta Ijudi ce na Sudnjem danu staviti u hlad Arsur- 
rahmana, kada drugog hlada nece hid. Jedna od tih vrsta je i 
onaj koji dijeli milosdnju tako da mu ne zna lijeva, sta dijeli 
desna ruka." Ovdje je u nekim predajama ravija zamijenio 
rijeci pa je prenio: "Tako da mu ne zna desna sta dijeli lijeva 
ruka." 

- Kad metn jednog hadisa stavi uz sened sasvim drugog 
hadisa, a sened tog hadisa stavi ispred metna ovoga prvog 
hadisa, sa ciljem da se neko provjeri i ispita. Kao sto su 
Buhariji uradili stanovnici Bagdada kada su uzeli stotinu hadisa 
i ispremetali im metnove i senede, a potom ga upitali za te 
hadise. On je tekst svakog hadisa vratio njegovu senedu i ni 
u jednom nije pogrijesio. 

Maklub hadis kod kojega je zamjena ucinjena grjeskom 
ravije spada u kategoriju daif hadisa koji se odbacuju. 
Medutim, maklub hadisi kod kojih je zamjena izvrsena 
namjerno, u cilju da se neko provjeri, ne spadaju u ovu 
kategoriju hadisa. 



35 



Muallel Hi ma'lul hadisi 

Muallelom se smatra svaki hadis u kojemu se zapazi 
kakva skrivena mahana ili nedostatak, a koja je takve vrste da 
mu umanjuje stepen pouzdanosti. 

Ovisno o tome gdje se nalazi skriveni nedostatak ili 
mahana, muallel hadise mozemo podijeliti na tri kategorije: 

1. Muallel hadisi koji imaju skriveni nedostatak u 
senedu; 

2. muallel hadisi koji imaju skriveni nedostatak u metnu; 

3. muallel hadisi koji istodobno imaju skrivene 
nedostatke i u senedu i u metnu. 

Sto se tice ove prve vrste hadisa, njih ima najvise, s tim 
sto u nekim slucajevima skriveni nedostatak koji se nade u 
senedu, pored toga sto umanjuje vrijednost seneda, istodobno 
umanjuje i vrijednost metna. To obicno biva onda kad postoji 
samo jedna predaja takvog hadisa. Primjer: Ibn Dzurejdz 
prenosi od Musa'a b. Ukbea, on od Suhejla b. Ebu Saliha, on 
od svoga oca, a on od Ebu Hurejra, da je Allahov poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, kazao: "Ko bude sjedio u 
drustvu u kojemu bude halabuke i galaine, pa prije nego sto 
ustane iz takvog drustva rekne: Gospodaru rnoj od Tebe 
trazitn oprost i Tebi se kajetn, bit ce tnu oprosteno ono u 
cetnu je pogrijesio sjedeci u takvotn drustvu." Buharija tvrdi 
da mu je nepoznato da postoji drugi sened ovoga hadisa od 
Ibn Dzurejdza, niti se sjeca da je Musa slusao hadise od 
Suhejla. 

U situacijama kad postoji vise predaja takvog hadisa 
skriveni nedostatak u senedu u tom slucaju ne umanjuje 
stepen pouzdanosti metna. Primjer: Ibn Dzurejdz prenosi od 



36 



Imrana b. Ebu Enesa, on od Malika b. Evsa b. El-Haddesana, 
a on od Ebu Zerra - da je kazao: Cuo sam Allahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada veil: "Zekat se 
daje na deve, na ovce i na krupnu stoku..." Tirmizija u djelu 
Ilelul-Kebir veil: "Pitao sam Ebu Muhammeda", tj. Buhariju, "o 
ovome hadisu, pa je rekao da Ibn Dzurejdz nije hadise slusao 
od Imrana b. Ebu Enesa. Medutim, iako je mahana prisutna u 
senedu ovoga hadisa, ona ne umanjuje vrijednost samog teksta 
hadisa iz razloga sto je on dosao drugim pouzdanim putevima 
preko Seida b. Selemea b. Ebu Hisama." 

Primjer muallel hadisa u kojem je skriveni nedostatak ill 
mahana u metnu: Abdullah b. Mesud veli da je Allahov 
poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Zla slutnja 
spada u idolopoklonstvo, a nema ni jednog od nas a da ona 
na njega ne ostavi traga, Allah (dz. s.) otkloni je cvrstim 
osloncem na Njega." Prema misljenju Sulejmana b. Harba, rijeci 
"a nema ni jednog od nas a da ona na njega ne ostavi traga" 
ne spadaju u tekst hadisa. On smatra da su to rijeci 
Abdullaha b. Mesuda. Naime, kada je Ibn Mesud izgovorio 
prvi dio hadisa: "Zla slutnja spada u idolopoklonstvo", od sebe 
je dodao: "a nema ni jednog od nas a da ona na njega ne 
ostavi traga", potom je citirao ostatak hadisa: "Allah (dz. s.) 
otkloni je cvrstim osloncem na Njeg", pa je ravija od Ibn 
Mesuda sve shvatio i prenio kao hadis. 

Primjer muallel hadisa u kojemu je skrivena mahana i u 
senedu i u metnu: Nesaija i Ibn Madze u svojim Sunenitna 
biljeze od Bekijjea da je prenio od Junusa, on od Zuhrija, on 
od Salima, on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, da je kazao: "Ko prispije na jedan rekat 
dzutne Hi nekog drugog natnaza, prispio je na taj natnaz." 
Mahana u senedu je sto u svim ostalim predajama ovoga 

37 



hadisa Zuhri prenosi od Ebu Selemea, od a ne od Salima. 
Mahana u metnu je sto ni u jednoj drugoj predaji ovoga 
hadisa ne stoji rijec "dzume". U svim drugim predajama ovaj 
hadis glasi ovako: "Ko prispije na jedan rekat namaza, prispio 
je na namaz." 



Mudtahb hadisi 

Mudtarib je onaj hadis koji je prenesen od jednog te 
istog ravije (ili vise njih) u razlicitom znacenju, ili na vise 
nacina, od kojih su svi podjednako pouzdani, tako da nije 
moguce dati prednost jednom nad drugim, niti je moguce 
medu njima naci kompromis u znacenju. 

Dva su uslova da bi se jedan hadis smatrao 
mudtaribom: 

da su sve predaje tog hadisa na istom rangu 
pouzdanosti, tako da uopce nije moguce dati prednost jednoj 
od njih nad ostaHma, te 

- da su sve predaje dosle u razlicitim znacenjima, tako 
da nije moguce naci kompromis u znacenju medu njima. 

Postoje dvije vrste mudtarib hadisa: Mudtarib hadisi kod 
kojih je idtirab (zamrsenost) u senedu i mudtarib hadisi kod 
kojih je idtirab u metnu. 

Primjer mudtarib hadisa kod kojeg je idtirab u senedu: 
Tirmizija biljezi od Ebu Bekra da je on rekao Allahovu 
poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio: "Allahov poslanice! 
Primjecujem da si posao sijedih? Da, rece on. Osijedila me je 
sura Hud i njoj slicne sure (iz Kur'ana)." 

Darekutnija veli: "Ovaj hadis je mudtarib. Prenesen je 
iskljucivo preko Ebu Ishaka, i to na desetak razlicitih nacina. 



38 



Neki su ga prenijeli kao mursel. Neki su ga prenijeli sa 
potpunim senedom. Neki su ovo prenijeli kao rijeci Ebu Bekra, 
neki kao rijeci Sa'da, neki opet kao rijeci Aise i si. A svi 
nacini su u pogledu pouzdanosti na istom rangu i nije 
moguce dati prednost nekom od njih nad ostalima, niti je 
moguce iznaci kompromis medu njima. 

Primjer mudtarib hadisa kod kojega je idtirab u metnu: 
Tirmizija biljezi od Serika, koji je prenio od Ebu Hamze, on 
od Sa'bija, a on od Fatime, kcerke Kajsove, koja je kazala: 
"Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, upitan je o 
zekatu, pa je rekao: "U imovini ima i drugih obaveznih 
dijeljenja ositn zekata." 

U predaji ovoga hadisa, koju biljezi Ibn Madze, stoji: "U 
imovini nema nikakvih drugih obaveznih dijeljenja osim 
zekata." Iraki veli da u tekstu ovog hadisa postoji idtirab za 
koji nije moguce naci pomirljivo objasnjenje. 

Mudtarib se smatra slabim hadisom iz razloga sto je 
razlicito zapamcen, a to ukazuje da se radi o nepreciznosti 
pojedinih ravija, sto bezuvjetno oslabljuje pouzdanost hadisa. 



Metruk hadisi 

Metrukom se smatra svaki hadis u cijemu se senedu 
nade ravija osumnjicen za laz. 

Primjer: Amr b. Semir el-Dzu'fi el-Kufi, prenosi od 
Dzabira, on od Ebu Tufejla, a on od Alije i Ammara, da su 
kazali: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, hi Kunut- 
dovu ucio na sabahu, a Tekbirit-tesrik bi pocinjao od sabaha 
na Dan Arefata, a prestao bi poslije ikindije posljednjega dana 



39 



Bajrama." Nesaija, Darekutnija i drugi ucenjaci vele za Amra b. 
Semira da je metrukul-hadisi, t. j. osumnjiceni za laz. 

Ravija moze biti osumnjicen za laz iz dva razloga: 

- ukoliko on sam prenosi neki hadis koji se kosi sa 
opce prihvacenim principima i pravilima koja su postavili 
ucenjaci, i 

- ukoliko je u obicnom govoru sklon lazi, pa makar se 
ta njegova sklonost ne primjecivala kod prenosenja hadisa. 

Ovakvi se hadisi nazivaju metruk hadisima iz razloga sto 
se oni u potpunosti odbacuju. 



Mevdu' - patvoreni, lazni hadisi 

Rijec mevdu' jest particip pasivni arapskog glagola 
vedaa, a ima znacenje necega sto je izmisljeno, apokrifno, 
lazno, umetnuto. U hadiskoj nauci se mevdu'om naziva svaki 
hadis koji je neko izmislio, slagao, krivotvorio, a potom 
pripisao Allahovu poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio. 

Mevdu' hadisom se smatra i svaki hadis u cijem se 
senedu otkrije ravija lazac. 

Ako malo pomnije posmatramo, primjetit cemo da su 
postojale razlicite kategorije Ijudi koje su ucestvovale u 
izmisljanju hadisa. Svaka od njih bila je rukovodena drukcijim 
motivima i interesima od druge. Neki su izmisljali hadise 
rukovodeni mrznjom prema islamu i cilj im je bio podvaliti 
islamskom ucenju nesto sto mu ne pripada. Neke su 
rukovodili cisto politicki interesi. Mnogi su time zeljeli ostvariti 
licni prestiz i ugled, neki opet ekonomsku korist, a mnogi su 
izmisljali hadise u interesu poboznosti, kako hi svijet podstakli 



40 



na cinjenje nekih lijepih i korisnih dijela, ili ga, pak, odvratili 
time od necega sto je ruzno i stetno. 

Bez obzira kakvim su motivima i interesima bill 
rukovodeni, svi su podjednako nanijeli medvjedu uslugu 
hadisu i Islamu, time su stekli atribute, lazaca na Allahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, te samim tim ucinili 
jedan od najtezih grijeha u islamu. 



Znaci po kojima se mogu prepoznati apokrifni hadisi 

Hadiski su ucenjaci ulozili ogromne napore dok su 
odvojili i objelodanili sve ono sto je izmisljeno na Allahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. Na takve vrste hadisa 
oni su ukazali u zbirkama apokrifnih hadisa i drugim djelima. 
Uz to su iznijeli i neke znakove po kojima se oni mogu 
prepoznati. Oni mogu biti u senedu i u metnu. 



Znaci u senedu hadisa 

1. Kad neko sam prizna da je izmisljao hadise, kao sto 
je to, na primjer, ucinio Nuh b. Ebu Merjem. Neko ga je, 
naime, upitao otkud da ti prenosis hadise preko Ikrime, od 
Ibn Abbasa, o vrijednosti ucenja pojedinih sura, kad niko od 
Ikriminih ucenika od njeg takve hadise ne pripovijeda, a on je 
rekao: "Primijetio sam da Ijudi iz dana u dan sve vise 
zapostavljaju ucenje Kur'ana, pa sam izmisljao hadise o znacaju 
ucenja Kur'ana kako hi ih podstakao na to. 

2. Lazan hadis se moze prepoznati i otkriti na temelju 
povijesnih cinjenica i datuma rodenja i smrti ravija. Ufejr b. 



41 



Ma'dan el-Kelai prica: "Dosao nam je jednom prilikom Omer 
b. Musa u Hums. Okupili smo se u dzamiji da bismo ga 
poslusali. On nam je poceo citirati hadise rijecima: Ispricao 
nam je vas dobri sejh, on je prenio od..., citirajuci sve hadise 
sa senedom preko njega. Posto zavrsi, ja ga upitah: A ko je 
taj nas dobri sejh? Kazi nam njegovo ime. To je Halid b. 
Ma'dan, odgovori. A koje godine si se sa njim susreo i gdje? 
Kaze, sreo sam ga 108. godine po Hidzri, za vrijeme pohoda 
na Ermeniju. Rekoh mu. Boj se Boga i ne izmisljaj, jer Halid 
b. Ma'dan umro je 104. godine po Hidzri, pa kako si ga 
mogao sresti cetiri godine nakon njegove smrti." 

3. Ponekad nam neke okolnosti otrivaju laznost hadisa. 
Sejf b. Omer et-Temimi veli: "Jednom prilikom sam se zadesio 
kod Sa'da b. Turajfa kad mu dode njegov sin placuci. Sta ti 
je, upita ga on? Udario me je ucitelj, odgovori djecak. On ce 
na to: Danas cu ih ja razalostiti! Ispricao mi je Ikrime, 
prenijevsi od Ibn Abbasa, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, da je rekao: Najgori su Ijudi ucitelji vase 
djece. Nemaju samilosti prema sirocetu, a osorni su i grubi 
prema bijedniku'." 



Znaci u metnu 

1. Plitkoumnost u izrazu i znacenju. 

Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, bio je 
najrjecitiji covjek, govorio je iskljucivo knjizevnim arapskim 
jezikom. Njegove rijeci su bile jezgrovite i sadrzajne, pune 
mudrosti i poruka. Mogucnost bilo kakve grjeske u izrazu i 
znacenju bila je iskljucena. Kada se u tekstu hadisa i njegovu 
znacenjskom smislu nade nesto od toga, to ukazuje da bi se 



42 



moglo raditi o patvorenom hadisu. Pod ovo se mogu podvesti 
svi hadisi u kojima se za neznatna djela obecavaju velike 
nagrade i za sitne prijestupe prijeti teskim kaznama. Na 
primjer, "Ko kaze: La ilahe illellah, Uzviseni mu Allah stvori 
pticu koja ima sedamdeset hiljada jezika, svaki jezik na 
sedamdeset hiljada jezika za njega trazi oprost". Tu spadaju i 
svi hadisi u kojima se za neko ucinjeno djelo nagovjestavaju 
nagrade pejgambera. Primjer: "Ko klanja", toliko i toliko rekata, 
"duha namaza imat ce nagradu sedamdeset pejgambera. 

2. Ukoliko hadis protivrijeci kur'anskom tekstu i nije 
moguce pronaci kompromis u znacenju. Primjer: Vanbracno 
dijete nece uci u dzennet Ovaj hadis je u suprotnosti sa 
kur'anskim ajetom: "Niko niciji teret nece nositi." 

3. Ukoliko protivrijeci mutevatir hadisima i nije ga 
moguce uskladiti sa njima. Primjer: "Ukoliko do vas dopre 
hadis koji povrduje istinu, prenosite ga svejedno da li sam ga 
ja rekao ili nisam". Ovaj hadis je u koliziji sa mutevatir 
hadisom: "Ko na tnene slaze natnjemo neka pripretni sebi 
mjesto u dzehennemu. " 

4. Ukoliko se hadis kosi sa zdravim razumom, a nije 
mu moguce dati relevantno tumacenje, na primjer: "Nuhova 
lada je obisla oko Kabe sedam puta, a potom klanjala dva 
rekata kod Mekami Ibrahima". 

5. Ukoliko se hadis kosi sa stvarnoscu, na primjer: 
"Patlidzan je lijek za sve bolesti", i "Pogled u lijepo lice 

poboljsava vid". 

6. Ukoliko se kosi sa opcim principima vjere, na primjer: 
"Koine se rodi dijete pa mu da irne Muhatntned, uci ce u 
dzennet i on i njegovo dijete". 

7. Ukoliko pripadnik nekog mezheba prenosi hadis koji 
govori u prilog njegovu imamu, a kudi ostale imame; na 



43 



primjer: Kada sljedbenik hanefijskog mezheba prica da je 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "U mom 
ummetu ce se pojaviti covjek koji ce se zvati Ebu Hanife 
N'uman; to ce biti svjetiljka moga ummeta" .lli: "Medu mojim 
sljedbenicima ce se pojaviti covjek koji ce se zvati Muhammed 
b. Idris" (Safija); "on ce za moj ummet biti stetniji od iblisa". 

Ovo su neki od znakova na temelju kojih se mogu 
prepoznati apokrifni hadisi. 

Apokifni hadis je, prema misljenju svih ucenjaka, najgora 
kategorija hadisa. Ovakvu vrstu hadisa nije dozvoljeno ni 
prenositi, osim u slucaju kada se zeli ukazati na njega. Svi oni 
koji svjesno prenose apokrifne hadise tim cinom sebe 
svrstavaju medu one koji lazu ili ucestvuju u sirenju lazi na 
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. A laz na 
Poslanika bez sumnje spada u najteze grijehe u islamu. 



PODJELA HADISA S OBZIROM NA TO DOKLE DOSEZE 

NJIHOV SENED 

Hadise, shodno tome dokle doseze njihov sened, 
mozemo podijeliti na cetiri vrste: 

1. hadisi kudsija; 

2. tnerfu hadisi; 

3. tnevkuf hadisi; 

4. tnaktu hadisi. 



44 



Hadisi kudsija 

Rijec hadis, kako smo ranije rekli, izmedu ostaloga znaci 
i govor, a leksema kuds znaci sveti; prema tome, sintagma 
hadisi kudsi znaci sveti govor. 

U hadiskoj nauci, hadisi kudsijom nazivamo svaki hadis 
koji Allahov poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, prenosi od 
Uzvisenog Allaha. 

Dakle, hadisi kudsije su, ustvari, Allahove (dz. s.) rijeci, 
koje vjerovjesnik Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, 
samo prenosio. Ovdje je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio 
i spasio, u ulozi ravije, jer sened kod hadisi kudsija doseze do 
Allaha (dz. s.). 

Hadisi kudsije mozemo razlikovati od hadisa po tome 
sto se sened kod hadisa doseze do Allahova Poslanika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, dok se sened kod hadisi kudsija 
produzava i veze za Allaha (dz. s.). Buharija i Muslim sa 
senedom biljeze od Ebu Zerra, a on prenosi od Vjerovjesnika, 
Allah ga blagoslovio i spasio, a on od Uzvisenog Allaha, da je 
rekao: "Ja satn sebi zabranio nasilje, pa satn ga i medu vama 
ucinio zabranjenim..." 

Ako je hadisi kudsija Allahov (dz. s.) govor, namece 
nam se onda pitanje kakva je razlika izmedu Kur'ana i hadisi 
kudsije? Ucenjaci u tom pogledu navode mnoge elemente 
prema kojima se ona razlikuje od Kur'ana, a ti se stavovi 
mogu svesti na cetiri osnovna stava: 

- Kur'an je i tekstom i smislom Allahov govor, a hadisi 
kudsija je samo smislom Allahov govor, dok su to 
Muhammedove rijeci, Allah ga blagoslovio i spasio. 

- Kur'an je sav prenesen mutevatir predajom, a hadisi 
kudsije nisu tako preneseni. 



45 



- Samo ucenje Kur'ana, bez obzira da li razumijemo 
njegovo znacenje ili ne, jest ibadet, a citanje hadisi kudsija 
nije. 

- Ko bi zanijekao samo jednu rijec, pa cak i samo jedno 
slovo iz Kur'ana, postao bi nevjernik, a onaj ko bi zanijekao 
hadisi kudsiju ne bi postao nevjernik, bio bi samo grijesnik. 

Hadisi kudsije mogu biti na razlicitom stepenu 
vjerodostojnosti kao i hadisi. Ovisno o tome da li ispunjavaju 
ili, pak, ne ispunjavaju uvjete vjerodostojnosti. Tako, postoje 
hadisi kudsije koje su sahih, hasen, daif, a postoje i oni koji 
su patvoreni i apokrifni. Jer, kako god su Ijudi lagali na 
Allahova Poslanika, izmisljajuci hadisi kudsije lagali su i na 
Allaha (dz. s.). Zato je prije upotrebe hadisi kudsija nuzno 
provjeravati njihov stepen kao i kod hadisa. 

Merfu' hadisi 

Merfuom se naziva svaki hadis koji se vezuje za 
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

Sened kod ove vrste hadisa doseze do Allahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. Primjer: Kada neki od 
ashaba kaze: "Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
rekao je..", to i to, ili "postupio je." tako i tako. 

Postoje dvije vrste merfu'a: stvarni merfu hadisi (merfu- 
hakikaten) i relativni merfu hadisi (merfu-hukmen). 

Stvarni merfu' hadis je onaj hadis ciji sened doseze do 
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

Relativni je onaj hadis ciji sened doseze samo do 
ashaba, ali u njemu ashab kazuje o stvarima koje nije mogao 
saznati osim od Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 
spasio. Na primjer: Kada neko od ashaba prica o gajb stvarima 



46 



ili kaze da im je bilo naredeno to i to, ili da im je bilo 
zabranjeno to i to, a poznato je da je samo Allahov poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, znao gajb svjetove i da je samo 
on nesto mogao narediti i zabraniti. Ovakva vrsta hadisa, koji 
su osnovi mevkuf, imaju status merfu' hadisa. 



Mevkuf hadisi 

Mevkufom se naziva svaki hadis ciji sened doseze samo 
do ashaba. To su, ustvari, rijeci, postupci i odobrenja ashaba. 

Mevkuf hadisi mogu imati razlicit stepen pouzdanosti - 
ovisno o tome da li ispunjavaju uslove sahiha ili ne 
ispunjavaju. A kada je hadis po svome stepenu i 
vjerodostojan, on ne moze vrijediti kao valjan argument na 
kojemu bi se temeljili propisi seri'ata. Jer su to rijeci i postupci 
ashaba, a na njima se ne moze temeljiti propis islama. 

Maktu' hadisi 

Mektu' je onaj hadis ciji sened doseze samo do tabi'ina, 
ili nekog poslije njih. 

Ova vrsta hadisa su, ustvari, rijeci tabi'ina. Kao i sve 
druge vrste hadisa, tako i maktu' hadis moze, po stepenu 
svoje vjerodostojnosti, biti sahih, hasen, daif, a moze biti i 
apokrifan. A kada je i sahih, treba imati na umu da su to 
samo rijeci i postupci tabi'ina, na kojima se ne moze temeljiti 
ni jedan serijatsko pravni propis. 



47 



PODJELA HADISA S OBZIROM NA KONTINUIRANOST 

SENEDA 

Sve hadise ciji je sened spojen mozemo podijeliti na 
sedam vrsta: 

1. tnuttasil hadisi; 

2. tnusned hadisi; 

3. tnuanan hadisi; 

4. inuennen hadisi; 

5. tnuselsel hadisi; 

6. ali hadisi; 

7. nazil hadisi. 

Muttasil hadisi 

Muttasil je onaj hadis ciji je sened od pocetka do kraja 
spojen, bez obzira da li doseze do Allahova Poslanika, AUah 
ga blagoslovio i spasio, ili ashaba. Ovaj se hadis naziva jos i 
tnevsul hadisotn. 

Ako je sened jednog hadisa spojen i doseze do Allahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, tada se taj hadis 
naziva jos i tnuttasil-tnerfu hadisotn. A ako mu je sened 
spojen i doseze do ashaba, onda se takav hadis naziva i 
tnuttasil-tnevkuf hadisotn. Postavlja se pitanje da li se jedan 
hadis ciji je sened spojen i doseze do tabi'ina moze nazvati 
muttasilom. Iraki smatra da se takav hadis ne moze uopceno 
nazivati muttasilom. Moze ukoliko se taj naziv vezuje za ime 
osobe za koju se veze sened. Na primjer: Ovaj hadis je 
muttasil do Seida b. Musijjiba, i si. 



48 



Musned hadisi 

Musned je onaj hadis ciji je sened od pocetka do kraja 
spojen i doseze do Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 
spasio. Primjer: Buharija veil: "Ispricao nam je Abdullah b. 
Jusuf, on je prenio od Malika, on od Ebu Zinada, on od el- 
A'redza, a on od Ebu Hurejra, koji je kazao da je Allahov 
poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio rekao: "Kada se pas 
napije iz posude nekog od vas, neka je opere sedain puta." 

Musned hadis je istovremeno i tnuttasil-merfu' hadis. 



Muan'an hadisi 

Muan'nom se naziva svaki hadis u cijenru se senedu u 
toku prenosenja upotrijebljava prijedlog an (od). Primjer: 
Tirmizija veli: "Ispricao nam je Kutejbe, kaze, nas je obavijestio 
Mugire b. Abdurahman, on je prenio od Ebu Zinada, on od 
el-A'redza, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, da je kazao: "Najbolji dan u kojemu 
se sunce rodi je petak. U njemu je stvoren Adem, u njemu je 
uveden u dzennet i u njemu je izveden iz njega, a i Sudnji 
dan ce se dogoditi u petak." 

Da hi se sened jednog muan'an hadisa mogao smatrati 
spojenim, neophodno je da budu ispunjena dva uvjeta: 

- da su sve ravije koji hadis prenose sa prijedlogom an 
(od) vremenski docekale one od kojih su hadis preuzeli, te 

da ravije koji prenose hadis sa prijedlogom an nisu 
u svome karakteru mudellisi (oni koji su skloni 
obmanama). 



49 



Muennen hadisi 

Munnen hadisom se naziva svaki hadis u cijemu se 
senedu tokom njegova prenosenja upotrebljava rijecca enne 
(uistinu, zaista). Primjer: Prenosi Malik od Nafi'a, a on od Ibn 
Omera da je "Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
tokom jednog putovanja, cuo Omera b. Hattaba kako se 
zaklinje ocem, pa je rekao: "Uzviseni Allah vam zabranjuje da 
se zaklinjete vasim roditeljima, ko se od vas bude htio zakleti, 
neka se kune samo Bogom ill neka suti." 

Da bi se sened jednog muennen hadisa mogao smatrati 
spojenim, prema misljenju vecine ucenjaka, uvjet je da budu 
ispunjena ista ona dva uvjeta kao i kod muan'an hadisa. 

Muselsel hadisi 

Muselsel je onaj hadis u cijemu senedu ravije lancano 
ponavljaju neko svojstvo ili stanje koje se odnosi na nekog 
raviju ili samu predaju. Primjer zato je hadis u kojemu stoji 
da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao Muazu 
b. Dzebelu: "Muazu, ja te uistinu volim, iza svakog namaza 
red: Allahu tnoj, potnozi mi u spotninjanju Tebe, u 
zahvaljivanju Tebi i u robovanju Tebi." Kod prenosenja ovoga 
hadisa, svi prenosioci isticu rijeci: "ja te volim, pa red." Hi, 
hadis Ebu Hurejra, u kojemu stoji da je Ebu Hurejre kazao: 
"Ebu Kasim me je uhvatio za ruku i rekao: "Uzviseni Allah je 
stvorio zemlju u subotu." 

Kod ovog hadisa, svaki ravija uhavti za ruku onoga 
kome prica ovaj hadis, potom mu ga saopci. 



50 



Ali hadisi 

Ali hadisom naziva se svaki hadis ciji je sened od 
pocetka do kraja spojen i kratak. 

Sve sto je sened jednog hadisa kraci sve je manja 
mogucnost propusta i grjeski. Sto je sened jednog hadisa duzi, 
objektivne mogucnosti propusta i grjeski su sve vece. Zato su 
hadiski ucenjaci tragali za kratkim senedima. Nije im bilo tesko 
otici i po nekoliko desetina milja daleko da bi hadis preuzeli 
izravno od nekog ucenjaka i onda kada bi im taj hadis od 
njega neko prenio u mjestu njihova boravka. 



Nazil hadisi 

Nazilom se naziva svaki hadis ciji je sened od pocetka 
do kraja spojen i dugacak. 

Prednost kracem senedu daje se samo onda ako imamo 
dva pouzdana seneda od kojih je jedan kratak, a drugi 
dugacak. Ukoliko bi duzi sened bio pouzdan, a kraci 
nepouzdan, prednost bi se dala pouzdanom senedu bez obzira 
sto je dugacak. 



PODJELA HADISA KOJI SE PRIHVATAJU; NA 
VAZECE I NEVAZECE 

Svi se hadisi koji se prihvataju, a u sto spadaju mutevatir, 
sahih i hasen hadisi, mogu podijeliti na: vazece, tj one koji su na 
snazi i na ne vazece, tj. one koji su izvan snage. Tu spadaju 
muhkem i muhtelii hadisi, te nasih i mensuh hadisi. 



51 



Muhkem hadisi 

Muhkemom se naziva svaki hadis koji ispunjava uvjete 
hadisa koji se prihvataju i koji nije u koliziji sa drugim 
hadisom po stepenu njemu ravnom. 

Ovakvih hadisa je najvise, a veoma je malo onih koji su 
u koliziji sa drugim hadisima. Prema tome, ova vrsta hadisa 
spada u kategoriju vazecih hadisa, po kojima se postupa. 

Muhtelif hadisi 

Muhtelifom se naziva svaki hadis koji ispunjava uvjete 
hadisa koji se prihvataju, ali je u koliziji sa hadisom prema 
stepenu njemu ravnom, s tim sto je moguce naci pomirljivi 
smisao medu njima. 

Ovakvi su hadisi vazeci, a ne vazeci su oni koji su u 
koliziji sa pouzdanijim hadisima i nije ih moguce uskladiti sa 
njima, kao sto su saz hadisi i munker hadisi. 



Nasih hadisi i mensuh hadisi 

Nasih, ili derogirajuci, jest onaj hadis kojim je neki 
drugi hadis ili, pak, propis sadrzan u njemu stavljen izvan 
snage. Ovaj se drugi zove mensuh hadis, ili derogirani hadis. 
Nasih hadis je vazeci koji je na snazi, a mensuh je nevazeci 
hadis, jer je izvan upotrebe i po njemu se ne postupa. 

Nasih hadis se od mensuh hadisa moze prepoznati na 
jedan od slijedecih nacina: 

Na osnovu rijeci Allahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio. Na primjer: "Bio sain vain zabranio da 



52 



posjecujete mezare, sada ih posjecujte." Ovim su hadisom, 
naime, stavljeni van snage svi hadisi u kojima se zabranjuje 
posjeta mezarima. 

Na osnovu rijeci ashaba. Na primjer, Dzabir b. 
Abdullah kaze: "Posljednja odredba Allahova Poslanika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, bila je da ne treba ponovo uzmnati 
abdest nakon sto se nesto jede i pije sto je bilo na vatri." 
Rijeci Dzabira b. Abdullaha ukazuju da su svi hadisi prema 
kojima je bilo obavezno ponovo uzimanje abdesta nakon sto bi 
se nesto pojelo i popilo sto je bilo na vatri stavljeni izvan 
snage. 

Na osnovu historijata izgovora hadisa. Sidad b. Evs 
kaze da je Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 
"Post je pokvaren onotn ko pusta i onome kome se pusta krv." 
Ibn Abbas veli: "Vjerovjesnik je, Allah ga blagoslovio i spasio, sebi 
pustio krv kad je bio u ihramu i postio." Iz drugih predaja hadisa 
koji prenosi Sidad b. Evs da se zakljuciti da je te rijeci Allahov 
poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, izgovorio u Mekki, 
neposredno nakon Fetha, njezina oslobodenja, 8. godine po Hidzri, 
a Ibn Abas je sa Vjerovjesnikom bio na Oprosnom hadzu 10. 
godine po Hidzri. Ovo je dokaz da je prvi hadis derogiran i 
stavljen izvan snage. 

JOS NEKE VRSTE HADISA 

Ovdje cemo spomenuti jos dvije vrste hadisa koji se 
nisu mogli podvesti ni pod jednu od ranije spomenutih 
podjela i naslova. To su: 

1. mudredz hadisi i 

2. tnusahhaf hadisi. 



53 



Mudredz hadisi 

Mudredzom se naziva onaj hadis kod kojega je 
izmijenjen kontekst seneda, ili je u tekst hadisa ubaceno nesto 
sto mu ne pripada, a sto nije nicim razdvojeno o teksta 
hadisa. 

Mudredz hadisa imamo dvije vrste: 

- mudredz hadisi kod kojih je nesto umetnuto u sened, 
i 

- mudredz hadisi kod kojih je nesto umetnuto u metn. 
Ebu Davud navodi primjer hadisa kod kojih je nesto 
umetnuto u sened: "Ispricao mi je Sulejman b. Davud el-Mihri, 
koji kaze obavijestio nas je Ibn Vehb, kaze; mene je 
obavijestio Dzerir b. Hazim, on je prenio od Ebu Ishaka, on 
od Asima b. Damreta, a Haris el-Aver je prenio od Alije, a on 
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: 
"Ukoliko posjedujes dvjesto dirhema, koji su preko tvojih 

potreba stajali godinu dana, pet dirhema si duzan podijeliti na 
ime zekata." Ovdje je Dzerir u sened hadisa, koji preko Asima 
b. Damrea doseze samo do Alije, umetnuo jos jedan sened, u 
kojem Haris el-A'ver ovaj hadis preko Alije vezuje za Allahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. Dakle Dzerir je u 
ovom hadisu umetnuo sened u sened." 

Primjer za hadis u ciji je metn ubaceno nesto sto mu 
ne pripada: Hatib el-Bagdadi prenosi od Su'bea, on od 
Muhammeda b. Zijada, a on od Ebu Hurejra, koji je kazao da 
je Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 
"Propisno uzimajte abdest; tesko onotne kod koga pete ostanu 
suhe." "Propisno uzimajte abdest" jesu rijeci Ebu Hurejra, koje 
je neki ravija prenio kao Poslanikove rijeci, jer ih nije nicim 

54 



razdvojio od rijeci Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 
spasio. To se da zakljuciti na temelju hadisa koji biljezi 
Buharija u svome Sahihu, a u kojemu stoji da je Ebu Hurejre 
kazao: "Propisno uzimajte abdest, jer je Ebu Kasim kazao: 
"Tesko onome kod koga pete ostanu suhe." 

Musahhaf hadisi 

Musahhafom se naziva onaj hadis u kojemu je prilikom 
zapisivanja grjeskom promijenjen oblik neke rijeci te umjesto 
nje zapisana sasvim druga rijec, sa istim ili, pak, drukcijim 
znacenjem. 

Musahhaf hadis mozemo podijeliti na dvije vrste: 

- Musahhaf hadis kod kojega je promijenjen oblik rijeci 
u senedu. Za to imamo slijedeci primjer: Su'be prenosi hadis 
od El-Avvama b. Muradzima, a Ibn Mein je umjesto: "od El- 
A'vvama b. Muradzima", zapisao: "od el-A'vvama b. 
Muzahima". A za musahhaf hadis kod kojega je promijenjen 
oblik rijeci u tekstu hadisa ima ovaj primjer: Zejd b. Sabit 
kaze: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, sebi je 
napravio sobu u dzamiji." Ibn Lehia je umjesto rijeci ihtedzere 
("napravio sobu") grjeskom zapisao ihtedzeme ("pustio krv"), 
pa je time u potpunosti promijenio smisao prethodnom hadisu, 
koji sada glasi: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, sebi 
je pustio krv u dzamiji" 

Najcesce grjeske ove vrste prave oni koji hadise nisu 
preuzeli od svojih ucitelja, nego ih preuzimaju iz zapisanih 
stranica. Uslijed toga hadiski ucenjaci stoje na stanovistu da 
hadise ne treba prihvatati od onih koji su ih preuzeli iz 
stranica. 



55 



GENERACIJE RAVIJA 



Hadiski ucenjaci su sve ravije hadisa svrstali u 12 
generacija. Prema Ibn Hadzeru el-Askalaniju, to su: sljedece 
generacije: 

1. Ashabi, Vjerovjesnikovi, Allah ga blagoslovio i spasio, 
savremenici. 

2. Stariji tabi'ini i muhadremini kao sto je npr. Seid b. 
Musejib. 

3. Srednji tabi'ini, kao sto su npr. Hasan el-Basri i Muhammed 
b. Sirin. 

4. Generacija koja slijedi iza srednje generacije tabi'ina, kao 
sto su Muhammed b. Sihab ez-Zuhri i Katade. 

5. Mladi tabi'ini koji su zatekli jednog ili dvojicu ashaba kao 
sto su A'mes i drugi. 

6. Tabi'ini koji su zivjeli u isto vrijeme kada i mladi tabi'ini, 
s tim sto oni nisu zatekli ni jednog ashaba. Npr. Ibn. 
Dzurejdz. 

7. Stariji etbait-tabi'ini kao sto su Malik b. Enes i Sufjan es- 
Sevri. 

8. Srednja generacija etbait-tabi'ina kao sto su Sufijan b. 
Ujejne i Ibn Ulejje. 

9. Mladi etbait-tabi'ini kao sto su Zejd b. Harun, Safija, Ebu 
Davud et-Tajalisi i Abdur-Rezzak. 



56 



10. Generacija starijih prenosilaca koji su hadise preuzeli od 
etbait-tabi'ina, kao sto je Ahmed b. Hanbel i drugi. 

11. Generacija srednjih prenosilaca koji su hadise preuzeli od 
etbai-tabi'ina, kao sto su ez-Zuheli i Buharija. 

12. Generacija mladih prenosilaca koji su hadise preuzeli od 
etbait-tabi'ina, kao sto su Tirmizija, Ebu Davud i Nesaija. 

Prva i druga generacija zivjele su u prvom stoljecu. 
Treca, cetvrta, peta, sesta, sedma i osma, zivjele su u drugom, 
dok su preostale cetiri zivjele u trecem stoljecu po Hidzri. 



57 



ftrt?-yi o^y^ ^' fW 









i? 



iLij aJLp aJUI ^_jU<? aJUI Jjlij jp 






^J^i? jJJU O^C? JjlAJ '^ S-L> U OU > 



'- -'■"o''' ' i-'iij' -""ji' ,,S o'i* ' 

jL-fl ."JjIp (>« 4ij~tf "^J J>^ Jti*f oliCs JjAj *^" : Jli allij fUJi 4JJI -La 

J* -- fr^ ^ ^^ O^i'^frJ' — ^ ft t 

(2>J p^JjJI ^''j -O^^} ^Jij^ l5^'J ^' (^ 7^4^^'-'' (ffi' U* V . ' (C^J 

^Jl^I jjjuff (^ 'UL-il (2>j Jjj Jiajj '^L^ 'U-jI 4^L4il 



58 



U ime Allaha Milostivoga, Samilosnog 

Hafiz Ebu Isa Muhammed b. Isa b. Sevre et-Tirmizi je kazao: 

POGLAVLJA O CISTOCI 

Preneseno od AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. 
1. Namaz nece biti primljen bez (propisne) cistoce 

1. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid^; kaze:^ Nama je 
ispricao Ebu Avane, on je prenio od Simaka b. Harba (h).^ 



^ Kutejbe b. Seid es-Sekafi je muhadis iz Horasana. Roden je 149. godine 

po Hidzri. Hadise je slusao od Malika b. Enesa, Lejsija, Serika i mnogih 
drugih. Od njega su hadisi preuzeti u svim zbirkma El-Kutubus-sitte, osim 
u Sunenu Ibn Madze. Jahja b. Mein i Nesaija ga smatraju veoma 
pouzdanim ravijom. Umro je 240. godine po Hidzri u devedesetprvoj godini 
zivota. 

2 Nevevi kaze: "Kod hadiskih ucenjaka je adet da se prilikom pisanja 

seneda izmedu imena ravija izostavlja rijec kale ("rekao je", "kazao je", 
"veil", "kaze"). Stoga je nuzno da se ona prilikom citiranja seneda hadisa 
izgovara, narocito ispred rijeci: hadessena, ahberena, enbe'na i slicno." Ja 
sam, rukovodeci se tim adetom, kod prevodenja seneda hadisa tamo gdje je 
to bilo neophodno stavljao rijeci: "kaze", "kazao je", "rekao" je i tome 
slicno, ovisno o tome koja od njih gdje odgovara. 

^ Ukoliko sened jednog hadisa ima vise puteva, a pisac zeli da ih sve 

spomene, u torn slucaju su hadiski ucenjaci praktikovali da na mjestu gdje 
se sened preusmjerava na drugi put ili nacin stavljaju slovo h; to je ustvari 
simbol za rijec tehvil, koja ima znacenje preusmjerenja. 

59 



ISPRICAO NAM JE Hennad: kaze: Nama je ispricao Veki', 
prenijevsi od Israila, on od Simaka, on od Musa'ba b. Sa'da, 
on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio 
i spasio, da je kazao: "Namaz nece biti primljen bez 
(propisne) cistoce, niti ce biti primljena milostinja sadaka 
(koja se podijeU) iz neposteno stecene imovine/'^ 

U hadisu koji prenosi Hennad stoji: "Osim sa prethodno 
obavljenim propisnim ciscenjem." 

Ebu Isa kaze: "Ovaj hadis je nesto najpouzdanije i 
najbolje o ovoj temi".^ 

Na ovu temu su jos hadise prenijeli i Ebu Melih od 
svoga oca, Ebu Hurejre i Enes. Ebu Melihu b. Usami je ime 
Amir, neki vele Zejd b. Usame b. Umejr el-Huzeli. 






Jla^ (^jlll jl |».Lg.aJl jJjJI Lay IJI aL-j fLiIc 4JJI Jlij 4JJI J_^j Jli : jLs 

, o - - i jl 

^ Islamski ucenjaci su jednoglasni u misljenju da je ciscenje (od velikog i 

malog hadesa, te tijela, odjece i mjesta na kojemu ce biti obavljeno 
klanjanje namaza) uvjet za valjanost namaza, kako kod obaveznih namaza, 
tako i kod nafile. Namaz ne vrijedi bez propisno obavljena ciscenja. 

2 Navedeni hadis su u El-Kutubus—sitte zabiljezili svi osim Buharije. 

60 



«_4 olj_J I'^^-'l^; <l}la-> J^ OJj (j,^ Cjj>j3- 4jJij J— <^ IJIj lift 3^ ji ^UJI 

0, ,•'■' »' 111'-* ' '•*' •»-' >» - ,'. ' ' ""f'll" 

.(jlj_Sj 4.«_»*>lj (jlo- 11 'T^yjs jji _^ J-ri-f^ "H'J r^*-^ ^'J -"j^;^ i^' l>^ ^^i^' 

J*o 4_!JI Jj<-<j (2>j fUl* 4J (j-uJ : i3jj--sJI jSj ^^I (>c ijjj ijJJI ^^y^Ll^lj 

J I J->'j <-UI Jl-xC UI fJ^J t 4juI*«-C t^j (>a->jJI -UP 4-0^ Ij c a-L» j 4jIp 4JJI 

.(j-jjkll |_i j_»j iLl/j <jJi 4UI ^^^ j_jjjJI (jAjis ILij 4Ji 4JJI ^J>^ ^^1 

.i^jju (jJoAftj !>li »jLJI a5tj JL5l» ^[ : ujaj ai^^ j-i^ ^^ lt^ l?^' '*— '-V-^ 

2. O vrijednostima ciscenja 

2. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: 
Nama je ispricao Ma'n b. Isa el-Kazaz; kaze: Nama je ispricao 
Malik b. Enes (h) ISPRICAO NAM JE Kutejbe, prenijevsi od 
Malika, on od Suhejla b. Ebu SaUha, a on od Ebu Hurejre, 
koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, rekao: "Kada rob musliman, iU (je kazao): mu'min, 
uzimajuci abdest opere svoje lice, iz njegova lica zajedno 

61 



s vodom ili sa posljednjom kapi vode, izade svaki grijeh 
koji je pocinio pogledom (svojih ociju) ili je rekao slicno 
tome. A kada opere svoje ruke, iz njegovih ruku izade 
svaki grijeh uporedo sa vodom ili poslednjom kapi vode, 
koje je njima (rukama) pocinio, tako da (poslije abdesta) 
ostane potpuno cist od grijeha."^ 

Ebu Isa veil: "Ovaj hadis je hasenun-sahihun, tj. hadis 
koji prenosi Malik od Suhejla, on od svoga oca, a on od Ebu 
Hurejre." Ebu Salih je otac Suhejiov, on je Ebu Salih es- 
Semman, ime mu je Zekvan. Sto se, pak, tice Ebu Hurejre, 
ulema se razilazi u pogledu njegova stvarnog imena: Neki vele 
da mu je ime Abdu-Sems, neki da mu je ime Abdullah b. 
Amr. Ovo drugo potvrduje i Muhammed b. Ismail, i to je 
ispravnije.^ 



1 Ibnul Arebi u djelu Aridatul-Ahvezi, komentirajuci ovaj hadis kaze: "Da se 

ovdje pod pojmom grijeh, misli na male grijehe. To znaci, kad god 
musliman ili mu'min (ovdje je dilema kod ravije), uzme abdest, budu mu 
oprosteni svi mali grijesi koje je pocinio dijelovima svoga tijela koje pere 
priUkom uzimanja abdesta. Za velike grijehe je potrebno pokajanje {tevba). 
Takav zakljucak on izvodi na temelju slijedecih Vjerovjesnikovih rijeci: "Pet 
dnevnih namaza brisu grijehe koje je covjek pocinio izmedu njih dok 
dzuma namaz brise grijehe koje covjek pocini izmedu dvije dzume, ukoliko 
se ne radi o velikim grijesima. 

2 Ibnu Hadzer el-Askalani u djelu Takribut-Tehzib istice da su se ucenjaci 

razisli u pogledu stvarnog imena ashaba Ebu Hurejre ed-Devsija, spomenuto 

je oko devet razlicitih misljenja. 

Buharija smatra da je najispravniji stav da mu je ime Abdullah b. Amr, 

dok vecina ostalih ucenjaka drze najispravnijim stav da mu je ime Abdur- 

Rahman b. Sahr. 

Iz predaje koju biljezi Ibnu Abdul-Ber saznajemo kako je ovaj plemeniti 

ashab dobio nadimak "Ebu Hurejre" (vlasnik male mace). U spomenutoj 

predaji sam Ebu Hurejre veU: Jednog dana sam u svojoj torbici nosio malu 

62 



Ebu Isa veli: "Na ovu temu su jos hadisi preneseni i od 
Osmana b. Afana, Sevbana, Sunabihija^, Amra b. Abeseta, 
Selmana i AbduUaha b. Amra." 

Sunabihiju, koji hadise prenosi od Ebu Bekra es-Siddika, 
a nije ih izravno slusao od Allahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, ime je Abdur-Rahman b. Usejle, a Ebu 
Abdullah mu je nadimak po djetetu. On je krenuo (u Medinu) 
s ciljem da se vidi i susretne sa Vjerovjesnikom. Medutim, 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, preselio je (na 
ahiret) dok je on jos bio na putu. 

Ashabu, koji hadise izravno prenosi od Vjerovjesnika, 
ime je Sunabih b. el-A'ser el-Ahmesi, kojeg neki zovu 
Sunabihijem. Njegove rijeci su: "Cuo sam Vjerovjesnika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, kada je kazao: "]a. cu se ponositi 



macu. Vidjevsi to, Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, upita me: 
Sta ti je to u torbi? Mala maca, odgovorih. Nakon izvjesnog vremena on 
me zovnu o Ebu Hurejre (o vlasnice male mace!). 

^ Malik u Muveta'u i Nesaija u Sunenu biljeze od AbduUaha Sunabihija da 

je Allahov Poslamk, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Kada rob 
musliman ili mu'min, uzimajuci abdest, opere svoja usta, iz njih izidu 
grijesi koje je ustima pocinio. Kada opere nos, iz njega Takoderr izidu 
grijesi, kada opere svoje lice, iz njegova Ilea izidu grijesi do te mjere 
da izidu i ispod trepavica njegovih ociju. Kada opere svoje ruke, iz 
njih izidu grijesi koje je rukama pocinio tako da cak izidu i ispod 
noktiju prsta njegovih ruku. Kada ucini mesh po glavi, spanu grijesi 
sa njegove glave do te mjere da izidu i iz njegovih usiju, a kada 
opere svoje noge iz njih izidu grijesi koje je nogama pocinio do te 
mjere da cak izidu i ispod nokata njegovih noznih prstiju." 



63 



vasom brojnoscu pred ostalim ummetima, pa nemojte se, 
nakon mene, ubijati medusobno."^ 



5J • • 



jj^l S*>Cfiil r ^ (^^ 5-1^ U oU V 



J_^j 4_jic 4JJI j^yLa i^jJjJI (><S ^_jijC (>ft <Ja1>J( 6^ JwJ>u> ijfi JjfC t>J Jj->^ 

-S-ofr- .'. ^^ . «' S^fr> 'III*' ' (" tt" 

l»_UJI J_al oa*J f^ [>JjJ -iSj lijJ-^ j-ft : (JrfA* 6^ J-«-*-« lH 5^' -^J 

, a a ^ - - 

-0, ^ 9 ,fl ^ O 6- - I *.' ( ' * j ' * " * " -^ " - - J*«- t,« 



^ Abdur-Rahman el-Mubarekfori veil: Iz Tirmizijinih rijeci se da razumjeti da 

su postojala dvojica ravija po imenu Sunabihij. Jedan od njih dvojice je 
Abdullah Sunabihij; on je ashab; izravno je hadise prenosio od AUahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, a drugi je Ebu Abdullah Abdur- 
Rahman b. Usejle, koji nije imao susreta sa AUahovim Poslanikom. Iz 
Jemena je posao s ciljem da vidi Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, i kada je stigao u mjesto el-Dzuhfe, neki prolaznik mu saopci da su 
prije pet dana ukopaU Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. 



64 



3. Kljuc namaza je ciscenje 

3. ISPRICALI SU NAM Kutejbe, Hennad i Mahmud b. 
Gajlan; kazu: Nama je ispricao Veki' prenijevsi od Sufjana (h) 
ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nama je 
ispricao Abdur-Rahman b. Mehdi; kaze: Nama je ispricao 
Sufjan prenijevsi od Abdullaha b. Muhammeda b. Akila, on od 
Muhammeda b. el-Hanefijja, on od Alije, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: "Kljuc 
namaza je ciscenje, njegov (pocetak) kojim mnoge radnje 
bivaju zabranjene je pocetni tekbir, a njegov zavrsetak je 
selam."^ 

Ebu Isa veli; "Ovaj hadis je nesto sto je najpouzdanije i 
najbolje na ovu temu. 



1 Opce je poznata stvar da je ciscenje uvjet - sart da bi se moglo pristupiti 

Wanjanju namaza. Pod pojmom ciscenje podrazumijevamo, cistocu mjesta na 
kojemu zelimo Manjati, cistocu odjece te cistocu tijela, u sto spada kupanje 
po potrebi, te uzimanje abdesta ili tejemuma u situacijama kada nemamo 
vode ili imamo ali je iz odredenih opravdanih razloga nismo u stanju 
upotrijebiti. S obzirom da se bez prethodno obavljena ciscenja ne moze 
pristupiti namazu, AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, u 
navedenom hadisu ciscenje je nazvao kljucem namaza, isto kao sto je u 
nekim hadisima, namaz kao najizrazitiju formu pokornosti Allahu (dz.s.) 
nazvao kljucem dzenneta. 

Pocetni tekbir u namazu je nazvao njegovom zabranom, zato sto 
nam, nakon sto izgovorimo pocetni tekbir i stupimo u namaz, sve druge 
radnje koje nisu sastavni dio namaza postaju zabranjene sve dok smo u 
namazu. Tako nam je u namazu zabranjen bilo kakav razgovor, jelo, pice i 
mnoge druge stvari koje su inace dozvoljene izvan namaza. 

Selam je nazvao dopustenjem ili dozvolom, iz razloga sto nam sve 
ono sto je bilo zabranjeno ciniti dok smo biU u namazu postaje dopustenim 
predajom selama, obzirom da njime zavrsavamo namaz. 



65 



Abdullah b. Muhammed b. Akil je iskren (sadik). Neki 
su ucenjaci imali primjedbi na njegovo pamcenje. 

Ebu Isa kaze: "Cuo sam Muhammeda b. Ismaila kada 
veil: Ahmed b. Hanbel, Ishak b. Ibrahim i el-Humejdi su 
uzimali hadise koje prenosi Abdullah b. Muhammed b. Akil. 
Muhammed (Buharija) kaze: "On kao ravija hadisa posjeduje 
osrednje kvaUtete." 

Ebu Isa veli: "Na ovu temu su jos hadisi preneseni i od 
Dzabira i Ebu Seida. 



ftM^Jt J^J )jl Jyj U oU i 



. ' , i 



:^I_-j iulli 'lJJI |_jJl1» 4JJI J^j Jli : Jli U^.ip <dJI ^_g^j 4UI jlc (^ ^jLi. 

^ - u . ^ i ^ (j_j j—jj*)! Juft (>e 4j.*Ji (j* /*tHJ ujJ.> : ILSt JU»5 4-i.;-t9 UjJ.>- 

: JLJ iMJJl JJw3 IjI ^j ^IJi 4iJl Ji^ ^1 ol5 :'jli dJU t>^ ^] l^ 



^^96- o a^^ 



.^j-*^lj irHHUl '-^ /c^ ^(fl^ -jpwsl (j-ul tluJ-> : ^.^-joP ^1 Jli 
66 



ij-j jjj (>c ^Li-utJI i_3^ (i>j »--<Ia]| jj* : jlv.<.»i JLa3 : ojlis (^ "^-^jj^ (_ji' 6^ 
» ,,»-o,,-l,o^.j — '"°f ° "'•'--1--°' ^tr-°°ii''i'- ii" '""f 

J- AVI I (j-c ij ojw Jbj aijl (^ jljj ijfi : <umJu JU3 : (.>^I (^ j-iuJi ^j^ ojLIs 

.pi»»>a 4J^ 4JJI (J-o lS^' '^ ^' '-'* <-^' '-^ 
(Jjj Ojli5 (jft^u (jl J-al^ : JLfl5 lla (j* Ij.o.'v.a dJC; ^-> u - ; ^ jjI Jli 

i!>L^I J_9.j IjI olS flJl-j ^lip 4JJI |_^ [^1 i^l :dJU (jj (^1 o£^ ^r^-f^ 

>» . -f , , 4 , , , , •'f ' ti" 






4. Sta se izgovara kod ulaska u nuznik 

4. ISPRICALI SU NAM Ebu Bekr: Muhammed b. 

Zendzevejh el-Bagdadi i mnogi drugi; kaze: Nama je ispricao 

Husejn b. Muhammed; kaze: Nama je ispricao Sulejman b. 
Karm prenijevsi od Ebu Jahje el-Kattata, on od Mudzahida, a 

on od Dzabira b. AbduUaha koji je kazao da je AUahov 

Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Kljuc namaza 
je abdest." 



67 



5. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Hennad; kazu: Nama 
je ispricao Veki', prenijevsi od Su'bea, on od Abdul-Aziza b. 
Suhejba, a on od Malika, koji je kazao: "Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, bi prije ulaska u nuznik govorio: "Boze 
moj uticem se Tebi." Su'be kaze: Drugi put bi rekao: 
"Uticem se Tebi od muskog i zenskog roda sejtanskog ili 
(kazao) od svega sto je lose i ruzno.''^ 

Ebu Isa veil: "Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Alije, Zejda b. Erkama, Dzabira i Ibn Mesuda. 

Ebu Isa kaze: "Hadis koji prenosi Enes je nesto 
najpouzdanije i najbolje sto je preneseno na ovu temu. 

U senedu hadisa koji prenosi Zejd b. Erkam postoji 
izvjestan poremecaj: Prenose ga Hisam ed-Destevai i Seid b. 
Ebu Arube od Katade. Seid kaze: od Kasima b. Avfa es- 
Sejbanija, a on od Zejda b. Erkama. Hisam ed-Destevai kaze: 
od Katade, a on od Zejda b. Erkama a i Su'be i Ma'mer su 
ga prenijeU od Katade i Nadra b. Enesa, stim sto Su'be dalje 
kaze: od Zejda b. Erkama, a Ma'mer od Nadra b. Enesa on 



^ Prokleti sejtani i duhovi napasnici najcesce i najradije borave na necistim 
mjestima. Na takvim mjestima nije dozvoljeno bilo sta uciti. U navedenim 
hadisima nas Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, uci da od 
Uzvisenog Allaha (dz. s.) trazimo utociste prije nego li stupimo na takva 
mjesta ili pak prije negoli pocnemo obavljati veliku iH malu nuzdu. Razlog 
za to je bojazan da mozda oni ne iskoriste situaciju kada nismo u stanju 
spomenuti Allaha (dz.s.) ili nesto prouciti pa da nam naude. 

U slucaju da neko zaboravi ove dove prouciti prije ulaska u nuznik 
iU na mjesta na kojima zeli obaviti neku nuzdu, moze to uciniti mislima, s 
tinn sto mu nije dozvoljeno da to i izgovora. 

68 



od svoga oca, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio."! 

Ebu Isa kaze: O tome sam pitao Muhammeda, pa je 
rekao: Postoji mogucnost da je Katade ovaj hadis prenio od 
njih svih. 

6. OBAVIJESTIO NAS JE Ahmed b. Abde ed-Dabbi el- 
Basri; kaze: Nama je ispricao Hammad b. Zejd prenijevsi od 
Abdul-Aziza b. Suhejba, a on od Enesa b. Malika, da je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, prije ulaska u 
nuznik govorio: "Boze moj uticein Ti se od muskog i 
zenskog roda sejtanskoga." 

Ebu Isa veli: "Ovaj hadis je hasenun-sahihun." 

^-jjJI (jLS :cJL9 Lfip 4jJl ^j^j 4-ioLp (;>p ^UjI ^i oj^ ^1 j^ oj—^^j (>c 

.>i}j\jkfi : jLs t^l>JI (>« ^J^ IjI iL-j fuli 4III ^J^ 



^ Ebu Isa je istakao da u senedu hadisa koji prenosi Zejd b. Erkam postoji 

izvjestan poremecaj ravija (ittirab). U takvom slucaju ukoliko se ne nade 
adekvatno rjesenje, hadis dobiva status daif hadisa. 

Sve spomenute dileme i neslaganja otklonio je Buharija, kada je na 
Tirmizijino pitanje sta on misli o tome, rekao da postoji mogucnost da je 
Katade ovaj hadis prenio od njih svih. Ebu Tajjib kaze: Sasvim je izvjesno 
da je Katade doticni hadis cuo i od Kasima i Nadra b. Enesa, sa cim se 
slaze i Bejhekija. 



69 



iJJ> 



(j_« 2[ i-2iy6 2 (. <-J-Jj^ 6—"-*' '^^Hi^ '-^ : u"^ >?' 



fi. ^ © ^ -- O Jl >fr^ ^^Ofi 6. 0^^ ^O^ 



j^^-jill (>^ L^^ 4_JJI j^j iioLc i^.jJ*' *il •rr'ljJI ll» (_j3 iJjJiJ "^j 

.JLj 4lLc 4JJI _ll<3 

5. Sta se izgovora nakon izlaska iz nuznika 

7. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Ismail; kaze: Nama 
je ispricao Malik b. Ismail, prenijevsi od Israila b. Junusa, on 
od Jusufa b. Ebu Burdea, on od svoga oca, a on od Aise koja 
je kazala: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi nakon 
izlaska iz nuznika govorio: "Molim Tvoj oprost."^ 



^ Prema misljenju uleme, dva su razloga zbog kojih je Allahov Poslanik, 

Allah ga blagoslovio i spasio, nakon sto bi izisao iz nuznika molio 
Uzvisenog Allaha (dz.s.) za oprost: 

On je u svim zivotnim prilikama i svim situacijama stalno velicao 
i slavio Uzvisenog Allaha, osim u stanju obavljanja velike i male nuzde te 
Ga zbog toga moli da mu oprosti sto to u toj situaciji nije mogao, i 

- Svevisnji Allah (dz.s.) obdario je covjeka brojnim blagodatiama, 
zato kada bi Mu stalno zahvaljivao, ne moze Mu se zahvaliti same na 
blagodatima sto mu je omogucio da moze odstraniti ono sto je u njemu 
suvisno i sto ga muci, a da ne govorimo o ostalim. Zbog toga Allahov 
Poslanik moli Allaha (dz.s.) da mu oprosti, jer covjek, objektivno, nije u 
mogucnosti da Mu se na svim tim blagodatima zahvaK. 

Prica se da je brat halife Haruna Resida, rekao svom bratu halifi: 
"Brate moj! Kada bi dosao u situaciju da ne mozes obaviti malu nuzdu, sta 
bi dao da to ponovo mozes normalno ciniti? Dao bih polovinu od svega 
sto posjedujem, odgovori halifa, a kada bi dosao u situaciju da ne mozes 
obaviti veliku nuzdu, sta bi u tom slucaju dao? Dao bih sve sto imam, rece 

70 



Ebu Isa kaze: "Ovaj hadis je hasenun garibun, i nije mi 
poznat osim preko Israila, koji ga prenosi od Jusufa b. Ebu 
Burdea, a Ebu Burde b. Ebu Musa se zove: "Amir b. Abdullah 
b. Kajs el-Es'ari"i. 

Takoder mi nije poznato da je neko drugi osim Aise^ 
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, prenio hadis u 
ovom znacenju.'^ 



halifa. Na to ce njegov brat: Eto, brate moj, i sam vidis da tvoja vlast i 
sva tvoja imovina ne vrijede ni koliko samo jedna Allahova blagodat, pa 
kako se onda nadas racun poloziti. 

^ Tirmizija ovaj hadis smatra garib-hadisom, iz razloga sto mu nije poznato 
da je dosao drugim putem osim preko Israila i sto ga od ashaba u ovom 
znacenju od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, prenosi samo Aisa. 
Medutim, prema ocjeni svih hadiskih ucenjaka, ravija Israil b. Junus, preko 
koga je ovaj hadis dosao, spada u kategoriju najpouzdanijih ravija. Od 
njega su i Buharija i Muslim zabiljezili mnoge hadise u svojim Sahihima. 
Osim toga, i ovaj hadis koji Tirmizija smatra garibom su zabiljezili Buharija 
i Muslim u Sahihima i drze ga pouzdanim. Takoder ga ocjenjuju sahihom i 
Ibnu Hiban, Ibnu Huzejme, ed-Darimi i drugi. 

2 Ibn Madze biljezi sa senedom od Enesa b. MaHka da je kazac; Nekada bi 
AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, izlazeci iz nuznika govorio: 
"Hvala Allahu koji iz mene odstrani one sto je suvisno i sto me 
muci, a zadrza u meni one sto mi koristi." 

' Sto se, pak, tice ovoga drugog razloga Nevevi u djelu Serhul-Muhezeb 

tvrdi da su u ovom znacenju zabiljezeni mnogi hadisi i od drugih ashaba, 
s tim sto oni nisu pouzdani kao ovaj. 



71 



,0 ^ 

* 9 S O » ' - 

tfJ-w^J' t)-^ <J^ t±JjU>JI t>J 4JJ( JulC (jii V4^' (^J • (.5**^ >?' '-^^ 

J-f— 'i Oj-ijJ> (j-flj -^wl j_jjlj JHjw ^I (jj Jajw JLajj |»1}^I j_jjl (jj JLwj 

J>^u■fi (jj fll-o-o (j.^ J.o-'^.o 4-o**>l (^jAjJIj i ^j (JJ jJL> 4.^-wl t-T^^:*! J^'j 

^1 j__jlc _^I Jli : (_55LJI jJjJI _^l J15 .j5u _jj| 'OllSj cS^^JI !^l^ 6^ f^' 

j_fl-i5JI jj_3 Lalj 4j^LiiII j^_9 lift Uj[ : Lajjjji*»u "^j J_jjj "^j -^tif "^J VijJI 
,9 ^9^, '*i'ti*' j^^'' ("'t"'*'' *(■ * •*' * "" '''^ «*"-'! 

<UJI ^jS^ (j-JJJl 6-* ^ a^jJI uJl : 4JJI <Ul>.j Jli> t:>j j.«j>.| Jli J 

. Ig-LyJ— >t.; !>!. i-i 4ijill JLi.i-3~"l Ulj ' J_jj jl -^'^ ^'■^l jW"^^' (ci (»-L-'j <JJlc 

.iljlll JjICJ ^I ,(_iJ£JI j_j3 "^j tljkloJl ^ jj L) <J15 



72 



6. O zabrani okretanja u pravcu Kible prilikom 
obavljanja velike ili male nuzde 

8. ISPRICAO NAM JE Seid b. Abdur-Rahman el- 
Mahzumi; kaze: Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne, on je 
prenio od Ata'a b. Jezida el-Lejsija, a on od Ebu Ejuba el- 
Ensarija, koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Kada dodete na mjesto gdje 
zelite obaviti neku fiziolosku potrebu, ne okrecite se, pri 
obavljanju velike ili male nuzde, ni svojim licem niti 
ledima svojim u pravcu Kible, nego se okrenite prema 
istoku ili zapadu." ^ 

Ebu Ejub veli: "Kasnije kada smo otisli u Sam, tamo 
smo nasli nuznike okrenute u pravcu Kible, pa smo ih 
okrenuli ustranu i zatraziU oprost od AUaha (dz. s.)^ 



^ U navedenom hadisu Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 

zabranjuje da se prilikom obavljanja velike i male nuzde okrecemo licem ili 
ledima u pravcu Kible, a preporucuje da se okrecemo prema istoku ili 
zapadu. Istina, ove rijeci su upucene Medinelijama, kojima je Kibla bila na 
juznoj strani. To znaci da bi se oni kojima je Kibla na istocnoj iU zapadnoj 
strani pri obavljanju nuzde trebali okretati prema jugu ili sjeveru. 

^ Rijeci Ebu Ejuba el-Ensarije: "Pa smo ih okrenuli ustranu i zatrazili oprost 

od Allaha (dz.s.)", prema misljenju Ibnul-Arebija, mogu se shvatiti na jedan 
od slijedecih nacina: 

- Zatrazili su oprost, jer su se ponovo zaboravivsi, vrseci nuzdu 
okrenuli u pravcu Kible; 

- zatrazili su oprost opcenito za svoje grijehe, jer se covjek obicno 
sjeti svojih grijeha kad napravi kakav prijestup i 

- zatrazili su oprost onima koji su nuznike napravili u pravcu Kible. 
Ovo posljednje znacenje, kao jedno od mogudh, Abdur-Rahman el- 

Mubarekfori apriori odbacuje. On smatra da su nuznike u Samu gradili 

73 



Ebu Isa veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Abdullaha b. Harisa b. Dzez'e ez-Zubejdija, Ma'kila b. Ebu 
Hejsema, neki vele Ma'kila b. Ebu Ma'kila, Ebu Umame, Ebu 
Hurejre i Sehla b. Hunejfa. ^ 

Ebu Isa kaze: Ebu Ejubov hadis je nesto sto je 
najpouzdanije i najbolje na ovu temu. 



nemuslimani, jer su Ebu Ejub el-Ensari i ostali ashabi stigli u Sam 
neposredno nakon njegovog osvojenja. 

^ Mnogi su hadisi od Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, 

preneseni na ovu temu; neki od njih imaju cak i oprecna znacenja. To je 
jedan od razloga da su islamski ucenjaci o ovom pitanju zauzeli i razlicite 
stavove. 

Safija, Malik i Ishak smatraju da je zabranjeno prilikom obavaljanja 
veUke iH male nuzde okretati se Ucem iU ledima u pravcu Kible. Prema 
njihovu misljenju, to je haram onima koji nuzdu obavljaju na otvorenom, a 
nije haram onima koji je obavljaju u zatvorenom. Svoj stav oru temelje na 
slijedecim predajama: 

Dzabir b. Abdullah kaze: "AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i 
spasio, nam je zabranio da se prilikom mokrenja okrecemo u pravcu Kible. 
Medutim, godinu dana prije njegove smrti vidio sam ga kako mokri u 
pravcu Kible." (Ebu Davud i Tirmizija). 

Mervan el-Esgar kaze: "Vidio sam AbduUaha b. Omera kada naredi 
svojoj devi da klekne, a potom obavi malu nuzdu okrenuvsi se u pravcu 
Kible. Ebu Abdur-Rahmane! Rekoh mu! Pa zar to Allahov Poslanik nije 
zabraruo? Jeste, rece on. Zabranio je ukoliko se nuzda obavlja na 
otvorenom, medutim, to ne smeta ako izmedu tebe i Kible bude bilo kakav 
zaklon". (Ebu Davud). 

- Ashab Ebu Ejub el-Ensari, Mudzahid, Ibrahim en- Nehai, Sufjan es-Sevri, a 
prema nekim rivajetima i Ahmed b. Hanbel smatraju da se nije dozvoljeno 
okrenuti u pravcu Kible, svejedno da U se nuzda obavljala na otvorenom ili 
u zatvorenom prostoru. Oni svoje misljenje temelje na temaskom i drugim 
hadisima koje prenose Ebu Ejub el-Ensari i Ebu Hurejre. 



74 



Ebu Ejubovo ime je: Halid b. Zejd, a Zuhrijevo: 
Muhammed b. Muslim b. Ubejdullah b. Sihab ez-Zuhri dok 
mu je nadimak po sinu Ebu Bekr. 

Ebu Velid el-Mekki je kazao da je Ebu Abdullah 
Muhammed b. Idris - Safija rekao: Vjerovjesnikove rijeci: "Ne 
okrecite se pri obavljanju velike iH male nuzde ni svojim licem 
niti svojim leditna u pravcu Kible" odnose se na one koji 
nuzdu obavljaju vani na otvorenom, dok postoje izvjesne 
olaksice ukoUko se nuzda obavlja u zatvorenom. Isto veli i 
Ishak b. Ibrahim.^ 

Ahmed b. Hanbel kaze: Vjerovjesnikova povlastica odnosi se 
na okretanje ledima prema KibU pri obavljanju velike ili male 
nuzde. Medutim, on se licem prema Kibli nije okretao. Kao da 



^ Urve b. Zubejr, Rebi'a Malikov ucitelj i Davud ez-Zahiri smatraju da je 

dozvoljeno okrenuti se u pravcu Kible svejedno da li se nuzda obavljala na 
otvorenom ili u zatvorenom prostoru. Oni svoje misljenje temelje na 
slijedecim predajama: 

AbduUah b. Omer veli da je vidio Allahova Poslaruka, Allah ga 
blagoslovio i spasio, kako obavlja nuzdu okrenuvsi Uce u pravcu Kudsa, a 
leda u pravcu Kible. (Muslim) 

Aisa kaze: Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, obavijesten 
je kako Ijudi prezLru da sramotne dijelove tijela okrecu u pravcu Kible. 
Cuvsi za to, on rece: "Pa zar tako? Okrenite moju stolicu u pravcu Kible. 
(Ahmed i Ibnu Madze) 

Prema nekim rivajetima, Ebu Hanife i Ahmed b. Hanbel smatraju 
da je dozvoljeno okrenuti se ledima a nije prsima, kako na otvorenom tako 
i u zatvorenom prostoru. Svoje misljenje oni temelje na slijedecoj predaji: 

Selman el-Farisi kaze: "Allhov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
nam je zabranio da se pri obavljanju velike ili male nuzde okrecemo 
prsima u pravcu Kible. Takoder nam je zabraruo da se nakon obavljene 
nuzde peremo desnom rukom." (Muslim). 



75 



je smatrao da se licem nije dozvoljeno okrenuti prema Kibli ni 
vani, a ni u nuzniku. To is to smatra i Ishak b. Ibrahim. 

I ;«*- ' -* ° •* ° ' ifs* ' Ml- W], •«»•»»'•»- ,». - J" » J' '- ^ ,£/* - . 

- - 5 •- - ** 

(jl J_ji5 4_jL)Ij3 cuj-ju 4_LiII J- U . 1- . U (jl |»iwj fUic <dJl ^jLa ^^jjjl ^-^ ; Jli 
.j.j»<L) (jj j'-**9 ^UiuLffj 0JU3 ^1 (j£ '-H . ' ( c?J 

.fLLiJI J-u-i..u.ft J^ JLj ^IIp 4JJI jJlis ^-jjJI ^Ij 4JI : 
^_jjj| (j_e jjLJk. t±.i_)j-'>-j .4_)»j^ jj_jl lJjjL>-l Jli 4jui5 ^,Jj Ljjj.*. 

.- ^ Jl s ^ s s 

.4.«j^ jjjl LiAjJi,>. (^ jTwsl flll4>5 ^■i-'^ ''-iJl /C^ 

•"(t-tl ' -o-J",S, , OS., J ^, , „, 1^°,' 

^« " -' J" ° , ' 

(^ ■^ a-VQ (j — c jjyC (jj 4JJI Jojie (2>ff t (jUaiw (jj ojjlC UuJl>- c jua UuJjv ^ ^ 

Cjuj (c"* "^^ '~-4r'j • '-"^ J** t>f' L>* u'r''*' CH /*^'J ^** 6^ uW-*" L>i (ci-*^ 
wJjLuaj j»L.iJI J . iJ - l -..>i.a 4_1>L> ^ift j»i>»(a 4jic 4jJI (J~« rci^' *— "^'j^ ' ''->^='^^>- 



76 



7. Neke olaksice u pogledu vrsenja nuzde 

9. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Bessar i 
Muhammed b. Musenna; kazu: Nama je ispricao Vehb b. 
Dzerir; kaze: Nama je ispricao moj otac, on je prenio od 
Muhammeda b. Ishaka^, on od Ebana b. Saliha, on od 
Mudzahida, a on od Dzabira b. AbduUaha, koji je kazao: 
"Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, zabranio je da 
se prilikom obavljanja male nuzde prsima okrecemo u 
pravcu Kible. Medutim, na godinu dana prije njegove 
smrti ja sam ga vidio kako se pri mokrenju okrenuo u 
njenom pravcu."^ 



^ O Ibn Ishaku hadiski ucenjci imaju razUcita misljenja. Neki ga, kao sto su 

Buharija i Ibn Hemmam, smatraju veoma pouzdanim ravijom. Buharija ga 
drzi cak i imamom u hadisu. 

Neki ga opet, kao sto je Malik b. Enes, u potpunosti osporavaju. 
Malik b. Enes kaze: Kada bi stajao izmedu Hadzerul esveda i vrata Kabe, 
za njega bih se zakleo da je lazac. 

Abdur-Rahnaan el-Mubarekfori tvrdi, da se svi napadi na Ibn Ishaka 
mogu odbiti. On je pouzdan i njegovi se hadisi prihvataju kao argumenti. 

Neki tvrde da njegovi hadisi ne nadmasuju stepen hasen hadisa. 

Ibnul-Hemnaam u Fethul-Kadiru kaze: U pouzdanost Ibn Ishaka ne 
treba sumnjati. Ocjena o njemu, koja se prenosi od MaKka b. Enesa, za 
hadiske ucenjake apsulutno je neprihvatljiva. Kako bi naogla biti prihvatljiva 
kada za njega Su'be kaze da je Imam pravovjernih u hadisu. Od njega su 
hadise preuzeli: Sufjan es-Sevri Safija, Ibn Mein, Ahmed b. Hanbel, 
Hammad b. Zejd, Ibn Mubarek i drugi ucenjaci 

2 Hadisi koje susrecemo u ovom poglavlju na prvi pogled izgledaju 
kontradiktorni hadisima iz prethodnog poglavlja. 

77 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Katade, 
Aise i Ammara b. Jasira. 

Ebu Isa veli: Dzabirov hadis na ovu temu je hasenun- 
garibun. 

10. Ovaj hadis je prenio Ibn Lehi'a od Ebu Zubejra, on 
od Dzabira, a on od Ebu Katade: "...da je on vidio 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, kako mokri 
okrenut u pravcu Kible." O tome nam je ispricao Kutejbe, 
koji kaze: Nas je od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, obavjestio Ibnu Lehi'a. Hadis koji prenosi Dzabir je 
pouzdaniji od hadisa koji prenosi Ibn Lehi'a. 

Ibn Lehi'a je slab ravija, po ocjeni hadiskih ucenjaka. 
Jahja b. Seid el-Kattan i mnogi drugi ga smatraju slabim glede 
njegova loseg pamcenja. 

11. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Abde b. Sulejman, on je prenio od UbejduUaha b. Omera, on od 
Muhammeda b. Jahje b. Habana, on od njegova amidze Vasi'a b. 
Habana, a on od Ibn Omera, koji je kazao: "Jednog dana sam 
se popeo na krov Hafsine sobe i vidio sam Vjerovjesnika, 
AUah ga blagoslovio i spasio, kako obavlja nuzdu okrenut 
prsima u pravcu Sama, a ledima u pravcu Kible." 

Ebu Isa veU: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



Nevevi kaze: Ukoliko postoji mogucnost da se nade kompromisno 
znacenje medu hadisima koji na prvi pogled izgledaju suprostavljeni jedni 
drugima, u torn slucaju ne treba odbacivati jedne na racun dugih. Ovdje je 
moguce naci pomirljivo rjesenje tako sto treba shvatiti da se zabrana odnosi 
na vrsenje velike ili male nuzde na otvorenom, dok se povlastice odnose 
na obavljanje nuzde u nuzniku, ili uopce, u zatvorenom prostoru. 



78 



*' ft©-. "'■', ' I't-M ' t "'I'^'-t ^"^ ''^^Ciif*' 

(J-C 4-_Aj| (J-ft L>^j^ (J_J j»|juioJl (J^ ^J*^ "-O^' ^J-=^■^ LH (J^ Ljl!J->- ^t 

!>Li Lajls Jj-jj o\S (J— <j 4_t.U 4_UI J^ ^_uJl ^\ j»iJj^ (> : cJli Liuli 

= :. ° •* *- - ' . .< 1= - ^ 

^ ' V I'M («' * ° '.•'''' f '"'• f I' •*. ' ' •*!■ ii- 

• ' - 1 '. -"n f ° !^n °' . ' ' - f .-» '-Ji J'. - - 

LajIS J_jjI UIj 1L-(j <lLe 4JJI ^jLo |_yjjj| ^!j : Jli jjiP (ji j^^ t>jl ^ »iU 

.jjo lljli cjL Ui .1^15 Jji *i! jlc Lj : JUi 

°' •* Ml ' •*'■* ' tl" 'll- ''* °l ' •{' ° ' Ml •''°--' --- 

j». g — t . C -lJJI j_j-i>j j^ii Jli : JLS yS- (l>jl (>C t *5b (>C fUJI JjjtC tijijj 
.a_>_^:>aJI (i-l* "^ i_JL>jL_l!l ^_Lp : UjLs J^I ^JS^ jc^' (_c^J .^_^L>^ joP lla 

: ajLs dulj J_jjj tjl 5.1a>JI ;|^ ijI : Jli j^ < ...>u <jj ^' ^^^ 6* cSjj -^j 

8. O zabrani mokrenja stojeci 

12. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je 
obavijestio Serik, on je prenio od Mikdama b. Surejha, on od 
svoga oca, a on od Aise koja je kazala: "Ko vam bude 

79 



pricao da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
mokrio stojeci, nemojte mu vjerovati. On je mokrio samo 
klececi/'- 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Omera, Burejdeta i Abdur-Rahmana b. Hasene. 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je nesto najbolje i 
najpouzdanije na ovu temu. ^ 

Hadis Omera je prenesen preko Abdul-Kerima b. Ebu 
Muharika od Nafia, on od Ibn Omera, a on od Omera, koji je 
kazao: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, me je 
vidio kako mLokrim stojeci pa je rekao: Oniere ne mokri 
stojeci! Nakon toga vise nikada nisam mokrio stojeci." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis za Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, veze Abdulkerim b. Ebu Muharik'^, a on 



^ Hadis koji prenosi Aisa ukazuje da je Allahov Poslanik uglavnom mokiio 

klececi. Njene rijeci: "Ko vam bude pricao da je Allahov Poslanik mokrio 
stojeci, nemojte mu vjerovati", ni u kojemu slucaju ne iskljucuju mogucnost 
da je AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, ponekad mokrio i 
stojeci. Na to ukazuju brojni hadisi. Ovdje Aisa prica o onome kako ga je 
ona vidjela. Medutim, ona nije uvijek bila sa njim na svakom mjestu i u 
svim situacijama. Drugi su, u drugim prUikama, vidjeli nesto drukcije od 
onoga sto Aisa prica. 

2 Ibnu Hadzer el-Askalani u komentaru Buharijina Sahiha veli da niti jedan 

hadis u kojem se zabranjuje mokrenje stojeci nije dosao pouzdanom 
predajom od Vjerovjesnika, AUah ga blagoslovio i spasio. Stoga, ne treba 
Tirmizijine rijeci: "Hadis koji prenosi Aisa je nesto najbolje i najpouzdanije 
sto je doslo na ovu temu" shvatiti u smislu da on ovaj hadis ocjenjuje 
sahihom. Nego ih treba shvatiti u smislu: da je od hadisa koji su dosli na 
ovu temu, a od kojih nijedan nije na rangu sahiha, ovaj je najbolji i 
najpouzdaniji. 



80 



je po ocjeni hadiskih ucenjaka slab ravija: I Sahtijanija ga je 
smatrao slabim i negativno se o njemu izjasnio. 

Prenio je UbejduUah od Nafi'a, a on od Ibn Omera, koji 
je kazao da je Omer (r.a.) rekao: "Od kako sam priirdo islam 
nisam mokrio stojeci/'i Ovo je daleko pouzdanije od Abdui- 

Kerimovog hadisa. Dok Burejdeov hadis u ovom smislu nije 
pouzdan. 

Zabrana koja se odnosi na mokrenje stojeci ima odgojni 
karakter, a ne formu kategoricke zabrane (harama). Prenosi se 
od AbduUaha b. Mesuda da je rekao: Mokrenje stojeci spada u 
nepristojno ponasanje. 



j_j_jjj| (jl : 4ijJj*. (j£ JjIj ^( (j£ ijjj^[]\ ^ ' >ri^J UuJl>- 4JU& UjJj>. W 

cu-jLais *j_J>^ 4_ijjli 4 Lojli I ^ jlc JLi j»^ iLu-^ ^1 alwj 5uLc -^JJI -Lo 



U 



misljenju Ibn Hadzera hadiski ucenjaci zbog osnovane sumnje da je sklon 
lazi uglavnom odbacili. 

^ Sto se, pak, tice Omerovih rijeci: "Od kako sam primio islam nisam 

mokrio stojeci, zabiljezio ih je el-Bezzar u Musnedu sa pouzdanim. senedom 
od Ibn Omera. Medutim, Ibnu Hadzer smatra da ima pouzdanijih predaja 
iz kojih se da vidjeti da su: Omer, Alija, Zejd b. Sabit i drugi ashabi 
mokriU i stojeci. 



81 



> ^ © S ^ 

S ^ Ei Si , ^ o 






'* Oft ^ " ^ ^ 

>.— i — 1 . 1 ^9 (j^ SJ_uP j_ft : p-;.?>l w[ I— ' J^U^ ^jbusul a j^t gj . (j j . i . u t i . j alwj ^L>lc 4JJI 



% ' ^•'- 



. |»j>^ I Jj^ u I ^J5L» J cJ"AJ 



9. Olaksice u zabrani mokrenja stojeci 

13. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Veki, prenijevsi od A'mesa, on od Ebu Vaila, a on od 
Huzejfe:^ "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, je 
dosao na mjesto gdje svijet baca smece i mokrio stojeci. 
Donio sam mu vodu, potom se od njega udaljio. On me 



1 Hadis koji je prenio Huzejfe osim Tirmizije zabiljezili su i Buharija i 
Muslim te, prema tome, on spada u kategoriju najpouzdanijih hadisa. 

82 



zovnuo da stojim iza njegovih leda kako bih ga zaklonio. 
Kada je zavrsio, uzeo je abdest potiruci po mestvama."^ 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Dzaruda kada veli: Cuo sam 
Veki'a kada ovaj hadis prenosi od A'mesa, a potom je Veki' 
kazao: Ovo je najpouzdaniji hadis koji je od Vjerovjesnika, 
Allah ga blagoslovio i spasio, prenesen o meshu. A cuo sam 
Ebu Ammara: Husejna b. Hurejsa kada kaze: Cuo sam Veki'a, 
a potom je spomenuo smisao sUcan prethodnome. 



^ Na prvi pogled, izmedu ovog i Aisinog hadisa iz prethodnog poglavlja 

postoji izvjesna kontradiktornost. U ovom hadisu Huzejfe tvrdi da je 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, mokrio stojeci, a u 
prethodnom Aisa kaze: "Ko vani bude pricao da je Allahov Poslanik 
mokrio stojeci, nemojte mu vjerovati." 

Ucenjaci smatraju da je Aisa u pravu sa njene tacke gledista, zato 
sto ona prenosi one sto je ona vidjela u kuci, dok se iz Huzejfinog hadisa 
vidi da je to bilo vani, gdje su biU samo on i Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio. 

Iz navedenih hadisa zakljucujemo slijedece; 

Razlicito postupanje Allahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio, 
ukazuje da je dozvoljeno mokrenje i na jedan i na drugi nacin, pod 
uslovom da smo sigurni da se necemo uprskati mokracom. Mokrenje klececi 
je ipak pristojnije, ukoliko se u tome ne osjeca kakva poteskoca. Hakem i 
Bejheki prenose od Ebu Hurejre da je Vjerovjesruk, Allah ga blagoslovio i 
spasio, mokrio stojeci iz razloga sto nije mogao kleknuti jer ga je boljela 
noga. Ibn Hadzer veli da je ova predaja pouzdana ne bi bilo potrebe 
tragati za drugim pomirljivim znacenjima medu suprotstavljenim predajama. 
Medutim, prema ocjeni Darekutnija i Bejhekije, ova predaja je slaba. 
Neki ucenjaci vele da je ipak bolje kleknuti prilikom mokrenja i to iz 
najmanje dva razloga: 

- Manja je mogucnost da se pri mokrenju onecistimo i 

- Posto nevjernici uglavnom mokre stojeci, ne bi bilo lose da se i u 
tome razHkujemo od njih. 



83 



Ebu Isa veli: Tako prenose Mensur i Ubejde ed-Dabij od 
Ebu Vaila, a on od Huzejfe slicno rivajetu A'mesa. A prenijeli 
su ga i Hammad b. Sulejman i Asim b. Behdele od Ebu Vaila, 
on od Mugireta b. Su'bea, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio. Medutim, hadis koji prenosi Ebu Vail od 
Huzejfe je pouzdaniji. 

Neki ucenjaci mokrenje stojeci smatraju dopustenim. 

Ebu Isa kaze: Od Ubejdea b. Amra es-Selmanija koji 
spada u generaciju starijih tabi'ina prenosi i Ibrahim Nehai. 
Prenosi se od Ubejdea da je rekao: Primio sam islam prije 
Vjerovjesnikove smrti na dvije godine. Ubejde ed-Dabij je 
savremenik Ibrahimov, on se zove Ubejde b. Muattib ed-Dabij 
nadimak po sinu mu je Ebu Abdul-Kerim. 

^jJj> 'Ljy °^°jj. aJ o>-L>JI jIjI IjI 1L.J <Iic 4JJI ^_jJla j^l 515 : Jli ^1 

a 

ij\-£ '.jaC' (jjl Jli : Jli (jiaJiUl (2>C tj^U^I ^jj>j _*jlj (*J^J ^JjJ 



^ ^,"0^ S, J'-Ojo'^o^o 



.(_ji>jl — II (j^ _JJJL) ^_jl» 4jjj xijj J i^LiJI jIjI lj| alLj «uic 4JJI A^ -)j}\ 

84 



10. O zaklanjanju prilikom obavljanja nuzde 

14. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid; kaze: Nama je 
ispricao Abdus-Selam b. Harb el-Mulai, on je prenio od 
A'mesa, a on od Enesa koji je kazao: "Kada bi Vjerovjesnik 
htio obaviti nuzdu, ne bi podigao odjecu dok se ne bi 
priblizio zemlji."^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis u slicnoj formi prenosi i 
Muhammed b. Rebi'a od A'mesa, a on od Enesa. 

Prenose Veki' i Ebu Jahja el-Himmani od A'mesa koji je 
kazao: da je Ibn Omer rekao: "Kada bi Vjerovjesnik htio 
obaviti nuzdu ne bi podigao odjecu dok se ne bi priblizio 
zemlji." 

Oba ova hadisa su mursel.^ Prica se da A'mes hadise 
uopce nije slusao od Enesa, niti ih je slusao od nekog drugog 



^ Ovaj hadis nas upucuje na to da je duznost pri obavljanju nuzde 

zakloniti se od svijeta. Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
prilikom obavljanja nuzde ne bi dizao odjecu sve dok se ne bi priblizio 
zemlji, iako je uvijek vodio racuna da se skloni od svijeta. Cinio je to iz 
opreza da mu neko ne bi vidio sramotiie dijelove tijela. 

^ Oba hadisa koje prenosi A'mes imaju prekid u senedu. To je uslijed toga 
sto, kako kaze Alija b. el-Medini, A'mes nije uopce slusao hadise od Enesa 
b. Malika. On je Enesa vidio u Mekki dok je klanjao pored Mekami 
Ibrahima ali od njega ruje cuo niti jedan hadis. On je sve hadise koje 
prenosi od Enesa preuzeo preko Jezida b. Ebana er-Rikasija, koji je kao 
covjek veoma pobozan ali kao ravija veoma slab. 

85 



Vjerovjesnikova savremenika - ashaba. On je vidio Enesa b. 
Malika. Veli, vidio sam ga dok je klanjao. Potom je od njega 
spomenuo kazivanje o namazu. A'mesu^ je ime Sulejman b. 
Mihran. Ebu Muhammed el-Kahili, njihov je sticenik. A'mes 
kaze: Moj otac je donesen kada je bio mali pa mu je Mesruk 
dao nasljedstvo. 

^ s s ^ s -- 

4J^ <JJI ^JLs j^jJJl (jl : 4^1 (>C 0JU5 ^^1 j1>j 4JJI JjlC (1)jC jJJi j_jjl (jj (_5J^^. 

«-L>oj_wUl I_j_ftj5' j»_UJI J_al 4_4U j-lc IJ_a ^jln J_<l*JI_j. .^j-^.j lH ^j^^ 



Ebu Nuajm el-Asfihani tvrdi da je A'mes od ashaba vidio Enesa b. 
Maika i Ibn Ebu Evfa'a i slusao od njih hadise. Medutim, ja mislim veli el- 
Mubarekfori, da je ono sto tvrdi Tirmizija daleko pouzdanije i prihvatljivije. 
' A'mesu je puno ime: Sulejman b. Mihran Ebu Muhammed el-Kahili. Slovi 
kao hafiz u hadisu i veoma je pouzdan ravija. Medutim uz sve eve 
kvalitete, neki ga smatraju mudeUisom. Roden je 61. godine po Hidzri. 
Spada u mlade tabi'ine. Od ashaba je zatekao Enesa b. Malika i Ibn Ebu 
Evfa'a. Umro je 148. godine po Hidzri. 

Nadimak el-Kahili je dobio po plemenu Kahil, koje nije njegovo aH 
je bio njihov sticenik. Kazu da mu je otac donesen u to pleme kada je bio 
mali pa mu je Mesruk dao nasljedstvo i tu je i ostao. 

86 



11. Mekruh je nakon nuzde cistiti se 
desnom rukom 

15. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Ebu Omer el- 
Mekki^; kaze: Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio 
od Ma'mera, on od Jahje b. Ebu Kesira, on od AbduUaha b. 
Ebu Katade, a on od svoga oca da je: Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, zabranio da covjek svoj polni organ 
dotice desnom rukom. ^ 



^ Muhammedu b. Ebu Omeru el-Mekkiju je ime Muhammed b. Jahja b. 
Ebu Omer el-Adeni el-Mekki. Naziv el-Adeni je dobio po rodnom mjestu, a 
el-Mekki po mjestu u kome se kasnije nastanio. Vecina hadiskih ucenjaka 
ga smatra iskrenim i pouzdanim ravijom. Pisac je jednog od Musneda. 
Puno je vremena provodio u drustvu Ibn Ujejne. Ebu Hatem za njega kaze 
da je bio sklon zaboravu. 
2 Iz ovog hadisa se da razumjeti da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 

spasio, opcenito zabranio doticanje polnog organa desnom rukom, zbog 
pocasti koju desni udovi imaju u islamu. S tim sto zabrana ovdje ima 
znacenje necega sto nije lijepo, a nema znacenje harama. 
Ebu Katade veli da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 
Neka niko od vas prilikom mokrenja polni organ ne drzi desnom 
rukom. (Muslim). 

Takoder, Ebu Katade prenosi da je Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i 
spasio, rekao: Neka osoba prilikom mokrenja ne dotice polni organ 
desnom rukom. (Buharija). 

Ovdje imamo dvije vrste predaja. Prema onima, koje imaju opcenito 
znacenje, osoba ne bi trebalo nikada da dotice svoj polni organ desnom 
rukom, dok prema predajama, koje imaju konkretno znacenje ne bi trebalo 
da ga dotice desnom rukom samo prilikom mokrenja. 

Imajuci u vidu da hadisi sa precizno odredenim znacenjima imaju za cilj i 
da konkretizuju i pojasne one sa opcenitim, vecina ucenjaka smatra da je 
mekruh doticati polni organ desnom rukom samo prilikom mokrenja. 



87 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Aise, 
Selmana, Ebu Hurejre i Sehla b. Hunejfa. Ebu Isa kaze: Ovaj 
hadis je hasenun-sahihun. 

Ebu Katadi el-Ensariju ime je Haris b. Rib a. Prema 
ovome (hadisu) postupa vecina ucenjaka: Oni smatraju da je 
mekruh nakon nuzde cistiti se desnom rukom. 



^^ ♦-' ♦^♦v -- •* 

Jli5 ?4.*ljiJI JL^- j^ J5 |xL;j fuk 4JLII ^^J^ ^^jLx> jiSlU j5 : fjloLJ JJ : J15 

9 J. ^ ^ ^ ^ 0^> ^tlS ^OfrO 06-^S.O^fl^ 

(j_«j a. L» >j 4_jic 4_JJ| jJ-^ L?^' i-_il.>wal (]>j ('-'■?JI (_H*' J^' ^^ _3-*3 



88 



12. O ciscenju upotrebom kamenja nakon 
obavljene nuzde 

16. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Muavija, on je prenio od A mesa on od Ibrahima^, a on 
od Abdur-Rahmana b. Jezida, koji je kazao: Neko je (od 
musrika)^ rekao Selmanu: Vas Vjerovjesnik vas je svemu 
poucio, cak i kako cete kleknuti kad nuzdu obavljate? Da, 
rece Selman. Zabranio nam je da se prilikom obavljanja 
velike ili male nuzde okrecemo u pravcu Kible, da se 
poslije toga cistimo desnom rukom i da bilo ko od nas 
prilikom ciscenja upotrijebi m.anje od tri kamena. Takoder 
(nam je zabranio) da se poslije obavljene nuzde cistimo 
balegom ili kostima. ^ 



1 Ibrahimu je puno ime Ibrahim b. Jezid b. Kajs b. Esved en-Nehai el-Kufi. 

Slovi kao fakih i veoma pouzdan ravija {siqa). Bio je sklon prenosenju 
mursel-hadisa. 

2 Neko od musrika je Selmanu ovo pitanje postavio vise iz obijesti i 
sprdnje. Medutim to nije isprovociralo Selmana, naprotiv on je na miran i 
sasvim dostojanstven nacin dao odgovor nudeci i vise detalja o cistoci koji 
ovom zlobniku nisu bili poznati, a kojom se muslimani odlikuju u odnosu 
na njih. 

^ Ovaj hadis nam ukazuje na to da se ciscenje posilije obavljene veUke ili 
male nuzde moze obaviti kamenjem ili nekim drugim predmetom, pod 
uslovom da predmet nije ostar kako se ne bismo ozlijedili, te da je cist i 
da nije kost Ui balega. Kost i balegu je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, izuzeo iz razloga sto to dvoje dzini vjernid koriste kao 
hranu, pa da ih tim.e ne bismo povrijedili. 

U hadisu je istaknuto da ukoliko se cistimo kamenjem ili necim 
drugim, upotrijebimo najmanje tri. Po imami Safiji to je vadzib. 

89 



Ebu Isa veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Aise, Huzejme b. Sabita, Dzabira, Hallada b. Saiba i njegova oca. 
Ebu Isa kaze: Selmanov hadis o ovoj temi je hasenun-sahihun. 

Vecina ucenjaka iz generacije ashaba Vjerovjesnikovih - 
savremenika i onih poslije njih smatra: da je ciscenje 
kamenjem nakon obavljene nuzde dovoljno i ako (prije toga) 
nije upotrijebljena voda, pod uslovom da se time uistinu 
odstrani trag velike ili male nuzde. Takvo misljenje zastupaju i 
es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak. 



(_j*i_alJl : jLfi3 4jJJ-L^^ aiwj 4Jic 4JJI JLs (ffjJJl rj^ : Jl^ ?JJI JaP (j£ OAjjlC 
- «°*ti -^f' °" ' n «'• f '• " S°" °" ' ' ~°cV- 'if- I' ° f "ilii I 

^ ^ ^ ^ , 

Ebu Hanife veli: Ovdje nije bitan broj, bitno je da se necist 
odstrani, a upotrijebit ce se onoliko koliko bude potrebno. Istina lijepo bi 
bilo voditi racuna da to po mogucnosti bude neparan broj, posto neparni 
brojevi u islamu imaju svoj smisao i svrhu. 

Ebu Davud i Ibnu Madze biljeze sa senedom od Ebu Hurejre da je 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Ko se nakon 
obavljene nuzde bude cistio kamenjem (ili nekim drugim predmetom) 
neka upotrijebi neparan broj. Ko tako uradi, lijepo je postupio, a ko 
uradi i drukcije nije pogrijesio. 



90 



jj^ (>c t>>w-.l 1^1 (>c j^j tijjj .41)1 jj* (>e 4.«aIj; ^ i>>— 'I (_jji 6* (3jJj 

^ S -.0 -a 

(J.C 'Ujtw ujJ.^ iJiMJ^ (jj ■Ve.'v^ ujJl>' ci_5Jju«JI ju2u (2>j J-cl^j LuJ.^ 

.'"i :Jli 

a— li lj__ft i2>^ Iju0u>^ CjJL^J -tiS^ ^ O^^ f*^ ^'T^^^ (J->^^1 /i^l 6^ ir^.!^^' 

. >oL>JI "^1^ ^c? ^'-^^JJ ^ <J-^I ^1 JJ^ L>^ ^1 L>^ Jy^u\ 

j_j| d.L-)ji>.J Ja-L>-lj CjjuI JjjIj--.[ (^U 4JJI JjlC (>P OJuIc ^I ,;>* J*--l ^1 

^1 a* tij_j^l u^^*-' ir^r!^ (>? (^^ L5f" ls^'^ '^ ^Jy^ ^■H^ bi 6-4-=»-jJl 
.^1 o ^b ol^ 4JIJ J^ljll Ji 4^ ^JiJl UJ '^1 J^l 



91 



Jl^^O^ Oft- -"J^ O^JJ^^^^O^^ ^ ^0^ 

13. O ciscenju poslije nuzde pomocu 
dva kamena 

17. ISPRICALI SU NAM Hennad i Kutejbe; kazu: Nama 
je ispricao Veki , prenijevsi od Israila, on od Ebu Ishaka, on 
od Ebu Ubejdea, a on od Abdullaha, koji je kazao: Jednom 
prilikom je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, izisao 
da obavi nuzdu, a meni je rekao da mu donesem tri 
kamena. Donio sam mu dva i fuskiju pa je uzeo kamenje, 
a bacio fuskiju rekavsi: Ona je necista. ^ 



^ Na temelju ovog hadisa Tahavija izvodi zakljucak da je ciscenje nakon 

obavljene nuzde dozvoljeno i sa manje od tri kamena ili druga predmeta. 
Da SU tri kamena uslov za valjanost ciscenja, Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, zasigurno bi insistirao da mu Abdullah donese i treci. 
Medutim, kada Tahavija ovo tvrdi, kao da je izgubio iz vida hadis koji je 
zabiljezio Ahmed b. Hanbel u Musnedu od Ma'mera preko Ebu Ishaka i 
Alkame od Ibn Mesuda u kojemu stoji da je Muhammed, Allah ga 
blagoslovio i spasio, odbacio fuskiju i zapovjedio Abdullahu da mu donese i 
treci kamen. 

El-Ajni u Komentaru Buharijinog Sahiha {Umdetul- Kan) tvrdi da Tahavija 
nije izgubio iz vida spomenuti hadis nego ga nije uvazio zbog prekida u 
njegovu senedu posto ga Ebu Ishak nije cuo izravno od Alkame. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori se, medutim, ne slaze sa takvom 
tvrdnjom el-Ajnije. Po njemu Tahavija nije spomenuti hadis odbacio zbog 
prekida u senedu, posto ima slucajeva gdje je on preuzeo hadise koje Ebu 

92 



Ebu Isa veli: Tako je Kajs b. Rebi' ovaj hadis prenio od 
Ishaka, on od Ebu Ubejdea, a on od Abdullaha slicno hadisu 
Israila. A Ma'mer i Ammar b. Ruzejk su ga prenijeli od Ebu 
Ishaka, on od Alkame, a on od Abdullaha. Zuhejr ga je prenio od 
Ebu Ishaka, on od Abdur-Rahmana b. Esveda, on od svoga oca 
Esveda b. Jezida, a on od Abdullaha. A prenio ga je Zekerija b. 
Ebu Zaide od Ebu Ishaka, on od Abdur-Rahamana b. Jezida, on 
od Esveda b. Jezida, a on od Abdullaha. U ovom hadisu je 
prisutno izvjesno sukobljavanje (ittirab). 

Ispricao nam je Muhammed b. Bessar el-Abdi; kaze: 
Ispricao nam je Muhammed b. Dzafer; kaze: Nama je ispricao 
Su'be, on je prenio od Amra b. Murreta, koji je kazao: Upitao 
sam Ebu Ubejdea b. AbduUaha: Da li se sjecas necega od 
Abdullaha? Ne, odgovorio je. 

Ebu Isa kaze: Upitao sam AbduUaha b. Abdur-Rahmana: 
koja je predaja ovog hadisa od Ebu Ishaka najpouzdanija? Pa 
se nije izjasnio. Potom sam isto upitao Muhammeda (Buhariju), 
pa se ni on nije izjasnio. 

Medutim, cini mi se da on ipak hadis Zuhejra od Ebu 
Ishaka od Abdur-Rahmana b. Esveda od njegova oca od 
Abdullaha smatra pouzdanijim samim tim sto ga je zabiljezio u 
svom Dzami'u. 

Ebu Isa veli: Po meni je najpouzdaniji hadis na ovu 
temu onaj sto ga prenose Israil i Kajs od Ebu Ishaka od Ebu 
Ubejdea od Abdullaha. Zato sto je Israil sigurniji kao ravija i 



Ishak prenosi od Alkame. Po njemu on ovdje zaista stoji na stanovistu da 
je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, u navedenom slucaju 
upotrijebio samo dva kamena da bi time pokazao da je ciscenje i sa manje 
od tri kamena dozvoljeno. 



93 



bolje je pamtio hadise od Ebu Ishaka nego sto su cinili ostali. 
U tome poslije njega slijedi Kajs b. Rebi . 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Ebu Musa a: Muhammeda b. 
Musenna, koji veli: Cuo sam Abdur-Rahmana b. Mehdija, koji 
kaze: Ono sto sam propustio od hadisa Sufjana es-Sevrija, a 
koje je on prenio od Ishaka, propustio sam samo zato sto sam 
se pouzdao u Israila, smatrajuci da on temeljitije od mene 
prenosi hadise. 

Ebu Isa kaze: Zuhejrov slucaj sa Ebu Ishakom nije isti, 
jer je on od njega slusao kada je vec bio ostario. 

Kaze Ebu Isa: Cuo sam Ahmeda b. Hasana Tirmiziju 
kada veli: Cuo sam Ahmeda b. Hanbela kada kaze: Ako hadis 
cujes od Zaide i Zuhejra, neka te ne kopka sto ga nisi cuo 
od nekoga drugog osim njih dvojice. Jedino te moze kopkati 
sto ga nisi cuo od Ebu Ishaka. Ebu Ishaku je ime Amr b. 
Abdullah es-Sebi i el-Hemdani. 

Ebu Ubejde b. Abdullah b. Mesud (hadise) nije slusao 
od svoga oca. Njegovo (puno) ime se ni ne zna. 

tj—P ^-j-«-iJI fjfi- JuA ^1 (j^ jjb (j^ c i±jUp (j^ (j ^ JL ' > ljL)j->' cjLia U3j->- ^A 
"^ : l»l^ J ^—j^ 4_JJl ^c-!-^ ^lJJI Jj— ^j Jli :JL5 ^y^^^^ ijj 4JJI ojlc ^js- Z^Hs- 

S a 

.J-&P lH^3 J^^'J 0'-*^9 '^Jij^ ici^ 0-^ • V . ' I c? J 

94 



. lo-^Ac 4JJI igrPj j-*^ 6^'j J^ • (^ V . ' (jij 



14. Cime se je mekruh^ cistiti nakon 
obavljene nuzde 

18. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Hafs b. Gijas on je prenio od Davuda b. Ebu Hinda, on od 
Sa bija, on od Alkame, a on od AbduUaha b. Mesuda, koji je 
kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
rekao: Nemojte se nakon obavljene nuzde cistiti fuskijom 
i kostima. To (dvoje) je u istinu hrana vase brace medu 
dzinima. ^ 



^ Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da se rijec mekruh ili kerahet u 

rijecima Uzvisenog Allaha (dz.s.) i rijecima Njegova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, uglavnom upotrebljava u smislu zabrane. U torn smislu 
je ovu rijec shvatala i vecina ucenjaka iz prvih generacija {selefa saliha). 

Kasnije je ulema pocela da ove izraze koristi u smislu necega sto je 
ruzno i pokudeno. "MisHm", veli on "da oni koji tako shvataju znacenje 
ovih rijeci, grijese". 

^ Razlog zbog kojega je Allahov Poslanik zabranio upotrebu fuskije i kostiju 

za ciscenje poslije obavljene nuzde, kada nema vode, je sto je to hrana 
dzina vjernika. 

95 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Hurejre, 
Selmana, Dzabira i Ibn Omera. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je u poduzoj formi prenio 
Ismail b. Ibrahim i drugi od Davuda b. Ebu Hinda, on od 
Sa'bija, on od Alkame, a on od Abdullaha u kome stoji: Da 
je on bio sa Vjerovjesnikom, Allah ga blagoslovio i spasio, u 
noci u kojoj je imao susret sa dzinima. ^ 

Sa'bij veli da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, rekao: Nemojte se poslije obavljene nuzde cistiti 
fuskijom i kostima jer je to hrana vase brace medu dzinima. 
Ismailova predaja je ipak pouzdanija od predaje Hafsa b. 
Gijasa. 

Po ovom hadisu postupaju ucenjaci. 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Dzabira i Ibn 
Omera 



U jednom hadisu koji je zabiljezio Muslim u Sahihu od Abdullaha 
b. Mesuda stoji: Da su dzini mu mini u noci kada su imali susret sa 
Allahovim Poslanikom, AUah ga blagoslovio i spasio, upitaU ga sta je njima 
dozvoljeno jesti? Pa im je on odgovorio: Varna su dozvoljene kosti 
zivotinja pri cijem je klanju spomenuto Allahovo ime, a vasim jahalicama 
fuskija i balega. 

Darekutnija biljezi od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, zabranio upotrebu kostiju i fuskije za ciscenje poslije 
nuzde rekavsl: Time se ne mozete ocistiti. 

^ Hadise o Vjerovjesnikovu susretu sa dzinima u cijelosti biljeze Muslim u 

Sahihu u poglavlju O namazu i Tirmizija u ovoj zbirci u poglavlju 
Tumacenje sure el-Ahkaf. 



96 



.4iAij (jl5 aJ— <j 4jIp 4111 ^jL^ fdJI u_j--(j (jLs i a.^ u .>viw I ^b 
. ^Ij t_^lj Ji>^\ 4JJI jj* o^ jjjj>. (>c : ^U\ ^j 

- O ^ o .- 

Ojljj !-l JL t-L'v.i.j—.iLil lajJ>^jLwl f>^ 'lis t |»_a JJP j[5j_>o OjL:><J>JIj 5-L > . 'ij — .rlil 



15. O ciscenju vodom poslije 
obavljene nuzde 

19. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Muhammed b. Abdul- 
Melik b. Ebu Sevarib el-Basri; kazu: Nama je ispricao Ebu 
Avane, on je prenio od Katade, on od Muaze, a ona od Aise 
koja je kazala: Prenesite vasim muzevima neka se poslije 
obavljene nuzde peru vodom jer se ja stidim da im to 
objasnim. Tako je radio Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio. ^ 



^ Ocito je navedene rijeci Aisa uputila zenaina nakon Poslanikove smrti, 

najvjerovatnije saznavsi da se neki Ijudi poslije nuzde ne peru vodom. 
El-Ajni istice da je stav ogromne vecine ucenjaka da je kod ciscenja nakon 
obavljene nuzde najbolje upotrijebiti prvo tvrdi predmet, pa onda vodu, iz 

97 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Dzerira b. 
Abdullaha el-Bedzelija, Enesa i Ebu Hurejre. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Po ovom hadisu postupaju ucenjaci. Oni su, kao 
najbolje, odabrali ciscenje vodom poslije obavljene nuzde. I 
mada smatraju da se po potrebi ciscenje moze obaviti i 
kamenjem i drugim predmetima, ciscenje vodom oni smatraju 
boljim i efdalnijim. Tako misle i Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, 
Safija, Ahmed i Ishak. 



. * 5* 






, a , >■ ' S' \ 



.i_jj»jlll j_^ jjoli ^ijvljv lL,j 4jie -dJI ^Jus ^jIii ^li Lji-, 

^ , » , , 

jjUvj ojLis (_5-jIj jIj-3 jj-jI (j-j j>jj>.jJI j_ap (j_c : t_>u]l i^j Jli 



ce se ostaci oprati. Medutim, u slucaju da nemamo oboje na raspolaganju, 
dovoljno je i jedno. 

Buharija i Muslim biljeze od Enesa slijedeci hadis: Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, usao je u nuznik, a ja i moj 
ahbab donijeli smo mu vodu kojom se oprao nakon obavljene nuzde. 



98 



Ji_jlC : 4.8— 1. 1 1 4.e.L»t J jIj . jjjuo jLjo I-« ULSLo fUajJ jLjjJ (jLS "(Jl : alw j 4jie 



16. Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
daleko bi se udaljio kada bi obavljao nuzdu 

20. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: 
Nama je ispricao Abdulvehab es-Sekafi, on je prenio od 
Muhammeda b. Amra, on od Ebu Seleme, a on od Mugire b. 
Su'bea, koji je kazao: Putovao sam sa Vjerovjesnikom, Allah 
ga blagoslovio i spasio, pa bi kad god bi htio obaviti 
nuzdu, daleko se udaljio. ^ 



^ Iz ovoga hadisa se da zakljuciti da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 

spasio, prakticirao kad god bi obavljao veliku nuzdu na otvorenom, izvan 
nuznika, da se udalji od prisutnih i naseljenih mjesta kako ga niko ne bi 
vidio. To je cinio iz pristojnosti, a ujedno i da bi poucio svoje sljedbenike 
kako se treba u slicnim situacijama ponasati. Isto je postupao i prilikom 
obavljanja male nuzde. 

■bnu Madze u Sunenu biljezi od Dzabira b. Abdullaha koji kaze; 
Putovali smo sa Allahovim Poslanikom, Allah ga blagoslovio i spasio, pa 
bi se on, kad god bi zelio da obavi jednu od fizioloskih, potreba 
toliko udaljio da ga niko ne bi mogao vidjeti. 

Munziri veli: U senedu ovog hadisa je Ismail b. Abdul-Malik koga su 
hadiski ucenjaci kritikovali. 

Hadis koji prenosi Ibn Abbas zabiljezio je Taberanija u Mu dzmul-Vesitu. U 
njegovu senedu je ravija Sa'd b. Turejf, u koga se sumnjalo da je sklon lazi. 



99 



Tirmizija kaze: Na ovu temu hadise prenose jos i od 
Abdur-Rahman b. Ebu Kurada, Ebu Katade, Dzabir, Jahja b. 
Ubejde, njegov otac, Ebu Musa, Ibn Abass i Bilal b. Haris.^ 

Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Prenosi se da bi Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, tragao za mjestom gdje ce mokriti, isto kao sto je 
tragao za mjestom za odmor. 
Ebu Selemi je ime: Abdullah b. Abdur-Rahman b. Avf ez-Zuhri. 

■3 a^ O ^ -.- - O-' 9 -■ ,0^6-0- -0,0^ .t''l't 

^3-^ fl-JJl Jl-j^ 6—^ (>w*j->JI (^ 4JJI JjtP ijj\ i±j^-il ^ j-0.^-0 (j^ dJjUjI ^ 4JJI 

: JLJj l 4^- >.i ..>i.o ^ J-^jJ' J^JJ u' (_5-F c^j ^^ ^^ (.5^ tj^' ij' ■ J-^ 

.aiLj fUip 4JJI ^I*tf (d-JJI cjLs^.^1 (>0 J^j (>ff ^V^' (C^J '-'^ 

^a^ 3^ -• ----Oj! , •'-' Ot-0 »'^'m--'°.. ^ 

(j^la-»ilJl 4_oLc : ljJL_3q (. J.>..*iAaJ I ^ J^l |»J*JI J-*' L>? (>_j5 0j5 jij 

.4J cLj-i "^ 4JJI Uuj ijlis V^Jw (_kI_^jJI 'ioU 



^ Hadis Bilala b. Harisa zabiljezio je Ibnu Madze u Sunenu. U njegovu 

senedu je Kesir b. Abdullah b. Amr b. Avf kojeg ucenjaci hadisa ocjenjuju 
slabim ravijom. Tirmizija ga smatra dobrim prenosiocem. 

100 



>UJI 



j_jlc j>c u^-?- u^ ' lt^ ""^ '-*^ j-o-^l ^,jj Uuj.>- : (_5-*s}* 3^' '-'^ 

17. Mekruh je mokriti u kupatilu 

21. ISPRICALI SU NAM AUja b. Hudzr i Ahmed b. 
Muhammed b. Musa Merdevejh; kazu: Nas je obavijestio 
Abdullah b. Mubarek, prenijevsi od Ma mera, on od Esa sa b. 
AbduUaha, on od Hasana, a on od AbduUaha b. Mugaffela: 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, zabranio je da 
covjek mokri u kupatilu i veli da, uglavnom, nemiri 
dolaze od toga. ^ 



^ Iz hadisa se jasno vidi da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 

spasio, zabranio mokrenje u kupatilu. Ucinio je to, prije svega, iz higijenskih 
razloga, nasto upucuju njegove rijeci: Uglavnom, nemiri dolaze od toga. 
To znaci da osobu poslije takvog cina obuzme sumnja da se mozda ruje 
onecistio (uprskao mokracom ili vodom koja je time postala necista). 
Posebno se to odnosi na primitivna kupatila ili ako se pak covjek kupa u 
lavoru i slicno. 

Na temelju ovog hadisa su ucenjaci zauzeU razlicite stavove. Neki, 
mokrenje u kupatilu drze pokudenim, bez obzira bilo primitivno iU 
savremeno, imalo tekucu vodu iU ne. 

Neki, pak, o tome imaju Uberalniji stav. Oni kazu da se ova zabrana 
odnosi samo na primitivna kupatila u kojima voda ne otice, a ne odnosi se 
na savremena. Prvo misljenje je, ipak, odabranije i prihvatljivije. 

Tematski hadis, za koji Tirmizija kaze da je garib, osim njega biljeze 
i Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 



101 



Na ovu temu je hadis prenesen jos i od jednog 
Vjerovjesnikova, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika - 
ashaba cije ime nije spomenuto. 

Ebu Isa kaze; Ovaj hadis je garibun; nije nam poznato 
da ga je neko drugi osim Esa sa b. AbduUaha vezao za 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. Neki za njega 
kazu da se zove Esa s el-E ama. 

Neki ucenjaci drze da je mokrenje u kupatilu pokudeno 
(mekruh) i isticu da, uglavnom, nemiri dolaze od toga. Neki, 
kao sto je Ibn Sirin, to dozvoljavaju. Neko mu je na to rekao: 
"Zar nemiri ne dolaze od toga?" A on rece: "Nas Gospodar je 
Allah, On nema sudruga." 

Abdullah b. Mubarek veU: Mnogi mokrenje u kupatilima 
u kojima voda otice drze dopustenim. 

Ebu Isa kaze: O tome nam je ispricao Ahmed b. Abde el- 
AmuH, prenijevsi od Hibbana, a on od AbduUaha b. Mubareka. 

dl^l ^*L> UoU \A 

(j.^ 4,0,1— tt , £— f I tj-^ 3y^ O-i j-o->^ (J^ ^ CH ^^^^ IjJJl>' c ^rr^rij^ 3^' ujJ,>- Y Y 

j_l«l j_le (j_iil (jl 2jJ : jxL-/j ^vU <JJI j_La 41)1 J_^j Jli : li ojjja ^I 

oJI (S— I— 3 ^ j'tu (j— C jJ'— *■ cH r^jj ^JnJ^ lS^' ^ 4-a. L x _j| i±AjJ.>-j 



102 



-' ' '^ !■ •« 



.^v^tfl jJl-> (JJ Jjj C>* '^'^'■■■'' (ri' '— '^;^-* u' P^j^ J- ; .*.o...ii'[ j|^ J ">■ J Lola 

jjla <jjj.> |»lj jaC (jJlJ Jj** (iH f^' r'^J c^'j ~'-^ Oi ;^jj '*-^.-'-^_3 ij*''-^^ 
(j-j OjIjj 4 '....> »lj O J a ljv (j_j 4_JJI J— J-Cj (j^L_JLft ()>j aLojj '^vj ici'j 'UUl 

S^L^tf) J_S' jlJlc vi]|_j_-Jb j».^j^U j_ji«l j_jic 3-il (jl 2^ : J_jAj JL^j 4JJJ: 4JJI 
cjl_j_LaJl j-^-ij jJI->- t)j Jjj (jLSi : Jli .JJJJI |±jJj ^JJ s-uijiJi 5!>Co cjji^Ujc 

18. O misvaku 

22. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb; kaze: Nama je 
ispricao Abde b. Sulejman, on je prenio od Muhammeda b. 
Amra, on od Ebu Seleme, a on od Ebu Hurejre, koji je kazao 
da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 

103 



Da se ne bojim da cu time opteretiti moje sljedbenike, 
naredio bih im upotrebu misvaka pri svakom namazu. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenio i Muhammed b. 
Ishak od Muhammeda b. Ibrahima, on od Ebu Seleme, on od 
Zejda b. Halida, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio. 



^ Iz ovog i slijedeceg hadisa se vidi koliku je paznju Vjerovjesnik pridavao 

cistoci, posebno ciscenju i pranju zuba. Da se ne boji, kako istice da time 
nece opteretiti sljedbenike islama, pranje zuba prilikom svakog namaza bi 
ucinio obaveznim. 

U Buharijinoj predaji od Ebu Hurejre stoji: "Da se ne plasim da cu 
time opteretiti moje sljedbenike naredio bih im upotrebu misvaka prilikom 
svakog uzimanja abdesta". Slicnu predaju bUjeze Ibn Huzejme u Sahihu i 
Ahmed b. Hanbel u Musnedu. 

Ahmed u Musnedu bUjezi i slijedeci hadis: Namaz prije koga je 
upotrijebljen misvak je vredniji i bolji od sedamdeset namaza prije kojih 
nije upotrijebljen misvak. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori istice da nije mogao pronaci sened 
ovog hadisa. 

Ahmed, Takoder, bUjezi od Aise slijedeci hadis: Namaz prije koga je 
upotrijebljen misvak je sedamdeset puta vredniji od namaza prije koga to 
nije ucinjeno. 

EI-Munziri veU da ovaj hadis biljeze jos i Bezzar i Ebu Ja la u 
Musnedima i Ibnu Huzejme u Sahihu. 

Ebu Nuajm biljezi, sa dobrim senedom od Ibn Abbasa, da je 
AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, rekao: Vise volim klanjati 
dva rekata prije kojih sam upotrijebio misvak nego sedamdeset rekata bez 
upotrebe misvaka. 

Slicnu predaju Ebu Nuajm biljezi sa pouzdanim senedom i od Dzabira b. 
AbduUaha. 

U raznim zbirkama je zabiljezeno na desetine hadisa koji govore o 
znacaju pranja zuba. Na temelju tih hadisa, neki su ucenjaci, kao sto je 
Ishak, ustvrdili da je pranje zuba prije svakog namaza obavezno (vadzib). 
Safija smatra da je to sunnet, a MaUk drzi da je mustehab, sto je i 
najprihvatljivije. Ishak je u svom stavu bio prestrog. 

104 



Hadis koji prenosi Ebu Seleme od Ebu Hurejre, kao i 
hadis koji prenosi Zejd b. Halid od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, po mome misljenju, jesu pouzdani. Prvi, 
jer je na vise nacina prenesen od Ebu Hurejre od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, a drugi, koji 
prenosi Ebu Hurejre, jeste sahihun zato sto je dosao u vise 
verzija. 

Muhammed b. Ismail je hadis Ebu Seleme od Zejda b. 
Halida smatrao pouzdanijim. 

Ebu Isa veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ebu Bekra es-Siddika, Alije, Aise, Ibn Abassa, Huzejfe, Zejda b. 
Halida, Enesa, AbduUaha b. Amra, Ibn Omera, Umu Habibe, 
Ebu Umame, Ebu Ejuba, Temama b. Abbasa, AbduUaha b. 
Hanzale, Ummu Seleme, Vasila b. el-Eska a i Ebu Musa a. 

23. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Abde b. Sulejman, on je prenio od Muhammeda b. Ishaka, on 
od Muhammeda b. Ibrahima, on od Ebu Seleme, on od Zejda 
b. Halida el-Dzuhenija, koji je rekao; "Cuo sam AUahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je kazao: Da se 
ne plasim da cu time opteretiti moje sljedbenike, naredio 
bih ini upotrebu misvaka prije svakog namaza, a jacijski 
namaz bih odgodio do posljednje trecine noci. Pa bi Zejd 
b. Halid prisustvovao (zajednickom) klanjanju u dzamiji, a 
misvak mu uvijek bijase za uhom, kao sto je olovka kod 
pisara. Pred svaki namaz bi ga upotrijebio, a potom ga 
vratio na njegovo mjesto. 

Ebu Isa kaze: Ovaja hadis je hasenun-sahihun. 



105 



6-^ ^pIjjUI (j-p aJ-^4i,o (j_j -^-ri^r' L1jj.>- ixL-wj 4-J-e 4JJI jJ-^ L?^' h-^^ 
Pj_ij ^i> s-Uyi ^ ojj Jik-Jj Mi JjJJI c>i |»^-i^l J^A-Cunl |j[ : Jli al^j 4Ji* 



.i^iLsO ojj jji (j£j J IJ[ 5-UJI JJJ j*4/ij Jj c 4J dJj 

^_3 OJ-j Ji>-jl 3 JJill (JJ ^yi\ (j^ JsAjIwI lj[ : Jju.*- (JJ J.aJ>l Jli j 

^_i ojj J^-iJ ^li jl-fjJ'-i jl J^^^ |»j^l (>? JaAjl-il IJ[ : ^^>^\ Jli J 



' t •' -' .' ^•' 



106 



19. Kada se neko od vas probudi iz sna, neka 
ne stavlja ruku u posudu dok je 
prethodno ne opere 

24. ISPRICAO NAM JE Ebu Velid Ahmed b. Bekkar ed- 
Dimaski; veli se da je on od potomka Velida b. Busre b. 
Ertate, Vjerovjesnikova, Allah ga blagoslovio i spasio, 
savremenika - ashaba; kaze: Nama je ispricao Velid b. Muslim, 
oh je prenio od Evzaije, on od Zuhrija, on od Seida b. 
Musejjiba i Ebu Seleme, njih dvojica od Ebu Hurejre, a on 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: 
Ukoliko se neki od vas probudi nocu, neka ne stavlja 
svoju ruku u posudu sve dok je dva ill tri puta ne 
opere, jet on ne zna gdje mu se ruka nalazila (dok je 
spavao). ^ 



^ U Poslanikovo vrijeme tekuca voda rdje uvijek bila dostupna, niti je bilo 

dovoljno posuda. On je, kao i vecina ashaba, prilikom kupanja ili uzimanja 
abdesta iz posude vodu grabio rukom. Vodu za pice su drzali u specijalnim 
zemljanim posudama radi hladenja ili u mjesinama. Otuda Poslanikova 
zabrana da se ruka ne stavlja u posudu prije negoli se opere, buduci da 
osoba dok spava nije svjesna gdje ce sve ruku tokom spavanja staviti. 

Vecina islamskih ucenjaka smatra da je pranje ruku poslije spavanja 
Ujepo (mustehab). Po njima, ako bi neko nakon spavanja zagnjurio ruku u 
posudu prije negoli je opere, nece onecistiti vodu, osim ako bi mu ruka 
bila prljava. 

Hasan el-Basri i Ahmed, prema jednom rivajetu smatraju da bi voda 
time postala necista za upotrebu, pa makar u osnovi bila i cista. 

Nevevi u komentaru Muslimovog Sahiha kaze: Ucenjaci su 
jednoglasni u stavu da navedena zabrana u hadisu ima smisao blazeg 
mekruha {mekruhi tezihen), a ne smisao strozijeg mekruha (mekruhi 
tahrimen). Prema tome ako bi neko zagnjurio ruku i prije negoli je opere, 
ne bi bio grijesan niti bi time voda postala necista za dalju upotrebu. 



107 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Omera, 
Dzabira i Aise. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Safija kaze: Volio bih da niko od vas kada se probudi 
iz sna, bez obzira da li se radilo o popodnevnom spavanju ili 
nekom drugom, ne stavlja svoju ruku u posudu u kojoj je 
voda za abdest, dok je prethodno ne opere. Ukoliko bi neko 
stavio svoju ruku u vodu prije nego je opere, ja to smatram 
pokudenim iako to nece onecistiti vodu osim u slucaju kada 
bi na njoj (ruci) bilo necistoce. 

Ahmed b. Hanbel kaze: Ako se neko probudi iz sna 
nocu pa zagnjuri ruku u vodu za abdest prije nego je opere, 
ja bih najvise volio kada bi on tu vodu prosuo. 

Ishak kaze: Kada se neko nocu ili danju iz sna probudi 
neka ne stavlja ruku u posudu sve dotle dok je ne opere. 



^jA>-^\ jj^ (jj ^bj (j^ tij-»J' 'J'^' (d' 6* 't-wj-*' 6^ L>«->^l Jj-c (>c J..i>i.oJ I 






108 






ol"v>-l iiqUo 



I" '. ' I'll !«' • ''.■'' ° f ' , -' J- ' fi' -• ',,:. 



^0 > 

.(>OJ>-jJI 
Jls-^ ^ to, S,o, ,0 5 o, Jl o ^ I"'' ' -*^ Tl" 

Lavlj .L^—jjI (j— ft ^Jj*' (j_ft o o>-jJI Jji^ (jj r'WjJ • is**"^ 3^' 

o"^^ O 0, O 0,>0> 

.(jx^o,^ (jj 4^L4J 4j.-^i t_5>*J' uLij 4jlj 

^ , ,,0,0^0 p , Jl Jl , ^s. , Jl ,0 s o, Jl O Jl .--, 

.oj^ (Jl ''-j**^^ >_jukj_j^>- C>> j^ (d' L>^ :JL2i cjujjvJI 
(j-j J-jjj (j— ^ C(jjjLa (j_j J-jjj l_JujL> c^_Jl^jL>Ji ^ift (jj (j- ^u j vJ I ljjj.> Yl 

Jlp ,,, 0,^ ,5S ,, to, O, , 5,0, 

20. O spominjanju AUahova imena prilikom 
uzimanja abdesta 

25. ISPRICALI SU NAM Nasr b. AH el-Dzehdami i Bisr 
b. Muaz el-Akadi; kazu: Nama je ispricao Bisr b. Mufeddal, 
prenijevsi od Abdur-Rahmana b. Harmele, on od Ebu Sifala el- 
Murija, on od Rebaha b. Abdur-Rahmana b. Ebu Sufjana el- 
Huvejtiba, on od njegove nane, koja je, prenijevsi od njezina 
oca, rekla: Cula sam AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 



109 



spasio, kada je kazao: Nema abdesta onaj koji (prije ili u 
toku uzimanja abdesta) ne spomene Allahovo ime. ^ 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Aise, Ebu Seida, Ebu Hurejre, Sehla b. S'ada i Enesa. 

Ebu Isa veli da je Ahmed b. Hanbel rekao: Nije mi 
poznato da na ovu temu ima ijedan hadis sa dobrim 
senedom.^ 

Ishak kaze: Ako bi neko svjesno izostavio spominjanje 
Allahova imena, morao bi ponoviti abdest. A ako bi to ucinio 
iz zaborava ili previda, ne bi to morao uciniti.^ 



^ Komentirajuci spomenuti hadis Velijullah ed-Dehlevi smatra da se iz 
hadisa da zakljuciti da ucenje Bismille spada u ruknove ili sartove abdesta 
bez cega abdest ne vrijedi. 

Kadi Ijad veli: Ako bismo bukvalno jezicki shvatali ovaj hadis, onda 
bismo mogli izvuci zakljucak da je ucenje Bismille sart iU rukn abdesta. 
Medutim, ja licno smatram da ga ne treba tako shvatati. Negacija u njemu 
se odnosi na upotpunjavanje - kemalijet. To znaci da onome ko ne prouci 
Bismillu abdest nije potpun, a ne znaci da mu uopce nije valjan. 

Tako, hadis: Nema namaza onaj ko stanuje blizu dzamije ako ga 
ne klanja u dzamiji, ne iskljucuje valjanost namaza onom ko klanja u kuci, 
a stanuje blizu dzamije. Njegov namaz je valjan, all je manjkav i nepotpun, 
zbog propustanja zajednickog klanjanja. Kao potvrda ispravnosti ovakvog 
poimanja hadisa o ovom pitanju mogu posluziti i rijeci Ibn Sejjidinnasa koji 
tvrdi da u nekim predajama ovog hadisa stoji: Nema potpunog abdesta 
onaj ko ne pruci BismiUu. 

^ O ucenju Bismille, prije ili u toku uzimanja, abdesta govore mnogi hadisi. 

O stepenu njihove pouzdanosti hadiski ucenjaci imaju oprecna misljenja. 
Neki tvrde da na ovu temu nema nijednog pouzdanog hadisa. Drugi, pak, 
dokazuju da ima dosta dobrih, od kojih su neki i vjerodostojni. Ibnu 
Hadzer el-Askalani veli da mnostvo predaja koje su zabiljezene na ovu 
temu daju vecu sigurnost u njihovu pouzdanost. 

^ Hasan, Ishak b. Rahivejh i Zahirije smatraju da je ucenje Bismille prije 
uzimanja abdesta vadzib. 

110 



Muhammed b. Ismail veli: Najbolje na ovu temu je 
hadis Rebbaha b. Abdur-Rahmana. 

Ebu Isa kaze: Rebbah b.Abdiir-Rahman prenosi od svoje nane, 
a ona od svoga oca. Njen otac je Seid b. Zejd b. Amr b. Nufejl. 

Ebu Sifalu el-Murijju je ime Surname b. Husajn. 

Rebbah b. Abdur-Rahman je Ebu Bekr b. Huvejtib. Neko 
od onih koji od njega prenose ovaj hadis je kazao: od Ebu 
Bekra b. Huvejtiba, vezuci ga time za njegova djeda. 

26. ISPRICAO NAM JE Hasan b. Ali el-Hulvani; kaze: 
Nama je ispricao Jezid b. Harun, on je prenio od Jezida b. 
Ijada, on od Ebu Sifala el-Murijja, on od Rebbaha b. Abdur- 
Rahmana b. Ebu Sufjana b. Huvejtiba, on od njegove nane 
kcerke Seida b. Zejda, ona od svoga oca, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, slicno prethodnom 
hadisu. 



iZjLLoy IJ[ : i»J_-ij 4Jie 4JJI Jlo 4JJI Jj^wj Jli : Jli ^J^ ^ 4.«II»» ijs^ jLLj 



Ebu Hanife, Safija i Malik smatraju da je ucenje Bismille sunnet. 

Prvi svoje misljenje temelje na tematskom hadisu, a dugi na hadisu 
sto ga prenosi Ibn Onier u kome stoji: Ko uzimajuci abdest spomene 
AUahovo ime, to ce mu biti ciscenje za cijelo njegovo tijelo, a ako ga ne 
spomene, to ce mu biti ciscenje samo za dijelove tijela koje pere. 
(Darekutnija i Bejheki). Ovdje se ciscenje odnosi na ciscenje od grijeha. 



Ill 



•^jtO^ (_s^'j J■^^-*■ 6^ (_h'jj vj^ ti^-^ 

. -w- C X^ g (j.>aJ > - idjuJ.>- (j*43 <JJ 4.0,1. >i i±JjJ.>' : _»uij£ ajl J 13 
; »-^Jta iUjUa C1JU5 1, jLtJ.UtiUlj 4-Ajs»A«JI dJ J t>*:}| |*^' (_H*' i_a1jL>'Ij 
4jljii>Jlj s._j_-i>jJI |^_3 dlJj Ijljj .5!>LsJl jlil j_ji-3 |_jii». t_j-i>jJl j_j3 LlfSjJ IJI 

; JLs a . (j-'v->.>)la A.Oi'vl a dJjLjjJI (j i 4JJI AxPj (JjJ jcjl (jjl iJ_^. 4jj .s-Ij..-/ 

. 4. ^ .9.. A o. ' I (^ jSjl (jLaJuLtiUI 

.Oa^Jl (Jjftl (jA^a l5j3^' (Jt ! ^*' ^3^ 3^5 .^-a^aJI ^ -^4i^. 

flfl Jio JiJl oft 

j_i "^j t_^«^jJl ^_i U-^jJ o-a ^jJsi OjL_cUI V4?^ "^ cJIjj 4Jic 4JJI J-^ 

21. O ispiranju usta i nosa 

27. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid; kaze: Nama su 
ispricali Hammad b. Zejd i Dzerir, njih dvojica su prenijeli od 
Mensura, on od Hilala b. Jesara, a on od Selemea b. Kajsa, 
koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, rekao: Kada uzimas abdest isperi nos, a kada se 
poslije obavljene nuzde cistis kamenjem, upotrijebi 
neparan broj. 



112 



Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Osmana, Lekita b. Sabrea, Ibn Abbasa, Mikdama b. Madi 
Keriba, Vaila b. Hudzra i Ebu Hurejre. 

Ebu Isa kaze: Hadis Selemea b. Kajsa je hasenun- 
sahihun. 

Ucenjaci su se razisli u pogledu onoga "ko propusti da 
ispere usta i nos."^ Neki, medu kojima su i Ebu Lejla, 
Abdullah b. Mubarek, Ahmed i Ishak smatraju ako bi ih 
propustio kod uzimanja abdesta, ukoliko bi klanjao, morao bi 
obnoviti namaz. Isto tako smatraju da bi morao obnoviti 
kupanje onaj ko bi ih propustio isprati kod obaveznog 
vjerskog kupanja. Ahmed drzi da je ispiranje nosa naglasenije 
negoH ispiranje usta. 

Ebu Isa veli: Jedan broj ucenjaka, medu kojma su Sufjan 
es-Sevri i neki ucenjaci iz Kufe, vele: Ako neko propusti 
(isprati usta i nos) kod kupanja, ponovit ce kupanje, a nece 
ponavljati abdest (ukoHko ih propusti isprati) kod uzimanja 
abdesta. 

Neki opet, kao sto su Malik i Safija, vele: Nece 
obnavljati ni abdest ni kupanje, jer je ispiranje usta i nosa 



^ Abdullah b. Mubarek, Ahmed b. Hanbel i Ishak smatraju da je ispiranje 

usta i nosa i kod abdesta i kod gusula obavezno (vadzib). Po njima onaj 
ko propusti isprati usta i nos kod abdesta ili gusula, mora ih ponoviti. 

Ebu Hanife i Sufjan es-Sevri vele: Ako bi propustio isprati usta i 
nos kod abdesta, ne bi zbog toga morao obnavljati abdest, zato sto je po 
njima ispiranje usta kod abdesta sunnet, a ukoliko bi ih propustio isprati 
kod gusula, morao bi kupanje ponoviti, jer je po njima ispiranje usta 
nosa kod kupanja fard. 

Malik i Safija smatraju da je ispiranje usta i nosa i kod abdesta 
kod gusula sunnet. Po njima ne mora obnavljati ni abdest, a ni gusul onaj 
ko bi ih propustio isprati. 



113 



Vjerovjesnikov sunnet i kod abdesta i kod gusula, te zbog 
toga ih ne mora obnavljati. 

^ ' <, » ° 

j_jJI oljIj : JLs Jujj (j_; 4_!JI joP (>c 4jjI (>e j_5J->^ 6^ ^j^ 6* ^jJ' ^^ 

. U^ silJ J (Jj^i t Jl^- la c-ij tl^? (3-*ijuL*i la ^jhji^AH a-L** a 4jie 4JJ I -L^ 
.(_^L1c (2>J 4JJI JjlC (ji v'4" (C?J • (f-^ ^' J^ 

^_>.>o (j_j JjaC (j* L±jjJ^I IJA J^lj jJ^J 4-uj^ (jjlj dJJU {^Jj JtSj 



.i±jjJl>JI 



J_al jJlc ios\-»- 4_2j 4JJI j_|lc (j_j jJLJ»-j fdJl Jj^ (jj jjy». Ojfj UJj^j c jj>. 



22. Ispiranje usta i nosa iz jedne sake (napunjene 

vodom) 

28. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nama je 
ispricao Ibrahim b. Musa er-Razi; kaze: Nama je ispricao Halid 

114 



b. Abdullah, on je prenio od Amra b. Jahje, on od svoga oca, 
a on od AbduUaha b. Zejda, koji je kazao: Vidio sam 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je ispirao 
usta i nos jednom sakom (napunjenom vodom). Ucinio je 
to tri puta. 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
Ibn Abbasa. 

Ebu Isa je kazao: Hadis Abdullaha b. Zejda je hasenun- 
garibun. 

Ovaj hadis su od Amra b. Jahje prenijeli Malik, Ibn 
Ujejne i drugi, ali nisu spomenuli rijeci: Da je Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, ispirao usta i nos jednom sakom 
(napunjenom vodom). 

To je spomenuo Halid b. Abdullah, a HaUd b. Abdullah 
je pouzdan ravija koji slovi kao hafiz hadisa kod hadiskih 
ucenjaka. 

Neki ucenjaci kazu: Ispiranje usta i nosa jednom sakom 
(napunjenom vodom) moze, aU je, vele neki, bolje njihovo 
razdvajanje. Safija kaze: Ako se isperu jednom sakom 
(napunjenom vodom), to je dozvoljeno, medutim, mi bi smo 
vise voljeli da se prilikom (uzimanja abdesta ili kod kupanja), 
razdvoji ispiranje usta od ispiranja nosa. 



L 4_Ix>J J_L>^ L-i)aj j-^Lj (j_j jl iP '■^.'j : <-)« J^ (jJ (jUiO t>C 4a^l _j| 



115 



$. Ofi.^ o 



.4il>J JJioj jJ-*ij 4lLc 4JJI J-liJ 4JJI J_j-*/j 

9- 

.JjiioJI i±uj.> J!>Ij (jj (jLtc> (2>* 1*^)^' -^^ j>.a,..>L; »J : 4- Lu . g (jjl J Li 

I ' -". ' I '°ti {^' * ° -. ^ ' f 'i -» I J" ° ^ »' ^ '.,:. 
.jlil IjuiLi <5jj (j[j t olj^l jjLlo jl L^LJ 4^jj (j[ : jj>v^[ JU a 

^>^ ^--v- ^^^ -^PSSfr^^ 0^^ o fl o ^ ^ to 

JJJkj (^LS" jJ_^j 4_>ltf 4JJI (j-I-^ ,_^l (jl iu^^ Lv^ ol^a^ J4'j ^} 6* 



116 



23. O provlacenju (prstiju) kroz bradu (kod 
uzimanja abdesta) 

29. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je 
ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Abdul-Kerima b. 
Ebu Muharika Ebu Umejje, a on od Hasana b. Bilala, koji je 
kazao: Vidio sam Arnmara b. Jasira koji je uzimajuci 
abdest, prosao prstima kroz bradu. Neko mu je rekao (ili 
je kazao) pa sam mu ja rekao: Prolazis prstima kroz svoju 
bradu?, a sta me to sprecava? odgovorio je: Vidio sam 
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, gdje 
prstima prolazi kroz svoju bradu. ^ 

30. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je 
ispricao Ibn Ujejne, prenijevsi od Seida b. Ebu Arube, on od 



^ Iz j hadisa se da zakljuciti da je propisano provlacenje prstiju kroz bradu 

prilikom uzimanja abdesta, ukoliko voda prilikom pranja lica ne dolazi do 
korijena brade. 

Itre, Hasan b. Salih, Ebu Sevr i Zahirije smatraju da je provlacenje 
prstiju kroz bradu prilikom uzimanja abdesta ili gusula obavezno (vadzib). 

Ovakav stav oni temelje na nekim hadisima na ovu temu, u kojima 
stoji da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nakon sto je 
prosao prstima kroz svoju bradu rekao: "Ovako mi je naredio moj 
Gospodar. 

Malik, Safija, es-Sevri i Evzaija smatraju da provlacenje prstiju kroz 
bradu nije obavezno ni kod abdesta, a ni kod gusula. 

Vecina ucenjaka medu kojima su i Ebu Hanife, Lejs i Ahmed b. 
Hanbel smatraju da je provlacenje prstiju kroz bradu, kod kupanja 
obavezno (vadzib), docim, kod abdesta nije. 

Svakako da je ovo posljednje misljenje, koje zastupa vecina 
ucenjaka, najmeritornije i najispravnije, jer je utemeljeno na brojnim 
hadisima od kojih je vecina pouzdana (sahihun). 

117 



Katade, on od Hasana b. Bilala, on od Ammara, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, slicno (prethodnom 
hadisu). 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Osmana, Aise, Ummu Seleme, Enesa, Ibn Ebu Evfa a i Ebu 
Ejuba. 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Ishaka b. Mensura kada veil da 
je Ahmed b. Hanbel kazao da je rekao Ibn Ujejne: 
AbduUcerim, od Hasana b. Bilala nije cuo hadis o potiranju 
prstima kroz bradu. 

Muhammed b. Ismail je kazao: Nesto najpouzdanije na 
ovu temu je hadis Amira b. Sekika od Ebu Vaila on od 
Osmana. 

Ebu Isa kaze: Vecina ucenjaka iz generacije ashaba 
Vjerovjesnikovih, AUah ga blagoslovio i spasio - savremenika i 
kasnije, smatraju da prstima treba prod kroz bradu. Tako misli 
i Safija. ^ 

Ahmed smatra da (abdestu) ne bi smetalo ukoliko bi 
neko iz zaborava propustio prod prstima kroz bradu. 

Ishak veli: Ako bi to propustio iz zaborava ili previdom, 
ne bi smetalo, medutim, ukoliko bi to uradio namjerno, morao 
bi (abdest) ponoviti. 

31. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nama je 

ispricao Abdur-Rezzak, on je prenio od Israila, on od Amira b. 

Sekika, on od Ebu Vaila, a on od. Osmana b. Afana da je 

Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, prolazio prstima 

kroz svoju bradu. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



118 



L_JL>J.> tjlj-fiJI ^-...i.;,e (j_j (j— «J I jdJ-*- ;(^jUtfuUl ie^y» CM (J-*^^! '->-'-^->- 1 T 

4-JLII Ja_wj (jl : Jjj (>J 4JJI Jji* (>C 4-ul (j^ ^ .•> J (JJ Jj-«* (1>* (J**J' (JJ ^\a 
j»_j t4_^lj j»jioj IJl^ "j^J'j I-*^ J^'^ ' f^"^ 4->*«lj -r-.»uo aX-ij fUic 4jJI ,J-^ 
J_IaP j»_j c4 JL9 Ijj (JJJl (jLSjJI ^[ >u>-j jJL> LaJj j»jt olia j^[ U^ i-_iaj 






.fUlkj 



. 4.^Lcj 






24. O meshu po glavi, pocevsi od prednjeg 
prema zadnjem dijelu glave 

32. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: 
Nama je ispricao Ma'n b. Isa el-Kazaz; kaze: Nama je ispricao 
Malik b. Enes, on je prenio od Amra b. Jahje, on od svoga 
oca, a on od Abdullaha b. Zejda da je Allahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, objema rukama cinio mesh po 
glavi, i sprijeda i straga. Pocinjao bi od prednjeg dijela i 



119 



isao rukama prema potiljku, a onda bi ih opet povratio 
prema mjestu odakle je poceo. Zatim bi noge oprao. ^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Muavije, Mikdama b. Madi Keriba i Aise. 

Ebu Isa veli: Hadis AbduUaha b. Zejda je nesto 
najpouzdanije i najbolje sto je doslo na ovu temu. Tako misle 
i Safija, Ahmed i Ishak. 






^ ^ s- 



;i a a ^ 

. Lo^. j aLuj LoJ&ja-^ l,o,g-oJ5 4^jUj 4-ojioj aj ^^Ij vi-J-OJ IJj : ^jrU j-o ^'jJ 

- . Jl o 



^ U istom hadisu koji prenosi Ibn et-Tiba stoji: da je Allahov Poslanik, 

Allah ga blagoslovio i spasio, potirao cijelu glavu. 

Potiranje (mesh) glave je naredeno Kur'anom: "O vjernici kada 
hocete da klanjate operite lica svoja i ruke svoje do laktova, ucinite mesh 
po glavama vasim i operite noge vase do clanaka." (el-Maide, 6. ajet) 

U ovom je hadisu Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, 
prakticno pokazao na koji nacin treba potirati glavu. 

Na temelju ovog hadisa zakljucujemo da je sunnet mokrim rukama 
potrati cijelu glavu, da je sunnet ciniti mesh objema rukama, te da je 
sunnet poceti mesh sprijeda, dakle, od cela prema zatioku, a potom ruke 
ponovo povratiti do mjesta odakle smo poceK. 



120 



25. O potiranju glave pocevsi odzada 
(pri uzimanju abdesta) 

33. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid; kaze: Nama je 
ispricao Bisr b. Mufeddal, prenijevsi od AbduUaha b. 
Muhammeda b. Akila, a on od Rubej e kcerke Muavizza b. 
Afra a: Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
potirao glavu dva puta. Poceo bi od zada a zavrsio 
naprijed, a zatim potrao usi sa vana i iznutra. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun. Hadis AbduUaha 
b. Zejda je pouzdaniji od ovog, a i sened mu je pouzdaniji. 

Neki ucenjaci iz Kufe postupali su po ovom hadisu, 
medu njima je i Veki b. el-Dzerrah. 



^ Ovaj hadis je, na prvi pogled, kontradiktoran hadisu iz prethodnog 

poglavlja, sto ga je prenio Abdullah b. Zejd, u kome stoji: da je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, zapocinjao mesh glave 
sprijeda. 

Ibnul-Arebi smatra da je neki od ravija (ovog hadisa) pogresno 
razumio rijeci: fe akbele bihima ve edbere . On je razun^io iz ovih rijeci 
da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, pocinjao mesh odzada, pa 
je, posto je ovaj hadis prenio po znacenju, a ne doslovno kao sto tvrdi Ibn 
Sejjidinnas, izrazio svojim rijecima to sto je razumio. 

Osim toga hadis AbduUaha b. Zejda je na najvisem stupnju 
vjerodostojnosti, zabiljezili su ga, osim Tirmizije, i Buharija i Muslim u 
Sahihima, dok je hadis Rubej'e kcerke Muavviza na stupnju hasen hadisa. 

Ibn Sejjidinnas, pokusavajuci da nade kompromis izmedu ova dva 
proturijecna hadisa kaze: Postoji mogucnost da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, katkada pocinjao mesh odzada da bi time pokazao da 
je i to dozvoljeno. Medutim, efdalnije je mesh ciniti sprijeda prema 
zadnjem dijelu glave, sto je bUa Poslanikova redovna praksa. 



121 



(2h-j jLft.'>-o (>j 4JJI jj^ (>£ 6^^^^^ 6^1 c>* j-^ L>^ j^ LjuJ->- i *u^ Ujjjv Ti 

^SS^ 00 ^Jlo 

^ill* 4_Ul ^ ^1 ^UvLsl ^ |JjJl Jif j5^l jif lli ^ J^ij 

l'l"*°ll'*°l'^ °5tl''l'°''' »->J'»Ji'^»- t"' ' »^-»-°-'-t-- 

.oj^lj Sjrf (_>*'ljJI ^•***w Ijlj : j3^'"-^1j jlo-^Ij -jisLiJlj 

26. O potiranju glave jedanput 
(u toku uzimanja abdesta) 

34. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Bekr b. Mudar, on je prenio od Ibn Adzlana, on od 
AbduUaha b. Muhammeda b. Akila, a on od Rubej e kcerke 
Muawiza b. Afra a: da je vidjela Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, gdje uzima abdest, ona veli: Ucinio je 

122 



mesh po glavi tako sto je potrao glavu sprijeda i odzada, 
a potom je potrao solufe i usi, jedanput. ^ 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Alije i djeda Talhe b. Musarrifa b. Amra. 

Preneseno je u vise predaja od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, da je mesh po glavi cinio jedanput. 

Ovako je postupala vecina ashaba Vjerovjesnikovih, Allah 
ga blagoslovio i spasio - savremehika i ucenjaka poslije njih. 
Dzafer b. Muhammed, Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, 
Ahmed i Ishak smatraju da mesh po glavi treba ciniti samo 
jedanput. 

Ispricao nam je Muhammed b. Mensur el-Mekki; kaze: 
Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne koji kaze: Upitao sam 



1 Iz ovog hadisa se jasno vidi da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 

spasio, mesh po glavi cinio samo jedanput. Poceo bi rukama sprijeda od 
cela prema zatioku i opet ih nazad vratio prema celu. Ovo neke ravije 
tretiraju jedanput, a neke isti ovaj postupak tretiraju kao dva puta. Otuda 
u nekim hadisima stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
mesh po glavi cinio jedanput, a u nekima da ga je cinio dvaput. 

Iz hadisa se zakljucuje da je sunnet potrati solufe i usi i to 
jedanput. 

Na temelju ovih i drugih pouzdanih hadisa vecina islamskih 
ucenjaka smatra da je sunnet mesh po glavi ciniti samo jedanput. 

Safija u ovom pogledu ima dva stava: prvi koji je identican stavu 
vecine i drugi, gdje smatra da je sunnet mesh po glavi ciniti tri puta kao 
sto tri puta peremo ostale dijelove tijela. Ovaj svoj stav on je utemeljio na 
nekim hadisima od kojih kako, kaze Sevkanija, nijedan nije imun od 
slabosti, tako da ne mogu biti valjan argumenat, pogotovu nasuprot 
vjerodostojr\im hadisima koje imamo na ovu temu. 

U hadisu koji biljezi Ibn Huzejme i kaze da je po stepenu sahihun, 
stoji: Ko vise od jedanput potare glavu, lose je postupio. 



123 



Dzafera b. Muhammeda o meshu po glavi, je li ga dovoljno 
uciniti jedanput? Pa je rekao: "Jeste, tako mi Allaha". 



i t * * i . * I 



♦* -- • -- -- ^ ^ •* ♦ ♦ ♦ 

o a 

jj—wo 4-_>i* OJI ^ La (ffjJJI lSIj 'tJl : Jjj 6^ ^' ;^^ L>* f^H' 6* ^h '^ OW-*" 

.> 'UJj ,J.«a5 jjii !-Laj 4^*4(1) ^««*t« 4Jlq c Li>aj 

Jjj (jj 4JJ I Jj ^ (j^ fUj I (j^ ***! Ij (>J (j i-Ju>- (^j^ i±jy J.>J I I JJb 4.«J^ tJJ I cSjjJ 
iL_j|fljj . >0-ij J-.A3 jJ-C ^Loj 4-wulj ^wxo Olj c LittJ a-L*ia f^J-^ ^' c^-^ <^' u' • 

<JLII jj^ (j^ iijuj->JI Ijjb ^j j-lc (j-o (^jij Ji 4JU c /rw^l oW-^ o^ cijjL>JI ^^ jj-a£ 
Ij a ^Ic JjjJlj. Ijj-L>- tU ^1^, J->l i»L*ij 4jift 4JLII ^L^ (c^jJI u' '■ ?jT^^j ^j L>f 

27. O uzimanju nove vode za mesh po glavi 

35. ISPRICAO NAM JE AUja b. Hasrem; kaze: Nas je 
obavijestio Abdullah b. Vehb; kaze: Nama je ispricao Amr b. 
Haris, on je prenio od Habbana b. Vasi a, on od svoga oca, a 
on od AbduUaha b. Zejda: Da je vidio Vjerovjesnika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, kada je, uzimajuci abdest, mesh po 



124 



glavi ucinio (novom) vodom, a ne onom sto mu je na 
rukama preostala. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ibn Lehi a je ovaj hadis prenio od Habbana b. Vasi a, 
on od svoga oca, a on od AbduUaha b. Zejda: Da je vidio 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je, 
uzimajuci abdest mesh po glavi ucinio (novom) vodom, a 
ne onom sto mu je na rukama preostala. 

Predaja Amra b. Harisa od Habbana je pouzdanija jer je 
ovaj hadis na vise nacina prenesen od AbduUaha b. Zejda i 
drugih: "Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, za 
mesh glave uzimao novu vodu." 

Prema ovakvom misljenju postupa vedna ucenjaka. Oni 
smatraju da za potiranje glave treba uzeti novu vodu. 



^ Spomenuti hadis ukazuje na to da je sunnet, kada hocemo da ucinimo 

mesh po glavi, pokvasiti ruku novom vodom. Tako smatra vecina islamskih 
ucenjaka. Medutim, to ne znaci da mesh nije dozvoljeno uciniti vodom koja 
je na sakama preostala nakon pranja ruku do laktova. 

Ebu Davud je u Sunenu zabiljezio od Rubej e kcerke Muavviza: Da 
je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, mesh po glavi cinio 
vodom koja bi mu preostala u rukama. Abdur-Rahman el-Mubarekfori 
veli da u senedu ovog hadisa ima ravija koji su kritikovani, osim toga u 
senedu ovog hadisa postoji poremecaj {ittirab). 

Pod pretpostavkom da je ovaj hadis i pouzdan, on ne bi bio u 
oprecnosti sa ostalim hadisima na ovu temu. To bi bio samo dokaz da je 
mesh po glavi dozvoljeno uzeti i preostalom vodom, mada ga je bolje uzeti 
novom vodom, jer je to bila cesca praksa Allahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio. 

Sujutija tvrdi da neki ucenjaci ovaj hadis uzimaju kao dokaz da je 
voda uptrijebljena pri uzimanju abdesta cista. 

125 






s ^ s s 

^ , ^ . , .«_ - s- ;■_ - - - ^f 'ir 

« ,« ^O 00 O ,^0 

. Lo^ aJajj L&A) i^Jj> : (jjj J U I jr^».jj (j 9h! p^ ' i_P* ' J^' "^^ ''^ lS"^ (_U^ ' J 



28. O potiranju usiju sa vanjske i 
unutarnje strane 

36. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Abdullah b. Idris, prenijevsi od Muhammeda b. Adzlana, on 
od Zejda b. Eslema, on od Ata a b. Jesara, a on od Ibn 
Abbasa: Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
ucinio mesh po glavi i potrao usi spolja i iznutra. ^ 



^ Pod pojmom potiranja usiju spolja podrazumijeva se potiranje iza usiju, 

dok pod pojmom potiranja usiju iznutra podrazumijeva se njihovo potiranje 
od strane lica. 

U hadisu koji je zabiljezio Ibn Hibban u Sahihu stoji: Da je 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest 
potrao glavu, a potom i usi tako sto bi palcima potirao iza usiju, a 
kaziprstima dijelove usiju do lica. 

U hadisu koji bUjezi Ibn Madze u Sunenu stoji: Allahov Poslanik, 
AUah ga blagoslovio i spasio, potirao je usi tako sto bi kaziprste 
stavio unutar u usi, a palceve iza usiju. 

126 



Ebu Isa kaze: Na ovu temu je hadis prenesen i od Rubej'e. 

Ebu Isa veil: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema ovakvom misljenju postupa vecina ucenjaka. Oni 
smatraju da usi treba potrati i spolja i iznutra. 

(j_C 1 _ u.ti »■> ijj y,^^ qS' 'Owjj (jj (jUw (_)£■ Jjj (JJ jLo.^ ujJ.>' (. 4-1. ; - " .') LuJj> TV 

LJ1>15 -ljJjj 1. LSMj 4 fji-j J— »As |»i-;j 4_jic <JJl ^J-^ ^-jjjl Li>y : Jli Xj>U\ S\ 

4_UI j-La ^-jJl Jy (> liftt (jjjl "i: jL^ Jli Oj^ Jli ij^^ 

.(_^l j>c ^Ul^j: Jli 
|j_a ^Is- J^lj (vSLSJI dlljj 9jU-)I (j^ c (>-c>- i^Jt> lla : ^*»u^_^l Jli 

. jjj^ s-Ljj l.a. g - ->- ... j .»j U^L.>. Jp <j^ LoA : ^diLiJl Jli j 

Vecina ucenjaka smatra da je sunnet potrati usi i to spolja i iznutra. 
Svoje misljenje oni temelje na spomenutim hadisima. 

Rubej a kci Muavviza je poznata sahabijka koja je dala prisegu 
Allahovu Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio, pod drvetom na Hudejbiji. 

127 



29. O tome da su usi sastavni dio glave 
(kod uzimanja abdesta) 

37. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Hammad b. Zejd, on je prenio od Sufjana b. Rebie, on od 
Sehra b. Havseba, a on od Ebu Umame koji je kazao: 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzeo je abdest, 
pa je umio lice tri puta, oprao ruke (do laktova) tri puta i 
potrao glavu, a potom rekao: "Usi su dio glave. ^ 

Ebu Isa kaze: Kutejbe je kazao da je Hammad rekao: 
"Nije mi poznato jesu li ovo rijeci Vjerovjesnikove, Allah ga 
blagoslovio i spasio, ili su pak rijeci Ebu Umame? 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Enesa. 

Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun, no njegov sened 
nije dovoljno stabilan i cvrst. 

U skladu s tim postupala je vecina ashaba, 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio - savremenika, i 
ucenjaka poslije njih. Oni smatraju da su usi sastavni dio 



^ U osam hadisa je naglaseno da se usi tretiraju kao satavrd dio glave kod 

uzimanja abdesta. Medutim, svi oni imaju po neku manjkavost tako da 
spadaju u kategoriju slabih hadisa. 

Sto se pak tice tematskog hadisa, Tirmizija ga ocjenjuje dobrim, ali 
sam konstatuje da mu je sened nestabilan. 

Prema misljenju Ibn DeMka Ida, nestabiLan je zato sto se u njemu nalazi 
ravija po tmenu Setir b. Havseb kome puno zamjeraju sto je mnoge hadise 
prenio izravno od Poslanika, a u njihovim senedima nije spomenuo iine ashaba 
od kojih je doticne hadise cuo, a on je tabi'in, pa prema tome i nije te hadise 
izravno mogao cuti od Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. 



128 



glave. Tako tvrde i Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, 
Ahmed i Ishak. ^ 

Neki ucenjaci kazu: Prednji dio usiju prema lieu je 
sastavni dio lica, a zadnji sastavni dio glave. 

Ishak veli: Po meni, ispravno je da se prednji dio usiju 
potare skupa sa licem, a zadnji dio sa glavom. 

Safija veU: U oba slucaja je sunnet potrati i prednji i 
zadnji dio usiju novom vodom. 

ia-JiJ ^ ^^ 6* |»^L» ici^ O^ d^-^^ 6* (*^J LljJ.i>- '^li JUAj ilui IJijJja. VA 

. xjlLaUl Jl><i cuLjiy lj[ : fliwj fuic 4JJI ^Juo ^^jjjl Jli : Jli ^1 (>c5jj_^ ^jj 

g a O O O ^ ^ 

. (JjLaJUl 



^ Ucenajci raspravljaju o tome jesu li usi sastavni dio lica ili glave. To 

ih zanima prvenstveno zbog toga da se zna hoce li se one prati sa licem 
ili ce se potirati nakon mesha po glavi. 

Vecina ashaba i ucenjaka poslije njih smatraju da su usi sastavni dio 
glave i da ih treba potirati nakon mesha po glavi. Svoj stav oni temelje na 
tematskom i drugim hadisima. 

Neki vele: Dio usiju prema lieu spada u lice i treba taj dio oprati 
skupa sa licem, dok zadnji dio spada u glavu i treba ga potrati poslije 
mesha po glavi. 

Osim navedenog, oni se razilaze jos i u tome da li usi treba potrati 
skupa sa glavom ne uzimajuci drugu vodu, ili ih treba potrati posebno, 
nakon sto se ponovo skvasi ruka? 
Prvo misljenje zastupaju Ebu Hanife i es-Sevri, a drugo Malik, Safija i Ahmed. 

129 



^ jja 00 ^^& ^-flJl iS fr Ot-^0 ^ ^ ^ ^ ^ 

4_jj . ij_-ijJl ^ f^y^J /*-i^' JJ^ '*-^' : (»^' J-*' -^ IJ^ (c^ J-«J<J'j 

a s! o ^ a 

dLjJj *jLwtf I (j-JJ JJ.>^3 CjLtf>aj IJ[ : JlS all/J 4Jic 4JJI (J-=> 4JJI Jj^j (jl (_kL1c 



■■^U^JJ 



^ - - id 



-oS o^ to^ 0^ o^ 



dJJj LmSjj lj[ jxL*ij 4jic 4111 ^Xus (-JJJI i-^Jj : JLS (Jj-ffiJI Jlj-i tl>J Jj^^i-j-oJ I (jS. 



30. Trljanje izmedu prstiju 

38. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Hennad; kazu: Nama 

je ispricao Veki , on je prenio od Sufjana, on od Ebu Hasima, 

on od Asima b. Lekita b. Sabirea, a on od svoga oca, koji je 

kazao: da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 

Kada abdestis, istrljaj izmedu prstiju. ^ 



^ Spomenuti hadis, kao i oni koji slijede iza njega, jasan su dokaz da je 
sunnet prilikom uzimanja abdesta istrljati izmedu prsta ruku i nogu. Ovo je 

130 



Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ibn Abbasa, Mustevrida (on je sin Sedada el-Fihrija) i Ebu 
Ejuba el-Ensarija. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Prema ovakvom misljenju postupaju ucenjaci i kazu da 
kod abdesta treba istrljati izmedu noznih prstiju. Tako misle 
Ahmed i Ishak, s tim sto Ishak kaze da treba kod abdesta 
istrljati izmedu prstiju i nogu i ruku. 

Ebu Hasimu je ime Ismail b. Kesir el-Mekki. 

39. ISPRICAO NAM JE Ibrahim b. Seid, on je Dzevheri; 
kaze: Nama je ispricao Sa'd b. Abdul-Hamid b. Dzafer; kaze: 
Nama je ispricao Abdur-Rahman b. Ebu Zinad^^ on je prenio 
od Musa a b. Ukbea, on od SaUha, sticenika Tevmeta^, a on 



sunnet pod uslovom da voda prilikom pranja ruku i nogu dopire medu 
prste. Medutim, ukoliko voda ne dopire medu prste onda je pranje izmedu 
prsta fard, jer je i samo pranje nogu fard, a on ne bi bio ispunjen ukoliko 
bi medu prstima ostalo suho, samim tim abdest ne bi bio valjan. 

Neki ucenjaci kao sto je Sevkanija i drugi tvrde da je trljanje 
izmedu prsta nogu i ruku vadzib, cak i kada smo sigurni da je voda 
doprla izmedu njih. Oni takav zakljucak izvode na temelju istih t\adisa. Oni 
kazu: U navedenim hadisima je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
imperativno naredio da se istrlja izmedu prsta, a naredba podrazumijeva 
nesto sto je obavezno (vadzib). 

^ Abdur-Rahman b. Ebu Zinad el-Mekki je veoma iskren ravija i fakih. 

Pripadao je sedmoj generaciji. Nakon sto je iz Medine otisao u Irak znatno 
mu je oslabila memorija. Ibn Mein veli: Hadisi koji su od njega preuzeti 
dok je bio u Medini su pouzdani, dok su oni koji su od njega preuzeti u 
Iraku muttarib. 

^ Sevkanija za Saliha, sticenika Tevemeta, kaze da je slab ravija. Medutim, 
Buharija ga smatra dobrim. Istina pred kraj zivota je dozivio umni 

131 



od Ibn Abbasa: da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, rekao: Kada abdestis istrljaj izmedu prstiju svojih 
ruku i nogu. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun. 

40. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze; Nama je ispricao 
Lehi'a, on je prenio od Jezida b. Amra, on od Ebu Abdur- 
Rahmana el-Hubelija, on od Mustevrida b. Sedada el-Fihrija, 
koji je kazao: "Vidio sam Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio 
i spasio, kada bi abdestio, malim prstom bi trljao izmedu 
noznih prstiju." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun, i nije nam 
poznat osim preko Ibn Lehi'e. 






^ > t 



(j_j| 4_JJI j_j.e (3_j jjL-jj-j 4^Uij jjj^ (jj dJi jjuft ^.tf '-r''^^' («^J • ^^ 



poremecaj. Ibn Adijj kaze da nisu losi hadisi koji su od njega preuzeti prije 
nastupanja tog poremecaja. 



132 



aljiUl (j_^J t-jlicUJ Jjj ; J15 -ol jxLij 4jic 4JJI j_^ ^_^l (>e tijj Jij 

.jUJi ^JJi 

31. Neka se pripaze od vatre oni koji 
ne peru pete 

41. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Abdul-Aziz b. Muhammed, prenijevsi od Sehla b. Ebu Saliha, 
on od svoga oca, a on od Ebu Hurejre, da je Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Neka se pripaze od 
vatre oni koji ne peru pete. ^ 



1 Pranje nogu prilikom uzimanja abdesta je fard. Nije dozvoljeno umjesto 

pranja nogu ciniti mesh po njima kao sto to praktikuju neke Siije. 

Buharija i Muslim u Sahihima biljeze sa senedom od Ibn Abbasa 
koji je kazao: Tokom jednog putovanja Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, nesto je izostao iza nas. Zatekao nas je ikindijski 
namaz i mi smo poceli uzimati abdest. Umjesto da peremo noge mi smo 
po nogama mokrom rukom mesh cimli. Vidjevsi to Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, povika iz sveg glasa i to dva do tri puta: Neka se 
pripaze vatre oni sto ne peru pete (noge). 

Abdur-Rahman b. Ebu Lejla veli: Ashabi su jednoglasni u stavu da 
se noge moraju prati. 

Tahavija i Ibn Hazm smaraju da je u pocetku umjesto pranja bio 
dozvoljen mesh po nogama, pa je ta odredba dokinuta, ovim i brojnim 
drugim hadisima koji dostizu stepen mutevatira. 

Mesh po nogama o kome je ovdje rijec, a koji nije dopusten, 
odnosi se na mesh po golim nogama. Time se ne iskljucuje mesh po 
mestvama, koji je je dozvoljen i utemeljen na praksi Allahova Poslanika,. 
Allah ga blagoslovio i spasio. 

133 



Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
AbduUaha b. Amra, Aise, Dzabira, AbduUaha b. Harisa (on je 
sin Dzez'a ez-Zubejdija), Muajkiba, Halida b. Velida, Surahbila 
b. Hasene, Amra b. Asa i Jezida b. Ebu Sufjana. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

Od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, se 
prenosi da je rekao: Neka se pripaze od vatre (oni sto ne 
peru) pete i tabane (svojih nogu). 

Tirmizija veli: Iz ovog hadisa se da razumjeti da nije 
dozvoljeno ciniti mesh po nogama ako na nogama nema 
mestvi ili carapa. 



;*,**, f_f 



L1jJ.>. 5 JLS ^ (jUfl— < ^ ^^3 UuJj> laJLS <JJj5j jUaj t_uj5 ojI ujJ.». i Y 

s: ^ Si £ 



134 



32. Pranje kod abdesta (odredenih 
dijelova tijela) jedanput 

42. ISPRICALI SU NAM Ebu Kurejb, Hennad i Kutejbe; 
kazu: Nama je ispricao Veki , prenijevsi od Sufjana (h) 
ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nama je 
ispricao Jahja b. Seid; kaze: Nama je ispricao Sufjan, on je 
prenio od Zejda b. Eslema, on od Ata'a b. Jesara, a on od 
Ibn Abbasa: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, je 
uzeo abdest (peruci odredene dijelove tijela) jedanput. ^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Omera, Dzabira, Burejde, Ebu Rafi'a i Ibn Fakiha. 

Ebu Isa veU: Ibn Abbasov hadis je nesto najpouzdanije i 
najbolje na ovu temu. 

Risdin b. Sa d^ i drugi su ovaj hadis prenijeU od 
Dahhaka b. Surahbila, on od Zejda b. Eslema, on od svoga 
oca, a on od Omera b. Hattaba: Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, uzeo je abdest (peruci odredene dijelove 
tijela) jedanput. 



^ Bedrudin el-Ajni kaze: Spomenuti hadis je dokaz da je kod abdesta fard 

oprati odredene dijelove najmanje jedanput. To je niinimum koji je uvjet za 
valjanost abdesta. Ovim hadisom je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, taj mininnum decidno odredio. 

Pranje odredenih dijelova tijela pri uzimanju abdesta triput je 
sunnet, to je daleko bolje i efdalnije. Dokaz za to je cinjenica da je to bila 
gotovo stalna Poslanikova, Allah ga blagoslovio i spasio, praksa. 

^ Risdin b. Sa'd el-Mihri Ebu Hadzad el-Misri je slab ravija, pripada sedmoj 

generaciji. Ibn Junus veli; da je bio jako dobar i pobozan covjek. Kasnije je 
zapao u gaflet, i poceo je da prica kojesta sto ne spada u hadise. 



135 



Tirmizija veli: "Ovo i nije nista pouzdano. Vjerodostojno 
je samo ono sto prenose Ibn Adzlan, Hisam b. Sa'd, Sufjan es- 
Sevri i Abdul-Aziz b. Muhammed od Zejda b. Eslema, on od 
Ata'a b. Jesara, on od Ibn Abbasa, a on od Vjerovjesnika, 
Allah ga blagoslovio i spasio." 

o 
o ^^ ^ 0^51^ -^■^'♦i *^(^ l** 1'' 

o-^yi d^j-o frj-p^yi ijS 5.L> U ob ft* 

,0^jA o^jA \Jiy J-jj 4_jIp 4JJI ^^^^LiJ (^^JjJI o' • '^Ji.j^ (^' L>^ TTJ^'^' 

,0 ' . J' . " ; 1 1 >* ',■»,-,« , , , - f!- ' ,,t, 

(j_j| LijyJ.> (j^ j[ 4ilj*j ^c vyj* (j-*"-*" '^.;^-*' '•"* • (j-*^ 3^' ^'^ 

.jru^wa (j— JL>- JUu4i[ 4Jbj . J-AfiJI (j^ f*-*^' -H^ (1>* U^^-* 

^_j| (j_c 5-Lkc (j_c Jj.>UI j^Lc (j_c aLaJb j5jj j5j : ^-.Mjut ^\ Jli 

Lj^ u1>Ij LiiaJ alwj 4jiff P-^l (C^ L?^' ij' °J^_y* 

33. Pranje kod abdesta (odredenih 
dijelova tijela) dva puta 

43. ISPRICALI SU NAM Ebu Kurejb i Muhammed b. 
Rafi ; kazu: Nama je ispricao Zejd b. Hubab^, on je prenio od 



^ Zejd b. Hubab Ebu Hasan el-Ukli porijeklom je iz Horasana, a zivio je u 

Kufi. Puno je putovao u traganju za hadisom i dosta naucio. Bio je dosta 
iskren s tim sto je grijesio kod prenosenja hadisa, narocito od es-Sevrija. 
Pripada devetoj generaciji ravija. 

136 



Abdur-Rahmana b. Sabita b. Sevbana^, koji je kazao, ispricao 
mi je Abdullah b. FadP' prenijevsi od Abdur-Rahmana b. 
Hurmuza^ - on je A redz, a on od Ebu Hurejre: Da je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest 
prao (odredene dijelove tijela) dva puta. * 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
Dzabira. 

Ebu Isa veH: Ovaj hadis je hasenun-garibun, nije nam 
poznat osim preko Ibn Sevbana od AbduUaha b. Fadla. Njegov 
sened je hasenun-sahihun. 

Ebu Isa kaze: Prenio je Hemmam od Amira el-Ahvela, 
on od Ata a, a on od Ebu Hurejre: Da je Vjerovjesnik, 



1 Abdur-Rahman b. Sabit b. Sevban el-Anesi ed-Dimaski, kao covjek bio je 

veoma pobozan, a kao ravija veoma iskren. Cinio je pogreske kod 
prenosenja hadisa. Postoji sumnja da je pripadao kaderijama. Pred kraj 
zivota mu se pamcenje poremetilo. Pripada sedmoj generaciji ravija. 

^ Abdullah b. Fadl el-Hasimi el-Medeni je veoma pouzdan ravija. Pripada 
cetvrtoj generaciji 

^ Abdur-Rahman b. Hurmuz A redz el-Medeni slovi kao ucenjak i veoma 
pouzdan ravija. Pripada trecoj generaciji. 

"* Ovaj hadis je dokaz da se priUkom uzimanja abdesta odredeni dijelovi 

tijela mogu prati same dva puta. Time se ne bi odstupilo od sunneta jer je 
Allahov Poslanik i to ponekad praktikovao. Medutim, ukoliko neko zeli 
slijediti stalni pritvrdeni sunnet u ovoj oblasti, neka onda prilikom uzimanja 
abdesta dijelove tijela pere tri puta. Tako je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, najcesce cinio. 

Tematski hadis je osim Tirmizije zabiljezio i Ebu Davud u Sunenu. 



137 



Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest (odredene 
dijelove tijela) prao tri puta. 



. Lj^Aj IJMj Lay; j>iwj ilLft 4JJI jXa i^jjJI (jl : Ji (j^ Li*. _j| (j^ 

, » ^ , , 

. 4-jic 4jJ I tjlj^j j^J^ t>C ^J j^ ij^ 

^ S 

Ij^jad c j_o Oj e5j->^ «-j-»^aJI ^jl '. A?J' J-^' ^-oLc JjlP IjJ& ^i^ J-a^Ij 

^ ^ ^ o ^ o 

. '■(C-i OJL*j (J-uJj Cj1>U <LA3| J . J-i>il 

^ _, ^ ^ o^^ 



138 



34. Pranje kod abdesta (odredenih 
dijelova tijela) tri puta 

44. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: 

Nama je ispricao Abdur-Rahman b. Mehdi^, prenijevsi od 

Sufjana, on od Ebu Ishaka, on od Ebu Hajjea^, a on od Alije: 

Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci 

abdest (prao odredene dijelove tijela) tri puta. 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od: Osmana, Aise, Rubej'e, Ibn Omera, Ebu Umame Ebu 
Rafi'a, Abdullaha b. Amra, Muavije, Ebu Hurejre, Dzabira, 
Abdullaha b. Zejda i Ubeja b. Ka'ba. 

Ebu Isa kaze: AUjin hadis je nesto najbolje i 
najpouzdanije na ovu temu, jer je na vise nacina prenesen od 
Alije (r.a.). 

Prema ovome postupa ogromna vecina ucenjaka: Oni 
smatraju da je pranje (odredenih dijelova tijela kod abdesta) 
jedanput, dovoljan mimmum(za ispravnost abdesta), dva puta 
je bolje, a najbolje je oprati ih tri puta. Vise od toga nije 
dopusteno. 



^ Abdur-Rahman b. Mehdi b. Hasan el-Inberi Ebu Seid el-Basri je pouzdan, 

siguran ravija i hafiz hadisa. Posebno slovi kao veliki poznavalac ravija 
hadisa. Ibn Medini za njega veil da od njega ucenijeg nije poznavao. Umro 
je u Basri 198. godine po Hidzri, u sezdeset i trecoj godini zivota. 

2 Ebu Hajje ibn Kajs el-Hamdani, ime mu je, kazu neki, Amr b. Nasr. Neki 

tvde da mu je ime Abdullah, neki da mu je ime Amir b. Haris. Kao ravija 
je solidan, pripada trecoj generaciji. 



139 



Abdullah b. Mubarek veil: Nisam siguran za onoga ko 
bi (odredene dijelove tijela kod abdesta) prao vise od tri puta 
da nece biti grijesan. 

Ahmed i Ishak vele: Vise od tri puta moze prati samo 
onaj ko je poludio. 



3 . p— «j JLs ? oj-0 oj-0 L^aj ftlwa oJLp 4JJI , J-"-^ L^'^^ tj' j^"^ dJjji.^ : ^^^^ ^L) 



140 



35. Pranje kod abdesta (odredenih dijelova tijela) 
jedanput, dva puta i tri puta 

45. ISPRICAO NAM JE Ismail b. Musa el-Fezarii; kaze: 
Nama je ispricao Serik prenijevsi od Sabita b. Ebu Safije^; 
kaze: Rekao sam Ebu Dzaferu^, da li je tebi ispricao Dzabir: 

Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci 
abdest, prao (odredene dijelove tijela) jedanput, dva puta i 
tri puta? Da, rekao je. * 

46. Ebu Isa veli: Ovaj hadis je prenio Veki' od Sabita b. 
Ebu Safije, koji je kazao: Rekao sam Ebu Dzaferu: "]e li tebi 



^ Ismail b. Musa el-Fezari el-Kufi Ebu Muhammed je dosta iskren ravija, all 

je dosta grijesio u prenosenju hadisa. Na njega su sumnjali da protezira 

rafidijski mezheb. Pripadao je desetoj generaciji. 

2 Sabit b. Ebu Safije es-Sumali Ebu Hamza, otac mu se zvao Dinar, a neki 

kazu - Seid, slab je ravija, rafidija. Pripadao je petoj generaciji, a umro je u 

vrijeme halife Ebu Dzafera. 

^ Ebu Dzferu je ime Muhammed el-Bakir. 

* Ebu Tajjib es-Sindi u komentaru Tirmizijine zbirke kaze: Hadis u kojemu 

stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest 
odredene dijelove tijela, prao jedanput, dva puta i tri puta, govori o 
razlicitim vremenskim intervalima i razlicitim situacijama. Nekada ih je u 
datoj situaciji prao jedanput, u drugoj situaciji dva puta, a u trecoj tri puta. 
To ne znaci da je on sva tri nacina primijenio odjednom u istom abdestu. 

Prema tome, znacenje svih hadisa iz prethodna dva poglavlja sazeto 
je u Dzabirovom kazivanju. Sabit b. Ebu Safije je upitao Ebu Dzafera kome 
je ime Muhammed el-Bakir: "Je li tebi pricao Dzabir b. Abdullah da je 
Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest nekada 
odredene dijelove prao jedanput, nekada dva puta, a nekada opet tri 
puta?", nasto je on potvrdno odgovorio. 



141 



ispricao Dzabir: Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, uzimajuci abdest (prao odredene dijelove tijela), 
jedanput? Da, rekao je/'^ 

To su nam ispricali i Hennad i Kutejbe, koji kazu: 
Nama je ispricao Veki', prenijevsi od Sabita b. Ebu Safije. 

Ebu Isa kaze: Ovo je pouzdanije od Serikovog hadisa, 
zbog toga sto je i drugim putem prenesen od Sabita slicno 
predaji Veki'a. Osim toga, Serik je puno grijesio. Sabit b. Ebu 
Safije je: Ebu Hamza es-Sumali. 



J3^0^^ O^S^ . ^ ^ y O^ftS^^^O 



U jU Aciuuj C^j^ ^y^S O^^*^ ^jfH U"^ ^'-^ ^ Vt ' *^ 

J_^>i.Cj c Ij!>Ij 4_^j J— wis Li>^ aL./j kAt ^JJl J .wtf iC^' 6' • ;*<3 6^ f*^' ;^ 6^ 

. tjJJj-o j- J j V j J.,.>i.gj I. 4«*i|jj j»v-jjj c (JJJ V.0 (1):^)-* ''^.-V. 

00_*j J_>jJI L_J>^^_ (j' '~*'W 'jj^. P^ • '-'4"' (C^ f»^' J-*' o^^ o=^j -^9 



' Razlika izmedu Serikove i Veki'ove predaje je u tome, sto su u Serikovoj 

predaji ovog hadisa iznesena sva tri nacina, dok se Veki u svom kazivanju 
ogranicio samo na jedan. 



142 



36. Pranje kod abdesta nekih (dijelova tijela) 
dva, a nekih tri puta 

47. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Ebu Omer; kaze: 
Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Amra b. 
Jahje^, on od svoga oca, a on od AbduUaha b. Zejda da je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, jednom prilikom, 
uzimajuci abdest, tri puta umio lice, oprao ruke dva puta, 
potrao glavu i noge oprao dva puta. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

U vise hadisa je spomenuto; Da je Vjerovjesnik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest nekada neke 
dijelove tijela prao jedanput, a neke tri puta. 

Neki ucenjaci to dozvoljavaju: Oni smatraju da ne smeta 
da covjek uzimajuci abdest neke dijelove tijela opere tri puta, 
a neke dva iU jedanput.^ 



1 Amr b. Jahja b. Imare b. Ebu Hasan el-Mazini el-Medeni, unuk ashaba 
AbduUaha b. Zejda, je veoma pouzdan ravija. Takoder je veoma pouzdan i 
njegov otac Jahja b. Imare. Pripada trecoj generaciji. 

2 Ovaj hadis u nesto duzoj formi biljeze jos i Fuharija i Muslim u 
Sahihima. 

^ Opceprihvacen stav kod uleme je: da se kod abdesta neki dijelovi mogu 
prati jedanput, neki dva, a neki tri puta. 

Medutim, sunnet je i bolje, to smo i ranije isticali, da se svi dijelovi 
tijela osim glave ukoliko je moguce, peru po tri puta. Glavu je sunnet 
potrati jedanput. 



143 



".' Ji ... .^ * *», ^ s 



* ^ * a' ft'''' 

. a.^-;.i.e 4JJI (jlj«^j 4-iijLcj (_>*uJl (JJ fuJI AaPj *jjjJ I a jj-aJ (JJ 

: vj-> J— t.g (j— c t5:>v^l (ffjl (j^ (j^jjvUI^I UJjjv ; jILs jliaj 4jjI3 ujj.* i ^ 

j-jS- JjlCj iU->. -^1 (jii ^|j.o-^ll JjX-^[ ajl oljj ^ip ciJuO^ : ^-o-x^ ojI Jli 

. fUaJaj ia^aJI tluJ.>> a. g - \ , g 4JJI ,5*^1 ^J^ (jP jj^ 

fro.- o COC ^ ^ ..o.... , .-.-..0^ 

4_jjl a^lj ^LawI ^ LL>-li t 'Uiic (jj jJl^ c>* '— ^;;^^l 'J-* '*JJ<-^ "^Jji '-"^ 

,-0- O- 0, 0,„,0>J!o 



144 



37. Kako je izgledao Vjerovjesnikov, Allah ga 
blagoslovio i spasio, abdest 

48. ISPRICALI SU NAM Hennad i Kutejbe; kazu: Nama 
je ispricao Ebu Ahves^, on je prenio od Ebu Ishaka^, a on od 
Ebu Hajjea, koji je kazao: Vidio sam Aliju kada je uzimao 
abdest. Prao je sake sve dotle dok bi postale ciste. Potom 
je tri puta isprao usta, pa tri puta nos. Tri puta se umio, 
potom oprao ruke do laktova tri puta. Jedanput je potrao 
glavu, a potom oprao noge do clanaka, zatim je ustao i 
stojeci se napio vode koja m^u je preostala od abdesta, a 
onda kazao: Zelio sam da vam pokazem kako je izgledo 
abdest AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. ^ 



^ Ebu Ahves je Selam b. Sulejm el-Hanefi el-Kufi, veoma je pouzdan i 
siguran ravija. Slovi kao veliki poznavalac hadisa. Pripada sedmoj generaciji. 

^ Ebu Ishak je Amr b. Abdullah el-Hemdani es-Subej i pouzdan je ravija, ali 
je bio sklon obmanama. 

2 Ovaj hadis je jos jedan dokaz da je sunnet odredene dijelove tijela kod 

abdesta prati tri puta. Takoder je dokaz da one dijelove tijela koji su vise 
izlozeni prljanju, kao ruke i noge, treba prati sve dotle dok ne postanu 
potpuno ciste. 

Iz ovog hadisa se da zakljuciti i to da je sunnet malo se napiti 
vode poslije abdesta, te da je dozvoljeno vodu piti stojeci. 

U Buharinoj predaji stoji i ovo: Neki su Ijudi u to vrijeme smatrali 
pokudenim da se pije stojeci, a ja sam, veU Alija, postupio onako kako sam 
vidio od Allahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio. 

145 



Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Osmana, AbduUaha b. Zejda, Ibn Abbasa, AbduUaha b. Amra, 
er-Rubej'a, AbduUaha b. Unejsa i Aise (r.a.). 

49. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Hennad; kazu: Nama 
je ispricao Ebu Ahves, on je prenio od Ebu Ishaka, on od 
Abdu Hajra^, koji je od Alije spomenuo isti hadis (sto ga je 
prenio) Ebu Hajje, osim sto je Abdu Hajr kazao: Kada bi 
zavrsio sa abdestom, uzeo bi u saku vode koja mu je 
preostala od abdesta i popio je. 

Ebu Isa kaze: Alijin hadis; prenio je Ebu Ishak el- 
Hemdani, od Ebu Hajjea, Abdu Hajra i Harisa, a oni od Alije. 

Hadis o abdestu su u cijelosti prenijeli Zaide b. Kudame 
i drugi od Halida b. Alkame, on od Abdu Hajra, a on od 
Alije (r.a.). 

Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Su'be je ovaj hadis prenio od HaUda b. Alkame i 
pogrijesio u njegovom imenu i u imenu njegova oca, rekavsi: 
od Malika b. Urfuta, on od Abdu Hajra, a on od Alije. ^ 

Tirmizija veli: Preneseno je od Ebu Avane: Od Halida b. 
Alkame, on od Abdu Hajra, a on od Alije. 



1 Abdu Hajr b. Jezid el-Hemdani Ebu Amare el-Kufi, spada u muhadremine 
- Ijude koji su zivjeli u Poslanikovo doba ali ga nisu vidjeli, niti su se sa 
njim susreli. Veoma je pouzdan ravija. Puno se druzio sa Alijom b. Ebu 
Talibom. Pripada drugoj generaciji. 

2 Tirmizija, Ebu Davud i Nesaija smatfaju da je Su'be pogrijesio kada je 
rekao da je ovaj hadis prenio od Malika b. Urfuta. On je ovdje u 
potpunosti zamijenio ravije. Doticni hadis on je prenio od Halida b. 
Alkame, a ne od Malika b. Urfuta. 

146 



Tirmizija kaze: Preneseno je od njega: on od Malika b. 
Urfuta, slicno predaji Su'bea. A ispravno je: Halid b. Alkame. 

o 









. /yi-i^ J J Is voL^&J lj[ 



^ 0, > 



0,0 o 

'■' -< .' ' "'' I*' °.' - I'.-' ° ^' I, \° ' \'u 

. 1 - ; . ^ >i («— i ' 5 '^-'j '-*■ lH ^jj (J^ "^ 6^ 'j u " ■^■■ ' (!>; |»j->J I (ffj ' c>c >_) Lu I ^j 

lj_a _3 la-jJa-^lj jjui—wj (j_J a_5L>jl jl aiijsjl (^J (juA^tf a. g -. A'^ uli j .j^jJ-^JI 



38. O prskanju odjece nakon uzeta abdesta 

50. ISPRICALI SU NAM Nasr b. AU el-Dzehdami i 
Ahmed b. UbejduUah es-Selimi el-Basri; kazu: Nama je ispricao 
Ebu Kutejbe Selm b. Kutejbe, prenijevsi od Hasana b. Alija el- 
Hasimija, on od Abdur-Rahmana el-A redza, a on od Ebu 
Hurejre da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 



147 



Dosao mi je Dzibril i rekao: Muhammede! Kada uzmes 
abdest, poprsci. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun.^ On kaze: Cuo 
sam Muhammeda kada je rekao da je Hasan b. ALL el-Hasimi 
puno proturijecio pouzdanim ravijama. 



^ Ebu Bekr Ibnul-Arebi kaze da su se ucenjaci razisli u shvatanju znacenja 

ovog hadisa, odnosno u tome na sto se odnosi rijec "poprsci" i sta to 
treba poprskati? U torn pogledu postoje cetiri misljenja: 

- da se rijec "poprsci" odnosi na upotrebu vode tokom uzimanja 
abdesta. "Poprsci" znaci: sipaj vodu i dobro operi one dijelove tijela koji se 
kod abdesta peru i nemoj skrtariti s vodom pa da ti nesto ostane suho i 
neoprano; 

- da se odnosi na ciscenje poslije obavljene male nuzde. Dakle, 
naspi vode i operi polni organ vodom nakon sto obavis malu nuzdu.; 

- da se odnosi na ciscenje poslije obavljene veHke nuzde. Dakle, 
nakon sto obavis veliku nuzdu, naspi vode i njome se operi; i 

- da se odnosi na prskanje odjece oko polnog organa, nakon sto se 
uzme abdest. 

Prema misljenju Abdur-Rahmana el-Mubarekforija, ovo posljednje je 
pravo znacenje na koje upucuje spomenuti hadis. 

Ibn Abbas prica: Neki se covjek pozalio Allahovu Poslaniku, 
Allah ga blagoslovio i spasio, rekavsi: Allahov Poslanice kada stupim u 
namaz sve imam osjecaj da mi mokraca izlazi i vlazi odjecu. Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rece: To vam sejtan - Allah ga 
prokleo - ubacuje sumnju da bi vami odvratio paznju od namaza. Zato 
nakon sto uzmete abdest poprscite odjecu oko polnog organa, tako 
kada vam se pojavi takva sumnja, pomislite da je ta mokrina od vode 
koju ste poprskali. Pa je doticni covjek tako uradio i nije mu se 
sumnja vise javljala. (Abdur-Rezzak u Dzamiu). 

Hakem b. Sufjan veli: Da je vidio AUahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, kada je nakon sto je uzeo abdest, uzeo sakom 
vode i poprskao odjecu oko polnog organa. (Ebu Davud i Ibnu Madze 
u Sunenima 

' Prema ocjeni Tirmizije, hadis je garibun. Prema misljenju Buharije je 
munker, a prema ocjeni Ahmeda i Nesaije je slab (daif). 

148 



Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Ebu Hakema b. Sufjana, Ibn Abbasa, Zejda b. Harisa i Ebu 
Seida el-Hudrija. Neki vele Sufjana b. Hakema, ili Hakema b. 
Sufjana, pa su se razisli u pogledu (seneda) ovog hadisa. 



4_j 4JJl_^j><^. L |_jic j»iJjl ^1 : Jli jJ---j fiJx 4JJI i^y-^ 4JJI Jj--<j (jl5JJJJ^^I (>£ 

.li'!>l5iu^l ^,ji clUjJI fkjji ciu^Jl ^,ji : <!; 



J^ 



J_al J_lf 'L-flj JA J (^J^l ^_y''.^-» - JI Vi^ 6^^ J^ U-»^y\ XiS: iJJ i-^UJlj 





149 



39. O temeljitom uzimanju abdesta 

51. ISPRICAO NAM JE AUja b. Hudzr; kaze: Nas je 
obavijestio Ismail b. Dzafer, on je prenio od El-Ala a b. Abdur- 
Rahmana, on od svoga oca, a on od Ebu Hurejre, da je 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Hocete 
li da vas uputim na one cime Allah brise grijehe i podize 
stepene?! Hocemo Allahov poslanice, rekose oni. On rece: 
Pravilno i temeljito uzimanje abdesta u teskim 

okolnostima^, mnostvo koraka ka dzamiji^ i cekanje 
namaza nakon obavljena namaza'^, etc, to vam je ribat^ 
(kao) cuvanje vojnog polozaja (u ratu). 



^ U predaji ovog hadisa koju biljezi Bezzar od Enesa b. Malika stoji: 

Hocete li da vas uputim na ona djela na osnovu kojih ce vam 
Uzviseni Allati oprostiti grijetie? 

Kadija Ijad smatra da brisanje grijeha znaci njihovo oprastanje, na 
sto ukazuje prethodni hadis, a moze da znaci da ih nakon sto ih Uzviseni 
Allah oprosti, meleki zaduzeni za njihovo bUjezenje izbrisu iz svojih teftera 
kao da nisu ni postojali. 
2 Kada pada kisa, snijeg ili kada su velike hladnoce. 

^ Iduci u dzamiju radi zajednickog klanjanja namaza. 

^ Odnosi se na one koji redovno i na vrijeme obavljaju namaz. Oni, cim 

obave jedan namaz, vec razmisljaju gdje i kako ce obaviti slijedeci. 

5 Rijec libat ima vise znacenja: Znaci veza, osama, poboznost, asketizam, 

cuvanje vojnog polozaja i si. U hadisu je ova rijec upotrijebljena u smislu 
cuvanja vojnog polozaja u ratu. 

Cinjenje spomenutih i drugih dobrih djela produbljuje odnos i vezu 
izmedu roba i Rabba. Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, poredi 
covjeka koji navedena djela redovno izvrsava i u najtezim vremenskim 
okolnostima sa vojnikom koji u ratu cuva vojni polozaj. On bdije nad 
svojim vjerskim obavezama i u najtezim okolnostima kao sto vojnik bdije i 
u najtezim situadjama nad svojim zadacima. 

150 



52. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Abdul-Aziz b. Muhammed, on je prenio od El-Ala' a, isti smisao 
kao sto je i u prethodnom hadisu, s tim sto Kutejbe u hadisu 
koji on prenosi kaze: "To vam je ribat, to vam je ribat, to 
vam je ribat, (kao) cuvanje vojnog polozaja u ratu." 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Alije, AbduUaha b. Amra, Ibn Abbasa, Abidea, neki vele 
Ubejdea b. Amra, Aise, Abdur-Rahmana b. Aisa el-Hadremija i 
Enesa. 

Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Hurejre na ovu temu je 
hasenun-sahihun.^ 

El-Ala b. Abdur-Rahman je sin Jakuba el-Dzuhenija el- 
Hurakija; veoma je pouzdan prema misljenju hadiskih 
ucenjaka. 

»':.^o> o, >ofr ^ ,0 S 0^ 0^ o^ Jl»^ o^ ^fi, \, ^^ -\. .- i^ - 



^ Osim Tirmizije biljezi ga i Muslim u Sahihu. 

151 



^o^- o-^»Jl o ^ i" ^ ^J!-o -- j9 



4.J_Jl ^Lo ic^^ b^ T^^. ^j • h'^'^ (j^ 4-^Li <Lxj^s>- : -■■ jj^ ^ I Jli 

o 5 , 

» - - > ;i 

S -5S^ 00 . " ^ ' 



40. Upotreba peskira poslije 
uzimanja abdesta 

53. ISPRICAO NAM JE Sufjan b. Veki b. el-Dzerrah^; 
kaze: Nama je ispricao Abdullah b. Vehb, on je prenio od 
Zejda b. Hubaba, on od Ebu Muaza, on od Zuhrija, on od 
Urvea, a on od Aise koja je kazala: AUahov Poslanik, Allah 



^ Sufjan b. Veki b. el-Dzerrah Ebu Muhammed er-Revas el-Kufi bio je 

dosta iskren ravija, ali je podlegao iskusenju kod prepisivanja. Dodavao je 
hadisima ono sto nisu sadrzavali. Posto nije prihvatio savjete i upozorenja 
da to ne cini, svi hadisi koje on prenosi su odbaceni. 



152 



ga blagoslovio i spasio, imao je krpu kojom se brisao nakon 
uzimanja abdesta. 

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
Muaza b. Dzebela. 

54. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Risdin b. Sa'd, on je prenio od Abdur-Rahmana b. Zijada b. 
En uma, on od Utbea b. Humejda, on od Ubadea b. Nusejja, 
on od Abdur-Rahmana b. Ganema, a on od Muaza b. Dzebea, 
koji je kazao: Vidio sam Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio 
i spasio, kada je nakon sto je uzeo abdest, obrisao svoje 
lice rubom svoje odjece. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun^, a njegov sened je 
slab. Risdin b. Sa'd i Abdur-Rahnnan b. Zijad b. En'um el-Ifriki 
su ocijenjeni slabim ravijama u hadisu. 

Hadis koji je prenesen od Aise bez osnova je i na ovu 
temu od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, nema 
nista pouzdano. 

Za Ebu Muaza vele da se zove Sulejman b. Erkam. 
Prema misljenju hadiskih ucenjaka on je slab ravija. 

Neki ucenjaci iz generacije ashaba,^ Vjerovjesnikovih, 
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, i onih poslije njih, 
dozvoljavaju upotrebu peskira poslije uzimanja abdesta. ^ 



Oba hadisa koji su spomenuti u ovom poglavlju su slabi. Takoder su 
slabi i svi drugi hadisi koji su na ovu temu dosli osim jednog koji biljezi 
Nesaija u djelu El-Kuna od Ebu Merjema Iljasa b. Dzafera, a glasi: Neki 
od ashaba mu je pricao da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
imao krpu kojom bi se brisao nakon uzimanja abdesta." El-Ajni za ovaj 
hadis kaze da mu je sened pouzdan. 



153 



Oni koji smatraju upotrebu peskira pokudenom, cine to 
iz razloga stoje receno: da ce abdest biti vagan (na mizanu).^ 

To je preneseno od Seida b. Musejjiba i Zuhrija, koji 
kazu: Nama je ispricao Muhammed b. Humejd er-Razi koji 
kaze: Nama je ispricao Dzerir, koji je kazao, ispricao mi ga je 
Alija b. Mudzahid prenoseci ga od mene^, a on je po meni 
pouzdan, on od Sa'lebe, a on od Zuhrija da je rekao: 
Upotreba peskira je smatrana pokudenom samo zato sto ce 
abdest, zaista biti vagan (na mizanu). 



^ Ibn Munzir veli; Poznato je da su se poslije abdesta brisali neki ashabi: 
Osman b. Afan, Hasan b. AH, Enes b. Malik i Besir b. Ebu Mesud. 

2 Ucenjaci: Hasan el-Basri, Ibn Sirin, Malik, es-Sevri, Ahmed b. Hanbel i 

Ishak smatraju da je dozvoljeno poslije abdesta brisati se peskirom ili 
kakvom drugom krpom. Svoj stav oni temelje na tematskim hadisima i 
hadisu koji prenosi Ummu Hani , a u kome stoji: Dok se Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, kupao, Fatima ga je zastirala, posto je zavrsio, 
dala mu je krpu i on se obrisao. (Buharija i Muslim). Oni kazu: Ako je 
dozvoljeno brisanje poslije kupanja, dozvoljeno je i poslije abdesta. 

3 Abdur-Rahman b. Ebu Lejla, Nehai, Seid b. Musejjib, Mudzahid i Ebu 

Alijja smatraju brisanje poslije abdesta pokudenim. Temelje to na hadisima u 
kojima se govori da ce abdest na Sudnjem danu biti mjeren. Pa kad je 
tako , onda ga ne treba ni brisati da bi bio tezi na (mizanu). Abdur- 
Rahman el-Mubarekfori veli: Koliko je meru poznato , na Sudnjem danu ce 
se skupa sa abdestom mjeriti voda koja je upotrijebljena za uzimanje 
abdesta, a ne ona koja se zadrzala na tijelu. 
■* Dzerirove rijeci: Ispricao mi ga je Alija b. Mudzahid, prenoseci od mene 

odnose se na to da je Dzerir ovaj hadis bio zaboravio pa ga je Alija b. 
Mudzahid podsjetio da je taj hadis od njega cuo i naucio. 



154 



S- ^ 



,-Jio- ,-> Jlo^io-. 



JLs Ij ta^ Jl ^Iu--vii L£>_ji Cy : Jl-j ^Ji 4JJI -Ls 4JJI J_^j Jli : Jli i_)lLJv.H 
p ^ HI . <Jj--jjj oj_jlc Ijwj>--« (jl J^lj 4J ^j-i "^ ojjvj 4JJI "^l 4J['i (jl j^l : 

S O Jl ^ ^ . ^ O ° -, ^ 

a-? (_M*-V. ^^^' h-''^^' ^'-*-' ''^ '— '-•^j-'' c^j- ^A tol (>j |_jl!jc>.lj (jjjIjjJI (i>o ^^^iUjj-l 

^ ^ - 

^ aJL/j 4^ic 4JJI J,^ (cf^l 6^ T^P^ ^3' ^\Jp^\ OJUuj^ j^ "^.^ l-^J 

o - ;= ' ,° ^ , 

^o-^--^ o 0^0,0'', O JlS-^ iJl S , ."i " ,,7. 

41. Sta se izgovara (uci) poslije abdesta 

55. ISPRICAO NAM JE Dzafer b. Muhammed b. Imran 
es-Sa'lebi el-Kufi; kaze: Nama je ispricao Zejd b. Hubab, on je 
prenio od Muavije b. Saliha, on od Rebie b. Jezida ed- 

155 



Dimaskija, on od Ebu Idrisa el-Havlanija i Ebu Osmana, a 
(njih dvojica) od Omera b. Hattaba, koji je kazao da je 
Allah ov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Ko 
nakon propisno uzetog abdesta kaze: Svjedocim da nema 
drugog boga osim Allaha Jedinog. On nema sudruga. I 
svjedocim da je Muhammed Njegov rob i Njegov 
Poslanik. Boze moj, ucini me od onih koji se iskreno kaju 
i od onih koji se (redovno) ciste! - otvorit ce mu se svih 
osam dzennetskih kapija i moci ce uci na koju zeh. ^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Enesa i Ukbea b. Amira. 

Ebu Isa kaze: Nisu se slozili sa Zejd b. Hubabom (u 
prenosenju) ovog hadisa od Omera. 

Tirmizija kaze: Abdullah b. Salih i drugi ga prenose od 
Muavije b. SaUha, on od Rebi e b. Jezida, on od Ebu Idrisa, 



^ Hafiz Ibnu Hadzer el-Askalani veli: Abdeske dove koje su spomenute u 

nekim djelima safijskog i hanefijskog mezheba, a koje se uce pri pranju 
dijelova tijela su neosnovane. Nijedan pouzdan hadis u torn pogledu nije 
dosao. U nekim hadisima se spominju neke druge dove. Svi hadisi u 
kojima su spomenute bilo kakve dove su veoma slabi, a uglavnom takve 
hadise biljeze el-Mustagfiri u djelu Ed-Da vat i Ibn Asakir u djelu El-Emali. 

Nevevi u djelu El-Hedj tvrdi da su sve dove i sve vrste zikra koje 
se vezu za abdest neosnovane, pridodate i izmisljene. Ono sto je u 
pouzdanim hadisima potvrdeno jeste da AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, nije nista ucio prije, u toku i nakon uzimanja abdesta, 
osim Bismille na pocetku i dove koja je spomenuta u tematskom hadisu, 
poslije abdesta. 

Tematski hadis je,. takoder, od Omera zabiljezio i MusUm u Sahihu, 
ali bez dodatka Boze moj, ucini me od onih koji se kaju i redovno 

ciste. 

Sa ovim dodatkom su jos ovaj hadis zabiljezili i Bezzar u Musnedu 
i Taberanija u Mu dzemul-Vesitu sa senedom od Sevbana. 



156 



on od Ukbea b. Amira, a on od Omera, a prenio je i od Rebi e, 
on od Ebu Osmana, on od Dzubejra b. Nufejra, a on od Omera. 

U senedu ovog hadisa postoji poremecaj. Od onog sto 
je od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, doslo na 
ovu temu nema puno pouzdanog. 
Muhammed (Buharija) veil: Ebu Idris nije nista cuo od Omera. 

. jJm tJJ 411 1 AiC 
. P LoJ L J-*(AJ la c J;aI L ^ a-»^ aJ I jxUJ I (Jj& I (jjaAj ^^ I j I iSLa j 

^ 4_JI -3^1 -ic t±uj-iJI Ijjb ^^^^ : jj>v.-j[j j-fljvlj ^^LiJI Jli J 



42. O uzimanju abdesta jednim 
muddom vode 

56. ISPRICALI SU NAM Ahmed b. Meni i Alija b. 
Hudzr; kazu: Nama je ispricao Ismail b. Ulejje, on je prenio 



157 



od Ebu Rejhane, a on od Sefine^ da je: Vjerovjesnik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, uzimao abdest jednim muddom 
vode, a kupao se sa om. ^ 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Aise, Dzabira i Enesa b. Malika. 

Ebu Isa veU: Sefinin hadis je hasenun-sahihun. 

Ebu Rejhani je ime Abdullah b. Metar. 

Tako neki ucenjaci misle da je mjera za abdest mudd, a 
mjera za kupanje sa . 

Safija^ Ahmed i Ishak vele; Ovaj hadis ne znaci da je u 
njemu odredena precizna mjera vode koja se mora upotrijebiti 
prilikom kupanja ill abdesta te da nije dozvoljeno upotrijebiti 
ni vise a ni manje od toga. U njemu je samo naznacena 
kolicina vode koja je dovoljna. 



^ Sefine je jedan od onih Ijudi koji su dobrovoljno sluzili AUahova 

Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. Ime mu je Mehran, a nadimak po 
sinu Ebu Abdur-Rahman. Nadimak Sefina (lada) dobio je po tome sto bi na 
putovanja nosio veoma mnogo stvari. Po ovom nadimku je postao i poznat, 
tako da mu je malo ko znao pravo ime. Mnogo je hadisa prenio od 
AUahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio. 

■^ Prema misljenju Ebu Hanife mudd je posuda koja sadrzi dva Utra vode, 
a sa je posuda koja sadrzi osam litara vode. 

Prema misljenju Safije mudd sadrzi Utar i jednu trecinu Utra a 
sa sadrzi pet litara i trecinu po irackom nacrnu mjerenja. 

Sto se, pak, tice Ebu Hanifiruh ucenika, Muhammeda i Ebu Jusufa, 
Muhammad je ostao pri stavu Ebu Hanife, dok je Ebu Jusuf odustao. 
Razlog je, kako sam istice, taj sto mu je u Medini pokazan sa' AUahova 
Poslanika, pa kada ga je izmjerio sadrzavao je pet Utara i jednu trecinu. 

Spomenute mjere u hadisu samo su pokazatelji koUko je vode 
sasvim dovoljno za abdest i za kupanje. To ni u kojemu slucaju ne znaci 
da se ne moze upotrijebiti manja iU veca koUcina od toga. 



158 



J 

^ 

, -»>>»!- ,. . j,s- i ii'l II ' r -"f :•*' ' |=. - J" " ^ ='- J" iJi' - ,, 

^ ^ rf S , o' 9-!^#o^tf oS^-.o, otf^^e^ ''t( ^ "'"^ "' '"^ 

. Jii« (jj 4JJI JjlCj jjj^ (jj 4JJI JjlC (>£ V4^' iJ^J '-^'^ 
JjlC tij^W °->'J-*'i 0*^9' V^J* ^^.!r'-*" h-"*^ C>f (C^' '•^^•^ iS"^ y. ^^ 

43. Mekruh je previse vodu prosipati 
prilikom uzimanja abdesta 

57. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: 
Nama je ispricao Ebu Davud et-Tajalisi; kaze; Nama je ispricao 
Haridze b. Mus ab^, on je prenio od Junusa b. Ubejdea, on od 
Hasana, on od Uteja b. Damrea es-Sa'dija, on od Ubeja b. 
Ka'ba, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da 



^ Haridze b. Mus ab Ebu Hadzdzadz es-Serhusi je izuzetno slab ravija. 

Ahmed b. Hanbel i Darekutnija ga ocjenjuju slabim. Ibn Mein ga drzi 
lascem. Buharija veli: Ibn Mubarek ga je odbacio. Ibnu Adijj veli: Hadisi 
koje on prenosi mogu se biljeziti. Umro je 168. godine po Hidzri. 



159 



je rekao: Pri uzimanju abdesta prisustvuje sejtan koji se 
zove Velehan, pa se cuvajte njegova dosaptavanja u 
pogledu vode. ^ 

Tirmizija je kazao: Na ovu temu su hadisi preneseni jos 
i od AbduUaha b. Amra i AbduUaha b. Mugaffela. 

Ebu Isa kaze: Hadis Ubeja b. Ka'ba je garibun. Prema 
misljenju ucenjaka hadisa, njegov sened nije jak, niti pouzdan, 
jer nama nije poznato da je neko drugi, osim Haridze, 
spomenuo njegov sened u cijelosti. Od Hasana je ovaj hadis 
prenesen na vise nacina. Od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, na ovu temu nije doslo nista pouzdano. 
Haridze, prema misljenju ucenjaka hadisa, nije bas uvjerljiv 
kao ravija. Ibn Mubarek ga drzi slabim ravijom. 



^ Ovaj hadis upucuje na zakljucak da nije lijepo prilikon\ uzimanja abdesta 

puno vodu prosipati i trositi. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori tvrdi da je postignut konsenzus medu 
islamskim ucenjacima u tome da nije dopustivo previse vodu prosipati 
prilikom uzimanja abdesta pa makar se abdestilo i na obali rijeke. 

U hadisu je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
spomenuo da postoji sejtan koji se zove Velehan, ciji je zadatak da uzimaca 
abdesta dovodi u dileme: da li mu je negdje ostalo suho, da U je tri puta 
oprao to i to ili manje, kako bi sto vise vode prosuo. Zato nas upozorava 
da se pazimo takvih sumnji i dilema i da se na njih ne osvrcemo ukoliko 
se kod nas pojave. 

Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima biljeze, sa senedom od 
AbduUaha b. Mugaffela, slijedeci hadis: U ovom ummetu ce se pojaviti 
Ijudi koji ce pretjerivati prilikom uzimanja abdesta i ucenja dove. 



160 



*^ 



e^U? JSJ 5.^jJ) j^ s-Ijj. U oIj i i 



o^^, o oS^^o 



^--^-ajl ljJ& ^j-o L_JUj-C (j..-j->' <djuJ->' (j^l t>^ J./^.o.^- t^AjJi^-j ; ^..-du^ jjI JLS 

.L_(t:>.lll Ji 'i c LjL>j^I oMLj (JSl! t_j-^jJl (jjj iJjJl Jjbl o^>Ju, o^S jij 
Lay (> : Jli ^1 J-zj fuLs 4JJI^_ji-3j_jjjJl o^-ys- ijj\ c^ ciuj^^^^ t^jj Jij o^ 

o,;! •'"■'"--'n'li* 1^**' '^'' °V^ni il' * -11 '"•* », ' •%• 

t±Uj.>- (JJ (jJ.»i-->J I dUjJ LJjJ.» : fxLwj 4 -lie 4JJI (jJ-^ L?^' C>^ J-** IJ^' L>* ir-^^-^ 

j^ ,1 o La i^IjLs : duJi .o^L^ J5 jIp \^y^ aI^j oic 4JJI ^L^ (cf-^' ^1^^ '■ ^3^ 

rJ U J^lj ij-i)^^ L^-LS CjljJ~aJl |ci-aj US JU '^■(jajil.^' 

161 






/ 



^ ^ ^ i« 



44. O uzimanju abdesta za svaki namaz 

58. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Humejd er-Razi; 
kaze: Nama je ispricao Seleme b. Fadl, on je prenio od 
Muhammeda b. Ishaka, on od Humejda, a on od Enesa da je: 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, za svaki namaz 
uzimao (novi) abdest, bez obzira da li je prethodno bio 
pod abdestom ili nije. Rekao sam Enesu, a kako ste vi 
praktikovali? Mi smo uzimali jedan abdest, odgovorio je. ^ 



^ Vecina islamskih ucenjaka smatra da je uzimanje (novog) abdesta za svaki 

namaz lijepo (mustehab), a nije obavezno ukoliko prethodno abdest nije 
pokvaren. 

Neki ucenjaci drze da je onima koji nisu na putu, dakle koji su 
kod kuce, vadzib za svaki namaz uzeti novi abdest bez obzira da li su 
prehodni izgubili ili nisu. Ovakav stav oni temelje na tematskim hadisima, a 
i na kur'anskom ajetu: O vjernici! Kada ustanete da klanjate, operite svoja 
lica i ruke do iza laktova, poterite svoje glave, a noge operite do vise 
clanaka. {Maida, 7) 

Oni smatraju da nas ovaj ajet, opcenitoscu svoga znacenja, 
obavezuje da kad god hocemo da klanjamo uzmemo abdest. 

Sljedbenici prvog misljenja smatraju da se obaveza koja je naglasena 
u spomenutom ajetu odnosi na one koji nemaju abdesta, a ne opcenito na 
svakoga ko hoce da klanja. To potkrepljuju rijecima Allahova Poslanika, 
Allah ga blagoslovio i spasio: Nema potrebe da uzima abdest onaj ko 
prethodni abdest nije nicim pokvario. (Ed-Darimi u Musnedu) 

To sto je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, za svaki 
namaz uzimao novi abdest, nas ne obavezuje da i mi tako cinimo. Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, time je ukazao samo na ono sto je 
bolje i efdalnije. IH je to, kako kaze Tahavija, bilo u pocetku stavljeno u 

162 



Ebu Isa kaze: Hadis koji Humejd prenosi od Enesa u 
ovoj formi je hasenun-garibun. Daleko je kod ucenjaka hadisa 
poznatiji hadis sto ga od Enesa prenosi Amr b. Amir el-Ensari. 

Neki ucenjaci drze da je uzimanje novog abdesta za 
svaki namaz lijepo (mustehab), a nije obavezno. 

59. PRENOSI SE u hadisu od Ibn Omera da je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Ko uzme 
(novi) abdest na abdest (koji vec imao), Allah (dz.s.) ce mu 
za to upisati deset dobrih djela. ^ 

Tirmizija je kazao: Ovaj hadis je El-Ifriki prenio od Ebu 
Gutajfa, on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio; o tome nam je ispricao Husejn b. Hurejs 
El-Mirvezi; kaze: Nama je ispricao Muhammed b. Jezid el- 
Vasiti, prenijevsi od El-Ifrikija. Ovaj sened je slab. 

Alija b. Medini veli da je Jahja b. Seid el-Kattan rekao: 
Ovaj hadis je spomenut Hisamu b. Urveu, pa je rekao: Ovaj 
sened je istocnjacki.^ „. 

Tirmizija veli: Cuo sam Ahmeda b. Hasana kad veli da 
je cuo Ahmeda b. Hanbela kada je kazao: Ja svojim ocima 
sUcnog Jahji b. Seidu el-Katanu nisam vidio. 



obavezu samo Allahovu Poslaniku koja je trajala sve do oslobodenja Mekke, 
kada je dokinuta, jer je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, tada 
klanjao svih pet namaza sa jednim abdestom, kako je to Muslim zabiljezio 
u Sahihu. 
' Ibnu Reslan smatra da se tih deset dobrih djela koje ce Uzviseni Allah 

(dz.s.) upisati, odnosi na abdest. Prema njemu, to znaci da ce mu Allah 
(dz.s.) upisati nagradu kao da je deset puta abdestio. 
2 Prenose ga ravije sa istoka, tj. ravije iz Basre i Kufe. 



163 



60. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: 
Nama su ispricali Jahja b. Seid i Abdur-Rahman - a on je sin 
Mehdija; kazu: Nama je ispricao Sufjan b. Seid, on je prenio 
od Amra b. Amira el-Ensarija, koji je kazao: Cuo sam Enesa b. 
Malika kada je rekao: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, za svaki je namaz uzimao (novi) abdest. Rekoh: 
kako ste vi praktikovali? Mi smo jednim abdestom klanjali 
vise naniaza, naravno ukoliko ga prethodno ne bismo 
pokvarili, odgovori on. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun, a hadis 
Humejda od Enesa je garibun-hasenun. 

J-_5J '-^_VV. pJ-«JJ 5^J-^ ^1 lT^ l?^' <^^ ■ ^' tl>^^^j^ ^ (j'-^^^ L>^ !r^J^ 

jaC JLa3 4_jAi- ^ic j7»**L«j Jl^Ij ty^yi ^-i^ cuIjJJaII ^J-^ ^-iill ali (jlS Ui5 coM^ 

O fl .- ^ 

■. S^Uij J^ ^_vy 6*^ aJ-wj fulc 4JJI , J->^ ( c^' u' • ^-^j^ ilh" 



164 









45. O tome da je Vjerovjesnik, Allah ga 

blagoslovio i spasio, s jednim abdestom 

klanjao vise namaza 

61. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: 
Nama je ispricao Abdur-Rahman b. Mehdi, on je prenio od 
Sufjana, on od Alkame b. Merseda, on od Sulejmana b. 
Burejdea, on od svoga oca, koji je kazao: Vjerovjesnik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, je za svaki namaz uzimao (novi) 
abdest. U godini u kojoj je oslobodena Mekka, on je 
jednim abdestom klanjao sve namaze i ucinio mesh po 
mestvama. Omer mu je rekao: Uradio si nesto sto ranije 



165 



nisi cinio? Uradio sam to namjerno - rece Vjerovjesnik, 

Allah ga blagoslovio i spasio. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ovaj hadis je prenio Alija b. Kadim od Sufjana es- 
Sevrija dodavsi u njemu: Kod uzimanja abdesta prao je 
dijelove tijela jedanput. 

Kaze Tirmizija: Ovaj hadis je prenio i Sufjan es-Sevri od 
Muhariba b. Disara, on od Sulejmana b. Burejdea da je: 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, za svaki namaz 
uzimao (novi) abdest. 

Prenio ga je i Veki' od Sufjana, on od Muhariba, on od 
Sulejmana b. Burejdea, a on od svoga oca. 



^ U prethodnom poglavlju imali smo hadise iz kojih se vidi da je 

Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, za svaki namaz redovno uzimao 
(novi) abdest. 

Ovaj hadis ukazuje na to da je u godini u kojoj je oslobodena 
Mekka doslo do izvjesne promjene u dotadasnjoj Vjerovjesnikovoj praksi. 
On je poceo da s jednim abdestom klanja vise namaza. Neki vele da je 
ranija Poslanikova praksa dokinuta i stavljena van snage ovim hadisom. To 
potkrepljuju sUjedecom predajom. 

Abdullah b. Hanzale el-Ensari veli: U pocetku je Allahov Poslanik, 
AUah ga blagoslovio i spasio, naredivao da se za svaki namaz uzima (novi) 
abdest, bez obzira da li bi prethodni bio pokvaren ili ne. Posto je to 
predstavljalo poteskocu za mnoge ostavio je mogucnost da se s jednim 
abdestom moze klnjati vise namaza. Uzimanje abdesta za slijedeci namaz 
ostala je obaveza samo za one koji ga izgube. 

Neki drze da nijedan od spomenutih hadisa nije stavljen van snage. 
U prethodnom poglavlju AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
ukazao je na ono sto je Ijepse i efdalnije, a to je da se za svaki namaz 
promijeni abdest. Tematskim hadisom je pokazao da je dozvoljeno jednim 
abdestom klanjati vise namaza, kako fardova, tako i nafile. Na to upucuju 
njegove rijeci: To sam uradio namjerno. 

Tematski hadis biljeze jos i Muslim u Sahihu i Nesaija i Ibn Madze. 

166 



Tirmizija veli: Prenio ga je i Abdur-Rahman b. Mehdi i 
drugi od Sufjana, on od Muhariba b. Disara, on od Sulejmana 
b. Burejdea, a on izravno od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, ne spomenuvsi svoga oca. Ovo je 
pouzdanije od hadisa Veki a. 

Po ovome postupaju ucenjaci. Oni drze da se moze vise 
namaza klanjati jednim abdestom, ukoliko prethodno nije 
pokvaren. Neki su za svaki namaz uzimaH novi abdest, tezeci 
onome sto je Ijepse i efdalnije. 

Preneseno je od Ifrikija, on od Ebu Gutajfa, on od Ibn 
Omera, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
da je rekao: Ko uzme abdest na abdest, Allah (dz.s.) ce 
mu za to upisati deset dobrih djela. Ovaj sened je slab. 

Na ovu temu je preneseno od Dzabira b. AbduUaha da 
je: Vjerovjesnik jednim abdestom klanjao podnevski i 
ikindijski namaz. 



9 



4JJI (j-I-^ 4JJI Jj_wjj Ul J~>iil cjIS^ ; cijJli ijj^j^ 'ujj-^- : Jli (j^Llc ^\ ^ 

. JJ>.|j !-UI ^ys SljjJIj J^jJI J-'tJtij jjl (_jjLj "^ (jl : »l.^gij| 4j}Lc JaS y&3 

167 



46. O abdestu supruznika iz jedne posude 

62. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je 
ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Amra b. Dinara, on 
od Ebu Esa sa^, a on od Ibn Abbasa, koji je kazao: Ispricala 
mi je Mejmuna i rekla: Ja i AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, kupali snio se uslijed dzunupluka iz 
jedne posude. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Stav je i vecine ucenjaka - da nema smetnje da se muz 
i zena kupaju iz jedne posude. 



^ Ebu Sa'sa Dzabir b. Zejd el-Ezdi el-Huzai el-Basri je veoma pouzdan 
ravija, a poznat je i kao veliki poznavalac fikha. Pripada trecoj generaciji. 
Prenio je puno hadisa od Ibn Abbasa i drugih ashaba. 

^ Mada se u navedenom hadisu spominje kupanje, sasvim je logicno da to 

podrazumijeva da je i uzimanje abdesta iz jedne posude supruznicima 
dozvoljeno. Uzimanje abdesta prije kupanja je sunnet, te je logicno da su 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, i Mejmuna prvo uzeli abdest, pa 
se tek onda okupaU. 

AbduUah b. Omer kaze: U Poslanikovo vrijeme su muskarci i 
njihove supruge uzimaH skupa abdest, iz jedne posude. (Buharija) 

Na temelju ovog i drugih hadisa ucenjaci su jednoglasni u misljenju 
da je to dozvoljeno. 

Uzimanje abdesta iz jedne posude, podrazumijeva da u isto vrijeme 
muz i zena kofom, rukom Ui necim drugim grabe vodu iz jedne posude 
dok uzimaju abdest. 

Tematski hadis, osim Tirmizije, biljeze jos i Buharija i Muslim u 
Sahihima. 



168 



Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Alije, Aise, Enesa, Ummihane, Ummu Subeje el-Dzuhenije, 
Ummu Seleme i Ibn Omera. 

Ebu Isa kaze: Ebu Sa sa je Dzabir b. Zejd. 



-- ^ ^ 



.(_>*<jfc.j**< (jj 4JJI julc jj^ t-jQl Jj Jli 

Jt.o->-l Ua3 O-ftj oIjaII jfl-^ J,^imj ?-a-i>jJI «;L^-Ajdl (J^m oSa ; ...fcO-g ijl Jii 

■i i- ^ ^ ojl ^ ^ ^ a"" ^ ^ ^ '' "" 9 '' --'' ---.0 ^ 

. Lftjj^ JLs jl oljJI jj^ J-^ J-^jJ' ^3^ 6' ij^ cJ—J 
LJ>^jjL; (jl aJ_^j «uic 4JJI ^i«3 4JJI J_j**>j ^^ : ^ jUfu jjj O&i*-^ Jls J 



169 



47. Mekruh je upotrijebiti vodu koja preostane 
iza zene nakon sto se ona ocisti 

63. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama 
je ispricao Veki , prenijevsi od Sufjana, on od Sulejmana et- 
Tejmija, on od Ebu Hadziba, a on od nekog covjeka iz 
plemena Benu Gifar^, koji je kazao: AUahov Poslanik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, zabranio je upotrebu vode koja 
preostane iza zene nakon sto ona uzme (abdest ili gusul). ^ 

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
AbduUaha b. Serdzisa. 

Ebu Isa kaze: Neki fikhski ucenjaci smatraju mekruhom 
upotrebu vode koja ostane iza zene nakon sto se ona abdesti 
ili okupa. Za vodu koja preostane iza nje nakon sto se napije 



^ Ibn Hadzer el-Askalani kaze da je to bio Hakim b. Amr. 

2 Ebu Davud i Nesaija su zabiljezii od Abdur-Rahmana el-Humejrija; Sreo 

sam covjeka koji se cetiri godine druzio sa Vjerovjesnikom, Allah ga 
blagoslovio i spasio, a koji je rekao: Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, zabranio je da se zena kupa vodom koja preostane iza muza i 
muzu da se okupa vodom koja je preostala iza kupanja zene, a dozvolio je 
da se kupaju grabeci vodu zajedno. 

Iz spomenutih hadisa se da zakljuciti da je zabranjena upotreba vode koja 
preostane iza zene ili muza nakon sto se okupaju ili uzmu abdest. 

U narednom poglavlju slijedi hadis u kome se to dozvoljava. 

Buduci da su i jedan i drugi hadis pouzdani, a u suprotnosti su 
jedan drugom, ucenjaci su ih objasniH tako sto su rekli da se zabrana 
odnosi na upotrijebljenu vodu kojom su se okupali ili abdestili muz ili 
zena, a da se dozvoljava ona voda koja iza jednog ili drugog preostane u 
posudi. 

Ovako tumacenje je ispravno i jedino moguce, sa njim su saglasni 
Ebu Hanife, MaKk, Safija i Ahmed. Prema nekim rivajetima, Ahmed, pored 
ovoga, ima i drukciji stav. 



170 



kazu da se moze upotrijebiti. Takvoga se misljenja drze i 
Ahmed i Ishak. 

64. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Bessar i 
Mahmud b. Gajlan; kazu: Nama je ispricao Ebu Davud, on je 
prenio od Su'bea, on od Asima, koji je kazao: Cuo sam Ebu 
Hadziba kada prica od Hakema b. Amra el-Gifarija da je: 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, zabranio da 
covjek uzme abdest vodom koja preostane iza zene (nakon 
sto se ona abdesti ill okupa), ili je kazao, vodom koja 
ostane iza nje nakon sto se ona napije. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun. Ebu Hadzibu je 
ime Sevade b. Asim. 

Muhammed b. Bessar je u hadisu koji on prenosi kazao: 

AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, zabranio je 

da covjek uzme abdest vodom koja preostane iza zene 

(nakon sto se ona abdesti ili okupa). Muhammed b. Bessar (u 

ovom hadisu) nema dileme. 



dJj ^ l^J\ i^ tl^ U oG iA 



4JJI J_^^j jIjLJ i. AMf ^ al«>j 4jift 4DI ^jLs i^^l -^Ijjl ;jj>ju Jluicl : Jli 






.^^sLiJIj *ii!Uj lSj3^' 64*-' Jj^ y>3 



171 



48. O olaksici u torn pogledu 

65. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Ahves,^ on je prenio od Semaka b. Harba, on od Ikrime^, 
a on od Ibn Abbasa, koji je kazao: Neka od 
Vjerovjesnikovih supruga^ se okupala iz velikog canka. 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, htio je da 
abdesti ostatkom vode, a ona rece: Allahov poslanice, ja 
sam bila necista (dzunub). On (joj) na to rece: Voda se 
time nije onecistila. * 



^ Ebu Ahves Selam b. Sulejm el-Kufi je hafiz u hadisu. Za njega je Ibn 
Mein kazao da je veoma pouzdan i izuzetno precizan u prenosenju hadisa. 

2 Ikrime b. Abdullah je sticenik Ibn Abbasa. On je barbarskog porijekla. 
Veoma je pouzdan i siguran ravija. Slovio je kao vrstan poznavalac tefsira. 

3 To je bila Mejmuna, sto se da vidjeti iz sljedece predaje: 

Ibn Abbas prica: Jednog dana je Mejmuna bila necista (dzunub) pa 
se okupala iz velikog canka. Dosao je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio 
i spasio, u namjeri da se okupa vodom koja je preostala iza nje. Vidjevsi 
to, ona mu rece: AUahov poslanice, ja sam bila necista. Voda se nije 
onecistila rece Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, i okupa se ostatkom 
vode. (Darekutnija) 

"* Stav je Es-Sevrija, Safije, Ebu Hanife a, prema nekim rivajetima, i Ahmeda 
b. Hanbela da se voda koja preostane iza zene ill muza moze upotrijebiti i 
za abdest i za kupanje. Takav stav temelje na tematskom i drugim 
hadisima. 

Zabrana o kojoj je bilo rijeci u prethodnom poglavlju odnosi se, kao 
sto smo to vec istakli, na upotrijebljenu, a ne na preostalu vodu koja nije 
upotrebljavana. 



172 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.^ 
Ovo je stav i Sufjana es-Sevrija, Malika i Safije. 

ji^ s-UJI (2)[: ail <j 4Jic 4JJI (jila ^1 J5— 'J JIa3 ? i2)ijLJlj t— »!ilSiJl j»3^J 0=4;*^' 
|j_A l5Jj ■^-^J . 4^l—wl j_jl (Jjj Lm (j.-*-*-! 4.*Laj jjj ^ JJ***' ici' *— *:!r-*" ■^-*'' 

49. Vodu ne moze nista onecistiti 

66. ISPRICALI SU NAM Hennad, Hasan b. Ali el-Halal i 
drugi; kazu: Nama je ispricao Ebu Usame, prenijevsi od Velida 



' Ovaj hadis su jos zabiljezili Ahmed b. Hanbel u Musnedu i Ebu Davud i 
Nesaija u Sunenima. 

Muslim je, takode, zabiljezio od Ibn Abbasa da se Vjerovjesnilc, 
Allah ga blagoslovio i spasio, okupao ostatkom vode iza Mejmune, a 
Ahmed i Ibn Madze da se abdestio ostatkom vode iza nje. 



173 



b. Kesira, on od Muhammeda b. Ka'ba, on od UbejduUaha b. 
AbduUaha b. Rafi a b. Hadidza, a on od Ebu Seida el-Hudrija, 
koji je kazao: Neko (od prisutnih) rece: AUahov Poslanice! 
Mozemo li mi abdestiti iz bunara Buda a,^ to je bio bunar 
u koji su se bacale krpe (koje su zene koristile prilikom 
menzesa), uginuli psi i druge smrdljive stvari. AUahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rece: "Voda je cista i 
nista je ne moze onecistiti. "^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasen, Ebu Usame ga je 
lijepo prenio. 

NLko nije hadis Ebu Seida o bunaru Buda'a bolje prenio 
od Ebu Usame. 



^ Bunar, koji je u mnogim hadisima spomenut pod nazivom Biru-Buda a , 

prema rjecima Ibn Malika, poznati je bunar koji se nalazio u Medini. Et-Tibi 
veli da se nalazio pored kuce Benu Saide u Medini u dolini koja je 
pripadala plemenu Hazredz. Koristen je za navodnjavanje a ne za kucnu 
upotrebu. 

Et-Tibi kaze: Posto se nalazio u dolini, kada bi nadosle bujice usljed 

velikih kisa, svu bi prljavstinu i otpatke koje su beduini bacali po dolini 

nanosili u bunar i oko bunara. Bio je veoma jak, vele da je imao oko dva 

kuUeta (preko pesto litara vode). Neki tvrde da je oticao i da voda u 

njemu nije bila stajaca. 

- Kada je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, kazao: Voda je 

cista i nju ne moze nista onecistiti , mislio je konkretno na vodu tog 
bunara, a nije time namjeravao reci da se voda opcenito ne moze onecistiti. 

Za vodu tog bunara je kazao da se nicim ne moze onecistiti iz 
razloga sto je bila u velikoj kolicini i sto je oticala. 

Ebu Davud kaze da je licno svojim ogrtacem mjerio ovaj bunar i 
kaze da je bio sirok oko sest arsina. 

Prema misljenju Ebu Hanife, stajaca voda, ukoliko njena koKcina 
prelazi mjeru od dva kulleta, pa ako jos uz to i otice, ne moze se smatrati 
necistom za abdest, ukoliko nije promijenila boju, okus i miris. 



174 



Ovaj hadis je na nekoliko nacina prenesen i od Ebu Seida. 
Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Abbasa i Aise. 






IL/j 4llc 4JJI ^Jl^ 4DI J^j duwl; : Jli jaC (jjl o^jaP ^ 4JJI Jj^ (^ 4JJI Jjj^ 

J (jjiLs !-LaJI ^\£ IJI.; l_jJl3 3j>w[j jj^Ij j^^uiJl J_^jaj : (_j-tAe ^\ Jli 

50. Jos jedno poglavlje na ovu temu 

67. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Abde, on je prenio od Muhammeda b. Ishaka^ on od 
Muhammeda b. Dzafera b. Zubejra, on od Ubejdullaha b. 
AbduUaha b. Omera, a on od Ibn Omera, koji je kazao: Cue 
sam Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kako 
ga je neko pitao o vodi u pustinji na koju dolaze lavovi 



^ Muhammed b. Ishak, slovi kao imam, iskren i pouzdan ravija, Bedrudin 

el-Ajni veli da ga vecina ucenjaka ubraja medu velikane, izuzetno cijenjene 
i pouzdane. Neki drze da je bio sklon tedlisu. Umro je 150. godine po 
Hidzri. 



175 



i medvjedi? Veli, pa je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: Ako voda dostize kolicinu dva 
kuileta, ne moze je nista onecistiti. ^ 

Abde je kazao da je Muhammed b. Ishak rekao: KuUet 
je veUki vrc, a kuUet je i vrc iz kojega se pije voda. 

Ebu Isa kaze: Prema misljenju Safije, Ahmeda i Ishaka, 
voda u kolicini od dva kuileta ne moze se nicim onecistiti sve 
dok ne promijeni miris i okus. Oni vele da dva kuileta iznose 
oko pet kirba (mjesina). 

^ ^ 



<JU 






.jjli>.(>Ci_)UJI^j 



^ afija, Ahmed i Ishak smatraju da voda aja koliana dostigne dva kuileta i vise, 

nece se (sa stanovista seri'ata) tretirati necistom za abdest i gusul sve dotle dok 
ne proniijeni okus i miris, bez obzira kakva vrsta i koliana neasti pala u nju. 

Ovakav stav oni temelje na tematskom hadisu koji je po ocjeni 
mnogih pouzdan (sahihun), dakle sasvim valjan kao argumenat na temelju 
kojeg se moze donositi seri'atski propis. 

NekJ vele da je ovaj hadis slab, medutim, vecina je onih koji ga 
ocjenjuju sa/ii/j-hadisom. 

Ibn Hadzer el-Askalani u djelu Fethul-Bari veil: Sve ravije u senedu 
ovog hadisa su pouzdane i vecina ga je ucenjaka ocijenila sahih-hadisom. 



176 



51. Mekruh je mokriti u stajacu vodu 

68. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama 
je ispricao Abdur-Rezzak, prenijevsi od Ma'mera, on od 
Hemmama b. Munebbiha, on od Ebu Hurejre, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: Neka 
niko od vas ne mokri u stajacu vodu, a potom njome 
uzme abdest. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Dzabira. 









^ Iz navedenog hadisa ucenjaci izvode zakljucak da je mekruh mokriti u 

stajacu vodu, bez obzira da li se radilo o vecoj ill manjoj kolicini. 

Neki to cak smatraju i haramom, pozivajuci se na tematski liadis u 
kojemu Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, to izricito zabranjuje. 

O uzimanju abdesta stajadom vodom u koju se neko pomokrio 
ucenjaci imaju razUcite stavove. 

Vecina smatra da se stajaca voda u koju se neko pomokrio ne 
smatra neastom ako njena kolicina prelazi dva kulleta (pesto litara) sve dok 
ne promijeni boju okus i miris. 

Po njima je dozvoljeno uzeti abdest ili se okupati takvom vodom. 

Neki, pak, vele da se stajaca voda u koju se neko pomokri smatra 
necistom bez obzira na njenu kolicinu. Po njima se takvom vodom abdest 
ne moze uzeti niti se takvom vodom moze okupati. 

Ovaj hadis su jos zabiljezili i Buharija i Muslim u Sahihima. 



177 



4JJI Ja-%jj J_>j JL*i : JjAJ ^jdj^ W /^-^-^ ^' fi^^J^l j'^l AaP ^ryj 6-? J^ J ^-^J^ 
!;LaJI (jA Jjlill UJW J.OJ>Jj J^oJI V^J^ '^i ^^' J_^J H '■ ^^ fJ^J ^-^J^ ^^ (C^ 

. 4juUj (J->J I aju J <) ^ n ' I 9j> ; (xLj 3 

. y>aJI tLoJ L^u lao pJ ; (J^LlP ^la j-o-Ca v5u> 
tj_>Jl tUj ta-^'JI ailtij 4j1c 4JJI ^J^ ^jjJl i_jL>v^I (jA*j 0j5 jJa 

52. Morska voda je cista i cisteca 

69. ISPRICAO NAM JE Kutejbe, prenijevsi "od Malika 
(A); ISPRICAO NAM JE El-Ensari Ishak b. Musa; kaze: Nama 
je ispricao Ma n; kaze: Nama je ispricao Malik, on je prenio 
od Safvana b. Sulejma, on od Seida b. Seleme iz porodice Ibn 
Ezreka, da ga je Mugire b. Ebu Burde obavijestio, a on je iz 
plemena Benu Abdud-Dar, da je cuo Ebu Hurejru kada je 
kazao: Neki je covjek upitao AUahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekavsi: AUahov poslanice, mi plovimo 
morem i ponesemo sa sobom nesto vode. Ukoliko bismo 
njome uzimali abdest, ne bismio imali za pica, pa mozemo 
li abdest uzimati morskom vodom? Na to je AUahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, odgovorio: Sto se 

178 



tice mora, njegova voda je cista, a njegove uginule ribe 
su dozvoljene halal. ^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Dzabira i El-Firasija. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ovakav je stav vecine fakiha iz generacije 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, ashaba, kao sto 
su Ebu Bekr, Omer i Ibn Abbas, koji smatraju da se abdest 



^ Iz ovog hadisa saznajemo dvije stvari: 

1) Da je morska voda cista. To znaci, ako bi nas zapljusnula po 
tijelu i odjeci, da smo cisti za izvrsenje vjerskih obaveza kao sto su namaz 
i drugo, i cisteca, tj. da se njome mozemo ocistiti, uzeti abdest i okupati se. 
Ovako misli vecina islamskih ucenjaka. Neki, pak, smatraju da je mekruh 
upotrijebiti morsku vodu za abdest i kupanje ako ima slatke vode, u 
protivnom nije. 

2) Da su morske ribe dozvoljene za jelo, po misljenju hanefijskih 
ucenjaka. 

Da li su od morskih, a analogno tome i ostalih vodenih zivotinja, 
dozvoljene samo ribe ili su i druge, sporno je medu ucenjacima: 

Ebu Hanife, kako smo vec istakli, smatra da su od vodenih zivotinja 
muslimanima dozvoljene samo ribe, sve ostale su im zabranjene. 

On svoj stav temelji na tematskom hadisu i hadisu koji su zabiljezili 
Ahmed i Ibn Madze od Ibn Omera, u kojemu stoji da je Allahov Poslanik, 
AUah ga blagoslovio i spasio, rekao: Nama su dozvoljene dvije vrste 
uginulih zivotinja i dvije vrste krvi. Od uginulih zivotinja nam je 
dozvoljen skakavac i riba, a od krvi su nam dozvoljene jetra i 
slezena. 

Ahmed b. Hanbel smatra da su sve vrste vodenih zivotinja 
dozvoljene za jelo osim zaba i krokodila. 

Safija smatra da su pored riba dozvoljene i one vrste vodenih 
zivotinja cije su vrste od kopnenih zivotinja dozvoljene, kao morska krava i 
slicno, a zabranjene su one cija je vrsta od kopnenih zivotnja zabranjena 
kao morski pas i slicno. 

Malik i Ebu Lejla smatraju da su opcenito sve vrste vodenih 
zivotinja muslimanima dozvoljene. 

179 



moze uzimati morskom vodom i da je to dozvoljeno. Neki 
ashabi, kao Ibn Omer i Abdullah b. Amr, smatraju da je 
mekruh morskom vodom uzimati abdest. Abdullah b. Amr veli: 
Ona je vatra. 



JjjJI ^ ^Ji«iji ^ii>lo olJ flV 






^ 5 ^ s s 

. 4 ojo.ilu -..'iVft.; (j)^ '-^ 

• ^J^ LSi^3 '^r-H^ CH ^J3 '^J-''-*' 
° - • • ■^-•S - " ■;- ,»' ». ' - ;i - , - ° 5- ji ji o, ,,, 

Jl -0 ,* ^ ■ 

Jl > 3 



180 



53. Strogo cuvanje od mokrace 
(prilikom mokrenja) 

70. ISPRICALI SU NAM Hennad, Kutejbe i Ebu Kurejb; 
kazu: Nama je ispricao Veki , prenijevsi od Amesa, koji je 
rekao: Cuo sam Mudzahida kada prica od Tavusa, a on od 
Ibn Abbasa da je: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
jednoni prilikom prosao pored dva mezara i kazao: Ova 
dvojica SU izlozeni patnji, ali oni ne pate zbog krupnih 
stvari. Jedan od njih nije pazio na mokracu (prilikom 
mokrenja), a drugi je prenosio tude rijeci. ^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ebu Hurejre, Ebu Musa'a, Abdur-Rahmana b. Hasene, Zejda b. 
Sabita i Ebu Bekrea. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



^ U predaji ovog hadisa koju je zabiljezio Ibn Madze u Sunenu stoji, da je 

Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, prosao pored dva nova mezara. 
Ebu Musa el-Mediru tvrdi da su u njima bill ukopani nemuslimani. 

Takvu tvrdnju pobija hadis koji je zabiljezio Ahmed b. Hanbel u 
Musnedu, u kome stoji da je Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, 
prosao pored Bekije, poznatog muslimanskog mezaristana u Medini. 

I sam tematski hadis potvrduje da je rijec o muslimanima, jer je 
Vjerovjesnik naglasio da ne pate zbog krupnih stvari, nego zbog mokrace i 
prenosenja tudih rijeci, dok bi kjafiri zasigurno patili zbog svog poricanja. 

Vjerovjesnikove rijeci; Da oni ne pate zbog krupnih stvari ni u 
kojemu slucaju ne iskljucuju velicinu njihovih grijeha, jer prenosenje tudih 
rijeci spada u najteze grijehe u islamu. Te rijeci znace da se nije bilo tesko 
cuvati grijeha zbog kojih njih dvojica pate. 

Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, je u jednom hadisu 
kazao: U dzennet nece uci onaj ko prenosi tude rijeci. 

Ovaj su hadis, osim Tirmizije, zabiljezili i Buharija i Muslim u 
Sahihima, te Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 



181 



Mensur je ovaj hadis prenio od Mudzahida, a on od 
Ibn Abbasa. U njemu nije spomenuto "od Tavusa". A mesova 
predaja je pouzdanija. 

Tirmizija veli: Cuo sam Ebu Bekra Muhammeda b. 
Ebana el-Belhija, koji je pisao ono sto je Veki diktirao, kada 
je kazao: Cuo sam Veki a kada je rekao da je A'mes najbolje 
upamtio senede Ibrahima od Mensura. 

o ^ ^ ^ o 

J_ajlC (2>C (JjAjJl (^ 4JLvAg (jj Cy-ifi^ LjwJu> : i\2 «j1o (2>j -U^-Ij 4juji3 IJjJl:>. V \ 
^_jjj| J-— Lc ^^ (>JU Cuii-J : cJLS (j-A^^^ CJJJ (j^oS al (j* OjlC (jj 4JJI JjlC ijj fUJI 

. 4jic ^ji *Uj lils t ^uip JUi t »ULJI Ji'L J LLij UJi 4JLII ^^^ 
;^ J*tf»iJI aI ^aj |±^jL>JI cju^ i^ljJj v^jj OiLij -Lp £>p >— >UII jtfia : JL5 

.(^Lp ;^Ij ^JjJ /ci'j J|>*^ tl>^ ^JJI ^"^J ^F^&«JI (tf^lj I— aJsLoJ) XX^ iJJ (J^^ 

<JJl (J— ^ ;**^< ^L>w3l j2h? fJ^I J-^' L>^ r^'j J^ '-^3^ J^J ■ l5***^ vI JI3 

>-o> ^, S-. 

^(t, * *0,Jl,Ojl ^x'^ K'^^Op OJI^O^O,,^ i5,,, 

54. Prskanje vodom po mokraci muskog djeteta 
koje nije pocelo jesti (drugu) hranu 

71. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Ahmed b. Meni ; 
kazu: Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od 

182 



Zuhrija, on od UbejduUaha b. AbduUaha b. Utbea, on od 
Ummu Kajs Mihsanove kcerke koja je kazala: 

Usla sam kod Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, sa sinom, koji je bio mali, jos nije bio otpoceo 
jesti drugu hranu (osim majcina mlijeka) pa se pomokrio na 
njegovu odjecu. On je zatrazio vode i poprskao je po 
umokrenom dijelu odjece. ^ 



^ Aisa veli: Ljudi su malu djecu donosili Allahovu Poslaniku, Allah ga 

blagoslovio i spasio, kako bi im dovu proucio. Tako mu je donesen djecak 
koji se pomokrio u krilo Allahovu Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio. 
On je zatrazio vode i poprskao po dijelu odjece koja je bila umokrena, a 
nije je oprao. (Buharija i Muslim) 

Ata, Hasan, Zuhri i Ishak b. Vehb smatraju da ce se po mokraci 
muskog djeteta samo poprskati vodom, dok se mokraca zenskog djeteta 
mora saprati. Svoj stav oni temelje na slijedecem hadisu: 

Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima, te Ibn Huzejme u Sahihu 
biljeze od Lubabe, koja je kazala: Husejn b. Ali, Vjerovjesnikov unuk, dok 
je bio mali, cesto je boravio u sobi Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio 
i spasio. Jednog dana se pomokri na odjecu Allahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio. Rekla sam mu: Promijeni odjecu, a tu daj da je 
operem, a on rece: Odjecu koju umokri djevojcica treba oprati, dok odjecu 
koju umokri djecak dovoljno je poprskati vodom Ui politi vodu po 
umokrenu dijelu. 

Safija i Evzaija smatraju da je dovoljno poprskati vodom po dijelu 
odjece koja je umokrena, svejedno da li je umokrena od muskog ili 
zenskog djeteta. Svoj stav oni temelje na tematskom hadisu, sluzeci se 
analogijom u pogledu zenskog djeteta. Vele, ako je dovoljno poprskati po 
mokraci muskog, takode je dovoljno i po mokraci zenskog, jer nema razlike 
medu njima. 

Ebu Hanife i Malik, prema nekim rivajetima, smatraju da treba 
isprati mokracu i muskog i zenskog djeteta. Po njima, ako je mokraca 
zenskog djeteta necista, sasvim je logicno da bude i mokraca muskog, jer 
ne postoji razlika medu njima. Oni Poslanikove rijeci u hadisu: "Jundehu 
bevlu gulam shvataju u smislu: "Isprat ce se mokraca djecaka". 

Neki drze da je prvi stav najispravniji. 

183 



Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Alije, Aise, Zejnebe, Lubabe kcerke Harisove, a ona je majka 
Fadla b. Abbasa b. Abdulmutaliba, Ebu Semha, AbduUaha b. 
Amra, Ebu Lejle i Ibn Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Stav je vecine Vjerovjesnikovih ashaba, 
tabi'ina, te ucenjaka poslije njih, kao sto su Ahmed i Ishak, da 
je po mokraci muskog djeteta dovoljno poprskati vodom, dok 
se mokraca zenskog djeteta mora saprati. To vazi samo za 
dojencad koja nisu pocela jesti drugu hranu. Medutim, ukoliko 
su pocela jesti drugu hranu, onda se mokraca i jednog i 
drugog mora saprati. 






'L-JyJ^I la_«Ji ^-JJjf- o-e L wU (jl : (j-( Jl (j^ i-UwLjj OjLBj J-w.> LJuJ->- i. 'UL*/ 

(j__o l_^j-il : Jlij 4ij*iaJI Jj[ ^ aiwj 4jift 4JJI lus 51JLII J_^j a.^i.)^i : Uj_jjL>-L3 
IjJlJjIj JjUI I_j5l.lwjlj I. j>JL<j <jic 4JJI jXa 4JJI J_^j j-clj iyii3. l^JjjIj l-fJuJi 
t ij_3!>Li- j>^ p ^ 1 -Vj I J |>^Jjl ^<UaA5 al^j 4_iip 4JJI j-La ,cfJJ' f>-^ (jjl-S t j»^t-'UI (jSi 
^_I>. C 4-}Aj o^jUI jfu aAJu>l (Jjl CJUtSi : ^j*ul JI3 ,Oj^U jxalillj a-^Jo^l juj^a 

. 'UjkJ Jijj U J_^ (_^Lj 2 : IjJIi iJuJI Jjbl jiS'l J_^ jAj 



184 



ilLft 4JJI (J-iJ id^J' J-'-*' ^1 i "J^ !r4^ 6^ O**^' 6* fcf^' (jUJ— I UjJj> ^jj (1>J 

. jjj^l Jjjj (^1 Jji lift j»iwj fuU 4JJI |_jL^ j^jjjJl |j^ Ja5 UJI : Jli 

55. O mokraci zivotinja cije je 
meso dozvoljeno 

72. ISPRICAO NAM JE Hasan b. Muhammed ez- 
Za ferani; kaze: Nama je ispricao Afan b. Muslim; kaze: Nama 
je ispricao Hammad b. Seleme; kaze: Nama su ispricali 
Humejd, Katade i Sabit od Enesa da su: Neki Ijudi iz 
plemena Urejne dosli u Medinu i nisu podnosili njen zrak 
i vodu pa su se razboljeli. AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, poslao ih je do deva od zekata, 
rekavsi da piju njihovo mlijeko i mokracu. Oni su pobili 
cobane AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
uzeli deve i odmetnuli se od islama. (Posto su uhvaceni) i 
dovedeni Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i spasio, (on je 
naredio) pa su im ruke i noge unakrst odsjecene i oci 
izvadene a potom su baceni u kamenjar. Enes je kazao: 
Gledao sam kako neki od njih od muke grizu zemlju sve 



185 



dok nisu izdahnuli. Hammad je, mozda, rekao: Grizli su 
ustima zemlju sve dok nisu izdahnuli. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. Prenesen 
je na vise nacina od Enesa. 

Mnogi ucenjaci smatraju da je mokraca zivotinja cije je 
meso dozvoljeno cista. 



^ Na temelju ovog hadisa su Malik, Ahmed b. Hanbel, Ibn Huzejme, 

Ibn Munzir i drugi izveli zakljucak da je mokraca kamile, a analogno tome 
i mokraca ostalih zivotinja cije je meso dozvoljeno muslimanima, cista. To 
znaci, ako bi odjecu uprljali mokracom navedenih zivotinja, u njoj bismo 
mogli klanjati. 

Oni su ovakav zakljucak izvukli na temelju cinjenice da je AUahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, dozvolio da se mokraca od kamile 
moze upotrijebiti kao lijek, a da je smatrao da je ona necista, ne bi to 
dozvolio. 

Ebu Hanife, Safija i mnogi drugi ucenjaci drze da je svaka mokraca 
necista, svejedno bila Ijudska iU zivotinjska i svejedno da li bila od zivotinja 
cije je meso muslimanima dozvoljeno ili od onih cije je meso muslimanima 
zabranjeno. 

Oni svoj stav temelje na sUjedecem hadisu: Cistite se od mokrace 
jer ce mnogi zbog nje iskusiti patnje u kaburu. (Ibnu Huzejme i kaze 
da je sahihun) 

Oni vele da je u ovom hadisu mokraca spomenuta opcenito, sto 
znaa da se odnosi na sve vrste mokrace. 

Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, presudio je Ijudima 
iz plemena Urejne na osnovu Tevrata, (jer su oni bUi jevreji prije nego su 
prihvatili islam) iz dva razloga: 

Sto su se vec odmetnuli od islama i vratili se u prvobitnu vjeru, 
te im je presudio po njihovoj knjizi, i 

- sto, kako tvrdi Ibn Sirin, kaznene odredbe u Kur anu jos nisu bile 
objavljene da bi im po njima presudio. 

Naredio je da im se oci izvade zbog toga sto su to isto oni uradili 
cobanima deva. 



186 



73. ISPRICAO NAM JE Fadl b. Sehl el-A redz el- 
Bagdadi; kaze: Nama je ispricao Jahja b. Gajlan; kaze: Nama je 
ispricao Jezid b. Zurej ; kaze: Nama je ispricao Sulejman et- 
Tejmi, prenijevsi od Enesa b. Malika, koji je kazao: 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, naredio je da im 
se oci izvade zbog toga sto su oni izvadili oci cobanima 
deva. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun, nije nam poznato 
da ga je neko drugi spomenuo osim ovog sejha, koji ga 
prenosi od Zejda b. Zubejra. 

To je smisao AUahovih rijeci: A i za ozljede slijedi 
poravnanje (kisas). 

Prenosi se od Muhammeda b. Sirina da je rekao: Ovo 
je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, njima uradio 
prije nego su objavljeni kazneni propisi (hudud). 



"ii ^ c ft ^ ^ ^ 

4-x>I Q^ r^y^ (C^' L>^ JtH-^ O^ 4-jLfcJ^ (j^ ^^3 U2J->' : IL5 JUaj ^j^h^ UuJl^ Vt 

s ^ ^ o s 



Ju>. 



187 






. o,;i t 



jyt-.Mj) (j_jlj (^Ll* (jjlj iJojLcj jib (jj ,_5i*j Jjj (jj 4JJI jjL* (>c >^U1I ^j JLi 
. '-*^j J^^ J' Ljj-i' /*-«-*y *^.i.> t>? ^[ *ft«^5Jl <^}** VrJ^ ■* u' • 5:"-*^ -*^' u^jS jJbj 

56. O uzimanju abdesta nakon pustanja vjetra 

74. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Hennad; kazu: Nama 
je ispricao Veki , on je prenio od Su bea, on od Suhejla b. 
Ebu Saliha, on od svoga oca, a on od Ebu Hurejre, da je 
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Abdest 
treba obnoviti same ako se cuje glas ili osjeti smrad 
ispustena vjetra. ^ 



^ Nevevi kaze: Ovaj hadis je jedan od veoma bitnih hadisa koji u sebi 

sadrzi jedno od osnovnih pravila vjere, a to je da stvari treba tretirati 
onakvim kakve one u osnovi i jesu, sve dotle dok se ne uvjerimo drukcije. 
Konkretno, kada je rijec o abdestu, ako se kod nekoga ko je pod abdestom 

188 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

75. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Abdul-Aziz b. Muhammed, prenijevsi od Suhejla b. Ebu Saliha, 
on od svoga oca, a on od Ebu Hurejre da je AUahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Kada se neki 
od vas nade u dzamiji pa na straznici osjeti vjetar, neka 
ne izlazi sve dotle dok ne cuje zvuk ili ne osjeti smrad. 

76. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama 
je ispricao Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer, 
prenijevsi od Hemmama b. Munebbiha, on od Ebu Hurejre, a 
on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: 

pojavi dilema ili sumnja da mozda nema abdesta ili da mu se pricinilo da 
mu se nesto desilo sto kvari abdest, on ce ostati pri onom osnovnom 
uvjerenju, a to je da je pod abdestom sve dok se ne uvjeri da ga je zaista 
izgubio. Sumnjama uopce ne treba pridavati znacaj. Isto take, ako je bio 
bez abdesta pa posumnja da li ga je uzeo ili nije drzat ce se onoga u sta 
je siguran, tj. da nema abdesta. 

Ebu Seid prica da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
rekao: Uistinu se sejtan poigrava sa vama. Dode nekome od vas dok 
je u namazu i zateze mu dlake oko cmara kako bi pomislio da je 
pustio vjetar i time pokvario namaz. Ako se nekome od vas tako 
nesto dogodi, neka ne prekida namaz sve dotle dok ne cuje zvuk ili 
ne osjeti smrad. (Ebu Jala i Ibn Madze) 

Safija i Ishak smatraju da ako kod zene iz polnog organa izide 
vjetar, ukoUko se uvjerila, cuvsi glas i slicno, obavezna je promijeniti abdest. 

Ebu Hanife smatra da zbog toga zena ne mora mijenjati abdesta, 
bez obzira uvjerila se u to ili ne, pod uslovom da je sigurna da taj vjetar 
nije iz straznjice. 

Prvi hadis (ovog poglavlja) jos su zabUjezili i Ahmed u Musnedu i 
Ibn Madze u Sunenu, drugi Muslim u Sahihu, a treci i Buharija i Muslim 
u Sahihima. 



189 



Uzviseni Allah (dz.s.), zaista, nece primiti namaza 
onome ko pokvari abdest sve dok (ponovo) ne abdesti. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun-hasenun-sahihun. 

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Abdullaha b. Zejda, Alije b. Talka, Aise, Ibn Abbasa, Ibn 
Mesuda i Ebu Seida. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

U torn smislu je i stav uleme: da nije duzan uzimati 
abdest onaj ko osjeti (na straznjicu) nesto sto kvari abdest sve 
dok ne cuje zvuk ili, pak, osjeti smrad. 

Abdullah b. Mubarek kaze: Ako bi se kod nekoga 
pojavila dilema da li je izgubio abdest iU nije, nije ga duzan 
obnoviti sve dotle dok ne bude siguran da ga je izgubio i to 
do te mjere da bi se na to mogao zakleti. Tako kaze: Ako bi 
iz polnog organa zene izasao vjetar morala bi ponovo abdest 
uzeti. Ovo je stav i Safije i Ishaka. 



oS.^ ■'-'♦1 •'!'(' l' 



(, »i>-lj ^Jl^I c ^jL^«-oJ) *i^j-t C>i j-A.>^j jutftj ls^3^ ls^3^ ^ JtJ****'1 Llj-i->- VV 
^\ jj_P ajlifl q£- ^ jIjJI ■^y>- ^ji^ 6* (_5?^' "^y*" lH j»^^I Jj^ \j5jj>- ; l_jJli 

3 ^ S , S S o 

"il i.jj><j *;i t_j^_yl (jl : JI3 ?ciu>J ji dJjl fdJi J_5^j U; dJii ,Ji-^ \^'^ ^^^jl 
190 



aU ,3^ djLlJI (>; 5LUI jjuP ciJL/ : J^. 4JJI jj^ 

.<jic e-_j-tfj "i : JUi V'Ijwujw lof La 

4_ja t *4_^1JI 4alc t-J^J 54** (_c^ ^4* lT*^*' I*'^ '^i • f-f'-^-V '-''^J • '-^'^ 

. *j*.i£>aJI 

57. O uzimanju abdesta nakon spavanja 

11. ISPRICALI SU NAM Ismail b. Musa el-Kufi, Hennad 
i Muhammed b. Ubejd el-Muharibi isti smisao; kazu: Nama je 
ispricao Abdus-Selam b. Harb el-Mulai, on je prenio od Ebu 
Halida ed-Dalanija, on od Katade, on od Ebu Alijeta, a on od 
Ibn Abbasa: da je on vidio Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, kako je bio zaspao na sedzadi i to 

191 



tako tvrdo da je poceo da hrce, ili puse. Potom je 
nastavio da klanja. Posto je zavrsio (namaz), rekao sam 
mu: AUahov Poslanice, ti si spavao. A on rece: Samo je 
duzan abdest promijeniti onaj ko zaspi lezeci, jer se samo 
lezeci opuste zglobovi. ^ 

Ebu Isa kaze: Ebu Halidu je ime Jezid b. Abdur- 
Rahman. 

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni i od 
Aise, od Ibn Mesuda i od Ebu Hurejre. 

78. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: 
Nama je ispricao Jahja b. Seid, on je prenio od Su bea, on od 
Katade,, a on od Enesa b. Malika, koji je kazao: Ashabi- 
avremenici Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
spavali bi, potom bi ustali i klanjali, a ne bi abdesta 
ponovo iizimali. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.^ 
Tirmizija veU: Cuo sam Saliha b. AbduUaha kada veli: 
Upitao sam AbduUaha b. Mubareka za onoga ko svjesno zaspi 
sjedeci naslonivsi se na nesto, pa je rekao: Ne mora (ponovo) 
abdesta uzimati. 



^ O ovom hadisu Tirmizija u Sunenu nije izrekao nikakvu ocjenu. On se 

na njeg osvrnuo u djelu Ilelul-Mufred, ukazujuci na njegove mahane i 
iznoseci misljenja drugih hadiskih ucenjaka o njemu. Neki vele da je ovaj 
hadis slab uslijed toga sto se sve njegove predaje svode na raviju Jezida 
Ebu Halida ed-Dalanija, koga mnogi smatraju slabim ravijom, jer je u svom 
prenosenju puno proturijecio drugim pouzdanim ravijania. Osim toga, njemu 
mnogi osporavaju da je hadise slusao od Katade. 

^ Pored Tirmizije, zabiljezili su ga jos i Muslim u Sahihu i Ebu Davud u 
Sunenu. 

192 



Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je prenio i Seid b. Ebu 
Arube od Katade, a on od Ibn Abbasa (i to) njegove rijeci, 
medutim, u njemu nije spomenuo Ebu Alijea, niti ga je vezao 
za Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

Ucenjaci su se razisli u pogledu uzimanja abdesta nakon 
spavanja.^ 

Vecina njih smatra da nije obavezno uzimanje abdesta 
nakon spavanja za onoga ko zaspi sjedeci ili stojeci. Izuzetak 
od toga je onaj ko bi legao pa zaspao. Ovakav stav zastupaju: 
es-Sevri, Ibn Mubarek i Ahmed. 

Tirmizija kaze: Neki, kao sto je Ishak, vele: Onaj ko bi zaspao 
tako da ne bi bio svjestan, duzan je (ponovo) abdest uzeti. 

Safija smatra da je duzan uzeti abdest i onaj ko bi 
sjedeci zaspao prvi san tako da pocne sanjati iU pode da 
padne sa stolice 

• e 

''l*tl '*• I* '' '' t( * 'I' (' I' 



^ Ebu Hanife smatra da ne bi morao mijenjati abdest onaj ko zakunja ili 

zaspi sjedeci pod uslovom da mu je straznjica priljubljena za tlo ili nesto 
drugo. U protivnom, morao bi ga promijeniti. 



193 



Ji fr-. ^ 5s. 



_jlj 4_>iJL (i-fij lr-*i^ C>i ryjj ''-'^ c'j '^ .' - i - J - '* ' I*' (!>* '-r'^J' (C^J • '-'^ 

58. Uzimanje abdesta nakon sto se nesto pojede 
ili popije sto je bilo na vatri 

79. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je 
ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Muhammeda b. 
Amra, on od Ebu Seleme, a on od Ebu Hurejre, koji je kazao 
da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao; 
Abdest treba uzeti (ako se pojede ili popije) nesto sto je 
bilo na vatri pa makar to bio suhi sir. Veli, da mu je 
rekao Ibn Abbas: O Ebu Hurejre! Hocemo li morati 
ponovo abdestiti ako upotrijebimo vrucu vodu ili maslo 
(koje je bilo na vatri)? Pa mu je, kaze, Ebu Hurejre rekao: 
Sine moga brata (po vjeri)! Kada cujes neki hadis od 
AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, postupi po 
njemu i ne navodi nikakve primjere. ^ 



^ Muslim u Sahihu biljezi sa senedom od Zejda b. Sabita da je AUahov 

Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Uzmite abdest kada nesto 
upotrijebite sto je bilo na vatri. 

Isti hadis biljeze Ahmed u Musnedu, Ebu Davud i Nesaija u Sunenima sa 
senedom od Ummu Habibe. 

Taberanija u Mu dzemul-Kebiru biljezi sa senedom od Ebu Ejuba: 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimao je abdest kada bi nesto 

194 



Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Ummu Habibe, Ummu Seleme, Zejda b. Sabita, Ebu Tall"ie, 
Ebu Ejuba i Ebu Musa'a. 

Ebu Isa kaze: Neki ucenjaci smatraju da treba uzeti 
abdest (nakon sto se nesto pojede ili popije) sto je bilo na 
vatri. Vecina ashaba Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i 
spasio - savremenika, tabi'ina i (ucenjaka) poslije njih smatraju 
da nije potrebno abdestiti zbog (jedenja i pijenja) onoga sto je 
bilo na vatri. 



'*..* ^-'», 1°' 









pojeo kuhano ili peceno na vatri. Hejsemi u djelu Medzmeuz-Zevaid kaze 
da su ravije u senedu ovog hadisa svi pouzdani i sigurni. 

Na temelju spomenutih hadisa neki su ucenjaci stall na stanoviste 
da je potrebno svaki put kad se nesto pojede ili popije sto je bilo na vatri, 
abdest promijeniti. Od onih koji tako misle su od ashaba: Ibn Omer, Ebu 
Talha, Enes b. Malik, Ebu Musa, Aisa, Zejd b. Sabit i Ebu Hurejre, a od 
tabi'ina: Ebu Gurre el-Huzeli, Omer b. Abdul- Aziz, Hasan el-Basri i drugi. 
Stav vecine islamskih ucenjaka je da ne treba uzimati abdest nakon sto se 
nesto pojede ili popije sto je bilo na vatri. Oni svoj stav temelje na 
brojnim hadisima koji ce biti spomenuti u narednom poglavlju. 

195 



, . a , ^ 

aj— -ij 4— U.g 4_JJ| jc-J-^ (C-f^' 6^ 0^4^ U^' O^ ^ Uj[ flO->^K^Ij . alwj 4jic 4jJl 

^jL£> ^ij}\ i^\.>'^\ Q^ ^\ Ja\ ^\ ^Xt \1» iJs: Jj>jti\j : j_L4tjf jjI Jls 

. jUul ClJU*iLO U-d ^j^aJI dJy Ijlj ; ; j.>w^la J.o,>- la 

o ^^ s , cs S S ^O 

t±4_jjj*Jl IJ_a (jLij .jil-.j4alft 4JJI ^La 4JJ I J_^ J (2>j (;>j jj U I jj*. I lla J 

59. Nije potrebno uzimanje abdesta nakon sto se 
nesto pojede i popije sto je bilo na vatri 

80. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je 
ispricao Sufjan b. Ujejne; kaze: Nama je ispricao Abdullah b. 
Muhammed b. Akil, koji je cuo Dzabira; kaze: Sufjan; nama je 
ispricao Muhammed b. el-Munkedir prenijevsi od Dzabira, koji 

196 



i 



je kazao: Jednom prilikom je AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, izisao, a sa njim sam bio i ja i usao 
je kod neke zene - ensarijke. Ona mu je zaklala ovcu pa 
je on jeo. Poslije mu je iznijela posudu sa hurmama pa 
je jeo i hurmi, a potom je uzeo abdest za podne i 
klanjao. Kada je zavrsio namaz ponovo mu je iznijela ono 
sto je od ovce ostalo i on je jos jeo. Poslije toga je 
klanjao ikindijski namaz, a nije abdest mijenjao. ^ 



1 Biljezi Bezzar u Musnedu sa senedom od Ebu Hurejre koji je kazao: 

Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzeo je (jedne priUke) 
abdest nakon sto je jeo suhog sira poslije toga je jeo mesa - ovciju 
plecku - i klanjao, a abdest nije mijenjao. 

Ebu Hurejre kaze: Pocastio sam Allahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, ovcijom pleckom koju sam uzeo iz Abbasova 
kazana, pa je jeo, potom je klanjao, a nije abdest mijenjao. (Ebu Ja'la) 

Nesaija i Ebu Davud u Sunenima biljeze sa senedom od Dzabira b. 
AbduUaha: Posljednja odredba Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, bila je da ne treba uzimati abdest nakon sto se nesto pojede i 
popije sto je kuhano ili peceno na vatri. 

Na temelju ovih i drugih hadisa vecina ucenjaka je zauzela stav da 
nije potrebno uzimati abdest kada se nesto jede i pije sto je bilo na vatri. 

Buharija u Sahihu kaze: Cetverica hulefai-rasidina: Ebu Bekr, Omer, 
Osman i Alija bi jeU meso, a poslije toga ne bi ponovo abdest uzimali. 

Osim cetverice hulefai-rasidina, vecina ashaba je na stanovistu da 
Tuje potrebno uzimati abdest nakon sto se nesto pojede i popije sto je bilo 
na vatri. Oni smatraju da su hadisi iz prethodnog poglavlja derogirani i 
stavljeni van snage, sto nedvosmisleno potvrduju i rijeci Dzabira b. 
Abdullaha. 

Hattabi je nesuglasje medu spomenutim hadisima objasnio tako sto 
smatra da hadisi iz prethodnog poglavlja ukazuju na to da je lijepo 
(mustehab) ko hoce (poslije jela onoga sto je bilo na vatri), uzeti abdest, 
dok hadisi iz ovog poglavlja ukazuju da to nije obavezno. 



197 



Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Ebu Bekra es-Siddika, Ibn Abbasa, Ebu Hurejre, Ibn 
Mesuda, Ebu Rafi'a, Ummul-Hakema, Amra b. Umejjea, Ummu 
Amira, Suvejda b. Numana i Ummu Seleme. 

Ebu Isa kaze: Ebu Bekrov hadis na ovu temu nije 
pouzdan zbog njegova seneda. Prenio ga je Husam b. Misak 
od Ibn Sirina, on od Ibn Abbasa, a on od Ebu Bekra es- 
Siddika, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

Samo je pouzdan (ovaj) od Ibn Abbasa od Vjerovjesnika, 
Allah ga blagoslovio i spasio. Ovako su prenijeli hafizi, a 
preneseno je na vise nacina od Ibn Sirina, on od Ibn Abbasa, 
a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. Prenijeli 
su ga i Ata b. Jesar, Ikrime, Muhammed b. Amr b. Ata, Alija 
b. Abdullah b. Abbas i drugi od Ibn Abbasa, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. Oni u njemu nisu 
spomenuH od Ebu Bekra es-Siddika , i ovo je pouzdanije. 

Ebu Isa kaze: Prema ovakvom misljenju postupa vecina 
uleme, od ashaba, Vjerovjesnikovih AUah ga blagoslovio i 
spasio - savremenika, tabi'ina i (ucenjaka) poslije njih kao sto 
su: Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak. Oni 
drze da nije potrebno uzimati abdest nakon sto se nesto 
pojede iU popije sto je bilo na vatri. 

Ovo je kasnija odredba AUahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, i kao da je ovlrn hadisom derogiran prvi 
hadis o "uzimanju abdesta (ako se nesto pojede i popije) sto 
je bilo na vatri. 



198 



-' 4 » J" -' , 



Jio f A fi i St i 9 9- $■ ^ ^ ^ 

.yifA>- (jj Ja«*» la Oj ■««*( (^ o L^ (j* i-_j LJ I ^j : J Ls 

jjii (j^ 4JJI jj^ (>c LiujjKjl Ijj6 oLbjl ^ j-.L»oJi (jjj oSj : ,_5~kAf _^l JLs 

(JJ 0-4^^ I JJ* k±Aj Jl>- p-j^waJ Ij jJ~«-> (JJ JJ-*" I (>C JoJ ^ I ^ o-«^>-jJ I JJ-C (>C 4JJ I 

o-'o'jl » ° 'o' 

^1 ^ t>^^' ^-^ b^ <-Sj'j^' ^' r4^ Oi ^' :^ (l^*^ (C?-^' "-^^^ <^jjj 

0^^ 6 o ^ fi o ^ 6.0^ 'o' fr O ,05 0, 0,0, 

. jj<A>- (jj Jy-*"! (1>* f-jjl 6* (ffJjJ (jjI (1>j (>«.>■ jJI jjlc (jj 4JJI jjiff ijs- : ^us 
s ' **--■- 

, 'jo'j B. O ,0S 0,0, tf S O, O 0,0,^ s , 

4JJI ^^-1-^ f-Ul J_j— IJ (ji u'4'.^ h-'^' 'j^ («l r*-* : j3.>wjI Jli .i^jli (jj 5-ljjJl 

,,00 , fi , 

o 0,,, |2||' llll°f ,»-»-- Jio-- ,,o,,,os..o„,;i, 

-' fi o i ^ of a 



199 



60. O uzimanju abdesta nakon jedenja 
mesa od kamile 

81. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, on od AbduUaha b. 
AbduUaha er-Razija, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, a on 
od Berra a b. Aziba, koji je kazao: Allahov Poslanik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, upitan je o tome da li treba 
uzimati abdest (nakon jedenja) mesa od kamile, pa je 
rekao: Uzmite abdest nakon toga. Takoder je upitan da li 
ga treba uzeti nakon jedenja braveceg mesa pa je rekao 
da ne treba. ^ 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Dzabira b. Semurea i Usejda b. Hudajra. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenio Hadzdzadz b. Ertate 
od AbduUaha b. AbduUaha, on od Abdur-Rahmana b. Ebu 



^ Nevevi kaze: Islamski su se ucenjaci razisli u tome da li jedenje kamiljeg 

mesa kvari abdest. Vefina ucenjaka smatra da jedenje kamiljeg mesa ne 
kvari abdest i da ga zbog toga nije potrebno obnavljati. Ovo misljenje 
zastupaju: cetverica hulefair-rasidina, Ibn Mesud, Ubej b. Ka b, Ibn Abbas, 
Ebu Derda, Ebu Hanife, MaUk i Safija. 

Oni svoj stav temelje na dva hadisa: hadisu Dzabira b. AbduUaha: 
Posljednja odredba AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, bila je 
da ne treba uzimati abdest kada se pojede nesto sto je kuhano ili peceno 
na vatri. U to, po njima, spada i kamilje meso. 

I na hadisu Ibn Abbasa koji kaze da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: Abdest kvari ono sto izlazi (iz Ijudskog 
organizma), a ne kvari ga ono sto u njega ulazi. 

Ahmed b. Hanbel, Ishak b. Rahivejh, Jahja b. Jahja, Ebu Bekr, 
Munziri i Ibn Huzejme smatraju da jedenje devinog mesa kvari abdest. 
Dokaz su im tematski i drugi hadisi koji su dosli u ovom znacenju. 



200 



Lejle, a on od Usejda b.Hudajra, a pouzdan je hdis Abdur- 
Rahmana b. Ebu Lejle od Berra a b. Aziba, tako vele i Ahmed 
i Ishak. 

Ubejde ed-Dabij prenio je od AbduUaha b. AbduUaha er- 
Razija, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, a on od Zul- 
Gurreta el-Dzuhenija. 

Hammad b. Seleme je ovaj hadis prenio od Hadzdzadza 
b. Ertate i pogrijesio je u prenosenju, jer je rekao: od 
AbduUaha b. Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, on od svoga oca, a 
on od Usejda b. Hudajra, a ispravno je: od AbduUaha b. 
AbduUaha er-Razija, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, a on 
od Berra a b. Aziba. 

Ishak veU: Na ovu temu su pouzdana dva hadisa od 
AUahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio: hadis Berra a 
i hadis Dzabira b. Semurea. To je i stav Ahmeda i Ishaka. 
Preneseno je od nekih ucenjaka iz generacije tabi'ina i drugih 
da ne treba uzimati abdest nakon sto se jede meso od kamUe. 
Tako smatraju i Sufjan es-Sevri i ucenjaci iz Kufe. 



■' ^ . 



t^^ " ' " ' Il"'l'' °|' III t' ' •tll''l'>' • tf'"-*'' ' --05- 

(j-«j_j| 4_ul tijjlj Oj-JjA (JtJ'j Vi^' (^'i ' V - J - J - '* ' (»' 6* V^"' [clj ■ '-J'^ 

201 



--'•'°' 'i'-i'" ° ,'. '','.-' ,1 r '''• '," r-'i^' ' \r- 

.Oj^ (j* 4jjI (j* ojjS' ijj pLiA (3* loa JjU jl>.|j jj* oIjj Ioaa : JL3 

a ^ fi i 

LJijJ-* ji-^Jw jjj ^3->w<[ li-uJj L u - W .Oa^o jjJLi/o ^^J-* ^' (C^ l5^ tJ^ *J*^ C>* 

■i ' '„^ - * -«s. 

. a->J oJl** J 4-uP 4JLI I ^J-^ l5^ ' O^ * J***^ 
^-» J- ji, - I'n i« ' • " '. ^ ' !•- ■"- ^ 't(- 

','! ■» - 'J'' •» ' ('III*' ."' ' *?•• - -'»-' ■'f'ti" 



, L>OL>.^ CijUjL>JI Ijjb v> J 'UL^O 



202 



61. Uzimanje abdesta zbog doticanja 
polnog organa 

82. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Mensur; kaze: Nama je 
ispricao Jahja b. Seid el-Kattan, on je prenio od Hisama b. 
Urvea, koji je kazao: Nas je obavijestio moj otac, prenijevsi od 
Busre, Safvanove kcerke, da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: Ko dotakne svoj polni organ^ 
neka ne pristupa namazu dok (ponovo) ne uzme abdest. ^ 



^ U tekstu ovog i vecine drugih hadisa na ovu temu doslovno je spomenut 

muski polni organ. Da li to, uistinu, znaa da je ovaj propis vazeci samo za 
muskarce ili se on odnosi i na zene? Imajuci u vidu da su svi seri'atski 
propisi jednaki za muskarce i za zene, sa izuzetkom nekih koji su specificni 
samo za zene, ja mislim da se on odnosi i na jedne i na druge. To se 
moze zakljuciti iz hadisa koji je zabiljezio Ibn Hiban u Sahihu od Ebu 
Hurejre, u kome stoji da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
rekao: Ako neko od vas dodirne golom rukom svoj polni organ 
duzan je obnoviti abdest. Kao sto vidimo u ovom hadisu, koji Hakem 
ocjenjuje vjerodostojnim, spomenut je opcenito polni organ, bez naglaska 
muski ili zenski. To znaci da se misli i na jedan i drugi, sto opet, s druge 
strane, znaci da se ovaj propis odnosi i na muskarce i na zene. 
2 Na temelju ovog i drugih hadisa u ovom smislu neki su zauzeli stav da 

dodirivanje muskog polnog organa golom rukom kvari abdest i da ga zbog 
toga treba obnoviti. 

Od ashaba ovakav stav zastupaju: Omer b. Hattab, njegov sin 
Abdullah, Ebu Ejub el-Ensari, Zejd b. Halid, Ebu Hurejre, Abdullah b. Amr 
b. As, Aisa, Ummu Habiba, Busra binti Safvan i Sa'd b. Ebu Vekkas. 

Od tabi'ina: Urve b. Zubejr, Sulejman b. Jesar, Ata b. Ebu Rebbah, 
Eban b. Osman, Dzabir b. Zejd, Zuhri, Mus ab b. S ad, Jahja b. Ebu Kesir, 
Seid b. Musejjeb i Hisam b. Urve. 

Od ostalih ucenjaka: Evzaija, Safija, Ahmed b. Hanbel, Ishak i 
vecina ucenjaka iz Sama. 

Malik smatra da je obavezno (vadzib) zbog toga obnoviti abdest. 

203 



Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni i od 
Ummu Habibe, Ebu Ejuba, Ebu Hurejre, Erve kcerke Unejsa, 
Aise, Dzabira, Zejda b. Halida i Abdullaha b. Amra. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Tirmizija veli: Tako su ga mnogi prenijeli u slicnom 
znacenju od Hisama b. Urvea, on od svoga oca, a on Busre. 

83. Ebu Usame i drugi su ovaj hadis u istom smislu 
prenijeli od Hisama b. Urvea, on od svoga oca, on od 
Mervana, on od Busre, a ona od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio. To nam je ispricao Ishak b. Mensur i 
kazao da je njemu to ispricao Ebu Usame. 

84. Ovaj hadis je prenio i Ebu Zinad od Urvea, on od 
Busre, a ona od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. O 
tome nam je ispricao Alija b. Hudzr i kazao: Nama je ispricao 
Abdur-Rahman b. Ebu Zinad, prenijevsi od svoga oca, on od 
Urvea, on od Busre, a ona od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, u istom smislu. 

To je i stav koji zastupaju mnogi ashabi Vjerovjesnikovi, 
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenici i tabi ini. Tako misle 
i Evzaija, Safija, Ahmed i Ishak. 

Muhammed (Buharija) kaze: Busrin hadis je 

najpouzdaniji na ovu temu. 

Ebu Zur a veli: Na ovu temu je pouzdan i hadis Ummu 
Habibe, a to je hadis koji prenosi Ala b. Haris, od Mekhula, 
on od Anbesea b. Ebu Sufjana, a on od Ummu Habibe. 



Tematski hadis je zabiljezen u svim zbirakama El-Kutubus-sitte osim 
u Buharijinom Sahihu 



204 



Muhammed (Buharija) veli: Mekhul hadise nije slusao od 
Anbesea b. Ebu Sufjana. Mekhul je sve druge hadise, osim 
ovoga prenio od nekog covjeka, a on od Anbesea. Kao da on 
smatra da ovaj hadis nije pouzdan. 

^J-C (^ ^^Ib (^ (j^ (jfi jJj (^ 4JJ1 Jo^ q£- ^jA^ QJ Aj*^ ljL>A>- c JUa UuJ.^ A© 
jl ?4jlo 4jLiw ^^ J-ftj : JLS J^j ^UU 4JJI ^^^Ltf? ^^^1 ;^ <ajl £>P ^^^ii>JI^ 

4-iLc 4JLII ^jJ*^ (C^' h^'-*"*^' 6-? r'^'j J:?^ U'^ c5jj -^J ■ (C***T^f >f ' J^ 



^ « , X , , t. ). 



62. Abdest nije potrebno obnavljati ako se 
dotakne muski polni organ 

85. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Mulazim b. Amr, on je prenio od Abdullaha b. Bedra, on od 

205 



Kajsa b. Talka b. Alije, a on je Hanefija, on od svoga oca, a 

on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: 

Je li on - muski polni organi- nesto drugo do komad 

mesa, ili (rece) die njega. ^ 

Tirmizija veil: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
Ebu Umame. 

Ebu Isa kaze: Preneseno je od mnogih ashaba, 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, i 



^ lako se u tekstu ovog hadisa spominje penis, muski polni organ, propis 
je podjednako vazeci i za muskarce i za zene, kako je istaknuto u 
prethodnom poglavlju. 

■'- U predaji ovog hadisa koju biljezi Ebu Davud u Sunenu stoji: 

Dosli smo kod Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, tada dode 
neki covjek slican beduinu i rece: Allahov Poslanice, sta veils ako 
covjek nakon sto je uzeo abdest dotakne svoj polni organ? Allahov 
Poslanik na to rece: Je U polni organ nesto drugo do komad 

covjecijeg tijela ili (rece) dio njega. 

Na temelju ovih hadisa, neki su ustvrdili da dohvatanje polnog 
organa ne kvari abdest, te da ga zbog toga ne teba obnavljati. 

Od ashaba ovo misljenje zastupaju: Alija b. Ebu Talib, Ammar b. 
Jasir, Abdullah b. Mesud, Abdullah b. Abbas, Huzejfe b. Jeman, Imran b. 
Husajn i Ebu Derda. 

Od tabi'ina i ucenjaka poslije njih: Seid b. Dzubejr, Ibrahim Nehai, 
Rebia b. Abdur-Rahman, Sufjan es-Sevri, Ebu Hanife, Jahja b. Mein i 
ucenjaci iz Kufe. 

Neki tvrde da je hadis koji prenosi Talk b. AH, derogiran hadisom 
iz prethodnog poglavlja, koji prenosi Busra, Safvanova kcerka. Kao dokaz za 
to navode cinjenicu da je Talk b. Ali dosao u Medinu kada se gradila 
Poslanikova dzamija, te je taj hadis cuo ranije nego sto je Busra cula hadis 
koji ona prenosi, jer je ona kasnije primila islam. 

Taberanija ovaj njihov dokaz odbacuje kao neosnovan. Jer je, veli 
on, oba hadisa prenio Talk b. Ali, i onaj sto ga prenosi Busra i ovaj. Prema 
tome, veca je vjerovatnoca da je Busrin hadis derogiran. 

206 



tabi'ina misljenje da ne treba obnavljati abdest kad se dotakne 

polni organ. Ovo misljenje zastupaju i ucenjaci iz Kufe i Ibnu 

Mubarek. 

Ovaj hadis je nesto najpouzdanije sto je preneseno na ovu temu. 

Ovaj hadis su prenijeli i Ejub b. Utbe i Muhammed b. 
Dzabir od Kajsa b. Talka, a on od svoga oca. 

Neki su hadiski ucenjaci nepovoljno govorili o 
Muhammedu b. Dzabiru i Ejubu b. Utbeu. 

Hadis Mulazima b. Amra od AbduUaha b. Bedra je 
pouzdaniji i bolji. 



, Jto 



4JUHJI JA fj^ji\ djJ ^ *L> U <— »Ij '\T 

jLo-C J-^lj (j^LxP ij^ Jj-Ob-^-oa ^~a!m (jJ ■Vo.>lj c-AJjS ft^l J JUAj <JJji5 LjlJJu^ A1 

--9 -* -- 

aJj B^i — uaJl jJJ ji^j^ f>J 54^^ L>^^ J4^ jJ— (J 4alc 4l!l (J~« l?^' <^' ' ''-^'-'^ L>^ 

. c:. ' ijKl gi : Jli ? cjul "ill j^ (> : cnJi ; Jli . iJ>'^_ 

9 ^ ^ ^ ^ 

^05,0 OS-0 .^0 0^...^Jl9^^ J^ O ^ ^ Jlfr 

t-jU>w3l (j__^ jJ-«Jl JJbl i2>^ J^lj jj^ ^^ IjJb j^ (^jj JlSj : ^*4ia£ 4j I J li 
IjJLic \ji^\ J_alj j5j_^I (jLlal) J_j5 jAj . (jjjuGJlj alLj 4lLc 4JJI J^^^jjIII 

.(jjAjuJIj |xL»ij 4jie 4JJI (J-3 (_c^' i—iLs-^l ^JA aJjiJI JaI (j^ j^U jji JoS jjij t 

207 



i_A*-i> : Jli ^u j.o-l I (jj ^le (j^ j5jj (_5j«iajJI jLkkJI j5lj UI cj.«.w_5 : Jli 
L^Jjii j»i-<j 4jic <dJl -L3 j^jOjJl ti,l : 4-ijU (>c (j^^l f^'^,! b^ l5jj >^j 

o 
3 ^ £ A . a 

.s-^^ irr'LlJl 1^ (ci (»J— 'J fUle -dJI (jJ-^ (ci^' O^ T'Pi. 0^3 

63. Abdest ne treba obnavljati 
zbog poljupca 

86. ISPRICALI SU NAM Kutejbe, Hennad, Ebu Kurejb, 
Ahmed b. Meni , Mahmud b. Gajlan i Ebu Ammar Husejn b. 
Hurejs; kazu: Nama je ispricao Veki , prenijevsi od A mesa, on 
od Habiba b. Ebu Sabita, on od Urvea, a on od Aise da je: 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, poljubio neku 
od svojih supruga, potom je izisao (u dzamiju) radi 
namaza, a nije zbog toga mijenjao abdest. Veli, pa sam 
rekao: koja bi to bila druga do ti? Ona se na to 
nasmijala. ^ 



^ Na temelju spomenutog i drugih hadisa su Alija b. Ebu Talib, Ibn Abbas, 
Ata, Tavus, Sufjan es-Sevri i Ebu Hanife izvukli zakljucak da abdest nece 
biti pokvaren ukoliko muz poljubi svoju suprugu, te da zbog poljupca ne 
mora abdest obnavljati. 

208 



Ebu Isa kaze: Slican smisao je prenesen od mnogih 
ucenjaka iz generacije ashaba, Vjerovjesnikovih, Allah ga 
blagoslovio i spasio, savremenika, i tabi'ina. A to je i stav 
Sufjana es-Sevrija i ucenjaka iz Kufe, koji vele da abdest nije 
potrebno obnavljati zbog poljupca. 

Malik b. Enes, Evzaija, Safija, Ahmed i Ishak, smatraju 
da zbog poljupca treba uzeti novi abdest. Tako misle i mnogi 
ucenjaci iz generacije ashaba - Vjerovjesnikovih, Allah ga 
blagoslovio i spasio, savremenika, i tabi'ina. 

Neki hadiski ucenjaci su odbaciU hadis koji o ovome 
prenosi Aisa od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
smatrajuci ga nepouzdanim, imajuci u vidu stanje njegova 
seneda. 

Tirmizija kaze: Cuo sam Ebu Bekra el-Atara el-Basrija 
gdje spominje od Alije b. Medinija, koji je rekao: da je Jahja 
b. Seid el-Kattan ovaj hadis ocijenio vrlo slabim, rekavsi da on 
ne predstavlja nista. 

Tirmizija (takode) kaze: A cuo sam i Muhammeda b. 
Ismaila kada ukazuje na slabost ovog hadisa isticuci da Habib 
b. Ebu Sabit nije slusao od Urvea. 



Istina, ovaj hadis je po stepenu slab, ali je, kako veli Abdur-Rahman 
el-Mubarekfori, dosao u vise predaja koje ga svojom brojnoscu osnazuju i 
ojacavaju. 

Ibn Mesud, Ibn Omer, Zuhri, Evzaija, Malik b. Enes, Safija, Ahmed 
b. Hanbel i Ishak, smatraju da poljubac kvari abdest. Prema njima, ukoliko 
bi muz poljubio svoju suprugu, ne bi mogao pristupiti namazu dok abdest 
ne bi promijenio. S tim sto neki od njih prave razliku izmedu formalnog i 
strastvenog poljupca. 

Za njih, prva vrsta poljubaca ne kvari abdest, dok druga kvari. 



209 



Prenosi se od Ibrahima et-Tejmija, a on od Aise da ju 
je "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, poljubio i nije 
uzimao abdesta. 

I ovo je takode nepouzdano, jer nam nije poznato da je 
Ibrahim et-Tejmi slusao od Aise. 

Od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, u ovom 
smislu nema nista pouzdano. 



^ ^ 

J.>^lj tc?^! JIj-o^I fUJI jjlc (jj j.j^l jjbji jLJ\ ^1 c^ ojojL^^I Uujj> AV 

- tf 

y. ^S-S ^OC-0 06-0 --JlO t-.* O ^ , Jl f. 

<dJl j_jL» j_jjjJl i_jb>w3l (jj |xUJl JaI (jj jjvlj jji (jlj jij : ,--»j^ _jjI Jli 

--0 ,,,oe.-. -.,ji 0^ 



210 






>■ .' f .. '> "' ■> 






64. Uzimanje abdesta zbog povracanja i 
krvarenja iz nosa 

87. ISPRICALI SU NAM Ebu Ubejde b. Ebu Sefer, a 
on je u stvari Ahmed b. Abdullah el-Hemdani el-Kufi, i Ishak 
b. Mensur; Ebu Ubejde veli: Ispricao nam je, a Ishak kaze: 
Obavijestio nas je, Abdus-Samed b. Abdul-Varis; koji je kazao: 
Meni je ispricao moj otac, prenijevsi od Husejna el-Muallima, 
on od Jahje b. Ebu Kesira, koji je kazao: Ispricao mi je 
Abdur-Rahman b. Amr el-Evzai, prenijevsi od Jeisa b. Velida 
el-Mahzumija, on od svoga oca, on od Ma dana b. Ebu TaUie, 
a on od Ebu Derda a da je: Jednom prilikom Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, dok je postio 
povratio je, pa je prekinuo post, i ponovo abdest uzeo. 
Sreo sam Sevbana u dzamiji u Damasku i spomenuo mu 



211 



to, pa je rekao: Istinu je kazao; ja sam mu vodu 
polijevao. ^ 

Ebu Isa kaze da je Ishak b. Mensur govorio: Ma'dan b. 
Talha. 

Ebu Isa veli: da je Ibn Ebu Talha ispravnije. 

Ebu Isa kaze: Mnogi ucenjaci iz generacije 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, ashaba i 
tabi'ina, smatraju da je obavezno nakon povracanja ill 



^ Na temelju ove i drugih predaja ovog hadisa koje ovdje nisu spomenute 

neki su ucenjaci izvukli slijedece zakljucke: 

- Da povracanje punim ustima kvari post. Dokaz tome je da je 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nakon sto je povratio, 
prekinuo post. Neki smatraju da povracanje ne kvari post. Po njima je 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio .i spasio, prekinuo post zbog toga sto 
je nakon povracanja fizicki oslabio, pa posto se radilo o nafili, on ga je 
prekinuo. 

- Da povracanje i krvarenje iz nosa kvari abdest. Ovakav stav 
zastupaju Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Ishak, Amir es-Sa bij, Urve b. 
Zubejr, Evzaija, Ahmed i Ebu Hanife. 

Malik i Safija misle da povracanje i krvarenje iz nosa ne kvari 
abdest. MaUk ide toliko daleko da smatra da nikakvo krvarenje ne kvari 
abdest. Safija smatra ukoliko se krv pojavi na dva izlaza, kvari abdest. 
Ukoliko se pojavi iz bilo kojeg drugog dijela tijela, ne kvari abdest. 

Svoje stavove oni temelje na nekim hadisima i na eserima. 

Malik u Muveta u biljezi da je Omer (r.a.), kada je uboden u 
dzamiji, nastavio da klanja namaz, a krv mu je tekla. 

Buharija u Sahihu biljezi sa nepotpunim senedom od Dzabira; Da 
je neki covjek ranjen u bid Zatur-Rika, krv mu je tekla, ali on nije 
prekidao namaz. 

Komentirajuci ovaj hadis u djelu Fethul-Baii, Ibn Hadzer veli: 
Postoji vjerovatnoca da je ovaj covjek promijenio odjecu koja je bila 
kravava i nastavio da klanja, a krv se, mozda, nije bila razlila po tijelu. 

Osim toga, ovdje se radi o specificnim, ratnim uslovima u kojima 
vaze i odredene povlastice. 

212 



krvarenja iz nosa uzeti novi abdest. Tako misle i Sufjan es- 
Sevri, Ibn Mubarek, Ahmed i Ishak. 

Neki, opet, kao sto su Malik i Safija, drze da zbog 
povracanja i krvarenja iz nosa nije potrebno uzimati novi 
abdest. 

Husejn je ovaj hadis izuzetno dobro prenio. 

Hadis koji prenosi Husejn je nesto najpouzdanije na ovu 
temu. 

Ma'mer je ovaj hadis prenio od Jahje b. Ebu Kesira i 
pogrijesio u njegovu prenosenju. On je rekao: od Jeisa b. 
Velida, on od Halida b. Ma dana, a on od Ebu Derda a, tako 
da u njegovu senedu nije spomenuo Evzaiju, a kazao je od 
Halida b. Ma dana, a on je u stvari Ma dan b. Ebu Talha. 



ji f 



^ ♦♦♦ * " -^ ^/ ^^ '' * * * 



0^0^ 0^ S-0 



oJiJ ?d_jjljl ^ Lo : aJLj fuLc 4JJI Jio '^S jSi^ : Jli j^ilw 

. 4jlo Lealfl : JLS ijji^ s-Uj 'l-Jjia Ojaj : JIa5 . -Luj ; 

,, 0,0, 0, 5.0, > ,°,,, ;i,a, , >«•',,;. 

6-^ 4UI jj^ (>tf jjj ^1 (> <±AjjjJI Ija eSjj U^lj : ^_y-4f i^l JLs 

. LLj 4ILC 4JJI i^ji^ ^^1 



.Ojj^j l5j3^' U4^ • M-*^' J- i - u Ju «-j-(Sjj| jJjtJI Jjbt osuw (^Ij Jij 

213 



, , t, » 



,S*^ ,5 ' >»,-', «-Ji '"'l"^ 'tl" 11' ■- '111 ' } I ^ '°. f' 



65. O uzimanju abdesta tursijom 

88. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Serik, on je prenio od Ebu Fezarea, on od Ebu Zejda, a on 
od Abdullaha b. Mesuda, koji je kazao: Allahov Poslanik me 
je jednom prilikom upitao: Sta ti je to u mjesini? Tursija, 
rekao sam. A on rece: Dobre hurme i cista voda. Veli pa 
je abdestio time. ^ 



1 Ebu Zur a za ovaj hadis kaze da je vjerodostojan. 

Ibnu Hiban kaze da je Ebu Zejd, koji prenosi ovaj hadis od 
Abdullaha b. Mesuda, kao ravija apsolutno nepoznat; cak je njegovo pravo 
ime kao i ime njegova oca nepoznato hadiskim ucenjacima. 
Ibnu Hadzer veli da su hadiski ucenjaci ovaj hadis odjenili daifom, slabim. 

Ipak su na temelju ovog hadisa neki ucenjaci zauzeli stav da je 
uzimanje abdesta tursijom u nuzdi dozvoljeno. Ovakvo misljenje zastupaju 
Ebu Hanife i Sufjan es-Sevri. Po njima, ne bi imao potrebe onaj ko bi uzeo 
abdest tursijom da uz to uzme jos i tejemum. Po misljenju Ebu Jusufa, u 
nuzdi je bolje uzeti tejemum nego se abdestiti tursijom. Dok Muhammed 
drzi da bi trebalo u takvim situacijama uzeti abdest tursijom, a uz to uzeti 
i tejemum. 

Neki vele da je kasnije i Ebu Hanife odustao od svoga prvobitnoga 
stava i priklonio se misljenju Ebu Jusufa. 

214 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenesen od Ebu Zejda, on od 
Abdullaha, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

Ebu Zejd je nepoznat hadiskim ucenjacima, nije poznato 
da li je osim ovog hadisa nesto drugo prenio. 

Neki ucenjaci, kao Sufjan es-Sevri i drugi, smatraju da je 
dozvoljeno abdest uzeti tursijom. 

Neki, opet, kao sto su Safija, Ahmed i Ishak smatraju 
da time abdest nije dozvoljeno uzeti. 

Ishak kaze: Ako bi covjek dosao u situaciju da nema 
cime drugim uzeti abdest, neka abdesti tursijom i ako bih ja 
vise volio uzeti tejemmum, jer je uzviseni Allah (dz. s.) 
rekao: A ako ne nadete vode, onda tejemmum uzmite. 

(j_C 4JI JjuC J>J 4JUI JjjlC (>e (JjAJJI (>ff Jjie j>P i^j^ Ojj3 UjJls. A^ 

4j(j[JL3jt (_)A<-Aa5 ^Uj L^ji UJ t_jj«i iJ-*ij 4jic "dJl ^Ju^ ^jjjl (jl ; ^Uff (jjl 

Safija, Ahmed i Ishak smatraju da se ni u kojemu slucaju abdest ne 
moze uzeti tursijom. U slucaju kada nema vode uzet ce se tejemum. 
Ovakav stav oni temelje na kur'anskom ajetu: A ako ne nadete vode, 
onda uzmite tejemum , a sok, vele oni, nije voda. 

215 



66. Ispiranje usta nakon 
(pijenja) mlijeka 

89. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Lejs, on je prenio od Akila^, on od Zuhrija, on od 
Ubejdullaha b. AbduUaha, a on od Ibn Abbasa da se 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, jednom prilikom 
napio mlijeka, pa je zatrazio vode i isprao usta, a potom 
kazao: U njemu ima masnoce. ^ 



^ Akil b. Halid b. Akil Ebu Halid bio je Osmanov sticenik Prenosio je 

hadise od Kasima, Salima, Zuhrija i mnogih drugih. Od njega su hadise 
prenosili Ejub b. Ejub i Lejs. Ahmed b. Hanbel ga smatra veoma 
pouzdanim ravijom. Ebu Hatem za njeg veli da je sigurniji kao ravija od 
Ma'mera. Umro je 141. godine po Hidzri. 

2 Na temelju ovog hadisa je vecina islamskih ucenjaka zauzela stav da je 

lijepo (mustehab) nakon pijenja mlijeka izaprati usta. Razlog zato je kako je 
i sam Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, naglasio to sto u mlijeku 
ima masnoce koja se zadrzava u ustima. 

Neki vele da je ispiranje usta obavezno (vadzib). Pri torn se 
pozivaju na hadis koji biljezi Ibn Madze u Sunenu sa senedom od Ummu 
Seleme i Sehla b. Sa'da u kojemu stoji da je AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: Poslije pijenja mlijeka operite usta. 

Ovdje je, vele oni, AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, u 
imperativnom obliku naredio da se usta peru, a imperativ ukazuje na ono 
sto je obavezno (vadzib). 

Ibnu Hadzer u komentaru Buharijine zbirke veli: "Da, tacno je to, 
da imperativ ukazuje na ono sto je obavezno (vadzib), ali pod uslovom da 
nije dosao nikakav dokaz koji torn inperativu odreduje konkretno znacenje". 
Slijedeci hadis ukazuje da taj imperativ ima znacenje mustehaba. 

Ebu Davud u Sunenu biljezi od Enesa b. Malika hadis koji je po 
stepenu hasen a u kome stoji: Da se Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, jednom prilikom napio mlijeka i poslije toga nije ispirao usta niti je 
abdestio. 

216 



Kaze Tirmizija: Na ovu temu su hadisi preneseni i od 
Sehla b. Sa'da es Seidija i Ummu Seleme. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Neki ucenjaci drze da treba isprati usta nakon pijenja 
mlijeka. Po nama je to lijepo (mustehab). Neki vele da nije 
potrebno poslije pijenja mlijeka usta ispirati. 



. 4jie Jjj jJi J_^ _^j j»iwj fUic 4JJ I Jutf |_jjj I 



. krr'uJI IJA ^ ^jj i^-i (>-*-> I IJJ»j 



Tematski hadis su zabiljezeli svi u El-Kutubus-sitte, osim Ibn Madze. 

217 



67. Mekruh je osobi dok mokri 
odgovoriti na selam 

90. ISPRICALI SU NAM Nasr b. AU i Muhammed b. 
Bessar; kazu: Nama su ispricali Ebu Ahmed^ i Muhammed b. 
Abdullah ez-Zubejri, njih dvojica su prenijeli od Sufjana, on 
od Dahaka b. Osmana, on od Nafi a, a on od Ibn Omera da 
je: Neki covjek nazvao selam Vjerovjesniku, Allah ga 
blagoslovio i spasio, dok je mokrio, pa mu nije odgovorio. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



1 Ebu Ahmed je Muhammed b. Abdullah b. Zubejr b. Amr b. Dirhem el- 

Esedi ez-Zubejri el-Kufi. Veoma je pouzdan i siguran ravija, osim sto je 
grijesio u prenosenju hadisa od es-Sevrija. Pripada devetoj generaciji. Umro 
je 203. godine po Hidzri. 

^ Na temelju ovog i drugih hadisa islamski su ucenjaci zauzeli jedinstven 

stav da je pokudeno (mekruh) onome ko obavlja bilo koju od fizioloskih 
nuzdi u torn momentu odgovarati r\a selam ukoliko bi mu ga neko nazvao. 
Takoder su jednoglasni u misljenju da je mekruh, po bilo kojemu osnovu, 
spominjanje Allahova (dz.s.) imena onome ko obavlja nuzdu ili se nalazi u 
nuzniku. 

Dzabir b. Abdullah veH: Neki je covjek prosao pored Allahova 
Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio, dok je mokrio i nazvao mu 
selam. Poslanik mu rece: Kada me vidis u ovakvom stanju ne nazivaj 
mi selam, ako to uradis, ja ti necu odgovoriti. (Ibnu Madze) 

Muhadzir b. Kunfuz veli: "Nazvao sam selam Allahovu Poslaniku, 
Allah ga blagoslovio i spasio, u momentu dok je abdestio, pa mi nije 
odvratio. Kada je zavrsio sa uzimanjem abdesta, odgovorio mi je na selam 
rekavsi: Nije me nista drugo sprijecilo da ti odmah odgovorim na selam 
osim to sto ne voUm da Allahovo ime spominjem kada nisam pod 
abdestom." (Ebu Davud i Ibn Madze) 

Ovaj hadis, osim Buharije, biljeze svi ostali u El-Kutubus-sitte. 



218 



Po nama je ovo mekruh onome ko obavlja veliku ili 
malu nuzdu. Tako su to neki ucenjaci protumacili. 

Ovo je nesto najbolje sto je preneseno na ovu temu. 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni i od 
Muhadzira b. Kunfuza, AbduUaha b. Hanzale Alkame b. 
Sefva a, Dzabira i Berra a. 



. (3*«.»t)lj Ji.a.»lj ^jiSLoJI Ja5 aAj 
4_jic <lJJI ^L« ici^' O* '^Ji^' (ci' (1>* ?-^J J:}* 6n? '-^;^-*^' '""* lSJj ->^J 

. Jiio (>J 4JJI JuP (jP V4^' (C,-^J 



68. O ostatku iza psa 

91. ISPRICAO NAM JE Sevar b. Abdullah el-Anberi; 
kaze: Nama je ispricao Mu temir b. Sulejman, koji je kazao: 
Cuo sam Ejuba kada prica od Muhammeda b. Sirina, koji je 

219 



prenio od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, da je rekao: Posudu iz koje je lokao 
pas, treba oprati sedam puta, prvi put ili posljednji put 
(ce se istrljati) zemljom, a posudu iz koje je lokala macka 
treba oprati jedanput. ^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

To je i stav, Safije, Ahmeda i Ishaka. 

Hadis je u ovom smislu na vise nacina prenesen od 
Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, (s tim sto u nekim predajama) nije spomenuto: 
Posudu iz koje je lokala macka treba oprati jedanput. 

Tirmizija kaze: Na ovu temu je hadis jos prenesen i od 
Abdullaha b. Mugaffela. 



^ Nevevi tvrdi da je slina psa necista i da bi se ta necistoca 

odstranila, posudu treba oprati sedam puta. 

Medutim, mislim da hadis ovdje ukazuje na nesto sasvim drugo. 
Ukazuje na izvjesnu opasnost koju u sebi nosi pseca slina. Allahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, zasigurno nije bez razloga naredio da se 
posuda iz koje loce pas opere sedam puta, posebno nije bez razloga 
naredio da se uz pranje, posuda istrlja i zemljom. 

Ako se tome doda da je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i 
spasio, jednom priUkom naredio da se pobiju svi psi, te da je muslimanima 
zabranio da psa drze u kuci, rekavsi: Zaista meleki nece u kucu u kojoj 
se nade pas ili slika, mozemo shvatiti ozbiljnost ovog pitanja. 

Osim toga Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
muslimanima je inace zabranio, drzanje psa, osim u tri slucaja; 

kao cuvara kuce i imovine, 

kao cuvara stoke, i 

lovackog psa. 

U sva tri slucaja pas mora biti napolju i ni u kojemu slucaju ga 
nije dozvoljeno drzati u stanu ili kuci. 

Ovaj hadis, osim Tirmizije, zabiljezili su i Malik u Muveta u, Ahmed 
u Musnedu, Ebu Davud, Nesaija i Ibnu Madze u Sunenhna. 



220 



c U^j 4J cjISL^ : cJli c L^-jJ.fi J-^j oju5 Ul tjl 5ju5 ^I c>i^ jup cjuLSj c dlJU 

4_1L* "UJI jJItf 4JJI Jj-*.j liji : Jli (. ajJ : cnJIa ^(^1 cnJu U (^^u-Vj^I ; JUi fuJI 
.c:jlil^^l jl a5-iJ.g ;ja3l_^l (j^ ^ Uj[ (j.dL>.J.i >.r.unAl Ipl : Jli jxLjj 

.0JU5 ^1 4^1 t -r>J.>w3jljL OJUii ^1 Jo* ClulSj : dUU (>C a-^—Smj i_5jj Jia 

. Lwb Oj^l ,j3-*^ 'JJt! P^ • J-*''^'!? -^■»-'^U (C?^^~*"' • J^ (^-^ 
. t^ljJI lift jff5 (Jjj «-^^ (>-lL>l IJJ6_J 



, ^ o 3 ,t ifl ^ s. 



.dUU j;>j jxjl jjfci 



69. O ostatku iza macke 



92. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: 
Nama je ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik b. Enes, 
on je prenio od Ishaka b. AbduUaha b. Ebu Talhe, on od 



221 



Humejde kcerke Ubejda b. Rifae^, ona od Kebse kcerke Ka ba 
b. Malika^, koja je bila udata za Ebu Katadina sina, da je 
kod nje jednom prilikom usao Ebu Katade; ja sam mu, 
veli ona, polijevala vodu da abdesti. U to dode macka i 
poce da pije. On joj primace posudu i ona se napi. 
Vidjevsi me da ga posmatram, veli Kebsa, on rece: Cudis 
se, kcerko moga brata (po vjeri)? Da, rekoh. A on rece: 
AUahov je Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, kazao: 
Macka nije necista; ona je zaista, od onih koje obilaze 
oko vas ili (je rekao) koje obilaze oko vas. ^ 



^ Humejda, kcerka Ubejda b. Rifae, supruga je Ishaka b. Ebu Talhe, pripada 
generaciji tabi'ina. Ibn Hiban je smatra veoma pouzdanim ravijom hadisa. 

2 Kebsa, kcerka Ka ba b. Malika, supruga je Abdullaha, sina Ebu Katadinog. 
Ona spada u ashabe. 

^ Safija, Ahmed i Ishak smatraju da je ostatak vode iza niacke cist, tako da 

se moze upotrijebiti za abdest i za gusul i to bez ikakva keraheta. Iz 
slijedece predaje se da zakljuciti da je ostatak hrane iza macke takode cist i 
da ga je dozvoljeno jesti. 

Majka Saliha b. Dinara veli: Moja me gospodarica poslala da 
odi\esem pilava h. Aisi. Zatekla sam je u namazu. Pokazala mi je isaretom 
da spustim pilav. Posto sam ga spustila, dosla je macka i pocela da ga 
jede. Kada je Aisa zavrsila namaz, uzela je pilav i jela sa oriog mjesta 
odakle je macka jela, a potom kazala: AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio 
i spasio, rekao je: "Macke nisu neciste, one su vase Ijubimice koje su cesto 
uz vas. Vidjela sam veli Aisa, Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, kada je uzeo abdest ostatkom vode iza macke. (Ebu Davud) 

Ebu Hanife takoder smatra da je ostatak iza macke cist i da se 
moze upotrijebiti za abdest i gusul, s tim sto je to, po njemu, mekruh. Svoj 
stav Ebu Hanife temelji na hadisu iz prethodnog poglavlja u kojemu stoji: 
Posudu iz koje loce macka operite jedanput. 

Sljedbenici prvog misljenja vele da nijedan hadis u kome je 
spomenuto pranje posude iza m.acke nije pouzdan. Sto se tice hadisa iz 

222 



Neki su prenijeli od Malika, da je ona bila udata za 
Ebu Katadu. Ispravno je da je bila udata za njegova sina. 

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Aise i Ebu Hurejre. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ovakav je i stav vecine uleme od Vjerovjesnikovih 
ashaba, tabi'ina i ucenjaka poslije njih:Safije, Ahmeda i Ishaka, 
koji smatraju da je ostatak iza macke cist. 

Ovo je nesto najbolje sto je preneseno u ovom 
znacenju. 

Malik je ovaj hadis temeljito prenio od Ishaka b. 
Abdullaha b. Ebu Talhe i niko ga od njeg tako kao Malik nije 
potpunije prenio. 



J> - o;i;i "•''1^' •" l'°l'l|- •''1'°. -''i'' °'i' -"ni 'I- Mil-'--' ="-""- 

^ ^ o , ^ 



prethodnog poglavlja, on je pouzdan, s tim sto rijeci koje se odnose na 
pranje posude iza macke nije izgovorio Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, nego ih je neki od ravija hadisa dodao. 



223 



^^ -v-wj Li^: X-j ^ lUI ^_jla 1^1 cJlj : Jlis YdlJj j_y3 ll cJii . 4llk 

0—' j^ -■ (j-tf u4i-*' i>i iSi^ b^ l5^j^' ;?M3 bi •H'-*" ^J->- ' '^y->^ >-4.-V l-'-'-i-* 

• yij^ b^ i-_j-s &.>■ 
J' , - - 

,0, 0,0,- S- o ^^ O , ,, Ot O , ,0 , „"„- --- .,- 

ij-i j-ij-*- J-^^J ' S Jjl— aJ I JjjJ Jj^ (j^ b!^ ^ ' (jJ^ ^'-•'J f^ '^ ' ij^ ej^ ' 



70. O meshu po mestvama 

93. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Veki , prenijevsi od A mesa, on od Ibrahima, on od Hemmama 
b. Harisa, koji je rekao: Dzerir b. Abdullah je obavio malu 
nuzdu zatim uzeo abdest ucinivsi mesh po mestvama. 
Neko mu rece: Zar tako postupi? Sta je to sto bi me 
sprijecilo, kada sam vidio AUahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, da ovako radi, odgovorio je. Ibrahim 
kaze: Dopadao im se Dzerirov hadis, jer je on primio 



224 



islam nakon sto je objavljena sura El-Maide. Ove rijeci: 
Dopadao im se jesu, znaci, Ibrahimove. 

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Omera, Alije, Huzejfe, Mugire, Bilala, Sa'da, Ebu Ejjuba, 
Selmana, Burejde, Amra b. Umejje, Enesa, Sehla b. Sa'da, Ja la 
b. Murea, Ubadea b. Samita, Usame b. Serika, Ebu Umame, 
Dzabira, Usame b. Zejda, Ibn Ubade, neki kazu: Ibn Imare i 
Ubeja b. Imare. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



94. PRENOSI SE OD Sehra b. Havseba da je kazao: 
Vidio sam Dzerira b. AbduUaha kada je abdestio i potrao 
rukom po mestvama. Rekao sam mu zasto to? Pa je 
rekao: Vidio sani Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, kada je abdestio, potrao je po mestvama. Rekao 
sam mu: Je li to bilo prije ili nakon sto je objavljena 
sura El-Maidel Kazao je: Ja sam primio islam nakon sto 
je objavljeno El-Maide. ^ 



^ Prisutni su se zacudili hadisu Dzerira b. Abdullaha zato sto su smatrali da 

je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, cinio mesh po mestvama 
prije nego je objavljen ajet o abdestu u suri El-Maide i da je ovim ajetom 
dokinuta dotadasnja praksa Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

Posto je Dzerir, za koga su znali da je primio islam nakon objave 
sure El-Maide, naglasio da je nakon objave ove sure vidio Allahova 
Poslanika Allah ga blagoslovio i spasio, kako cini mesh po mestvama, 
shvatili su da je ovaj propis jos vazeci i da nije derogiran navedenim 
ajetom. 

Ibn Abdul-Berr u djelu el-Istizkar, tvrdi da je oko cetrdeset ashaba 
od Allahova Poslanika prenijelo hadise o meshu po mestvama. 

225 



To nam je ispricao Kutejbe, koji je kazao, nama je 
ispricao Halid b. Zijad et-Tirmizi, prenijevsi od Mukatila b. 
Hajjana, on od Sehra b. Havseba, a on od Dzerira. 

Tirmizija veli: Prenio je Bekije, od Ibrahima b. Edhema, 
on od Mukatila b. Hajjana, on Sehra b. Havseba, a on od 
Dzerira. 

Ovaj hadis je pojasnjen, jer su neki smatrali da je mesh 
po mestvama mekruh, objasnjavajuci da je Vjerovjesnikovo 
potiranje po mestvama bilo prije nego je objavljena kur'anska 
sura El-Maida. Dzerir u hadisu koji on prenosi veli da je vidio 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je ucinio mesh 
po mestvama nakon sto je objavljena kur anska sura El-Maide. 

o Si & ^ o 

|K^2^lj jiLjukU 6 ^ ^ -^^ tj^ ^wxoJt ou v^ 



. j^v-^oJI -5 CjjU (JJ 'Ujj^ i.l*jj.>- ^-.>v,i9 'Gl (^>;WW (>J /s:i^>! (J* J^Jj 



Ibn Munzir kaze da mu je preneseno od Hasana koji je kazao: 
Meni je pricalo oko sedamdeset ashaba da je Allahov Poslanik cinio mesh 
po mestvama. 

Ibn Munzir veli: Ucenjaci su se razisli u tome da li je bolje oprati 
noge ill je bolje uciniti mesh po mestvama. Ja licno drzim da je bolje ciniti 
mesh po mestvama i to zbog toga sto su haridzije i rafidije napadali mesh 
po mestvama i osporavali ga, pa je ozivljavanje jednog sunneta koji su oni 
osporavali po meni bolje i efdalnije. 
Ovaj hadis je zabiljezen u svih sest hadiskih zbirki El-Kutubus-sitte. 



226 



«- fi o ,0 &, fi ^ . y.^ 9^ fi fi 0^ fi fi o 



'"" 'u 



.X 
OSS 

dilLa (jj kr-53*j JLLi (jj <jl_ji^j Oj<>» ;_yi'j Oj^ (_jiij (j^ b^ vM ' (_f?J 

"^ ij\ \jkL Uf IJ[ Ijj^Lj Jl-j fijift 4JJI ^jLs 4JLIi J_5->j (jLS" : Jli jLLi (jj (jlj^ 

^.1>JI 4JJI Jjuc ^1 (>c ic^*^' Wf'j^l L>* -JLs^j ''j*^ (I>J f>^'>' ' i l lijj -^J 

a_i.a>l o[ jt.o-..>i.; aJ : 4juui Jli JJJU.* (JJ (<J-*J J^i • (C^!^' U^ is^ J'i 

^ a i a , 

. -vltJl i^J^ (c!-^' f'^' ^^ (Ci' 6,-* (C?-*^' 
s S- ^ ^ 

(j_^ 4— Ajj-^ (j.g ^^Jl>JI 4JJI J u^ ^1 (jS- jjyo^ (jj Qj,o,g (j,g ^c■o■J■"^'^ H^^jii ^^^->^ <- 
. (l>^i^l jfflc ~<^l jj aL*.j 4jic 4JJI ^Ltf (ffJ^' 6^ ir^'^ 
.(_5jIja]| JL-fcff (jj (jl_ji~a >-^ o .X» ^LjJI IjJ6 ^ ^(S-^ (j-"-*'' • J4****'! 0^ -5-a-><-o Jli 
ailij ilLc 4JJI (J-^ l5^' !rr''-*^' L>? ^LoJ^I joS^I Ja3 jAj : ic-"^ vl Jii 



227 



^„ ^^ffPjlSC- ,**• ° ■ 



Jl ^ So 

71. O meshu po mestvama za 
musafira i mukima 

95. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Avane, on je prenio od Seida b. Mesruka, on od 
Ibrahima et-Tejmija, on od Amra b. Mejmuna, on od Ebu 
AbduUaha el-Dzedelija, on od Huzejme b. Sabita, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio; Da je upitan o 
meshu po mestvama, pa je rekao: Za putnika (vazi) tri, a 
za onog ko je kod kuce jedan dan. ^ 



^ Vecina islamskih ucenjaka smatra da mesh po mestvama koje se obuku 

nakon uzetog abdesta, za onog ko je kod kuce traje dan i noc ili 24 
sahata, dok mesh po mestvama putniku musafiru traje tri dana i tri noci, 
ili 72 sahata. 

Ovakav stav oni temelje na tematskom hadisu i hadisu koji je 
zabiljezio Muslim u Sahihu od AHje u kome stoji: Tarik b. Surejh b. Hani 
veU: Upitao sam Aliju b. Ebu Taliba o trajanju mesha po mestvama pa je 
rekao: Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, je odredio da 
putnik mesh po mestvama moze koristiti tri dana i tri noci, dok ga 
onaj ko je kod kuce moze koristiti dan i noc. 

Malik i jos neki smatraju da se mesh po mestvama moze koristiti 
bez vremenskog ogranicenja. Po njemu su putnik i onaj ko je kod kuce u 
tome izjednaceni. 

Svoje misljenje oni temelje na hadisu Ubeja b. Imarea koji veli; 
Rekao sam Allahovu Poslaniku, AUah ga blagoslovio i spasio; Allahov 

228 



Spominje se da je Jahja b. Mein hadis Huzejme b. 
Sabita o meshu ocijenio sahih hadisom. 

Ebu AbduUahu el-Dzedeliju je ime Abd b. Abd, a receno 
je i Abdur-Rahman b. Abd. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Ebu 
Bekrea, Ebu Hurejre, Safvana b. Asala, Avfa b. Malika, Ibn 
Omera i Dzerira. 

96. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Ebul- Ahves, on je prenio od Asima b. Ebu Nedzuda, on od 
Zirra b. Hubejsa, on od Safvana b. Asala, koji je kazao: 
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nam je 
naredio, kada smo na putu, da ne skidamo mestve tri 
dana i tri noci, zbog velike i male nuzde i zbog 
spavanja, a naredio nam je da ih skinemo ako postanemo 
necisti (dzunub). 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



Poslanice, mogu li ja ciniti mesh po mestvama? Mozes, rece Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio. Jedan dan? Da, rece Vjerovjesnik. 
Dva dana? Da, rece Poslanik. Tri dana? Mozes koUko hoces, odgovori 
Allahov Poslariik, AUah ga blagoslovio i spasio. (Ebu Davud) 

Prema rijecima Ibn Hadzera, Ebu Davud ovaj hadis nije smatrao 
jakim. Buharija ga ocjenjuje slabim, dok Nevevi tvrdi da su hadiski ucenjaci 
jednoglasni u ocjeni da je ovaj hadis slab. 

Nevevi tvrdi da je Ebu Hanifin stav da se vrijeme mesha po 
mestvama racuna od momenta kada se izgubi abdest za vrijeme kojeg su 
mestve obucene. 

Ahmed i es-Sevri drze da se mesh po mestvama racuna od 
momenta kada su obucene. 



229 



Hakem b. Utbe i Hammad su prenijeli od Ibrahima et- 
Tejmija, on od Ebu AbduUaha el-Dzedelija, a on Huzejme b. 
Sabita. Medutim, to nije pouzdano. 

Alija b. Medini je kazao da je Jahja b. Seid kazao da je 
Su be rekao: Ibrahim en-Nehai nije cuo od Ebu AbduUaha el- 
Dzedelija hadis o meshu. 

Tirmizija veli: Zaide, prenoseci od Mensura, kaze: Bill 
smo u sobi Ibrahima et-Tejmija, a sa nama je bio i Ibrahim 
en-Nehai kad nam je Ibrahim et-Tejmi ispricao, prenoseci od 
Amra b. Mejmuna, on od Ebu AbduUaha el-DzedeUja, on od 
Huzejme b. Sabita, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio 
i spasio, o meshu po mestvama. 

Muhamed b. IsmaU veU: Najbolje nesto na ovu temu je 
hadis Safvana b. Asala el-Muradija. Ebu Isa kaze: U ovom 
smislu je i stav vecine ucenjaka, od Vjerovjesnikovih, Allah ga 
blagoslovio i spasio, ashaba, tabi'ina i fikhskih ucenjaka poslije 
njih, poput Sufjana es-Sevrija, Ibn Mubareka, Safije, Ahmeda i 
Ishaka, koji kazu: Onaj ko je kod kuce moze ciniti mesh po 
mestvama dan i noc, dok putnik, musafir to moze ciniti tri 
dana i tri noci. 

Ebu Isa kaze: Od nekih ucenjaka se prenosi (stav) da 
oni ne ogranicavaju vremenski period za trajanje mesha po 
mestvama. Ovo je i stav MaUka b. Enesa. 

Ebu Isa kaze: Stav o vremenskom ogranicenju jeste 
ispravniji. 

Ovaj hadis je prenesen od Safvana b. Asala i drugim 
putem, osim ovoga puta preko Asima. 



230 



^ ^ S ^ 

1''°'' -•«»>''» •"•f'!''''''°''l'°tll«''°' ''""•'^'ll I'll •'fl-s'' 

^"ofr-si^Ji "jot 

.4lL*ilj i_iiJI Jjil 
tt.Ll>ij fuic 4JJI J*!tf (C*JJ' »_jL>Jtf I (>o jjwij jj^ J^ lla_j : (j-*4f ^j' JLs 

. (3->v,-'lj /5?|'->*Jlj djJU U4AJ 4^5 »l, g . M . ' l (j,« (»-*-i*J L>«J L>:i*i'^'j 
,»•' " ru-*"'-' ' ° °i'''-'°.°-'°'t II"'**. ' !•'' 



72. Potiranje po mestvama 
odozgo i odozdo 

97. ISPRICAO NAM JE Ebu VeUd ed-Dimaski; kaze: 
Nama je ispricao Velid b. Muslim; kaze: Nas je obavijestio 
Sevr b. Jezid, prenijevsi od Redza a b. Hajvea, on od 
Mugirinog pisara, a on od Mugire b. Su bea: Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, po mestvama je potirao 
odozgo i odozdo. ^ 



^ Malik i Safija smatraju da mestve treba potirati i odozgo i odozdo, s tim 

sto Safija drzi potiranje mestvi odozgo fardom, a njihovo potiranje odozdo 
mustehabom. 

231 



Ebu Isa kaze: Ovako smatraju mnogi Vjerovjesnikovi, 
Allah ga blagoslovio i spasio, ashabi, tabi'ini i fikhski ucenjaci 
poslije njih. To je stav i Malika, Safije i Ishaka. 

Ovaj hadis ima u sebi izvjesnih mahana, jer ga od 
Sevra b. Jezida, sa senedom ne prenosi niko osim Velida b. 
Muslima. 

Ebu Isa kaze: Pitao sam Ebu Zur u i Muhammeda b. 
Ismaila o ovom hadisu pa su rekli da nije pouzdan, zato sto 
je Ibn Mubarek, prenio od Sevra, on od Redza a b. Hajvea, 
koji je kazao: Ispricano mi je da ga je Mugirin pisar prenio 
izravno od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, ne 
spominjuci u senedu Mugiru. 



Malik svoj stav temelji na tematskom hadisu i na eseru sto ga je 
zabiLjezio u Muveta u, u kome stoji: Upitao sam Ibn Sihada kako se cini 
mesh po mestvama? Pa je Ibnu Sihad jednom rukom potrao mestve odozgo 
a drugom odozdo. Kaze Malik, to sto mi je pokazao Ibnu Sihad je nesto 
najbolje sto sam saznao o nacinu uzimanja mesha po mestvama. 

Safija svoje misljenje bazira na tematskom hadisu koji je, prema 
ocjeni mnogih, slab hadis. 

Za ovaj hadis Ebu Zur a i Buharija kazu da nije pouzdan. 

Ebu Hanife smatra da je dovoljno mestve potrti samo odozgo. Svoje 
misljenje on temelji na pouzdanom hadisu o kome ce biti govora u 
narednom poglavlju. 

Mugirinu pisaru je ime Verrad es-Sekafi el-Kufi. Pouzdan je ravija. 
Pripada osmoj generaciji. 



232 



(^lii^Jl Ji 7~-«^ (»J-^J f'^'^ ''^' (C^ Lf^' '■^•'j • ^^ ^^t^ iy.\ji^'^ (>^ JtHJ^' 

. iiyiS- LoAvA Lb 

a oSfl 00 ^ ^ - ^ 

. JjsJ>-lj iJj_jjJI u''^^ '-'3^. ^^J ' C^' (->*' L>? r^'J J^ i^ 3*3 

73. O meshu po mestvama odozgo 

98. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nama je 
ispricao Abdur-Rahman b. Ebu Zinad, on je prenio od svoga 
oca, on od Urvea b. Zubejra, a on od Mugire b. Su bea (koji 
veli): Vidio sam Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
kada potire po mestvama odozgo. ^ 



^ Ovaj je hadis osim Tirmizije zabiljezio i Ebu Davud u Sunenu. 

Buharija je u djelu et-Tarihul-Evsatu sa senedom zabiljezio od 
Mugire da je kazao: Vidio sam Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio 
i spasio, kada je mesh po mestvama ucinio samo odozgo. 

Prema njegovim rijecima, ovaj hadis je daleko pouzdaniji od hadisa 
sto ga je prenio Redza' b. Hajve preko Mugirinog pisara od Mugire, a koji 
je spomenut u prethodr\om poglavlju. 

Alija b. Ebu Talib kaze: Kada bi se vjera mogla temeljiti na 
misljenjima Ijudi, bilo bi logicnije da se mestve potiru odozdo; medutim, ja 

233 



Ebu Isa kaze: Mugirin hadis je hasenun. To je hadis 
koji prenosi Abdur-Rahman b. Ebu Zinad, od svoga oca, on 
od Urvea, a on od Mugire. Nije nam poznato da je jos neko 
osim njega prenio od Urvea, a on od Mugire o potiranju po 
mestvama odozgo. 

To je i stav mnogih ucenjaka. Tako misle i Sufjan es- 
Sevri i Ahmed. Muhammed (Buharija) veli: Malik b. Enes je 
Abdur-Rahmana b. Ebu Zinada smatrao slabim ravijom. 

Si ^ ^ Si t ^ ^ f J- ^ 

^j^^4*-oa i»-L**a 5tJ^ ^' (5"^ l5^' I—^oJ ! ul5 4jiA.*i ^jjI SjjAaJI (J.C J_u-»j^ (jV lH>* 

* -■«-->•_ ' i« ' ' •"■ ' II" 



sam licno vidio Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kako 
mestve potire samo odozgo. 

Na temelju spomenutih hadisa, Ebu Hanife, Sufjan es-Sevri Ishak i 
Ahmed b. Hanbel smatraju da je mesh po mestvama dovoljno uciniti samo 
odozgo. 

Sevkanija u djelu Nejlul-Evtar kaze: Sasvim je izvjesno da je AUahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, cinio mesh po mestvama na oba 
nacina; katkada bi ih potrao i odozdo i odozgo, a katkada opet samo 
odozgo i to da bi pokazao da je i jedan i drugi nacin moguc i dozvoljen. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da je hadis u kome je 
spomenuto da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, potirao po 
mestvama samo odozgo-vjerodostojan, dok je hadis u kome se spominje 
potiranje i odozgo i odozdo slab; prema tome, treba se drzati onog hadisa 
koji je pouzdaniji i po njemu postupati. 



234 






t s. , 



' ' ' ' ' ° '' 'ji'-'-'so'oa 

^ JlOjl^ 09----, - - -- 



74. Mesh po carapama i sandalama 

99. ISPRICALI SU NAM Hennad i Mahmud b. Gajlan; 
kazu: Nama je ispricao Veki , on je prenio od Sufjana, on od 
Ebu Kajsa, on od Huzejla b. Surahbila, a on od Mugire b. 
Su bea, koji je kazao: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, uzeo je abdest i mesh ucinio po carapama i 
sandalama. ^ 



^ Muhammed b. Dzafer et-Tahavi u djelu Serhu meanil-asar veli: Mi drzimo 

da se mesh moze ciniti po carapama pod uslovom da su debele i ispletene 
gusto tako da lahko ne propustaju vodu. Isto misle i Ebu Jusuf i 
Muhammed. 

Ebu Hanife smatra da se mesh po carapama moze uzeti samo u 
slijedecim uslovima: da su carape debele, da su gusto pletene tako da lahko 
ne propustaju vodu, da su pokrpljene kozom i da same stoje uz nogu bez 
lastike ill kakvog drugog poveza. A ako nisu takve or\da uslovljava da je 
ria njima bilo kakva obuca pa makar to bile sandale ili nanule. 

235 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

To je i stav mnogih ucenjaka: Sufjan es-Sevri, Ibn 
Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak vele: Mesh se moze uzeti po 
carapama i ako na nogama nisu sandale ukoliko su guste i 
stabilne. 

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
Ebu Musa a. 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Saliha b. Muhammeda et- 
Tirmizija, koji je rekao: Cuo sam Ebu Mukatila es-Semerkandija 
kada veli: Usao sam kod Ebu Hanife kada je bio u bolesti od 
koje je umro, zatrazio je vode i uzeo abdest, na nogama su 
mu bile carape, pa je uzeo mesh po njima, a potom rekao: 
Danas sam nesto uradio sto do sada nisam nikada. Ucinio sam 
mesh po carapama na kojima nisu bile sandale. 



Safija i Ahmed smatraju da se po carapama moze uciniti mesh ako 
su debele i gusto opletene. Oni ne uslovljavaju da su pokrpljene kozom ili 
da je na njima nekakva obuca. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori drzi da je odabran onaj stav i 
misljenje po kome se mesh po carapama moze uzeti ukoliko su carape 
debele i gusto ispleten.e, makar i ne bile pokrpljene kozom i makar na 
njima i ne bila bilo kakva obuca, pod uslovom da sami stoje uz nogu i da 
lahko ne propustaju vodu. 

Neki vele da se po svakim carapama moze uzeti mesh ako je velika 
hladnoca, bile one debele ili tanke, gusto ili rijetko ispletene. Ovakav stav 
temelje na hadisu sto ga je Ahmed b. Hanbel zabUjezio u Musnedu sa 
senedom od Sevbana u kome stoji: Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio 
i spasio, poslao je jednu izvidnicu koju studen gotovo da nije unistila. 
Kada su se vratili, ispricali su Vjerovjesniku sta ih je snaslo, pa im je 
naredio da ubuduce uzimaju mesh po turbanima i po onome sto im 
je na nogama. 



236 



j5lj j3^ -.0,0-1 1 ^j 1,0,0,.,.' (j£- (jUaSJI Ji-1,*..*.*^ ij^ (C^i^^ Iju*J->' t jl-^ o^ J-o->«-o LjjJ->- \ * • 
^_ajj| LLiiaj : Jli 4_ul jj^ 4jLx<i (j^ Oj^iJLjl (jjl jj£. (2>*^ 

. OjjAaJI (jji (j-0 4l«,o-wj jtifl ; j5j Jo 

^ ^ o ^ o ^ 

fcll >-,, 1 1 J Lo ! J aij jJ, jJJ> - (^ J.o,>- 1 Cj.^.0-^ ; U ^Sj (J,**"-^ ' L>f -i-*-^' I Cj-^-ouw a 

. 4_oUl ^U u43^j (j^-*^j ?^' o-i 3y^ C>^ "^y /c?j • ^'^ 

. ^ i J ^ ^ ^ (j'-o.^ <«LuJ.>> 4J1.X.J) ^ oAoJI idjujL> ; -.>.»i,i,g 0^1 ul3 



|J_*<j 4_j1c 4_Ul (i-L^ l5~^' '^' ^-^l L>? p^' J^' (1>? r^U jJ^ JLs 5 

wJJUj t5j_jlll tj'-:!^ J^3 jJSj . 4jLajJI x^ ^IjJ "^i i«UjJI ^ic >>^>i.i.o.; "i : (jjjuLlIla 



237 



' . ° ' "t-i ° 
(j_c 4_jJI JoP (2>J wbv ciJLw : Jli j-rfU (jj jUP (^1 .1.9. "v.a (jj oJuJ^ ^' l>p /rr'j^' 

- o- ^ -• J" ^Ji ^ — -^ a ° " ° 

- - - - - o 

.»LaJl Jt-SJl (j-wl JUi t ioLajJl 

75. O meshu po turbanu 

100. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: 
Nama je ispricao Jahja b. Seid el-Kattan, prenijevsi od 
Sulejmana et-Tejmija, on od Bekra b. AbduUaha el-Muzenija, 
on od Hasana, on od Ibn Mugire b. Su bea, a on od svoga 
oca, koji je kazao: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
uzeo je abdest i ucinio mesh po mestvama i turbanu. ^ 



1 Vecina islamskih ucenjaka smatra da je dozvoljeno uciniti mesh po 

turbanu pod uslovom da je skidanje turbana komplikovano i predstavlja 
opterecenje. Svoje misljenje temelje na spomenutim hadisima. 

Sufjan es-Sevri Malik, Safija i Ibn Mubarek smatraju da se moze 
uciniti mesh po turbanu ukoliko se upredo s tim potare i prednji dio glave. 

Svoje misljenje oni temelje na hadisu koji je Muslim zabiljezio u 
Sahihu a u kome stoji: Da je Vjerovjesnik cinio mesh po mestvama, 
prednjem dijelu glave i turbanu. 

Takode, za podlogu svom stavu uzimaju i hadis Ammara b. Jasira 
koji je u ovom poglavlju spomenut, a u kome stoji: "Potari vodom svoju 
kosu." 

238 



Bekr kaze: Ja sam ovo cuo od Ibn Mugire. 

Tirmizija veli: Muhammed b. Bessar je u ovom hadisu 
na drugom mjestu spomenuo da je ucinio mesh po 
prednjem dijelu glave i po turbanu. 

Ovaj hadis je na vise nacina prenesen od Mugire b. 
Su bea. Neki su spomenuli potiranje prednjeg dijela glave i 
turbana, dok neki uopce ne spominju prednji dio glave. 

Tirmizija kaze: Cuo sam rijeci Ahmeda b. Hasana: Cuo 
sam Ahmeda b. Hanbela kada veli: "Ja nisam vidio nekoga 
ravnog Jahji b. Seidu el-Kattanu". 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Amra b. Umejjea, Selmana, Sevbana i Ebu Umame. 

Ebu Isa kaze: Hadis Mugire b. Su bea je hasenun- 
sahihun. 

Stav je mnogih Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i 
spasio, ashaba, tabi'ina i ucenjaka poslije njih - da se moze 
mesh uciniti po turbanu. Medu njima su: Ebu Bekr, Omer, 
Enes. To je stav i Evzaije, Ahmeda i Ishaka. Oni kazu da se 
mesh po turbanu moze ciniti. 

Neki opet vele da je praksa bila u pocetku da se uzima mesh po 
turbanu pa je dokinuta i stavljena van snage. Medutim, za ovakvu tvrdnju 
ne postoji valjan argument. 

Takode je sporno medu ulemom da li je uslov da bi se mogao 
ciniti mesh po turbanu da se turban stavi nakon uzetog abdesta, te koliko 
se vremenski moze ciniti mesh po turbanu. 

Ebu Sevr uslovljava da bi se mogao ciniti mesh po turbanu da se 
prethodno mora abdest uzeti, u protivnom, po njemu, mesh se ne moze 
ciniti. Vecina ucenjaka to uopce ne uslovljava. 

Ebu Sevr smatra da mesh po turbanu traje koliko i po mestvama, i 
to za putnika tri dana i noci, za onog ko je kod kuce dan i noc. 

Ostali ucenjaci vele da tu nema ogranicenja, da se mesh po turbanu 
moze trajno ciniti. 



239 



Neki uceniji Vjerovjesnikovi, Allah ga blagoslovio i 
spasio, ashabi, tabi ini i ucenjaci poslije njih, opet, smatraju da 
se mesh po turbanu ne moze uciniti osim da se uporedo sa 
meshom po turbanu potare i (prednji) dio glave. Ovako misle 
Sufjan es-Sevri Malik b. Enes, Ibn Mubarek i Safija. 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Dzaruda b. Muaza kad kaze: 
Cuo sam Veki a b. Dzerraha kada veli: Prema hadisu, mesh 
po turbanu je sasvim dovoljan. 

101. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Alija b. Mushir, on je prenio od A mesa, on od Hakema, on 
od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, on od Ka ba b. Udzrea, a on 
od Bilala da je: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
cinio mesh po obuci i pokrivacu (koji je nosio na glavi). 

102. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid; kaze: Nama je 
ispricao Bisr b. Mufeddal, on je prenio od Abdur-Rahmana b. 
Ishaka, a on je el-Kuresi, on od Ebu Ubejdea b. 
Muhammeda b. Ammara b. Jasira, koji je rekao: Upitao sam 
Dzabira b. AbduUaha o meshu po mestvama, pa je rekao: To 
je sunnet, sine moga brata (po vjeri). A upitao sam ga o 
meshu po turbanu, pa je rekao: "Potari kosu vodom." 



4_jic 4_Ul (i-La (J-i^ CU_«-i>j : CjJL_3 4JJ.AJ.0 ^^ O^ LT''^ 6^' Cy^ ^rr^.J^ 

240 



I 



Co 

i 



to 



to 



it'; 



|: I? 

■it. *: 

% ■" 



1:. 



fc 



1 



Cm 



r. l: 




;-"' " V. 








c_^ &> 








V 

















^'^^ Y V 

^'\ C." ^° 

.^r ^-i .^-o 



k°'l 












tC s- 



fe 






1^ 



vol 



fc> ^: C; 

•C" o c* " " '' 

F &-° ^-^ 

:e; I; t" 



1: 

!■ I 

— & w 

— * • • 

»— — ° — f, 



~C.. 



Ctn\ 

Cm 
(T.v 



-c.i^ ~t=. 



7" 

k 

Vo 

— p 



ll. 






|: i- t-. 



'^^ 






<j> 



— f 
— p tx 



76. Kupanje nakon dzunupluka^ i polnog odnosa 

103. ISPRICALI SU NAM Hennad i Veki', prenoseci od 
A'mesa, on od Salima b. Ebu Dz'ada^, on od Kurejba^, on od 
Ibn Abbasa, a on od svoje tetke po majci Mejmune,^ koja je 
kazala: "Pripremila sam Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i 
spasio, vodu za kupanje, pa se okupao od dzunupluka. 
Lijevom rukom je uzeo posudu, iz nje nasuo vode u 
desnu ruku i oprao sake. Potom je rukom zahvatio vodu 
iz posude i posuo po polnom organu i (oprao ga), a 
potom je i ruku istrljao od zid ili zemilju. Izaprao je usta 
i nos, umio lice i oprao ruke do laktova, potom tri puta 
polio glavu, zatim je polio ostali dio tijela, onda se 

pomakao (u stranu) i oprao noge".^ 



^ Dzezerija u djelu en-Nihaje kaze: Dzun'ubom se naziva osoba kojoj je 

kupanje postalo obavezno (fard) zbog ejakulacije ili polnog snosaja. Rijeci 
dzunub i dzenabet u arapskom jeziku znace udaljavanje. Otuda se necista 
osoba naziva dzunubom, jer je takvo stanje udaljava od "dzamije i izvrsenja 
nekih obaveza koje su fard, kao sto su namaz, post, obilazak oko Kabe i 
slicno, sve dok se ne okupa. 
^ Salim b. Ebu Dza'd el-Esdzei pouzdan je ravija. Spada medu one od 

kojih su hadisi zabiljezeni u El-Kutubus-sitte. Umro je 97. godine po Hidzri, 
a neki vele 98. 

^ Kurejb je sin Muslima el-Hasimija. Pripada srednjoj generaciji tabi'ina. 

Pouzdan je ravija. Sticenik mu je Ebu Resid el-Medeni koji je bio i sticenik 
Ibn Abbasa. Umro je 98. godine po Hidzri. 

* Mejmuna je kcerka Harisa el-Ammarija, supruga je Allahova Poslanika. 

^ Iz dva spomenuta hadisa vidimo da je prilikom kupanja sunnet drzati se 
sUjedeceg redosUjeda: 

242 



Ebu Isa' kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 
Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ummu Seleme, 
Dzabira, Ebu Seida, Dzubejra b. Mut'ima i Ebu Hurejre. 

104. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer i kazao: Nama 
je ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Hisama b. Urvea, 
on od svoga oca, a on od Aise koja je kazala: "AUahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi, kada bi se htio 
okupati zbog dzunupluka, prvo oprao ruke prije nego ih 
stavi u posudu (sa vodom), zatim bi oprao polni organ, 
uzeo bi abdest, kao sto ga uzima za namaz, potom bi 
nakvasio kosu, a zatim na glavu salio tri pregrsti vode." 

- Prvo oprati sake, ukoliko iz posude vodu grabimo rukama. Medutim, 
imajuci u vidu da se nacin zivota u odnosu na Poslanikovo vrijeme iz 
temelja promijenio, da danas gotovo svako u kuci ima savremeno kupatilo, 
ili, ako ga nema, onda ima dovoljno posuda da niko ne mora grabiti vodu 
rukom, postavlja se pitanje: Nije li mozda ovaj vid sunneta u savremenim 
uslovima prevladan? Odgovor je: ne, nikako! Sunnet Allahova Poslanika ne 
moze biti prevladan. Jer, ako se njegova forma u datom momentu iz 
odredenih razloga ne prakticira, njegova sustina ostaje trajno vazeca, imajuci 
u vidu da svaki sunnet u sebi krije vise mudrosti i nikada se ne svodi 
samo na jednu, vanjsku. Sustinska mudrost pranja ruku u ovom hadisu se 
ne ogleda u tome da li ruke treba oprati prije kupanja ako mislimo vodu 
iz posude grabiti rukama ili ne, nego u mudrosti propisa ili regule koji u 
sebi sadrzi. Iz rijeci Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio: "Kad 
god se od vas neko probudi iz sna, neka opere ruke, jer on ne zna tokom 
spavanja gdje mu se ruka nalazila", vidimo da Allahov Poslanik insistira da 
se ruke uvijek i u svim prilikama peru. 

- Drugo, oprati polni organ. 

- Trece, po tri puta izaprati usta i nos. 

- Cetvrto, uzeti abdest bez pranja nogu. 

- Peto, oprati prvo glavu, a potom cijelo tijelo. 

- Sesto, oprati noge. 



243 



Ebu Isa' kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Odabrano misljenje kod uleme je da prilikom kupanja 
treba prvo uzeti abdest, potom tri puta obliti glavu, potom 
cijelo tijelo i (na kraju) noge oprati. Ovako postupa vecina 
ucenjaka. Safija, Ahmed i Ishak smatraju da bi gusul bio 
ispravan ukoliko bi necista osoba zaronila u vodu, a ne bi 
prethodno uzela abdest. 

>l 

J-oaJI Jap lAjJtd» olj^l (jinAJu Ja k->Lj VV 



olj^l ^k 4JJI Oyjj Lj CuiS : cJli 4.«i-; al (2>C x^lj (JJ fl-Ul JJ^ i>ff ^ jjjlj I 






244 



77. Hoce li zena raspletati kosu 
prilikom kupanja? 

105. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je 
ispricao Sufjan b. Ejub b. Musa^, on je prenio od Seida el- 
Mukbirija^, on od AbduUaha b. Rafi'a^, a on od Ummu 
Seleme, * koja je kazala: "Rekla sam: AUahov Poslanice, ja 
sam zena koja pravi pletenice na glavi, pa hocu li ja njih 
raspletati prilikom kupanja od dzunupluka? Ne, rekao je: 
Dovoljno ti je da po kosi polijes tri pregrsti vode, a 
potom da operes cijelo tijelo. Time si postala cista. Hi je 
rekao: Time si se ocistila."^ 



^ Sufjan, koji se spominje u senedu hadisa, jest Sufjan b. Ujejne, poznati je 

fikhski ucenjak iz Kufe. Prenosi oko 40 hadisa od kojh su neki zabiljezeni 

u El-Kutubus-sitte. Ahmed b. Hanbel ga smatra pouzdanim ravijom. Umro 

je 130. godine po Hidzri. 

2 El-Mukbiri se zove Seid b. Ebu Seid el-Mukbiri. Ibn Hadzer el-Askalani u 

djelu Takribu-Tehzib za njega kaze da je pouzdan [sikatun), pripada trecoj 

generaciji. On je jedan od ravija od kojih su hadisi uzeti El-Kutubus-sitte. 

Cetiri godine prije smrti je posenilio. 

^ Abdullah b. Rafi' el-Mahzumi je sticenik Ummu Seleme, pouzdan je ravija, 

pripada trecoj generaciji. 

"* Ummu Selema se zove Hind bint Ebu Umejje. Otac joj se zvao Suhejl. 

Ummu Selema je bila udata za Ebu Selemu b. Abdul-Eseda. Sa njim je dva 

puta cinila hidzru u Abesiniju. Rodila mu je cetvero djece, od kojih je 

jedno Selema. Nakon smrti njezina muza, ozenio ju je Allahov Poslanik, 

Allah ga blagoslovio i spasio, cetvrte godine po Hidzri. Umrla je 59. godine 

po Hidzri, u 84. godini zivota. Ukopana je u Bekiji; dzenazu joj je (kao 

imam) klanjao Ebu Hurejre. 

5 Vecina ucenjaka stoji na stanovistu da zena (prilikom kupaiija od 

dzunupluka ili poslije mjesecnog ciklusa) ne mora raspletati kose. Dovoljno 

je da svu kosu tri puta polije vodom. Ahmed b. Hanbel, Tavus i Hasan el- 

245 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Stav je vecine uleme da zena ne mora raspletati kosu 
prilikom kupanja od dzunupluka. Dovoljno je da svu kosu 
pokvasi vodom. 



.jAjJI laAJla yiJjl laL^li t <jljiJ> OjA-Ji J^ 
11^ J >ij J^J ■^'-" (1)^ r^'j J-^ ^-^ ^3J "^J .^1*1^ ij**^ ^-^ J^J 



Basri smatraju da je duzna rasplesti kosu kod kupanja poslije mjesecnog 
ciklusa, a ne mora je raspletati prilikom kupanja od dzunupluka. Ovo 
misljenje nema valjanog utemeljenja. Neki, opet, vele da je kosa Ummu 
Seleme bila rijetka pa je voda mogla doprijeti do korjena, te joj je zato 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, dozvolio da je ne rasplece. 
U protivnom, ako je kosa gusta morala bi se rasplesti. Ni ovo misljenje 
nema utemeljenja. 



246 



78. Ispod svake dlake je 
necistoca (dzunupluk) 

106. ISPRICAO NAM JE Nasr b. Ali; kaze: Nama je 
ispricao Haris b. Vedzih;^ kaze: Nama je ispricao Malik b. 
Dinar^, on je prenio od Muhammeda b. Sirina^, on od Ebu 
Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
koji je kazao: "Ispod svake dlake je necistoca (dzunupluk), 
pa operite kosu i ocistite kozu."'* 

Tirmizija veil: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Alije i Enesa. 

Ebu Isa kaze: Hadis Harisa b. Vedziha je garib, mi ga 
ne poznajemo osim iz njegovih kazivanja.^ 



^ Haris b. Vedzih Ebu Muhammed el-Basri je, prema misljenju Ibn Hadzera, 

veoma slab ravija. Ebu Davud ga takoder smatra slabim i tvrdi da su svi 

hadisi koje on prenosi munker. 

^ Malik b. Dinar Ebu Jahja el-Basri je pobozan i pouzdan covjek. Nesaija ga 

smatra pouzdanim ravijom. Umro je 130. godine po Hidzri. 

^ Muhammed b. Sirin je poznati ucenjak iz generacije tabi'ina. Umro je 110. 

godine po Hidzri. 

* U ovom hadisu Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, ukazuje 

na nuznost pranja korijena kose pri kupanju. To prakticki znaci, da bi 

gusul bio valjan, voda mora doprijeti do koze. Ako bi po kozi bilo nesto 

sto bi sprecavalo da voda dopre do nje, kupanje ne bi bilo valjano i osoba 

bi se i poslije takvog kupanja i dalje smatrala necistom [dzunub). Otuda 

upozorenja ucenjaka zenama koje upotrebljavaju kozmetiku, da im kupanje, 

ukoliko je ne odstrane, nije valjano. Samim tim su i drug! vidovi ibadeta, 

(za ciju je valjanost cistoca tijela uvjet) dovedeni u pitanje. 

5 Ovaj hadis su od Harisa zabiljeziU i Ebu Davud, Ibn Madze i Bejhekija u 
Sunenima. 

14:7 



On je sejh cija su kazivanja nepouzdana. Od njega su 
mnogi ucenjaci zabiljezili hadise. On je jedini koji ovaj hadis 
prenosi od Malika b. Dinara. Vele da se zovao Haris b. 
Vedzih, a neki kazu: da je sin Vedzbe. 



°^». '°' > > 



4_;J.g 4JJI ^La i^jjJI i-jU—oI (^ J^lj joP J^ ll»j I ,j->^ _Jjl J13 

79. O uzimanju abdesta poslije kupanja 

107. ISPRICAO NAM JE Ismail b. Musa^; kaze: Nama je 
ispricao Serik^, on je prenio od Ishaka, on od Esveda, a on 



^ Ismail b. Musa el-Fezari je Ebu Muhammed ibn bint Es-Suda, za Icojeg 

Nesaija kaze da nije los ravija. Ibn Adijj veli: Prebacivali su mu da je puno 

naginjao siizmu. Ibn Hadzer u Takribu kaze: Iskren je. Neki su ga smatrali 

rafidijom. 

'^ Serik b. Abdullah en-Nehai pouzdan je ravija.. Puno je grijesio kod 

prenosenja. Pamcenje mu je znatno oslabilo nakon sto je postao kadija u 
Kufi. 



248 



od Aise: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, poslije 
kupanja nije uzimao abdest."^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ebu Isa veil: Misljenje je veUkog broja ucenjaka od 
ashaba, Vjerovjesnikovih, savremenika i tabi'ina da poslije 
kupanja nije potrebno uzimati abdest. 



' o . 



jLill cj^j Ci\^\l>l\ J^\ IjI il^ U ^G A» 






9 , CO 



.UlwjLtfli |xL)j 4jic 4JJI J^ 4JJI J_j-4.jj Ul 41U3 t J.«*aJI ^^j^j 

'»- "- o«,i>,, ,°;i , ,» , .;<•'' '"ij- Iff*' 

(ijUiJl jjL^ IjI : ^1— j jlJIc ^lJJI |_jJui> j^l Jl5 : cJli liiuLc ^ >._..u.i.1ji 

> o ^/ _ ° 

.J-jAjI t^J->-5 (jllSJl 

.j5^^^w3 (j-*<.>- l1uJu> "UijLc lLuJ.*- : , e~«4-C ajl Jli 



^ Iz hadisa zakljucujemo da nije potrebno poslije kupanja ponovo uzimati 
abdest, posto je sunnet da se on uzme prije kupanja. Medutim, ukoliko se 
on i ne uzme prije kupanja, samo kupanje je dovoljno da ga nadomjesti, s 
obzirom da prilikom kupanja peremo cijelo tijelo, a samim tim i dijelove 
koje peremo kod abdesta. Ebu Bekr Ibnul Arebi veli da je ovo stav svih 
ucenjaka i niko od njih ne misli drukaje. 



249 



0^0 9 



: ^ lo j»il(j 4jic 4JJI jjla (ri^' (-_)L>Ji>l c>? j*^' J^l jj^' Jj^ y>j 

, t ^ ,0, » ,, , I =11 ' r "''•II' "'-M' '=*,-- ^ I'S^ ' '-' ' V- ^f 

80. Kada se vrh (muskog) i otvor (zenskog) 
polnog organa spoje, kupanje je obavezno 

108. ISPRICAO NAM JE Ebu Musa Muhammed b. 
Musenna; kaze: Nama je ispricao Velid b. Muslim, on je 
prenio od Evzaije, on od Abdur-Rahmana b. Kasima, on od 
svoga oca, a on od Aise koja je kazala: "Ako vrh (muskog) 
ude u otvor (zenskog) polnog organa, kupanje je 

obavezno. "To smo uradili ja i Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, pa smo se okupali."^ 



^ U hadisu je upotrebljen izraz el-hitanu. U arapskom jeziku rijec el-hitanu 

se odnosi na onaj dio polnog organa sa koga je skinuta koza prilikom 
sunecenja, kod muskarca je to glava polnog organa, a kod zene sami 
njegov otvor. To znaci: ukoliko vrsak muskog polnog organa zade u zenski, 
kupanje postaje obavezno (fard), bez obzira sto r\ije doslo do izbacivanja 
sjemena. Ovo je misljenje vecine islamskih ucenjaka koje je utemeljeno na 
vise vjerodostojnih hadisa. Neki drze da kupanje nije obavezno ako nije 
doslo do ejakulacije. Ovakav stav oni temelje na slijedecem hadisu: "Voda 
ce se upotrijebiti same zbog vode (ejakulacije)." To bi znadlo da je 
kupanje obavezno samo u slucaju ako dode do ejakulacije. Medutim, ovaj 
hadis, iako je po stepenu sahihun, derogiran je sto ce se vidjeti u 
slijedecem poglavlju. 

250 



Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ebu Hurejre, Abdullaha b. Amra i Rafi'a b. Hadidza. 

109. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Veki', on je prenio od Sufjana, on od Alije b. Zejda, on od 
Seida b. Musejjiba, a on Aise koja je kazala da je Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ako vrh (muskog) zade 
u otvor (zenskog) polnog organa, kupanje je obavezno." 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun. 

On kaze: Ovaj hadis je preko Aise od Vjerovjesnika, 
Allah ga blagoslovio i spasio, prenesen u vise predaja: "Ako 
otvor (muskog) zade u otvor (zenskog) polnog organa, 
kupanje je obavezno." 

Ovo je i stav vecine ucenjaka, od ashaba 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika 
medu kojima su i: Ebu Bekr, Omer, Osman, Alija i Aisa, zatim 
fikhskih ucenjaka medu tabi'inima i kasnije, kao sto su: Sufjan 
Sevrija, Safija, Ahmed i Ishak koji vele: Ako se spoje otvori 
dvaju polnih organa, obavezno je kupanje. 






* . ° -■ ^ - - ■' ^ ^ .a 

251 



iJ , t> , , -r ^ ' ['• ' ' ill" 

.dlJj Jjy -^»o j»J ts^C/Ul Jjl jJ s-LaJl (^ t-UJi (jl5 UJ[j 

liljll ji-jJl /«^ I->1 ^' (j^ :4?J' jJst jKl lie lla ^ J^lj 

."^J^ lj oij ' J-^l u-f^ V^J ^>JI ^J^ 

(3__)l ^ 'UjiLc 4i>c c3bvj>JI ^1 o^ Ajj-^ '^jJ-*-' 'j^?-^ 6^ ij^ Ljj'jj>. \ \ Y 

.jiMi^UI j_ji *UJI (>a s-UJI Uil : Jli lj-'LIc 

J Li 4_Jl pJ ^j 4jic 4JJI (J-^ icA^' C>^ •r4^?**' (ci'j V3^.' Lff^'j '(^^J-i^j j^j^'j 

o o 

.5-L&JI jjj i-UJl 

81. Upotreba vode zbog vode 
(kupanje zbog ejakulacije) 

110. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama 
je ispricao Abdullah b. Mubarek; kaze: Nas 'je obavijestio Junus 
b. Jezid, on je prenio od Zuhrija, on od Sehla b. Sa'da, a on 

252 



od Ubeja b. Ka'ba koji je kazao; "Upotreba vode samo zbog 
vode (ejakulacije) u pocetku islama i)ila je olaksica, zatim 
je prestala da vazi.''^ 

111. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama je 
ispricao Abdullah b. Mubarek; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer, 
on je prenio od Zuhrija sa ovim senedom sUcno (prethodnom 
hadisu). 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Upotreba vode samo zbog vode (ejakulacije) vazila je u 
pocetku islama pa je to kasnije dokinuto. 

Ovako se prenosi i od mnogih ashaba medu kojima su 
i Ubej b. Ka'b i Rafi' b. Hadidz. 

Vecina ucenjaka smatra da je obavezno kupanje i 
muskarcu i zeni ukoliko covjek stavi vrh svog polnog organa 
u zenin, pa makar i ne ejakuliraU. 

112. ISPRICAO NAM JE AHja b. Hudzr; kaze: Nas je 
obavijestio Serik, on je prenio od Ebu Dzihafa, on od Ikrime, 



^ Muslim u Sahihu biljezi od Ebu Seida el-Hudrija da je kazao: Izisao sam 

sa Allahovim Poslanikom, Allah ga blagoslovio i spasio, jednog ponedjeljka i 
krenuo prema Kuba'u. Kad smo bill u mjestu Benu Salim, zastao je na 
Utbanovim vratima i zovnuo ga. Izisao je vukuci svoj ogrtac, a Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, rece mu: Sta je? Nabrzilismo te! A sta ti velis, 
rece Utban, kada se covjek nabrzi od zene, a nije siguran sta mu je ciniti? 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, mu na to rece: "Okupat ce 
se samo ako je izbacio sjeme." 

El-Hazimi u djelu el-I'tibar kaze: U pocetku islama je bilo naredeno 
kupanje samo ako dode do ejakulacije; kasnije je to dokinuto i naredeno 
kupanje pri svakom spajanju polnih organa, pa makar i ne doslo do 
ejakulacije. 



253 



a on Ibn Abbasa koji je rekao: "Upotreba vode samo 
zbog vode (odnosi se na ejakulaciju) u snu." 

Ebu Isa veli: Cuo sam Dzeluda kada veli, cuo sam 
Veki'a kada je rekao: Ovaj sam hadis nasao samo kod Serika. 

Ebu Isa veli: Ebu Dzihafu je ime Davud b. Ebu Avf. 

Prenosi se od Sufjana Sevrija da je kazao: Pricao mi je 
Ebu Dzihaf i bio je prijatan. 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu je preneseno od Osmana b. 
Afana, Alije b. Ebu Taliba, Zubejra, Talhe, Ebu Ejuba i od Ebu 
Seida: od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je 
rekao: "(Treba upotrijebiti) vodu zbog vode (iz polnog 
organa)." 



^U 



j.^ ijj <JJI Ju^ ^ JsUiJI jJL> 1^ jU-> LjuJl^. : A-jio ^ J-d^l LuJj> \ \T 

Jj-^ : cjJ li 4-jaj Li ^j^ jlo->-o ^^ jw LHJ I ^ j-o^ (^ mJJ I jojlc ^j-p l5 >ojJ I oa 

: Jli t U!>Ijj».I jSjj "ij JJjJI jj>o J^jJl (>ff pl/j 4Ji aJJI X^ 4JJI J_^j 

cJli .fuLc Jl*^ "^ : Jli t!>lb d>o Jj Jil*.! ji 4Jl (jjj ji-jJl t>cj .Jr^. 

!-L<Jj| (jl .j»jO : Jli ?J-u^ dJJ (jjj Sljlll Is- Ja fdJI Jj^j L ; ioJ-!^ J 

S So - ^ 

4JJI Jujce ^J£■ jAfi' (jjl 4JJI jjLft t±Ajji>Jl lla ^jjj UJlj : ^>..i.g _^l JU 

(j_j 4JJI J-j£j .U'>UJ>-I jSJj 'ij Jlill jjvj jS-jJl (J iiuLc Lijij-L>. Ijac (>j 

00 



254 



^ S * -^ ^ ^ ^ 

<jic 4JJI -La jcJJJl |-_(l_>v^l (JJ >i*jl JaI 6:? ^Ij j:*^ J^^ _^J 

_, _,o^ o^ji ^^S ^ S-- oc-^0^, 

OtS^^O 0^ „ ^ ^ 9 ^ ■^ O t, ^ ^ 

. Jjtil Jjsl ioLc jIc fuU J-ujs !i\i 4i; jj jJj w:kJs>-\ cflj IJlj 

82. O onome koji se probudi i vidi vlaznost na 
odjeci, a ne sjeca se polucije u snu 

113. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama 
je ispricao Hammad b. Halid el-Hajjat, on je prenio od 
AbduUaha b. Omera, a on je el-Umeri^, on od UbejduUaha b. 
Omera, on od Kasima b. Muhammeda, a on od Aise, koja je 
kazala: "AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, 
upitan je za covjeka koji primijeti vlaznost na odjeci a ne 
sjeca se polucije u snu? Okupat ce se, rece on. Upitan 
je takoderr za covjeka koji sanja da u snu ejakuUra a na 
odjeci ne pronade vlaznosti? Nije obavezan da se kupa, 
rece on. Ummu Selema ce na to: Allahov Poslanice, a 
je li se zena duzna okupati ako to isto (vlaznost) 



1 Abdullah b. Omer b. Hafs b. Asim b. Omer b. Hattab el-Umeri je veoma 

pobozan, all je kao ravija veoma slab. Tako ga je ocijenio Ibn Hadzer u 
Takhbu. Umro je 173. godine po Hidzri. 



255 



primijeti? Da rece on. ?Zene su sestre nruskaraca i u 
tome ce postupiti kao i oni."i 

Ebu Isa kaze: Ovaj Aisin hadis o covjeku koji primijeti 
vlaznost na odjeci, a ne sjeca se polucije u snu, prenosi 
Abdullah b. Omer od UbejduUaha b. Omera. Jahja b. Seid 
Abdulaha b. Omera smatra slabim ravijom zbog njegova loseg 
pamcenja hadisa. 

Stav je " mnogih ucenjaka, iz generacije ashaba, 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, i 
tabi'ina da je osoba obavezna okupati se ukoUko se iz sna 
probudi i primijeti vlaznost na odjeci. Tako misle i Sufjan 
Sevrija i Ahmed. 

Neki ucenjaci iz generacije tabi'ina vele; Kupanje je obavezno 
ukoliko je to vlaznost sperme. Slicno misle i Safija i Ishak. 

Ukoliko neko sanja da ejakulira, ali kada se probudi ne 
primijeti nikakve vlaznosti, nije se, prema misljenju vecine 
ucenjaka, duzan okupati. 



(j-J JJJJ (>e O-^'j L>* (jf*^' (Jt -U aJV UuJJk- C ij^^W* L>; Jj^>.><.« UjJ.> J Jli jr 



1 Ovaj hadis se odnosi na ejakulaciju u snu i ukazuje na to da smo se 
duzni okupati ukoliko sanjamo da usnu ejakuliramo a kada se probudimo, 
primijetimo trag sperme na odjeci. Ukoliko ne primijetimo nikakva traga, 
nismo se obavezni okupati. Tako smatra vecina islamskih ucenjaka. 



256 



I 



4JJI i^Xj "^j-^^ ^U- : JLi Jis. l)£ ^ (_^l Ch (>I>.jJI ^ L>^ jL^j ^_jjl 

Sao o -----o S 

^0 00 ^- 

^ , rf , , rf_ ' .'.' ' '\' \\- 

jji (jj jxL,J foic 4JJI j^jLs ^_jjI!I ;>C ^Ua ^1 (>J ^ o* lijj Jiij 

]1 O 9 

oji H ^ ^ ^ ^ ^ ^ . o^^ 0- 

5 ^SS 00 ^ ?■ ^ „ 

aj_>..j 4_xU 'UJI (j-i-^ (C-:^^' i-_)LJ>wal o_« |»-UJI J-»l 4^Lc J_j5 jAj 

83. O meniju i meziju^ 

114. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Amr es-Sevvak; 
kaze: Nama je ispricao Husejiri/ on je prenio od Jezida b. Ebu 
Zijada {h); NAMA JE ISPRICAO Mahmud b. Gajlan; kaze: 
Nama je ispricao Husejn el-Dza'fi, on je prenio od Zaide, on 
od Jezida b. Ebu Zijada, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, 
a on od AUje koji je kazao: "Upitao sam Vjerovjesnika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, o meziju, pa je rekao; "Zbog 
mezija je potrebno uzeti abdest, a zbog menija se treba 
okupati."^^ 



^ Meni je sperma, a mezi je svijetla sluz koja se javlja iz polnog organa 
uslijed polnog nadrazaja, obicno za vrijeme Ijubavne predigre. 

^ U hadisu stoji da je Alija licno pitao Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 

spasio. Medutim, u predaji koju su zabiljeziU Malik u Muvettau te Buharija 
i Muslim u Sahihima, stoji da je AKja zamolio Mikdada b. Esveda, pa ga je 

257 



Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi zabiljezeni jos i 
od Mikdada b. Esveda i Ubeja b. Ka'ba. 

Ebu Isa Kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Preneseno je preko Alije od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, na vise nacina: "Zbog mezija je 
potreban abdest, a zbog menija se treba okupati." 

Ovako misli vecina uleme od ashaba, Vjerovjesnikovih, 
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, tabi'ina i onih 
poslije njih, to je i stav Sufjana, Safije, Ahmeda i Ishaka. 






on upitao. U Nesajinoj predaji stoji da je Alija zamolio Ammara b. Jasira, 
pa ga je on upitao. 

Ibn Hibban je pokusao uskladiti razlicitost ovih predaja. On smatra 
da je Alija jednom zamolio Ammara da ga upita, drugi put je zamolio 
Mikdada b. Esveda, dok ga je treci put on licno upitao. To bi bilo 
kompromisno objasnjenje, veil hafiz Ibn Hadzerr, da nema predaje u kojoj 
stoji da je Alija rekao: Postidio sam se da ga ja pitam zbog Fatime. Da bi 
se naslo kompromisno objasnjenje medu spomenutim predajama, mozda bi 
bilo najispravnije prihvatiti cinjenicu da su pojedine ravije Alijinu zamolbu 
nekome od spomenutih ashaba da umjesto njega upitaju Allahova Poslanika, 
Allah ga blagoslovio i spasio, formulirali tako kao da ga je on licno pitao. 
Slicno misle i Ismaili i Nevevi. 

Ibn Hadzer el-Askalani smatra da je postignut konsenzus ucenjaka u 
tome da je uslijed pojave mezija iz polnog organa muskarca ili zene 
potreban samo abdest. Kupanje je, po njima, nuzno samo u slucaju 
ejakulacije. 

258 



o Ji ^ 



(jj_j ti.i-c>- >ilj»j 4j ^.wftjus ^U (jj Ui Jik-Lj (jl .j up . ; : JU V4J^ (^j^^* vy-r^. 



,« J , , t ^ St 



.frUJb ^--aIII 't-)jj>o (jl j->-j' : J-«.>-l 



84. Kada mezijem isprljamo odjecu 

115. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Abde, on je prenio od Muhammeda b. Ishaka, on od Seida b. 
Ubejda, a on je sin Sebbaka, on je prenio od svoga oca, a on 
od Sehla b. Hunejfa, koji je kazao: Imao sam velikih 
poteskoca sa mezijem (svijetlom sluzi), zbog koje sam se 
veoma cesto kupao. To sam^ spomienuo AUahovu Poslaniku, 
Allah ga blagoslovio i spasio, i upitao ga o tome pa mi je 
rekao: Zbog toga ti je dovoljan abdest. A sta da radim 

sa odjecom koja se time isprlja, o Allah ov Poslanice, 
rekoh? Dovoljno ti je da uzmes u saku vode i poprsces 



259 



po mjestu na kojemu ima toga, odgovori Allahov 

Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio."^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun, a o 
meziju ne znamo osim iz hadisa Muhammeda b. Ishaka. 

Kako treba postupiti kada se odjeca uprlja mezijem 
(svijetiom sluzi), sporno je medu islamskim ucenjacima. Neki, 
kao sto su Safija i Ishak, smatraju da se to mora oprati. Neki 
vele: Dovoljno je po torn mjestu poprskati vodom. Ahmed 
kaze: Nadam se da je dovoljno (samo) prskanje vodom. 



o>jjjl ^-iJ^ipji iJmj^ ij^ ^l^ U k_>b Ao 

t aiJL>li L^ »lji5 5-lji.^ flft^Jjj 4J cjj^li I. i_flj*a 'UJuus i^jLi ; Jli cjjL>JI 

^ S - s s s 



1 Neki su islamski ucenjaci na temelju ovog hadisa zauzeli stav da je 

dovoljno samo poprskati vodom dio odjece koji je uprljan mezijem svijetiom 
sluzi. 

Safija i Ishak stoje na stanovistu da se taj dio odjece mora oprati, a 
to temelje na Alijinom hadisu u kome stoji: da je Alija zbog pojave mezija 
prao polni organ i uzimao abdest. Sevkanija prvo misljenje drzi ispravnijim. 

260 



' .»_ ' f ' 



(jjjolllla aiwDj 4jic 4JJI jJ.>^ (C^' (--»L>wol ij^ J->'lj JJ^ J^ ^J 

fl ^ - JS * 

.(J-.*uLj iJ tjij ^ >^l "^J-^ • "^J^' V Vl -y ^ T l [C^' 
a ^o 

85. Kada spermom uprljamo odjecu 

166. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, on od Ibrahima, a on 
od Hemmama b. Harisa koji je kazao: "Dosao neki gost Aisi, 
pa mu je poslala zuti prekrivac (da se njime pokrije). 
Spavajuci, u snu je ejakulirao. Postidio se da joj ga vrati, 
a na njemu trag od sperme. Oprao ga je vodom, a 
potom joj ga poslao. Vidjevsi to, Aisa rece: Nije ga 
morao prati, dovoljno mu je bilo da je spermu samo 

medu prstima istrao. Ja sam je vise puta prstima istirala 
sa odjece AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio."^ 



^ Nevevi u komentaru Muslimova Sahiha kaze: Ucenjaci su se razisli po 

pitanju sperme da li je cista ili necista? 

Malik i Ebu Hanife smatraju da je necista, s tim sto Ebu Hanife 
smatra da je dovoljno kod ciscenja da se ona samo istare ako je osusena. 
Malik smatra da se mora oprati bez obzira da li je osusena ili vlazna. 

Lejs stoji na stanovistu da je necista, ali se, po njemu, namaz ne bi 
morao obnoviti ukoliko bismo klanjaU u odjeci isprljanoj spermom. Hasan 
smatra da ne treba obnavljati namaz ukoliko bi sperma bila po odjeci, pa 

261 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Stav je mnogih ucenjaka od Vjerovjesnikovih, Allah ga 
blagoslovio i spasio - savremenika, tabi'ina i fikhskih ucenjaka 
poslije njih, kao sto su: Sufjan Sevrija, Safija, Ahmed i Ishak, 
da je dovoljno odjecu koja se uprlja spermom samo istrati. 

Ovako se prenosi od Mensura, on od Ibrahima, on od 
Hemmama b. Harsa, a on od Aise, slicno A'mesovoj predaji. 

Ovaj hadis je prenio Ebu Ma'ser, od Ibrahima, on od 
Esveda, a on od Aise, ali je A'mesov hadis vjerodostojniji. 



i ^ 'H ^ o ^ 

- - ^ o"^ ^ 

o 

l' 0^ - 



makar i u vecoj kolicini, a obnovit ce se ukoliko bi ona bila po tijelu, pa 
makar je bilo i u manjoj kolicini. 

Vecina ucenjaka smatra da je sperma u osnovi cista. Takav stav se 
prenosi i od (slijedecih ashaba) Alije b. Ebi Taliba, Ibn Omera, Sa'da b. Ebu 
Vekkasa i Aise, te Ahmeda b. Hanbela i Ebu Davuda. 

Oni koji smatraju da je sperma u osnovi necista, kao podlogu 
uzimaju hadise u kojima se naglasava da se odjeca uprljana spermom 
obavezno mora oprati. Dok kao podloga onima koji smatraju da je sperma 
cista sluze hadisi u kojima se kaze da je spermu dovoljno samo istrati. 



262 



4— jj,g 4-JJl ^-^ 4JJI Ja^j 1^3^ (1)-? LaIo t.::-^.^^'.^ L^l : <*iuL^ t±;uj.>-j 

(— ■t-'vr>_.i.o J_A5 C ([5 j_>o dJjill (jLS^ (jIj 4JU cdJjill i±Jja>J i_sJL>^ (j-aJ jj-wj 
^iJajli ci)LJ>-jJl SJjJuu |_^l '.(^Iji tl>jl "-"^ -t",)^' ^^3^ ^J^ iSy. ^ u' J^S^, 

86. O pranju sperme sa odjece 

117. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni; kaze: Nama je 
ispricao Ebu Muavija, on je prenio od Amra b. Mejmuna b. 
Mihrana, on od Sulejmana b. Jesara, a on od Aise: "Da je 
ona prala spermu sa odjece Allahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio."^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ibn Abbasa. 

Aisin hadis: da je ona prala spermu sa odjece Allahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, nije u suprotnosti sa 



1 Na osnovu ovog i drugih hadisa koji su zabiljezeni u Sunenima, neki su 

ustvrdili da je sperma necista i da je treba oprati. 

Ibn Hadzer el-Askalani u komentaru Buharijina Sahiha kaze; Ne 
postoji kontradikcija izmedu hadisa u kojima se naglasava pranje sperme i 
onih u kojima se preporucuje njeno istiranje. Hadisi u kojima se govori o 
istiranju sperme jasari su dokaz da je ona cista, dok hadisi u kojima se 
govori o njenom pranju ukazuju na ono sto je bolje i efdalnije. Tako misle 
Safija i Ahmed. 

Ebu Hanife smatra da se u hadisima u kojima je rijec o istiranju 
sperme misli na spermu koja je osusena, dok se u hadisima u kojima se 
naglasava njeno pranje rrusli na onu koja je vlazna, te je nije moguce istrati 
nego je treba oprati. 



263 



hadisom (u kojemu stoji: da je spermu dovoljno) istrati. Jer, 
iako je spermu dovoljno istrati, lijepo je kad covjek na svojoj 
odjeci ne vidi njen trag. Ibn Abbas veli: Sperma je poput 
sline, ukloni je pa makar mirisnom zukvom. 

.-O (I 

-- ^ -^ -^ ^ * 

87. O spavanju osobe koja je dzunub 
prije nego se okupa. 

118. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Bekr b. Ajjas, on je prenio od A'mesa, on od Ebu Ishaka, 
on od Esveda, a on od Aise, da je kazala: "AUahov Poslanik, 

264 



Allah ga blagoslovio i spasio, ponekad bi spavao dzunub i 
ne dotaknuvsi vodu."^ 

119. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Veki', on je prenio od Sufjana, a on od Ebu Ishaka slicno 
(prethodnom hadisu)." 

Ebu Isa kaze: Ovo su rijeci Seida b. Musejjiba i drugih. 

Mnogi su prenijeli od Esveda, a on od Aise, da bi 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, abdestio prije 
spavanja. 

Ovo je pouzdanije od hadisa koji prenosi Ebu Ishak od 
Esveda. 



^ Da je ovaj hadis pouzdan bio bi jasan dokaz da osoba dzunub moze 

spavati prije nego se okupa ill uzme abdest. Medutim, prenoseci ovaj hadis 
koji je prilicno podug, a u zelji da ga sazme, Ebu Ishak je pogrijesio. 
Ibnul-Arebi u komentaru Tirmizijinog Dzamia, Aridatul-Ahvezi, kaze: Ebu 
Ishak je zelio da sazme hadis koji je podug pa je pri torn pogrijesio i time 
mu u potpunosti promijenio znacenje. Hadis u duzoj verziji glasi: Kaze Ebu 
Gasan: Ispricao nam je Zuhejr b. Harb; kaze: Nama je ispricao Ebu Ishak, 
koji je kazao: Dosao sam Esvedu b. Jezidu, a bio mi je brat i prijatelj i 
rekao mu: Ebu Amre! Ispricaj nam ono sto je tebi ispricala Aisa, majka 
pravovjernih, o namazu Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio! 
On rece: "Kazivala je, da bi AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
sprva noci spavao, a posljednji dio bi provodio u ibadetu. Ako bi imao 
seksualnu potrebu, obavio bi je, a potom bi legao da spava prije nego 
dotakne vodu. Kod prvog sabahskog ezana bi ustao i polio na sebe vodu. 
Nije rekla okupao bi se, medutim, ja sam shvatio da to hoce da kaze. Ako 
bi htio spavati necist (dzunub), uzeo bi abdest." Ovaj posljednji dio hadisa 
je Ebu Ishak izostavio i u tome je njegova grjeska. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori kaze: Mnogi su izrujeU svoj sud o 
ovom hadisu. Ahmed b. Hanbel veli da nije pouzdan. Ebu Davud veli da 
je sumnjiv. Zejd b. Harun veU: Pogrjesno je prenesen. Ibn Mufevviz kaze: 
Ucenjaci se slazu da je Ebu Ishak pogrijesio. 

265 



Su'be, Sevrija i mnogi drugi ovaj hadis prenose od Ebu 
Ishaka. Oni drze da je Ebu Ishak pogrijesio. 



Uj.>'I |»LjjI : fJ— 'j 4— jJ^ '(jJI lt** l5^' '^'^ '*^' -J"** b^ y^ u^' c>* /^'^ 

S ^ 5 S ^ Jl ^ 

t (JjjijLjJIj oJ -<j ^LjIc "dJl jci-a (cJjJl |_jL.>w3l (jj r'r*''? J:i^ '-'3^ 5^9 

.auj (jl (JjlS L^aj aUJ (jl i u.>JI 



88. O abdestu dzunuba kada hoce da spava 

120. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Musenna; kaze: 
Nama je ispricao Jahja b. Seid, on je prenio od UbejduUaha b. 
Omera, on od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on od Omera: da 
je upitao Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, rekavsi: 
"Moze li neki od nas da spava necist (dzunub)? Moze ako 
uzme abdest, rece on."i 



1 Buharija u Sahihu biljezi od Aise slijedeci hadis: "Kad bi Vjerovjesnik, 

Allah ga blagoslovio i spasio, htio da spava necist, oprao bi polni organ, 
uzeo abdest, a potom legao." 

266 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ammara, 
Aise, Dzabira, Ebu Seida i Ummu Seleme. 

Ebu Isa kaze: Omerov hadis je nesto najbolje i 
najpouzdanije sto je doslo na ovu temu. 

Vecina ucenjaka iz generacije ashaba Vjerovjesnikovih, 
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i tabi'ina smatraju, a 
tako misle i Sufjan Sevrija, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i 
Ishak, da ukoliko osoba koja je necista (dzunub) zeli da spava, 
treba prije spavanja uzeti abdest. 



Da li je uzimanje abdesta prije spavanja osobi koja je necista 
(dzunub) obavezno (vadzib) ili je lijepo (mustehab), sporno je medu 
islamskim ucenjacima. Ebu Davud i jedan broj ucenjaka smatraju da je 
obavezno (vadzib). Oni svoj stav temelje na hadisima koje biljeze Buharija i 
Muslim "Necista osoba (dzunub), ukoliko zeli da spava, neka uzme 
abdest i neka spava", i: "Operi polni organ, uzmi abdest i spavaj." 

Vecina ucenjaka stoji na stanovistu da je uzimanje abdesta za 
necistu osobu (dzunuba) koja hoce da spava lijepo (mustehab). Svoje 
misljenje oni temelje na prethodnim hadisima i hadisu koji biljeze Ibn 
Huzejme i Ibn Hiban u Sahihima, a u kome stoji da je Ibn Omer upitao 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio: "Moze li neko od nas spavati 
kada je dzunub? Moze, s tim, ukoliko to zeli, moze uzeti abdest, rece 
Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio." 

Ebu Abbas b. Surejdz i Ebu Bekr el-Bejheki vele: Sto se tice hadisa 
u kome stoji da je Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, spavao 
dzunub i ne dotakavsi vode, treba razumjeti da je Allahov Poslanik, AUah 
ga blagoslovio i spasio, to ponekad namjerno cinio kako bi pokazao da 
uzimanje abdesta za dzunuba, koji hoce da spava, nije obavezno, nego je 
Ujepo. 



267 



-' ^ 

^ O ^ ^ 

, ^ ^ ^ ^ JJJl „-,'-^ , oto ^^0 ^ S^o„-- 



Jlo^ Jl OS^, o^> o^^o' t°" ^ ^ ^ 



89. O rukovanju sa necistom 
(dzunub) osobom 

121. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Mensur; kaze: Nama je 
ispricao Jahja b. Seid el-Kattan; kaze: Nama je ispricao Humejd 
et-Tavil, on je prenio od Bekra b. Abdullaha el-Muznija, on od 
Ebu Rafi'a, a on od Ebu Hurejre: "da ga je Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, jednom prilikom sreo kada je 
bio dzunub, pa sam male zaostao, veli on, to jest 
zaostao sam i otisao da se okupam, a potom (ponovo) 

268 



dosao. Ugledavsi me AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio 
i spasio, rece; Gdje si bio, ili gdje si otisao? Bio sam 
necist rekoh. AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
ce na to: Musliman ne moze biti necist." ^ 

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Huzejfe i Ibn Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis "da je sreo AUahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je bio necist 
(dzunub)" je hasenun- sahihun. 

Mnogi ucenjaci smatraju da je rukovanje sa necistom 
(dzunub) osobom dozvoljeno, te da u znoju osobe koja je 
dzunub ili koja je pod menzesom ne vide nista lose. 

Rijeci "pa sam izostao" znace: pa sam se sklonio od 
njega. 



^ Iz ovog hadisa se da zkljuciti slijedece: Da je necistoj osobi dozvoljeno da 
se kao takva susrece sa Ijudima i razgovara, te da se sa njima rukuje, a da 
njen susret sa drugima, dok je u takvom stanju, nece imati nikakvih losih 
posljedica po njihovo zdravlje i napredak. 

Rijeci Allahova Poslanika da musliman ne moze biti necist imaju 
preneseno znacenje. One ukazuju na to da je kod covjeka njegovo ispravno 
vjerovanje primarno, a sve drugo je sekundarno. Kur'an musrike naziva 
necistim zbog njihova pogrjesnog vjerovanja, i, ma koUko oni drzali do 
vanjske cistoce, sa stanovista islama su necisti uslijed svog pogrjsnog 
uvjerenja. 

Ucenjaci smatraju da je znoj osobe koja je dzunub ili pod 
menzesom, sa stanovista seri'ata, cist. 



269 



:'JL9 ?j4-jJl l5j^ *^ J^ c^^' (jl ^'j (^ '^1 ^^^ 'c5^' ^'S*" ^ i-^ 

.(j*ulj "USuUtj 4ja^a a, i j..>i al (J.C S^^JI ,c^J ! JLs 



90. O zeni koja sanja ono sto i muskarac 

122. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je 
ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Hisama b. Urvea, 
on od svoga oca, on od Zejnebe bint Ebu Seleme, a ona od 
Ummu Seleme da je kazala: "Dosla je Ummu Sulejm,! 



1 Ummu Sulejm, Milhanova kcerka majka je Enesa b. Malika. Otac Enesov 

je bio Malik b. en-Nadr. Nakon Enesovog rodenja, poginuo je kao 
idolopoklonik. Posto je Ummu Sulejm primila islam, zaprosio ju je Ebu 
Talha, koji je tada takoder bio idolopoklonik. Odbila je ponudu i pozvala 
ga u islam. Posto primi islam, ona mu rece: Sad cu se udati za tebe i ne 

270 



Milhanova kcerka, Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i 

spasio i rekla: Allahov Poslanice! Allah Uzviseni se ne 
stidi istine, je U se zena duzna okupati ukoliko sanja 

ono sto sanja i muskarac? Da, rece on, ukoUko primijeti 
vlaznost (na odjeci), neka se okupa. Kaze Ummu Selema: 
Pa sam joj rekla: Ti si osramotila zene, o Ummu 

Sulejm." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Opci je stav islamskih ucenjaka da je zena duzna da se 
okupa ukoliko sanja ono sto i muskarac i u snu ejakulira. 
Tako misle i Sufjan Sevrija i Safija. 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ummu 
Sulejm, Havle, Aise i Enesa. 



J*jL*Jt Juu olj^b jj^""*^***^ J^J^' t5^ *'^ ^ V^ ^^ 



4— *iju£ tj— ^ tjjj-^^1,0 (3—^ 1 5^^^^ O^ ir-^J-^ (>^ r^5 ulJJ-^ cJuJb Ljl>J..>' ^ TV 



& . O - 



»^ _- 



Se- ^ It" I ,os.o os-o ^ 0^ .o„,,fl^ 

>,o->-os., J ■ .^. ..' ^ 'ill ' \'°'' ^ \ ~' ' '■''° '°t 



trazim od tebe mehra zato sto si musliman. Od Ummu Sulejm su mnogi 
prenijeli hadise. 



271 



91. O covjeku koji se nakon kupanja 
priljubi uz zenu da bi se ugrijao 

123. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Veki', on je prenio od Hurejsa, on od Sa'bija, on od Mesruka, 
a on od Aise koja je kazala: "Ponekad bi se Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, nakon sto se okupa zbog 
dzunupluka, priljubio uz mene da bi se ugrijao. Ja bih ga 
prigrlila uz sebe, jos neokupana."^ 

Ebu Isa kaze: U senedu ovog hadisa nema nikakvih 
smetnji. 

Stav je vecine ucenjaka iz generacije ashaba 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i 
tabi'ina, da se covjek nakon sto se okupa moze priljubiti uz 
tijelo svoje zene koja nije okupana, s ciljem da se uz nju 
ugrije i da uz nju zaspi. Ovo je i stav Sufjana Sevrija, Safije, 
Ahmeda i Ishaka. 



1 Ovaj hadis je dokaz da se covjek poslije kupanja od dzunupluka moze 

priljubiti uz nago tijelo svoje zene koja je necista od dzunupluka i jos se 
nije okupala. Takoder je ovaj hadis dokaz da su koza i tijelo neciste 
(dzunub) osobe, sa stanovista seri'ata, cisti u smislu da je izravni kontak sa 
njima dopusten. 

Ovaj hadis ukazuje i na to da je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, vodio racuna da svojom rijecju i postupkom objasni i 
najmanji detalj koji bi covjeka mogao dovesti u dilemu da U je nesto 
dozvoljeno iLi nije, ill da li je nesto sa stanovista seri'ata cisto ili nije. 



272 



aJ (jia t a. L > < . J I jj-^ V^^' Jja*aII (j| ! JLs aJ—jj 4_iie 4JJI jJ->-o ^^ Jy^j 
.jj^ dilj (jli i. AJjAj 4...n.a.;Jil s-UJI JJ*-j IJli c (jjj*^ j*ip s-LJl J.>o 
.aJ-^tjJl *_j~i>j ^^-uJaJl Jjju^l (j[ : ^Jt;>' [j5 Jy)j>-js Jli j 

'U^ j-jI ijs- iljj>JI JL> (j^ jjvlj jj£. ^jjj IjiLaj : ^^-*u^ y>\ Jii 

■J-* l5^' O* ul-i^ LH Jj^«^ (>= 

■^-«-*V- Hi ^J-^ L?^' 

Ljsjj «-UJI IJi^>nJ jJ IJ[ (_>iul^lj tw-i.cvj I (jl liL^iill i«Lc Jai aAj 

J) iG j d £ 



273 



92. Dzunub ce uzeti tejemmum ako ne 
mogne doci do vode 

124. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Bessar i 
Mahmud b. Gajlan; kazu: Nama je ispricao Ebu Ahmed ez- 
Zubejri; kaze: Nama je ispricao Sufjan, on je prenio od Halida 
el-Hazzaijai,on od Ebu Kulabea, on od Amra b. Budzdana, a 
on od Ebu Zerra da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio 
i spasio, rekao: "Cista zemlja je muslimanu pogodna za 
ciscenje, cak ako ne bi deset godina nasao vode, a kada 
je nade neka opere svoje tijelo. Zaista je u tome dobro."^ 



^ Halid el-Hazzai je Ebu Menazil Halid b. Mehran el-Basri. Pouzdan je 
(siqa). Ubrajaju ga medu Ijude koji poznaju hadis. 

■^ Buharija i Muslim biljeze od Imrana b. Husajna koji je kazao: "Jednom 

prilikom smo putovali sa Allahovim Poslanikom, Allah ga blagoslovio i 
spasio. Klanjali smo namaz u dzematu. Posto ugleda covjeka koji nije 
klanjao, Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, ga upita: Sta je 
tebe sprijecilo da klanjas sa nama? Dzunub sam rece, a nema vode. 
Ima zemlja, ona ti je dovoljna, rece Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio." 

Ahmed b. Hanbel biljezi od AbduUaha b. Amra koji je kazao: Dosao 
je neki covjek Allahovu Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio, i rekao: 
Allahov Poslanice! Kada covjek putuje, a nema dovoljno vode, hoce li 
u tom periodu imati odnos sa svojom zenom? Hoce, rece Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio." 

Sevkaruja tvrdi da je postignut konser\zus medu ucenjacima u tome 
da osoba koja je dzunub i zena nakon menzesa, ako ne nadu vode, mogu 
uzeti tejemmum i klanjati. Medutim, ukoliko bi nakon sto su klanjali, a 
prije isteka namaskog vremena, dosli do vode, morali bi se okupati i namaz 
ponoviti. 



274 



Mahmud, u hadisu koji on prenosi kaze: Cista zemlja je 
muslimanu uistinu pogodna kao sredstvo za njegovo ciscenje. 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni i od 
Ebu Hurejre, AbduUaha b. Amra i Imrana b. Husajna. 

Ebu Isa veli: Ovako mnogi prenose od Halida el- 
Hazzaija, on od Ebu Kilabei, on Amra b. Budzdana^, a on od 

Ebu Zerra. 

Ovaj hadis je prenio Ejub od Ebu Kilabe, on od nekog 
covjeka iz plemena Benu Amir koji ga prenosi od Ebu Zerra, 
ali njegovo ime nije naveo. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Stav je vecine ucenjaka da ce dzunub i zena koja izade 
iz mjesecnog ciklusa, ako ne nadu vode, uzeti tejemmum i 
klanjati. 

Prenosi se od Ibn Mesuda da je on smatrao da dzunub 
ne moze uzeti tejemmum pa makar i ne nasao vode. 

Takoder se prenosi da je on od takvog misljenja 
odustao i da je (kasnije) rekao: Uzet ce tejemmum, ako ne 
nade vode. 

Tako misle i Sufjan Sevrija, Malik, Safija, Ahmed i Ishak. 



1 Ebu Kilabe je Abdullah b. Zejd b. Amr (ili Amir) el-Dzeremi el-Basri 

pouzdan i vrijedan ravija. Puno je prenosio mursel hadise. Umro je 104. 

god. po Hidzri 

^ Amr b. Budzdan el-Amiri el-Basri. Ibn Hibban i Idzli ga drze pouzdanim 

ravijom. 

275 



^ ^^ -' ♦ ♦ ♦ 



CO ^ --.Ojl ,- 0- „-,-■-* Jifr-^^O^^^ 



JIjj fuU «d!l JLj (ffj-JJl (Jl (j. to jL>- ^i cjju 4jsi>li cjs-Ij>. icJLs 4-ijlj£ jjs 
'i :'jlJ vs^ljjl ^jlil c^^l ':>Li ^LkLLl ol^l Ji[ aJJI J^Lj L. : ^lii 

Ijlj LO^L^ijJl (£-?ji 4-^g.oJ I C.iJ.;JI IJLs t4.-2UJ>JU Cj-uJj t i3jf >^,J Uj[u 
. ^jav^ (>-<J-> CluJ.^ 4Jj^lC CLuJ.^ : -wof ul JL3 



. ^oajIjJ'j 



4-i>l.>sj .u^l (jl :^ji5uiJlj dJjLjjsJl (>jlj dUUj ^ij^ill (jLti**i J^aj 4_)j 



93. O istihazi (krvarenju nakon zavrsetka 
mjesecnog ili porodajnog ciklusa) 

125. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama su 
ispricali Veki', Abde i Ebu Muavija, oni su prenijeli od Hisama 
b. Urvea, on od svoga oca, a on od Aise koja je kazala: Dosla 
je Fatima kcerka Ebu Hubejsa Vjerovjesniku, Allah ga 
blagoslovio i spasio i rekla: "AUahov Poslanice, ja poslije 
menstruacije imam i dalje krvaranje, koje ne prestaje, 

276 



pa hocu li i dalje propustati namaze? Ne - rece, to 
krvarenje je iz zile, i nije menstruacija. Kada ti pocne 
menstruacija, nemoj klanjati sve dok ne prestane, a 

kada prestane, okupaj se i klanjaj."^ 

Ebu Muavija, u hadisu koji on prenosi, veli da je rekao: 
"Za svaki namaz uzmi novi abdest sve dok (menstruacija) 
ne prestane." 

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen i od 
Ummu Seleme. 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis "Dosla je Fatima" jest 
hasenun-sahihun. 



^ Zena moze raspoznati istihazu (krvarenje poslije menstruacije) od 
mestruacije na dva nacina; po boji krvi ili prema svome fizioloskom 
bioritmu (obicaju). 

Krv kod menstruacije je, veli Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, vise crna. Sto se tice uobicajenosti, obicno svaka zena zna svoj 
minimum i maksimum kod mestruacije. Ako se krvarenje nastavi i poslije 
njezina maksimuma, jos ako je boja krvi drukcija od one kod menstruacije, 
znat ce da se radi o istihazi, te ce postupiti u skladu sa upustvima 
sadrzanim u spomenutom hadisu. 

Ucenjaci su slozni u tome da je zena kod koje se krvarenje nastavi 
poslije menstruacije duzna klanjati, a razilaze se u pogledu uzimanja novog 
abdesta za svaki namaz. 

Vecina ucenjaka smatra da je obavezna za svaki namaz uzeti novi 
abdest i da tim abdestom ne moze klanjati vise od jednog namaskog tarda. 
Zato, ukoliko zeli, nakon sto klanja redovni namaz naklanjavati prosle 
namaze takoder mora i za svaki namaz uzeti novi abdest. Ne mora uzimati 
novi abdest ukoliko zeli klanjati nafile. 

Ebu Hanife smatra da se spomenuti hadis odnosi na namaska vremena. 
To, po njemu, znaa da je za svako namasko vrijeme neophodno uzeti novi 
abdest, a da u torn namaskom vremenu pored redovnog namaza sa jednim 
abdestom moze naklanjati koHko hoce propusteruh namaza kao i nafila. 
Malik smatra da je zeni koja ima krvarenje poslije menstruacije lijepo 
(mustehab) za svaki namaz uzeti novi abdest, a da to nije obavezna uciniti. 

277 



Stav je mnogih ucenjaka iz generacije ashaba 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, i 
tabi'ina - da ce se zena koja ima istihazu, kad joj prestane 
menstruacija, okupati i za svaki namaz uzimati novi abdest. 
Ovakav stav zastupaju i Sufjan Sevrija, Malik, Ibn Mubarek i 
Safija. 



f i 



aa..^Ja ( O^Ltf JS .lift LiSoIua jJ.>*uA!) »J ^ ^^ (_>< ? - ; -' > -' CjuLS , ^^ L^ljil pul 



278 



94. Zena koja ima istihazu za svaki ce 
namaz uzimati abdest 

126. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Serik, on je prenio od Ebu Jekzana^, on od Adija b. Sabita^', 
on od svoga oca, on od djeda, a on od Vjerovjesnika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, da je za zenu koja poslije menstruacije 
ima istihazu rekao: "Ostavljat ce namaz u danima dok joj 
traje uobicajena mestruacija, nakon toga ce se okupati i za 
svaki ce namiaz uzimati abdest, a postit ce i klanjat ce." 

127. ISPRICAO NAM JE AHja b. Hudzr; kaze: Nas je 
obavijestio Serik, slicno znacenju prethodnog hadisa. 

Ebu Isa kaze: Serik ovaj hadis prenosi sam od Ibn 
Jekzana. 

Tirmizija kaze: Pitao sam Muhammeda (Buhariju) u vezi 
sa ovim hadisom rekavsi mu: Ovaj hadis prenosi Adij b. Sabit 
od svoga djeda, a kako mu se zvao djed? Pa mu ni 
Muhammed nije znao imena. Potom sam Muhammedu 
spomenuo misljenje Jahje b. Meina koji kaze da se zvao Dinar, 
ali on na to nije obratio paznju. 



^ Ebu Jekzan se zvao Osman b. Umejr. Neki vele da mu je ime Kajs. 
Medutim, ispravno je da mu se djed zvao Kajs. Za njega Ibn Hadzer u 
Takribu kaze da je slab ravija, bio je sklon tedlisu i naginjao je siizmu. 
Ahmed ga takoder smatra slabim ravijom. Ibn Mehdi ga u potpunosti 
odbacuje. 

2 Adij b. Sabit el-Ensari je pouzdan ravija, jedan je od prenosilaca hadisa 
koji se spominju u djeiima El-Kutubus-sitte. 



279 



Ahmed i Ishak, za zenu koja ima istihazu, kazu; Ako bi 
se za svaki namaz okupala bilo bi joj sigurnije, ali, ako bi za 
svaki namaz uzela samo abdest, to bi joj bilo dovoljno. 
Medutim, ukoliko bi sa jednim kupanjem spojivsi, klanjala dva 
namaza i to bi joj bilo dozvoljeno. 

^ o 

(j_J ij\j-iiJt A (lC (j£ 4_>JJ5 ^jj .lA>^ QJ ajA\jj[ (j£ (_Hf* (JJ J-0J>J1 (j^ 4JJI Jj^ 



I 



Jljl 0*^ ,0s-, ^-- o, ;!, 



JLi .dUJ (>_» jj-SI j_a : dJU — ft!>Jji3 : Jli .dUJ (>* jiS'l _jj» : cJli pill 
4__jic 4JJI j^yLs |_jjjJl JUi .b>d jrJl Lftjl dUj (>o jl^l _^ : dJli .lj_^* ^jiiJli 

j'ofr V\ * x" °\'' ""i^ .a, ft- OS. o,, -jiSt 3,0c I-' -^T- '"!' - 

c 4JJI aip -i abl 4.^ju^ al aLI 4Juj -^-ftj^Ji ^jlJrt-utJl ^ 4_l5i5j ^ Uj[ : JUi 

" ' - ^ ^ ^ - a, 

OS- — So^s o— -"O^^^^tt^ija 

(jl (j-i* iP-:!^ ul-3 ' O^J-f^ J o- ^ - ! .>- CjLLjjJ (jj^^-^! ^J '•l—uJi (jiu^ La5 

i ' < ' o ' o i 

-o^-^o ^ -Jl,, Ji ,, , ,0,5^1,0, i,jJ,,o ^^c 

j-.ia*Jlj j ^ hl l (jJ_Lajj jjjj-^Jaj (jjl^ (jjL^uLij aj j.^a)«JI Jj»%xjj J-^^ ^Jr^y 



280 



j << (JJ— XJJVJJ (JjJ_-a1Aj |»_J C ?- L .. tl . « ul (JJ_L><AJJ L_)j_ijj| (j_)v>-Jj a_J C [—»,_; "V 

jj_j 4_Ul J_xC (j_C >iLj_Jij jr—jj^ (^Ij (J^jJI Jj-*^ 6^ ^-^ -^4^ ''jJJ 

JLlsL l.^-.V'A'a- i^yjG cjjLS' lj[ : 4.-aL.>di*tJI ^ ^3'*w/[3 j.«j>-I JLs j 

L^ ! jxX>Jli :5_^i.A!l ^[ jjAjj (jI 0jIjj13 i.J3-*>I (J35L; (jl 4Ju3[j !.0jLjj[j ajjl 

Jji 4.3 Oj.*^ aLiJ L^ 4.^L>--<..i.i.ft.'l CjJlS jlj .^JjM^ ^1 ClAJj 4.ol3L3 CjjAj*- _Lc 

.jji^^jv cuju 4J.o.>. |±jjj.>. J* L^ j»5_>Jli : ojUjU ajjl 

.jjjlc 3jI Jli dUl53 
cjjIas cuIj U JjI j^ pjJI L^ j.ojL*iI lj[ 4.J>L->.-ux.Jl : ^AiLiJl JLs 3 

4_dL«3- ^ jjiSl jjjJl cjIj IJL5 . i>=u.> j»ul LpLs : dlJ J Jji 3I U3J jAc 4.>.i.cL>. 



281 



L« J_3l vlLJJ jj«j 5!jLa!I f'jj j»j t U_jj j-iP mjojI 5!>L:> ,_j^;'aij LfJLs : j>_jj j-^lc 

. AIjJ q a u 4^ 4 <• ^ l-.4i.'i.l I (_>^L}.>J 

O iD" Ovi^ OS 

. B_^Ap OjjS'Ij t4i!>lj (_>i»l>J' J^' 'C^' J-*' 






aj_j (_>3L.x>Jl J_9l : j»-Hj (j-i^ o—i 5-LLp a-^ ^(»J^' J-^' o=^ JL5 J 

95. Zena koja ima istihazu moze sastaviti dva 
namaza jednim kupanjem 

128. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: 
Nama je ispricao Ebu Amir el-Akadijj^; kaze: Nama je ispricao 
Zuhejr b. Muhammed. On je prenio od AbduUaha b. 
Muhammeda b. Akila, on od Ibrahima b. Muhammeda b. 
Talhe^, on nd svog amidze Imrana b. Talhe, a on od svoje 



^ Ebu Amir el-Akadijj se zove Abdul-Melik b. Amr el-Kajsi el-Basri. Pouzdan 
je ravija. Od njega su hadisi preneseni u El-Kutubus-sitte. Nesaija za njega 
takoder kaze da je pouzdan i siguran. Umro je 204. godine po Hidzri. 

2 Ibrahim b. Muhammed b. Talha et-Tejmi el-Medeni je pouzdan ravija 
zvali su ga Kurejsijski lav. 

282 



majke Hamne, kcerke Dzahsove^, koja je kazala: "Cesto sam 
puno krvarila poslije menstruacije pa sam otisla 
Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i spasio, da ga 
obavijestim i upitam sta mi je ciniti. Nasla sam ga u kuci 
moje sestre Zejnebe binti Dzahs. Rekla sam: AUahov 
Poslanice, ja veoma cesto i puno krvarim poslije 
menstruacije. Sta mi naredujes (u toj situaciji) da cinim? To 
me sprjecava da klanjam i postim. Preporucujem ti da 
stavis pamucni ulozak i to ce zaustaviti krvarenje, rece 
on. Radi se o puno vecem krvarenju da bi time bilo 
zaustavljeno, kaza ona. Onda stavi krpu, rece on. Puno 
je vece krvarenje, pa se ne moze ni time zaustaviti - rece 
ona. Stavi onda odjecu ispod krpe, rece on. A ona ce 
ponovo, daleko je to vise, to hukom tece. Vjerovjesnik, 

Allah ga blagoslovio i spasio, tada rece: Naredujem ti dvije 
stvari, koju god od njih dvije budes radila, bit ce ti 

dovoljno, a ti najbolje znas mozes li ih obje ciniti. 
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, tada rece: 
To ti je sejtanski udar, sest ili sedam dana - takav je 
AUahov propis, racunaj menstruacijom, zatim se okupaj, 
pa kad se okupas i operes (tijelo), klanjaj dvadeset i 
cetiri iU dvadeset i tri dana i noci. Posti i klanjaj, to ti je 
dovoljno, tako radi. Smatraj mienstruacijom period koliko 
traje n\enstruacija kod drugih zena, a cistom period 
koUko su ciste ostale zene. Ukohko ti je zgodnije, ostavi 
podne do pred kraj namaskoga vremena, pa se okupaj. 



^ Hamna binti Dzahs je sestra Zejnebe binti Dzahs, supruge Allahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, a ona je supruga ashaba Talhe b. 
Abdullaha. 



283 



ocisti i klanjaj podne i ikindiju (jednim kupanjem). Potom 
ostavi aksam do pred kraj namaskog vremena, pa se 
okupaj i o.cisti i klanjaj aksam i jaciju (jednim kupanjem), 
a potom se pred sabah okupaj i klanjaj sabah. Tako cini, 
a klanjaj i posti ako mozes. Zatim AUahov Poslanik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, rece: Ovo drugo je, po meni, 
lakse/'i 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Prenose ga UbejduUah b. Amr er-Rekij, Ibn Dzurejdz i 
Serik od AbduUaha b. Muhammeda b. Akila, on od Ibrahima 
b. Muhammeda b. Talhe, on od svoga amidze Imrana, a on 
od svoje majke Hamne, s tim sto Ibn Dzurejdz kaze: "Omer 
b. Talha", a ispravno je Imran b. Talha. 

Tirmizija kaze: Pitao sam Muhammeda (Buhariju) o 
ovom hadisu pa je kazao da je hasenun-sahihun, takoder, 
Ahmed b. Hanbel, kaze da je ovaj hadis hasenun-sahihun. 

Ahmed i Ishak, za zenu koja ima istihazu, kazu: Ukoliko 
poznaje svoju menstruaciju po njenom pocetku i zavrsetku, po 



^ Prva stvar koju je po nekima Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 

spasio, naredio Hamni jeste da se za svaki namaz okupa. Neki vele da joj 
je za svaki namaz naredio uzimanje novog abdesta. 

Druga stvar je da spaja po dva namaza te da po dva namaza 
klanja sa jednim kupanjem, a sabahski namaz sa jednim. 

Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, zenama koje imaju 
istihazu, a nisu u stanju razlikovati menstruaciju od istihaze objasnio je 
kako ce postupiti. Prvih sest, odnosno sedam dana, shodno njihovu 
fizioloskom obicaju, smatrat ce menstruacijom i u torn periodu nece klanjati 
niti ce postiti, a preostala dvadeset i tri dana ako im menstruacija obicno 
traje sedam, a dvadeset i cetiri, ako im menstruacija traje sest dana, ce 
smatrati istihazom, pod prespostavkom da joj krvarenje traje cijeli mjesec. U 
tom periodu ce postupati kao da su i ciste: postit ce i klanjat ce i sve ce 
druge obaveze redovno obavljati. 

284 



pocetku kad je krv vise crna i zavrsetku kad okrene na zuto, 
postupit ce prema hadisu Fatime binti Ebu Hubejs, a ako joj 
je poznato koliko joj menstruacija obicno vremenski trajala 
prije nastupa istihaze, ostavljat ce namaz onoliko dana koliko 
joj po obicaju traje menstruacija, potom ce se okupati i 
(nastaviti) klanjati, s tim sto ce za svaki namaz uzimati novi 
abdest. Medutim, ako joj nije poznat period trajanja 
menstruacije, niti je moze prepoznati po njezinu pocetku i 
zavrsetku, a krvarenje joj nije prestalo, postupit ce po hadisu 
Hamne binti Dzahs. Ovako smatra i Ebu Ubejd. 

Safija veli; Osoba koja je sklona istihazi kada ugleda 
krv, ako krvarenje potraje, ostavljat ce namaz petnaest dana i 
ako petnaesti dan iU prije toga prestane, smatrat ce to 
menstruacijom. Medutim, ako krvarenje potraje vise od 
petnaest dana, u tom slucaju ce naklanjati namaze koji su joj 
prosli u periodu od cetrnaest dana, a nece ih naklanjavati u 
periodu koji se racuna minimumom kod menstruacije, a to 
jedan dan i noc. 

Ebu Isa kaze: Ucenjaci su se razisli u pogledu 
minimuma i maksimuma trajanja menstruacije. Neki vele 
minimum je tri, a maksimum deset dana. To misljenje 
zastupaju: Sufjan Sevrija i ucenjaci iz Kufe, a njega se drzi i 
Ibn Mubarek. Medutim, od njega je prenesen i drukciji stav. 

Neki, medu kojima je i Ata b. Ebu Rebbah, kazu: 
minimum je dan i noc, a maksimum petnaest dana. Ovo je 
misljenje i MaUka, Evzaije, Safije, Ahmeda, Ishaka i Ebu 
Ubejda. 



285 



:c:JLfli aJ->>ij fi— j1* 'tJJl ^1-9 4JJI J^j (ji>^ '^l <i-i:i^ (»' ci u A Tua I icJli 
4JJI i^^Jlc 4JJI Jj-^j I3I t— >L.^--i' (jjl jS'ij Li : LiAjJJt JLs : iJuii Jli 

_» 4jLbt3 '•(T-i '*-*~ J ' ?^»-^ (_P J^ |J~<jLAj (jl 4- u . t .- > - |»l j^l »X-ij 4_»ic 
.ai-ij 4lLc 4JJI ^La 4JJI Jj^j ,JiS>^ djju 4 j L ; . t .>- al Lljuil-/I : cJLs 

,#J1 Jl Jl 000 ^^-. 



96. Zena koja ima istihazu ce se 
okupati za svaki namaz 

129. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Lejs, on je prenio od Ibn Sihaba, on od Urvea, a on od Aise 
koja je kazala: Ummu Habiba, Dzahsova^ kcerka, je upitala 



^ Ummu Habiba, kcerka Dzahsova, druga je sestra Zejnebe binti Dzahs, 

supruge Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. Dzahs je imao tri 
kcerke: Zejnebu, Hamnu i Ummu Habibu. Ova posljednja je bila udata za 
Abdur-Rahmana b. Avfa. Sve tri su bile sklone istihazi. Ucenjaci navode da 

286 



AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, rekavsi: "Ja 
krvarim poslije menstruacije i krvarenje mi ne prestaje, pa 
hocu li propustati namaze? Ne rece: To krvarenje je iz 
zile. Poslije menstruacije se okupaj i klanjaj. I ona se pred 
svaki namaz kupala."^ 

Kutejbe veil da je Lejs kazao: Ibn Sihab nije spomenuo 
da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, naredio 
Ummu Habibi da se prije svakog namaza okupa, ali je (ona) 
tako radila. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenesen od Zuhrija, on od 
Amrea, a on od Aise, koja je kazala: "Ummu Habiba je pitala 
AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio." 

Neki ucenjaci kazu: Zena koja ima istihazu za svaki ce 
se namaz okupati. 
Evzaija je prenio od Zuhrija, on od Urvea, a on od Aise. 



^ Nevevi u komentaru Muslimova Sahiha kaze: Zena koja ima istihazu nije 

duzna da se kupa za svaki namaz niti za svako namasko vrijeme. Duzna je 
da se okupa samo kada joj se zavrsi menstruacija. Ovo je stav vecine 
ucenjaka. Nijedan hadis u kome stoji da se je zena koja ima istihazu 
duzna okupati za svaki namaz nije pouzdan. Ono sto je pouzdano od 
AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, jesu njegove rijeci: "Kad 
ti nastupi menstruacija, nemoj klanjati, a kada se zavrsi, okupaj se i 
klanjaj!" 

Neki kazu da se u hadisima u kojima se spominje kupanje pred 
svaki namaz ukazuje na ono sto je lijepo (mustehab), a ne znaci da je 
kupanje za svaki namaz obavezno. 



287 



- - a ^ ? 

cJLaS ^l-^y^.;.>-.a aUl l^_"!>Ugi LJIj.>.[ ^-^iiAjl IcJLs t 4_iuLc dJL^ olj_ol 
aa LaJl (j^i»Aj (jiuUvJl (jl J a.^'t.;.i i_5Mji>-l 1 c »l. g ii. l l 4^Lc J_j5 _jAj 

97. Zena nece naklanjavati namaze koje je 
propustila za vrijeme menstruacije 

130. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Hammad b. Zejd, on je prenio od Ejuba, on od Ebu Kilabe, a 
on od Muaze:^ "Da je neka zena upitala Aisu rekavsi: 
Hoce li neka od nas naklanjavati namaze (propustene) za 
vrijeme menstruacije? Da ti nisi harurija?^ Mi bismo imale 



^ Muaza, kcerka Abdullaha el-Adevija, pripada tabi'inima. Ubrajaju je medu 

najbolje poznavaoce fikha u generaciji tabi'ina. Pouzdana je kao ravija, 

spada u trecu generaciju ravija. 

2 Harura je mjesto u Iraku dvije milje udaljeno od Kufe. Iz tog mjesta su 

potekle prve haridzije koji su ustali protiv Alije. Haridzije, kojih ima vise 
frakcija, vjeruju same u Kur'an, a hadis Allahova Poslanika apriori odbacuju. 
Osim toga, neke haridzije smatraju da je zena obavezna naklar\jati namaze 

288 



menstruaciju i nije nam naredivano da naklanjavamo 
propusteno." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Od Aise je preneseno na vise nacina; da zena nece 
naklanjavati namaze koje je propustila za vrijeme menstruacije. 

A stav je i svih fikskih ucenjaka da je zena duzna 
napostiti dane ramazana koje je propustila za vrijeme 
menstruacije, a nije duzna naklanjavati namaze. 



alLj 4j1p 4JJI J-a l5^' tJ^ J"** IJ^' (^^ /^ (>* ''■i'^ <>'• iS^y '^ L>^^ 

.^ ^ ^Ql ^j : Jti 

1 '° I ' " Ml ''• ° • St "* ' "■' °l '' ' ' ^'' 11" 



J^A^I 



koje je propustila za vrijeme menstruacije. Radi toga je Aisa ovu zenu 
pitala: "da ti nisi harurija", dakle, da ne pripadas haridzijama, koje smatraju 
da je zena duzna naklanjavati namaze koje je propustila u vrijeme 
menstruacije? 



289 



' ^ ^ ^ 

98. Dzunub i zena, dok ima menstruaciju, 
nece uciti Kur'an 

131. ISPRICALI SU NAM AUja b. Hudzr i Hasan b. 
Arefe^ kazu: Nama je ispricao Ismail b. Ajjas,^ on je prenio od 
Musa'a b. Ukbea, on od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on od 



^ Hasan b. Arefe b. Jezid el-Abdi Ebu Ali el-Bagdadi je dosta iskren ravija. 

Pripada desetoj generaciji. Umro je 257. godine po Hidzri, a zivio je preko 
stotinu godina. Ibn Mein i Ebu Hatim ga takoder ocjenjuju pouzdanim. 

2 Isnnail b. Ajjas b. Selim el-Unsi Ebu Utbe el-Humusi je iskren. Ahmed b. 

Hanbel, Ibn Mein i Buharija ga sniatraju pouzdanim ravijom. Medutim, slabi 
SU mu hadisi koje prenosi od stanovnika Sama, a pouzdani su oni koje 
prenosi od stanovnoka Hidzaza. Umro je 181. godine po Hidzri. 



290 



Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je kazao: 
"Neka zena koja ima menstruaciju i dzunub ne uce nista 
iz Kur'ana!"! 

Tirmizija veli: Na ovu temu hadis je prenesen i od 
Alije. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis nam nije poznat osim 
preko Ismaila b. Ajjasa, od Musa b. Ukbea, od Nafia, od Ibn 
Omera od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je 
rekao: "Neka zena koja inia menstruaciju i dzunub ne uce 
(Kur'an)." 



^ Islamski ucenjaci se slazu u tome da je zeni, dok je u mjesecnom ciklusu, 
i dzunubu, zabranjeno prihvatati Kur'an, a razilaze se u tome je li im 
dozvoljeno nesto iz Kur'ana uciti napamet? 

Vecina ucenjaka smatra da im je, dok su u takvom stanju, 
zabranjeno i prihvatati i uciti Kur'an napamet, pa makar se radilo o samo 
jednom ajetu. Medutim, ucenje manje od cijelog ajeta ili izgovor samih 
harfova oni dozvoljavaju. Svoje misljenje oni temelje na slijedecem hadisu 
koji je zabiljezen u cetiri Sunena, a u kome stoji: "Allahova Poslanika, 
Allah ga blagoslovio i spasio, nije nista drugo sprjecavalo da uci Kur'an 
osim kada bi bio dzunub." 

Buharija smatra da je osobi koja je dzunub i zeni pod 
menstruadjom dozvoljeno uciti Kur'an napamet, a zabranjeno im ga je 
prihvatati. Svoj stav on temelji na hadisima: "Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, je spominjao Allaha u svim situacijama." I: 
"Vjerovjesnik je Aisi koja je u vrijeme hadza imala menstruaciju, 
dozvolio da obavlja sve sto obavljaju i druge hadzije, osim tavafa oko 
Kabe". U obrede hadza spada i spominjanje i velicanje Uzvisenog Allaha. 
Osim toga, Buharija smatra da su svi hadisi u kojima se zabranjuje ucenje 
Kur'ana napamet slabi (daif). 

Sljedbenici prvog misljenja smatraju da nije isto spominjanje Allaha 
(dz.s.). i ucenje Kur'ana. Po njima ni Buharija za svoj stav nema valjanog 
argumenta koji bi oborio mnogobrojne hadise, pa makar oni biU i slabi. 



291 



Vecina ucenjaka iz generacije ashaba-Vjerovjesnikovih, 
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, tabi'ina i onih 
poslije njih kao sto su: Sufjan Sevrija, Ibn Mubarek, Safija, 
Ahmed i Ishak kazu: Zena pod menzesom i dzunub nece uciti 
nista iz Kur'ana, osim dio ajeta, harf i slicno tome, a 
dozvoljavaju da mogu uciti tespih i La ilahe illellah. 

Tirmizija veU: Cuo sam Muhammeda b. Ismaila kada 
kaze: Ismail b. Ajjas je prenosio munker-hadise od stanovnika 
Hidzaza i Iraka. Kao da on smatra slabim hadise koje je on 
sam od njih prenio. Veli: A pouzdani su oni hadisi koje 
Ismail b. Ajjas prenosi od stanovnika Sama. 

Ahmed b. Hanbel kaze: Ismail b. Ajjas je bolji od 
ostalih, a i ostali prenose munker-hadise i to od daleko 
pouzdanijih ravija. 

Ebu Isa kaze: Ispricao mi je Ahmed b. Hasan koji veli: 
Cuo sam Ahmed b. Hanbela kada je to kazao. 

(j_c j_j_^2ULo (j—c (jui-w (j_c ^j-^_« (j_j ijA»-ji\ ±tfi Ljjj.>' cjl-xjy Ljjj.*- syy 

. 4Ja.a.;.aa 4.o J .>ti a I (^^ '-7-' LjJ I ^ j : J Ls 

.^■u.>v^ (j~a.>- i.ijL>j.> 'U:^Lc v±jjjL>' : g."iU.g ft.jl (JLs 
- ^ ^ ^ ^ ^ ° " ^ fi ^ 

j— J -g 4_Ul (j-L^ l5~^' !rr''-^"-^' 6—? j*^' J-*' U:? i^'i Jri^ '-'3^ J^J 

.^3.>v»*»la J-o.-'vl a ^jiSLiJI JoHj <ja ijjo^jLillj pj_*ij 

292 



99. O milovanju zene dok ima menstruaciju 

132. ISPRICAO NAM JE Bundar; kaze: Nama je ispricao 
Abdur-Rahman b. Mehdi, on je prenio od Sufjana, on od 
Mensura, on od Ibrahima, on od Esveda, a on od Aise koja je 
kazala: "Kada bih bila u nienzesu AUahov Poslanik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, bi od mene trazio da preko tijela 
stavim carsaf, a onda bi me milovao"^ 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Ummu Seleme i Mejmune. 

Ebu Isa veli: Aisin hadis je hasenun-sahihun. 

Takav je stav i mnogih ucenjaka iz generacije ashaba, 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i 
tabi'ina. Tako misle i Safija, Ahmed i Ishak. 



^ Ebu Hanife, Malik i Safija smatraju da je covjeku dopusteno da miluje i 

igra se sa svojom zenom kada je pod menzesom. Dopusteno mu je da sa 
njom cini sve osim polnog odnosa, pod uslovom da je necim prekrivena od 
pasa do koljena. Jusuf i Muhammed ovo ne uslovljavaju. Po njima covjek 
moze sa zenom, dok je pod n:\enzesom, ciniti sve osim polnog odnosa koji 
mu je, dok je ona u takvom stanju, haram. Oni ne uslovljavaju da bude 
prekrivena od pasa do koljena. 

Muaz b. Dzebel je jednom prilikom upitao Allahova Poslanika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, rekavsi: "Allahov Poslanice, sta je meni 
dozvoljeno raditi sa zenom dok je ona pod menzesom? Sve osim 
polnog odnosa, rece Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio." (Ebu 
Davud) 

U Muslimovu Sahihu je zabiljezen hadis u kome stoji da je Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Sa suprugama, dok imaju 
menstruaciju, mozete ciniti sve osim polnog odnosa." 

Prekrivanje polnog organa, ili tijela od pasa do koljena kod zene, je 
samo iz opreza. Vjerovatno nikakav drugi razlog za to ne postoji. 

293 



(j-f 4-_jqL«^ ^j J (*'j-^ cl)^ c^jL>Jl (2>^ ^^Wl ij^ r4'-*^ L>f ^J*^^ uJj.> L^J.^ 

(j-C jxLl/j 4_lU "UJI ic-^ (J— i^' *— ^^ ■'-^^ i^-**" lH ^' ;^ f-*^ 6^ »-;5-->- 

o , ^ 

SC, , ^ ^Jl 0,,0 OC-„S, •°».-'J'-' 

.Ub (jiuL>Jl ^IS'lj^ Ijjj jJ :(J-*JI Jjbl fuU J^ ^ J 

J> " ' 1 

100. O jedenju sa zenom koja ima 
menstruciju i ostatku iza nje 

133. ISPRICALI SU NAM Abbas el-Anberi^ i Muhammed 
b. Abdul- A'la^; kazu: Nama je ispricao Abdur-Rahman b. 



^ Abbasu el-Anberiju je puno ime Ebu Fadl Abbas b. Abdiil-Azim b. Ismail 
el-Anberi el-Basri. Ocijenjen je kao pouzdan {sikatun-hafiz). Pripada 
jedanaestoj generaciji ravija. Od njega je hadise zbijezio Buharija. Umro je 
246. godine po Hidzri. 

2 Muhammed b. Abdul-A'la es-San'ani el-Basri je pouzdan. Pripada desetoj 
generaciji. Umro je 254. po Hidzri. 

294 



Mehdi; kaze: Nama je ispricao Muavija b. Salih, on je prenio 
od Ala'a b. Harisa, on od Harama b. Muavije b. Hakema, on 
od svog amidze AbduUaha b. Seida koji je kazao: "Upitao 
sam Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, o jedenju 
sa zenom koja ima menstruaciju, pa je rekao: Jedi s 
njom."i 

Na ovu temu su hadisi zabiljezeni jos i od Aise i Enesa. 

Ebu Isa kaze: Hadis AbduUaha b. Seida je hasenun- 
garibun. 

Opcenit je stav ucenjaka da ne smeta jesti sa zenom 
koja ima menstruaciju, a razisli su se u pogledu vode koja 
pretekne iza nje poslije kupanja. Neki kazu da se moze 
upotrijebiti, dok to drugi smatraju mekruhom. 

^ o 

^ ^ ^oft ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ 

J, > >>j.JI o^ «-(j^t JjujlJ ,j^l>Jl j^ «-l> U olj \ » \ 

O— ^ J_UyC (j^ ir^'—* 6-^ ^jS-apUI (J^ Jj-o-'V (^ OJoj^ UuJj>- *UjI3 LuJl^- \Yi 

A-j]s. 4JJI ^-Lo 4JJI J_j_wj ^^ JLs : i-iuli j_^_ cjJIi : Jl5 j.oJv.a j^I jwlill 



^ Muslim i Nesaija od Aise biLjeze slijedeci hadis: "Ja bih u momentu 
kada imam menstruaciju jela ostatke mesa sa kosti, zatim bih kost 
dala AUahovu Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio, pa bi on stavio 
svoja usta na mjesto gdje su bila moja. Napila bih se vode, pa bih 
njemu dodala posudu i on bi stavio svoja usta na mjesto gdje su bila 
moja." 



295 



6-^ - ^ ^ 9, 



^ . f ^ - -f - '„-. J.- ;>_ - - ^t 'ir 

.■ros»-4^ (>-<^> CluJ;.>- 4.-SuLC CUjJ.^ : ^*»«aP ajl uL3 

. J.'v ,0,1 1 (j^ l.i.;...ti (jAjL>JI Jauju ^jl 

101. O zeni koja, dok je pod menstruacijom, 
dohvaca nesto iz dzamije 

134. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Ubejde b. Humejd^, on je prenio od A'mesa, on od Sabita b. 
Ubejda^, a on od Kasima b. Muhammeda koji je kazao: Aisa 
mi je je kazala da joj je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio 
i spasio, jednom prilikom rekao: "Dodaj mi iz dzamije 
sedzadu! Imam menstruaciju, rekla sam. A on joj rece: 
Pa nije ti menstruacija u ruci."^ 



^ Ubejde b. Humejd je vise poznat kao Ubejde el-Huzai, ili Ubejde et- 

Tejmi. Iskren je, a slovi kao veliki poznavalac arapske gramatike. Hazredzi 
za njega kaze da je pouzdan. Umro je 190. godine po Hidzri. 

^ Sabit b. Ubejd el-Ensari el-Kufi je pouzdan ravija. Tako ga ocjenjuju 
Ahmed b. Hanbel i Jahja b. Mein. 

^ Opcenito je misljenje uleme da je zeni koja ima menstruaciju liaram 
ulaziti u dzamiju. Medutim nije joj haram da nesto dohvaca iz dzamije ako, 
to moze uciniti rukom bez ulaska. Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, najvjerovatnije je od Aise trazio da ona sedzadu dohvati sa vrata, 
posto se zna da je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, imao 
vrata iz kuce izravno u dzamiju. 



296 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Omera i 
Ebi Hurejre. 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun. 

Stav je vecine islamskih ucenjaka da zena kada je pod 
menstruacijom, moze bilo sta dodati iz dzamije i nije nam 
poznato da neko o tome drukcije misli. 

J_*4;l (jJ yH3 CS;^-* L>f O-0->j-II "^4*^5 J U jwu..* (^ (_ct1-^ ulJJl>- CjIjJj Ijl>J.>- W* 
.4L4.J 4j1c 4JJI ^^^i-a J.a.-v.a ^_U Jjjjl Uu ji5 jii l LiaLS' 

- So , ^ , 






.-tuiilJl ^^^ aLJl JaI Jlp lla ^JjtO Loilj 

.jUyju ;^,^^^:^x^ LsuL>- ^1 ^j^ : Jli aiwj ^^1p 4JJI (J-^ L?f^' L>^ l5jj -^j 









. - ;i ^ ^ 



297 



102. Grijeh je opciti sa zenom 
dok ima menstruaciju 

135. ISPRICAO NAM JE Bundari; kaze: Nama su 
ispricali Jahja b. Seid, Abdur-Rahman b. Mehdi i Behz b. 
Esed^; kazu: Nama je ispricao Hammad b. Seleme, on je 
prenio od Hakima el-Esrema^, on od Ebu Temime el- 
Hudzejmija,* on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, da je rekao: "Ko polno opci sa 
zenom dok je pod menstruacijom, ili ko opci sa zenom 
u straznjicu, ili ko ode gataru, zanijekao je ono sto je 

objavljeno Muhammedu, Allah ga blagoslovio i spasio"^ 

Ebu Isa kaze: Nije nam ovaj hadis poznat osim preko 
Hakima el-Esrema, od Ebu Temime el-Hudzejmija, od Ebu 
Hurejre. 



^ Bundar, to je nadimak, a ime mu je Muhammed b. Bessar. 

2 Behz b. Esed je Ebu Esved el-Basri, pouzdan je i siguran. Umro je 200. 

godine po Hidzri. 

3 Hakima el-Esrema el-Basrija Ibn Hadzer el-Askalani smatra blagim u 
hadisu, dok Hazredzi za njega kaze da nije los. 

^ Ebu Temimi el-Hudzejmiju je ime Turejf b. Mudzalid el-Basri. Kao ravija 

je pouzdan. Pripada trecoj generaciji, a umro je 97. godine po Hidzri. 

5 Tirmizija smatra da navedeni hadis ukazuje na gnusnost radnji koje su u 

njemu spomenute, a koje spadaju u velike grijehe. Po njegovu misljenju, 
one ne izvode iz vjere, osim ako bi ih neko dnio s uvjerenjem da su one 
dozvoljene. Kao dokaz svom misljenju, Tirmizija je spomenuo hadis u kome 
stoji: "Ko polno opci sa zenom dok je pod menzesom, neka podijeli 
dinar na ime sadake." On kaze, da spomenuti cin izvodi iz vjere ne bi 
bio dopusten otkup. Osim toga, on istice da je Muhammed (Buharija) 
tematski hadis ocijenio slabim. 



298 



Ulema ovo znacenje tumaci u smislu strogoce. 

Preneseno je od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, da je rekao: "Ko polno opci sa zenom dok je pod 
menzesom, neka podijeli dinar na ime sadake." 

Da se polno opcenje sa zenom dok je pod menzesom 
tretira kao nevjerstvo ne bi bio nareden kefaret. 

Muhammed (Buharija) ovaj hadis smatra slabim sa 
stano vista njegova seneda. 

Ebu Temime el-Hudzejmi se zove Turej. 



: JLJ C(_>iuL>. ^j f^lj^l ij^ ^ J^S'' (^ : pl-j ilLc 4JJI J-^ '^1 ^^^c 

.jUuJ >_;..i^.u jjjuisju 

o-jl !j-s- tijj j_3 osuL^I (jl-rf^l ^ 3jli5Jl >-iuj^ : (^--of ^jI Jli 



299 






103. Iskupljenje (kefaret) za to 

136. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je 
obavijestio Serik, on je prenio od Husajfa/ on od Miksema, on 
od Ibn Abbasa, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, da je rekao za covjeka koji je polno opcio sa zenom 
dok je bila pod menzesom: "Neka na ime sadake podijeli 
pola dinara."^ 

137. ISPRICAO NAM JE Husejn b. Hurejs; kaze: Nas je 
obavijestio Fadl b. Musa, on je prenio od Ebu Hamze es- 
Sukerija, on od Abdul- Kerima^, on od Miksema, on od Ibn 



^ Husajf b. Abdur-Rahman e-Dzezeri je iskren ravija, ali je lose pamtio. 

Ahmed b. Hanbel ga smatra slabim, dok Ibn Mein i Ebu Zur'a za njega 

kazu da je pouzdan. 

■^ Na temelju tematskih hadisa neki su ucenjaci zauzeli stav da je onome 

koji polno opci sa zenom dok je pod menstruacijom obavezan otkup 

{keiaret). 

Medutim, stav je vecine da nije obavezan otkupu nego je duzan 
uciniti pokajanje i zatraziti oprost za takav grijeh. Oni smatraju da su 
hadisi Ibn Abbasa mursel i mevkuf i kao takvi ne mogu bid valjani 
argumenti. 

Ebu Hanife smatra da je polno opcenje sa zenom dok je pod 
menstruacijom haram i da je za pocinjeni haram samo potrebna tevba 
(pokajanje). 

3 Abdul-Kerim je u stvari Ibn MaUk el-Dzezeri, pripada sestoj generaciji. 
Pouzdan je i veoma precizan ravija. 



300 



Abbasa, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
da je rekao: "Ukoliko krv bude crvena, onda jedan dinar, 
a ukoliko bude zuta onda pola dinara." 

Ebu Isa kaze: Hadis o kefaretu za onog ko opci sa 
zenom dok je pod menzesom, je od Ibn Abbasa prenesen i 
kao merfu' (sa senedom izravno od Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, i kao mevkuf (sa senedom koji ne ide 
dalje od njega). 

To je i stav nekih ucenjaka. Tako misle Ahmed i Ishak. 

Ibn Mubarek smatra da nema kefareta nego da je za 
takav grijeh potrebno uciniti tevbu (pokajanje) i zatraziti oprost 
od Gospodara. 

SUcan Ibn Mubarekovu stavu je i stav nekih tabi'ina kao sto 
su: Seid b. Dzubejr, Ibrahim Nehai, a to je stav i vedne uleme. 

0|^l C>i (>su>Jt »J J*A^ ^ s.L> U t— >u \ » i 

aJ*jj ^tjJ-^ ''-UI (J-^ l?^' Ir^'-^ Sljjl (jl :j5j ^I CjJj «-U~jI (J^ jjjjl djja 

: alLj 4jii dJi Jlo 4JJI Jj*^j Jlii ciaal>Jl jj^ j»jj| 'Uj-iJj !rr'>«J' 6^ 

I'' *.-''£ I'tl ^~.^i *^ 

^ ^ ii ^ ^ f ooii 



301 



jjuSJ j»i>jl)l jji5 ^ Jil ';j\S olj J-^l ^ Vr?^ : (^'-^' ^^^ J 

104. Pranje krvi od menzesa sa odjece 

138. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je 
ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Hisama b. Urvea, 
on od Fatime binti Munzir, a ona od Esme binti Ebu Bekr: 
Neka zena je upitala Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, o odjeci koja se uprlja krvlju od menzesa, pa je 
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Istari 
je, a zatim je u vodi istrljaj, pa to saperi i klanjaj u 

njoj."i 



1 Ibn Vehb smatra da je ovdje nuzno razlikovati krv menzesa od ostalih 

vrsta krvi. Po njemu, ako se radi o krvi menzesa, bez obzira da li bila u 
manjoj ili vecoj kolicini, mora se oprati da bi se moglo u takvoj odjeci 
klanjati. Dokaz tome je tematski hadis koji je prenesen od Esme, kcerke 
Ebu Bekrove, u kome stoji da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, naredio zeni (koja ga je pitala o odjeci koja je uprljana krvlju 

302 



Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ebu Hurejre i Ummu Kajse, Mihsanove kcerke. 

Ebu Isa kaze: Esmin hadis o ispiranju krvi je po 
stepenu hasenun- sahihun. 

Sporno je medu islamskim ucenjacima da li osoba koja 
je klanjala u krvavoj odjeci, prije nego ju je oprala, mora 
obnoviti namaz ili ne. 

Neki ucenjaci iz generacije tabi'ina vele: Ako je na 
odjeci bilo krvi koliko zauzima jedan dirhem, a klanjala je 
(prije nego ju je saprala), obnovit ce namaz. 

Neki, kao sto su Sufjan Sevrija i Ibn Mubarek, kazu: 
Obnovit ce namaz ako je na odjeci bilo vise krvi od koUcine 
koliko zauzuna jedan dirhem. 

Neki ucenjaci iz generacije tabi'ina i drugi medu kojima 
su i Ahmed i Ishak smatraju da nije obavezna obnoviti namaz, 
pa makar bilo krvi vise od kolicine dirhema. 

Safija smatra da je duzna oprati krv pa makar se radilo 
o koUcini manjoj od kolicine dirhema, i bio je u tome strog. 



* 1- • - ° ' •'f i-°ti ■* ° ^ I' ^ iJi° ' ^ '.' ' °i, ' I' ' ° ''° i ,i-'' ' 



menzesa) da je opere, ne pitajuci je da li se radi u vecoj ili manjoj kolicini 
krvi. 

Sto se tice ostalih vrsta krvi, sve su one sa stanovista seri'ata 
neciste, medutim; ucenjaci toleriraju ako se radi o minimalnoj kolicini. Koliki 
je taj minimum koji se moze tolerirati sporno je i medu njima samima. 



303 



f , o , 



1° ' ' ' ° vli •* • ° ' St '' '• '' ' !•' ' ■*? tl" 

( 

*, J., ^ ,0, , J '. ' , 
oMIJI foi '^ : IjJIi JjJI JaI joSt j^Ls :(>ajJjD| jJi^ »1II cjIj IjLs 

. „ . ' -' ' . '- 

105. Koliko ce porodilja cekati 
nakon poroda 

139. ISPRICAO NAM JE Nasr b. Ali el-Dzuhdami; kaze: 
ispricao nam je Sudza' b. Velid Ebu Bedr, on je prenio od 
Alije b. Abdul- A'la'a, on od Ebu Sehla, on od Mussete el- 

304 



Ezdije, a ona od Ummu Seleme koja je kazala: "U vrijeme 
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, porodilja 
je (nakon poroda) cekala cetrdeset dana, pa bismo mazale 
nasa lica versom (zuta jemenska biljka) da bismo dobile 
rumenilo."^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun, nije nam poznat, 
osim preko Ebu Sehla od Mussete el-Ezdije, od Ummu Seleme. 

Ebu Sehl se zvao Kesir b. Zijad. 

Muhammed b. Ismail veH: Alija b. Abdul-A'la je 
pouzdan, a i Ebu Sehl je pouzdan. 

Muhammedu (Buhariji) je ovaj hadis bio poznat samo 
preko Ebu Sehla. 

Ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, Allah ga 
blagoslovio i spasio, savremenika, tabi'ina i onih poslije njih se 
slazu da ce porodilja, cetrdeset dana (nakon porodaja) ostavljati 
namaz osim ako ne osjeti da joj je krvarenje prije tog roka 
prestalo. U tom slucaju ce se okupati i klanjati. 



^ Ucenjaci se razilaze u pogledu stepena vjerodostojnosti ovoga hadisa. 

Neki, kao Hakim smatraju da je on vjerodostojan {sahihun). Fikhski ucenjaci 
ga smatraju slabim. Nevevi veli: Fikhski ucenjaci koji smatraju da je ovaj 
hadis slab nisu u pravu, jer je on dosao u vise verzija koje mu daju 
jacinu. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori veli: Kad se sagledaju svi argumenti, 
mislim da je najispravniji stav da je ovaj hadis po stepenu dobar te se kao 
takav smatra valjanim argumentom u seriatu. 

U navedenom hadisu je kod porodilje odreden maksimum do koga 
ona moze propustati namaze i druge vjerske obaveze. UkoUko prije isteka 
ovog roka prestane krvarenje, okupace se i klanjati. Medutim, ako i poslije 
cetrdeset dana bude krvarila, krvarenje poslije cetrdeset dana ce se tretirati 
kao istihaza. To znaci da ce se ona nakon cetrdeset dana okupati i klanjati 
kao da joj je krvarenje prestalo. Tako smatra vecina ucenjaka. 



305 



Ukoliko nakon isteka cetrdeset dana bude i dalje 
krvarila, po misljenju vecine uleme i islamskih pravnika, nece 
namaze dalje propustati. 

Tako misle i Sufjan Sevrija, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed 
i Ishak. 

Prenosi se od Hasana el-Basrija da je rekao: Propustat ce 
pedeset dana ako vidi da se nije ocistila. 

Prenosi se od Ata'a b. Ebu Rebbaha i Sa'bija da su 
rekli: Sezdeset dana. 



." > d.' '.'-'•'»' .-' * 



J^lj J-*«*J ^^l-*V \J^ ^.^^ J^J^' (J^ ^^ ^ 't*'^ ^ * "^ 

(j__C jA^^ (_)£• (jLwi-*i uujj> c Jl«.»I &jI LuJ.> ' j'-^ 0^ J.a.^v.o jlJ->J UuJ.>- i J ' 

• :^ ' J 

.*^lj j_jjl (>c ;_jLjJI |_jij : Jli 

i a 

--|' •'°<J'ii- H'h ■*?' .1'-'°-''°- '* n' ' ^ -'«- 



306 






C.0^ ^ ^ o fi t 



Si o 

106. Kada covjek opci sa vise supruga i 
samo se jednom okupa 

140. ISPRICAO NAM JE Bundar Muhammed b. Bessar; 
kaze: Nama je ispricao Ebu Ahmed^; kaze: Nama je ispricao 
Sufjan, on je prenio od Ma'mera^, on od Katade, a on od 
Enesa: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi obilazio 
svoje supruge i samo bi se jedanput kupao."^ 

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
Ebu Rafi'a. 



^ Ebu Ahmed se zove Muhammed b. Abdullah b. Zubejr el-Ensari. Jedan je 

od ravija koji su spomenuti u djelima El-Kutubus-sitte. Idzli za njega kaze 

da je pouzdan, s tim sto je pomalo naginjao siizmu. Bundar kaze; Nisam 

vidio covjeka da je brze pamtio hadise od Ebu Ahmeda. Ebu Hatim za 

njega kaze da je hafiz u hadisu. Umro je 203. godine po Hidzri. 

^ Ma'mer b. Rasid el-Ezdi Ebu Urve el-Basri je pouzdan kao ravija, uz to 

je veoma siguran i vrijedan. 

■^ Ovaj hadis je dokaz da kupanje izmedu dva polna opcenja u jednoj nod 

nije obavezno. U tome se slazu svi i smatraju da se lijepo (mustehab) 
okupati poslije svakog polnog opcenja. To se vidi i iz hadisa sto ga biljeze 
Ebu Davud i Nesaija (u Sunenima) od Ebu Rafi'a u kome stoji slijedece: 
"Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, jedne je noci obisao 
supruge i kod svake se (nakon polnog odnosa) okupao. Rekao sam mu: 
Allahov Poslanice, zar nije bilo dovoljno same jedno kupanje? A on 
mi rece: Ovako je bolje i cistije". 



307 



Ebu Isa kaze: Enesov hadis: "Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, bi obilazio svoje supruge i samo bi se 
jedanput kupao" jeste hasenun-sahihun. 

Mnogi ucenjaci, medu kojiina je i Hasan el-Basri, 
smatraju dopustenim da neko po drugi put opci sa zenom 
prije nego se abdesti posUje (prvog opcenja). 

Ovo je Muhammed b. Jusuf prenio od Sufjana, koji je 
kazao: Prenio je Ebu Urve, od Ebu Hattaba, a on od Enesa. 

Ebu Urve je Ma'mer b. Rasid, a Ebu Hattab je Katade 
b. Diame. 

Ebu Isa kaze: Neki ovo prenose od Muhammeda b. 
Jusufa, on od Sufjana, on od Ibn Ebu Urvea, a on od Ebu 
Hattaba sto je pogresno. Ispravno je od Ebu Urvea. 

^ o 

4lal ai'jj>-l jJl IJ^ : Jli |»I-pj 4jIc 4JJI ^_L» ^_jjj| (jj; ,jjji>Jl jjju^ jI (j^ 

. Uj*i3j l.o. ^ - 't . ; . ' Li tjuiS J ajy (j I J I J I fj 

So ^ , 

j»_j 4_jljjil J->-jJl ^LJv lj[ : lyii tJjJl JaI (1>^ j->-Ij jj* fij Jli j 

- ^ _ o- 

.JjAJ (jl Jji Li>_jjLa3 Jajij ^1 jljl 

-^ - ^ o i , ^ Jl o ' } ts., 

308 



!• ° 111' ff " -:i| ' 'i 



107. Ukoliko dzunub zeli jos opciti, 
uzet ce samo abdest 

141. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Hafs b. Gijas, on je prenio od Asima el-Ahvela^, on od Ebu 
Mutevekkila^, on od Ebu Seida el-Hudrija, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je kazao: "Kada 
neki od vas bude imao polni odnos sa suprugom, pa zeU 
ponoviti, neka abdesti izmedu dva (polna odnosa)."^ 



^ Asimu el-Ahvelu je puno ime Ebu Abdur-Rahman Asim b. Sulejman et- 

Tejmi el-Basri. Ibn Mein, Ebu Zur'a i drugi ga smatraju pouzdanim. 

^ Ebu Mutevekkilu et-Tadziju je ime Alija b. Davud. Pouzdan je ravija; 

pripada trecoj generadji. Umro je 108. godine po Hidzri 

^ Islamski ucenjaci su se razisli u pogledu abdesta koji se uzima izmedu 

dva polna opcenja. Vecina njih smatra da je to lijepo {mustehab). Ebu Jusuf 
smatra da to nije ni mustehiab. 

Ibn Habib el-Meki i zahirije smatraju da je to obavezno [vadzib). 

Vecina koji drze da je uzimanje abdesta izmedu dva polna odnosa 
lijepo {mustehab), a da nije obavezno {vadzib) svoje misljenje temelje na 
slijedecem hadisu: Aisa kaze: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
ponekad bi imao polni odnos, pa bi ga ponovio i ne bi abdestio 
izmedu". 

Da je kupanje ili uzimanje abdesta izmedu dva polna odnosa 
obavezno (vadzib) zasigurno ga Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, 
ne bi nikada propustio. 



309 



Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis zabiljezen jos i od 
Omera. Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Seida je hasenun-sahihun. 
Ovo su i rijeci Omera b. Hattaba. 

Tirmizija kaze: To je stav i mnogih ucenjaka. Oni vele, 
ako covjek ima polni odnos sa suprugom i zeli da ga ponovi 
neka nakon prvog odnosa uzme abdest. 

Ime Ebu Mutevekkila je Alija b. Davud, a ime Ebu Seida 
el-Hudrija je Sa'd b. Malik b. Sinan. 



^ o^^oji --^ 

*:^L |jlJi5 *^1>J) I^Ji>t 'jj>y^ t^\ cxiJF lj) iL> U olj > ♦A 

c^^jS ^l— »1 olSjt -ujii ji-j jjj li-li 6!>LaJI cjjj|I : Jli (»ijUI ^^h ^JJI joc 
j_>-j3 o!>LlaJI cjuaj|l lj| : J j_L allij 4Jic 4JJI ^La <JJI J^j >r.t.)«.ti.>..i : Jlia 

>Mi»Jb Ijlxli t!>lkll ISjjvl 

So -S^o S 

ji _, i^Jio--^ ^^* ^0^^ ^tjlo ^ ^ , ^ ^ 

■^ li-->.J I (^ r^'j J^J (jliaHJl J- X JUtf (jJ ^-poa ^j*ul (jJ dJJU t^jj Ia5j& 

„9C, O ,. 0,0, S.0,,,0^ O , O^ 

.ai>jUI ^ 4JJI Jju^ ^^ 4-ul t^ ^Jj^ L>f |»l-^ L>^ 

.. 0-^ 0, >,o, e.0,^,0^ ,^ o-^;io''^,^o,ji ^,, 

4JJI j-jlc (j^ J-^j c>^ ^Htt o^ ^3j^ o^ pl-^ C>^ ^J^3 vsi-^j (^JjJ 

„ c o 



310 



108. Ukoliko bi bio uspostavljen dzemat, a neko 

od vas osjetio fiziolosku potrebu, 

prvo neka nju obavi 

142. ISPRICAO NAM JE Hennad b. Es-Sirri; kaze: Nama 
je ispricao Ebu Muavija, on je prenio od Hisama b. Urvea, on 
od svoga oca, a on od AbduUaha b. Erkama koji je kazao: 
Uspostavljen je dzemat pa je (Abdullah b. Erkam) koji je 
bio imam tog dzemata, uzeo nekog covjeka i prometnuo 
ga naprijed da klanja kao imam rekavsi: Cuo sam 
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je 
kazao: "Ako se uspostavi dzemat, a neko od vas osjeti 

fiziolosku potrebu, neka prvo nju obavi/'^ 



^ Muslim u Sahihu biljezi od Aise koja je kazala: Cula sam Allahova 

Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je kazao: Neka ne klanja 
onaj ko je gladan dok ne jede, ukoliko je jelo gotovo, i neka ne 
klanja onaj koga muci neka fizioloska potreba, dok je ne obavi." 

Kada covjek stupi u namaz, treba u potpunosti paznju usmjeriti ka 
Svevisnjem Allahu (dz.s.). Nista ga ne bi trebalo remetiti u potpunoj 
koncentraciji u namazu. Iz tog razloga je, po misljenju vecine uleme, 
mekruh stupiti u namaz ili u dzemat onome koga muci neka fizioloska 
potreba. Ko bi se nasao u takvoj situaciji u momentu kada se uspostavlja 

311 



Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Aise, Ebu Hurejre, Sevbana i Ebu Umame. 

Ebu Isa kaze: Hadis AbduUaha b. Erkama je hasenun- 
sahihun. 

Ovako prenose: Malik b. Enes, Jahja b. Seid el-Kattan i 
drugi hafizi od Hisama b. Urvea, on od svoga oca, a on od 
AbduUaha b. Erkama. 

Isto je prenio Vehb i drugi od Hisama b. Urvea, on od 
svoga oca, on od nekog covjeka, a taj od AbduUaha b. 
Erkama. 

To je stav i mnogih ashaba, Vjerovjesnikovih, Allah ga 
blagoslovio i spasio, savremenika, i tabi'ina. Tako misle i 
Ahmed i Ishak. Oni kazu: UkoUko bi neko, ko osjeca veliku Hi 
malu fiziolosku potrebu, zapoceo namaz, neka ga ne prekida, 
osim u slucaju da mu to zaokuplja paznju od namaza. 

Neki ucenjaci vele: Ne smeta ukoliko bi neko stupio u 
namaz a osjetio neku fiziolosku potrebu da ga nastavi da 
klanja, ukoUko mu to ne odvraca paznju od namaza. 



ji » 



£f' 



dzemat, opravdano mu je izostati iz dzemata. Cak je to bolje nego da 
klanja u takvom stanju. 

312 



as ji-- SI o ^^ 

j^-!o JJI J^j «j US' : Jl3 j^j*-w (jj 4ill jjiP (>e i-jUJI |_^j :Jli 
5. Ijj |j[ : IjJU taJjJl J_al tj—o j^lj j:fc J_j5 jAj '■ ij-"*^ y.^ '-'^ 

. J oA 4J J Uj ;jj I t--3 4.^ (JJ (j-a-*" jJ ' J'J^, (_>*^ J ' (** J 3^ J 

. 4.oJ_..>i al (j_C i_3j-C u-J (j-a-^-jJ' :^-f* L>^ |*^'j^H- ^ J f' <>^ >* ^Ij 

J" » J , , 

109. Uzimanje abdesta kada se u nesto 
prljavo ugazi 

143. ISPRICAO NAM JE Ebu Redza' Kutejbe; kaze: 
Nama je ispricao Malik b. Enes, koji je prenio od 
Muhammeda b. Umare, on od Muhammeda b. Ibrahima, on 
od robinje koja je rodila dijete Abdur-Rahmanu b. Avfu^, a 
koja je kazala: Rekla sam Ummu Selemi: Ja nosim 
dugacku odjecu, a prolazim po necistim mjestima? Ona 



^ Robinja koja je rodila dijete Abdur-Rahmanu b. Avfu zvala se Hamida. 

Dijete koje je ona rodila, prema nekim predajama, zvalo se Hud, a prema 
nekima Ibrahim. Ovo drugo je ispravnije. 

313 



rece: AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao 
je; "Nju ocisti ono (cisto tlo) poslije toga/'^ 

Tirmizija veil: Na ovu temu je preneseno od Abdullaha 
b. Mesuda koji je kazao: "Kada smo bill sa Allahovim 
Poslanikom, Allah ga blagoslovio i spasio, nismo ponovo 
uzimali abdest radi toga sto bismo u nesto prljavo 
ugazili." 

Ebu Isa kaze: Mnogi ucenjaci smatraju da ukoliko bi 
osoba stala na neko necisto mjesto ne mora prati nogu, osim 
ako je necist vlazna. U torn slucaju ce oprati samo onaj dio 
noge koji je uprljan. 

Ebu Isa kaze: Abdullah b. Mubarek ovaj hadis prenosi 
od Malika b. Enesa, on od Muhammeda b. Umare, on od 
Muhammeda b. Ibrahima, on od "robinje koja je rodila Huda 
b. Abdur-Rahmana b. Avfa, a ona od Ummu Seleme." 

Ovdje se radi o previdu. Abdur-Rahman b. Avf nema 
djeteta koje se zvalo Hud, nego je rijec "o predaji koju 
prenosi robinja koja je rodila Ibrahima b. Abdur-Rahmana b. 
Avfa, a ona od Ummu Seleme." To je ispravno. 



^ Imami Safija i Ahmed b. Hanbel smatraju da se Muhammedove, Allah ga 

blagoslovio i spasio, rijeci: "Ocistit ce je cisto tlo koje dode poslije" odnose 
na necist koja je osusena. Ako se takva vrsta necisti zakaci na odjecu, ona 
ce spasti u momentu kada se ta odjeca bude vukla po cistom tlu. 
Medutim, ukoliko se radi o vlaznoj necisti, ona bi se morala oprati da bi 
osoba mogla klanjati u takvoj odjeci. 

Isti je slucaj i . sa osobom koja bi bosom nogom stala u kakvu 
necist. Ukoliko se radi o necisti koja je osusena, noga se nece morati prati, 
jer se pretpostavlja da ce ona sama spasti dok se hoda po cistom tlu. 
Medutim, ukoliko se stane u necistocu koja je mokra ili vlazna dio noge 
koji je uprljan mora se oprati. 

314 



.(j^iSJIj ^l->'^ j>.OJjJ U vol aJL*/J ^-d^ ^' l5"^ l?^' (^' -J^ " C>i 

^■' J ' I 2ii ' I' ° '•' \ "' ' °i' 'i'' ' ^ t' °^ • 'r ' °r 

.jjjaSlJ'j ?-^3^ ^j*^ l»-*^' I l^jJLs t J^^JLo J s-Lkej ^jj«-iJl 

: laJLs ^[>->i. i - 'V .I la a jj>ljj[j jj'->"J jA* (j^l p . ^ - ' .9 'i»J-?Jl JaI o3AJ uLs J 

.(JJAS^I ^[ 6:5>i^, ^J^J ?-^J^ "^^J-^ l*-*:}^' 

.^jiflLSJlj dJjLloJl (jjlj dUUj ijj_jlll (jLifl-*< J^aj 4ja 
J. •* 

^ , ,,' f , Jio,, ;i s' 0*'°, 0,° is 

.isbUlj tr^^' ^;^ ''-^ lSJIJ LJ L«A^lj ^^>14 P-o^l 



315 



O ^ , ^ 9 , ^ O > 



* " * o a a a" — ^ - S a" c * 

tlj-IiSJIj 4— >.jJI t^JJJ^, *_iJl^vaJ _jA (_ydaJ "IjIjUIj i_j511«JI ^[ ail-j 4J^ kill 

LlUi : JU ujlj cdlljj oiij^l aL^-j ^jic 4UI ^^jLa j^^jUI (^jI jS'Jj J IjUi (jL[ 
j_^_ljli C(j_Ii5Jlj ^-^-jJlj oj_«l J1.J ^lii 4JJI j^jLa i^^l JL-1 UJi t Ij5j Ij5 
^_^_Ic J-Jlllj C(>ji£]lj 4_j>._^l: ll— J fiJl* ''— Ul ^_yL» 4JJI J_^j ■uJi Lo ^1 

0--- ft S - ^ ^ ^ ^ . ^ o 

fL>jJl : Jli 4Jl j».o.>"J I j-3 jJ^j Ajic 4JJI Xa ^^ill jjij jUc 4j j^pil U : di! J 
<uUi 1L.J fuLc 4JJI JLa "-jIJI 4^ Lo j_jJI ^^JJl 4JI il'ij lla ^_jii .(jIa£Jlj 

.(j^lj ^JvjJI ^1 

^ Jjjjx I 5 wMfluJ u J I J : J 5AJ >j >SJ ! jaP (jj 4JJ 1 JujLft *^jj . ' ^■^'■^^a*^^' J : J Ls 

, ,0 a o 

|s_5L»j^j IjJ-^li ) : «-_5_^_yl _^j (i>j-^ ^-jl^ (J—? Jl^ ^1 ul : J^^s tj»IjiJl 

'. ;., o-V OS., o-*, s- >■ f , ' ^''1 • ti"' • ''°i ^ °t-' "" 

) : JL_3j ( iOljjjIj iSj)^jj l^'>.>>t.ali ) :|>.9j1II ^ Jlij ( jsljjJI J[ (ȣ_>jj|j 

_^ Lw[ i.(>jA^' ^tJaUl ^_j_3 iHjl CjuLSi ( U^f^r^' I^JtlaSli SijLJij (jjLJlj 

^ , 3,0 

jc i a j . " , ! ! (cJ^t (j'-^^'j ''-^J^' 



316 



110. O tejemmumu 

144. ISPRICAO NAM JE Ebu Hafs Amr b. Ali el-Fellas; 
kaze: Nama je ispricao Jezid b. Zurej'; kaze: Nama je ispricao 
Seid, on je prenio od Katade, on od Azreta, on od Seida b. 
Abdur-Rahmana b. Ebza, on od svoga oca, a on od Ammara 
b. Jasira: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, naredio 
mu je da pri uzimanju tejemmuma potare lice i sake."^ 

Tirmizija veU: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Aise i Ibn Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Ammarov hadis je hasenun-sahihun. On je 
od Ammara prenesen u vise predaja. 

Stav je mnogih Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i 
spasio, ashaba: AUje, Ammara i Ibn Abbasa, a potom tabi'ina. 



^ Biljezi Bezzar u Musnedu od Aise da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 

spasio, rekao: "Pri uzimanju tejemmuma treba potrati lice i ruke do laktova." 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori kaze: U senedu ovog hadis ima ravija 
Haris b. Hurejt, Buharija i Ebu Hatem ga smatraju slabim. 

Buharija i Muslim biljeze od Ammara b. Jasira koji je kazao: 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, me je poslao radi nekog posla. 
Odzunupio sam i posto nisam imao vode ja sam legao na zemlju i valjao 
se kao sto se valja zivotinja. Kada sam se vratio ispricao sam to Allahovu 
Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio, koji mi rece: "Sto si to radio, bilo 
ti je dovoljno da si uradio ovako; Svojim rukama dohvati zemlju, potom 
potra ruke; desnu lijevom, a lijevu desnom, a onda potra lice." 

Ahmed b. Hanbel, Ishak i drugi smatraju: da se tejemum uzima 
tako sto se rukama jedanput dotakne zemlja ili predmet od zemlje i potaru 
lice i sake. 

Ebu Hanife, Malik, Safija i drugi smatraju da se tejemmum uzima 
tako sto se rukama dotakne zemlja ili predmet od zemlje i potare lice, 
potom se opet dotakne i potaru ruke do laktova. 



317 



kao sto su: Sabij, Ata' i Mekhul, koji kazuju: Kad se uzima 
tejemmum, treba potrati lice i sake. 

Tako misle i Ahmed i Ishak. 

Neki ucenjaci, kao sto su: Ibn Omer, Dzabir, Ibrahim i 
Hasan, kazu: Kad se uzima tejemmum, treba potrati lice i ruke 
do laktova. 

Tako misle i Sufjan Sevrija, Malik, Ibn Mubarek i Safija. 

Ovaj hadis je od Ammara prenesen u vise predaja. On 
je o tejemmumu kazao: "Treba potrati lice i sake." 

Prenosi se od Ammara da je rekao: "Sa Vjerovjesnikom 
smo uzimali tejemmum tako da smo ruke potirali do 
ramena i pazuha." 

Neki su ucenjaci ocijenili slabim hadis (o tejemmumu) 
koji je od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, prenio 
Ammar da kod tejemmuma treba potrati lice i sake, zbog 
(hadisa) koji se od njega prenosi (da su kod tejemmuma) 
potirali ruke do ramena i pazuha. 

Ishak b. Ibrahim b. Mahled el-Hanzali kaze: Ammarov 
hadis da kod tejemmuma treba potrati lice i sake je hasenun- 
sahihun, s tim sto Ammarov hadis; "Sa Vjerovjesnikom smo 
uzimaU tejemmum tako sto smo ruke potirali do ramena i 
pazuha", ne proturjeci hadisu; "Kod uzimanja tejemmuma treba 
potrati lice i sake" jer Ammar tu ne spominje da im je tako 
naredio Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, nego kaze: 
Tako i tako smo radili. Kada je upitao Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio o tome, on mu je naredio da (kod 
uzimanja tejemmuma) potire Uce i sake te je prihvatio ono 
cemu ga je poducio AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, (da pri uzimanju tejemmuma potire) lice i sake. Dokaz 
tome je da je Ammar poslije Vjerovjesnikove, Allah ga 
blagoslovio i spasio, smrti izdao fetvu: (U slucaju tejemmuma) 

318 



treba potirati lice i sake, a to je opet dokaz da je usvojio ono 
cemu ga je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, poucio. 

Tirmizija kaze: Cuo sm Ebu Zur'u UbejduUaha b. Abdul- 
Kerima kada veli: U Basri nisam vidio da je neko bolje pamtio 
od ove trojice: Alije b. Medinija, Ibn Sazekonija i Amra b. 
Alija el-Fellasa. 

Ebu Zur'a kaze: Afan b. Muslim prenosi hadise od 
Amra b. Alije. 

145. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nama je 
ispricao Seid b. Sulejman; kaze: Nama je ispricao Husejm, on 
je prenio od Muhammeda b. Halida el-Kuresija, on od Davuda 
b. Husajna, on od Ikrime, a on od Ibn Abbasa Neko ga je 
pitao o tejemmumu pa je rekao: Uzviseni Allah u Svojoj 
Knjizi, kada spominje abdest kaze: "Operite lica svoja i ruke 
svoje do laktova"; o tejemmumu kaze: "Potarite lica svoja i 
ruke svoje" a kazao je i: "Kradljivcu i kradljivici odsjecite ruke 
njihove." Posalanikova, Allah ga blagoslovio i spasio, praksa je 
bila da su se za kradu odsjecale sake, a kod tejemmuma se 
potiralo Uce i sake. 

Ebu Isa Kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun-sahihun. 



-'„•«' . I ' . f ' t .- .fi» - ''.III - ° 11/ •• °- ' ^f u<-' - 

i^jySS-^ i^'-i? bi U^^AJ*- LuJ.* t-^UI JJ*-* (>J 4JJI JulC .Ua^i y)\ \^S>- \ i\ 



(j_j 4JJI j__jlc (^ Sj.« (jj jjjx£ (ji ^j[J ^1 (jjlj (jiiA^UI Ujj^ :"^L3 jJU*. ij^ 

* ' ', ,-=*' .i ° )■ ,",,«', !■'' °, ' -' J , , - ' - 5 

J-^ (j-Ic oIjaII UjjXj JI-j 4alc 4JJI j_^ <JJI Jj.wj ol5 ; Jli ^ jji iol-' 

4 

. Lu^ (3^. |J U J L^ 
319 



. . vaLL aJSj 

. j.>(*.>U Ju.»ij JiSiJiJIj tij^^i 64^'**' ^J^J^i ^J 

111. O covjeku koji uci Kur'an u svakoj situaciji, 
osim kada je dzunub 

146. ISPRICAO NAM ]E Ebu Seid Abdullah b. Seid el- 
Esedzdz; kaze: Nama su ispricali Hafs b. Gijas i Ukbe b. 
Halid; kazu: Nama je ispricao A'mes Ibn Ebu Lejla, on je 
prenio od Amra b. Murrea, on od Abdullaha b. Silemea, a on 
od Alije koji je kazao; "Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio 
i spasio, poucavao nas je Kur'anu u svim situacijama osim 
kada bi bio dzunub."^ 



^ U hadisu koji biljezi Ebu Davud u Sunenu stoji: "Vjerovjesnik, Allah ga 

blagoslovio i spasio, ponekad bi izisao iz nuznika pa bi nam ucio 
Kur'an i jeo sa nama meso. Nije se odvajao od Kur'ana, osim kada je 
bio dzunub." 

Buharija i Muslim biljeze od Aise da je kazala: "Allahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, spominjao je Allaha (dz.s.) u svim 
situacijama." 

Na temelju ovog hadisa Buharija je ustvrdio da osoba dok je necista 
(dzunub) Ui pod menzesom moze uciti Kur'an napamet. 

320 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis Alije je hasenun-sahihun. 

Stav je mnogih ucenjaka; iz generacije ashaba 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i 
tabi'ina koji kazu da covjek moze uciti Kur'an (napamet) i bez 
abdesta, medutim, ako ga zeli uciti gledajuci Mushaf, mora biti 
pod abdestom. Takav je stav i Sufjana Sevrija, Safije, Ahmeda 
i Ishaka. 



^0 

jj^jUl ou-jflu JjjJI ^ s-l^ U oLj \ \ T 

(»4-JJI : Jli P'ji uJi '(ci^ ' lt^'^ C^J f^^ '^' ^J^ lt^'j '•^^^^' 

^0 £^0& ^9 0, O, 9 %. , , ^ O^Jl ^,>S 



Bedrudin Ajnija kaze: Hadis koji prenosi Aisa i tematski hadis koji 
prenosi Alija nisu proturjecni. Aisa je mislila na spominjane i velicanje 
Uzvisenog Allaha na razne nacine, osim ucenja Kur'ana. 

Ebu Hanife, Malik, Safija i Ahmed b. Hanbel smatraju da osoba bez 
abdesta moze uciti Kur'an (napamet), ali ga bez abdesta ne moze prihvatati. 

Iz teksta tematskog hadisa se da zakljuciti da Allahov Poslanik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, nije ucio Kur'an kada je bio dzunub, niti je u 
takvom stanju druge poducavao. 



321 



(jp 4JJI jjiP tjj 4JJI jjjlc (>c ij,y>y^ L>* ^!^^' IJ^ L>^>; c5jj -^J 



112. Kada se mokraca prolije po zemlji 

147. ISPRICALI SU NAM Ibn Ebu Omer i Seid b. 
Abdur-Rahman el-Mahzumiju; kazu: Nama je ispricao Sufjan b. 
Ujejne, on je prenio od Zuhrija, on od Seida b. Musejjiba, a 
on od Ebu Hurejre koji je kazao: "Neki je beduini usao u 
dzamiju dok je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
sjedio. Klanjao je i kada je zavrsio namaz, rekao je: Boze 
moj, smiluj se meni i Muhammedu, a uz nas dvojicu se 
nikome drugom nemoj smilovati. (Cuvsi to) Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, okrenu se prenia njemu i rece: 
Ogranicio si same sebi one sto je za sve! Male poslije 
toga (taj beduin) je pomokrio u dzamiji. Ljudi su pohitali 
prema njemu, a Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 



^ Postoji vise rivajeta o tome kako se doticni beduin zvao. Ibn Hadzer el- 
Askalani u komentaru Buharijinog Sahiha kaze: Ebu Bekr et-Tarihi je prenio 
od Abdullaha b. Nafia el-Mazinija da se zvao Akre' b. Habis et-Tejmi. 
Sulejman b. Jessar kaze da se zvao Zul-Huvejsare el-Jemani. 

322 



rece: Izlijte na to veliku kofu vode, ili je rekao, kofu 

vode, a potom je kazao: Vi ste tu da olaksavate, a ne 
da otezavate."^ 

148. Seid veli da je Sufjan kazao: Ispricao mi je 
Jahja b. Seid, a on je prenio od Enesa b. Malika slicno 
ovome. 

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
AbduUaha b. Mesuda, Ibn Abbasa i Vasila b. Eska'a. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Prema ovome postupaju neki ucenjaci. To je stav i 
Ahmeda i Ishaka. 

Junus ovaj hadis prenosi od Zuhrija, on od Ubejdullaha 
b. AbduUaha, a on od Ebu Hurejre. 



1 Nevevi u komentaru Musliinova Sahiha kaze: Ukoliko se zemlja onecisti 

moze se ocistiti tako sto ce se na to mjesto prosuti voda i nema potrebe 
da se taj dio zemlje iskopava i premjesta To je, veli on, nas stav i stav 
vecine uleme. 

Ebu Hanife smatra da se taj dio zennlje moze ocistiti iskopavanjem i 
premjestanjem. Ibn Hadzr veli: U fikhskim djelin^a hanefijskog mezheba 
stoji: da oni prave razliku izmedu zemlje koja je rijetka i rastresita kroz 
koju voda moze prod, a na koju je po njima dovoljno izliti vodu i one 
koja je kruta, kroz koju voda ne moze proci. Po njima, ako se radi o ovoj 
drugoj, taj nedsti dio treba iskopati i premjestiti ga da bi ostatak ostao cist. 



323 



^ ^ o S "^ o 

aj>jj| |jA>jJI 4JUI >mU 
^ ♦ ♦ 

S :S S ft S, J" o ^ ^o ft 'ti« I ^ * *'-* > 9 J* ,,j ,''" ^ * ° •"*" " 

,0 OS « , i . 

AUuaJl j»>->J >^N^' l3>^ (Jt!^ J-?^' l5"^ P^ ' (ji-lJl l_jLp (jJ^ ^-LjjJI X^ 
(ja^ ~J,>£x)t (J-^ AJ '(_yJl '"^jJj (--JLftJ L>i^ ^J^^^ t-L^uxi\ Sijs aj c JjUl Aj3jJ 



324 



0^^ 

o ^ -o 

U jJl>- I C O J LjloJ I J J 4JJ I JjlP Ljj^ I i iS^y^ ^ AA:>^^ tlH ■^''*-^ ' iS'^ji^ ' ^ ^ * 

(j_j| i±j_;Jj> _J->o j_5Ji " S^,jiSf Aj)\ " : JLS ai-/j fUl* ^JJI J*^ 4JJI Uy^j 

^000 Jl - 

."(j^jwUu j..^x*JI diSaJ ' ; 4_j3 jJJJ (»Jj COUA.0J (jju^ 
^ '. rf , ji , , >«_ ' >'•' ' ^f 'li- 

- - - o"^ ^ 

S , S S S a 

a_:>J iJl-Ljj ^H^ *^' lT"^ lT^' ^^^^ ^' ^^ C>f J^^ 6^ J^3^' J^'j J .-^ 

5 ^ s s ^ ^ 



325 



U ime AUaha, Milostivog, Samilosnog 
POGLAVLJA O NAMAZU 

Preneseno od AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio 

113. O namaskim vremenima 

149. ISPRICAO NAM JE Hennad b. es-Serij; kaze: Nama 
je ispricao Abdur-Rahman b. Ebu Zinad, on je prenio od 
Abdur-Rahmana b. Harisa b. Ajjasa b. Ebu Rebie, on je prenio 
od Hakima b. Hukejma, a on je sin Abada b. Hunejfa koji je 
kazao: Mene je obavijestio Nafi' b. Dzubejr b. Mut'im; kaze: 
Mene je obavijestio Ibn Abbas da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Dzibril mi je dva puta bio 
imam (i to) pored Kabe. Kada mi je prvi put klanjao kao 
imam podne je klanjao kada je hlad bio koliko remen 
nanule, ikindiju je klanjao kada je hlad svakog predmeta 
bio toKki koliki je i sami predmet. Aksam je klanjao posto 
je sunce zaslo i postac se omrsio. Jaciju je klanjao kada 
je nestalo sunceva rumenila, a sabah cim se zora pojavila 
i kada je postac prestao sa jelom. Drugi put je podne 
klanjao kada je sjena svakog predmeta bila koliki je i sam 
predmet, dakle u vremenu koje je prvi put bilo 

ikindijsko. Ikindiju je klanjao kada se sjena svakog 
predmeta uvecala za dva puta u odnosu na sami predmet. 
Aksam je klanjao u istom vremenu kada i prvi put, 
zatim je klanjao jaciju, kada je prosla jedna trecina noci, 
a sabah je klanjao kada se na Zemlji razvidilo. Potom se 

326 



Dzibril okrenuo meni i rekao: Muhammede, ovo je 
vrijeme Vjerovjesnika prije tebe, a vrijeme jednog namaza 
je period izmedu ova dva vremena."^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ebu Hurejre, Burejde, Ebu Musa'a, Ebu Mesuda el-Ensarije, 
Ebu Seida, Dzabira, Amra b. Hazma, Berra'a i Enesa. 

150. OBAVIJESTIO ME JE Ahmed b. Muhammed b. 
Musa; kaze: Nas je obavijestio Abdullah b. Mubarek; kaze: Nas 
je obavijestio Husejn b. AU b. Husejn; kaze: Mene je 
obavijestio Vehb b. Kejsan, on je prenio od Dzabira b. 
AbduUaha, a on od AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, da je rekao: "Dzibril mi je bio imam", pa je 
spomenuo hadis po znacenju slican Ibn Abbasovu hadisu s tim 
sto u njemu nije spomenuo "u vremenu koje je prvi put 
bilo ikindijsko." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun. 



^ Ibn Hadzer el-Askalani u komentaru Buharijinog Sahiha kaze: Ibn Ishak je 

u djelu el-Megazi objasnio da je Dzibril klanjao pred Allahovim Poslanikom 
kao imam da bi ga poucio namazu i namaskim vremenima. To se desilo 
dan iza Noci Isra'a i Mi'radza, dakle odmah nakon sto je namaz nareden i 
nakon sto se Muhammed, AUah ga blagoslovio i spasio vratio sa Mi'radza. 

Iz ovog hadisa se vidi da je Dzibril prvi put sve namaze klanjao na 
pocetku njihova vremena, a drugi put je sve namaze osim aksama, klanjao 
na kraju njihova vremena. Time je ogranicio od kada do kada se racuna 
vrijeme kojeg namaza. 

Zbog cega je u oba slucaja aksam klanjao u isto vrijeme ostaje biti 
sporno medu islamskim ucenjacima. Neki kazu da je time ukazao da je 
samo to vrijeme aksama. Po njima ce se aksam smatrati propustenim 
ukoliko se klanja poslije tog vremena. Vedna ucenjaka, pak, smatra da je 
Dzibril time ukazao da sa aksamom treba pozuriti i da ga je bolje klanjati 
cim mu nastupi vrijeme, a njegovo vrijeme traje od zalaska sunca pa sve 
dok u potpunosti ne nestane rumenila na nebu. 

327 



Hadis Ibn Abbasa je hasenun-sahihun. 

Muhammed (Buharija) kaze: Od hadisa o namaskim 
vremenima najpouzdaniji je hadis koji od Vjerovjesnika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, prenosi Dzabir. 

Tirmizija veli: Dzabirov hadis o namaskim vremenima 
prenose Ata b. Ebu Rebbah, Amr b. Dinar i Ebu Zubejr od 
Dzabira b. AbduUaha, on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio 
i spasio, slicno hadisu Vehba b. Kejsana od Dzabira od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

l)lj 'Ij-^lj '^j' 5!>LlaJJ ^IjI :lJ_Lj 4_lLff 4JJI Jl^ 4JJI J_^j Jli : Jli ojjja 

tj»<3jJl CJtSj J^-iJ Lhi^ W^J J^'j C (_^> i .a... tJ I UjiVj (j^^ J ^.Jrij I o!>Li3 Cj^J JjI 

j-LaJ C>i->- L^-J3i j-^l (jU c 1 g '^j (_}_>■ Jj (JJ— >■ j-.^a*Jl 5">1_»^ ir^J '-'j' Oij 

tjjuAj (j,}^ L^j^a ^i'l jjU t (j.i. i .9.> t . ' I i-Jvij iJJ.>- t—ijAjJI Cli3j Jal jjla >. |_jj.o.JjJ I 

(ja_>- I g 3^j j->-l ulj '(3^LJI v-^ 6:!—^ ?j^'^' «-LijiJl cjij Jjl ;j[j c jiUl 

.jjac (jj 4JJI Jjlc (>e VH^' (C^J '-^^ 

^_3 JJ»l_-> « .a (j— C (jS-atfUl i±)_jj.> : Uj.^ I ■'i.a.>'.» tlvt.a j : -..njJ ajl Jli 

' , , .t « f i . > .tot {- 

328 



, , » Jit 



ij^ ,_AaPl II ijfi tijlj^l J^*"*"! id' O^ i«L*(l ^1 UjJ.*- cJUa UjJj»- 



114. Poglavlje o istoj temi 

151. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Muhammed b. FudajP, on je prenio od A'mesa, on od Ebu 
Saliha, a on od Ebu Hurejre koji veli da je Allahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Svaki namaz ima 
pocetak svog vremena i njegov kraj. Pocetak podnevskog 
vremena je kad se sunce pomakne sa zenita, a kraj mu 
je kada nastupi ikindija. Pocetak ikindijskog vremena je 
od momenta kada ona nastupi, a kraj mu je kad sunce 
postane zuto. Pocetak aksamskog vrem^ena je kad sunce 
zade, a kraj mu je kada nestane rumenila. Pocetak 

jacijskog vremena je kada nestane suncevog rumienila, a 
kraj mu je polovina noci. Pocetak sabahskog namaza je 
kada se javi zora, a kraj mu je kada se sunce pojavi."^ 



^ Ibn Hadzer za Muhammeda b. Fudajla b. Gazevana ed-Dabija kaze da je 

iskren i da je veliki poznavalac hadisa. Medutim, sumnja se da je 
protezirao siizam. Nesaija za njega kaze da nije los kao ravija. Buharija 
smatra da je umro 195. godine po Hidzri. 

^ Prema misljenju Mubarekforija u hadisu nije spomenut pocetak ikindijskog 
vremena zato sto je ashabima od ranije bio poznat. 

U hadisu je kao kraj jacijskog vremena oznacena polovina noci. 

El-Istihari je na temlju toga ustvrdio da je onome ko jaciju ne 
klanja do pola noci ona prosla, te da je mora naklanjati. 

Medutim, stav je vecine ucenjaka da je u tematskom hadisu samo 
oznaceno vrijeme u kome je jaciju efdalnije klanjati, a da se ona moze 

329 



Tirmizija kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
AbduUaha b. Amra. 

Ebu Isa veli: Cuo sam Muhammeda (Buhariju) kada je 
kazao: Hadis koji prenosi A'mes od Mudzahida o namaskim 
vremenima je vjerodostojniji od hadisa koji prenosi Muhammed 
b. Fudajl od A'mesa. Hadis Muhammeda b. Fudajla je 
pogresan. U njegovom prenosenju je pogrijesio (upravo) 
Muhammed b. Fudajl. 

Ispricao nam je Hennad; kaze: Nama je ispricao Ebu 
Usame, on je prenio od Ebu Ishaka el-Fezarija, on od A'mesa, 
a on od Mudzahida koji je kazao: Receno je da svako 
namasko vrijeme ima svoj pocetak i kraj. Potom je spomenuo 
slicno znacenje koje je izneseno u hadisu sto ga prenosi 
Muhammed b. Fudajl od A'mesa. 



aIo ^Lj >^d 



(j_j .Ua.**. ij-i J_a:>Ij jljjJI --Lj-flJI q-) (j-..>i-' >-J Ij . * jto ^^ J-aJ^I ujj.>. \oY 

'^!>Lj jjLi t4JJI s-Lii (j1 LJjw |»3l iJlis S^UaJl «pj|lj^ (>* -dL^ Ji>j Jl-j 

Oj_«l a J i.y^i>^\ ^X-oB (j.j.a.^tj I ipJIj 6:*^ aLsli Oj^l aj I. jSf}ll\ xjja (j^ aLsLS 

c_.Cvl—>- /<— 95 b-ir-^ ^y'^H '>*' P-* ' ^^^j-« ^'■'■ ^ ■ u ^_)ii. ' .a... ti . ' I J j^^jaJI ,J~'=«^ aLsLi 



klanjati sve do zore. Ovakav stav oni temelje na Ebu Katadinom hadisu u 
kome stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 
"Nemarnost se ne ogleda u spavanju. Ona se ogleda u tome da neko 
jedan namaz ne klanja sve do nastupa drugog namaza." 



330 



H,^!. ii ''>''.\i ' {'• ' ' \"X- I'. II •"'-!• '^ 



JLa5 ?3!>LlaJl cu-ri^l^^ 6-* JjL^I 6-jI : JLs aj .JJJ' '■^ v^J 6:^^ j»^'^ 

.(jjla (1)^ Lw S^LaII cd^Ij^ : JLS5 c ul : J->jJI 
.fl-o^^-rfl »-jj>c (!>**».>■ '^^;J->' 1-5-* : (_c**^ ^' '-"■^ 

115. Jos jedno poglavlje o istoj temi 

152. ISPRICALI SU NAM Ahmed b. Meni', Hasan b. 
Sabbah el-Bezzar^ i Ahmed b. Muhammed b. Musa^, isti 
smisao; kazu:, nama je ispricao Ishak b. Jusuf el-Ezrek, on je 
prenio od Sufjana Sevrija, on od Alkame b. Merseda, on od 
Sulejmana b. Burejdea^, a on od svoga oca koji je kazao: 



^ Hasan b. Sabbah el-Bezzar je jedan od istaknutih poznavalaca sunneta. 

Poznatiji je kao Ebu A'la el-Vasiti el-Bagdadi. Od njega hadise biljeze 

Buharija, Ebu Davud, Tirmizija i Nesaija. Ahmed b. Hanbel za njega kaze 

da je pouzdan i siguran. Nesaija kaze da on kao ravija nije dovoljno jak. 

Istina Nesaija je poznat po svojoj strogoci u ocjenania ravija hadisa. Hasan 

b. Sabbah je umro 249. godine po Hidzri. 

2 Ahmed b. Muhammed b. Musa, poznat kao Merdivejh je pouzdan. Slovi 

kao hafiz u hadisu. Pripada desetoj generaciji ravija. 

^ Sulejman b. Burejde b. el-Husajb el-Eslemi el-Mirvezi. Ibn Mein i Ebu 

Hatem ga smatraju pouzdanim ravijom. Otac mu Burejde b. el-Husajb je 

ashab. Primio je islam prije bitke na Bedru. Umro je 63. godine po Hidzri. 



331 



"Dosao je neki covjek Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i 
spasio, i upi^^ao ga o TiaTi\as\idTi\ VTeTsve-Tviisva. Ot\ ixwi ^e 
rekao: Ostani sa nama, Allahovom voljom. Kada se 

pojavila zora, naredio je Bilalu da prouci ikamet (za 
sabahski namaz). Kada se sunce maklo sa zenita, naredio 
mu je da prouci ikamet pa je klanjao podne. Kasnije mu 
je, dok je sunce jos imalo bijeli sjaj i bilo povisoko, 
naredio da prouci ikamet, pa je klanjao ikindiju. Kad je 
sunce zaslo naredio mu je da prouci ikamet za aksam. A 
kada je nestalo rumenila (na nebu), naredio mu je da 
prouci ikamet za jaciju. Sutradan, kada se dobro 
razvidjelo, naredio mu je da prouci ikamet za sabah. Sa 
podnevom je sacekao dok je zahladnilo i preporucio da se 
saceka dok zahladni. Za ikindiju m.u je naredio da prouci 
ikamet kada je sunce bilo vec na izmaku. Naredio mu je 
da sa aksamom saceka i, kada je gotovo nestalo rumenila 
(na nebu), rece mu da prouci ikamet za aksam. Kada je 
prosla jedna trecina noci, naredi mu da prouci ikamet za 
jaciju. Poslije toga rece: Gdje je onaj sto je pitao za 
namaska vremena? Ja sam, rece covjek, a Poslanik rece: 
Namaska vremena su ti izmedu ovo dvoje." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun-sahihun. 

Tirmizija veU: S'ube ga takoder prenosi od Alkame b. 
Mersada. 

* ^ a - - - - ^ 

332 



.<-rJC>',u? (j-*!.^ CjjJ.> 4.«iuLft CljyJL>- ; ->i. i - ; ^ jjl JL9 

■ Chi^^' (j-0 P^-^^ (I>*J >**9 J— '^ w' • p- ^' -° p-l"*'^ ''-:^'-'' 
.jj>viJI 5^>L^ (j^ulAllI jj4Jl>u«*u (3^>-.*»la Aa-^la ^AiLiJI U»Aj 4jj 



116. O klanjanju sabaha prije 
nego se razvidi 

153. ISPRICAO NAM JE Kutejbe prenijevsi od Malika b. 
Enesa koji je kazao, nama je ispricao El-Ensari^, veli nama je 
ispricao Ma'n-^; kaze: Nama je ispricao Malik, on je prenio od 
Jahje b. Seida, on od Amrea, a on od Aise koja je kazala: 
"AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi nekada 
klanjao sabah tako da se zene koje su izlazile, Ensari 
kaze: koje su prolazile ogrnute svojim ogrtacima u 



^ El-Ensari je Ishak b. Musa. Tirmizija ga negdje spominje po imenu, a 

negdje po nadimku. 

^ Ma'nu je puno ime Ma'n b. Isa b. Jahja el-Esdze'i. 

333 



mraku ne bi mogle prepoznati. Kutejbe kaze: Mahramama 
bi prekrile glave/'^ 

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi zabiljezeni jos i 
od Ibn Omera, Enesa i Kajle, Mahremetove kcerke. 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun. 

Zuhri ga je prenio u slicnom znacenju od Urvea, a on 
od Aise. 

Odabrano je misljenje nekih ashaba Vjerovjesnikovih, 
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika kao sto su Ebu Bekr 
i Omer te tabi'ina posUje njih da je lijepo klanjati sabahski 
namaz ranije dok se jos nije razvidilo. Takav stav zastupaju i 
Safija, Ahmed i Ishak. 

^ ^ 



.jjj-UJ jjjici 4Jli cjj>iJLj Ijjf^l : J3AJ (>Ljj ^uU 4JJI i^ 



^ Biljezi Ahmed u Musnedu od Ibn Rebia koji je kazao: Bio sam sa Ibn 
Omerom, pa sam mu rekao: Ja ponekad sa tobom klanjam sabah i kada ga 
zavrsim okrenem se, a ne mogu prepoznati onoga sto je do mene Idanjao. 
Nekada ga opet klanjas kada se potpuno razvidi. On rece: Vidio sam 
AUahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio, gdje tako klanja, pa sam i 
ja zelio klanjati na nacin kako je to on cinio. 

Iz ovog hadisa se da zakljuciti da je AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, nekada klanjao sabah cim nastupi zora, dok je jos 
sumrak, tako se ne bi mogao prepoznati prolaznik koji prode putem ili da 
osoba u dzamiji ne bi mogla raspoznati onu sto do nje klanja. 

Na temelju ovih hadisa su Ahmed b. Hanbel, Safija i Ishak ustvrdiU 
da je bolje klanjati sabah dok je jos sumrak nego kada se razvidi. 

334 , . 



.JMjJ jjU-j (_j^L!I Sjj^ t^l LJ^ v^' (^J •'-'^ 

4_jic 4_UI (j-!-^ i?-^' 'rr'l-j^-^l (j—o jJjJI Jjsl (>o J^lj jj^ lS'j -^J 

.jj>iij| 5!iwij jLi»*iUI ; (JjajuJIj tJ-^a 

viLjoj !>L_3 ji>iJl -T-^iu (jl jUliUl (jjj" : i3-*^-'lj -i-o-^lj (_j*?'-^' J'^ J 

117. O klanjanju sabaha kada se razvidi 

154. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
moj rob, a on je Ibn Sulejman, on je prenio od Muhammeda 
b. Ishaka, on od Asima b. Omera b. Katade, on od Mahmuda 
b. Lebida, a on Rafi'a b. Hadidza koji je kazao: Cuo sam 
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je 
rekao: "Odgodite sabah dok se ne razvidi jer je (u to 
vrijeme) nagrada veca."^ 



^ Ebu Hanife, Sufjan es-Sevri i mnogi drugi ucenjaci su na temelju 

navedenog i drugih hadisa u torn smislu zauzeli stav da je bolje klanjati 
sabah kada se razvidi. 

Ovaj hadis i hadis iz prethodnog poglavlja na prvi pogled one se 
kontradiktomim. Medutim, ako itnamo u vidu da je Dzibril MiAammedu, Allah 
ga blagoslovio i spasio, pokazao pocetak i kraj svakog namaskog vremena i 
naglasio da se u torn razmaku namazi mogu klanjati, onda cemo shvatiti da tu 

335 



Tirmizija veli: Ovaj su hadis prenijeli Su'be i Es-Sevri od 
Muhammeda b. Ishaka. 

On veli da ga je takoderr prenio Muhammed b. Adzlan 
od Asima b. Omera b. Katade. 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi zabiljezeni jos i 
od Ebu Berzeta el-Eslemija, Dzabira i Bilala. Ebu Isa kaze: 
Hadis Rafi'a b. Hadidza je hasenun-sahihun. 
Neki Vjerovjesnikovi, Allah ga blagoslovio i spasio, ashabi, i 
tabi'ini, smatraju da treba odgoditi sabah dok se ne razvidi. 

Tako misli i Sufjan es-Sevri. 
Safija, Ahmed i Ishak smatraju da rijec: "odgodite" znaa odgodite 
sabah dok se ne uvjerite da je nastupila zora kako ne bi bilo 
sumnje. Prema njma ovo ne zanaci odgodite ga dok se ne razvidi. 

'It. 'S. . '.' r r 

(j_« j-^— ^ !>Lcv.iu j-il (jLS^ lj.>-l i-ujIj U : cjJli 'UiuLs (2>c ja-*»Lll (j^ ^^\y\ 



kontradiktomosti nema. Posebno cemo to shvatiti iz slijedeceg hadisa iz kojeg se 
da razumjeti da se hadis u kome se preporucuje klanjanje sabahskog namaza cim 
nastupi zora odnosi na zimski, dok se hadis u kome se preporucuje odgadanje 
sabahskog namaza dok se ne ra2:vidi odnosi na Ijetni period. 

Muaz b. Dzebel kaze: "Vjerovjesnik me je poslao u Jemen. Prije 
polaska mi je rekao: Pazi, kada nastupi zimski period klanjaj sabah 
cim nastupi zora i uci duze, ali toliko koliko Ijudi mogu podnijeti bez 
poteskoce. A kada nastupi Ijetni period, odgodi sabah dok se potpuno 
ne razvidi jer je noc kratka, Ijudi spavaju pa da bi mogli stici u 
dzemat." (Bekijj b. Muhalled) 



336 



•'-''' ' '"'. SI' •*. ' ' ^f ' tl" 

.(j*.».>- i±jjjL>- 4-iuLC i^jujjv : --. o -g ajl JL3 

.aJSJjtj (>«J ailuj fUlff 4JJI jXo (cJ^I t-_;l.>wal (j-? (»J^' J-*' OjUi»-l (JjJI jAj 

4_iU 4_Ul (j-!--= (J — JJJl U* JjJt~u) ijj\ (>e t5jj i^JJ' ^-k;:^-*" J-^' 6-? JtI^ l>^ 

, 4jJlAj La 4J J (_^ UJ I J L*i (jj : pi**! J 

, ^-o, j,,os. SS«o, j,,ot •l'l''ll t'''°''''lll«< 

(j_ff j_0JW l_jjjt>-l iJljjJI J_xC LJjJ->l c^iy^iJI ^ic (^ (^^.-i^l LJLJJ.>- \oi 

^_Ls jxL^j 4_";.l,e <JJl (J^ fiUl Jj-*(j (jl : >ilJU (^ (j*ol Jjji».l : Jli ^j^^pl 

118. Pozurivanje sa podnevskim namazom 

155. ISPRICAO NAM JE Hennad b. es-Serrij; kaze: 
Nama je ispricao Veki', on je prenio od Sufjana, on od 



337 



Hakima b. Dzubejrai, on od Ibrahima, on od Esveda, a on od 
Aise da je kazala: "Nisam vidjela nikoga da je vise 
pozurivao s klanjanjem podnevskog namaza od AUahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, Ebu Bekra i 
Omera."2 

Tirmizija veil: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Dzabira b. AbduUaha, Habbaba, Ebu Berzeta, Ibn Mesuda, 
Zejda b. Sabita i Dzabira b. Semurea. 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun. 

Ucenjaci iz generacije ashaba Vjerovjesnikovih, Allah ga 
blagoslovio i spasio, savremenika i oni poslije njih smatraju da 
je bolje pozuriti. 

Alija b. Medini veli da je Jahja b. Seid rekao: Su'be je 
kritikovao Hakima b. Dzubejra u vezi sa hadisom koji je 
prenio od Ibn Mesuda, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 



i 



^ Hakim b, Dzubejr je, kako kaze Ibn Hadzer u Takribu, slab ra-vija. Za 

njega Ahmed b. Hanbel takoder kaze da je slab ravija. Prenosio je munker- 

hadise. Darekutnija kaze da je metruk, osumnjicen za laz. 

2 Na temelju ovog i drugih hadisa vecina ucenjaka je zauzela stav da je 

lijepo (mustehab) pozuriti sa podnevskim namazom i klanjati ga cim nastupi 
vrijeme, osim kada je veUka vrucina. Tada je bolje pricekati dok zega male 
ne popusti. 

Ebu Hanife smatra da je u zimskom periodu, kada je hladnije 
vrijeme, lijepo pozuriti sa podnevskim namazom, a u Ijetnom periodu, kada 
su vrucine, lijepo je pricekati. Svoje misljenje on temelji na slijedecem 
hadisu: UpitaU su Enesa kako je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, klanjao podnevski namaz? Rekao je: "U zimskom periodu bi 
pozurio s podnevskim namazom, a u Ijetnom bi pricekao i ne bi ga 
odmah klanjao." (Buharija) 



338 



blagoslovio i spasio: "Ko bude trazio od Ijudi, a ima toliko 
koliko mu je do vol] no..." 

Jahja kaze: Od njega su prenijeli Sufjan i Zaide, a Jahja 
nije imao primjedbi na njegov hadis. 

Muhammed (Buharija) veli: Preneseno je od Hakima b. 
Dzubejra, on je prenio od Seida b. Dzubejra, on od Aise, a 
ona od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, o 
puzurivanju sa podnevskim namazom. 

156. ISPRICAO NAM JE Hasan b. AU el-Hulvani; kaze: 
Nas je obavijestio Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio 
Ma'mer, on je prenio od Zuhrija koji je kazao: "Obavijestio 
me je Enes b. Malik da bi AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, klanjao podnevski namaz cim bi sunce 
preslo zenit." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je sahihun, on je najpouzdaniji 
na ovu temu o kojoj hadis prenosi jos i Dzabir. 



jjvJI jjuil lj[: alLj fuJi 4JJI Jiij 4JJI {jy^j JLs : JLi tjjjA ^] ^ i«iw 

339 



.1 Jii 



0, 5- 000 , 

j>^ "dal >-jLiL lji^>wui (1)15' tjl ji^il S^Laj jIjjUI ujl i^^jAaLiJI Jli 

"if (jl 4J i-J-^l lSi^J^ ^—?3^ ;^r^-*^ («l (V~^. l5^'j oJ-^-j -LixoJI ULi iJj^Jl 

a_a J— >JI ?J -P (C? j^ f^'l J^^Lj ^[ k-oAJ (jj) jcJi^^J • iC^'i)^ >^' '-^^ 

4jl_>.tLaJla J_»-iJ I (!>_« IwjLjuu (j oJ 4..i^.^ J I (jl -x^Liij) 4-iJ| i iJbj U UI3 

.j^uiJl Jli La (-i!>l3. 1^ Jjj U jj ^\ ^■x>- ^ 0L5 w^llll Ji; 
J!>Lj (jJU ji_w 1^ J_wj 4 ';lg 4DI j^^i^ jjjl )tj lis :jj _^l Jli 

.JjjI j»j JjjI J!ilj Lj : aiw j ^lli dJI j^jJls ^_^l Jlii cj^^' BtA-Aj 

o - ^ ^ 

o^,-- Ji-o-oc-,Jl^o, ^ ^ ^ ^3 ^o ::o^ 

" ' M'"-" iff'J'" !l" tl'ttr"'*'' -^^i'*^*'- ' ,". Jioj" Jio- -j^S^ 

4_jic 4JJI (^jJ-^ <ill J^J-Jj (j' •J'J (ci' (1>* irr^J 6^ ;^j b^ (j~<^l j| j^l^-o 

JLas jijAj jl jIjI |»j i JjjI : Jli5 t jiaAj (jl jljli w J!>b 4jwj jiw -3 (jLS' jxL-j 
j»j cJjJill 5-^ Uulj i^ji^ : JLs cj-^l ^ jjjI ai^j fuLc 4JJI JL3 4JJI Jj-^j 



340 



t ll^ -Is j;^ jikjl ojJi ^[ : |J— ij ^iLc -dJI j^yili) 4JJI J_^j jLa5 t ^ji^ j»l^l 

vi , ^ , , <• - is ' ' -"i- 'n- 

119. Odgadanje podnevskog namaza 
zbog velike vrucine 

157. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Lejs, on je prenio od Ibn Sihaba, on od Seida b. Musejjiba i 
Ebu Seleme, a oni od Ebu Hurejre koji je kazao da je AUahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Kada su velike 
vrucine odgodite (podnevski) namaz sve dok ne zahladni, 
jer je zega od dzehennemske vrucine."^ 

Tirmizija veU: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ebu Seida, Ebu Zerra, Ibn Omera, Mugire, Kasima b. Safvana, 
od njegova oca, Ebu Musa'a, Ibn Abbasa i Enesa. 

Tirmizija kaze: O ovome je preneseno od Ibn Omera, 
od Vjerovjesnika, AUah ga blagoslovio i spasio, ali nije 
vjerodostojno. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 



^ Cini mi se da je najispravnije misljenje onih koji kazu da se odgadanje 

podnevskog namaza dok ne zahladni odnosi na one zemlje u kojima su 
Ijeti velike vrucine. Tamo gdje nema veUkih vrucina, ne postoji ni potreba 
za odgadanjem. To zbog toga sto je u hadisima, ekspUdtno, velika vrucina 
navedena kao razlog odgadanja. Prema tome, gdje ne postoji navedeni 
razlog, nema ni odgadanja namaza. 

341 



Mnogi ucenjaci smatraju da usljed velike vrucine treba 
odgadati podnevski namaz. Ovo je i stav Ibn Mubareka, 
Ahmeda i Ishaka. 

Safija smatra da se odgadanje podnevskog namaza, dok 
se ne smanji vrucina, odnosi na one koji iz daleka dolaze u 
dzamiju. Medutim, za onog koji klanja pojedinacno i one koji 
klanjaju u svojoj lokalnoj d^amiji koja je blizu, volio bih kaze 
on, da oni podnevski namaz ne odgadaju zbog vrucine. 

Ebu Isa veli; To znaci da je misljenje onih koji kazu da 
za vrijeme velikih vrucina treba odgoditi podnevski namaz 
prihvatljivije i blize sunnetu. 

Sto se tice Safijina misljenja da se olaksica odnosi na 
one kojima je dzamija daleko zbog poteskoce koju Ijudi 
osjecaju, u hadisu Ebu Zerra je dokaz koji govori suprotno 
Safijinom misljenju. 

Ebu Zerr kaze: "Bill smo na putu sa AUahovim 
Poslanikom, Allah ga blagoslovio i spasio, pa je Bilal proucio 
ezan za podne. Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, mu 
rece: Bilale, odgodi namaz dok ne zahladni, potom ga jos 
odgodi dok ne zahladni." 

Da je ispravno ono sto tvrdi Safija, odagadanje namaza dok 
ne zahladni tada ne bi imalo smisla jer su svi tokom putovanja 
bUi na okupu i nisu imaH potrebe da iz daleka dolaze. ^ 



^ Odgovarajuci Tirmiziji na njegov odgovor Safiji, El-Kermani kaze; To sto 
Tirmizija smatra da su na putu bivali svi na okupu i da nisu imali potrebe 
da iz daleka dolaze, ne stoji. Vojska koja je putovala po suncevoj zegi, 
kada bi odmarala, svako je sebi trazio hlad. S obzirom da je u pustinji 
tesko pronaci hlad, mnogi su odlazUi daleko dok bi ga pronasli i kada bi 
zaucio ezan, da bi stigli u dzemat, mnogi su iz daleka morali dolaziti, a to 
im je predstavljalo poteskocu. 

342 



158. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama 
je ispricao Ebu Davud et-Tajalisi; kaze: obavijestio nas je Su'be, 
on je prenio od Muhadzira Ebu Hasana, on od Zejda b. 
Vehba, a on od Ebu Zerra: "Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, je bio na putu, a sa njim je bio i 
Bilal. Htio je (Bilal) da prouci ikamet, a Poslanik Allah ga 
blagoslovio i spasio, mu rece: Odgodi, dok zahladni. Malo 
kasnije je (Bilal) ponovo htio prouciti ikamet, a Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, mu rece: Odgodi 
podne, dok ne zahladni. Odgadao je sve dok nismo 
vidjeh hlad od brezuljaka. Potom je proucio ikamet i 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio je klanjao, a nakon 
toga rekao: Zega je od dzehennemske vrucine, pa dok ne 
zahladni, odgadajte podne-namaz." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



j»J J 4 L^ j.>.j>- ^ (_>>■■ ».. j . l I J j«suJ I jxL.. J 4jic 411 1 (J~s 4JJ I JyMj Xus : cJ La 

i , ' , o ° 

• ^^■: , ' ^ - '. ^ J ' v-^iaJ I 

. >».;->-.>g (j**i^ CjuJ.* 4.m1jLC C1uJ.>' ' _>*u.C aj| JLS 



343 



:^j-uuuJI (^ ;^^U Jt^^J ^U**^'J 4.*i-)Lcj Ja, * ,^ j -o ^^ 4JJ1 ±i^^ j.^ ', f^ . g . ^ o l la-Lj j 

* - ' o ^ ^ 

.La vj^lj laJ&Oa j-^axJI D^w? JoJ*^* 
.J>^lj J.aJ>.lj j-*5LiJlj >iJjlj-oJI (jjl <i!l Joe J_jAj 4jj 

i ' ' '' o ' - - . , 

Ojbj cj^ l^ll j>_o t_2ij_^l t>j— >■ Oj-fljJU Ojb j^ dlJU (jj ^1 |_jic (_p>-J <JI 
^^■J-V-; cj5L_iJI o!>lla dJJj : J jaj JLij fuU "dll Jli> 4JJI \}y^j dwtcu^ : JLs 

••^ ft 

Jl , ^ - , >« ' l< - - ^f 'll" 

120. Pozurivanje sa klanjanjem ikindijskog namaza 

159. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Lejs, on je prenio od Ibn Sihaba, on od Urvea, a on od Aise 
koja je kazala: "Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, klanjao je ikindijski namaz, a sunce je jos 
obasjavalo njenu sobu, take da u njenoj sobi jos nije bilo 
hlada."i 



^ Ibn Hadzer u djelu Fethul-Bari kaze da se iz ovog hadisa da zakljuciti da 

ikindijski namaz treba klanjati cim nastupi vrijeme. Tako misli i Aisa, sto se 
vidi iz hadisa koji je od nje prenio Su'be. 

344 



Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Enesa, Ebu Erve, Dzabira i Rafi'a b. Hadidza. 

Tirmizija veli: Od Rafia' je takoder prenesen i 
Vjerovjesnikov (hadis), Allah ga blagoslovio i spasio, o 
odgadanju ikindisjkog namaza, medutim, taj hadis nije 
vjerodostojan. 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun. 

Da treba pozuriti sa klanjanjem ikindijskog namaza i da 
je njegovo odgadanje mekruh, smatraju od Vjerovjesnikovih 
ashaba: Omer, Abdullah b. Mesud, Aisa, Enes i neki tabi'ini. 
To je i stav AbduUaha b. Mubareka, Safije, Ahmeda i Ishaka. 

160. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nama je 
ispricao Ismail b. Dzafer, on je prenio od Ala'a b. Abdur- 
Rahmana, da je on u Basri usao u kucu Enesa b. MaKka 
nakon sto se vratio sa podnevskog namaza, a kuca mu je bila 
neposredno uz dzamiju, pa je (Enes b. Malik) rekao: Ustanite i 
klanjajte ikindijski namaz! UstaU smo i kanjali. Kada smo 
zavrsili on je rekao: Cuo sam AUahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, kada je rekao: "Takav je namaz 
munafika, on ceka, prateci sunce, pa kada one bude 

Tahavija kaze: Aisine rijeci: "Da je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, klanjao ikindjiski namaz dok je jos sunce obasjavalo 
njenu sobu" nisu dokaz da sa ikindijskim namazom treba pozurivati iz 
razloga sto su zidovi tadasnjih kuca bill veoma niski i sunce ih je 
obasjavalo sve do pred sami zalazak. 

Medutin^, Ibn Hadzer se ne slaze sa konstatacijom koju je naveo 
Tahavija. On kaze: Tahavija bi mozda bio u pravu da su sobe supruga 
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, bile prostrane. Medutim, 
ako se ima u vidu da su njihove sobe bile male, to onda upucuje na 
zakljucak da bi ih zahvatio hlad dok je sunce jos bivalo povisoko. 



345 



izmedu dva sejtanska roga (na zalasku), ustane i klanja 
cetiri rekata nabrzinu i u njima vrlo malo spominje AUaha 

(dz.s.)." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



5 o,i,s.,',, o', ^° '- ° ^ f ^ , ' o'c -is-':.-'- sso- :.'»',« 

!>L_o^ juiil alljj fuic 4DI ^jLo 4JJI J_j^j (jLS' :cJL3 \^\ ij— 9I (>* 'iSJio 

OS ;, . i 

J*'9 ;«--'l- <*0- "V"^'*' t" "1 " "'^ 

.Oj.>o 4_Aiw dl (>C Olu.o ^I ^2>f' t>^ T^'J"^ 









121. Odgadanje ikindijskog namaza 

161. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nama je 
ispricao Ismail b. Ulejje, on je prenio od Ejuba, on od Ibn 
Ebu Mulejkea, a on od Ummu Seleme koja je kazala: 
"Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, vise je od 



346 



vas pozurivao sa klanjanjem podnevskog, a vi od njega 
vise pozurujete sa klanjanjem ikindijskog namaza."^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenesen i od Ismaila b. 
Ulejje, on od Ibn Dzurejdza, on Ibn Ebu Mulejketa, a on od 
Ummu Seleme na slican nacin. 

162. Nasao sam zapisano u mojoj knjizi: Obavijestio me 
je Alija b. Hudzr, on je prenio od Ismaila b. Ibrahima, a on 
Ibn Dzurejdza. 

163. Ispricao nam je Bisr b. Muaz el-Basri; kaze: Nama 
je ispricao Ismail b. Ulejje, on je prenio od Ibn Dzurejdza 
ovim senedom slicno, i to je pouzdanije. 



^ Prema misljenju Alije el-Kari'a, Ummu Selema ove rijeci nije uputila 

ashabima, nego ih je uputila Ijudima koji nisu zivjeli u vrijeme Poslanika, 
Allah ga blagoslovio i spasio. Po njemu je ovaj hadis dokaz da je Itjepo 
malo popricekati sa ikindijskim namazom. 

U prethodnom poglavlju smo imali hadis koji ukazuje na to da je 
bolje pozuriti sa ikindijskim namazom i klanjati ga cim mu nastupi vrijeme. 

Na osnovu ovih hadisa, koji su na prvi pogled kontradiktorni, 
islamski ucenjaci su zauzeli i razUcite stavove. 

Abdullah b. Mubarek, Safija, Ahmed, Ishak, Evzaija i ucenjaci iz 
Medine smatraju da je bolje pozuriti sa klanjanjem ikindijskog namaza. 

Ebu Hanife i ostali ucenjaci iz Kufe smatraju da je bolje malo 
popricekati sa njegovim klanjanjem iz razloga da bi se vise moglo klanjati 
dobrovoljnog namaza, s obzirom da ga je mekruh klanjati posUje ikindije. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da ne postoji nikakva 
kontradikornost medu spomenutim hadisima. Po njemu hadis Ummu Seleme 
ne ukazuje na to da je bolje popricekati sa ikindijskim namazom. On 
smatra da su Ijudi kojima se Ummu Selema obraca vise zuriU sa ikindijskim 
namazom nego sto je to radio Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i 
spasio, te im ona na taj nacin preporucuje da ikindiju klanjaju na vrijeme, 
kako je to cinio Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio. 



347 



c:j_5jjs IjI L)j_iiJl ij-Lsj aJ-I>ij fLjJi 4JJI ^_j_i^ 4_i]| J_j«/j (^15 : Jli f^^lll 

.^ulC lH^3 h"~-*J' ::?^ (J^ (J^'W^J ^^ T ^ j- ^ p'J '-r'5:l' l^'j T^'^^^ 

o ^ ^ ^ ^ ^ ^ fi ^ISS --OS-0 Ofr-.t'O^^^ 

(j_«j ft .i_..>ia 4_ ;J .g 4_JJI ^J-^ l5^' h-''""*'"^^ Oi P'^' J^' J^' '-'3^ 3^3 

.JjjjJk. 4j 'Ls i^AX*- J— /J 4aic 4JJI XjS 

.^^LiJlj dJjLtoJl jjjl J^ iAj 



122. O aksamskom vremenu 

164. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Hatim b. Ismail, on je prenio od Jezida b. Ebu Ubejda, a on 
od Selemea b. Ekve'a koji je kazao: "AUahov Poslanik, Allah 

348 



ga blagoslovio i spasio, bi aksamski namaz klanjao kada bi 
sunce potpuno zaslo."^ 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Dzabira, Sunabihija, Zejda b. Halida, Enesa, Rafi'a b. 
Hadidza, Ebu Ejuba, Ummu Habibe, Abbasa b. Abdul- 
Mutalliba i Ibn Abbasa. 

Abbasov hadis prenesen je sa senedom koji doseze samo 
do njega, i on je najpouzdaniji. 

Sunabihij (hadise) nije slusao od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, on je Ebu Bekrov (r.a.) prijatelj. 

Ebu Isa kaze: Hadis Seiemea b. Ekve'a je hasenun- 
sahihun. 

Vecina ucenjaka iz generacije Vjerovjesnikovih, Allah ga 
blagoslovio i spasio, ashaba, tabi'ina i onih poslije njih 
smatraju da treba pozuriti sa aksamskim namazom i njegovo 
odgadanje smatraju pokudenim. Neki ucenjaci su cak rekli da 
aksamski namaz ima samo jedno vrijeme, pozivajuci se pri tom 



^ Ahmed b. Hanbel u Musnedu i Ebu Davud u Sunenu biljeze od Ukbea 

b. Amira da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Moji 
sljedbenici ce biti dobri sve dotle dok ne budu poceli kasniti sa 
aksamom i klanjati ga kada se pojave zvijezde." 

Na temelju spomenutih hadisa da se zakljuciti da je bolje i efdalnije 
aksamski namaz klanjati odmah nakon zalaska sunca, u cemu se slaze 
vecina ucenjaka. Pitanje u kome se oni razilaze jeste, da li aksamski namaz 
ima samo jedno vrijeme ili ih ima vise? 

Safija i Ibn Mubarek smatraju da se aksam moze klanjati samo u 
jednom vremenu i to odmah kada sunce zade. Po njima, ako se u tom 
vremenu ne klanja, namaz je propusten i kasnije se moze samo naklanjati. 

Vecina, pak, smatra da se aksamski namaz moze klanjati u periodu 
od zalaska sunca pa sve dok ne nestane rumenila na nebu, ali ga je bolje 
klanjati odmah cim mu vrijeme nastupi. Oni svoj stav temelje na hadisu sto 
ga biljezi Muslim u Sahihu od Abdullaha b. Amra u kome stoji: "Vrijeme 
aksama traje sve dok traje rumenilo na nebu." 

349 



na Vjerovjesnikov, Allah ga blagoslovio i spasio, hadis kada je 
sa njim klanjao Dzibril. Ovakav je stav i Ibn Mubareka i 
Safije. 

e s ^ 



^lijl alii Ul : Jli jjAj (JJ (jLaxJJl (>£ JLj oi irr*:!^ 6^ i^'-' L>f Jrh*^ 6^ 
j_aill J- y......l 1'^ ^I'^j al^j 4-J.U 4JJI ^J-£J 4JJI J_j-4«j (jl5 :5!>LaJl ola Cji_jj 

to ^ ' ,^ ^oS ,«o^ j^tf- ^^e.Ji»^S-^ ,^ Jifr-^S^ 

. OjJ>J JUwUl Ij^ c4Jl^ 

•■^'i* L?i' '^hj y^ y^- v^' 

123. Vrijeme jacijskog namaza 

165. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Abdul-MeUk b. 
Ebu Sevarib; kaze: Nama je ispricao Ebu Avane, on je prenio 
od Ebu Bisra, on od Besira b. Sabita, on od Habiba b. SaUma, 
a on od Nu'mana b. Besira koji je kazao: "Ja najbolje 

350 



poznajem vrijeme ovog (jacijskog) namaza. AUahov 

Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, ga je klanjao^ sve do 
vremena u kome mjesec zalazi trece noci u rajesecu."^ 

166. ISPRICAO NAM JE Ebu Bekr Muhammed b. Eban; 
kaze: Nama je ispricao Abdur-Rahman b. Mehdi, on je prenio 
sUcno od Avane sa ovim senedom. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis prenosi Husejm od Ebu Bisra, 
on od Habiba b. SaUma, on od Nu'mana b. Besira. U njemu 
Husejm nije spomenuo "od Besira b. Sabita." 

Po nama je najvjerodostojniji Ebu Avanin hadis, iz 
razloga sto ga i Jezid b. Harun prenosi od Su'bea, a on od 
Ebu Bisra, licno kako ga prenosi Ibu Avane. 



^ Tahavija u djelu Serhu Meanil-Asar veli: O tome do kada traje jacijsko 

vrijeme ima puno hadisa, cak i sa razlicitim znacenjima. Na temelju svih tih 
hadisa ja zakljucujem da je jaciju najefdalnije klanjati u prvoj trecini noci. 
Ako je ne klanjamo u torn vremenu, ali klanjamo do pola noci i to je 
dobro. Medutim, ako jaciju ne uspijemo klanjati ni do pola noci ona se 
moze klanjati sve do zore. 

Ashab Numan b. Besir u tematskom hadisu spominje vrijeme do 
kojeg je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, najcesce klanjao 
jaciju. Njegove rijeci: "Ja nabolje poznajem do kada traje jacijsko vrijeme" 
mogu se shvatiti na jedan od slijedeca dva nacina: 

- Da je on to rekao kako bi istakao AUahovu blagodat prema 
njemu, jer ga je imao priHku izravno nauciti od Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, te da bi time skrenuo pozornost slusalaca na ono sto 
posUje toga zeli kazati, kako bi to sto bolje zapamtili. 

- Da je on te rijea, mozda, uputio tabi'inima u vremenu kada je 
bilo ostalo vrlo malo zivih ashaba. 

351 



ot»;i f'^i'. »i» 1' '■'^°?li°^ 'I'' °V ■'til t' " Jti'lf" 11""'°"' 

(jl ^^U ^^1 ^ ipl ul ^y :^j <J^ <JJI ^ ^^1 Jb : JLs o^^y. 

o OS- « ^ -.-, Ji*-Ji 

o 

. j-olP (jjIj jJL> Oj Jjjj l5j-^^' 'H^ ici^J o^^ 

ail^j filii 4JJI ^jLs ^^yJjl L-jLivLsi j2,^ JjJl JaI ji^l ojLi]vi ijjjl ^j 

•»„' » I' j''° f 1 _- 

.ij^-^\i .Xts^] U5AJ 'Oa 

124. Odgadanje jacije do kraja 
namaskog vremena 

167. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Abde, on je prenio od UbejduUaha b. Omera, on od Seida el- 
Mukbirija, a on od Ebu Hurejre koji je kazao da je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Da se ne 
bojim da cu time opteretiti moje sljedbenike naredio bih 
im da sa klanjanjem jacijskog namaza pricekaju do (kiaja) 
prve trecine noci ili do pola noci.''^ 



^ Ahmed u Musnedu, Ebu Davud i Nesaija u Sunenima i Ibn Huzejme u 
Sahihu biljeze od Ebu Seida el-Hudrija koji je kazao: "Jednom prilikom 

352 



Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni i od 
Dzabira b. Semurea, Dzabira b. AbduUaha, Ebu Berzeta, Ibn 
Abbasa, Ebu Seida el-Hudrija, Zejda b. Halida i Ibn Omera. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

Odabrano misljenje vecine ucenjaka iz generacije ashaba 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, 
tabi'ina i drugih, jeste da treba sa klanjanjem jacijskog namaza 
pricekati do kraja namaskog vremena. 

To je stav i Ahmeda i Ishaka. 



smo (dosli u dzamiju) da bismo sa Allahovim Poslanikom, Allah ga 
blagoslovio i spasio, klanjali jacijski namaz. Medutim, on iz kuce (radi 
klanjanja) nije izisao prije pola noci." 

U drugoj predaji hadisa stoji i ovo: "da nije slabasnih, iznemoglih 
i bolesnih, te onih koje muce fizioloske potrebe, ovaj bih namaz 
odgadao do pola noci." 

Ibn Hadzer el-Askalani smatra da je lijepo (mustehab) za onog ko 
moze izdrzati, (nije bolestan i nema problema sa fizioloskim potrebama niti 
ga nadvladava pospanost) da odgodi klanjanje jacijskog namaza. Take misle 
i Safija, Nevevi i vecina ostaUh ucenjaka. 

Ishak i Lejs smatraju da je mustehab odgoditi klanjanje jacije do 
pred kraj prve trecine noci, a Tahavija smatra da je mustehab odgoditi 
klanjanje ovog namaza do samog kraja prve trecine noci. 

Poslanikove, Allah ga blagoslovio i spasio, rijeci: "Naredio bih im da 
pricekaju sa klanjanjem jacijskog namaza do kraja prve trecine noci ill do 
pola noci" znace: Da bismo do prve trecine noci trebaU cekati u Ijetnom 
periodu kada su noci kratke, a do pola noci u zimskom periodu kada su 
one duge. A mogu da znace da se ovdje radi o previdu nekog od ravija 
koji nije precizno upamtio da U je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, rekao do prve trecine noci ili je rekao do pola noci. 



353 



o„ as 



LijLJu jaUIj s-Li«JI Jj3 ajjJI ^-jalj^ ^ s-l^ U u- >b > Yo 






4-ll.g 4JJI (j-I-^ (CtA'' 0'-^ • '-"^ °jj^ (^' o^ is^^'iy^ jLfiJl 3^1 3A 'i«^ 

.UbJJW Cluj->jlj ^Li^l Jjli d^l 0j5j alwfl 
.(^Ij JjJt^^XO (JJ 4JJI JOPJ 'tioLp t^ V'4" (C^J '-^^ 

,_vo_».jj Lajjtj tiujjxilj «;lijJl 5!>C£> Jji j»_^l ixUJI JaI jIS^I ojS jij 



125. Mekruh je spavati prije jacije, 
a sijeliti poslije nje 

168. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama 
je ispricao Husejm; kaze: Nas je obavijestio Avf. 

Ahmed veU: ISPRICALI SU NAM Abbad b. Abbad, a on 
je el-Muhelebi i Ismail b. Ulejje njih dvojica su prenijeli od 
Avfa, on od Sejjara b. Selame, a on je Ebu Minhal er-Rijahi, a 
on od Ebu Berzea koji je kazao: "Vjerovjesnik Allah, ga 



354 



blagoslovio i spasio, prezirao je spavanje prije jacije i 
razgovor poslije nje."^ 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Aise, AbduUaha b. Mesuda i Enesa. 



^ Iz navedenog hadisa se da zakljuciti da je mekruh spavati prije klanjanja 
jacijskog namaza. Razlog tome je, kako kazu neki, da se ne bi prespavalo 
jacijsko vrijeme i tako propustio namaz. 

Iz hadisa se, takoder da zakljuciti da su sijela i razgovori poslije 
jacije mekruh. Razlog tome je da se sijeleci ne bi zakasnilo sa spavanjem i 
dovelo u pitanje ustajanje na sabah. 

Omer b. Hattab je ostro reagovao kad bi primijetio da Ijudi poslije 
jacije sjede, govoreci: "Odmah se razidite, sijelo je s pocetka noci, a 
spavanje na kraju." 

Na temelju ovog i drugih hadisa vecina ucenjaka stoji na stanovistu 
da je pokudeno (mekruhl spavati prije klanjanja jacijskog namaza. 

Neki ucenjaci, pak, spavanje prije jacije opravdavaju i drze da ono 
nije mekruh. Svoj stav oru temelje na sUjedecim hadisima: 

Buharija u Sahihu biljezi od Aise koja je kazala: Jednom prilikom je 
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, zakasnio toUko sa jacijskim 
namazom da je Omer povikao; "Zene i djeca su vec pospali! "Vjerovjesnik, 
AUah ga blagoslovio i spasio, nije zbog toga ukorio one sto su prije 
klanjanja jacije pospali. 

Ibn Omer kaze: Jedne veceri se Poslartik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, puno zadrzao i nije dugo izisao da klanjamo jaciju. Mi smo, cekajuci 
ga u dzamiji, pospali. Potom smo se probudiU i vidjevsi da ga jos nema 
ponovo zaspali. Kada je dosao probudili smo se i sa njim klanjali jaciju. On 
nas zbog toga sto smo prije jacije spavaH nije ukorio. 

Ibn Sejjidinnas kaze: Ako je razlog zbog kojeg je Vjerovjesnik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, prezirao spavanje prije jacije, bojazan da jacija ne 
izide iz vakta, onda poftoji razJika izmedu onog koji zaspi kod kuce prije 
jacije pa je pitanje hoce li se probuditi i onog koji u dzamiji cekajuci jaciju 
prikunja. Zato ih Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, nije ukorio, 
jer je spomenuta bojazan ovdje iskljucena. 

Djecu i zene nije ukorio zbog spavanja prije jacije iz razloga sto su 
mozda klanjali jaciju kod kuce, a oni i nisu obavezni da idu u dzemat. 

355 



Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Berzeta je hasenun-sahihun. 

Vecina islamske uleme, spavanje prije klanjanja jacijskog 
namaza i razgovore i sijela poslije njega smatraju pokudenim. 
Neki to toleriraju. Abdullah b. Mubarek veil: Vecina hadisa 
ukazuje da je to pokudeno (mekruh). 

Neki smatraju dopustenim spavanje prije jacije u 
mjesecu ramazanu. 

Sejjar b. Selame je ustvari Ebu Minhal er-Rijahi. 

-'-' S-.-O 

°r ^ 111 r * 'ir - ^ -f ' - "'^ f ' i ^ "t f' •*, 'ji ' .»,« » f , 

SS ,OC.O OC-^^0 , ^ ,^ ^ ^ 

^_j_jjj| i-_iLsK^I jj_o Jxll Jjbl i_iii>l jij .^y^ ^i-"^ (ri ^.J->JI 'J-» : j»J— I J 

9 0-- S , S S 

:5ji-LJI ^L.i*JI 5!>L-^ j_*j jjs-.JI ^ ^-^ 6-°j (I>:}^^'j alljj 'ui* kill X^ 

III •"' ■'i£'i*i°''''-°'' •'' i'«n"'i' '°''''ii"'i ■■' °'^ ' '^'. 
j»_UJI je— i*^ ^jS (jL5 |J[ a. ^Ji . ^ (j.3.>-jj ttLwjJI oMoa JL*J j.a-^1 p.g-'t.o piS OjSi 



356 



126. O dopustenosti razgovora 
poslije jacije 

169. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze; Nama 
je ispricao Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, on od 
Ibrahima, on od Alkame, a on od Omera b. Hattaba koji je 
kazao: "AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi 
nocu razgovarao sa Ebu Bekrom o znacajnim pitanjima 
muslimana, a sa njima sam bio i ja."^ 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od AbduUaha b. 
Amra, Evsa b. Huzejfe i Imrana b. Husajna. 

Ebu Isa kaze: Omerov hadis je hasenun. 

Hasan b. UbejduUah je ovaj hadis u jednoj duzoj verziji 
prenio od Ibrahitna, on od Alkame, on od nekog covjeka iz 
Dzufe koji se zvao Kajs ili Ibn Kajs, on od Omera, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

Ucenjaci iz generacije ashaba, Vjerovjesnikovih, AUah ga 
blagoslovio i spasio, savremerdka, tabi'ina i ordh poslije njih razisU 



^ O tome da li su razgovori i sijela poslije jacije mekruh ili su dozvoljena 

bez keraheta, kao sto smo vidjeli, islamski ucenjaci imaju razlicita misljenja. 

Neki od njih smatraju da je svaki razgovor poslije jacije djelo koje 
je pokudeno i Allahov poslanak, Allah ga blagoslovio i spasio, ga je 
prezirao. Oni se pri tome pozivaju na hadise koji su spomenuti u 
prethodnom poglavlju. 

Neki ucenjaci, pak, smatraju da su razgovori koji su korisni (kao sto 
su razgovori o vjerskim pitanjima, te razgovori o bitnim poslovima ummeta) 
dozvoljeni. Svoje misljenje oni temelje na tematskom hadisu. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori veli: Moguc je kompromis medu 
spomenutim hadisima koji se na prvi pogled cine kontradiktornim. Pokudeni 
su svi beskorisni razgovori, a dozvoljeni su oni koji su korisni ili su od 
opceg interesa za dzemat i ummet. 



357 



su se u tome jesu li sijela poslije jadje dozvoljena ili nisu? Neki 
od njih smatraju da su sijela poslije jacije pokudena (mekruh). 
Neki, opet, drze da su dozvoljena, ukoliko se na njima vode 
razgovori iz oblasti nauke lR se razgovara o egzistencijalnim 
pitanjima. Vecina hadisa ukazuju na olaksicu (u torn pogledu). 

Prenosi se od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, da je rekao: "Nema sjedenja nocu, osim za onoga 
ko hoce da klanja ili putnika." 



^^9 



J-A3I JUcUl (jl : jsi-/ J 4alff ^JJI J^ ^^jjJI Ji^ ;ciJL3 jilljj fUlc 4JJI J^ 

.l4^j JjlJ o!>LaJl Jli 

° Mr °' ° ' •''!! I'll -"-ijf'' ^, ^0>,0 5.,j_S, 

(j_j OJI J_jlC (j_C ^__)JlaJI aJjJI ijJ V— i_jA«j UjJ.> t >tjl« (JJ Jj!J>l UuJ.>- W^ 

358 



ojlI>JljtciuT Ijl 5!>LjJI :[Ay>'p^ ^':Aji^ L) : 4J Jli J-^-j 4jic aJJI ^jLo 

l-'g-j-ljl^-o ,j-U oM-LaJl : Jl_A3 tjJ—wj 4Jlc 4UI jjltf 4JJI J_^j 'U* cJLv Jli 

: JU ?fiJJl J^j IJ IjUj ciJi t(>IjJljJI ^j : Jl5 ?4JJI J^j U IjUj loJit 

- S 9 B 

.4JJI 4-^sa5 (V^> U^jJ J-?"^' LfjjiaJ 

Jjl J-A5 ^^ Jjj iLij .J-AJI o^iCaJl ^ JjUl cji_^lj ij-^ILiJl Jli 

jxis 'j^^j j^ (jjIj jii—'j <jic 4JJI ^La (C^' jU^' : ?J^' (J-*^ CjijJI 



359 



Jal ^ b^^. I^LSj c jIaiJI b^-i-i I^J^J^. f»-!j J-^l _^ U 3[ (jjjLliw i_jJ3^. 

127. O vrijednosti prvog namaskog vremena 

170. ISPRICAO NAM JE Ebu Ammar Husejn b. Hurejs; 
kaze: Nama je ispricao Fadl b. Musa, on je prenio od 
AbduUaha b. Omera el-Umerija, on od Kasima b. Gannama, on 
od svoje tetke (po ocu) Ummu Ferve^, jedne od zena koje su 
dale prisegu Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i spasio, koja 
je kazala; "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, bijase 
upitan: Koje je djelo najvrjednije? Namaz koji se klanja 

cim mu nastupi vrijeme, odgovorio je."^ 



1 Ummu Ferva je kcerka Ebu Kuhafe, polusestra Ebu Bekrova, po ocu. Od 

AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, prenosi hadis o vrijednosti 
pocetka namaskog vremena. Neki joj pripisuju da je ensarijka, sto je 
pogresno jer je Ebu Bekrov otac zivio u Mekki. Prema tome, ona je iz 
plemena Kurejs. 

2 Na pitanje: koje je djelo najbolje (u nekim hadisima stoji koje je djelo 

Allahu najdraze), Allahov Poslaruk, AUah ga blagoslovio i spasio, je na 
prvom mjestu spomenuo klanjanje namaza u pocetku njegova vremena. To 
ne znaci da je to bolje od dobrocinstva prema roditeljima iK, pak, borbe na 
Allahovu putu gdje se i zivot zrtvuje u ime AUaha (dz.s.). Odgovore na 
ovakva pitanja treba posmatrati uzimajuci u obzir okolnosti i situacije u 
kojima je pitanje postavljeno. Ako je neko takvo pitanje postavio u ratu, 
logicno je da je na prvom mjestu spomenut dzihad i slicno. 

Pocetak namaskog vremena je Allahovo zadovoljstvo, znaci da 
Uzviseni AUah (dz.s.) voU da se namaz klanja odmah cim mu nastupi 
vrijeme. BQanjanje namaza na kraju namaskog vremena zahtijeva trazenje 

360 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun-hasenun. 

171. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama 
je ispricao Jakub b. Velid el-Medeni, on je prenio od 
AbduUaha b. Omera, on od Nafi'a, a on od Ibn Omera koji je 
kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
rekao: "Prvo namasko vrijeme je AUahovo zadovoljstvo, a 
posljednje je Allahov oprost." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun. 

Ibn Abbas je od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, prenio slicno. 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od AHje, Ibn Omera, Aise i Ibn Mesuda. 

172. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Abdullah b. Vehb, on je prenio od Seida b. AbduUaha el- 
Dzuhenija, on od Muhammeda b. Omera b. AUja b. Ebu 
TaUba, on od svoga oca, a on od Alije b. Ebu Taliba da mu 
je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Alija, 
troje nemoj odgadati! Namaz, ako mu je nastupilo 
vrijeme, dzenazu, ako je spremna i udaju neudate, ako 
joj nades odgovarajucu priliku." 

Ebu Isa kaze: Ummu Fervin hadis je dosao samo preko 
AbduUaha b. Omera el-Umerija, a on nije jak ravija kod 
hadiskih ucenjaka. Osim toga, ravije se sukobljavaju u 
prenosenju ovog hadisa od njega, iako je on iskren. Jahja b. 
Seid ga je kritikovao u pogledu njegova pamcenja. 



oprosta, zato sto onaj ko navikne namaz klanjati uvijek u zadnje vrijeme je 
nemaran (gafil), kome nista ne znaci i kada ga potpuno propusti. 



361 



173. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Mervan b. Muavija el-Fezari, on je prenio od Ebu Jafura, on 
od Velida b. Ajzara, on od Ebu Amra es-Sejbanija, da je neki 
covjek rekao Ibn Mesudu: Koje je djelo najbolje? On rece: O 
tome sam pitao AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, pa je rekao: "Namaz klanjan na vrijerae. Koje jos o, 
AUahov Poslanice? Rece: Dobrocinstvo prema roditeljima. 
Koje jos o, AUahov Poslanice? Upitah! Borba na AUahovu 
putu, rece on". 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 
Ovaj hadis su od Velida b. Ajzara prenijeli i el-Mesudi, 
Su'be i Sulejman, a on je Ebu Ishak es-Sejbani, i drugi. 

174. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Lejs, on je prenio od Halida b. Jezida, on od Seida b. Ebu 
Hilala, on od Ishaka b. Omera, a on od Aise koja je kazala: 
"AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nije nikada 
do svoje smrti isti namaz klanjao dva puta na isteku 
njegova vremena." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun, sened mu 
je prekinut. 

Safija kaze: Pocetak namaskog vremena je najbolji. Da je 
pocetak namaskog vremena bolji od njegova kraja, govori izbor 
Vjerovjesnikov, Allah ga blagoslovio i spasio, Ebu Bekrov i 
Omerov. Oni su uvijek odabirali ono sto je bolje i efdalnije. 
Ono sto je dobro nisu ostavljaH, a oni su klanjali na pocetku 
namaskog vremena. 

Tirmizija veU: To nam je ispricao Ebu Velid el-Mekki 
prenijevsi od Safije. 



362 



.4JUj 'dal jjj L^JlitS j-ajJl o!>Li3 ijyu i^JJl : Jli jxL»j aJ^ 4JJI 

4JJI (c-!-^ (j-^^' c>* j^^ (>?' ^1 L>* (4'--' 6* '-^.' lSj^JH' oIjj -iSj 

128. Ko iz nemara ne klanja ikindiju 
u njenom vremenu 

175. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Lejs b. Sa'd, on je prenio od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on 
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: 
"Onaj kome prode ikindijski namaz kao da je izgubio 
porodicu i imetak.''^ 



^ U navedenom hadisu Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, u ostrijoj 

je formi ukazao na tezinu grijeha koji proizlazi iz nemarnog odnosa prema 
namazu. lako je u hadisu konkretno spomenut samo ikindijski namaz, 
posljedice su iste za onog ko iz nehata propusti ikindijski ili bilo koji drugi 
namaz, a sto se vidi iz sHjedeceg hadisa. 

Ibn Hibban u Sahihu prenosi od Nevfela b. Muavije, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio; "Onaj kome prode namaz kao 
da je izgubio porodicu i imovinu." 

Abdur-Rezzak u Musannefu ovaj hadis od Nevfela prenosi u nesto 
drukcijoj verziji: "Da neko od vas izgubi porodicu i imiovinu bolje mu 
je nego da propusti namiaz iz njegova vremena." 

363 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Burejdea i 
Nevfela b. Muavije. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

Takoderr ga Zuhri prenosi od Salima, on od njegova 
oca, on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio. 

4_lli 4 Ul J^ jjjjl JLs : Jli jj ^1 c^ cjwLaJI (jj mJJI jup (>; ^_^l u'j^ 

.JiMlo cDjj^l J^ i^:^ "^Ij tililj 'iii ^1^ t-f^^J ^::-yJ^ 

.CJLoLdJI (jj OjUpq Ju.%a,o ^ ^1 JJ^ (2>^ V*^' C^3 

.jJJl ji>l 



Buharija u Alamatun-Nubuveti prenosi takoder od Nevfela slijedeci 
hadis: "Ko propusti bilo koji od propisanih namaza kao da je izgubio 
porodicu i imetak." 

Buharija , propala su mu dobra djela." 



364 



129. O pozurivanju sa namazom 
kada ga imam odgada 

176. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Musa el-Basri; 
kaze: Nama je ispricao Dzafer b. Sulejman ed-Dubaijj, on je 
prenio od Ebu Imrana el-Dzevnija, on od AbduUaha b. Samita, 
a on od Ebu Zerra koji veli da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Ebu Zerre, poslije mene ce biti 
(neki) vladari (emiri) koji ce kasniti sa namazom. Ti namaz 
klanjaj na vrijeme, (a kada ga oni budu klanjali, ti klanjaj i 
sa njima), to ce ti biti nafila. Ukoliko njihov namaz ne 

bude na vrijeme, ti si svoj namaz sacuvao."^ 



^ Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, je za one koji kasne sa 

namazom upotrebio izraz "oni koji umrtvljuju namaz". Objasnjavajuci ovo, 
Nevevi kaze: Oni umrtvljuju namaz time sto ga ne klanjaju na pocetku 
namaskog vremena, kada je efdalnije. To ne znaci da ga oni u potpunosti 
propustaju. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da na ovakvo Nevevijevo 
tumacenje treba obratiti paznju i temeljitije ga razmotriti, pogotovo ako se 
ima u vidu da Ibn Hadzer smatra vjerodostojnim predaje u kojima se 
govori o nekim vladarima, kao sto su Hadzdzadz i Velid koji su u 
potpunosti propustaM namaze. Abdur-Rezzak biljezi sa senedom od Ata'a 
koji je kazao: "Velid je zakasnio sa dzumom do aksama, (toliko je oduljio 
sa hutbom da je dzumanske farde klanjao u aksamsko vrijeme). Cim sam 
stigao u dzamiju klanjao sam podne, prije nego je on sjeo izmedu dvije 
hutbe. Malo kasnije sam sjedeci klanjao i ikindiju." Ata je klanjao sjedeci iz 
razloga sto se bojao Velida. 

Ibn Omer je za Hadzdzadzom klanjao u dzematu sve dok on nije 
poceo kasniti sa namazom. Nakon toga je klanjao po sebi. 

Ovaj hadis je dokaz da je, u momentu kada imam pode kasniti sa 
klanjanjem namaza u pocetku namaskog vremena, dozvoljeno klanjati po 
sebi, ne cekajuci na imama. Ukoliko namaz ponovi i za imamom, to ce se 
racunati nafilom. 

365 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Abdullaha b. 
Mesuda i Ubadeta b. Samita. 

Ebu Isa kaze: Ebu Zerrov hadis je hasenun-sahihun. 

Mnogi ucenjaci smatraju da je Hjepo (mustehab) da covjek 
klanja namaz na vrijeme, ukoliko imam zakasrd, a potom neka ga 
klanja i sa imamom. Prvi je namaz (ukoliko bude klanjao dva 
puta), po misljenju vecine ucenjaka, propisani. 

Ime Ebu Imrana el-Dzevnija je Abdul-Melik b. Habib 

» ^ .' . . , , f f , 

jrLjj (j_j 4jJI JulC jj^ (_d'^' 1^^ L>^ -Hj LH ■>'-*^ ljj«i.>- ' 't-i^j'S UjJl>. \ VV 

(j_c |>,^- a_^ aJ-Lj fi-^ '^-JJ' (C-^ tr"A4 'jj-^'^ ■'-^'^ °-*^ (^' 6* tijL^Ul 

^^_^ IjLi cfLlalJI j-iixjjAiJI L_4J[ cJaJjij ^y}\ ^ ,_^ 4J[ : jLft3 coMlaJI 

^ ^ ^ ^ ^ 

.fl«a>w3 (j-.**-*- djjJjv 0JLI5 ^1 (±uJ.>a : |g'.>'-J-g J-jI JLS 

Oft 0^0^ ^^o^ot 5 ^ ^ J ^ ^S Oft, ,0 , 

> » - , J) 

I' ■* • '• "f °'«lr II '• " i' "' " • • "* ' ^%'° ' 



366 



111''* •i°-i'''''i'''°f^I°"'''' I' •'^•'S 

, ;iO,Ot^ °*. Il'lti 2' I''* VI °J'J'_°- ..„ 

. '-j-'y'J J I (j. J .a~ tiJ I >«JJ3U is^ iT"^- ' • f* i'^^ J LS J 



130. O onorae ko prespava namaz 

177. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Hammad b. Zejd, on je prenio od Sabita el-Bunanija/ on od 
Abdullaha b. Rebbaha el-Ensarija, a on od Ebu Katade koji je 
kazao: "Spomenuli su Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i 
spasio, slucaj kada su prespavali namaz, pa je rekao: Ne 
Sinatra se nemarom ono sto se u snu propusti. Nemar je 
u stanju budnosti. Ako neko od vas zaboravi klanjati 
namaz ill ga prespava, neka ga klanja kada se sjeti."^ 



^ Ibn Hadzer el-Askalani u Takribu za Sabita el-Bunanija kaze: Puno mu je 
ime Ebu Muhammed Sabit b. Eslem el-Bunani el-Basri. On je puzdan i 
izuzetno pobozan ravija. Prenosio je hadise od Ibn Omera, Enesa, Ibn 
Mugaffela i mnogih tabi'ina. Od njega su hadise preuzeli, izmedu ostalih, 
Su'be, Hammad b. Seleme, Hammad b. Zejd i drugi. Hammad b. Zejd tvrdi 
da nije sreo covjeka poboznijeg od njega. Su'be kaze; da je on svako 
dvadeset i cetiri sahata cinio hatmu i da je staino postio. Spada u ravije ciji 
su hadisi zabiljezeni u El-Kutubus-sitte. 

^ Iz hadisa se da zakljuciti da osoba koja propusti namaz zbog toga sto 
prespava ili ga propusti iz zaborava, nije grijesna ukoliko nije imala 
namjeru da ga prespava. Po misljenju gotovo svih ucenjaka, ona ce ga 
klanjati kada se probudi ili u momentu kada ga se sjeti. Sporno je medu 
ucenjacima jedino to hoce U ga klanjati odmah, ukoliko se probudi, ili ga 
se sjeti u vrijeme u kome je mekruh klanjati, (kada Sunce izlazi iU zalazi). 
Neki vele: Klanjat ce ga u momentu kada se probudi ili ga se sjeti pa 
makar se radilo i o vremenu u kojem je mekruh klanjati. Neki, medu 
kojima je i Ebu Hanife, kazu: Klanjat ce ga kad god se probudi ili ga se 

367 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Mesuda, 
Ebu Merjema, Imrana b. Husajana, Dzubejra b. Mut'ima, Ebu 
Dzuhejfe, Ebu Seida, Amra b. Umejie ed-Damrija, Zu-Mihbera, 
a kaze se i Zu-Mihmera, a on je sin mog brata en Nedzasija. 

Ebu Isa kaze: Ebu Katadin hadis je hasenun-sahihun. 

Ucenjaci su se razisli u pogledu covjeka koji prespava ili 
zaboravi namaz i probudi se ili se sjeti u momentu kada nije 
vrijeme za namaz (kada je mekruh klanjati) - kada Sunce 
izlazi ili zalazi? 

Neki ucenjaci, kao sto su Ahmed, Ishak, Safija i Malik 
smatraju da ga treba klanjati dm se covjek probudi ili sjeti, pa 
makar to bilo i u toku izlaska iH zalaska Sunca. Neki, opet, 
vele; Nece klanjati dok Sunce ne izade iH ne zade. 

o^Ull ^^ J^^l ^ iL> U oG \r\ 

>ilJLo (j-; (j-jul (2>c SjliS (2>p "^\^ _jjl Ijjjl> : ^ili jUw (jj j~^j ^^4^ liij^ \ VA 

: JLi 5'^LlaJl ,_^--*l> J->-_y I ,_y-? JLJ <(JI : i— JLk ^^1 (^ ^Ji (^ i-5jj:;j 



sjeti osim u vremenima u kojima je mekruh klanjati. U torn slucaju ce 
sacekati toliko dok Sunce izade ili zade. 



368 



L-jjj-ft j_lf Ja2-u-^li t^^— suOl o!>L^ ij^ j»U 4J1 : j5u ^1 ^^p cSjjrij 

131. O onome koji zaboravlja namaz 

178. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Bisr b. Muaz, kazu: 
Nama je ispricao Ebu Muavija, on je prenio od Katade, a on 
od Enesa b. Malika koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ko zaboravi namaz, neka 
klanja kada se sjeti."^ 



^ Namaz je jedan od osnovnih stupova islama. Muhammed, Allah ga 

blagoslovio i spasio, kaze: Namaz je stub vjere, ko ga cuva, sacuvao je 
vjeru, a ko ga napusti napustio je vjeru." Zato musliman i muslimanka koji 
su punoljetni i pametni ne smiju bez opravdonog razloga propustati 
namaze. Jedan od opravdanih razloga jeste zaborav. Ako neko zaboravi na 
namaz i zbog zaborava ga ne klanja u njegovu vremenu, nije grijesan. 
Medutim, on je taj namaz duzan klanjati dm se sjeti, i u tome nema 
razilazenja medu islamskim ucenjacima. Ucenjaci se razilaze samo u tome, 
kada ga se sjeti u vremenima u kojima je mekruh klanjati, hoce li ga 
klanjati odmah ili ce sacekati dok to vrijeme prode. 

Muslim veli: Propusteni namaz se ne moze ni cim otkupiti, on se 
mora naklanjati. Nevevi kaze: Ako neko iz zaborava propusti namaz, samo 
se moze oduziti na jedan nacin, a to je da ga klanja kada ga se sjeti, i uz 
to mu nista drugo nije potrebno. 

Opci je stav hadiskih ucenjaka da namaz koji neko propusti iz 
zaborava treba klanjati odmah dm ga se sjeti, pa makar to bilo i u 
vremenima u kojima je druge namaze mekruh klanjati. 



369 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Semurea i 
Ebu Katade. 

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun. 

Prenosi se od Alije b. Ebu Taliba da je rekao o osobi 
koja zaboravlja namaz: "Neka ga klanja kada ga se sjeti, 
svejedno da li to bilo dok je jos u vremenu ili izvan njega". 
To je misljenje i Safije, Ahmeda b. Hanbela i Ishaka. 

Prenosi se od Ebu Bekrea da je on prespavao ikindijski 
namaz. Probudio se kada je sunce zalazilo i nije ga klanjao 
sve dok sunce nije zaslo. 

Ovakvo misljenje zastupaju i neki ucenjaci iz Kufe. 

Hadiski ucenjaci se slazu sa misljenjem Alije b. Ebu 
Taliba. 



(j_ft n-^h.t ij—> >; ; - ' - > ■ (jj ^u (]>C jjjjJI _jl (j* a j .> ti i » ljijj.» cJUa LJjJj*- Wt 
(j^j-..Vr.a.ll j^[ : J jj<_»ua (jj fUJI JjlC JLS : JLS Jyi^M) (>ji fUJI JjJ j-^ '^•^-^ ici' 

^_j_La3 aUl j._j '.ji-^\ (_s-I-^ |»l-3l |»^ '6J^ ^^^ jj>\3 t4JJI tUi U JJJI (>o 

.5-LijJl (J-^a5 alii aj Cl—JijAjJl (J-a3 alii aj CjLwJl 
aJ OJaj£ LI jjl '^[ 'U^W ?^'^k <->*4' f'^' -^ ^^^■^ • LS***^ W' ^'^ 



370 



J_£j J_>.^l j»_jl) 4^1 :c:jJI_jiJI j_y_i |»LJI JaI oajy ojLli-l (^JJI y>j 

Ja_-)j l_j ; JLS L ^Jj-3^ jLa5 >_ u >i- ; (J-»^J t JJjl>JI a^jj Jli i—jUai*^! (jj jjjj; 

4_IJi 4_J.H ^X^ 4JJI Jj-^j Li^^ C(;;L>J=u \j}'jji : Jl3 .L^^jI^ ol 5^lj : pi-i j 

CXJij* Lo J-*J j_LsiaJI aJ_-(3 j-Jj-C 4_Ul je-J-^ ^1 Uy^j (J-^ ' LjLi»JJJ alwj 

o ^ , , . , 

^ , ^ , , f ' \'-' ' -'(• 'tr- 

132. Kako ce poceti sa naklanjavanjem onaj ko 
je propustio vise namaza 

179. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Husejm, on je prenio od Ebu Zubejra, on od Nafi'a b. 
Dzubejra b. Mut'ima, on od Ebu Ubejda b. AbduUaha b. 
Mesuda koji je kazao da je Abdullah b. Mesud rekao: 
"Musrici su na Hendeku uistinu toliko zabavili AUahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je propustio 
cetiri namaza. Posto su zasli duboko u noc, onoliko 
koliko je to Allah (dz.s.) htio, tek tada je on naredio 
Bilalu, pa je proucio ezan. Poslije toga je prucio ikamet 
pa je klanjao podnevski namaz^ potom je ponovo prucio 
ikamet pa je klanjao ikindijski namaz. PosUje toga je 

371 



ponovo prucio ikamet pa je klanjao aksam, iza toga je 
proucio ponovo ikamet pa je klanjao jaciju."^ 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Seida i 
Dzabira. 

Ebu Isa kaze: AbduUahov hadis sa stanovista seneda, 
nije Ids, osim sto ga Ebu Ubejde nije cue od AbduUaha. 

Odabrano je misljenje nekih ucenjaka, u pogledu 
propustenih namaza, da treba za svaki namaz pruciti ikamet, a 
ukoliko ga i ne bi proucio namaz bi bio valjan. Takav je i 
Safijin stav. 

180. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar Bundar; 
kaze: Nama je ispricao Muaz b. Hisam; kaze: Meni je ispricao 
moj otac, on je prenio od Jahje b. Ebu Kesira koji je rekao: 
Nama je ispricao Ebu Seleme b. Abdur-Rahman, on je prenio 



^ Ovaj hadis je dokaz da propustene namaze treba naklanjavati onim 

redoslijedom kako su prolazili. Prvo naklanjavamo prvi namaz koji je 
prosao, pa drugi, treci i tako redom. Prvo treba naklanjati prosli namaz pa 
tek onda klanjati redovni. Neki vele da je obavezno (vadzib) drzati se ovog 
redoslijeda prilikom naklanjavanja. 

Medutim, ako osoba dode u tjesnac sa vremenom, da li ce prvo 
naklanjati prosli namaz pa makar redovni i izisao iz vremena ili ce klanjati 
prvo redovni pa poslije naklanjti prosli namaz, sporno je medu islamskim 
ucenjacima. Malik kaze; Prvo ce naklanjati prosli namaz pa tek onda 
redovni pa makar mu i redovni izisao iz vremena. 

Safija misli da treba prvo klanjati redovni namaz pa poslije moze 
naklanjati prosli. Ovo je misljenje i vecine hadiskih ucenjaka. 

Esheb smatra da izbor treba prepustiti samoj osobi. Ukoliko zeli, ona 
moze klanjati prvo redovru pa poslije toga naklanjati i obratno. 

Ebu Hanife smatra da ce voditi racuna o redoslijedu naklanjavanja 
same u slucaju kada ima manje od sest propustenih namaza. Ukoliko ih 
ima vise, nije obavezna paziti na redoslijed; moze klanjati onako kako zeli. 



372 



od Dzabira b. Abdullaha da je Omer b. Hattab na Dan 
Hendeka, nakon sto je izgrdio kurejske musrike, rekao: 
"AUahov Poslanice, nisam stigao klanjati ikindiju, a sunce 
je vec zaslo. Tako mi AUaha, nisam je ni ja klanjao, rece 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio. Omer veli: 
Sisli smio u (dolinu) Buthan, abdestio je Alahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, i mi smo abdestili, potom je 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nakon sto 
je sunce vec zaslo, prvo klanjao ikindiju, a onda aksami." 
Kaze Ebu Isa: Ova] hadis je hasenun-sahihun. 

.j-<3u«Jl o">L3 ^k>4;_jJl o!>Li3 : J— i J fuic 4JJI X^ 4JJI J_j-^j Jli 
.(j-*<.>- i±jjj.>- ^J3-*ijJI o!am» ^ Ojj^ lIuj.* : ^,..i.i.c wl J La 



373 



o > 



.»cuaJI B^L^ Jsu»iaJI ijua ! va* (>jlj L)*'^'* (I>^' '^^ 3 
fUJI JjlC (jj ^ic LuJi.>- ; Ja*.«^l (JJ JjJ>j ^_^JL>-I J : ic-"^ y.^ JLs 

^ , 

133. O tome da je srednji namaz ikindija, 
a receno je i da je podne 

181. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: 
ispricali su nam Ebu Davud et-Tajalisi i Ebu Nasr, oni su 
prenijeli od Muhammeda b. Talhe b. Musarrifa, on od 
Zubejda, on od Murreta Hemdanija, a on od AbduUaha b. 
Mesuda koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Srednji namaz je ikindijski 
namaz. "1 



1 Stav je vecine islamskih ucenjaka da je srednji namaz ikindija. Takav stav 
oni temelje na hadisima koji su spomenuti u ovom poglavlju i u drugim 
hadisima. 

Buharija i Muslim u Sahihima biljeze od Alije b. Ebu Taliba da je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao na Dan Hendeka; "Allah 

374 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

182. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Abde, on je prenio od Seida, on od Katade, on od Hasana, 
on od Semurea b. Dzunduba, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, da je rekao: "Srednji namaz je ikindijski 
namaz." 

Tirmizija veil: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Alije, AbduUaha b. Mesuda, Zejda b. Sabita, Aise, Hafse, Ebu 
Hurejre i Ebu Hasima b. Utbea. 

Kaze Ebu Isa da je Muhammed (Buharija) rekao da je 
Alija b. Abdullah rekao: Hasanov hadis od Semurea b. 
Dzunduba je sahihun, jer je hadise on od njega slusao. 

Ebu Isa kaze: Hadis Semurea o srednjem namazu je 
hasenun. 

im ispunio grobove njihove i kuce njihove vatrom! Zabavili su nas od 
srednjeg namaza tako da je Sunce zaslo." 

U hadisu koji su zabiljezili Muslim, Ahmed i Ebu Davud stoji da je 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Zabavili su nas od 
srednjeg namaza, ikindijskog, Allah im ispunio grobove i kuce njihove 
vatrom." 

Neki ucenjaci smtraju da je srednji namaz podne. Svoje misljenje 
oni temelje na hadisu koji biljeze Ahmed i Ebu Davud od Zejda b. Sabita 
koji je rekao: AUahov Poslanik je sa ashabima klanjao podne u mjestu 
Hadzire. Nije nikada ranije klanjao duzi namaz od toga. Tom prilikom je 
objavljen ajet: "Pazite na namaze posebno na srednji namaz." Zejd veli: 
Prije njega su dva namaza, a dva su poslije njega. 

Sevkanija veli: To sto je bio dugacak namaz ne znaci da se 
navedeni ajet odnosi na podnevski namaz. 

Oni koji smatraju da je srednji namaz sabahski, nemaju dovoljno 
jakih argumenata, kao ni sljedbenici drugog misljenja koji bi time zapostavili 
brojne vjerodostojne hadise u kojima se potvrduje da je srednji namaz 
ikindija. 



375 



Misljenje vecine ucenjaka iz generacije ashaba Vjerovjesnikovih, 
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i drugih jeste da je 
srednji namaz ikindija. 

Zejd b. Sabit i Aisa vele da je srednji namaz podne. 

Ibn Abbas i Ibn Omer smatraju da je srednji namaz 
sabah. 

Ispricao nam je Ebu Musa Muhammed b. Musenna; 
kaze: Nama je ispricao Kurejs b. Enes, on je prenio od Habiba 
b. Sehida; kaze:, rekao mi je Muhammed b. Sirin: Upitaj 
Hasana od koga je cuo hadis o akiki? Ja sam ga upitao pa mi 
je rekao: Cuo sam ga od Semurea b. Dzunduba. 

Ebu Isa veU: Obavijestio me je Muhammed b. Ismail, i 
kazao: Nama je ispricao Alija b. Abdullah b. el-Medini, on je 
prenio od Kurejsa b. Enesa ovaj hadis. 

Muhammed (Buharija) veli da je Alija rekao da je 
Hasanovo slusanje od Semurea pouzdano. Kao dokaz tome je 
naveo ovaj hadis.. 

*ikj ^^ji> jj^ill jjo 5!>LaJI (>c j_j.4J J-jj ajIc 4JJI Jl^ 4JJI J^j (jl : Jl 
376 






^ , % » - 



S ' * ^ ^ - '"*" "'"©'ji 

j^j alLj ^Ilc 4DI Jl« (J^' h-''-*^' (1>? ^Lf^Jl jj»^l J^^ 3^j 
e^Cs jjyj C(j*iJA)l xlLu (ffj-*" Y^ y^ I S*>La j^ S!>U^I I^j5 j»^l : ^s>u 

(S'.'C • -o - 0' _-»^ 'ti" - > » -0 , ' ti- * . 'n ■* °i ^ I' ' ti" 

0JU3 «.o...>i.; J : 'UaJ) JLS : Ju*-! ;jj (.fii-^V. '^^ '■ ij^-^^ U^' jjT^ ^^ 

^^ aiLj 4jli 4JJI (J-^ l5^' i^' -J"*^ '^;^ >4-*'' ^^ "^1 ^,^1 ^' U-? 

. (_^>t.9...tJ I *JJsU (J^ -y U i. nJ I J^J C (j-wJj I ^^jAj (ffJ^ J-A«J I J^ 0!!>L^ I (j* 
JaAJ (jl J.>-U (C^JJJ '^ : J^ aiLj <jIp 4JJI j_L^ L?^' '-'* D^^ tin' '^•^i 

134. Mekruh je klanjati poslije ikindijskog 
i sabahskog namaza 

183. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Menf; kaze: Nama 
je ispricao Husejm; kaze: Nas je obavijestio Mensur, a on je 
sin Zezana, on je prenio od Katade koji je kazao: Nas je 
obavijestio Ebu Alije, a on je prenio od Ibn Abbasa koji je 
kazao: "Cuo sam mnoge ashabe Vjerovjesnikove, Allah ga 
blagoslovio i spasio, savremenike medu njima je i Omer b. 
Hattab, a on mi je od njih najdrazi, da je AUahov 



377 



Poslanik, Allah ga blagoslovio 1 spasio, zabranio klanjanje 
bilo kakvog namaza poslije sabaha, sve dok sunce ne 
izade, i poslije ikindije, sve dok sunce ne zade/'^ 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od AHje, Ibn 
Mesuda, Ukbea b. Amira, Ebu Hurejre, Ibn Omera, Semurea b. 
Dzunduba, AbduUaha b. Amra, Muaza b. Afra'a, Sunabihija, koji 
nije izravno slusao od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
Selemea b. Ekvea, Zejda b. Sabita, Aise, Kaba b. Murrea, Ebu 
Umame, Amra b. Abesea, Ja'la'a b. Umejjea i Muavije. 
Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis od Omera je hasenun-sahihun. 

Vecina fikhskih ucenjaka od ashaba Vjerovjesnikovih, 
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i onih poslije njih, 
smatraju da je mekruh klanjati poslije sabaha sve dok sunce 
ne izade i poslije ikindije dok sunce ne zade. Sto se, pak, tice 
propustenih namaza, po njima se oni mogu naklanjavati poslije 
sabaha i ikindije. 



1 Ucenjaci imaju razlicite stavove u pogledu klanjanja poslije ikindije, dok 

sunce ne zade, i poslije sabaha, dok sunce ne izade. 

Davud smatra da je u tim vrenrienima dozvoljeno klanjati sve vrste namaza. 

Safija smatra da u tim vremenima nije dozvoljeno klanjati nista osim 
one namaze za koje postoji opravdanost da se u tim vremenima klanjaju, 
kao sto su: zavjetni i propusteni namazi. 

Ebu Hanife smatra da je opcenito mekruh u tim vremenima klanjati bilo 
kakav namaz, osim naklanjavanja proslih namaza, dzenaze i sedzde-tilaveta. 

Malik smatra da je u tim vremenim zabranjeno (haram) klanjati bilo 
kakvu nafUu, osim dva rekata poslije obavljenog tavafa. Prema njemu, 
dozvoljeno je u tim vremenima klanjati obavezne namaze. 

Nevevi veil: Ummet se slaze da je u tim vremenima mekruh 
klanjati one namaze za koje ne postoji opravdanost da se u njima klanjaju. 
Dakle, oni se slazu da se prosli fard-namazi mogu naklanjavati, a razilaze u 
pogledu dobrovoljnih namaza (nafile). 

378 



Alija b. el-Medini veli da je Jahja b. Seid kazao da je 
Su'be rekao: Katade od Ebu Alije nije cuo osim tri stvari; 
Omerov hadis "da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, zabranio klanjati poslije ikindije, dok sunce ne zade, i 
poslije sabaha, dok sunce ne izide. Ibn Abbasov hadis od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: "Ne 
bi niko trebalo da kaze: da sam ja bolji od Junusa b. Metta" i 
Alijin hadis: "Ima tri vrste sudija." 

<JU j-!tfuJl j—dj (jjiOjJl |xL.j 4aLc 4JJI ^^jLtf ^^^1 ^Juo UJ| : JLs (_^u* iy\ 

1"*^ ° •* ' °^ °' ° 'n '°' I "* " 1 ' '■ '"x'M '°' °"i''ll ' ■'^'•'•'" tl' ''I'l' 

. U^ Ja^ aJ Jlj t.l. ' - i -' V (^9^.^l (_><'LlC (j^l i±uJl>-j 



379 



2I j*AjJI jutj Lfjic Jii-J U) jxL/j 4jiff 4JJI ^^jL^ j_^l (^1 : L^Jlc ;5jj 
j_i!tfuJI j_)tj S'>L[cJl fLjAiji' jc-U : j» UJI Jjbl y^\ 4JLc >«-8i».l tiJJij 

^_^j-o— ..uJ I ^tJJsL) .ffJ^.^- ^-^■^ J I ^^J ^■. t ,o.> J a-l I ^j^ lT*"^ w£wI J^ 4_5la^ 5*>Lua]| JjLo 
.dUj ^ i.^ji>-j aiwj fUU 41)1 J^ (ri^l 6* (-5iJ -^ .(-Sl^ijJl JjiJ 

O fi ^ O ^ ^ ^ 

S^SS, 00 ^ ^ ^ 

o--^ '('''' '("'"ni t" ?t) -oe.0 tti ■°s.'> !"««-• ^o„- 

,j_oa aXw^o ^rr-^ ^' l^*^ l5^' irr'^'^^"^' C>^ n^' L-H*' (>? (*3^ ^>^ "^J 
.OajJl (JJbl (jA^j (_>*ol (jj siJJUj i_5j4Jjl (jL;i.>ti UiL) 4_iq 

135. O klanjanju poslije ikindije 

184. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Dzerir, on je prenio od Ata'a b. Saiba, on od Seida b. 
Dzubejra, a on od Ibn Abbasa koji je kazao: "Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, je jednom prilikom klanjao 
dva rekata poslije ikindijskog namaza, i to onda kada 
mu je stigla imovina (zekat) koja ga je zabavila od 

380 



klanjanja dva rekata sunneta poslije podnevskog farda. On 
ih je klanjao tada poslije ikindije i to vise nije ponovio."i 



1 Buharija je sa senedom od Ummu Seleme zabiljezio slijedece: 

"Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio jednom je prilikom, poslije 
ikindije, klanjao dva rekata, a potom rekao: Neki su me Ijudi iz 
plemena Abdul-Kajs zadrzali te nisam stigao klanjati dva rekata 
sunneta poslije podnevskih farda pa sam to sada ucinio." 

Buharija biljezi sa senedom od Aise da je kazala: "Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nije nikada poslije ikindije usao 
kod mene, a da nije klanjao dva rekata." 

U drugoj predaji ovog hadisa koju je, takoder zabiljezio Buharija 
stoji da je Aisa rekla: "Nije ih klanjao u dzamiji iz bojazni da time ne 
bi opteretio ostale." 

Nesaija u Sunenu sa senedom biljezi od Ummu Seleme koja je 
kazala: Allahov Poslanik je samo jedanput kod mene klanjao dva rekata 
poslije ikindije. U drugoj predaji ovog hadisa od nje stoji "Ja ga vise nisam 
vidjela, ni prije ni poslije." 

Kao sto vidimo, o istom pitanju postoje razliciti hadisi. Postavlja se 
pitanje: kako ih razumjeti? 

Sto se tice hadisa u kojima stoji da je Vjerovjesnik klanjao dva 
rekata poslije ikindije, svejedno je da li se u njima spominje da ih je 
klanjao samo jedanput u kuci, kao sto su Ummu Selemini hadisi, ili samo 
jedanput u dzamiji, kao sto je Ibn Abbasov hadis ili, pak, da ih je redovno 
klanjao u kuci kao sto su Aisini hadisi, razumjecemo ih tako sto cemo 
prihvatiti da svako od ashaba prenosi ono sto je on vidio, a sto nije bilo 
dostupno drugima. 

Njih cemo, u odnosu na hadise u kojima Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, zabranjuje klanjanje bilo kojeg namaza poslije ikindije, 
dok Sunce ne zade, i sabaha, dok Sunce ne izade, sto tvrdi Abdur-Rahman 
el-Mubarekfori, shvatiti kao posebnost koja je vazila samo za Poslanika, 
Allah ga blagoslovio i spasio, a koja drugima nije bila dozvoljena. To 
potvrduje hadis koji Tahavija prenosi od Ummu Seleme u kome stoji da je 
Ummu Selema upitala Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio: 
"Allahov Poslanice, ako nam prode podnevski sunnet, hocemo li ga i 
mi naklanjati poslija ikindije? Necete, - odgovorio je Allahov 
Poslanik." 

381 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Aise, Ummu 
Seleme, Mejmune i Ebu Musaa. 

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun. 

Mnogi su prenijeli od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio 
i spasio, da je poslije ikindije klanjao dva rekata. 

Ovo je u suprotnosti sa onim sto se prenosi od njega, 
da je zabranio klanjanje bilo kakvog namaza poslije ikindije 
dok Sunce ne zade. 

Ibn Abbasov hadis u kojem stoji: "To poslije nije 
ponavljao" jest ipak pouzdaniji. 

Preneseno je od Zejda b. Sabita slicno Ibn Abbasovom hadisu. 
Od Aise je na ovu temu preneseno vise predaja. Od nje je 
preneseno da je Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, 
kad god bi poslije ikindije usao kod nje, klanjao dva rekata. 
Prenosi se od nje, ona od Ummu Seleme, a ona od Vjerovjesruka, 
Allah ga blagoslovio i spasio, "Da je on zabranio klanjanje bilo 
kakvog namaza poslije ikindije, dok Sunce ne zade, i poslije 
sabaha, dok Sunce ne izade." 

Pitanje u kome se slaze vecina islamskih ucenjaka jeste - 
da je mekruh klanjati poslije ikindije, dok Sunce ne zade, i 
poslije sabaha dok sunce ne izade. Izuzetak u tome su neki 
namazi koji se mogu klanjati posUje ikindije, dok sunce ne 
zade, i posUje sabaha, dok sunce ne izade, kao naprimjer dva 
rekata poslije obavljenog tavafa u Mekki. Prenijeli su neki da 
je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, to dozvolio. 

Ibn Hadzer smatra da je ovaj hadis slab i da ne moze posluziti kao 
osnova i dokaz. Medutim, on kaze: Hadisi u kojima stoji da je Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, klanjao poslije ikindije jesu jasan dokaz da se 
tu radi o namazima koji imaju svoju opravdanost da se u tim vremenima 
mogu klanjati. 



382 



To je i stav nekih ucenjaka iz generacije 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, ashaba i onih 
poslije njih. Tako misle i Safija, Ahmed i Ishak. 
Neki ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, Allah ga 
blagoslovio i spasio, ashaba i onih poslije njih drze da je u 
Mekki mekruh klanjati bilo kakav namaz poslije ikindije i 
sabaha. 

To misljenje zastupaju i Sufjan es-Sevri, Malik b. Enes i 
neki ucenjaci iz Kufe. 

' ' ' - ^ 
^ ojjjj (jj 4JJ1 JjlC (j£ tj^ ^ j v J I (jj u^A^ (j£- /tjjj uuJ.*- tjua LJJ'jj*- \Ao 

o^jB^ o^^s- ^0^ • -• ^ ^ o ^ fi ^ ii- ^ ^ ^ S- o o ^ 

QjJ o^Us (>jJlJI J5 (jjj : Jls jJI^j 4ilc 4JJI j-Lij ^^jjjl (>c JiAj (jj 5^11 JjJ^ 

.5- Li 



.jojjjl jjj 4JJI JjlC ijSi t^Ul ^J 
a.^_>l : aJ — ^j 4_>le 4JJI (J~s (ffjJJI 1— jLsv^I (^ r^'j J:!^ (J* l53j -^5 



383 



136. O namazu prije aksama 

185. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Veki', on je prenio od Kehmesa b. Hasana, on od AbduUaha 
b. Burejdea, on od AbduUaha b. Mugaffela, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: 
"Izmedu svaka dva ezana je namaz za onoga ko zeli."^ 



1 Rijeci Allahova Poslardka, Allah ga blagoslovio i spasio: "Izmedu svaka 

dva ezana je namaz" odnose se na dva rekata nafile koji se klanjaju 
izmedu ezana i ikameta. Posto se kod svih drugih namaza klanjaju sunned 
poslije ezana, a prije ikameta neki ashabi i ucenjaci iz kasnijih generacija 
smatraju da je lijepo poslije aksamskog ezana, a prije ikameta klanjati dva 
rekata nafile. Potvrdu za takav stav nalaze u tematskom hadisu. 

U hadisu koji su zabiljezili Buharija i Muslim u Sahihima od 
AbduUaha b. Mugaffela stoji da je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i 
spasio, rekao: "Klanjajte prije aksama dva rekata. U tematskom hadisu je 
dodao "za onog ko to zeU" da Ijudi to ne bi shvatili obaveznim. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori veli: Neki smatraju da su ovi hadisi 
derogirani, sto ne stoji, jer za takvu tvrdnju nemaju nikakva dokaza. 

Safija, a po navodenju Ibn Hadzera, i Ebu Hanife smatraju da ne 
treba klanjati nista prije aksamskog tarda, iz razloga da se ne bi zakasnilo 
sa klanjanjem u pocetku vremena kada je najefdalnije. 

Ovakav stav oni tem'elje i na slijedecim hadisima: 

Ebu Davud u Sunenu biljezi od Tavusa da je rekao: Upitan je Ibn 
Omer o namazu prije aksama, pa je rekao: "Nisam vidio nikoga da ga je 
klanjao u Poslanikovo vrijeme, a dozvoljeno je klanjati poslije ikindije". 

Zejlei kaze: Ebu Davud i Munziri nisu nista rekU o stepenu ovog 
hadisa. Ocito je da je on po njima pouzdan. Nevevi u djelu el-HuIasa kaze 
da je sened ovog hadisa dobar. 

Darekutnija i Bejhekija u Sunenima biljeze od Abdullha b. Burejde, a 
njemu je prenio njegov otac da je AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i 
spasio, rekao: "Izmedu svakog ezana i ikameta je namaz, osim kod 
aksama." Ibn Sahin tvrdi da je ovim hadisom derogiran hadis AbduUaha b. 
Mugaffela spomenut u ovom poglavlju. 

384 



Na ovu temu je hadis prenesen jos i od AbduUaha b. 
Zubejra. 

Ebu Isa kaze: Hadis Abdullaha b. Mugaffela je hasenun- 
sahihun. 

Ashabi, Vjerovjesnikovi, Allah ga blagoslovio i spasio, 
savremenici su se razisU u pogledu namaza prije aksama. Neki 
smatraju da prije aksama ne treba nista klanjati. 

Medutim, preneseno je od vise njih (ashaba) da su 
klanjaH dva rekata prije aksama^ izmedu ezana i ikameta. 

Ahmed i Ishak vele: Ako ih neko klanja, lijepo je. Za 
njih je to mustehab. 

^ ^ ? .. 

,j*),«ij) Ojij u' J^ J-A«JI (>« «LOj dJjjl ^iAjS) S.|j> U 1-JU S^S 

_j| jj^ 4JijJ.>o <r v^UI (j^J J- t . w .>j (jj wiJ L>*J j'-^. 6^ *UaP (j^ ^L^\ ijj Jjj 

Prema misljenju Zejleija, ispravan je stav onih koji smatraju da je 
lijepo klanjati dva rekata prije aksama, na sto ukazuju vjerodostojni hadisi. 

Prema njemu je neosnovana tvrdnja da je liadis Abdullaha b. 
Mugaffela derogiran hadisom Abdullaha b. Burejde. On smatra da je Hajjan 
b. AbduUah pogrijesio kod prenosenja ovog hadisa od Abdullaha b. Burejde. 

Sto se, pak, tice Ibn Omerovog hadisa, on smatra da ima vise 
hadisa, a i pouzdaniji su, u kojima stoji da su ashabi klanjali po dva rekata 
prije aksama. 

U Buharijinom i Muslimovom Sahihu je zabiljezeno od Enesa b. 
Malika da je rekao; "Kada bi zavrsio ezan Ijudi bi ustali i klanjali po 
dva rekata dok Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, ne izade (iz 
kuce)." U MusUmovoj predaji stoji i ovo: "Da naide stranac, pomislio bi 
da je pocelo klanjanje aksama zbog mnostva Ijudi koji su klanjali (ta) 
dva rekata." 



385 



a ^ o . 9 

^ ^ ^ OS ^0 >10,^ 9,0^, ^^o^os- 5 

137. Ko stigne klanjati jedan rekat ikindijskog 
farda prije nego sto sunce zade 

186. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: 
Nama je ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik b. Enes, 
on je prenio od Zejda b. Eslema, on od Ata'a b. Jesara, on od 
Busre b. Seida, on od A'redza, oni su mu pricali od Ebu 
Hurejre da je Vjrovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 
"Ko stigne klanjati jedan rekat sabahskog farda prije nego 
sto sunce izade, stigao je klanjati sab ah (u vremenu), a 
ko stigne klanjati jedan rekat ikindijskog farda prije nego 
sto sunce zade stigao je ikindiju klanjati (u vremenu)."^ 



1 Vecina islamskih ucenjaka smatra da je stigao sabah obaviti u vremenu 

onaj ko prije negoli sunce izade klanja makar jedan rekat sabahskog farda. 
Takoder je, po njima, stigao ikindiju obaviti u vremenu onaj koji prije 
zalaska sunca uspije klanjati makar jedan rekat ikindijskog farda. 

386 



Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Aise. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

Takav je i stav hadiskih ucenjaka, i Safije, Ahmeda i 
Ishaka. Prema njima, hadis se odnosi na onoga ko ima 

opravdani razlog, kao kad covjek prespi ili zaboravi na namaz 
pa se probudi ili ga se sjeti pred izlazak ili zalazak sunca. 



,^ ^ 000 o^ 



Nevevi tvrdi da je Ebu Hanife rekao: Izlazak sunca kvari sabahski 
namaz jer je to vrijeme u kome je zabranjeno klanjati, nasuprot njegovu 
zalasku koji ne kvari ikindijski namaz. 

Imajuci u vidu da Ebu Hanife svoje misljenje temelji na hadisima u 
kojima se zabranjuje klanjanje bilo kakvog namaza u vrijeme izlaska ili 
zalaska sunca, Nevevi nije u pravu kada tvrdi da je gorespomenute rijeci 
izgovorio Ebu Hanife, imajuci u vidu da on ne pravi razlike izmedu izlaska 
i zalaska sunca. 

Nema sumnje da je stav vecine ucenjaka ispravniji, jer je utemeljen 
na vise vjerodostojnih hadisa. 

Njihov stav se ne odnosi samo na sabahski i ikindijski namaz, nego 
vazi za sve namaze. Dakle, ko stigne klanjati jedan rekat tarda bilo kojeg 
namaza prije isteka njegova vremena, obavio je taj namaz u vremenu. 

Buharija i Muslim sa senedom biljeze od Ebu Hurejre da je 
Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ko stigne klanjati makar 
jedan rekat tarda (bilo kojeg namaza) prije nego izade iz vremena, obavio 
je taj namaz (u vremenu)." 



387 



a ^ o Si 

.WSi jj-P ai^j 4jip 4JJI ^J-*^ L?^' ^ O*''^ L>^' O^ ^3j -^J 

.jjUSjI irr'ljj' oi uu ^1 JA3 jj^ jo* ^jj (jjJlil^l (jjj >tjJ>- (j^ 
1^ 2l (2)_jjM,a!I ,2,_u >«_<l>^ "2 (^1 :|>JuJI J_al jlc lia i* J-«j«JIj 



388 



138. O sastavljanju namaza kod kuce 

187. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, on od Habiba b. Ebu 
Sabita, on od Seida b. Dzubejra, a on od Ibn Abbasa koji je 
rekao: "Allahov Poslanik je u Medini sastavljao podnevski 
sa ikindijskim i aksamski sa jacijskim namazom, a nije 
bilo nikakvog straha, niti je padala kisa."^ 

Tirmizija kaze; Neko je rekao Ibn Abbasu, a sta je time 
zelio? Kaze: Zelio je da ne optereti svoje sljedbenike. 

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ebu Hurejre. 



1 Neki ucenjaci, kao sto su: Ibn Sirin, Esheb, Ibn Munzir i Rebi'a, na 

temelju ovog hadisa, zauzeli su stav da se namazi mogu sastavljati i kod 
kuce, ukoliko za to bude postojala opravdanost. Hattabi smatra da je to 
stav i nekih hadiskih ucenjaka. 

Stav je vecine islamskih ucenjaka da se namazi ne mogu sastavljati 
bez opravdanog razloga. Po njima ih je opravdano sastavljati u dva slucaja: 
za vrijeme hadza na Arefatu i MuzdeUfi, i na putu. 

Neki opravdanim razlogom za sastavljanje namaza smatraju i bolest i 
vremenske nepogode, kao sto su velika kisa, snijeg, led i slicno. 

Prema Ebu Hanifinom misljenju same je jedan opravdan razlog da 
se namazi mogu satavljati i to podne i ikindija, na Arefatu i aksam i jacija, 
na MuzdeM. Po njemu se namazi ne mogu sastavljati ni za vrijeme 
putovanja. Ovakav stav Ebu Hanife temelji na Ibn Abbasovom hadisu u 
kome stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ko 
sastavi dva namaza bez opravdanog razloga ucinio je veliki grijeh." 

Medutim, po ocjeni vecine hadiskih ucenjaka ovaj hadis je veoma 
slab. U njegovu senedu je Hanes b. Kajs, koji je veoma slab ravija. Za 
njega kaze Ahmed b. Hanbel da je odbacen zbog osnovane sumnje da je 
bio sklon lazi. Buharija kaze: Od njega ne treba biljeziti hadise. Nesaija veli: 
Nepouzdan je. Ibni Mein veH da je slab. 

Ibn Hadzer za ovaj hadis kaze; Neosnovan je i po njemu ne treba 
postupati. Ne znamo da je dosao drugim putem osim preko njega (Hanesa). 



389 



Ebu Isa Veli: Ibn Abbasov hadis je prenesen od njega 
na vise nacina: Prenijeli su ga Dzabir b. Zejd, Seid b. Dzubejr 
i Abdullah b. Sekik el-Ukajli. 

Osim ovog, od Ibn Abbasa preneseno je jos hadisa, od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

188. ISPRICAO NAM JE Ebu Seleme Jahja b. Halef el- 
Basri; kaze: Nama je ispricao Mu'temir b. Sulejman, on je 
prenio od svoga oca, on od Hanesa, on od Ikrime, on od Ibn 
Abbasa, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
da je rekao: "Ko sastavi dva namaza bez opravdanog 
razloga, ucinio je veliki grijeh." 

Ebu Isa kaze: Hanes je Ebu Ali er-Rehabi Husejn b. 
Kajs. On je, po misljenju vecine hadiskih ucenjaka, slab ravija. 
Ahmed ga takoderr smatra slabim ravijom. 

Ucenjaci se drze prakse da se ne sastavljaju dva 
namaza, izuzev na putu i na Arefatu. 

Neki ucenjaci iz generacije tabi'ina smatraju da je 
bolesniku dozvoljeno sastavljati dva namaza. 

Tako misle i Ahmed i Ishak. 

Neki ucenjaci smatraju da se dva namaza mogu sastaviti 
i kad kisa pada. To smatraju i Safija, Ahmed i Ishak. Safija, 
pak, drzi da bolesnik ne moze satavljati namaze. 



*^ ^ • ^j^ • • • 



390 



LjJjJIj 4jjl>.lic jxLij 4jJi 4JJI j-L^ 4JJI Jj**ij UojI U i v jugl U! : Jli 4jjI (j* 

j_U.g JjL_3 c^ilJj U_j~a Jiolj (3JJI 4Jl3c JMj *^ aAfl t Jj»- ujjJ ojJb (j[ : JU3 
4JJI ^r-J-^ fLill J_^j JU5 tjli (JJJI Jlo Clulj ja! cjiJlj dliij tiJJIj .^1 

' '> »»- -° .- ':. 

ji , ^ , , ^ , s, 1 " 1^ f , , jij. ' . ;. 

.^»a^w3 (>.4*.> djuJ-^- Jjj jjj 4JJI Jo* t±AjJ.> : ic'-'i-i^ *JI JL5 

.Sjj Sjj) ^LoLsUlj (ffjj^ tr"^ o'J'-" ''-^ f^il j^'^J cjalslj |±ajjj»JI 

djuJ^I IJJb '^^ j^^^flu LuJi J^j 4aic 4JJI J-tf id^' L>* '*-' k-9y<J '^J 
Jl— 3 : JI3 Jj>.><j> (^J r^-^*"-*- LJJ-I-^ Cj-AJjl ^1 (jj j-iuJI (^ j5j aj| Ujjt>. \ \ « 

'lJjj^I l^ji u^-r*" 6j-*Jt— ^' u'— ^ : Jli j*c (^1 ^j^ ^Ij ^,^^' -tt^j-^ 6^' 

I. dU J ^^^ L«_jj Ij_4i5u5 CJ.>.| L^ cS;^'^. L>^J cCjIjJlaJl jjjJuJKlji (jajwjL;>o 

- - J" - ^ 



391 



--*',-*--• ■^'^'If-'^ I t " i I ■^ oji-^ 



cijUu !>Li-j tj3-^^*t^^ "^jl : c_>LL>Jl c>^ j_ap JLSi : JU c ^^^^-ri-ll uj-^ J-^ 
.SMLsJU jlii I3 JMj Lj :1L.j <l)i 4JJI ^^^ ^lJJI J_j~<j Jlis : Jli •s'S^LaJb 

139. Ustanovljenje ezana 

189. ISPRICAO NAM JE Seid b. Jahja b. Seid el-Emevi; 
kaze: Nama je ispricao moj otac, i kazao: Nama je ispricao 
Muhammed b. Ishak, on je prenio od Muhammeda b. 
Ibrahima b. Harisa et-Tejmija, on od Muhammeda b. Abdulaha 
b. Jezida, a on od svoga oca koji je kazao: "Kada smo 
jednog jutra ustali i dosli Allahovu Poslaniku, Allah ga 
blagoslovio i spasio, ja sam ga obavijestio o onome sto 
sam sanjao. Kad je to cue, on rece: Ovaj san je zaista 
istina, ustani (i idi) sa Bilalom, on ima snazniji i 

prodorniji glas od tebe. Prenesi mu sta ti je u snu 
receno, neka na taj nacin poziva. Posto je Omer b. Hattab 
CUD Bilalov poziv na namaz, izisao je (i otisao) Allahovu 
Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio; vukuci svoj ogrtac, 
rece: AUahov Poslanice, tako mi Onoga Koji te je sa 

Istinomi poslao, i ja sam (takoder) sanjao iste ove rijeci 

sto ih izgovara. Veli, pa je AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: Hvala AUahu, time je jos 

potvrdenije."^ 



^ Ibn Hadzer u komentaru Buharijinog Sahiha kaze: Postoje neki hadisi koji 

ukazuju na to da je ezan propisan u Mekki prije Hidzre. Medutim, istina 
je da ni jedan od njih nije pouzdan. 

392 



Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
Ibn Omera. 

Ebu Isa kaze: Hadis AbduUaha b. Zejda je hasenun- 
sahihun. 

Ovaj hadis je potpunije i u nesto duzem obliku prenio 
Ibrahim b. Sa'd od Muhammeda b. Ishaka. U njemu je 
spomenuo cijelo kazivanje o ezanu, sta se, pri ucenju ezana 
ponavlja dva puta, a kod ikameta jedanput. 

Abdullah b. Zejd je Ibn Abdu Rabbih, a receno je i Ibn 
Abdu Rabb. 

Koliko je nama poznato, nista od onoga sto on prenosi 
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, nije pouzdano 
osim ovog hadisa o ezanu. 

Sto se tice AbduUaha b. Zejda b. Asima el-Mazinija, on 
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, prenosi puno 
hadisa. On je amidza Abbada b. Temima. 

Ibn Munzir tvrdi, da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
zasigurno od vremena propisivanja namaza u Mekki, pa sve dok nije 
preselio u Medinu, namaze klanjao bez ezana. 

Tek poslije njegova preseljenja u Medinu i savjetovanja sa ashabima 
o tome kako da oglasavaju pocetak namaskog vremena, o cemu govori Ibn 
Omerov hadis, te nakon sto je Abdullah b. Zejd u snu cuo ezan i spricao 
Poslaniku, AHah ga blagoslovio i spasio, ezan je ustanovljen. 

AbduUah b. Zejd veli: "Nakon sto je Allahov Poslanik prihvatio da 
se zvonom oglasava namasko vrijeme, u snu sam vidio covjeka koji je u 
ruci drzao zvono. Trazio sam da mi ga proda. Sta ce ti? - rekao je on. Da 
njime pozivamo na namaz, odgovorio sam. Tada mi on rece: Hoces li da te 
poucim necemu boljem? Hocu, odgovorio sam. On rece: Red cetiri puta 
AUahu ekber, dva puta: Eshedu en la ilahe illellah, dva puta: Eshedu enne 
Muhammeden resuluUah, po dva puta: Hajje ales-salah i Hajje alel-felah i 
dva puta AUahu ekber i jednom La ilahe ille-llah. Kad je svanulo otisao 
sam Allahovu Poslaniku i ispricao mu sta sam sanjao". 



39c 



190. ISPRICAO NAM JE Ebu Bekr b. Nadr b. Ebu Nadr; 
kaze: Nama je ispricao Hadzdzadz b. Muhammed koji je kazao 
da je Ibn Dzuerjdz rekao: Nas je obavijestio Nafi', a on je 
prenio od Ibn Omera koji je kazao: "Muslimani su se, kada 
su stigli u Medinu, okupljali i cekali na namaz, a da ih 
niko nije pozivao. Jednog dana su razgovarali o tome. 
Neki su predlagali: uzmite zvono kao sto je kod krscana, 
drugi su govorili uzmite trubu kao kod jevreja. Veli: Pa 
je Omer b. Hattab rekao: Zar necete poslati covjeka da 
poziva na namaz? Kaze: Pa je AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: Bilale, ustani i pozovi na 

namaz." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun, a sto se 
tice Ibn Omerovog hadisa, taj hadis je garib. 



JJw :j»_jaI_^[ JU .L-Sj^ '-^>*' u''^'— '' ^^ ls^'j °"^' I^J '^^ ^^ (C^ 

.j^jAsLiJl J_j5 _jAj t iSuu Jj^l ^Jisj 



394 



(j_j j^Lff (>c aUa \Jos>- C(jLic Uu-!l>. c ,eJlaJl 6^ j.o.>%« ^y> _^l LJjJl>. \ ^ Y 
(jl : OjjJ_>%« j_j_jl (j_c jjja>w« (>; 4JJI JjlP (>ft J_jjOj (>p d_jj>.UI a^ijJi Jj^ 
Sj-ie n.j-^ 4_oL3Ulj t 4_aH OjAc *-40 olJUl 4.Aic jsi»*<j 4jie 4JJI J-^ i?^' 

.'us 

'„-,:: °, ji t-' - i> J"?? i- •!» ' f " ' ' ^ °'-- 

140. O ponavljanju sehadeta u ezanu 

191. ISPRICAO NAM JE Bisr b. Muaz el-Basri; kaze: 
ispricao nam je Ibrahim b. Abdul-Aziz b. Abdul-Melik b. Ebu 
Mahzure; kaze: Mene su obavijestili moj otac i moj djed (oba) 
od Ebu Mahzure: "Da mu je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, naredio da sjedne, te mu je proucio 
ezan, rijec po rijec. Ibrahim kaze: Isto kao nas ezan. Bisr 
veU: Rekao sam mu ponovi mi ga, pa je opisao ezan 
tako sto je ponovljao njegove recenice po dva puta." 

Ebu Isa kaze: Ebu Mahzurin hadis o ezanu je sahihun. 
Prenesen je od njega u vise rivajeta. 

Prema ovom se hadisu postupalo u Mekki, a to je i 
Safijino misljenje. 

192. ISPRICAO NAM JE Ebu Musa Muhammed b. 
Musenna; kaze: Nama je ispricao Affan; kaze: Nama je ispricao 

395 



Hemmam, on je prenio od Amira b. Abdul- Vahida el-Ehvela, 
on od Mekhula, on od AbduUaha b. Muhajriza, a on od Ebu 
Mahzure: "Da ga je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, poducio ezanu (koji se sastojao) od devetnaest 
recenica, a ikaniet od sedamnaest."^ 



^ Ebu Mahzure je u prvom hadisu, na trazenje Bisra da mu ponovi ezan, 

objasnio da je potrebno, prilikom ucenja ezana, nakon sto se dva sehadeta 
izgovore po dva puta tiho, jos ih po dva puta izgovoriti glasnije. 

U drugom hadisu Ebu Mahzure veli da ga je Allahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, naucio da se ezan sastoji od devetnaest 
recenica, a ikamet od sedamnaest. 

To znaci da mu je Muhammed, AUah ga blagoslovio i spasio, 
pokazao sasvim drukciju formu ezana od one koja se danas u svijetu 
praktikuje. 

U Muslimovoj predaji ovog hadisa Ebu Mahzure kaze: "Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, licno me poucio ezanu. Rekao mi 
je: Reci cetiri puta Allahu ekber, po dva puta: Eshedu en la ilahe 
illellah i Eshedu enne Muhammeden-resulullah, zatim reci jos po dva 
puta: Eshedu en la ilahe illellah i eshedu enne Muhammeden 
resuluUah. Potom po dva puta reci: Hajje ales-salah i Hajje alel-felah, 
dva puta: Allahu ekber i jedanput La ilahe illellah." 

Ebu Zejd ed-Debusi, u djelu el-Esrar, veU: Buduci da je Ebu 
Mahzure bio otvoreni neprijetelj AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, prije nego je primio islam, puno ga je mrzio i prezirao, kada ga je 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, poucio ezanu, rekao mu je 
da ga on ponovi. Ebu Mahzure je uceci ezan tiho izgovorio sehadet, pa je 
Allahov Poslanik zahtijevao da dijelove sehadeta jos po dva puta glasno 
izgovori, da bi time svima objelodanio da prizna Istinu ili da bi ga ucvrstio 
u vjeri. Prema tome, drugo ponavljanje sehadeta je, po njemu, iz tih 
razloga, a ne zbog toga sto je Poslanik zelio da mijenja formu ezana koja 
je utemeljena preko sna dva znamenita ashaba Omera b. Hattaba i 
AbduOaha b. Zejda. 

Mnogi se ne slazu sa ovakvom konstatacijom ed-Debusija. Oni 
smatraju da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, ovom 
prilikom pokazao jos jedan nacin ucenja ezana koji je, takoderr, dozvoljen. 

396 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 
Ebu Mahzureu je ime Semure b. Mi'jer. 
Neki su ucenjaci ovo prihvatili u ezanu. 
Prenosi se od Ebu Mahzure da je prilikom ucenja 
ikameta recenice izgovarao po jedanput. 



.4jiliUI jj_jjj jjlJLlI >tiJu jl JMj jjl : Jli dUU c>> u-JI (1>* ^^ ^d' 6* 



^^ o^s ^ 'i V »-OtO ot o^o^fl, 

aJLwJ j_ » J^ <lJl1I ^e-'->^ ^ j't'l >—.) L. 'V .a J I (j_« ft-l,*.l| (J— A I O^^ J^^ 4^4 

. j2>:«ij uJ I a 



141. O izgovaranju (rijeci) ikameta po jedanput 

193. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama su ispricali 
Abdul-Vehhab es-Sekafi i Jezid b. Zurej', oni su prenijeli od 
Halida el-Hazaija, on od Ebu Kilabe, a on Enesa b. Malika koji 



Oni tvrde da je Ebu Mahzure svo vrijeme do svoje smrti, 59. godine po 
Hidzri, boravio u Mekki i ucio ezan na ovaj nacin. Slusali su ga mnogi 
ashabi, a i drugi ucenjaci i niko od njih nije osporio takav nacin ucenja. 



397 



je kazao: "Bilalu je naredeno da prilikom ucenja ezana 
(rijeci) izgovara po dva puta, a kod ikameta po 

jedanput."^ 

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ibn Omera. 
Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun. 
To je stav nekih ucenjaka od Vjerovjesnikovih, Allah ga 
blagoslovio i spasio, savremenika i tabi'ina. 

Takvo misljenje zastupaju i Malik, Safija, Ahmed i Ishak. 



^ Malik smatra da se ikamet sastoji od deset recenica. Po njemu, pri ucenju 

ikameta samo tekbir treba izgovoriti dva puta, sve ostalo po jedanput. Malik 
svoje misljenje temelji na tematskom hadisu koji prenosi Enes. 

Safija smatra da se pored izgovora tekbira dva puta treba izgovoroti 
i: "Kad kametis-salatu", ostalo sve po jednput. Safija svoj stav temelji na Ibn 
Omerovom hadisu koji kaze: " Pri ucenju ezana su se recenice u 
Muhammedovo, Allah ga blagoslovio i spasio, vrijeme ponavljale po dva 
puta, a pri ucenju ikameta po jedanput, osim; "Kad kamets-salatu koja je 
ponavaljana dva puta." (Ahmed, Ebu Davud i Nesaija). 

Ebu Hanife smatra da prilikom ucenja ikameta treba tekbir izgovoriti 
cetiri puta, a sve ostalo po dva puta. On svoje misljenje temelji na Ebu 
Mahzurinom hadisu u kome stoji "da se ezan sastoji od devetnaest, a 
ikamet od sedamnaest recenica." 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori kaze: Pouzdani su i oni hadisi u 
kojima stoji da se prilikom ucenja ikameta recenice izgovaraju po jedanput, 
a i oni u kojima stoji da ih treba izgovarati po dva puta. Prema tome, i 
jedan i drugi nacin je dozvoljen i potvrden od Allahova Poslaruka, Allah ga 
blagoslovio i spasio. 



398 



/ 






9 - 9 ^ 



" II ( I " It" *•'*♦ ('*''' Til " -^^ I " <'^ ' 

jj_*c (j_c j-uJ ^1 (2>jl 6* ^,'-*" bi '^"^ UuA>. cj~SUI J.IJUX ^1 ujJl> ^^i 
3— 'J (jiJ' 6" • '-'^ ^j 6^ ^1 ?4^ 6* jjJy ^_^l (iH cH-^jj' ■^ o^ Sj^ o^ 

.^uiiuij (:,ijlji ^ -.CjLi Ciijj x,j Uii lui Xa ^jji 

- S , ^ 

**• ,oe .-i* ^ % ^ ^ ^ 9 ^ f ^ J. Jifr 

•"mi r *' ' ■' 1' ° f iJi°' ii- '\'\ f • -» », 0, » , ,s^ o, 

4JJI (jJ-* ;1 .9. '>' .8 V_jL>w9| 1juJl> I J 13 ^JjJ ^1 (^ (JJL>. jj I JulC (2>P Oj^ qJ ^yi£. 

o ^o 3 ^ S ^ 

.aliaJI j^^a (jlJUl ijlj jjj (>j 4JJI jucc (jl : J— < J 4jic 

.»IIaII j_j3 O'^lJl (Jlj ^j (IjJ 5*-Ul 

»- 9 .. o*- » 0,0,9 S-^O ,oS >o,, 

>-9 ,000 ,, 

■' i -^ -^ i •' •' -■ -'?'' ^9,^--S 06-^ 9, 

.,_5JJi» ^J'J^ ijliUlj ' (ffJJ^ (j^ (jlJUl lixbJl Jil oiwij Jli J 
.4i^| JaIj -iljiioJl (jjlj lSj_jjJI O^^a-' Jjaj ^j 



399 



142. O izgovaranju (rijeci) ikameta po dva puta 

194. ISPRICAO NAM JE Ebu Seid el-Esedzdzi; kaze; 
Nama je ispricao Ukbe b. Halid, on je prenio od Ibn Ebu 
Lejle^, on od Amra b. Murrea, on od Abdur-Rahmana b. Ebu 
Lejle, a on od AbduUaha b. Zejda koji je kazao: "U ezanu 
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, se (sve) po 
dva puta izgovaralo: Po dva puta i kod ezana, a i kod 
ikameta. "3 

Ebu Isa veil: Hadis AbduUaha b. Zejda prenosi Veki' od 
A'mesa, on od Amra b. Murreta, a on od Abdur-Rahmana b. 
Ebu Lejle koji je kazao: Pricali su nam Muhammedovi, Allah 
ga blagoslovio i spasio, savremenici da je Abdullah b. Zejd 
usnio ezan. 



^ Ebu Seid el-Esedzdz se zove Abdullah b. Seid b. Husajn el-Kufi el-Kindi. 

Pouzdan je i iskren ravija. Pripada desetoj generaciji. Od njega su hadisi 
zabiljezeni u El~Kutubus-sitte. 

^ Ibn Ebu Lejla je Muhammed b. Abdur-Rahman b. Ebu Lejla, karia je i 

fakih. Prenosi hadise od Sabija, Ata'a, Nafia' i Annra b. Murreta. Otac mu je 

pripadao generaciji starijih tabi'iiia, prema tome nije od njega mogao slusati 

hadise, jer je bio sasvim mali kada mu je otac umro. Od njega su hadise 

prenijeli: Su'be, Zaide, Veki' i dvojica Sufjana. 

Hafiz Zehebi veil: Njegovi su hadisi uglavnom na rangu hasen-hadisa. 

^ Kada se u hadisima koji se odnose na ezan i ikamet kaze da se tekst 

ezana ili tekst ikameta uci po dva puta, ili u hadisima u kojima stoji da se 
teksl ikameta izgovara po jedanput, to se odnosi na sve osim tekbira, koji 
se u odnosu na ostale dijelove ezana ili ikameta uvijek duplo izgovaraju. 
Dakie, ako stoji da se tekst ikameta izgovara po jedanput, u tom slucaju ce 
se tekbir izgovoriti dva puta. Tamo, pak, gdje stoji da se tekst ikameta ili 
ezana izgovara po dva puta, tekbir ce se izgovoriti cetiri puta. 



400 



Su'be prenoseci od Amra b. Murrea, a on od Abdur- 
Rahmana b. Ebu Lejle kaze: da je Abdullah b. Zejd usnio 
ezan. Ovo je pouzdanije od hadisa koji prenosi Ibn Ebu Lejla. 

Abdur-Rahman b. Ebu Lejla nije slusao (hadise) od 
AbduUaha b. Zejda. 

Neki ucenjaci vele da rijeci ezana treba izgovarati po 
dva puta, a takoder i rijeci ikameta. 

Ebu Isa kaze: Ibn Ebu Lejla je Muhammed b. Abdur- 
Rahman b. Ebu Lejla. Bio je kadija u Kufi. Od oca (sto se tice 
hadisa) nije nista cuo. Medutim, on ih prenosi od nekog 
covjeka koji ih je prenio od njegova oca. Isto vele i Sufjan 
Sevrija, Ibn Mubarek i ucenjaci iz Kufe. 

o - ^ 

.0J.3KJ j».*ijl Xx£. (jfi ±»J>.Ji (2>J (_>-U_^ LJsjJ.^. <..i^JiS>' ijj JjlC UjJ^ \^i, 

° ^ -" - 

id o 

401 



143. O ucenju ezana polagahno, bez zurbe 

195. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Hasan; kaze: Nama 
je ispricao Mualla b. Esed; kaze: Nama je ispricao Abdul- 
Mun'im^ nadimak mu je Vlasnik Mjesine, on kaze: Nama je 
ispricao Jahja b. Muslim^, on je prenio od Hasana i Ata'a, a 
(njh dvojica) od Dzabira b. AbduUaha da je Allahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, rekao Bilalu: "Bilale, kada budes 
ucio ezan, uci ga polagahno, a kada budes ikataetio, 
pozuri. Napravi razmak izmedu ezana i ikameta toliko 
koliko onaj sto je poceo jesti moze zavrsiti sa jelom, 
onaj ko je poceo piti (vodu) moze zavrsiti sa pilom, ili 
onaj sto ga muci, moze obaviti nuzdu. Nemojte ikametiti 
dok me ne ugledate."^ 



^ Abdul-Mun'im b. Neim el-Esvari Ebu Sad, nadimak mu je Vlasnik mjesine. 

Ovaj nadimak je dobio zato sto je Ijude pojio vodom. Ibn Hadzer el- 
Askalani u djelu Takribut-Tehzib ocjenjuje ga kao raviju koji je osumnjicen 
za laz (metruk). Darekutnija ga ocjenjuje slabim ravijom. Ebu Hatim kaze 
da je munkerul-hadis, sto znaci da je veoma slab ravija, a uz to je u 
prenosenjima proturijecio pouzdanim ravijama. Prema tome, njegovi se 
hadisi ne mogu prihvatati. 

2 Ibn Hadzer kaze da je Jahja b. Muslim el-Basri medzhul; ravija cije je 

pravo stanje nepoznato. 

^ Iz hadisa se da zakljuciti da ezan treba uciti lagahno, otezuci, Za lagahno 

ucenje Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, upotrijebio je izraz teresul. 
Ta rijec u arapskom jeziku znaci i umjerenost. To znaci da je uciti ezan 
polagahano, otezuci, sunnet, dok je sunnet uciti ikamet kratko i brze. 

Iz hadisa se takoder da zakljuciti da je lijepo (mustehab) napraviti 
razmak izmedu ezana i ikameta toliko kako bi oni koji su trenutno 
sprijeceni, zbog fizioloskih potreba ili zbog zapocetog jela, mogU prispjeti u 
dzemat. Ovo je posebno vazno kod aksamskog namaza. 

402 



196. ISPRICAO NAM JE Abd b. Humejd; kaze: Nama je 
ispricao Junus b. Muhammed, on je prenio od Abdul-Mun'ima 
slicno. 

Ebu Isa kaze: Ovaj Dzabirov hadis nam nije poznat 
osim u ovoj formi, preko Abdul-Mun'ima, a i sened mu je 
nepoznat. 

Abdul-Mun'im je sejh iz Basre. 

(j_c i^jyjj] (jLji—ti L>jjil C(3ljj_Ji JjlP L1jJl> c (j!>Ltc jjj Jja>^ uJjl>- ^^V 
lJl» I t> oli AJjyj '•j3'^3 U'^H ^y^ '•^'j • '-'» i^' L>* ''■*^-*^ (ci' L>f u^ 

4«-lj_*>. 4j 4_j5 ^ 9 flll»j 5JJI.C <dJI ^i[e 4UI J^jj t4jjjl ^ oUl-i9[j t lift L»j 

L^-Jl (j-!-^ t«-L>J=uJlj Lft_^_^ B^jjJLj 4_;jj ^^.^ ij%) Tj^ '|»Jl 6^ : J^ "Ijl 
^j-3 4_^*jL«a| (jj^-*^' J-?"-^ u' u_ ^' - >' - ' - »' - : :(»J^I JaI JJif (_^A«Jl ^'tjJ^j 

i -i , ' 0, Jl o Ji , f M> ''o- > Jit, « '°'°, ^t°- 



403 



144. O stavljanju prsta u uho 
prilikom ucenja ezana 

197. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama 
je ispricao Abdur-Rezzak kaze: Obavijesto nas je Sufjan es- 
Sevri, on je prenio od Avna b. Ebu Dzuhejfe, a on od svoga 
oca koji je kazao: "Vidio sam Bilala kako se, dok uci ezan, 
krece ukrug i okrece usta na desnu i na lijevu stranu, a 
dva mu prsta u dva uha. AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, bio je u njegovu crvenom satoru, 
mislim da je rekao, da je bio od koze. Bilal je uzeo stap 
i ispred njega ga ubo u zemlju u mjestu Batha. Allahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, prema njemu je 
klanjao, a ispred njega su prolaziU psi i magarci. Na 
njemu je bio crveni ogrtac, kao da sad gledam sjaj 
njegovih potkoljenica. Sufjan veli: Mislim da je (ogrtac) bio 
erven sa crnim prugama."^ 



^ Iz ovog hadisa se da zakljuciti slijedece: Da je prilikom ucenja ezana, 

ukoliko se uci napolju, lijepo (mustehab) kretati se u krug. 

Mustehab je takoderr staviti prste u usi u toku ucenja ezana. Svrha 
toga je da bi muezin mogao sto vise podici glas prilikom ucenja kako bi se 
sto dalje culo. 

Lijepo je (mustehab) onome ko uci ezan da se okrene na desnu 
stranu kod izgovara "Hajje ales-salah", a na lijevu stranu kad se izgovora 
"Hajje alel-felah". To se zakljucuje iz rijeci Ebu Dzuhajfina oca AbduUaha u 
tematskom hadisu: "Vidio sam Bilala kako se, dok uci ezan, krece ukrug i 
okrece usta na desnu i lijevu stranu". 

Ebu Davud u Sunenu biljezi od Kajsa b. Rebi'a, a on od Avna koji 
je kazao: Kada bi Bilal dosao do rijeci Hajje ales-salah okrenuo bi glavu na 
desnu, a uceci: Hajje alel-felah na lijevu stranu. 

Mustehab je, a po nekima je to i duznost, ako se klanja na 
otvorenom prostoru staviti sutru ispred, da ne bi prolaznici ometali namaz. 

404 



Ebu Isa kaze: Ebu Dzuhajfin hadis je hasenun-sahihun. 

Po njemu postupaju ucenjaci i smatraju da je lijepo 
(mustehab) da muezin prilikom ucenja ezana stavi prste u usi. 

Neki ucenjaci smatraju da i prilikom ucenja ikameta 
treba staviti prst u uho. Tako misli i Evzaija. 

Ebu Dzuhajfino ime je Vehb b. Abdullah es-Suvai. 






^ O ft O Jl ^ , 






405 



t aJjJI J_»t 4_ftj5' jJ (J JJI vy^^' J* ■ (>*^1 J^ t5 JJI I J^j : JLs 

.j>l-<j 4JlC 4JJI ^J-^ j^JjJl JJ«J 0^JJ>-I liJJIj 

> 5 

jj_J». o!)LsJI ;j^^iJI 5!>U3 ^ J^. (jLS -Ol j^c ^ 4DI jjtc 4>c l5jjj 

(jjl J_9j |j.>.-.>i.a j_«* (>J 4-JLJI Jj^ Jto CjdL>J : JU9 JaL>^ (>C lSJjJ 

' -J" ■« • HI •• °' ' ' • '• •• *{ •'n ' °«'' • ' r • ° f ^ i > ° -.' 

6-? J—** lH f-^' ^-i^ fTJ— ^ C(jJj— aJI i-tJ^^ t^ iS'^^ (J' -*<y L>*^J ^ f*^ 

.jjj ^UJI <dl».| (jJJI vy^jill 4III aj^ ojS' Uilj : Jli 

145. Izgovaranje rijeci: "Namaz je bolji od 
spavanja", u sabahskom ezanu 

198. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama 
je ispricao Ebu Ahmed ez- Zubejri; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Israil, on je prenio od Hakema, on od Abdur-Rahmana b. 

406 



Ebu Lejle, a on od Bilala koji je kazao: "Allahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, mi je rekao: Ne izgovaraj ni 
kod jednog namaza rijeci: Namaz je bolji od spavanja, 
osim kod sabahskog/'^ 

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ebu Mahzure. 

Ebu Isa veil: Bilalov hadis nam nije poznat osim preko 
Ebu Israila el-Mulaija, a Ebu Israil ovaj hadis nije cuo izravno 
od Hakema, nego ga prenosi od Hasana b. Umare, a on ga 
prenosi od Hakema b. Utejbe. 

Ebu Israil se zove Ismail b. Ebu Ishak; prema misljenju 
hadiskih ucenjaka nije jak ravija. 

Ucenjaci se razilaze u tumacenju rijeci et-tesvib. 

Neki vele: da et-tesvib zanaci, da (muezin) kod 
sabahskog ezana rekne: "Namaz je bolji od spavanja." U ovom 
smislu rijec et-tesvib shvataju Ibn Mubarek i Ahmed. Ishak 
ukazuje na sasvim drukcije znacenje ove rijeci. On kaze: Da 
se et-tesvib odnosi na novotariju koju su Ijudi uveli poslije 



^ U hadisu je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, upotrijebio 

izraz et-tesvib, koja ima znacenje poziva ili dove. Otuda i razlicito shvatanje 
ove rijeci od strane islamskih ucenjaka. 

Tirmizija smatra da se rijec et-tesvib odnosi na izgovaranje rijeci: 
"Namaz je bolji od spavanja", kod sabahskog ezana sto se vidi iz tematskog 
hadisa. 

Neki smatraju da se rijec et-tesvib odnosi na poziv na namaz, 
izgovarajuci rijeci: Hajje ales-salah i Hajje alel-felah, koje su neki uveli 
izmedu ezana i ikameta, a sto spada u novotarije i u suprotnosti je sa 
tematskim hadisom. 

Abdullah b. Omer je napustio dzamiju zato sto je u toj dzamiji 
muezin u podnevskom ezanu dodao rijeci: "Namaz je bolji od spavanja", 
sto je novotarija, jer je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
BUalu naredio da te rijeci izgovara samo kod sabahskog, a ne i kod drugih 
namaza. 

407 



Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, a ogleda se u 
tome da muezin nakon proucenog ezana, da bi pozurio Ijude, 
rekne izmedu ezana i ikameta: kad kametis-salatu, hajje ales- 
salah, hajje-alel-felah... 

Tirmizija kaze: Ono o cemu govori Ibn Ishak je vrsta et- 
tesviba koji ucenjaci sinatraju pokudenim, a koji je uveden 
posUje Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. Medutim, 
Ibn Mubarek i Ahmed su et- tesvib razumjeli u smislu da 
muezin u sabahskom ezanu rekne: "Namaz je bolji od 
spavanja"; to je ispravan stav i njega zastupa vecina ucenjaka. 

Preneseno je i od AbduUaha b. Omera da je kod 
sabahskog namaza izgovarao: "Namaz je bolji od spavanja". 

Preneseno je od Mudzahida da je rekao: Usao sam sa 
AbduUahom b. Omerom u jednu dzamiju da klanjamo. Muezin 
je uceci ezan rekao: "Namaz je bolji od spavanja". Cuvsi to, 
Abdullah b. Omer izade iz dzamije i rece: Hajdemo! Napusti 
toga sto je novotariju uveo i nije u toj dzamiji klanjao. 

Tirmizija kaze: Abdullah b. Omer je prezirao pokudenu 
vrstu et- tesviba, koju su Ijudi kasnije uveH. 

(jl J^L jljlit cnjjli cj^>iJl ol^Lij ^ (jjjl (jl |jI-»j ^uic 4JJI j-Lj 4JJI J_j^j 

(jjl (>aj i(jjl ^ «-lju<s> Uk-I jj[ : »J**ij fuLc 4DI ^La 4JJI Jj-.4(j jL2i i. jjjl) 

408 



- Jl « o ^ 



i_Jijl 5^ 5 » : d a_AJJ COj_«l cSj-'V. J-:J?-«— 'I LH' -i-«->^ ""-^'jj ' '^ 

.|»j1> 3^^ oJI (> (jl : jJjJl J^l jKl jJlc IIa j_jli J^lj 

146. Onaj ko prouci ezan, 
proucit ce i ikamet 

199. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama su ispricali 
Abde i Jala b. Ubejd, (njih dvojica) su prenijeli od Abdur- 
Rahmana b. Zijada b. En'uma Ifrikija, on od Zijada b. Nuajma 
el-Hadremija, a on od Zijada b. Harisa es-Sudaija koji je 
kazao: "AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
naredio mi je da proucim ezan za sabah, pa sam ga 
proucio. Poslije je Bilal htio da prouci ikamet, a AUahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, mu rece: Brat Sudai 
je proucio ezan, a onaj ko je proucio ezan neka prouci i 
ikamet/'i 



^ Hazimi u djelu el-I'tibai veli: Islamski ucenjaci su slozni u tome da je 

dozvoljeno da jedan covjek prouci ezan, a drugi ikamet. 
Razilaze se samo u tome sta je bolje? 

409 



Tirmizija kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
Ibn Omera. 

Ebu Isa veli: Zijadov hadis nam je poznat samo preko 
Ifrikija. A Ifriki je slab ravija, po ocjeni hadiskih ucenjaka. 
Slabim ga je ocijenio Jahja b. Seid el-Kattan i drugi. Ahmed je 
kazao: Ja Ifrikijeve hadise ne pisem. 

Tirmizija kaze: Primijetio sam da Muhammed b. Ismail, 
pokusava da ga kao raviju malo osnazi kada kaze: On je 
mukaribul-hadisi (on je osrednji u hadisu). 

Stav vecine ucenjaka je da onaj ko proud ezan treba 
prouciti i ikamet. 



> > '- i-sf «1 - 



s-j^j jj*j jbUI fUdlj^ ^ «-L> U ob \ is 

^JUftJI ^J.'>J (jj 4jj1jW {j.* ai—W (ji ■^,y^ LuJU^ <.jSf->- (JJ (ffiC UjJj>. Y ' ' 

3I (jjj-i 21 : JLs aJ_-»j i-Ap 4JJI (_5-JL-i> (j— JJJI 6* °jiy> ^1 6* (JjAjJI 6* 

ji < , ,> 



Ebu Hanife i vecina ucenjaka iz Kufe, Malik i vecina ucenjaka iz 
Hidzaza, te Ebu Sevr, smatraju da je sasvim svejedno hoce li ista osoba 
prudti i ezan i ikamet Hi ce jedna prouciti ezan, a druga ikamet. 

Sufjan Es-Sevri, Safija i Ahmed b. Hanbel smatraju da je bolje da 
onaj ko prouS ezan prouci i ikamet. 



410 



0^ JlO Jt 9", 9 ^ O'^^C^JI t> 



t t " " "^ ° ° ^ a "a 

fl Jl A ^ ^ 

^,o,« •I'llI"' ' til l'?."'*?"* 



CluJ.> 



.Juu>l 



147. Mekruh je ezan uciti bez abdesta 

200. ISPRICAO NAM JE AUja b. Hudzr; kaze: Nama je 
ispricao Velid b. Muslim, on je prenio od Muavije b. Jahje es- 
Sadefija, on od Zuhrija, on od Ebu Hurejre, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: "Neka 
ezan ne uci drugi osim onaj ko ima abdest."^ 

201. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nama je 
ispricao Abdullah b. Vehb, on je prenio od Junusa, a on od 
Ibn Sihaba koji veli da je Ebu Hurejre rekao: "Neka na 
namaz ne poziva osim onaj ko ima abdest."^ 



^ Ovaj hadis je slab iz dva razloga: 

- U njegovu senedu je Muavija b. Jahja es-Sadefi, koji je ocijenjen slabim 
ravijom, i 

sened mu je prekinut, jer izmedu Zuhrija i Ebu Hurejre nedostaje jedan 
ravija. Po Tirmizijinom misljeriju, Zuhri nije mogao slusati Ebu Hurejru. 
2 Ovaj hadis je takoder slab jer mu served zavrsava sa Ebu Hurejrom i ne 
doseze do Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. 



411 



Tirmizija kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
Ibn Omera. 

Ebu Isa veli: Zijadov hadis nam je poznat samo preko 
Ifrikija. A Ifriki je slab ravija, po ocjeni hadiskih ucenjaka. 
Slabim ga je ocijenio Jahja b. Seid el-Kattan i drugi. Ahmed je 
kazao: Ja Ifrikijeve hadise ne pisem. 

Tirmizija kaze: Primijetio sam da Muhammed b. Ismail, 
pokusava da ga kao raviju malo osnazi kada kaze: On je 
mukaribul-hadisi (on je osrednji u hadisu). 

Stav vecine ucenjaka je da onaj ko prouci ezan treba 
prouciti i ikamet. 



ftj-,j>j jjij C)^j\}\ ^Iji (j5 frL> U oU \ iV 

si 

.JaUl t±wj^l j^ >y-^\ IJjbj :^*du^ ij| JLi 



Ebu Hanife i vecina ucenjaka iz Kufe, Malik i vecina ucenjaka iz 
Hidzaza, te Ebu Sevr, smatraju da je sasvim svejedno hoce li ista osoba 
pruciti i ezan i ikamet ili ce jedna prouciti ezan, a druga ikamet. 

Sufjan Es-Sevri, Safija i Ahmed b. Hanbel smatraju da je bolje da 
onaj ko prouci ezan prouci i ikamet. 



412 



148. Imam ima vece pravo (da odredi kada 
ce se uciti) ikamet 

202. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nama je 
ispricao Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Israil; kaze: 
Mene je obavijestio Simak b. Harb, koji je cuo Dzabira b. 
Semurea kada je kazao: "Muezin AUahova Poslanika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, cekao bi 1 ne bi ucio ikamet dok 
ne bi ugledao da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, izasao. Proucio bi ikamet tek onda kada bi ga 
ugledao."^ 

Ebu Isa veli: Hadis Dzabira b. Semurea je hasenun- 
sahihun. 



^ Buharija i Muslim u Sahihima biljeze sa senedom od AUahova Poslanika, 

Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: "Ukoliko bi i bio proucen 
ikamet, vi ne ustajte da klanjate dok mene ne ugledate." 

Ovaj hadis upucuje na to da bi ponekad neki od muezina proucio 
ikamet prije negoli ugleda AUahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio. 

U hadisu koji biljeze MusUm u Sahiliu i Ebu Davud u Sunenu stoji; 
"Ljudi su se ponekad znaU poredati u safove prije negoU AUahov Poslanik, 
AUah ga blagoslovio i spasio, dode." 

AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, ashabima je zabranio 
da ikamete dok njega ne ugledaju, iz razloga sto je on mogao necim biti 
sprijecen, pa da ne bi cekali stojeci. 

Ibn Adijj biljezi od Ebu Hurejre da je Vjerovjesnik, AUah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Muezin ima vece pravo (da odluci kada ce 
uciti) ezan, a imam (kada ce uciti) ikamet." On ovaj hadis smatra slabim. 

Muhammed b. Ismail, komentirajuci ovaj hadis, kaze: Muezin ima 
vece pravo na ezan, to znaci da ce on voditi racuna o nastupu namaskog 
vremena i kada ono nastupi proucice ezan ne trazeci imamovu dozvolu. 
Docim, ikamet ne moze poceti bez imamove dozvole, sto znaci da je 
imamovo pravo tu vece. 



413 



Hadis Israila od Semaka mi nije poznat, osim u ovoj 
formi. 

Tako neki ucenjaci vele da muezin ima vece pravo (u 
odluci kada ce se uciti) ezan, a imam (kada ce se uciti) ikamet 



* ^ J> > , 

ijjJLJi ljjw*.u (C^*-*" 'wy^'j 'jJ^ (J^ o-'Ji 'j^ilj (jj : Jls aiwjj fijJ^ ''-Ul (J--a 

^_j|j (_>jJlj 4*-<aJlj 4-ijLcj JiXmaj (^I (j* 't' . ' l5^J '■ ic'-'*^ _J^' '-^'^ 

it'-* - ' ° s 

Jj__9 jJbj .J^^J Jij olj->l lhJJL (jJJjJI (jjl lj[ iJjul JaI oajtj Jla5 

(jj| ^!X_J (jl Ij-a* o-j' 0-^ ^^ b^ Vi:!' 6* ''■*'-*' Oi jUjv (JjjJ 

alj jliJl 5I ^jIjj (j' p-'J ^jJ^ ''JJI ,_yJ-3 ^^^1 Oj^ii c JJj 



414 



S-^' . , , - > f 



(jl J— a.C o-j\ (j-C /<4^ 6—* °J^J J"*^ <^ ^' •^ h' ^ l5Jj ^ ^ u^ .a a .1 la 

. « , t i, >,■>, ^•''. o' f t ,> ' ' i ' ,'„ ^^ - - o'-;-" ', s s 

jjjj-j ,e-l>" I^Jj-^lj '_jJ^ 'CW^ aJJ:! "^^ ul ■- J^ P^J 5^ ''^1 ^J-^ ;d^' 



J" - # # ^ o 

.«(Aio :jA^ (>C ^U (J^ 4JIJ ; UojI ^i*i5U J IjJbj 
.djjJiiJl lift jIjI ioi^; ^ jUi Jjjj 

.jiL 0^3^. '^^ ol : Jl^ p-^-j ^4^^ ''-'Jl ^^ j_jjJJI a' S** tJ^' t^^ fJ-^ tj^ 

^^ - 5-_, S ^ i S Sjl ^ , 

^yi\ LoJli .JIL (jjjj "iJMj (^I illLj AjJLe <dJl ^Jltf 4JJI Jj<-,j Jli jl t^l«j 

-'iSfr-' ^C ^ ^ J3-'^&Jl$ftO-> o'' Jltfjl^'^ S '^'' ofl 

tjjl ja-j»" (jlJl— 'I oj'-'^ti "j^l ''Jl jJj -JJJj 6^3^ "^^ oi : J^ J c J-ui.>.u Laai 

.JJj (ijjjj i^L (2,1 JL J (.jj>iJl ^jlL Jji 

149. O ezanu nocu 

203. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Lejs, on je prenio od Ibn Sihaba, on od Salima on 6d svoga 
oca da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 



415 



"Bilal uci ezan nocu, pa jedite i pijte sve dotle dok ne 
cujete ezan Ibn Ummu Maktuma.''^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ibn Mesuda, Aise, Unejse, Enesa, Ebu Zerra i Semurea. 

Ebu Isa veli: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

Ucenjaci su se razisli u pogledu ucenja ezana nocu. 

Neki kao sto su Malik, Ibn Mubarek, Ahmed i Ishak, 
vele: Ukoliko muezin prouci ezan nocu, do vol] no je i nije ga 
potrebno ponavljati. Neki, opet, kao sto je Sufjan es-Sevri i 
drugi, smatraju da ukoliko bi se ezan proucio nocu (to ne bi 
bilo dovoljno), nego bi ga trebalo ponoviti. 

Hammad b. Seleme prenosi od Ejuba, on od Nafia, a on 
od Ibn Omera: "Bilal je proucio ezan nocu pa niu je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, naredio da ga 



^ Ovaj hadis se odnosi na mjesec ramazan. Bilal je ucio ezan nocu, tj. pred 
sehur, da bi se svijet probudio. Zbog toga je AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, upozorio da se ne prekida sa jelom kada se cuje 
Bilalov ezan, nego da nastave sa jelom i picem sve dok ne cuju ezan Ibn 
Ummu Maktuma. On je bio zaduzen da u toku ramazana uci ezan za 
sabah i to u casu kad se javlja zora. To je bio znak da je isteklo vrijeme 
sehura i da treba zapostiti i pripremati se za sabah. 

Tirmizija veli da su se ucenjci razisli u pogledu ezana koji se uci 
(nocu) pred sehur, da li je dovoljan i za sabah iU pak za sabah treba 
prouciti drugi ezan? 

Malik, Ibn Mubarek, Ahmed i Ishak smatraju da je taj ezan sasvim 
dovoljan i za sabah te ga nije potrebno za sabah ponavljati. Medutim, 
njihov stav je u suprotnosti sa tematskim hadisom koji su osim Tirmizije 
zabiljezili i Buharija i Muslim u Sahihima. 

Ebu Hanife, Sufjan Es-Sevri, Ebu Jusuf i Hattabi smatraju da je 
potrebno ponovo ezan prouciti po isteku sehura za sabah. Svoj stav oni 
temelje na tematskom i dru^gim hadisima. Prema tome, ovaj stav je 
ispravniji jer je utemeljen na vjerodostojnim hadisima. 

416 



(ponovo) prouci, (jer je) uistinu neki AUahov rob mozda 
ponovo zaspao." 

Ebu Isa kaze da ovaj hadis nije dobro upamcen. 

Vjerodostojno je ono sto prenose Ubejdullah b. Omer i 
drugi od Nafi'a, a on od Ibn Omera da je Vjerovjesnik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, rekao: "Bilal ezan uci nocu, pa 
jedite i pijte sve dok Ibn Ummu Maktum ne zauci ezan." 

Tirmizija kaze: Prenosi Abdul-Aziz b. Ebu Revvad od 
Nafi'a da je Omerov muezin ucio ezan nocu pa mu je Omer 
naredio da ga ponovi. 

Medutim, i ovaj je hadis nepouzdan, jer je sened 
izmedu Nafi'a i Ibn Omera prekinut. 

Postoji mogucnost da je Hammad b. Seleme mislio na 
ovaj hadis. 

Pouzdane su predaje UbejduUaha i mnogih drugih od 
Nafi'a, on od Ibn Omera i Zuhrija od SaUma od Ibn Omera 
da je Vjerovjesnik/ Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Bilal 
uci ezan nocu." 

Ebu Isa veli: Kada bi Hammadov hadis bio pouzdan, 
ovaj bi u torn slucaju bio besmislen, jer je AUahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Bilal uci ezan nocu." 
Dakle, naredio im je kako ce postupati ubuduce, pa je kazao: 
"Bilal uci ezan nocu." Da mu je naredio da ponovi ezan u 
slucaju kada ga prouci prije zore, ne bi kazao: "Bilal uci ezan 
nocu." 

Alija b. Medini kaze: Hadis Hammada b. Seleme od 
Ejuba od Nafi'a od Ibn Omera od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, nije dobro upamcen. U njemu je 
pogrijesio Hammad b. Seleme. 



417 



oIjUI jju ji>J*oJI 0^ riJ^' ^'j^ (j^ '■'^ 1^ ^^ ^ * * 



.0 O^^,^ ^ O^j* 



S ^SS^ 00 ^o 

J_wj 5uic 4JJI j_jJuo ^_^l c-iL^wsl o^ JjJl Jal JJif JjuJl IJjb ^^j 

,<**.», fr 0^ .-o^6.Jl^,>^.-^ofr>o.So''.^ jljlo ^oS^ .Bfr^ 



150. Mekruh je izaci iz dzamije poslije 
proucena ezana 

204. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Veki', on je prenio od Sufjana, on od Ibrahima b. Muhadzira, 
a on od Ebu Sasa'a koji je kazao: "Neki je covjek izasao iz 



418 



dzamije nakon sto je proucen ezan za ikindijski namaz, 
pa je Ebu Hurejre rekao: Sto se tice ovog covjeka, on 
je proturijecio Ebu Kasimu, Allah ga blagoslovio i spasio."^ 

Ebu Isa veU: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od 
Osmana. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

Stav je i praksa ucenjaka iz generacije ashaba, 
Vjerovjesnikovih Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i 
onih posUje njih, da iz dzamije ne treba izlaziti nakon 
proucena ezana osim, ako za to postoji opravdan razlog, kao 
kad je neko bez abdesta ili (se pojavila) neka nuzna potreba. 

Prenosi se od Ibrahima Nehaija da je rekao: Moze se 
izici prije nego sto se prouci ikamet. 



^ Ebu Hurejre je za covjeka koji je napustio dzamiju nakon sto je proucen 

ezan, rekao da je proturijecio Ebu Kasimu, tj. Muhammedu, Allah ga 
blagoslovio i spasio. 

U hadisu koji bUjezi Ahmed b. Hanbel u Musnedu stoji: "Allahov 
Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, nam je naredio: Ako se zadesite 
u dzamiji nakon sto se prouci ezan, neka niko od vas ne izlazi dok 
ne obavi namaz." 

Na temelju navedenih hadisa vecina ucenjaka smatra da nije 
dozvoljeno napustiti dzamiju nakon proucenog ezana, osim ako za to 
postoji opravdan razlog. Da je to dozvoljeno uz opravdan razlog, govori 
nam slijedeci hadis: 

Ebu Hurejre kaze: Jednog dana je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, nakon sto je proucen ikamet, usao u mihrab, a i safovi 
su biU poredani i u momentu kada smo ocekivali da ce izgovoriti tekbir, 
on je izasao iz mihraba rekavsi: Ostanite na mjestu. Ubrzo se iza toga 
vratio, a kosa mu je bUa mokra od kupanja." 

Ibrahim Nehai smatra da se moze izaci iz dzamije nakon proucenog 
ezana i bez opravdanog razloga, ukoliko nije proucen ikamet. Medutim, 
njegov stav nema valjane podloge. 



419 



Ebu Isa veli: Ovo je po nama opravdano za onog ko 
ima razlog da izade. 

Ebu Sa'sa se zove Sulejm b. Esved. On je otac Esasa b. 
Ebu Sa'sa 'a. 

Es'as b. Ebu Sa'sa ovaj hadis prenosi od svog oca. 

.La5jj5l UlijjJj cUuilj Ujli UjjiL. Ijl : HI JUs t^_^^ .xc (jjIj Ui X^j 

■> , ,. , , ^_ , , , , .=j- - :. 

.-^ ^o 00 o ^jlo 

.jaLJ) J (i)ljLll Ijijli3>.l ijxUJl Jjsl jlS"! jJlC fuic J^lj 

;. , , ;.,o c ^ ;^, , ^ , ^ -• s{° ' 0^° , 
.^^^v^la J.a.>l UOAj 4^9 .Tv^l JaUl Ja^U 

151. O ucenju ezana tokom putovanja 

205. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama 
je ispricao Veki', on je prenio od Sufjana, on od Halida el- 
Hazaija, on od Ebu Kilabe, a on od Malika b. Huvejrisa koji 
je kazao: Dosli smo ja i moj amidzic kod AUahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, pa nam je rekao: 



420 



"Kada budete putovali, ucite ezan i ikamet, a neka od vas 
dvojice kao imam klanja onaj koji je stariji."^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Po ovom postupa vecina ucenjaka. Oni su odabrali 
(misljenje) da treba uciti ezan na putovanju. 

Neki vele: Do vol] an je ikamet, a ezan je, uistinu, same 
za onog ko zeli da okupi svijet. Prvo misljenje je ispravnije, 
njega zastupaju Ahmed i Ishak. 



^ Ucenje ezana i ikameta za muskarce je pritvrdeni sunnet, ono sto je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, redovno praktikovao i drugima 
preporucio da to redovno cine. 

Hadis u kojemu je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
naredio ucenje ezana i ikan\eta i za vrijenie putovanja, potvrduje takvu 
konstataciju. 

Medutim, s obziron^ da je svrha ezana da prisutne upozori da je 
nastupilo namasko vrijeme i da ih pozove na zajednicko klanjanje, postavlja 
se pitanje opravdanosti njegova ucenja tokom putovanja. Posebno, ukoliko 
neko putuje sam. Otuda i razliciti stavovi medu islamskim ucenjacima u 
torn pogledu. 

Vecina ucenjaka smatra da je putnik tokom putovanja duzan uciti 
ezan, pa makar putovao i sam. Svoje misljenje oni temelje na ovom i 
drugim hadisima. 

Buharija u Sahihu biljezi da je Ebu Seid el-Hudri rekao Abdullahu 
b. Abdur-Rahmanu b. Ebu Sa'sau el-Ensariju: "Vidim da volis stado i 
pustinju. Zato kada budes kod svog stada ili u pustinji ucio ezan za 
namaz, podigni svoj glas maksimalno koliko mozes, jer ce ti Ijudi, 
dzini i sva druga stvorenja koja cuju tvoj ezan svjedociti na Sudnjem 
danu. Ebu Seid veil: Ovo sam cuo od Allahova Poslanika, Allah ga 
blagoslovio i spasio." 

Neki vele da ce putnik tokom putovanja uciti samo ikamet i nema 
potrebe da uci ezan, pogotovu ako putuje sam. 

Medutim, ovaj stav je u suprotnosti sa vjerodostojnim hadisima koje 
smo naveli, te je zbog toga neprihvatljiv. 



421 



4— jaU-oj ^L^aja Jfl.^-«jLO ^^1 ^LjJl JaP (j.^ '^r'^^l tff^J * tc**^ 9^' '-^'^ 

•^^*-' (_ji'j Oj:!j* ^)3 (J*^'j 

•7^ '3 LH lei^^ <La.u^l 4.'.;.oj ulq 

'"'II'"'' ' '" '- ' ' £-'~ •''^*'. ^.'•'h' -•»•-«,'' 

uL->' ja_j : J^aj L^^j ^— t.^-o...>' : J^aj jjjl>JI c*,ii.o,.,.> : -.w^xc ojI Jli 

152. O vrijednosti ezana 

206. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Humejd er-Razi; 
kaze: Nama je ispricao Ebu Tumejle; kaze: Nama je isprico 
Ebu Hamaza, on je prenio od Dzabira, on od Mudzahida, a 
on od Ibn Abbasa da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, rekao: "Ko sedam godina bude ucio ezan, zeleci 



Jl ^oS 9. a ^ ^ ^ Jlo ^o^jl 



422 



\\ 



time iskljucivo sevab, upisano niu je oslobodanje od 
vatre."i 

Ebu Isa veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Abdullaha b. Mesuda, Sevbana, Muavije, Enesa, Ebu Hurejre i 
Ebu Seida. 

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je garib. 

Ebu Tumejle se zove Jahja b. Vadih. 

Ebu Hamza es-Sukeri se zove Muhammed b. Mejmun. 

Dzabira b. Jezida el-Dzufija smatraju slabim ravijom. 
Odbacili su ga Jahja b. Seid i Abdur-Rahman b. Mehdi. 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Dzaruda kada veli: Cuo sam 
Vekia kada je kazao: Da nije bile Dzabira el-Dzufija stanovnici 
Kufe bi ostali bez hadisa, a da nije bilo Hammada ostaU bi i 
bez fikha. 



^ Ovaj hadis je slab. Mada ga Tirmizija smatra samo garibom, on je u 

istinu slab, jer se u njegovom senedu nalazi Dzabir b. Jezid b. Haris el- 
Dzufi, koji je slab ravija. Jahja b. Seid i Abdur-Rahman Mehdi ga u 
potpunosti odbacuju. 

Ibn Hadzer el-Askalani u Tekribut-Tehzibu ga ocjenjuje slabim 
ravijom i smatra da je bio rafidija. 

Ebu Hanife kaze da od njega nije vidio veceg lazova. Kad god bi 
mu iznio svoje misljenje o nekom pitanju, on bi odmah dosao sa hadisom 
u tom smislu. 

Medutim, ako je ovaj hadis slab, postoje drugi hadisi koji su 
vjerodostojni, a koji govore o nagradi za muezina. 

Ahmed b. Hanbel u Musnedu biljezi od Ebu Hurejre da je AUahov 
Poslaruk, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Muezinu ce biti oprosteno 
toliko koliko se daleko bude cuo njegov glas. U njegovu korist ce 
svjedociti sve zivo i nezivo." 

Muslim u Sahihu biljezi od Muavije da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Muezini ce na Sudnjem danu imati najduzi 
vrat." 

423 



o 

(.^)_45ji ^jj_l!lj ^l-i- »UUI lail-j ilii 4ill ^^^ 4JJI Jyoj Jli : Jli ojjjA ^J 

. tjjuJyolijA^i^ IajUI jJijI |3^I 

o'^,';^, 0, o « , , '^, ,0, -° .- , Jit',.;. 

.aiwj 4jic 4111 (J-^ lS^' l^ °J^J^ 

,k±Ajj^l loa ixL^j fuU 4JJI J.^ ^d^' 

t.0, , i. f , ^ < ^^' - ' ' ^ i''- " ' ' ■"■'ll" 

153. Imam je jamac, a muezin je pouzdanik 

207. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama su 
ispricali Ebu Ahves i Ebu Muavija, njih dvojica su prenijeli od 

424 



A'mesa, on od Ebu Saliha, a on od Ebu Hurejre koji je kazao 
da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 
"Imam je jamac, a muezin je pouzdanik. O AUahu, uputi 
imame a oprosti muezinima."^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Aise, Sehla b. Sa'da i Ukbea b. Amira. 

Ebu Isa veil: Ebu Hurejrin hadis su prenijeli Sufjan es- 
Sevri, Hafs b. Gijas i mnogi drug! od A'mesa, on od Ebu 
Saliha, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio. 

Prenio ga je i Esbat b. Muhammed od A'mesa koji je 
rekao: Ispricano mi je od Ebu SaUha, on je prenio od Ebu 
Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. 



^ U ovom hadisu Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, istice da su 

imami jamci. Zato moraju voditi racuna sta rade i kako se ponasaju. Oni 
predvode Ijude i tumace vjeru. Od njihova rada i ponasanja umnogome 
ovisi kako ce se Ijudi koje oni predvode ponasati. Zbog toga je Allahov 
Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, moUo Uzvisenog AUaha (dz.s.) da 
imame uputi. 

Za muezine je rekao da su povjerenici, jer im je povjereno da 
vode racuna o namaskim vremenima, a uz to, oni uceci ezan sa minareta, 
mnogo stosta vide u tudim kucama i avUjama, te bi to sto vide trebalo da 
zadrze za sebe i o tome ne pricaju drugima. 

Zbog toga je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, u dovi 
molio Uzvisenog Allaha (dz.s.) da njima oprosti ako nesto od povjerenog 
propuste i iznevjere. 

Iz ovog hadisa neki ucenjaci zakljucuju da je posao muezina 
efdalniji i pohvaljeniji od posla imama. Medutim, vecina ucenjaka 

smatra da je ipak posao imama, ako ga savjesno obavlja, efdalniji i 
pohvaljeniji. Dokaz im je da je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i 
spasio, sam bio imam, a poslije njega i cetverica hulefai-rasidina. 



425 



Ovaj hadis je prenio i Nafi' b. Sulejman, od 
Muhammeda b. Ebu Saliha, on od svoga oca, on od Aise, a 
ona od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

Ebu Isa kaze; Cuo sanri Ebu Zur'u kada je rekao: Ebu 
Salihov hadis od Ebu Hurejre pouzdaniji je od hadisa koji 
Ebu Salih prenosi od Aise. 

Ebu Isa veU: Cuo sam Muhammeda (Buhariju) kada je 
rekao da je hadis koji Ebu SaUh prenosi od Aise pouzdaniji. 
Spomenuo je i to da AUja b. Medini smatra da o ovome nisu 
potvrdeni ni hadis Ebu SaUha od Ebu Hurejre niti hadis Ebu 
Saliha od Aise. 

UjJ.>- a : Jl5 dJJU Ijl)Jl>-C (JAj 1juJ.>- tjJjUajUl jr-'J^ O-i i>>^-'i LjuJ.> Y*A 
.(jjjjl JjXj U Jo^ MiAS !-IJjJ| ali.w.0»> lj| : aJ-4Pj 4JIff 4JJI (J-^ 4JJI Ji^j 

.dUu i^uJl^ Jjlo cijAjJI Q^ i^lj J^J j-«-«-o (3jj IJlSj&j 

.aiwj <J^ 4JJI jJu> (C*JJl 6* OjJjA ^1 (j£- t-jlljjvJl 

i - >■ ,,,- ■"„--- 



426 



154. Sta treba govoriti onaj ko slusa ezan 

208. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: 
Nama je ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik, koji je 
kazao: Nama je ispricao Kutejbe, on je prenio od Malika, on 
od Zuhrija, on od Ata'a b. Jezida el-Lejsija, a on od Ebu 
Seida koji veli da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, rekao: "Kada cujete ezan, izgovarajte isto sto 

izgovara muezin/'^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ebu Rafia, Ebu Hurejre, Ummu Habibe, AbduUaha b. Amra, 
AbduUaha b. Rebie, Aise, Muaza b. Enesa i Muavije. 

Ebu Isa kaze: Ebu Seidov hadis je hasenun-sahihun. 

Tako prenosi Ma'mer i mnogi drugi od Zuhrija slicno 
Malikovom hadisu. 

Abdur-Rahman b. Ishak ovaj hadis prenosi od Zuhrija, 
on od Seida b. Musejjiba, on od Ebu Hurejre, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. 

MaUkova predaja je pouzdanija. 



^ All el-Kari u djelu el-Murrekat veli: Onaj ko cuje ezan treba izgovarati 

isto sto i muezin, osim rijeci Hajje ales-salah i Hajje alel-felah. Umjesto toga 
ce govoriti: La havle vela kuvete ilia billah i kod sabaha umjesto Es-salatu 
hajrun minen-neum govorit ce: Sadekte ve bererte ve til hakki natakte. 

Ovo ima potvrdu u hadisu koji u Sahihu biljezi Muslim od Ibn 
Omera, u kome stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
rekao: "Kada muezin rekne Allahu ekber, onaj ko slusa neka to ponovi. 
Takoder neka ponovi kada rekne: Eshedu en la ilahe illelah i Eshedu enne 
Muhammeden resulullah. A kada muezin rekne Hajje ales-sallah i Hajje alel- 
felah neka onaj ko slusa rekne: La havle vela kuvvete ilia billah. Zatim 
neka ponavlja za muezinom: Allahu ekber i La ilahe illellah Ko tako bude 
postupao, ud ce u dzennet." 

427 






'j^ 



.^-j^«-^ (j->*t^ kijyj,>' (jLftlft i±jjj.>' : -..t o -c 4jl JLs 
t^jljUl j_jle oJ>»JI J^l^ D' '>*j^ :(»^I J*' -^ 1^ ;_/* J-aJvJij 

155. Muezinu je mekruh da uzima naknadu 
za ucenje ezana 

209. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Zubejd, a on je Abser b. Kasim, on je prenio od Es'asa, 
on od Hasana, a on od Osmana b. Ebu Asa koji je kazao: 
"Posljednje sto mi je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio 
i spasio, oporucio jeste da za muezina postavim osobu 
koja nece uzimati naknadu za ucenje ezana."^ 



' Biljezi Ibn Hibban u Sahihu od Jahje Bekalija, koji veli da je cuo nekog 

covjeka kada je rekao Ibn Omeru: "Ja te volim u ime Allaha (dz.s.)! A Ibn 
Omer njemu rece: Ja tebe prezirem u me Allaha (dz.s.). Kako to, rece 
covjek, ja tebe volim, a ti niene prezires? Zato sto uzimas naknadu za 
ucenje ezana", rece Ibn Omer. 

Islamski ucenjaci su se razisli u tome da li je muezinu dozvoljeno 
da za svo] rad prima placu. El-Hattabi kaze: Prema stavu vecine mezheba 
muezinu je mekruh da za svoj rad prima placu. Sevkanija u Nejlul-Evtaru 
veU da Ebu Hanife smatra da je muezinu haram uzeti naknadu za svoj 

428 



Ebu Isa kaze: Osmanov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema ovome postupaju ucenjaci (koji kazu) da je 
mekruh muezinu da za ezan uzima naknadu i (smatraju) 
lijepim (mustehabom) da muezin za svoj ezan ocekuje nagradu 
od AUaha (dz.s.)- 



s.UjJI c>9 uJ'i^' 0"^' '•>' J^jJ' ^y^ w ob No"; 

uLs (j_» : U aJLwjj 4 jlc 4JJI (J— 3 4JJI (Ji-jj (>ft (^ytfUj ^1 (jj jjt^ (jji jjt^ 

|j_a.>^ (jlj (.<U ^iLj-i ^ 8JJVJ 4031 1[ 4j[ ;! (jl J.^1 bij :(JjJaII ^tj.-^ O^Jr*" 

•'•'Ss ■*', ' /. 1= '1° .°,i - 1 1 •" - s- -• - .3- '.. ;i _- ^'l > -- ff'. 



rad. Malik smatra da mu je to dozvoljeno. Safija smatra da je bolje da 
muezini budu oni koji dobrovoljno obavljaju taj posao i ne treba im za to 
davati naknadu, osim u situacuji kada nema onih koji ce to dobrovoljno 
raditi. U torn slucaju se muezinu moze dati placa. 

Ibnul-Arebi smatra da je ispravan stav onih koji smatraju 
dozvoljenim placanje imama, muezina i svih drugih koji rade za dobrobit 
vjere i naroda, jer su i halife primale placu za svoj rad. 

Rijeci Osmana b. Ebu Asa: "Posljednje sto mi je Allahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, oporucio" odnose se na Poslanikovu, Allah ga 
blagoslovio i spasio, oporuku pred njegov odlazak u Taif, gdje ga je 
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, uputio kao namjesnika i 
daiju. 



429 



156. Dove koje ce prouciti osoba nakon 
sto muezin zavrsi ezan 

210. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Lejs, on je prenio od Hukejma b. AbduUaha b. Kajsa, on od 
Amira b. Sa'da^, on od Sa'da b. Ebu Vekkasa^, a on od 
AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: 
"Ko kaze, u momentu dok slusa muezina: I ja svjedocim 
da nema boga osim Allaha Jednog Jedinog, On nema 
sudruga. Muhammed je Njegov rob i poslanik, 
zadovoljan sam da mi je Allah Gospodar, Muhammed 
Poslanik i Islam vjera, bit ce mu oprosteni grijesi."^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun-garibun, 
nije nam poznat osim preko Lejsa b. Sa'da, od Hukejma b. 
AbduUaha b. Kajsa. 



^ Amir b. Sa'd b. Ebu Vekkas ez-Zuhri el-Medeni je prenosio hadise od 
svoga oca i drugih ashaba. Za njega Ibn Sa'd veli da je veoma pouzdan i 
da je prenio mnogo hadisa. Umro je 104. godine po Hidzri. 
2 Sa'du b. Ebu Vekkasu je ime Malik. On je poznati ashab i islamski 

vojskovoda. Ucesnik je Bedra i mnogih drugih bitki. Jedan je od deseterice 

kojima je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, obecao dzennet. 

Prvi je sa vojskom krenuo na Irak. Umro je u mjestu Akik, 55. godine po 
Hidzri. 

^ Ovaj hadis je jasan. U njemu je sadrzana Poslanikova, Allah ga 
blagoslovio i spasio, preporuka sta treba izgovarati onaj ko slusa ezan, dok 
muezin uci: Eshedu en la ilahe ileJIah i Eshedu enne Muhammeden 
resuluUah. Ko spomenute rijeci bude izgovarao, bice mu oprosteni mali 
grijesi, za velike je potrebna tevba. 

Osim Tirmizije, ovaj hadis su jos zabiljeziU: Muslim u Sahihu, Ebu 
Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 



430 



> -.T f ' 



jj>)«LwoIj SOS 

^j_>. Jl5 (> : Jl-j 4jic 4JJI Xa 4JJI J_j^j Jls : JLs 4JJI jup t>j jjU*- t>c 

iL-wJI I ^ f •>-« CjI 4_«jlill 5^( -aJlj 4^llJI 5_j^jJI BOA L_(j ji^l: 5-ljjJl TUi-^, 

(jj ■la.-v.o t±*JJL>' (>» *~:Hj^ 6**^^ ^^:^ J^ • '^^ ■ (j**^ ^' '-"^ 

.jJJSlUI (^ ■'>9'>o (j^ 5jA>' j^jI (2>j ;--jl».^w jj* oljij Ij-^I |»i*j i (.j iSX i W 






157. Drugo poglavlje na istu temu 

211. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Sehl b. Asker 
el-Bagdadi i Ibrahim b. Jakub; kazu: Nama je ispricao Alija b. 
Ajjas el-Himsi; kaze: Nama je ispricao Suajb b. Ebu Hamza; 
kaze: Nama je ispricao Muhammed b. el-Munkedir, on je 
prenio od Dzabira b. Abdullaha koji je kazao da je AUahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ko rekne 
nakon zavrsenog ezana: Boze, Gospodaru eve savrsene i 
cjelovite dove i namaza uspostavljenog, podari 

Muhammedu Vesilet, 1 visoki stepen, i postavi ga (na 



431 



Sudnjem danu) na hvaljeno mjesto koje Si mu obecao, 
zasluzio je zagovor (sefa'at) na Sudnjem danu."^ 

Ebu Isa veli: Dzabirov hadis je hasenun-sahihun - 
garibun, on je jedan od hadisa Muhammeda b. el-Munkedira, 
a ne znamo da ga iko drugi prenosi od Muhammeda b. el- 
Munkedira osim Suajb b. Ebu Hamza. 

Ebu Hamza se zove Dinar. 



'i ^ ^ Jlt, ..^OC- fit-^ iS, S O ^ ^ 4 ^' i'<^ ' - 9 fi 9 ? fi o 



(^jIjUi (>Ij j_^ "^ s-Lilll :iJLl.j 4_IJi "UJI j^^Jlo fL-JJl J^j Jli : Jli dUL« 



^ U ovom hadisu nas Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, poucava 

dovi koju treba uciti posUje ezana. 

U ovoj dovi mi Muhammedovi, Allah ga blagoslovio i spasio, 
sljedbenici molimo Uzvisenog Allaha (dz.s.) da mu podari Vesilet To je, 
kako je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, objasnio, najljepse 
mjesto i jedino takve vrste u dzennetu. 

Osim toga, ovom dovom mi molimo da Muhammedu, Allah ga 
blagoslovio i spasio, Uzviseni Allah podari najvece blagodati i da mu podari 
pocasno mjesto koje mu je obecao. 

Ibn Dzevzi veli da vecir\a ucenjaka smati'a da se pod pojmom 
"pocasno mjesto" misH na (sefa'at) - zagovor koji mu je obecan. 

Ovaj hadis je osim Tirmizije zabiljezio i Buharija u Sahihu, sa istim 
senedom. 

Taberanija je ovaj hadis u Mu'dzemul-Vesitu zabiljezio sa sasvim 
drugim senedom od Zubejra, a on od Dzabira. 



432 



^ s ^ s s 

.lift Jjw jsl-ij 4j1c <dJI Xa 

158. Dova se ne odbija izmedu 
ezana i ikameta 

212. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama 
su ispricali Veki', Abdur-Rezzak, Ebu Ahmed^ i Ebu Nuajm^, 
oni kazu: Nama je ispricao Sufjan, on je prenio od Zejda el- 
Ammija,^ on od Ebu Ilijasa Muavije b. Kurreta, a on od Enesa 
b. Malika koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Dova se ne odbija izmedu 
ezana i ikameta.""^ 



^ Ebu Ahmed se zove Muhammed b. Abdullah b. Zubejr ez-Zubejri el-Kufi. 

Pouzdan je i iskren ravija. Ucinio je izvjesne pogreske u hadisima koje je 

prenio od Sufjana es-Sevrija. 

2 Ebu Nuajm se zove Fadl b. Dekin el-Melai. Za njega je Ahmed b. Hanbel 

rekao da je pouzdan ravija i vrstan poznavalac hadisa. 

Fensevi veli da se hadiski ucenjaci slazu da je Ebu Nuajm bio 
nenadmasan sto se tice tacnosti i preciznosti. 
^ Zejd el-Ammi je sin el-Huvarija el-Basrija. Nadimak el-Ammi je dobio po 

tome sto bi kad god bi za nesto bio upitan, govorio sacekaj dok upitam 
amidzu. Ibn Hadzer ga smatra slabim ravijom. 

Hazredzi, u djelu el-Hulasa, kaze da ga i Ahmed b. Hanbel, Nesaija, 
Ibn Adijj i Darekutnija ocjenjuju slabim ravijom. 

* El-Menavi veli: Ukoliko su ispunjeni svi uvjeti koji se traze kod dove, pa 
cak i svi adabi. 

433 



Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun. 

Prenosi Ebu Ishak el-Hemdani od Burejde b. Ebu 

Merjeme, on od Enesa, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 

blagoslovio i spasio, slicno ovonn. 



4JjJ J-Lj 4_lLc 4JJI (jJ--* (J— Af' (j^ cjusji : Jla >iJJU (>j ^j^\ (Js- (JjA^JI 

. (j.u.i.a.^ (j<fc«.>Jl OJ^ >ilJ (jjj cl5>^ J»aJi Jjuu if 4J[ : J.a.>v« 



159. Koliko je namaza Uzviseni Allah (dz.s.) 
propisao Svojim robovima 

213. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Jahja en- 
Nejsaburi; kaze: Nama je ispricao Abdur-Rezzak; kaze: Nas je 
obavijestio Ma'mer, on je prenio od Zuhrija, a on od Enesa b. 



Ovaj hadis su osim Tirmizije zabiljezili i Ahmed u Musnedu, Ebu 
Davud u Sunenu, te Ibn Hiban i Ibn Huzejme u Sahihima. 



434 



Malika koji je kazao: "Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i spasio, 
u Nod Mi'radza je propisano pedeset namaza. Poslije toga je 
taj broj smanjivan sve dok nije sisao na pet, a onda je glas 
povikao: Muhammede, kod mene se rijec ne mijenja. Ti za 
ovih pet namaza imas (nagradu) kao za pedeset."^ 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Ubadea b. Samita, Talhe b. UbejduUaha, Ebu Zerra, Ebu 
Katade, Malika b. Sa'sa'ata i Ebu Seida el-Hudrija. 

Ebu Isa veil: Enesov hadis je hasenun-sahihun-garibun. 

^J^ft>Jl pljJuflJl j^ j_y5 «.L> U I— >lj ^'^• 

^ ^ ^ Ji 

Cj|j_LaJI : JLS j»J_i-»j 4_1Lc 4JJI ,j-t-3 ^1 Jj— 'J (jl 5j_JjA ^-jl (>C 4jjI (j* 

^0 ^ ^ S^ o^>o ft 



^ U Muslimovoj predaji ovog hadisa od Enesa b. Malika stoji: "Uzviseni 

Allah (dz.s.) u Noci Isra'a i Mi'radza bio je propisao pedeset namaza u 
svakom danu i noci." 

U Buharijinoj predaji ovog hadisa stoji: "Uzviseni Allah (dz.s.) mojim 
je sljedbenicima bio propisao pedeset namaza." 

Ibn Hadzer el-Askalani u djelu Fethul-Bari veli: Sabitova predaja ukazuje da 
je smanjivanje sa pedeset namaza islo postupno, i to pet po pet. 

Ovaj hadis neki ucenjaci uzimaju kao dokaz da je samo pet namaza 
propisano u svakom danu i noci i nista vise od toga. Prema tome, po 
njima, vitr namaz ne spada u obavezne namaze. 

Ovaj hadis je takoder dokaz da se jedan propis moze staviti van 
snage prije pocetka njegove primjene. 

Ibn Bettal veli: "Zar ne vidis da je Uzviseni Allah (dz.s.) zamijenio 
propis od pedeset namaza propisom kojim utvrduje pet namaza kao 
obavezne, s tim sto je nagradu zadrzao kao da se klanja pedeset". 

435 






^ ^ - ji 



-, ", y (• > 



, ^j.'>..,jr' (j..u-' V i.iajj.> ^_):i>^ >cf' *— ^^-^ : e"-'''T!-^ 9^' 



Jli 



160. O vrijednostima pet dnevnih namaza 



214. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je 
obavijestio Ismail b. Dzafer, on je prenio od Ala'a b. Abdur- 
Rahmana, on od svoga oca, a on od Ebu Hurejere da je 
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Pet 
dnevnih namaza i dzuma do dzume brisu grijehe koji su 
ucinjeni izmedu njih, ukoliko nisu pocinjeni veliki 



grijesi 



"1 



^ U jednoj od predaja koju je zabiljezio Muslim u Sahihu stoji i ovo: 

"Ramazan do ramazana brise grijehe izmedu njih, ako se (u torn periodu) 

ne pocine veliki grijesi." 

U drugoj predaji Muslimovoj stoji: "Ulcoliko se napuste veliki grijesi." 

U trecoj Muslimovoj predaji stoji: "Svakom muslimanu koji, kad 
nastupi vrijeme nekog od propisariih namaza, lijepo i temeljito uzme abdest, 
potom ga klanja sa skrusenoscu i ponizno, upotpunjujuci njegove ruknove, 
bit ce oprosteni grijesi koje je ranije pocinio, ukoliko nije podnio velike 
grijehe." 

Navedeni hadisi upucuju na zakljucak da propisani namazi, ukoliko 
se temeljito, sa poniznoscu i skrusenoscu obave, brisu sve male grijehe koji 
su pocinjeni izmedu njih. Takoder i dzuma, ukoliko se propisno obavi, brise 
male grijehe koji su pocinjeni izmedu dvije dzume; isto tako post u 
mjesecu ramazanu brise male grijehe izmedu dva ramazana. 

Sto se pak tice velikih grijeha, po misljenju gotovo svih ucenjaka, 
njih ne mogu izbrisati ni namazi ni dzuma niti post; za njh je potrebno 
pokajanje i iskreno trazenje oprosta od Svevisnjeg Allaha (dz.s.). 

Ibn Abdul-Berr smatra da je u ovome postignut konsenzus medu 
ulemom. 



436 



Kaze Tirmizija: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od Dzabira, Enesa i Hanzale el-Usejidija. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

j,5 ' , ',-'>°,„,,,°^'- ,*,, o', .«* *- ° -' J",':. 






.dJU (>J (J^OIJ OjJjA j_yjl_3 JJA-^ ^ij 

: JLi 4_jl JuLj 4Jic 4JJI j_jLd ^^jjjl (>c Ji* (jjl (jj; ^tsl^ tijj Ij^j 

. 4->j J ^jjj-iPj ^^yi^j OJ-^-j ^Jj^jJl 5^1*^ iC^ ^^to>Jl o!>L^ J.i^^t 

l^li lli[ lL»j <lli 4111 ^^^ ^^^1 (;>P (jjj t> ioLij :^^c>f ^^1 Jli 

■9 ^ ^ £ S' ^ o 



437 



161. O vrijednostima klanjanja u dzematu 

215. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Abde, on je prenio od UbejduUaha b. Omera, on od Nafi'a, a 
on od Ibn Omera koji je kazao da je Allahov Poslanik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, rekao: "Namaz koji se obavi u 
dzematu je vredniji za dvadeset i sedam stepeni od 
namaza koji osoba klanja po sebi." 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i 
od AbduUaha b. Mesuda, Ubeja b. Ka'ba, Muaza b. Dzebela, 
Ebu Seida, Ebu Hurejre i Enesa b. Malika. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

Tako prenosi Nafi' od Ibn Omera, a on od 
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: 
"Namaz obavljen u dzematu je vrjedniji od namaza koji 
osoba obavi pojedinacno za dvadeset i sedam stepeni." 

Ebu Isa veli: "Svi koji su od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, prenijeU (hadise na ovu temu) kazu da je 
namaz u dzematu vrjedniji za dvadeset i pet stepeni, osim Ibn 
Omera koji kaze: da je vredniji za dvadeset i sedam stepeni". 

216. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: 
Nama je ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik, on je 
prenio od Ibn Sihaba, on od Seida b. Musejjiba, a on od Ebu 
Hurejre da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
rekao: "Namaz koji osoba obavi u dzematu, u odnosu na 



438 



namaz koji se klanja pojedinacno, vredniji je za dvadeset 
i pet dijelova/'i 

Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



_Ajl>j y3 frIJuJI , v »»«j o4a9 s-l> U ^-iu >1t 



^\ (j-c a«tf>UI (jj Jjjj 6* u^j^ 6^ j^*-^ 6* ^^J uja^" (.jua UjJl>- Y^V 

.5!>CaJl (jj-''^"^'J "^ |*'3^' lS^ dj-*"' ^ tj»U^ O^CaJb j.»l aj t*_Ja>Jl oj^ 

si O , , 

o- -OS, fr- ^O- 0,0, , ,, , >6-.|« 

(j-jlj *ljjjJI (j— jIj Jja-w (>j 41)1 Jj^ (>C vW^' (jlj ■ (j-*^ i^' '-^'^ 



^ Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da jedan stepen, iznosi koliko jedan 

namaz. Po njemu namaz u dzematu vrijedi koliko dvadeset i pet, odnosno 
dvadeset i sedam namaza koji se klanjaju pojedinacno. 

Kao sto vidimo, u nekim predajama se spominje dvadeset i pet, a u 
nekim dvadeset i sedam stepeni. 

Nevevi smatra da je razlicitost tih predaja moguce shvatiti na jedan 
od tri nacina: 

- da predaje u kojima je spomenut manji broj ne iskljucuju 
mogucnost i vece nagrade od one koja je u njima spomenuta; 

- da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, prvo saopcio 
da je namaz u dzematu vrjedniji za dvadeset i pet stepeni od namaza koji 
se pojedinacno obavi. Potom ga je Uzviseni Allah (dz.s.) obavijestio da je ta 
nagrada uvecana; 

da su nagrade razlicite za razlicite vrste klanjaca: neko od njih ce 
za svoj namaz koji obavi u dzematu imati nagradu za dvadeset i pet puta 
vecu, a neko ce imati vecu za dvadeset i sedam puta, ovisno kako je 
pristupio namazu i koliko ga je ponizno i skruseno obavio. 

439 






.^OftO ,'- *.*'' -^0..- 



|>.j-')l jJ_-/_J ^l-jic 4_i]| ^Jl-O (ffJ^' *_lL>w3l (>0 J^lj JJ* (j* (Jjj >^J 

^jLi^All LJijjl> ijlla dJjj ljujj>. : JLs .jUJl ^, y> :JL3 icL«j>- *i!j ^jtojv 

162. O onome ko cuje ezan pa 
se ne odazove 

217. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Veki', on je prenio od Dzafera b. Burkana, on od Jezida b. 
Esanruna, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio, da je rekao: "Raizmisljao sam da naredim 
mladiciina da saberu drva, zatim da nekome naredim da 
(umjesto mene) klanja, a da ja (odem) i zapalim kuce onih 
koji ne prisustvuju zajednickom klanjanju/'^ 



1 U Muslimovoj predaji ovog hadisa od Ibn Mesuda stoji: "Od (klanjanja) 

namaza u dzematu izostaje samo munafik, cije su licemjerstvo i bolest 
vidljivi." 

440 



Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
AbduUaha b. Mesuda, Ebu Derda'a, Ibn Abbasa, Muaza b. 
Enesa i Dzabira. 

Ebu Isa veli: Ebu Hurejrjrin hadis je hasenun-sahihun. 



Ahmed, Ebu Davud, Nesaija i Hakem biljeze od Ebu Derda'a da je 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ako se nadu trojica u 
gradu ili selu, a ne uspostave dzemat bice nadvladani od sejtana. 
Zato, pohitaj u dzemat, jer vuk napada samo razbijeno stado." 

Ebu Davud biljezi od Ibn Abbasa da je Allahov Poslanik, AUah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Ko cuje ezan, a ne ode u dzemat, a nije ga 
u tome sprijecio opravdan razlog, nece m^u biti primljen namaz koji je 
po sebi klanjao. A sta se smatra opravdanim razlogom, upitase? Strah 
i bolest, rece (Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio." 

Munziri veli da se u senedu ovog hadisa nalazi Ebu Habab Jahja b. 
Ebu Hajje el-Kelbi koji je slab ravija. 

Ibn Hadzer el-Askalani u Fethul-Bari veU: "Ovaj hadis je dokaz da 
je klanjanje u dzematu obUgatna duznost (fardi-ajn) svakom pojedincu, jer 
da je sunnet ne bi Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, zaprijetio 
onima sto izostaju od dzemata paljenjem njihovih kuca. S duge strane, da 
je obligatna duznost {fardi-kifaje) koja se odnosi na skupinu, sasvim bile bi 
dovoljno da u dzematu klanjaju oni sto su uz Poslanika, AUah ga 
blagoslovio i spasio. Time bi sa ostalih duznost spala." 

Klanjanje u dzematu fardi-ajnom smatraju Ata, Evzaija, Ahmed, Ibn 
Huzejme, Ibn Hiban i Ibn Munzir. 

Prema misljenju Safije klanjanje u dzematu je fardi-kifaje. Take misle 
i neki hanefijski i malikijski ucenjaci. 

Stav ostalih ucenjaka, koji je i najmeritorniji, jeste da je klanjanje u 
dzematu pritvrdeni sunnet. Oni smatraju da se iz navedenog hadisa ne 
moze zakljucih da je to fard. To sto je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, razmisljao da zapaH kuce onih koji bez opravdanog 
razloga izostaju iz dzemata, ukazuje na znacaj i vrijednost zajednickog 
klanjanja i ima znacenje podsticaja, a ne stroge obaveze. 



441 



Preneseno je od mnogih ashaba, Vjerovjesnikovih, Allah 
ga blagoslovio i spasio, savremenika, koji su kazali: Oni koji 
cuju ezan, pa se ne odazovu, nemaju namaza. 

Neki ucenjaci vele: Ovo je ostro upozorenje i niko nije 
povlasten da izostaje od dzemata, osim kada za to ima 
opravdani razlog. 

21%. MudiaVnd veli'. "\5pi\an )e Von Abbas za co^^ieka 
koji sve dane posti, a noci provodi u klanjanju 
(dobrovoljnog namaza), ali ne prisustvuje ni dzumi-namazu, 
niti dzematu? On ce biti u vatri, odgovorio je." 

THTfiizip ve\i-. O torc\e riam )e ispxicao Hennad) kaie-. 
Nama je ispricao el-Muharibi, on je prenio od Lejsa, a on od 
Mudzahida. 

dzematu i dzumi, izbjegavajuci je, omalovazavajuci njezino 
pravo i zanemarujuci je. 



^ P # 

4cU>JI djjy jLJ 8Ju>j ^^JUw J>jJI ^ ftL> U oL? > 1^ 



^A^t 



442 



.4ldU U£l L^b (j>.^ju L>La9 <^Uj> j.>w^ 

.j^li (^jj JjjJJ (cl:!>^' (>^N*^ 6* V^' (C^i •^'^ 

e ^ fi ^ 

.ajjjl Jj»l (2>J Jl>-Ij jJP Jj5 JAJ 

>,.,;.,. J., i5 .,».,.' i8 "i,, ^ 1'°-" ''t "' 
.(J.><.w<<la J.9.'>'lj ^>tflUdJlj ;^j»jJl (jl- tJ- .>i OWL) 4jj 

•J" ' ; -' i<^'i( ' -«-• ' ,' „,.' --^' •».».'- °^ - - |- ,- ^ 

163. O osobi koja namaz klanja po sebi a 
potom prispije u dzemat 

219. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama je 
ispricao Husejm, koji veli: Nas je obavijestio Ja'la b. Ata; kaze: 
Nama je ispricao Dzabir b. Jezid b. el-Esved el-Amiri, on je prenio 
od svoga oca, koji je kazao: "Bio sam sa Vjerovjesnikom, Allah 
ga blagoslovio i spasio, tokom njegovog boravka na hadzu. Sa 

njim sam klanjao sabahski namaz u dzamiji Hajf.^ Posto je, 

veli on, zavrsio namaz i okrenuo se, ugledao je dva covjeka 
kako stoje i nisu klanjali sa njima. Dovedite mi onu dvojicu, 
race. Doveli su ih, a oni su drhtali (od straha). Sta vas je 
sprijecilo da sa nama klanjate, upita ih (Vjerovijesruk, AUah ga 



^ Dzamija Hajf se nalazi na Mini, nedaleko od Mekke. 

443 



blagoslovio i spasio)? Mi smo vec bill klanjali u mjestu gdje 
boravimo, odgovorise oni. Ne ordte tako (ubuduce). Ukoliko 
klanjate u mjestu svoga boravka, a potom dodete u dzamiju 
i zateknete dzemat^ klanjajte i sa njima; to ce vam biti 

nafila."! 

Tirmizija Kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Mihdzena ed-Dejlija i Jezida b. Amira. 

Ebu Isa kaze: Hadis Jezida b. Esveda je hasenun-sahihun. 

Takav je i stav vecine ucenjaka. Zastupaju ga i Sufjan es- 
Sevri, Safija, Ahmed i Ishak. Oni kazu: Ako covjek neki namaz 



^ Prema misljenju vecine islamskih ucenjaka, onaj ko bi klanjao bilo koji od 

pet dnevnih namaza sam po sebi a potom stigao u dzamiju i zatekao Ijude 
da taj namaz klanjaju u dzematu, ponovo ce ga sa njima klanjati, s tim sto 
mu se prvi namaz racuna obaveznim, a drugi nafilom. 

Ebu Hanife smatra da ce postupiti na spomenuti nacin kada je rijec 
o podnevskom i jacijskom namazu, a nece ponovo klanjati u dzematu 
sabahski i ikindijski namaz, jer se nafila, po njemu, ne moze klanjati poslije 
ova dva namaza, niti ce ponovo klanjati aksam zato sto nafile ne mogu 
imati neparan broj rekata. 

Prema misljenju Evzaije i nekih Safijinih ucenika prvi se namaz 
smatra nafilom a drugi obaveznim. Svoj stav oni temelje na slijedecem 
hadisu: "Jezid b. Amir kaze: Dosao sam (u dzamiju) i zatekao AUahovog 
Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio, kako namaz klanja sa prisutnim 
ashabima. Nisam se njima pridruzio nego sam sjeo. Posto je AUahov 
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, zavrsio namaz, okrenuo se i ugledao 
me, rece: "Jezide ,zasto nisi nazvao selam kada si dosao? Nazvao sam ga, 
odgovorih. A zasto nisi sa nama pristupio u namaz? Klanjao sam ga kod 
kuce, a i mislio sam da ste pri kraju, odgovorih. 

Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, na to rece: Ubuduce, 
ako dodes u dzamiju, a Ijudi u dzematu klanjaju, pristupi namazu sa 
njima; ako si ga vec klanjao taj ce ti se namaz racunati nafilom, a ovaj 
drugi obaveznim." (Ebu Davud) 

Po misljenju Nevevija, ovaj hadis je slab. 

444 



klanja sam po sebi, a potom prispije u dzemat, klanjace ga 
ponovo u dzematu. Tako ce postupiti sa svim namazima. 
Jedino, ukoliko klanja po sebi aksamski namaz, potom zatekne 
dzemat, klanjat ce ga i sa njima u dzematu, s tim sto ce 
poslije toga klanjati jos jedan rekat, tako da se, prema njima, 
namaz koji je klanjao zasebno racuna obaveznim. 

^^UJI (jUJ_-/ (j_c "t-^jj* (J-jI (j-f r'S^^^" 6* OJJ** ll»jL> cjua luj.». TY* 

4JUI J^^_-;j jc-l-=> J-3j J—^j *^ ■'-'^ ^tJ**** id' 6* J^3^i (ci' 6^ l5j-^' 

.4jw (Xai jVj aLas ^Ijjb j-Lc jjfcoL) iȣj| : JUi JLj fulc ^dJl J^ 

■> ^ , f ^ , , s. ;!_ , , , Jit ' , '. 

4_>ic 4_UI (£-1-3 ie-P^' ^ I— • v .u p I (j_a (vJjuI JjsI (jj y^^p-lj j:}^ <Ja5 oAj 

.j3.>w^la .Va.'vl U»Aj 4ja 
.Jy^U] i^\ ij\. » . \X .,,i JLfljj t (_5 waj ^.^LjJl (jl.o-J...>i a 



445 



164. O dzematu u dzamiji u kojoj je vec 
jednom klanjano 

220. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Abde^, on je prenio od Seida b. Ebu Arube^, on od Sulejmana en- 

Nadzija el-Basrija, on od Ebu Mutevekkila, a on od Ebu Seida koji 
je kazao: "Neki je covjek dosao u dzamiju u momentu 
kada je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
zavrsio namaz, pa je rekao: Ko od vas zeli uvecati 

nagradu (klanjajuci ponovo) sa ovim? Ustao je neki covjek^ 

i klanjao sa njim."^ 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ebu Umame, Ebu Musa'a i Hakema b. Umejra. 



1 Abde je sin Sulejmana el-Kilabija, on je Ebu Muhamn:\ed el-Kufi. Prenosio 

je hadise od Hisama b. Urveta, A'mesa i drugih. Od njega su hadise 
preuzeli: Ahmed, Ishak, Hennad b. es-Sirri, Ebu Kurejb i drugi. Ahmed ga 
drzi pouzdanim ravijom. Umro je 187. godine po Hidzri. 

2 Seid b. Ebu Arube je poznati hafiz hadisa. Iza sebe je ostavio mnogo 

napisanih djela. Pred kraj zivota je posenOio, tako da se u torn periodu od 

njega hadisi nisu mogli preuzimati. Neki za njega kazu da je je bio sklon 

tedlisu. 

^ Prema misljenju Zejleija, bio je to Ebu Bekr es-Siddik. To je potvrdeno i 

u predaji ovog hadisa koju je zabiljezio Bejhekija. 

^ Ovaj hadis je dokaz da se u dzamiji, u kojoj je vec obavljen namaz u 

dzematu, moze ponovo uspostaviti dzemat za one koji nisu stigli u prvi 
dzemat. 

446 



Ebu Isa kaze: Ebu Seidov hadis je hasenun.^ 

To je stav i vecine ucenjaka iz generacije Vjerovjesnikovih, 
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, ashaba i tabi'ina. 
Oni vele: "Ne smeta da Ijudi ponovo uspostave dzemat i 
zajednicki klanjaju u dzamiji u kojoj je namaz vec obavljen u 
dzematu". Ovakvo misljenje zastupaju i Ahmed i Ishak. 

Neki ucenjaci, medu kojima su: Sufjan, Ibn 
Mubarek, MaUk i Safija, drze da je bolje da (oni sto su 
zakasniU u dzemat) klanjaju pojedinacno. 

Za Sulejmana en-Nadzija el-Basrija se kaze da je Sulejman 
b. Esved dok je Ebu Mutevekkilu ime AUja b. Davud. 

<_jujj (j_j OjL-oJj (_)*<-Jlj Oj-JjJ* (j-i's J-** 6-^' (1)-* '-r' . ' (_?lj • '-''^ 
. ^y-yi . ^ (j. - t i J ^ idjjJ.^ 0"-*^ '--"^::?-^ -..ti.i.g ijl : JLs 



1 Osim Tirmizije, zabiljezili su ga i Ahmed u Musnedu, Ebu Davud u 

Sunenu, Hakim u Mustedreku i kaze da je vjerodostojan i da ispunjava 
uvjete Buharije i Muslima, te Ibn Hibban i Ibn Huzejme u Sahihima. 

447 



>• , , f ^ ■!•- » -° J- ^ '. ji_ - J- - ^f 'ii- 

.Jl(j 4Ji 4JJI |Jlo 



165. O vrijednosti klanjanja jacije i 
sabaha u dzematu 

221. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama 
je ispricao Bisr b. es-Surri, koji kaze: Nama je ispricao Sufjan, 
on je prenioVod Osmana b. Hakima, on od Abdur-Rahmana b. 
Ebu Amreta a on od Osmana b. Afana, koji je kazao da je 
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ko 

448 



klanja jaciju u dzematu ima nagradu kao da je pola noci 

proveo u klanjanju dobrovoljnog namaza (nafile). A ko 

klanja i jaciju i sabah u dzematu ima nagradu kao da je 

cijelu noc proveo u klanjanju dobrovoljnog namaza 

(nafile)."! 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Omera, 
Ebu Hurejre, Enesa, Umare b. Ruvejbe, Dzunduba b. 
Abdullaha b. Sufjana en-Nedzelija, Ubeja b. Kaba, Ebu Musa'a 
i Burejde. 

Ebu Isa kaze: Osmanov hadis je hasenun-sahihun.^ 

Ovaj hadis je prenesen od Abdur-Rahmana b. Ebu Amreta, a 
on od Osmana sa senedom koji doseze same do ashaba, a 
prenesen je na vise nacina od Osmana i sa senedom koji doseze 
do Vjerovjesruka, Allah ga blagoslovio i spasio. 

222. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nama 
je ispricao Jezid b. Harun; kaze: Nas je obavijestio Davud b. 
Ebu Hind, prenijevsi od Hasana, on od Dzunduba b. Sufjana, 
a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je 



^ U Muslimovoj predaji ovog hadisa stoji: "Ko klanja jaciju u dzematu, ima 

nagradu kao da je pola noci proveo u klanjanju dobrovoljnog namaza, a ko 
klanja sabah u dzematu, ima nagradu kao da je cijelu noc proveo klanjajuci 
dobrovoljni namaz." 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da se i u Muslimovoj predaji 
misU; Ko nakon sto je obavio jaciju u dzematu klanja i sabah u dzematu, 
ima nagradu kao da je cijelu noc proveo klanjajuci dobrovoljni namaz. 
2 Ovaj su hadis, osim Tirmizije, zabiljezili i Muslim u Sahihu i Ahmed b. 
Hanbel u Musnedu. 

449 



kazao: "Ko klanja sabah, on je u AUahovu okrilju, pa 
pazite da vas Allah ne udalji iz Svog okrilja."^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

223. ISPRICAO NAM JE Abbas el-Anberi; kaze: Nama 
ispricao Jahja b. Kesir Ebu Gassan el-Anberi, on je prenio od 
Ismaila el-Kehhala, on od AbduUaha b. Evsa el-Huzaija, on od 
Burejde el-Eslemija, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio 
i spasio, da je kazao: "One koji po mraku i tami idu u 

dzamiju, obraduj potpunim svjetlom na Sudnjem danu."^ 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je, u ovoj formi koja se vezuje 
za AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, garib, a 
sahih je i sa senedom u formi koja se vezuje samo za 
Vjerovjesnikove, Allah ga blagoslovio i spasio, ashabe i (njegov 
sened) ne doseze do samoga Vjerovjesnika, Allah ga 
blagoslovio i spasio. 

JL>.jJI c-5 j_L-i> j-j_>- : ai^ J fuie *ujl ^jLp aJJI Jj*4*j Jli : Jli ojjjA ^I (j-c 
.L^jl Lftj-iij tLsi^^l tL4uJI i^yua jj^i tLftj^l L»j<i J L L^jl 



^ Ovaj hadis je po stepenu sahih; osim Tirmizije zbiljezio ga je i Muslim u 

Sahihu. 

^ Osim Tirmizije, zabiljezio ga je i Ebu Davud u Sunenu. Munziri veli da 

su sve ravije u njegovu senedu pouzdane. 

450 



S^ , 



AjLca ic-r3 j - ! - ? - " ' /fi-i'j u*''— f* lm'j J^^^ <j~* V'^-r' iS-^3 '■ ^^ 

»a ^ ^ - ^ ^ ^ ^^ a ^ fi e- fi , , fis. " . ' 

.fl«a^vus (j-t>.» t±*jJt> OjjjJft -J I L±jjJ.» ; y>.j- ; .g ojl uLs 

JjLJl i_i*flJJ jAJtiwoj (jL5 <JI : al^j 4ji* 4JJI ^La (cJJJl (^ (jjj jij 

tijjjl ^_^ L« Oy-^. u-L-iJI CjI 3J •.p—j fLjJi 4__UI ^^Ls j^l Jli j YYo 

ji-» - ,,.- ' ' _-»-_ ,-(S- 

.ea>o wJJU (2>C <JJj[3 LJuJ.*- 5 YY"\ 

166. Vrijednost prvog safa 

224. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Abdul-Aziz b. Muhammed, on je prenio od Suhejla b. Ebu 
Saliha, on od.svoga oca a on od Ebu Hurejre koji je kazao 
da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: 
"Najbolji je saf za muskarce prvi, a najgori posljednji, a 

najbolji je saf za zene posljednji, a najgori prvi."^ 



^ Nevevi veli: "Za muskarce je opcenito svejedno klanjali oni sami ili sa 

zenama, najbolji prvi saf, a najgori posljednji, dok je za zene, ukoliko 

klanjaju skupa sa muskarcima, najbolji posljednji, a najgori prvi. Medutim, 

ukoliko klanjaju samo zene, u torn slucaju je i za njih najbolji prvi a 

najgori posljednji saf." To uslijed toga sto su muskarci u prvom safu 

451 



Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Dzabira, Ibn Abbasa, Ibn Omera, Ebu Seida, Ubeja, Aise, 
Irbada b. Sarije i Enesa. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

Prenosi se od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
da je za one koji klanjaju u prvom safu molio za oprost po 
tri puta, dok je za one koji klanjaju u drugom safu molio za 

oprost jedanput.i 

225. Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, je kazao: 
"Kada bi Ijudi znali kakvo je dobro u ezanu i prvom 
safu, a potom ne bi mogli naci drugog nacina da se 
nagode (ko ce uciti ezan i klanjati u prvom safu) osim 
izvlacenjem strelica, izvlacili bi ih." 

Tirmizija kaze: O tome nam je ispricao Ishak b. Musa 
el-Ensari; kaze: Nama je ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao 
Malik, on je prenio od Sumejja, on od Ebu Saliha, on od Ebu 
Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
sUcno (prethodnom hadisu). 

226. ISPRICAO NAM je Kutejbe, prenijevsi od Malika isto. 



najudaljerdji od zena, dok su u posljednjem njima najblizi. Kod zena je 
obrnut slucaj, one koje klanjaju u posljednjem safu su najudaljenije od 
muskaraca, dok su one iz prvog safa njima najblize. 

"Najbolji saf" znaci da onaj ko klanja u njemu ima najvise sevaba, 
dok "najgori" znaci da onaj ko u njemu klanja ima najmanje sevaba. 
^ Zabiljezili su ga Nesaija i Ibn Madze u Sunenima i Ahmed b. Hanbel u 
Musnedu, od Irbada b. Sarije. 



452 



n 



jj_Aj (j_j (jl_«JoJI tj_ff IrHj-*" JJ kilLw (J.C 4JliC ^1 LJjJ.>- ' 4jjI3 UjJj>- YYV 

ij^\^ fl-JJI J_juC (j_j jjI^J i'j^'j SjAw (^ J^^ L>* 4-'4^' (cij ■ ^^ 
i« , ■«,, rf_ , _, \' 'ill *, ' ' ■"ti" 

»- >■* '-^^ ' , '• • \^ I, - 'i-i Ml' ''iV'-' '1^ •• *' ''■* ' ' ' -• - 

ji_jLj>- jj-JiJ !>" i_3j_i^l 4 olio 2L>.j J5^ (jl5 4Jl :j.«^ (2vc ojjj 

. (^ ajuj I Ji t_9 ai-^ I (j I j-J->>J 

^ ^ ^ , 5 

.(3^5 Lj ji-u t(j^ L) |»ji5 : J_5Aj |_jic (jLSj 

167. O poravnavanju safova 

227. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Avane, on je prenio od Simaka b. Harba, on od Nu'mana 
b. Besira koji je kazao: "AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, poravnavao je nase safove. Jednog 

453 



dana je izasao i vidjevsi nekog covjeka kako mu prsa 
strse mimo ostalih rece: Uistinu, ili cete vi poravnavati 
vase safove ili ce vas Uzviseni Allah (dz.s) uciniti 
razjedinjenim." 

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Dzabira b. Semureta, Berra'a, Dzabira b. Abdullaha, Enesa, Ebu 
Hurejre i Aise. 

Ebu Isa kaze: Hadis Nu'mana b. Besira je hasenun- 
sahihun. 

Prenosi se od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
da je rekao: "Poravnavanje safova upotpunjuje namaz." 

Prenosi se od Omera da bi on zaduzio nekog od Ijudi da 
poravnava safove i ne bi izgovorio pocetni tekbir sve dotle 
dok mu ovaj ne bi javio da su safovi poravnati. 

Prenosi se od Alije i Osmana da su i oni sa takvom 
praksom nastavili. Govorili bi: "Poravnajte safove". 

Alija bi govorio: "Hej, ti tamo, pomjeri se naprijed, a ti 
se povrati nazad". 

aJL<j iUic 4JJ1 ^A^J3 (_d-"' 6* ^"' J^ L>* "UAjLe (>e (»tJ*'jj1 l>* j-^i-^w jI (>c 

-.ft- 

■ o^lj 
454 



.<ic laJai.*uJ tjUAJUIj (jjjjj-L^I 
I i"*'!. I'f 't^-* ' .'° •* ° ' w', '^ •'iS' II ""ii-; ' ' ti" 

|j_>. I » 5-IJ^I IjJl> (j[ JUj : iJ^^. uW^*-*^! c>^ j-«->^ c i .^fc»i J : Jli 

.4l![ C-j-oJii ilii. ^1 (,>4^ 6^ ^l '-^ ^ 
. ^-j-uJ^ (jj J L) j 4.AMI I yit*j> 4^ I J : J l^ 

168. Neka iza mene u (safu) 
budu stariji i uceni 

228. ISPRICAO NAM JE Nasr b. Ali el-Dzehdami; kaze: 
Nama je ispricao Jezid b. Zurej' i kazao: Nama je ispricao 
Halid el-Hazai, on je prenio od Ebu Ma'sera, on od Ibrahima, 
on od Alkame, on od AbduUaha a on od Vjerovjesnika, Allah 
ga blagoslovio i spasio, da je kazao: "Neka iza mene u (safu) 
budu stariji i uceni, zatim iza njih oni koji su (u tome) 
bliski njima, a onda oni koji su (u tome) bliski njima. Ne 
budite razjedinjeni (vasim tijelima), kako se zbog toga ne 
bi razjedinila vasa srca. Vodite racuna da se (u safovima ) 

ne mijesate onako kako se mijesate u carsiji.''^ 



^ Redoslijed redanja u safove koji je opceprihvacen, na temelju ovog i 

drugih hadisa koji govore o ovom pitanju, jeste da do imama klanjaju 

odrasli i uceni muskarci, pa muska djeca, pa zene. Poslanikove rijeci: 

"Vodite racuna da se ne mijesate (u safovima) onako kako se mijesate u 

carsiji", odnose se na remecenje ovakvog redoslijeda, kako se ne bi desilo 

455 



Kaze Tirmizija: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ubeja b. Kaba, Ebu Mesuda, Ebu Seida, Berra'a i Enesa. 

Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Mesuda je hasenun-sahihun- 

garibun.^ 

Prenosi se od Vjerovjesnika Allah ga blagoslovio i spasio, 
da je on volio da do njega (u safu) budu muhadziri i ensarije 

kako bi pamtili od njega.^ 

Tirmizija kaze: Halid el-Hazi je ustvari Halid b. Mihran 
zvaU su ga Ebu Menazil. 

Tirmizija veU: Cuo sam Muhammeda b. Ismaila kada kaze: 
HaUd el-Hazi je dobio nadimak Obucar, a nije nikada pravio 
obucu. Taj nadimak je dobio zbog toga sto je cesto sjedio kod 
obucara. 

Kaze Tirmizija: Ebu Ma'seru je ime Zijad b. Kulejb. 

(jjlj — oJl ojj* C>i iV^ Ch ic^-*^. 6* 64^ 6* /*^J Uuj.>- tjua LJuj.» YYt 

o ' SS-" Jlo>t''o* »" o ' 0°' 

■Vg-C (j-Lft IJ-» (C-2ju Ij^ : yJJ'-* (>; (J-*^' "-"^ Ly.^ UJi .j^>jjl;jLJI ^ Ulllai 

S ' "* * '' 

.all/ J 4ji <ill ,J~3 4JJI Jj~>j 

da djeca klanjaju ispred odraslih, zene ispred muske djece ili, pak, zene i 
muskarci skupa u jednom safu, jedni pored drugih. 
^ Osim Tirmizije zabiljezio ga je i Muslim u Sahihu. 

^ Zabiljezio ga je Ibn Madze u Sunenu, od Enesa. 
456 



.l_5jlj**Jl (jjj >_g.^,; (jl |>-W«Jl (JaI (>« i»_j5 Oj5 jjj 

^ , ^ ^ ^ 

.»S . OfrO iSd„, S'0„, 

169. Mekruh je safove redati izmedu stubova 

229. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Veki', on je prenio od Sufjana, on od Jahje b. Hani' a b. Urvea 
el-Muradija, on od Abdul-Hamida b. Mahmuda koji je kazao: 
"Klanjali smo za jednim od (vladara) emira. Ljudi su nas 
primorali te smo klanjali izmedu dva stuba. Posto smo 
zavrsili namaz Enes b. Malik rece: Mi smo se u 
Poslanikovo vrijeme, Allah ga blagoslovio i spasio, cuvali 
toga." 

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Kurreta b. Ijasa 
el-Muzenija. 

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun.^ 

Neki ucenjaci smatraju mekruhom da se safovi redaju 

izmedu stubova. Tako misle i Ahmed i Ishak.^ Neki ucenjaci 

to dozvoljavaju.^ 



^ Osim Tirmizije zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima, te Ebu 
Davud i Nesaija u Sunenima. 

^ Ebu Bekr Ibnul-Arebi smatra da je mekruh safove redati izmedu stupova, 
iz razloga sto stupovi prekidaju saf ill zato sto je pored stubova ostavljana 



457 



^ ^ 

ojl>j Lfl^l Lii^ S^Cail ^ ftL> U oIj >v« 

■»»•!' ,- ^ "i ■'ti --^ "-. r '!"'• "-'ii ' " i' ' °' °ti f ^ ° ^r. 

(^ 4_«fljlj 4J JL^. ^o-:i (jic ^ j»L(l3 t 4iijJb (>:><JJ ij^, ^^^' ^ji^ iH J^J 

* S - ^ -- Jl^St °*( -'-■ **' *^('' ti» "*" "" ^ -o- 

cJ-^l uJ ^>- i • ^ ^^J u' 'r*^*^' '"^ L^"^"^ ' *^^J wIa3 J-wI ^Ij (J^ r'-f^^^ 

: laJLSj 1.0J.S.J (_A«sJl i_ai^ J^jJ' (c'*^ u' pJ^' (_P*' 6^ fi^ *_P -^J 

a £ 

^^o^i^s ■'»i-' I' -i ^ -* 

.0J->'J ^.nll cJ-i-V -i^ lj[ XiJ^^ 

a-fta OJ_>-j i_fl— oJI t— g— I.*- ^J-o lj[ 4-)j.>vJ : jSJJul JAi (1>J >^ ul3 OSj 

.J^uu OJ.>-a i_i«i3JI ^_j' >■ jJ-a (>« 



obuca. Kurtubi smatra da je to mekruh zato sto je prostor izmedu stubova 

ostavljen za vjernike-dzine da tu klanjaju. 

^ Ebu Hanife, Safija, Malik i Ibn Munzir smatraju dopustenim da se safovi 

u dzamijama redaju izmedu stubova. Svoje misljenje temelje na potvrdenom 
hadisu u kome stoji da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
jednom prilikom u Kabi klanjao izmedu dva stuba. 

458 



^0^ *«-- ^ 9 ^ 9 ^ £■ O , 9 ^ ^05 

- 9 ^ 9' '' ' ' i ^ ' ^ f 9 !. ' 

° •* ' 

9 o-«- ♦,---■ 9 ^ o^^SJi e 9 ^ % , O^JO^'.''^ 

** - - '■ s 

a ^ 9 

S^e. ^ 9 ^ 9„^ ^ 9 ^ 0, 

J_9 'LJUc 5j_« (^I 3>** b— 'tJ?'-*" (1^? 9"~*l 1-5;^-** iJ-ftj " /c**M^ 5^1 "-"^ 

^9 , ^ 

^^ ^ 9 ^ 9 ^ fr 9 ^9, •<■-' 9j ^ 9^0 ^Jl 

.<U^lj (j^ J.*^! (ffjl (l>jl Juj (>* t_9Laj (jj J^Ia |;±uJ.> vjP (^ tSjM 

9 9^ 9,„,9J1^^^S^ ^9^ Jl9^tf, >jyS^ a^^^9J13, ^j^S- 

(j-J Jj— o.g (>ff 4ji**i Uu J.^ t >AaJ^ (^ J^^^^ ujj.^ 'j^**^ L>^ J a *» a UjJ.» YV^ 
.S!>CaJI Jj^, (jl aiwj 4jic 4JJI (yi«» jcJJJI Ojrfli OjL>j i_slaJl (_il>. 

» -'■''a9 •'■*«°9 «'' 

-Ltf I j[ : UtAi \MjSi t:ii.w.a.»' ! U 4^ J jjL>JI t2.i.w.a.»i a ! -..iiij-C &j| JU 

;i > •• °i • ^'° ' * •* II ' •°i' ^ I •• '1 
.JJAJ sGLS OJ.S.J uJ.nJI (_JJi>- J->-jJI 

170. O tome kada neko klanja sam iza safa 

230. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Ahves, on je prenio od Husajna, on od Hilala b. Jisafa 
koji je kazao: Uzeo me je Zijad b. Ebu Dza'd za ruku kada 
smo bill u mjestu Rikka i odveo me sejhu koji se zvao Vabise 

459 



b. Ma'bed iz plemena Benu Esed. Zijad rece: Ovaj sejh mi je 
ispricao: "Da je neki covjek klanjao sam iza safa - dok je to 
on govorio sejh ga je slusao - pa mu je Allahov Poslanik, Allah 

ga blagoslovio i spasio, naredio da obnovi namaz.''^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Alije b. Sejbana i Ibn Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Hadis Vabisea je hasenun.^ 

Neki ucenjaci smatraju da je covjeku mekruh da klanja 
sam iza safa. Oni kazu: Ukoliko bi klanjao sam iza safa, 
morao bi namaz obnoviti. 

Tako vele i Ahmed i Ishak. 
Neki, opet, vele da je namaz valjan onome ko bi klanjao sam 
iza safa. To je stav Sufjana es-Sevrija, Ibn Mubareka i Safije. 

Neki ucenjaci iz Kufe, drzeci se hadisa Vabisea b. 
Ma'beda, smatraju da treba obnoviti namaz onaj ko klanja iza 
safa sam. Od ucenjaka koji tako misle su: Hammad b. Ebu 
Sulejman, Ibn Ebu Lejla i Veki'. 

Husajnov hadis od HUala b. Jisafa mnogi prenose slicno 
predaji Ebu Ahvesa od Amra b. Rasida od Vabisea b. Ma'beda. 



1 Na temelju ovog hadisa su Ahmed b. Hanbel, Ishak, Ibn Huzejme i 

Nehai i neki ucenjaci iz Kufe zauzeU stav da je mekruh osobi da sama 
klanja iza safa, te da ce onaj ko klanja sam iza safa obnoviti namaz. 

Ebu Hanife, Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek i Safija takode drze da je 
mekruh osobi da sama klanja iza safa, s tim sto, po njima, onaj ko klanja 
sam iza safa ne mora obnavljati namaza. 

Ibn Hemmam veil; Nasi imami (imami hanefijske pravne skole) su 
(naredbu covjeku koji je klanjao sam iza safa da obnovi namaz) u hadisu 
Vabiseta, shvatili u smislu menduba... Po njima je Ujepo da obnovi namaz, 
all nije obavezan. 

2 Ahmed b. Hanbel i Ibn Huzejme ovaj hadis smatraju sahihom. 

460 



U Husajnovu hadisu postoji nesto sto upucuje na to da 
je Hilal vremenski zatekao Vabisea. 

U tome se hadiski ucenjaci razilaze: 
Neki kazu da je predaja ovog hadisa od Amra b. Murrea od 
Hilala b. Jisafa od Zijada b. Ebu Dza da od Vabisea b. 
Ma beda pouzdanija. 

Neki opet drze da je pouzdanija predaja Husajna od 
Hilala b. Jisafa od Zijada b. Ebu Dza'ada od Vabisea b. 
Ma'beda. 

Ebu Isa veli: Po meni je ova druga pouzdanija od 
predaje Amra b. Murreta, jer je prenesena i drugim rivajetima 
osim ovog od Hilala b. Jisafa od Zijada b. Ebu Dza'da od 
Vabisea. 

231. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: 
Nama je ispricao Muhammed b. Dzafer; kaze: Nama je 
ispricao Su'be, on je prenio od Amra b. Murrea, on od Hilala 
b. Jisafa, on Amra b. Rasida, on od Vabisea b. Ma'beda da je: 
"Neki covjek klanjao sam iza safa, pa mu je Vjerovjesnik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, naredio da obnovi namaz." 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Dzaruda kada je kazao: Cuo sam 
Veki'a kada veli: Kada neki covjek klanja sam iza safa, 
obnovice namaz. 

J^j ^j t^ J^i^' ^'^^^^^ ^v^ 



461 



-wlo jxLwa duis- 4JJI ^Jlo 4JJI Jj-^j ii-li COjLlu (>ff CU.AA3 ^ ^-^ *-^l-^ f^J-'J 

-»^ 1--^ ,^0 

iL^'j fule 4JJI ^_yJLs j_^l |_jL>v!tfl (>? jJjJl JaI jJLf ll» ^ JawJIj 

171. O osobi koja klanja sa jos jednom 

232. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Davud b. Abdur-Rahman el-Attar, on je prenio od Amra b. 
Dinara, on od Kurejba, Ibn Abbasovog sticenika, a on od Ibn 
Abbasa da je kazao: "Jedne noci sam sam klanjajuci sa 
Vjerovjesnikom, Allah ga blagoslovio i spasio, stao na 
njegovu lijevu stranu, pa me je Allahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, uzeo za potiljak i premjestio na svoju 

desnu stranu."^ 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Enesa. 
Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun.^ 



^ Nevevi tvrdi da je postignut konsenzus medu ucenjacima da ce covjek 

koji klanja sam sa imamom stati sa njegove desne strane. 

Muslim u Sahihu biljezi od Enesa da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, klanjao namaz sa njim i njegovom majkom ili je kazao 
njegovom tetkom, pa me je veli Enes, postavio na svoju desnu stranu, a 
zenu iza nas. 
2 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

462 



Po ovome postupaju ucenjaci iz generacije 

Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i 
onih poslije njih. Oni kazu: Ako covjek klanja sam sa 
imamom, stat ce na imamovu desnu stranu. 

ULjI :JL3 (jj-fr jj-jl (j-j J o'>o LJl)J-> tjLij ^j— f Jlojv.o jlj-lf Ljijjl> YVT 

^JL^ 4JJ1 Jj-Wj I— ij^l I ULS t^JjL^ t^ Oyd^M (J^ tJ-*JL>jl ^]^ ftl-ULO ^JJ JjJLO**/[ 

. lJjS.| Liojiii ^^1 ^M5 U5 IjI llLj fuJi 4111 
.J.UUI L«l* o^j ?l^ "^^ 'y^ l^i : lyi^' fJ^' J*!^ J^ lj^ (jJi J^lj 

172. O osobi koja klanja jos sa dvjema 

233. ISPRICAO NAM JE Bundar Muhammed b. Bessar; 
kaze: Nama je ispricao Muhammed b. Ebu Adij i kazao: Nas 
je obavijestio Ismail b. Muslim, on je prenio od Hasana, on 
od Semurea b. Dzunduba koji je kazao: "AUahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, nam je naredio, ukoliko se 



463 



nademo trojica da jedan od nas prode naprijed (kao 
imam)."i 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Ibn Mesuda, Dzabira i Enesa b. Malika. 

Ebu Isa kaze: Semureov hadis je hasenun-garibun. 

Prema ovom hadisu postupaju ucenjaci i vele: Kada se 
nadu trojica, dvojica ce stati iza imama. 

Prenosi se od Ibn Mesuda da je klanjao sa Alkamom i 
Esvedom pa je jedan stao sa njegove desne, a drugi sa 
njegove lijeve strane. Ovo je on prenio od Vjerovjesnika, Allah 
ga blagoslovio i spasio. 



^ Prema misljenju vecine islamskih ucenjaka, ukoliko namaz u dzematu 

klanjaju samo trojica, jedan ce kao imam proci naprijed, dok ce preostala 
dvojica stati u saf iza njega. Ovakvo misljenje oni temelje na ovom i 
hadisu koji biljezi Muslim u Sahihu, od Dzabira b. Abdullaha koji je kazao: 
"Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, ustao je da klanja. Kada 
sam stigao, ja sam stao sa njegove lijeve strane, pa me on premjesti na 
desnu stranu. Potom je stigao Dzabir b. Sahr i stao sa njegove lijeve strane, 
pa nas je on oba vratio iza sebe." 

Ibn Mesud, Alkama, Esved i neki ucenjaci iz Kufe smatraju da ce, 
ukoliko dvojica klanjaju za imamom, jedan stati desno a drugi lijevo od 
njega, a nece stati iza njega. Svoje misljenje oni temelje na hadisu koji je 
zabiljezio Ahmed b. Hanbel u Musnedu od Esveda b. Jezida koji je kazao: 
"Ja i moj amidzic Alkama smo dosli u mjesto Hadziru kod Ibn Mesuda. 
Ustali smo da klanjamo podne. Obojica smo stall iza njega a on nas 
premjesti: jednog na svoju desnu a drugog na lijevu stranu i rece: Ovako 
bi postupio Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, kada bi nas bilo 
samo trojica." 

Ibn Sirin smatra da ih je u datoj situacji AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, premjestio na lijevu i desnu stranu zbog toga sto su 
klanjali na tijesnom mjestu, te nisu mogli stati iza njega. Isti fcakljucak 
iznosi i Ibn Hadzer u djelu Fethul-Bari. 

464 



i.rki su kritikovali Ismaila b. Muslima el-Mekkija u 
pogledu njegova pamcenja. 

ftLuJIj JL^*^I 4iij ^^ J^^l ^ tL> U oU >vr 

4JJI J_j_wj Ca_CJ 4-£jJ.o 4_ijL> (jl : ^,1—9 (jJ (^1 (>C oJJa ^1 tjj 5JJI Joi 
»Lfl5 c ^1— oJb 4_!L>w3a3 t (_>*<-jJ ' U^ ij^ Ja^l j5 u) j^ug- ->- ^[ ciaa£3 : (j^l 

J" S- ^ ^ S- ^ ^ ^ ?■ ^ ^ j-i- O ^ Jl ^ ^ ^ , ^ 9 ^ S- ^ , ^ ^ ^ 

ja_><jj|j t 4.«-!j5 a—UjJIa Ul 4.jic t— iaL^j C alwj 4jic 4JJI (J~a fl-L)l Ja~jj 4jiff 

slj_«lj Jj>-j aUyi «u) (jl^ Ijl : IjJlii |»LJI JaI jjS'I jlIc ^uLc JjuJIj 

Jjj.jj| (^LS' IJI o^LJaII 5jL>.l 1^ ciujL>Jl 11^ ^lill q2>j6 li>l jij 

(^-l.>- o'-^ L-«Jl (jl— 5j oliLa 4J (2)5u J (ffj-^l ol- IjJl^j (. ojl>-j i_ilflJl lJ1>- 

.t_i^l ^ ojj>.j |»L4ij <jJLc 4JJI J*^ .cA'' 

»j 'Ulil. llLj 4lLc 4JJI i^jLo |_jjjj' 6^ '^i 'i^^J l-* t^ j^'^l a4-'j 

jiLsl LoJ S^Llo i»-jjlIJ J-*:*- jxL— 'J 4_1Ilc <dll ^^jJlo ^Jjl jjl "^^ c 4ii>. sjjjJl 

- ° - J" 'i-S";- Jl - - . ,° 



465 



-S- - -'fr 



.Q^jilc iS'jjJI jL>-j[ jljit U^ ^J-^ Uj[ 'LJl iJ'^j c±.u.i>JI lla ^j 

173. Kada (za imamom) klanjaju i 
muskarci i zene 

234. ISPRICAO NAM JE Ishak el-Ensari; kaze: Nama je 
ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik b. Enes, on je 
prenio od Ishaka b. AbduUaha b. Ebu Talhe, a on od Enesa b. 
Malika: "Da je njegova nena Mulejka pozvala Allahova 
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, na jelo koje je 
pripremila. Posto je jeo rece: Ustanite da klanjamo! Enes 
je kazao: Ustao sam i nasu hasuru, koja je bila pocrnila 
od ceste upotrebe, poprskao vodon\. Na nju je stao 
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, a ja i neko 
siroce stall smo u saf iza njega, a starica je stala iza nas. 

Klanjao je sa nama dva rekata, a potom je otisao."i 

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je vjerodostojan; po njemu 
postupaju ucenjaci. Oni vele: UkoUko sa imamom kalnjaju 
muskarac i zena, muskarac ce stati sa imamove desne strane, a 
zena ce stati iza njih. Neki su ucenjaci ovaj hadis uzeli kao 
dpkaz da je dozvoljeno osobi da klanja sama iza safa. Oni 
kazu buduci da djecak nije obavezan klanjati. Enes je (od 



^ Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, klanjao je dva rekata 

nafile radi beriketa domacinima. Ovdje se zasigurno ne radi o fard 
namazima jer se zna da je Vjerovjesnik sve obavezne namaze klanjao 
iskljucivo u dzamiji. 

466 



odraslih) u safu iza Vjerovjenika bio sam. Medutim, stvari ne 
stoje bas onako kako oni vele. Vjerovjesnik je Enesa postavio 
iza sebe skupa sa sirocetom. Da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, smatrao da siroce nije duzno klanjati, ne 
bi ga postavio da sa njim klanja i ne bi ga postavio na svoju 
desnu stranu. 

Prenosi se od Musa'a b. Enesa, a on od Enesa, da je on 
klanjao sa Vjerovjesnikom, Allah ga blagoslovio i spasio, pa ga 
je postavio sa svoje desne strane. U ovom hadisu je dokaz da 
je on (Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio), ovdje 
klanjao dobrovoljni namaz (nafilu), radi njihova beriketa. 



Ml ^ " lit " ' 'fr- - ft o ^ ^ ^^ , ^fr , 

467 



.jxUJI JaI jjf lla |_ylc J^lj 
.iLJU ft-^lLclj 4JJI irr'l^, |**jj^' ^UUU ^lill jjxl ; IjJli 

«, fi ^ ',--<" 06-wJl', II-' O^JlO^Jl, , 

J_J>.jJl ajj *ij :lL-j 4JLc -dJI ^^Ltf ^_y4Jjl J^j :Jjj^ il>J -^-o^' J^ 

174. Ko ima prednost da bude inmam 

235. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, da mu se Allah smiluje. 
A ISPRICAO NAM JE je Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama su 

ispricaU Ebu Muavija i Ibn Numejr,^ njih dvojica su prenijeli 

od A'mesa, on od Ismaila b. Redza'a ez-Zubejdija, on od Evsa 
b. Dam'adza koji je kazao: Cuo sam Ebu Mesuda el-Ensarija^ 

kada veil da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio. 



1 On je Abdullah b. Numejr el-Hemdani el-Harifi Ebu Hisam el-Kufi. Slovi 

kao strucnjak u hadisu i veoma je pouzdan kao ravija. Umro je 199. 
godine po Hidzri. 

^ Ebu Mesudu el-Ensariju je ime Ukbe b. Amr b. Sa'lebe el-Bedri. On je 
poznati ashab. 

468 



rekao: "Kao imam ce klanjati onaj ko najbolje zna uciti 
AUahovu Knjigu, pa ukoliko u ucenju budu izjednaceni, 
onda, onaj ko najbolje pozna Sunnet, pa ako i u 
poznavanju Sunneta budu izjednaceni, onda, onaj ko je 
prije Hidzru ucinio, pa ukoliko i u Hidzri budu 
izjednaceni, onda najstariji izmiedu njih. Nece niko klanjati 
kao imam ispred vladara, u njegovu sjedistu, niti ce se 
sjedati na mjesto domacina u njegovoj kuci, osim sa 

njihovim dopustenjem (i dozvolom)."^ Veil Mahmud da 

je Ibn Numejr u njegovoj predaji ovog hadisa kazao: Najstariji 
medu njima, po godinama. 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Seida, 
Enesa b. Malika, Malika b. Huvejrisa i Amra b. Selemea. 

Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Mesuda je hasenun-sahihun^, po 

njemu postupaju ucenjaci. Oni kazu: Prednost da klanja kao 
imam ima onaj ko najbolje uci Kur'an i onaj ko najbolje 
pozna Sunnet. Oni (takoder) vele: Domacin u svojoj kuci ima 
prednost da bude imam. Neki kazu: Nece smetati da neko 
drugi klanja kao imam ukoliko mu domacin dozvoli. Neki to 
smatraju pokudenim. Oni kazu: Sunnet je da kao imam klanja 



^ U ovom hadisu su izneseni kriteriji prema kojima se vrsi izbor imama, u 

situacijama kada zelimo klanjati u dzematu gdje nema oficijelnog imama. 

Kriterij Hidzre je vazio samo za period ashaba. 
U prvim vremenima islama vladari su predvodili dzemat u dzamiji. Zato 
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, istice da nije dozvoljeno da 
neko drugi prede pred dzemat kao imam u prisustvu vladara, osim ako 
mu on dozvoli i prometne ga naprijed. Takoder naglasava da domacin u 
svojoj kuci, ukoliko je sposoban za to, ima prednost da klanja kao imam i 
niko bez njegove dozvole ne moze predvoditi dzemat u njegovoj kuci. 
^ Osim Tirmizije, zabiljezio ga je i Muslim u Sahihu. 

469 



domacin (u svojoj kuci). Ahmed b. Hanbel kaze: 
Vjerovjesnikove, Allah ga blagoslovio i spasio, rijeci: "Nece niko 
klanjati kao imam ispred vladara, u njegovu sjedistu, niti ce 
iko sjedati na mjesto domacina u njegovoj kuci, osim sa 
njihovim dopustenjem." Ukoliko se nekome dozvoU, moze, s 
tim sto zelim (naglasiti) da je dozvola nuzna u oba slucaja. 
On (dakle) ne vidi smetnje da neko klanja kao imam ukoliko 
mu dozvoU onaj ko zato ima prednost. 









470 



Jj-(j ^15 : Jli JJU (jj ^_^] ijs- sjliS (>p ijl^i ^S IJuli. tiLiS IJujJs. yw 

^ SJ ^ £ £ vi 

.aLftj ^ 5!>La (j^Ull (_ii-l (2)J j»i-»j 4jJLc 4JJI ^_L^ 4JJI 



175. Kada neko od vas bude klanjao kao imam, 
neka bude umjeren 

236. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Mugire b. Abdur-Rahman, on je prenio od Ebu Zinada, on od 
A'redza, a on od Ebu Hurejere da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Kada neko od vas bude klanjao 
kao imam Ijudima neka bude umjeren, jer medu njima 
ima slabasnih, starih, iznemoglih i bolesnih, a kada klanja 

sam po sebi neka klanja kako zeli.''^ 



^ U ovom hadisu je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 

postavio jedan opcevazeci princip za sve one koji predvode dzemat, a to je: 
da strogo vode racuna o strukturi svog dzemata i duzinu namaza podese 
kako im on ne bi predstavljao poteskocu i opterecenje. Prema misljenju Ibn 
Abdul-Berra, umjerenost koja je naglasena u hadisu ne znaci da se namaz 
klanja nabrzinu, ne vodeci racuna o propisima ta'dili erkana, nego se 
odnosi na ucenje kracih sura i odlomaka iz Kur'ana. 

Ibn Dekik el-Id kaze da je pojam umjerenost relativna stvar, sto se 
odreduje prema adetima i praksi svake sredine. One sto je u jednoj sredini 
umjereno i normalno, u drugoj je predugo. U doba ashaba bilo je sasvirn 

471 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Adijja b. 
Hatema, Enesa, Dzabira b. Semurea, Malika b. AbduUaha, Ebu 
Vakida, Osmana b. Asa, Ebu Mesuda, Dzabira b. AbduUaha i 
Ibn Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun.^ 

U torn smislu je i stav vecine ucenjaka koji drze da imam ne 
bi smio duljiti sa namazom iz bojazni da to ne pricini 
poteskocu za iznemogle, starije i bolesne. 

Ebu Zinad se zove Abdullah b. Zekvan, a A'redz je 
Abdur-Rahman b. Hurmuz el-Medini. Nadimak mu je (po 
djetetu) Ebu Davud. 

237. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Avane, on je prenio od Katade a on od Enesa koji je 
kazao: "Allahov Foslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
klanjao je najumjereniji a najpotpuniji namaz." 

Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



i_f_; jjj ij ui— »i ^_jl (j_C (J- wJ .ft. l l (2>J ■^o'ViO ujj.>- ' ,*JJ 9 CH U^-i^ LjuJ.> YVA 



normalno da se na jednom rekatu namaza prouci sura u duzini pola dzuza 
ili cijelog dzuza, dok je to, u danasnjim uslovima, za mnoge sredine 
predugo i neobicno. 

^ Osim Tirmizije, ovaj hadis su zabiljezili jos i Buharija i Muslim u 
Sahihima te Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

472 



aJ (j-iJ 0'%la ^a i. a.i.Ln.i.ll I L^JjI>oj tjjjSjJI L^j9jj.>Jj Cjj^l-ill B^LaJI jr-uio 

^ ^ 

''''•'. - I' - ' "i- 'li" 

oji^o^e^,^^^ o^w -- iSS ^OfrO oc-^o o, ^ ^ ^ 

.ttJSJjij (2>»j jvLrij 4alc «U]I jJ-3 jc^' i_jL>wal (j^ JjJI Jjbl jJlC 4aic Ja*JIj 

'a-*JlS "'-'■'=0 o OS oso 



, , Jl o ^ ^ 

176. O zabranama u namazu i 
oslobadanju od njih 

238. ISPRICAO NAM JE Sufjan b. Veki'; kaze: Nama je 
ispricao Muhammed b. Fudajl, on je prenio od Ebu Sufjana 



473 



Tarifa es-Sa'dija^, on od Ebu Nadreta^ a on od Ebu Seida koji 

je kazao da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, 
rekao: "Kljuc namaza je cistoca, (njegov pocetak) kojim 
neke stvari postaju zabranjene je pocetni tekbir a 
oslobadanje od njih oznacava selam. Nema namaza onaj 
ko ne prouci Fatihu i suru, kako kod obaveznih namaza 

take i kod ostalih."^ 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije i Aise. 
Sened hadisa Alije b. Ebu Taliba bolji je i pouzdaniji je od seneda 
hadisa Ebu Seida. Mi smo ga vec jednom naveH na pocetku 
poglavlja o abdestu; po njemu postupaju ucenjad iz generacije 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremeraka i oni 
poslije njih, kao sto su Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed 
i Ishak koji vele: Pocetak namaza je pocetni tekbir. Osoba bez 
pocetnog tekbira ne moze stupiti u namaz. 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Ebu Bekra Muhammeda b. 
Ebana kada kaze: Cuo sam Abdur-Rahmana b. Mehdija kada 
veli: "Kada bi osoba stupajuci u namaz izgovorila devedeset 
AUahovih imena, a ne bi izgovorila tekbir, to joj ne bi 
vrijedilo. A kad bi pokvarila abdest prije negoli preda selam. 



^ Ebu Sufjan Tarif b. Sihab, neki vele b. Sa'd el-Basri je po ocjeni Ibn 

Hadzera i Ibn Meina slab ravija. Buharija za njega veli da nije jak, Ahmed 
b. Hanbel veli da ne predstavlja nista. Nesaija veli da je odbacen uslijed 
sumnje da je bio sklon lazi. Pripadao je sestoj generaciji ravija. 
^ Ime mu je Munzir b. Malik b. Kata'ta el-Abdi el-Basri. Pouzdan je ravija. 
Pripadao je drugoj generaciji. Vise je poznat po svom nadimku po djetetu. 
•^ Ovaj hadis je, u predaji koju prenosi Alija b. Ebu TaUb, sa komentarom 
spomenut u prvoj knjizi, u trecem poglavlju O abdestu. 



474 



ja bih joj naredio da uzme abdest i vrati se na svoje mjesto i 
zavrsi ga selamom, jer ga samo na taj nacin moze zavrsiti. 
Ebu Nadreu je ime Munzir b. Malik b. Kuta'ta. 



e , o 






\vv 



- - ,-- * 

-|j-J& ^—9 u'-*:H' L>f' lP^-^ Lb-^-lj Cjj'-^Ty' lH (CTp^i ^'jj ^^ r*^' '"^J 
J-;t,>^ I J_jlP t^ <JJI JaJuP I^JJ-^I C(>->^l JoP ;>J 4111 ±x£- UjJu>. j : Jli Yl * 

>^Ju-»JL>' (j_o p- -al IJAj : (j*>.jjl JulC (jj 4JLJI JjlC JLS : -..jj-g ojI JU 

ft • l"ll ° '• ' J' - -- .--, = -0 , 



475 



177. O polozaju prsta (ruku) 
kod pocetnog tekbira 

239. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Ebu Seid el-Esedzdz; 
kazu: Nama je ispricao Jahja b. Jeman^ on je prenio od Ibn 

Ebu Zi'ba^, on od Seida b. Sem'ana, a on od Ebu Hurejre koji 

je kazao: "Allahov Posianik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi 
kod izgovora (pocetnog) tekbira za namaz, podigao ruke 

polusavijenih prstiju.'^" 

Ebu Isa kaze: Mnogi su Ebu Hurejrin hadis prenijeli od 
Ibn Ebu Zi'ba, on od Seida b. Sem'ana a on od Ebu Hurejre: 
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, je kada bi stupao u 
namaz dizao ruke ispruzivsi (prste)." 

Ovo je pouzdanije od predaje Jahje b. Jemana. Ibn 
Jeman je pogrijesio u prenosenju ovog hadisa. 



^ Jahja b. Jeman el-Idzli el-Kufi po misljenju Ibn Hadzera je veoma pobozan 

i iskren ravija; medutim, puno je grijesio u prenosenju hadisa, narocito u 

starosti kada je posenilio. Pripadao je devetoj generaciji. 

2 Muhammed b. Abdur-Rahman b. Mugire b. Haris ibn Ebu Zi'b el-Kuresi 

el-Amiri el-Medeni slovi kao izuzetno pouzdan ravija i veliki poznavalac 
fikha. Pripadao je, sedmoj generaciji ravija. Umro je 159. godine po Hidzri. 
Seid b. Musejjib ga smatra (Emurul-mu'mininom) u hadisu. 
^ Prema misljenju Sujutije "rasirio bi prste" znaci: opruzio bi ih i ne bi 

podizao ruke skupljenih saka. Ebu Tajjib es-Sindi veli: "rasirio bi preste" 
znaci digao bi ruke tako sto bi mu prsti bOi opruzeni, ni previse rastavljeni 
ni potpuno sastavljeni. Na isti nacin su i neki hanefijski ucenjaci razumjeli 
smisao spomenutih rijeci. 

476 



240. ISPRICAO NAM JE Abdullah b. Abdur-Rahman; 
kaze: Nama je ispricao Abdullah b. Abdul-Medzid el-Hanefi; 
kaze: Nama je ispricao Ibn Ebu Zi'b, on je prenio od Seida b. 
Sem'ana koji je kazao: Cuo sam Ebu Hurejru kada veil: 
"AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, kada bi 
stupao u namaz je dizao ruke ispruzivsi (prste)." 

Ebu Isa veli da je Abdullah kazao: Ovo je pouzdanije 
od hadisa Jahje b. Jemana. Hadis Jahje b. Jemana je pogrjesan. 






477 



fS-»'~''. "il'i"'"'- 'III'' .l''-"" I ' " I "' 

^, ,0 ^ ^^^ ^ o'^ "*- *^#S ^ "^'^ " ' ' -" * ' I ' 

. lift JJSO aiwj 4jic ilbl ^^jJ-tf i^^l (>e l_)LLiJl (3j jjSJS (>C dlJU 

.>iJJL« (jj (j-'jl 

178. O vrijednosti prvog tekbira 

241. ISPRICALI SU NAM Ukbe b. Mukremi i Nasr b. 
Ali; kazu: Nama je ispricao Selm b. Kutejbe^, on je prenio od 

Tu'mea b. Amra'^, on od Habiba b. Ebu Sabita a on od Enesa 

b. Malika koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, rekao: "Ko u ime AUaha (dz.s.) 
cetrdeset dana klanja (svih pet dnevnih namaza) u dzematu, 
prispijevajuci (uvijek) na prvi tekbir, bice mu upisana dva 



^ Ukbe b. Mukrem el-Basri je hafiz u hadisu i veoma pouzdan ravija. 

Preuzeo je mnoge hadise od Jahje b. Seida el-Kattana i Gundera b. 

Mehdija. Od njega su hadise izmedu ostalih preuzeli i Muslim, Ebu Davud, 

Tirmizija i Ibn Madze. 

^ Selm b. Kutejbe es-Seiri el-Horasani je veoma iskren ravija. Nastanio se u 

Basri. Pripadao je devetoj generaciji ravija. 

^ Tu'me b. Amr el-Dza'feri je od strane Jahje b. Meina ocijenjen kao 

pouzdan ravija. 

478 



oslobodenja: oslobodenje od vatre i oslobodenje od 
licemjerstva."! 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenesen od Enesa sa 
senedom koji se zaustavlja na ashabu i nije mi poznato da ga 
je neko vezao za (Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio), 
osim sto ga prenosi Selm b. Kutejbe od Tu'mea b. Amra. A 
prenesene su od Habiba b. Ebu Habiba el-Bedzelija, a on od 
Enesa b. Malika samo njegove rijeci. O tome nam je ispricao 
Hennad; kaze: Nama je ispricao Veki', on je prenio od Halida 
b. Tahmana, on od Habiba b. Ebu Habiba el-Bedzelija a on od 
Enesa, njegove rijeci koje ne vezuje (za Poslanika Allah ga 
blagoslovio i spasio). Ismail b. Ajjas ovaj hadis prenosi od 
Umareta b. Gazijjeta, on od Enesa b. Malika, on od Omera b. 
Hattaba, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
slicno ovom. Medutim, ovaj hadis nije sacuvan a uz to je i 
mursel. Umare b. Gazijje nije bio Enesov suvremenik. 



^ U ovom hadisu je istaknut znacaj zajednickog klanjanja u dzematu, a 

posebno je naglasen znacaj prisustvovanja zajednickom klanjanju od samog 
pocetka, od pocetnog tekbira. Abdur-Rahman el Mubarekfori istice da su 
prva pokoljenja muslimana (selefus-salih) praktikovali da po tri dana tjese 
onoga ko bi stigao u dzemat nakon izgovorenog pocetnog tekbira, toliko bi 
se osjecao tuznim radi toga. Po sedam dana bi tjesili onog ko bi (samo 
jedan) namaz propustio da klanja u dzematu. 

Ko cetrdeset dana uzastopno klanja svih pet dnevnih namaza od 
samog pocetka (svaki put prispijevajuci na pocetni tekbir) u dzematu, 
zasluzio je da bude sacuvan licemjerstava i dzehennemske vatre. Na njemu 
je da to odrzi, time sto ce to i dalje ciniti. 



479 



ft. ^.-1.1 1 dJl-V-l-^f : Jj-Aj a_J tjJ-^ J^"-"^ oMIaII |_jJ[ oli lj[ aiwj fUli ^1 ^_ji^ 

jji_5l 4_III : J 3-«j |>-j t dJjj_i 'lJ[ "ij t dJj^ L?^'^J cdla-^l -iijljjj . >i]ju).>oj 

.jJlC (JJIJ iy<-t5-0 U^ v ! - ' --*-; 

O ^ ^ 

- -^ Ota ifOw-'C-o^^ 

,djuj->JI li^ JjJI Jj&l (^ »j3 IS-I J3j 

S ^;i *., >^.,oo 

S So ^ ^ ^ 

J'*^ » ,, o,^ i". 9 , ^ $■ a ^ ^ ,a ^ ^, ,fio 

.JjA**jLO (2>^l 4JJI Ju-Pj i— jLkiJi ^^ jaS' ^ ^3j l-i^J -^Jri^ 

00 ^>o 

.ajsj^j L):**ibul (2>o iJjiJI Jjsl joSl oic lla Jlc JuxaJIj 

.(^jjjJkJl lla jrv^iX; *2 : Jj.».| JU J c^lijJI _Le jjj Js. 



480 



"^j cdJjJj. (jJL^j t^ilfcwl dJjUjj td)jux>j_5 j»^l dlJL>o-- :Jli S>LaJl ^iiil 

179. Sta se uci na pocetku namaza 

242. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Musa el-Basri; 
kaze: Nama je ispricao Dzafer b. Sulejman el-Dubeij^, on je 

prenio od Alije b. Alije er-Rifaija^, on od Ebu Mutevekkila a 

on od Ebu Seida el-Hudrija koji je kazao: "AUahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, hi kada bi nocu ustao da 
klanja, prvo izgovorio tekbir a potom bi rekao: Da si 
slavljen samo Ti, moj Boze, i Tebi hvala. Tvoje je Ime 
blagoslovljeno. Tvoje je Velicanstvo uzviseno. Nema 
drugog boga osim Tebe. A nakon toga bi rekao: Allah je 
velik i dostojan je velicanja. Poslije toga bi govorio: 
Uticem se Allahu koji sve cuje i zna od prokletog 



^ Dzafer b. Sulejman ed-Dubeij Ebu Sulejman el-Basri veoma je iskren i 

Allahu pokoran ravija, all je protezirao siizam. 

^ Alija b. Alija er-Rifai Ebu Ismail el-Basri kao ravija nije los. Bio je 

izuzetno predan Allahu (dz.s). Neki su spocitavali da je naginjao kaderijama. 
Za njega kazu da je dosta licio na Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio. 

481 



sejtana, njegovog navracanja, njegove nadutosti i njegovih 
carolija."^ 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, AbduUaha b. 
Mesuda, Aise, Dzabira, Dzubejra b. Mut'ima i Ibn Omera. 

Ebu Isa veli: Ebu Seidov hadis je najznamenitiji hadis na 
ovu temu. Po njemu postupaju neki ucenjaci. Sto se tice vecine 
ucenjaka, oni kazu: Samo se od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio 
i spasio, prenosi da bi govorio: Da Si slavljen samo Ti, moj 
AUahu, i Tebi hvala. Tvoje je Ime blagoslovljeno. Tvoje je 



^ Postoje mnogi hadisi u kojima se govori o tome sta je Allahov Poslanik, 

Allah ga blagoslovio i spasio, praktikovao uciti nakon izgovorenog tekbira, a 
prije ucenja Fatihe. Najvise je predaja u kojima stoji da je Allahov Poslanik, 
Allah ga blagoslovio i spasio, ucio samo Subhaneke. Na temelju tih predaja 
vecina ucenjaka smatra da poslije izgovorenog tekbira, a prije ucenja Fatihe, 
treba uciti samo Subhaneke. Medutim, po misljenju Ibn Fluzejme, ni jedna 
od tih predaja nije pouzdana. 

Iz prvog tematskog hadisa vidimo da je Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, osim Subhaneke, ucio i dovu u kojoj je trazio utociste 
od prokletog sejtana, njegovog nagovaranja, njegove nadutosti i carolije. 

Najpouzdanija predaja na ovu temu je Ebu Hurejrina u kojoj stoji 
da je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, nakon izgovora 
pocetnog tekbira, a prije ucenja Fatihe malo sutio. Rekao sam mu, veli Ebu 
Hurejre; "AUahov Poslanice, dao bih za tebe i oca i majku, sta kazes za 
tvoju sutnju izmedu pocetnog tekbira i ucenja Kur'ana, sta ti tada 
izgovaras? Na to ce Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, 
izgovaram: Boze moj, udalji me od mojih grijeha kao sto Si udaljio istok 
od zapada."(Buharija i Muslim) 

Nakon ove, najpouzdanija je predaja da je Allahov Poslanik, AUah ga 
blagoslovio i spasio, nakon pocetnog tekbira, a prije ucenja Fatihe ucio: 
"Okrecem svoje lice Onom Koji je stvorio nebesa i zemlju..." (Muslim, od 
Ebu Hurejre) 



482 



Velicanstvo uzviseno. Nema drugog boga osim Tebe. Ovako se 
prenosi i od Omera b. Hattaba i od Abdullaha b. Mesuda. 

Prema ovome postupa vecina ucenjaka iz generacije 
tabi'ina i ostalih. O senedu hadisa Ebu Seida se nepovoljno 
govorilo: Jahja b. Seid se nepovoljno izrazio o Aliji b. Aliji. 
Ahmed kaze: Ovaj hadis je nepouzdan. 

243. ISPRICALI SU NAM Hasan b. Arefe i Jahja b. 
Musa i kazu: Nama je ispricao Ebu Muavija, on je prenio od 
Harisea b. Ebu Ridzala, on od Amrea, a on od Aise koja je 
kazala: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, kada bi 
zapocinjao namaz, govorio bi: Da Si slavljen same Ti moj 
Allahu, i Tebi hvala. Tvoje je Ime blagoslovljeno. Tvoje 
Velicanstvo uzviseno. Nema drugog boga osim Tebe. 

Ebu Isa veU: Ovaj nam je hadis poznat samo sa ovim 

senedom.^ O Hariseu se nepovoljno govorilo u pogledu njegova 
pamcenja. Ebu Ridzalu je ime Muammed b. Abdur-Rahman.^ 



Jl o Jl - O ft 



^ Ijlj ^1 (cJJW-' :oli JiAjj (jj 4UI JjlC (jj| j>C 'UulC (j^ (_yju^ (j^ t5jjjJ>JI 



^ Ebu Davud ga je na sasvim drugi nacin zabiljezio od Ebu Dzevza'a. U 
njegovu senedu nije spomenut Harise. Ali je ovaj hadis i u ovoj formi slab. 
^ On je, prema misljenju, Nesaije osumnjicen za laz uslijed cega su ga 
mnogi odbacili. Ibn Hadzer ga smatra slabim ravijom. 

483 



S^SS 00 o ^j!o 

^ ^ ^ 0^1^ ^SS ^OC-0 Oft-fC-^0 0^ ^^, 

al-(J 4jic 4i)l ^JLj (fjJJI I— »L>w3l (jJ aJjJI Jj»l jiSl Ju£ fUU JuijJij 

180. O tome da Bismillu ne treba uciti naglas 

244. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama 
je ispricao Ismail b. Ibrahim; kaze: Nama je ispricao Seid el- 
Dzurejrijj, on je prenio od Kajsa b. Abajeta, a on od Ibn 
AbduUaha b. Mugaffela, koji je kazao: "Moj me je otac 
(jednom prilikom) cue kako u namazu izgovaram: (U ime 
Allaha, Milostivog, Samilosnog) pa mi je rekao: Gle, moj 
sincic uvodi novotariju. Cuvaj se novotarije! Potom^ (sin 
AbduUaha b. Mugaffela) rece: Nisam vidio nijednog ashaba 
savremenika Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, da je vise mrzio novotarije u islamu od njega (t.j. 
od mog oca) koji je kazao: Klanjao sam sa Vjerovjesnikom, 
Allah ga blagoslovio i spasio, Ebu Bekrom, Omerom, 
Osmanom i Alijom pa nisam ni jednog od njih cuo da je 



4?.4 



(Bismillu) izgovarao (naglas) pa je i vi naglas ne 

izgovarajte. Kada budes klanjao (naglas) uci od (Hvala 

AUahu Gospodaru svjetova)."^ 

Ebu Isa veil: Hadis AbduUaha b. Mugaffela je hasenun^ 

i po njemu postupa vecina ucenjaka iz generacije 
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, 
medu kojima su Ebu Bekr, Omer, Osman i drugi, a poslije 
njih i vecina iz generacije tabi'ina kao sto su; Sufjan Es-Sevri, 
Ibn Mubarek, te Ahmed i Ishak. Oni smatraju da "U ime 
Allaha, Milostivog, Samilosnog" (BismiUu), ne treba uciti naglas 

nego u sebi.^ 



^ Islamski ucenjaci, opcenito, u pogledu ucenja Bismile u namazu imaju 
razlicite stavove: Safija, a prema nekim rivajetima i Ahmed b. Hanbel 
smatraju da je Bismilla sastavni dio svake sure, samim tim i Fatihe, s toga 
je, po njima, Bismillu vadzib uciti u namazu skupa sa Fatihom. Prema 
Malikovom misljenju, Bismillu nije potrebno uciti u namazu ni naglas ni u 
sebi, medutim, ne smeta i ako se prouci. Ebu Hanife, a prema nekim 
rivajetima Ahmed b. Hanbel i vecina hadiskih ucenjaka, smatraju da je 
lijepo (mustehab) Bismillu uciti u namazu. 
^ Neki su hadiski ucenjaci, kao sto su Ibn Huzejme, Ibn Abdul-Berr i Hatib 

el-Bagdadi Tirmiziji osporavali ovakvu ocjenu navedenog hadisa. Oni 
smatraju da je sin AbduUaha b. Mugaffela kao ravija nepoznat {medzhut), a 
hadis u cijem se senedu nade nepoznat ravija moze biti samo slab (daif). 
Ebu Jusuf ez-Zejlei u djelu Nasbur-Raje je dosta raspravljao o stepenu ovog 
hadisa. Njegova konstatacija na kraju bila je da ovaj hadis, ukoliko ga nije 
moguce podvesti ni pod jednu od kategorija sahiha, po stepenu nije ispod 
kategorije hasen-hadisa. 

3 Vecina ucenjaka koji smatraju da Bismilu u namazu treba uciti u sebi i 
da je nije dozvoljeno uciti naglas svoje misljenje, pored tematskog, temelje i 
na slijedecim hadisima: Enes b. Malik veli: "Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, Ebu Bekr i Omer su u namazu ucenje naglas 
otpocinjali od Fatihe."(Buharija i Muslim). 

485 



H^JS i>*>jJI 4JlJI mj (-> yi^^ tjlj o^ »-JlJ ^A^ 



0-* - !* S ,06.0 OfrO ^5 ^, t-M^^" 

4_1U ^1 JLtf (_5-jJJl i_iL^v>^l o-« |>-1j«JI J-al 6* oJf IJ-fJ Jli osj 

(;;>_o j>-ajjo (j_aj j:}-^3^' O-^'j o*''H^ (iH'J j-*^ cW'J ''j— <;^ J^' ■ Hr^ c^j 

• 1 t t 



,^O.Jl 6-Jio ^Jl S^ ^ a 



iX aAj j-OvA 4.4-.^ la t^jJIaJl jJl^ Jjl }A I '-'^; ^.'^ 3^'j 



i >■ 



181. Ko smatra da "U ime AUaha, Milostivog, 
Samilosnog" (Bismillu) treba uciti naglas 

245. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Abde; kaze: Nama je 
ispricao Mu'temir b. Sulejman i kazao: Meni je ispricao Ismail 



U Muslimovoj predaji ovog hadisa stoji dodatak: "a nisu ni na 
pocetku a ni na kraju naglas izgovarali Bismillahir-Rahmanni-Rahim/' 

U predaji koju biljeze Nesaija i Ahmed stoji: "A nisu naglas 
izgovarali Bismillahir-Rahmanir-Rahim." U predaji koju biljezi Ibn Huzejme u 
Sahihu stoji: "Ucili su Bismilu u sebi." 



486 



b. Hammad^, on je prenio od Ebu Halida,^ a on od Ibn 

Abbasa koji je kazao: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i 
spasio, je svoj namaz pocinjao sa (ucenjem): U ime AUaha, 

Milostivog, Samilosnog."^ 

Ebu Isa kaze: Njegov sened u ovakvoj formi nije jak.^ 

U ovom smislu je i stav nekih ucenjaka iz generacije 
Vjerovjesnikovih, AUah ga blagoslovio i spasio, savremenika, 
kao sto su Ebu Hurejre, Ibn Omer, Ibn Abbas i Ibn Zubejr i 
tabfina poslije njih. Oni smatraju da treba uciti naglas: U ime 
AUaha, Milostivog, Samilosnog. Tako vele i Safija, Ismail b. 



1 Ismail b. Hammad b. Ebu Sulejman je po misljenju Jahje b. Meina 

pouzdan ravija. Ebu Hatim ga naziva sejhom ciji se hadisi zapisuju. 
Prenosio je hadise od svog oca i Ebu Halida el-Valibija. 

2 Ebu Halid Hurmuz el-Valibi el-Kufi je kao ravija ocijenjen ocjenom 
dovoljan (makbul). Pripadao je generaciji starijih tabi'ina. 

^ Neki su islamski ucenjaci na temelju ovog i mnogih drugih hadisa u 

ovom znacenju zauzeli stav da Bismillu u namazu treba naglas izgovarati. 
Tematski hadis kao i vecina ostalih na kojima oni temelje svoj stav su po 
stepenu slabi hadisi. Najbolji od njih je hadis sto su ga zabiljezili Ibn 
Huzejme i ibn Hibban u Sahihima i Nesaija u Sunenu od Nuajma el- 
Mudzmira koji je kazao: "Klanjao sam za Ebu Hurejrom pa je naglas 
proucio Bismillahir-Rahmanir-Rahim a iza toga Fatihu. Kada bi proucio do 
Veled-dallin rekao bi: Amin, a za njim bi to i svi prisutni izgovorili... Na 
kraju je kazao: tako mi Onog u Cijoj je ruci moja dusa, ja od vas klanjam 
namaz naslicniji, namazu AUahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio." 

Na temelju ovog hadisa i hadisa iz prethodnog poglavlja mozemo 
izvuci zakljucak kako to naglasava i Abdur-Rahman el-Mubarekfori da je 
Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, nekada Bismillu u namazu ucio 
naglas, a nekada u sebi. 
^ Ovaj hadis je slab zbog dvojice ravija: Jedan od njih je Ebu HaUd koji je 

po misljenju Ukajlija nepoznat (medzhul), a drugi je Ismail b. Hammad, koji 
je po ocjeni Ukajlija slab. 

487 



Hammad, a on je sin Ebu Sulejmana, i Ebu Halid el-Valibi 
kome je ime Hurmuz, a iz Kufe je. 

L-Jj 4JJ Jla^JL A-s-IjaJI ^ajvjjj,; ^jLwjSj J-*^J J^ 3^'j A^J f^^ ^' l5^ ^' 

jxL (J 4^Jlc aDI ^-Ls (ffj-JJl i_)L>w3l ij^ JjJI Jjbl jutc Ijjs _U J^lj 

- "7.^ #-- J*0-- C-- ^Ji -o, ^'' OJl^O^O^,^ S, 

'i ljjl£ a^l oUaj (j*^ J ' 9j3~^I J-j^ V^^r^' ^'■^'^ ^'"'jfi b^"^-^. '_^l^ p-^' 

. po^jJl ^jA>-y\ 4JJI ix**u ;j4«- JL) 

« - -- ' •* 



488 



182. Pocinjanje sa ucenjem (naglas u namazu) 
od: "Hvala Allahu, Gospodaru svjetova" 

(Fatihe) 

246. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Avane, on je prenio od Katade, a on od Enesa koji je 
kazao: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, Ebu Bekr, 
Omer i Osnian pocinjali su ucenjem (naglas u namazu) od: 

"Hvala Allahu, Gospodaru svjetova" (Fatihe)."^ 

Ebu Isa veU; Ovaj hadis je hasenun-sahihun.^ U duhu 

tog hadisa su postupali ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, 
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, tabi'ina i onih 
posHje njih. Oni su pocinjali sa ucenjem (naglas u u namazu) 
od: "Hvala Allahu, Gospodaru svjetova". 

Safija veli: Ovaj hadis: "Da su Vjerovjesnik, Allah ga 
blagoslovio i spasio, Ebu Bekr, Omer i Osman pocinjali sa 
ucenjem (naglas) od: "Hvala Allahu, Gospodaru svjetova" 
(Fatihe) ima znacenje: Da su oni ucili Fatihu prije sure, sto ne 



^ Kada se kaze: "Pocinjali su ucenjem (u namazu)", misli se na ucenje 
naglas. Dakle, pocinjali su ucenjem naglas u namazu od: "Hvala Allahu 
Gospodaru svjetova". To, po nekima, znaci da oni nisu naglas ucili Bismillu. 
Neki su opet rijeci: "Hvala Allahu Gospodaru svjetova", razumjeli kao naziv 
za Fatihu u cijem je sastavu i BismiUa, sto po njima znaci da su uz Fatihu 
naglas ucili i Bismillu. Neki su, opet, na temelju ovog hadisa izvukli 
zakljucak da Bismillu u namazu nije potrebno uopce uciti ni naglas niti u 
sebi. Oni su iz spomenutog hadisa razumjeli da su AUahov Poslanik, Allah 
ga blagoslovio i spasio, Ebu Bekr, Omer i Osman opcenito ucenje u 
namazu pocinjali od Fatihe, te da prije nje nisu nista drugo ucili. 
^ Zabiljezio ga je i Muslim u Sahihu. 

489 



znaci da oni: "U ime AUaha, Milostivog, Samilosnog" (Bismillu) 
nisu ucili naglas. 

Safija smatra da ucenje (naglas u namazu), treba poceti 
od: "U ime AUaha Milostivog Samilosnog" i da Bismillu treba 
uciti naglas (u namazima u kojima) se inace uci naglas. 



f 



s; - - ^ - 

.jj-ouc (jj 4DI jjtcj ojlis ^Ij (j-ulj 4-ijLpj SjjjA ^1 jj* vM' ij^3 • '-"^ 

<■ , f , , -f - -- -^ ^_ - , ^f 'ir 

> » J" ,- • - '\., •- ji • ^ . - - ,. ; f " ° ^ t' ' n '• °i{ -° ° •''^ " ° 

", '' ' - 



490 



- '. ' - '.|'i " J°'^ °| II ' •!-• I t -' "•" f '. °l 

fl Jl 0^ 

»-•''''- t "' "■' t ' °i ° ' -•' • "£-\ " °'' II ' i<r' 

183. O tome da bez Fatihe 
nema namaza 

247. ISPRICALI SU NAM Ibn Ebu Omer i Alija b. 
Hudzr; kazu: Nama je ispricao Sufjan, on je prenio od 
Zuhrija, on od Mahmuda b. Rebi'a, on od Ubadea b. Samita, 
a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je 

rekao: "Nema namaza onaj ko ne prouci Fatihu."i 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Hurejre, 
Aise, Enesa, Ebu Katade i AbduUaha b. Amra. 

Ebu Isa veU: Ubadeov hadis je hasenun-sahihun^, po 
njemu je postupala vecina ucenjaka iz generacije 



1 Vecina islamskih ucenjaka stoji na stanovistu da je ucenje Fatihe u 

namazu fard, da njeno ucenje spada u sastavne dijelove namaza (ruknove) 
te da je nista drugo ne moze nadonijestiti. Svoj stav oni temelje na 
tematskom i brojnim drugim hadisima na ovu temu. 

Ebu Hanife smatra da je ucenje Fatihe u namazu vadzib. Po njemu, ukoliko 
bi neko propustio ucenje Fatihe a proucio nesto drugo iz Kur'ana, namaz 
mu vrijedi, s tim sto bi morao uciniti sehvi-sedzdu. Svoje misljenje on 
temelji na hadisu koji je zabiljezio Buharija u Sahihu a u kome stoji: "Kada 
stupas u namaz, izgovori pocetni tekbir a potom prouci nesto sto znas iz 
Kur'ana." 

Ebu Hanife je tematski hadis razumio u smislu: Nema potpunog 
namaza onaj ko ne prouci Fatihu. 
^ Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte. 

491 



Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio savremenika, 
ashaba, medu kojima su i Omer b. Hattab, Dzabir b. Abdullah, 
Imran b. Husajn i drugi. Oni su kazali: Namaz bez ucenja 
Fatihe ne vrijedi. 

Isto vele i Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak. 

OooliJI ^*L^ UoLj \m 

(j— J (j_o.>-jJI j — ^ gj ji- i . * — >iii (j_j /_ •>-i L-Jjj-> tjuiu (^j j.«j>vo jljJu Lijj.>- YiA 

^ - - , , s 

.j-w/->' *.liJJ->' j-^*"-^ c>^ lH'j '*-^.;^-^ • g-'-'-;!-^ 3^' uL5 

0--LU --SS ^OfrO 0C.0 ^Jio^ ^ 

- S - - i 

e i i 

a o ^ Jl 

- - - Jl ^, 



492 



a ^9 ^o ^ ^ J ft 

.(jljA».> fjljj _^>o (J^-f^ (i>^ 'uL*! 
' ' s - ' s - " i^ ' 

. J j ^> (jj 4.9.'ii <i (j^ (j u i o K cl u - \ -' > J->^ aX^j 4^>ic <d)l jJ~d L?^' ^ J^"^ (1*^ 

184. O (izgovaranju) rijeci Amin 

248. ISPRICAO NAM JE Bundari; kaze: Nama su 

ispricali Jahja b. Seid i Abdur-Rahman b. Mehdi; kazu: Nama 
je ispricao Sufjan, on je prenio od Selemea b. Kuhejla, on od 
Hudzra b. Anbesa a on od Vaila b. Hudzra koji je kazao;"Cuo 
sam Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, (kada je 
nakon sto je) proucio {...gajril magdubi alejhim veleddallin) 

rekao: Amin^, podignuvsi svoj glas."^ 



^ Bundar je nadimak za Muhammeda b. Bessara b. Osmana el-Abdija 
jednog od poznavalaca Sunneta. Zehebi tvrdi da su ucenjaci jednoglasni u 
stavu da se od njega hadisi mogu prihvatati. 

2 Na temelju ovog i drugih hadisa, na ovu temu vecina je islamskih 
ucenjaka zauzela stav da ce i imam, kao i oni koji su pristali za njim, 

493 



Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ebu Hurejre. 
Ebu Isa kaze: Hadis Vaila b. Hudzra je hasenun^. Na 

osnovu njega su mnogi ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, 
Allah ga blagoslovio i spasio, ashaba, tabi'ina i onih poslije 

izgovoriti "Amin" nakon proucene Fatihe. Oni smatraju da to treba uciniti i 
onaj ko klanja po sebi. 

Od Malika i Ebu Hanife se u torn pogledu prenose dva stava: 
Jedan koji je identican stavu vecine, i drugi gdje oni smatraju da imam ne 
treba izgovarati "Amin" nakon proucene Fatihe nego to treba da ucine 
samo oni koji klanjaju za njim. 

1 Mnogi hadisi govore o tome da je Vjerovjesruk, Allah ga blagoslovio i 
spasio, "Amin" nakon proucene Fatihe izgovarao glasno. Abdur-Rahman el- 
Mubarekfori tvrdi da su svi ashabi i tabi'ini koji su klanjali za Ebu 
Hurejrom naglas izgovarali "Amin". On takoder tvrdi da nije potvrdeno da 
je neko od ashaba, "Amin" izgovarao u sebi. Na temelju svega spomenutog 
vecina ucenjaka smatra da "Amin" treba izgovarati naglas. Medutim, o tome, 
koliko glasno, imamo razlicite predaje: Ibn Madze i Ebu Davud u Sunenima 
biljeze da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, izgovarao 
"Amin" toliko glasno da su ga mogh cuti oni sto su u prvom sahi. Ishak 
b. Rahivejh u Musnedu biljezi od Ummu Husajn da je klanjala za 
Vjerovjesnikom, Allah ga blagoslovio i spasio, i da je nakon zavrsetka 
{gajril-magdubi alejhim veled-dallin izgovorio "Amin" toliko glasno da ga je 
ona cula u safu zena. Bejhekija u Sunenu biljezi od Ata'a koji je kazao: U 
ovoj dzamiji sam zatekao dvije stotine ashaba, koji su kada bi imam zavrsio 
{gajril magdubi alejhim veled-dallin) tako glasno izgovorili "Amin" da bi 
odzvanjalo. 

Ebu Hanife, po misljenju el-Mubarekforija, smatra da se "Amin" 
moze izgovoriti i na jedan i na drugi nacin. Takav stav on temelji na 
slijedecim dokazima: 

- Vailovom hadisu, koji je spomenut u ovom poglavlju, a u kome 
stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, tihim glasom 
izgovorio "Amin", i 

- Eseru koji je zabiljezio Tahavija od Ebu Vaila koji je kazao: Ome'r 
i Alija (u namazu) BismiUu, Euzu billahi i "Amin" nisu naglas izgovarli. 

2 ZabUjezili su ga osim Tirmizije i Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima. 

494 



njih ustvrdili da osoba treba podici svoj glas kod izgovora: 
"Amin", i da ga ne treba prigusivati. Tako drze i Safija, 
Ahmed i Ishak. 

Su'be je prenio od Selemea b. Kuhejla, on od Hudzra 
Ebu Anbesa, on od Alkameta b. Vaila a on od svoga oca da 
je "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, (nakon sto je) 
proucio (... gajril-magdubi alejhim veled-dallin) tihim glasom 
izgovorio: Amin." 

Ebu Isa veU: Cuo sam Muhammeda (Buhariju) kada veil 
da je Sufjanov hadis na ovu temu pouzdaniji od hadisa 
Su'beta. Su'be je pri prenosenju ovog hadisa pogrijesio na 

nekoliko mjesta.^ On kaze: Od Hudzra Ebu Anbesa, a on je 

ustvari Hudzr b. Anbes kome je nadimak (po djetetu) Ebu 
Seken. Osim toga on je u njemu dodao: "od Alkameta b. 
Vaila", medutim, u njegovu (senedu uopce) nema Alkame, 
nego ga Hudzr b. Anbes prenosi od Vaila b. Hudzra. Takoder 
je prenio da je: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 



1 Na pitanje: "Ako su i Sufjan i Su'be hafizi u hadisu, na osnovu cega je 

Tirmizija ustvrdio da je Su'be pogrijesio; ne postoji 11 mogucnost da je i 
Sufjan pogrijesio?" El-Mubarekfori odgovara na slijedeci nacin: 

- Su'be je grijesio u imenima ravija hadisa; sa Sufjanom to nije 
slucaj. Ibn Hadzer za Su'bea kaze: Pouzdan je i precizan kao ravija ali je 
grijesio u imenima ravija. Darekutnija u djelu Eel veli: "Su'be je puno 
grijesio u imenima ravija jer je vecu paznju posvecivao samom tekstu 
(metnu) hadisa". 

- Su'be je imao cestd dilema pri prenosenju i seneda i metna 
hadisa, dok kod Sufjana takvih dilema nije bilo. 

- I Su'be i Sufjan su pouzdani, i hafizi u hadisu, s tim sto je 
Sufjan bolje pamtio od Su'bea. 

- Su'be je sam prenio hadise u kojima proturijeci Sufjanovim 
hadisima i niko drugi osim njega ih u tom znacenju nije prenio, dok su 
takve hadise koje prenosi Sufjan u istom znacenju prenijeU i drugi. 

495 



rijec: "y\min" izgovorio tihim glasom, a on je "Amin" izgovorio 
podigavsi svoj glas. 

Ebu Isa veli: A pitao sam i Ebu Zur'u o ovom hadisu, 
pa je rekao: Sufjanov hadis o ovome je pouzdaniji, jer je, 
veli on, i Ala' b. Salih el-Esedi prenio od Selemeta b. Kuhejla 
predaju slicnu Sufjanovoj. 

249. Ebu Isa kaze: ISPRICAO NAM JE Ebu Bekr 
Muhammed b. Eban; kaze: Nama je ispricao Abdullah b. 
Numejr, on je prenio od Ala'a b. Saliha el-Esedija, on od 
Selemea b. Kuhejla, on od Hudzra b. Anbesa, on od Vaila b. 
Hudzra a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, 
slicno Sufjanovom hadisu, od Selemea b. Kuhejla. 



185. O vrijednosti izgovaranja (rijeci) Amin 

250. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb Muhammed b. Ala'; 
kaze: Nama je ispricao Zejd b. Hubab i kazao: Meni je 

496 



ispricao Malik b. Enes; kaze: Nama je ispricao Zuhri, on je 
prenio od Seida b. Musejjiba i Ebu Seleme, njih dvojica od 
Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i 
spasio, da je kazao: "Kada imam rekne: "Amin", recite i vi, 
jer ce, uistinu, onome ciji se izgovor: Amin poklopi sa 
izgovorom meleka biti oprosteni grijesi koje je ranije 

pocinio."^ 

Ebu Isa veU: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihu.^^ 



^ U Buharijinoj predaji ovog hadisa stoji: "Kada neko od vas izgovori Amin 
i meleki na nebesima reknu "Amin". 

U Muslimovoj predaji stoji: "Kada imam kaze: Amin, recite i vi, jer 
i meleki izgovaraju "Amin". Pa ciji se izgovor rijeci: "Amin" poklopi sa 
izgovorom meleka, bit ce mu oprosteni grijesi koje je ranije pocinio." 

Abdur-Rezzak je prenio od Ikrime koji je kazao: Safovi stanovnika 
zemlje se uspostavljaju po uzoru na safove stanovnika nebesa. Pa ako se 
izgovor rijeci: "Amin" na zemlji poklopi sa njenim izgovorom na nebesima, 
Ijudima ce biti oprosteni grijesi. 

Pod pojmom grijesi u ovom hadisu, prema misljenju el- 
Mubarekforija, misli se na male grijehe. Za velike je grijehe potrebno 
pokajanje. 
2 Ovaj su hadis zabiljezili jos i Buharija i Muslim u Sahihima. 

497 



498 



Tumac arabizama i drugih manje poznatih 
rijeci iz orijentalnih jezika 



abdest - ritualno pranje lica, ruku do iza laktova, potiranje 
glave, pranje nogu i drugih dijelova tijela prije 
stupanja u namaz. 

adet - obicaj 

akika - klanje kurbana i nadijevanje imena djetetu, sedmi dan 
nakon rodenja. 

arsin - mjera za duzinu. Krojacki arsin dug je 65 cm. 

ashab - Muhammedov, Allah ga blagoslovio i spasio, 

savremenik. 

beduin - stanovnik pustinje. 

beriket - blagoslov, sreca i blagostanje. 

bint - kci 

bismilla - formula sa kojom pocinje svako poglavlje Kur'ana. 

canak - drvena posuda. 

daif - slab, u hadiskoj nauci hadis kome nedostaje jedan ill 
vise uvjeta sahih-hadisa. 

dirhem - drahma; srebreni novcic. 

dova - molba Bogu, blagoslov. 

dzamija - muslimanska bogomolja 

dzehennem - pakao 

dzemat - skupina, podrucje jedne dzamije, skupno obavljanje 
namaza. 



499 



dzennet - raj 

dzunub - necist, neokupan nakon polnog odnosa ili ejakulacije 

u snu. 
dzuz' - dio, odlomak /30. dio Kur'ana. 
efdalnije - bolje, vrednije. 
emirul-mu'minin - pocasna titula koja se daje najvecim 

ekspertima i poznavaocima hadiske nauke. 
eser - hadis, ciji sened doseze do tabi'ina. 
ezan - obznana o nastupu namaskog vremena. Poziv na 

skupno obavljanje namaza. 
fakih - seriatski pravnik. 
fard - farz, obligatna prvostepena duznost. 
fardi ajn - obligatna prvostepena duznost koja se odnosi na 

svaku osobu. 
fardi kifaje - obligatna prvostepena duznost koja se odnosi na 

skupinu. 
hades - pojava koja kvari abdest. Veliki hades je pojava koja 
zahtijeva kupanje, kao sto su ejakulacija i polni 
odnos. MaU hades je pojava posUje koje treba 
promijeniti abdest. 
fikh - seriatsko pravo. 
gaflet - nemar, nehat, ravnodusnost. 
garib - tudin, stranac; u hadiskoj nauci hadis koji iz cjele 

jedne generacije prenosi samo jedan ravija. 
gusul - rituabio vjersko kupanje nakon ejakulacije ili polnog 

odnosa. 
hafiz hadisa - hadiski ucenjak koji pamti sto hiljada hadisa. 
haram - strogo zabranjeno. 

haridzije - pobunjenicka sekta koja je ustala protiv h. Alije. 
harurija - stanovnica Harure, mjesto u Iraku. 



500 



hasen - dobar, u hadiskoj nauci, hadis koji ispunjava sve 
uvjete sahih haisa s tim sto mu ravije nisu na 
rangu ravija sahih-hadisa. 

hudud - kaznene mjere. 

hulefai rasidin - cetverica prvih halifa; Ebu Bekr, Omer, 
Osman i Alija. 

ibadet - poboznost, bogosluzje. 

ibn - sin, skradeno b. 

idtirab - poremecaj, zbrka. 

ikamet - obznana o stupanju u namaz. 

imam - voda, starjesina, osoba koja predvodi skupni namaz u 
dzamiji. 

istihaza - vanredno krvarenje kod zena koje se javlja nakon 
zavrsetka mjesecnog ili porodajnog ciklusa. 

Kaderije - pristalice vjerovanja u slobodu volje, indeterministi. 

kadija - seriatski sudija. 

karija - ucac Kur'ana. 

kerahet - pokudenost, odvratnost. 

kibla - Ka'ba, strana kuda se muslimani okrecu u namazu. 

kisas - kazna, odmazda. 

kjafir - nevjernik, bezboznik, nezahvalnik. 

kuUet - vrc, posuda koja sadrzi 250 litara. 

medzhul - nepoznat, anoniman. 

mekruh - pokudeno, odvratano. 

melek - andeo 

mendub - pohvalno, lijepo. 

meni - sperma 

mesh - potiranje mokrom rukom. 

metn - tekst hadisa. 

metruk - odbacen 

mezheb - pravac, pravni sistem u seri'atskom pravu. 



501 



mezi - svijetla sluz koja se javlja iz polnog organa usljed 

nadrazaja, a prije sjemena. 
misvak - vrsta cetke za zube od posebnog drveta. 
mudd - posuda koja prema Ebu Hanifi sadrzi dva litra. 
muezin - osoba koja uci ezan. 
muhadremin - osoba koja je zivjela u Poslanikovo vrijeme ali 

se sa njim nije susretala. 
mustehab - lijepo, pohvalno. 

muttarib - hadis u cijem metnu ili sened postoji poremecaj. 
nafila - dobrovoljni ibadet. 

odzunupiti - postati necist usljed ejakulacije ili polnog odnosa. 
rafidija - pripadnik rafidija, siitske sekte. 
ravija - prenosUac 

ribat - veza, drzanje vojnog polozaja u ratu. 
rivajet - predaja 
rukn - satavni dio 

sa' - posuda, koja prema Ebu Hanifi, sadrzi osam litara. 
sahabijka - zena koja je zivjela u Poslanikovo vrijeme i sa 

njim se susretala. 
sedzda - dio namaza kada se licem, nosom i celom, prstima 

nogu koljenima i dlanovima spusta na zemlju. 
sedzda-tilavet - sedzda koja se obavlja nakon sto se proud 

neki ajet iz Kur'ana u kojemu se nareduje 

cinjenje sedzde. U Kur'anu ima cetrnaest 

takvih ajeta. 
sehur - jelo pred zoru, rucak uz ramazan. 
sehvi-sedzda - sedzda koja se cini po zavrsetku namaza radi 

nekog propusta ucinjenog u namazu. 
sened - lanac prenosilaca hadisa. 
selam - pozdrav, zavrsni cin namaza. 



502 




sonnet - praksa Muhammedova, Allah ga blgoslovio i spasio. 

Sve ono sto je on govorio, radio i odobrio. 
sevab - nagrada 

sif({atun-hafiz - pouzdan; hafiz je strucni izraz u hadiskoj 
naud koji se dodjeljuje izuzetno pouzdanim i 
ucenim prenosiodma hadisa. 
soia - pogjavlje Kur'ana (ima ih 114). 
satra - stap ili neki drugi visociji predmet postavljen pred 

osobu koja klanja na otvorenom prostoru. 
sart - uslov. 

iedfat - zanzzmanie, zagovor. 
selndet - o Q luv«m je, svjedocenje. 
sefh - acen|ak, ucitelj. 
ScrTat - isiamski zakon utemeljen na Kur'anu i Sunnetu. 

'in - suvremenik Muhammedovih, Allah ga blagoslovio i 
spasio, ashaba. 
erkan - lagahno spustanje tijela na ruk'u i sedzdu i 
propisno uspravljanje i zadrzavanje izmedu 
njih. 

- obSazak oko Kabe. 

- pi^evara, obmana. 

- tnmaffnje, objasnjenje; komentar Kur'ana. 

- icg^star, spnsak, knjiga. 
- fiktivno ascenje zemljom ili zemljinom tvari 
osljed nedostatka vode, umjesto abdesta ili 
kupanja. 

- Ihnnnla 'Allahu ekber"-Bog je najveci. 

- aoei^acL 
pnstalice, sljedbenid. Sljedbenici Muhammeda, Allah 
^ blagoslovio i spasio. 



503 





vadzib - prvostepena duznost, prema misljenju vecine 
ucenjaka. Prema Ebu Hanifi, drugostepena 

duznost. 

vesilet - najljepse mjesto u Dzennetu. 

zikr - izgovaranje AUahovih imena i drugih poboznih tekstova. 



504 



Literatura 

Kurgan Casni; Phjevod Kur'ana na bosanski jezik Muhammed 
Pandza i Dzemaluddin Causevic. 

Muhammed Abdurahman b. Abdulkerim el-Mubarekfori: 
Tuhfetu-1-ahvezi bi-sserhi Dzami'i-t-Tirmizi, I. tom, Kairo 
1964., drugo izdanje. 

Ibn Esir: En-Nihaje, Daru Ihjait-turasil-arebi, Bejrut. 
Ez-Zejlei: Nasbu-r-raje liehadisil-Hidaje, El-Mektebul-islamij. 
Bejrut 1393. po Hidzri, drugo izdanje. 
Ibn Hadzer el-Askalani: Fethu-1-bari serhu Sahihi-1-Buhari, 
Darul-Ma'rife, Bejrut, drugo izdanje. 
Jahja b. Seref en-Nevevi: Serhu Dzamiu-s-Sahih Muslim, 
Darul-fikr, Bejrut 1972, drugo izdanje. 

Sujutija: Tedribu-ravi fi serhi takribu-n-Nevavi, Daru ihjais- 
sunnetin-nebevijjeti, Bejrut 1979, drugo izdanje. 
Nurudin Itr: Menhedzu nakdi fi ulumi-1-hadisi, Darul-Fikr, 
Bejrut. 

Dr. Mahmud et-Tahan: Tejsiru mustalehi-1-hadisi, Mektebetu-1- 
Mearif, Rijad, 1985., sedmo izdanje. 

Ibn Hadzer el-Askalani: Nuzhetun-Nezar serhu Nuhbetu-1- 
fiker, El-mektebetul-ilmijje, Medina El-Munevvera, drugo 
izdanje. 

Ibn Hadzer el-Askalani: Takribu-t-tehzib, Pakistan 1973, 
Darun-nesril-Kutubul-islamijje, prvo izdanje. 



505 



Dr. Mustafa es-Sibai: Es-Sunnetu ve mekanetuha fi-t-tesri'i-1- 
islami, El-mektebu-1-islami, Bejrut, 1976. drugo izdanje. 
Muhamed Seid Sabik: Fikhus-Sunneh, Darul-kitabil-arebi, 
Bejrut 1973. drugo izdarije. 

Muhamed b. Ali es-Sevkani: Nejlu-1-Evtar Serb muntekal 
Ahbar min ehadisi sejjidil-ahjar, Egipat, Seriketu mektebeti ve 
metbeati Mustafal-babi el-Halebi ve evladuhu. 
Ebu Davud Sulejman b. Esas el-Ezdi es-Sidzistani Sunen, 
Egipat Seriketu mektebeti ve metbeati Mustafal-babi el-Halebi 
ve evladuhu 1952.prvo izdanje. 

Nesaijin Sunen sa Komentarom Sujutije i biljeskama Sindija, 
Darul-kitabul-arebi, Bejrut 1930. Prvo izdanje. 
Ibn Madze El-Kazvini; Sunen, Darul-fikr Bejrut, drugo 
izdanje. 



506 



RECENZIJA 

V 

Prof, dr Sefika Kurdica 



\ 



Prva knjiga Dzamia-Sunena Imama Ebu Isa Et-Tirmizija, 
prijevod i komentar prof. Mahmuda Karalica, predstavlja 
izuzetno vrijedan doprinos upoznavanju naseg citaoca sa 
hadisom i Sunnetom Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.w.s., 
kao i upoznavanje sa najelementarnijim znanjima koja tretiraju 
fikhska pitanja i propise. 

Imam Ebu Isa Et-Tirmizi je zivio i radio u trecem stoljecu 
Islama, i spada, uz Buhariju, MusUma i druge, u pionire 
hadiske znanosti. Njegovo djelo koje je pred nama je jedno od 
najznacajnijih djela iz podrucja hadisa, tako da je ovo djelo 
svTStano medu sest najvaznijih i najautenticnijih zbirki 
\\didisaJKutubu-s-sitte, od nastanka hadiske znanosti pa sve do 
danas. 

Kada se uzme u obzir broj hadisa koje je Et-Tirmizi 
upotrijebio u ovoj zbirci, klasicifiranje hadisa i njegova 
jezgrovitost i leprsavost u naslovljavanju poglavlja ispod kojih 
je navodio hadise, dolazi se do zakljucka da je to djelo 
posebno privlacno i visestruko korisno za nase upoznavanje sa 
hadisom Allahovog Poslanika, s.a.w.s. 

Prof. Mahmud Karalic se dosjetio ne samo prevoditi hadise 
iz ove poznate zbirke, nego u isto vrijeme i izabrati komentar 
na ovu hadisku zbirku. Kako god je izuzetno dobro izabrao 
koju zbirku hadisa da prevodi na nas jezik, tako je, takode, 

507 



dobro izabrao i koji komentar da upotrijebi kao podlogu na 
kome ce temeljiti sopstveni komentar ove zbirke na bosanskom 
jeziku. On je u maniru vrsnog hadiskog strucnjaka ~ uzgred 
da kazemo da je on prvi covjek koji je donio diplomu 
hadiskog strucnjaka u BiH u posljednjih pola stoljeca, i to 
upravo iz grada Allahovog Poslanika, s.a.w.s., -- izabrao kao 
podlogu za sopstveni komentar na bosanskom jeziku, najbolji 
komentar, a to je djelo Tuhfetu-1-ahwezi. Ovaj komentar koji je 
napisao El-Mubarekfuri je, prema vecini strucnjaka iz ove 
oblasti, najbolji komentar napisan na ovo djelo. 

Uz to je prof. Mahmud Karalic iz mnostva podataka 
kojima obiluje ovaj komentar, izabrao ono sto odgovara nasem 
covjeku i ovom vremenu i prostoru. Izostavio je pojasnjenja 
vezana za sened/lanac prenosilaca koja bi izuzetno opteretila 
citalacku publiku a odabrao je one elemente koji imaju 
posebnu vaznost i konkretnu korist. To je jedna od 
prepoznatljivih karakteristika ovog rada koji se primjecuje vec 
na pocetku samog prijevoda. 

Sto se tice jezika i stila, oni su veoma jasni, precizni i 
veoma prihvatljivi za siri krug citalaca. 

Znacajno je spomenuti da je uz izuzetno strucno 
poznavanje hadiske znanosti i terminologije vezane za ovu 
oblast, prof. Karalic pokazao i zavidnu utemeljenost u fikhskim 
propisima i terminologiji koja tretira ovu oblast. 

Uz ove i druge specifikume ovog prijevoda koji ovdje 
nisu spomenuti sa zadovoljstvom ga preporucujemo citalackoj 
publici. 



508 



RECENZIJA 
Prof, dr Sukrije Ramica 



Islamska kultura i dvilizacija koje su blistale stoljecima, 
ostavljajud Ijudima nase planete istinski put progresa i 
emanicipacije, svoje izvoriste su izmedu ostalog nalazile u sunnetu 
Allahovog poslanika Muhammeda, neka je na njega Allahov 
salavat i selam. Ono sto je on u periodu svoga poslanstva rekao, 
uradio, odobrio, te njegove moraine osobine, sve je to bilo i ostalo 
nepresusni izvor islama i islamske kulture i civilizadje, i sve to je 
sacuvano do nasih dana u mnogobrojnim hadiskrm zbirkama. 
Sve sto su muslimani pozitivno postigli u svojoj 
cetmaestostoljecnoj povijesti duguju, izmedu ostalog, znanju i 
uputama koje su mnogobrojne generadje crpile iz ovog izvora. 
Poslije Buharijeve i Muslimove zbirke, Tirmizijina zbirka po 
pouzdanosti sigurno dolazi na trece mjesto. Ovu zbirku koja nosi 
naziv Tirmizijin Dzami'-Sunen je napisao Ebu Isa Muhammed b. 
Isa b. Sevre et-Tirmizi (209 - 279 H.). Ona je nastala u ti'ecem 
stoljecu po Hidzri, u periodu istinskog procvata nauke u 
islamskom svijetu, dakle u periodu kada su sljedbenid islama 
praktidrali svoju vjeru i slijedili upute svoga Gospodara, a prva 
Njegova uputa je bila kao sto znamo, "Ud, dtaj, proucavaj u une 
svoga Gospodara." (XCVI:1) Koliko je nauka bila zaokupirala 
sljedbenike islama u torn periodu najbolje govori dnjenica da su 
svih sest najpoznatijih hadiskih zbirki nastale bas u to doba. 
Naime Buharija je umro 256, Muslim 261, Ibn Madze 273, Ebu 
Davud 275, Tirmizija 279, i Nesaija 303. godine po Hidzri. 

Tirmizijina zbirka se smatra jednom od najobuhvatnijih, 
znanjem najbogatijih i u strucnom pogledu najprofesionalnijih 

509 



zbirki hadisa. U njoj su, pored vjerodostojnih (sahih) 
spomenuti i drugi hadisi kao sto su; dobri (hasen), slabi (daif), 
sa skivenim mahanama (muallel) i drugi. Medutim, autor ove 
zbirke je ukazao na sve njih objasnivsi njihov stepen i iznoseci 
eventualne mahane i nedostatke kod onih hadisa gdje su one 
evidentne. Takode je pojasnio znacenje hadisa, stavove prvih 
muslimana (selefa) u vezi s tim i naveo i druga objasnjenja 
relevantna za hadis i hadiske znanosti. Sve je ovo obogatilo 
ovu zbirku i dalo joj dodatnu vrijednost i znacaj. 

Sto se tice samog prijevoda i komentara prvog toma 
Tirmizijinog Dzamia-Sunena, primjetno je da je provodilac i 
komentator, nastojao i uveliko uspio u sljedecem: 
a) da prijevod bude sto blizi orginalnom znacenju, b) da uvazi 
strucnu terminologiju, sto je posebno vazno kada je prevodenje 
seneda u pitanju, c) da upotrebljava rjecnik koji je opcepoznat 
kako bi ovaj prijevod uz njegov komentar koji je uraden 
veoma strucno bio dostupan najsirim masama. 
Buduci da su ovaj prijevod i komentar Ijudsko djelo normalno je 
da on nije savrsen, s obzirom da Ijudska djela u principu ne 
mogu biti savrsena. Medutim itnajuci u vidu da je ovo piorurski 
poduhvat, u koji je nesumnjivo ulozen veUki trud i napor, kako 
bi se prvi put Tirmizijina zbirka hadisa prevela na Bosanski jezik 
ovaj prijevod sa komentarom zasluzuje veoma visoku ocjenu. 
Nadati se da ce ovaj prijevod uciniti dostupnijim, svima nama, 
drugi izvor islama, sunnet Allahovog Poslaruka, neka je na njega 
Allahov salavat i selam. To je posebno vazno za muslimane koji 
u cijelom svijetu, pa i kod nas, sigumim koradma nastoje da se 
vrate nauci, pozitivnom progresu i emanicipadji, jednom rijecju, 
da se ponovo vrate svojoj vjeri. Da bi se to postiglo neminovno 
je da se dode na njeno istinsko izvoriste, neminovno je da se 
ponovo pije sa cistih izvora vjere Kur-ani-Kerima i Sunneta 

510 



Muhammedovog, neka je na njega Allahov salavat i selam. 
Mnogi muslimani su toga svjesni i zbog toga nastoje da se 
omoguci pristup tim izvorima kako bi se svi, koji su zedni 
znanja i upute, mogli njima nesmetano koristiti. Znacaj ovog 
prevoda sa komentarom treba posmatrati, prije svega kroz 
prizmu velike potrebe da se onima koji govore nas jezik 
omoguci pristup drugom izvoru islama. Ukoliko zelinio da 
ponovo itnamo muslimane koji nauci posvecuju najvecu paznju, 
koji ne lazu, koji druge ne varaju i ne ogovaraju, koji drugom 
zele ono sto i sebi, koji znaju da su najbolji oni Ijudi koji 

najvise koriste Ijudima, a najgori oni koji stete Ijudima, koji , 

Dakle ako zelimo ponovni procvat islamske kulture i civilizacije, 
moramo se vratiti cistim i nepomucenim izvorima islama, i 
omoguciti Ijudima da te izvore mogu sa lahkocom koristiti. 

Prevodenje hadiskih zbirki i njihovo tumacenje naucnom 
metodologijom je ispravan put koji vodi ka tom cUju i, treba se 
nadati da cemo, s Allahovom dz.s. pomoci u bliskoj buducnosti 
osjetiti plodove rada i napora nase brace i sestara koji nastoje 
da se Sunnet Allahovog Poslanika, neka je na njega Allahov 
salavat i selam, ucini dostupnim i onima koji ne poznaju arapski 
jezik. U tom cilju treba pruziti punu podrsku ovim pregaocima, 
medu kojtma je i nas istaknuti muhaddis prof. Mahmud ef. 
Karalic. Ja iskreno preporucujem stampanje njegovog prevoda sa 
komentarom i molim Allaha dz. da trud koji je prevodilac ulozio 
bude na vagi njegovih dobrih djela na Ahiretu. Takode molim 
Uzvisenog Stvoritelja za one koji ovaj prevod budu citaU da se 
njime istinski okoriste i da im hadisi Poslanikovi, neka je na 
njega Allahov salavat i selam, budu istinski putokaz i vodilja ka 
sreci i rahatluku na obadva svijeta. 



511 



SADRZAJ 



strana 

IMAM EBU ISA ET-TIRMIZI 1 

Bistrina uma i pamcenje hadisa 1 

Svestranost u poznavanju hadiske nauke 2 

Tirmizijin Dzami'-Sunen 3 

Misljenja ucenjaka o Tirmizijinu Dzami'u-Sunenu 5 

UVOD 7 

Karakter i ime Tirmizijine zbirke hadisa 9 

Sadrzaj i kategorije hadisa 10 

Prijemicivost Tirmizijine zbirke hadisa u 

odnosu na druge zbirke 11 

Vrijednosna metodologija 13 

VRSTE HADISA I NJIHOVA PODJELA 16 

PODJELA HADISA S OBZIROM NA NACIN 

KAKO SU PRENESENI 17 

MUTEVATIR HADISI 17 

AHAD HADISI 18 

Meshur hadisi 18 

Aziz hadisi 19 

Garib hadisi 19 

PODJELA HADISA S OBZIROM NA NJIHOV STEPEN 

VJERODOSTOJNOSTI 20 

SAHIH HADISI 20 

Vrste sahih hadisa 22 

Kategorije sahih hadisa 22 



513 



HASEN HADISI 23 

Vrste hasen hadisa 23 

DAIF HADISI 24 

Daif hadisi koji su slabi uslijed prekida u senedu 24 

Muallak hadisi 24 

Mursel hadisi 25 

Mu'dal hadisi 27 

Munkati' hadisi 28 

Mudelles hadisi 29 

Daif hadisi koji su slabi uslijed nekog drugog uzroka 32 

Mud'if hadisi 32 

Saz hadisi 33 

Munker hadisi 34 

Maklub hadisi 34 

Muallel ili ma'lul hadisi 36 

Mudtarib hadisi 38 

Metruk hadisi 39 

Mevdu' - patvoreni, lazni hadisi 40 

Znaci po kojima se mogu prepoznati apokrifni hadisi 41 

Znaci u senedu hadisa 41 

Znaci u metnu 42 

PODJELA HADISA S OBZIROM NA TO DOKLE 

DOSEZE NJIHOV SENED 44 

Hadisi kudsija 45 

Merfu' hadisi 46 

Mevkuf hadisi 47 

Makhi' hadisi 47 

PODJELA HADISA S OBZIROM NA 

KONTINUIRANOST SENEDA 48 

Muttasil hadisi 48 

Musned hadisi 49 

Muanan hadisi 49 



514 



Muennen hadisi 50 

Muselsel hadisi 50 

Ali hadisi 51 

Nazil hadisi 51 

PODJELA HADISA KOJI SE PRIHVATAJU; 

NA VAZECE I NEVAZECE 51 

Muhkem hadisi 52 

Muhtelif hadisi 52 

Nasih hadisi i mensuh hadisi 52 

JOS NEKE VRSTE HADISA 53 

Mudredz hadisi 54 

Musahhaf hadisi 55 

GENERACIJE RAVIJA 56 

POGLAVLJA O CISTOCI 59 

Namaz nece biti primljen bez (propisne) cistoce 59 

O vrijednostima ciscenja 61 

Kljuc namaza je ciscenje 65 

Sta se izgovara kod ulaska u nuznik 67 

Sta se izgovora nakon izlaska iz nuznika 70 

O zabrani okretanja u pravcu Kible prilikom 

obavljanja velike ili male nuzde 73 

Neke olaksice u pogledu vrsenja nuzde 11 

O zabrani mokrenja stojeci :....79 

Olaksice u zabrani mokrenja stojeci 82 

O zaklanjanju priUkom obavljanja nuzde 85 

Mekruh je nakon nuzde cistiti se desnom rukom 87 

O ciscenju upotrebom kamenja nakon obavljene nuzde 89 

O ciscenju posHje nuzde pomocu dva kamena 92 

Cime se je mekruh cistiti nakon obavljene nuzde 95 

O ascenju vodom poslije obavljene nuzde 97 



515 



Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, 

daieko bi se udaljio kada bi obavljao nuzdu 99 

Mekruh je mokriti u kupatilu 101 

O misvaku 103 

Kada se neko od vas probudi iz sna, neka ne stavlja 

ruku u posudu dok je prethodno ne opere 107 

O spominjanju AUahova imena prilikom 

uzimanja abdesta 109 

O ispiranju usta i nosa 112 

Ispiranje usta i nosa iz jedne sake (napunjene vodom) 114 

O provlacenju (prstiju) kroz bradu 

(kod uzimanja abdesta) 117 

O meshu po glavi, pocevsi od prednjeg 

prema zadnjem dijelu glave 119 

O potiranju glave pocevsi odzada 

(pri uzimanju abdesta) 121 

O potiranju glave jedanput (u toku uzimanja abdesta) 122 

O uzimanju nove vode za mesh po glavi 124 

O potiranju usiju sa vanjske i unutarnje strane 126 

O tome da su usi sastavni dio glave 

(kod uzimanja abdesta) 128 

Trljanje izmedu prstiju 130 

Neka se pripaze od vatre oni koji ne peru pete 133 

Pranje kod abdesta (odredenih dijelova tijela) jedanput 135 

Pranje kod abdesta (odredenih dijelova tijela) dva puta 136 

Pranje kod abdesta (odredenih dijelova tijela) tri puta 139 

Pranje kod abdesta (odredenih dijelova tijela) 

jedanput, dva puta i tri puta 141 

Pranje kod abdesta nekih (dijelova tijela) 

dva, a nekih tri puta 143 

Kako je izgledao Vjerovjesnikov, 

Allah ga blagoslovio i spasio, abdest 145 

O prskanju odjece nakon uzeta abdesta .147 

O temeljitom uzimanju abdesta 150 



516 



Upotreba peskira poslije uzimanja abdesta 152 

Sta se izgovara (uci) poslije abdesta 155 

O uzimanju abdesta jednim muddom vode 157 

Mekruh je previse vodu prosipati 

priUkom uzimanja abdesta 159 

O uzimanju abdesta za svaki namaz 162 

O tome da je Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, 

s jednim abdestom klanjao vise namaza 165 

O abdestu supruznika iz jedne posude 168 

Mekruh je upotrijebiti vodu koja preostane iza zene 

nakon sto se ona ocisti 170 

O olaksici u torn pogledu 172 

Vodu ne moze nista onecistiti 173 

Jos jedno poglavlje na ovu temu 175 

Mekruh je mokriti u stajacu vodu 177 

Morska voda je cista i cisteca 178 

Strogo cuvanje od mokrace (prilikom mokrenja) 181 

Prskanje vodom po mokraci muskog djeteta koje 

nije pocelo jesti (drugu) hranu 182 

O mokraci zivotinja cije je meso dozvoljeno 185 

O uzimanju abdesta nakon pustanja vjetra 188 

O uzimanju abdesta nakon spavanja 191 

Uzimanje abdesta nakon sto se nesto pojede iH 

popije sto je bilo na vatri 194 

Nije potrebno uzimanje abdesta nakon sto se 

nesto pojede i popije sto je bUo na vatri 196 

O uzimanju abdesta nakon jedenja mesa od kamile 200 

Uzimanje abdesta zbog doticanja polnog organa 203 

Abdest nije potrebno obnavljati ako se dotakne 

muski polni organ 205 

Abdest ne treba obnavljati zbog poljupca 208 

Uzimanje abdesta zbog povracanja i 

krvarenja iz nosa 211 

O uzimanju abdesta tursijom 214 



517 



Ispiranje usta nakon (pijenja) mlijeka 216 

Mekruh je osobi dok mokri odgovoriti na selam 218 

O ostatku iza psa 219 

O ostatku iza macke 221 

O meshu po mestvama 224 

O meshu po mestvama za musafira i mukima 228 

Potiranje po mestvama odozgo i odozdo 231 

O meshu po mestvama odozgo 233 

Mesh po carapama i sandalama 235 

O meshu po turbanu 238 

Kupanje nakon dzunupluka i polnog odnosa 242 

Hoce U zena raspletati kosu prilikom kupanja? 245 

Ispod svake dlake je necistoca (dzunupluk) 247 

O uzimanju abdesta poslije kupanja 248 

Kada se vrh (muskog) i otvor (zenskog) 

polnog organa spoje, kupanje je obavezno 250 

Upotreba vode zbog vode (kupanje zbog ejakulacije) 252 

O onome koji se probudi i vidi vlaznost na odjeci, 

a ne sjeca se polucije u snu 255 

O meniju i meziju 257 

Kada mezijem isprljamo odjecu 259 

Kada spermom uprljamo odjecu 261 

O pranju sperme sa odjece 263 

O spavanju osobe koja je dzunub prije nego se okupa 264 

O abdestu dzunuba kada hoce da spava 266 

O rukovanju sa necistom (dzunub) osobom 268 

O zeni koja sanja ono sto i muskarac 270 

O covjeku koji se nakon kupanja 

priljubi uz zenu da bi se ugrijao 272 

Dzunub ce uzeti tejemmum ako ne 

mogne doci do vode 274 

O istihazi (krvarenju nakon zavrsetka mjesecnog 

iU porodajnog ciklusa) 276 



518 



Zena koja ima istihazu za svaki 

ce namaz uzimati abdest 279 

Zena koja ima istihazu moze sastaviti 

dva namaza jednim kupanjem 282 

Zena koja ima istihazu ce se okupati za svaki namaz 286 

Zena nece naklanjavati namaze koje je propustila 

za vrijeme menstruacije 288 

Dzunub i zena, dok ima menstruaciju, 

nece uciti Kur'an 290 

O milovanju zene dok ima menstruaciju 293 

O j-edenju sa zenom koja ima 

menstruciju i ostatku iza nje 294 

O zeni koja, dok je pod menstruacijom, 

dohvaca nesto iz dzamije 296 

Grijeh je opciti sa zenom dok ima menstruaciju 298 

Iskupljenje (kefaret) za to 300 

Pranje krvi od menzesa sa odjece 302 

Koliko ce porodilja cekati nakon poroda 304 

Kada covjek opd sa vise supruga i 

samo se jednom okupa 307 

Ukoliko dzunub zeli jos opciti, uzet ce samo abdest 309 

Ukoliko bi bio uspostavljen dzemat, a neko od vas 

osjetio fiziolosku potrebu, prvo neka nju obavi 311 

Uzimanje abdesta kada se u nesto prljavo ugazi 313 

O tejemmumu 317 

O covjeku koji uci Kur'an u svakoj situaciji, 

osim kada je dzunub 320 

Kada se mokraca prolije po zemlji 322 

POGLAVLJA O NAMAZU 326 

O namaskim vremenima 326 

Poglavlje o istoj temi 329 

Jos jedno poglavlje o istoj temi 331 

O klanjanju sabaha prije nego se razvidi 333 



519 



O klanjanju sabaha kada se razvidi 335 

Pozurivanje sa podnevskim namazom 337 

Odgadanje podnevskog namaza zbog velike vrucine 341 

Pozurivanje sa klanjanjem ikindijskog namaza 344 

Odgadanje ikindijskog namaza 346 

O aksamskom vremenu 348 

Vrijeme jacijskog namaza 350 

Odgadanje jacije do kraja namaskog vremena 352 

Mekruh je spavati prije jacije, a sijeliti poslije nje 354 

O dopustenosti razgovora poslije jacije 357 

O vrijednosti prvog namaskog vremena 360 

Ko iz nemara ne klanja ikindiju u njenom vremenu 363 

O pozurivanju sa namazom kada ga imam odgada 365 

O onome ko prespava namaz 367 

O onome koji zaboravlja namaz 369 

Kako ce poceti sa naklanjavanjem onaj ko je 

propustio vise namaza 371 

O tome da je srednji namaz ikindija, 

a receno je i da je podne 374 

Mekruh je klanjati posUje ikindijskog 

i sabahskog namaza 377 

O klanjanju poslije ikindije 380 

O namazu prije aksama 384 

Ko stigne klanjati jedan rekat ikindijskog tarda 

prije. nego sto sunce zade 386 

O sastavljanju namaza kod kuce 389 

Ustanovljenje ezana 392 

O ponavljanju sehadeta u ezanu 395 

O izgovaranju (rijeci) ikameta po jedanput 397 

O izgovaranju (rijeci) ikameta po dva puta 400 

O ucenju ezana polagahno, bez zurbe 402 

O stavljanju prsta u uho prilikom ucenja ezana 404 

Izgovaranje rijeci: "Namaz je bolji od spavanja", 

u sabahskom ezanu 406 



520 



Onaj ko prouci ezan, proucit ce i ikamet 409 

Mekruh je ezan uciti bez abdesta 411 

Imam ima vece pravo (da odredi kada 

ce se uciti) ikamet 413 

O ezanu nocu 415 

Mekruh je izaci iz dzamije poslije proucena ezana 418 

O ycenju ezana tokom putovanja 420 

O vrijednosti ezana 422 

Imam je jamac, a muezin je pouzdanik 424 

Sta treba govoriti onaj ko slusa ezan 427 

Muezinu je mekruh da uzima naknadu 

za ucenje ezana 428 

Dove koje ce prouciti osoba nakon 

sto muezin zavrsi ezan 430 

Drugo poglavlje na istu temu 431 

Dova se ne odbija izmedu ezana i ikameta 433 

KoHko je namaza Uzviseni Allah (dz.s.) propisao 

Svojim robovim 434 

O vrijednostima pet dnevnih namaza 436 

O vrijednostima klanjanja u dzematu 438 

O onome ko cuje ezan pa se ne odazove 440 

O osobi koja namaz klanja po sebi a 

potom prispije u dzemat 443 

O dzematu u dzamiji u kojoj je vec 

jednom klanjano 446 

O vrijednosti klanjanja jacije i sabaha u dzematu 448 

Vrijednost prvog safa 451 

O poravnavanju safova 453 

Neka iza mene u (safu) budu stariji i uceni 455 

Mekruh je safove redati izmedu stubova 457 

O tome kada neko klanja sam iza safa 460 

O osobi koja klanja sa jos jednom 462 

O osobi koja klanja jos sa dvjema 463 

Kada (za imamom) klanjaju i muskarci i zene 466 



521 



Ko ima prednost da bude imam 468 

Kada neko od vas bude klanjao kao imam, 

neka bude umjeren 471 

O zabranama u namazu i oslobadanju od njih 473 

O polozaju prsta (ruku) kod pocetnog tekbira 476 

O vrijednosti prvog tekbira 478 

Sta se uci na pocetku namaza 481 

O tome da Bismillu ne treba uciti naglas 484 

Ko smatra da "U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog" 

(Bismillu) treba uciti naglas 486 

Pocinjanje sa ucenjem (naglas u namazu) od: 

"Hvala Allahu, Gospodaru svjetova" (Fatihe) 489 

O tome da bez Fatihe nema namaza 491 

O (izgovaranju) rijeci Amin 493 

O vrijednosti izgovaranja (rijeci) Amin 496 

Tumac arabizama i drugih manje poznatih 

rijeci iz orijentakiih jezika 499 

Literatura 505 

Recenzije 507 

Sadrzaj 513 



522 



Izdavac: 
ELCI IBRAHIM-PASINA MEDRESA 

Travnik, ul. Mostarska bb 

Za izdavaca 
Ahmed Adilovic 

Dizajn korice 
Prof. Muhammed Bajramovic 

Stampa: 
"Dom Stampe" D.D. Zenica 

Za stampariju 
Edhem Suljic graf. ing. 



Sva prava zadrzana! 

Svako buduce izdavanje, dostampavanja ili umnozavanje 

ove knjige ne smiju se raditi bez pismene 

saglasnosti autora ovog prijevoda. 




%i