Tirmizijina zbirka hadisa – Knjiga 1

hrmiiq

■j'jji;.]J:^jjj;j^\

PRUEVOD I KOMENTAR
PROF. MAHMUT KARALIC

•J

Na osnovu misljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i

sporta broj 02-15-2231/99 od 14.05.1999. godine a na osnovu clana 19. tacka

13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na ovaj proizvod se

ne placa porez na promet.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Bosne i Hercegovine,

Sarajevo

UDK 297.18

Et-TIRMIZI, Ebu Isa

Tirmizijina zbirka hadisa = Tirmizijin Dzami' - Sunen / prijevod i
komentar Mahmut Karalic. - Travnik : Elci Ibrahimpasina medresa, 1999. -
Knj". < 1- > ; 24 cm

Prijevod djela: Tirmizijin Dzami' - Sunen. - Tekst na bos. i arapskom
jeziku. - Bibliografske i druge biljeske uz tekst. - Dosadasnji sadrzaj: Knj.
1. - 1999. - 516 str.

ISBN 9958-9633-0-2 (cjelina)
ISBN 9958-9633-1-0 (Knj. 1.)
1. Karalic, Mahmut
COBISS-ID 6582278

"U dijem se domu nade ova zhirka
kao da je u njemu Vjerovjesnik koji govori

TIRMIZIJIN DZAMF-SUNEN
TIRMIZIJINA ZBIRKA HADISA

PRVA KNJIGA
PRVO IZDANJE

Prijevod i komentar
PROF. MAHMUT KARALIC^

Zenica, 1999. godine

Tirmizijin Dzami'-Sunen

Prijevod i komentar:
Prof. MAHMUT KARALIC

Redaktor prijevoda:
Mr. MEHMEDALIJA HADZIC

Recenzenti:
Prof. dr SEFIK KURDIC
Prof dr SUKRI RAMIC

Lektor:
HADZEM HAJDAREVIC

Korektor:

MIDHAT KASAP

Arapski tekst ubacio:
Prof MENSUR VALJEVAC

Prelom teksta i DTP:
SABAHUDIN JASAREVIC, dipl. inz.

IMAM EBU ISA ET-TIRMIZI

(209. - 279.)

Istaknuti ucenjak i imam u hadisu, Ebu Isa Muhammed
b. Isa b. Sevre et-Tirmizi roden je u mjestu Bevdz, u okolini
grada Tirmiza, u Horasanu, 209. godine po Hidzri. Neki tvrde
da je roden u Tirmizu 200. godine. Zivio je u vrijeme
najveceg procvata islamskih i drugih znanosti. Kao i mnoge
ucenjake prije njega, i Et-Tirmizija veoma rano pocinje
interesirati nauka. Posebnu naklonost pokazuje prema hadiskim
znanostima. Gotovo sva djela koja je napisao su iz oblasti
hadisa.

Bistrina uma i pamcenje hadisa

Jos kao djecak, Tirmizija se medu svojim vrsnjacima
isticao izuzetnom ostroumnoscu i bistrinom. Bio je simbol
ostroumnosti u svome vremenu. Ako bi za nekoga zeljeli, u to
vrijeme, da kazu da je izuzetno bistar i ostrouman govorili bi:
"Bistar kao Tirmizija".

Takav njegov kvalitet narocito je dosao do izrazaja u
pamcenju hadisa. Ahmed b. Abdullah b. Davud veli da mu je
Tirmizija ispricao slijedece: "Dok sam jednom prilikom putovao
za Mekku, sreo sam jednog sejha. Upitao sam prisutne ko je
on i kada su mi rekli ko je, ja sam ga zamolio da me
preslusa hadise koje su mi od njega prenijeli. Imao sam
napisane dvije njegove omanje zbirke i obicno sam ih nosio sa
sobom. Posto je pristao da me preslusa, ja sam te dvije zbirke
izvadio kako bih mu procitao hadise koje sam u njih
zabiljezio. Kada sam ih izvadio, vidio sam da to nisu bile te

dvije zbirke, nego druge. Tada sam poceo da hadise citiram
napamet. Kada sam zavrsio, on me upitao da li sam te hadise
pred polazak obnovio. Kad sam mu rekao da nisam, nego da
ih od ranije pamtim, on se zadivio. Tom prilikom mi je on
saopcio jos cetrdeset hadisa i kada sam ih poslije toga sve
ponovio, on je rekao: Slicnog tebi jos nisam vidio."

Tragajuci za hadisom, Tirmizija je obisao sve znanstvene
centre toga vremena. Boravio je u Samu, Hidzazu, Iraku i
Horasanu. Na tom putu je sreo brojne znamenite ucenjake, od
kojih je ucio i slusao hadise. Slusao je hadise od Kutejba b.
Seida, Ebu Musa'a, Suvejda b. Nasra, Ebu Davuda, Buharije i
mnogih drugih. Najvise je naucio od Imami Buharije, uz
kojega je proveo dosta vremena. Buharija ga je izuzetno
cijenio. Jednom prilikom je rekao: "Ja sam vise naucio od
Tirmizije nego sto je on od mene". Da bi mu priznao ucenost,
Buharija je od Tirmizije prenio dva hadisa, priznajuci ga time
za svoga ucitelja.

Svestranost u poznavanju hadiske nauke

Tirmizija je svestrano poznavao hadisku nauku. Posebno
se istakao u poznavanju skrivenih nedostataka i mahana u
hadisu, odnosno u predajama odredenoga hadisa. U toj oblasti
je, prema mnogima, nadmasio i svoga ucitelja Buhariju.

Dugo vremena je predavao hadis.

Od njega su hadis ucili mnogi cija ce imena ostati
trajno zapisana u hadiskoj nauci, kao sto su: Ahmed b.
Abdulah el-Mirvezi, Ahmed b. Jusuf en-Nesefi, Davud b. Nasr
i drugi. Tirmizija je medu ucenjacima bio izuzetno cijenjen.
Smatrali su ga imamom u hadisu.

Imam Ebu Isa et-Tirmizi zivio je sedamdest godina. Pred
kraj zivota je oslijepio. Neki vele da je oslijepio placuci za
Buharijom.

Umro je u rodnom mjestu 279. godine po Hidzri. Neki
drze da je umro u Tirmizu 277. godine.

Napisao je oko deset znacajnih djela iz hadisa.

Najznacajnije mu je djelo Dzami-Sunen, zatim slijede; Es-
Semailu-1-Muhammedije, Et-Tarih, Ez-Zuhd, Kitabu-Ilel i Kitabu
el-Esmau ve-1-Kuna.

Tirmizijin Dzami'-Sunen

Najznacajinije djelo koje je Tirmizija ostavio iza sebe
jeste, bez ikakve sumnje, njegov Dzami'-Sunen. To je njegova
poznata zbirka hadisa koja je uvrstena medu sest
najpouzdanijih hadiskih zbirki, poznatih pod zajednickim
nazivom "El-Kutubu-s-sitte".

Neki je po vaznosti u hadiskoj nauci stavljaju na trece mjesto,
odmah iza Buharijina i Muslimova Sahiha.

Hadiski ucenjaci se razilaze oko tacnoga naziva ove
zbirke hadisa. Hatib el-Bagdadi je smatra Tirmizijinim Sahihom,
Hakem El-Dzamius-Sahihom, veliki broj ucenjaka je naziva
samo Dzamiom, a u narodu je poznata kao "Tirmizijin Sunen".
Prema misljenju vecine ucenjaka, najadekvatni)i naziv za ovu
zbirku jest El-Dzami', a evo i zasto: Sahihi su hadiske zbirke
u kojima u svi hadisi vjerodostojni; u Tirmizijinoj zbirki,
medutim, nisu svi hadisi takvi. Suneni su zbirke u kojima su
hadisi iskljucivo iz oblasti serijatskih propisa, a u ovoj zbirci
ima hadisa i iz drugih oblasti: akaida, ahlaka, tefsira, kao sto
ima i hadisa koji govore o Poslanikovu zivotu, zivotu ashaba i
si. A zbirke u kojima su zabiljezeni hadisi iz svih oblasti i

koje, da kazemo, imaju univerzalni karakter nazivaju se
dzami'ima.

Nigdje nije zabiljezeno sta je posebno motiviralo
Tirmiziju da napise ovakvu zbirku, osim da je to uradio iz
prevelike Ijubavi prema hadisu. Takoder, Tirmizija nije nigdje
naglasio koji su to principi koje je trebalo da slijedi u pisanju
ove svoje zbirke. Tek citajuci djelo, mozemo doci do slijedecih
zakljucaka:

- Tirmizi se nije ogranicio samo na vjerodostojne - sahih
hadise; uz njih je biljezio jos i dobre - hasen hadise, te slabe
- daif hadise. Pored hadisa koje je cuo izravno od svojih
ucitelja, Tirmizija biljezi i one hadise koje od njih nije izravno
cuo, ali su ih fikhski ucenjaci koristili kao argumente u
rjesavanju pojedinih fikhskih pitanja, bez obzira da li su bili
vjerodostojni ili ne. Uz hadise, on biljezi i misljenja pojedinih
ucenjaka.

- Ako je hadis dosao u vise predaja, Tirmizija navodi
sve predaje, a potom priljeznom kritickom analizom ukazuje
sta u tim predajama nedostaje ili sta je u njima suvisno.

- Ako je isti ili slican hadis prenesen od drugog ashaba,
Tirmizija navodi imena ashaba od kojih su ti hadisi preneseni.
Na primjer: U ovom znacenju su hadisi preneseni jos i od
toga i toga...

Uz hadise, on navodi i misljenja ucenjaka o
odredenim pitanjima za koje su vezani hadisi.

- Tirmizija je sve hadise koje je zabiljezio u ovoj zbirci
ocijenio i ukazao na stepen njihove vjerodostojnosti. Ako je
neki hadis slab, on iznosi uzroke njegove slabosti. Osvrce se i
na ravije u senedima hadisa, ukazujuci na njihove karakterne
vrline ili, pak, mahane, te navodeci misljenja ostalih ucenjaka o
njima.

MiSljenja u(!enjaka o Tirmizijinu Dzami'u-Sunenu

Imajuci u vidu sve navedeno, Ebu Bekr Ibnul Arebi je u
djelu Aridatul-ahvezi rekao slijedece: "Znajte, Allah vam vasa
srca osvijetlio, da je Buharijev Sahih druga izvorno napisana
zbirka po poglavljima, Malikov Muveta' je prva, na njima su
utemeljene sve ostale, kao Muslimov Sahih, Tirmizijin Dzami' i
druge. Nijedan od njih nije ravna Tirmizijinoj. U njoj je
zastupljeno cetrnaest naucnih disciplina". Abdullah b.
Muhammed el-Ensari veil: "Po meni je Tirmizijina zbirka
korisnija i od Buharijeve i od Muslimove. Buharijeva i
Muslimova zbirka su dostupne samo strucnjacima i
poznavaocima hadiske nauke, a Tirmizijina je dostupna i
obicnom puku".

Nakon sto je Tirmizija zavrsio svoj Dzami'-Sunen, dao
ga je na uvid ucenjacima Horasana, Hidzaza i Iraka, pa su se
oni najpovoljnije izrazili o njemu. Sam Tirmizija veli: "Kada
sam zavrsio svoj Dzami'-Sunen, dao sam ga na uvid
ucenjacima Hidzaza, Iraka i Horasana da ga pogledaju i iznesu
svoje primjedbe i sugestije o njemu. Svi su bili zadovoljni i
odusevljeni ovom zbirkom. Rekli su: U cijem se domu nade
ova zbirka kao da je u njemu Vjerovjesnik koji govori."

U Tirmizijinom Sunenu ima ukupno oko cetiri hiljade
hadisa. On u zbirku nije zabiljezio iskljucivo vjerodostojne
hadise. Pored vjerodostojinih on je zabiljezio i dobre i slabe.
Apokrifnih hadisa, prema misljenju vecine hadiskih ucenjaka, u
ovoj zbirci nema. Istina, Ibnu Dzevzi je u djelu El-Mevduatul-
Kubra iz Tirmizijine zbirke izdvojio dvadeset tri hadisa,
smatrajuci ih apokrifnima. Ucenjaci su argumentirano pobili

Ibnu Dzevzija i dokazali da on nije u pravu i da takvih
hadisa u Tirmizijinoj zbirci nema.

Prihvacajuci misljenje nekih hadiskih teoreticara, svi
hadisi Tirmizijina Dzami'a-Sunena mogu se svrstati u cetiri
kategorije.

1. vjerodostojni hadisi koji ispunjavaju uvjete Buharije i
Muslima;

2. vjerodostojni hadisi prema kriterijima ostalih hadiskih
ucenjaka;

3. dobri - hasen hadisi koji nemaju mahana; i

4. slabi - daif hadisi u kojima su nedostaci ociti.
Tirmizijina zbirka hadisa je vise puta komentirana.

Najznacajniji njezini komentari jesu slijedeci:

Tuhvetul-Ahvezi biserhi Dzami'i-t-Tirmizi od

Abdurahmana el-Mubarekforija el-Hindija, stampan 1355. godine
po Hidzri; i

Aridatul-Ahvezi alet-Tirmizi od Ebu Bekra ibnul-
Arebija, stampan u Egiptu.

UVOD

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Elhamdulillahi, Rabbi-1-alemin, nahmeduhu ve nestainuhu
ve nestehdihi ve nastagFiruhu ve netubu ilejhi ve netevekelu
alejhi, ve neuzu billahi min sururi enfusina, ve min sjjiati
a'malina men jehdihillahu fela mudille lehu ve men judlil fela
hadije lehu.

Eshedu en la ilahe illellahu vahdehu la serike lehu ve
eshedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu. Salallahu
Teala alejhi ve ala alihi ve sahbihi edzmein.

Muslimani su se u svojim svakodnevnim zivotnim
poslovima, stremljenjima i razmisljanjima, u svome ibadetu i
poboznosti, oduvijek vezivali za svoje osnovne duhovne izvore:
Kur'an i Hadis. Ispravnost vlastitih razumijevanja svijeta i
vlastitih postupaka unutar njegovih mijena i zakonitosti mjerili
su redovnim obracanjem njihovim uzvisenim rijecima i
porukama. Jer su, kao muslimani, morali biti sasvim svjesni da
bez temeljitog pristupa izucavanju Kur'ana i Hadisa nije
moguce pravilno razumijevati i interpretirati islam, pa su stoga
od samoga pocetka Objave sve do danas najozbiljnije pristupili
ovom vrlo zahtjevnom, ali casnom zadatku. Pogledamo li
ikoliko kroz povijest, vidjet cemo da nije bilo ni jednog
trenutka niti i jednog mjesta na kojemu su zivjeli muslimani a

da nije djelovala i radila grupa ucenjaka. Rezultat takvog
odnosa je bio nastanak na stotine pa i hiljade pisanih djela iz
razlicitih oblasti islama.

Za razliku od njihove istovjernicke brace u drugim
krajevima svijeta, blizim prostranom okeanu arapskog jezika i
autoritativnim centrima islamske misli, muslimani Bosne su,
upravo uslijed specificnosti uvjeta u kojim su, kroz svoju dosta
burnu povijest, zivjeli, te i uslijed nepoznavanja izvornog
jezika Kur'ana i Hadisa, dosta zaostajali za drugima u pogledu
neposrednijeg poznavanja izvorista svoje islamske duhovnosti.
Otuda je vecina njih bila primorana da ispravnost vlastitih
poimanja i postupaka mjeri na temelju onoga sto bi slusali od
svoje uleme i ucenih Ijudi, ili, pak, sto bi mogli procitati u
clancima, natpisima i raspravama ili u pokojoj knjizi koja bi se
povremeno pojavila na nasemu jezickom prostoru. Vrlo su
rijetko imali prilike da o onome sto ih je zanimalo citaju u
prijevodima izvornih djela, jer ih do unazad nekoliko decenija
fakticki nije ni bilo.

Hvala Allahu Uzvisenom, u posljednje vrijeme situacija
se naglo mijenja nabolje. Sve je vise ucenih Ijudi koji pisu i
prevode knjige. Doskora, na primjer, nismo imali ni jednog
tefsira, ni jedne originalne hadiske zbirke, niti jednog djela iz
fikha, akaida, sire Allahova Poslanika, povijesti islama, a danas
ne samo da imamo prijevode mnogih velikih djela, nego
imamo i domace autore koji na svome, bosanskom jeziku
ispisuju stranice i stranice, tomove i tomove ovdasnje,
bosnjacke misli o islamu. Uza sve to, sve je vise nagovjestaja
da ce se uskoro pojaviti i nova djela iz fundamentalnih i
razgranatih oblasti islamskoga ucenja.

Jedno od takvih djela koje se po prvi put pojavljuje na
nasem prostoru i na nasem jeziku jest i prijevod i komentar

prve knjige Tirmizijina Dzami'a - Sunena, ciji prijevod upravo
ovdje predstavljamo postovanom bosanskom citateljstvu.

Tirmizijin Dzami'-Sunen jest jedna od sest najmeritornijih
i najpoznatijih hadiskih zbirki poznatih pod imenom "El-
Kutubus-sitte". Osim nje, tu su jos i Buharijin i Muslimov
Sahih te Ebu Davudov, Nesaijin i Ibn Madzin Sunen.
Tirmizijina zbirka nastala je pred kraj prve polovine trecega
stoljeca po Hidzri.

Iz aspekta pouzdanosti i autenticnosti hadisa koje u sebi
sadrze ove spomenute zbirke, na prvom je mjestu, prema
jednoglasnom misljenju ucenjaka, Buharijin Sahih, na drugom
Muslimov Sahih, te, prema misljenju nekih ucenjaka, na trecem
mjestu je Ebu Davudov, na cetvrtom Tirmizijin Dzami, na
petom Nesaijin Sunen, a na sestom je Sunen Ibn Madze.

Dzelebi u svome djelu Kesfuz-Zunun smatra da na trece
mjesto, odmah poslije Buharijina i Muslimova Sahiha, treba
staviti Tirmizijinu zbirku hadisa. Prema njemu, ona je
pouzdanija i od Ebu Davudova i od Nesaijina Sunena. Sa
ovakvom konstatacijom se u potpunosti slaze i Abdurahman el-
Mubarekfori.

Neki, pak, ucenjaci, kao sto su Ibn Hadzer i Sujutija,
Tirmizijinu zbirku stavljaju na cetvrto mjesto, poslije Ebu
Davudova Sunena. Zehebi je stavlja na peto mjesto, poslije
Buharijina i Muslimova Sahiha te Ebu Davudova i Nesaijina
Sunena, sto El-Mubarekfori apriori odbacuje.

Karakter i ime Tirmizijine zbirke hadisa

Tirmizijina zbirka nastaje pred kraj druge polovine treceg
stoljeca po Hidzri. Slovi kao univerzalna zbirka u kojoj su
zabiljezeni hadisi koji tretiraju sva pitanja Ijudskog zivljenja. S
obzirom na sam njen sadrzaj i tematiku koju tretiraju hadisi

9

sadrzani u njoj, hadiski ucenjaci su se razisli u pogledu
njezina naziva. Hatib el-Bagdadi je naziva Tirmizijinim
Sahihom, Hakem je naziva: Dzamiu-s-Sahih, veliki broj
ucenjaka je naziva samo Dzamiom, neki ucenjaci je nazivaju
Sunenom, a i u narodu je najvise poznata kao Tirmizijin
Sunen.

Prema misljenju vecine hadiskih ucenjaka, najadekvatniji
naziv za ovu zbirku je Dzami', a evo i uslijed cega. Sahihi su,
naime, zbirke koje u sebi sadrze iskljucivo vjerodostojne
hadise. Tirmizijina zbirka, pored vjerodostojnih, kojih ima
najvise, sadrzi i hasen-hadise (dobre hadise), a u njoj ima i
nesto slabih (daif) hadisa. Suneni su, hadiske zbirke koje se
uglavnom ogranicavaju na hadise iz oblasti serijatsko-pravnih
propisa. Tirmizijina zbirka, medutim, ima univerzalni karakter;
ona sadrzi hadise iz svih oblasti islama, a takve zbirke, koje
imaju univerzalni karakter, ucenjaci nazivaju dzami'ima.
Pridrzavajuci se misljenja vecine ucenjaka, a u zelji da ne
zanemarimo ni njen naziv prema kojemu je u narodu poznata,
mi cemo u nazivu ovoga nasega prijevoda na bosanski jezik
koristiti i jedan i drugi naziv. Drzimo najispravnijim da ona
nosi naziv "Tirmizijin Dzami'- Sunen".

Sadrzaj i kategorije hadisa

Tirmizijin Dzami-Sunen sadrzi oko cetiri hiljade hadisa.
Kako istice sam autor u knjizi Ilel svi su oni upotrebljivi i sve
ih je ulema koristila, osim dva hadisa: Hadis Ibn Abbasa:
"Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, Medini je u
sastavio podne sa ikindijom i aksam sa jacijom, a nije bilo
nikakve bojazni, niti je padala kisa nid su bili na putu", te i
hadis u kojemu se kaze da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Onoga ko pije alkohol bicujte (sve

10

do tri puta), ako to i cetvrti put ponovi, onda ga ubijte." Ova
dva hadisa su mu osporavana.

Prema misljenju hadiskih ucenjaka, u Tirmizijinoj zbirci
zabiljezene su cetiri kategorije hadisa:

- Vjerodostojni, sahih-hadisi, prema kriterijima Buharije i
Muslima;

Vjerodostojni, sahih-hadisi, prema kriterijima Ebu
Davuda, Nesaije i drugih;

- Dobri, hasen-hadisi, koji u sebi nemaju mahana i
nedostataka;

- Slabi, daif-haisi, koji u sebi imaju nedostataka, ali ih je
Tirmizija objelodanio i ukazao na njih.

Ispred svakog hadisa je Tirmizija spomenuo lanac
(sened) Ijudi koji su mu ga od Allahova poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, prenijeli. Mi smo kod prevodenja seneda
hadisa nastojali postovati pravila hadiske znanosti - sve sto se
odnosi na sened hadisa. Otuda, molimo cijenjeno citateljstvo
da, ukoliko im prijevod seneda ne bude lijepo zvucao za uho
ili, pak, uslijed "viska rijeci" bude mozda odudarao od pravila
bosanskog jezika, neka ovo imaju na umu.

Na pocetku seneda hadisa bi trebalo da stoji: "Ebu Isa,
ili Tirmizija veli: Ispricao nam je taj i taj..." Da se to kroz
cijelu knjigu ne bi ponavljalo, to je i u izvornom tekstu, a i u
prijevodu izostavljano. Da bi citalac lakse prepoznao pocetak
seneda, jumjesto toga je, pocetak prijevoda seneda pisan
velikim slovima.

Prijemicivost Tirmizijine zbirke hadisa u odnosu na
druge zbirke

Tirmizijina zbirka hadisa je, bez sumnje, jedna od
najljepsih, a istodobno i najkorisnijih hadiskih zbirki. Autor je

11

nastojao da u njoj uglavnom zabiljezi kratke i jezgrovite hadise
u kojima su sadrzani oni propisi i pitanja sa kojima se covjek
kroz zivot svakodnevno susrece. Tirmizija ih je na jedan dosta
zanimljiv i koristan nacin razvrstao po poglavljima. Ibn Esir u
djelu Dzamiu-1-Usul kaze: "Tirmizijin Sahih (tj. Dzami-Sunen)
jest najljepsa i najkorisnija hadiska zbirka. Ustrojena je na
izuzetno Hjep nacin i ima najmanje ponovljenih hadisa. "

Ebu Ismail Abdullah b. Muhammed el-Ensari el-Herevi
veil: "Kako ja mislim, zbirka Ebu Isa'a et-Tirmizije kohsnija je
od Buhahjeve i Muslimove zbirke hadisa. Buharijeva i
Muslimova zbirka su u potpunosd razumljive samo

strucnjacima i poznavaocima hadiske nauke, dok Tirmizijinu
zbirku razumije i obicni narod. "

Kod prevodenja se nastojalo da prijevod hadisa, koliko
god je to bilo moguce, bude doslovan i u broju rijeci
adekvatan originalu. Tamo gdje su se morale dodati neke rijeci
koje ne stoje u tekstu hadisa, kako bi prijevod bio sto
razumljiviji i bio u skladu sa nasim jezikom, stavljane su u
zagrade.

Za razliku od ostalih autora Tirmizija je u Dzamiu-Sunenu,
pored svakog hadisa naveo ko ga u istom ili slicnom znacenju od
ashaba jos prenosi. Ako je neki hadis dosao u vise verzija, veoma
cesto ih je spomenuo, potom se je jednom kritickom analizom
osvrnuo na njih, ukazujuci sta u pojedinim predajama nedostaje a
sta je, opet, mozda u nekim predajama suvisno.

Uza sve to, on daje svoj kriticki osvrt na pojedine ravije
hadisa, naglasavajuci i sta su i drugi o pojedinim ravijama
kazali.

Tirmizi veoma cesto iza hadisa iznosi i razlicite stavove
fikhskih ucenjaka u pitanjima koja su sporna medu njima.

12

podastiruci njihove argumente i protuargumente, naglasavajuci
pri tome i svoj vlastiti stav.

Osim toga, Tirmizija je o svakom hadisu izrekao svoj
sud i ocjenu, sto nije slucaj ni kod jedne druge hadiske
zbirke. I, sto je jos karakteristicnije, on hadise ocjenjuje na
nacin koji prije njega nije bio poznat. Naime, on po prvi put
za hadise koristi dvostruku, a veoma cesto i trostruku
vrijednosnu ocjenu. Iza gotovo svakog hadisa stoji: "Ebu Isa
kaze: "Ovaj hadis je hasenun-sahih", ili: "Ebu Isa kaze: "Ovaj
hadis je hasenun- sahihun-garibun i si.

Ebu Isa je, kako rekosmo, Tirmizija. Ravije koje su od
njega prenijele ovu zbirku oslovljavaju ga njegovim nadimkom
po djetetu,-Ebu Isa.

Vrijednosna metodologija

Sta to u stvari znaci kada Tirmizija jedan hadis ocijeni
rijecima: hasenun-sahih, ili hasenun-garibun ili hasenun-
sahih un -garib uh?

Kada on jedan hadis ocijeni rijecima: hasenun-sahih un
ili sahihun-hasenun, to uglavnom znaci da je doticni hadis,
prema stepenu vjerodostojnosti, vjerodostojan (sahih), a moze
imati i jedno od slijedecih znacenja:

- Da je doticni Hadis dosao u vise predaja, pa su neke
od tih predaja pouzdane (sahih), a neke su dobre (hasen);

- da je njegov sened pouzdan (sahih), a metn dobar
(hasen), i obrnuto,

- da je sami autor u dilemi je li hadis pouzdan ili je
dobar,

13

- da su doticni hadis hadiski ucenjaci razlicito ocijenili;
prema nekima, to je pouzdan hadis (sahih), a prema nekima
to je dobar hadis (hasen);

- da je doticni hadis ispod stepena sahiha, a iznad
stepena hasena.

Rijec garibun, koju Tirmizija veoma cesto koristi u ocjeni
hadisa, ima znacenje da je doticni hadis iz cijele jedne
generacije ravija prenio samo jedan ravija, tako da u kasnijem
prenosenju moze biti i vise predaja tog hadisa, ali se sve one
u toj generaciju svode samo na tog raviju.

Osim spomenutih termina, Tirmizija je veoma cesto
koristio i druge izraze za ocjenu seneda, ili za ocjenu ravija
hadisa, ili, pak, samog hadisa.

Imajuci u vidu sve navedeno onda i ne zacuduje sto je
Ebu Bekr Ibnu-1-Arebi u komentaru Tirmizijina DzamTa-Sunena,
pod imenom Ahdatu-1-Ahvezi rekao slijedece: "Znajte, Allah
vam rasvijetlio vasa srca, da je Buharijev Sahih opcenito druga
zbirka hadisa koja je napisana po poglavljima, Malikov
Muvetta' je prva, na njima dvjema su kasnije temeljene sve
ostale zbirke, kao sto su Muslimov Sahih, Tirmizijin Dzami'-
Sunen i druge. Nijedna od njih nije ravna Tirmizijinoj zbirki
(...), jer je u Tirmizijinoj zbirki hadisa zastupljeno cetrnaest
granahadiske nauke i mnogobrojne druge koristi..."

Tirmizija kaze: "Nakon sto sam zavrsio ovu szbirku
hadisa, dao sam je na uvid ucenjacima Hidzaza, Iraka i
Horasana (da ju pogledaju i iznesu svoj sud o njoj bill su
odusevljeni ovom zbirkom hadisa, i rekli su: "U cijem se
domu nade ova zbirka kao da je u njemu Vjerovjesnik
koji govori".

Sto se tice komentara hadisa u ovome prijevodu na
bosanski jezik, nastojao sam da on bude, sto je moguce, kraci

14

i jednostavniji, tek toliki koliko je dovoljno da se pravilno
shvate hadisi. U komentaru sam iznio kratke biografije
pojedinih ravija hadisa za koje sam smatrao da je bitno da se
znaju, bilo iz razloga sto se njihova imene rjede spominju i
malo se o njima znalo, ili zato sto su za njih vezane mahane
i nedostatci pojedinih hadisa.

U pitanjima koja su sporna medu ucenjacima navodio
sam razlicite stavove, podastiruci argumente i protuargumente
svih u pogledu pojedinih stavova. O tome koje je od spornih
misljenja ispravnije ili argumentiranije ostavljao sam citaocima
da, na osnovu iznesenih argumenata, sami prosuduju, ne
upustajuci se u to da licno favoriziram neko od misljenja ili
stavova.

U komentiranju sam se uglavnom oslanjao na djelo
Tuhfetul-Ahvezi biserhi Dzami'it-Tirmizi od Abdurahmana el-
Mubarekforija, naravno, koristeci pri tome i mnoga druga djela
koja su mi bila dostupna.

Sasvim sam svjestan da je usuditi se prevoditi i
komentirati jedno ovakvo djelo velika smjelost i odgovornost,
gdje svaki i najmanji propust ili grjeska mogu imati kobne
posljedice. Zato od sveg srca molim Uzvisenog Allaha (dz.s.)
da mi, ukoliko bude eventualnih grjesaka i propusta, oprosti i
da mi to ne upisuje u grijeh, a cijenjene i dobronamjerne
citaoce da mi na njih ukazu kako bi se u narednom izdanju
mogle otkloniti i ispraviti.

Ve sallalhu ala Muhammedin ve ala alihi ve sahbihi
edzmein.

15

VRSTE HADISA I NJIHOVA PODJELA

Da bismo prijevod ovoga djela ucinili sto razumljivijim i
dostupnijim nasemu citaocu, neophodno je da iznesemo i kraci
prikaz vrsta hadisa i njihovu definiciju. A s obzirom da se
kroz tekst cijele knjige najcesce spominje upravo rijec hadis,
valja posebno objasniti znacenje ovoga pojma.

Rijec hadis u arapskom jeziku ima vise znacenja. Ona
moze, ovisno od odredenog semanticko-stilskog kontkesta,
znaciti: govor, razgovor, saopcenje, vijest, obavijest, pricu
pripovijest, predanje, tradiciju i si. Ali, u hadiskoj nauci ova se
rijec upotrebljava u smislu ukupnosti Poslanikove tradicije;
odnosi se na sve ono sto je posljednji Allahov Poslanik, Allah
ga blagoslovio i spasio, prije i u toku svoje vjerovjesnicke
misije rekao, uradio, odobrio, kao i sve obavijesti koje govore
o njegovu rodenju, djetinstvu, osobnosti, te svim ostalim
njegovim tjelesnim, karakternim drugim osobinama.

S obzirom da postoje brojne vrste hadisa, kao i mnogo
strucnih naziva u hadiskoj terminologiji koje je prilicno tesko
razumjeti bez zasebnoga metodoloskog pristupa, mi cemo ih
ovdje, radi njihova lakseg znacenjskog odredenja i poimanja,
razdijeliti u nekoliko zasebnih srodnih tematskih cjelina.

16

PODJELA HADISA S OBZIROM NA NACSiN KAKO
SU PRENESENI

Hadise, s obzirom na nacin na koji su do nas doprli,
odnosno na broj ravija koji su ih prenijeli, mozemo podijeliti
na dvije osnovne vrste:

1. mutevatir hadisi

2. ahad hadisi

MUTEVATIR HADISI

Mutevatir je onaj hadis koji iz generacije u generaciju
prenosi toliki broj prenosilaca da je iskljucena ikakva sumnja u
njegovu atenticnost.

Da bi se jedan hadis mogao smatrati mutevatirom
neophodno je da ispunjava slijedece uvjete:

- Treba biti prenesen od velikog broja ravija. Ostalo je
biti spornim medu hadiskim ucenjacima koliki je to minimum
ravija neophodan da bi se jedan hadis mogao smatrati
mutevatirom. Odabrano je misljenje da ih ne smije biti ni u
jednoj generaciji manje od deset.

- Isto toliki broj prenosilaca hadisa treba biti prisutan u
svim generacijama. Tako, ukoliko bi samo u jednoj generaciji
broj ravija bio manji od spomenutog, hadis se ne bi smatrao
mutevatirom pa makar ih u ostalim generacijama bilo i vise od
toga.

- Sami sastav ravija treba biti takve prirode da iskljucuje
svaku mogucnost njihova dogovora na neistini. To
podrazumjeva da su ravije iz razlicitih mjesta i pokrajina, da
su razlicitih zanimanja i da pripadaju razlicitim mezhebima.

17

- Ono sto se propovijeda treba da se izravno culo ili
vidjelo.

Mutevatir hadis nam daje sto postotnu sigurnost kao da
smo ono sto nam se u njemu prenosi vidjeli vlastitim ocima
ili, pak, culi vlastitim usima, tako da u to ne ostavlja ni
najmanje sumnje.

Postoje dvije vrste mutevatir hadisa: 1. Mutevatir hadisi
ciji je i tekst i smisao mutevatir (el-mutevatiru-1-lafzijj) i 2.
Mutevatir hadisi cije je samo smisao mutevatir, makar se tekst
nesto i razlikovao (el-mutevatiru-1-ma'nevijj).

Primjer za prvu vrstu jest hadis: "Ko slaze na mene
namjerno, neka pripremi sebi mjesto u dzehenemu"; prenijelo
ga je sedamdeset i nekoliko ashaba. Primjer za drugu vrstu su
hadisi koji govore o podizanju ruku prilikom dove. U oko
stotinu hadisa se govori na ovu temu.

AHAD HADISI

Ahad hadisom se naziva svaki hadis koji ne ispunjava
uslove mutevatira.

Ahad hadisi se dijele: meshur, aziz i garib hadisi.

MeShur hadisi

Meshur je onaj hadis koji iz generacije u generaciju

prenose po trojica i vise ravija ali koji ne dostize rang

mutevatir hadisa. Neki ovu vrstu meshura nazivaju i
mustefidom.

18

Postoje dvije vrste meshur hadisa: 1. hadis koji je postao
meshur uslijed toga sto ispunjava gore spomenute uvjete i 2.
hadis koji ne ispunjava spomenute uvjete ali je nazvan
meshurom uslijed njegove siroke upotrebe.

Obje vrste meshur hadisa mogu imati razlicit stepen.
Mogu biti sahih, hasen, daif, a mogu biti i apokrifni. Zato,
opcenito kazavsi, svi hadisi, osim mutevatir hadisa, podlijezu
provjeri. Jedino mutevatir hadise nije potrebno provjeravati; oni
su svi na najvisem stupnju vjerodostojnosti.

Aziz hadisi

Aziz hadisom se naziva svaki hadis koji ni ujednoj
generaciji ne prenosi manje od dvojice ravija.

Neki ucenjaci smatraju aziz hadisom i onaj hadis koji iz
generacije u generaciju prenosi po dvojica prenosilaca.
Medutim, ovakva definicija aziz hadisa nije prihvacena od
strane vecine muhaddisa.

Garib hadisi

Garib hadisom naziva se onaj hadis koji iz generacije u
generaciju prenosi po jedan ravija, ili ga u nekim
generacijama, ili, pak, u makar jednoj generaciji prenosi samo
jedan ravija.

Garib hadisa imamo dvije vrste: 1. Opci garib hadis i 2.
relativni garib hadis.

Opci garib je onaj hadis koji iz generacije ashaba
prenosi samo jedan ravija. Primjer zato jest hadis: "Djela se

19

prosuduju iskljucivo prema namjerama..." Ovaj hadis iz

generacije ashaba prenosi samo Omer b. Hattab.

Relativnim garib hadisom nazivamo onaj hadis koji
prenosi vise ashaba, a potom ga u nekoj od slijedecih
generacija prenosi samo jedan ravija. Primjer: "Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, usao je u Mekku, a na glavi je
imao sljem." Ovaj hadis od Zuhrija prenosi samo Malik.

PODJELA HADISA S OBZIROM NA NJIHOV STEPEN
VJERODOSTOJNOSTI

Hadiski ucenjaci, u osnovi, sve hadise dijele na dvije
kategorije: na one koji se prihvataju i na one koji se
odbacuju.

Kasnije su hadiski ucenjaci sve hadise koji se prihvataju
podveli pod dvije vrste: sahih hadise i hasen hadise, dok su
sve hadise koji se odbacuju podveli pod kategoriju daif hadisa.

Mi cemo se ovdje ukratko osvrnuti na svaku od tih
vrsta, sa posebnim osvrtom na hadise koje svaka od njih
obuhvata.

SAHIH HADISI

Sahih je onaj hadis koji kontinuirano prenosi posten i
precizan ravija od istoga takvog ravije sve do kraja seneda, te
koji ne protivrjeci drugim pouzdanijim predajama i nema u
sebi skrivenih mahana i nedostataka.

Da bi se jedan hadis mogao smatrati sahihom, mora
ispuniti pet slijedecih uvjeta:

20

1. Sened mu mora biti spojen od pocetka do kraja. To
znaci da je svaki ravija zivio u isto vrijeme sa onim od kojega
hadis prenosi, po Buhariji, da se sa njim susreo i od njega
hadis izravno cuo.

2. Svi prenosioci u senedu hadisa mora da budu iskreni
i posteni.

Pod iskrenoscu i postenjem se podrzumijeva slijedece: da
su svi oni muslimani, punoljetni i pametni da nisu skloni lazi
i grijesenju (cinjenju harama i propustanju farza), da su cestiti
i da ne krse pravila islamskog ponasanja. Hadiski ucenjaci nisu
prihvatali hadis niti od jednog prenosioca za kojeg su utvrdili
da je makar jednom u zivotu slagao, ili je svjesno ucinio neki
haram, ili propustio farz, ukoliko se, pak, zato nije iskreno
pokajao.

3. Svi prenosioci treba da budu precizni do te mjere da
su u stanju sve sto jedanput cuju doslovno upamtiti, ukoliko
usmeno prenose, odnosno tacno i bez grjesaka zapisati ukoliko
to cine pismenim putem.

4. Nijedan ravija u svome kazivanju ne smije
protivrijeciti drugim pouzdanim ili od njega pouzdanijim
ravijama.

Ukoliko bi se desilo da jedan pouzdani ravija o jednoj
te istoj stvari ili dogadaju prica drukcije od ravije koji je
pouzdaniji od njega, hadis koji on propovijeda automatski bi
postao slab ukoliko se ne bi moglo naci neko kompromisno
objasnjenje.

5. Preneseni hadis ne smije u sebi imati nikakvih
skrivenih mahana i nedostataka.

Jer, dogodi se, naime, da jedan hadis ispuni sve
spomenute uvjete, a onda neki od eksperata otkrije u njemu
nekakav skriveni nedostatak, uslijed kojega hadis postane slab.

21

Na primjer, svi su hadisi koje prenosi Hasan el-Basri od
Omera b. Hattaba na ovaj nacin postal! slabi i ako su na prvi
pogled izgledali pouzdani. Ucenjaci su otkrili, iako je Hasan
vremenski docekao Omera, da je on imao svega dvije godine
kad je Omer umro, a dijete sa dvije godine nije u stanju
upamtiti hadis.

Vrste sahih hadisa

Sahih hadis ucenjaci dijele na dvije vrste:

1. sahih li zadhi hadis, a to je onaj hadis koji je sam
po sebi sahih, jer ispunjava spomenute uslove;

2. sahih li gajrihi hadis, koji je uslijed drugih hadisa
postao sahih hadisom. Naime, ova vrsta sahih hadisa u osnovi
pripada hasen hadisima, ali je dosao u mnogo predaja koje ga
uzdizu na rang sahih hadisa.

Kategorije sahih hadisa

Nisu svi sahih hadisi na istom stupnju vrijednosti.
Postoji razlika i medu sahih hadisima. Jedni su pouzdaniji od
drugih. Hadiski ucenjaci ih rangiraju ovako:

1. Najbolja vrsta sahih hadisa su oni koje su i Buharija
i MusHm zabiljezili (sa potpunim senedima) u svojim
Dzamiima, a potom slijede

2. hadisi koje je zabiljezio samo Buharija,

3. hadisi koje zabiljezio samo Muslim,

4. hadisi koji ispunjavaju uvjete Buharije i Muslima a
oni ih nisu zabiljezili u Sahihima,

5. hadisi koji ispunjavaju uvjete Buharije,

22

6. hadisi koji ispunjavaju uvjete Muslima, i

7. hadisi koje drugi ucenjaci, osim Buharije i Muslima,
ocjenjuju sahihom.

HASEN HADISI

Hadiski su ucenjaci razlicito definirali pojam hasen
hadisa. Prema misljenju Hattabija, hasen je onaj hadis ciji se
ishod zna, ciji su prenosioci poznati, na kome obitava vecina
hadisa, te koji je prihvatila vecina ucenjaka i po njemu
postupila vecina fakiha.

Tirmizija hasenom smatra svaki hadis u cijem se senedu
ne nade osoba osumnjicena za laz, koji ne protivrijeci
pouzdanijim hadisima i koji je prenesen u vise predaja.

Ibn Hadzer el-Askalani smatra hasenom onaj hadis koji
upotpunosti ispunjava sve uslove sahiha, s tim sto ravije kod
hasena nisu na onom stepenu sto se tice preciznosti kao sto
su kod sahiha. Ova posljednja definicija hasen hadisa je opce
prihvacena od strane hadiskih ucenjaka.

Vrste hasen hadisa

Hasen hadisa imamo dvije vrste: hasen koji je sam po
sebi hasen: hasenun lizatihi jer ispunjava spomenute uvjete, i
hasen koji je na osnovu drugih hadisa postao hasen, hasenun
ligajrihi. Ova druga vrsta je u osnovi slab hadis ali je dosao u
mnogo predaja koje ga uzdizu na stepen hasena.

Prema misljenju ogromne vecine hadiskih, fikhskih i
usuli fikhskih ucenjaka, hasen hadis je kao i sahih potpuno
valjan argument na kome se temelje propisi Islama.

23

DAIF HADISI

Daif (slab) jest onaj hadis kojemu ne dostaje jedan ill
vise uvjeta sahih hadisa ili hasen hadisa.

Hadis moze biti slab uslijed prekida u senedu, ili uslijed
nekog drugog uzroka. Sve daif hadise (slabe hadise) mozemo
podijeliti na dvije kategorije:

1. Hadisi koji su slabi uslijed prekida u senedu i

2. Hadisi koji su slabi uslijed nekog drugog uzroka.

Daif hadisi koji su slabi uslijed prekida u senedu

Ima vise vrsta hadisa koji su postali slabi (daif) iz
razloga sto im je prekinut sened. Ovisno o tome o kakvom je
prekidu rijec - da li u senedu nedostaje jedan prenosilac ili,
pak, nedostaje vise prenosilaca, da li prenosioci nedostaju
uzastopno u jednom dijelu ili na vise mjesta u senedu, te da
li je sened prekinut na pocetku, u sredini ili na kraju svoga
niza, daif hadise mozemo podijeliti na slijedece vrste: muallek
hadisi, mursel hadisi, mu'dal hadisi, munkati' hadisi i mudelles
hadisi.

Muallak hadisi

Rijec muallek u arapskom jeziku ima vise znacenja;
moze znaciti objesen, viseci, ovisan, uvjetovan isl. U hadiskoj
se nauci muallekom naziva svaki hadis u cijemu je senedu na
pocetku ispusten jedan ili vise prenosilaca uzastopno. Dobio je

24

ovakav naziv uslijed toga sto se njegov sened vezuje samo za
gornju stranu, a prekinut je u njegovu donjem dijelu, tako da
izgleda kao da "visi".

Muallek hadisima se nazivaju i oni hadisi ciji je sened
upotpunosti izostavljen kao, na primjer, kada kazemo: "Rekao
je Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, to i to", kao
i hadisi ciji je sened izostavljen do ashaba ili tabi'ina, kao, na
primjer, kada Buharija kaze: "Ebu Musa je rekao: Allahov
poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, pokrio je svoja koljena
kada je dosao Osman", Buharija je izostavio cijeli sened ovoga
hadisa do ashaba Ebu Musa'a el-Esa'rije.

Muallek hadis spada u kategorije slabih. hadisa koji se
odbacuju iz razloga sto mu nedostaje jedan od uvjeta koji se
traze kod sahih hadisa i hasen hadisa, a to je spojenost
seneda. Izuzetak su muallek hadisi u Buharijevu i Muslimovu
Sahihu, koji se prihvataju, jer im je svima naknadno pronaden
njihov originalni sened.

Mursel hadisi

Mursel je onaj hadis u cijem je senedu na kraju
ispusten jedan ravija.

Postoje tri vrste mursel hadisa: Opci mursel, mursel
ashaba i skriveni mursel.

Opcim murselom se naziva onaj hadis koji jedan od
tabi'ina izravno prenosi od Allahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, i ne spomene ime ashaba od kojega ga je
cuo hadis.

Safija veli: "Obavijestio me je Seid, on je prenio od
Dzurejdza, koji je kazao: mene je obavijestio Humejd el-A'redz,

25

on je prenio od Mudzahida, da je kazao: Vjerovjesnik, Allah
ga blagoslovio i spasio, izgovarao je naglas telbiju
Lebbejkellahumme lebbejk..." Ovdje Mudzahid kazuje izravno
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je ucio
telbiju naglas, a on je tabi'in i nije vidio Allahova Poslanika,
Allah ga blagoslovio i spasio, a ne spominje ime ashaba koji
mu je to prenio.

Murselom ashaba se naziva onaj hadis koji od Allahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, prica onaj ashab koji
ga od njeg nije izravno mogao cuti uslijed toga sto je tada
bio mali, ili je kasno primio islam, ili je negdje bio odsutan, a
ne spominje ime ashaba koji mu ga je ispricao.

Skrivenim murselom se naziva onaj hadis koji prenosi
tabi'in od ashaba sa kojim je zivio u istom vremenu, ali ga od
njega nije cuo, i to rijecima koje ukazuju na mogucnost i da
ga je cuo i da nije. Na primjer: Omer b. Abdul-Aziz prenosi
od Ukbea b. Amira da je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio rekao: "Smilovao se Allah opreznim
cuvarima." Mizzi tvrdi da Omer b. Abdul-Aziz nije imao
susreta sa Ukbeom b. Amirom.

Kod ovakvih vrsta hadisa moguce je otkriti da se radi o
murselu na jedan od slijedecih nacina:

- ukoliko ucenjaci ustanove da doticni prenosilac nije
uopce slusao hadise od spomenutog ashaba;

- ukoliko on sam prizna da hadise nije slusao od njega;

- ukoliko je doticni hadis dosao i drugim predajama, a
u njima je spomenut ravija izmedu njega i spomenutog
ashaba.

U pogledu sve tri vrste mursel hadisa islamski ucenjaci
imaju razlicite stavove.

26

Vecina hadiskih i mnogi fikhski i usulifikhski ucenjaci
smatraju da mursel hadis spada u kategoriju hadisa koji se
odbacuju.

Ebu Hanife, Malik i Ahmed smatraju da je mursel hadis
pouzdan ukoliko ispunjava sve ostale uvjete sahiha i da spada
u kategoriju hadisa koji se prihvataju. Prema njima, tabi'ini su
uglavnom svi pouzdani i zasigurno ni jedan od njih ne bi
Poslaniku pripisao ono u sto nije siguran.

Safija smatra da se mursel hadis moze smatrati
pouzdanim i podvesti pod kategoriju hadisa koji se prihvacaju
ukoliko ispuni odredene uvjete, a to su:

- da je ravija koji ga vezuje za Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, stariji tabi'in;

- da je ravija koji prenosi od tabi'ina taj hadis pouzdan;

- da se sa njim slazu hafizi hadisa i da mu u tome ne
protivrjece;

da je taj isti hadis drugim putem prenesen u
potpunom senedu do Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio.

Vecina ucenjaka mursel ashaba smatraju pouzdanim
ukoliko ispunjava ostale uvjete.

Mu'dal hadisi

Mu'dal je onaj hadis u cijem senedu uzatopno nedostaju
dvojica i vise prenosilaca. Na primjer: Malik je u Muvett'au
zabiljezio izravno od Ebu Hurejre da je on rekao: Allahov
poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, kazao je: "Robu sljeduje
hrana i odjeca (kao i ostaloj celjadi) i ne smije se opterecivad
poslovima koje ne moce izdrzad. " Iz predaje ovog hadisa, koja
je zabiljezena i u drugim izvorima, saznajemo da su u senedu

27

izmedu Malika i Ebu Hurejra izostavljena, uzastopno, dvojica
prenosilaca: Muhammed b. Adzlan i njegov otac.

Mu'dal spada u kategoriju hadisa koji se odbacuju, jer
je ova vrsta hadisa daleko losija od muallaka, mursela ili
munkati'a uslijed nedostatka dvojice prenosilaca uzastopno.
Inace, Sunen Seida b. Mensura i opcenito sva djela Ibn Ebu
Dun'ja'a puna su ove vrste hadisa.

Munkati' hadisi

Ibn Abdul-Berr mumkati' hadisom smatra opcenito svaki
hadis koji ima prekinut sened, bez ozira na kojemu se mjestu
u senedu taj prekid nalazi i na koji je nacin taj prekid
uslijedio. Primjereno ovoj definiciji, pod pojam munkati' hadisa
mogu se podvesti i mursel. mu'dal i muallak.

Poslije su hadiski ucenjaci ovaj hadis izdvojili kao
zasebnu vrstu. Oni munkati' hadisom smatraju svaki hadis u
cijemu je senedu prije ashaba na jednom ili na vise mjesta
izostavljen neki ravija, pod uvjetom da nije izostavljen na
samom pocetku seneda.

Prema ovoj definiciji, mursel, mu'dal i muallak se ne
mogu podvesti pod pojam munkati' hadisa.

Primjer munkati' hadisa: Abdur-Rezzak prenosi od
Sevrija, on od Ebu Ishaka, on od Zejda b. Jusej'a, a on
Huzejfe - da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
rekao: "Ako poslije mene hilafet povjerite Ebu Bekru pa znajte
da je on jak i povjerljiv." Ovaj hadis je munkati' jer u
njegovu senedu izmedu Sevrija i Ebu Ishaka nedostaje jedan
ravija; to je, kako se iz drugih predaja saznaje, serik. Dakle,

28

Sevrija ovaj hadis nije direktno cuo od Ebu Ishaka, nego mu

ga je od njega prenio serik.

Hadiski ucenjaci su jednoglasni u stavu da je munkati'

hadis slab hadis i da spada u kategoriju onih hadisa koji se

odbacuju, iz razloga sto se pored toga sto mu je sened

prekinut obicno kod ovakvih hadisa ne zna ni pravo stanje
izostavljenog ravije.

Mudelles hadisi

Rijec mudelles je particip pasivni arapskog glagola
dellese, sto znaci: prijevara, obmana, falsifikat. U hadiskoj nauci
je mudelles je usvojen kao strucni naziv za vrstu hadisa cijem
senedu postoji vid kakve obmane ili falsifikata.

Hadiski ucenjaci tedlis dijele na dvije osnovne vrste:

One) tedlisul-isnad i

b) tedlisus-sujuh.

a) Tedlisul-isnad

Ova se vrsta tedlisa ostvaruje na jedan od cetiri nacina:
1. Kad jedan ravija od nekoga kojeg je vremenski
docekao i sa njim imao susret prenese nesto sto od njega nije
cuo. Primjer: Ebu Avane je prenio od A'mesa, on od Ibrahima
et-Tejmija, on od svoga oca, a on od Ebu Zerra - da je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "U
dzehennemu (sam cuo) nekoga kako doziva: o Milostivi o
Premilosdvi. " Ebu Avane veli: "Upitao sam A'mesa jesi li ti to
cuo od Ibrahima? Ne, odgovorio je, nego mi je ispricao Hakim
b. Dzubejr, prenoseci to od njega. To znaci da je A'mes
pokusao falsificirati sened ovoga hadisa time sto je iz njega

29

izostavio Hakima b. Dzubejra i hadis prenio izravno od
Ibrahima et-Tejmija. Ovakva se vrsta tedlisa zove i tedlisul-
iskat.

2. Kad ravija koji je sklon obmani iz seneda svjesno
izostavi slabog raviju od koga je doticni hadis cuo, kako bi
izgledalo da su ga prenijeli samo pouzdani prenosioci. Primjer:
Ibn Ebu Hatim u djelu Ilel biljezi hadis koji prenosi Ishak b.
Rahivejh od Bekijjea b. Velida, koji je kazao: Ispricao mi je
Ebu Vehb el-Esedi, on je prenio od Nafi'a, on od Ibn Omera,
a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je
kazao: We hvali islamijet kod covjeka sve dok ne upoznas
njegova razmisljanja." Ovdje je Bekijje b. Velid krivotvorio
sened ovoga hadisa na taj nacin sto je izmedu Ebu Vehba el-
Esedija i Nafi'a izbacio slabog raviju Ishaka b. Ebu Fevrea,
kako bi izgledalo da ovaj hadis prenose samo pouzdane ravije.
Da bi se to teze prepoznalo, on je raviju Abdullaha b. Amra
el-Esedija spomenuo po njegovu nadimku Ebu Vehb, a ime
mu je izostavio. Ova se vrsta tedlisa zove i tedlisut-tesvijed.

3. Kada neki od ravija presijece kontinuitet seneda na
taj nacin sto u lancu prenosenja upotrijebi dvosmislen izraz iz
kojega se ne moze zakljuciti da li je on taj hadis cuo od
osobe koju je spomenuo ili mu ga je neko drugi od nje
prenio. Primjer: Hakem je sa senedom zabiljezio od Alije b.
Hasrema, koji veli: "Bill smo kod Ibn Ujejne, pa je poceo: Od
Zuhrija... Neko od prisutnih ga upita: Jesi li to ti cuo od
Zuhrija, a on rece: Ne, nisam to cuo od njega, niti od onoga
ko je to cuo od Zuhrija, nego mi je ispricao Abdur-Rezzak,
prenijevsi od M'amera, a on od Zuhrija." Ovdje je Ibn Ujejne
u senedu izostavio dvojicu prenosilaca izmedu njega i Zuhrija.
Ovakva vrsta tedlisa se zove i tedlisul-kat'i.

30

4. Kad neki od ravija, prenoseci od svoga ucitelja, uz
njega doda jos nekoga od koga nije cuo doticni hadis. Primjer:
"Prica Hakem da se jednog dana dogovorila grupa ucenika
Husejma da od njega vise ne uzimaju hadise u kojima ima
obmane. Primijetivsi to, Husejm je kod svakog hadisa koji im
je citirao naglasio: Ispricali su nam Husejn i Mugire, a oni su
prenijeli od Ibrahima... . Posto je zavrsio, rece Husejm: Sta
mislite jesam li vas danas uspio prevariti? Ne, odgovorise, a
on rece: Ja od onog sto sam vam danas citirao o Mugire
nisam cuo ni jednog slova. Mugiru sam dodao uz Husejna."
Ova se vrsta tedlisa zove i tedlisul-atfi.

b) Tedlisus-sujuh

Ova se vrsta tedlisa ostvaruje tako sto ravija prenoseci
mudellis hadis, koji je cuo od svog ucitelja, nekada svoga
ucitelja oslovi imenom, nekada nadimkom po djetetu, nekada
opet njegovim nadimkom po mjestu rodenja ili plemenu, ili
ga, pak, okarakterizira necim po cemu je nepoznat kako ne bi
bio prepoznatljiv. Tako, na primjer, Haris b. Ebu Usame,
prenoseci hadise od hafiza Ebu Bekra Abdullaha b.
Muhammeda b. Ubejda b. Sufjana, koji je vise poznat po
nadimku Ibn Ebu Dun'ja, nekada rekne: "Kazao je Abdullah b.
Ubejd", nekada, "kazao je Abdullah b. Sufjan", a nekada, opet,
"kazao je Ebu Bekr Sufjan", kako bi izgledalo da je vise
prenosilaca prenijelo ovaj hadis.

Sve vrste mudelles hadisa spadaju u kategoriju slabih
hadisa koji se odbacuju. Ipak je najslabija medu njima ona
kategorija koja je poznata pod nazivom tedlisut-tesvijeti.

31

Daif hadisi koji su slabi uslijed nekog drug o g uzroka

Posto smo zavrsili sa vrstama slabih hadisa, koji su slabi
iz razloga sto ne ispunjavaju prvi uvjet sahiha, osvrnut cemo
se na daif hadise koji su slabi uslijed toga sto ne ispunjavaju
neki od preostala cetiri uvjeta sahih hadisa, a koji se
uglavnom vezuju za kvalitete ravija, odnosno njihove vrline ili
mahane.

Daif hadise koji su slabi uslijed nekog drugoga uzroka
mozemo podijeliti na slijedece vrste: mudif hadisi, saz hadisi,
munker hadisi, maklub hadisi, muallel hadisi, mudtarib hadisi,
metruk hadisi i mevdu' hadisi.

Mud'if hadisi

Mud'if hadisom smatra se onaj hadis koji su, u pogledu
njegova metna ili seneda, hadiski ucenjaci razlicito ocijenili.
Neki su ga ocijenili hasen hadisom, a neki daif hadisom. A da
bi se jedan hadis mogao okarakterizirati mud'ifom, prema
misljenju Sehavije, uvjet je da ga vecina hadiskih ucenjaka
smatra daifom ili, pak, da je podjednak broj ucenjaka koji ga
drze hasenom i onih koji ga smatraju daifom. To je iz razloga
kako ne bi mnogi pouzdani hadisi same zato sto ih neko
karakterizira takvima spali na stepen daif hadisa.

Ovo je najbolja kategorija daif hadisa, a same ju je Ibn
Dzevzi ustanovio kao posebnu vrstu. Prema drugima, ona ne
postoji, jer ju oni podvode pod pojam daif hadisa.

32

$az hadisi

Prema misljenju Ibn Hadzera, saz je onaj hadis koji
kazuje dosta pouzdani ravija, ali u svome pripovijedanju ipak
protivrijeci nekome ko je pouzdaniji od njega. Ovaj drugi
hadis koji pripovijeda pouzdaniji ravija naziva se mahfuzom.

Ta protivrijecnost moze biti u senedu i u metnu hadisa.
Primjer gdje je protivrijecnost uslijedila u senedu hadisa:
Biljeze Nesaija i Ibn Madze, preko Ibn Ujejne, od Amra b.
Dinara, on od Avsedzea, a on od Ibn Abbasa: "U Poslanikovo
vrijeme je umro neki covjek koji nije ostavio ni jednog
nasljednika osim roba kojega je oslobodio..." Ibn Dzurejdz i
drugi su sa ovim senedom prenijeli ovaj hadis. Protivrijecio im
je Hammad b. Zejd, koji je ovaj hadis prenio sa istim ovim
senedom, osim sto u njemu nije spomenuo Ibn Abbasa. Uslijed
toga je Ebu Hatem predaju Ibn Ujejne prihvatio kao ispravnu,
dok je predaju Hammada b. Zejda okarakterizirao kao saz
hadis.

Primjer gdje je protivrjecnost uslijedila u metnu hadisa:
Tirmizija biljezi od Abdul-Vahida b. Zijada, koji je prenio od
A'mesa, on od Ebu Saliha, a on od Ebu Hurejra kao da je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, kazao: "Kada neko
od vas klanja sabah, neka malo prilegne na desnu stranu."
Bejhekija tvrdi da je ovdje Abdul-Vahid b. Zijad protivrijecio
vecini koji ovaj hadis prenose kao Poslanikov postupak a ne
kao njegove rijeci. Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, imao je obicaj malo prileci na desnu stranu nakon sto
klanja sabahski namaz. Dakle, hadis u cijemu prenosenju
pouzdan ravija protivrijeci drugome raviji, pouzdanijem od

33

njega, ili, pak, protivrjeci vecem broju pouzdanih ravija, naziva
se saz hadisom, dok se ovaj drugi hadis, koji prenosi
pouzdaniji ravija, naziva hadisom mahfuzom.

Saz hadis spada u kategoriju daif hadisa koji se
odbacuju, dok mahfuz hadis, ukoliko ispunjava sve druge
uvjete, spada u kategoriju hadisa koji se prihvataju.

Munker hadisi

Hadiski ucenjaci se razilaze u pogledu definicije munker
hadisa. Dvije su definicije najprihvatljivije:

1. Prema misljenju Ibn Hadzera, munker je onaj hadis
koji prenosi dosta slab ravija i u svojemu prenosenju
protivrijeci pouzdanim ravijama. Ovaj drugi hadis koji
pripovijedaju pouzdane ravije naziva se ma'rufom.

2. Prema misljenju nekih drugih ucenjaka, munker je
onaj hadis u cijemu se senedu nade ravija koji u prenosenju
pretjerano mnogo grijesi, ili ravija koji je puno nemaran, ili,
pak, ravija koji je sklon grijesima.

Munker hadis spada u kategoriju veoma slabih hadisa.
Po slabosti je odmah poslije mevdu' hadisa i metruk hadisa.

Maklub hadisi

Maklub je onaj hadis u kojemu ravija zamijeni ili
ispretura rijeci u senedu ili metnu tako da onu rijec koja je
naprijed stavi nazad, a onu koja je odzada stavi naprijed i si.

Maklub hadis se dijeli na dvije osnovne vrste: Maklubus-

senedi i maklubul-metni.

34

Makubus-senedi je hadis u kojemu ravija izvrsi zamjenu
u senedu, i to na jedan od dva nacina:

- Kad stavi ime oca nekog ravije ispred njegovog imena,
kao sto imamo u hadisu Ka'ba b. Murreta. Neki od ravija ga
prenosi od Murreta b. Ka'ba.

- Kad ravija zamijeni jednog raviju potpuno drugim
ravijom, kao sto imamo slucaj u hadisu koji je prenesen od
Salima, neki od ravija ga prenosi od Nafi'a.

Maklubul-metni je hadis u cijemu je tekstu neki ravija
izvrsio zamjenu takoder na jedan od dva nacina:

- Kad rijec koja je naprijed stavi nazad, a onu koja je
nazad stavi naprijed, kao sto imamo u poznatom hadisu:

"Sedam vrsta Ijudi ce na Sudnjem danu staviti u hlad Arsur-
rahmana, kada drugog hlada nece hid. Jedna od tih vrsta je i
onaj koji dijeli milosdnju tako da mu ne zna lijeva, sta dijeli
desna ruka." Ovdje je u nekim predajama ravija zamijenio
rijeci pa je prenio: "Tako da mu ne zna desna sta dijeli lijeva
ruka."

- Kad metn jednog hadisa stavi uz sened sasvim drugog
hadisa, a sened tog hadisa stavi ispred metna ovoga prvog
hadisa, sa ciljem da se neko provjeri i ispita. Kao sto su
Buhariji uradili stanovnici Bagdada kada su uzeli stotinu hadisa
i ispremetali im metnove i senede, a potom ga upitali za te
hadise. On je tekst svakog hadisa vratio njegovu senedu i ni
u jednom nije pogrijesio.

Maklub hadis kod kojega je zamjena ucinjena grjeskom
ravije spada u kategoriju daif hadisa koji se odbacuju.
Medutim, maklub hadisi kod kojih je zamjena izvrsena
namjerno, u cilju da se neko provjeri, ne spadaju u ovu
kategoriju hadisa.

35

Muallel Hi ma'lul hadisi

Muallelom se smatra svaki hadis u kojemu se zapazi
kakva skrivena mahana ili nedostatak, a koja je takve vrste da
mu umanjuje stepen pouzdanosti.

Ovisno o tome gdje se nalazi skriveni nedostatak ili
mahana, muallel hadise mozemo podijeliti na tri kategorije:

1. Muallel hadisi koji imaju skriveni nedostatak u
senedu;

2. muallel hadisi koji imaju skriveni nedostatak u metnu;

3. muallel hadisi koji istodobno imaju skrivene
nedostatke i u senedu i u metnu.

Sto se tice ove prve vrste hadisa, njih ima najvise, s tim
sto u nekim slucajevima skriveni nedostatak koji se nade u
senedu, pored toga sto umanjuje vrijednost seneda, istodobno
umanjuje i vrijednost metna. To obicno biva onda kad postoji
samo jedna predaja takvog hadisa. Primjer: Ibn Dzurejdz
prenosi od Musa'a b. Ukbea, on od Suhejla b. Ebu Saliha, on
od svoga oca, a on od Ebu Hurejra, da je Allahov poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, kazao: "Ko bude sjedio u
drustvu u kojemu bude halabuke i galaine, pa prije nego sto
ustane iz takvog drustva rekne: Gospodaru rnoj od Tebe
trazitn oprost i Tebi se kajetn, bit ce tnu oprosteno ono u
cetnu je pogrijesio sjedeci u takvotn drustvu." Buharija tvrdi
da mu je nepoznato da postoji drugi sened ovoga hadisa od
Ibn Dzurejdza, niti se sjeca da je Musa slusao hadise od
Suhejla.

U situacijama kad postoji vise predaja takvog hadisa
skriveni nedostatak u senedu u tom slucaju ne umanjuje
stepen pouzdanosti metna. Primjer: Ibn Dzurejdz prenosi od

36

Imrana b. Ebu Enesa, on od Malika b. Evsa b. El-Haddesana,
a on od Ebu Zerra - da je kazao: Cuo sam Allahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada veil: "Zekat se
daje na deve, na ovce i na krupnu stoku..." Tirmizija u djelu
Ilelul-Kebir veil: "Pitao sam Ebu Muhammeda", tj. Buhariju, "o
ovome hadisu, pa je rekao da Ibn Dzurejdz nije hadise slusao
od Imrana b. Ebu Enesa. Medutim, iako je mahana prisutna u
senedu ovoga hadisa, ona ne umanjuje vrijednost samog teksta
hadisa iz razloga sto je on dosao drugim pouzdanim putevima
preko Seida b. Selemea b. Ebu Hisama."

Primjer muallel hadisa u kojem je skriveni nedostatak ill
mahana u metnu: Abdullah b. Mesud veli da je Allahov
poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Zla slutnja
spada u idolopoklonstvo, a nema ni jednog od nas a da ona
na njega ne ostavi traga, Allah (dz. s.) otkloni je cvrstim
osloncem na Njega." Prema misljenju Sulejmana b. Harba, rijeci
"a nema ni jednog od nas a da ona na njega ne ostavi traga"
ne spadaju u tekst hadisa. On smatra da su to rijeci
Abdullaha b. Mesuda. Naime, kada je Ibn Mesud izgovorio
prvi dio hadisa: "Zla slutnja spada u idolopoklonstvo", od sebe
je dodao: "a nema ni jednog od nas a da ona na njega ne
ostavi traga", potom je citirao ostatak hadisa: "Allah (dz. s.)
otkloni je cvrstim osloncem na Njeg", pa je ravija od Ibn
Mesuda sve shvatio i prenio kao hadis.

Primjer muallel hadisa u kojemu je skrivena mahana i u
senedu i u metnu: Nesaija i Ibn Madze u svojim Sunenitna
biljeze od Bekijjea da je prenio od Junusa, on od Zuhrija, on
od Salima, on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, da je kazao: "Ko prispije na jedan rekat
dzutne Hi nekog drugog natnaza, prispio je na taj natnaz."
Mahana u senedu je sto u svim ostalim predajama ovoga

37

hadisa Zuhri prenosi od Ebu Selemea, od a ne od Salima.
Mahana u metnu je sto ni u jednoj drugoj predaji ovoga
hadisa ne stoji rijec "dzume". U svim drugim predajama ovaj
hadis glasi ovako: "Ko prispije na jedan rekat namaza, prispio
je na namaz."

Mudtahb hadisi

Mudtarib je onaj hadis koji je prenesen od jednog te
istog ravije (ili vise njih) u razlicitom znacenju, ili na vise
nacina, od kojih su svi podjednako pouzdani, tako da nije
moguce dati prednost jednom nad drugim, niti je moguce
medu njima naci kompromis u znacenju.

Dva su uslova da bi se jedan hadis smatrao
mudtaribom:

da su sve predaje tog hadisa na istom rangu
pouzdanosti, tako da uopce nije moguce dati prednost jednoj
od njih nad ostaHma, te

- da su sve predaje dosle u razlicitim znacenjima, tako
da nije moguce naci kompromis u znacenju medu njima.

Postoje dvije vrste mudtarib hadisa: Mudtarib hadisi kod
kojih je idtirab (zamrsenost) u senedu i mudtarib hadisi kod
kojih je idtirab u metnu.

Primjer mudtarib hadisa kod kojeg je idtirab u senedu:
Tirmizija biljezi od Ebu Bekra da je on rekao Allahovu
poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio: "Allahov poslanice!
Primjecujem da si posao sijedih? Da, rece on. Osijedila me je
sura Hud i njoj slicne sure (iz Kur'ana)."

Darekutnija veli: "Ovaj hadis je mudtarib. Prenesen je
iskljucivo preko Ebu Ishaka, i to na desetak razlicitih nacina.

38

Neki su ga prenijeli kao mursel. Neki su ga prenijeli sa
potpunim senedom. Neki su ovo prenijeli kao rijeci Ebu Bekra,
neki kao rijeci Sa'da, neki opet kao rijeci Aise i si. A svi
nacini su u pogledu pouzdanosti na istom rangu i nije
moguce dati prednost nekom od njih nad ostalima, niti je
moguce iznaci kompromis medu njima.

Primjer mudtarib hadisa kod kojega je idtirab u metnu:
Tirmizija biljezi od Serika, koji je prenio od Ebu Hamze, on
od Sa'bija, a on od Fatime, kcerke Kajsove, koja je kazala:
"Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, upitan je o
zekatu, pa je rekao: "U imovini ima i drugih obaveznih
dijeljenja ositn zekata."

U predaji ovoga hadisa, koju biljezi Ibn Madze, stoji: "U
imovini nema nikakvih drugih obaveznih dijeljenja osim
zekata." Iraki veli da u tekstu ovog hadisa postoji idtirab za
koji nije moguce naci pomirljivo objasnjenje.

Mudtarib se smatra slabim hadisom iz razloga sto je
razlicito zapamcen, a to ukazuje da se radi o nepreciznosti
pojedinih ravija, sto bezuvjetno oslabljuje pouzdanost hadisa.

Metruk hadisi

Metrukom se smatra svaki hadis u cijemu se senedu
nade ravija osumnjicen za laz.

Primjer: Amr b. Semir el-Dzu'fi el-Kufi, prenosi od
Dzabira, on od Ebu Tufejla, a on od Alije i Ammara, da su
kazali: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, hi Kunut-
dovu ucio na sabahu, a Tekbirit-tesrik bi pocinjao od sabaha
na Dan Arefata, a prestao bi poslije ikindije posljednjega dana

39

Bajrama." Nesaija, Darekutnija i drugi ucenjaci vele za Amra b.
Semira da je metrukul-hadisi, t. j. osumnjiceni za laz.

Ravija moze biti osumnjicen za laz iz dva razloga:

- ukoliko on sam prenosi neki hadis koji se kosi sa
opce prihvacenim principima i pravilima koja su postavili
ucenjaci, i

- ukoliko je u obicnom govoru sklon lazi, pa makar se
ta njegova sklonost ne primjecivala kod prenosenja hadisa.

Ovakvi se hadisi nazivaju metruk hadisima iz razloga sto
se oni u potpunosti odbacuju.

Mevdu' - patvoreni, lazni hadisi

Rijec mevdu' jest particip pasivni arapskog glagola
vedaa, a ima znacenje necega sto je izmisljeno, apokrifno,
lazno, umetnuto. U hadiskoj nauci se mevdu'om naziva svaki
hadis koji je neko izmislio, slagao, krivotvorio, a potom
pripisao Allahovu poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio.

Mevdu' hadisom se smatra i svaki hadis u cijem se
senedu otkrije ravija lazac.

Ako malo pomnije posmatramo, primjetit cemo da su
postojale razlicite kategorije Ijudi koje su ucestvovale u
izmisljanju hadisa. Svaka od njih bila je rukovodena drukcijim
motivima i interesima od druge. Neki su izmisljali hadise
rukovodeni mrznjom prema islamu i cilj im je bio podvaliti
islamskom ucenju nesto sto mu ne pripada. Neke su
rukovodili cisto politicki interesi. Mnogi su time zeljeli ostvariti
licni prestiz i ugled, neki opet ekonomsku korist, a mnogi su
izmisljali hadise u interesu poboznosti, kako hi svijet podstakli

40

na cinjenje nekih lijepih i korisnih dijela, ili ga, pak, odvratili
time od necega sto je ruzno i stetno.

Bez obzira kakvim su motivima i interesima bill
rukovodeni, svi su podjednako nanijeli medvjedu uslugu
hadisu i Islamu, time su stekli atribute, lazaca na Allahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, te samim tim ucinili
jedan od najtezih grijeha u islamu.

Znaci po kojima se mogu prepoznati apokrifni hadisi

Hadiski su ucenjaci ulozili ogromne napore dok su
odvojili i objelodanili sve ono sto je izmisljeno na Allahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. Na takve vrste hadisa
oni su ukazali u zbirkama apokrifnih hadisa i drugim djelima.
Uz to su iznijeli i neke znakove po kojima se oni mogu
prepoznati. Oni mogu biti u senedu i u metnu.

Znaci u senedu hadisa

1. Kad neko sam prizna da je izmisljao hadise, kao sto
je to, na primjer, ucinio Nuh b. Ebu Merjem. Neko ga je,
naime, upitao otkud da ti prenosis hadise preko Ikrime, od
Ibn Abbasa, o vrijednosti ucenja pojedinih sura, kad niko od
Ikriminih ucenika od njeg takve hadise ne pripovijeda, a on je
rekao: "Primijetio sam da Ijudi iz dana u dan sve vise
zapostavljaju ucenje Kur'ana, pa sam izmisljao hadise o znacaju
ucenja Kur'ana kako hi ih podstakao na to.

2. Lazan hadis se moze prepoznati i otkriti na temelju
povijesnih cinjenica i datuma rodenja i smrti ravija. Ufejr b.

41

Ma'dan el-Kelai prica: "Dosao nam je jednom prilikom Omer
b. Musa u Hums. Okupili smo se u dzamiji da bismo ga
poslusali. On nam je poceo citirati hadise rijecima: Ispricao
nam je vas dobri sejh, on je prenio od..., citirajuci sve hadise
sa senedom preko njega. Posto zavrsi, ja ga upitah: A ko je
taj nas dobri sejh? Kazi nam njegovo ime. To je Halid b.
Ma'dan, odgovori. A koje godine si se sa njim susreo i gdje?
Kaze, sreo sam ga 108. godine po Hidzri, za vrijeme pohoda
na Ermeniju. Rekoh mu. Boj se Boga i ne izmisljaj, jer Halid
b. Ma'dan umro je 104. godine po Hidzri, pa kako si ga
mogao sresti cetiri godine nakon njegove smrti."

3. Ponekad nam neke okolnosti otrivaju laznost hadisa.
Sejf b. Omer et-Temimi veli: "Jednom prilikom sam se zadesio
kod Sa'da b. Turajfa kad mu dode njegov sin placuci. Sta ti
je, upita ga on? Udario me je ucitelj, odgovori djecak. On ce
na to: Danas cu ih ja razalostiti! Ispricao mi je Ikrime,
prenijevsi od Ibn Abbasa, a on od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, da je rekao: Najgori su Ijudi ucitelji vase
djece. Nemaju samilosti prema sirocetu, a osorni su i grubi
prema bijedniku'."

Znaci u metnu

1. Plitkoumnost u izrazu i znacenju.

Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, bio je
najrjecitiji covjek, govorio je iskljucivo knjizevnim arapskim
jezikom. Njegove rijeci su bile jezgrovite i sadrzajne, pune
mudrosti i poruka. Mogucnost bilo kakve grjeske u izrazu i
znacenju bila je iskljucena. Kada se u tekstu hadisa i njegovu
znacenjskom smislu nade nesto od toga, to ukazuje da bi se

42

moglo raditi o patvorenom hadisu. Pod ovo se mogu podvesti
svi hadisi u kojima se za neznatna djela obecavaju velike
nagrade i za sitne prijestupe prijeti teskim kaznama. Na
primjer, "Ko kaze: La ilahe illellah, Uzviseni mu Allah stvori
pticu koja ima sedamdeset hiljada jezika, svaki jezik na
sedamdeset hiljada jezika za njega trazi oprost". Tu spadaju i
svi hadisi u kojima se za neko ucinjeno djelo nagovjestavaju
nagrade pejgambera. Primjer: "Ko klanja", toliko i toliko rekata,
"duha namaza imat ce nagradu sedamdeset pejgambera.

2. Ukoliko hadis protivrijeci kur'anskom tekstu i nije
moguce pronaci kompromis u znacenju. Primjer: Vanbracno
dijete nece uci u dzennet Ovaj hadis je u suprotnosti sa
kur'anskim ajetom: "Niko niciji teret nece nositi."

3. Ukoliko protivrijeci mutevatir hadisima i nije ga
moguce uskladiti sa njima. Primjer: "Ukoliko do vas dopre
hadis koji povrduje istinu, prenosite ga svejedno da li sam ga
ja rekao ili nisam". Ovaj hadis je u koliziji sa mutevatir
hadisom: "Ko na tnene slaze natnjemo neka pripretni sebi
mjesto u dzehennemu. "

4. Ukoliko se hadis kosi sa zdravim razumom, a nije
mu moguce dati relevantno tumacenje, na primjer: "Nuhova
lada je obisla oko Kabe sedam puta, a potom klanjala dva
rekata kod Mekami Ibrahima".

5. Ukoliko se hadis kosi sa stvarnoscu, na primjer:
"Patlidzan je lijek za sve bolesti", i "Pogled u lijepo lice

poboljsava vid".

6. Ukoliko se kosi sa opcim principima vjere, na primjer:
"Koine se rodi dijete pa mu da irne Muhatntned, uci ce u
dzennet i on i njegovo dijete".

7. Ukoliko pripadnik nekog mezheba prenosi hadis koji
govori u prilog njegovu imamu, a kudi ostale imame; na

43

primjer: Kada sljedbenik hanefijskog mezheba prica da je
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "U mom
ummetu ce se pojaviti covjek koji ce se zvati Ebu Hanife
N'uman; to ce biti svjetiljka moga ummeta" .lli: "Medu mojim
sljedbenicima ce se pojaviti covjek koji ce se zvati Muhammed
b. Idris" (Safija); "on ce za moj ummet biti stetniji od iblisa".

Ovo su neki od znakova na temelju kojih se mogu
prepoznati apokrifni hadisi.

Apokifni hadis je, prema misljenju svih ucenjaka, najgora
kategorija hadisa. Ovakvu vrstu hadisa nije dozvoljeno ni
prenositi, osim u slucaju kada se zeli ukazati na njega. Svi oni
koji svjesno prenose apokrifne hadise tim cinom sebe
svrstavaju medu one koji lazu ili ucestvuju u sirenju lazi na
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. A laz na
Poslanika bez sumnje spada u najteze grijehe u islamu.

PODJELA HADISA S OBZIROM NA TO DOKLE DOSEZE

NJIHOV SENED

Hadise, shodno tome dokle doseze njihov sened,
mozemo podijeliti na cetiri vrste:

1. hadisi kudsija;

2. tnerfu hadisi;

3. tnevkuf hadisi;

4. tnaktu hadisi.

44

Hadisi kudsija

Rijec hadis, kako smo ranije rekli, izmedu ostaloga znaci
i govor, a leksema kuds znaci sveti; prema tome, sintagma
hadisi kudsi znaci sveti govor.

U hadiskoj nauci, hadisi kudsijom nazivamo svaki hadis
koji Allahov poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, prenosi od
Uzvisenog Allaha.

Dakle, hadisi kudsije su, ustvari, Allahove (dz. s.) rijeci,
koje vjerovjesnik Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio,
samo prenosio. Ovdje je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio
i spasio, u ulozi ravije, jer sened kod hadisi kudsija doseze do
Allaha (dz. s.).

Hadisi kudsije mozemo razlikovati od hadisa po tome
sto se sened kod hadisa doseze do Allahova Poslanika, Allah
ga blagoslovio i spasio, dok se sened kod hadisi kudsija
produzava i veze za Allaha (dz. s.). Buharija i Muslim sa
senedom biljeze od Ebu Zerra, a on prenosi od Vjerovjesnika,
Allah ga blagoslovio i spasio, a on od Uzvisenog Allaha, da je
rekao: "Ja satn sebi zabranio nasilje, pa satn ga i medu vama
ucinio zabranjenim..."

Ako je hadisi kudsija Allahov (dz. s.) govor, namece
nam se onda pitanje kakva je razlika izmedu Kur'ana i hadisi
kudsije? Ucenjaci u tom pogledu navode mnoge elemente
prema kojima se ona razlikuje od Kur'ana, a ti se stavovi
mogu svesti na cetiri osnovna stava:

- Kur'an je i tekstom i smislom Allahov govor, a hadisi
kudsija je samo smislom Allahov govor, dok su to
Muhammedove rijeci, Allah ga blagoslovio i spasio.

- Kur'an je sav prenesen mutevatir predajom, a hadisi
kudsije nisu tako preneseni.

45

- Samo ucenje Kur'ana, bez obzira da li razumijemo
njegovo znacenje ili ne, jest ibadet, a citanje hadisi kudsija
nije.

- Ko bi zanijekao samo jednu rijec, pa cak i samo jedno
slovo iz Kur'ana, postao bi nevjernik, a onaj ko bi zanijekao
hadisi kudsiju ne bi postao nevjernik, bio bi samo grijesnik.

Hadisi kudsije mogu biti na razlicitom stepenu
vjerodostojnosti kao i hadisi. Ovisno o tome da li ispunjavaju
ili, pak, ne ispunjavaju uvjete vjerodostojnosti. Tako, postoje
hadisi kudsije koje su sahih, hasen, daif, a postoje i oni koji
su patvoreni i apokrifni. Jer, kako god su Ijudi lagali na
Allahova Poslanika, izmisljajuci hadisi kudsije lagali su i na
Allaha (dz. s.). Zato je prije upotrebe hadisi kudsija nuzno
provjeravati njihov stepen kao i kod hadisa.

Merfu' hadisi

Merfuom se naziva svaki hadis koji se vezuje za
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio.

Sened kod ove vrste hadisa doseze do Allahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. Primjer: Kada neki od
ashaba kaze: "Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
rekao je..", to i to, ili "postupio je." tako i tako.

Postoje dvije vrste merfu'a: stvarni merfu hadisi (merfu-
hakikaten) i relativni merfu hadisi (merfu-hukmen).

Stvarni merfu' hadis je onaj hadis ciji sened doseze do
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio.

Relativni je onaj hadis ciji sened doseze samo do
ashaba, ali u njemu ashab kazuje o stvarima koje nije mogao
saznati osim od Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i
spasio. Na primjer: Kada neko od ashaba prica o gajb stvarima

46

ili kaze da im je bilo naredeno to i to, ili da im je bilo
zabranjeno to i to, a poznato je da je samo Allahov poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, znao gajb svjetove i da je samo
on nesto mogao narediti i zabraniti. Ovakva vrsta hadisa, koji
su osnovi mevkuf, imaju status merfu' hadisa.

Mevkuf hadisi

Mevkufom se naziva svaki hadis ciji sened doseze samo
do ashaba. To su, ustvari, rijeci, postupci i odobrenja ashaba.

Mevkuf hadisi mogu imati razlicit stepen pouzdanosti -
ovisno o tome da li ispunjavaju uslove sahiha ili ne
ispunjavaju. A kada je hadis po svome stepenu i
vjerodostojan, on ne moze vrijediti kao valjan argument na
kojemu bi se temeljili propisi seri'ata. Jer su to rijeci i postupci
ashaba, a na njima se ne moze temeljiti propis islama.

Maktu' hadisi

Mektu' je onaj hadis ciji sened doseze samo do tabi'ina,
ili nekog poslije njih.

Ova vrsta hadisa su, ustvari, rijeci tabi'ina. Kao i sve
druge vrste hadisa, tako i maktu' hadis moze, po stepenu
svoje vjerodostojnosti, biti sahih, hasen, daif, a moze biti i
apokrifan. A kada je i sahih, treba imati na umu da su to
samo rijeci i postupci tabi'ina, na kojima se ne moze temeljiti
ni jedan serijatsko pravni propis.

47

PODJELA HADISA S OBZIROM NA KONTINUIRANOST

SENEDA

Sve hadise ciji je sened spojen mozemo podijeliti na
sedam vrsta:

1. tnuttasil hadisi;

2. tnusned hadisi;

3. tnuanan hadisi;

4. inuennen hadisi;

5. tnuselsel hadisi;

6. ali hadisi;

7. nazil hadisi.

Muttasil hadisi

Muttasil je onaj hadis ciji je sened od pocetka do kraja
spojen, bez obzira da li doseze do Allahova Poslanika, AUah
ga blagoslovio i spasio, ili ashaba. Ovaj se hadis naziva jos i
tnevsul hadisotn.

Ako je sened jednog hadisa spojen i doseze do Allahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, tada se taj hadis
naziva jos i tnuttasil-tnerfu hadisotn. A ako mu je sened
spojen i doseze do ashaba, onda se takav hadis naziva i
tnuttasil-tnevkuf hadisotn. Postavlja se pitanje da li se jedan
hadis ciji je sened spojen i doseze do tabi'ina moze nazvati
muttasilom. Iraki smatra da se takav hadis ne moze uopceno
nazivati muttasilom. Moze ukoliko se taj naziv vezuje za ime
osobe za koju se veze sened. Na primjer: Ovaj hadis je
muttasil do Seida b. Musijjiba, i si.

48

Musned hadisi

Musned je onaj hadis ciji je sened od pocetka do kraja
spojen i doseze do Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i
spasio. Primjer: Buharija veil: "Ispricao nam je Abdullah b.
Jusuf, on je prenio od Malika, on od Ebu Zinada, on od el-
A'redza, a on od Ebu Hurejra, koji je kazao da je Allahov
poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio rekao: "Kada se pas
napije iz posude nekog od vas, neka je opere sedain puta."

Musned hadis je istovremeno i tnuttasil-merfu' hadis.

Muan'an hadisi

Muan'nom se naziva svaki hadis u cijenru se senedu u
toku prenosenja upotrijebljava prijedlog an (od). Primjer:
Tirmizija veli: "Ispricao nam je Kutejbe, kaze, nas je obavijestio
Mugire b. Abdurahman, on je prenio od Ebu Zinada, on od
el-A'redza, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah
ga blagoslovio i spasio, da je kazao: "Najbolji dan u kojemu
se sunce rodi je petak. U njemu je stvoren Adem, u njemu je
uveden u dzennet i u njemu je izveden iz njega, a i Sudnji
dan ce se dogoditi u petak."

Da hi se sened jednog muan'an hadisa mogao smatrati
spojenim, neophodno je da budu ispunjena dva uvjeta:

- da su sve ravije koji hadis prenose sa prijedlogom an
(od) vremenski docekale one od kojih su hadis preuzeli, te

da ravije koji prenose hadis sa prijedlogom an nisu
u svome karakteru mudellisi (oni koji su skloni
obmanama).

49

Muennen hadisi

Munnen hadisom se naziva svaki hadis u cijemu se
senedu tokom njegova prenosenja upotrebljava rijecca enne
(uistinu, zaista). Primjer: Prenosi Malik od Nafi'a, a on od Ibn
Omera da je "Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
tokom jednog putovanja, cuo Omera b. Hattaba kako se
zaklinje ocem, pa je rekao: "Uzviseni Allah vam zabranjuje da
se zaklinjete vasim roditeljima, ko se od vas bude htio zakleti,
neka se kune samo Bogom ill neka suti."

Da bi se sened jednog muennen hadisa mogao smatrati
spojenim, prema misljenju vecine ucenjaka, uvjet je da budu
ispunjena ista ona dva uvjeta kao i kod muan'an hadisa.

Muselsel hadisi

Muselsel je onaj hadis u cijemu senedu ravije lancano
ponavljaju neko svojstvo ili stanje koje se odnosi na nekog
raviju ili samu predaju. Primjer zato je hadis u kojemu stoji
da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao Muazu
b. Dzebelu: "Muazu, ja te uistinu volim, iza svakog namaza
red: Allahu tnoj, potnozi mi u spotninjanju Tebe, u
zahvaljivanju Tebi i u robovanju Tebi." Kod prenosenja ovoga
hadisa, svi prenosioci isticu rijeci: "ja te volim, pa red." Hi,
hadis Ebu Hurejra, u kojemu stoji da je Ebu Hurejre kazao:
"Ebu Kasim me je uhvatio za ruku i rekao: "Uzviseni Allah je
stvorio zemlju u subotu."

Kod ovog hadisa, svaki ravija uhavti za ruku onoga
kome prica ovaj hadis, potom mu ga saopci.

50

Ali hadisi

Ali hadisom naziva se svaki hadis ciji je sened od
pocetka do kraja spojen i kratak.

Sve sto je sened jednog hadisa kraci sve je manja
mogucnost propusta i grjeski. Sto je sened jednog hadisa duzi,
objektivne mogucnosti propusta i grjeski su sve vece. Zato su
hadiski ucenjaci tragali za kratkim senedima. Nije im bilo tesko
otici i po nekoliko desetina milja daleko da bi hadis preuzeli
izravno od nekog ucenjaka i onda kada bi im taj hadis od
njega neko prenio u mjestu njihova boravka.

Nazil hadisi

Nazilom se naziva svaki hadis ciji je sened od pocetka
do kraja spojen i dugacak.

Prednost kracem senedu daje se samo onda ako imamo
dva pouzdana seneda od kojih je jedan kratak, a drugi
dugacak. Ukoliko bi duzi sened bio pouzdan, a kraci
nepouzdan, prednost bi se dala pouzdanom senedu bez obzira
sto je dugacak.

PODJELA HADISA KOJI SE PRIHVATAJU; NA
VAZECE I NEVAZECE

Svi se hadisi koji se prihvataju, a u sto spadaju mutevatir,
sahih i hasen hadisi, mogu podijeliti na: vazece, tj one koji su na
snazi i na ne vazece, tj. one koji su izvan snage. Tu spadaju
muhkem i muhtelii hadisi, te nasih i mensuh hadisi.

51

Muhkem hadisi

Muhkemom se naziva svaki hadis koji ispunjava uvjete
hadisa koji se prihvataju i koji nije u koliziji sa drugim
hadisom po stepenu njemu ravnom.

Ovakvih hadisa je najvise, a veoma je malo onih koji su
u koliziji sa drugim hadisima. Prema tome, ova vrsta hadisa
spada u kategoriju vazecih hadisa, po kojima se postupa.

Muhtelif hadisi

Muhtelifom se naziva svaki hadis koji ispunjava uvjete
hadisa koji se prihvataju, ali je u koliziji sa hadisom prema
stepenu njemu ravnom, s tim sto je moguce naci pomirljivi
smisao medu njima.

Ovakvi su hadisi vazeci, a ne vazeci su oni koji su u
koliziji sa pouzdanijim hadisima i nije ih moguce uskladiti sa
njima, kao sto su saz hadisi i munker hadisi.

Nasih hadisi i mensuh hadisi

Nasih, ili derogirajuci, jest onaj hadis kojim je neki
drugi hadis ili, pak, propis sadrzan u njemu stavljen izvan
snage. Ovaj se drugi zove mensuh hadis, ili derogirani hadis.
Nasih hadis je vazeci koji je na snazi, a mensuh je nevazeci
hadis, jer je izvan upotrebe i po njemu se ne postupa.

Nasih hadis se od mensuh hadisa moze prepoznati na
jedan od slijedecih nacina:

Na osnovu rijeci Allahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio. Na primjer: "Bio sain vain zabranio da

52

posjecujete mezare, sada ih posjecujte." Ovim su hadisom,
naime, stavljeni van snage svi hadisi u kojima se zabranjuje
posjeta mezarima.

Na osnovu rijeci ashaba. Na primjer, Dzabir b.
Abdullah kaze: "Posljednja odredba Allahova Poslanika, Allah
ga blagoslovio i spasio, bila je da ne treba ponovo uzmnati
abdest nakon sto se nesto jede i pije sto je bilo na vatri."
Rijeci Dzabira b. Abdullaha ukazuju da su svi hadisi prema
kojima je bilo obavezno ponovo uzimanje abdesta nakon sto bi
se nesto pojelo i popilo sto je bilo na vatri stavljeni izvan
snage.

Na osnovu historijata izgovora hadisa. Sidad b. Evs
kaze da je Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:
"Post je pokvaren onotn ko pusta i onome kome se pusta krv."
Ibn Abbas veli: "Vjerovjesnik je, Allah ga blagoslovio i spasio, sebi
pustio krv kad je bio u ihramu i postio." Iz drugih predaja hadisa
koji prenosi Sidad b. Evs da se zakljuciti da je te rijeci Allahov
poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, izgovorio u Mekki,
neposredno nakon Fetha, njezina oslobodenja, 8. godine po Hidzri,
a Ibn Abas je sa Vjerovjesnikom bio na Oprosnom hadzu 10.
godine po Hidzri. Ovo je dokaz da je prvi hadis derogiran i
stavljen izvan snage.

JOS NEKE VRSTE HADISA

Ovdje cemo spomenuti jos dvije vrste hadisa koji se
nisu mogli podvesti ni pod jednu od ranije spomenutih
podjela i naslova. To su:

1. mudredz hadisi i

2. tnusahhaf hadisi.

53

Mudredz hadisi

Mudredzom se naziva onaj hadis kod kojega je
izmijenjen kontekst seneda, ili je u tekst hadisa ubaceno nesto
sto mu ne pripada, a sto nije nicim razdvojeno o teksta
hadisa.

Mudredz hadisa imamo dvije vrste:

- mudredz hadisi kod kojih je nesto umetnuto u sened,
i

- mudredz hadisi kod kojih je nesto umetnuto u metn.
Ebu Davud navodi primjer hadisa kod kojih je nesto
umetnuto u sened: "Ispricao mi je Sulejman b. Davud el-Mihri,
koji kaze obavijestio nas je Ibn Vehb, kaze; mene je
obavijestio Dzerir b. Hazim, on je prenio od Ebu Ishaka, on
od Asima b. Damreta, a Haris el-Aver je prenio od Alije, a on
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao:
"Ukoliko posjedujes dvjesto dirhema, koji su preko tvojih

potreba stajali godinu dana, pet dirhema si duzan podijeliti na
ime zekata." Ovdje je Dzerir u sened hadisa, koji preko Asima
b. Damrea doseze samo do Alije, umetnuo jos jedan sened, u
kojem Haris el-A'ver ovaj hadis preko Alije vezuje za Allahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. Dakle Dzerir je u
ovom hadisu umetnuo sened u sened."

Primjer za hadis u ciji je metn ubaceno nesto sto mu
ne pripada: Hatib el-Bagdadi prenosi od Su'bea, on od
Muhammeda b. Zijada, a on od Ebu Hurejra, koji je kazao da
je Allahov poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:
"Propisno uzimajte abdest; tesko onotne kod koga pete ostanu
suhe." "Propisno uzimajte abdest" jesu rijeci Ebu Hurejra, koje
je neki ravija prenio kao Poslanikove rijeci, jer ih nije nicim

54

razdvojio od rijeci Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i
spasio. To se da zakljuciti na temelju hadisa koji biljezi
Buharija u svome Sahihu, a u kojemu stoji da je Ebu Hurejre
kazao: "Propisno uzimajte abdest, jer je Ebu Kasim kazao:
"Tesko onome kod koga pete ostanu suhe."

Musahhaf hadisi

Musahhafom se naziva onaj hadis u kojemu je prilikom
zapisivanja grjeskom promijenjen oblik neke rijeci te umjesto
nje zapisana sasvim druga rijec, sa istim ili, pak, drukcijim
znacenjem.

Musahhaf hadis mozemo podijeliti na dvije vrste:

- Musahhaf hadis kod kojega je promijenjen oblik rijeci
u senedu. Za to imamo slijedeci primjer: Su'be prenosi hadis
od El-Avvama b. Muradzima, a Ibn Mein je umjesto: "od El-
A'vvama b. Muradzima", zapisao: "od el-A'vvama b.
Muzahima". A za musahhaf hadis kod kojega je promijenjen
oblik rijeci u tekstu hadisa ima ovaj primjer: Zejd b. Sabit
kaze: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, sebi je
napravio sobu u dzamiji." Ibn Lehia je umjesto rijeci ihtedzere
("napravio sobu") grjeskom zapisao ihtedzeme ("pustio krv"),
pa je time u potpunosti promijenio smisao prethodnom hadisu,
koji sada glasi: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, sebi
je pustio krv u dzamiji"

Najcesce grjeske ove vrste prave oni koji hadise nisu
preuzeli od svojih ucitelja, nego ih preuzimaju iz zapisanih
stranica. Uslijed toga hadiski ucenjaci stoje na stanovistu da
hadise ne treba prihvatati od onih koji su ih preuzeli iz
stranica.

55

GENERACIJE RAVIJA

Hadiski ucenjaci su sve ravije hadisa svrstali u 12
generacija. Prema Ibn Hadzeru el-Askalaniju, to su: sljedece
generacije:

1. Ashabi, Vjerovjesnikovi, Allah ga blagoslovio i spasio,
savremenici.

2. Stariji tabi'ini i muhadremini kao sto je npr. Seid b.
Musejib.

3. Srednji tabi'ini, kao sto su npr. Hasan el-Basri i Muhammed
b. Sirin.

4. Generacija koja slijedi iza srednje generacije tabi'ina, kao
sto su Muhammed b. Sihab ez-Zuhri i Katade.

5. Mladi tabi'ini koji su zatekli jednog ili dvojicu ashaba kao
sto su A'mes i drugi.

6. Tabi'ini koji su zivjeli u isto vrijeme kada i mladi tabi'ini,
s tim sto oni nisu zatekli ni jednog ashaba. Npr. Ibn.
Dzurejdz.

7. Stariji etbait-tabi'ini kao sto su Malik b. Enes i Sufjan es-
Sevri.

8. Srednja generacija etbait-tabi'ina kao sto su Sufijan b.
Ujejne i Ibn Ulejje.

9. Mladi etbait-tabi'ini kao sto su Zejd b. Harun, Safija, Ebu
Davud et-Tajalisi i Abdur-Rezzak.

56

10. Generacija starijih prenosilaca koji su hadise preuzeli od
etbait-tabi'ina, kao sto je Ahmed b. Hanbel i drugi.

11. Generacija srednjih prenosilaca koji su hadise preuzeli od
etbai-tabi'ina, kao sto su ez-Zuheli i Buharija.

12. Generacija mladih prenosilaca koji su hadise preuzeli od
etbait-tabi'ina, kao sto su Tirmizija, Ebu Davud i Nesaija.

Prva i druga generacija zivjele su u prvom stoljecu.
Treca, cetvrta, peta, sesta, sedma i osma, zivjele su u drugom,
dok su preostale cetiri zivjele u trecem stoljecu po Hidzri.

57

ftrt?-yi o^y^ ^' fW

i?

iLij aJLp aJUI ^_jU<? aJUI Jjlij jp

^J^i? jJJU O^C? JjlAJ '^ S-L> U OU >

'- -'■"o''' ' i-'iij' -""ji' ,,S o'i* '

jL-fl ."JjIp (>« 4ij~tf "^J J>^ Jti*f oliCs JjAj *^" : Jli allij fUJi 4JJI -La

J* -- fr^ ^ ^^ O^i'^frJ' — ^ ft t

(2>J p^JjJI ^''j -O^^} ^Jij^ l5^'J ^' (^ 7^4^^'-'' (ffi' U* V . ' (C^J

^Jl^I jjjuff (^ 'UL-il (2>j Jjj Jiajj '^L^ 'U-jI 4^L4il

58

U ime Allaha Milostivoga, Samilosnog

Hafiz Ebu Isa Muhammed b. Isa b. Sevre et-Tirmizi je kazao:

POGLAVLJA O CISTOCI

Preneseno od AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio.
1. Namaz nece biti primljen bez (propisne) cistoce

1. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid^; kaze:^ Nama je
ispricao Ebu Avane, on je prenio od Simaka b. Harba (h).^

^ Kutejbe b. Seid es-Sekafi je muhadis iz Horasana. Roden je 149. godine

po Hidzri. Hadise je slusao od Malika b. Enesa, Lejsija, Serika i mnogih
drugih. Od njega su hadisi preuzeti u svim zbirkma El-Kutubus-sitte, osim
u Sunenu Ibn Madze. Jahja b. Mein i Nesaija ga smatraju veoma
pouzdanim ravijom. Umro je 240. godine po Hidzri u devedesetprvoj godini
zivota.

2 Nevevi kaze: "Kod hadiskih ucenjaka je adet da se prilikom pisanja

seneda izmedu imena ravija izostavlja rijec kale ("rekao je", "kazao je",
"veil", "kaze"). Stoga je nuzno da se ona prilikom citiranja seneda hadisa
izgovara, narocito ispred rijeci: hadessena, ahberena, enbe'na i slicno." Ja
sam, rukovodeci se tim adetom, kod prevodenja seneda hadisa tamo gdje je
to bilo neophodno stavljao rijeci: "kaze", "kazao je", "rekao" je i tome
slicno, ovisno o tome koja od njih gdje odgovara.

^ Ukoliko sened jednog hadisa ima vise puteva, a pisac zeli da ih sve

spomene, u torn slucaju su hadiski ucenjaci praktikovali da na mjestu gdje
se sened preusmjerava na drugi put ili nacin stavljaju slovo h; to je ustvari
simbol za rijec tehvil, koja ima znacenje preusmjerenja.

59

ISPRICAO NAM JE Hennad: kaze: Nama je ispricao Veki',
prenijevsi od Israila, on od Simaka, on od Musa'ba b. Sa'da,
on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio
i spasio, da je kazao: "Namaz nece biti primljen bez
(propisne) cistoce, niti ce biti primljena milostinja sadaka
(koja se podijeU) iz neposteno stecene imovine/'^

U hadisu koji prenosi Hennad stoji: "Osim sa prethodno
obavljenim propisnim ciscenjem."

Ebu Isa kaze: "Ovaj hadis je nesto najpouzdanije i
najbolje o ovoj temi".^

Na ovu temu su jos hadise prenijeli i Ebu Melih od
svoga oca, Ebu Hurejre i Enes. Ebu Melihu b. Usami je ime
Amir, neki vele Zejd b. Usame b. Umejr el-Huzeli.

Jla^ (^jlll jl |».Lg.aJl jJjJI Lay IJI aL-j fLiIc 4JJI Jlij 4JJI J_^j Jli : jLs

, o - - i jl

^ Islamski ucenjaci su jednoglasni u misljenju da je ciscenje (od velikog i

malog hadesa, te tijela, odjece i mjesta na kojemu ce biti obavljeno
klanjanje namaza) uvjet za valjanost namaza, kako kod obaveznih namaza,
tako i kod nafile. Namaz ne vrijedi bez propisno obavljena ciscenja.

2 Navedeni hadis su u El-Kutubus—sitte zabiljezili svi osim Buharije.

60

«_4 olj_J I'^^-'l^; <l}la-> J^ OJj (j,^ Cjj>j3- 4jJij J— <^ IJIj lift 3^ ji ^UJI

0, ,•'■' »' 111'-* ' '•*' •»-' >» - ,'. ' ' ""f'll"

.(jlj_Sj 4.«_»*>lj (jlo- 11 'T^yjs jji _^ J-ri-f^ "H'J r^*-^ ^'J -"j^;^ i^' l>^ ^^i^'

J*o 4_!JI Jj<-<j (2>j fUl* 4J (j-uJ : i3jj--sJI jSj ^^I (>c ijjj ijJJI ^^y^Ll^lj

J I J->'j <-UI Jl-xC UI fJ^J t 4juI*«-C t^j (>a->jJI -UP 4-0^ Ij c a-L» j 4jIp 4JJI

.(j-jjkll |_i j_»j iLl/j <jJi 4UI ^^^ j_jjjJI (jAjis ILij 4Ji 4JJI ^J>^ ^^1

.i^jju (jJoAftj !>li »jLJI a5tj JL5l» ^[ : ujaj ai^^ j-i^ ^^ lt^ l?^' '*— '-V-^

2. O vrijednostima ciscenja

2. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze:
Nama je ispricao Ma'n b. Isa el-Kazaz; kaze: Nama je ispricao
Malik b. Enes (h) ISPRICAO NAM JE Kutejbe, prenijevsi od
Malika, on od Suhejla b. Ebu SaUha, a on od Ebu Hurejre,
koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, rekao: "Kada rob musliman, iU (je kazao): mu'min,
uzimajuci abdest opere svoje lice, iz njegova lica zajedno

61

s vodom ili sa posljednjom kapi vode, izade svaki grijeh
koji je pocinio pogledom (svojih ociju) ili je rekao slicno
tome. A kada opere svoje ruke, iz njegovih ruku izade
svaki grijeh uporedo sa vodom ili poslednjom kapi vode,
koje je njima (rukama) pocinio, tako da (poslije abdesta)
ostane potpuno cist od grijeha."^

Ebu Isa veil: "Ovaj hadis je hasenun-sahihun, tj. hadis
koji prenosi Malik od Suhejla, on od svoga oca, a on od Ebu
Hurejre." Ebu Salih je otac Suhejiov, on je Ebu Salih es-
Semman, ime mu je Zekvan. Sto se, pak, tice Ebu Hurejre,
ulema se razilazi u pogledu njegova stvarnog imena: Neki vele
da mu je ime Abdu-Sems, neki da mu je ime Abdullah b.
Amr. Ovo drugo potvrduje i Muhammed b. Ismail, i to je
ispravnije.^

1 Ibnul Arebi u djelu Aridatul-Ahvezi, komentirajuci ovaj hadis kaze: "Da se

ovdje pod pojmom grijeh, misli na male grijehe. To znaci, kad god
musliman ili mu'min (ovdje je dilema kod ravije), uzme abdest, budu mu
oprosteni svi mali grijesi koje je pocinio dijelovima svoga tijela koje pere
priUkom uzimanja abdesta. Za velike grijehe je potrebno pokajanje {tevba).
Takav zakljucak on izvodi na temelju slijedecih Vjerovjesnikovih rijeci: "Pet
dnevnih namaza brisu grijehe koje je covjek pocinio izmedu njih dok
dzuma namaz brise grijehe koje covjek pocini izmedu dvije dzume, ukoliko
se ne radi o velikim grijesima.

2 Ibnu Hadzer el-Askalani u djelu Takribut-Tehzib istice da su se ucenjaci

razisli u pogledu stvarnog imena ashaba Ebu Hurejre ed-Devsija, spomenuto

je oko devet razlicitih misljenja.

Buharija smatra da je najispravniji stav da mu je ime Abdullah b. Amr,

dok vecina ostalih ucenjaka drze najispravnijim stav da mu je ime Abdur-

Rahman b. Sahr.

Iz predaje koju biljezi Ibnu Abdul-Ber saznajemo kako je ovaj plemeniti

ashab dobio nadimak "Ebu Hurejre" (vlasnik male mace). U spomenutoj

predaji sam Ebu Hurejre veU: Jednog dana sam u svojoj torbici nosio malu

62

Ebu Isa veli: "Na ovu temu su jos hadisi preneseni i od
Osmana b. Afana, Sevbana, Sunabihija^, Amra b. Abeseta,
Selmana i AbduUaha b. Amra."

Sunabihiju, koji hadise prenosi od Ebu Bekra es-Siddika,
a nije ih izravno slusao od Allahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, ime je Abdur-Rahman b. Usejle, a Ebu
Abdullah mu je nadimak po djetetu. On je krenuo (u Medinu)
s ciljem da se vidi i susretne sa Vjerovjesnikom. Medutim,
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, preselio je (na
ahiret) dok je on jos bio na putu.

Ashabu, koji hadise izravno prenosi od Vjerovjesnika,
ime je Sunabih b. el-A'ser el-Ahmesi, kojeg neki zovu
Sunabihijem. Njegove rijeci su: "Cuo sam Vjerovjesnika, Allah
ga blagoslovio i spasio, kada je kazao: "]a. cu se ponositi

macu. Vidjevsi to, Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, upita me:
Sta ti je to u torbi? Mala maca, odgovorih. Nakon izvjesnog vremena on
me zovnu o Ebu Hurejre (o vlasnice male mace!).

^ Malik u Muveta'u i Nesaija u Sunenu biljeze od AbduUaha Sunabihija da

je Allahov Poslamk, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Kada rob
musliman ili mu'min, uzimajuci abdest, opere svoja usta, iz njih izidu
grijesi koje je ustima pocinio. Kada opere nos, iz njega Takoderr izidu
grijesi, kada opere svoje lice, iz njegova Ilea izidu grijesi do te mjere
da izidu i ispod trepavica njegovih ociju. Kada opere svoje ruke, iz
njih izidu grijesi koje je rukama pocinio tako da cak izidu i ispod
noktiju prsta njegovih ruku. Kada ucini mesh po glavi, spanu grijesi
sa njegove glave do te mjere da izidu i iz njegovih usiju, a kada
opere svoje noge iz njih izidu grijesi koje je nogama pocinio do te
mjere da cak izidu i ispod nokata njegovih noznih prstiju."

63

vasom brojnoscu pred ostalim ummetima, pa nemojte se,
nakon mene, ubijati medusobno."^

5J • •

jj^l S*>Cfiil r ^ (^^ 5-1^ U oU V

J_^j 4_jic 4JJI j^yLa i^jJjJI (><S ^_jijC (>ft <Ja1>J( 6^ JwJ>u> ijfi JjfC t>J Jj->^

-S-ofr- .'. ^^ . «' S^fr> 'III*' ' (" tt"

l»_UJI J_al oa*J f^ [>JjJ -iSj lijJ-^ j-ft : (JrfA* 6^ J-«-*-« lH 5^' -^J

, a a ^ - -

-0, ^ 9 ,fl ^ O 6- - I *.' ( ' * j ' * " * " -^ " - - J*«- t,«

^ Abdur-Rahman el-Mubarekfori veil: Iz Tirmizijinih rijeci se da razumjeti da

su postojala dvojica ravija po imenu Sunabihij. Jedan od njih dvojice je
Abdullah Sunabihij; on je ashab; izravno je hadise prenosio od AUahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, a drugi je Ebu Abdullah Abdur-
Rahman b. Usejle, koji nije imao susreta sa AUahovim Poslanikom. Iz
Jemena je posao s ciljem da vidi Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i
spasio, i kada je stigao u mjesto el-Dzuhfe, neki prolaznik mu saopci da su
prije pet dana ukopaU Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio.

64

3. Kljuc namaza je ciscenje

3. ISPRICALI SU NAM Kutejbe, Hennad i Mahmud b.
Gajlan; kazu: Nama je ispricao Veki' prenijevsi od Sufjana (h)
ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nama je
ispricao Abdur-Rahman b. Mehdi; kaze: Nama je ispricao
Sufjan prenijevsi od Abdullaha b. Muhammeda b. Akila, on od
Muhammeda b. el-Hanefijja, on od Alije, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: "Kljuc
namaza je ciscenje, njegov (pocetak) kojim mnoge radnje
bivaju zabranjene je pocetni tekbir, a njegov zavrsetak je
selam."^

Ebu Isa veli; "Ovaj hadis je nesto sto je najpouzdanije i
najbolje na ovu temu.

1 Opce je poznata stvar da je ciscenje uvjet - sart da bi se moglo pristupiti

Wanjanju namaza. Pod pojmom ciscenje podrazumijevamo, cistocu mjesta na
kojemu zelimo Manjati, cistocu odjece te cistocu tijela, u sto spada kupanje
po potrebi, te uzimanje abdesta ili tejemuma u situacijama kada nemamo
vode ili imamo ali je iz odredenih opravdanih razloga nismo u stanju
upotrijebiti. S obzirom da se bez prethodno obavljena ciscenja ne moze
pristupiti namazu, AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, u
navedenom hadisu ciscenje je nazvao kljucem namaza, isto kao sto je u
nekim hadisima, namaz kao najizrazitiju formu pokornosti Allahu (dz.s.)
nazvao kljucem dzenneta.

Pocetni tekbir u namazu je nazvao njegovom zabranom, zato sto
nam, nakon sto izgovorimo pocetni tekbir i stupimo u namaz, sve druge
radnje koje nisu sastavni dio namaza postaju zabranjene sve dok smo u
namazu. Tako nam je u namazu zabranjen bilo kakav razgovor, jelo, pice i
mnoge druge stvari koje su inace dozvoljene izvan namaza.

Selam je nazvao dopustenjem ili dozvolom, iz razloga sto nam sve
ono sto je bilo zabranjeno ciniti dok smo biU u namazu postaje dopustenim
predajom selama, obzirom da njime zavrsavamo namaz.

65

Abdullah b. Muhammed b. Akil je iskren (sadik). Neki
su ucenjaci imali primjedbi na njegovo pamcenje.

Ebu Isa kaze: "Cuo sam Muhammeda b. Ismaila kada
veil: Ahmed b. Hanbel, Ishak b. Ibrahim i el-Humejdi su
uzimali hadise koje prenosi Abdullah b. Muhammed b. Akil.
Muhammed (Buharija) kaze: "On kao ravija hadisa posjeduje
osrednje kvaUtete."

Ebu Isa veli: "Na ovu temu su jos hadisi preneseni i od
Dzabira i Ebu Seida.

ftM^Jt J^J )jl Jyj U oU i

. ' , i

:^I_-j iulli 'lJJI |_jJl1» 4JJI J^j Jli : Jli U^.ip <dJI ^_g^j 4UI jlc (^ ^jLi.

^ - u . ^ i ^ (j_j j—jj*)! Juft (>e 4j.*Ji (j* /*tHJ ujJ.> : ILSt JU»5 4-i.;-t9 UjJ.>-

: JLJ iMJJl JJw3 IjI ^j ^IJi 4iJl Ji^ ^1 ol5 :'jli dJU t>^ ^] l^

^^96- o a^^

.^j-*^lj irHHUl '-^ /c^ ^(fl^ -jpwsl (j-ul tluJ-> : ^.^-joP ^1 Jli
66

ij-j jjj (>c ^Li-utJI i_3^ (i>j »--<Ia]| jj* : jlv.<.»i JLa3 : ojlis (^ "^-^jj^ (_ji' 6^
» ,,»-o,,-l,o^.j — '"°f ° "'•'--1--°' ^tr-°°ii''i'- ii" '""f

J- AVI I (j-c ij ojw Jbj aijl (^ jljj ijfi : <umJu JU3 : (.>^I (^ j-iuJi ^j^ ojLIs

.pi»»>a 4J^ 4JJI (J-o lS^' '^ ^' '-'* <-^' '-^
(Jjj Ojli5 (jft^u (jl J-al^ : JLfl5 lla (j* Ij.o.'v.a dJC; ^-> u - ; ^ jjI Jli

i!>L^I J_9.j IjI olS flJl-j ^lip 4JJI |_^ [^1 i^l :dJU (jj (^1 o£^ ^r^-f^

>» . -f , , 4 , , , , •'f ' ti"

4. Sta se izgovara kod ulaska u nuznik

4. ISPRICALI SU NAM Ebu Bekr: Muhammed b.

Zendzevejh el-Bagdadi i mnogi drugi; kaze: Nama je ispricao

Husejn b. Muhammed; kaze: Nama je ispricao Sulejman b.
Karm prenijevsi od Ebu Jahje el-Kattata, on od Mudzahida, a

on od Dzabira b. AbduUaha koji je kazao da je AUahov

Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Kljuc namaza
je abdest."

67

5. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Hennad; kazu: Nama
je ispricao Veki', prenijevsi od Su'bea, on od Abdul-Aziza b.
Suhejba, a on od Malika, koji je kazao: "Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, bi prije ulaska u nuznik govorio: "Boze
moj uticem se Tebi." Su'be kaze: Drugi put bi rekao:
"Uticem se Tebi od muskog i zenskog roda sejtanskog ili
(kazao) od svega sto je lose i ruzno.''^

Ebu Isa veil: "Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Alije, Zejda b. Erkama, Dzabira i Ibn Mesuda.

Ebu Isa kaze: "Hadis koji prenosi Enes je nesto
najpouzdanije i najbolje sto je preneseno na ovu temu.

U senedu hadisa koji prenosi Zejd b. Erkam postoji
izvjestan poremecaj: Prenose ga Hisam ed-Destevai i Seid b.
Ebu Arube od Katade. Seid kaze: od Kasima b. Avfa es-
Sejbanija, a on od Zejda b. Erkama. Hisam ed-Destevai kaze:
od Katade, a on od Zejda b. Erkama a i Su'be i Ma'mer su
ga prenijeU od Katade i Nadra b. Enesa, stim sto Su'be dalje
kaze: od Zejda b. Erkama, a Ma'mer od Nadra b. Enesa on

^ Prokleti sejtani i duhovi napasnici najcesce i najradije borave na necistim
mjestima. Na takvim mjestima nije dozvoljeno bilo sta uciti. U navedenim
hadisima nas Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, uci da od
Uzvisenog Allaha (dz. s.) trazimo utociste prije nego li stupimo na takva
mjesta ili pak prije negoli pocnemo obavljati veliku iH malu nuzdu. Razlog
za to je bojazan da mozda oni ne iskoriste situaciju kada nismo u stanju
spomenuti Allaha (dz.s.) ili nesto prouciti pa da nam naude.

U slucaju da neko zaboravi ove dove prouciti prije ulaska u nuznik
iU na mjesta na kojima zeli obaviti neku nuzdu, moze to uciniti mislima, s
tinn sto mu nije dozvoljeno da to i izgovora.

68

od svoga oca, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio."!

Ebu Isa kaze: O tome sam pitao Muhammeda, pa je
rekao: Postoji mogucnost da je Katade ovaj hadis prenio od
njih svih.

6. OBAVIJESTIO NAS JE Ahmed b. Abde ed-Dabbi el-
Basri; kaze: Nama je ispricao Hammad b. Zejd prenijevsi od
Abdul-Aziza b. Suhejba, a on od Enesa b. Malika, da je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, prije ulaska u
nuznik govorio: "Boze moj uticein Ti se od muskog i
zenskog roda sejtanskoga."

Ebu Isa veli: "Ovaj hadis je hasenun-sahihun."

^-jjJI (jLS :cJL9 Lfip 4jJl ^j^j 4-ioLp (;>p ^UjI ^i oj^ ^1 j^ oj—^^j (>c

.>i}j\jkfi : jLs t^l>JI (>« ^J^ IjI iL-j fuli 4III ^J^

^ Ebu Isa je istakao da u senedu hadisa koji prenosi Zejd b. Erkam postoji

izvjestan poremecaj ravija (ittirab). U takvom slucaju ukoliko se ne nade
adekvatno rjesenje, hadis dobiva status daif hadisa.

Sve spomenute dileme i neslaganja otklonio je Buharija, kada je na
Tirmizijino pitanje sta on misli o tome, rekao da postoji mogucnost da je
Katade ovaj hadis prenio od njih svih. Ebu Tajjib kaze: Sasvim je izvjesno
da je Katade doticni hadis cuo i od Kasima i Nadra b. Enesa, sa cim se
slaze i Bejhekija.

69

iJJ>

(j_« 2[ i-2iy6 2 (. <-J-Jj^ 6—"-*' '^^Hi^ '-^ : u"^ >?'

fi. ^ © ^ -- O Jl >fr^ ^^Ofi 6. 0^^ ^O^

j^^-jill (>^ L^^ 4_JJI j^j iioLc i^.jJ*' *il •rr'ljJI ll» (_j3 iJjJiJ "^j

.JLj 4lLc 4JJI _ll<3

5. Sta se izgovora nakon izlaska iz nuznika

7. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Ismail; kaze: Nama
je ispricao Malik b. Ismail, prenijevsi od Israila b. Junusa, on
od Jusufa b. Ebu Burdea, on od svoga oca, a on od Aise koja
je kazala: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi nakon
izlaska iz nuznika govorio: "Molim Tvoj oprost."^

^ Prema misljenju uleme, dva su razloga zbog kojih je Allahov Poslanik,

Allah ga blagoslovio i spasio, nakon sto bi izisao iz nuznika molio
Uzvisenog Allaha (dz.s.) za oprost:

On je u svim zivotnim prilikama i svim situacijama stalno velicao
i slavio Uzvisenog Allaha, osim u stanju obavljanja velike i male nuzde te
Ga zbog toga moli da mu oprosti sto to u toj situaciji nije mogao, i

- Svevisnji Allah (dz.s.) obdario je covjeka brojnim blagodatiama,
zato kada bi Mu stalno zahvaljivao, ne moze Mu se zahvaliti same na
blagodatima sto mu je omogucio da moze odstraniti ono sto je u njemu
suvisno i sto ga muci, a da ne govorimo o ostalim. Zbog toga Allahov
Poslanik moli Allaha (dz.s.) da mu oprosti, jer covjek, objektivno, nije u
mogucnosti da Mu se na svim tim blagodatima zahvaK.

Prica se da je brat halife Haruna Resida, rekao svom bratu halifi:
"Brate moj! Kada bi dosao u situaciju da ne mozes obaviti malu nuzdu, sta
bi dao da to ponovo mozes normalno ciniti? Dao bih polovinu od svega
sto posjedujem, odgovori halifa, a kada bi dosao u situaciju da ne mozes
obaviti veliku nuzdu, sta bi u tom slucaju dao? Dao bih sve sto imam, rece

70

Ebu Isa kaze: "Ovaj hadis je hasenun garibun, i nije mi
poznat osim preko Israila, koji ga prenosi od Jusufa b. Ebu
Burdea, a Ebu Burde b. Ebu Musa se zove: "Amir b. Abdullah
b. Kajs el-Es'ari"i.

Takoder mi nije poznato da je neko drugi osim Aise^
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, prenio hadis u
ovom znacenju.'^

halifa. Na to ce njegov brat: Eto, brate moj, i sam vidis da tvoja vlast i
sva tvoja imovina ne vrijede ni koliko samo jedna Allahova blagodat, pa
kako se onda nadas racun poloziti.

^ Tirmizija ovaj hadis smatra garib-hadisom, iz razloga sto mu nije poznato
da je dosao drugim putem osim preko Israila i sto ga od ashaba u ovom
znacenju od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, prenosi samo Aisa.
Medutim, prema ocjeni svih hadiskih ucenjaka, ravija Israil b. Junus, preko
koga je ovaj hadis dosao, spada u kategoriju najpouzdanijih ravija. Od
njega su i Buharija i Muslim zabiljezili mnoge hadise u svojim Sahihima.
Osim toga, i ovaj hadis koji Tirmizija smatra garibom su zabiljezili Buharija
i Muslim u Sahihima i drze ga pouzdanim. Takoder ga ocjenjuju sahihom i
Ibnu Hiban, Ibnu Huzejme, ed-Darimi i drugi.

2 Ibn Madze biljezi sa senedom od Enesa b. MaHka da je kazac; Nekada bi
AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, izlazeci iz nuznika govorio:
"Hvala Allahu koji iz mene odstrani one sto je suvisno i sto me
muci, a zadrza u meni one sto mi koristi."

' Sto se, pak, tice ovoga drugog razloga Nevevi u djelu Serhul-Muhezeb

tvrdi da su u ovom znacenju zabiljezeni mnogi hadisi i od drugih ashaba,
s tim sto oni nisu pouzdani kao ovaj.

71

,0 ^

* 9 S O » ' -

tfJ-w^J' t)-^ <J^ t±JjU>JI t>J 4JJ( JulC (jii V4^' (^J • (.5**^ >?' '-^^

J-f— 'i Oj-ijJ> (j-flj -^wl j_jjlj JHjw ^I (jj Jajw JLajj |»1}^I j_jjl (jj JLwj

J>^u■fi (jj fll-o-o (j.^ J.o-'^.o 4-o**>l (^jAjJIj i ^j (JJ jJL> 4.^-wl t-T^^:*! J^'j

^1 j__jlc _^I Jli : (_55LJI jJjJI _^l J15 .j5u _jj| 'OllSj cS^^JI !^l^ 6^ f^'

j_fl-i5JI jj_3 Lalj 4j^LiiII j^_9 lift Uj[ : Lajjjji*»u "^j J_jjj "^j -^tif "^J VijJI
,9 ^9^, '*i'ti*' j^^'' ("'t"'*'' *(■ * •*' * "" '''^ «*"-'!

<UJI ^jS^ (j-JJJl 6-* ^ a^jJI uJl : 4JJI <Ul>.j Jli> t:>j j.«j>.| Jli J

. Ig-LyJ— >t.; !>!. i-i 4ijill JLi.i-3~"l Ulj ' J_jj jl -^'^ ^'■^l jW"^^' (ci (»-L-'j <JJlc

.iljlll JjICJ ^I ,(_iJ£JI j_j3 "^j tljkloJl ^ jj L) <J15

72

6. O zabrani okretanja u pravcu Kible prilikom
obavljanja velike ili male nuzde

8. ISPRICAO NAM JE Seid b. Abdur-Rahman el-
Mahzumi; kaze: Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne, on je
prenio od Ata'a b. Jezida el-Lejsija, a on od Ebu Ejuba el-
Ensarija, koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Kada dodete na mjesto gdje
zelite obaviti neku fiziolosku potrebu, ne okrecite se, pri
obavljanju velike ili male nuzde, ni svojim licem niti
ledima svojim u pravcu Kible, nego se okrenite prema
istoku ili zapadu." ^

Ebu Ejub veli: "Kasnije kada smo otisli u Sam, tamo
smo nasli nuznike okrenute u pravcu Kible, pa smo ih
okrenuli ustranu i zatraziU oprost od AUaha (dz. s.)^

^ U navedenom hadisu Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,

zabranjuje da se prilikom obavljanja velike i male nuzde okrecemo licem ili
ledima u pravcu Kible, a preporucuje da se okrecemo prema istoku ili
zapadu. Istina, ove rijeci su upucene Medinelijama, kojima je Kibla bila na
juznoj strani. To znaci da bi se oni kojima je Kibla na istocnoj iU zapadnoj
strani pri obavljanju nuzde trebali okretati prema jugu ili sjeveru.

^ Rijeci Ebu Ejuba el-Ensarije: "Pa smo ih okrenuli ustranu i zatrazili oprost

od Allaha (dz.s.)", prema misljenju Ibnul-Arebija, mogu se shvatiti na jedan
od slijedecih nacina:

- Zatrazili su oprost, jer su se ponovo zaboravivsi, vrseci nuzdu
okrenuli u pravcu Kible;

- zatrazili su oprost opcenito za svoje grijehe, jer se covjek obicno
sjeti svojih grijeha kad napravi kakav prijestup i

- zatrazili su oprost onima koji su nuznike napravili u pravcu Kible.
Ovo posljednje znacenje, kao jedno od mogudh, Abdur-Rahman el-

Mubarekfori apriori odbacuje. On smatra da su nuznike u Samu gradili

73

Ebu Isa veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Abdullaha b. Harisa b. Dzez'e ez-Zubejdija, Ma'kila b. Ebu
Hejsema, neki vele Ma'kila b. Ebu Ma'kila, Ebu Umame, Ebu
Hurejre i Sehla b. Hunejfa. ^

Ebu Isa kaze: Ebu Ejubov hadis je nesto sto je
najpouzdanije i najbolje na ovu temu.

nemuslimani, jer su Ebu Ejub el-Ensari i ostali ashabi stigli u Sam
neposredno nakon njegovog osvojenja.

^ Mnogi su hadisi od Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio,

preneseni na ovu temu; neki od njih imaju cak i oprecna znacenja. To je
jedan od razloga da su islamski ucenjaci o ovom pitanju zauzeli i razlicite
stavove.

Safija, Malik i Ishak smatraju da je zabranjeno prilikom obavaljanja
veUke iH male nuzde okretati se Ucem iU ledima u pravcu Kible. Prema
njihovu misljenju, to je haram onima koji nuzdu obavljaju na otvorenom, a
nije haram onima koji je obavljaju u zatvorenom. Svoj stav oru temelje na
slijedecim predajama:

Dzabir b. Abdullah kaze: "AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i
spasio, nam je zabranio da se prilikom mokrenja okrecemo u pravcu Kible.
Medutim, godinu dana prije njegove smrti vidio sam ga kako mokri u
pravcu Kible." (Ebu Davud i Tirmizija).

Mervan el-Esgar kaze: "Vidio sam AbduUaha b. Omera kada naredi
svojoj devi da klekne, a potom obavi malu nuzdu okrenuvsi se u pravcu
Kible. Ebu Abdur-Rahmane! Rekoh mu! Pa zar to Allahov Poslanik nije
zabraruo? Jeste, rece on. Zabranio je ukoliko se nuzda obavlja na
otvorenom, medutim, to ne smeta ako izmedu tebe i Kible bude bilo kakav
zaklon". (Ebu Davud).

- Ashab Ebu Ejub el-Ensari, Mudzahid, Ibrahim en- Nehai, Sufjan es-Sevri, a
prema nekim rivajetima i Ahmed b. Hanbel smatraju da se nije dozvoljeno
okrenuti u pravcu Kible, svejedno da U se nuzda obavljala na otvorenom ili
u zatvorenom prostoru. Oni svoje misljenje temelje na temaskom i drugim
hadisima koje prenose Ebu Ejub el-Ensari i Ebu Hurejre.

74

Ebu Ejubovo ime je: Halid b. Zejd, a Zuhrijevo:
Muhammed b. Muslim b. Ubejdullah b. Sihab ez-Zuhri dok
mu je nadimak po sinu Ebu Bekr.

Ebu Velid el-Mekki je kazao da je Ebu Abdullah
Muhammed b. Idris - Safija rekao: Vjerovjesnikove rijeci: "Ne
okrecite se pri obavljanju velike iH male nuzde ni svojim licem
niti svojim leditna u pravcu Kible" odnose se na one koji
nuzdu obavljaju vani na otvorenom, dok postoje izvjesne
olaksice ukoUko se nuzda obavlja u zatvorenom. Isto veli i
Ishak b. Ibrahim.^

Ahmed b. Hanbel kaze: Vjerovjesnikova povlastica odnosi se
na okretanje ledima prema KibU pri obavljanju velike ili male
nuzde. Medutim, on se licem prema Kibli nije okretao. Kao da

^ Urve b. Zubejr, Rebi'a Malikov ucitelj i Davud ez-Zahiri smatraju da je

dozvoljeno okrenuti se u pravcu Kible svejedno da li se nuzda obavljala na
otvorenom ili u zatvorenom prostoru. Oni svoje misljenje temelje na
slijedecim predajama:

AbduUah b. Omer veli da je vidio Allahova Poslaruka, Allah ga
blagoslovio i spasio, kako obavlja nuzdu okrenuvsi Uce u pravcu Kudsa, a
leda u pravcu Kible. (Muslim)

Aisa kaze: Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, obavijesten
je kako Ijudi prezLru da sramotne dijelove tijela okrecu u pravcu Kible.
Cuvsi za to, on rece: "Pa zar tako? Okrenite moju stolicu u pravcu Kible.
(Ahmed i Ibnu Madze)

Prema nekim rivajetima, Ebu Hanife i Ahmed b. Hanbel smatraju
da je dozvoljeno okrenuti se ledima a nije prsima, kako na otvorenom tako
i u zatvorenom prostoru. Svoje misljenje oni temelje na slijedecoj predaji:

Selman el-Farisi kaze: "Allhov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
nam je zabranio da se pri obavljanju velike ili male nuzde okrecemo
prsima u pravcu Kible. Takoder nam je zabraruo da se nakon obavljene
nuzde peremo desnom rukom." (Muslim).

75

je smatrao da se licem nije dozvoljeno okrenuti prema Kibli ni
vani, a ni u nuzniku. To is to smatra i Ishak b. Ibrahim.

I ;«*- ' -* ° •* ° ' ifs* ' Ml- W], •«»•»»'•»- ,». - J" » J' '- ^ ,£/* - .

- - 5 •- - **

(jl J_ji5 4_jL)Ij3 cuj-ju 4_LiII J- U . 1- . U (jl |»iwj fUic <dJl ^jLa ^^jjjl ^-^ ; Jli
.j.j»<L) (jj j'-**9 ^UiuLffj 0JU3 ^1 (j£ '-H . ' ( c?J

.fLLiJI J-u-i..u.ft J^ JLj ^IIp 4JJI jJlis ^-jjJI ^Ij 4JI :
^_jjj| (j_e jjLJk. t±.i_)j-'>-j .4_)»j^ jj_jl lJjjL>-l Jli 4jui5 ^,Jj Ljjj.*.

.- ^ Jl s ^ s s

.4.«j^ jjjl LiAjJi,>. (^ jTwsl flll4>5 ^■i-'^ ''-iJl /C^

•"(t-tl ' -o-J",S, , OS., J ^, , „, 1^°,'

^« " -' J" ° , '

(^ ■^ a-VQ (j — c jjyC (jj 4JJI Jojie (2>ff t (jUaiw (jj ojjlC UuJl>- c jua UuJjv ^ ^

Cjuj (c"* "^^ '~-4r'j • '-"^ J** t>f' L>* u'r''*' CH /*^'J ^** 6^ uW-*" L>i (ci-*^
wJjLuaj j»L.iJI J . iJ - l -..>i.a 4_1>L> ^ift j»i>»(a 4jic 4jJI (J~« rci^' *— "^'j^ ' ''->^='^^>-

76

7. Neke olaksice u pogledu vrsenja nuzde

9. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Bessar i
Muhammed b. Musenna; kazu: Nama je ispricao Vehb b.
Dzerir; kaze: Nama je ispricao moj otac, on je prenio od
Muhammeda b. Ishaka^, on od Ebana b. Saliha, on od
Mudzahida, a on od Dzabira b. AbduUaha, koji je kazao:
"Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, zabranio je da
se prilikom obavljanja male nuzde prsima okrecemo u
pravcu Kible. Medutim, na godinu dana prije njegove
smrti ja sam ga vidio kako se pri mokrenju okrenuo u
njenom pravcu."^

^ O Ibn Ishaku hadiski ucenjci imaju razUcita misljenja. Neki ga, kao sto su

Buharija i Ibn Hemmam, smatraju veoma pouzdanim ravijom. Buharija ga
drzi cak i imamom u hadisu.

Neki ga opet, kao sto je Malik b. Enes, u potpunosti osporavaju.
Malik b. Enes kaze: Kada bi stajao izmedu Hadzerul esveda i vrata Kabe,
za njega bih se zakleo da je lazac.

Abdur-Rahnaan el-Mubarekfori tvrdi, da se svi napadi na Ibn Ishaka
mogu odbiti. On je pouzdan i njegovi se hadisi prihvataju kao argumenti.

Neki tvrde da njegovi hadisi ne nadmasuju stepen hasen hadisa.

Ibnul-Hemnaam u Fethul-Kadiru kaze: U pouzdanost Ibn Ishaka ne
treba sumnjati. Ocjena o njemu, koja se prenosi od MaKka b. Enesa, za
hadiske ucenjake apsulutno je neprihvatljiva. Kako bi naogla biti prihvatljiva
kada za njega Su'be kaze da je Imam pravovjernih u hadisu. Od njega su
hadise preuzeli: Sufjan es-Sevri Safija, Ibn Mein, Ahmed b. Hanbel,
Hammad b. Zejd, Ibn Mubarek i drugi ucenjaci

2 Hadisi koje susrecemo u ovom poglavlju na prvi pogled izgledaju
kontradiktorni hadisima iz prethodnog poglavlja.

77

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Katade,
Aise i Ammara b. Jasira.

Ebu Isa veli: Dzabirov hadis na ovu temu je hasenun-
garibun.

10. Ovaj hadis je prenio Ibn Lehi'a od Ebu Zubejra, on
od Dzabira, a on od Ebu Katade: "...da je on vidio
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, kako mokri
okrenut u pravcu Kible." O tome nam je ispricao Kutejbe,
koji kaze: Nas je od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio, obavjestio Ibnu Lehi'a. Hadis koji prenosi Dzabir je
pouzdaniji od hadisa koji prenosi Ibn Lehi'a.

Ibn Lehi'a je slab ravija, po ocjeni hadiskih ucenjaka.
Jahja b. Seid el-Kattan i mnogi drugi ga smatraju slabim glede
njegova loseg pamcenja.

11. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Abde b. Sulejman, on je prenio od UbejduUaha b. Omera, on od
Muhammeda b. Jahje b. Habana, on od njegova amidze Vasi'a b.
Habana, a on od Ibn Omera, koji je kazao: "Jednog dana sam
se popeo na krov Hafsine sobe i vidio sam Vjerovjesnika,
AUah ga blagoslovio i spasio, kako obavlja nuzdu okrenut
prsima u pravcu Sama, a ledima u pravcu Kible."

Ebu Isa veU: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Nevevi kaze: Ukoliko postoji mogucnost da se nade kompromisno
znacenje medu hadisima koji na prvi pogled izgledaju suprostavljeni jedni
drugima, u torn slucaju ne treba odbacivati jedne na racun dugih. Ovdje je
moguce naci pomirljivo rjesenje tako sto treba shvatiti da se zabrana odnosi
na vrsenje velike ili male nuzde na otvorenom, dok se povlastice odnose
na obavljanje nuzde u nuzniku, ili uopce, u zatvorenom prostoru.

78

*' ft©-. "'■', ' I't-M ' t "'I'^'-t ^"^ ''^^Ciif*'

(J-C 4-_Aj| (J-ft L>^j^ (J_J j»|juioJl (J^ ^J*^ "-O^' ^J-=^■^ LH (J^ Ljl!J->- ^t

!>Li Lajls Jj-jj o\S (J— <j 4_t.U 4_UI J^ ^_uJl ^\ j»iJj^ (> : cJli Liuli

= :. ° •* *- - ' . .< 1= - ^

^ ' V I'M («' * ° '.•'''' f '"'• f I' •*. ' ' •*!■ ii-

• ' - 1 '. -"n f ° !^n °' . ' ' - f .-» '-Ji J'. - -

LajIS J_jjI UIj 1L-(j <lLe 4JJI ^jLo |_yjjj| ^!j : Jli jjiP (ji j^^ t>jl ^ »iU

.jjo lljli cjL Ui .1^15 Jji *i! jlc Lj : JUi

°' •* Ml ' •*'■* ' tl" 'll- ''* °l ' •{' ° ' Ml •''°--' ---

j». g — t . C -lJJI j_j-i>j j^ii Jli : JLS yS- (l>jl (>C t *5b (>C fUJI JjjtC tijijj
.a_>_^:>aJI (i-l* "^ i_JL>jL_l!l ^_Lp : UjLs J^I ^JS^ jc^' (_c^J .^_^L>^ joP lla

: ajLs dulj J_jjj tjl 5.1a>JI ;|^ ijI : Jli j^ < ...>u <jj ^' ^^^ 6* cSjj -^j

8. O zabrani mokrenja stojeci

12. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je
obavijestio Serik, on je prenio od Mikdama b. Surejha, on od
svoga oca, a on od Aise koja je kazala: "Ko vam bude

79

pricao da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
mokrio stojeci, nemojte mu vjerovati. On je mokrio samo
klececi/'-

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Omera, Burejdeta i Abdur-Rahmana b. Hasene.

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je nesto najbolje i
najpouzdanije na ovu temu. ^

Hadis Omera je prenesen preko Abdul-Kerima b. Ebu
Muharika od Nafia, on od Ibn Omera, a on od Omera, koji je
kazao: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, me je
vidio kako mLokrim stojeci pa je rekao: Oniere ne mokri
stojeci! Nakon toga vise nikada nisam mokrio stojeci."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis za Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, veze Abdulkerim b. Ebu Muharik'^, a on

^ Hadis koji prenosi Aisa ukazuje da je Allahov Poslanik uglavnom mokiio

klececi. Njene rijeci: "Ko vam bude pricao da je Allahov Poslanik mokrio
stojeci, nemojte mu vjerovati", ni u kojemu slucaju ne iskljucuju mogucnost
da je AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, ponekad mokrio i
stojeci. Na to ukazuju brojni hadisi. Ovdje Aisa prica o onome kako ga je
ona vidjela. Medutim, ona nije uvijek bila sa njim na svakom mjestu i u
svim situacijama. Drugi su, u drugim prUikama, vidjeli nesto drukcije od
onoga sto Aisa prica.

2 Ibnu Hadzer el-Askalani u komentaru Buharijina Sahiha veli da niti jedan

hadis u kojem se zabranjuje mokrenje stojeci nije dosao pouzdanom
predajom od Vjerovjesnika, AUah ga blagoslovio i spasio. Stoga, ne treba
Tirmizijine rijeci: "Hadis koji prenosi Aisa je nesto najbolje i najpouzdanije
sto je doslo na ovu temu" shvatiti u smislu da on ovaj hadis ocjenjuje
sahihom. Nego ih treba shvatiti u smislu: da je od hadisa koji su dosli na
ovu temu, a od kojih nijedan nije na rangu sahiha, ovaj je najbolji i
najpouzdaniji.

80

je po ocjeni hadiskih ucenjaka slab ravija: I Sahtijanija ga je
smatrao slabim i negativno se o njemu izjasnio.

Prenio je UbejduUah od Nafi'a, a on od Ibn Omera, koji
je kazao da je Omer (r.a.) rekao: "Od kako sam priirdo islam
nisam mokrio stojeci/'i Ovo je daleko pouzdanije od Abdui-

Kerimovog hadisa. Dok Burejdeov hadis u ovom smislu nije
pouzdan.

Zabrana koja se odnosi na mokrenje stojeci ima odgojni
karakter, a ne formu kategoricke zabrane (harama). Prenosi se
od AbduUaha b. Mesuda da je rekao: Mokrenje stojeci spada u
nepristojno ponasanje.

j_j_jjj| (jl : 4ijJj*. (j£ JjIj ^( (j£ ijjj^[]\ ^ ' >ri^J UuJl>- 4JU& UjJj>. W

cu-jLais *j_J>^ 4_ijjli 4 Lojli I ^ jlc JLi j»^ iLu-^ ^1 alwj 5uLc -^JJI -Lo

U

misljenju Ibn Hadzera hadiski ucenjaci zbog osnovane sumnje da je sklon
lazi uglavnom odbacili.

^ Sto se, pak, tice Omerovih rijeci: "Od kako sam primio islam nisam

mokrio stojeci, zabiljezio ih je el-Bezzar u Musnedu sa pouzdanim. senedom
od Ibn Omera. Medutim, Ibnu Hadzer smatra da ima pouzdanijih predaja
iz kojih se da vidjeti da su: Omer, Alija, Zejd b. Sabit i drugi ashabi
mokriU i stojeci.

81

> ^ © S ^

S ^ Ei Si , ^ o

'* Oft ^ " ^ ^

>.— i — 1 . 1 ^9 (j^ SJ_uP j_ft : p-;.?>l w[ I— ' J^U^ ^jbusul a j^t gj . (j j . i . u t i . j alwj ^L>lc 4JJI

% ' ^•'-

. |»j>^ I Jj^ u I ^J5L» J cJ"AJ

9. Olaksice u zabrani mokrenja stojeci

13. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Veki, prenijevsi od A'mesa, on od Ebu Vaila, a on od
Huzejfe:^ "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, je
dosao na mjesto gdje svijet baca smece i mokrio stojeci.
Donio sam mu vodu, potom se od njega udaljio. On me

1 Hadis koji je prenio Huzejfe osim Tirmizije zabiljezili su i Buharija i
Muslim te, prema tome, on spada u kategoriju najpouzdanijih hadisa.

82

zovnuo da stojim iza njegovih leda kako bih ga zaklonio.
Kada je zavrsio, uzeo je abdest potiruci po mestvama."^

Ebu Isa kaze: Cuo sam Dzaruda kada veli: Cuo sam
Veki'a kada ovaj hadis prenosi od A'mesa, a potom je Veki'
kazao: Ovo je najpouzdaniji hadis koji je od Vjerovjesnika,
Allah ga blagoslovio i spasio, prenesen o meshu. A cuo sam
Ebu Ammara: Husejna b. Hurejsa kada kaze: Cuo sam Veki'a,
a potom je spomenuo smisao sUcan prethodnome.

^ Na prvi pogled, izmedu ovog i Aisinog hadisa iz prethodnog poglavlja

postoji izvjesna kontradiktornost. U ovom hadisu Huzejfe tvrdi da je
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, mokrio stojeci, a u
prethodnom Aisa kaze: "Ko vani bude pricao da je Allahov Poslanik
mokrio stojeci, nemojte mu vjerovati."

Ucenjaci smatraju da je Aisa u pravu sa njene tacke gledista, zato
sto ona prenosi one sto je ona vidjela u kuci, dok se iz Huzejfinog hadisa
vidi da je to bilo vani, gdje su biU samo on i Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio.

Iz navedenih hadisa zakljucujemo slijedece;

Razlicito postupanje Allahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio,
ukazuje da je dozvoljeno mokrenje i na jedan i na drugi nacin, pod
uslovom da smo sigurni da se necemo uprskati mokracom. Mokrenje klececi
je ipak pristojnije, ukoliko se u tome ne osjeca kakva poteskoca. Hakem i
Bejheki prenose od Ebu Hurejre da je Vjerovjesruk, Allah ga blagoslovio i
spasio, mokrio stojeci iz razloga sto nije mogao kleknuti jer ga je boljela
noga. Ibn Hadzer veli da je ova predaja pouzdana ne bi bilo potrebe
tragati za drugim pomirljivim znacenjima medu suprotstavljenim predajama.
Medutim, prema ocjeni Darekutnija i Bejhekije, ova predaja je slaba.
Neki ucenjaci vele da je ipak bolje kleknuti prilikom mokrenja i to iz
najmanje dva razloga:

- Manja je mogucnost da se pri mokrenju onecistimo i

- Posto nevjernici uglavnom mokre stojeci, ne bi bilo lose da se i u
tome razHkujemo od njih.

83

Ebu Isa veli: Tako prenose Mensur i Ubejde ed-Dabij od
Ebu Vaila, a on od Huzejfe slicno rivajetu A'mesa. A prenijeli
su ga i Hammad b. Sulejman i Asim b. Behdele od Ebu Vaila,
on od Mugireta b. Su'bea, a on od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio. Medutim, hadis koji prenosi Ebu Vail od
Huzejfe je pouzdaniji.

Neki ucenjaci mokrenje stojeci smatraju dopustenim.

Ebu Isa kaze: Od Ubejdea b. Amra es-Selmanija koji
spada u generaciju starijih tabi'ina prenosi i Ibrahim Nehai.
Prenosi se od Ubejdea da je rekao: Primio sam islam prije
Vjerovjesnikove smrti na dvije godine. Ubejde ed-Dabij je
savremenik Ibrahimov, on se zove Ubejde b. Muattib ed-Dabij
nadimak po sinu mu je Ebu Abdul-Kerim.

^jJj> 'Ljy °^°jj. aJ o>-L>JI jIjI IjI 1L.J <Iic 4JJI ^_jJla j^l 515 : Jli ^1

a

ij\-£ '.jaC' (jjl Jli : Jli (jiaJiUl (2>C tj^U^I ^jj>j _*jlj (*J^J ^JjJ

^ ^,"0^ S, J'-Ojo'^o^o

.(_ji>jl — II (j^ _JJJL) ^_jl» 4jjj xijj J i^LiJI jIjI lj| alLj «uic 4JJI A^ -)j}\

84

10. O zaklanjanju prilikom obavljanja nuzde

14. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid; kaze: Nama je
ispricao Abdus-Selam b. Harb el-Mulai, on je prenio od
A'mesa, a on od Enesa koji je kazao: "Kada bi Vjerovjesnik
htio obaviti nuzdu, ne bi podigao odjecu dok se ne bi
priblizio zemlji."^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis u slicnoj formi prenosi i
Muhammed b. Rebi'a od A'mesa, a on od Enesa.

Prenose Veki' i Ebu Jahja el-Himmani od A'mesa koji je
kazao: da je Ibn Omer rekao: "Kada bi Vjerovjesnik htio
obaviti nuzdu ne bi podigao odjecu dok se ne bi priblizio
zemlji."

Oba ova hadisa su mursel.^ Prica se da A'mes hadise
uopce nije slusao od Enesa, niti ih je slusao od nekog drugog

^ Ovaj hadis nas upucuje na to da je duznost pri obavljanju nuzde

zakloniti se od svijeta. Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
prilikom obavljanja nuzde ne bi dizao odjecu sve dok se ne bi priblizio
zemlji, iako je uvijek vodio racuna da se skloni od svijeta. Cinio je to iz
opreza da mu neko ne bi vidio sramotiie dijelove tijela.

^ Oba hadisa koje prenosi A'mes imaju prekid u senedu. To je uslijed toga
sto, kako kaze Alija b. el-Medini, A'mes nije uopce slusao hadise od Enesa
b. Malika. On je Enesa vidio u Mekki dok je klanjao pored Mekami
Ibrahima ali od njega ruje cuo niti jedan hadis. On je sve hadise koje
prenosi od Enesa preuzeo preko Jezida b. Ebana er-Rikasija, koji je kao
covjek veoma pobozan ali kao ravija veoma slab.

85

Vjerovjesnikova savremenika - ashaba. On je vidio Enesa b.
Malika. Veli, vidio sam ga dok je klanjao. Potom je od njega
spomenuo kazivanje o namazu. A'mesu^ je ime Sulejman b.
Mihran. Ebu Muhammed el-Kahili, njihov je sticenik. A'mes
kaze: Moj otac je donesen kada je bio mali pa mu je Mesruk
dao nasljedstvo.

^ s s ^ s --

4J^ <JJI ^JLs j^jJJl (jl : 4^1 (>C 0JU5 ^^1 j1>j 4JJI JjlC (1)jC jJJi j_jjl (jj (_5J^^.

«-L>oj_wUl I_j_ftj5' j»_UJI J_al 4_4U j-lc IJ_a ^jln J_<l*JI_j. .^j-^.j lH ^j^^

Ebu Nuajm el-Asfihani tvrdi da je A'mes od ashaba vidio Enesa b.
Maika i Ibn Ebu Evfa'a i slusao od njih hadise. Medutim, ja mislim veli el-
Mubarekfori, da je ono sto tvrdi Tirmizija daleko pouzdanije i prihvatljivije.
' A'mesu je puno ime: Sulejman b. Mihran Ebu Muhammed el-Kahili. Slovi
kao hafiz u hadisu i veoma je pouzdan ravija. Medutim uz sve eve
kvalitete, neki ga smatraju mudeUisom. Roden je 61. godine po Hidzri.
Spada u mlade tabi'ine. Od ashaba je zatekao Enesa b. Malika i Ibn Ebu
Evfa'a. Umro je 148. godine po Hidzri.

Nadimak el-Kahili je dobio po plemenu Kahil, koje nije njegovo aH
je bio njihov sticenik. Kazu da mu je otac donesen u to pleme kada je bio
mali pa mu je Mesruk dao nasljedstvo i tu je i ostao.

86

11. Mekruh je nakon nuzde cistiti se
desnom rukom

15. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Ebu Omer el-
Mekki^; kaze: Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio
od Ma'mera, on od Jahje b. Ebu Kesira, on od AbduUaha b.
Ebu Katade, a on od svoga oca da je: Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, zabranio da covjek svoj polni organ
dotice desnom rukom. ^

^ Muhammedu b. Ebu Omeru el-Mekkiju je ime Muhammed b. Jahja b.
Ebu Omer el-Adeni el-Mekki. Naziv el-Adeni je dobio po rodnom mjestu, a
el-Mekki po mjestu u kome se kasnije nastanio. Vecina hadiskih ucenjaka
ga smatra iskrenim i pouzdanim ravijom. Pisac je jednog od Musneda.
Puno je vremena provodio u drustvu Ibn Ujejne. Ebu Hatem za njega kaze
da je bio sklon zaboravu.
2 Iz ovog hadisa se da razumjeti da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i

spasio, opcenito zabranio doticanje polnog organa desnom rukom, zbog
pocasti koju desni udovi imaju u islamu. S tim sto zabrana ovdje ima
znacenje necega sto nije lijepo, a nema znacenje harama.
Ebu Katade veli da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:
Neka niko od vas prilikom mokrenja polni organ ne drzi desnom
rukom. (Muslim).

Takoder, Ebu Katade prenosi da je Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i
spasio, rekao: Neka osoba prilikom mokrenja ne dotice polni organ
desnom rukom. (Buharija).

Ovdje imamo dvije vrste predaja. Prema onima, koje imaju opcenito
znacenje, osoba ne bi trebalo nikada da dotice svoj polni organ desnom
rukom, dok prema predajama, koje imaju konkretno znacenje ne bi trebalo
da ga dotice desnom rukom samo prilikom mokrenja.

Imajuci u vidu da hadisi sa precizno odredenim znacenjima imaju za cilj i
da konkretizuju i pojasne one sa opcenitim, vecina ucenjaka smatra da je
mekruh doticati polni organ desnom rukom samo prilikom mokrenja.

87

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Aise,
Selmana, Ebu Hurejre i Sehla b. Hunejfa. Ebu Isa kaze: Ovaj
hadis je hasenun-sahihun.

Ebu Katadi el-Ensariju ime je Haris b. Rib a. Prema
ovome (hadisu) postupa vecina ucenjaka: Oni smatraju da je
mekruh nakon nuzde cistiti se desnom rukom.

^^ ♦-' ♦^♦v -- •*

Jli5 ?4.*ljiJI JL^- j^ J5 |xL;j fuk 4JLII ^^J^ ^^jLx> jiSlU j5 : fjloLJ JJ : J15

9 J. ^ ^ ^ ^ 0^> ^tlS ^OfrO 06-^S.O^fl^

(j_«j a. L» >j 4_jic 4_JJ| jJ-^ L?^' i-_il.>wal (]>j ('-'■?JI (_H*' J^' ^^ _3-*3

88

12. O ciscenju upotrebom kamenja nakon
obavljene nuzde

16. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Ebu Muavija, on je prenio od A mesa on od Ibrahima^, a on
od Abdur-Rahmana b. Jezida, koji je kazao: Neko je (od
musrika)^ rekao Selmanu: Vas Vjerovjesnik vas je svemu
poucio, cak i kako cete kleknuti kad nuzdu obavljate? Da,
rece Selman. Zabranio nam je da se prilikom obavljanja
velike ili male nuzde okrecemo u pravcu Kible, da se
poslije toga cistimo desnom rukom i da bilo ko od nas
prilikom ciscenja upotrijebi m.anje od tri kamena. Takoder
(nam je zabranio) da se poslije obavljene nuzde cistimo
balegom ili kostima. ^

1 Ibrahimu je puno ime Ibrahim b. Jezid b. Kajs b. Esved en-Nehai el-Kufi.

Slovi kao fakih i veoma pouzdan ravija {siqa). Bio je sklon prenosenju
mursel-hadisa.

2 Neko od musrika je Selmanu ovo pitanje postavio vise iz obijesti i
sprdnje. Medutim to nije isprovociralo Selmana, naprotiv on je na miran i
sasvim dostojanstven nacin dao odgovor nudeci i vise detalja o cistoci koji
ovom zlobniku nisu bili poznati, a kojom se muslimani odlikuju u odnosu
na njih.

^ Ovaj hadis nam ukazuje na to da se ciscenje posilije obavljene veUke ili
male nuzde moze obaviti kamenjem ili nekim drugim predmetom, pod
uslovom da predmet nije ostar kako se ne bismo ozlijedili, te da je cist i
da nije kost Ui balega. Kost i balegu je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, izuzeo iz razloga sto to dvoje dzini vjernid koriste kao
hranu, pa da ih tim.e ne bismo povrijedili.

U hadisu je istaknuto da ukoliko se cistimo kamenjem ili necim
drugim, upotrijebimo najmanje tri. Po imami Safiji to je vadzib.

89

Ebu Isa veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Aise, Huzejme b. Sabita, Dzabira, Hallada b. Saiba i njegova oca.
Ebu Isa kaze: Selmanov hadis o ovoj temi je hasenun-sahihun.

Vecina ucenjaka iz generacije ashaba Vjerovjesnikovih -
savremenika i onih poslije njih smatra: da je ciscenje
kamenjem nakon obavljene nuzde dovoljno i ako (prije toga)
nije upotrijebljena voda, pod uslovom da se time uistinu
odstrani trag velike ili male nuzde. Takvo misljenje zastupaju i
es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak.

(_j*i_alJl : jLfi3 4jJJ-L^^ aiwj 4Jic 4JJI JLs (ffjJJl rj^ : Jl^ ?JJI JaP (j£ OAjjlC
- «°*ti -^f' °" ' n «'• f '• " S°" °" ' ' ~°cV- 'if- I' ° f "ilii I

^ ^ ^ ^ ,

Ebu Hanife veli: Ovdje nije bitan broj, bitno je da se necist
odstrani, a upotrijebit ce se onoliko koliko bude potrebno. Istina lijepo bi
bilo voditi racuna da to po mogucnosti bude neparan broj, posto neparni
brojevi u islamu imaju svoj smisao i svrhu.

Ebu Davud i Ibnu Madze biljeze sa senedom od Ebu Hurejre da je
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Ko se nakon
obavljene nuzde bude cistio kamenjem (ili nekim drugim predmetom)
neka upotrijebi neparan broj. Ko tako uradi, lijepo je postupio, a ko
uradi i drukcije nije pogrijesio.

90

jj^ (>c t>>w-.l 1^1 (>c j^j tijjj .41)1 jj* (>e 4.«aIj; ^ i>>— 'I (_jji 6* (3jJj

^ S -.0 -a

(J.C 'Ujtw ujJ.^ iJiMJ^ (jj ■Ve.'v^ ujJl>' ci_5Jju«JI ju2u (2>j J-cl^j LuJ.^

.'"i :Jli

a— li lj__ft i2>^ Iju0u>^ CjJL^J -tiS^ ^ O^^ f*^ ^'T^^^ (J->^^1 /i^l 6^ ir^.!^^'

. >oL>JI "^1^ ^c? ^'-^^JJ ^ <J-^I ^1 JJ^ L>^ ^1 L>^ Jy^u\

j_j| d.L-)ji>.J Ja-L>-lj CjjuI JjjIj--.[ (^U 4JJI JjlC (>P OJuIc ^I ,;>* J*--l ^1

^1 a* tij_j^l u^^*-' ir^r!^ (>? (^^ L5f" ls^'^ '^ ^Jy^ ^■H^ bi 6-4-=»-jJl
.^1 o ^b ol^ 4JIJ J^ljll Ji 4^ ^JiJl UJ '^1 J^l

91

Jl^^O^ Oft- -"J^ O^JJ^^^^O^^ ^ ^0^

13. O ciscenju poslije nuzde pomocu
dva kamena

17. ISPRICALI SU NAM Hennad i Kutejbe; kazu: Nama
je ispricao Veki , prenijevsi od Israila, on od Ebu Ishaka, on
od Ebu Ubejdea, a on od Abdullaha, koji je kazao: Jednom
prilikom je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, izisao
da obavi nuzdu, a meni je rekao da mu donesem tri
kamena. Donio sam mu dva i fuskiju pa je uzeo kamenje,
a bacio fuskiju rekavsi: Ona je necista. ^

^ Na temelju ovog hadisa Tahavija izvodi zakljucak da je ciscenje nakon

obavljene nuzde dozvoljeno i sa manje od tri kamena ili druga predmeta.
Da SU tri kamena uslov za valjanost ciscenja, Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, zasigurno bi insistirao da mu Abdullah donese i treci.
Medutim, kada Tahavija ovo tvrdi, kao da je izgubio iz vida hadis koji je
zabiljezio Ahmed b. Hanbel u Musnedu od Ma'mera preko Ebu Ishaka i
Alkame od Ibn Mesuda u kojemu stoji da je Muhammed, Allah ga
blagoslovio i spasio, odbacio fuskiju i zapovjedio Abdullahu da mu donese i
treci kamen.

El-Ajni u Komentaru Buharijinog Sahiha {Umdetul- Kan) tvrdi da Tahavija
nije izgubio iz vida spomenuti hadis nego ga nije uvazio zbog prekida u
njegovu senedu posto ga Ebu Ishak nije cuo izravno od Alkame.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori se, medutim, ne slaze sa takvom
tvrdnjom el-Ajnije. Po njemu Tahavija nije spomenuti hadis odbacio zbog
prekida u senedu, posto ima slucajeva gdje je on preuzeo hadise koje Ebu

92

Ebu Isa veli: Tako je Kajs b. Rebi' ovaj hadis prenio od
Ishaka, on od Ebu Ubejdea, a on od Abdullaha slicno hadisu
Israila. A Ma'mer i Ammar b. Ruzejk su ga prenijeli od Ebu
Ishaka, on od Alkame, a on od Abdullaha. Zuhejr ga je prenio od
Ebu Ishaka, on od Abdur-Rahmana b. Esveda, on od svoga oca
Esveda b. Jezida, a on od Abdullaha. A prenio ga je Zekerija b.
Ebu Zaide od Ebu Ishaka, on od Abdur-Rahamana b. Jezida, on
od Esveda b. Jezida, a on od Abdullaha. U ovom hadisu je
prisutno izvjesno sukobljavanje (ittirab).

Ispricao nam je Muhammed b. Bessar el-Abdi; kaze:
Ispricao nam je Muhammed b. Dzafer; kaze: Nama je ispricao
Su'be, on je prenio od Amra b. Murreta, koji je kazao: Upitao
sam Ebu Ubejdea b. AbduUaha: Da li se sjecas necega od
Abdullaha? Ne, odgovorio je.

Ebu Isa kaze: Upitao sam AbduUaha b. Abdur-Rahmana:
koja je predaja ovog hadisa od Ebu Ishaka najpouzdanija? Pa
se nije izjasnio. Potom sam isto upitao Muhammeda (Buhariju),
pa se ni on nije izjasnio.

Medutim, cini mi se da on ipak hadis Zuhejra od Ebu
Ishaka od Abdur-Rahmana b. Esveda od njegova oca od
Abdullaha smatra pouzdanijim samim tim sto ga je zabiljezio u
svom Dzami'u.

Ebu Isa veli: Po meni je najpouzdaniji hadis na ovu
temu onaj sto ga prenose Israil i Kajs od Ebu Ishaka od Ebu
Ubejdea od Abdullaha. Zato sto je Israil sigurniji kao ravija i

Ishak prenosi od Alkame. Po njemu on ovdje zaista stoji na stanovistu da
je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, u navedenom slucaju
upotrijebio samo dva kamena da bi time pokazao da je ciscenje i sa manje
od tri kamena dozvoljeno.

93

bolje je pamtio hadise od Ebu Ishaka nego sto su cinili ostali.
U tome poslije njega slijedi Kajs b. Rebi .

Ebu Isa kaze: Cuo sam Ebu Musa a: Muhammeda b.
Musenna, koji veli: Cuo sam Abdur-Rahmana b. Mehdija, koji
kaze: Ono sto sam propustio od hadisa Sufjana es-Sevrija, a
koje je on prenio od Ishaka, propustio sam samo zato sto sam
se pouzdao u Israila, smatrajuci da on temeljitije od mene
prenosi hadise.

Ebu Isa kaze: Zuhejrov slucaj sa Ebu Ishakom nije isti,
jer je on od njega slusao kada je vec bio ostario.

Kaze Ebu Isa: Cuo sam Ahmeda b. Hasana Tirmiziju
kada veli: Cuo sam Ahmeda b. Hanbela kada kaze: Ako hadis
cujes od Zaide i Zuhejra, neka te ne kopka sto ga nisi cuo
od nekoga drugog osim njih dvojice. Jedino te moze kopkati
sto ga nisi cuo od Ebu Ishaka. Ebu Ishaku je ime Amr b.
Abdullah es-Sebi i el-Hemdani.

Ebu Ubejde b. Abdullah b. Mesud (hadise) nije slusao
od svoga oca. Njegovo (puno) ime se ni ne zna.

tj—P ^-j-«-iJI fjfi- JuA ^1 (j^ jjb (j^ c i±jUp (j^ (j ^ JL ' > ljL)j->' cjLia U3j->- ^A
"^ : l»l^ J ^—j^ 4_JJl ^c-!-^ ^lJJI Jj— ^j Jli :JL5 ^y^^^^ ijj 4JJI ojlc ^js- Z^Hs-

S a

.J-&P lH^3 J^^'J 0'-*^9 '^Jij^ ici^ 0-^ • V . ' I c? J

94

. lo-^Ac 4JJI igrPj j-*^ 6^'j J^ • (^ V . ' (jij

14. Cime se je mekruh^ cistiti nakon
obavljene nuzde

18. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Hafs b. Gijas on je prenio od Davuda b. Ebu Hinda, on od
Sa bija, on od Alkame, a on od AbduUaha b. Mesuda, koji je
kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
rekao: Nemojte se nakon obavljene nuzde cistiti fuskijom
i kostima. To (dvoje) je u istinu hrana vase brace medu
dzinima. ^

^ Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da se rijec mekruh ili kerahet u

rijecima Uzvisenog Allaha (dz.s.) i rijecima Njegova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, uglavnom upotrebljava u smislu zabrane. U torn smislu
je ovu rijec shvatala i vecina ucenjaka iz prvih generacija {selefa saliha).

Kasnije je ulema pocela da ove izraze koristi u smislu necega sto je
ruzno i pokudeno. "MisHm", veli on "da oni koji tako shvataju znacenje
ovih rijeci, grijese".

^ Razlog zbog kojega je Allahov Poslanik zabranio upotrebu fuskije i kostiju

za ciscenje poslije obavljene nuzde, kada nema vode, je sto je to hrana
dzina vjernika.

95

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Hurejre,
Selmana, Dzabira i Ibn Omera.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je u poduzoj formi prenio
Ismail b. Ibrahim i drugi od Davuda b. Ebu Hinda, on od
Sa'bija, on od Alkame, a on od Abdullaha u kome stoji: Da
je on bio sa Vjerovjesnikom, Allah ga blagoslovio i spasio, u
noci u kojoj je imao susret sa dzinima. ^

Sa'bij veli da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, rekao: Nemojte se poslije obavljene nuzde cistiti
fuskijom i kostima jer je to hrana vase brace medu dzinima.
Ismailova predaja je ipak pouzdanija od predaje Hafsa b.
Gijasa.

Po ovom hadisu postupaju ucenjaci.

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Dzabira i Ibn
Omera

U jednom hadisu koji je zabiljezio Muslim u Sahihu od Abdullaha
b. Mesuda stoji: Da su dzini mu mini u noci kada su imali susret sa
Allahovim Poslanikom, AUah ga blagoslovio i spasio, upitaU ga sta je njima
dozvoljeno jesti? Pa im je on odgovorio: Varna su dozvoljene kosti
zivotinja pri cijem je klanju spomenuto Allahovo ime, a vasim jahalicama
fuskija i balega.

Darekutnija biljezi od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, zabranio upotrebu kostiju i fuskije za ciscenje poslije
nuzde rekavsl: Time se ne mozete ocistiti.

^ Hadise o Vjerovjesnikovu susretu sa dzinima u cijelosti biljeze Muslim u

Sahihu u poglavlju O namazu i Tirmizija u ovoj zbirci u poglavlju
Tumacenje sure el-Ahkaf.

96

.4iAij (jl5 aJ— <j 4jIp 4111 ^jL^ fdJI u_j--(j (jLs i a.^ u .>viw I ^b
. ^Ij t_^lj Ji>^\ 4JJI jj* o^ jjjj>. (>c : ^U\ ^j

- O ^ o .-

Ojljj !-l JL t-L'v.i.j—.iLil lajJ>^jLwl f>^ 'lis t |»_a JJP j[5j_>o OjL:><J>JIj 5-L > . 'ij — .rlil

15. O ciscenju vodom poslije
obavljene nuzde

19. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Muhammed b. Abdul-
Melik b. Ebu Sevarib el-Basri; kazu: Nama je ispricao Ebu
Avane, on je prenio od Katade, on od Muaze, a ona od Aise
koja je kazala: Prenesite vasim muzevima neka se poslije
obavljene nuzde peru vodom jer se ja stidim da im to
objasnim. Tako je radio Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio. ^

^ Ocito je navedene rijeci Aisa uputila zenaina nakon Poslanikove smrti,

najvjerovatnije saznavsi da se neki Ijudi poslije nuzde ne peru vodom.
El-Ajni istice da je stav ogromne vecine ucenjaka da je kod ciscenja nakon
obavljene nuzde najbolje upotrijebiti prvo tvrdi predmet, pa onda vodu, iz

97

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Dzerira b.
Abdullaha el-Bedzelija, Enesa i Ebu Hurejre.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Po ovom hadisu postupaju ucenjaci. Oni su, kao
najbolje, odabrali ciscenje vodom poslije obavljene nuzde. I
mada smatraju da se po potrebi ciscenje moze obaviti i
kamenjem i drugim predmetima, ciscenje vodom oni smatraju
boljim i efdalnijim. Tako misle i Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek,
Safija, Ahmed i Ishak.

. * 5*

, a , >■ ' S' \

.i_jj»jlll j_^ jjoli ^ijvljv lL,j 4jie -dJI ^Jus ^jIii ^li Lji-,

^ , » , ,

jjUvj ojLis (_5-jIj jIj-3 jj-jI (j-j j>jj>.jJI j_ap (j_c : t_>u]l i^j Jli

ce se ostaci oprati. Medutim, u slucaju da nemamo oboje na raspolaganju,
dovoljno je i jedno.

Buharija i Muslim biljeze od Enesa slijedeci hadis: Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, usao je u nuznik, a ja i moj
ahbab donijeli smo mu vodu kojom se oprao nakon obavljene nuzde.

98

Ji_jlC : 4.8— 1. 1 1 4.e.L»t J jIj . jjjuo jLjo I-« ULSLo fUajJ jLjjJ (jLS "(Jl : alw j 4jie

16. Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
daleko bi se udaljio kada bi obavljao nuzdu

20. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze:
Nama je ispricao Abdulvehab es-Sekafi, on je prenio od
Muhammeda b. Amra, on od Ebu Seleme, a on od Mugire b.
Su'bea, koji je kazao: Putovao sam sa Vjerovjesnikom, Allah
ga blagoslovio i spasio, pa bi kad god bi htio obaviti
nuzdu, daleko se udaljio. ^

^ Iz ovoga hadisa se da zakljuciti da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i

spasio, prakticirao kad god bi obavljao veliku nuzdu na otvorenom, izvan
nuznika, da se udalji od prisutnih i naseljenih mjesta kako ga niko ne bi
vidio. To je cinio iz pristojnosti, a ujedno i da bi poucio svoje sljedbenike
kako se treba u slicnim situacijama ponasati. Isto je postupao i prilikom
obavljanja male nuzde.

■bnu Madze u Sunenu biljezi od Dzabira b. Abdullaha koji kaze;
Putovali smo sa Allahovim Poslanikom, Allah ga blagoslovio i spasio, pa
bi se on, kad god bi zelio da obavi jednu od fizioloskih, potreba
toliko udaljio da ga niko ne bi mogao vidjeti.

Munziri veli: U senedu ovog hadisa je Ismail b. Abdul-Malik koga su
hadiski ucenjaci kritikovali.

Hadis koji prenosi Ibn Abbas zabiljezio je Taberanija u Mu dzmul-Vesitu. U
njegovu senedu je ravija Sa'd b. Turejf, u koga se sumnjalo da je sklon lazi.

99

Tirmizija kaze: Na ovu temu hadise prenose jos i od
Abdur-Rahman b. Ebu Kurada, Ebu Katade, Dzabir, Jahja b.
Ubejde, njegov otac, Ebu Musa, Ibn Abass i Bilal b. Haris.^

Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Prenosi se da bi Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, tragao za mjestom gdje ce mokriti, isto kao sto je
tragao za mjestom za odmor.
Ebu Selemi je ime: Abdullah b. Abdur-Rahman b. Avf ez-Zuhri.

■3 a^ O ^ -.- - O-' 9 -■ ,0^6-0- -0,0^ .t''l't

^3-^ fl-JJl Jl-j^ 6—^ (>w*j->JI (^ 4JJI JjtP ijj\ i±j^-il ^ j-0.^-0 (j^ dJjUjI ^ 4JJI

: JLJj l 4^- >.i ..>i.o ^ J-^jJ' J^JJ u' (_5-F c^j ^^ ^^ (.5^ tj^' ij' ■ J-^

.aiLj fUip 4JJI ^I*tf (d-JJI cjLs^.^1 (>0 J^j (>ff ^V^' (C^J '-'^

^a^ 3^ -• ----Oj! , •'-' Ot-0 »'^'m--'°.. ^

(j^la-»ilJl 4_oLc : ljJL_3q (. J.>..*iAaJ I ^ J^l |»J*JI J-*' L>? (>_j5 0j5 jij

.4J cLj-i "^ 4JJI Uuj ijlis V^Jw (_kI_^jJI 'ioU

^ Hadis Bilala b. Harisa zabiljezio je Ibnu Madze u Sunenu. U njegovu

senedu je Kesir b. Abdullah b. Amr b. Avf kojeg ucenjaci hadisa ocjenjuju
slabim ravijom. Tirmizija ga smatra dobrim prenosiocem.

100

>UJI

j_jlc j>c u^-?- u^ ' lt^ ""^ '-*^ j-o-^l ^,jj Uuj.>- : (_5-*s}* 3^' '-'^

17. Mekruh je mokriti u kupatilu

21. ISPRICALI SU NAM AUja b. Hudzr i Ahmed b.
Muhammed b. Musa Merdevejh; kazu: Nas je obavijestio
Abdullah b. Mubarek, prenijevsi od Ma mera, on od Esa sa b.
AbduUaha, on od Hasana, a on od AbduUaha b. Mugaffela:
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, zabranio je da
covjek mokri u kupatilu i veli da, uglavnom, nemiri
dolaze od toga. ^

^ Iz hadisa se jasno vidi da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i

spasio, zabranio mokrenje u kupatilu. Ucinio je to, prije svega, iz higijenskih
razloga, nasto upucuju njegove rijeci: Uglavnom, nemiri dolaze od toga.
To znaci da osobu poslije takvog cina obuzme sumnja da se mozda ruje
onecistio (uprskao mokracom ili vodom koja je time postala necista).
Posebno se to odnosi na primitivna kupatila ili ako se pak covjek kupa u
lavoru i slicno.

Na temelju ovog hadisa su ucenjaci zauzeU razlicite stavove. Neki,
mokrenje u kupatilu drze pokudenim, bez obzira bilo primitivno iU
savremeno, imalo tekucu vodu iU ne.

Neki, pak, o tome imaju Uberalniji stav. Oni kazu da se ova zabrana
odnosi samo na primitivna kupatila u kojima voda ne otice, a ne odnosi se
na savremena. Prvo misljenje je, ipak, odabranije i prihvatljivije.

Tematski hadis, za koji Tirmizija kaze da je garib, osim njega biljeze
i Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima.

101

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od jednog
Vjerovjesnikova, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika -
ashaba cije ime nije spomenuto.

Ebu Isa kaze; Ovaj hadis je garibun; nije nam poznato
da ga je neko drugi osim Esa sa b. AbduUaha vezao za
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. Neki za njega
kazu da se zove Esa s el-E ama.

Neki ucenjaci drze da je mokrenje u kupatilu pokudeno
(mekruh) i isticu da, uglavnom, nemiri dolaze od toga. Neki,
kao sto je Ibn Sirin, to dozvoljavaju. Neko mu je na to rekao:
"Zar nemiri ne dolaze od toga?" A on rece: "Nas Gospodar je
Allah, On nema sudruga."

Abdullah b. Mubarek veU: Mnogi mokrenje u kupatilima
u kojima voda otice drze dopustenim.

Ebu Isa kaze: O tome nam je ispricao Ahmed b. Abde el-
AmuH, prenijevsi od Hibbana, a on od AbduUaha b. Mubareka.

dl^l ^*L> UoU \A

(j.^ 4,0,1— tt , £— f I tj-^ 3y^ O-i j-o->^ (J^ ^ CH ^^^^ IjJJl>' c ^rr^rij^ 3^' ujJ,>- Y Y

j_l«l j_le (j_iil (jl 2jJ : jxL-/j ^vU <JJI j_La 41)1 J_^j Jli : li ojjja ^I

oJI (S— I— 3 ^ j'tu (j— C jJ'— *■ cH r^jj ^JnJ^ lS^' ^ 4-a. L x _j| i±AjJ.>-j

102

-' ' '^ !■ •«

.^v^tfl jJl-> (JJ Jjj C>* '^'^'■■■'' (ri' '— '^;^-* u' P^j^ J- ; .*.o...ii'[ j|^ J ">■ J Lola

jjla <jjj.> |»lj jaC (jJlJ Jj** (iH f^' r'^J c^'j ~'-^ Oi ;^jj '*-^.-'-^_3 ij*''-^^
(j-j OjIjj 4 '....> »lj O J a ljv (j_j 4_JJI J— J-Cj (j^L_JLft ()>j aLojj '^vj ici'j 'UUl

S^L^tf) J_S' jlJlc vi]|_j_-Jb j».^j^U j_ji«l j_jic 3-il (jl 2^ : J_jAj JL^j 4JJJ: 4JJI
cjl_j_LaJl j-^-ij jJI->- t)j Jjj (jLSi : Jli .JJJJI |±jJj ^JJ s-uijiJi 5!>Co cjji^Ujc

18. O misvaku

22. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb; kaze: Nama je
ispricao Abde b. Sulejman, on je prenio od Muhammeda b.
Amra, on od Ebu Seleme, a on od Ebu Hurejre, koji je kazao
da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:

103

Da se ne bojim da cu time opteretiti moje sljedbenike,
naredio bih im upotrebu misvaka pri svakom namazu. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenio i Muhammed b.
Ishak od Muhammeda b. Ibrahima, on od Ebu Seleme, on od
Zejda b. Halida, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio.

^ Iz ovog i slijedeceg hadisa se vidi koliku je paznju Vjerovjesnik pridavao

cistoci, posebno ciscenju i pranju zuba. Da se ne boji, kako istice da time
nece opteretiti sljedbenike islama, pranje zuba prilikom svakog namaza bi
ucinio obaveznim.

U Buharijinoj predaji od Ebu Hurejre stoji: "Da se ne plasim da cu
time opteretiti moje sljedbenike naredio bih im upotrebu misvaka prilikom
svakog uzimanja abdesta". Slicnu predaju bUjeze Ibn Huzejme u Sahihu i
Ahmed b. Hanbel u Musnedu.

Ahmed u Musnedu bUjezi i slijedeci hadis: Namaz prije koga je
upotrijebljen misvak je vredniji i bolji od sedamdeset namaza prije kojih
nije upotrijebljen misvak.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori istice da nije mogao pronaci sened
ovog hadisa.

Ahmed, Takoder, bUjezi od Aise slijedeci hadis: Namaz prije koga je
upotrijebljen misvak je sedamdeset puta vredniji od namaza prije koga to
nije ucinjeno.

EI-Munziri veU da ovaj hadis biljeze jos i Bezzar i Ebu Ja la u
Musnedima i Ibnu Huzejme u Sahihu.

Ebu Nuajm biljezi, sa dobrim senedom od Ibn Abbasa, da je
AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, rekao: Vise volim klanjati
dva rekata prije kojih sam upotrijebio misvak nego sedamdeset rekata bez
upotrebe misvaka.

Slicnu predaju Ebu Nuajm biljezi sa pouzdanim senedom i od Dzabira b.
AbduUaha.

U raznim zbirkama je zabiljezeno na desetine hadisa koji govore o
znacaju pranja zuba. Na temelju tih hadisa, neki su ucenjaci, kao sto je
Ishak, ustvrdili da je pranje zuba prije svakog namaza obavezno (vadzib).
Safija smatra da je to sunnet, a MaUk drzi da je mustehab, sto je i
najprihvatljivije. Ishak je u svom stavu bio prestrog.

104

Hadis koji prenosi Ebu Seleme od Ebu Hurejre, kao i
hadis koji prenosi Zejd b. Halid od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, po mome misljenju, jesu pouzdani. Prvi,
jer je na vise nacina prenesen od Ebu Hurejre od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, a drugi, koji
prenosi Ebu Hurejre, jeste sahihun zato sto je dosao u vise
verzija.

Muhammed b. Ismail je hadis Ebu Seleme od Zejda b.
Halida smatrao pouzdanijim.

Ebu Isa veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ebu Bekra es-Siddika, Alije, Aise, Ibn Abassa, Huzejfe, Zejda b.
Halida, Enesa, AbduUaha b. Amra, Ibn Omera, Umu Habibe,
Ebu Umame, Ebu Ejuba, Temama b. Abbasa, AbduUaha b.
Hanzale, Ummu Seleme, Vasila b. el-Eska a i Ebu Musa a.

23. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Abde b. Sulejman, on je prenio od Muhammeda b. Ishaka, on
od Muhammeda b. Ibrahima, on od Ebu Seleme, on od Zejda
b. Halida el-Dzuhenija, koji je rekao; "Cuo sam AUahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je kazao: Da se
ne plasim da cu time opteretiti moje sljedbenike, naredio
bih ini upotrebu misvaka prije svakog namaza, a jacijski
namaz bih odgodio do posljednje trecine noci. Pa bi Zejd
b. Halid prisustvovao (zajednickom) klanjanju u dzamiji, a
misvak mu uvijek bijase za uhom, kao sto je olovka kod
pisara. Pred svaki namaz bi ga upotrijebio, a potom ga
vratio na njegovo mjesto.

Ebu Isa kaze: Ovaja hadis je hasenun-sahihun.

105

6-^ ^pIjjUI (j-p aJ-^4i,o (j_j -^-ri^r' L1jj.>- ixL-wj 4-J-e 4JJI jJ-^ L?^' h-^^
Pj_ij ^i> s-Uyi ^ ojj Jik-Jj Mi JjJJI c>i |»^-i^l J^A-Cunl |j[ : Jli al^j 4Ji*

.i^iLsO ojj jji (j£j J IJ[ 5-UJI JJJ j*4/ij Jj c 4J dJj

^_3 OJ-j Ji>-jl 3 JJill (JJ ^yi\ (j^ JsAjIwI lj[ : Jju.*- (JJ J.aJ>l Jli j

^_i ojj J^-iJ ^li jl-fjJ'-i jl J^^^ |»j^l (>? JaAjl-il IJ[ : ^^>^\ Jli J

' t •' -' .' ^•'

106

19. Kada se neko od vas probudi iz sna, neka
ne stavlja ruku u posudu dok je
prethodno ne opere

24. ISPRICAO NAM JE Ebu Velid Ahmed b. Bekkar ed-
Dimaski; veli se da je on od potomka Velida b. Busre b.
Ertate, Vjerovjesnikova, Allah ga blagoslovio i spasio,
savremenika - ashaba; kaze: Nama je ispricao Velid b. Muslim,
oh je prenio od Evzaije, on od Zuhrija, on od Seida b.
Musejjiba i Ebu Seleme, njih dvojica od Ebu Hurejre, a on
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao:
Ukoliko se neki od vas probudi nocu, neka ne stavlja
svoju ruku u posudu sve dok je dva ill tri puta ne
opere, jet on ne zna gdje mu se ruka nalazila (dok je
spavao). ^

^ U Poslanikovo vrijeme tekuca voda rdje uvijek bila dostupna, niti je bilo

dovoljno posuda. On je, kao i vecina ashaba, prilikom kupanja ili uzimanja
abdesta iz posude vodu grabio rukom. Vodu za pice su drzali u specijalnim
zemljanim posudama radi hladenja ili u mjesinama. Otuda Poslanikova
zabrana da se ruka ne stavlja u posudu prije negoli se opere, buduci da
osoba dok spava nije svjesna gdje ce sve ruku tokom spavanja staviti.

Vecina islamskih ucenjaka smatra da je pranje ruku poslije spavanja
Ujepo (mustehab). Po njima, ako bi neko nakon spavanja zagnjurio ruku u
posudu prije negoli je opere, nece onecistiti vodu, osim ako bi mu ruka
bila prljava.

Hasan el-Basri i Ahmed, prema jednom rivajetu smatraju da bi voda
time postala necista za upotrebu, pa makar u osnovi bila i cista.

Nevevi u komentaru Muslimovog Sahiha kaze: Ucenjaci su
jednoglasni u stavu da navedena zabrana u hadisu ima smisao blazeg
mekruha {mekruhi tezihen), a ne smisao strozijeg mekruha (mekruhi
tahrimen). Prema tome ako bi neko zagnjurio ruku i prije negoli je opere,
ne bi bio grijesan niti bi time voda postala necista za dalju upotrebu.

107

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Omera,
Dzabira i Aise.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Safija kaze: Volio bih da niko od vas kada se probudi
iz sna, bez obzira da li se radilo o popodnevnom spavanju ili
nekom drugom, ne stavlja svoju ruku u posudu u kojoj je
voda za abdest, dok je prethodno ne opere. Ukoliko bi neko
stavio svoju ruku u vodu prije nego je opere, ja to smatram
pokudenim iako to nece onecistiti vodu osim u slucaju kada
bi na njoj (ruci) bilo necistoce.

Ahmed b. Hanbel kaze: Ako se neko probudi iz sna
nocu pa zagnjuri ruku u vodu za abdest prije nego je opere,
ja bih najvise volio kada bi on tu vodu prosuo.

Ishak kaze: Kada se neko nocu ili danju iz sna probudi
neka ne stavlja ruku u posudu sve dotle dok je ne opere.

^jA>-^\ jj^ (jj ^bj (j^ tij-»J' 'J'^' (d' 6* 't-wj-*' 6^ L>«->^l Jj-c (>c J..i>i.oJ I

108

ol"v>-l iiqUo

I" '. ' I'll !«' • ''.■'' ° f ' , -' J- ' fi' -• ',,:.

^0 >

.(>OJ>-jJI
Jls-^ ^ to, S,o, ,0 5 o, Jl o ^ I"'' ' -*^ Tl"

Lavlj .L^—jjI (j— ft ^Jj*' (j_ft o o>-jJI Jji^ (jj r'WjJ • is**"^ 3^'

o"^^ O 0, O 0,>0>

.(jx^o,^ (jj 4^L4J 4j.-^i t_5>*J' uLij 4jlj

^ , ,,0,0^0 p , Jl Jl , ^s. , Jl ,0 s o, Jl O Jl .--,

.oj^ (Jl ''-j**^^ >_jukj_j^>- C>> j^ (d' L>^ :JL2i cjujjvJI
(j-j J-jjj (j— ^ C(jjjLa (j_j J-jjj l_JujL> c^_Jl^jL>Ji ^ift (jj (j- ^u j vJ I ljjj.> Yl

Jlp ,,, 0,^ ,5S ,, to, O, , 5,0,

20. O spominjanju AUahova imena prilikom
uzimanja abdesta

25. ISPRICALI SU NAM Nasr b. AH el-Dzehdami i Bisr
b. Muaz el-Akadi; kazu: Nama je ispricao Bisr b. Mufeddal,
prenijevsi od Abdur-Rahmana b. Harmele, on od Ebu Sifala el-
Murija, on od Rebaha b. Abdur-Rahmana b. Ebu Sufjana el-
Huvejtiba, on od njegove nane, koja je, prenijevsi od njezina
oca, rekla: Cula sam AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i

109

spasio, kada je kazao: Nema abdesta onaj koji (prije ili u
toku uzimanja abdesta) ne spomene Allahovo ime. ^

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Aise, Ebu Seida, Ebu Hurejre, Sehla b. S'ada i Enesa.

Ebu Isa veli da je Ahmed b. Hanbel rekao: Nije mi
poznato da na ovu temu ima ijedan hadis sa dobrim
senedom.^

Ishak kaze: Ako bi neko svjesno izostavio spominjanje
Allahova imena, morao bi ponoviti abdest. A ako bi to ucinio
iz zaborava ili previda, ne bi to morao uciniti.^

^ Komentirajuci spomenuti hadis Velijullah ed-Dehlevi smatra da se iz
hadisa da zakljuciti da ucenje Bismille spada u ruknove ili sartove abdesta
bez cega abdest ne vrijedi.

Kadi Ijad veli: Ako bismo bukvalno jezicki shvatali ovaj hadis, onda
bismo mogli izvuci zakljucak da je ucenje Bismille sart iU rukn abdesta.
Medutim, ja licno smatram da ga ne treba tako shvatati. Negacija u njemu
se odnosi na upotpunjavanje - kemalijet. To znaci da onome ko ne prouci
Bismillu abdest nije potpun, a ne znaci da mu uopce nije valjan.

Tako, hadis: Nema namaza onaj ko stanuje blizu dzamije ako ga
ne klanja u dzamiji, ne iskljucuje valjanost namaza onom ko klanja u kuci,
a stanuje blizu dzamije. Njegov namaz je valjan, all je manjkav i nepotpun,
zbog propustanja zajednickog klanjanja. Kao potvrda ispravnosti ovakvog
poimanja hadisa o ovom pitanju mogu posluziti i rijeci Ibn Sejjidinnasa koji
tvrdi da u nekim predajama ovog hadisa stoji: Nema potpunog abdesta
onaj ko ne pruci BismiUu.

^ O ucenju Bismille, prije ili u toku uzimanja, abdesta govore mnogi hadisi.

O stepenu njihove pouzdanosti hadiski ucenjaci imaju oprecna misljenja.
Neki tvrde da na ovu temu nema nijednog pouzdanog hadisa. Drugi, pak,
dokazuju da ima dosta dobrih, od kojih su neki i vjerodostojni. Ibnu
Hadzer el-Askalani veli da mnostvo predaja koje su zabiljezene na ovu
temu daju vecu sigurnost u njihovu pouzdanost.

^ Hasan, Ishak b. Rahivejh i Zahirije smatraju da je ucenje Bismille prije
uzimanja abdesta vadzib.

110

Muhammed b. Ismail veli: Najbolje na ovu temu je
hadis Rebbaha b. Abdur-Rahmana.

Ebu Isa kaze: Rebbah b.Abdiir-Rahman prenosi od svoje nane,
a ona od svoga oca. Njen otac je Seid b. Zejd b. Amr b. Nufejl.

Ebu Sifalu el-Murijju je ime Surname b. Husajn.

Rebbah b. Abdur-Rahman je Ebu Bekr b. Huvejtib. Neko
od onih koji od njega prenose ovaj hadis je kazao: od Ebu
Bekra b. Huvejtiba, vezuci ga time za njegova djeda.

26. ISPRICAO NAM JE Hasan b. Ali el-Hulvani; kaze:
Nama je ispricao Jezid b. Harun, on je prenio od Jezida b.
Ijada, on od Ebu Sifala el-Murijja, on od Rebbaha b. Abdur-
Rahmana b. Ebu Sufjana b. Huvejtiba, on od njegove nane
kcerke Seida b. Zejda, ona od svoga oca, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, slicno prethodnom
hadisu.

iZjLLoy IJ[ : i»J_-ij 4Jie 4JJI Jlo 4JJI Jj^wj Jli : Jli ^J^ ^ 4.«II»» ijs^ jLLj

Ebu Hanife, Safija i Malik smatraju da je ucenje Bismille sunnet.

Prvi svoje misljenje temelje na tematskom hadisu, a dugi na hadisu
sto ga prenosi Ibn Onier u kome stoji: Ko uzimajuci abdest spomene
AUahovo ime, to ce mu biti ciscenje za cijelo njegovo tijelo, a ako ga ne
spomene, to ce mu biti ciscenje samo za dijelove tijela koje pere.
(Darekutnija i Bejheki). Ovdje se ciscenje odnosi na ciscenje od grijeha.

Ill

•^jtO^ (_s^'j J■^^-*■ 6^ (_h'jj vj^ ti^-^

. -w- C X^ g (j.>aJ > - idjuJ.>- (j*43 <JJ 4.0,1. >i i±JjJ.>' : _»uij£ ajl J 13
; »-^Jta iUjUa C1JU5 1, jLtJ.UtiUlj 4-Ajs»A«JI dJ J t>*:}| |*^' (_H*' i_a1jL>'Ij
4jljii>Jlj s._j_-i>jJI |^_3 dlJj Ijljj .5!>LsJl jlil j_ji-3 |_jii». t_j-i>jJl j_j3 LlfSjJ IJI

; JLs a . (j-'v->.>)la A.Oi'vl a dJjLjjJI (j i 4JJI AxPj (JjJ jcjl (jjl iJ_^. 4jj .s-Ij..-/

. 4. ^ .9.. A o. ' I (^ jSjl (jLaJuLtiUI

.Oa^Jl (Jjftl (jA^a l5j3^' (Jt ! ^*' ^3^ 3^5 .^-a^aJI ^ -^4i^.

flfl Jio JiJl oft

j_i "^j t_^«^jJl ^_i U-^jJ o-a ^jJsi OjL_cUI V4?^ "^ cJIjj 4Jic 4JJI J-^

21. O ispiranju usta i nosa

27. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid; kaze: Nama su
ispricali Hammad b. Zejd i Dzerir, njih dvojica su prenijeli od
Mensura, on od Hilala b. Jesara, a on od Selemea b. Kajsa,
koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, rekao: Kada uzimas abdest isperi nos, a kada se
poslije obavljene nuzde cistis kamenjem, upotrijebi
neparan broj.

112

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Osmana, Lekita b. Sabrea, Ibn Abbasa, Mikdama b. Madi
Keriba, Vaila b. Hudzra i Ebu Hurejre.

Ebu Isa kaze: Hadis Selemea b. Kajsa je hasenun-
sahihun.

Ucenjaci su se razisli u pogledu onoga "ko propusti da
ispere usta i nos."^ Neki, medu kojima su i Ebu Lejla,
Abdullah b. Mubarek, Ahmed i Ishak smatraju ako bi ih
propustio kod uzimanja abdesta, ukoliko bi klanjao, morao bi
obnoviti namaz. Isto tako smatraju da bi morao obnoviti
kupanje onaj ko bi ih propustio isprati kod obaveznog
vjerskog kupanja. Ahmed drzi da je ispiranje nosa naglasenije
negoH ispiranje usta.

Ebu Isa veli: Jedan broj ucenjaka, medu kojma su Sufjan
es-Sevri i neki ucenjaci iz Kufe, vele: Ako neko propusti
(isprati usta i nos) kod kupanja, ponovit ce kupanje, a nece
ponavljati abdest (ukoHko ih propusti isprati) kod uzimanja
abdesta.

Neki opet, kao sto su Malik i Safija, vele: Nece
obnavljati ni abdest ni kupanje, jer je ispiranje usta i nosa

^ Abdullah b. Mubarek, Ahmed b. Hanbel i Ishak smatraju da je ispiranje

usta i nosa i kod abdesta i kod gusula obavezno (vadzib). Po njima onaj
ko propusti isprati usta i nos kod abdesta ili gusula, mora ih ponoviti.

Ebu Hanife i Sufjan es-Sevri vele: Ako bi propustio isprati usta i
nos kod abdesta, ne bi zbog toga morao obnavljati abdest, zato sto je po
njima ispiranje usta kod abdesta sunnet, a ukoliko bi ih propustio isprati
kod gusula, morao bi kupanje ponoviti, jer je po njima ispiranje usta
nosa kod kupanja fard.

Malik i Safija smatraju da je ispiranje usta i nosa i kod abdesta
kod gusula sunnet. Po njima ne mora obnavljati ni abdest, a ni gusul onaj
ko bi ih propustio isprati.

113

Vjerovjesnikov sunnet i kod abdesta i kod gusula, te zbog
toga ih ne mora obnavljati.

^ ' <, » °

j_jJI oljIj : JLs Jujj (j_; 4_!JI joP (>c 4jjI (>e j_5J->^ 6^ ^j^ 6* ^jJ' ^^

. U^ silJ J (Jj^i t Jl^- la c-ij tl^? (3-*ijuL*i la ^jhji^AH a-L** a 4jie 4JJ I -L^
.(_^L1c (2>J 4JJI JjlC (ji v'4" (C?J • (f-^ ^' J^

^_>.>o (j_j JjaC (j* L±jjJ^I IJA J^lj jJ^J 4-uj^ (jjlj dJJU {^Jj JtSj

.i±jjJl>JI

J_al jJlc ios\-»- 4_2j 4JJI j_|lc (j_j jJLJ»-j fdJl Jj^ (jj jjy». Ojfj UJj^j c jj>.

22. Ispiranje usta i nosa iz jedne sake (napunjene

vodom)

28. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nama je
ispricao Ibrahim b. Musa er-Razi; kaze: Nama je ispricao Halid

114

b. Abdullah, on je prenio od Amra b. Jahje, on od svoga oca,
a on od AbduUaha b. Zejda, koji je kazao: Vidio sam
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je ispirao
usta i nos jednom sakom (napunjenom vodom). Ucinio je
to tri puta.

Ebu Isa kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
Ibn Abbasa.

Ebu Isa je kazao: Hadis Abdullaha b. Zejda je hasenun-
garibun.

Ovaj hadis su od Amra b. Jahje prenijeli Malik, Ibn
Ujejne i drugi, ali nisu spomenuli rijeci: Da je Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, ispirao usta i nos jednom sakom
(napunjenom vodom).

To je spomenuo Halid b. Abdullah, a HaUd b. Abdullah
je pouzdan ravija koji slovi kao hafiz hadisa kod hadiskih
ucenjaka.

Neki ucenjaci kazu: Ispiranje usta i nosa jednom sakom
(napunjenom vodom) moze, aU je, vele neki, bolje njihovo
razdvajanje. Safija kaze: Ako se isperu jednom sakom
(napunjenom vodom), to je dozvoljeno, medutim, mi bi smo
vise voljeli da se prilikom (uzimanja abdesta ili kod kupanja),
razdvoji ispiranje usta od ispiranja nosa.

L 4_Ix>J J_L>^ L-i)aj j-^Lj (j_j jl iP '■^.'j : <-)« J^ (jJ (jUiO t>C 4a^l _j|

115

$. Ofi.^ o

.4il>J JJioj jJ-*ij 4lLc 4JJI J-liJ 4JJI J_j-*/j

9-

.JjiioJI i±uj.> J!>Ij (jj (jLtc> (2>* 1*^)^' -^^ j>.a,..>L; »J : 4- Lu . g (jjl J Li

I ' -". ' I '°ti {^' * ° -. ^ ' f 'i -» I J" ° ^ »' ^ '.,:.
.jlil IjuiLi <5jj (j[j t olj^l jjLlo jl L^LJ 4^jj (j[ : jj>v^[ JU a

^>^ ^--v- ^^^ -^PSSfr^^ 0^^ o fl o ^ ^ to

JJJkj (^LS" jJ_^j 4_>ltf 4JJI (j-I-^ ,_^l (jl iu^^ Lv^ ol^a^ J4'j ^} 6*

116

23. O provlacenju (prstiju) kroz bradu (kod
uzimanja abdesta)

29. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je
ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Abdul-Kerima b.
Ebu Muharika Ebu Umejje, a on od Hasana b. Bilala, koji je
kazao: Vidio sam Arnmara b. Jasira koji je uzimajuci
abdest, prosao prstima kroz bradu. Neko mu je rekao (ili
je kazao) pa sam mu ja rekao: Prolazis prstima kroz svoju
bradu?, a sta me to sprecava? odgovorio je: Vidio sam
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, gdje
prstima prolazi kroz svoju bradu. ^

30. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je
ispricao Ibn Ujejne, prenijevsi od Seida b. Ebu Arube, on od

^ Iz j hadisa se da zakljuciti da je propisano provlacenje prstiju kroz bradu

prilikom uzimanja abdesta, ukoliko voda prilikom pranja lica ne dolazi do
korijena brade.

Itre, Hasan b. Salih, Ebu Sevr i Zahirije smatraju da je provlacenje
prstiju kroz bradu prilikom uzimanja abdesta ili gusula obavezno (vadzib).

Ovakav stav oni temelje na nekim hadisima na ovu temu, u kojima
stoji da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nakon sto je
prosao prstima kroz svoju bradu rekao: "Ovako mi je naredio moj
Gospodar.

Malik, Safija, es-Sevri i Evzaija smatraju da provlacenje prstiju kroz
bradu nije obavezno ni kod abdesta, a ni kod gusula.

Vecina ucenjaka medu kojima su i Ebu Hanife, Lejs i Ahmed b.
Hanbel smatraju da je provlacenje prstiju kroz bradu, kod kupanja
obavezno (vadzib), docim, kod abdesta nije.

Svakako da je ovo posljednje misljenje, koje zastupa vecina
ucenjaka, najmeritornije i najispravnije, jer je utemeljeno na brojnim
hadisima od kojih je vecina pouzdana (sahihun).

117

Katade, on od Hasana b. Bilala, on od Ammara, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, slicno (prethodnom
hadisu).

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Osmana, Aise, Ummu Seleme, Enesa, Ibn Ebu Evfa a i Ebu
Ejuba.

Ebu Isa kaze: Cuo sam Ishaka b. Mensura kada veil da
je Ahmed b. Hanbel kazao da je rekao Ibn Ujejne:
AbduUcerim, od Hasana b. Bilala nije cuo hadis o potiranju
prstima kroz bradu.

Muhammed b. Ismail je kazao: Nesto najpouzdanije na
ovu temu je hadis Amira b. Sekika od Ebu Vaila on od
Osmana.

Ebu Isa kaze: Vecina ucenjaka iz generacije ashaba
Vjerovjesnikovih, AUah ga blagoslovio i spasio - savremenika i
kasnije, smatraju da prstima treba prod kroz bradu. Tako misli
i Safija. ^

Ahmed smatra da (abdestu) ne bi smetalo ukoliko bi
neko iz zaborava propustio prod prstima kroz bradu.

Ishak veli: Ako bi to propustio iz zaborava ili previdom,
ne bi smetalo, medutim, ukoliko bi to uradio namjerno, morao
bi (abdest) ponoviti.

31. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nama je

ispricao Abdur-Rezzak, on je prenio od Israila, on od Amira b.

Sekika, on od Ebu Vaila, a on od. Osmana b. Afana da je

Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, prolazio prstima

kroz svoju bradu.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

118

L_JL>J.> tjlj-fiJI ^-...i.;,e (j_j (j— «J I jdJ-*- ;(^jUtfuUl ie^y» CM (J-*^^! '->-'-^->- 1 T

4-JLII Ja_wj (jl : Jjj (>J 4JJI Jji* (>C 4-ul (j^ ^ .•> J (JJ Jj-«* (1>* (J**J' (JJ ^\a
j»_j t4_^lj j»jioj IJl^ "j^J'j I-*^ J^'^ ' f^"^ 4->*«lj -r-.»uo aX-ij fUic 4jJI ,J-^
J_IaP j»_j c4 JL9 Ijj (JJJl (jLSjJI ^[ >u>-j jJL> LaJj j»jt olia j^[ U^ i-_iaj

.fUlkj

. 4.^Lcj

24. O meshu po glavi, pocevsi od prednjeg
prema zadnjem dijelu glave

32. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze:
Nama je ispricao Ma'n b. Isa el-Kazaz; kaze: Nama je ispricao
Malik b. Enes, on je prenio od Amra b. Jahje, on od svoga
oca, a on od Abdullaha b. Zejda da je Allahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, objema rukama cinio mesh po
glavi, i sprijeda i straga. Pocinjao bi od prednjeg dijela i

119

isao rukama prema potiljku, a onda bi ih opet povratio
prema mjestu odakle je poceo. Zatim bi noge oprao. ^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Muavije, Mikdama b. Madi Keriba i Aise.

Ebu Isa veli: Hadis AbduUaha b. Zejda je nesto
najpouzdanije i najbolje sto je doslo na ovu temu. Tako misle
i Safija, Ahmed i Ishak.

^ ^ s-

;i a a ^

. Lo^. j aLuj LoJ&ja-^ l,o,g-oJ5 4^jUj 4-ojioj aj ^^Ij vi-J-OJ IJj : ^jrU j-o ^'jJ

- . Jl o

^ U istom hadisu koji prenosi Ibn et-Tiba stoji: da je Allahov Poslanik,

Allah ga blagoslovio i spasio, potirao cijelu glavu.

Potiranje (mesh) glave je naredeno Kur'anom: "O vjernici kada
hocete da klanjate operite lica svoja i ruke svoje do laktova, ucinite mesh
po glavama vasim i operite noge vase do clanaka." (el-Maide, 6. ajet)

U ovom je hadisu Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio,
prakticno pokazao na koji nacin treba potirati glavu.

Na temelju ovog hadisa zakljucujemo da je sunnet mokrim rukama
potrati cijelu glavu, da je sunnet ciniti mesh objema rukama, te da je
sunnet poceti mesh sprijeda, dakle, od cela prema zatioku, a potom ruke
ponovo povratiti do mjesta odakle smo poceK.

120

25. O potiranju glave pocevsi odzada
(pri uzimanju abdesta)

33. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid; kaze: Nama je
ispricao Bisr b. Mufeddal, prenijevsi od AbduUaha b.
Muhammeda b. Akila, a on od Rubej e kcerke Muavizza b.
Afra a: Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
potirao glavu dva puta. Poceo bi od zada a zavrsio
naprijed, a zatim potrao usi sa vana i iznutra. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun. Hadis AbduUaha
b. Zejda je pouzdaniji od ovog, a i sened mu je pouzdaniji.

Neki ucenjaci iz Kufe postupali su po ovom hadisu,
medu njima je i Veki b. el-Dzerrah.

^ Ovaj hadis je, na prvi pogled, kontradiktoran hadisu iz prethodnog

poglavlja, sto ga je prenio Abdullah b. Zejd, u kome stoji: da je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, zapocinjao mesh glave
sprijeda.

Ibnul-Arebi smatra da je neki od ravija (ovog hadisa) pogresno
razumio rijeci: fe akbele bihima ve edbere . On je razun^io iz ovih rijeci
da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, pocinjao mesh odzada, pa
je, posto je ovaj hadis prenio po znacenju, a ne doslovno kao sto tvrdi Ibn
Sejjidinnas, izrazio svojim rijecima to sto je razumio.

Osim toga hadis AbduUaha b. Zejda je na najvisem stupnju
vjerodostojnosti, zabiljezili su ga, osim Tirmizije, i Buharija i Muslim u
Sahihima, dok je hadis Rubej'e kcerke Muavviza na stupnju hasen hadisa.

Ibn Sejjidinnas, pokusavajuci da nade kompromis izmedu ova dva
proturijecna hadisa kaze: Postoji mogucnost da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, katkada pocinjao mesh odzada da bi time pokazao da
je i to dozvoljeno. Medutim, efdalnije je mesh ciniti sprijeda prema
zadnjem dijelu glave, sto je bUa Poslanikova redovna praksa.

121

(2h-j jLft.'>-o (>j 4JJI jj^ (>£ 6^^^^^ 6^1 c>* j-^ L>^ j^ LjuJ->- i *u^ Ujjjv Ti

^SS^ 00 ^Jlo

^ill* 4_Ul ^ ^1 ^UvLsl ^ |JjJl Jif j5^l jif lli ^ J^ij

l'l"*°ll'*°l'^ °5tl''l'°''' »->J'»Ji'^»- t"' ' »^-»-°-'-t--

.oj^lj Sjrf (_>*'ljJI ^•***w Ijlj : j3^'"-^1j jlo-^Ij -jisLiJlj

26. O potiranju glave jedanput
(u toku uzimanja abdesta)

34. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Bekr b. Mudar, on je prenio od Ibn Adzlana, on od
AbduUaha b. Muhammeda b. Akila, a on od Rubej e kcerke
Muawiza b. Afra a: da je vidjela Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, gdje uzima abdest, ona veli: Ucinio je

122

mesh po glavi tako sto je potrao glavu sprijeda i odzada,
a potom je potrao solufe i usi, jedanput. ^

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Alije i djeda Talhe b. Musarrifa b. Amra.

Preneseno je u vise predaja od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, da je mesh po glavi cinio jedanput.

Ovako je postupala vecina ashaba Vjerovjesnikovih, Allah
ga blagoslovio i spasio - savremehika i ucenjaka poslije njih.
Dzafer b. Muhammed, Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija,
Ahmed i Ishak smatraju da mesh po glavi treba ciniti samo
jedanput.

Ispricao nam je Muhammed b. Mensur el-Mekki; kaze:
Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne koji kaze: Upitao sam

1 Iz ovog hadisa se jasno vidi da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i

spasio, mesh po glavi cinio samo jedanput. Poceo bi rukama sprijeda od
cela prema zatioku i opet ih nazad vratio prema celu. Ovo neke ravije
tretiraju jedanput, a neke isti ovaj postupak tretiraju kao dva puta. Otuda
u nekim hadisima stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
mesh po glavi cinio jedanput, a u nekima da ga je cinio dvaput.

Iz hadisa se zakljucuje da je sunnet potrati solufe i usi i to
jedanput.

Na temelju ovih i drugih pouzdanih hadisa vecina islamskih
ucenjaka smatra da je sunnet mesh po glavi ciniti samo jedanput.

Safija u ovom pogledu ima dva stava: prvi koji je identican stavu
vecine i drugi, gdje smatra da je sunnet mesh po glavi ciniti tri puta kao
sto tri puta peremo ostale dijelove tijela. Ovaj svoj stav on je utemeljio na
nekim hadisima od kojih kako, kaze Sevkanija, nijedan nije imun od
slabosti, tako da ne mogu biti valjan argumenat, pogotovu nasuprot
vjerodostojr\im hadisima koje imamo na ovu temu.

U hadisu koji biljezi Ibn Huzejme i kaze da je po stepenu sahihun,
stoji: Ko vise od jedanput potare glavu, lose je postupio.

123

Dzafera b. Muhammeda o meshu po glavi, je li ga dovoljno
uciniti jedanput? Pa je rekao: "Jeste, tako mi Allaha".

i t * * i . * I

♦* -- • -- -- ^ ^ •* ♦ ♦ ♦

o a

jj—wo 4-_>i* OJI ^ La (ffjJJI lSIj 'tJl : Jjj 6^ ^' ;^^ L>* f^H' 6* ^h '^ OW-*"

.> 'UJj ,J.«a5 jjii !-Laj 4^*4(1) ^««*t« 4Jlq c Li>aj

Jjj (jj 4JJ I Jj ^ (j^ fUj I (j^ ***! Ij (>J (j i-Ju>- (^j^ i±jy J.>J I I JJb 4.«J^ tJJ I cSjjJ
iL_j|fljj . >0-ij J-.A3 jJ-C ^Loj 4-wulj ^wxo Olj c LittJ a-L*ia f^J-^ ^' c^-^ <^' u' •

<JLII jj^ (j^ iijuj->JI Ijjb ^j j-lc (j-o (^jij Ji 4JU c /rw^l oW-^ o^ cijjL>JI ^^ jj-a£
Ij a ^Ic JjjJlj. Ijj-L>- tU ^1^, J->l i»L*ij 4jift 4JLII ^L^ (c^jJI u' '■ ?jT^^j ^j L>f

27. O uzimanju nove vode za mesh po glavi

35. ISPRICAO NAM JE AUja b. Hasrem; kaze: Nas je
obavijestio Abdullah b. Vehb; kaze: Nama je ispricao Amr b.
Haris, on je prenio od Habbana b. Vasi a, on od svoga oca, a
on od AbduUaha b. Zejda: Da je vidio Vjerovjesnika, Allah
ga blagoslovio i spasio, kada je, uzimajuci abdest, mesh po

124

glavi ucinio (novom) vodom, a ne onom sto mu je na
rukama preostala. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Ibn Lehi a je ovaj hadis prenio od Habbana b. Vasi a,
on od svoga oca, a on od AbduUaha b. Zejda: Da je vidio
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je,
uzimajuci abdest mesh po glavi ucinio (novom) vodom, a
ne onom sto mu je na rukama preostala.

Predaja Amra b. Harisa od Habbana je pouzdanija jer je
ovaj hadis na vise nacina prenesen od AbduUaha b. Zejda i
drugih: "Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, za
mesh glave uzimao novu vodu."

Prema ovakvom misljenju postupa vedna ucenjaka. Oni
smatraju da za potiranje glave treba uzeti novu vodu.

^ Spomenuti hadis ukazuje na to da je sunnet, kada hocemo da ucinimo

mesh po glavi, pokvasiti ruku novom vodom. Tako smatra vecina islamskih
ucenjaka. Medutim, to ne znaci da mesh nije dozvoljeno uciniti vodom koja
je na sakama preostala nakon pranja ruku do laktova.

Ebu Davud je u Sunenu zabiljezio od Rubej e kcerke Muavviza: Da
je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, mesh po glavi cinio
vodom koja bi mu preostala u rukama. Abdur-Rahman el-Mubarekfori
veli da u senedu ovog hadisa ima ravija koji su kritikovani, osim toga u
senedu ovog hadisa postoji poremecaj {ittirab).

Pod pretpostavkom da je ovaj hadis i pouzdan, on ne bi bio u
oprecnosti sa ostalim hadisima na ovu temu. To bi bio samo dokaz da je
mesh po glavi dozvoljeno uzeti i preostalom vodom, mada ga je bolje uzeti
novom vodom, jer je to bila cesca praksa Allahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio.

Sujutija tvrdi da neki ucenjaci ovaj hadis uzimaju kao dokaz da je
voda uptrijebljena pri uzimanju abdesta cista.

125

s ^ s s

^ , ^ . , .«_ - s- ;■_ - - - ^f 'ir

« ,« ^O 00 O ,^0

. Lo^ aJajj L&A) i^Jj> : (jjj J U I jr^».jj (j 9h! p^ ' i_P* ' J^' "^^ ''^ lS"^ (_U^ ' J

28. O potiranju usiju sa vanjske i
unutarnje strane

36. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Abdullah b. Idris, prenijevsi od Muhammeda b. Adzlana, on
od Zejda b. Eslema, on od Ata a b. Jesara, a on od Ibn
Abbasa: Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
ucinio mesh po glavi i potrao usi spolja i iznutra. ^

^ Pod pojmom potiranja usiju spolja podrazumijeva se potiranje iza usiju,

dok pod pojmom potiranja usiju iznutra podrazumijeva se njihovo potiranje
od strane lica.

U hadisu koji je zabiljezio Ibn Hibban u Sahihu stoji: Da je
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest
potrao glavu, a potom i usi tako sto bi palcima potirao iza usiju, a
kaziprstima dijelove usiju do lica.

U hadisu koji bUjezi Ibn Madze u Sunenu stoji: Allahov Poslanik,
AUah ga blagoslovio i spasio, potirao je usi tako sto bi kaziprste
stavio unutar u usi, a palceve iza usiju.

126

Ebu Isa kaze: Na ovu temu je hadis prenesen i od Rubej'e.

Ebu Isa veil: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun.

Prema ovakvom misljenju postupa vecina ucenjaka. Oni
smatraju da usi treba potrati i spolja i iznutra.

(j_C 1 _ u.ti »■> ijj y,^^ qS' 'Owjj (jj (jUw (_)£■ Jjj (JJ jLo.^ ujJ.>' (. 4-1. ; - " .') LuJj> TV

LJ1>15 -ljJjj 1. LSMj 4 fji-j J— »As |»i-;j 4_jic <JJl ^J-^ ^-jjjl Li>y : Jli Xj>U\ S\

4_UI j-La ^-jJl Jy (> liftt (jjjl "i: jL^ Jli Oj^ Jli ij^^

.(_^l j>c ^Ul^j: Jli
|j_a ^Is- J^lj (vSLSJI dlljj 9jU-)I (j^ c (>-c>- i^Jt> lla : ^*»u^_^l Jli

. jjj^ s-Ljj l.a. g - ->- ... j .»j U^L.>. Jp <j^ LoA : ^diLiJl Jli j

Vecina ucenjaka smatra da je sunnet potrati usi i to spolja i iznutra.
Svoje misljenje oni temelje na spomenutim hadisima.

Rubej a kci Muavviza je poznata sahabijka koja je dala prisegu
Allahovu Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio, pod drvetom na Hudejbiji.

127

29. O tome da su usi sastavni dio glave
(kod uzimanja abdesta)

37. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Hammad b. Zejd, on je prenio od Sufjana b. Rebie, on od
Sehra b. Havseba, a on od Ebu Umame koji je kazao:
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzeo je abdest,
pa je umio lice tri puta, oprao ruke (do laktova) tri puta i
potrao glavu, a potom rekao: "Usi su dio glave. ^

Ebu Isa kaze: Kutejbe je kazao da je Hammad rekao:
"Nije mi poznato jesu li ovo rijeci Vjerovjesnikove, Allah ga
blagoslovio i spasio, ili su pak rijeci Ebu Umame?

Na ovu temu je hadis prenesen i od Enesa.

Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun, no njegov sened
nije dovoljno stabilan i cvrst.

U skladu s tim postupala je vecina ashaba,
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio - savremenika, i
ucenjaka poslije njih. Oni smatraju da su usi sastavni dio

^ U osam hadisa je naglaseno da se usi tretiraju kao satavrd dio glave kod

uzimanja abdesta. Medutim, svi oni imaju po neku manjkavost tako da
spadaju u kategoriju slabih hadisa.

Sto se pak tice tematskog hadisa, Tirmizija ga ocjenjuje dobrim, ali
sam konstatuje da mu je sened nestabilan.

Prema misljenju Ibn DeMka Ida, nestabiLan je zato sto se u njemu nalazi
ravija po tmenu Setir b. Havseb kome puno zamjeraju sto je mnoge hadise
prenio izravno od Poslanika, a u njihovim senedima nije spomenuo iine ashaba
od kojih je doticne hadise cuo, a on je tabi'in, pa prema tome i nije te hadise
izravno mogao cuti od Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio.

128

glave. Tako tvrde i Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija,
Ahmed i Ishak. ^

Neki ucenjaci kazu: Prednji dio usiju prema lieu je
sastavni dio lica, a zadnji sastavni dio glave.

Ishak veli: Po meni, ispravno je da se prednji dio usiju
potare skupa sa licem, a zadnji dio sa glavom.

Safija veU: U oba slucaja je sunnet potrati i prednji i
zadnji dio usiju novom vodom.

ia-JiJ ^ ^^ 6* |»^L» ici^ O^ d^-^^ 6* (*^J LljJ.i>- '^li JUAj ilui IJijJja. VA

. xjlLaUl Jl><i cuLjiy lj[ : fliwj fuic 4JJI ^Juo ^^jjjl Jli : Jli ^1 (>c5jj_^ ^jj

g a O O O ^ ^

. (JjLaJUl

^ Ucenajci raspravljaju o tome jesu li usi sastavni dio lica ili glave. To

ih zanima prvenstveno zbog toga da se zna hoce li se one prati sa licem
ili ce se potirati nakon mesha po glavi.

Vecina ashaba i ucenjaka poslije njih smatraju da su usi sastavni dio
glave i da ih treba potirati nakon mesha po glavi. Svoj stav oni temelje na
tematskom i drugim hadisima.

Neki vele: Dio usiju prema lieu spada u lice i treba taj dio oprati
skupa sa licem, dok zadnji dio spada u glavu i treba ga potrati poslije
mesha po glavi.

Osim navedenog, oni se razilaze jos i u tome da li usi treba potrati
skupa sa glavom ne uzimajuci drugu vodu, ili ih treba potrati posebno,
nakon sto se ponovo skvasi ruka?
Prvo misljenje zastupaju Ebu Hanife i es-Sevri, a drugo Malik, Safija i Ahmed.

129

^ jja 00 ^^& ^-flJl iS fr Ot-^0 ^ ^ ^ ^ ^

4_jj . ij_-ijJl ^ f^y^J /*-i^' JJ^ '*-^' : (»^' J-*' -^ IJ^ (c^ J-«J<J'j

a s! o ^ a

dLjJj *jLwtf I (j-JJ JJ.>^3 CjLtf>aj IJ[ : JlS all/J 4Jic 4JJI (J-=> 4JJI Jj^j (jl (_kL1c

■■^U^JJ

^ - - id

-oS o^ to^ 0^ o^

dJJj LmSjj lj[ jxL*ij 4jic 4111 ^Xus (-JJJI i-^Jj : JLS (Jj-ffiJI Jlj-i tl>J Jj^^i-j-oJ I (jS.

30. Trljanje izmedu prstiju

38. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Hennad; kazu: Nama

je ispricao Veki , on je prenio od Sufjana, on od Ebu Hasima,

on od Asima b. Lekita b. Sabirea, a on od svoga oca, koji je

kazao: da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:

Kada abdestis, istrljaj izmedu prstiju. ^

^ Spomenuti hadis, kao i oni koji slijede iza njega, jasan su dokaz da je
sunnet prilikom uzimanja abdesta istrljati izmedu prsta ruku i nogu. Ovo je

130

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ibn Abbasa, Mustevrida (on je sin Sedada el-Fihrija) i Ebu
Ejuba el-Ensarija.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Prema ovakvom misljenju postupaju ucenjaci i kazu da
kod abdesta treba istrljati izmedu noznih prstiju. Tako misle
Ahmed i Ishak, s tim sto Ishak kaze da treba kod abdesta
istrljati izmedu prstiju i nogu i ruku.

Ebu Hasimu je ime Ismail b. Kesir el-Mekki.

39. ISPRICAO NAM JE Ibrahim b. Seid, on je Dzevheri;
kaze: Nama je ispricao Sa'd b. Abdul-Hamid b. Dzafer; kaze:
Nama je ispricao Abdur-Rahman b. Ebu Zinad^^ on je prenio
od Musa a b. Ukbea, on od SaUha, sticenika Tevmeta^, a on

sunnet pod uslovom da voda prilikom pranja ruku i nogu dopire medu
prste. Medutim, ukoliko voda ne dopire medu prste onda je pranje izmedu
prsta fard, jer je i samo pranje nogu fard, a on ne bi bio ispunjen ukoliko
bi medu prstima ostalo suho, samim tim abdest ne bi bio valjan.

Neki ucenjaci kao sto je Sevkanija i drugi tvrde da je trljanje
izmedu prsta nogu i ruku vadzib, cak i kada smo sigurni da je voda
doprla izmedu njih. Oni takav zakljucak izvode na temelju istih t\adisa. Oni
kazu: U navedenim hadisima je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
imperativno naredio da se istrlja izmedu prsta, a naredba podrazumijeva
nesto sto je obavezno (vadzib).

^ Abdur-Rahman b. Ebu Zinad el-Mekki je veoma iskren ravija i fakih.

Pripadao je sedmoj generaciji. Nakon sto je iz Medine otisao u Irak znatno
mu je oslabila memorija. Ibn Mein veli: Hadisi koji su od njega preuzeti
dok je bio u Medini su pouzdani, dok su oni koji su od njega preuzeti u
Iraku muttarib.

^ Sevkanija za Saliha, sticenika Tevemeta, kaze da je slab ravija. Medutim,
Buharija ga smatra dobrim. Istina pred kraj zivota je dozivio umni

131

od Ibn Abbasa: da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, rekao: Kada abdestis istrljaj izmedu prstiju svojih
ruku i nogu.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun.

40. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze; Nama je ispricao
Lehi'a, on je prenio od Jezida b. Amra, on od Ebu Abdur-
Rahmana el-Hubelija, on od Mustevrida b. Sedada el-Fihrija,
koji je kazao: "Vidio sam Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio
i spasio, kada bi abdestio, malim prstom bi trljao izmedu
noznih prstiju."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun, i nije nam
poznat osim preko Ibn Lehi'e.

^ > t

(j_j| 4_JJI j_j.e (3_j jjL-jj-j 4^Uij jjj^ (jj dJi jjuft ^.tf '-r''^^' («^J • ^^

poremecaj. Ibn Adijj kaze da nisu losi hadisi koji su od njega preuzeti prije
nastupanja tog poremecaja.

132

aljiUl (j_^J t-jlicUJ Jjj ; J15 -ol jxLij 4jic 4JJI j_^ ^_^l (>e tijj Jij

.jUJi ^JJi

31. Neka se pripaze od vatre oni koji
ne peru pete

41. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Abdul-Aziz b. Muhammed, prenijevsi od Sehla b. Ebu Saliha,
on od svoga oca, a on od Ebu Hurejre, da je Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Neka se pripaze od
vatre oni koji ne peru pete. ^

1 Pranje nogu prilikom uzimanja abdesta je fard. Nije dozvoljeno umjesto

pranja nogu ciniti mesh po njima kao sto to praktikuju neke Siije.

Buharija i Muslim u Sahihima biljeze sa senedom od Ibn Abbasa
koji je kazao: Tokom jednog putovanja Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, nesto je izostao iza nas. Zatekao nas je ikindijski
namaz i mi smo poceli uzimati abdest. Umjesto da peremo noge mi smo
po nogama mokrom rukom mesh cimli. Vidjevsi to Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, povika iz sveg glasa i to dva do tri puta: Neka se
pripaze vatre oni sto ne peru pete (noge).

Abdur-Rahman b. Ebu Lejla veli: Ashabi su jednoglasni u stavu da
se noge moraju prati.

Tahavija i Ibn Hazm smaraju da je u pocetku umjesto pranja bio
dozvoljen mesh po nogama, pa je ta odredba dokinuta, ovim i brojnim
drugim hadisima koji dostizu stepen mutevatira.

Mesh po nogama o kome je ovdje rijec, a koji nije dopusten,
odnosi se na mesh po golim nogama. Time se ne iskljucuje mesh po
mestvama, koji je je dozvoljen i utemeljen na praksi Allahova Poslanika,.
Allah ga blagoslovio i spasio.

133

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
AbduUaha b. Amra, Aise, Dzabira, AbduUaha b. Harisa (on je
sin Dzez'a ez-Zubejdija), Muajkiba, Halida b. Velida, Surahbila
b. Hasene, Amra b. Asa i Jezida b. Ebu Sufjana.

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun.

Od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, se
prenosi da je rekao: Neka se pripaze od vatre (oni sto ne
peru) pete i tabane (svojih nogu).

Tirmizija veli: Iz ovog hadisa se da razumjeti da nije
dozvoljeno ciniti mesh po nogama ako na nogama nema
mestvi ili carapa.

;*,**, f_f

L1jJ.>. 5 JLS ^ (jUfl— < ^ ^^3 UuJj> laJLS <JJj5j jUaj t_uj5 ojI ujJ.». i Y

s: ^ Si £

134

32. Pranje kod abdesta (odredenih
dijelova tijela) jedanput

42. ISPRICALI SU NAM Ebu Kurejb, Hennad i Kutejbe;
kazu: Nama je ispricao Veki , prenijevsi od Sufjana (h)
ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nama je
ispricao Jahja b. Seid; kaze: Nama je ispricao Sufjan, on je
prenio od Zejda b. Eslema, on od Ata'a b. Jesara, a on od
Ibn Abbasa: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, je
uzeo abdest (peruci odredene dijelove tijela) jedanput. ^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Omera, Dzabira, Burejde, Ebu Rafi'a i Ibn Fakiha.

Ebu Isa veU: Ibn Abbasov hadis je nesto najpouzdanije i
najbolje na ovu temu.

Risdin b. Sa d^ i drugi su ovaj hadis prenijeU od
Dahhaka b. Surahbila, on od Zejda b. Eslema, on od svoga
oca, a on od Omera b. Hattaba: Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, uzeo je abdest (peruci odredene dijelove
tijela) jedanput.

^ Bedrudin el-Ajni kaze: Spomenuti hadis je dokaz da je kod abdesta fard

oprati odredene dijelove najmanje jedanput. To je niinimum koji je uvjet za
valjanost abdesta. Ovim hadisom je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, taj mininnum decidno odredio.

Pranje odredenih dijelova tijela pri uzimanju abdesta triput je
sunnet, to je daleko bolje i efdalnije. Dokaz za to je cinjenica da je to bila
gotovo stalna Poslanikova, Allah ga blagoslovio i spasio, praksa.

^ Risdin b. Sa'd el-Mihri Ebu Hadzad el-Misri je slab ravija, pripada sedmoj

generaciji. Ibn Junus veli; da je bio jako dobar i pobozan covjek. Kasnije je
zapao u gaflet, i poceo je da prica kojesta sto ne spada u hadise.

135

Tirmizija veli: "Ovo i nije nista pouzdano. Vjerodostojno
je samo ono sto prenose Ibn Adzlan, Hisam b. Sa'd, Sufjan es-
Sevri i Abdul-Aziz b. Muhammed od Zejda b. Eslema, on od
Ata'a b. Jesara, on od Ibn Abbasa, a on od Vjerovjesnika,
Allah ga blagoslovio i spasio."

o
o ^^ ^ 0^51^ -^■^'♦i *^(^ l** 1''

o-^yi d^j-o frj-p^yi ijS 5.L> U ob ft*

,0^jA o^jA \Jiy J-jj 4_jIp 4JJI ^^^^LiJ (^^JjJI o' • '^Ji.j^ (^' L>^ TTJ^'^'

,0 ' . J' . " ; 1 1 >* ',■»,-,« , , , - f!- ' ,,t,

(j_j| LijyJ.> (j^ j[ 4ilj*j ^c vyj* (j-*"-*" '^.;^-*' '•"* • (j-*^ 3^' ^'^

.jru^wa (j— JL>- JUu4i[ 4Jbj . J-AfiJI (j^ f*-*^' -H^ (1>* U^^-*

^_j| (j_c 5-Lkc (j_c Jj.>UI j^Lc (j_c aLaJb j5jj j5j : ^-.Mjut ^\ Jli

Lj^ u1>Ij LiiaJ alwj 4jiff P-^l (C^ L?^' ij' °J^_y*

33. Pranje kod abdesta (odredenih
dijelova tijela) dva puta

43. ISPRICALI SU NAM Ebu Kurejb i Muhammed b.
Rafi ; kazu: Nama je ispricao Zejd b. Hubab^, on je prenio od

^ Zejd b. Hubab Ebu Hasan el-Ukli porijeklom je iz Horasana, a zivio je u

Kufi. Puno je putovao u traganju za hadisom i dosta naucio. Bio je dosta
iskren s tim sto je grijesio kod prenosenja hadisa, narocito od es-Sevrija.
Pripada devetoj generaciji ravija.

136

Abdur-Rahmana b. Sabita b. Sevbana^, koji je kazao, ispricao
mi je Abdullah b. FadP' prenijevsi od Abdur-Rahmana b.
Hurmuza^ - on je A redz, a on od Ebu Hurejre: Da je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest
prao (odredene dijelove tijela) dva puta. *

Ebu Isa kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
Dzabira.

Ebu Isa veH: Ovaj hadis je hasenun-garibun, nije nam
poznat osim preko Ibn Sevbana od AbduUaha b. Fadla. Njegov
sened je hasenun-sahihun.

Ebu Isa kaze: Prenio je Hemmam od Amira el-Ahvela,
on od Ata a, a on od Ebu Hurejre: Da je Vjerovjesnik,

1 Abdur-Rahman b. Sabit b. Sevban el-Anesi ed-Dimaski, kao covjek bio je

veoma pobozan, a kao ravija veoma iskren. Cinio je pogreske kod
prenosenja hadisa. Postoji sumnja da je pripadao kaderijama. Pred kraj
zivota mu se pamcenje poremetilo. Pripada sedmoj generaciji ravija.

^ Abdullah b. Fadl el-Hasimi el-Medeni je veoma pouzdan ravija. Pripada
cetvrtoj generaciji

^ Abdur-Rahman b. Hurmuz A redz el-Medeni slovi kao ucenjak i veoma
pouzdan ravija. Pripada trecoj generaciji.

"* Ovaj hadis je dokaz da se priUkom uzimanja abdesta odredeni dijelovi

tijela mogu prati same dva puta. Time se ne bi odstupilo od sunneta jer je
Allahov Poslanik i to ponekad praktikovao. Medutim, ukoliko neko zeli
slijediti stalni pritvrdeni sunnet u ovoj oblasti, neka onda prilikom uzimanja
abdesta dijelove tijela pere tri puta. Tako je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, najcesce cinio.

Tematski hadis je osim Tirmizije zabiljezio i Ebu Davud u Sunenu.

137

Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest (odredene
dijelove tijela) prao tri puta.

. Lj^Aj IJMj Lay; j>iwj ilLft 4JJI jXa i^jjJI (jl : Ji (j^ Li*. _j| (j^

, » ^ , ,

. 4-jic 4jJ I tjlj^j j^J^ t>C ^J j^ ij^

^ S

Ij^jad c j_o Oj e5j->^ «-j-»^aJI ^jl '. A?J' J-^' ^-oLc JjlP IjJ& ^i^ J-a^Ij

^ ^ ^ o ^ o

. '■(C-i OJL*j (J-uJj Cj1>U <LA3| J . J-i>il

^ _, ^ ^ o^^

138

34. Pranje kod abdesta (odredenih
dijelova tijela) tri puta

44. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze:

Nama je ispricao Abdur-Rahman b. Mehdi^, prenijevsi od

Sufjana, on od Ebu Ishaka, on od Ebu Hajjea^, a on od Alije:

Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci

abdest (prao odredene dijelove tijela) tri puta.

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od: Osmana, Aise, Rubej'e, Ibn Omera, Ebu Umame Ebu
Rafi'a, Abdullaha b. Amra, Muavije, Ebu Hurejre, Dzabira,
Abdullaha b. Zejda i Ubeja b. Ka'ba.

Ebu Isa kaze: AUjin hadis je nesto najbolje i
najpouzdanije na ovu temu, jer je na vise nacina prenesen od
Alije (r.a.).

Prema ovome postupa ogromna vecina ucenjaka: Oni
smatraju da je pranje (odredenih dijelova tijela kod abdesta)
jedanput, dovoljan mimmum(za ispravnost abdesta), dva puta
je bolje, a najbolje je oprati ih tri puta. Vise od toga nije
dopusteno.

^ Abdur-Rahman b. Mehdi b. Hasan el-Inberi Ebu Seid el-Basri je pouzdan,

siguran ravija i hafiz hadisa. Posebno slovi kao veliki poznavalac ravija
hadisa. Ibn Medini za njega veil da od njega ucenijeg nije poznavao. Umro
je u Basri 198. godine po Hidzri, u sezdeset i trecoj godini zivota.

2 Ebu Hajje ibn Kajs el-Hamdani, ime mu je, kazu neki, Amr b. Nasr. Neki

tvde da mu je ime Abdullah, neki da mu je ime Amir b. Haris. Kao ravija
je solidan, pripada trecoj generaciji.

139

Abdullah b. Mubarek veil: Nisam siguran za onoga ko
bi (odredene dijelove tijela kod abdesta) prao vise od tri puta
da nece biti grijesan.

Ahmed i Ishak vele: Vise od tri puta moze prati samo
onaj ko je poludio.

3 . p— «j JLs ? oj-0 oj-0 L^aj ftlwa oJLp 4JJI , J-"-^ L^'^^ tj' j^"^ dJjji.^ : ^^^^ ^L)

140

35. Pranje kod abdesta (odredenih dijelova tijela)
jedanput, dva puta i tri puta

45. ISPRICAO NAM JE Ismail b. Musa el-Fezarii; kaze:
Nama je ispricao Serik prenijevsi od Sabita b. Ebu Safije^;
kaze: Rekao sam Ebu Dzaferu^, da li je tebi ispricao Dzabir:

Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci
abdest, prao (odredene dijelove tijela) jedanput, dva puta i
tri puta? Da, rekao je. *

46. Ebu Isa veli: Ovaj hadis je prenio Veki' od Sabita b.
Ebu Safije, koji je kazao: Rekao sam Ebu Dzaferu: "]e li tebi

^ Ismail b. Musa el-Fezari el-Kufi Ebu Muhammed je dosta iskren ravija, all

je dosta grijesio u prenosenju hadisa. Na njega su sumnjali da protezira

rafidijski mezheb. Pripadao je desetoj generaciji.

2 Sabit b. Ebu Safije es-Sumali Ebu Hamza, otac mu se zvao Dinar, a neki

kazu - Seid, slab je ravija, rafidija. Pripadao je petoj generaciji, a umro je u

vrijeme halife Ebu Dzafera.

^ Ebu Dzferu je ime Muhammed el-Bakir.

* Ebu Tajjib es-Sindi u komentaru Tirmizijine zbirke kaze: Hadis u kojemu

stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest
odredene dijelove tijela, prao jedanput, dva puta i tri puta, govori o
razlicitim vremenskim intervalima i razlicitim situacijama. Nekada ih je u
datoj situaciji prao jedanput, u drugoj situaciji dva puta, a u trecoj tri puta.
To ne znaci da je on sva tri nacina primijenio odjednom u istom abdestu.

Prema tome, znacenje svih hadisa iz prethodna dva poglavlja sazeto
je u Dzabirovom kazivanju. Sabit b. Ebu Safije je upitao Ebu Dzafera kome
je ime Muhammed el-Bakir: "Je li tebi pricao Dzabir b. Abdullah da je
Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest nekada
odredene dijelove prao jedanput, nekada dva puta, a nekada opet tri
puta?", nasto je on potvrdno odgovorio.

141

ispricao Dzabir: Da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, uzimajuci abdest (prao odredene dijelove tijela),
jedanput? Da, rekao je/'^

To su nam ispricali i Hennad i Kutejbe, koji kazu:
Nama je ispricao Veki', prenijevsi od Sabita b. Ebu Safije.

Ebu Isa kaze: Ovo je pouzdanije od Serikovog hadisa,
zbog toga sto je i drugim putem prenesen od Sabita slicno
predaji Veki'a. Osim toga, Serik je puno grijesio. Sabit b. Ebu
Safije je: Ebu Hamza es-Sumali.

J3^0^^ O^S^ . ^ ^ y O^ftS^^^O

U jU Aciuuj C^j^ ^y^S O^^*^ ^jfH U"^ ^'-^ ^ Vt ' *^

J_^>i.Cj c Ij!>Ij 4_^j J— wis Li>^ aL./j kAt ^JJl J .wtf iC^' 6' • ;*<3 6^ f*^' ;^ 6^

. tjJJj-o j- J j V j J.,.>i.gj I. 4«*i|jj j»v-jjj c (JJJ V.0 (1):^)-* ''^.-V.

00_*j J_>jJI L_J>^^_ (j' '~*'W 'jj^. P^ • '-'4"' (C^ f»^' J-*' o^^ o=^j -^9

' Razlika izmedu Serikove i Veki'ove predaje je u tome, sto su u Serikovoj

predaji ovog hadisa iznesena sva tri nacina, dok se Veki u svom kazivanju
ogranicio samo na jedan.

142

36. Pranje kod abdesta nekih (dijelova tijela)
dva, a nekih tri puta

47. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Ebu Omer; kaze:
Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Amra b.
Jahje^, on od svoga oca, a on od AbduUaha b. Zejda da je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, jednom prilikom,
uzimajuci abdest, tri puta umio lice, oprao ruke dva puta,
potrao glavu i noge oprao dva puta. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

U vise hadisa je spomenuto; Da je Vjerovjesnik, Allah
ga blagoslovio i spasio, uzimajuci abdest nekada neke
dijelove tijela prao jedanput, a neke tri puta.

Neki ucenjaci to dozvoljavaju: Oni smatraju da ne smeta
da covjek uzimajuci abdest neke dijelove tijela opere tri puta,
a neke dva iU jedanput.^

1 Amr b. Jahja b. Imare b. Ebu Hasan el-Mazini el-Medeni, unuk ashaba
AbduUaha b. Zejda, je veoma pouzdan ravija. Takoder je veoma pouzdan i
njegov otac Jahja b. Imare. Pripada trecoj generaciji.

2 Ovaj hadis u nesto duzoj formi biljeze jos i Fuharija i Muslim u
Sahihima.

^ Opceprihvacen stav kod uleme je: da se kod abdesta neki dijelovi mogu
prati jedanput, neki dva, a neki tri puta.

Medutim, sunnet je i bolje, to smo i ranije isticali, da se svi dijelovi
tijela osim glave ukoliko je moguce, peru po tri puta. Glavu je sunnet
potrati jedanput.

143

".' Ji ... .^ * *», ^ s

* ^ * a' ft''''

. a.^-;.i.e 4JJI (jlj«^j 4-iijLcj (_>*uJl (JJ fuJI AaPj *jjjJ I a jj-aJ (JJ

: vj-> J— t.g (j— c t5:>v^l (ffjl (j^ (j^jjvUI^I UJjjv ; jILs jliaj 4jjI3 ujj.* i ^

j-jS- JjlCj iU->. -^1 (jii ^|j.o-^ll JjX-^[ ajl oljj ^ip ciJuO^ : ^-o-x^ ojI Jli

. fUaJaj ia^aJI tluJ.>> a. g - \ , g 4JJI ,5*^1 ^J^ (jP jj^

fro.- o COC ^ ^ ..o.... , .-.-..0^

4_jjl a^lj ^LawI ^ LL>-li t 'Uiic (jj jJl^ c>* '— ^;;^^l 'J-* '*JJ<-^ "^Jji '-"^

,-0- O- 0, 0,„,0>J!o

144

37. Kako je izgledao Vjerovjesnikov, Allah ga
blagoslovio i spasio, abdest

48. ISPRICALI SU NAM Hennad i Kutejbe; kazu: Nama
je ispricao Ebu Ahves^, on je prenio od Ebu Ishaka^, a on od
Ebu Hajjea, koji je kazao: Vidio sam Aliju kada je uzimao
abdest. Prao je sake sve dotle dok bi postale ciste. Potom
je tri puta isprao usta, pa tri puta nos. Tri puta se umio,
potom oprao ruke do laktova tri puta. Jedanput je potrao
glavu, a potom oprao noge do clanaka, zatim je ustao i
stojeci se napio vode koja m^u je preostala od abdesta, a
onda kazao: Zelio sam da vam pokazem kako je izgledo
abdest AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. ^

^ Ebu Ahves je Selam b. Sulejm el-Hanefi el-Kufi, veoma je pouzdan i
siguran ravija. Slovi kao veliki poznavalac hadisa. Pripada sedmoj generaciji.

^ Ebu Ishak je Amr b. Abdullah el-Hemdani es-Subej i pouzdan je ravija, ali
je bio sklon obmanama.

2 Ovaj hadis je jos jedan dokaz da je sunnet odredene dijelove tijela kod

abdesta prati tri puta. Takoder je dokaz da one dijelove tijela koji su vise
izlozeni prljanju, kao ruke i noge, treba prati sve dotle dok ne postanu
potpuno ciste.

Iz ovog hadisa se da zakljuciti i to da je sunnet malo se napiti
vode poslije abdesta, te da je dozvoljeno vodu piti stojeci.

U Buharinoj predaji stoji i ovo: Neki su Ijudi u to vrijeme smatrali
pokudenim da se pije stojeci, a ja sam, veU Alija, postupio onako kako sam
vidio od Allahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio.

145

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Osmana, AbduUaha b. Zejda, Ibn Abbasa, AbduUaha b. Amra,
er-Rubej'a, AbduUaha b. Unejsa i Aise (r.a.).

49. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Hennad; kazu: Nama
je ispricao Ebu Ahves, on je prenio od Ebu Ishaka, on od
Abdu Hajra^, koji je od Alije spomenuo isti hadis (sto ga je
prenio) Ebu Hajje, osim sto je Abdu Hajr kazao: Kada bi
zavrsio sa abdestom, uzeo bi u saku vode koja mu je
preostala od abdesta i popio je.

Ebu Isa kaze: Alijin hadis; prenio je Ebu Ishak el-
Hemdani, od Ebu Hajjea, Abdu Hajra i Harisa, a oni od Alije.

Hadis o abdestu su u cijelosti prenijeli Zaide b. Kudame
i drugi od Halida b. Alkame, on od Abdu Hajra, a on od
Alije (r.a.).

Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Su'be je ovaj hadis prenio od HaUda b. Alkame i
pogrijesio u njegovom imenu i u imenu njegova oca, rekavsi:
od Malika b. Urfuta, on od Abdu Hajra, a on od Alije. ^

Tirmizija veli: Preneseno je od Ebu Avane: Od Halida b.
Alkame, on od Abdu Hajra, a on od Alije.

1 Abdu Hajr b. Jezid el-Hemdani Ebu Amare el-Kufi, spada u muhadremine
- Ijude koji su zivjeli u Poslanikovo doba ali ga nisu vidjeli, niti su se sa
njim susreli. Veoma je pouzdan ravija. Puno se druzio sa Alijom b. Ebu
Talibom. Pripada drugoj generaciji.

2 Tirmizija, Ebu Davud i Nesaija smatfaju da je Su'be pogrijesio kada je
rekao da je ovaj hadis prenio od Malika b. Urfuta. On je ovdje u
potpunosti zamijenio ravije. Doticni hadis on je prenio od Halida b.
Alkame, a ne od Malika b. Urfuta.

146

Tirmizija kaze: Preneseno je od njega: on od Malika b.
Urfuta, slicno predaji Su'bea. A ispravno je: Halid b. Alkame.

o

. /yi-i^ J J Is voL^&J lj[

^ 0, >

0,0 o

'■' -< .' ' "'' I*' °.' - I'.-' ° ^' I, \° ' \'u

. 1 - ; . ^ >i («— i ' 5 '^-'j '-*■ lH ^jj (J^ "^ 6^ 'j u " ■^■■ ' (!>; |»j->J I (ffj ' c>c >_) Lu I ^j

lj_a _3 la-jJa-^lj jjui—wj (j_J a_5L>jl jl aiijsjl (^J (juA^tf a. g -. A'^ uli j .j^jJ-^JI

38. O prskanju odjece nakon uzeta abdesta

50. ISPRICALI SU NAM Nasr b. AU el-Dzehdami i
Ahmed b. UbejduUah es-Selimi el-Basri; kazu: Nama je ispricao
Ebu Kutejbe Selm b. Kutejbe, prenijevsi od Hasana b. Alija el-
Hasimija, on od Abdur-Rahmana el-A redza, a on od Ebu
Hurejre da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:

147

Dosao mi je Dzibril i rekao: Muhammede! Kada uzmes
abdest, poprsci. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun.^ On kaze: Cuo
sam Muhammeda kada je rekao da je Hasan b. ALL el-Hasimi
puno proturijecio pouzdanim ravijama.

^ Ebu Bekr Ibnul-Arebi kaze da su se ucenjaci razisli u shvatanju znacenja

ovog hadisa, odnosno u tome na sto se odnosi rijec "poprsci" i sta to
treba poprskati? U torn pogledu postoje cetiri misljenja:

- da se rijec "poprsci" odnosi na upotrebu vode tokom uzimanja
abdesta. "Poprsci" znaci: sipaj vodu i dobro operi one dijelove tijela koji se
kod abdesta peru i nemoj skrtariti s vodom pa da ti nesto ostane suho i
neoprano;

- da se odnosi na ciscenje poslije obavljene male nuzde. Dakle,
naspi vode i operi polni organ vodom nakon sto obavis malu nuzdu.;

- da se odnosi na ciscenje poslije obavljene veHke nuzde. Dakle,
nakon sto obavis veliku nuzdu, naspi vode i njome se operi; i

- da se odnosi na prskanje odjece oko polnog organa, nakon sto se
uzme abdest.

Prema misljenju Abdur-Rahmana el-Mubarekforija, ovo posljednje je
pravo znacenje na koje upucuje spomenuti hadis.

Ibn Abbas prica: Neki se covjek pozalio Allahovu Poslaniku,
Allah ga blagoslovio i spasio, rekavsi: Allahov Poslanice kada stupim u
namaz sve imam osjecaj da mi mokraca izlazi i vlazi odjecu. Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rece: To vam sejtan - Allah ga
prokleo - ubacuje sumnju da bi vami odvratio paznju od namaza. Zato
nakon sto uzmete abdest poprscite odjecu oko polnog organa, tako
kada vam se pojavi takva sumnja, pomislite da je ta mokrina od vode
koju ste poprskali. Pa je doticni covjek tako uradio i nije mu se
sumnja vise javljala. (Abdur-Rezzak u Dzamiu).

Hakem b. Sufjan veli: Da je vidio AUahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, kada je nakon sto je uzeo abdest, uzeo sakom
vode i poprskao odjecu oko polnog organa. (Ebu Davud i Ibnu Madze
u Sunenima

' Prema ocjeni Tirmizije, hadis je garibun. Prema misljenju Buharije je
munker, a prema ocjeni Ahmeda i Nesaije je slab (daif).

148

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Ebu Hakema b. Sufjana, Ibn Abbasa, Zejda b. Harisa i Ebu
Seida el-Hudrija. Neki vele Sufjana b. Hakema, ili Hakema b.
Sufjana, pa su se razisli u pogledu (seneda) ovog hadisa.

4_j 4JJl_^j><^. L |_jic j»iJjl ^1 : Jli jJ---j fiJx 4JJI i^y-^ 4JJI Jj--<j (jl5JJJJ^^I (>£

.li'!>l5iu^l ^,ji clUjJI fkjji ciu^Jl ^,ji : <!;

J^

J_al J_lf 'L-flj JA J (^J^l ^_y''.^-» - JI Vi^ 6^^ J^ U-»^y\ XiS: iJJ i-^UJlj

149

39. O temeljitom uzimanju abdesta

51. ISPRICAO NAM JE AUja b. Hudzr; kaze: Nas je
obavijestio Ismail b. Dzafer, on je prenio od El-Ala a b. Abdur-
Rahmana, on od svoga oca, a on od Ebu Hurejre, da je
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Hocete
li da vas uputim na one cime Allah brise grijehe i podize
stepene?! Hocemo Allahov poslanice, rekose oni. On rece:
Pravilno i temeljito uzimanje abdesta u teskim

okolnostima^, mnostvo koraka ka dzamiji^ i cekanje
namaza nakon obavljena namaza'^, etc, to vam je ribat^
(kao) cuvanje vojnog polozaja (u ratu).

^ U predaji ovog hadisa koju biljezi Bezzar od Enesa b. Malika stoji:

Hocete li da vas uputim na ona djela na osnovu kojih ce vam
Uzviseni Allati oprostiti grijetie?

Kadija Ijad smatra da brisanje grijeha znaci njihovo oprastanje, na
sto ukazuje prethodni hadis, a moze da znaci da ih nakon sto ih Uzviseni
Allah oprosti, meleki zaduzeni za njihovo bUjezenje izbrisu iz svojih teftera
kao da nisu ni postojali.
2 Kada pada kisa, snijeg ili kada su velike hladnoce.

^ Iduci u dzamiju radi zajednickog klanjanja namaza.

^ Odnosi se na one koji redovno i na vrijeme obavljaju namaz. Oni, cim

obave jedan namaz, vec razmisljaju gdje i kako ce obaviti slijedeci.

5 Rijec libat ima vise znacenja: Znaci veza, osama, poboznost, asketizam,

cuvanje vojnog polozaja i si. U hadisu je ova rijec upotrijebljena u smislu
cuvanja vojnog polozaja u ratu.

Cinjenje spomenutih i drugih dobrih djela produbljuje odnos i vezu
izmedu roba i Rabba. Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, poredi
covjeka koji navedena djela redovno izvrsava i u najtezim vremenskim
okolnostima sa vojnikom koji u ratu cuva vojni polozaj. On bdije nad
svojim vjerskim obavezama i u najtezim okolnostima kao sto vojnik bdije i
u najtezim situadjama nad svojim zadacima.

150

52. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Abdul-Aziz b. Muhammed, on je prenio od El-Ala' a, isti smisao
kao sto je i u prethodnom hadisu, s tim sto Kutejbe u hadisu
koji on prenosi kaze: "To vam je ribat, to vam je ribat, to
vam je ribat, (kao) cuvanje vojnog polozaja u ratu."

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Alije, AbduUaha b. Amra, Ibn Abbasa, Abidea, neki vele
Ubejdea b. Amra, Aise, Abdur-Rahmana b. Aisa el-Hadremija i
Enesa.

Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Hurejre na ovu temu je
hasenun-sahihun.^

El-Ala b. Abdur-Rahman je sin Jakuba el-Dzuhenija el-
Hurakija; veoma je pouzdan prema misljenju hadiskih
ucenjaka.

»':.^o> o, >ofr ^ ,0 S 0^ 0^ o^ Jl»^ o^ ^fi, \, ^^ -\. .- i^ -

^ Osim Tirmizije biljezi ga i Muslim u Sahihu.

151

^o^- o-^»Jl o ^ i" ^ ^J!-o -- j9

4.J_Jl ^Lo ic^^ b^ T^^. ^j • h'^'^ (j^ 4-^Li <Lxj^s>- : -■■ jj^ ^ I Jli

o 5 ,

» - - > ;i

S -5S^ 00 . " ^ '

40. Upotreba peskira poslije
uzimanja abdesta

53. ISPRICAO NAM JE Sufjan b. Veki b. el-Dzerrah^;
kaze: Nama je ispricao Abdullah b. Vehb, on je prenio od
Zejda b. Hubaba, on od Ebu Muaza, on od Zuhrija, on od
Urvea, a on od Aise koja je kazala: AUahov Poslanik, Allah

^ Sufjan b. Veki b. el-Dzerrah Ebu Muhammed er-Revas el-Kufi bio je

dosta iskren ravija, ali je podlegao iskusenju kod prepisivanja. Dodavao je
hadisima ono sto nisu sadrzavali. Posto nije prihvatio savjete i upozorenja
da to ne cini, svi hadisi koje on prenosi su odbaceni.

152

ga blagoslovio i spasio, imao je krpu kojom se brisao nakon
uzimanja abdesta.

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
Muaza b. Dzebela.

54. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Risdin b. Sa'd, on je prenio od Abdur-Rahmana b. Zijada b.
En uma, on od Utbea b. Humejda, on od Ubadea b. Nusejja,
on od Abdur-Rahmana b. Ganema, a on od Muaza b. Dzebea,
koji je kazao: Vidio sam Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio
i spasio, kada je nakon sto je uzeo abdest, obrisao svoje
lice rubom svoje odjece.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun^, a njegov sened je
slab. Risdin b. Sa'd i Abdur-Rahnnan b. Zijad b. En'um el-Ifriki
su ocijenjeni slabim ravijama u hadisu.

Hadis koji je prenesen od Aise bez osnova je i na ovu
temu od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, nema
nista pouzdano.

Za Ebu Muaza vele da se zove Sulejman b. Erkam.
Prema misljenju hadiskih ucenjaka on je slab ravija.

Neki ucenjaci iz generacije ashaba,^ Vjerovjesnikovih,
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, i onih poslije njih,
dozvoljavaju upotrebu peskira poslije uzimanja abdesta. ^

Oba hadisa koji su spomenuti u ovom poglavlju su slabi. Takoder su
slabi i svi drugi hadisi koji su na ovu temu dosli osim jednog koji biljezi
Nesaija u djelu El-Kuna od Ebu Merjema Iljasa b. Dzafera, a glasi: Neki
od ashaba mu je pricao da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
imao krpu kojom bi se brisao nakon uzimanja abdesta." El-Ajni za ovaj
hadis kaze da mu je sened pouzdan.

153

Oni koji smatraju upotrebu peskira pokudenom, cine to
iz razloga stoje receno: da ce abdest biti vagan (na mizanu).^

To je preneseno od Seida b. Musejjiba i Zuhrija, koji
kazu: Nama je ispricao Muhammed b. Humejd er-Razi koji
kaze: Nama je ispricao Dzerir, koji je kazao, ispricao mi ga je
Alija b. Mudzahid prenoseci ga od mene^, a on je po meni
pouzdan, on od Sa'lebe, a on od Zuhrija da je rekao:
Upotreba peskira je smatrana pokudenom samo zato sto ce
abdest, zaista biti vagan (na mizanu).

^ Ibn Munzir veli; Poznato je da su se poslije abdesta brisali neki ashabi:
Osman b. Afan, Hasan b. AH, Enes b. Malik i Besir b. Ebu Mesud.

2 Ucenjaci: Hasan el-Basri, Ibn Sirin, Malik, es-Sevri, Ahmed b. Hanbel i

Ishak smatraju da je dozvoljeno poslije abdesta brisati se peskirom ili
kakvom drugom krpom. Svoj stav oni temelje na tematskim hadisima i
hadisu koji prenosi Ummu Hani , a u kome stoji: Dok se Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, kupao, Fatima ga je zastirala, posto je zavrsio,
dala mu je krpu i on se obrisao. (Buharija i Muslim). Oni kazu: Ako je
dozvoljeno brisanje poslije kupanja, dozvoljeno je i poslije abdesta.

3 Abdur-Rahman b. Ebu Lejla, Nehai, Seid b. Musejjib, Mudzahid i Ebu

Alijja smatraju brisanje poslije abdesta pokudenim. Temelje to na hadisima u
kojima se govori da ce abdest na Sudnjem danu biti mjeren. Pa kad je
tako , onda ga ne treba ni brisati da bi bio tezi na (mizanu). Abdur-
Rahman el-Mubarekfori veli: Koliko je meru poznato , na Sudnjem danu ce
se skupa sa abdestom mjeriti voda koja je upotrijebljena za uzimanje
abdesta, a ne ona koja se zadrzala na tijelu.
■* Dzerirove rijeci: Ispricao mi ga je Alija b. Mudzahid, prenoseci od mene

odnose se na to da je Dzerir ovaj hadis bio zaboravio pa ga je Alija b.
Mudzahid podsjetio da je taj hadis od njega cuo i naucio.

154

S- ^

,-Jio- ,-> Jlo^io-.

JLs Ij ta^ Jl ^Iu--vii L£>_ji Cy : Jl-j ^Ji 4JJI -Ls 4JJI J_^j Jli : Jli i_)lLJv.H
p ^ HI . <Jj--jjj oj_jlc Ijwj>--« (jl J^lj 4J ^j-i "^ ojjvj 4JJI "^l 4J['i (jl j^l :

S O Jl ^ ^ . ^ O ° -, ^

a-? (_M*-V. ^^^' h-''^^' ^'-*-' ''^ '— '-•^j-'' c^j- ^A tol (>j |_jl!jc>.lj (jjjIjjJI (i>o ^^^iUjj-l

^ ^ -

^ aJL/j 4^ic 4JJI J,^ (cf^l 6^ T^P^ ^3' ^\Jp^\ OJUuj^ j^ "^.^ l-^J

o - ;= ' ,° ^ ,

^o-^--^ o 0^0,0'', O JlS-^ iJl S , ."i " ,,7.

41. Sta se izgovara (uci) poslije abdesta

55. ISPRICAO NAM JE Dzafer b. Muhammed b. Imran
es-Sa'lebi el-Kufi; kaze: Nama je ispricao Zejd b. Hubab, on je
prenio od Muavije b. Saliha, on od Rebie b. Jezida ed-

155

Dimaskija, on od Ebu Idrisa el-Havlanija i Ebu Osmana, a
(njih dvojica) od Omera b. Hattaba, koji je kazao da je
Allah ov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Ko
nakon propisno uzetog abdesta kaze: Svjedocim da nema
drugog boga osim Allaha Jedinog. On nema sudruga. I
svjedocim da je Muhammed Njegov rob i Njegov
Poslanik. Boze moj, ucini me od onih koji se iskreno kaju
i od onih koji se (redovno) ciste! - otvorit ce mu se svih
osam dzennetskih kapija i moci ce uci na koju zeh. ^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Enesa i Ukbea b. Amira.

Ebu Isa kaze: Nisu se slozili sa Zejd b. Hubabom (u
prenosenju) ovog hadisa od Omera.

Tirmizija kaze: Abdullah b. Salih i drugi ga prenose od
Muavije b. SaUha, on od Rebi e b. Jezida, on od Ebu Idrisa,

^ Hafiz Ibnu Hadzer el-Askalani veli: Abdeske dove koje su spomenute u

nekim djelima safijskog i hanefijskog mezheba, a koje se uce pri pranju
dijelova tijela su neosnovane. Nijedan pouzdan hadis u torn pogledu nije
dosao. U nekim hadisima se spominju neke druge dove. Svi hadisi u
kojima su spomenute bilo kakve dove su veoma slabi, a uglavnom takve
hadise biljeze el-Mustagfiri u djelu Ed-Da vat i Ibn Asakir u djelu El-Emali.

Nevevi u djelu El-Hedj tvrdi da su sve dove i sve vrste zikra koje
se vezu za abdest neosnovane, pridodate i izmisljene. Ono sto je u
pouzdanim hadisima potvrdeno jeste da AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, nije nista ucio prije, u toku i nakon uzimanja abdesta,
osim Bismille na pocetku i dove koja je spomenuta u tematskom hadisu,
poslije abdesta.

Tematski hadis je,. takoder, od Omera zabiljezio i MusUm u Sahihu,
ali bez dodatka Boze moj, ucini me od onih koji se kaju i redovno

ciste.

Sa ovim dodatkom su jos ovaj hadis zabiljezili i Bezzar u Musnedu
i Taberanija u Mu dzemul-Vesitu sa senedom od Sevbana.

156

on od Ukbea b. Amira, a on od Omera, a prenio je i od Rebi e,
on od Ebu Osmana, on od Dzubejra b. Nufejra, a on od Omera.

U senedu ovog hadisa postoji poremecaj. Od onog sto
je od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, doslo na
ovu temu nema puno pouzdanog.
Muhammed (Buharija) veil: Ebu Idris nije nista cuo od Omera.

. jJm tJJ 411 1 AiC
. P LoJ L J-*(AJ la c J;aI L ^ a-»^ aJ I jxUJ I (Jj& I (jjaAj ^^ I j I iSLa j

^ 4_JI -3^1 -ic t±uj-iJI Ijjb ^^^^ : jj>v.-j[j j-fljvlj ^^LiJI Jli J

42. O uzimanju abdesta jednim
muddom vode

56. ISPRICALI SU NAM Ahmed b. Meni i Alija b.
Hudzr; kazu: Nama je ispricao Ismail b. Ulejje, on je prenio

157

od Ebu Rejhane, a on od Sefine^ da je: Vjerovjesnik, Allah
ga blagoslovio i spasio, uzimao abdest jednim muddom
vode, a kupao se sa om. ^

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Aise, Dzabira i Enesa b. Malika.

Ebu Isa veU: Sefinin hadis je hasenun-sahihun.

Ebu Rejhani je ime Abdullah b. Metar.

Tako neki ucenjaci misle da je mjera za abdest mudd, a
mjera za kupanje sa .

Safija^ Ahmed i Ishak vele; Ovaj hadis ne znaci da je u
njemu odredena precizna mjera vode koja se mora upotrijebiti
prilikom kupanja ill abdesta te da nije dozvoljeno upotrijebiti
ni vise a ni manje od toga. U njemu je samo naznacena
kolicina vode koja je dovoljna.

^ Sefine je jedan od onih Ijudi koji su dobrovoljno sluzili AUahova

Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. Ime mu je Mehran, a nadimak po
sinu Ebu Abdur-Rahman. Nadimak Sefina (lada) dobio je po tome sto bi na
putovanja nosio veoma mnogo stvari. Po ovom nadimku je postao i poznat,
tako da mu je malo ko znao pravo ime. Mnogo je hadisa prenio od
AUahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio.

■^ Prema misljenju Ebu Hanife mudd je posuda koja sadrzi dva Utra vode,
a sa je posuda koja sadrzi osam litara vode.

Prema misljenju Safije mudd sadrzi Utar i jednu trecinu Utra a
sa sadrzi pet litara i trecinu po irackom nacrnu mjerenja.

Sto se, pak, tice Ebu Hanifiruh ucenika, Muhammeda i Ebu Jusufa,
Muhammad je ostao pri stavu Ebu Hanife, dok je Ebu Jusuf odustao.
Razlog je, kako sam istice, taj sto mu je u Medini pokazan sa' AUahova
Poslanika, pa kada ga je izmjerio sadrzavao je pet Utara i jednu trecinu.

Spomenute mjere u hadisu samo su pokazatelji koUko je vode
sasvim dovoljno za abdest i za kupanje. To ni u kojemu slucaju ne znaci
da se ne moze upotrijebiti manja iU veca koUcina od toga.

158

J

^

, -»>>»!- ,. . j,s- i ii'l II ' r -"f :•*' ' |=. - J" " ^ ='- J" iJi' - ,,

^ ^ rf S , o' 9-!^#o^tf oS^-.o, otf^^e^ ''t( ^ "'"^ "' '"^

. Jii« (jj 4JJI JjlCj jjj^ (jj 4JJI JjlC (>£ V4^' iJ^J '-^'^
JjlC tij^W °->'J-*'i 0*^9' V^J* ^^.!r'-*" h-"*^ C>f (C^' '•^^•^ iS"^ y. ^^

43. Mekruh je previse vodu prosipati
prilikom uzimanja abdesta

57. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze:
Nama je ispricao Ebu Davud et-Tajalisi; kaze; Nama je ispricao
Haridze b. Mus ab^, on je prenio od Junusa b. Ubejdea, on od
Hasana, on od Uteja b. Damrea es-Sa'dija, on od Ubeja b.
Ka'ba, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da

^ Haridze b. Mus ab Ebu Hadzdzadz es-Serhusi je izuzetno slab ravija.

Ahmed b. Hanbel i Darekutnija ga ocjenjuju slabim. Ibn Mein ga drzi
lascem. Buharija veli: Ibn Mubarek ga je odbacio. Ibnu Adijj veli: Hadisi
koje on prenosi mogu se biljeziti. Umro je 168. godine po Hidzri.

159

je rekao: Pri uzimanju abdesta prisustvuje sejtan koji se
zove Velehan, pa se cuvajte njegova dosaptavanja u
pogledu vode. ^

Tirmizija je kazao: Na ovu temu su hadisi preneseni jos
i od AbduUaha b. Amra i AbduUaha b. Mugaffela.

Ebu Isa kaze: Hadis Ubeja b. Ka'ba je garibun. Prema
misljenju ucenjaka hadisa, njegov sened nije jak, niti pouzdan,
jer nama nije poznato da je neko drugi, osim Haridze,
spomenuo njegov sened u cijelosti. Od Hasana je ovaj hadis
prenesen na vise nacina. Od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, na ovu temu nije doslo nista pouzdano.
Haridze, prema misljenju ucenjaka hadisa, nije bas uvjerljiv
kao ravija. Ibn Mubarek ga drzi slabim ravijom.

^ Ovaj hadis upucuje na zakljucak da nije lijepo prilikon\ uzimanja abdesta

puno vodu prosipati i trositi.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori tvrdi da je postignut konsenzus medu
islamskim ucenjacima u tome da nije dopustivo previse vodu prosipati
prilikom uzimanja abdesta pa makar se abdestilo i na obali rijeke.

U hadisu je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
spomenuo da postoji sejtan koji se zove Velehan, ciji je zadatak da uzimaca
abdesta dovodi u dileme: da li mu je negdje ostalo suho, da U je tri puta
oprao to i to ili manje, kako bi sto vise vode prosuo. Zato nas upozorava
da se pazimo takvih sumnji i dilema i da se na njih ne osvrcemo ukoliko
se kod nas pojave.

Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima biljeze, sa senedom od
AbduUaha b. Mugaffela, slijedeci hadis: U ovom ummetu ce se pojaviti
Ijudi koji ce pretjerivati prilikom uzimanja abdesta i ucenja dove.

160

*^

e^U? JSJ 5.^jJ) j^ s-Ijj. U oIj i i

o^^, o oS^^o

^--^-ajl ljJ& ^j-o L_JUj-C (j..-j->' <djuJ->' (j^l t>^ J./^.o.^- t^AjJi^-j ; ^..-du^ jjI JLS

.L_(t:>.lll Ji 'i c LjL>j^I oMLj (JSl! t_j-^jJl (jjj iJjJl Jjbl o^>Ju, o^S jij
Lay (> : Jli ^1 J-zj fuLs 4JJI^_ji-3j_jjjJl o^-ys- ijj\ c^ ciuj^^^^ t^jj Jij o^

o,;! •'"■'"--'n'li* 1^**' '^'' °V^ni il' * -11 '"•* », ' •%•

t±Uj.>- (JJ (jJ.»i-->J I dUjJ LJjJ.» : fxLwj 4 -lie 4JJI (jJ-^ L?^' C>^ J-** IJ^' L>* ir-^^-^

j^ ,1 o La i^IjLs : duJi .o^L^ J5 jIp \^y^ aI^j oic 4JJI ^L^ (cf-^' ^1^^ '■ ^3^

rJ U J^lj ij-i)^^ L^-LS CjljJ~aJl |ci-aj US JU '^■(jajil.^'

161

/

^ ^ ^ i«

44. O uzimanju abdesta za svaki namaz

58. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Humejd er-Razi;
kaze: Nama je ispricao Seleme b. Fadl, on je prenio od
Muhammeda b. Ishaka, on od Humejda, a on od Enesa da je:
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, za svaki namaz
uzimao (novi) abdest, bez obzira da li je prethodno bio
pod abdestom ili nije. Rekao sam Enesu, a kako ste vi
praktikovali? Mi smo uzimali jedan abdest, odgovorio je. ^

^ Vecina islamskih ucenjaka smatra da je uzimanje (novog) abdesta za svaki

namaz lijepo (mustehab), a nije obavezno ukoliko prethodno abdest nije
pokvaren.

Neki ucenjaci drze da je onima koji nisu na putu, dakle koji su
kod kuce, vadzib za svaki namaz uzeti novi abdest bez obzira da li su
prehodni izgubili ili nisu. Ovakav stav oni temelje na tematskim hadisima, a
i na kur'anskom ajetu: O vjernici! Kada ustanete da klanjate, operite svoja
lica i ruke do iza laktova, poterite svoje glave, a noge operite do vise
clanaka. {Maida, 7)

Oni smatraju da nas ovaj ajet, opcenitoscu svoga znacenja,
obavezuje da kad god hocemo da klanjamo uzmemo abdest.

Sljedbenici prvog misljenja smatraju da se obaveza koja je naglasena
u spomenutom ajetu odnosi na one koji nemaju abdesta, a ne opcenito na
svakoga ko hoce da klanja. To potkrepljuju rijecima Allahova Poslanika,
Allah ga blagoslovio i spasio: Nema potrebe da uzima abdest onaj ko
prethodni abdest nije nicim pokvario. (Ed-Darimi u Musnedu)

To sto je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, za svaki
namaz uzimao novi abdest, nas ne obavezuje da i mi tako cinimo. Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, time je ukazao samo na ono sto je
bolje i efdalnije. IH je to, kako kaze Tahavija, bilo u pocetku stavljeno u

162

Ebu Isa kaze: Hadis koji Humejd prenosi od Enesa u
ovoj formi je hasenun-garibun. Daleko je kod ucenjaka hadisa
poznatiji hadis sto ga od Enesa prenosi Amr b. Amir el-Ensari.

Neki ucenjaci drze da je uzimanje novog abdesta za
svaki namaz lijepo (mustehab), a nije obavezno.

59. PRENOSI SE u hadisu od Ibn Omera da je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Ko uzme
(novi) abdest na abdest (koji vec imao), Allah (dz.s.) ce mu
za to upisati deset dobrih djela. ^

Tirmizija je kazao: Ovaj hadis je El-Ifriki prenio od Ebu
Gutajfa, on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio; o tome nam je ispricao Husejn b. Hurejs
El-Mirvezi; kaze: Nama je ispricao Muhammed b. Jezid el-
Vasiti, prenijevsi od El-Ifrikija. Ovaj sened je slab.

Alija b. Medini veli da je Jahja b. Seid el-Kattan rekao:
Ovaj hadis je spomenut Hisamu b. Urveu, pa je rekao: Ovaj
sened je istocnjacki.^ „.

Tirmizija veli: Cuo sam Ahmeda b. Hasana kad veli da
je cuo Ahmeda b. Hanbela kada je kazao: Ja svojim ocima
sUcnog Jahji b. Seidu el-Katanu nisam vidio.

obavezu samo Allahovu Poslaniku koja je trajala sve do oslobodenja Mekke,
kada je dokinuta, jer je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, tada
klanjao svih pet namaza sa jednim abdestom, kako je to Muslim zabiljezio
u Sahihu.
' Ibnu Reslan smatra da se tih deset dobrih djela koje ce Uzviseni Allah

(dz.s.) upisati, odnosi na abdest. Prema njemu, to znaci da ce mu Allah
(dz.s.) upisati nagradu kao da je deset puta abdestio.
2 Prenose ga ravije sa istoka, tj. ravije iz Basre i Kufe.

163

60. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze:
Nama su ispricali Jahja b. Seid i Abdur-Rahman - a on je sin
Mehdija; kazu: Nama je ispricao Sufjan b. Seid, on je prenio
od Amra b. Amira el-Ensarija, koji je kazao: Cuo sam Enesa b.
Malika kada je rekao: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, za svaki je namaz uzimao (novi) abdest. Rekoh:
kako ste vi praktikovali? Mi smo jednim abdestom klanjali
vise naniaza, naravno ukoliko ga prethodno ne bismo
pokvarili, odgovori on.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun, a hadis
Humejda od Enesa je garibun-hasenun.

J-_5J '-^_VV. pJ-«JJ 5^J-^ ^1 lT^ l?^' <^^ ■ ^' tl>^^^j^ ^ (j'-^^^ L>^ !r^J^

jaC JLa3 4_jAi- ^ic j7»**L«j Jl^Ij ty^yi ^-i^ cuIjJJaII ^J-^ ^-iill ali (jlS Ui5 coM^

O fl .- ^

■. S^Uij J^ ^_vy 6*^ aJ-wj fulc 4JJI , J->^ ( c^' u' • ^-^j^ ilh"

164

45. O tome da je Vjerovjesnik, Allah ga

blagoslovio i spasio, s jednim abdestom

klanjao vise namaza

61. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze:
Nama je ispricao Abdur-Rahman b. Mehdi, on je prenio od
Sufjana, on od Alkame b. Merseda, on od Sulejmana b.
Burejdea, on od svoga oca, koji je kazao: Vjerovjesnik, Allah
ga blagoslovio i spasio, je za svaki namaz uzimao (novi)
abdest. U godini u kojoj je oslobodena Mekka, on je
jednim abdestom klanjao sve namaze i ucinio mesh po
mestvama. Omer mu je rekao: Uradio si nesto sto ranije

165

nisi cinio? Uradio sam to namjerno - rece Vjerovjesnik,

Allah ga blagoslovio i spasio. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Ovaj hadis je prenio Alija b. Kadim od Sufjana es-
Sevrija dodavsi u njemu: Kod uzimanja abdesta prao je
dijelove tijela jedanput.

Kaze Tirmizija: Ovaj hadis je prenio i Sufjan es-Sevri od
Muhariba b. Disara, on od Sulejmana b. Burejdea da je:
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, za svaki namaz
uzimao (novi) abdest.

Prenio ga je i Veki' od Sufjana, on od Muhariba, on od
Sulejmana b. Burejdea, a on od svoga oca.

^ U prethodnom poglavlju imali smo hadise iz kojih se vidi da je

Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, za svaki namaz redovno uzimao
(novi) abdest.

Ovaj hadis ukazuje na to da je u godini u kojoj je oslobodena
Mekka doslo do izvjesne promjene u dotadasnjoj Vjerovjesnikovoj praksi.
On je poceo da s jednim abdestom klanja vise namaza. Neki vele da je
ranija Poslanikova praksa dokinuta i stavljena van snage ovim hadisom. To
potkrepljuju sUjedecom predajom.

Abdullah b. Hanzale el-Ensari veli: U pocetku je Allahov Poslanik,
AUah ga blagoslovio i spasio, naredivao da se za svaki namaz uzima (novi)
abdest, bez obzira da li bi prethodni bio pokvaren ili ne. Posto je to
predstavljalo poteskocu za mnoge ostavio je mogucnost da se s jednim
abdestom moze klnjati vise namaza. Uzimanje abdesta za slijedeci namaz
ostala je obaveza samo za one koji ga izgube.

Neki drze da nijedan od spomenutih hadisa nije stavljen van snage.
U prethodnom poglavlju AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
ukazao je na ono sto je Ijepse i efdalnije, a to je da se za svaki namaz
promijeni abdest. Tematskim hadisom je pokazao da je dozvoljeno jednim
abdestom klanjati vise namaza, kako fardova, tako i nafile. Na to upucuju
njegove rijeci: To sam uradio namjerno.

Tematski hadis biljeze jos i Muslim u Sahihu i Nesaija i Ibn Madze.

166

Tirmizija veli: Prenio ga je i Abdur-Rahman b. Mehdi i
drugi od Sufjana, on od Muhariba b. Disara, on od Sulejmana
b. Burejdea, a on izravno od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, ne spomenuvsi svoga oca. Ovo je
pouzdanije od hadisa Veki a.

Po ovome postupaju ucenjaci. Oni drze da se moze vise
namaza klanjati jednim abdestom, ukoliko prethodno nije
pokvaren. Neki su za svaki namaz uzimaH novi abdest, tezeci
onome sto je Ijepse i efdalnije.

Preneseno je od Ifrikija, on od Ebu Gutajfa, on od Ibn
Omera, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
da je rekao: Ko uzme abdest na abdest, Allah (dz.s.) ce
mu za to upisati deset dobrih djela. Ovaj sened je slab.

Na ovu temu je preneseno od Dzabira b. AbduUaha da
je: Vjerovjesnik jednim abdestom klanjao podnevski i
ikindijski namaz.

9

4JJI (j-I-^ 4JJI Jj_wjj Ul J~>iil cjIS^ ; cijJli ijj^j^ 'ujj-^- : Jli (j^Llc ^\ ^

. JJ>.|j !-UI ^ys SljjJIj J^jJI J-'tJtij jjl (_jjLj "^ (jl : »l.^gij| 4j}Lc JaS y&3

167

46. O abdestu supruznika iz jedne posude

62. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je
ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Amra b. Dinara, on
od Ebu Esa sa^, a on od Ibn Abbasa, koji je kazao: Ispricala
mi je Mejmuna i rekla: Ja i AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, kupali snio se uslijed dzunupluka iz
jedne posude. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Stav je i vecine ucenjaka - da nema smetnje da se muz
i zena kupaju iz jedne posude.

^ Ebu Sa'sa Dzabir b. Zejd el-Ezdi el-Huzai el-Basri je veoma pouzdan
ravija, a poznat je i kao veliki poznavalac fikha. Pripada trecoj generaciji.
Prenio je puno hadisa od Ibn Abbasa i drugih ashaba.

^ Mada se u navedenom hadisu spominje kupanje, sasvim je logicno da to

podrazumijeva da je i uzimanje abdesta iz jedne posude supruznicima
dozvoljeno. Uzimanje abdesta prije kupanja je sunnet, te je logicno da su
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, i Mejmuna prvo uzeli abdest, pa
se tek onda okupaU.

AbduUah b. Omer kaze: U Poslanikovo vrijeme su muskarci i
njihove supruge uzimaH skupa abdest, iz jedne posude. (Buharija)

Na temelju ovog i drugih hadisa ucenjaci su jednoglasni u misljenju
da je to dozvoljeno.

Uzimanje abdesta iz jedne posude, podrazumijeva da u isto vrijeme
muz i zena kofom, rukom Ui necim drugim grabe vodu iz jedne posude
dok uzimaju abdest.

Tematski hadis, osim Tirmizije, biljeze jos i Buharija i Muslim u
Sahihima.

168

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Alije, Aise, Enesa, Ummihane, Ummu Subeje el-Dzuhenije,
Ummu Seleme i Ibn Omera.

Ebu Isa kaze: Ebu Sa sa je Dzabir b. Zejd.

-- ^ ^

.(_>*<jfc.j**< (jj 4JJI julc jj^ t-jQl Jj Jli

Jt.o->-l Ua3 O-ftj oIjaII jfl-^ J,^imj ?-a-i>jJI «;L^-Ajdl (J^m oSa ; ...fcO-g ijl Jii

■i i- ^ ^ ojl ^ ^ ^ a"" ^ ^ ^ '' "" 9 '' --'' ---.0 ^

. Lftjj^ JLs jl oljJI jj^ J-^ J-^jJ' ^3^ 6' ij^ cJ—J
LJ>^jjL; (jl aJ_^j «uic 4JJI ^i«3 4JJI J_j**>j ^^ : ^ jUfu jjj O&i*-^ Jls J

169

47. Mekruh je upotrijebiti vodu koja preostane
iza zene nakon sto se ona ocisti

63. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama
je ispricao Veki , prenijevsi od Sufjana, on od Sulejmana et-
Tejmija, on od Ebu Hadziba, a on od nekog covjeka iz
plemena Benu Gifar^, koji je kazao: AUahov Poslanik, Allah
ga blagoslovio i spasio, zabranio je upotrebu vode koja
preostane iza zene nakon sto ona uzme (abdest ili gusul). ^

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
AbduUaha b. Serdzisa.

Ebu Isa kaze: Neki fikhski ucenjaci smatraju mekruhom
upotrebu vode koja ostane iza zene nakon sto se ona abdesti
ili okupa. Za vodu koja preostane iza nje nakon sto se napije

^ Ibn Hadzer el-Askalani kaze da je to bio Hakim b. Amr.

2 Ebu Davud i Nesaija su zabiljezii od Abdur-Rahmana el-Humejrija; Sreo

sam covjeka koji se cetiri godine druzio sa Vjerovjesnikom, Allah ga
blagoslovio i spasio, a koji je rekao: Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, zabranio je da se zena kupa vodom koja preostane iza muza i
muzu da se okupa vodom koja je preostala iza kupanja zene, a dozvolio je
da se kupaju grabeci vodu zajedno.

Iz spomenutih hadisa se da zakljuciti da je zabranjena upotreba vode koja
preostane iza zene ili muza nakon sto se okupaju ili uzmu abdest.

U narednom poglavlju slijedi hadis u kome se to dozvoljava.

Buduci da su i jedan i drugi hadis pouzdani, a u suprotnosti su
jedan drugom, ucenjaci su ih objasniH tako sto su rekli da se zabrana
odnosi na upotrijebljenu vodu kojom su se okupali ili abdestili muz ili
zena, a da se dozvoljava ona voda koja iza jednog ili drugog preostane u
posudi.

Ovako tumacenje je ispravno i jedino moguce, sa njim su saglasni
Ebu Hanife, MaKk, Safija i Ahmed. Prema nekim rivajetima, Ahmed, pored
ovoga, ima i drukciji stav.

170

kazu da se moze upotrijebiti. Takvoga se misljenja drze i
Ahmed i Ishak.

64. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Bessar i
Mahmud b. Gajlan; kazu: Nama je ispricao Ebu Davud, on je
prenio od Su'bea, on od Asima, koji je kazao: Cuo sam Ebu
Hadziba kada prica od Hakema b. Amra el-Gifarija da je:
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, zabranio da
covjek uzme abdest vodom koja preostane iza zene (nakon
sto se ona abdesti ill okupa), ili je kazao, vodom koja
ostane iza nje nakon sto se ona napije.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun. Ebu Hadzibu je
ime Sevade b. Asim.

Muhammed b. Bessar je u hadisu koji on prenosi kazao:

AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, zabranio je

da covjek uzme abdest vodom koja preostane iza zene

(nakon sto se ona abdesti ili okupa). Muhammed b. Bessar (u

ovom hadisu) nema dileme.

dJj ^ l^J\ i^ tl^ U oG iA

4JJI J_^^j jIjLJ i. AMf ^ al«>j 4jift 4DI ^jLs i^^l -^Ijjl ;jj>ju Jluicl : Jli

.^^sLiJIj *ii!Uj lSj3^' 64*-' Jj^ y>3

171

48. O olaksici u torn pogledu

65. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Ebu Ahves,^ on je prenio od Semaka b. Harba, on od Ikrime^,
a on od Ibn Abbasa, koji je kazao: Neka od
Vjerovjesnikovih supruga^ se okupala iz velikog canka.
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, htio je da
abdesti ostatkom vode, a ona rece: Allahov poslanice, ja
sam bila necista (dzunub). On (joj) na to rece: Voda se
time nije onecistila. *

^ Ebu Ahves Selam b. Sulejm el-Kufi je hafiz u hadisu. Za njega je Ibn
Mein kazao da je veoma pouzdan i izuzetno precizan u prenosenju hadisa.

2 Ikrime b. Abdullah je sticenik Ibn Abbasa. On je barbarskog porijekla.
Veoma je pouzdan i siguran ravija. Slovio je kao vrstan poznavalac tefsira.

3 To je bila Mejmuna, sto se da vidjeti iz sljedece predaje:

Ibn Abbas prica: Jednog dana je Mejmuna bila necista (dzunub) pa
se okupala iz velikog canka. Dosao je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio
i spasio, u namjeri da se okupa vodom koja je preostala iza nje. Vidjevsi
to, ona mu rece: AUahov poslanice, ja sam bila necista. Voda se nije
onecistila rece Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, i okupa se ostatkom
vode. (Darekutnija)

"* Stav je Es-Sevrija, Safije, Ebu Hanife a, prema nekim rivajetima, i Ahmeda
b. Hanbela da se voda koja preostane iza zene ill muza moze upotrijebiti i
za abdest i za kupanje. Takav stav temelje na tematskom i drugim
hadisima.

Zabrana o kojoj je bilo rijeci u prethodnom poglavlju odnosi se, kao
sto smo to vec istakli, na upotrijebljenu, a ne na preostalu vodu koja nije
upotrebljavana.

172

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.^
Ovo je stav i Sufjana es-Sevrija, Malika i Safije.

ji^ s-UJI (2)[: ail <j 4Jic 4JJI (jila ^1 J5— 'J JIa3 ? i2)ijLJlj t— »!ilSiJl j»3^J 0=4;*^'
|j_A l5Jj ■^-^J . 4^l—wl j_jl (Jjj Lm (j.-*-*-! 4.*Laj jjj ^ JJ***' ici' *— *:!r-*" ■^-*''

49. Vodu ne moze nista onecistiti

66. ISPRICALI SU NAM Hennad, Hasan b. Ali el-Halal i
drugi; kazu: Nama je ispricao Ebu Usame, prenijevsi od Velida

' Ovaj hadis su jos zabiljezili Ahmed b. Hanbel u Musnedu i Ebu Davud i
Nesaija u Sunenima.

Muslim je, takode, zabiljezio od Ibn Abbasa da se Vjerovjesnilc,
Allah ga blagoslovio i spasio, okupao ostatkom vode iza Mejmune, a
Ahmed i Ibn Madze da se abdestio ostatkom vode iza nje.

173

b. Kesira, on od Muhammeda b. Ka'ba, on od UbejduUaha b.
AbduUaha b. Rafi a b. Hadidza, a on od Ebu Seida el-Hudrija,
koji je kazao: Neko (od prisutnih) rece: AUahov Poslanice!
Mozemo li mi abdestiti iz bunara Buda a,^ to je bio bunar
u koji su se bacale krpe (koje su zene koristile prilikom
menzesa), uginuli psi i druge smrdljive stvari. AUahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rece: "Voda je cista i
nista je ne moze onecistiti. "^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasen, Ebu Usame ga je
lijepo prenio.

NLko nije hadis Ebu Seida o bunaru Buda'a bolje prenio
od Ebu Usame.

^ Bunar, koji je u mnogim hadisima spomenut pod nazivom Biru-Buda a ,

prema rjecima Ibn Malika, poznati je bunar koji se nalazio u Medini. Et-Tibi
veli da se nalazio pored kuce Benu Saide u Medini u dolini koja je
pripadala plemenu Hazredz. Koristen je za navodnjavanje a ne za kucnu
upotrebu.

Et-Tibi kaze: Posto se nalazio u dolini, kada bi nadosle bujice usljed

velikih kisa, svu bi prljavstinu i otpatke koje su beduini bacali po dolini

nanosili u bunar i oko bunara. Bio je veoma jak, vele da je imao oko dva

kuUeta (preko pesto litara vode). Neki tvrde da je oticao i da voda u

njemu nije bila stajaca.

- Kada je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, kazao: Voda je

cista i nju ne moze nista onecistiti , mislio je konkretno na vodu tog
bunara, a nije time namjeravao reci da se voda opcenito ne moze onecistiti.

Za vodu tog bunara je kazao da se nicim ne moze onecistiti iz
razloga sto je bila u velikoj kolicini i sto je oticala.

Ebu Davud kaze da je licno svojim ogrtacem mjerio ovaj bunar i
kaze da je bio sirok oko sest arsina.

Prema misljenju Ebu Hanife, stajaca voda, ukoliko njena koKcina
prelazi mjeru od dva kulleta, pa ako jos uz to i otice, ne moze se smatrati
necistom za abdest, ukoliko nije promijenila boju, okus i miris.

174

Ovaj hadis je na nekoliko nacina prenesen i od Ebu Seida.
Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Abbasa i Aise.

IL/j 4llc 4JJI ^Jl^ 4DI J^j duwl; : Jli jaC (jjl o^jaP ^ 4JJI Jj^ (^ 4JJI Jjj^

J (jjiLs !-LaJI ^\£ IJI.; l_jJl3 3j>w[j jj^Ij j^^uiJl J_^jaj : (_j-tAe ^\ Jli

50. Jos jedno poglavlje na ovu temu

67. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Abde, on je prenio od Muhammeda b. Ishaka^ on od
Muhammeda b. Dzafera b. Zubejra, on od Ubejdullaha b.
AbduUaha b. Omera, a on od Ibn Omera, koji je kazao: Cue
sam Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kako
ga je neko pitao o vodi u pustinji na koju dolaze lavovi

^ Muhammed b. Ishak, slovi kao imam, iskren i pouzdan ravija, Bedrudin

el-Ajni veli da ga vecina ucenjaka ubraja medu velikane, izuzetno cijenjene
i pouzdane. Neki drze da je bio sklon tedlisu. Umro je 150. godine po
Hidzri.

175

i medvjedi? Veli, pa je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: Ako voda dostize kolicinu dva
kuileta, ne moze je nista onecistiti. ^

Abde je kazao da je Muhammed b. Ishak rekao: KuUet
je veUki vrc, a kuUet je i vrc iz kojega se pije voda.

Ebu Isa kaze: Prema misljenju Safije, Ahmeda i Ishaka,
voda u kolicini od dva kuileta ne moze se nicim onecistiti sve
dok ne promijeni miris i okus. Oni vele da dva kuileta iznose
oko pet kirba (mjesina).

^ ^

<JU

.jjli>.(>Ci_)UJI^j

^ afija, Ahmed i Ishak smatraju da voda aja koliana dostigne dva kuileta i vise,

nece se (sa stanovista seri'ata) tretirati necistom za abdest i gusul sve dotle dok
ne proniijeni okus i miris, bez obzira kakva vrsta i koliana neasti pala u nju.

Ovakav stav oni temelje na tematskom hadisu koji je po ocjeni
mnogih pouzdan (sahihun), dakle sasvim valjan kao argumenat na temelju
kojeg se moze donositi seri'atski propis.

NekJ vele da je ovaj hadis slab, medutim, vecina je onih koji ga
ocjenjuju sa/ii/j-hadisom.

Ibn Hadzer el-Askalani u djelu Fethul-Bari veil: Sve ravije u senedu
ovog hadisa su pouzdane i vecina ga je ucenjaka ocijenila sahih-hadisom.

176

51. Mekruh je mokriti u stajacu vodu

68. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama
je ispricao Abdur-Rezzak, prenijevsi od Ma'mera, on od
Hemmama b. Munebbiha, on od Ebu Hurejre, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: Neka
niko od vas ne mokri u stajacu vodu, a potom njome
uzme abdest. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Dzabira.

^ Iz navedenog hadisa ucenjaci izvode zakljucak da je mekruh mokriti u

stajacu vodu, bez obzira da li se radilo o vecoj ill manjoj kolicini.

Neki to cak smatraju i haramom, pozivajuci se na tematski liadis u
kojemu Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, to izricito zabranjuje.

O uzimanju abdesta stajadom vodom u koju se neko pomokrio
ucenjaci imaju razUcite stavove.

Vecina smatra da se stajaca voda u koju se neko pomokrio ne
smatra neastom ako njena kolicina prelazi dva kulleta (pesto litara) sve dok
ne promijeni boju okus i miris.

Po njima je dozvoljeno uzeti abdest ili se okupati takvom vodom.

Neki, pak, vele da se stajaca voda u koju se neko pomokri smatra
necistom bez obzira na njenu kolicinu. Po njima se takvom vodom abdest
ne moze uzeti niti se takvom vodom moze okupati.

Ovaj hadis su jos zabiljezili i Buharija i Muslim u Sahihima.

177

4JJI Ja-%jj J_>j JL*i : JjAJ ^jdj^ W /^-^-^ ^' fi^^J^l j'^l AaP ^ryj 6-? J^ J ^-^J^
!;LaJI (jA Jjlill UJW J.OJ>Jj J^oJI V^J^ '^i ^^' J_^J H '■ ^^ fJ^J ^-^J^ ^^ (C^

. 4juUj (J->J I aju J <) ^ n ' I 9j> ; (xLj 3

. y>aJI tLoJ L^u lao pJ ; (J^LlP ^la j-o-Ca v5u>
tj_>Jl tUj ta-^'JI ailtij 4j1c 4JJI ^J^ ^jjJl i_jL>v^I (jA*j 0j5 jJa

52. Morska voda je cista i cisteca

69. ISPRICAO NAM JE Kutejbe, prenijevsi "od Malika
(A); ISPRICAO NAM JE El-Ensari Ishak b. Musa; kaze: Nama
je ispricao Ma n; kaze: Nama je ispricao Malik, on je prenio
od Safvana b. Sulejma, on od Seida b. Seleme iz porodice Ibn
Ezreka, da ga je Mugire b. Ebu Burde obavijestio, a on je iz
plemena Benu Abdud-Dar, da je cuo Ebu Hurejru kada je
kazao: Neki je covjek upitao AUahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekavsi: AUahov poslanice, mi plovimo
morem i ponesemo sa sobom nesto vode. Ukoliko bismo
njome uzimali abdest, ne bismio imali za pica, pa mozemo
li abdest uzimati morskom vodom? Na to je AUahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, odgovorio: Sto se

178

tice mora, njegova voda je cista, a njegove uginule ribe
su dozvoljene halal. ^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Dzabira i El-Firasija.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Ovakav je stav vecine fakiha iz generacije
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, ashaba, kao sto
su Ebu Bekr, Omer i Ibn Abbas, koji smatraju da se abdest

^ Iz ovog hadisa saznajemo dvije stvari:

1) Da je morska voda cista. To znaci, ako bi nas zapljusnula po
tijelu i odjeci, da smo cisti za izvrsenje vjerskih obaveza kao sto su namaz
i drugo, i cisteca, tj. da se njome mozemo ocistiti, uzeti abdest i okupati se.
Ovako misli vecina islamskih ucenjaka. Neki, pak, smatraju da je mekruh
upotrijebiti morsku vodu za abdest i kupanje ako ima slatke vode, u
protivnom nije.

2) Da su morske ribe dozvoljene za jelo, po misljenju hanefijskih
ucenjaka.

Da li su od morskih, a analogno tome i ostalih vodenih zivotinja,
dozvoljene samo ribe ili su i druge, sporno je medu ucenjacima:

Ebu Hanife, kako smo vec istakli, smatra da su od vodenih zivotinja
muslimanima dozvoljene samo ribe, sve ostale su im zabranjene.

On svoj stav temelji na tematskom hadisu i hadisu koji su zabiljezili
Ahmed i Ibn Madze od Ibn Omera, u kojemu stoji da je Allahov Poslanik,
AUah ga blagoslovio i spasio, rekao: Nama su dozvoljene dvije vrste
uginulih zivotinja i dvije vrste krvi. Od uginulih zivotinja nam je
dozvoljen skakavac i riba, a od krvi su nam dozvoljene jetra i
slezena.

Ahmed b. Hanbel smatra da su sve vrste vodenih zivotinja
dozvoljene za jelo osim zaba i krokodila.

Safija smatra da su pored riba dozvoljene i one vrste vodenih
zivotinja cije su vrste od kopnenih zivotinja dozvoljene, kao morska krava i
slicno, a zabranjene su one cija je vrsta od kopnenih zivotnja zabranjena
kao morski pas i slicno.

Malik i Ebu Lejla smatraju da su opcenito sve vrste vodenih
zivotinja muslimanima dozvoljene.

179

moze uzimati morskom vodom i da je to dozvoljeno. Neki
ashabi, kao Ibn Omer i Abdullah b. Amr, smatraju da je
mekruh morskom vodom uzimati abdest. Abdullah b. Amr veli:
Ona je vatra.

JjjJI ^ ^Ji«iji ^ii>lo olJ flV

^ 5 ^ s s

. 4 ojo.ilu -..'iVft.; (j)^ '-^

• ^J^ LSi^3 '^r-H^ CH ^J3 '^J-''-*'
° - • • ■^-•S - " ■;- ,»' ». ' - ;i - , - ° 5- ji ji o, ,,,

Jl -0 ,* ^ ■

Jl > 3

180

53. Strogo cuvanje od mokrace
(prilikom mokrenja)

70. ISPRICALI SU NAM Hennad, Kutejbe i Ebu Kurejb;
kazu: Nama je ispricao Veki , prenijevsi od Amesa, koji je
rekao: Cuo sam Mudzahida kada prica od Tavusa, a on od
Ibn Abbasa da je: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
jednoni prilikom prosao pored dva mezara i kazao: Ova
dvojica SU izlozeni patnji, ali oni ne pate zbog krupnih
stvari. Jedan od njih nije pazio na mokracu (prilikom
mokrenja), a drugi je prenosio tude rijeci. ^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ebu Hurejre, Ebu Musa'a, Abdur-Rahmana b. Hasene, Zejda b.
Sabita i Ebu Bekrea.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

^ U predaji ovog hadisa koju je zabiljezio Ibn Madze u Sunenu stoji, da je

Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, prosao pored dva nova mezara.
Ebu Musa el-Mediru tvrdi da su u njima bill ukopani nemuslimani.

Takvu tvrdnju pobija hadis koji je zabiljezio Ahmed b. Hanbel u
Musnedu, u kome stoji da je Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio,
prosao pored Bekije, poznatog muslimanskog mezaristana u Medini.

I sam tematski hadis potvrduje da je rijec o muslimanima, jer je
Vjerovjesnik naglasio da ne pate zbog krupnih stvari, nego zbog mokrace i
prenosenja tudih rijeci, dok bi kjafiri zasigurno patili zbog svog poricanja.

Vjerovjesnikove rijeci; Da oni ne pate zbog krupnih stvari ni u
kojemu slucaju ne iskljucuju velicinu njihovih grijeha, jer prenosenje tudih
rijeci spada u najteze grijehe u islamu. Te rijeci znace da se nije bilo tesko
cuvati grijeha zbog kojih njih dvojica pate.

Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, je u jednom hadisu
kazao: U dzennet nece uci onaj ko prenosi tude rijeci.

Ovaj su hadis, osim Tirmizije, zabiljezili i Buharija i Muslim u
Sahihima, te Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima.

181

Mensur je ovaj hadis prenio od Mudzahida, a on od
Ibn Abbasa. U njemu nije spomenuto "od Tavusa". A mesova
predaja je pouzdanija.

Tirmizija veli: Cuo sam Ebu Bekra Muhammeda b.
Ebana el-Belhija, koji je pisao ono sto je Veki diktirao, kada
je kazao: Cuo sam Veki a kada je rekao da je A'mes najbolje
upamtio senede Ibrahima od Mensura.

o ^ ^ ^ o

J_ajlC (2>C (JjAjJl (^ 4JLvAg (jj Cy-ifi^ LjwJu> : i\2 «j1o (2>j -U^-Ij 4juji3 IJjJl:>. V \
^_jjj| J-— Lc ^^ (>JU Cuii-J : cJLS (j-A^^^ CJJJ (j^oS al (j* OjlC (jj 4JJI JjlC ijj fUJI

. 4jic ^ji *Uj lils t ^uip JUi t »ULJI Ji'L J LLij UJi 4JLII ^^^
;^ J*tf»iJI aI ^aj |±^jL>JI cju^ i^ljJj v^jj OiLij -Lp £>p >— >UII jtfia : JL5

.(^Lp ;^Ij ^JjJ /ci'j J|>*^ tl>^ ^JJI ^"^J ^F^&«JI (tf^lj I— aJsLoJ) XX^ iJJ (J^^

<JJl (J— ^ ;**^< ^L>w3l j2h? fJ^I J-^' L>^ r^'j J^ '-^3^ J^J ■ l5***^ vI JI3

>-o> ^, S-.

^(t, * *0,Jl,Ojl ^x'^ K'^^Op OJI^O^O,,^ i5,,,

54. Prskanje vodom po mokraci muskog djeteta
koje nije pocelo jesti (drugu) hranu

71. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Ahmed b. Meni ;
kazu: Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od

182

Zuhrija, on od UbejduUaha b. AbduUaha b. Utbea, on od
Ummu Kajs Mihsanove kcerke koja je kazala:

Usla sam kod Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio, sa sinom, koji je bio mali, jos nije bio otpoceo
jesti drugu hranu (osim majcina mlijeka) pa se pomokrio na
njegovu odjecu. On je zatrazio vode i poprskao je po
umokrenom dijelu odjece. ^

^ Aisa veli: Ljudi su malu djecu donosili Allahovu Poslaniku, Allah ga

blagoslovio i spasio, kako bi im dovu proucio. Tako mu je donesen djecak
koji se pomokrio u krilo Allahovu Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio.
On je zatrazio vode i poprskao po dijelu odjece koja je bila umokrena, a
nije je oprao. (Buharija i Muslim)

Ata, Hasan, Zuhri i Ishak b. Vehb smatraju da ce se po mokraci
muskog djeteta samo poprskati vodom, dok se mokraca zenskog djeteta
mora saprati. Svoj stav oni temelje na slijedecem hadisu:

Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima, te Ibn Huzejme u Sahihu
biljeze od Lubabe, koja je kazala: Husejn b. Ali, Vjerovjesnikov unuk, dok
je bio mali, cesto je boravio u sobi Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio
i spasio. Jednog dana se pomokri na odjecu Allahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio. Rekla sam mu: Promijeni odjecu, a tu daj da je
operem, a on rece: Odjecu koju umokri djevojcica treba oprati, dok odjecu
koju umokri djecak dovoljno je poprskati vodom Ui politi vodu po
umokrenu dijelu.

Safija i Evzaija smatraju da je dovoljno poprskati vodom po dijelu
odjece koja je umokrena, svejedno da li je umokrena od muskog ili
zenskog djeteta. Svoj stav oni temelje na tematskom hadisu, sluzeci se
analogijom u pogledu zenskog djeteta. Vele, ako je dovoljno poprskati po
mokraci muskog, takode je dovoljno i po mokraci zenskog, jer nema razlike
medu njima.

Ebu Hanife i Malik, prema nekim rivajetima, smatraju da treba
isprati mokracu i muskog i zenskog djeteta. Po njima, ako je mokraca
zenskog djeteta necista, sasvim je logicno da bude i mokraca muskog, jer
ne postoji razlika medu njima. Oni Poslanikove rijeci u hadisu: "Jundehu
bevlu gulam shvataju u smislu: "Isprat ce se mokraca djecaka".

Neki drze da je prvi stav najispravniji.

183

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Alije, Aise, Zejnebe, Lubabe kcerke Harisove, a ona je majka
Fadla b. Abbasa b. Abdulmutaliba, Ebu Semha, AbduUaha b.
Amra, Ebu Lejle i Ibn Abbasa.

Ebu Isa kaze: Stav je vecine Vjerovjesnikovih ashaba,
tabi'ina, te ucenjaka poslije njih, kao sto su Ahmed i Ishak, da
je po mokraci muskog djeteta dovoljno poprskati vodom, dok
se mokraca zenskog djeteta mora saprati. To vazi samo za
dojencad koja nisu pocela jesti drugu hranu. Medutim, ukoliko
su pocela jesti drugu hranu, onda se mokraca i jednog i
drugog mora saprati.

'L-JyJ^I la_«Ji ^-JJjf- o-e L wU (jl : (j-( Jl (j^ i-UwLjj OjLBj J-w.> LJuJ->- i. 'UL*/

(j__o l_^j-il : Jlij 4ij*iaJI Jj[ ^ aiwj 4jift 4JJI lus 51JLII J_^j a.^i.)^i : Uj_jjL>-L3
IjJlJjIj JjUI I_j5l.lwjlj I. j>JL<j <jic 4JJI jXa 4JJI J_^j j-clj iyii3. l^JjjIj l-fJuJi
t ij_3!>Li- j>^ p ^ 1 -Vj I J |>^Jjl ^<UaA5 al^j 4_iip 4JJI j-La ,cfJJ' f>-^ (jjl-S t j»^t-'UI (jSi
^_I>. C 4-}Aj o^jUI jfu aAJu>l (Jjl CJUtSi : ^j*ul JI3 ,Oj^U jxalillj a-^Jo^l juj^a

. 'UjkJ Jijj U J_^ (_^Lj 2 : IjJIi iJuJI Jjbl jiS'l J_^ jAj

184

ilLft 4JJI (J-iJ id^J' J-'-*' ^1 i "J^ !r4^ 6^ O**^' 6* fcf^' (jUJ— I UjJj> ^jj (1>J

. jjj^l Jjjj (^1 Jji lift j»iwj fuU 4JJI |_jL^ j^jjjJl |j^ Ja5 UJI : Jli

55. O mokraci zivotinja cije je
meso dozvoljeno

72. ISPRICAO NAM JE Hasan b. Muhammed ez-
Za ferani; kaze: Nama je ispricao Afan b. Muslim; kaze: Nama
je ispricao Hammad b. Seleme; kaze: Nama su ispricali
Humejd, Katade i Sabit od Enesa da su: Neki Ijudi iz
plemena Urejne dosli u Medinu i nisu podnosili njen zrak
i vodu pa su se razboljeli. AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, poslao ih je do deva od zekata,
rekavsi da piju njihovo mlijeko i mokracu. Oni su pobili
cobane AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio,
uzeli deve i odmetnuli se od islama. (Posto su uhvaceni) i
dovedeni Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i spasio, (on je
naredio) pa su im ruke i noge unakrst odsjecene i oci
izvadene a potom su baceni u kamenjar. Enes je kazao:
Gledao sam kako neki od njih od muke grizu zemlju sve

185

dok nisu izdahnuli. Hammad je, mozda, rekao: Grizli su
ustima zemlju sve dok nisu izdahnuli. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. Prenesen
je na vise nacina od Enesa.

Mnogi ucenjaci smatraju da je mokraca zivotinja cije je
meso dozvoljeno cista.

^ Na temelju ovog hadisa su Malik, Ahmed b. Hanbel, Ibn Huzejme,

Ibn Munzir i drugi izveli zakljucak da je mokraca kamile, a analogno tome
i mokraca ostalih zivotinja cije je meso dozvoljeno muslimanima, cista. To
znaci, ako bi odjecu uprljali mokracom navedenih zivotinja, u njoj bismo
mogli klanjati.

Oni su ovakav zakljucak izvukli na temelju cinjenice da je AUahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, dozvolio da se mokraca od kamile
moze upotrijebiti kao lijek, a da je smatrao da je ona necista, ne bi to
dozvolio.

Ebu Hanife, Safija i mnogi drugi ucenjaci drze da je svaka mokraca
necista, svejedno bila Ijudska iU zivotinjska i svejedno da li bila od zivotinja
cije je meso muslimanima dozvoljeno ili od onih cije je meso muslimanima
zabranjeno.

Oni svoj stav temelje na sUjedecem hadisu: Cistite se od mokrace
jer ce mnogi zbog nje iskusiti patnje u kaburu. (Ibnu Huzejme i kaze
da je sahihun)

Oni vele da je u ovom hadisu mokraca spomenuta opcenito, sto
znaa da se odnosi na sve vrste mokrace.

Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, presudio je Ijudima
iz plemena Urejne na osnovu Tevrata, (jer su oni bUi jevreji prije nego su
prihvatili islam) iz dva razloga:

Sto su se vec odmetnuli od islama i vratili se u prvobitnu vjeru,
te im je presudio po njihovoj knjizi, i

- sto, kako tvrdi Ibn Sirin, kaznene odredbe u Kur anu jos nisu bile
objavljene da bi im po njima presudio.

Naredio je da im se oci izvade zbog toga sto su to isto oni uradili
cobanima deva.

186

73. ISPRICAO NAM JE Fadl b. Sehl el-A redz el-
Bagdadi; kaze: Nama je ispricao Jahja b. Gajlan; kaze: Nama je
ispricao Jezid b. Zurej ; kaze: Nama je ispricao Sulejman et-
Tejmi, prenijevsi od Enesa b. Malika, koji je kazao:
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, naredio je da im
se oci izvade zbog toga sto su oni izvadili oci cobanima
deva.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun, nije nam poznato
da ga je neko drugi spomenuo osim ovog sejha, koji ga
prenosi od Zejda b. Zubejra.

To je smisao AUahovih rijeci: A i za ozljede slijedi
poravnanje (kisas).

Prenosi se od Muhammeda b. Sirina da je rekao: Ovo
je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, njima uradio
prije nego su objavljeni kazneni propisi (hudud).

"ii ^ c ft ^ ^ ^

4-x>I Q^ r^y^ (C^' L>^ JtH-^ O^ 4-jLfcJ^ (j^ ^^3 U2J->' : IL5 JUaj ^j^h^ UuJl^ Vt

s ^ ^ o s

Ju>.

187

. o,;i t

jyt-.Mj) (j_jlj (^Ll* (jjlj iJojLcj jib (jj ,_5i*j Jjj (jj 4JJI jjL* (>c >^U1I ^j JLi
. '-*^j J^^ J' Ljj-i' /*-«-*y *^.i.> t>? ^[ *ft«^5Jl <^}** VrJ^ ■* u' • 5:"-*^ -*^' u^jS jJbj

56. O uzimanju abdesta nakon pustanja vjetra

74. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Hennad; kazu: Nama
je ispricao Veki , on je prenio od Su bea, on od Suhejla b.
Ebu Saliha, on od svoga oca, a on od Ebu Hurejre, da je
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Abdest
treba obnoviti same ako se cuje glas ili osjeti smrad
ispustena vjetra. ^

^ Nevevi kaze: Ovaj hadis je jedan od veoma bitnih hadisa koji u sebi

sadrzi jedno od osnovnih pravila vjere, a to je da stvari treba tretirati
onakvim kakve one u osnovi i jesu, sve dotle dok se ne uvjerimo drukcije.
Konkretno, kada je rijec o abdestu, ako se kod nekoga ko je pod abdestom

188

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

75. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Abdul-Aziz b. Muhammed, prenijevsi od Suhejla b. Ebu Saliha,
on od svoga oca, a on od Ebu Hurejre da je AUahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Kada se neki
od vas nade u dzamiji pa na straznici osjeti vjetar, neka
ne izlazi sve dotle dok ne cuje zvuk ili ne osjeti smrad.

76. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama
je ispricao Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer,
prenijevsi od Hemmama b. Munebbiha, on od Ebu Hurejre, a
on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao:

pojavi dilema ili sumnja da mozda nema abdesta ili da mu se pricinilo da
mu se nesto desilo sto kvari abdest, on ce ostati pri onom osnovnom
uvjerenju, a to je da je pod abdestom sve dok se ne uvjeri da ga je zaista
izgubio. Sumnjama uopce ne treba pridavati znacaj. Isto take, ako je bio
bez abdesta pa posumnja da li ga je uzeo ili nije drzat ce se onoga u sta
je siguran, tj. da nema abdesta.

Ebu Seid prica da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
rekao: Uistinu se sejtan poigrava sa vama. Dode nekome od vas dok
je u namazu i zateze mu dlake oko cmara kako bi pomislio da je
pustio vjetar i time pokvario namaz. Ako se nekome od vas tako
nesto dogodi, neka ne prekida namaz sve dotle dok ne cuje zvuk ili
ne osjeti smrad. (Ebu Jala i Ibn Madze)

Safija i Ishak smatraju da ako kod zene iz polnog organa izide
vjetar, ukoUko se uvjerila, cuvsi glas i slicno, obavezna je promijeniti abdest.

Ebu Hanife smatra da zbog toga zena ne mora mijenjati abdesta,
bez obzira uvjerila se u to ili ne, pod uslovom da je sigurna da taj vjetar
nije iz straznjice.

Prvi hadis (ovog poglavlja) jos su zabUjezili i Ahmed u Musnedu i
Ibn Madze u Sunenu, drugi Muslim u Sahihu, a treci i Buharija i Muslim
u Sahihima.

189

Uzviseni Allah (dz.s.), zaista, nece primiti namaza
onome ko pokvari abdest sve dok (ponovo) ne abdesti.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun-hasenun-sahihun.

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Abdullaha b. Zejda, Alije b. Talka, Aise, Ibn Abbasa, Ibn
Mesuda i Ebu Seida.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

U torn smislu je i stav uleme: da nije duzan uzimati
abdest onaj ko osjeti (na straznjicu) nesto sto kvari abdest sve
dok ne cuje zvuk ili, pak, osjeti smrad.

Abdullah b. Mubarek kaze: Ako bi se kod nekoga
pojavila dilema da li je izgubio abdest iU nije, nije ga duzan
obnoviti sve dotle dok ne bude siguran da ga je izgubio i to
do te mjere da bi se na to mogao zakleti. Tako kaze: Ako bi
iz polnog organa zene izasao vjetar morala bi ponovo abdest
uzeti. Ovo je stav i Safije i Ishaka.

oS.^ ■'-'♦1 •'!'(' l'

(, »i>-lj ^Jl^I c ^jL^«-oJ) *i^j-t C>i j-A.>^j jutftj ls^3^ ls^3^ ^ JtJ****'1 Llj-i->- VV
^\ jj_P ajlifl q£- ^ jIjJI ■^y>- ^ji^ 6* (_5?^' "^y*" lH j»^^I Jj^ \j5jj>- ; l_jJli

3 ^ S , S S o

"il i.jj><j *;i t_j^_yl (jl : JI3 ?ciu>J ji dJjl fdJi J_5^j U; dJii ,Ji-^ \^'^ ^^^jl
190

aU ,3^ djLlJI (>; 5LUI jjuP ciJL/ : J^. 4JJI jj^

.<jic e-_j-tfj "i : JUi V'Ijwujw lof La

4_ja t *4_^1JI 4alc t-J^J 54** (_c^ ^4* lT*^*' I*'^ '^i • f-f'-^-V '-''^J • '-^'^

. *j*.i£>aJI

57. O uzimanju abdesta nakon spavanja

11. ISPRICALI SU NAM Ismail b. Musa el-Kufi, Hennad
i Muhammed b. Ubejd el-Muharibi isti smisao; kazu: Nama je
ispricao Abdus-Selam b. Harb el-Mulai, on je prenio od Ebu
Halida ed-Dalanija, on od Katade, on od Ebu Alijeta, a on od
Ibn Abbasa: da je on vidio Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, kako je bio zaspao na sedzadi i to

191

tako tvrdo da je poceo da hrce, ili puse. Potom je
nastavio da klanja. Posto je zavrsio (namaz), rekao sam
mu: AUahov Poslanice, ti si spavao. A on rece: Samo je
duzan abdest promijeniti onaj ko zaspi lezeci, jer se samo
lezeci opuste zglobovi. ^

Ebu Isa kaze: Ebu Halidu je ime Jezid b. Abdur-
Rahman.

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni i od
Aise, od Ibn Mesuda i od Ebu Hurejre.

78. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze:
Nama je ispricao Jahja b. Seid, on je prenio od Su bea, on od
Katade,, a on od Enesa b. Malika, koji je kazao: Ashabi-
avremenici Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio,
spavali bi, potom bi ustali i klanjali, a ne bi abdesta
ponovo iizimali.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.^
Tirmizija veU: Cuo sam Saliha b. AbduUaha kada veli:
Upitao sam AbduUaha b. Mubareka za onoga ko svjesno zaspi
sjedeci naslonivsi se na nesto, pa je rekao: Ne mora (ponovo)
abdesta uzimati.

^ O ovom hadisu Tirmizija u Sunenu nije izrekao nikakvu ocjenu. On se

na njeg osvrnuo u djelu Ilelul-Mufred, ukazujuci na njegove mahane i
iznoseci misljenja drugih hadiskih ucenjaka o njemu. Neki vele da je ovaj
hadis slab uslijed toga sto se sve njegove predaje svode na raviju Jezida
Ebu Halida ed-Dalanija, koga mnogi smatraju slabim ravijom, jer je u svom
prenosenju puno proturijecio drugim pouzdanim ravijania. Osim toga, njemu
mnogi osporavaju da je hadise slusao od Katade.

^ Pored Tirmizije, zabiljezili su ga jos i Muslim u Sahihu i Ebu Davud u
Sunenu.

192

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je prenio i Seid b. Ebu
Arube od Katade, a on od Ibn Abbasa (i to) njegove rijeci,
medutim, u njemu nije spomenuo Ebu Alijea, niti ga je vezao
za Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio.

Ucenjaci su se razisli u pogledu uzimanja abdesta nakon
spavanja.^

Vecina njih smatra da nije obavezno uzimanje abdesta
nakon spavanja za onoga ko zaspi sjedeci ili stojeci. Izuzetak
od toga je onaj ko bi legao pa zaspao. Ovakav stav zastupaju:
es-Sevri, Ibn Mubarek i Ahmed.

Tirmizija kaze: Neki, kao sto je Ishak, vele: Onaj ko bi zaspao
tako da ne bi bio svjestan, duzan je (ponovo) abdest uzeti.

Safija smatra da je duzan uzeti abdest i onaj ko bi
sjedeci zaspao prvi san tako da pocne sanjati iU pode da
padne sa stolice

• e

''l*tl '*• I* '' '' t( * 'I' (' I'

^ Ebu Hanife smatra da ne bi morao mijenjati abdest onaj ko zakunja ili

zaspi sjedeci pod uslovom da mu je straznjica priljubljena za tlo ili nesto
drugo. U protivnom, morao bi ga promijeniti.

193

Ji fr-. ^ 5s.

_jlj 4_>iJL (i-fij lr-*i^ C>i ryjj ''-'^ c'j '^ .' - i - J - '* ' I*' (!>* '-r'^J' (C^J • '-'^

58. Uzimanje abdesta nakon sto se nesto pojede
ili popije sto je bilo na vatri

79. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je
ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Muhammeda b.
Amra, on od Ebu Seleme, a on od Ebu Hurejre, koji je kazao
da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao;
Abdest treba uzeti (ako se pojede ili popije) nesto sto je
bilo na vatri pa makar to bio suhi sir. Veli, da mu je
rekao Ibn Abbas: O Ebu Hurejre! Hocemo li morati
ponovo abdestiti ako upotrijebimo vrucu vodu ili maslo
(koje je bilo na vatri)? Pa mu je, kaze, Ebu Hurejre rekao:
Sine moga brata (po vjeri)! Kada cujes neki hadis od
AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, postupi po
njemu i ne navodi nikakve primjere. ^

^ Muslim u Sahihu biljezi sa senedom od Zejda b. Sabita da je AUahov

Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: Uzmite abdest kada nesto
upotrijebite sto je bilo na vatri.

Isti hadis biljeze Ahmed u Musnedu, Ebu Davud i Nesaija u Sunenima sa
senedom od Ummu Habibe.

Taberanija u Mu dzemul-Kebiru biljezi sa senedom od Ebu Ejuba:
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzimao je abdest kada bi nesto

194

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Ummu Habibe, Ummu Seleme, Zejda b. Sabita, Ebu Tall"ie,
Ebu Ejuba i Ebu Musa'a.

Ebu Isa kaze: Neki ucenjaci smatraju da treba uzeti
abdest (nakon sto se nesto pojede ili popije) sto je bilo na
vatri. Vecina ashaba Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i
spasio - savremenika, tabi'ina i (ucenjaka) poslije njih smatraju
da nije potrebno abdestiti zbog (jedenja i pijenja) onoga sto je
bilo na vatri.

'*..* ^-'», 1°'

pojeo kuhano ili peceno na vatri. Hejsemi u djelu Medzmeuz-Zevaid kaze
da su ravije u senedu ovog hadisa svi pouzdani i sigurni.

Na temelju spomenutih hadisa neki su ucenjaci stall na stanoviste
da je potrebno svaki put kad se nesto pojede ili popije sto je bilo na vatri,
abdest promijeniti. Od onih koji tako misle su od ashaba: Ibn Omer, Ebu
Talha, Enes b. Malik, Ebu Musa, Aisa, Zejd b. Sabit i Ebu Hurejre, a od
tabi'ina: Ebu Gurre el-Huzeli, Omer b. Abdul- Aziz, Hasan el-Basri i drugi.
Stav vecine islamskih ucenjaka je da ne treba uzimati abdest nakon sto se
nesto pojede ili popije sto je bilo na vatri. Oni svoj stav temelje na
brojnim hadisima koji ce biti spomenuti u narednom poglavlju.

195

, . a , ^

aj— -ij 4— U.g 4_JJ| jc-J-^ (C-f^' 6^ 0^4^ U^' O^ ^ Uj[ flO->^K^Ij . alwj 4jic 4jJl

^jL£> ^ij}\ i^\.>'^\ Q^ ^\ Ja\ ^\ ^Xt \1» iJs: Jj>jti\j : j_L4tjf jjI Jls

. jUul ClJU*iLO U-d ^j^aJI dJy Ijlj ; ; j.>w^la J.o,>- la

o ^^ s , cs S S ^O

t±4_jjj*Jl IJ_a (jLij .jil-.j4alft 4JJI ^La 4JJ I J_^ J (2>j (;>j jj U I jj*. I lla J

59. Nije potrebno uzimanje abdesta nakon sto se
nesto pojede i popije sto je bilo na vatri

80. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je
ispricao Sufjan b. Ujejne; kaze: Nama je ispricao Abdullah b.
Muhammed b. Akil, koji je cuo Dzabira; kaze: Sufjan; nama je
ispricao Muhammed b. el-Munkedir prenijevsi od Dzabira, koji

196

i

je kazao: Jednom prilikom je AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, izisao, a sa njim sam bio i ja i usao
je kod neke zene - ensarijke. Ona mu je zaklala ovcu pa
je on jeo. Poslije mu je iznijela posudu sa hurmama pa
je jeo i hurmi, a potom je uzeo abdest za podne i
klanjao. Kada je zavrsio namaz ponovo mu je iznijela ono
sto je od ovce ostalo i on je jos jeo. Poslije toga je
klanjao ikindijski namaz, a nije abdest mijenjao. ^

1 Biljezi Bezzar u Musnedu sa senedom od Ebu Hurejre koji je kazao:

Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, uzeo je (jedne priUke)
abdest nakon sto je jeo suhog sira poslije toga je jeo mesa - ovciju
plecku - i klanjao, a abdest nije mijenjao.

Ebu Hurejre kaze: Pocastio sam Allahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, ovcijom pleckom koju sam uzeo iz Abbasova
kazana, pa je jeo, potom je klanjao, a nije abdest mijenjao. (Ebu Ja'la)

Nesaija i Ebu Davud u Sunenima biljeze sa senedom od Dzabira b.
AbduUaha: Posljednja odredba Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i
spasio, bila je da ne treba uzimati abdest nakon sto se nesto pojede i
popije sto je kuhano ili peceno na vatri.

Na temelju ovih i drugih hadisa vecina ucenjaka je zauzela stav da
nije potrebno uzimati abdest kada se nesto jede i pije sto je bilo na vatri.

Buharija u Sahihu kaze: Cetverica hulefai-rasidina: Ebu Bekr, Omer,
Osman i Alija bi jeU meso, a poslije toga ne bi ponovo abdest uzimali.

Osim cetverice hulefai-rasidina, vecina ashaba je na stanovistu da
Tuje potrebno uzimati abdest nakon sto se nesto pojede i popije sto je bilo
na vatri. Oni smatraju da su hadisi iz prethodnog poglavlja derogirani i
stavljeni van snage, sto nedvosmisleno potvrduju i rijeci Dzabira b.
Abdullaha.

Hattabi je nesuglasje medu spomenutim hadisima objasnio tako sto
smatra da hadisi iz prethodnog poglavlja ukazuju na to da je lijepo
(mustehab) ko hoce (poslije jela onoga sto je bilo na vatri), uzeti abdest,
dok hadisi iz ovog poglavlja ukazuju da to nije obavezno.

197

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Ebu Bekra es-Siddika, Ibn Abbasa, Ebu Hurejre, Ibn
Mesuda, Ebu Rafi'a, Ummul-Hakema, Amra b. Umejjea, Ummu
Amira, Suvejda b. Numana i Ummu Seleme.

Ebu Isa kaze: Ebu Bekrov hadis na ovu temu nije
pouzdan zbog njegova seneda. Prenio ga je Husam b. Misak
od Ibn Sirina, on od Ibn Abbasa, a on od Ebu Bekra es-
Siddika, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio.

Samo je pouzdan (ovaj) od Ibn Abbasa od Vjerovjesnika,
Allah ga blagoslovio i spasio. Ovako su prenijeli hafizi, a
preneseno je na vise nacina od Ibn Sirina, on od Ibn Abbasa,
a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. Prenijeli
su ga i Ata b. Jesar, Ikrime, Muhammed b. Amr b. Ata, Alija
b. Abdullah b. Abbas i drugi od Ibn Abbasa, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. Oni u njemu nisu
spomenuH od Ebu Bekra es-Siddika , i ovo je pouzdanije.

Ebu Isa kaze: Prema ovakvom misljenju postupa vecina
uleme, od ashaba, Vjerovjesnikovih AUah ga blagoslovio i
spasio - savremenika, tabi'ina i (ucenjaka) poslije njih kao sto
su: Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak. Oni
drze da nije potrebno uzimati abdest nakon sto se nesto
pojede iU popije sto je bilo na vatri.

Ovo je kasnija odredba AUahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, i kao da je ovlrn hadisom derogiran prvi
hadis o "uzimanju abdesta (ako se nesto pojede i popije) sto
je bilo na vatri.

198

-' 4 » J" -' ,

Jio f A fi i St i 9 9- $■ ^ ^ ^

.yifA>- (jj Ja«*» la Oj ■««*( (^ o L^ (j* i-_j LJ I ^j : J Ls

jjii (j^ 4JJI jj^ (>c LiujjKjl Ijj6 oLbjl ^ j-.L»oJi (jjj oSj : ,_5~kAf _^l JLs

(JJ 0-4^^ I JJ* k±Aj Jl>- p-j^waJ Ij jJ~«-> (JJ JJ-*" I (>C JoJ ^ I ^ o-«^>-jJ I JJ-C (>C 4JJ I

o-'o'jl » ° 'o'

^1 ^ t>^^' ^-^ b^ <-Sj'j^' ^' r4^ Oi ^' :^ (l^*^ (C?-^' "-^^^ <^jjj

0^^ 6 o ^ fi o ^ 6.0^ 'o' fr O ,05 0, 0,0,

. jj<A>- (jj Jy-*"! (1>* f-jjl 6* (ffJjJ (jjI (1>j (>«.>■ jJI jjlc (jj 4JJI jjiff ijs- : ^us
s ' **--■-

, 'jo'j B. O ,0S 0,0, tf S O, O 0,0,^ s ,

4JJI ^^-1-^ f-Ul J_j— IJ (ji u'4'.^ h-'^' 'j^ («l r*-* : j3.>wjI Jli .i^jli (jj 5-ljjJl

,,00 , fi ,

o 0,,, |2||' llll°f ,»-»-- Jio-- ,,o,,,os..o„,;i,

-' fi o i ^ of a

199

60. O uzimanju abdesta nakon jedenja
mesa od kamile

81. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, on od AbduUaha b.
AbduUaha er-Razija, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, a on
od Berra a b. Aziba, koji je kazao: Allahov Poslanik, Allah
ga blagoslovio i spasio, upitan je o tome da li treba
uzimati abdest (nakon jedenja) mesa od kamile, pa je
rekao: Uzmite abdest nakon toga. Takoder je upitan da li
ga treba uzeti nakon jedenja braveceg mesa pa je rekao
da ne treba. ^

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Dzabira b. Semurea i Usejda b. Hudajra.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenio Hadzdzadz b. Ertate
od AbduUaha b. AbduUaha, on od Abdur-Rahmana b. Ebu

^ Nevevi kaze: Islamski su se ucenjaci razisli u tome da li jedenje kamiljeg

mesa kvari abdest. Vefina ucenjaka smatra da jedenje kamiljeg mesa ne
kvari abdest i da ga zbog toga nije potrebno obnavljati. Ovo misljenje
zastupaju: cetverica hulefair-rasidina, Ibn Mesud, Ubej b. Ka b, Ibn Abbas,
Ebu Derda, Ebu Hanife, MaUk i Safija.

Oni svoj stav temelje na dva hadisa: hadisu Dzabira b. AbduUaha:
Posljednja odredba AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, bila je
da ne treba uzimati abdest kada se pojede nesto sto je kuhano ili peceno
na vatri. U to, po njima, spada i kamilje meso.

I na hadisu Ibn Abbasa koji kaze da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: Abdest kvari ono sto izlazi (iz Ijudskog
organizma), a ne kvari ga ono sto u njega ulazi.

Ahmed b. Hanbel, Ishak b. Rahivejh, Jahja b. Jahja, Ebu Bekr,
Munziri i Ibn Huzejme smatraju da jedenje devinog mesa kvari abdest.
Dokaz su im tematski i drugi hadisi koji su dosli u ovom znacenju.

200

Lejle, a on od Usejda b.Hudajra, a pouzdan je hdis Abdur-
Rahmana b. Ebu Lejle od Berra a b. Aziba, tako vele i Ahmed
i Ishak.

Ubejde ed-Dabij prenio je od AbduUaha b. AbduUaha er-
Razija, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, a on od Zul-
Gurreta el-Dzuhenija.

Hammad b. Seleme je ovaj hadis prenio od Hadzdzadza
b. Ertate i pogrijesio je u prenosenju, jer je rekao: od
AbduUaha b. Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, on od svoga oca, a
on od Usejda b. Hudajra, a ispravno je: od AbduUaha b.
AbduUaha er-Razija, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, a on
od Berra a b. Aziba.

Ishak veU: Na ovu temu su pouzdana dva hadisa od
AUahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio: hadis Berra a
i hadis Dzabira b. Semurea. To je i stav Ahmeda i Ishaka.
Preneseno je od nekih ucenjaka iz generacije tabi'ina i drugih
da ne treba uzimati abdest nakon sto se jede meso od kamUe.
Tako smatraju i Sufjan es-Sevri i ucenjaci iz Kufe.

■' ^ .

t^^ " ' " ' Il"'l'' °|' III t' ' •tll''l'>' • tf'"-*'' ' --05-

(j-«j_j| 4_ul tijjlj Oj-JjA (JtJ'j Vi^' (^'i ' V - J - J - '* ' (»' 6* V^"' [clj ■ '-J'^

201

--'•'°' 'i'-i'" ° ,'. '','.-' ,1 r '''• '," r-'i^' ' \r-

.Oj^ (j* 4jjI (j* ojjS' ijj pLiA (3* loa JjU jl>.|j jj* oIjj Ioaa : JL3

a ^ fi i

LJijJ-* ji-^Jw jjj ^3->w<[ li-uJj L u - W .Oa^o jjJLi/o ^^J-* ^' (C^ l5^ tJ^ *J*^ C>*

■i ' '„^ - * -«s.

. a->J oJl** J 4-uP 4JLI I ^J-^ l5^ ' O^ * J***^
^-» J- ji, - I'n i« ' • " '. ^ ' !•- ■"- ^ 't(-

','! ■» - 'J'' •» ' ('III*' ."' ' *?•• - -'»-' ■'f'ti"

, L>OL>.^ CijUjL>JI Ijjb v> J 'UL^O

202

61. Uzimanje abdesta zbog doticanja
polnog organa

82. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Mensur; kaze: Nama je
ispricao Jahja b. Seid el-Kattan, on je prenio od Hisama b.
Urvea, koji je kazao: Nas je obavijestio moj otac, prenijevsi od
Busre, Safvanove kcerke, da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: Ko dotakne svoj polni organ^
neka ne pristupa namazu dok (ponovo) ne uzme abdest. ^

^ U tekstu ovog i vecine drugih hadisa na ovu temu doslovno je spomenut

muski polni organ. Da li to, uistinu, znaa da je ovaj propis vazeci samo za
muskarce ili se on odnosi i na zene? Imajuci u vidu da su svi seri'atski
propisi jednaki za muskarce i za zene, sa izuzetkom nekih koji su specificni
samo za zene, ja mislim da se on odnosi i na jedne i na druge. To se
moze zakljuciti iz hadisa koji je zabiljezio Ibn Hiban u Sahihu od Ebu
Hurejre, u kome stoji da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
rekao: Ako neko od vas dodirne golom rukom svoj polni organ
duzan je obnoviti abdest. Kao sto vidimo u ovom hadisu, koji Hakem
ocjenjuje vjerodostojnim, spomenut je opcenito polni organ, bez naglaska
muski ili zenski. To znaci da se misli i na jedan i drugi, sto opet, s druge
strane, znaci da se ovaj propis odnosi i na muskarce i na zene.
2 Na temelju ovog i drugih hadisa u ovom smislu neki su zauzeli stav da

dodirivanje muskog polnog organa golom rukom kvari abdest i da ga zbog
toga treba obnoviti.

Od ashaba ovakav stav zastupaju: Omer b. Hattab, njegov sin
Abdullah, Ebu Ejub el-Ensari, Zejd b. Halid, Ebu Hurejre, Abdullah b. Amr
b. As, Aisa, Ummu Habiba, Busra binti Safvan i Sa'd b. Ebu Vekkas.

Od tabi'ina: Urve b. Zubejr, Sulejman b. Jesar, Ata b. Ebu Rebbah,
Eban b. Osman, Dzabir b. Zejd, Zuhri, Mus ab b. S ad, Jahja b. Ebu Kesir,
Seid b. Musejjeb i Hisam b. Urve.

Od ostalih ucenjaka: Evzaija, Safija, Ahmed b. Hanbel, Ishak i
vecina ucenjaka iz Sama.

Malik smatra da je obavezno (vadzib) zbog toga obnoviti abdest.

203

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni i od
Ummu Habibe, Ebu Ejuba, Ebu Hurejre, Erve kcerke Unejsa,
Aise, Dzabira, Zejda b. Halida i Abdullaha b. Amra.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Tirmizija veli: Tako su ga mnogi prenijeli u slicnom
znacenju od Hisama b. Urvea, on od svoga oca, a on Busre.

83. Ebu Usame i drugi su ovaj hadis u istom smislu
prenijeli od Hisama b. Urvea, on od svoga oca, on od
Mervana, on od Busre, a ona od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio. To nam je ispricao Ishak b. Mensur i
kazao da je njemu to ispricao Ebu Usame.

84. Ovaj hadis je prenio i Ebu Zinad od Urvea, on od
Busre, a ona od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. O
tome nam je ispricao Alija b. Hudzr i kazao: Nama je ispricao
Abdur-Rahman b. Ebu Zinad, prenijevsi od svoga oca, on od
Urvea, on od Busre, a ona od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, u istom smislu.

To je i stav koji zastupaju mnogi ashabi Vjerovjesnikovi,
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenici i tabi ini. Tako misle
i Evzaija, Safija, Ahmed i Ishak.

Muhammed (Buharija) kaze: Busrin hadis je

najpouzdaniji na ovu temu.

Ebu Zur a veli: Na ovu temu je pouzdan i hadis Ummu
Habibe, a to je hadis koji prenosi Ala b. Haris, od Mekhula,
on od Anbesea b. Ebu Sufjana, a on od Ummu Habibe.

Tematski hadis je zabiljezen u svim zbirakama El-Kutubus-sitte osim
u Buharijinom Sahihu

204

Muhammed (Buharija) veli: Mekhul hadise nije slusao od
Anbesea b. Ebu Sufjana. Mekhul je sve druge hadise, osim
ovoga prenio od nekog covjeka, a on od Anbesea. Kao da on
smatra da ovaj hadis nije pouzdan.

^J-C (^ ^^Ib (^ (j^ (jfi jJj (^ 4JJ1 Jo^ q£- ^jA^ QJ Aj*^ ljL>A>- c JUa UuJ.^ A©
jl ?4jlo 4jLiw ^^ J-ftj : JLS J^j ^UU 4JJI ^^^Ltf? ^^^1 ;^ <ajl £>P ^^^ii>JI^

4-iLc 4JLII ^jJ*^ (C^' h^'-*"*^' 6-? r'^'j J:?^ U'^ c5jj -^J ■ (C***T^f >f ' J^

^ « , X , , t. ).

62. Abdest nije potrebno obnavljati ako se
dotakne muski polni organ

85. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Mulazim b. Amr, on je prenio od Abdullaha b. Bedra, on od

205

Kajsa b. Talka b. Alije, a on je Hanefija, on od svoga oca, a

on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao:

Je li on - muski polni organi- nesto drugo do komad

mesa, ili (rece) die njega. ^

Tirmizija veil: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
Ebu Umame.

Ebu Isa kaze: Preneseno je od mnogih ashaba,
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, i

^ lako se u tekstu ovog hadisa spominje penis, muski polni organ, propis
je podjednako vazeci i za muskarce i za zene, kako je istaknuto u
prethodnom poglavlju.

■'- U predaji ovog hadisa koju biljezi Ebu Davud u Sunenu stoji:

Dosli smo kod Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, tada dode
neki covjek slican beduinu i rece: Allahov Poslanice, sta veils ako
covjek nakon sto je uzeo abdest dotakne svoj polni organ? Allahov
Poslanik na to rece: Je U polni organ nesto drugo do komad

covjecijeg tijela ili (rece) dio njega.

Na temelju ovih hadisa, neki su ustvrdili da dohvatanje polnog
organa ne kvari abdest, te da ga zbog toga ne teba obnavljati.

Od ashaba ovo misljenje zastupaju: Alija b. Ebu Talib, Ammar b.
Jasir, Abdullah b. Mesud, Abdullah b. Abbas, Huzejfe b. Jeman, Imran b.
Husajn i Ebu Derda.

Od tabi'ina i ucenjaka poslije njih: Seid b. Dzubejr, Ibrahim Nehai,
Rebia b. Abdur-Rahman, Sufjan es-Sevri, Ebu Hanife, Jahja b. Mein i
ucenjaci iz Kufe.

Neki tvrde da je hadis koji prenosi Talk b. AH, derogiran hadisom
iz prethodnog poglavlja, koji prenosi Busra, Safvanova kcerka. Kao dokaz za
to navode cinjenicu da je Talk b. Ali dosao u Medinu kada se gradila
Poslanikova dzamija, te je taj hadis cuo ranije nego sto je Busra cula hadis
koji ona prenosi, jer je ona kasnije primila islam.

Taberanija ovaj njihov dokaz odbacuje kao neosnovan. Jer je, veli
on, oba hadisa prenio Talk b. Ali, i onaj sto ga prenosi Busra i ovaj. Prema
tome, veca je vjerovatnoca da je Busrin hadis derogiran.

206

tabi'ina misljenje da ne treba obnavljati abdest kad se dotakne

polni organ. Ovo misljenje zastupaju i ucenjaci iz Kufe i Ibnu

Mubarek.

Ovaj hadis je nesto najpouzdanije sto je preneseno na ovu temu.

Ovaj hadis su prenijeli i Ejub b. Utbe i Muhammed b.
Dzabir od Kajsa b. Talka, a on od svoga oca.

Neki su hadiski ucenjaci nepovoljno govorili o
Muhammedu b. Dzabiru i Ejubu b. Utbeu.

Hadis Mulazima b. Amra od AbduUaha b. Bedra je
pouzdaniji i bolji.

, Jto

4JUHJI JA fj^ji\ djJ ^ *L> U <— »Ij '\T

jLo-C J-^lj (j^LxP ij^ Jj-Ob-^-oa ^~a!m (jJ ■Vo.>lj c-AJjS ft^l J JUAj <JJji5 LjlJJu^ A1

--9 -* --

aJj B^i — uaJl jJJ ji^j^ f>J 54^^ L>^^ J4^ jJ— (J 4alc 4l!l (J~« l?^' <^' ' ''-^'-'^ L>^

. c:. ' ijKl gi : Jli ? cjul "ill j^ (> : cnJi ; Jli . iJ>'^_

9 ^ ^ ^ ^

^05,0 OS-0 .^0 0^...^Jl9^^ J^ O ^ ^ Jlfr

t-jU>w3l (j__^ jJ-«Jl JJbl i2>^ J^lj jj^ ^^ IjJb j^ (^jj JlSj : ^*4ia£ 4j I J li
IjJLic \ji^\ J_alj j5j_^I (jLlal) J_j5 jAj . (jjjuGJlj alLj 4lLc 4JJI J^^^jjIII

.(jjAjuJIj |xL»ij 4jie 4JJI (J-3 (_c^' i—iLs-^l ^JA aJjiJI JaI (j^ j^U jji JoS jjij t

207

i_A*-i> : Jli ^u j.o-l I (jj ^le (j^ j5jj (_5j«iajJI jLkkJI j5lj UI cj.«.w_5 : Jli
L^Jjii j»i-<j 4jic <dJl -L3 j^jOjJl ti,l : 4-ijU (>c (j^^l f^'^,! b^ l5jj >^j

o
3 ^ £ A . a

.s-^^ irr'LlJl 1^ (ci (»J— 'J fUle -dJI (jJ-^ (ci^' O^ T'Pi. 0^3

63. Abdest ne treba obnavljati
zbog poljupca

86. ISPRICALI SU NAM Kutejbe, Hennad, Ebu Kurejb,
Ahmed b. Meni , Mahmud b. Gajlan i Ebu Ammar Husejn b.
Hurejs; kazu: Nama je ispricao Veki , prenijevsi od A mesa, on
od Habiba b. Ebu Sabita, on od Urvea, a on od Aise da je:
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, poljubio neku
od svojih supruga, potom je izisao (u dzamiju) radi
namaza, a nije zbog toga mijenjao abdest. Veli, pa sam
rekao: koja bi to bila druga do ti? Ona se na to
nasmijala. ^

^ Na temelju spomenutog i drugih hadisa su Alija b. Ebu Talib, Ibn Abbas,
Ata, Tavus, Sufjan es-Sevri i Ebu Hanife izvukli zakljucak da abdest nece
biti pokvaren ukoliko muz poljubi svoju suprugu, te da zbog poljupca ne
mora abdest obnavljati.

208

Ebu Isa kaze: Slican smisao je prenesen od mnogih
ucenjaka iz generacije ashaba, Vjerovjesnikovih, Allah ga
blagoslovio i spasio, savremenika, i tabi'ina. A to je i stav
Sufjana es-Sevrija i ucenjaka iz Kufe, koji vele da abdest nije
potrebno obnavljati zbog poljupca.

Malik b. Enes, Evzaija, Safija, Ahmed i Ishak, smatraju
da zbog poljupca treba uzeti novi abdest. Tako misle i mnogi
ucenjaci iz generacije ashaba - Vjerovjesnikovih, Allah ga
blagoslovio i spasio, savremenika, i tabi'ina.

Neki hadiski ucenjaci su odbaciU hadis koji o ovome
prenosi Aisa od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
smatrajuci ga nepouzdanim, imajuci u vidu stanje njegova
seneda.

Tirmizija kaze: Cuo sam Ebu Bekra el-Atara el-Basrija
gdje spominje od Alije b. Medinija, koji je rekao: da je Jahja
b. Seid el-Kattan ovaj hadis ocijenio vrlo slabim, rekavsi da on
ne predstavlja nista.

Tirmizija (takode) kaze: A cuo sam i Muhammeda b.
Ismaila kada ukazuje na slabost ovog hadisa isticuci da Habib
b. Ebu Sabit nije slusao od Urvea.

Istina, ovaj hadis je po stepenu slab, ali je, kako veli Abdur-Rahman
el-Mubarekfori, dosao u vise predaja koje ga svojom brojnoscu osnazuju i
ojacavaju.

Ibn Mesud, Ibn Omer, Zuhri, Evzaija, Malik b. Enes, Safija, Ahmed
b. Hanbel i Ishak, smatraju da poljubac kvari abdest. Prema njima, ukoliko
bi muz poljubio svoju suprugu, ne bi mogao pristupiti namazu dok abdest
ne bi promijenio. S tim sto neki od njih prave razliku izmedu formalnog i
strastvenog poljupca.

Za njih, prva vrsta poljubaca ne kvari abdest, dok druga kvari.

209

Prenosi se od Ibrahima et-Tejmija, a on od Aise da ju
je "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, poljubio i nije
uzimao abdesta.

I ovo je takode nepouzdano, jer nam nije poznato da je
Ibrahim et-Tejmi slusao od Aise.

Od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, u ovom
smislu nema nista pouzdano.

^ ^

J.>^lj tc?^! JIj-o^I fUJI jjlc (jj j.j^l jjbji jLJ\ ^1 c^ ojojL^^I Uujj> AV

- tf

y. ^S-S ^OC-0 06-0 --JlO t-.* O ^ , Jl f.

<dJl j_jL» j_jjjJl i_jb>w3l (jj |xUJl JaI (jj jjvlj jji (jlj jij : ,--»j^ _jjI Jli

--0 ,,,oe.-. -.,ji 0^

210

>■ .' f .. '> "' ■>

64. Uzimanje abdesta zbog povracanja i
krvarenja iz nosa

87. ISPRICALI SU NAM Ebu Ubejde b. Ebu Sefer, a
on je u stvari Ahmed b. Abdullah el-Hemdani el-Kufi, i Ishak
b. Mensur; Ebu Ubejde veli: Ispricao nam je, a Ishak kaze:
Obavijestio nas je, Abdus-Samed b. Abdul-Varis; koji je kazao:
Meni je ispricao moj otac, prenijevsi od Husejna el-Muallima,
on od Jahje b. Ebu Kesira, koji je kazao: Ispricao mi je
Abdur-Rahman b. Amr el-Evzai, prenijevsi od Jeisa b. Velida
el-Mahzumija, on od svoga oca, on od Ma dana b. Ebu TaUie,
a on od Ebu Derda a da je: Jednom prilikom Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, dok je postio
povratio je, pa je prekinuo post, i ponovo abdest uzeo.
Sreo sam Sevbana u dzamiji u Damasku i spomenuo mu

211

to, pa je rekao: Istinu je kazao; ja sam mu vodu
polijevao. ^

Ebu Isa kaze da je Ishak b. Mensur govorio: Ma'dan b.
Talha.

Ebu Isa veli: da je Ibn Ebu Talha ispravnije.

Ebu Isa kaze: Mnogi ucenjaci iz generacije
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, ashaba i
tabi'ina, smatraju da je obavezno nakon povracanja ill

^ Na temelju ove i drugih predaja ovog hadisa koje ovdje nisu spomenute

neki su ucenjaci izvukli slijedece zakljucke:

- Da povracanje punim ustima kvari post. Dokaz tome je da je
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nakon sto je povratio,
prekinuo post. Neki smatraju da povracanje ne kvari post. Po njima je
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio .i spasio, prekinuo post zbog toga sto
je nakon povracanja fizicki oslabio, pa posto se radilo o nafili, on ga je
prekinuo.

- Da povracanje i krvarenje iz nosa kvari abdest. Ovakav stav
zastupaju Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Ishak, Amir es-Sa bij, Urve b.
Zubejr, Evzaija, Ahmed i Ebu Hanife.

Malik i Safija misle da povracanje i krvarenje iz nosa ne kvari
abdest. MaUk ide toliko daleko da smatra da nikakvo krvarenje ne kvari
abdest. Safija smatra ukoliko se krv pojavi na dva izlaza, kvari abdest.
Ukoliko se pojavi iz bilo kojeg drugog dijela tijela, ne kvari abdest.

Svoje stavove oni temelje na nekim hadisima i na eserima.

Malik u Muveta u biljezi da je Omer (r.a.), kada je uboden u
dzamiji, nastavio da klanja namaz, a krv mu je tekla.

Buharija u Sahihu biljezi sa nepotpunim senedom od Dzabira; Da
je neki covjek ranjen u bid Zatur-Rika, krv mu je tekla, ali on nije
prekidao namaz.

Komentirajuci ovaj hadis u djelu Fethul-Baii, Ibn Hadzer veli:
Postoji vjerovatnoca da je ovaj covjek promijenio odjecu koja je bila
kravava i nastavio da klanja, a krv se, mozda, nije bila razlila po tijelu.

Osim toga, ovdje se radi o specificnim, ratnim uslovima u kojima
vaze i odredene povlastice.

212

krvarenja iz nosa uzeti novi abdest. Tako misle i Sufjan es-
Sevri, Ibn Mubarek, Ahmed i Ishak.

Neki, opet, kao sto su Malik i Safija, drze da zbog
povracanja i krvarenja iz nosa nije potrebno uzimati novi
abdest.

Husejn je ovaj hadis izuzetno dobro prenio.

Hadis koji prenosi Husejn je nesto najpouzdanije na ovu
temu.

Ma'mer je ovaj hadis prenio od Jahje b. Ebu Kesira i
pogrijesio u njegovu prenosenju. On je rekao: od Jeisa b.
Velida, on od Halida b. Ma dana, a on od Ebu Derda a, tako
da u njegovu senedu nije spomenuo Evzaiju, a kazao je od
Halida b. Ma dana, a on je u stvari Ma dan b. Ebu Talha.

ji f

^ ♦♦♦ * " -^ ^/ ^^ '' * * *

0^0^ 0^ S-0

oJiJ ?d_jjljl ^ Lo : aJLj fuLc 4JJI Jio '^S jSi^ : Jli j^ilw

. 4jlo Lealfl : JLS ijji^ s-Uj 'l-Jjia Ojaj : JIa5 . -Luj ;

,, 0,0, 0, 5.0, > ,°,,, ;i,a, , >«•',,;.

6-^ 4UI jj^ (>tf jjj ^1 (> <±AjjjJI Ija eSjj U^lj : ^_y-4f i^l JLs

. LLj 4ILC 4JJI i^ji^ ^^1

.Ojj^j l5j3^' U4^ • M-*^' J- i - u Ju «-j-(Sjj| jJjtJI Jjbt osuw (^Ij Jij

213

, , t, »

,S*^ ,5 ' >»,-', «-Ji '"'l"^ 'tl" 11' ■- '111 ' } I ^ '°. f'

65. O uzimanju abdesta tursijom

88. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Serik, on je prenio od Ebu Fezarea, on od Ebu Zejda, a on
od Abdullaha b. Mesuda, koji je kazao: Allahov Poslanik me
je jednom prilikom upitao: Sta ti je to u mjesini? Tursija,
rekao sam. A on rece: Dobre hurme i cista voda. Veli pa
je abdestio time. ^

1 Ebu Zur a za ovaj hadis kaze da je vjerodostojan.

Ibnu Hiban kaze da je Ebu Zejd, koji prenosi ovaj hadis od
Abdullaha b. Mesuda, kao ravija apsolutno nepoznat; cak je njegovo pravo
ime kao i ime njegova oca nepoznato hadiskim ucenjacima.
Ibnu Hadzer veli da su hadiski ucenjaci ovaj hadis odjenili daifom, slabim.

Ipak su na temelju ovog hadisa neki ucenjaci zauzeli stav da je
uzimanje abdesta tursijom u nuzdi dozvoljeno. Ovakvo misljenje zastupaju
Ebu Hanife i Sufjan es-Sevri. Po njima, ne bi imao potrebe onaj ko bi uzeo
abdest tursijom da uz to uzme jos i tejemum. Po misljenju Ebu Jusufa, u
nuzdi je bolje uzeti tejemum nego se abdestiti tursijom. Dok Muhammed
drzi da bi trebalo u takvim situacijama uzeti abdest tursijom, a uz to uzeti
i tejemum.

Neki vele da je kasnije i Ebu Hanife odustao od svoga prvobitnoga
stava i priklonio se misljenju Ebu Jusufa.

214

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenesen od Ebu Zejda, on od
Abdullaha, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio.

Ebu Zejd je nepoznat hadiskim ucenjacima, nije poznato
da li je osim ovog hadisa nesto drugo prenio.

Neki ucenjaci, kao Sufjan es-Sevri i drugi, smatraju da je
dozvoljeno abdest uzeti tursijom.

Neki, opet, kao sto su Safija, Ahmed i Ishak smatraju
da time abdest nije dozvoljeno uzeti.

Ishak kaze: Ako bi covjek dosao u situaciju da nema
cime drugim uzeti abdest, neka abdesti tursijom i ako bih ja
vise volio uzeti tejemmum, jer je uzviseni Allah (dz. s.)
rekao: A ako ne nadete vode, onda tejemmum uzmite.

(j_C 4JI JjuC J>J 4JUI JjjlC (>e (JjAJJI (>ff Jjie j>P i^j^ Ojj3 UjJls. A^

4j(j[JL3jt (_)A<-Aa5 ^Uj L^ji UJ t_jj«i iJ-*ij 4jic "dJl ^Ju^ ^jjjl (jl ; ^Uff (jjl

Safija, Ahmed i Ishak smatraju da se ni u kojemu slucaju abdest ne
moze uzeti tursijom. U slucaju kada nema vode uzet ce se tejemum.
Ovakav stav oni temelje na kur'anskom ajetu: A ako ne nadete vode,
onda uzmite tejemum , a sok, vele oni, nije voda.

215

66. Ispiranje usta nakon
(pijenja) mlijeka

89. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Lejs, on je prenio od Akila^, on od Zuhrija, on od
Ubejdullaha b. AbduUaha, a on od Ibn Abbasa da se
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, jednom prilikom
napio mlijeka, pa je zatrazio vode i isprao usta, a potom
kazao: U njemu ima masnoce. ^

^ Akil b. Halid b. Akil Ebu Halid bio je Osmanov sticenik Prenosio je

hadise od Kasima, Salima, Zuhrija i mnogih drugih. Od njega su hadise
prenosili Ejub b. Ejub i Lejs. Ahmed b. Hanbel ga smatra veoma
pouzdanim ravijom. Ebu Hatem za njeg veli da je sigurniji kao ravija od
Ma'mera. Umro je 141. godine po Hidzri.

2 Na temelju ovog hadisa je vecina islamskih ucenjaka zauzela stav da je

lijepo (mustehab) nakon pijenja mlijeka izaprati usta. Razlog zato je kako je
i sam Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, naglasio to sto u mlijeku
ima masnoce koja se zadrzava u ustima.

Neki vele da je ispiranje usta obavezno (vadzib). Pri torn se
pozivaju na hadis koji biljezi Ibn Madze u Sunenu sa senedom od Ummu
Seleme i Sehla b. Sa'da u kojemu stoji da je AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: Poslije pijenja mlijeka operite usta.

Ovdje je, vele oni, AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, u
imperativnom obliku naredio da se usta peru, a imperativ ukazuje na ono
sto je obavezno (vadzib).

Ibnu Hadzer u komentaru Buharijine zbirke veli: "Da, tacno je to,
da imperativ ukazuje na ono sto je obavezno (vadzib), ali pod uslovom da
nije dosao nikakav dokaz koji torn inperativu odreduje konkretno znacenje".
Slijedeci hadis ukazuje da taj imperativ ima znacenje mustehaba.

Ebu Davud u Sunenu biljezi od Enesa b. Malika hadis koji je po
stepenu hasen a u kome stoji: Da se Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, jednom prilikom napio mlijeka i poslije toga nije ispirao usta niti je
abdestio.

216

Kaze Tirmizija: Na ovu temu su hadisi preneseni i od
Sehla b. Sa'da es Seidija i Ummu Seleme.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Neki ucenjaci drze da treba isprati usta nakon pijenja
mlijeka. Po nama je to lijepo (mustehab). Neki vele da nije
potrebno poslije pijenja mlijeka usta ispirati.

. 4jie Jjj jJi J_^ _^j j»iwj fUic 4JJ I Jutf |_jjj I

. krr'uJI IJA ^ ^jj i^-i (>-*-> I IJJ»j

Tematski hadis su zabiljezeli svi u El-Kutubus-sitte, osim Ibn Madze.

217

67. Mekruh je osobi dok mokri
odgovoriti na selam

90. ISPRICALI SU NAM Nasr b. AU i Muhammed b.
Bessar; kazu: Nama su ispricali Ebu Ahmed^ i Muhammed b.
Abdullah ez-Zubejri, njih dvojica su prenijeli od Sufjana, on
od Dahaka b. Osmana, on od Nafi a, a on od Ibn Omera da
je: Neki covjek nazvao selam Vjerovjesniku, Allah ga
blagoslovio i spasio, dok je mokrio, pa mu nije odgovorio. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

1 Ebu Ahmed je Muhammed b. Abdullah b. Zubejr b. Amr b. Dirhem el-

Esedi ez-Zubejri el-Kufi. Veoma je pouzdan i siguran ravija, osim sto je
grijesio u prenosenju hadisa od es-Sevrija. Pripada devetoj generaciji. Umro
je 203. godine po Hidzri.

^ Na temelju ovog i drugih hadisa islamski su ucenjaci zauzeli jedinstven

stav da je pokudeno (mekruh) onome ko obavlja bilo koju od fizioloskih
nuzdi u torn momentu odgovarati r\a selam ukoliko bi mu ga neko nazvao.
Takoder su jednoglasni u misljenju da je mekruh, po bilo kojemu osnovu,
spominjanje Allahova (dz.s.) imena onome ko obavlja nuzdu ili se nalazi u
nuzniku.

Dzabir b. Abdullah veH: Neki je covjek prosao pored Allahova
Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio, dok je mokrio i nazvao mu
selam. Poslanik mu rece: Kada me vidis u ovakvom stanju ne nazivaj
mi selam, ako to uradis, ja ti necu odgovoriti. (Ibnu Madze)

Muhadzir b. Kunfuz veli: "Nazvao sam selam Allahovu Poslaniku,
Allah ga blagoslovio i spasio, u momentu dok je abdestio, pa mi nije
odvratio. Kada je zavrsio sa uzimanjem abdesta, odgovorio mi je na selam
rekavsi: Nije me nista drugo sprijecilo da ti odmah odgovorim na selam
osim to sto ne voUm da Allahovo ime spominjem kada nisam pod
abdestom." (Ebu Davud i Ibn Madze)

Ovaj hadis, osim Buharije, biljeze svi ostali u El-Kutubus-sitte.

218

Po nama je ovo mekruh onome ko obavlja veliku ili
malu nuzdu. Tako su to neki ucenjaci protumacili.

Ovo je nesto najbolje sto je preneseno na ovu temu.

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni i od
Muhadzira b. Kunfuza, AbduUaha b. Hanzale Alkame b.
Sefva a, Dzabira i Berra a.

. (3*«.»t)lj Ji.a.»lj ^jiSLoJI Ja5 aAj
4_jic <lJJI ^L« ici^' O* '^Ji^' (ci' (1>* ?-^J J:}* 6n? '-^;^-*^' '""* lSJj ->^J

. Jiio (>J 4JJI JuP (jP V4^' (C,-^J

68. O ostatku iza psa

91. ISPRICAO NAM JE Sevar b. Abdullah el-Anberi;
kaze: Nama je ispricao Mu temir b. Sulejman, koji je kazao:
Cuo sam Ejuba kada prica od Muhammeda b. Sirina, koji je

219

prenio od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, da je rekao: Posudu iz koje je lokao
pas, treba oprati sedam puta, prvi put ili posljednji put
(ce se istrljati) zemljom, a posudu iz koje je lokala macka
treba oprati jedanput. ^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

To je i stav, Safije, Ahmeda i Ishaka.

Hadis je u ovom smislu na vise nacina prenesen od
Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio, (s tim sto u nekim predajama) nije spomenuto:
Posudu iz koje je lokala macka treba oprati jedanput.

Tirmizija kaze: Na ovu temu je hadis jos prenesen i od
Abdullaha b. Mugaffela.

^ Nevevi tvrdi da je slina psa necista i da bi se ta necistoca

odstranila, posudu treba oprati sedam puta.

Medutim, mislim da hadis ovdje ukazuje na nesto sasvim drugo.
Ukazuje na izvjesnu opasnost koju u sebi nosi pseca slina. Allahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, zasigurno nije bez razloga naredio da se
posuda iz koje loce pas opere sedam puta, posebno nije bez razloga
naredio da se uz pranje, posuda istrlja i zemljom.

Ako se tome doda da je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i
spasio, jednom priUkom naredio da se pobiju svi psi, te da je muslimanima
zabranio da psa drze u kuci, rekavsi: Zaista meleki nece u kucu u kojoj
se nade pas ili slika, mozemo shvatiti ozbiljnost ovog pitanja.

Osim toga Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
muslimanima je inace zabranio, drzanje psa, osim u tri slucaja;

kao cuvara kuce i imovine,

kao cuvara stoke, i

lovackog psa.

U sva tri slucaja pas mora biti napolju i ni u kojemu slucaju ga
nije dozvoljeno drzati u stanu ili kuci.

Ovaj hadis, osim Tirmizije, zabiljezili su i Malik u Muveta u, Ahmed
u Musnedu, Ebu Davud, Nesaija i Ibnu Madze u Sunenhna.

220

c U^j 4J cjISL^ : cJli c L^-jJ.fi J-^j oju5 Ul tjl 5ju5 ^I c>i^ jup cjuLSj c dlJU

4_1L* "UJI jJItf 4JJI Jj-*.j liji : Jli (. ajJ : cnJIa ^(^1 cnJu U (^^u-Vj^I ; JUi fuJI
.c:jlil^^l jl a5-iJ.g ;ja3l_^l (j^ ^ Uj[ (j.dL>.J.i >.r.unAl Ipl : Jli jxLjj

.0JU5 ^1 4^1 t -r>J.>w3jljL OJUii ^1 Jo* ClulSj : dUU (>C a-^—Smj i_5jj Jia

. Lwb Oj^l ,j3-*^ 'JJt! P^ • J-*''^'!? -^■»-'^U (C?^^~*"' • J^ (^-^
. t^ljJI lift jff5 (Jjj «-^^ (>-lL>l IJJ6_J

, ^ o 3 ,t ifl ^ s.

.dUU j;>j jxjl jjfci

69. O ostatku iza macke

92. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze:
Nama je ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik b. Enes,
on je prenio od Ishaka b. AbduUaha b. Ebu Talhe, on od

221

Humejde kcerke Ubejda b. Rifae^, ona od Kebse kcerke Ka ba
b. Malika^, koja je bila udata za Ebu Katadina sina, da je
kod nje jednom prilikom usao Ebu Katade; ja sam mu,
veli ona, polijevala vodu da abdesti. U to dode macka i
poce da pije. On joj primace posudu i ona se napi.
Vidjevsi me da ga posmatram, veli Kebsa, on rece: Cudis
se, kcerko moga brata (po vjeri)? Da, rekoh. A on rece:
AUahov je Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, kazao:
Macka nije necista; ona je zaista, od onih koje obilaze
oko vas ili (je rekao) koje obilaze oko vas. ^

^ Humejda, kcerka Ubejda b. Rifae, supruga je Ishaka b. Ebu Talhe, pripada
generaciji tabi'ina. Ibn Hiban je smatra veoma pouzdanim ravijom hadisa.

2 Kebsa, kcerka Ka ba b. Malika, supruga je Abdullaha, sina Ebu Katadinog.
Ona spada u ashabe.

^ Safija, Ahmed i Ishak smatraju da je ostatak vode iza niacke cist, tako da

se moze upotrijebiti za abdest i za gusul i to bez ikakva keraheta. Iz
slijedece predaje se da zakljuciti da je ostatak hrane iza macke takode cist i
da ga je dozvoljeno jesti.

Majka Saliha b. Dinara veli: Moja me gospodarica poslala da
odi\esem pilava h. Aisi. Zatekla sam je u namazu. Pokazala mi je isaretom
da spustim pilav. Posto sam ga spustila, dosla je macka i pocela da ga
jede. Kada je Aisa zavrsila namaz, uzela je pilav i jela sa oriog mjesta
odakle je macka jela, a potom kazala: AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio
i spasio, rekao je: "Macke nisu neciste, one su vase Ijubimice koje su cesto
uz vas. Vidjela sam veli Aisa, Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i
spasio, kada je uzeo abdest ostatkom vode iza macke. (Ebu Davud)

Ebu Hanife takoder smatra da je ostatak iza macke cist i da se
moze upotrijebiti za abdest i gusul, s tim sto je to, po njemu, mekruh. Svoj
stav Ebu Hanife temelji na hadisu iz prethodnog poglavlja u kojemu stoji:
Posudu iz koje loce macka operite jedanput.

Sljedbenici prvog misljenja vele da nijedan hadis u kome je
spomenuto pranje posude iza m.acke nije pouzdan. Sto se tice hadisa iz

222

Neki su prenijeli od Malika, da je ona bila udata za
Ebu Katadu. Ispravno je da je bila udata za njegova sina.

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Aise i Ebu Hurejre.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Ovakav je i stav vecine uleme od Vjerovjesnikovih
ashaba, tabi'ina i ucenjaka poslije njih:Safije, Ahmeda i Ishaka,
koji smatraju da je ostatak iza macke cist.

Ovo je nesto najbolje sto je preneseno u ovom
znacenju.

Malik je ovaj hadis temeljito prenio od Ishaka b.
Abdullaha b. Ebu Talhe i niko ga od njeg tako kao Malik nije
potpunije prenio.

J> - o;i;i "•''1^' •" l'°l'l|- •''1'°. -''i'' °'i' -"ni 'I- Mil-'--' ="-""-

^ ^ o , ^

prethodnog poglavlja, on je pouzdan, s tim sto rijeci koje se odnose na
pranje posude iza macke nije izgovorio Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, nego ih je neki od ravija hadisa dodao.

223

^^ -v-wj Li^: X-j ^ lUI ^_jla 1^1 cJlj : Jlis YdlJj j_y3 ll cJii . 4llk

0—' j^ -■ (j-tf u4i-*' i>i iSi^ b^ l5^j^' ;?M3 bi •H'-*" ^J->- ' '^y->^ >-4.-V l-'-'-i-*

• yij^ b^ i-_j-s &.>■
J' , - -

,0, 0,0,- S- o ^^ O , ,, Ot O , ,0 , „"„- --- .,-

ij-i j-ij-*- J-^^J ' S Jjl— aJ I JjjJ Jj^ (j^ b!^ ^ ' (jJ^ ^'-•'J f^ '^ ' ij^ ej^ '

70. O meshu po mestvama

93. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Veki , prenijevsi od A mesa, on od Ibrahima, on od Hemmama
b. Harisa, koji je rekao: Dzerir b. Abdullah je obavio malu
nuzdu zatim uzeo abdest ucinivsi mesh po mestvama.
Neko mu rece: Zar tako postupi? Sta je to sto bi me
sprijecilo, kada sam vidio AUahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, da ovako radi, odgovorio je. Ibrahim
kaze: Dopadao im se Dzerirov hadis, jer je on primio

224

islam nakon sto je objavljena sura El-Maide. Ove rijeci:
Dopadao im se jesu, znaci, Ibrahimove.

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Omera, Alije, Huzejfe, Mugire, Bilala, Sa'da, Ebu Ejjuba,
Selmana, Burejde, Amra b. Umejje, Enesa, Sehla b. Sa'da, Ja la
b. Murea, Ubadea b. Samita, Usame b. Serika, Ebu Umame,
Dzabira, Usame b. Zejda, Ibn Ubade, neki kazu: Ibn Imare i
Ubeja b. Imare.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

94. PRENOSI SE OD Sehra b. Havseba da je kazao:
Vidio sam Dzerira b. AbduUaha kada je abdestio i potrao
rukom po mestvama. Rekao sam mu zasto to? Pa je
rekao: Vidio sani Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio, kada je abdestio, potrao je po mestvama. Rekao
sam mu: Je li to bilo prije ili nakon sto je objavljena
sura El-Maidel Kazao je: Ja sam primio islam nakon sto
je objavljeno El-Maide. ^

^ Prisutni su se zacudili hadisu Dzerira b. Abdullaha zato sto su smatrali da

je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, cinio mesh po mestvama
prije nego je objavljen ajet o abdestu u suri El-Maide i da je ovim ajetom
dokinuta dotadasnja praksa Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio.

Posto je Dzerir, za koga su znali da je primio islam nakon objave
sure El-Maide, naglasio da je nakon objave ove sure vidio Allahova
Poslanika Allah ga blagoslovio i spasio, kako cini mesh po mestvama,
shvatili su da je ovaj propis jos vazeci i da nije derogiran navedenim
ajetom.

Ibn Abdul-Berr u djelu el-Istizkar, tvrdi da je oko cetrdeset ashaba
od Allahova Poslanika prenijelo hadise o meshu po mestvama.

225

To nam je ispricao Kutejbe, koji je kazao, nama je
ispricao Halid b. Zijad et-Tirmizi, prenijevsi od Mukatila b.
Hajjana, on od Sehra b. Havseba, a on od Dzerira.

Tirmizija veli: Prenio je Bekije, od Ibrahima b. Edhema,
on od Mukatila b. Hajjana, on Sehra b. Havseba, a on od
Dzerira.

Ovaj hadis je pojasnjen, jer su neki smatrali da je mesh
po mestvama mekruh, objasnjavajuci da je Vjerovjesnikovo
potiranje po mestvama bilo prije nego je objavljena kur'anska
sura El-Maida. Dzerir u hadisu koji on prenosi veli da je vidio
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je ucinio mesh
po mestvama nakon sto je objavljena kur anska sura El-Maide.

o Si & ^ o

|K^2^lj jiLjukU 6 ^ ^ -^^ tj^ ^wxoJt ou v^

. j^v-^oJI -5 CjjU (JJ 'Ujj^ i.l*jj.>- ^-.>v,i9 'Gl (^>;WW (>J /s:i^>! (J* J^Jj

Ibn Munzir kaze da mu je preneseno od Hasana koji je kazao:
Meni je pricalo oko sedamdeset ashaba da je Allahov Poslanik cinio mesh
po mestvama.

Ibn Munzir veli: Ucenjaci su se razisli u tome da li je bolje oprati
noge ill je bolje uciniti mesh po mestvama. Ja licno drzim da je bolje ciniti
mesh po mestvama i to zbog toga sto su haridzije i rafidije napadali mesh
po mestvama i osporavali ga, pa je ozivljavanje jednog sunneta koji su oni
osporavali po meni bolje i efdalnije.
Ovaj hadis je zabiljezen u svih sest hadiskih zbirki El-Kutubus-sitte.

226

«- fi o ,0 &, fi ^ . y.^ 9^ fi fi 0^ fi fi o

'"" 'u

.X
OSS

dilLa (jj kr-53*j JLLi (jj <jl_ji^j Oj<>» ;_yi'j Oj^ (_jiij (j^ b^ vM ' (_f?J

"^ ij\ \jkL Uf IJ[ Ijj^Lj Jl-j fijift 4JJI ^jLs 4JLIi J_5->j (jLS" : Jli jLLi (jj (jlj^

^.1>JI 4JJI Jjuc ^1 (>c ic^*^' Wf'j^l L>* -JLs^j ''j*^ (I>J f>^'>' ' i l lijj -^J

a_i.a>l o[ jt.o-..>i.; aJ : 4juui Jli JJJU.* (JJ (<J-*J J^i • (C^!^' U^ is^ J'i

^ a i a ,

. -vltJl i^J^ (c!-^' f'^' ^^ (Ci' 6,-* (C?-*^'
s S- ^ ^

(j_^ 4— Ajj-^ (j.g ^^Jl>JI 4JJI J u^ ^1 (jS- jjyo^ (jj Qj,o,g (j,g ^c■o■J■"^'^ H^^jii ^^^->^ <-
. (l>^i^l jfflc ~<^l jj aL*.j 4jic 4JJI ^Ltf (ffJ^' 6^ ir^'^
.(_5jIja]| JL-fcff (jj (jl_ji~a >-^ o .X» ^LjJI IjJ6 ^ ^(S-^ (j-"-*'' • J4****'! 0^ -5-a-><-o Jli
ailij ilLc 4JJI (J-^ l5^' !rr''-*^' L>? ^LoJ^I joS^I Ja3 jAj : ic-"^ vl Jii

227

^„ ^^ffPjlSC- ,**• ° ■

Jl ^ So

71. O meshu po mestvama za
musafira i mukima

95. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Ebu Avane, on je prenio od Seida b. Mesruka, on od
Ibrahima et-Tejmija, on od Amra b. Mejmuna, on od Ebu
AbduUaha el-Dzedelija, on od Huzejme b. Sabita, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio; Da je upitan o
meshu po mestvama, pa je rekao: Za putnika (vazi) tri, a
za onog ko je kod kuce jedan dan. ^

^ Vecina islamskih ucenjaka smatra da mesh po mestvama koje se obuku

nakon uzetog abdesta, za onog ko je kod kuce traje dan i noc ili 24
sahata, dok mesh po mestvama putniku musafiru traje tri dana i tri noci,
ili 72 sahata.

Ovakav stav oni temelje na tematskom hadisu i hadisu koji je
zabiljezio Muslim u Sahihu od AHje u kome stoji: Tarik b. Surejh b. Hani
veU: Upitao sam Aliju b. Ebu Taliba o trajanju mesha po mestvama pa je
rekao: Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, je odredio da
putnik mesh po mestvama moze koristiti tri dana i tri noci, dok ga
onaj ko je kod kuce moze koristiti dan i noc.

Malik i jos neki smatraju da se mesh po mestvama moze koristiti
bez vremenskog ogranicenja. Po njemu su putnik i onaj ko je kod kuce u
tome izjednaceni.

Svoje misljenje oni temelje na hadisu Ubeja b. Imarea koji veli;
Rekao sam Allahovu Poslaniku, AUah ga blagoslovio i spasio; Allahov

228

Spominje se da je Jahja b. Mein hadis Huzejme b.
Sabita o meshu ocijenio sahih hadisom.

Ebu AbduUahu el-Dzedeliju je ime Abd b. Abd, a receno
je i Abdur-Rahman b. Abd.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Ebu
Bekrea, Ebu Hurejre, Safvana b. Asala, Avfa b. Malika, Ibn
Omera i Dzerira.

96. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Ebul- Ahves, on je prenio od Asima b. Ebu Nedzuda, on od
Zirra b. Hubejsa, on od Safvana b. Asala, koji je kazao:
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nam je
naredio, kada smo na putu, da ne skidamo mestve tri
dana i tri noci, zbog velike i male nuzde i zbog
spavanja, a naredio nam je da ih skinemo ako postanemo
necisti (dzunub).

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Poslanice, mogu li ja ciniti mesh po mestvama? Mozes, rece Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio. Jedan dan? Da, rece Vjerovjesnik.
Dva dana? Da, rece Poslanik. Tri dana? Mozes koUko hoces, odgovori
Allahov Poslariik, AUah ga blagoslovio i spasio. (Ebu Davud)

Prema rijecima Ibn Hadzera, Ebu Davud ovaj hadis nije smatrao
jakim. Buharija ga ocjenjuje slabim, dok Nevevi tvrdi da su hadiski ucenjaci
jednoglasni u ocjeni da je ovaj hadis slab.

Nevevi tvrdi da je Ebu Hanifin stav da se vrijeme mesha po
mestvama racuna od momenta kada se izgubi abdest za vrijeme kojeg su
mestve obucene.

Ahmed i es-Sevri drze da se mesh po mestvama racuna od
momenta kada su obucene.

229

Hakem b. Utbe i Hammad su prenijeli od Ibrahima et-
Tejmija, on od Ebu AbduUaha el-Dzedelija, a on Huzejme b.
Sabita. Medutim, to nije pouzdano.

Alija b. Medini je kazao da je Jahja b. Seid kazao da je
Su be rekao: Ibrahim en-Nehai nije cuo od Ebu AbduUaha el-
Dzedelija hadis o meshu.

Tirmizija veli: Zaide, prenoseci od Mensura, kaze: Bill
smo u sobi Ibrahima et-Tejmija, a sa nama je bio i Ibrahim
en-Nehai kad nam je Ibrahim et-Tejmi ispricao, prenoseci od
Amra b. Mejmuna, on od Ebu AbduUaha el-DzedeUja, on od
Huzejme b. Sabita, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio
i spasio, o meshu po mestvama.

Muhamed b. IsmaU veU: Najbolje nesto na ovu temu je
hadis Safvana b. Asala el-Muradija. Ebu Isa kaze: U ovom
smislu je i stav vecine ucenjaka, od Vjerovjesnikovih, Allah ga
blagoslovio i spasio, ashaba, tabi'ina i fikhskih ucenjaka poslije
njih, poput Sufjana es-Sevrija, Ibn Mubareka, Safije, Ahmeda i
Ishaka, koji kazu: Onaj ko je kod kuce moze ciniti mesh po
mestvama dan i noc, dok putnik, musafir to moze ciniti tri
dana i tri noci.

Ebu Isa kaze: Od nekih ucenjaka se prenosi (stav) da
oni ne ogranicavaju vremenski period za trajanje mesha po
mestvama. Ovo je i stav MaUka b. Enesa.

Ebu Isa kaze: Stav o vremenskom ogranicenju jeste
ispravniji.

Ovaj hadis je prenesen od Safvana b. Asala i drugim
putem, osim ovoga puta preko Asima.

230

^ ^ S ^

1''°'' -•«»>''» •"•f'!''''''°''l'°tll«''°' ''""•'^'ll I'll •'fl-s''

^"ofr-si^Ji "jot

.4lL*ilj i_iiJI Jjil
tt.Ll>ij fuic 4JJI J*!tf (C*JJ' »_jL>Jtf I (>o jjwij jj^ J^ lla_j : (j-*4f ^j' JLs

. (3->v,-'lj /5?|'->*Jlj djJU U4AJ 4^5 »l, g . M . ' l (j,« (»-*-i*J L>«J L>:i*i'^'j
,»•' " ru-*"'-' ' ° °i'''-'°.°-'°'t II"'**. ' !•''

72. Potiranje po mestvama
odozgo i odozdo

97. ISPRICAO NAM JE Ebu VeUd ed-Dimaski; kaze:
Nama je ispricao Velid b. Muslim; kaze: Nas je obavijestio
Sevr b. Jezid, prenijevsi od Redza a b. Hajvea, on od
Mugirinog pisara, a on od Mugire b. Su bea: Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, po mestvama je potirao
odozgo i odozdo. ^

^ Malik i Safija smatraju da mestve treba potirati i odozgo i odozdo, s tim

sto Safija drzi potiranje mestvi odozgo fardom, a njihovo potiranje odozdo
mustehabom.

231

Ebu Isa kaze: Ovako smatraju mnogi Vjerovjesnikovi,
Allah ga blagoslovio i spasio, ashabi, tabi'ini i fikhski ucenjaci
poslije njih. To je stav i Malika, Safije i Ishaka.

Ovaj hadis ima u sebi izvjesnih mahana, jer ga od
Sevra b. Jezida, sa senedom ne prenosi niko osim Velida b.
Muslima.

Ebu Isa kaze: Pitao sam Ebu Zur u i Muhammeda b.
Ismaila o ovom hadisu pa su rekli da nije pouzdan, zato sto
je Ibn Mubarek, prenio od Sevra, on od Redza a b. Hajvea,
koji je kazao: Ispricano mi je da ga je Mugirin pisar prenio
izravno od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, ne
spominjuci u senedu Mugiru.

Malik svoj stav temelji na tematskom hadisu i na eseru sto ga je
zabiLjezio u Muveta u, u kome stoji: Upitao sam Ibn Sihada kako se cini
mesh po mestvama? Pa je Ibnu Sihad jednom rukom potrao mestve odozgo
a drugom odozdo. Kaze Malik, to sto mi je pokazao Ibnu Sihad je nesto
najbolje sto sam saznao o nacinu uzimanja mesha po mestvama.

Safija svoje misljenje bazira na tematskom hadisu koji je, prema
ocjeni mnogih, slab hadis.

Za ovaj hadis Ebu Zur a i Buharija kazu da nije pouzdan.

Ebu Hanife smatra da je dovoljno mestve potrti samo odozgo. Svoje
misljenje on temelji na pouzdanom hadisu o kome ce biti govora u
narednom poglavlju.

Mugirinu pisaru je ime Verrad es-Sekafi el-Kufi. Pouzdan je ravija.
Pripada osmoj generaciji.

232

(^lii^Jl Ji 7~-«^ (»J-^J f'^'^ ''^' (C^ Lf^' '■^•'j • ^^ ^^t^ iy.\ji^'^ (>^ JtHJ^'

. iiyiS- LoAvA Lb

a oSfl 00 ^ ^ - ^

. JjsJ>-lj iJj_jjJI u''^^ '-'3^. ^^J ' C^' (->*' L>? r^'J J^ i^ 3*3

73. O meshu po mestvama odozgo

98. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nama je
ispricao Abdur-Rahman b. Ebu Zinad, on je prenio od svoga
oca, on od Urvea b. Zubejra, a on od Mugire b. Su bea (koji
veli): Vidio sam Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
kada potire po mestvama odozgo. ^

^ Ovaj je hadis osim Tirmizije zabiljezio i Ebu Davud u Sunenu.

Buharija je u djelu et-Tarihul-Evsatu sa senedom zabiljezio od
Mugire da je kazao: Vidio sam Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio
i spasio, kada je mesh po mestvama ucinio samo odozgo.

Prema njegovim rijecima, ovaj hadis je daleko pouzdaniji od hadisa
sto ga je prenio Redza' b. Hajve preko Mugirinog pisara od Mugire, a koji
je spomenut u prethodr\om poglavlju.

Alija b. Ebu Talib kaze: Kada bi se vjera mogla temeljiti na
misljenjima Ijudi, bilo bi logicnije da se mestve potiru odozdo; medutim, ja

233

Ebu Isa kaze: Mugirin hadis je hasenun. To je hadis
koji prenosi Abdur-Rahman b. Ebu Zinad, od svoga oca, on
od Urvea, a on od Mugire. Nije nam poznato da je jos neko
osim njega prenio od Urvea, a on od Mugire o potiranju po
mestvama odozgo.

To je i stav mnogih ucenjaka. Tako misle i Sufjan es-
Sevri i Ahmed. Muhammed (Buharija) veli: Malik b. Enes je
Abdur-Rahmana b. Ebu Zinada smatrao slabim ravijom.

Si ^ ^ Si t ^ ^ f J- ^

^j^^4*-oa i»-L**a 5tJ^ ^' (5"^ l5^' I—^oJ ! ul5 4jiA.*i ^jjI SjjAaJI (J.C J_u-»j^ (jV lH>*

* -■«-->•_ ' i« ' ' •"■ ' II"

sam licno vidio Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kako
mestve potire samo odozgo.

Na temelju spomenutih hadisa, Ebu Hanife, Sufjan es-Sevri Ishak i
Ahmed b. Hanbel smatraju da je mesh po mestvama dovoljno uciniti samo
odozgo.

Sevkanija u djelu Nejlul-Evtar kaze: Sasvim je izvjesno da je AUahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, cinio mesh po mestvama na oba
nacina; katkada bi ih potrao i odozdo i odozgo, a katkada opet samo
odozgo i to da bi pokazao da je i jedan i drugi nacin moguc i dozvoljen.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da je hadis u kome je
spomenuto da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, potirao po
mestvama samo odozgo-vjerodostojan, dok je hadis u kome se spominje
potiranje i odozgo i odozdo slab; prema tome, treba se drzati onog hadisa
koji je pouzdaniji i po njemu postupati.

234

t s. ,

' ' ' ' ' ° '' 'ji'-'-'so'oa

^ JlOjl^ 09----, - - --

74. Mesh po carapama i sandalama

99. ISPRICALI SU NAM Hennad i Mahmud b. Gajlan;
kazu: Nama je ispricao Veki , on je prenio od Sufjana, on od
Ebu Kajsa, on od Huzejla b. Surahbila, a on od Mugire b.
Su bea, koji je kazao: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, uzeo je abdest i mesh ucinio po carapama i
sandalama. ^

^ Muhammed b. Dzafer et-Tahavi u djelu Serhu meanil-asar veli: Mi drzimo

da se mesh moze ciniti po carapama pod uslovom da su debele i ispletene
gusto tako da lahko ne propustaju vodu. Isto misle i Ebu Jusuf i
Muhammed.

Ebu Hanife smatra da se mesh po carapama moze uzeti samo u
slijedecim uslovima: da su carape debele, da su gusto pletene tako da lahko
ne propustaju vodu, da su pokrpljene kozom i da same stoje uz nogu bez
lastike ill kakvog drugog poveza. A ako nisu takve or\da uslovljava da je
ria njima bilo kakva obuca pa makar to bile sandale ili nanule.

235

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

To je i stav mnogih ucenjaka: Sufjan es-Sevri, Ibn
Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak vele: Mesh se moze uzeti po
carapama i ako na nogama nisu sandale ukoliko su guste i
stabilne.

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
Ebu Musa a.

Ebu Isa kaze: Cuo sam Saliha b. Muhammeda et-
Tirmizija, koji je rekao: Cuo sam Ebu Mukatila es-Semerkandija
kada veli: Usao sam kod Ebu Hanife kada je bio u bolesti od
koje je umro, zatrazio je vode i uzeo abdest, na nogama su
mu bile carape, pa je uzeo mesh po njima, a potom rekao:
Danas sam nesto uradio sto do sada nisam nikada. Ucinio sam
mesh po carapama na kojima nisu bile sandale.

Safija i Ahmed smatraju da se po carapama moze uciniti mesh ako
su debele i gusto opletene. Oni ne uslovljavaju da su pokrpljene kozom ili
da je na njima nekakva obuca.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori drzi da je odabran onaj stav i
misljenje po kome se mesh po carapama moze uzeti ukoliko su carape
debele i gusto ispleten.e, makar i ne bile pokrpljene kozom i makar na
njima i ne bila bilo kakva obuca, pod uslovom da sami stoje uz nogu i da
lahko ne propustaju vodu.

Neki vele da se po svakim carapama moze uzeti mesh ako je velika
hladnoca, bile one debele ili tanke, gusto ili rijetko ispletene. Ovakav stav
temelje na hadisu sto ga je Ahmed b. Hanbel zabUjezio u Musnedu sa
senedom od Sevbana u kome stoji: Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio
i spasio, poslao je jednu izvidnicu koju studen gotovo da nije unistila.
Kada su se vratili, ispricali su Vjerovjesniku sta ih je snaslo, pa im je
naredio da ubuduce uzimaju mesh po turbanima i po onome sto im
je na nogama.

236

j5lj j3^ -.0,0-1 1 ^j 1,0,0,.,.' (j£- (jUaSJI Ji-1,*..*.*^ ij^ (C^i^^ Iju*J->' t jl-^ o^ J-o->«-o LjjJ->- \ * •
^_ajj| LLiiaj : Jli 4_ul jj^ 4jLx<i (j^ Oj^iJLjl (jjl jj£. (2>*^

. OjjAaJI (jji (j-0 4l«,o-wj jtifl ; j5j Jo

^ ^ o ^ o ^

fcll >-,, 1 1 J Lo ! J aij jJ, jJJ> - (^ J.o,>- 1 Cj.^.0-^ ; U ^Sj (J,**"-^ ' L>f -i-*-^' I Cj-^-ouw a

. 4_oUl ^U u43^j (j^-*^j ?^' o-i 3y^ C>^ "^y /c?j • ^'^

. ^ i J ^ ^ ^ (j'-o.^ <«LuJ.>> 4J1.X.J) ^ oAoJI idjujL> ; -.>.»i,i,g 0^1 ul3

|J_*<j 4_j1c 4_Ul (i-L^ l5~^' '^' ^-^l L>? p^' J^' (1>? r^U jJ^ JLs 5

wJJUj t5j_jlll tj'-:!^ J^3 jJSj . 4jLajJI x^ ^IjJ "^i i«UjJI ^ic >>^>i.i.o.; "i : (jjjuLlIla

237

' . ° ' "t-i °
(j_c 4_jJI JoP (2>J wbv ciJLw : Jli j-rfU (jj jUP (^1 .1.9. "v.a (jj oJuJ^ ^' l>p /rr'j^'

- o- ^ -• J" ^Ji ^ — -^ a ° " °

- - - - - o

.»LaJl Jt-SJl (j-wl JUi t ioLajJl

75. O meshu po turbanu

100. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze:
Nama je ispricao Jahja b. Seid el-Kattan, prenijevsi od
Sulejmana et-Tejmija, on od Bekra b. AbduUaha el-Muzenija,
on od Hasana, on od Ibn Mugire b. Su bea, a on od svoga
oca, koji je kazao: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
uzeo je abdest i ucinio mesh po mestvama i turbanu. ^

1 Vecina islamskih ucenjaka smatra da je dozvoljeno uciniti mesh po

turbanu pod uslovom da je skidanje turbana komplikovano i predstavlja
opterecenje. Svoje misljenje temelje na spomenutim hadisima.

Sufjan es-Sevri Malik, Safija i Ibn Mubarek smatraju da se moze
uciniti mesh po turbanu ukoliko se upredo s tim potare i prednji dio glave.

Svoje misljenje oni temelje na hadisu koji je Muslim zabiljezio u
Sahihu a u kome stoji: Da je Vjerovjesnik cinio mesh po mestvama,
prednjem dijelu glave i turbanu.

Takode, za podlogu svom stavu uzimaju i hadis Ammara b. Jasira
koji je u ovom poglavlju spomenut, a u kome stoji: "Potari vodom svoju
kosu."

238

Bekr kaze: Ja sam ovo cuo od Ibn Mugire.

Tirmizija veli: Muhammed b. Bessar je u ovom hadisu
na drugom mjestu spomenuo da je ucinio mesh po
prednjem dijelu glave i po turbanu.

Ovaj hadis je na vise nacina prenesen od Mugire b.
Su bea. Neki su spomenuli potiranje prednjeg dijela glave i
turbana, dok neki uopce ne spominju prednji dio glave.

Tirmizija kaze: Cuo sam rijeci Ahmeda b. Hasana: Cuo
sam Ahmeda b. Hanbela kada veli: "Ja nisam vidio nekoga
ravnog Jahji b. Seidu el-Kattanu".

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Amra b. Umejjea, Selmana, Sevbana i Ebu Umame.

Ebu Isa kaze: Hadis Mugire b. Su bea je hasenun-
sahihun.

Stav je mnogih Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i
spasio, ashaba, tabi'ina i ucenjaka poslije njih - da se moze
mesh uciniti po turbanu. Medu njima su: Ebu Bekr, Omer,
Enes. To je stav i Evzaije, Ahmeda i Ishaka. Oni kazu da se
mesh po turbanu moze ciniti.

Neki opet vele da je praksa bila u pocetku da se uzima mesh po
turbanu pa je dokinuta i stavljena van snage. Medutim, za ovakvu tvrdnju
ne postoji valjan argument.

Takode je sporno medu ulemom da li je uslov da bi se mogao
ciniti mesh po turbanu da se turban stavi nakon uzetog abdesta, te koliko
se vremenski moze ciniti mesh po turbanu.

Ebu Sevr uslovljava da bi se mogao ciniti mesh po turbanu da se
prethodno mora abdest uzeti, u protivnom, po njemu, mesh se ne moze
ciniti. Vecina ucenjaka to uopce ne uslovljava.

Ebu Sevr smatra da mesh po turbanu traje koliko i po mestvama, i
to za putnika tri dana i noci, za onog ko je kod kuce dan i noc.

Ostali ucenjaci vele da tu nema ogranicenja, da se mesh po turbanu
moze trajno ciniti.

239

Neki uceniji Vjerovjesnikovi, Allah ga blagoslovio i
spasio, ashabi, tabi ini i ucenjaci poslije njih, opet, smatraju da
se mesh po turbanu ne moze uciniti osim da se uporedo sa
meshom po turbanu potare i (prednji) dio glave. Ovako misle
Sufjan es-Sevri Malik b. Enes, Ibn Mubarek i Safija.

Ebu Isa kaze: Cuo sam Dzaruda b. Muaza kad kaze:
Cuo sam Veki a b. Dzerraha kada veli: Prema hadisu, mesh
po turbanu je sasvim dovoljan.

101. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Alija b. Mushir, on je prenio od A mesa, on od Hakema, on
od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, on od Ka ba b. Udzrea, a on
od Bilala da je: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
cinio mesh po obuci i pokrivacu (koji je nosio na glavi).

102. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid; kaze: Nama je
ispricao Bisr b. Mufeddal, on je prenio od Abdur-Rahmana b.
Ishaka, a on je el-Kuresi, on od Ebu Ubejdea b.
Muhammeda b. Ammara b. Jasira, koji je rekao: Upitao sam
Dzabira b. AbduUaha o meshu po mestvama, pa je rekao: To
je sunnet, sine moga brata (po vjeri). A upitao sam ga o
meshu po turbanu, pa je rekao: "Potari kosu vodom."

4_jic 4_Ul (i-La (J-i^ CU_«-i>j : CjJL_3 4JJ.AJ.0 ^^ O^ LT''^ 6^' Cy^ ^rr^.J^

240

I

Co

i

to

to

it';

|: I?

■it. *:

% ■"

1:.

fc

1

Cm

r. l:

;-"' " V.

c_^ &>

V

^'^^ Y V

^'\ C." ^°

.^r ^-i .^-o

k°'l

tC s-

fe

1^

vol

fc> ^: C;

•C" o c* " " ''

F &-° ^-^

:e; I; t"

1:

!■ I

— & w

— * • •

»— — ° — f,

~C..

Ctn\

Cm
(T.v

-c.i^ ~t=.

7"

k

Vo

— p

ll.

|: i- t-.

'^^

<j>

— f
— p tx

76. Kupanje nakon dzunupluka^ i polnog odnosa

103. ISPRICALI SU NAM Hennad i Veki', prenoseci od
A'mesa, on od Salima b. Ebu Dz'ada^, on od Kurejba^, on od
Ibn Abbasa, a on od svoje tetke po majci Mejmune,^ koja je
kazala: "Pripremila sam Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i
spasio, vodu za kupanje, pa se okupao od dzunupluka.
Lijevom rukom je uzeo posudu, iz nje nasuo vode u
desnu ruku i oprao sake. Potom je rukom zahvatio vodu
iz posude i posuo po polnom organu i (oprao ga), a
potom je i ruku istrljao od zid ili zemilju. Izaprao je usta
i nos, umio lice i oprao ruke do laktova, potom tri puta
polio glavu, zatim je polio ostali dio tijela, onda se

pomakao (u stranu) i oprao noge".^

^ Dzezerija u djelu en-Nihaje kaze: Dzun'ubom se naziva osoba kojoj je

kupanje postalo obavezno (fard) zbog ejakulacije ili polnog snosaja. Rijeci
dzunub i dzenabet u arapskom jeziku znace udaljavanje. Otuda se necista
osoba naziva dzunubom, jer je takvo stanje udaljava od "dzamije i izvrsenja
nekih obaveza koje su fard, kao sto su namaz, post, obilazak oko Kabe i
slicno, sve dok se ne okupa.
^ Salim b. Ebu Dza'd el-Esdzei pouzdan je ravija. Spada medu one od

kojih su hadisi zabiljezeni u El-Kutubus-sitte. Umro je 97. godine po Hidzri,
a neki vele 98.

^ Kurejb je sin Muslima el-Hasimija. Pripada srednjoj generaciji tabi'ina.

Pouzdan je ravija. Sticenik mu je Ebu Resid el-Medeni koji je bio i sticenik
Ibn Abbasa. Umro je 98. godine po Hidzri.

* Mejmuna je kcerka Harisa el-Ammarija, supruga je Allahova Poslanika.

^ Iz dva spomenuta hadisa vidimo da je prilikom kupanja sunnet drzati se
sUjedeceg redosUjeda:

242

Ebu Isa' kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.
Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ummu Seleme,
Dzabira, Ebu Seida, Dzubejra b. Mut'ima i Ebu Hurejre.

104. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer i kazao: Nama
je ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Hisama b. Urvea,
on od svoga oca, a on od Aise koja je kazala: "AUahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi, kada bi se htio
okupati zbog dzunupluka, prvo oprao ruke prije nego ih
stavi u posudu (sa vodom), zatim bi oprao polni organ,
uzeo bi abdest, kao sto ga uzima za namaz, potom bi
nakvasio kosu, a zatim na glavu salio tri pregrsti vode."

- Prvo oprati sake, ukoliko iz posude vodu grabimo rukama. Medutim,
imajuci u vidu da se nacin zivota u odnosu na Poslanikovo vrijeme iz
temelja promijenio, da danas gotovo svako u kuci ima savremeno kupatilo,
ili, ako ga nema, onda ima dovoljno posuda da niko ne mora grabiti vodu
rukom, postavlja se pitanje: Nije li mozda ovaj vid sunneta u savremenim
uslovima prevladan? Odgovor je: ne, nikako! Sunnet Allahova Poslanika ne
moze biti prevladan. Jer, ako se njegova forma u datom momentu iz
odredenih razloga ne prakticira, njegova sustina ostaje trajno vazeca, imajuci
u vidu da svaki sunnet u sebi krije vise mudrosti i nikada se ne svodi
samo na jednu, vanjsku. Sustinska mudrost pranja ruku u ovom hadisu se
ne ogleda u tome da li ruke treba oprati prije kupanja ako mislimo vodu
iz posude grabiti rukama ili ne, nego u mudrosti propisa ili regule koji u
sebi sadrzi. Iz rijeci Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio: "Kad
god se od vas neko probudi iz sna, neka opere ruke, jer on ne zna tokom
spavanja gdje mu se ruka nalazila", vidimo da Allahov Poslanik insistira da
se ruke uvijek i u svim prilikama peru.

- Drugo, oprati polni organ.

- Trece, po tri puta izaprati usta i nos.

- Cetvrto, uzeti abdest bez pranja nogu.

- Peto, oprati prvo glavu, a potom cijelo tijelo.

- Sesto, oprati noge.

243

Ebu Isa' kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Odabrano misljenje kod uleme je da prilikom kupanja
treba prvo uzeti abdest, potom tri puta obliti glavu, potom
cijelo tijelo i (na kraju) noge oprati. Ovako postupa vecina
ucenjaka. Safija, Ahmed i Ishak smatraju da bi gusul bio
ispravan ukoliko bi necista osoba zaronila u vodu, a ne bi
prethodno uzela abdest.

>l

J-oaJI Jap lAjJtd» olj^l (jinAJu Ja k->Lj VV

olj^l ^k 4JJI Oyjj Lj CuiS : cJli 4.«i-; al (2>C x^lj (JJ fl-Ul JJ^ i>ff ^ jjjlj I

244

77. Hoce li zena raspletati kosu
prilikom kupanja?

105. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je
ispricao Sufjan b. Ejub b. Musa^, on je prenio od Seida el-
Mukbirija^, on od AbduUaha b. Rafi'a^, a on od Ummu
Seleme, * koja je kazala: "Rekla sam: AUahov Poslanice, ja
sam zena koja pravi pletenice na glavi, pa hocu li ja njih
raspletati prilikom kupanja od dzunupluka? Ne, rekao je:
Dovoljno ti je da po kosi polijes tri pregrsti vode, a
potom da operes cijelo tijelo. Time si postala cista. Hi je
rekao: Time si se ocistila."^

^ Sufjan, koji se spominje u senedu hadisa, jest Sufjan b. Ujejne, poznati je

fikhski ucenjak iz Kufe. Prenosi oko 40 hadisa od kojh su neki zabiljezeni

u El-Kutubus-sitte. Ahmed b. Hanbel ga smatra pouzdanim ravijom. Umro

je 130. godine po Hidzri.

2 El-Mukbiri se zove Seid b. Ebu Seid el-Mukbiri. Ibn Hadzer el-Askalani u

djelu Takribu-Tehzib za njega kaze da je pouzdan [sikatun), pripada trecoj

generaciji. On je jedan od ravija od kojih su hadisi uzeti El-Kutubus-sitte.

Cetiri godine prije smrti je posenilio.

^ Abdullah b. Rafi' el-Mahzumi je sticenik Ummu Seleme, pouzdan je ravija,

pripada trecoj generaciji.

"* Ummu Selema se zove Hind bint Ebu Umejje. Otac joj se zvao Suhejl.

Ummu Selema je bila udata za Ebu Selemu b. Abdul-Eseda. Sa njim je dva

puta cinila hidzru u Abesiniju. Rodila mu je cetvero djece, od kojih je

jedno Selema. Nakon smrti njezina muza, ozenio ju je Allahov Poslanik,

Allah ga blagoslovio i spasio, cetvrte godine po Hidzri. Umrla je 59. godine

po Hidzri, u 84. godini zivota. Ukopana je u Bekiji; dzenazu joj je (kao

imam) klanjao Ebu Hurejre.

5 Vecina ucenjaka stoji na stanovistu da zena (prilikom kupaiija od

dzunupluka ili poslije mjesecnog ciklusa) ne mora raspletati kose. Dovoljno

je da svu kosu tri puta polije vodom. Ahmed b. Hanbel, Tavus i Hasan el-

245

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Stav je vecine uleme da zena ne mora raspletati kosu
prilikom kupanja od dzunupluka. Dovoljno je da svu kosu
pokvasi vodom.

.jAjJI laAJla yiJjl laL^li t <jljiJ> OjA-Ji J^
11^ J >ij J^J ■^'-" (1)^ r^'j J-^ ^-^ ^3J "^J .^1*1^ ij**^ ^-^ J^J

Basri smatraju da je duzna rasplesti kosu kod kupanja poslije mjesecnog
ciklusa, a ne mora je raspletati prilikom kupanja od dzunupluka. Ovo
misljenje nema valjanog utemeljenja. Neki, opet, vele da je kosa Ummu
Seleme bila rijetka pa je voda mogla doprijeti do korjena, te joj je zato
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, dozvolio da je ne rasplece.
U protivnom, ako je kosa gusta morala bi se rasplesti. Ni ovo misljenje
nema utemeljenja.

246

78. Ispod svake dlake je
necistoca (dzunupluk)

106. ISPRICAO NAM JE Nasr b. Ali; kaze: Nama je
ispricao Haris b. Vedzih;^ kaze: Nama je ispricao Malik b.
Dinar^, on je prenio od Muhammeda b. Sirina^, on od Ebu
Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
koji je kazao: "Ispod svake dlake je necistoca (dzunupluk),
pa operite kosu i ocistite kozu."'*

Tirmizija veil: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Alije i Enesa.

Ebu Isa kaze: Hadis Harisa b. Vedziha je garib, mi ga
ne poznajemo osim iz njegovih kazivanja.^

^ Haris b. Vedzih Ebu Muhammed el-Basri je, prema misljenju Ibn Hadzera,

veoma slab ravija. Ebu Davud ga takoder smatra slabim i tvrdi da su svi

hadisi koje on prenosi munker.

^ Malik b. Dinar Ebu Jahja el-Basri je pobozan i pouzdan covjek. Nesaija ga

smatra pouzdanim ravijom. Umro je 130. godine po Hidzri.

^ Muhammed b. Sirin je poznati ucenjak iz generacije tabi'ina. Umro je 110.

godine po Hidzri.

* U ovom hadisu Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, ukazuje

na nuznost pranja korijena kose pri kupanju. To prakticki znaci, da bi

gusul bio valjan, voda mora doprijeti do koze. Ako bi po kozi bilo nesto

sto bi sprecavalo da voda dopre do nje, kupanje ne bi bilo valjano i osoba

bi se i poslije takvog kupanja i dalje smatrala necistom [dzunub). Otuda

upozorenja ucenjaka zenama koje upotrebljavaju kozmetiku, da im kupanje,

ukoliko je ne odstrane, nije valjano. Samim tim su i drug! vidovi ibadeta,

(za ciju je valjanost cistoca tijela uvjet) dovedeni u pitanje.

5 Ovaj hadis su od Harisa zabiljeziU i Ebu Davud, Ibn Madze i Bejhekija u
Sunenima.

14:7

On je sejh cija su kazivanja nepouzdana. Od njega su
mnogi ucenjaci zabiljezili hadise. On je jedini koji ovaj hadis
prenosi od Malika b. Dinara. Vele da se zovao Haris b.
Vedzih, a neki kazu: da je sin Vedzbe.

°^». '°' > >

4_;J.g 4JJI ^La i^jjJI i-jU—oI (^ J^lj joP J^ ll»j I ,j->^ _Jjl J13

79. O uzimanju abdesta poslije kupanja

107. ISPRICAO NAM JE Ismail b. Musa^; kaze: Nama je
ispricao Serik^, on je prenio od Ishaka, on od Esveda, a on

^ Ismail b. Musa el-Fezari je Ebu Muhammed ibn bint Es-Suda, za Icojeg

Nesaija kaze da nije los ravija. Ibn Adijj veli: Prebacivali su mu da je puno

naginjao siizmu. Ibn Hadzer u Takribu kaze: Iskren je. Neki su ga smatrali

rafidijom.

'^ Serik b. Abdullah en-Nehai pouzdan je ravija.. Puno je grijesio kod

prenosenja. Pamcenje mu je znatno oslabilo nakon sto je postao kadija u
Kufi.

248

od Aise: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, poslije
kupanja nije uzimao abdest."^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Ebu Isa veil: Misljenje je veUkog broja ucenjaka od
ashaba, Vjerovjesnikovih, savremenika i tabi'ina da poslije
kupanja nije potrebno uzimati abdest.

' o .

jLill cj^j Ci\^\l>l\ J^\ IjI il^ U ^G A»

9 , CO

.UlwjLtfli |xL)j 4jic 4JJI J^ 4JJI J_j-4.jj Ul 41U3 t J.«*aJI ^^j^j

'»- "- o«,i>,, ,°;i , ,» , .;<•'' '"ij- Iff*'

(ijUiJl jjL^ IjI : ^1— j jlJIc ^lJJI |_jJui> j^l Jl5 : cJli liiuLc ^ >._..u.i.1ji

> o ^/ _ °

.J-jAjI t^J->-5 (jllSJl

.j5^^^w3 (j-*<.>- l1uJu> "UijLc lLuJ.*- : , e~«4-C ajl Jli

^ Iz hadisa zakljucujemo da nije potrebno poslije kupanja ponovo uzimati
abdest, posto je sunnet da se on uzme prije kupanja. Medutim, ukoliko se
on i ne uzme prije kupanja, samo kupanje je dovoljno da ga nadomjesti, s
obzirom da prilikom kupanja peremo cijelo tijelo, a samim tim i dijelove
koje peremo kod abdesta. Ebu Bekr Ibnul Arebi veli da je ovo stav svih
ucenjaka i niko od njih ne misli drukaje.

249

0^0 9

: ^ lo j»il(j 4jic 4JJI jjla (ri^' (-_)L>Ji>l c>? j*^' J^l jj^' Jj^ y>j

, t ^ ,0, » ,, , I =11 ' r "''•II' "'-M' '=*,-- ^ I'S^ ' '-' ' V- ^f

80. Kada se vrh (muskog) i otvor (zenskog)
polnog organa spoje, kupanje je obavezno

108. ISPRICAO NAM JE Ebu Musa Muhammed b.
Musenna; kaze: Nama je ispricao Velid b. Muslim, on je
prenio od Evzaije, on od Abdur-Rahmana b. Kasima, on od
svoga oca, a on od Aise koja je kazala: "Ako vrh (muskog)
ude u otvor (zenskog) polnog organa, kupanje je

obavezno. "To smo uradili ja i Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, pa smo se okupali."^

^ U hadisu je upotrebljen izraz el-hitanu. U arapskom jeziku rijec el-hitanu

se odnosi na onaj dio polnog organa sa koga je skinuta koza prilikom
sunecenja, kod muskarca je to glava polnog organa, a kod zene sami
njegov otvor. To znaci: ukoliko vrsak muskog polnog organa zade u zenski,
kupanje postaje obavezno (fard), bez obzira sto r\ije doslo do izbacivanja
sjemena. Ovo je misljenje vecine islamskih ucenjaka koje je utemeljeno na
vise vjerodostojnih hadisa. Neki drze da kupanje nije obavezno ako nije
doslo do ejakulacije. Ovakav stav oni temelje na slijedecem hadisu: "Voda
ce se upotrijebiti same zbog vode (ejakulacije)." To bi znadlo da je
kupanje obavezno samo u slucaju ako dode do ejakulacije. Medutim, ovaj
hadis, iako je po stepenu sahihun, derogiran je sto ce se vidjeti u
slijedecem poglavlju.

250

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ebu Hurejre, Abdullaha b. Amra i Rafi'a b. Hadidza.

109. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Veki', on je prenio od Sufjana, on od Alije b. Zejda, on od
Seida b. Musejjiba, a on Aise koja je kazala da je Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ako vrh (muskog) zade
u otvor (zenskog) polnog organa, kupanje je obavezno."

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun.

On kaze: Ovaj hadis je preko Aise od Vjerovjesnika,
Allah ga blagoslovio i spasio, prenesen u vise predaja: "Ako
otvor (muskog) zade u otvor (zenskog) polnog organa,
kupanje je obavezno."

Ovo je i stav vecine ucenjaka, od ashaba
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika
medu kojima su i: Ebu Bekr, Omer, Osman, Alija i Aisa, zatim
fikhskih ucenjaka medu tabi'inima i kasnije, kao sto su: Sufjan
Sevrija, Safija, Ahmed i Ishak koji vele: Ako se spoje otvori
dvaju polnih organa, obavezno je kupanje.

* . ° -■ ^ - - ■' ^ ^ .a

251

iJ , t> , , -r ^ ' ['• ' ' ill"

.dlJj Jjy -^»o j»J ts^C/Ul Jjl jJ s-LaJl (^ t-UJi (jl5 UJ[j

liljll ji-jJl /«^ I->1 ^' (j^ :4?J' jJst jKl lie lla ^ J^lj

."^J^ lj oij ' J-^l u-f^ V^J ^>JI ^J^

(3__)l ^ 'UjiLc 4i>c c3bvj>JI ^1 o^ Ajj-^ '^jJ-*-' 'j^?-^ 6^ ij^ Ljj'jj>. \ \ Y

.jiMi^UI j_ji *UJI (>a s-UJI Uil : Jli lj-'LIc

J Li 4_Jl pJ ^j 4jic 4JJI (J-^ icA^' C>^ •r4^?**' (ci'j V3^.' Lff^'j '(^^J-i^j j^j^'j

o o

.5-L&JI jjj i-UJl

81. Upotreba vode zbog vode
(kupanje zbog ejakulacije)

110. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama
je ispricao Abdullah b. Mubarek; kaze: Nas 'je obavijestio Junus
b. Jezid, on je prenio od Zuhrija, on od Sehla b. Sa'da, a on

252

od Ubeja b. Ka'ba koji je kazao; "Upotreba vode samo zbog
vode (ejakulacije) u pocetku islama i)ila je olaksica, zatim
je prestala da vazi.''^

111. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama je
ispricao Abdullah b. Mubarek; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer,
on je prenio od Zuhrija sa ovim senedom sUcno (prethodnom
hadisu).

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Upotreba vode samo zbog vode (ejakulacije) vazila je u
pocetku islama pa je to kasnije dokinuto.

Ovako se prenosi i od mnogih ashaba medu kojima su
i Ubej b. Ka'b i Rafi' b. Hadidz.

Vecina ucenjaka smatra da je obavezno kupanje i
muskarcu i zeni ukoliko covjek stavi vrh svog polnog organa
u zenin, pa makar i ne ejakuliraU.

112. ISPRICAO NAM JE AHja b. Hudzr; kaze: Nas je
obavijestio Serik, on je prenio od Ebu Dzihafa, on od Ikrime,

^ Muslim u Sahihu biljezi od Ebu Seida el-Hudrija da je kazao: Izisao sam

sa Allahovim Poslanikom, Allah ga blagoslovio i spasio, jednog ponedjeljka i
krenuo prema Kuba'u. Kad smo bill u mjestu Benu Salim, zastao je na
Utbanovim vratima i zovnuo ga. Izisao je vukuci svoj ogrtac, a Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, rece mu: Sta je? Nabrzilismo te! A sta ti velis,
rece Utban, kada se covjek nabrzi od zene, a nije siguran sta mu je ciniti?
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, mu na to rece: "Okupat ce
se samo ako je izbacio sjeme."

El-Hazimi u djelu el-I'tibar kaze: U pocetku islama je bilo naredeno
kupanje samo ako dode do ejakulacije; kasnije je to dokinuto i naredeno
kupanje pri svakom spajanju polnih organa, pa makar i ne doslo do
ejakulacije.

253

a on Ibn Abbasa koji je rekao: "Upotreba vode samo
zbog vode (odnosi se na ejakulaciju) u snu."

Ebu Isa veli: Cuo sam Dzeluda kada veli, cuo sam
Veki'a kada je rekao: Ovaj sam hadis nasao samo kod Serika.

Ebu Isa veli: Ebu Dzihafu je ime Davud b. Ebu Avf.

Prenosi se od Sufjana Sevrija da je kazao: Pricao mi je
Ebu Dzihaf i bio je prijatan.

Ebu Isa kaze: Na ovu temu je preneseno od Osmana b.
Afana, Alije b. Ebu Taliba, Zubejra, Talhe, Ebu Ejuba i od Ebu
Seida: od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je
rekao: "(Treba upotrijebiti) vodu zbog vode (iz polnog
organa)."

^U

j.^ ijj <JJI Ju^ ^ JsUiJI jJL> 1^ jU-> LjuJl^. : A-jio ^ J-d^l LuJj> \ \T

Jj-^ : cjJ li 4-jaj Li ^j^ jlo->-o ^^ jw LHJ I ^ j-o^ (^ mJJ I jojlc ^j-p l5 >ojJ I oa

: Jli t U!>Ijj».I jSjj "ij JJjJI jj>o J^jJl (>ff pl/j 4Ji aJJI X^ 4JJI J_^j

cJli .fuLc Jl*^ "^ : Jli t!>lb d>o Jj Jil*.! ji 4Jl (jjj ji-jJl t>cj .Jr^.

!-L<Jj| (jl .j»jO : Jli ?J-u^ dJJ (jjj Sljlll Is- Ja fdJI Jj^j L ; ioJ-!^ J

S So - ^

4JJI Jujce ^J£■ jAfi' (jjl 4JJI jjLft t±Ajji>Jl lla ^jjj UJlj : ^>..i.g _^l JU

(j_j 4JJI J-j£j .U'>UJ>-I jSJj 'ij Jlill jjvj jS-jJl (J iiuLc Lijij-L>. Ijac (>j

00

254

^ S * -^ ^ ^ ^

<jic 4JJI -La jcJJJl |-_(l_>v^l (JJ >i*jl JaI 6:? ^Ij j:*^ J^^ _^J

_, _,o^ o^ji ^^S ^ S-- oc-^0^,

OtS^^O 0^ „ ^ ^ 9 ^ ■^ O t, ^ ^

. Jjtil Jjsl ioLc jIc fuU J-ujs !i\i 4i; jj jJj w:kJs>-\ cflj IJlj

82. O onome koji se probudi i vidi vlaznost na
odjeci, a ne sjeca se polucije u snu

113. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama
je ispricao Hammad b. Halid el-Hajjat, on je prenio od
AbduUaha b. Omera, a on je el-Umeri^, on od UbejduUaha b.
Omera, on od Kasima b. Muhammeda, a on od Aise, koja je
kazala: "AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio,
upitan je za covjeka koji primijeti vlaznost na odjeci a ne
sjeca se polucije u snu? Okupat ce se, rece on. Upitan
je takoderr za covjeka koji sanja da u snu ejakuUra a na
odjeci ne pronade vlaznosti? Nije obavezan da se kupa,
rece on. Ummu Selema ce na to: Allahov Poslanice, a
je li se zena duzna okupati ako to isto (vlaznost)

1 Abdullah b. Omer b. Hafs b. Asim b. Omer b. Hattab el-Umeri je veoma

pobozan, all je kao ravija veoma slab. Tako ga je ocijenio Ibn Hadzer u
Takhbu. Umro je 173. godine po Hidzri.

255

primijeti? Da rece on. ?Zene su sestre nruskaraca i u
tome ce postupiti kao i oni."i

Ebu Isa kaze: Ovaj Aisin hadis o covjeku koji primijeti
vlaznost na odjeci, a ne sjeca se polucije u snu, prenosi
Abdullah b. Omer od UbejduUaha b. Omera. Jahja b. Seid
Abdulaha b. Omera smatra slabim ravijom zbog njegova loseg
pamcenja hadisa.

Stav je " mnogih ucenjaka, iz generacije ashaba,
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, i
tabi'ina da je osoba obavezna okupati se ukoUko se iz sna
probudi i primijeti vlaznost na odjeci. Tako misle i Sufjan
Sevrija i Ahmed.

Neki ucenjaci iz generacije tabi'ina vele; Kupanje je obavezno
ukoliko je to vlaznost sperme. Slicno misle i Safija i Ishak.

Ukoliko neko sanja da ejakulira, ali kada se probudi ne
primijeti nikakve vlaznosti, nije se, prema misljenju vecine
ucenjaka, duzan okupati.

(j-J JJJJ (>e O-^'j L>* (jf*^' (Jt -U aJV UuJJk- C ij^^W* L>; Jj^>.><.« UjJ.> J Jli jr

1 Ovaj hadis se odnosi na ejakulaciju u snu i ukazuje na to da smo se
duzni okupati ukoliko sanjamo da usnu ejakuliramo a kada se probudimo,
primijetimo trag sperme na odjeci. Ukoliko ne primijetimo nikakva traga,
nismo se obavezni okupati. Tako smatra vecina islamskih ucenjaka.

256

I

4JJI i^Xj "^j-^^ ^U- : JLi Jis. l)£ ^ (_^l Ch (>I>.jJI ^ L>^ jL^j ^_jjl

Sao o -----o S

^0 00 ^-

^ , rf , , rf_ ' .'.' ' '\' \\-

jji (jj jxL,J foic 4JJI j^jLs ^_jjI!I ;>C ^Ua ^1 (>J ^ o* lijj Jiij

]1 O 9

oji H ^ ^ ^ ^ ^ ^ . o^^ 0-

5 ^SS 00 ^ ?■ ^ „

aj_>..j 4_xU 'UJI (j-i-^ (C-:^^' i-_)LJ>wal o_« |»-UJI J-»l 4^Lc J_j5 jAj

83. O meniju i meziju^

114. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Amr es-Sevvak;
kaze: Nama je ispricao Husejiri/ on je prenio od Jezida b. Ebu
Zijada {h); NAMA JE ISPRICAO Mahmud b. Gajlan; kaze:
Nama je ispricao Husejn el-Dza'fi, on je prenio od Zaide, on
od Jezida b. Ebu Zijada, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle,
a on od AUje koji je kazao: "Upitao sam Vjerovjesnika, Allah
ga blagoslovio i spasio, o meziju, pa je rekao; "Zbog
mezija je potrebno uzeti abdest, a zbog menija se treba
okupati."^^

^ Meni je sperma, a mezi je svijetla sluz koja se javlja iz polnog organa
uslijed polnog nadrazaja, obicno za vrijeme Ijubavne predigre.

^ U hadisu stoji da je Alija licno pitao Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i

spasio. Medutim, u predaji koju su zabiljeziU Malik u Muvettau te Buharija
i Muslim u Sahihima, stoji da je AKja zamolio Mikdada b. Esveda, pa ga je

257

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi zabiljezeni jos i
od Mikdada b. Esveda i Ubeja b. Ka'ba.

Ebu Isa Kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Preneseno je preko Alije od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, na vise nacina: "Zbog mezija je
potreban abdest, a zbog menija se treba okupati."

Ovako misli vecina uleme od ashaba, Vjerovjesnikovih,
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, tabi'ina i onih
poslije njih, to je i stav Sufjana, Safije, Ahmeda i Ishaka.

on upitao. U Nesajinoj predaji stoji da je Alija zamolio Ammara b. Jasira,
pa ga je on upitao.

Ibn Hibban je pokusao uskladiti razlicitost ovih predaja. On smatra
da je Alija jednom zamolio Ammara da ga upita, drugi put je zamolio
Mikdada b. Esveda, dok ga je treci put on licno upitao. To bi bilo
kompromisno objasnjenje, veil hafiz Ibn Hadzerr, da nema predaje u kojoj
stoji da je Alija rekao: Postidio sam se da ga ja pitam zbog Fatime. Da bi
se naslo kompromisno objasnjenje medu spomenutim predajama, mozda bi
bilo najispravnije prihvatiti cinjenicu da su pojedine ravije Alijinu zamolbu
nekome od spomenutih ashaba da umjesto njega upitaju Allahova Poslanika,
Allah ga blagoslovio i spasio, formulirali tako kao da ga je on licno pitao.
Slicno misle i Ismaili i Nevevi.

Ibn Hadzer el-Askalani smatra da je postignut konsenzus ucenjaka u
tome da je uslijed pojave mezija iz polnog organa muskarca ili zene
potreban samo abdest. Kupanje je, po njima, nuzno samo u slucaju
ejakulacije.

258

o Ji ^

(jj_j ti.i-c>- >ilj»j 4j ^.wftjus ^U (jj Ui Jik-Lj (jl .j up . ; : JU V4J^ (^j^^* vy-r^.

,« J , , t ^ St

.frUJb ^--aIII 't-)jj>o (jl j->-j' : J-«.>-l

84. Kada mezijem isprljamo odjecu

115. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Abde, on je prenio od Muhammeda b. Ishaka, on od Seida b.
Ubejda, a on je sin Sebbaka, on je prenio od svoga oca, a on
od Sehla b. Hunejfa, koji je kazao: Imao sam velikih
poteskoca sa mezijem (svijetlom sluzi), zbog koje sam se
veoma cesto kupao. To sam^ spomienuo AUahovu Poslaniku,
Allah ga blagoslovio i spasio, i upitao ga o tome pa mi je
rekao: Zbog toga ti je dovoljan abdest. A sta da radim

sa odjecom koja se time isprlja, o Allah ov Poslanice,
rekoh? Dovoljno ti je da uzmes u saku vode i poprsces

259

po mjestu na kojemu ima toga, odgovori Allahov

Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio."^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun, a o
meziju ne znamo osim iz hadisa Muhammeda b. Ishaka.

Kako treba postupiti kada se odjeca uprlja mezijem
(svijetiom sluzi), sporno je medu islamskim ucenjacima. Neki,
kao sto su Safija i Ishak, smatraju da se to mora oprati. Neki
vele: Dovoljno je po torn mjestu poprskati vodom. Ahmed
kaze: Nadam se da je dovoljno (samo) prskanje vodom.

o>jjjl ^-iJ^ipji iJmj^ ij^ ^l^ U k_>b Ao

t aiJL>li L^ »lji5 5-lji.^ flft^Jjj 4J cjj^li I. i_flj*a 'UJuus i^jLi ; Jli cjjL>JI

^ S - s s s

1 Neki su islamski ucenjaci na temelju ovog hadisa zauzeli stav da je

dovoljno samo poprskati vodom dio odjece koji je uprljan mezijem svijetiom
sluzi.

Safija i Ishak stoje na stanovistu da se taj dio odjece mora oprati, a
to temelje na Alijinom hadisu u kome stoji: da je Alija zbog pojave mezija
prao polni organ i uzimao abdest. Sevkanija prvo misljenje drzi ispravnijim.

260

' .»_ ' f '

(jjjolllla aiwDj 4jic 4JJI jJ.>^ (C^' (--»L>wol ij^ J->'lj JJ^ J^ ^J

fl ^ - JS *

.(J-.*uLj iJ tjij ^ >^l "^J-^ • "^J^' V Vl -y ^ T l [C^'
a ^o

85. Kada spermom uprljamo odjecu

166. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, on od Ibrahima, a on
od Hemmama b. Harisa koji je kazao: "Dosao neki gost Aisi,
pa mu je poslala zuti prekrivac (da se njime pokrije).
Spavajuci, u snu je ejakulirao. Postidio se da joj ga vrati,
a na njemu trag od sperme. Oprao ga je vodom, a
potom joj ga poslao. Vidjevsi to, Aisa rece: Nije ga
morao prati, dovoljno mu je bilo da je spermu samo

medu prstima istrao. Ja sam je vise puta prstima istirala
sa odjece AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio."^

^ Nevevi u komentaru Muslimova Sahiha kaze: Ucenjaci su se razisli po

pitanju sperme da li je cista ili necista?

Malik i Ebu Hanife smatraju da je necista, s tim sto Ebu Hanife
smatra da je dovoljno kod ciscenja da se ona samo istare ako je osusena.
Malik smatra da se mora oprati bez obzira da li je osusena ili vlazna.

Lejs stoji na stanovistu da je necista, ali se, po njemu, namaz ne bi
morao obnoviti ukoliko bismo klanjaU u odjeci isprljanoj spermom. Hasan
smatra da ne treba obnavljati namaz ukoliko bi sperma bila po odjeci, pa

261

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Stav je mnogih ucenjaka od Vjerovjesnikovih, Allah ga
blagoslovio i spasio - savremenika, tabi'ina i fikhskih ucenjaka
poslije njih, kao sto su: Sufjan Sevrija, Safija, Ahmed i Ishak,
da je dovoljno odjecu koja se uprlja spermom samo istrati.

Ovako se prenosi od Mensura, on od Ibrahima, on od
Hemmama b. Harsa, a on od Aise, slicno A'mesovoj predaji.

Ovaj hadis je prenio Ebu Ma'ser, od Ibrahima, on od
Esveda, a on od Aise, ali je A'mesov hadis vjerodostojniji.

i ^ 'H ^ o ^

- - ^ o"^ ^

o

l' 0^ -

makar i u vecoj kolicini, a obnovit ce se ukoliko bi ona bila po tijelu, pa
makar je bilo i u manjoj kolicini.

Vecina ucenjaka smatra da je sperma u osnovi cista. Takav stav se
prenosi i od (slijedecih ashaba) Alije b. Ebi Taliba, Ibn Omera, Sa'da b. Ebu
Vekkasa i Aise, te Ahmeda b. Hanbela i Ebu Davuda.

Oni koji smatraju da je sperma u osnovi necista, kao podlogu
uzimaju hadise u kojima se naglasava da se odjeca uprljana spermom
obavezno mora oprati. Dok kao podloga onima koji smatraju da je sperma
cista sluze hadisi u kojima se kaze da je spermu dovoljno samo istrati.

262

4— jj,g 4-JJl ^-^ 4JJI Ja^j 1^3^ (1)-? LaIo t.::-^.^^'.^ L^l : <*iuL^ t±;uj.>-j

(— ■t-'vr>_.i.o J_A5 C ([5 j_>o dJjill (jLS^ (jIj 4JU cdJjill i±Jja>J i_sJL>^ (j-aJ jj-wj
^iJajli ci)LJ>-jJl SJjJuu |_^l '.(^Iji tl>jl "-"^ -t",)^' ^^3^ ^J^ iSy. ^ u' J^S^,

86. O pranju sperme sa odjece

117. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni; kaze: Nama je
ispricao Ebu Muavija, on je prenio od Amra b. Mejmuna b.
Mihrana, on od Sulejmana b. Jesara, a on od Aise: "Da je
ona prala spermu sa odjece Allahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio."^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ibn Abbasa.

Aisin hadis: da je ona prala spermu sa odjece Allahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, nije u suprotnosti sa

1 Na osnovu ovog i drugih hadisa koji su zabiljezeni u Sunenima, neki su

ustvrdili da je sperma necista i da je treba oprati.

Ibn Hadzer el-Askalani u komentaru Buharijina Sahiha kaze; Ne
postoji kontradikcija izmedu hadisa u kojima se naglasava pranje sperme i
onih u kojima se preporucuje njeno istiranje. Hadisi u kojima se govori o
istiranju sperme jasari su dokaz da je ona cista, dok hadisi u kojima se
govori o njenom pranju ukazuju na ono sto je bolje i efdalnije. Tako misle
Safija i Ahmed.

Ebu Hanife smatra da se u hadisima u kojima je rijec o istiranju
sperme misli na spermu koja je osusena, dok se u hadisima u kojima se
naglasava njeno pranje rrusli na onu koja je vlazna, te je nije moguce istrati
nego je treba oprati.

263

hadisom (u kojemu stoji: da je spermu dovoljno) istrati. Jer,
iako je spermu dovoljno istrati, lijepo je kad covjek na svojoj
odjeci ne vidi njen trag. Ibn Abbas veli: Sperma je poput
sline, ukloni je pa makar mirisnom zukvom.

.-O (I

-- ^ -^ -^ ^ *

87. O spavanju osobe koja je dzunub
prije nego se okupa.

118. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Ebu Bekr b. Ajjas, on je prenio od A'mesa, on od Ebu Ishaka,
on od Esveda, a on od Aise, da je kazala: "AUahov Poslanik,

264

Allah ga blagoslovio i spasio, ponekad bi spavao dzunub i
ne dotaknuvsi vodu."^

119. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Veki', on je prenio od Sufjana, a on od Ebu Ishaka slicno
(prethodnom hadisu)."

Ebu Isa kaze: Ovo su rijeci Seida b. Musejjiba i drugih.

Mnogi su prenijeli od Esveda, a on od Aise, da bi
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, abdestio prije
spavanja.

Ovo je pouzdanije od hadisa koji prenosi Ebu Ishak od
Esveda.

^ Da je ovaj hadis pouzdan bio bi jasan dokaz da osoba dzunub moze

spavati prije nego se okupa ill uzme abdest. Medutim, prenoseci ovaj hadis
koji je prilicno podug, a u zelji da ga sazme, Ebu Ishak je pogrijesio.
Ibnul-Arebi u komentaru Tirmizijinog Dzamia, Aridatul-Ahvezi, kaze: Ebu
Ishak je zelio da sazme hadis koji je podug pa je pri torn pogrijesio i time
mu u potpunosti promijenio znacenje. Hadis u duzoj verziji glasi: Kaze Ebu
Gasan: Ispricao nam je Zuhejr b. Harb; kaze: Nama je ispricao Ebu Ishak,
koji je kazao: Dosao sam Esvedu b. Jezidu, a bio mi je brat i prijatelj i
rekao mu: Ebu Amre! Ispricaj nam ono sto je tebi ispricala Aisa, majka
pravovjernih, o namazu Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio!
On rece: "Kazivala je, da bi AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
sprva noci spavao, a posljednji dio bi provodio u ibadetu. Ako bi imao
seksualnu potrebu, obavio bi je, a potom bi legao da spava prije nego
dotakne vodu. Kod prvog sabahskog ezana bi ustao i polio na sebe vodu.
Nije rekla okupao bi se, medutim, ja sam shvatio da to hoce da kaze. Ako
bi htio spavati necist (dzunub), uzeo bi abdest." Ovaj posljednji dio hadisa
je Ebu Ishak izostavio i u tome je njegova grjeska.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori kaze: Mnogi su izrujeU svoj sud o
ovom hadisu. Ahmed b. Hanbel veli da nije pouzdan. Ebu Davud veli da
je sumnjiv. Zejd b. Harun veU: Pogrjesno je prenesen. Ibn Mufevviz kaze:
Ucenjaci se slazu da je Ebu Ishak pogrijesio.

265

Su'be, Sevrija i mnogi drugi ovaj hadis prenose od Ebu
Ishaka. Oni drze da je Ebu Ishak pogrijesio.

Uj.>'I |»LjjI : fJ— 'j 4— jJ^ '(jJI lt** l5^' '^'^ '*^' -J"** b^ y^ u^' c>* /^'^

S ^ 5 S ^ Jl ^

t (JjjijLjJIj oJ -<j ^LjIc "dJl jci-a (cJjJl |_jL.>w3l (jj r'r*''? J:i^ '-'3^ 5^9

.auj (jl (JjlS L^aj aUJ (jl i u.>JI

88. O abdestu dzunuba kada hoce da spava

120. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Musenna; kaze:
Nama je ispricao Jahja b. Seid, on je prenio od UbejduUaha b.
Omera, on od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on od Omera: da
je upitao Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, rekavsi:
"Moze li neki od nas da spava necist (dzunub)? Moze ako
uzme abdest, rece on."i

1 Buharija u Sahihu biljezi od Aise slijedeci hadis: "Kad bi Vjerovjesnik,

Allah ga blagoslovio i spasio, htio da spava necist, oprao bi polni organ,
uzeo abdest, a potom legao."

266

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ammara,
Aise, Dzabira, Ebu Seida i Ummu Seleme.

Ebu Isa kaze: Omerov hadis je nesto najbolje i
najpouzdanije sto je doslo na ovu temu.

Vecina ucenjaka iz generacije ashaba Vjerovjesnikovih,
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i tabi'ina smatraju, a
tako misle i Sufjan Sevrija, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i
Ishak, da ukoliko osoba koja je necista (dzunub) zeli da spava,
treba prije spavanja uzeti abdest.

Da li je uzimanje abdesta prije spavanja osobi koja je necista
(dzunub) obavezno (vadzib) ili je lijepo (mustehab), sporno je medu
islamskim ucenjacima. Ebu Davud i jedan broj ucenjaka smatraju da je
obavezno (vadzib). Oni svoj stav temelje na hadisima koje biljeze Buharija i
Muslim "Necista osoba (dzunub), ukoliko zeli da spava, neka uzme
abdest i neka spava", i: "Operi polni organ, uzmi abdest i spavaj."

Vecina ucenjaka stoji na stanovistu da je uzimanje abdesta za
necistu osobu (dzunuba) koja hoce da spava lijepo (mustehab). Svoje
misljenje oni temelje na prethodnim hadisima i hadisu koji biljeze Ibn
Huzejme i Ibn Hiban u Sahihima, a u kome stoji da je Ibn Omer upitao
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio: "Moze li neko od nas spavati
kada je dzunub? Moze, s tim, ukoliko to zeli, moze uzeti abdest, rece
Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio."

Ebu Abbas b. Surejdz i Ebu Bekr el-Bejheki vele: Sto se tice hadisa
u kome stoji da je Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, spavao
dzunub i ne dotakavsi vode, treba razumjeti da je Allahov Poslanik, AUah
ga blagoslovio i spasio, to ponekad namjerno cinio kako bi pokazao da
uzimanje abdesta za dzunuba, koji hoce da spava, nije obavezno, nego je
Ujepo.

267

-' ^

^ O ^ ^

, ^ ^ ^ ^ JJJl „-,'-^ , oto ^^0 ^ S^o„--

Jlo^ Jl OS^, o^> o^^o' t°" ^ ^ ^

89. O rukovanju sa necistom
(dzunub) osobom

121. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Mensur; kaze: Nama je
ispricao Jahja b. Seid el-Kattan; kaze: Nama je ispricao Humejd
et-Tavil, on je prenio od Bekra b. Abdullaha el-Muznija, on od
Ebu Rafi'a, a on od Ebu Hurejre: "da ga je Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, jednom prilikom sreo kada je
bio dzunub, pa sam male zaostao, veli on, to jest
zaostao sam i otisao da se okupam, a potom (ponovo)

268

dosao. Ugledavsi me AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio
i spasio, rece; Gdje si bio, ili gdje si otisao? Bio sam
necist rekoh. AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
ce na to: Musliman ne moze biti necist." ^

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Huzejfe i Ibn Abbasa.

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis "da je sreo AUahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je bio necist
(dzunub)" je hasenun- sahihun.

Mnogi ucenjaci smatraju da je rukovanje sa necistom
(dzunub) osobom dozvoljeno, te da u znoju osobe koja je
dzunub ili koja je pod menzesom ne vide nista lose.

Rijeci "pa sam izostao" znace: pa sam se sklonio od
njega.

^ Iz ovog hadisa se da zkljuciti slijedece: Da je necistoj osobi dozvoljeno da
se kao takva susrece sa Ijudima i razgovara, te da se sa njima rukuje, a da
njen susret sa drugima, dok je u takvom stanju, nece imati nikakvih losih
posljedica po njihovo zdravlje i napredak.

Rijeci Allahova Poslanika da musliman ne moze biti necist imaju
preneseno znacenje. One ukazuju na to da je kod covjeka njegovo ispravno
vjerovanje primarno, a sve drugo je sekundarno. Kur'an musrike naziva
necistim zbog njihova pogrjesnog vjerovanja, i, ma koUko oni drzali do
vanjske cistoce, sa stanovista islama su necisti uslijed svog pogrjsnog
uvjerenja.

Ucenjaci smatraju da je znoj osobe koja je dzunub ili pod
menzesom, sa stanovista seri'ata, cist.

269

:'JL9 ?j4-jJl l5j^ *^ J^ c^^' (jl ^'j (^ '^1 ^^^ 'c5^' ^'S*" ^ i-^

.(j*ulj "USuUtj 4ja^a a, i j..>i al (J.C S^^JI ,c^J ! JLs

90. O zeni koja sanja ono sto i muskarac

122. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je
ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Hisama b. Urvea,
on od svoga oca, on od Zejnebe bint Ebu Seleme, a ona od
Ummu Seleme da je kazala: "Dosla je Ummu Sulejm,!

1 Ummu Sulejm, Milhanova kcerka majka je Enesa b. Malika. Otac Enesov

je bio Malik b. en-Nadr. Nakon Enesovog rodenja, poginuo je kao
idolopoklonik. Posto je Ummu Sulejm primila islam, zaprosio ju je Ebu
Talha, koji je tada takoder bio idolopoklonik. Odbila je ponudu i pozvala
ga u islam. Posto primi islam, ona mu rece: Sad cu se udati za tebe i ne

270

Milhanova kcerka, Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i

spasio i rekla: Allahov Poslanice! Allah Uzviseni se ne
stidi istine, je U se zena duzna okupati ukoliko sanja

ono sto sanja i muskarac? Da, rece on, ukoUko primijeti
vlaznost (na odjeci), neka se okupa. Kaze Ummu Selema:
Pa sam joj rekla: Ti si osramotila zene, o Ummu

Sulejm."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Opci je stav islamskih ucenjaka da je zena duzna da se
okupa ukoliko sanja ono sto i muskarac i u snu ejakulira.
Tako misle i Sufjan Sevrija i Safija.

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ummu
Sulejm, Havle, Aise i Enesa.

J*jL*Jt Juu olj^b jj^""*^***^ J^J^' t5^ *'^ ^ V^ ^^

4— *iju£ tj— ^ tjjj-^^1,0 (3—^ 1 5^^^^ O^ ir-^J-^ (>^ r^5 ulJJ-^ cJuJb Ljl>J..>' ^ TV

& . O -

»^ _-

Se- ^ It" I ,os.o os-o ^ 0^ .o„,,fl^

>,o->-os., J ■ .^. ..' ^ 'ill ' \'°'' ^ \ ~' ' '■''° '°t

trazim od tebe mehra zato sto si musliman. Od Ummu Sulejm su mnogi
prenijeli hadise.

271

91. O covjeku koji se nakon kupanja
priljubi uz zenu da bi se ugrijao

123. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Veki', on je prenio od Hurejsa, on od Sa'bija, on od Mesruka,
a on od Aise koja je kazala: "Ponekad bi se Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, nakon sto se okupa zbog
dzunupluka, priljubio uz mene da bi se ugrijao. Ja bih ga
prigrlila uz sebe, jos neokupana."^

Ebu Isa kaze: U senedu ovog hadisa nema nikakvih
smetnji.

Stav je vecine ucenjaka iz generacije ashaba
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i
tabi'ina, da se covjek nakon sto se okupa moze priljubiti uz
tijelo svoje zene koja nije okupana, s ciljem da se uz nju
ugrije i da uz nju zaspi. Ovo je i stav Sufjana Sevrija, Safije,
Ahmeda i Ishaka.

1 Ovaj hadis je dokaz da se covjek poslije kupanja od dzunupluka moze

priljubiti uz nago tijelo svoje zene koja je necista od dzunupluka i jos se
nije okupala. Takoder je ovaj hadis dokaz da su koza i tijelo neciste
(dzunub) osobe, sa stanovista seri'ata, cisti u smislu da je izravni kontak sa
njima dopusten.

Ovaj hadis ukazuje i na to da je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, vodio racuna da svojom rijecju i postupkom objasni i
najmanji detalj koji bi covjeka mogao dovesti u dilemu da U je nesto
dozvoljeno iLi nije, ill da li je nesto sa stanovista seri'ata cisto ili nije.

272

aJ (jia t a. L > < . J I jj-^ V^^' Jja*aII (j| ! JLs aJ—jj 4_iie 4JJI jJ->-o ^^ Jy^j
.jj^ dilj (jli i. AJjAj 4...n.a.;Jil s-UJI JJ*-j IJli c (jjj*^ j*ip s-LJl J.>o
.aJ-^tjJl *_j~i>j ^^-uJaJl Jjju^l (j[ : ^Jt;>' [j5 Jy)j>-js Jli j

'U^ j-jI ijs- iljj>JI JL> (j^ jjvlj jj£. ^jjj IjiLaj : ^^-*u^ y>\ Jii

■J-* l5^' O* ul-i^ LH Jj^«^ (>=

■^-«-*V- Hi ^J-^ L?^'

Ljsjj «-UJI IJi^>nJ jJ IJ[ (_>iul^lj tw-i.cvj I (jl liL^iill i«Lc Jai aAj

J) iG j d £

273

92. Dzunub ce uzeti tejemmum ako ne
mogne doci do vode

124. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Bessar i
Mahmud b. Gajlan; kazu: Nama je ispricao Ebu Ahmed ez-
Zubejri; kaze: Nama je ispricao Sufjan, on je prenio od Halida
el-Hazzaijai,on od Ebu Kulabea, on od Amra b. Budzdana, a
on od Ebu Zerra da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio
i spasio, rekao: "Cista zemlja je muslimanu pogodna za
ciscenje, cak ako ne bi deset godina nasao vode, a kada
je nade neka opere svoje tijelo. Zaista je u tome dobro."^

^ Halid el-Hazzai je Ebu Menazil Halid b. Mehran el-Basri. Pouzdan je
(siqa). Ubrajaju ga medu Ijude koji poznaju hadis.

■^ Buharija i Muslim biljeze od Imrana b. Husajna koji je kazao: "Jednom

prilikom smo putovali sa Allahovim Poslanikom, Allah ga blagoslovio i
spasio. Klanjali smo namaz u dzematu. Posto ugleda covjeka koji nije
klanjao, Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, ga upita: Sta je
tebe sprijecilo da klanjas sa nama? Dzunub sam rece, a nema vode.
Ima zemlja, ona ti je dovoljna, rece Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio."

Ahmed b. Hanbel biljezi od AbduUaha b. Amra koji je kazao: Dosao
je neki covjek Allahovu Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio, i rekao:
Allahov Poslanice! Kada covjek putuje, a nema dovoljno vode, hoce li
u tom periodu imati odnos sa svojom zenom? Hoce, rece Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio."

Sevkaruja tvrdi da je postignut konser\zus medu ucenjacima u tome
da osoba koja je dzunub i zena nakon menzesa, ako ne nadu vode, mogu
uzeti tejemmum i klanjati. Medutim, ukoliko bi nakon sto su klanjali, a
prije isteka namaskog vremena, dosli do vode, morali bi se okupati i namaz
ponoviti.

274

Mahmud, u hadisu koji on prenosi kaze: Cista zemlja je
muslimanu uistinu pogodna kao sredstvo za njegovo ciscenje.

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni i od
Ebu Hurejre, AbduUaha b. Amra i Imrana b. Husajna.

Ebu Isa veli: Ovako mnogi prenose od Halida el-
Hazzaija, on od Ebu Kilabei, on Amra b. Budzdana^, a on od

Ebu Zerra.

Ovaj hadis je prenio Ejub od Ebu Kilabe, on od nekog
covjeka iz plemena Benu Amir koji ga prenosi od Ebu Zerra,
ali njegovo ime nije naveo.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Stav je vecine ucenjaka da ce dzunub i zena koja izade
iz mjesecnog ciklusa, ako ne nadu vode, uzeti tejemmum i
klanjati.

Prenosi se od Ibn Mesuda da je on smatrao da dzunub
ne moze uzeti tejemmum pa makar i ne nasao vode.

Takoder se prenosi da je on od takvog misljenja
odustao i da je (kasnije) rekao: Uzet ce tejemmum, ako ne
nade vode.

Tako misle i Sufjan Sevrija, Malik, Safija, Ahmed i Ishak.

1 Ebu Kilabe je Abdullah b. Zejd b. Amr (ili Amir) el-Dzeremi el-Basri

pouzdan i vrijedan ravija. Puno je prenosio mursel hadise. Umro je 104.

god. po Hidzri

^ Amr b. Budzdan el-Amiri el-Basri. Ibn Hibban i Idzli ga drze pouzdanim

ravijom.

275

^ ^^ -' ♦ ♦ ♦

CO ^ --.Ojl ,- 0- „-,-■-* Jifr-^^O^^^

JIjj fuU «d!l JLj (ffj-JJl (Jl (j. to jL>- ^i cjju 4jsi>li cjs-Ij>. icJLs 4-ijlj£ jjs
'i :'jlJ vs^ljjl ^jlil c^^l ':>Li ^LkLLl ol^l Ji[ aJJI J^Lj L. : ^lii

Ijlj LO^L^ijJl (£-?ji 4-^g.oJ I C.iJ.;JI IJLs t4.-2UJ>JU Cj-uJj t i3jf >^,J Uj[u
. ^jav^ (>-<J-> CluJ.^ 4Jj^lC CLuJ.^ : -wof ul JL3

. ^oajIjJ'j

4-i>l.>sj .u^l (jl :^ji5uiJlj dJjLjjsJl (>jlj dUUj ^ij^ill (jLti**i J^aj 4_)j

93. O istihazi (krvarenju nakon zavrsetka
mjesecnog ili porodajnog ciklusa)

125. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama su
ispricali Veki', Abde i Ebu Muavija, oni su prenijeli od Hisama
b. Urvea, on od svoga oca, a on od Aise koja je kazala: Dosla
je Fatima kcerka Ebu Hubejsa Vjerovjesniku, Allah ga
blagoslovio i spasio i rekla: "AUahov Poslanice, ja poslije
menstruacije imam i dalje krvaranje, koje ne prestaje,

276

pa hocu li i dalje propustati namaze? Ne - rece, to
krvarenje je iz zile, i nije menstruacija. Kada ti pocne
menstruacija, nemoj klanjati sve dok ne prestane, a

kada prestane, okupaj se i klanjaj."^

Ebu Muavija, u hadisu koji on prenosi, veli da je rekao:
"Za svaki namaz uzmi novi abdest sve dok (menstruacija)
ne prestane."

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen i od
Ummu Seleme.

Ebu Isa kaze: Aisin hadis "Dosla je Fatima" jest
hasenun-sahihun.

^ Zena moze raspoznati istihazu (krvarenje poslije menstruacije) od
mestruacije na dva nacina; po boji krvi ili prema svome fizioloskom
bioritmu (obicaju).

Krv kod menstruacije je, veli Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, vise crna. Sto se tice uobicajenosti, obicno svaka zena zna svoj
minimum i maksimum kod mestruacije. Ako se krvarenje nastavi i poslije
njezina maksimuma, jos ako je boja krvi drukcija od one kod menstruacije,
znat ce da se radi o istihazi, te ce postupiti u skladu sa upustvima
sadrzanim u spomenutom hadisu.

Ucenjaci su slozni u tome da je zena kod koje se krvarenje nastavi
poslije menstruacije duzna klanjati, a razilaze se u pogledu uzimanja novog
abdesta za svaki namaz.

Vecina ucenjaka smatra da je obavezna za svaki namaz uzeti novi
abdest i da tim abdestom ne moze klanjati vise od jednog namaskog tarda.
Zato, ukoliko zeli, nakon sto klanja redovni namaz naklanjavati prosle
namaze takoder mora i za svaki namaz uzeti novi abdest. Ne mora uzimati
novi abdest ukoliko zeli klanjati nafile.

Ebu Hanife smatra da se spomenuti hadis odnosi na namaska vremena.
To, po njemu, znaa da je za svako namasko vrijeme neophodno uzeti novi
abdest, a da u torn namaskom vremenu pored redovnog namaza sa jednim
abdestom moze naklanjati koHko hoce propusteruh namaza kao i nafila.
Malik smatra da je zeni koja ima krvarenje poslije menstruacije lijepo
(mustehab) za svaki namaz uzeti novi abdest, a da to nije obavezna uciniti.

277

Stav je mnogih ucenjaka iz generacije ashaba
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, i
tabi'ina - da ce se zena koja ima istihazu, kad joj prestane
menstruacija, okupati i za svaki namaz uzimati novi abdest.
Ovakav stav zastupaju i Sufjan Sevrija, Malik, Ibn Mubarek i
Safija.

f i

aa..^Ja ( O^Ltf JS .lift LiSoIua jJ.>*uA!) »J ^ ^^ (_>< ? - ; -' > -' CjuLS , ^^ L^ljil pul

278

94. Zena koja ima istihazu za svaki ce
namaz uzimati abdest

126. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Serik, on je prenio od Ebu Jekzana^, on od Adija b. Sabita^',
on od svoga oca, on od djeda, a on od Vjerovjesnika, Allah
ga blagoslovio i spasio, da je za zenu koja poslije menstruacije
ima istihazu rekao: "Ostavljat ce namaz u danima dok joj
traje uobicajena mestruacija, nakon toga ce se okupati i za
svaki ce namiaz uzimati abdest, a postit ce i klanjat ce."

127. ISPRICAO NAM JE AHja b. Hudzr; kaze: Nas je
obavijestio Serik, slicno znacenju prethodnog hadisa.

Ebu Isa kaze: Serik ovaj hadis prenosi sam od Ibn
Jekzana.

Tirmizija kaze: Pitao sam Muhammeda (Buhariju) u vezi
sa ovim hadisom rekavsi mu: Ovaj hadis prenosi Adij b. Sabit
od svoga djeda, a kako mu se zvao djed? Pa mu ni
Muhammed nije znao imena. Potom sam Muhammedu
spomenuo misljenje Jahje b. Meina koji kaze da se zvao Dinar,
ali on na to nije obratio paznju.

^ Ebu Jekzan se zvao Osman b. Umejr. Neki vele da mu je ime Kajs.
Medutim, ispravno je da mu se djed zvao Kajs. Za njega Ibn Hadzer u
Takribu kaze da je slab ravija, bio je sklon tedlisu i naginjao je siizmu.
Ahmed ga takoder smatra slabim ravijom. Ibn Mehdi ga u potpunosti
odbacuje.

2 Adij b. Sabit el-Ensari je pouzdan ravija, jedan je od prenosilaca hadisa
koji se spominju u djeiima El-Kutubus-sitte.

279

Ahmed i Ishak, za zenu koja ima istihazu, kazu; Ako bi
se za svaki namaz okupala bilo bi joj sigurnije, ali, ako bi za
svaki namaz uzela samo abdest, to bi joj bilo dovoljno.
Medutim, ukoliko bi sa jednim kupanjem spojivsi, klanjala dva
namaza i to bi joj bilo dozvoljeno.

^ o

(j_J ij\j-iiJt A (lC (j£ 4_>JJ5 ^jj .lA>^ QJ ajA\jj[ (j£ (_Hf* (JJ J-0J>J1 (j^ 4JJI Jj^

I

Jljl 0*^ ,0s-, ^-- o, ;!,

JLi .dUJ (>_» jj-SI j_a : dJU — ft!>Jji3 : Jli .dUJ (>* jiS'l _jj» : cJli pill
4__jic 4JJI j^yLs |_jjjJl JUi .b>d jrJl Lftjl dUj (>o jl^l _^ : dJli .lj_^* ^jiiJli

j'ofr V\ * x" °\'' ""i^ .a, ft- OS. o,, -jiSt 3,0c I-' -^T- '"!' -

c 4JJI aip -i abl 4.^ju^ al aLI 4Juj -^-ftj^Ji ^jlJrt-utJl ^ 4_l5i5j ^ Uj[ : JUi

" ' - ^ ^ ^ - a,

OS- — So^s o— -"O^^^^tt^ija

(jl (j-i* iP-:!^ ul-3 ' O^J-f^ J o- ^ - ! .>- CjLLjjJ (jj^^-^! ^J '•l—uJi (jiu^ La5

i ' < ' o ' o i

-o^-^o ^ -Jl,, Ji ,, , ,0,5^1,0, i,jJ,,o ^^c

j-.ia*Jlj j ^ hl l (jJ_Lajj jjjj-^Jaj (jjl^ (jjL^uLij aj j.^a)«JI Jj»%xjj J-^^ ^Jr^y

280

j << (JJ— XJJVJJ (JjJ_-a1Aj |»_J C ?- L .. tl . « ul (JJ_L><AJJ L_)j_ijj| (j_)v>-Jj a_J C [—»,_; "V

jj_j 4_Ul J_xC (j_C >iLj_Jij jr—jj^ (^Ij (J^jJI Jj-*^ 6^ ^-^ -^4^ ''jJJ

JLlsL l.^-.V'A'a- i^yjG cjjLS' lj[ : 4.-aL.>di*tJI ^ ^3'*w/[3 j.«j>-I JLs j

L^ ! jxX>Jli :5_^i.A!l ^[ jjAjj (jI 0jIjj13 i.J3-*>I (J35L; (jl 4Ju3[j !.0jLjj[j ajjl

Jji 4.3 Oj.*^ aLiJ L^ 4.^L>--<..i.i.ft.'l CjJlS jlj .^JjM^ ^1 ClAJj 4.ol3L3 CjjAj*- _Lc

.jji^^jv cuju 4J.o.>. |±jjj.>. J* L^ j»5_>Jli : ojUjU ajjl

.jjjlc 3jI Jli dUl53
cjjIas cuIj U JjI j^ pjJI L^ j.ojL*iI lj[ 4.J>L->.-ux.Jl : ^AiLiJl JLs 3

4_dL«3- ^ jjiSl jjjJl cjIj IJL5 . i>=u.> j»ul LpLs : dlJ J Jji 3I U3J jAc 4.>.i.cL>.

281

L« J_3l vlLJJ jj«j 5!jLa!I f'jj j»j t U_jj j-iP mjojI 5!>L:> ,_j^;'aij LfJLs : j>_jj j-^lc

. AIjJ q a u 4^ 4 <• ^ l-.4i.'i.l I (_>^L}.>J

O iD" Ovi^ OS

. B_^Ap OjjS'Ij t4i!>lj (_>i»l>J' J^' 'C^' J-*'

aj_j (_>3L.x>Jl J_9l : j»-Hj (j-i^ o—i 5-LLp a-^ ^(»J^' J-^' o=^ JL5 J

95. Zena koja ima istihazu moze sastaviti dva
namaza jednim kupanjem

128. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze:
Nama je ispricao Ebu Amir el-Akadijj^; kaze: Nama je ispricao
Zuhejr b. Muhammed. On je prenio od AbduUaha b.
Muhammeda b. Akila, on od Ibrahima b. Muhammeda b.
Talhe^, on nd svog amidze Imrana b. Talhe, a on od svoje

^ Ebu Amir el-Akadijj se zove Abdul-Melik b. Amr el-Kajsi el-Basri. Pouzdan
je ravija. Od njega su hadisi preneseni u El-Kutubus-sitte. Nesaija za njega
takoder kaze da je pouzdan i siguran. Umro je 204. godine po Hidzri.

2 Ibrahim b. Muhammed b. Talha et-Tejmi el-Medeni je pouzdan ravija
zvali su ga Kurejsijski lav.

282

majke Hamne, kcerke Dzahsove^, koja je kazala: "Cesto sam
puno krvarila poslije menstruacije pa sam otisla
Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i spasio, da ga
obavijestim i upitam sta mi je ciniti. Nasla sam ga u kuci
moje sestre Zejnebe binti Dzahs. Rekla sam: AUahov
Poslanice, ja veoma cesto i puno krvarim poslije
menstruacije. Sta mi naredujes (u toj situaciji) da cinim? To
me sprjecava da klanjam i postim. Preporucujem ti da
stavis pamucni ulozak i to ce zaustaviti krvarenje, rece
on. Radi se o puno vecem krvarenju da bi time bilo
zaustavljeno, kaza ona. Onda stavi krpu, rece on. Puno
je vece krvarenje, pa se ne moze ni time zaustaviti - rece
ona. Stavi onda odjecu ispod krpe, rece on. A ona ce
ponovo, daleko je to vise, to hukom tece. Vjerovjesnik,

Allah ga blagoslovio i spasio, tada rece: Naredujem ti dvije
stvari, koju god od njih dvije budes radila, bit ce ti

dovoljno, a ti najbolje znas mozes li ih obje ciniti.
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, tada rece:
To ti je sejtanski udar, sest ili sedam dana - takav je
AUahov propis, racunaj menstruacijom, zatim se okupaj,
pa kad se okupas i operes (tijelo), klanjaj dvadeset i
cetiri iU dvadeset i tri dana i noci. Posti i klanjaj, to ti je
dovoljno, tako radi. Smatraj mienstruacijom period koliko
traje n\enstruacija kod drugih zena, a cistom period
koUko su ciste ostale zene. Ukohko ti je zgodnije, ostavi
podne do pred kraj namaskoga vremena, pa se okupaj.

^ Hamna binti Dzahs je sestra Zejnebe binti Dzahs, supruge Allahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, a ona je supruga ashaba Talhe b.
Abdullaha.

283

ocisti i klanjaj podne i ikindiju (jednim kupanjem). Potom
ostavi aksam do pred kraj namaskog vremena, pa se
okupaj i o.cisti i klanjaj aksam i jaciju (jednim kupanjem),
a potom se pred sabah okupaj i klanjaj sabah. Tako cini,
a klanjaj i posti ako mozes. Zatim AUahov Poslanik, Allah
ga blagoslovio i spasio, rece: Ovo drugo je, po meni,
lakse/'i

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Prenose ga UbejduUah b. Amr er-Rekij, Ibn Dzurejdz i
Serik od AbduUaha b. Muhammeda b. Akila, on od Ibrahima
b. Muhammeda b. Talhe, on od svoga amidze Imrana, a on
od svoje majke Hamne, s tim sto Ibn Dzurejdz kaze: "Omer
b. Talha", a ispravno je Imran b. Talha.

Tirmizija kaze: Pitao sam Muhammeda (Buhariju) o
ovom hadisu pa je kazao da je hasenun-sahihun, takoder,
Ahmed b. Hanbel, kaze da je ovaj hadis hasenun-sahihun.

Ahmed i Ishak, za zenu koja ima istihazu, kazu: Ukoliko
poznaje svoju menstruaciju po njenom pocetku i zavrsetku, po

^ Prva stvar koju je po nekima Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i

spasio, naredio Hamni jeste da se za svaki namaz okupa. Neki vele da joj
je za svaki namaz naredio uzimanje novog abdesta.

Druga stvar je da spaja po dva namaza te da po dva namaza
klanja sa jednim kupanjem, a sabahski namaz sa jednim.

Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, zenama koje imaju
istihazu, a nisu u stanju razlikovati menstruaciju od istihaze objasnio je
kako ce postupiti. Prvih sest, odnosno sedam dana, shodno njihovu
fizioloskom obicaju, smatrat ce menstruacijom i u torn periodu nece klanjati
niti ce postiti, a preostala dvadeset i tri dana ako im menstruacija obicno
traje sedam, a dvadeset i cetiri, ako im menstruacija traje sest dana, ce
smatrati istihazom, pod prespostavkom da joj krvarenje traje cijeli mjesec. U
tom periodu ce postupati kao da su i ciste: postit ce i klanjat ce i sve ce
druge obaveze redovno obavljati.

284

pocetku kad je krv vise crna i zavrsetku kad okrene na zuto,
postupit ce prema hadisu Fatime binti Ebu Hubejs, a ako joj
je poznato koliko joj menstruacija obicno vremenski trajala
prije nastupa istihaze, ostavljat ce namaz onoliko dana koliko
joj po obicaju traje menstruacija, potom ce se okupati i
(nastaviti) klanjati, s tim sto ce za svaki namaz uzimati novi
abdest. Medutim, ako joj nije poznat period trajanja
menstruacije, niti je moze prepoznati po njezinu pocetku i
zavrsetku, a krvarenje joj nije prestalo, postupit ce po hadisu
Hamne binti Dzahs. Ovako smatra i Ebu Ubejd.

Safija veli; Osoba koja je sklona istihazi kada ugleda
krv, ako krvarenje potraje, ostavljat ce namaz petnaest dana i
ako petnaesti dan iU prije toga prestane, smatrat ce to
menstruacijom. Medutim, ako krvarenje potraje vise od
petnaest dana, u tom slucaju ce naklanjati namaze koji su joj
prosli u periodu od cetrnaest dana, a nece ih naklanjavati u
periodu koji se racuna minimumom kod menstruacije, a to
jedan dan i noc.

Ebu Isa kaze: Ucenjaci su se razisli u pogledu
minimuma i maksimuma trajanja menstruacije. Neki vele
minimum je tri, a maksimum deset dana. To misljenje
zastupaju: Sufjan Sevrija i ucenjaci iz Kufe, a njega se drzi i
Ibn Mubarek. Medutim, od njega je prenesen i drukciji stav.

Neki, medu kojima je i Ata b. Ebu Rebbah, kazu:
minimum je dan i noc, a maksimum petnaest dana. Ovo je
misljenje i MaUka, Evzaije, Safije, Ahmeda, Ishaka i Ebu
Ubejda.

285

:c:JLfli aJ->>ij fi— j1* 'tJJl ^1-9 4JJI J^j (ji>^ '^l <i-i:i^ (»' ci u A Tua I icJli
4JJI i^^Jlc 4JJI Jj-^j I3I t— >L.^--i' (jjl jS'ij Li : LiAjJJt JLs : iJuii Jli

_» 4jLbt3 '•(T-i '*-*~ J ' ?^»-^ (_P J^ |J~<jLAj (jl 4- u . t .- > - |»l j^l »X-ij 4_»ic
.ai-ij 4lLc 4JJI ^La 4JJI Jj^j ,JiS>^ djju 4 j L ; . t .>- al Lljuil-/I : cJLs

,#J1 Jl Jl 000 ^^-.

96. Zena koja ima istihazu ce se
okupati za svaki namaz

129. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Lejs, on je prenio od Ibn Sihaba, on od Urvea, a on od Aise
koja je kazala: Ummu Habiba, Dzahsova^ kcerka, je upitala

^ Ummu Habiba, kcerka Dzahsova, druga je sestra Zejnebe binti Dzahs,

supruge Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio. Dzahs je imao tri
kcerke: Zejnebu, Hamnu i Ummu Habibu. Ova posljednja je bila udata za
Abdur-Rahmana b. Avfa. Sve tri su bile sklone istihazi. Ucenjaci navode da

286

AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, rekavsi: "Ja
krvarim poslije menstruacije i krvarenje mi ne prestaje, pa
hocu li propustati namaze? Ne rece: To krvarenje je iz
zile. Poslije menstruacije se okupaj i klanjaj. I ona se pred
svaki namaz kupala."^

Kutejbe veil da je Lejs kazao: Ibn Sihab nije spomenuo
da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, naredio
Ummu Habibi da se prije svakog namaza okupa, ali je (ona)
tako radila.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenesen od Zuhrija, on od
Amrea, a on od Aise, koja je kazala: "Ummu Habiba je pitala
AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio."

Neki ucenjaci kazu: Zena koja ima istihazu za svaki ce
se namaz okupati.
Evzaija je prenio od Zuhrija, on od Urvea, a on od Aise.

^ Nevevi u komentaru Muslimova Sahiha kaze: Zena koja ima istihazu nije

duzna da se kupa za svaki namaz niti za svako namasko vrijeme. Duzna je
da se okupa samo kada joj se zavrsi menstruacija. Ovo je stav vecine
ucenjaka. Nijedan hadis u kome stoji da se je zena koja ima istihazu
duzna okupati za svaki namaz nije pouzdan. Ono sto je pouzdano od
AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, jesu njegove rijeci: "Kad
ti nastupi menstruacija, nemoj klanjati, a kada se zavrsi, okupaj se i
klanjaj!"

Neki kazu da se u hadisima u kojima se spominje kupanje pred
svaki namaz ukazuje na ono sto je lijepo (mustehab), a ne znaci da je
kupanje za svaki namaz obavezno.

287

- - a ^ ?

cJLaS ^l-^y^.;.>-.a aUl l^_"!>Ugi LJIj.>.[ ^-^iiAjl IcJLs t 4_iuLc dJL^ olj_ol
aa LaJl (j^i»Aj (jiuUvJl (jl J a.^'t.;.i i_5Mji>-l 1 c »l. g ii. l l 4^Lc J_j5 _jAj

97. Zena nece naklanjavati namaze koje je
propustila za vrijeme menstruacije

130. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Hammad b. Zejd, on je prenio od Ejuba, on od Ebu Kilabe, a
on od Muaze:^ "Da je neka zena upitala Aisu rekavsi:
Hoce li neka od nas naklanjavati namaze (propustene) za
vrijeme menstruacije? Da ti nisi harurija?^ Mi bismo imale

^ Muaza, kcerka Abdullaha el-Adevija, pripada tabi'inima. Ubrajaju je medu

najbolje poznavaoce fikha u generaciji tabi'ina. Pouzdana je kao ravija,

spada u trecu generaciju ravija.

2 Harura je mjesto u Iraku dvije milje udaljeno od Kufe. Iz tog mjesta su

potekle prve haridzije koji su ustali protiv Alije. Haridzije, kojih ima vise
frakcija, vjeruju same u Kur'an, a hadis Allahova Poslanika apriori odbacuju.
Osim toga, neke haridzije smatraju da je zena obavezna naklar\jati namaze

288

menstruaciju i nije nam naredivano da naklanjavamo
propusteno."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Od Aise je preneseno na vise nacina; da zena nece
naklanjavati namaze koje je propustila za vrijeme menstruacije.

A stav je i svih fikskih ucenjaka da je zena duzna
napostiti dane ramazana koje je propustila za vrijeme
menstruacije, a nije duzna naklanjavati namaze.

alLj 4j1p 4JJI J-a l5^' tJ^ J"** IJ^' (^^ /^ (>* ''■i'^ <>'• iS^y '^ L>^^

.^ ^ ^Ql ^j : Jti

1 '° I ' " Ml ''• ° • St "* ' "■' °l '' ' ' ^'' 11"

J^A^I

koje je propustila za vrijeme menstruacije. Radi toga je Aisa ovu zenu
pitala: "da ti nisi harurija", dakle, da ne pripadas haridzijama, koje smatraju
da je zena duzna naklanjavati namaze koje je propustila u vrijeme
menstruacije?

289

' ^ ^ ^

98. Dzunub i zena, dok ima menstruaciju,
nece uciti Kur'an

131. ISPRICALI SU NAM AUja b. Hudzr i Hasan b.
Arefe^ kazu: Nama je ispricao Ismail b. Ajjas,^ on je prenio od
Musa'a b. Ukbea, on od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on od

^ Hasan b. Arefe b. Jezid el-Abdi Ebu Ali el-Bagdadi je dosta iskren ravija.

Pripada desetoj generaciji. Umro je 257. godine po Hidzri, a zivio je preko
stotinu godina. Ibn Mein i Ebu Hatim ga takoder ocjenjuju pouzdanim.

2 Isnnail b. Ajjas b. Selim el-Unsi Ebu Utbe el-Humusi je iskren. Ahmed b.

Hanbel, Ibn Mein i Buharija ga sniatraju pouzdanim ravijom. Medutim, slabi
SU mu hadisi koje prenosi od stanovnika Sama, a pouzdani su oni koje
prenosi od stanovnoka Hidzaza. Umro je 181. godine po Hidzri.

290

Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je kazao:
"Neka zena koja ima menstruaciju i dzunub ne uce nista
iz Kur'ana!"!

Tirmizija veli: Na ovu temu hadis je prenesen i od
Alije.

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis nam nije poznat osim
preko Ismaila b. Ajjasa, od Musa b. Ukbea, od Nafia, od Ibn
Omera od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je
rekao: "Neka zena koja inia menstruaciju i dzunub ne uce
(Kur'an)."

^ Islamski ucenjaci se slazu u tome da je zeni, dok je u mjesecnom ciklusu,
i dzunubu, zabranjeno prihvatati Kur'an, a razilaze se u tome je li im
dozvoljeno nesto iz Kur'ana uciti napamet?

Vecina ucenjaka smatra da im je, dok su u takvom stanju,
zabranjeno i prihvatati i uciti Kur'an napamet, pa makar se radilo o samo
jednom ajetu. Medutim, ucenje manje od cijelog ajeta ili izgovor samih
harfova oni dozvoljavaju. Svoje misljenje oni temelje na slijedecem hadisu
koji je zabiljezen u cetiri Sunena, a u kome stoji: "Allahova Poslanika,
Allah ga blagoslovio i spasio, nije nista drugo sprjecavalo da uci Kur'an
osim kada bi bio dzunub."

Buharija smatra da je osobi koja je dzunub i zeni pod
menstruadjom dozvoljeno uciti Kur'an napamet, a zabranjeno im ga je
prihvatati. Svoj stav on temelji na hadisima: "Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, je spominjao Allaha u svim situacijama." I:
"Vjerovjesnik je Aisi koja je u vrijeme hadza imala menstruaciju,
dozvolio da obavlja sve sto obavljaju i druge hadzije, osim tavafa oko
Kabe". U obrede hadza spada i spominjanje i velicanje Uzvisenog Allaha.
Osim toga, Buharija smatra da su svi hadisi u kojima se zabranjuje ucenje
Kur'ana napamet slabi (daif).

Sljedbenici prvog misljenja smatraju da nije isto spominjanje Allaha
(dz.s.). i ucenje Kur'ana. Po njima ni Buharija za svoj stav nema valjanog
argumenta koji bi oborio mnogobrojne hadise, pa makar oni biU i slabi.

291

Vecina ucenjaka iz generacije ashaba-Vjerovjesnikovih,
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, tabi'ina i onih
poslije njih kao sto su: Sufjan Sevrija, Ibn Mubarek, Safija,
Ahmed i Ishak kazu: Zena pod menzesom i dzunub nece uciti
nista iz Kur'ana, osim dio ajeta, harf i slicno tome, a
dozvoljavaju da mogu uciti tespih i La ilahe illellah.

Tirmizija veU: Cuo sam Muhammeda b. Ismaila kada
kaze: Ismail b. Ajjas je prenosio munker-hadise od stanovnika
Hidzaza i Iraka. Kao da on smatra slabim hadise koje je on
sam od njih prenio. Veli: A pouzdani su oni hadisi koje
Ismail b. Ajjas prenosi od stanovnika Sama.

Ahmed b. Hanbel kaze: Ismail b. Ajjas je bolji od
ostalih, a i ostali prenose munker-hadise i to od daleko
pouzdanijih ravija.

Ebu Isa kaze: Ispricao mi je Ahmed b. Hasan koji veli:
Cuo sam Ahmed b. Hanbela kada je to kazao.

(j_c j_j_^2ULo (j—c (jui-w (j_c ^j-^_« (j_j ijA»-ji\ ±tfi Ljjj.>' cjl-xjy Ljjj.*- syy

. 4Ja.a.;.aa 4.o J .>ti a I (^^ '-7-' LjJ I ^ j : J Ls

.^■u.>v^ (j~a.>- i.ijL>j.> 'U:^Lc v±jjjL>' : g."iU.g ft.jl (JLs
- ^ ^ ^ ^ ^ ° " ^ fi ^

j— J -g 4_Ul (j-L^ l5~^' !rr''-^"-^' 6—? j*^' J-*' U:? i^'i Jri^ '-'3^ J^J

.^3.>v»*»la J-o.-'vl a ^jiSLiJI JoHj <ja ijjo^jLillj pj_*ij

292

99. O milovanju zene dok ima menstruaciju

132. ISPRICAO NAM JE Bundar; kaze: Nama je ispricao
Abdur-Rahman b. Mehdi, on je prenio od Sufjana, on od
Mensura, on od Ibrahima, on od Esveda, a on od Aise koja je
kazala: "Kada bih bila u nienzesu AUahov Poslanik, Allah
ga blagoslovio i spasio, bi od mene trazio da preko tijela
stavim carsaf, a onda bi me milovao"^

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Ummu Seleme i Mejmune.

Ebu Isa veli: Aisin hadis je hasenun-sahihun.

Takav je stav i mnogih ucenjaka iz generacije ashaba,
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i
tabi'ina. Tako misle i Safija, Ahmed i Ishak.

^ Ebu Hanife, Malik i Safija smatraju da je covjeku dopusteno da miluje i

igra se sa svojom zenom kada je pod menzesom. Dopusteno mu je da sa
njom cini sve osim polnog odnosa, pod uslovom da je necim prekrivena od
pasa do koljena. Jusuf i Muhammed ovo ne uslovljavaju. Po njima covjek
moze sa zenom, dok je pod n:\enzesom, ciniti sve osim polnog odnosa koji
mu je, dok je ona u takvom stanju, haram. Oni ne uslovljavaju da bude
prekrivena od pasa do koljena.

Muaz b. Dzebel je jednom prilikom upitao Allahova Poslanika, Allah
ga blagoslovio i spasio, rekavsi: "Allahov Poslanice, sta je meni
dozvoljeno raditi sa zenom dok je ona pod menzesom? Sve osim
polnog odnosa, rece Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio." (Ebu
Davud)

U Muslimovu Sahihu je zabiljezen hadis u kome stoji da je Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Sa suprugama, dok imaju
menstruaciju, mozete ciniti sve osim polnog odnosa."

Prekrivanje polnog organa, ili tijela od pasa do koljena kod zene, je
samo iz opreza. Vjerovatno nikakav drugi razlog za to ne postoji.

293

(j-f 4-_jqL«^ ^j J (*'j-^ cl)^ c^jL>Jl (2>^ ^^Wl ij^ r4'-*^ L>f ^J*^^ uJj.> L^J.^

(j-C jxLl/j 4_lU "UJI ic-^ (J— i^' *— ^^ ■'-^^ i^-**" lH ^' ;^ f-*^ 6^ »-;5-->-

o , ^

SC, , ^ ^Jl 0,,0 OC-„S, •°».-'J'-'

.Ub (jiuL>Jl ^IS'lj^ Ijjj jJ :(J-*JI Jjbl fuU J^ ^ J

J> " ' 1

100. O jedenju sa zenom koja ima
menstruciju i ostatku iza nje

133. ISPRICALI SU NAM Abbas el-Anberi^ i Muhammed
b. Abdul- A'la^; kazu: Nama je ispricao Abdur-Rahman b.

^ Abbasu el-Anberiju je puno ime Ebu Fadl Abbas b. Abdiil-Azim b. Ismail
el-Anberi el-Basri. Ocijenjen je kao pouzdan {sikatun-hafiz). Pripada
jedanaestoj generaciji ravija. Od njega je hadise zbijezio Buharija. Umro je
246. godine po Hidzri.

2 Muhammed b. Abdul-A'la es-San'ani el-Basri je pouzdan. Pripada desetoj
generaciji. Umro je 254. po Hidzri.

294

Mehdi; kaze: Nama je ispricao Muavija b. Salih, on je prenio
od Ala'a b. Harisa, on od Harama b. Muavije b. Hakema, on
od svog amidze AbduUaha b. Seida koji je kazao: "Upitao
sam Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, o jedenju
sa zenom koja ima menstruaciju, pa je rekao: Jedi s
njom."i

Na ovu temu su hadisi zabiljezeni jos i od Aise i Enesa.

Ebu Isa kaze: Hadis AbduUaha b. Seida je hasenun-
garibun.

Opcenit je stav ucenjaka da ne smeta jesti sa zenom
koja ima menstruaciju, a razisli su se u pogledu vode koja
pretekne iza nje poslije kupanja. Neki kazu da se moze
upotrijebiti, dok to drugi smatraju mekruhom.

^ o

^ ^ ^oft ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^

J, > >>j.JI o^ «-(j^t JjujlJ ,j^l>Jl j^ «-l> U olj \ » \

O— ^ J_UyC (j^ ir^'—* 6-^ ^jS-apUI (J^ Jj-o-'V (^ OJoj^ UuJj>- *UjI3 LuJl^- \Yi

A-j]s. 4JJI ^-Lo 4JJI J_j_wj ^^ JLs : i-iuli j_^_ cjJIi : Jl5 j.oJv.a j^I jwlill

^ Muslim i Nesaija od Aise biLjeze slijedeci hadis: "Ja bih u momentu
kada imam menstruaciju jela ostatke mesa sa kosti, zatim bih kost
dala AUahovu Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio, pa bi on stavio
svoja usta na mjesto gdje su bila moja. Napila bih se vode, pa bih
njemu dodala posudu i on bi stavio svoja usta na mjesto gdje su bila
moja."

295

6-^ - ^ ^ 9,

^ . f ^ - -f - '„-. J.- ;>_ - - ^t 'ir

.■ros»-4^ (>-<^> CluJ;.>- 4.-SuLC CUjJ.^ : ^*»«aP ajl uL3

. J.'v ,0,1 1 (j^ l.i.;...ti (jAjL>JI Jauju ^jl

101. O zeni koja, dok je pod menstruacijom,
dohvaca nesto iz dzamije

134. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Ubejde b. Humejd^, on je prenio od A'mesa, on od Sabita b.
Ubejda^, a on od Kasima b. Muhammeda koji je kazao: Aisa
mi je je kazala da joj je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio
i spasio, jednom prilikom rekao: "Dodaj mi iz dzamije
sedzadu! Imam menstruaciju, rekla sam. A on joj rece:
Pa nije ti menstruacija u ruci."^

^ Ubejde b. Humejd je vise poznat kao Ubejde el-Huzai, ili Ubejde et-

Tejmi. Iskren je, a slovi kao veliki poznavalac arapske gramatike. Hazredzi
za njega kaze da je pouzdan. Umro je 190. godine po Hidzri.

^ Sabit b. Ubejd el-Ensari el-Kufi je pouzdan ravija. Tako ga ocjenjuju
Ahmed b. Hanbel i Jahja b. Mein.

^ Opcenito je misljenje uleme da je zeni koja ima menstruaciju liaram
ulaziti u dzamiju. Medutim nije joj haram da nesto dohvaca iz dzamije ako,
to moze uciniti rukom bez ulaska. Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, najvjerovatnije je od Aise trazio da ona sedzadu dohvati sa vrata,
posto se zna da je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, imao
vrata iz kuce izravno u dzamiju.

296

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Omera i
Ebi Hurejre.

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun.

Stav je vecine islamskih ucenjaka da zena kada je pod
menstruacijom, moze bilo sta dodati iz dzamije i nije nam
poznato da neko o tome drukcije misli.

J_*4;l (jJ yH3 CS;^-* L>f O-0->j-II "^4*^5 J U jwu..* (^ (_ct1-^ ulJJl>- CjIjJj Ijl>J.>- W*
.4L4.J 4j1c 4JJI ^^^i-a J.a.-v.a ^_U Jjjjl Uu ji5 jii l LiaLS'

- So , ^ ,

.-tuiilJl ^^^ aLJl JaI Jlp lla ^JjtO Loilj

.jUyju ;^,^^^:^x^ LsuL>- ^1 ^j^ : Jli aiwj ^^1p 4JJI (J-^ L?f^' L>^ l5jj -^j

. - ;i ^ ^

297

102. Grijeh je opciti sa zenom
dok ima menstruaciju

135. ISPRICAO NAM JE Bundari; kaze: Nama su
ispricali Jahja b. Seid, Abdur-Rahman b. Mehdi i Behz b.
Esed^; kazu: Nama je ispricao Hammad b. Seleme, on je
prenio od Hakima el-Esrema^, on od Ebu Temime el-
Hudzejmija,* on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah
ga blagoslovio i spasio, da je rekao: "Ko polno opci sa
zenom dok je pod menstruacijom, ili ko opci sa zenom
u straznjicu, ili ko ode gataru, zanijekao je ono sto je

objavljeno Muhammedu, Allah ga blagoslovio i spasio"^

Ebu Isa kaze: Nije nam ovaj hadis poznat osim preko
Hakima el-Esrema, od Ebu Temime el-Hudzejmija, od Ebu
Hurejre.

^ Bundar, to je nadimak, a ime mu je Muhammed b. Bessar.

2 Behz b. Esed je Ebu Esved el-Basri, pouzdan je i siguran. Umro je 200.

godine po Hidzri.

3 Hakima el-Esrema el-Basrija Ibn Hadzer el-Askalani smatra blagim u
hadisu, dok Hazredzi za njega kaze da nije los.

^ Ebu Temimi el-Hudzejmiju je ime Turejf b. Mudzalid el-Basri. Kao ravija

je pouzdan. Pripada trecoj generaciji, a umro je 97. godine po Hidzri.

5 Tirmizija smatra da navedeni hadis ukazuje na gnusnost radnji koje su u

njemu spomenute, a koje spadaju u velike grijehe. Po njegovu misljenju,
one ne izvode iz vjere, osim ako bi ih neko dnio s uvjerenjem da su one
dozvoljene. Kao dokaz svom misljenju, Tirmizija je spomenuo hadis u kome
stoji: "Ko polno opci sa zenom dok je pod menzesom, neka podijeli
dinar na ime sadake." On kaze, da spomenuti cin izvodi iz vjere ne bi
bio dopusten otkup. Osim toga, on istice da je Muhammed (Buharija)
tematski hadis ocijenio slabim.

298

Ulema ovo znacenje tumaci u smislu strogoce.

Preneseno je od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio, da je rekao: "Ko polno opci sa zenom dok je pod
menzesom, neka podijeli dinar na ime sadake."

Da se polno opcenje sa zenom dok je pod menzesom
tretira kao nevjerstvo ne bi bio nareden kefaret.

Muhammed (Buharija) ovaj hadis smatra slabim sa
stano vista njegova seneda.

Ebu Temime el-Hudzejmi se zove Turej.

: JLJ C(_>iuL>. ^j f^lj^l ij^ ^ J^S'' (^ : pl-j ilLc 4JJI J-^ '^1 ^^^c

.jUuJ >_;..i^.u jjjuisju

o-jl !j-s- tijj j_3 osuL^I (jl-rf^l ^ 3jli5Jl >-iuj^ : (^--of ^jI Jli

299

103. Iskupljenje (kefaret) za to

136. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je
obavijestio Serik, on je prenio od Husajfa/ on od Miksema, on
od Ibn Abbasa, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio, da je rekao za covjeka koji je polno opcio sa zenom
dok je bila pod menzesom: "Neka na ime sadake podijeli
pola dinara."^

137. ISPRICAO NAM JE Husejn b. Hurejs; kaze: Nas je
obavijestio Fadl b. Musa, on je prenio od Ebu Hamze es-
Sukerija, on od Abdul- Kerima^, on od Miksema, on od Ibn

^ Husajf b. Abdur-Rahman e-Dzezeri je iskren ravija, ali je lose pamtio.

Ahmed b. Hanbel ga smatra slabim, dok Ibn Mein i Ebu Zur'a za njega

kazu da je pouzdan.

■^ Na temelju tematskih hadisa neki su ucenjaci zauzeli stav da je onome

koji polno opci sa zenom dok je pod menstruacijom obavezan otkup

{keiaret).

Medutim, stav je vecine da nije obavezan otkupu nego je duzan
uciniti pokajanje i zatraziti oprost za takav grijeh. Oni smatraju da su
hadisi Ibn Abbasa mursel i mevkuf i kao takvi ne mogu bid valjani
argumenti.

Ebu Hanife smatra da je polno opcenje sa zenom dok je pod
menstruacijom haram i da je za pocinjeni haram samo potrebna tevba
(pokajanje).

3 Abdul-Kerim je u stvari Ibn MaUk el-Dzezeri, pripada sestoj generaciji.
Pouzdan je i veoma precizan ravija.

300

Abbasa, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
da je rekao: "Ukoliko krv bude crvena, onda jedan dinar,
a ukoliko bude zuta onda pola dinara."

Ebu Isa kaze: Hadis o kefaretu za onog ko opci sa
zenom dok je pod menzesom, je od Ibn Abbasa prenesen i
kao merfu' (sa senedom izravno od Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, i kao mevkuf (sa senedom koji ne ide
dalje od njega).

To je i stav nekih ucenjaka. Tako misle Ahmed i Ishak.

Ibn Mubarek smatra da nema kefareta nego da je za
takav grijeh potrebno uciniti tevbu (pokajanje) i zatraziti oprost
od Gospodara.

SUcan Ibn Mubarekovu stavu je i stav nekih tabi'ina kao sto
su: Seid b. Dzubejr, Ibrahim Nehai, a to je stav i vedne uleme.

0|^l C>i (>su>Jt »J J*A^ ^ s.L> U t— >u \ » i

aJ*jj ^tjJ-^ ''-UI (J-^ l?^' Ir^'-^ Sljjl (jl :j5j ^I CjJj «-U~jI (J^ jjjjl djja

: alLj 4jii dJi Jlo 4JJI Jj*^j Jlii ciaal>Jl jj^ j»jj| 'Uj-iJj !rr'>«J' 6^

I'' *.-''£ I'tl ^~.^i *^

^ ^ ii ^ ^ f ooii

301

jjuSJ j»i>jl)l jji5 ^ Jil ';j\S olj J-^l ^ Vr?^ : (^'-^' ^^^ J

104. Pranje krvi od menzesa sa odjece

138. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nama je
ispricao Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Hisama b. Urvea,
on od Fatime binti Munzir, a ona od Esme binti Ebu Bekr:
Neka zena je upitala Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio, o odjeci koja se uprlja krvlju od menzesa, pa je
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Istari
je, a zatim je u vodi istrljaj, pa to saperi i klanjaj u

njoj."i

1 Ibn Vehb smatra da je ovdje nuzno razlikovati krv menzesa od ostalih

vrsta krvi. Po njemu, ako se radi o krvi menzesa, bez obzira da li bila u
manjoj ili vecoj kolicini, mora se oprati da bi se moglo u takvoj odjeci
klanjati. Dokaz tome je tematski hadis koji je prenesen od Esme, kcerke
Ebu Bekrove, u kome stoji da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, naredio zeni (koja ga je pitala o odjeci koja je uprljana krvlju

302

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ebu Hurejre i Ummu Kajse, Mihsanove kcerke.

Ebu Isa kaze: Esmin hadis o ispiranju krvi je po
stepenu hasenun- sahihun.

Sporno je medu islamskim ucenjacima da li osoba koja
je klanjala u krvavoj odjeci, prije nego ju je oprala, mora
obnoviti namaz ili ne.

Neki ucenjaci iz generacije tabi'ina vele: Ako je na
odjeci bilo krvi koliko zauzima jedan dirhem, a klanjala je
(prije nego ju je saprala), obnovit ce namaz.

Neki, kao sto su Sufjan Sevrija i Ibn Mubarek, kazu:
Obnovit ce namaz ako je na odjeci bilo vise krvi od koUcine
koliko zauzuna jedan dirhem.

Neki ucenjaci iz generacije tabi'ina i drugi medu kojima
su i Ahmed i Ishak smatraju da nije obavezna obnoviti namaz,
pa makar bilo krvi vise od kolicine dirhema.

Safija smatra da je duzna oprati krv pa makar se radilo
o koUcini manjoj od kolicine dirhema, i bio je u tome strog.

* 1- • - ° ' •'f i-°ti ■* ° ^ I' ^ iJi° ' ^ '.' ' °i, ' I' ' ° ''° i ,i-'' '

menzesa) da je opere, ne pitajuci je da li se radi u vecoj ili manjoj kolicini
krvi.

Sto se tice ostalih vrsta krvi, sve su one sa stanovista seri'ata
neciste, medutim; ucenjaci toleriraju ako se radi o minimalnoj kolicini. Koliki
je taj minimum koji se moze tolerirati sporno je i medu njima samima.

303

f , o ,

1° ' ' ' ° vli •* • ° ' St '' '• '' ' !•' ' ■*? tl"

(

*, J., ^ ,0, , J '. ' ,
oMIJI foi '^ : IjJIi JjJI JaI joSt j^Ls :(>ajJjD| jJi^ »1II cjIj IjLs

. „ . ' -' ' . '-

105. Koliko ce porodilja cekati
nakon poroda

139. ISPRICAO NAM JE Nasr b. Ali el-Dzuhdami; kaze:
ispricao nam je Sudza' b. Velid Ebu Bedr, on je prenio od
Alije b. Abdul- A'la'a, on od Ebu Sehla, on od Mussete el-

304

Ezdije, a ona od Ummu Seleme koja je kazala: "U vrijeme
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, porodilja
je (nakon poroda) cekala cetrdeset dana, pa bismo mazale
nasa lica versom (zuta jemenska biljka) da bismo dobile
rumenilo."^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun, nije nam poznat,
osim preko Ebu Sehla od Mussete el-Ezdije, od Ummu Seleme.

Ebu Sehl se zvao Kesir b. Zijad.

Muhammed b. Ismail veH: Alija b. Abdul-A'la je
pouzdan, a i Ebu Sehl je pouzdan.

Muhammedu (Buhariji) je ovaj hadis bio poznat samo
preko Ebu Sehla.

Ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, Allah ga
blagoslovio i spasio, savremenika, tabi'ina i onih poslije njih se
slazu da ce porodilja, cetrdeset dana (nakon porodaja) ostavljati
namaz osim ako ne osjeti da joj je krvarenje prije tog roka
prestalo. U tom slucaju ce se okupati i klanjati.

^ Ucenjaci se razilaze u pogledu stepena vjerodostojnosti ovoga hadisa.

Neki, kao Hakim smatraju da je on vjerodostojan {sahihun). Fikhski ucenjaci
ga smatraju slabim. Nevevi veli: Fikhski ucenjaci koji smatraju da je ovaj
hadis slab nisu u pravu, jer je on dosao u vise verzija koje mu daju
jacinu.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori veli: Kad se sagledaju svi argumenti,
mislim da je najispravniji stav da je ovaj hadis po stepenu dobar te se kao
takav smatra valjanim argumentom u seriatu.

U navedenom hadisu je kod porodilje odreden maksimum do koga
ona moze propustati namaze i druge vjerske obaveze. UkoUko prije isteka
ovog roka prestane krvarenje, okupace se i klanjati. Medutim, ako i poslije
cetrdeset dana bude krvarila, krvarenje poslije cetrdeset dana ce se tretirati
kao istihaza. To znaci da ce se ona nakon cetrdeset dana okupati i klanjati
kao da joj je krvarenje prestalo. Tako smatra vecina ucenjaka.

305

Ukoliko nakon isteka cetrdeset dana bude i dalje
krvarila, po misljenju vecine uleme i islamskih pravnika, nece
namaze dalje propustati.

Tako misle i Sufjan Sevrija, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed
i Ishak.

Prenosi se od Hasana el-Basrija da je rekao: Propustat ce
pedeset dana ako vidi da se nije ocistila.

Prenosi se od Ata'a b. Ebu Rebbaha i Sa'bija da su
rekli: Sezdeset dana.

." > d.' '.'-'•'»' .-' *

J^lj J-*«*J ^^l-*V \J^ ^.^^ J^J^' (J^ ^^ ^ 't*'^ ^ * "^

(j__C jA^^ (_)£• (jLwi-*i uujj> c Jl«.»I &jI LuJ.> ' j'-^ 0^ J.a.^v.o jlJ->J UuJ.>- i J '

• :^ ' J

.*^lj j_jjl (>c ;_jLjJI |_jij : Jli

i a

--|' •'°<J'ii- H'h ■*?' .1'-'°-''°- '* n' ' ^ -'«-

306

C.0^ ^ ^ o fi t

Si o

106. Kada covjek opci sa vise supruga i
samo se jednom okupa

140. ISPRICAO NAM JE Bundar Muhammed b. Bessar;
kaze: Nama je ispricao Ebu Ahmed^; kaze: Nama je ispricao
Sufjan, on je prenio od Ma'mera^, on od Katade, a on od
Enesa: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi obilazio
svoje supruge i samo bi se jedanput kupao."^

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
Ebu Rafi'a.

^ Ebu Ahmed se zove Muhammed b. Abdullah b. Zubejr el-Ensari. Jedan je

od ravija koji su spomenuti u djelima El-Kutubus-sitte. Idzli za njega kaze

da je pouzdan, s tim sto je pomalo naginjao siizmu. Bundar kaze; Nisam

vidio covjeka da je brze pamtio hadise od Ebu Ahmeda. Ebu Hatim za

njega kaze da je hafiz u hadisu. Umro je 203. godine po Hidzri.

^ Ma'mer b. Rasid el-Ezdi Ebu Urve el-Basri je pouzdan kao ravija, uz to

je veoma siguran i vrijedan.

■^ Ovaj hadis je dokaz da kupanje izmedu dva polna opcenja u jednoj nod

nije obavezno. U tome se slazu svi i smatraju da se lijepo (mustehab)
okupati poslije svakog polnog opcenja. To se vidi i iz hadisa sto ga biljeze
Ebu Davud i Nesaija (u Sunenima) od Ebu Rafi'a u kome stoji slijedece:
"Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, jedne je noci obisao
supruge i kod svake se (nakon polnog odnosa) okupao. Rekao sam mu:
Allahov Poslanice, zar nije bilo dovoljno same jedno kupanje? A on
mi rece: Ovako je bolje i cistije".

307

Ebu Isa kaze: Enesov hadis: "Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, bi obilazio svoje supruge i samo bi se
jedanput kupao" jeste hasenun-sahihun.

Mnogi ucenjaci, medu kojiina je i Hasan el-Basri,
smatraju dopustenim da neko po drugi put opci sa zenom
prije nego se abdesti posUje (prvog opcenja).

Ovo je Muhammed b. Jusuf prenio od Sufjana, koji je
kazao: Prenio je Ebu Urve, od Ebu Hattaba, a on od Enesa.

Ebu Urve je Ma'mer b. Rasid, a Ebu Hattab je Katade
b. Diame.

Ebu Isa kaze: Neki ovo prenose od Muhammeda b.
Jusufa, on od Sufjana, on od Ibn Ebu Urvea, a on od Ebu
Hattaba sto je pogresno. Ispravno je od Ebu Urvea.

^ o

4lal ai'jj>-l jJl IJ^ : Jli |»I-pj 4jIc 4JJI ^_L» ^_jjj| (jj; ,jjji>Jl jjju^ jI (j^

. Uj*i3j l.o. ^ - 't . ; . ' Li tjuiS J ajy (j I J I J I fj

So ^ ,

j»_j 4_jljjil J->-jJl ^LJv lj[ : lyii tJjJl JaI (1>^ j->-Ij jj* fij Jli j

- ^ _ o-

.JjAJ (jl Jji Li>_jjLa3 Jajij ^1 jljl

-^ - ^ o i , ^ Jl o ' } ts.,

308

!• ° 111' ff " -:i| ' 'i

107. Ukoliko dzunub zeli jos opciti,
uzet ce samo abdest

141. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Hafs b. Gijas, on je prenio od Asima el-Ahvela^, on od Ebu
Mutevekkila^, on od Ebu Seida el-Hudrija, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je kazao: "Kada
neki od vas bude imao polni odnos sa suprugom, pa zeU
ponoviti, neka abdesti izmedu dva (polna odnosa)."^

^ Asimu el-Ahvelu je puno ime Ebu Abdur-Rahman Asim b. Sulejman et-

Tejmi el-Basri. Ibn Mein, Ebu Zur'a i drugi ga smatraju pouzdanim.

^ Ebu Mutevekkilu et-Tadziju je ime Alija b. Davud. Pouzdan je ravija;

pripada trecoj generadji. Umro je 108. godine po Hidzri

^ Islamski ucenjaci su se razisli u pogledu abdesta koji se uzima izmedu

dva polna opcenja. Vecina njih smatra da je to lijepo {mustehab). Ebu Jusuf
smatra da to nije ni mustehiab.

Ibn Habib el-Meki i zahirije smatraju da je to obavezno [vadzib).

Vecina koji drze da je uzimanje abdesta izmedu dva polna odnosa
lijepo {mustehab), a da nije obavezno {vadzib) svoje misljenje temelje na
slijedecem hadisu: Aisa kaze: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
ponekad bi imao polni odnos, pa bi ga ponovio i ne bi abdestio
izmedu".

Da je kupanje ili uzimanje abdesta izmedu dva polna odnosa
obavezno (vadzib) zasigurno ga Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio,
ne bi nikada propustio.

309

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis zabiljezen jos i od
Omera. Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Seida je hasenun-sahihun.
Ovo su i rijeci Omera b. Hattaba.

Tirmizija kaze: To je stav i mnogih ucenjaka. Oni vele,
ako covjek ima polni odnos sa suprugom i zeli da ga ponovi
neka nakon prvog odnosa uzme abdest.

Ime Ebu Mutevekkila je Alija b. Davud, a ime Ebu Seida
el-Hudrija je Sa'd b. Malik b. Sinan.

^ o^^oji --^

*:^L |jlJi5 *^1>J) I^Ji>t 'jj>y^ t^\ cxiJF lj) iL> U olj > ♦A

c^^jS ^l— »1 olSjt -ujii ji-j jjj li-li 6!>LaJI cjjj|I : Jli (»ijUI ^^h ^JJI joc
j_>-j3 o!>LlaJI cjuaj|l lj| : J j_L allij 4Jic 4JJI ^La <JJI J^j >r.t.)«.ti.>..i : Jlia

>Mi»Jb Ijlxli t!>lkll ISjjvl

So -S^o S

ji _, i^Jio--^ ^^* ^0^^ ^tjlo ^ ^ , ^ ^

■^ li-->.J I (^ r^'j J^J (jliaHJl J- X JUtf (jJ ^-poa ^j*ul (jJ dJJU t^jj Ia5j&

„9C, O ,. 0,0, S.0,,,0^ O , O^

.ai>jUI ^ 4JJI Jju^ ^^ 4-ul t^ ^Jj^ L>f |»l-^ L>^

.. 0-^ 0, >,o, e.0,^,0^ ,^ o-^;io''^,^o,ji ^,,

4JJI j-jlc (j^ J-^j c>^ ^Htt o^ ^3j^ o^ pl-^ C>^ ^J^3 vsi-^j (^JjJ

„ c o

310

108. Ukoliko bi bio uspostavljen dzemat, a neko

od vas osjetio fiziolosku potrebu,

prvo neka nju obavi

142. ISPRICAO NAM JE Hennad b. Es-Sirri; kaze: Nama
je ispricao Ebu Muavija, on je prenio od Hisama b. Urvea, on
od svoga oca, a on od AbduUaha b. Erkama koji je kazao:
Uspostavljen je dzemat pa je (Abdullah b. Erkam) koji je
bio imam tog dzemata, uzeo nekog covjeka i prometnuo
ga naprijed da klanja kao imam rekavsi: Cuo sam
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je
kazao: "Ako se uspostavi dzemat, a neko od vas osjeti

fiziolosku potrebu, neka prvo nju obavi/'^

^ Muslim u Sahihu biljezi od Aise koja je kazala: Cula sam Allahova

Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je kazao: Neka ne klanja
onaj ko je gladan dok ne jede, ukoliko je jelo gotovo, i neka ne
klanja onaj koga muci neka fizioloska potreba, dok je ne obavi."

Kada covjek stupi u namaz, treba u potpunosti paznju usmjeriti ka
Svevisnjem Allahu (dz.s.). Nista ga ne bi trebalo remetiti u potpunoj
koncentraciji u namazu. Iz tog razloga je, po misljenju vecine uleme,
mekruh stupiti u namaz ili u dzemat onome koga muci neka fizioloska
potreba. Ko bi se nasao u takvoj situaciji u momentu kada se uspostavlja

311

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Aise, Ebu Hurejre, Sevbana i Ebu Umame.

Ebu Isa kaze: Hadis AbduUaha b. Erkama je hasenun-
sahihun.

Ovako prenose: Malik b. Enes, Jahja b. Seid el-Kattan i
drugi hafizi od Hisama b. Urvea, on od svoga oca, a on od
AbduUaha b. Erkama.

Isto je prenio Vehb i drugi od Hisama b. Urvea, on od
svoga oca, on od nekog covjeka, a taj od AbduUaha b.
Erkama.

To je stav i mnogih ashaba, Vjerovjesnikovih, Allah ga
blagoslovio i spasio, savremenika, i tabi'ina. Tako misle i
Ahmed i Ishak. Oni kazu: UkoUko bi neko, ko osjeca veliku Hi
malu fiziolosku potrebu, zapoceo namaz, neka ga ne prekida,
osim u slucaju da mu to zaokuplja paznju od namaza.

Neki ucenjaci vele: Ne smeta ukoliko bi neko stupio u
namaz a osjetio neku fiziolosku potrebu da ga nastavi da
klanja, ukoUko mu to ne odvraca paznju od namaza.

ji »

£f'

dzemat, opravdano mu je izostati iz dzemata. Cak je to bolje nego da
klanja u takvom stanju.

312

as ji-- SI o ^^

j^-!o JJI J^j «j US' : Jl3 j^j*-w (jj 4ill jjiP (>e i-jUJI |_^j :Jli
5. Ijj |j[ : IjJU taJjJl J_al tj—o j^lj j:fc J_j5 jAj '■ ij-"*^ y.^ '-'^

. J oA 4J J Uj ;jj I t--3 4.^ (JJ (j-a-*" jJ ' J'J^, (_>*^ J ' (** J 3^ J

. 4.oJ_..>i al (j_C i_3j-C u-J (j-a-^-jJ' :^-f* L>^ |*^'j^H- ^ J f' <>^ >* ^Ij

J" » J , ,

109. Uzimanje abdesta kada se u nesto
prljavo ugazi

143. ISPRICAO NAM JE Ebu Redza' Kutejbe; kaze:
Nama je ispricao Malik b. Enes, koji je prenio od
Muhammeda b. Umare, on od Muhammeda b. Ibrahima, on
od robinje koja je rodila dijete Abdur-Rahmanu b. Avfu^, a
koja je kazala: Rekla sam Ummu Selemi: Ja nosim
dugacku odjecu, a prolazim po necistim mjestima? Ona

^ Robinja koja je rodila dijete Abdur-Rahmanu b. Avfu zvala se Hamida.

Dijete koje je ona rodila, prema nekim predajama, zvalo se Hud, a prema
nekima Ibrahim. Ovo drugo je ispravnije.

313

rece: AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao
je; "Nju ocisti ono (cisto tlo) poslije toga/'^

Tirmizija veil: Na ovu temu je preneseno od Abdullaha
b. Mesuda koji je kazao: "Kada smo bill sa Allahovim
Poslanikom, Allah ga blagoslovio i spasio, nismo ponovo
uzimali abdest radi toga sto bismo u nesto prljavo
ugazili."

Ebu Isa kaze: Mnogi ucenjaci smatraju da ukoliko bi
osoba stala na neko necisto mjesto ne mora prati nogu, osim
ako je necist vlazna. U torn slucaju ce oprati samo onaj dio
noge koji je uprljan.

Ebu Isa kaze: Abdullah b. Mubarek ovaj hadis prenosi
od Malika b. Enesa, on od Muhammeda b. Umare, on od
Muhammeda b. Ibrahima, on od "robinje koja je rodila Huda
b. Abdur-Rahmana b. Avfa, a ona od Ummu Seleme."

Ovdje se radi o previdu. Abdur-Rahman b. Avf nema
djeteta koje se zvalo Hud, nego je rijec "o predaji koju
prenosi robinja koja je rodila Ibrahima b. Abdur-Rahmana b.
Avfa, a ona od Ummu Seleme." To je ispravno.

^ Imami Safija i Ahmed b. Hanbel smatraju da se Muhammedove, Allah ga

blagoslovio i spasio, rijeci: "Ocistit ce je cisto tlo koje dode poslije" odnose
na necist koja je osusena. Ako se takva vrsta necisti zakaci na odjecu, ona
ce spasti u momentu kada se ta odjeca bude vukla po cistom tlu.
Medutim, ukoliko se radi o vlaznoj necisti, ona bi se morala oprati da bi
osoba mogla klanjati u takvoj odjeci.

Isti je slucaj i . sa osobom koja bi bosom nogom stala u kakvu
necist. Ukoliko se radi o necisti koja je osusena, noga se nece morati prati,
jer se pretpostavlja da ce ona sama spasti dok se hoda po cistom tlu.
Medutim, ukoliko se stane u necistocu koja je mokra ili vlazna dio noge
koji je uprljan mora se oprati.

314

.(j^iSJIj ^l->'^ j>.OJjJ U vol aJL*/J ^-d^ ^' l5"^ l?^' (^' -J^ " C>i

^■' J ' I 2ii ' I' ° '•' \ "' ' °i' 'i'' ' ^ t' °^ • 'r ' °r

.jjjaSlJ'j ?-^3^ ^j*^ l»-*^' I l^jJLs t J^^JLo J s-Lkej ^jj«-iJl

: laJLs ^[>->i. i - 'V .I la a jj>ljj[j jj'->"J jA* (j^l p . ^ - ' .9 'i»J-?Jl JaI o3AJ uLs J

.(JJAS^I ^[ 6:5>i^, ^J^J ?-^J^ "^^J-^ l*-*:}^'

.^jiflLSJlj dJjLloJl (jjlj dUUj ijj_jlll (jLifl-*< J^aj 4ja
J. •*

^ , ,,' f , Jio,, ;i s' 0*'°, 0,° is

.isbUlj tr^^' ^;^ ''-^ lSJIJ LJ L«A^lj ^^>14 P-o^l

315

O ^ , ^ 9 , ^ O >

* " * o a a a" — ^ - S a" c *

tlj-IiSJIj 4— >.jJI t^JJJ^, *_iJl^vaJ _jA (_ydaJ "IjIjUIj i_j511«JI ^[ ail-j 4J^ kill

LlUi : JU ujlj cdlljj oiij^l aL^-j ^jic 4UI ^^jLa j^^jUI (^jI jS'Jj J IjUi (jL[
j_^_ljli C(j_Ii5Jlj ^-^-jJlj oj_«l J1.J ^lii 4JJI j^jLa i^^l JL-1 UJi t Ij5j Ij5
^_^_Ic J-Jlllj C(>ji£]lj 4_j>._^l: ll— J fiJl* ''— Ul ^_yL» 4JJI J_^j ■uJi Lo ^1

0--- ft S - ^ ^ ^ ^ . ^ o

fL>jJl : Jli 4Jl j».o.>"J I j-3 jJ^j Ajic 4JJI Xa ^^ill jjij jUc 4j j^pil U : di! J
<uUi 1L.J fuLc 4JJI JLa "-jIJI 4^ Lo j_jJI ^^JJl 4JI il'ij lla ^_jii .(jIa£Jlj

.(j^lj ^JvjJI ^1

^ Jjjjx I 5 wMfluJ u J I J : J 5AJ >j >SJ ! jaP (jj 4JJ 1 JujLft *^jj . ' ^■^'■^^a*^^' J : J Ls

, ,0 a o

|s_5L»j^j IjJ-^li ) : «-_5_^_yl _^j (i>j-^ ^-jl^ (J—? Jl^ ^1 ul : J^^s tj»IjiJl

'. ;., o-V OS., o-*, s- >■ f , ' ^''1 • ti"' • ''°i ^ °t-' ""

) : JL_3j ( iOljjjIj iSj)^jj l^'>.>>t.ali ) :|>.9j1II ^ Jlij ( jsljjJI J[ (ȣ_>jj|j

_^ Lw[ i.(>jA^' ^tJaUl ^_j_3 iHjl CjuLSi ( U^f^r^' I^JtlaSli SijLJij (jjLJlj

^ , 3,0

jc i a j . " , ! ! (cJ^t (j'-^^'j ''-^J^'

316

110. O tejemmumu

144. ISPRICAO NAM JE Ebu Hafs Amr b. Ali el-Fellas;
kaze: Nama je ispricao Jezid b. Zurej'; kaze: Nama je ispricao
Seid, on je prenio od Katade, on od Azreta, on od Seida b.
Abdur-Rahmana b. Ebza, on od svoga oca, a on od Ammara
b. Jasira: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, naredio
mu je da pri uzimanju tejemmuma potare lice i sake."^

Tirmizija veU: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Aise i Ibn Abbasa.

Ebu Isa kaze: Ammarov hadis je hasenun-sahihun. On je
od Ammara prenesen u vise predaja.

Stav je mnogih Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i
spasio, ashaba: AUje, Ammara i Ibn Abbasa, a potom tabi'ina.

^ Biljezi Bezzar u Musnedu od Aise da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i

spasio, rekao: "Pri uzimanju tejemmuma treba potrati lice i ruke do laktova."

Abdur-Rahman el-Mubarekfori kaze: U senedu ovog hadis ima ravija
Haris b. Hurejt, Buharija i Ebu Hatem ga smatraju slabim.

Buharija i Muslim biljeze od Ammara b. Jasira koji je kazao:
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, me je poslao radi nekog posla.
Odzunupio sam i posto nisam imao vode ja sam legao na zemlju i valjao
se kao sto se valja zivotinja. Kada sam se vratio ispricao sam to Allahovu
Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio, koji mi rece: "Sto si to radio, bilo
ti je dovoljno da si uradio ovako; Svojim rukama dohvati zemlju, potom
potra ruke; desnu lijevom, a lijevu desnom, a onda potra lice."

Ahmed b. Hanbel, Ishak i drugi smatraju: da se tejemum uzima
tako sto se rukama jedanput dotakne zemlja ili predmet od zemlje i potaru
lice i sake.

Ebu Hanife, Malik, Safija i drugi smatraju da se tejemmum uzima
tako sto se rukama dotakne zemlja ili predmet od zemlje i potare lice,
potom se opet dotakne i potaru ruke do laktova.

317

kao sto su: Sabij, Ata' i Mekhul, koji kazuju: Kad se uzima
tejemmum, treba potrati lice i sake.

Tako misle i Ahmed i Ishak.

Neki ucenjaci, kao sto su: Ibn Omer, Dzabir, Ibrahim i
Hasan, kazu: Kad se uzima tejemmum, treba potrati lice i ruke
do laktova.

Tako misle i Sufjan Sevrija, Malik, Ibn Mubarek i Safija.

Ovaj hadis je od Ammara prenesen u vise predaja. On
je o tejemmumu kazao: "Treba potrati lice i sake."

Prenosi se od Ammara da je rekao: "Sa Vjerovjesnikom
smo uzimali tejemmum tako da smo ruke potirali do
ramena i pazuha."

Neki su ucenjaci ocijenili slabim hadis (o tejemmumu)
koji je od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, prenio
Ammar da kod tejemmuma treba potrati lice i sake, zbog
(hadisa) koji se od njega prenosi (da su kod tejemmuma)
potirali ruke do ramena i pazuha.

Ishak b. Ibrahim b. Mahled el-Hanzali kaze: Ammarov
hadis da kod tejemmuma treba potrati lice i sake je hasenun-
sahihun, s tim sto Ammarov hadis; "Sa Vjerovjesnikom smo
uzimaU tejemmum tako sto smo ruke potirali do ramena i
pazuha", ne proturjeci hadisu; "Kod uzimanja tejemmuma treba
potrati lice i sake" jer Ammar tu ne spominje da im je tako
naredio Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, nego kaze:
Tako i tako smo radili. Kada je upitao Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio o tome, on mu je naredio da (kod
uzimanja tejemmuma) potire Uce i sake te je prihvatio ono
cemu ga je poducio AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, (da pri uzimanju tejemmuma potire) lice i sake. Dokaz
tome je da je Ammar poslije Vjerovjesnikove, Allah ga
blagoslovio i spasio, smrti izdao fetvu: (U slucaju tejemmuma)

318

treba potirati lice i sake, a to je opet dokaz da je usvojio ono
cemu ga je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, poucio.

Tirmizija kaze: Cuo sm Ebu Zur'u UbejduUaha b. Abdul-
Kerima kada veli: U Basri nisam vidio da je neko bolje pamtio
od ove trojice: Alije b. Medinija, Ibn Sazekonija i Amra b.
Alija el-Fellasa.

Ebu Zur'a kaze: Afan b. Muslim prenosi hadise od
Amra b. Alije.

145. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nama je
ispricao Seid b. Sulejman; kaze: Nama je ispricao Husejm, on
je prenio od Muhammeda b. Halida el-Kuresija, on od Davuda
b. Husajna, on od Ikrime, a on od Ibn Abbasa Neko ga je
pitao o tejemmumu pa je rekao: Uzviseni Allah u Svojoj
Knjizi, kada spominje abdest kaze: "Operite lica svoja i ruke
svoje do laktova"; o tejemmumu kaze: "Potarite lica svoja i
ruke svoje" a kazao je i: "Kradljivcu i kradljivici odsjecite ruke
njihove." Posalanikova, Allah ga blagoslovio i spasio, praksa je
bila da su se za kradu odsjecale sake, a kod tejemmuma se
potiralo Uce i sake.

Ebu Isa Kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun-sahihun.

-'„•«' . I ' . f ' t .- .fi» - ''.III - ° 11/ •• °- ' ^f u<-' -

i^jySS-^ i^'-i? bi U^^AJ*- LuJ.* t-^UI JJ*-* (>J 4JJI JulC .Ua^i y)\ \^S>- \ i\

(j_j 4JJI j__jlc (^ Sj.« (jj jjjx£ (ji ^j[J ^1 (jjlj (jiiA^UI Ujj^ :"^L3 jJU*. ij^

* ' ', ,-=*' .i ° )■ ,",,«', !■'' °, ' -' J , , - ' - 5

J-^ (j-Ic oIjaII UjjXj JI-j 4alc 4JJI j_^ <JJI Jj.wj ol5 ; Jli ^ jji iol-'

4

. Lu^ (3^. |J U J L^
319

. . vaLL aJSj

. j.>(*.>U Ju.»ij JiSiJiJIj tij^^i 64^'**' ^J^J^i ^J

111. O covjeku koji uci Kur'an u svakoj situaciji,
osim kada je dzunub

146. ISPRICAO NAM ]E Ebu Seid Abdullah b. Seid el-
Esedzdz; kaze: Nama su ispricali Hafs b. Gijas i Ukbe b.
Halid; kazu: Nama je ispricao A'mes Ibn Ebu Lejla, on je
prenio od Amra b. Murrea, on od Abdullaha b. Silemea, a on
od Alije koji je kazao; "Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio
i spasio, poucavao nas je Kur'anu u svim situacijama osim
kada bi bio dzunub."^

^ U hadisu koji biljezi Ebu Davud u Sunenu stoji: "Vjerovjesnik, Allah ga

blagoslovio i spasio, ponekad bi izisao iz nuznika pa bi nam ucio
Kur'an i jeo sa nama meso. Nije se odvajao od Kur'ana, osim kada je
bio dzunub."

Buharija i Muslim biljeze od Aise da je kazala: "Allahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, spominjao je Allaha (dz.s.) u svim
situacijama."

Na temelju ovog hadisa Buharija je ustvrdio da osoba dok je necista
(dzunub) Ui pod menzesom moze uciti Kur'an napamet.

320

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis Alije je hasenun-sahihun.

Stav je mnogih ucenjaka; iz generacije ashaba
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i
tabi'ina koji kazu da covjek moze uciti Kur'an (napamet) i bez
abdesta, medutim, ako ga zeli uciti gledajuci Mushaf, mora biti
pod abdestom. Takav je stav i Sufjana Sevrija, Safije, Ahmeda
i Ishaka.

^0

jj^jUl ou-jflu JjjJI ^ s-l^ U oLj \ \ T

(»4-JJI : Jli P'ji uJi '(ci^ ' lt^'^ C^J f^^ '^' ^J^ lt^'j '•^^^^'

^0 £^0& ^9 0, O, 9 %. , , ^ O^Jl ^,>S

Bedrudin Ajnija kaze: Hadis koji prenosi Aisa i tematski hadis koji
prenosi Alija nisu proturjecni. Aisa je mislila na spominjane i velicanje
Uzvisenog Allaha na razne nacine, osim ucenja Kur'ana.

Ebu Hanife, Malik, Safija i Ahmed b. Hanbel smatraju da osoba bez
abdesta moze uciti Kur'an (napamet), ali ga bez abdesta ne moze prihvatati.

Iz teksta tematskog hadisa se da zakljuciti da Allahov Poslanik, Allah
ga blagoslovio i spasio, nije ucio Kur'an kada je bio dzunub, niti je u
takvom stanju druge poducavao.

321

(jp 4JJI jjiP tjj 4JJI jjjlc (>c ij,y>y^ L>* ^!^^' IJ^ L>^>; c5jj -^J

112. Kada se mokraca prolije po zemlji

147. ISPRICALI SU NAM Ibn Ebu Omer i Seid b.
Abdur-Rahman el-Mahzumiju; kazu: Nama je ispricao Sufjan b.
Ujejne, on je prenio od Zuhrija, on od Seida b. Musejjiba, a
on od Ebu Hurejre koji je kazao: "Neki je beduini usao u
dzamiju dok je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
sjedio. Klanjao je i kada je zavrsio namaz, rekao je: Boze
moj, smiluj se meni i Muhammedu, a uz nas dvojicu se
nikome drugom nemoj smilovati. (Cuvsi to) Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, okrenu se prenia njemu i rece:
Ogranicio si same sebi one sto je za sve! Male poslije
toga (taj beduin) je pomokrio u dzamiji. Ljudi su pohitali
prema njemu, a Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,

^ Postoji vise rivajeta o tome kako se doticni beduin zvao. Ibn Hadzer el-
Askalani u komentaru Buharijinog Sahiha kaze: Ebu Bekr et-Tarihi je prenio
od Abdullaha b. Nafia el-Mazinija da se zvao Akre' b. Habis et-Tejmi.
Sulejman b. Jessar kaze da se zvao Zul-Huvejsare el-Jemani.

322

rece: Izlijte na to veliku kofu vode, ili je rekao, kofu

vode, a potom je kazao: Vi ste tu da olaksavate, a ne
da otezavate."^

148. Seid veli da je Sufjan kazao: Ispricao mi je
Jahja b. Seid, a on je prenio od Enesa b. Malika slicno
ovome.

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
AbduUaha b. Mesuda, Ibn Abbasa i Vasila b. Eska'a.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Prema ovome postupaju neki ucenjaci. To je stav i
Ahmeda i Ishaka.

Junus ovaj hadis prenosi od Zuhrija, on od Ubejdullaha
b. AbduUaha, a on od Ebu Hurejre.

1 Nevevi u komentaru Musliinova Sahiha kaze: Ukoliko se zemlja onecisti

moze se ocistiti tako sto ce se na to mjesto prosuti voda i nema potrebe
da se taj dio zemlje iskopava i premjesta To je, veli on, nas stav i stav
vecine uleme.

Ebu Hanife smatra da se taj dio zennlje moze ocistiti iskopavanjem i
premjestanjem. Ibn Hadzr veli: U fikhskim djelin^a hanefijskog mezheba
stoji: da oni prave razliku izmedu zemlje koja je rijetka i rastresita kroz
koju voda moze prod, a na koju je po njima dovoljno izliti vodu i one
koja je kruta, kroz koju voda ne moze proci. Po njima, ako se radi o ovoj
drugoj, taj nedsti dio treba iskopati i premjestiti ga da bi ostatak ostao cist.

323

^ ^ o S "^ o

aj>jj| |jA>jJI 4JUI >mU
^ ♦ ♦

S :S S ft S, J" o ^ ^o ft 'ti« I ^ * *'-* > 9 J* ,,j ,''" ^ * ° •"*" "

,0 OS « , i .

AUuaJl j»>->J >^N^' l3>^ (Jt!^ J-?^' l5"^ P^ ' (ji-lJl l_jLp (jJ^ ^-LjjJI X^
(ja^ ~J,>£x)t (J-^ AJ '(_yJl '"^jJj (--JLftJ L>i^ ^J^^^ t-L^uxi\ Sijs aj c JjUl Aj3jJ

324

0^^

o ^ -o

U jJl>- I C O J LjloJ I J J 4JJ I JjlP Ljj^ I i iS^y^ ^ AA:>^^ tlH ■^''*-^ ' iS'^ji^ ' ^ ^ *

(j_j| i±j_;Jj> _J->o j_5Ji " S^,jiSf Aj)\ " : JLS ai-/j fUl* ^JJI J*^ 4JJI Uy^j

^000 Jl -

."(j^jwUu j..^x*JI diSaJ ' ; 4_j3 jJJJ (»Jj COUA.0J (jju^
^ '. rf , ji , , >«_ ' >'•' ' ^f 'li-

- - - o"^ ^

S , S S S a

a_:>J iJl-Ljj ^H^ *^' lT"^ lT^' ^^^^ ^' ^^ C>f J^^ 6^ J^3^' J^'j J .-^

5 ^ s s ^ ^

325

U ime AUaha, Milostivog, Samilosnog
POGLAVLJA O NAMAZU

Preneseno od AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio

113. O namaskim vremenima

149. ISPRICAO NAM JE Hennad b. es-Serij; kaze: Nama
je ispricao Abdur-Rahman b. Ebu Zinad, on je prenio od
Abdur-Rahmana b. Harisa b. Ajjasa b. Ebu Rebie, on je prenio
od Hakima b. Hukejma, a on je sin Abada b. Hunejfa koji je
kazao: Mene je obavijestio Nafi' b. Dzubejr b. Mut'im; kaze:
Mene je obavijestio Ibn Abbas da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Dzibril mi je dva puta bio
imam (i to) pored Kabe. Kada mi je prvi put klanjao kao
imam podne je klanjao kada je hlad bio koliko remen
nanule, ikindiju je klanjao kada je hlad svakog predmeta
bio toKki koliki je i sami predmet. Aksam je klanjao posto
je sunce zaslo i postac se omrsio. Jaciju je klanjao kada
je nestalo sunceva rumenila, a sabah cim se zora pojavila
i kada je postac prestao sa jelom. Drugi put je podne
klanjao kada je sjena svakog predmeta bila koliki je i sam
predmet, dakle u vremenu koje je prvi put bilo

ikindijsko. Ikindiju je klanjao kada se sjena svakog
predmeta uvecala za dva puta u odnosu na sami predmet.
Aksam je klanjao u istom vremenu kada i prvi put,
zatim je klanjao jaciju, kada je prosla jedna trecina noci,
a sabah je klanjao kada se na Zemlji razvidilo. Potom se

326

Dzibril okrenuo meni i rekao: Muhammede, ovo je
vrijeme Vjerovjesnika prije tebe, a vrijeme jednog namaza
je period izmedu ova dva vremena."^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ebu Hurejre, Burejde, Ebu Musa'a, Ebu Mesuda el-Ensarije,
Ebu Seida, Dzabira, Amra b. Hazma, Berra'a i Enesa.

150. OBAVIJESTIO ME JE Ahmed b. Muhammed b.
Musa; kaze: Nas je obavijestio Abdullah b. Mubarek; kaze: Nas
je obavijestio Husejn b. AU b. Husejn; kaze: Mene je
obavijestio Vehb b. Kejsan, on je prenio od Dzabira b.
AbduUaha, a on od AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i
spasio, da je rekao: "Dzibril mi je bio imam", pa je
spomenuo hadis po znacenju slican Ibn Abbasovu hadisu s tim
sto u njemu nije spomenuo "u vremenu koje je prvi put
bilo ikindijsko."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun.

^ Ibn Hadzer el-Askalani u komentaru Buharijinog Sahiha kaze: Ibn Ishak je

u djelu el-Megazi objasnio da je Dzibril klanjao pred Allahovim Poslanikom
kao imam da bi ga poucio namazu i namaskim vremenima. To se desilo
dan iza Noci Isra'a i Mi'radza, dakle odmah nakon sto je namaz nareden i
nakon sto se Muhammed, AUah ga blagoslovio i spasio vratio sa Mi'radza.

Iz ovog hadisa se vidi da je Dzibril prvi put sve namaze klanjao na
pocetku njihova vremena, a drugi put je sve namaze osim aksama, klanjao
na kraju njihova vremena. Time je ogranicio od kada do kada se racuna
vrijeme kojeg namaza.

Zbog cega je u oba slucaja aksam klanjao u isto vrijeme ostaje biti
sporno medu islamskim ucenjacima. Neki kazu da je time ukazao da je
samo to vrijeme aksama. Po njima ce se aksam smatrati propustenim
ukoliko se klanja poslije tog vremena. Vedna ucenjaka, pak, smatra da je
Dzibril time ukazao da sa aksamom treba pozuriti i da ga je bolje klanjati
cim mu nastupi vrijeme, a njegovo vrijeme traje od zalaska sunca pa sve
dok u potpunosti ne nestane rumenila na nebu.

327

Hadis Ibn Abbasa je hasenun-sahihun.

Muhammed (Buharija) kaze: Od hadisa o namaskim
vremenima najpouzdaniji je hadis koji od Vjerovjesnika, Allah
ga blagoslovio i spasio, prenosi Dzabir.

Tirmizija veli: Dzabirov hadis o namaskim vremenima
prenose Ata b. Ebu Rebbah, Amr b. Dinar i Ebu Zubejr od
Dzabira b. AbduUaha, on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio
i spasio, slicno hadisu Vehba b. Kejsana od Dzabira od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio.

l)lj 'Ij-^lj '^j' 5!>LlaJJ ^IjI :lJ_Lj 4_lLff 4JJI Jl^ 4JJI J_^j Jli : Jli ojjja

tj»<3jJl CJtSj J^-iJ Lhi^ W^J J^'j C (_^> i .a... tJ I UjiVj (j^^ J ^.Jrij I o!>Li3 Cj^J JjI

j-LaJ C>i->- L^-J3i j-^l (jU c 1 g '^j (_}_>■ Jj (JJ— >■ j-.^a*Jl 5">1_»^ ir^J '-'j' Oij

tjjuAj (j,}^ L^j^a ^i'l jjU t (j.i. i .9.> t . ' I i-Jvij iJJ.>- t—ijAjJI Cli3j Jal jjla >. |_jj.o.JjJ I

(ja_>- I g 3^j j->-l ulj '(3^LJI v-^ 6:!—^ ?j^'^' «-LijiJl cjij Jjl ;j[j c jiUl

.jjac (jj 4JJI Jjlc (>e VH^' (C^J '-^^

^_3 JJ»l_-> « .a (j— C (jS-atfUl i±)_jj.> : Uj.^ I ■'i.a.>'.» tlvt.a j : -..njJ ajl Jli

' , , .t « f i . > .tot {-

328

, , » Jit

ij^ ,_AaPl II ijfi tijlj^l J^*"*"! id' O^ i«L*(l ^1 UjJ.*- cJUa UjJj»-

114. Poglavlje o istoj temi

151. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Muhammed b. FudajP, on je prenio od A'mesa, on od Ebu
Saliha, a on od Ebu Hurejre koji veli da je Allahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Svaki namaz ima
pocetak svog vremena i njegov kraj. Pocetak podnevskog
vremena je kad se sunce pomakne sa zenita, a kraj mu
je kada nastupi ikindija. Pocetak ikindijskog vremena je
od momenta kada ona nastupi, a kraj mu je kad sunce
postane zuto. Pocetak aksamskog vrem^ena je kad sunce
zade, a kraj mu je kada nestane rumenila. Pocetak

jacijskog vremena je kada nestane suncevog rumienila, a
kraj mu je polovina noci. Pocetak sabahskog namaza je
kada se javi zora, a kraj mu je kada se sunce pojavi."^

^ Ibn Hadzer za Muhammeda b. Fudajla b. Gazevana ed-Dabija kaze da je

iskren i da je veliki poznavalac hadisa. Medutim, sumnja se da je
protezirao siizam. Nesaija za njega kaze da nije los kao ravija. Buharija
smatra da je umro 195. godine po Hidzri.

^ Prema misljenju Mubarekforija u hadisu nije spomenut pocetak ikindijskog
vremena zato sto je ashabima od ranije bio poznat.

U hadisu je kao kraj jacijskog vremena oznacena polovina noci.

El-Istihari je na temlju toga ustvrdio da je onome ko jaciju ne
klanja do pola noci ona prosla, te da je mora naklanjati.

Medutim, stav je vecine ucenjaka da je u tematskom hadisu samo
oznaceno vrijeme u kome je jaciju efdalnije klanjati, a da se ona moze

329

Tirmizija kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
AbduUaha b. Amra.

Ebu Isa veli: Cuo sam Muhammeda (Buhariju) kada je
kazao: Hadis koji prenosi A'mes od Mudzahida o namaskim
vremenima je vjerodostojniji od hadisa koji prenosi Muhammed
b. Fudajl od A'mesa. Hadis Muhammeda b. Fudajla je
pogresan. U njegovom prenosenju je pogrijesio (upravo)
Muhammed b. Fudajl.

Ispricao nam je Hennad; kaze: Nama je ispricao Ebu
Usame, on je prenio od Ebu Ishaka el-Fezarija, on od A'mesa,
a on od Mudzahida koji je kazao: Receno je da svako
namasko vrijeme ima svoj pocetak i kraj. Potom je spomenuo
slicno znacenje koje je izneseno u hadisu sto ga prenosi
Muhammed b. Fudajl od A'mesa.

aIo ^Lj >^d

(j_j .Ua.**. ij-i J_a:>Ij jljjJI --Lj-flJI q-) (j-..>i-' >-J Ij . * jto ^^ J-aJ^I ujj.>. \oY

'^!>Lj jjLi t4JJI s-Lii (j1 LJjw |»3l iJlis S^UaJl «pj|lj^ (>* -dL^ Ji>j Jl-j

Oj_«l a J i.y^i>^\ ^X-oB (j.j.a.^tj I ipJIj 6:*^ aLsli Oj^l aj I. jSf}ll\ xjja (j^ aLsLS

c_.Cvl—>- /<— 95 b-ir-^ ^y'^H '>*' P-* ' ^^^j-« ^'■'■ ^ ■ u ^_)ii. ' .a... ti . ' I J j^^jaJI ,J~'=«^ aLsLi

klanjati sve do zore. Ovakav stav oni temelje na Ebu Katadinom hadisu u
kome stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:
"Nemarnost se ne ogleda u spavanju. Ona se ogleda u tome da neko
jedan namaz ne klanja sve do nastupa drugog namaza."

330

H,^!. ii ''>''.\i ' {'• ' ' \"X- I'. II •"'-!• '^

JLa5 ?3!>LlaJl cu-ri^l^^ 6-* JjL^I 6-jI : JLs aj .JJJ' '■^ v^J 6:^^ j»^'^

.(jjla (1)^ Lw S^LaII cd^Ij^ : JLS5 c ul : J->jJI
.fl-o^^-rfl »-jj>c (!>**».>■ '^^;J->' 1-5-* : (_c**^ ^' '-"■^

115. Jos jedno poglavlje o istoj temi

152. ISPRICALI SU NAM Ahmed b. Meni', Hasan b.
Sabbah el-Bezzar^ i Ahmed b. Muhammed b. Musa^, isti
smisao; kazu:, nama je ispricao Ishak b. Jusuf el-Ezrek, on je
prenio od Sufjana Sevrija, on od Alkame b. Merseda, on od
Sulejmana b. Burejdea^, a on od svoga oca koji je kazao:

^ Hasan b. Sabbah el-Bezzar je jedan od istaknutih poznavalaca sunneta.

Poznatiji je kao Ebu A'la el-Vasiti el-Bagdadi. Od njega hadise biljeze

Buharija, Ebu Davud, Tirmizija i Nesaija. Ahmed b. Hanbel za njega kaze

da je pouzdan i siguran. Nesaija kaze da on kao ravija nije dovoljno jak.

Istina Nesaija je poznat po svojoj strogoci u ocjenania ravija hadisa. Hasan

b. Sabbah je umro 249. godine po Hidzri.

2 Ahmed b. Muhammed b. Musa, poznat kao Merdivejh je pouzdan. Slovi

kao hafiz u hadisu. Pripada desetoj generaciji ravija.

^ Sulejman b. Burejde b. el-Husajb el-Eslemi el-Mirvezi. Ibn Mein i Ebu

Hatem ga smatraju pouzdanim ravijom. Otac mu Burejde b. el-Husajb je

ashab. Primio je islam prije bitke na Bedru. Umro je 63. godine po Hidzri.

331

"Dosao je neki covjek Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i
spasio, i upi^^ao ga o TiaTi\as\idTi\ VTeTsve-Tviisva. Ot\ ixwi ^e
rekao: Ostani sa nama, Allahovom voljom. Kada se

pojavila zora, naredio je Bilalu da prouci ikamet (za
sabahski namaz). Kada se sunce maklo sa zenita, naredio
mu je da prouci ikamet pa je klanjao podne. Kasnije mu
je, dok je sunce jos imalo bijeli sjaj i bilo povisoko,
naredio da prouci ikamet, pa je klanjao ikindiju. Kad je
sunce zaslo naredio mu je da prouci ikamet za aksam. A
kada je nestalo rumenila (na nebu), naredio mu je da
prouci ikamet za jaciju. Sutradan, kada se dobro
razvidjelo, naredio mu je da prouci ikamet za sabah. Sa
podnevom je sacekao dok je zahladnilo i preporucio da se
saceka dok zahladni. Za ikindiju m.u je naredio da prouci
ikamet kada je sunce bilo vec na izmaku. Naredio mu je
da sa aksamom saceka i, kada je gotovo nestalo rumenila
(na nebu), rece mu da prouci ikamet za aksam. Kada je
prosla jedna trecina noci, naredi mu da prouci ikamet za
jaciju. Poslije toga rece: Gdje je onaj sto je pitao za
namaska vremena? Ja sam, rece covjek, a Poslanik rece:
Namaska vremena su ti izmedu ovo dvoje."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun-sahihun.

Tirmizija veU: S'ube ga takoder prenosi od Alkame b.
Mersada.

* ^ a - - - - ^

332

.<-rJC>',u? (j-*!.^ CjjJ.> 4.«iuLft CljyJL>- ; ->i. i - ; ^ jjl JL9

■ Chi^^' (j-0 P^-^^ (I>*J >**9 J— '^ w' • p- ^' -° p-l"*'^ ''-:^'-''
.jj>viJI 5^>L^ (j^ulAllI jj4Jl>u«*u (3^>-.*»la Aa-^la ^AiLiJI U»Aj 4jj

116. O klanjanju sabaha prije
nego se razvidi

153. ISPRICAO NAM JE Kutejbe prenijevsi od Malika b.
Enesa koji je kazao, nama je ispricao El-Ensari^, veli nama je
ispricao Ma'n-^; kaze: Nama je ispricao Malik, on je prenio od
Jahje b. Seida, on od Amrea, a on od Aise koja je kazala:
"AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi nekada
klanjao sabah tako da se zene koje su izlazile, Ensari
kaze: koje su prolazile ogrnute svojim ogrtacima u

^ El-Ensari je Ishak b. Musa. Tirmizija ga negdje spominje po imenu, a

negdje po nadimku.

^ Ma'nu je puno ime Ma'n b. Isa b. Jahja el-Esdze'i.

333

mraku ne bi mogle prepoznati. Kutejbe kaze: Mahramama
bi prekrile glave/'^

Tirmizija veli: Na ovu temu su hadisi zabiljezeni jos i
od Ibn Omera, Enesa i Kajle, Mahremetove kcerke.

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun.

Zuhri ga je prenio u slicnom znacenju od Urvea, a on
od Aise.

Odabrano je misljenje nekih ashaba Vjerovjesnikovih,
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika kao sto su Ebu Bekr
i Omer te tabi'ina posUje njih da je lijepo klanjati sabahski
namaz ranije dok se jos nije razvidilo. Takav stav zastupaju i
Safija, Ahmed i Ishak.

^ ^

.jjj-UJ jjjici 4Jli cjj>iJLj Ijjf^l : J3AJ (>Ljj ^uU 4JJI i^

^ Biljezi Ahmed u Musnedu od Ibn Rebia koji je kazao: Bio sam sa Ibn
Omerom, pa sam mu rekao: Ja ponekad sa tobom klanjam sabah i kada ga
zavrsim okrenem se, a ne mogu prepoznati onoga sto je do mene Idanjao.
Nekada ga opet klanjas kada se potpuno razvidi. On rece: Vidio sam
AUahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio, gdje tako klanja, pa sam i
ja zelio klanjati na nacin kako je to on cinio.

Iz ovog hadisa se da zakljuciti da je AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, nekada klanjao sabah cim nastupi zora, dok je jos
sumrak, tako se ne bi mogao prepoznati prolaznik koji prode putem ili da
osoba u dzamiji ne bi mogla raspoznati onu sto do nje klanja.

Na temelju ovih hadisa su Ahmed b. Hanbel, Safija i Ishak ustvrdiU
da je bolje klanjati sabah dok je jos sumrak nego kada se razvidi.

334 , .

.JMjJ jjU-j (_j^L!I Sjj^ t^l LJ^ v^' (^J •'-'^

4_jic 4_UI (j-!-^ i?-^' 'rr'l-j^-^l (j—o jJjJI Jjsl (>o J^lj jj^ lS'j -^J

.jj>iij| 5!iwij jLi»*iUI ; (JjajuJIj tJ-^a

viLjoj !>L_3 ji>iJl -T-^iu (jl jUliUl (jjj" : i3-*^-'lj -i-o-^lj (_j*?'-^' J'^ J

117. O klanjanju sabaha kada se razvidi

154. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
moj rob, a on je Ibn Sulejman, on je prenio od Muhammeda
b. Ishaka, on od Asima b. Omera b. Katade, on od Mahmuda
b. Lebida, a on Rafi'a b. Hadidza koji je kazao: Cuo sam
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, kada je
rekao: "Odgodite sabah dok se ne razvidi jer je (u to
vrijeme) nagrada veca."^

^ Ebu Hanife, Sufjan es-Sevri i mnogi drugi ucenjaci su na temelju

navedenog i drugih hadisa u torn smislu zauzeli stav da je bolje klanjati
sabah kada se razvidi.

Ovaj hadis i hadis iz prethodnog poglavlja na prvi pogled one se
kontradiktomim. Medutim, ako itnamo u vidu da je Dzibril MiAammedu, Allah
ga blagoslovio i spasio, pokazao pocetak i kraj svakog namaskog vremena i
naglasio da se u torn razmaku namazi mogu klanjati, onda cemo shvatiti da tu

335

Tirmizija veli: Ovaj su hadis prenijeli Su'be i Es-Sevri od
Muhammeda b. Ishaka.

On veli da ga je takoderr prenio Muhammed b. Adzlan
od Asima b. Omera b. Katade.

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi zabiljezeni jos i
od Ebu Berzeta el-Eslemija, Dzabira i Bilala. Ebu Isa kaze:
Hadis Rafi'a b. Hadidza je hasenun-sahihun.
Neki Vjerovjesnikovi, Allah ga blagoslovio i spasio, ashabi, i
tabi'ini, smatraju da treba odgoditi sabah dok se ne razvidi.

Tako misli i Sufjan es-Sevri.
Safija, Ahmed i Ishak smatraju da rijec: "odgodite" znaa odgodite
sabah dok se ne uvjerite da je nastupila zora kako ne bi bilo
sumnje. Prema njma ovo ne zanaci odgodite ga dok se ne razvidi.

'It. 'S. . '.' r r

(j_« j-^— ^ !>Lcv.iu j-il (jLS^ lj.>-l i-ujIj U : cjJli 'UiuLs (2>c ja-*»Lll (j^ ^^\y\

kontradiktomosti nema. Posebno cemo to shvatiti iz slijedeceg hadisa iz kojeg se
da razumjeti da se hadis u kome se preporucuje klanjanje sabahskog namaza cim
nastupi zora odnosi na zimski, dok se hadis u kome se preporucuje odgadanje
sabahskog namaza dok se ne ra2:vidi odnosi na Ijetni period.

Muaz b. Dzebel kaze: "Vjerovjesnik me je poslao u Jemen. Prije
polaska mi je rekao: Pazi, kada nastupi zimski period klanjaj sabah
cim nastupi zora i uci duze, ali toliko koliko Ijudi mogu podnijeti bez
poteskoce. A kada nastupi Ijetni period, odgodi sabah dok se potpuno
ne razvidi jer je noc kratka, Ijudi spavaju pa da bi mogli stici u
dzemat." (Bekijj b. Muhalled)

336

•'-''' ' '"'. SI' •*. ' ' ^f ' tl"

.(j*.».>- i±jjjL>- 4-iuLC i^jujjv : --. o -g ajl JL3

.aJSJjtj (>«J ailuj fUlff 4JJI jXo (cJ^I t-_;l.>wal (j-? (»J^' J-*' OjUi»-l (JjJI jAj

4_iU 4_Ul (j-!--= (J — JJJl U* JjJt~u) ijj\ (>e t5jj i^JJ' ^-k;:^-*" J-^' 6-? JtI^ l>^

, 4jJlAj La 4J J (_^ UJ I J L*i (jj : pi**! J

, ^-o, j,,os. SS«o, j,,ot •l'l''ll t'''°''''lll«<

(j_ff j_0JW l_jjjt>-l iJljjJI J_xC LJjJ->l c^iy^iJI ^ic (^ (^^.-i^l LJLJJ.>- \oi

^_Ls jxL^j 4_";.l,e <JJl (J^ fiUl Jj-*(j (jl : >ilJU (^ (j*ol Jjji».l : Jli ^j^^pl

118. Pozurivanje sa podnevskim namazom

155. ISPRICAO NAM JE Hennad b. es-Serrij; kaze:
Nama je ispricao Veki', on je prenio od Sufjana, on od

337

Hakima b. Dzubejrai, on od Ibrahima, on od Esveda, a on od
Aise da je kazala: "Nisam vidjela nikoga da je vise
pozurivao s klanjanjem podnevskog namaza od AUahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, Ebu Bekra i
Omera."2

Tirmizija veil: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Dzabira b. AbduUaha, Habbaba, Ebu Berzeta, Ibn Mesuda,
Zejda b. Sabita i Dzabira b. Semurea.

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun.

Ucenjaci iz generacije ashaba Vjerovjesnikovih, Allah ga
blagoslovio i spasio, savremenika i oni poslije njih smatraju da
je bolje pozuriti.

Alija b. Medini veli da je Jahja b. Seid rekao: Su'be je
kritikovao Hakima b. Dzubejra u vezi sa hadisom koji je
prenio od Ibn Mesuda, a on od Vjerovjesnika, Allah ga

i

^ Hakim b, Dzubejr je, kako kaze Ibn Hadzer u Takribu, slab ra-vija. Za

njega Ahmed b. Hanbel takoder kaze da je slab ravija. Prenosio je munker-

hadise. Darekutnija kaze da je metruk, osumnjicen za laz.

2 Na temelju ovog i drugih hadisa vecina ucenjaka je zauzela stav da je

lijepo (mustehab) pozuriti sa podnevskim namazom i klanjati ga cim nastupi
vrijeme, osim kada je veUka vrucina. Tada je bolje pricekati dok zega male
ne popusti.

Ebu Hanife smatra da je u zimskom periodu, kada je hladnije
vrijeme, lijepo pozuriti sa podnevskim namazom, a u Ijetnom periodu, kada
su vrucine, lijepo je pricekati. Svoje misljenje on temelji na slijedecem
hadisu: UpitaU su Enesa kako je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, klanjao podnevski namaz? Rekao je: "U zimskom periodu bi
pozurio s podnevskim namazom, a u Ijetnom bi pricekao i ne bi ga
odmah klanjao." (Buharija)

338

blagoslovio i spasio: "Ko bude trazio od Ijudi, a ima toliko
koliko mu je do vol] no..."

Jahja kaze: Od njega su prenijeli Sufjan i Zaide, a Jahja
nije imao primjedbi na njegov hadis.

Muhammed (Buharija) veli: Preneseno je od Hakima b.
Dzubejra, on je prenio od Seida b. Dzubejra, on od Aise, a
ona od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, o
puzurivanju sa podnevskim namazom.

156. ISPRICAO NAM JE Hasan b. AU el-Hulvani; kaze:
Nas je obavijestio Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio
Ma'mer, on je prenio od Zuhrija koji je kazao: "Obavijestio
me je Enes b. Malik da bi AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, klanjao podnevski namaz cim bi sunce
preslo zenit."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je sahihun, on je najpouzdaniji
na ovu temu o kojoj hadis prenosi jos i Dzabir.

jjvJI jjuil lj[: alLj fuJi 4JJI Jiij 4JJI {jy^j JLs : JLi tjjjA ^] ^ i«iw

339

.1 Jii

0, 5- 000 ,

j>^ "dal >-jLiL lji^>wui (1)15' tjl ji^il S^Laj jIjjUI ujl i^^jAaLiJI Jli

"if (jl 4J i-J-^l lSi^J^ ^—?3^ ;^r^-*^ («l (V~^. l5^'j oJ-^-j -LixoJI ULi iJj^Jl

a_a J— >JI ?J -P (C? j^ f^'l J^^Lj ^[ k-oAJ (jj) jcJi^^J • iC^'i)^ >^' '-^^

4jl_>.tLaJla J_»-iJ I (!>_« IwjLjuu (j oJ 4..i^.^ J I (jl -x^Liij) 4-iJ| i iJbj U UI3

.j^uiJl Jli La (-i!>l3. 1^ Jjj U jj ^\ ^■x>- ^ 0L5 w^llll Ji;
J!>Lj (jJU ji_w 1^ J_wj 4 ';lg 4DI j^^i^ jjjl )tj lis :jj _^l Jli

.JjjI j»j JjjI J!ilj Lj : aiw j ^lli dJI j^jJls ^_^l Jlii cj^^' BtA-Aj

o - ^ ^

o^,-- Ji-o-oc-,Jl^o, ^ ^ ^ ^3 ^o ::o^

" ' M'"-" iff'J'" !l" tl'ttr"'*'' -^^i'*^*'- ' ,". Jioj" Jio- -j^S^

4_jic 4JJI (^jJ-^ <ill J^J-Jj (j' •J'J (ci' (1>* irr^J 6^ ;^j b^ (j~<^l j| j^l^-o

JLas jijAj jl jIjI |»j i JjjI : Jli5 t jiaAj (jl jljli w J!>b 4jwj jiw -3 (jLS' jxL-j
j»j cJjJill 5-^ Uulj i^ji^ : JLs cj-^l ^ jjjI ai^j fuLc 4JJI JL3 4JJI Jj-^j

340

t ll^ -Is j;^ jikjl ojJi ^[ : |J— ij ^iLc -dJI j^yili) 4JJI J_^j jLa5 t ^ji^ j»l^l

vi , ^ , , <• - is ' ' -"i- 'n-

119. Odgadanje podnevskog namaza
zbog velike vrucine

157. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Lejs, on je prenio od Ibn Sihaba, on od Seida b. Musejjiba i
Ebu Seleme, a oni od Ebu Hurejre koji je kazao da je AUahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Kada su velike
vrucine odgodite (podnevski) namaz sve dok ne zahladni,
jer je zega od dzehennemske vrucine."^

Tirmizija veU: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ebu Seida, Ebu Zerra, Ibn Omera, Mugire, Kasima b. Safvana,
od njegova oca, Ebu Musa'a, Ibn Abbasa i Enesa.

Tirmizija kaze: O ovome je preneseno od Ibn Omera,
od Vjerovjesnika, AUah ga blagoslovio i spasio, ali nije
vjerodostojno.

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun.

^ Cini mi se da je najispravnije misljenje onih koji kazu da se odgadanje

podnevskog namaza dok ne zahladni odnosi na one zemlje u kojima su
Ijeti velike vrucine. Tamo gdje nema veUkih vrucina, ne postoji ni potreba
za odgadanjem. To zbog toga sto je u hadisima, ekspUdtno, velika vrucina
navedena kao razlog odgadanja. Prema tome, gdje ne postoji navedeni
razlog, nema ni odgadanja namaza.

341

Mnogi ucenjaci smatraju da usljed velike vrucine treba
odgadati podnevski namaz. Ovo je i stav Ibn Mubareka,
Ahmeda i Ishaka.

Safija smatra da se odgadanje podnevskog namaza, dok
se ne smanji vrucina, odnosi na one koji iz daleka dolaze u
dzamiju. Medutim, za onog koji klanja pojedinacno i one koji
klanjaju u svojoj lokalnoj d^amiji koja je blizu, volio bih kaze
on, da oni podnevski namaz ne odgadaju zbog vrucine.

Ebu Isa veli; To znaci da je misljenje onih koji kazu da
za vrijeme velikih vrucina treba odgoditi podnevski namaz
prihvatljivije i blize sunnetu.

Sto se tice Safijina misljenja da se olaksica odnosi na
one kojima je dzamija daleko zbog poteskoce koju Ijudi
osjecaju, u hadisu Ebu Zerra je dokaz koji govori suprotno
Safijinom misljenju.

Ebu Zerr kaze: "Bill smo na putu sa AUahovim
Poslanikom, Allah ga blagoslovio i spasio, pa je Bilal proucio
ezan za podne. Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, mu
rece: Bilale, odgodi namaz dok ne zahladni, potom ga jos
odgodi dok ne zahladni."

Da je ispravno ono sto tvrdi Safija, odagadanje namaza dok
ne zahladni tada ne bi imalo smisla jer su svi tokom putovanja
bUi na okupu i nisu imaH potrebe da iz daleka dolaze. ^

^ Odgovarajuci Tirmiziji na njegov odgovor Safiji, El-Kermani kaze; To sto
Tirmizija smatra da su na putu bivali svi na okupu i da nisu imali potrebe
da iz daleka dolaze, ne stoji. Vojska koja je putovala po suncevoj zegi,
kada bi odmarala, svako je sebi trazio hlad. S obzirom da je u pustinji
tesko pronaci hlad, mnogi su odlazUi daleko dok bi ga pronasli i kada bi
zaucio ezan, da bi stigli u dzemat, mnogi su iz daleka morali dolaziti, a to
im je predstavljalo poteskocu.

342

158. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama
je ispricao Ebu Davud et-Tajalisi; kaze: obavijestio nas je Su'be,
on je prenio od Muhadzira Ebu Hasana, on od Zejda b.
Vehba, a on od Ebu Zerra: "Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, je bio na putu, a sa njim je bio i
Bilal. Htio je (Bilal) da prouci ikamet, a Poslanik Allah ga
blagoslovio i spasio, mu rece: Odgodi, dok zahladni. Malo
kasnije je (Bilal) ponovo htio prouciti ikamet, a Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, mu rece: Odgodi
podne, dok ne zahladni. Odgadao je sve dok nismo
vidjeh hlad od brezuljaka. Potom je proucio ikamet i
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio je klanjao, a nakon
toga rekao: Zega je od dzehennemske vrucine, pa dok ne
zahladni, odgadajte podne-namaz."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

j»J J 4 L^ j.>.j>- ^ (_>>■■ ».. j . l I J j«suJ I jxL.. J 4jic 411 1 (J~s 4JJ I JyMj Xus : cJ La

i , ' , o °

• ^^■: , ' ^ - '. ^ J ' v-^iaJ I

. >».;->-.>g (j**i^ CjuJ.* 4.m1jLC C1uJ.>' ' _>*u.C aj| JLS

343

:^j-uuuJI (^ ;^^U Jt^^J ^U**^'J 4.*i-)Lcj Ja, * ,^ j -o ^^ 4JJ1 ±i^^ j.^ ', f^ . g . ^ o l la-Lj j

* - ' o ^ ^

.La vj^lj laJ&Oa j-^axJI D^w? JoJ*^*
.J>^lj J.aJ>.lj j-*5LiJlj >iJjlj-oJI (jjl <i!l Joe J_jAj 4jj

i ' ' '' o ' - - . ,

Ojbj cj^ l^ll j>_o t_2ij_^l t>j— >■ Oj-fljJU Ojb j^ dlJU (jj ^1 |_jic (_p>-J <JI
^^■J-V-; cj5L_iJI o!>lla dJJj : J jaj JLij fuU "dll Jli> 4JJI \}y^j dwtcu^ : JLs

••^ ft

Jl , ^ - , >« ' l< - - ^f 'll"

120. Pozurivanje sa klanjanjem ikindijskog namaza

159. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Lejs, on je prenio od Ibn Sihaba, on od Urvea, a on od Aise
koja je kazala: "Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, klanjao je ikindijski namaz, a sunce je jos
obasjavalo njenu sobu, take da u njenoj sobi jos nije bilo
hlada."i

^ Ibn Hadzer u djelu Fethul-Bari kaze da se iz ovog hadisa da zakljuciti da

ikindijski namaz treba klanjati cim nastupi vrijeme. Tako misli i Aisa, sto se
vidi iz hadisa koji je od nje prenio Su'be.

344

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Enesa, Ebu Erve, Dzabira i Rafi'a b. Hadidza.

Tirmizija veli: Od Rafia' je takoder prenesen i
Vjerovjesnikov (hadis), Allah ga blagoslovio i spasio, o
odgadanju ikindisjkog namaza, medutim, taj hadis nije
vjerodostojan.

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun.

Da treba pozuriti sa klanjanjem ikindijskog namaza i da
je njegovo odgadanje mekruh, smatraju od Vjerovjesnikovih
ashaba: Omer, Abdullah b. Mesud, Aisa, Enes i neki tabi'ini.
To je i stav AbduUaha b. Mubareka, Safije, Ahmeda i Ishaka.

160. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nama je
ispricao Ismail b. Dzafer, on je prenio od Ala'a b. Abdur-
Rahmana, da je on u Basri usao u kucu Enesa b. MaKka
nakon sto se vratio sa podnevskog namaza, a kuca mu je bila
neposredno uz dzamiju, pa je (Enes b. Malik) rekao: Ustanite i
klanjajte ikindijski namaz! UstaU smo i kanjali. Kada smo
zavrsili on je rekao: Cuo sam AUahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, kada je rekao: "Takav je namaz
munafika, on ceka, prateci sunce, pa kada one bude

Tahavija kaze: Aisine rijeci: "Da je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, klanjao ikindjiski namaz dok je jos sunce obasjavalo
njenu sobu" nisu dokaz da sa ikindijskim namazom treba pozurivati iz
razloga sto su zidovi tadasnjih kuca bill veoma niski i sunce ih je
obasjavalo sve do pred sami zalazak.

Medutin^, Ibn Hadzer se ne slaze sa konstatacijom koju je naveo
Tahavija. On kaze: Tahavija bi mozda bio u pravu da su sobe supruga
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, bile prostrane. Medutim,
ako se ima u vidu da su njihove sobe bile male, to onda upucuje na
zakljucak da bi ih zahvatio hlad dok je sunce jos bivalo povisoko.

345

izmedu dva sejtanska roga (na zalasku), ustane i klanja
cetiri rekata nabrzinu i u njima vrlo malo spominje AUaha

(dz.s.)."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

5 o,i,s.,',, o', ^° '- ° ^ f ^ , ' o'c -is-':.-'- sso- :.'»',«

!>L_o^ juiil alljj fuic 4DI ^jLo 4JJI J_j^j (jLS' :cJL3 \^\ ij— 9I (>* 'iSJio

OS ;, . i

J*'9 ;«--'l- <*0- "V"^'*' t" "1 " "'^

.Oj.>o 4_Aiw dl (>C Olu.o ^I ^2>f' t>^ T^'J"^

121. Odgadanje ikindijskog namaza

161. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nama je
ispricao Ismail b. Ulejje, on je prenio od Ejuba, on od Ibn
Ebu Mulejkea, a on od Ummu Seleme koja je kazala:
"Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, vise je od

346

vas pozurivao sa klanjanjem podnevskog, a vi od njega
vise pozurujete sa klanjanjem ikindijskog namaza."^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenesen i od Ismaila b.
Ulejje, on od Ibn Dzurejdza, on Ibn Ebu Mulejketa, a on od
Ummu Seleme na slican nacin.

162. Nasao sam zapisano u mojoj knjizi: Obavijestio me
je Alija b. Hudzr, on je prenio od Ismaila b. Ibrahima, a on
Ibn Dzurejdza.

163. Ispricao nam je Bisr b. Muaz el-Basri; kaze: Nama
je ispricao Ismail b. Ulejje, on je prenio od Ibn Dzurejdza
ovim senedom slicno, i to je pouzdanije.

^ Prema misljenju Alije el-Kari'a, Ummu Selema ove rijeci nije uputila

ashabima, nego ih je uputila Ijudima koji nisu zivjeli u vrijeme Poslanika,
Allah ga blagoslovio i spasio. Po njemu je ovaj hadis dokaz da je Itjepo
malo popricekati sa ikindijskim namazom.

U prethodnom poglavlju smo imali hadis koji ukazuje na to da je
bolje pozuriti sa ikindijskim namazom i klanjati ga cim mu nastupi vrijeme.

Na osnovu ovih hadisa, koji su na prvi pogled kontradiktorni,
islamski ucenjaci su zauzeli i razUcite stavove.

Abdullah b. Mubarek, Safija, Ahmed, Ishak, Evzaija i ucenjaci iz
Medine smatraju da je bolje pozuriti sa klanjanjem ikindijskog namaza.

Ebu Hanife i ostali ucenjaci iz Kufe smatraju da je bolje malo
popricekati sa njegovim klanjanjem iz razloga da bi se vise moglo klanjati
dobrovoljnog namaza, s obzirom da ga je mekruh klanjati posUje ikindije.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da ne postoji nikakva
kontradikornost medu spomenutim hadisima. Po njemu hadis Ummu Seleme
ne ukazuje na to da je bolje popricekati sa ikindijskim namazom. On
smatra da su Ijudi kojima se Ummu Selema obraca vise zuriU sa ikindijskim
namazom nego sto je to radio Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i
spasio, te im ona na taj nacin preporucuje da ikindiju klanjaju na vrijeme,
kako je to cinio Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio.

347

c:j_5jjs IjI L)j_iiJl ij-Lsj aJ-I>ij fLjJi 4JJI ^_j_i^ 4_i]| J_j«/j (^15 : Jli f^^lll

.^ulC lH^3 h"~-*J' ::?^ (J^ (J^'W^J ^^ T ^ j- ^ p'J '-r'5:l' l^'j T^'^^^

o ^ ^ ^ ^ ^ ^ fi ^ISS --OS-0 Ofr-.t'O^^^

(j_«j ft .i_..>ia 4_ ;J .g 4_JJI ^J-^ l5^' h-''""*'"^^ Oi P'^' J^' J^' '-'3^ 3^3

.JjjjJk. 4j 'Ls i^AX*- J— /J 4aic 4JJI XjS

.^^LiJlj dJjLtoJl jjjl J^ iAj

122. O aksamskom vremenu

164. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Hatim b. Ismail, on je prenio od Jezida b. Ebu Ubejda, a on
od Selemea b. Ekve'a koji je kazao: "AUahov Poslanik, Allah

348

ga blagoslovio i spasio, bi aksamski namaz klanjao kada bi
sunce potpuno zaslo."^

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Dzabira, Sunabihija, Zejda b. Halida, Enesa, Rafi'a b.
Hadidza, Ebu Ejuba, Ummu Habibe, Abbasa b. Abdul-
Mutalliba i Ibn Abbasa.

Abbasov hadis prenesen je sa senedom koji doseze samo
do njega, i on je najpouzdaniji.

Sunabihij (hadise) nije slusao od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, on je Ebu Bekrov (r.a.) prijatelj.

Ebu Isa kaze: Hadis Seiemea b. Ekve'a je hasenun-
sahihun.

Vecina ucenjaka iz generacije Vjerovjesnikovih, Allah ga
blagoslovio i spasio, ashaba, tabi'ina i onih poslije njih
smatraju da treba pozuriti sa aksamskim namazom i njegovo
odgadanje smatraju pokudenim. Neki ucenjaci su cak rekli da
aksamski namaz ima samo jedno vrijeme, pozivajuci se pri tom

^ Ahmed b. Hanbel u Musnedu i Ebu Davud u Sunenu biljeze od Ukbea

b. Amira da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Moji
sljedbenici ce biti dobri sve dotle dok ne budu poceli kasniti sa
aksamom i klanjati ga kada se pojave zvijezde."

Na temelju spomenutih hadisa da se zakljuciti da je bolje i efdalnije
aksamski namaz klanjati odmah nakon zalaska sunca, u cemu se slaze
vecina ucenjaka. Pitanje u kome se oni razilaze jeste, da li aksamski namaz
ima samo jedno vrijeme ili ih ima vise?

Safija i Ibn Mubarek smatraju da se aksam moze klanjati samo u
jednom vremenu i to odmah kada sunce zade. Po njima, ako se u tom
vremenu ne klanja, namaz je propusten i kasnije se moze samo naklanjati.

Vecina, pak, smatra da se aksamski namaz moze klanjati u periodu
od zalaska sunca pa sve dok ne nestane rumenila na nebu, ali ga je bolje
klanjati odmah cim mu vrijeme nastupi. Oni svoj stav temelje na hadisu sto
ga biljezi Muslim u Sahihu od Abdullaha b. Amra u kome stoji: "Vrijeme
aksama traje sve dok traje rumenilo na nebu."

349

na Vjerovjesnikov, Allah ga blagoslovio i spasio, hadis kada je
sa njim klanjao Dzibril. Ovakav je stav i Ibn Mubareka i
Safije.

e s ^

^lijl alii Ul : Jli jjAj (JJ (jLaxJJl (>£ JLj oi irr*:!^ 6^ i^'-' L>f Jrh*^ 6^
j_aill J- y......l 1'^ ^I'^j al^j 4-J.U 4JJI ^J-£J 4JJI J_j-4«j (jl5 :5!>LaJl ola Cji_jj

to ^ ' ,^ ^oS ,«o^ j^tf- ^^e.Ji»^S-^ ,^ Jifr-^S^

. OjJ>J JUwUl Ij^ c4Jl^

•■^'i* L?i' '^hj y^ y^- v^'

123. Vrijeme jacijskog namaza

165. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Abdul-MeUk b.
Ebu Sevarib; kaze: Nama je ispricao Ebu Avane, on je prenio
od Ebu Bisra, on od Besira b. Sabita, on od Habiba b. SaUma,
a on od Nu'mana b. Besira koji je kazao: "Ja najbolje

350

poznajem vrijeme ovog (jacijskog) namaza. AUahov

Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, ga je klanjao^ sve do
vremena u kome mjesec zalazi trece noci u rajesecu."^

166. ISPRICAO NAM JE Ebu Bekr Muhammed b. Eban;
kaze: Nama je ispricao Abdur-Rahman b. Mehdi, on je prenio
sUcno od Avane sa ovim senedom.

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis prenosi Husejm od Ebu Bisra,
on od Habiba b. SaUma, on od Nu'mana b. Besira. U njemu
Husejm nije spomenuo "od Besira b. Sabita."

Po nama je najvjerodostojniji Ebu Avanin hadis, iz
razloga sto ga i Jezid b. Harun prenosi od Su'bea, a on od
Ebu Bisra, licno kako ga prenosi Ibu Avane.

^ Tahavija u djelu Serhu Meanil-Asar veli: O tome do kada traje jacijsko

vrijeme ima puno hadisa, cak i sa razlicitim znacenjima. Na temelju svih tih
hadisa ja zakljucujem da je jaciju najefdalnije klanjati u prvoj trecini noci.
Ako je ne klanjamo u torn vremenu, ali klanjamo do pola noci i to je
dobro. Medutim, ako jaciju ne uspijemo klanjati ni do pola noci ona se
moze klanjati sve do zore.

Ashab Numan b. Besir u tematskom hadisu spominje vrijeme do
kojeg je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, najcesce klanjao
jaciju. Njegove rijeci: "Ja nabolje poznajem do kada traje jacijsko vrijeme"
mogu se shvatiti na jedan od slijedeca dva nacina:

- Da je on to rekao kako bi istakao AUahovu blagodat prema
njemu, jer ga je imao priHku izravno nauciti od Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio, te da bi time skrenuo pozornost slusalaca na ono sto
posUje toga zeli kazati, kako bi to sto bolje zapamtili.

- Da je on te rijea, mozda, uputio tabi'inima u vremenu kada je
bilo ostalo vrlo malo zivih ashaba.

351

ot»;i f'^i'. »i» 1' '■'^°?li°^ 'I'' °V ■'til t' " Jti'lf" 11""'°"'

(jl ^^U ^^1 ^ ipl ul ^y :^j <J^ <JJI ^ ^^1 Jb : JLs o^^y.

o OS- « ^ -.-, Ji*-Ji

o

. j-olP (jjIj jJL> Oj Jjjj l5j-^^' 'H^ ici^J o^^

ail^j filii 4JJI ^jLs ^^yJjl L-jLivLsi j2,^ JjJl JaI ji^l ojLi]vi ijjjl ^j

•»„' » I' j''° f 1 _-

.ij^-^\i .Xts^] U5AJ 'Oa

124. Odgadanje jacije do kraja
namaskog vremena

167. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Abde, on je prenio od UbejduUaha b. Omera, on od Seida el-
Mukbirija, a on od Ebu Hurejre koji je kazao da je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Da se ne
bojim da cu time opteretiti moje sljedbenike naredio bih
im da sa klanjanjem jacijskog namaza pricekaju do (kiaja)
prve trecine noci ili do pola noci.''^

^ Ahmed u Musnedu, Ebu Davud i Nesaija u Sunenima i Ibn Huzejme u
Sahihu biljeze od Ebu Seida el-Hudrija koji je kazao: "Jednom prilikom

352

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni i od
Dzabira b. Semurea, Dzabira b. AbduUaha, Ebu Berzeta, Ibn
Abbasa, Ebu Seida el-Hudrija, Zejda b. Halida i Ibn Omera.

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun.

Odabrano misljenje vecine ucenjaka iz generacije ashaba
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika,
tabi'ina i drugih, jeste da treba sa klanjanjem jacijskog namaza
pricekati do kraja namaskog vremena.

To je stav i Ahmeda i Ishaka.

smo (dosli u dzamiju) da bismo sa Allahovim Poslanikom, Allah ga
blagoslovio i spasio, klanjali jacijski namaz. Medutim, on iz kuce (radi
klanjanja) nije izisao prije pola noci."

U drugoj predaji hadisa stoji i ovo: "da nije slabasnih, iznemoglih
i bolesnih, te onih koje muce fizioloske potrebe, ovaj bih namaz
odgadao do pola noci."

Ibn Hadzer el-Askalani smatra da je lijepo (mustehab) za onog ko
moze izdrzati, (nije bolestan i nema problema sa fizioloskim potrebama niti
ga nadvladava pospanost) da odgodi klanjanje jacijskog namaza. Take misle
i Safija, Nevevi i vecina ostaUh ucenjaka.

Ishak i Lejs smatraju da je mustehab odgoditi klanjanje jacije do
pred kraj prve trecine noci, a Tahavija smatra da je mustehab odgoditi
klanjanje ovog namaza do samog kraja prve trecine noci.

Poslanikove, Allah ga blagoslovio i spasio, rijeci: "Naredio bih im da
pricekaju sa klanjanjem jacijskog namaza do kraja prve trecine noci ill do
pola noci" znace: Da bismo do prve trecine noci trebaU cekati u Ijetnom
periodu kada su noci kratke, a do pola noci u zimskom periodu kada su
one duge. A mogu da znace da se ovdje radi o previdu nekog od ravija
koji nije precizno upamtio da U je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, rekao do prve trecine noci ili je rekao do pola noci.

353

o„ as

LijLJu jaUIj s-Li«JI Jj3 ajjJI ^-jalj^ ^ s-l^ U u- >b > Yo

4-ll.g 4JJI (j-I-^ (CtA'' 0'-^ • '-"^ °jj^ (^' o^ is^^'iy^ jLfiJl 3^1 3A 'i«^

.UbJJW Cluj->jlj ^Li^l Jjli d^l 0j5j alwfl
.(^Ij JjJt^^XO (JJ 4JJI JOPJ 'tioLp t^ V'4" (C^J '-^^

,_vo_».jj Lajjtj tiujjxilj «;lijJl 5!>C£> Jji j»_^l ixUJI JaI jIS^I ojS jij

125. Mekruh je spavati prije jacije,
a sijeliti poslije nje

168. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama
je ispricao Husejm; kaze: Nas je obavijestio Avf.

Ahmed veU: ISPRICALI SU NAM Abbad b. Abbad, a on
je el-Muhelebi i Ismail b. Ulejje njih dvojica su prenijeli od
Avfa, on od Sejjara b. Selame, a on je Ebu Minhal er-Rijahi, a
on od Ebu Berzea koji je kazao: "Vjerovjesnik Allah, ga

354

blagoslovio i spasio, prezirao je spavanje prije jacije i
razgovor poslije nje."^

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Aise, AbduUaha b. Mesuda i Enesa.

^ Iz navedenog hadisa se da zakljuciti da je mekruh spavati prije klanjanja
jacijskog namaza. Razlog tome je, kako kazu neki, da se ne bi prespavalo
jacijsko vrijeme i tako propustio namaz.

Iz hadisa se, takoder da zakljuciti da su sijela i razgovori poslije
jacije mekruh. Razlog tome je da se sijeleci ne bi zakasnilo sa spavanjem i
dovelo u pitanje ustajanje na sabah.

Omer b. Hattab je ostro reagovao kad bi primijetio da Ijudi poslije
jacije sjede, govoreci: "Odmah se razidite, sijelo je s pocetka noci, a
spavanje na kraju."

Na temelju ovog i drugih hadisa vecina ucenjaka stoji na stanovistu
da je pokudeno (mekruhl spavati prije klanjanja jacijskog namaza.

Neki ucenjaci, pak, spavanje prije jacije opravdavaju i drze da ono
nije mekruh. Svoj stav oru temelje na sUjedecim hadisima:

Buharija u Sahihu biljezi od Aise koja je kazala: Jednom prilikom je
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, zakasnio toUko sa jacijskim
namazom da je Omer povikao; "Zene i djeca su vec pospali! "Vjerovjesnik,
AUah ga blagoslovio i spasio, nije zbog toga ukorio one sto su prije
klanjanja jacije pospali.

Ibn Omer kaze: Jedne veceri se Poslartik, Allah ga blagoslovio i
spasio, puno zadrzao i nije dugo izisao da klanjamo jaciju. Mi smo, cekajuci
ga u dzamiji, pospali. Potom smo se probudiU i vidjevsi da ga jos nema
ponovo zaspali. Kada je dosao probudili smo se i sa njim klanjali jaciju. On
nas zbog toga sto smo prije jacije spavaH nije ukorio.

Ibn Sejjidinnas kaze: Ako je razlog zbog kojeg je Vjerovjesnik, Allah
ga blagoslovio i spasio, prezirao spavanje prije jacije, bojazan da jacija ne
izide iz vakta, onda poftoji razJika izmedu onog koji zaspi kod kuce prije
jacije pa je pitanje hoce li se probuditi i onog koji u dzamiji cekajuci jaciju
prikunja. Zato ih Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, nije ukorio,
jer je spomenuta bojazan ovdje iskljucena.

Djecu i zene nije ukorio zbog spavanja prije jacije iz razloga sto su
mozda klanjali jaciju kod kuce, a oni i nisu obavezni da idu u dzemat.

355

Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Berzeta je hasenun-sahihun.

Vecina islamske uleme, spavanje prije klanjanja jacijskog
namaza i razgovore i sijela poslije njega smatraju pokudenim.
Neki to toleriraju. Abdullah b. Mubarek veil: Vecina hadisa
ukazuje da je to pokudeno (mekruh).

Neki smatraju dopustenim spavanje prije jacije u
mjesecu ramazanu.

Sejjar b. Selame je ustvari Ebu Minhal er-Rijahi.

-'-' S-.-O

°r ^ 111 r * 'ir - ^ -f ' - "'^ f ' i ^ "t f' •*, 'ji ' .»,« » f ,

SS ,OC.O OC-^^0 , ^ ,^ ^ ^

^_j_jjj| i-_iLsK^I jj_o Jxll Jjbl i_iii>l jij .^y^ ^i-"^ (ri ^.J->JI 'J-» : j»J— I J

9 0-- S , S S

:5ji-LJI ^L.i*JI 5!>L-^ j_*j jjs-.JI ^ ^-^ 6-°j (I>:}^^'j alljj 'ui* kill X^

III •"' ■'i£'i*i°''''-°'' •'' i'«n"'i' '°''''ii"'i ■■' °'^ ' '^'.
j»_UJI je— i*^ ^jS (jL5 |J[ a. ^Ji . ^ (j.3.>-jj ttLwjJI oMoa JL*J j.a-^1 p.g-'t.o piS OjSi

356

126. O dopustenosti razgovora
poslije jacije

169. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze; Nama
je ispricao Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, on od
Ibrahima, on od Alkame, a on od Omera b. Hattaba koji je
kazao: "AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi
nocu razgovarao sa Ebu Bekrom o znacajnim pitanjima
muslimana, a sa njima sam bio i ja."^

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od AbduUaha b.
Amra, Evsa b. Huzejfe i Imrana b. Husajna.

Ebu Isa kaze: Omerov hadis je hasenun.

Hasan b. UbejduUah je ovaj hadis u jednoj duzoj verziji
prenio od Ibrahitna, on od Alkame, on od nekog covjeka iz
Dzufe koji se zvao Kajs ili Ibn Kajs, on od Omera, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio.

Ucenjaci iz generacije ashaba, Vjerovjesnikovih, AUah ga
blagoslovio i spasio, savremerdka, tabi'ina i ordh poslije njih razisU

^ O tome da li su razgovori i sijela poslije jacije mekruh ili su dozvoljena

bez keraheta, kao sto smo vidjeli, islamski ucenjaci imaju razlicita misljenja.

Neki od njih smatraju da je svaki razgovor poslije jacije djelo koje
je pokudeno i Allahov poslanak, Allah ga blagoslovio i spasio, ga je
prezirao. Oni se pri tome pozivaju na hadise koji su spomenuti u
prethodnom poglavlju.

Neki ucenjaci, pak, smatraju da su razgovori koji su korisni (kao sto
su razgovori o vjerskim pitanjima, te razgovori o bitnim poslovima ummeta)
dozvoljeni. Svoje misljenje oni temelje na tematskom hadisu.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori veli: Moguc je kompromis medu
spomenutim hadisima koji se na prvi pogled cine kontradiktornim. Pokudeni
su svi beskorisni razgovori, a dozvoljeni su oni koji su korisni ili su od
opceg interesa za dzemat i ummet.

357

su se u tome jesu li sijela poslije jadje dozvoljena ili nisu? Neki
od njih smatraju da su sijela poslije jacije pokudena (mekruh).
Neki, opet, drze da su dozvoljena, ukoliko se na njima vode
razgovori iz oblasti nauke lR se razgovara o egzistencijalnim
pitanjima. Vecina hadisa ukazuju na olaksicu (u torn pogledu).

Prenosi se od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio, da je rekao: "Nema sjedenja nocu, osim za onoga
ko hoce da klanja ili putnika."

^^9

J-A3I JUcUl (jl : jsi-/ J 4alff ^JJI J^ ^^jjJI Ji^ ;ciJL3 jilljj fUlc 4JJI J^

.l4^j JjlJ o!>LaJl Jli

° Mr °' ° ' •''!! I'll -"-ijf'' ^, ^0>,0 5.,j_S,

(j_j OJI J_jlC (j_C ^__)JlaJI aJjJI ijJ V— i_jA«j UjJ.> t >tjl« (JJ Jj!J>l UuJ.>- W^

358

ojlI>JljtciuT Ijl 5!>LjJI :[Ay>'p^ ^':Aji^ L) : 4J Jli J-^-j 4jic aJJI ^jLo

l-'g-j-ljl^-o ,j-U oM-LaJl : Jl_A3 tjJ—wj 4Jlc 4UI jjltf 4JJI J_^j 'U* cJLv Jli

: JU ?fiJJl J^j IJ IjUj ciJi t(>IjJljJI ^j : Jl5 ?4JJI J^j U IjUj loJit

- S 9 B

.4JJI 4-^sa5 (V^> U^jJ J-?"^' LfjjiaJ

Jjl J-A5 ^^ Jjj iLij .J-AJI o^iCaJl ^ JjUl cji_^lj ij-^ILiJl Jli

jxis 'j^^j j^ (jjIj jii—'j <jic 4JJI ^La (C^' jU^' : ?J^' (J-*^ CjijJI

359

Jal ^ b^^. I^LSj c jIaiJI b^-i-i I^J^J^. f»-!j J-^l _^ U 3[ (jjjLliw i_jJ3^.

127. O vrijednosti prvog namaskog vremena

170. ISPRICAO NAM JE Ebu Ammar Husejn b. Hurejs;
kaze: Nama je ispricao Fadl b. Musa, on je prenio od
AbduUaha b. Omera el-Umerija, on od Kasima b. Gannama, on
od svoje tetke (po ocu) Ummu Ferve^, jedne od zena koje su
dale prisegu Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i spasio, koja
je kazala; "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, bijase
upitan: Koje je djelo najvrjednije? Namaz koji se klanja

cim mu nastupi vrijeme, odgovorio je."^

1 Ummu Ferva je kcerka Ebu Kuhafe, polusestra Ebu Bekrova, po ocu. Od

AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, prenosi hadis o vrijednosti
pocetka namaskog vremena. Neki joj pripisuju da je ensarijka, sto je
pogresno jer je Ebu Bekrov otac zivio u Mekki. Prema tome, ona je iz
plemena Kurejs.

2 Na pitanje: koje je djelo najbolje (u nekim hadisima stoji koje je djelo

Allahu najdraze), Allahov Poslaruk, AUah ga blagoslovio i spasio, je na
prvom mjestu spomenuo klanjanje namaza u pocetku njegova vremena. To
ne znaci da je to bolje od dobrocinstva prema roditeljima iK, pak, borbe na
Allahovu putu gdje se i zivot zrtvuje u ime AUaha (dz.s.). Odgovore na
ovakva pitanja treba posmatrati uzimajuci u obzir okolnosti i situacije u
kojima je pitanje postavljeno. Ako je neko takvo pitanje postavio u ratu,
logicno je da je na prvom mjestu spomenut dzihad i slicno.

Pocetak namaskog vremena je Allahovo zadovoljstvo, znaci da
Uzviseni AUah (dz.s.) voU da se namaz klanja odmah cim mu nastupi
vrijeme. BQanjanje namaza na kraju namaskog vremena zahtijeva trazenje

360

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun-hasenun.

171. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama
je ispricao Jakub b. Velid el-Medeni, on je prenio od
AbduUaha b. Omera, on od Nafi'a, a on od Ibn Omera koji je
kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
rekao: "Prvo namasko vrijeme je AUahovo zadovoljstvo, a
posljednje je Allahov oprost."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun.

Ibn Abbas je od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio, prenio slicno.

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od AHje, Ibn Omera, Aise i Ibn Mesuda.

172. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Abdullah b. Vehb, on je prenio od Seida b. AbduUaha el-
Dzuhenija, on od Muhammeda b. Omera b. AUja b. Ebu
TaUba, on od svoga oca, a on od Alije b. Ebu Taliba da mu
je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Alija,
troje nemoj odgadati! Namaz, ako mu je nastupilo
vrijeme, dzenazu, ako je spremna i udaju neudate, ako
joj nades odgovarajucu priliku."

Ebu Isa kaze: Ummu Fervin hadis je dosao samo preko
AbduUaha b. Omera el-Umerija, a on nije jak ravija kod
hadiskih ucenjaka. Osim toga, ravije se sukobljavaju u
prenosenju ovog hadisa od njega, iako je on iskren. Jahja b.
Seid ga je kritikovao u pogledu njegova pamcenja.

oprosta, zato sto onaj ko navikne namaz klanjati uvijek u zadnje vrijeme je
nemaran (gafil), kome nista ne znaci i kada ga potpuno propusti.

361

173. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Mervan b. Muavija el-Fezari, on je prenio od Ebu Jafura, on
od Velida b. Ajzara, on od Ebu Amra es-Sejbanija, da je neki
covjek rekao Ibn Mesudu: Koje je djelo najbolje? On rece: O
tome sam pitao AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i
spasio, pa je rekao: "Namaz klanjan na vrijerae. Koje jos o,
AUahov Poslanice? Rece: Dobrocinstvo prema roditeljima.
Koje jos o, AUahov Poslanice? Upitah! Borba na AUahovu
putu, rece on".

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.
Ovaj hadis su od Velida b. Ajzara prenijeli i el-Mesudi,
Su'be i Sulejman, a on je Ebu Ishak es-Sejbani, i drugi.

174. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Lejs, on je prenio od Halida b. Jezida, on od Seida b. Ebu
Hilala, on od Ishaka b. Omera, a on od Aise koja je kazala:
"AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nije nikada
do svoje smrti isti namaz klanjao dva puta na isteku
njegova vremena."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun, sened mu
je prekinut.

Safija kaze: Pocetak namaskog vremena je najbolji. Da je
pocetak namaskog vremena bolji od njegova kraja, govori izbor
Vjerovjesnikov, Allah ga blagoslovio i spasio, Ebu Bekrov i
Omerov. Oni su uvijek odabirali ono sto je bolje i efdalnije.
Ono sto je dobro nisu ostavljaH, a oni su klanjali na pocetku
namaskog vremena.

Tirmizija veU: To nam je ispricao Ebu Velid el-Mekki
prenijevsi od Safije.

362

.4JUj 'dal jjj L^JlitS j-ajJl o!>Li3 ijyu i^JJl : Jli jxL»j aJ^ 4JJI

4JJI (c-!-^ (j-^^' c>* j^^ (>?' ^1 L>* (4'--' 6* '-^.' lSj^JH' oIjj -iSj

128. Ko iz nemara ne klanja ikindiju
u njenom vremenu

175. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Lejs b. Sa'd, on je prenio od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao:
"Onaj kome prode ikindijski namaz kao da je izgubio
porodicu i imetak.''^

^ U navedenom hadisu Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, u ostrijoj

je formi ukazao na tezinu grijeha koji proizlazi iz nemarnog odnosa prema
namazu. lako je u hadisu konkretno spomenut samo ikindijski namaz,
posljedice su iste za onog ko iz nehata propusti ikindijski ili bilo koji drugi
namaz, a sto se vidi iz sHjedeceg hadisa.

Ibn Hibban u Sahihu prenosi od Nevfela b. Muavije, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio; "Onaj kome prode namaz kao
da je izgubio porodicu i imovinu."

Abdur-Rezzak u Musannefu ovaj hadis od Nevfela prenosi u nesto
drukcijoj verziji: "Da neko od vas izgubi porodicu i imiovinu bolje mu
je nego da propusti namiaz iz njegova vremena."

363

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Burejdea i
Nevfela b. Muavije.

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun.

Takoderr ga Zuhri prenosi od Salima, on od njegova
oca, on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio.

4_lli 4 Ul J^ jjjjl JLs : Jli jj ^1 c^ cjwLaJI (jj mJJI jup (>; ^_^l u'j^

.JiMlo cDjj^l J^ i^:^ "^Ij tililj 'iii ^1^ t-f^^J ^::-yJ^

.CJLoLdJI (jj OjUpq Ju.%a,o ^ ^1 JJ^ (2>^ V*^' C^3

.jJJl ji>l

Buharija u Alamatun-Nubuveti prenosi takoder od Nevfela slijedeci
hadis: "Ko propusti bilo koji od propisanih namaza kao da je izgubio
porodicu i imetak."

Buharija , propala su mu dobra djela."

364

129. O pozurivanju sa namazom
kada ga imam odgada

176. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Musa el-Basri;
kaze: Nama je ispricao Dzafer b. Sulejman ed-Dubaijj, on je
prenio od Ebu Imrana el-Dzevnija, on od AbduUaha b. Samita,
a on od Ebu Zerra koji veli da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Ebu Zerre, poslije mene ce biti
(neki) vladari (emiri) koji ce kasniti sa namazom. Ti namaz
klanjaj na vrijeme, (a kada ga oni budu klanjali, ti klanjaj i
sa njima), to ce ti biti nafila. Ukoliko njihov namaz ne

bude na vrijeme, ti si svoj namaz sacuvao."^

^ Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, je za one koji kasne sa

namazom upotrebio izraz "oni koji umrtvljuju namaz". Objasnjavajuci ovo,
Nevevi kaze: Oni umrtvljuju namaz time sto ga ne klanjaju na pocetku
namaskog vremena, kada je efdalnije. To ne znaci da ga oni u potpunosti
propustaju.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da na ovakvo Nevevijevo
tumacenje treba obratiti paznju i temeljitije ga razmotriti, pogotovo ako se
ima u vidu da Ibn Hadzer smatra vjerodostojnim predaje u kojima se
govori o nekim vladarima, kao sto su Hadzdzadz i Velid koji su u
potpunosti propustaM namaze. Abdur-Rezzak biljezi sa senedom od Ata'a
koji je kazao: "Velid je zakasnio sa dzumom do aksama, (toliko je oduljio
sa hutbom da je dzumanske farde klanjao u aksamsko vrijeme). Cim sam
stigao u dzamiju klanjao sam podne, prije nego je on sjeo izmedu dvije
hutbe. Malo kasnije sam sjedeci klanjao i ikindiju." Ata je klanjao sjedeci iz
razloga sto se bojao Velida.

Ibn Omer je za Hadzdzadzom klanjao u dzematu sve dok on nije
poceo kasniti sa namazom. Nakon toga je klanjao po sebi.

Ovaj hadis je dokaz da je, u momentu kada imam pode kasniti sa
klanjanjem namaza u pocetku namaskog vremena, dozvoljeno klanjati po
sebi, ne cekajuci na imama. Ukoliko namaz ponovi i za imamom, to ce se
racunati nafilom.

365

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Abdullaha b.
Mesuda i Ubadeta b. Samita.

Ebu Isa kaze: Ebu Zerrov hadis je hasenun-sahihun.

Mnogi ucenjaci smatraju da je Hjepo (mustehab) da covjek
klanja namaz na vrijeme, ukoliko imam zakasrd, a potom neka ga
klanja i sa imamom. Prvi je namaz (ukoliko bude klanjao dva
puta), po misljenju vecine ucenjaka, propisani.

Ime Ebu Imrana el-Dzevnija je Abdul-Melik b. Habib

» ^ .' . . , , f f ,

jrLjj (j_j 4jJI JulC jj^ (_d'^' 1^^ L>^ -Hj LH ■>'-*^ ljj«i.>- ' 't-i^j'S UjJl>. \ VV

(j_c |>,^- a_^ aJ-Lj fi-^ '^-JJ' (C-^ tr"A4 'jj-^'^ ■'-^'^ °-*^ (^' 6* tijL^Ul

^^_^ IjLi cfLlalJI j-iixjjAiJI L_4J[ cJaJjij ^y}\ ^ ,_^ 4J[ : jLft3 coMlaJI

^ ^ ^ ^ ^

.fl«a>w3 (j-.**-*- djjJjv 0JLI5 ^1 (±uJ.>a : |g'.>'-J-g J-jI JLS

Oft 0^0^ ^^o^ot 5 ^ ^ J ^ ^S Oft, ,0 ,

> » - , J)

I' ■* • '• "f °'«lr II '• " i' "' " • • "* ' ^%'° '

366

111''* •i°-i'''''i'''°f^I°"'''' I' •'^•'S

, ;iO,Ot^ °*. Il'lti 2' I''* VI °J'J'_°- ..„

. '-j-'y'J J I (j. J .a~ tiJ I >«JJ3U is^ iT"^- ' • f* i'^^ J LS J

130. O onorae ko prespava namaz

177. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Hammad b. Zejd, on je prenio od Sabita el-Bunanija/ on od
Abdullaha b. Rebbaha el-Ensarija, a on od Ebu Katade koji je
kazao: "Spomenuli su Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i
spasio, slucaj kada su prespavali namaz, pa je rekao: Ne
Sinatra se nemarom ono sto se u snu propusti. Nemar je
u stanju budnosti. Ako neko od vas zaboravi klanjati
namaz ill ga prespava, neka ga klanja kada se sjeti."^

^ Ibn Hadzer el-Askalani u Takribu za Sabita el-Bunanija kaze: Puno mu je
ime Ebu Muhammed Sabit b. Eslem el-Bunani el-Basri. On je puzdan i
izuzetno pobozan ravija. Prenosio je hadise od Ibn Omera, Enesa, Ibn
Mugaffela i mnogih tabi'ina. Od njega su hadise preuzeli, izmedu ostalih,
Su'be, Hammad b. Seleme, Hammad b. Zejd i drugi. Hammad b. Zejd tvrdi
da nije sreo covjeka poboznijeg od njega. Su'be kaze; da je on svako
dvadeset i cetiri sahata cinio hatmu i da je staino postio. Spada u ravije ciji
su hadisi zabiljezeni u El-Kutubus-sitte.

^ Iz hadisa se da zakljuciti da osoba koja propusti namaz zbog toga sto
prespava ili ga propusti iz zaborava, nije grijesna ukoliko nije imala
namjeru da ga prespava. Po misljenju gotovo svih ucenjaka, ona ce ga
klanjati kada se probudi ili u momentu kada ga se sjeti. Sporno je medu
ucenjacima jedino to hoce U ga klanjati odmah, ukoliko se probudi, ili ga
se sjeti u vrijeme u kome je mekruh klanjati, (kada Sunce izlazi iU zalazi).
Neki vele: Klanjat ce ga u momentu kada se probudi ili ga se sjeti pa
makar se radilo i o vremenu u kojem je mekruh klanjati. Neki, medu
kojima je i Ebu Hanife, kazu: Klanjat ce ga kad god se probudi ili ga se

367

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Mesuda,
Ebu Merjema, Imrana b. Husajana, Dzubejra b. Mut'ima, Ebu
Dzuhejfe, Ebu Seida, Amra b. Umejie ed-Damrija, Zu-Mihbera,
a kaze se i Zu-Mihmera, a on je sin mog brata en Nedzasija.

Ebu Isa kaze: Ebu Katadin hadis je hasenun-sahihun.

Ucenjaci su se razisli u pogledu covjeka koji prespava ili
zaboravi namaz i probudi se ili se sjeti u momentu kada nije
vrijeme za namaz (kada je mekruh klanjati) - kada Sunce
izlazi ili zalazi?

Neki ucenjaci, kao sto su Ahmed, Ishak, Safija i Malik
smatraju da ga treba klanjati dm se covjek probudi ili sjeti, pa
makar to bilo i u toku izlaska iH zalaska Sunca. Neki, opet,
vele; Nece klanjati dok Sunce ne izade iH ne zade.

o^Ull ^^ J^^l ^ iL> U oG \r\

>ilJLo (j-; (j-jul (2>c SjliS (2>p "^\^ _jjl Ijjjl> : ^ili jUw (jj j~^j ^^4^ liij^ \ VA

: JLi 5'^LlaJl ,_^--*l> J->-_y I ,_y-? JLJ <(JI : i— JLk ^^1 (^ ^Ji (^ i-5jj:;j

sjeti osim u vremenima u kojima je mekruh klanjati. U torn slucaju ce
sacekati toliko dok Sunce izade ili zade.

368

L-jjj-ft j_lf Ja2-u-^li t^^— suOl o!>L^ ij^ j»U 4J1 : j5u ^1 ^^p cSjjrij

131. O onome koji zaboravlja namaz

178. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Bisr b. Muaz, kazu:
Nama je ispricao Ebu Muavija, on je prenio od Katade, a on
od Enesa b. Malika koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah
ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ko zaboravi namaz, neka
klanja kada se sjeti."^

^ Namaz je jedan od osnovnih stupova islama. Muhammed, Allah ga

blagoslovio i spasio, kaze: Namaz je stub vjere, ko ga cuva, sacuvao je
vjeru, a ko ga napusti napustio je vjeru." Zato musliman i muslimanka koji
su punoljetni i pametni ne smiju bez opravdonog razloga propustati
namaze. Jedan od opravdanih razloga jeste zaborav. Ako neko zaboravi na
namaz i zbog zaborava ga ne klanja u njegovu vremenu, nije grijesan.
Medutim, on je taj namaz duzan klanjati dm se sjeti, i u tome nema
razilazenja medu islamskim ucenjacima. Ucenjaci se razilaze samo u tome,
kada ga se sjeti u vremenima u kojima je mekruh klanjati, hoce li ga
klanjati odmah ili ce sacekati dok to vrijeme prode.

Muslim veli: Propusteni namaz se ne moze ni cim otkupiti, on se
mora naklanjati. Nevevi kaze: Ako neko iz zaborava propusti namaz, samo
se moze oduziti na jedan nacin, a to je da ga klanja kada ga se sjeti, i uz
to mu nista drugo nije potrebno.

Opci je stav hadiskih ucenjaka da namaz koji neko propusti iz
zaborava treba klanjati odmah dm ga se sjeti, pa makar to bilo i u
vremenima u kojima je druge namaze mekruh klanjati.

369

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Semurea i
Ebu Katade.

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun.

Prenosi se od Alije b. Ebu Taliba da je rekao o osobi
koja zaboravlja namaz: "Neka ga klanja kada ga se sjeti,
svejedno da li to bilo dok je jos u vremenu ili izvan njega".
To je misljenje i Safije, Ahmeda b. Hanbela i Ishaka.

Prenosi se od Ebu Bekrea da je on prespavao ikindijski
namaz. Probudio se kada je sunce zalazilo i nije ga klanjao
sve dok sunce nije zaslo.

Ovakvo misljenje zastupaju i neki ucenjaci iz Kufe.

Hadiski ucenjaci se slazu sa misljenjem Alije b. Ebu
Taliba.

(j_ft n-^h.t ij—> >; ; - ' - > ■ (jj ^u (]>C jjjjJI _jl (j* a j .> ti i » ljijj.» cJUa LJjJj*- Wt
(j^j-..Vr.a.ll j^[ : J jj<_»ua (jj fUJI JjlC JLS : JLS Jyi^M) (>ji fUJI JjJ j-^ '^•^-^ ici'

^_j_La3 aUl j._j '.ji-^\ (_s-I-^ |»l-3l |»^ '6J^ ^^^ jj>\3 t4JJI tUi U JJJI (>o

.5-LijJl (J-^a5 alii aj Cl—JijAjJl (J-a3 alii aj CjLwJl
aJ OJaj£ LI jjl '^[ 'U^W ?^'^k <->*4' f'^' -^ ^^^■^ • LS***^ W' ^'^

370

J_£j J_>.^l j»_jl) 4^1 :c:jJI_jiJI j_y_i |»LJI JaI oajy ojLli-l (^JJI y>j

Ja_-)j l_j ; JLS L ^Jj-3^ jLa5 >_ u >i- ; (J-»^J t JJjl>JI a^jj Jli i—jUai*^! (jj jjjj;

4_IJi 4_J.H ^X^ 4JJI Jj-^j Li^^ C(;;L>J=u \j}'jji : Jl3 .L^^jI^ ol 5^lj : pi-i j

CXJij* Lo J-*J j_LsiaJI aJ_-(3 j-Jj-C 4_Ul je-J-^ ^1 Uy^j (J-^ ' LjLi»JJJ alwj

o ^ , , . ,

^ , ^ , , f ' \'-' ' -'(• 'tr-

132. Kako ce poceti sa naklanjavanjem onaj ko
je propustio vise namaza

179. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Husejm, on je prenio od Ebu Zubejra, on od Nafi'a b.
Dzubejra b. Mut'ima, on od Ebu Ubejda b. AbduUaha b.
Mesuda koji je kazao da je Abdullah b. Mesud rekao:
"Musrici su na Hendeku uistinu toliko zabavili AUahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je propustio
cetiri namaza. Posto su zasli duboko u noc, onoliko
koliko je to Allah (dz.s.) htio, tek tada je on naredio
Bilalu, pa je proucio ezan. Poslije toga je prucio ikamet
pa je klanjao podnevski namaz^ potom je ponovo prucio
ikamet pa je klanjao ikindijski namaz. PosUje toga je

371

ponovo prucio ikamet pa je klanjao aksam, iza toga je
proucio ponovo ikamet pa je klanjao jaciju."^

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Seida i
Dzabira.

Ebu Isa kaze: AbduUahov hadis sa stanovista seneda,
nije Ids, osim sto ga Ebu Ubejde nije cue od AbduUaha.

Odabrano je misljenje nekih ucenjaka, u pogledu
propustenih namaza, da treba za svaki namaz pruciti ikamet, a
ukoliko ga i ne bi proucio namaz bi bio valjan. Takav je i
Safijin stav.

180. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar Bundar;
kaze: Nama je ispricao Muaz b. Hisam; kaze: Meni je ispricao
moj otac, on je prenio od Jahje b. Ebu Kesira koji je rekao:
Nama je ispricao Ebu Seleme b. Abdur-Rahman, on je prenio

^ Ovaj hadis je dokaz da propustene namaze treba naklanjavati onim

redoslijedom kako su prolazili. Prvo naklanjavamo prvi namaz koji je
prosao, pa drugi, treci i tako redom. Prvo treba naklanjati prosli namaz pa
tek onda klanjati redovni. Neki vele da je obavezno (vadzib) drzati se ovog
redoslijeda prilikom naklanjavanja.

Medutim, ako osoba dode u tjesnac sa vremenom, da li ce prvo
naklanjati prosli namaz pa makar redovni i izisao iz vremena ili ce klanjati
prvo redovni pa poslije naklanjti prosli namaz, sporno je medu islamskim
ucenjacima. Malik kaze; Prvo ce naklanjati prosli namaz pa tek onda
redovni pa makar mu i redovni izisao iz vremena.

Safija misli da treba prvo klanjati redovni namaz pa poslije moze
naklanjati prosli. Ovo je misljenje i vecine hadiskih ucenjaka.

Esheb smatra da izbor treba prepustiti samoj osobi. Ukoliko zeli, ona
moze klanjati prvo redovru pa poslije toga naklanjati i obratno.

Ebu Hanife smatra da ce voditi racuna o redoslijedu naklanjavanja
same u slucaju kada ima manje od sest propustenih namaza. Ukoliko ih
ima vise, nije obavezna paziti na redoslijed; moze klanjati onako kako zeli.

372

od Dzabira b. Abdullaha da je Omer b. Hattab na Dan
Hendeka, nakon sto je izgrdio kurejske musrike, rekao:
"AUahov Poslanice, nisam stigao klanjati ikindiju, a sunce
je vec zaslo. Tako mi AUaha, nisam je ni ja klanjao, rece
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio. Omer veli:
Sisli smio u (dolinu) Buthan, abdestio je Alahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, i mi smo abdestili, potom je
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nakon sto
je sunce vec zaslo, prvo klanjao ikindiju, a onda aksami."
Kaze Ebu Isa: Ova] hadis je hasenun-sahihun.

.j-<3u«Jl o">L3 ^k>4;_jJl o!>Li3 : J— i J fuic 4JJI X^ 4JJI J_j-^j Jli
.(j-*<.>- i±jjj.>- ^J3-*ijJI o!am» ^ Ojj^ lIuj.* : ^,..i.i.c wl J La

373

o >

.»cuaJI B^L^ Jsu»iaJI ijua ! va* (>jlj L)*'^'* (I>^' '^^ 3
fUJI JjlC (jj ^ic LuJi.>- ; Ja*.«^l (JJ JjJ>j ^_^JL>-I J : ic-"^ y.^ JLs

^ ,

133. O tome da je srednji namaz ikindija,
a receno je i da je podne

181. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze:
ispricali su nam Ebu Davud et-Tajalisi i Ebu Nasr, oni su
prenijeli od Muhammeda b. Talhe b. Musarrifa, on od
Zubejda, on od Murreta Hemdanija, a on od AbduUaha b.
Mesuda koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Srednji namaz je ikindijski
namaz. "1

1 Stav je vecine islamskih ucenjaka da je srednji namaz ikindija. Takav stav
oni temelje na hadisima koji su spomenuti u ovom poglavlju i u drugim
hadisima.

Buharija i Muslim u Sahihima biljeze od Alije b. Ebu Taliba da je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao na Dan Hendeka; "Allah

374

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

182. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Abde, on je prenio od Seida, on od Katade, on od Hasana,
on od Semurea b. Dzunduba, a on od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, da je rekao: "Srednji namaz je ikindijski
namaz."

Tirmizija veil: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Alije, AbduUaha b. Mesuda, Zejda b. Sabita, Aise, Hafse, Ebu
Hurejre i Ebu Hasima b. Utbea.

Kaze Ebu Isa da je Muhammed (Buharija) rekao da je
Alija b. Abdullah rekao: Hasanov hadis od Semurea b.
Dzunduba je sahihun, jer je hadise on od njega slusao.

Ebu Isa kaze: Hadis Semurea o srednjem namazu je
hasenun.

im ispunio grobove njihove i kuce njihove vatrom! Zabavili su nas od
srednjeg namaza tako da je Sunce zaslo."

U hadisu koji su zabiljezili Muslim, Ahmed i Ebu Davud stoji da je
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Zabavili su nas od
srednjeg namaza, ikindijskog, Allah im ispunio grobove i kuce njihove
vatrom."

Neki ucenjaci smtraju da je srednji namaz podne. Svoje misljenje
oni temelje na hadisu koji biljeze Ahmed i Ebu Davud od Zejda b. Sabita
koji je rekao: AUahov Poslanik je sa ashabima klanjao podne u mjestu
Hadzire. Nije nikada ranije klanjao duzi namaz od toga. Tom prilikom je
objavljen ajet: "Pazite na namaze posebno na srednji namaz." Zejd veli:
Prije njega su dva namaza, a dva su poslije njega.

Sevkanija veli: To sto je bio dugacak namaz ne znaci da se
navedeni ajet odnosi na podnevski namaz.

Oni koji smatraju da je srednji namaz sabahski, nemaju dovoljno
jakih argumenata, kao ni sljedbenici drugog misljenja koji bi time zapostavili
brojne vjerodostojne hadise u kojima se potvrduje da je srednji namaz
ikindija.

375

Misljenje vecine ucenjaka iz generacije ashaba Vjerovjesnikovih,
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i drugih jeste da je
srednji namaz ikindija.

Zejd b. Sabit i Aisa vele da je srednji namaz podne.

Ibn Abbas i Ibn Omer smatraju da je srednji namaz
sabah.

Ispricao nam je Ebu Musa Muhammed b. Musenna;
kaze: Nama je ispricao Kurejs b. Enes, on je prenio od Habiba
b. Sehida; kaze:, rekao mi je Muhammed b. Sirin: Upitaj
Hasana od koga je cuo hadis o akiki? Ja sam ga upitao pa mi
je rekao: Cuo sam ga od Semurea b. Dzunduba.

Ebu Isa veU: Obavijestio me je Muhammed b. Ismail, i
kazao: Nama je ispricao Alija b. Abdullah b. el-Medini, on je
prenio od Kurejsa b. Enesa ovaj hadis.

Muhammed (Buharija) veli da je Alija rekao da je
Hasanovo slusanje od Semurea pouzdano. Kao dokaz tome je
naveo ovaj hadis..

*ikj ^^ji> jj^ill jjo 5!>LaJI (>c j_j.4J J-jj ajIc 4JJI Jl^ 4JJI J^j (jl : Jl
376

^ , % » -

S ' * ^ ^ - '"*" "'"©'ji

j^j alLj ^Ilc 4DI Jl« (J^' h-''-*^' (1>? ^Lf^Jl jj»^l J^^ 3^j
e^Cs jjyj C(j*iJA)l xlLu (ffj-*" Y^ y^ I S*>La j^ S!>U^I I^j5 j»^l : ^s>u

(S'.'C • -o - 0' _-»^ 'ti" - > » -0 , ' ti- * . 'n ■* °i ^ I' ' ti"

0JU3 «.o...>i.; J : 'UaJ) JLS : Ju*-! ;jj (.fii-^V. '^^ '■ ij^-^^ U^' jjT^ ^^

^^ aiLj 4jli 4JJI (J-^ l5^' i^' -J"*^ '^;^ >4-*'' ^^ "^1 ^,^1 ^' U-?

. (_^>t.9...tJ I *JJsU (J^ -y U i. nJ I J^J C (j-wJj I ^^jAj (ffJ^ J-A«J I J^ 0!!>L^ I (j*
JaAJ (jl J.>-U (C^JJJ '^ : J^ aiLj <jIp 4JJI j_L^ L?^' '-'* D^^ tin' '^•^i

134. Mekruh je klanjati poslije ikindijskog
i sabahskog namaza

183. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Menf; kaze: Nama
je ispricao Husejm; kaze: Nas je obavijestio Mensur, a on je
sin Zezana, on je prenio od Katade koji je kazao: Nas je
obavijestio Ebu Alije, a on je prenio od Ibn Abbasa koji je
kazao: "Cuo sam mnoge ashabe Vjerovjesnikove, Allah ga
blagoslovio i spasio, savremenike medu njima je i Omer b.
Hattab, a on mi je od njih najdrazi, da je AUahov

377

Poslanik, Allah ga blagoslovio 1 spasio, zabranio klanjanje
bilo kakvog namaza poslije sabaha, sve dok sunce ne
izade, i poslije ikindije, sve dok sunce ne zade/'^

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od AHje, Ibn
Mesuda, Ukbea b. Amira, Ebu Hurejre, Ibn Omera, Semurea b.
Dzunduba, AbduUaha b. Amra, Muaza b. Afra'a, Sunabihija, koji
nije izravno slusao od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
Selemea b. Ekvea, Zejda b. Sabita, Aise, Kaba b. Murrea, Ebu
Umame, Amra b. Abesea, Ja'la'a b. Umejjea i Muavije.
Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis od Omera je hasenun-sahihun.

Vecina fikhskih ucenjaka od ashaba Vjerovjesnikovih,
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i onih poslije njih,
smatraju da je mekruh klanjati poslije sabaha sve dok sunce
ne izade i poslije ikindije dok sunce ne zade. Sto se, pak, tice
propustenih namaza, po njima se oni mogu naklanjavati poslije
sabaha i ikindije.

1 Ucenjaci imaju razlicite stavove u pogledu klanjanja poslije ikindije, dok

sunce ne zade, i poslije sabaha, dok sunce ne izade.

Davud smatra da je u tim vrenrienima dozvoljeno klanjati sve vrste namaza.

Safija smatra da u tim vremenima nije dozvoljeno klanjati nista osim
one namaze za koje postoji opravdanost da se u tim vremenima klanjaju,
kao sto su: zavjetni i propusteni namazi.

Ebu Hanife smatra da je opcenito mekruh u tim vremenima klanjati bilo
kakav namaz, osim naklanjavanja proslih namaza, dzenaze i sedzde-tilaveta.

Malik smatra da je u tim vremenim zabranjeno (haram) klanjati bilo
kakvu nafUu, osim dva rekata poslije obavljenog tavafa. Prema njemu,
dozvoljeno je u tim vremenima klanjati obavezne namaze.

Nevevi veil: Ummet se slaze da je u tim vremenima mekruh
klanjati one namaze za koje ne postoji opravdanost da se u njima klanjaju.
Dakle, oni se slazu da se prosli fard-namazi mogu naklanjavati, a razilaze u
pogledu dobrovoljnih namaza (nafile).

378

Alija b. el-Medini veli da je Jahja b. Seid kazao da je
Su'be rekao: Katade od Ebu Alije nije cuo osim tri stvari;
Omerov hadis "da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, zabranio klanjati poslije ikindije, dok sunce ne zade, i
poslije sabaha, dok sunce ne izide. Ibn Abbasov hadis od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: "Ne
bi niko trebalo da kaze: da sam ja bolji od Junusa b. Metta" i
Alijin hadis: "Ima tri vrste sudija."

<JU j-!tfuJl j—dj (jjiOjJl |xL.j 4aLc 4JJI ^^jLtf ^^^1 ^Juo UJ| : JLs (_^u* iy\

1"*^ ° •* ' °^ °' ° 'n '°' I "* " 1 ' '■ '"x'M '°' °"i''ll ' ■'^'•'•'" tl' ''I'l'

. U^ Ja^ aJ Jlj t.l. ' - i -' V (^9^.^l (_><'LlC (j^l i±uJl>-j

379

2I j*AjJI jutj Lfjic Jii-J U) jxL/j 4jiff 4JJI ^^jL^ j_^l (^1 : L^Jlc ;5jj
j_i!tfuJI j_)tj S'>L[cJl fLjAiji' jc-U : j» UJI Jjbl y^\ 4JLc >«-8i».l tiJJij

^_^j-o— ..uJ I ^tJJsL) .ffJ^.^- ^-^■^ J I ^^J ^■. t ,o.> J a-l I ^j^ lT*"^ w£wI J^ 4_5la^ 5*>Lua]| JjLo
.dUj ^ i.^ji>-j aiwj fUU 41)1 J^ (ri^l 6* (-5iJ -^ .(-Sl^ijJl JjiJ

O fi ^ O ^ ^ ^

S^SS, 00 ^ ^ ^

o--^ '('''' '("'"ni t" ?t) -oe.0 tti ■°s.'> !"««-• ^o„-

,j_oa aXw^o ^rr-^ ^' l^*^ l5^' irr'^'^^"^' C>^ n^' L-H*' (>? (*3^ ^>^ "^J
.OajJl (JJbl (jA^j (_>*ol (jj siJJUj i_5j4Jjl (jL;i.>ti UiL) 4_iq

135. O klanjanju poslije ikindije

184. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Dzerir, on je prenio od Ata'a b. Saiba, on od Seida b.
Dzubejra, a on od Ibn Abbasa koji je kazao: "Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, je jednom prilikom klanjao
dva rekata poslije ikindijskog namaza, i to onda kada
mu je stigla imovina (zekat) koja ga je zabavila od

380

klanjanja dva rekata sunneta poslije podnevskog farda. On
ih je klanjao tada poslije ikindije i to vise nije ponovio."i

1 Buharija je sa senedom od Ummu Seleme zabiljezio slijedece:

"Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio jednom je prilikom, poslije
ikindije, klanjao dva rekata, a potom rekao: Neki su me Ijudi iz
plemena Abdul-Kajs zadrzali te nisam stigao klanjati dva rekata
sunneta poslije podnevskih farda pa sam to sada ucinio."

Buharija biljezi sa senedom od Aise da je kazala: "Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, nije nikada poslije ikindije usao
kod mene, a da nije klanjao dva rekata."

U drugoj predaji ovog hadisa koju je, takoder zabiljezio Buharija
stoji da je Aisa rekla: "Nije ih klanjao u dzamiji iz bojazni da time ne
bi opteretio ostale."

Nesaija u Sunenu sa senedom biljezi od Ummu Seleme koja je
kazala: Allahov Poslanik je samo jedanput kod mene klanjao dva rekata
poslije ikindije. U drugoj predaji ovog hadisa od nje stoji "Ja ga vise nisam
vidjela, ni prije ni poslije."

Kao sto vidimo, o istom pitanju postoje razliciti hadisi. Postavlja se
pitanje: kako ih razumjeti?

Sto se tice hadisa u kojima stoji da je Vjerovjesnik klanjao dva
rekata poslije ikindije, svejedno je da li se u njima spominje da ih je
klanjao samo jedanput u kuci, kao sto su Ummu Selemini hadisi, ili samo
jedanput u dzamiji, kao sto je Ibn Abbasov hadis ili, pak, da ih je redovno
klanjao u kuci kao sto su Aisini hadisi, razumjecemo ih tako sto cemo
prihvatiti da svako od ashaba prenosi ono sto je on vidio, a sto nije bilo
dostupno drugima.

Njih cemo, u odnosu na hadise u kojima Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, zabranjuje klanjanje bilo kojeg namaza poslije ikindije,
dok Sunce ne zade, i sabaha, dok Sunce ne izade, sto tvrdi Abdur-Rahman
el-Mubarekfori, shvatiti kao posebnost koja je vazila samo za Poslanika,
Allah ga blagoslovio i spasio, a koja drugima nije bila dozvoljena. To
potvrduje hadis koji Tahavija prenosi od Ummu Seleme u kome stoji da je
Ummu Selema upitala Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio:
"Allahov Poslanice, ako nam prode podnevski sunnet, hocemo li ga i
mi naklanjati poslija ikindije? Necete, - odgovorio je Allahov
Poslanik."

381

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Aise, Ummu
Seleme, Mejmune i Ebu Musaa.

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun.

Mnogi su prenijeli od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio
i spasio, da je poslije ikindije klanjao dva rekata.

Ovo je u suprotnosti sa onim sto se prenosi od njega,
da je zabranio klanjanje bilo kakvog namaza poslije ikindije
dok Sunce ne zade.

Ibn Abbasov hadis u kojem stoji: "To poslije nije
ponavljao" jest ipak pouzdaniji.

Preneseno je od Zejda b. Sabita slicno Ibn Abbasovom hadisu.
Od Aise je na ovu temu preneseno vise predaja. Od nje je
preneseno da je Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio,
kad god bi poslije ikindije usao kod nje, klanjao dva rekata.
Prenosi se od nje, ona od Ummu Seleme, a ona od Vjerovjesruka,
Allah ga blagoslovio i spasio, "Da je on zabranio klanjanje bilo
kakvog namaza poslije ikindije, dok Sunce ne zade, i poslije
sabaha, dok Sunce ne izade."

Pitanje u kome se slaze vecina islamskih ucenjaka jeste -
da je mekruh klanjati poslije ikindije, dok Sunce ne zade, i
poslije sabaha dok sunce ne izade. Izuzetak u tome su neki
namazi koji se mogu klanjati posUje ikindije, dok sunce ne
zade, i posUje sabaha, dok sunce ne izade, kao naprimjer dva
rekata poslije obavljenog tavafa u Mekki. Prenijeli su neki da
je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, to dozvolio.

Ibn Hadzer smatra da je ovaj hadis slab i da ne moze posluziti kao
osnova i dokaz. Medutim, on kaze: Hadisi u kojima stoji da je Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, klanjao poslije ikindije jesu jasan dokaz da se
tu radi o namazima koji imaju svoju opravdanost da se u tim vremenima
mogu klanjati.

382

To je i stav nekih ucenjaka iz generacije
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, ashaba i onih
poslije njih. Tako misle i Safija, Ahmed i Ishak.
Neki ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, Allah ga
blagoslovio i spasio, ashaba i onih poslije njih drze da je u
Mekki mekruh klanjati bilo kakav namaz poslije ikindije i
sabaha.

To misljenje zastupaju i Sufjan es-Sevri, Malik b. Enes i
neki ucenjaci iz Kufe.

' ' ' - ^
^ ojjjj (jj 4JJ1 JjlC (j£ tj^ ^ j v J I (jj u^A^ (j£- /tjjj uuJ.*- tjua LJJ'jj*- \Ao

o^jB^ o^^s- ^0^ • -• ^ ^ o ^ fi ^ ii- ^ ^ ^ S- o o ^

QjJ o^Us (>jJlJI J5 (jjj : Jls jJI^j 4ilc 4JJI j-Lij ^^jjjl (>c JiAj (jj 5^11 JjJ^

.5- Li

.jojjjl jjj 4JJI JjlC ijSi t^Ul ^J
a.^_>l : aJ — ^j 4_>le 4JJI (J~s (ffjJJI 1— jLsv^I (^ r^'j J:!^ (J* l53j -^5

383

136. O namazu prije aksama

185. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Veki', on je prenio od Kehmesa b. Hasana, on od AbduUaha
b. Burejdea, on od AbduUaha b. Mugaffela, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao:
"Izmedu svaka dva ezana je namaz za onoga ko zeli."^

1 Rijeci Allahova Poslardka, Allah ga blagoslovio i spasio: "Izmedu svaka

dva ezana je namaz" odnose se na dva rekata nafile koji se klanjaju
izmedu ezana i ikameta. Posto se kod svih drugih namaza klanjaju sunned
poslije ezana, a prije ikameta neki ashabi i ucenjaci iz kasnijih generacija
smatraju da je lijepo poslije aksamskog ezana, a prije ikameta klanjati dva
rekata nafile. Potvrdu za takav stav nalaze u tematskom hadisu.

U hadisu koji su zabiljezili Buharija i Muslim u Sahihima od
AbduUaha b. Mugaffela stoji da je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i
spasio, rekao: "Klanjajte prije aksama dva rekata. U tematskom hadisu je
dodao "za onog ko to zeU" da Ijudi to ne bi shvatili obaveznim.

Abdur-Rahman el-Mubarekfori veli: Neki smatraju da su ovi hadisi
derogirani, sto ne stoji, jer za takvu tvrdnju nemaju nikakva dokaza.

Safija, a po navodenju Ibn Hadzera, i Ebu Hanife smatraju da ne
treba klanjati nista prije aksamskog tarda, iz razloga da se ne bi zakasnilo
sa klanjanjem u pocetku vremena kada je najefdalnije.

Ovakav stav oni tem'elje i na slijedecim hadisima:

Ebu Davud u Sunenu biljezi od Tavusa da je rekao: Upitan je Ibn
Omer o namazu prije aksama, pa je rekao: "Nisam vidio nikoga da ga je
klanjao u Poslanikovo vrijeme, a dozvoljeno je klanjati poslije ikindije".

Zejlei kaze: Ebu Davud i Munziri nisu nista rekU o stepenu ovog
hadisa. Ocito je da je on po njima pouzdan. Nevevi u djelu el-HuIasa kaze
da je sened ovog hadisa dobar.

Darekutnija i Bejhekija u Sunenima biljeze od Abdullha b. Burejde, a
njemu je prenio njegov otac da je AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i
spasio, rekao: "Izmedu svakog ezana i ikameta je namaz, osim kod
aksama." Ibn Sahin tvrdi da je ovim hadisom derogiran hadis AbduUaha b.
Mugaffela spomenut u ovom poglavlju.

384

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od AbduUaha b.
Zubejra.

Ebu Isa kaze: Hadis Abdullaha b. Mugaffela je hasenun-
sahihun.

Ashabi, Vjerovjesnikovi, Allah ga blagoslovio i spasio,
savremenici su se razisU u pogledu namaza prije aksama. Neki
smatraju da prije aksama ne treba nista klanjati.

Medutim, preneseno je od vise njih (ashaba) da su
klanjaH dva rekata prije aksama^ izmedu ezana i ikameta.

Ahmed i Ishak vele: Ako ih neko klanja, lijepo je. Za
njih je to mustehab.

^ ^ ? ..

,j*),«ij) Ojij u' J^ J-A«JI (>« «LOj dJjjl ^iAjS) S.|j> U 1-JU S^S

_j| jj^ 4JijJ.>o <r v^UI (j^J J- t . w .>j (jj wiJ L>*J j'-^. 6^ *UaP (j^ ^L^\ ijj Jjj

Prema misljenju Zejleija, ispravan je stav onih koji smatraju da je
lijepo klanjati dva rekata prije aksama, na sto ukazuju vjerodostojni hadisi.

Prema njemu je neosnovana tvrdnja da je liadis Abdullaha b.
Mugaffela derogiran hadisom Abdullaha b. Burejde. On smatra da je Hajjan
b. AbduUah pogrijesio kod prenosenja ovog hadisa od Abdullaha b. Burejde.

Sto se, pak, tice Ibn Omerovog hadisa, on smatra da ima vise
hadisa, a i pouzdaniji su, u kojima stoji da su ashabi klanjali po dva rekata
prije aksama.

U Buharijinom i Muslimovom Sahihu je zabiljezeno od Enesa b.
Malika da je rekao; "Kada bi zavrsio ezan Ijudi bi ustali i klanjali po
dva rekata dok Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, ne izade (iz
kuce)." U MusUmovoj predaji stoji i ovo: "Da naide stranac, pomislio bi
da je pocelo klanjanje aksama zbog mnostva Ijudi koji su klanjali (ta)
dva rekata."

385

a ^ o . 9

^ ^ ^ OS ^0 >10,^ 9,0^, ^^o^os- 5

137. Ko stigne klanjati jedan rekat ikindijskog
farda prije nego sto sunce zade

186. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze:
Nama je ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik b. Enes,
on je prenio od Zejda b. Eslema, on od Ata'a b. Jesara, on od
Busre b. Seida, on od A'redza, oni su mu pricali od Ebu
Hurejre da je Vjrovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:
"Ko stigne klanjati jedan rekat sabahskog farda prije nego
sto sunce izade, stigao je klanjati sab ah (u vremenu), a
ko stigne klanjati jedan rekat ikindijskog farda prije nego
sto sunce zade stigao je ikindiju klanjati (u vremenu)."^

1 Vecina islamskih ucenjaka smatra da je stigao sabah obaviti u vremenu

onaj ko prije negoli sunce izade klanja makar jedan rekat sabahskog farda.
Takoder je, po njima, stigao ikindiju obaviti u vremenu onaj koji prije
zalaska sunca uspije klanjati makar jedan rekat ikindijskog farda.

386

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Aise.

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun.

Takav je i stav hadiskih ucenjaka, i Safije, Ahmeda i
Ishaka. Prema njima, hadis se odnosi na onoga ko ima

opravdani razlog, kao kad covjek prespi ili zaboravi na namaz
pa se probudi ili ga se sjeti pred izlazak ili zalazak sunca.

,^ ^ 000 o^

Nevevi tvrdi da je Ebu Hanife rekao: Izlazak sunca kvari sabahski
namaz jer je to vrijeme u kome je zabranjeno klanjati, nasuprot njegovu
zalasku koji ne kvari ikindijski namaz.

Imajuci u vidu da Ebu Hanife svoje misljenje temelji na hadisima u
kojima se zabranjuje klanjanje bilo kakvog namaza u vrijeme izlaska ili
zalaska sunca, Nevevi nije u pravu kada tvrdi da je gorespomenute rijeci
izgovorio Ebu Hanife, imajuci u vidu da on ne pravi razlike izmedu izlaska
i zalaska sunca.

Nema sumnje da je stav vecine ucenjaka ispravniji, jer je utemeljen
na vise vjerodostojnih hadisa.

Njihov stav se ne odnosi samo na sabahski i ikindijski namaz, nego
vazi za sve namaze. Dakle, ko stigne klanjati jedan rekat tarda bilo kojeg
namaza prije isteka njegova vremena, obavio je taj namaz u vremenu.

Buharija i Muslim sa senedom biljeze od Ebu Hurejre da je
Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ko stigne klanjati makar
jedan rekat tarda (bilo kojeg namaza) prije nego izade iz vremena, obavio
je taj namaz (u vremenu)."

387

a ^ o Si

.WSi jj-P ai^j 4jip 4JJI ^J-*^ L?^' ^ O*''^ L>^' O^ ^3j -^J

.jjUSjI irr'ljj' oi uu ^1 JA3 jj^ jo* ^jj (jjJlil^l (jjj >tjJ>- (j^
1^ 2l (2)_jjM,a!I ,2,_u >«_<l>^ "2 (^1 :|>JuJI J_al jlc lia i* J-«j«JIj

388

138. O sastavljanju namaza kod kuce

187. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, on od Habiba b. Ebu
Sabita, on od Seida b. Dzubejra, a on od Ibn Abbasa koji je
rekao: "Allahov Poslanik je u Medini sastavljao podnevski
sa ikindijskim i aksamski sa jacijskim namazom, a nije
bilo nikakvog straha, niti je padala kisa."^

Tirmizija kaze; Neko je rekao Ibn Abbasu, a sta je time
zelio? Kaze: Zelio je da ne optereti svoje sljedbenike.

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ebu Hurejre.

1 Neki ucenjaci, kao sto su: Ibn Sirin, Esheb, Ibn Munzir i Rebi'a, na

temelju ovog hadisa, zauzeli su stav da se namazi mogu sastavljati i kod
kuce, ukoliko za to bude postojala opravdanost. Hattabi smatra da je to
stav i nekih hadiskih ucenjaka.

Stav je vecine islamskih ucenjaka da se namazi ne mogu sastavljati
bez opravdanog razloga. Po njima ih je opravdano sastavljati u dva slucaja:
za vrijeme hadza na Arefatu i MuzdeUfi, i na putu.

Neki opravdanim razlogom za sastavljanje namaza smatraju i bolest i
vremenske nepogode, kao sto su velika kisa, snijeg, led i slicno.

Prema Ebu Hanifinom misljenju same je jedan opravdan razlog da
se namazi mogu satavljati i to podne i ikindija, na Arefatu i aksam i jacija,
na MuzdeM. Po njemu se namazi ne mogu sastavljati ni za vrijeme
putovanja. Ovakav stav Ebu Hanife temelji na Ibn Abbasovom hadisu u
kome stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ko
sastavi dva namaza bez opravdanog razloga ucinio je veliki grijeh."

Medutim, po ocjeni vecine hadiskih ucenjaka ovaj hadis je veoma
slab. U njegovu senedu je Hanes b. Kajs, koji je veoma slab ravija. Za
njega kaze Ahmed b. Hanbel da je odbacen zbog osnovane sumnje da je
bio sklon lazi. Buharija kaze: Od njega ne treba biljeziti hadise. Nesaija veli:
Nepouzdan je. Ibni Mein veH da je slab.

Ibn Hadzer za ovaj hadis kaze; Neosnovan je i po njemu ne treba
postupati. Ne znamo da je dosao drugim putem osim preko njega (Hanesa).

389

Ebu Isa Veli: Ibn Abbasov hadis je prenesen od njega
na vise nacina: Prenijeli su ga Dzabir b. Zejd, Seid b. Dzubejr
i Abdullah b. Sekik el-Ukajli.

Osim ovog, od Ibn Abbasa preneseno je jos hadisa, od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio.

188. ISPRICAO NAM JE Ebu Seleme Jahja b. Halef el-
Basri; kaze: Nama je ispricao Mu'temir b. Sulejman, on je
prenio od svoga oca, on od Hanesa, on od Ikrime, on od Ibn
Abbasa, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
da je rekao: "Ko sastavi dva namaza bez opravdanog
razloga, ucinio je veliki grijeh."

Ebu Isa kaze: Hanes je Ebu Ali er-Rehabi Husejn b.
Kajs. On je, po misljenju vecine hadiskih ucenjaka, slab ravija.
Ahmed ga takoderr smatra slabim ravijom.

Ucenjaci se drze prakse da se ne sastavljaju dva
namaza, izuzev na putu i na Arefatu.

Neki ucenjaci iz generacije tabi'ina smatraju da je
bolesniku dozvoljeno sastavljati dva namaza.

Tako misle i Ahmed i Ishak.

Neki ucenjaci smatraju da se dva namaza mogu sastaviti
i kad kisa pada. To smatraju i Safija, Ahmed i Ishak. Safija,
pak, drzi da bolesnik ne moze satavljati namaze.

*^ ^ • ^j^ • • •

390

LjJjJIj 4jjl>.lic jxLij 4jJi 4JJI j-L^ 4JJI Jj**ij UojI U i v jugl U! : Jli 4jjI (j*

j_U.g JjL_3 c^ilJj U_j~a Jiolj (3JJI 4Jl3c JMj *^ aAfl t Jj»- ujjJ ojJb (j[ : JU3
4JJI ^r-J-^ fLill J_^j JU5 tjli (JJJI Jlo Clulj ja! cjiJlj dliij tiJJIj .^1

' '> »»- -° .- ':.

ji , ^ , , ^ , s, 1 " 1^ f , , jij. ' . ;.

.^»a^w3 (>.4*.> djuJ-^- Jjj jjj 4JJI Jo* t±AjJ.> : ic'-'i-i^ *JI JL5

.Sjj Sjj) ^LoLsUlj (ffjj^ tr"^ o'J'-" ''-^ f^il j^'^J cjalslj |±ajjj»JI

djuJ^I IJJb '^^ j^^^flu LuJi J^j 4aic 4JJI J-tf id^' L>* '*-' k-9y<J '^J
Jl— 3 : JI3 Jj>.><j> (^J r^-^*"-*- LJJ-I-^ Cj-AJjl ^1 (jj j-iuJI (^ j5j aj| Ujjt>. \ \ «

'lJjj^I l^ji u^-r*" 6j-*Jt— ^' u'— ^ : Jli j*c (^1 ^j^ ^Ij ^,^^' -tt^j-^ 6^'

I. dU J ^^^ L«_jj Ij_4i5u5 CJ.>.| L^ cS;^'^. L>^J cCjIjJlaJl jjjJuJKlji (jajwjL;>o

- - J" - ^

391

--*',-*--• ■^'^'If-'^ I t " i I ■^ oji-^

cijUu !>Li-j tj3-^^*t^^ "^jl : c_>LL>Jl c>^ j_ap JLSi : JU c ^^^^-ri-ll uj-^ J-^
.SMLsJU jlii I3 JMj Lj :1L.j <l)i 4JJI ^^^ ^lJJI J_j~<j Jlis : Jli •s'S^LaJb

139. Ustanovljenje ezana

189. ISPRICAO NAM JE Seid b. Jahja b. Seid el-Emevi;
kaze: Nama je ispricao moj otac, i kazao: Nama je ispricao
Muhammed b. Ishak, on je prenio od Muhammeda b.
Ibrahima b. Harisa et-Tejmija, on od Muhammeda b. Abdulaha
b. Jezida, a on od svoga oca koji je kazao: "Kada smo
jednog jutra ustali i dosli Allahovu Poslaniku, Allah ga
blagoslovio i spasio, ja sam ga obavijestio o onome sto
sam sanjao. Kad je to cue, on rece: Ovaj san je zaista
istina, ustani (i idi) sa Bilalom, on ima snazniji i

prodorniji glas od tebe. Prenesi mu sta ti je u snu
receno, neka na taj nacin poziva. Posto je Omer b. Hattab
CUD Bilalov poziv na namaz, izisao je (i otisao) Allahovu
Poslaniku, Allah ga blagoslovio i spasio; vukuci svoj ogrtac,
rece: AUahov Poslanice, tako mi Onoga Koji te je sa

Istinomi poslao, i ja sam (takoder) sanjao iste ove rijeci

sto ih izgovara. Veli, pa je AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: Hvala AUahu, time je jos

potvrdenije."^

^ Ibn Hadzer u komentaru Buharijinog Sahiha kaze: Postoje neki hadisi koji

ukazuju na to da je ezan propisan u Mekki prije Hidzre. Medutim, istina
je da ni jedan od njih nije pouzdan.

392

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
Ibn Omera.

Ebu Isa kaze: Hadis AbduUaha b. Zejda je hasenun-
sahihun.

Ovaj hadis je potpunije i u nesto duzem obliku prenio
Ibrahim b. Sa'd od Muhammeda b. Ishaka. U njemu je
spomenuo cijelo kazivanje o ezanu, sta se, pri ucenju ezana
ponavlja dva puta, a kod ikameta jedanput.

Abdullah b. Zejd je Ibn Abdu Rabbih, a receno je i Ibn
Abdu Rabb.

Koliko je nama poznato, nista od onoga sto on prenosi
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, nije pouzdano
osim ovog hadisa o ezanu.

Sto se tice AbduUaha b. Zejda b. Asima el-Mazinija, on
od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, prenosi puno
hadisa. On je amidza Abbada b. Temima.

Ibn Munzir tvrdi, da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
zasigurno od vremena propisivanja namaza u Mekki, pa sve dok nije
preselio u Medinu, namaze klanjao bez ezana.

Tek poslije njegova preseljenja u Medinu i savjetovanja sa ashabima
o tome kako da oglasavaju pocetak namaskog vremena, o cemu govori Ibn
Omerov hadis, te nakon sto je Abdullah b. Zejd u snu cuo ezan i spricao
Poslaniku, AHah ga blagoslovio i spasio, ezan je ustanovljen.

AbduUah b. Zejd veli: "Nakon sto je Allahov Poslanik prihvatio da
se zvonom oglasava namasko vrijeme, u snu sam vidio covjeka koji je u
ruci drzao zvono. Trazio sam da mi ga proda. Sta ce ti? - rekao je on. Da
njime pozivamo na namaz, odgovorio sam. Tada mi on rece: Hoces li da te
poucim necemu boljem? Hocu, odgovorio sam. On rece: Red cetiri puta
AUahu ekber, dva puta: Eshedu en la ilahe illellah, dva puta: Eshedu enne
Muhammeden resuluUah, po dva puta: Hajje ales-salah i Hajje alel-felah i
dva puta AUahu ekber i jednom La ilahe ille-llah. Kad je svanulo otisao
sam Allahovu Poslaniku i ispricao mu sta sam sanjao".

39c

190. ISPRICAO NAM JE Ebu Bekr b. Nadr b. Ebu Nadr;
kaze: Nama je ispricao Hadzdzadz b. Muhammed koji je kazao
da je Ibn Dzuerjdz rekao: Nas je obavijestio Nafi', a on je
prenio od Ibn Omera koji je kazao: "Muslimani su se, kada
su stigli u Medinu, okupljali i cekali na namaz, a da ih
niko nije pozivao. Jednog dana su razgovarali o tome.
Neki su predlagali: uzmite zvono kao sto je kod krscana,
drugi su govorili uzmite trubu kao kod jevreja. Veli: Pa
je Omer b. Hattab rekao: Zar necete poslati covjeka da
poziva na namaz? Kaze: Pa je AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: Bilale, ustani i pozovi na

namaz."

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun, a sto se
tice Ibn Omerovog hadisa, taj hadis je garib.

JJw :j»_jaI_^[ JU .L-Sj^ '-^>*' u''^'— '' ^^ ls^'j °"^' I^J '^^ ^^ (C^

.j^jAsLiJl J_j5 _jAj t iSuu Jj^l ^Jisj

394

(j_j j^Lff (>c aUa \Jos>- C(jLic Uu-!l>. c ,eJlaJl 6^ j.o.>%« ^y> _^l LJjJl>. \ ^ Y
(jl : OjjJ_>%« j_j_jl (j_c jjja>w« (>; 4JJI JjlP (>ft J_jjOj (>p d_jj>.UI a^ijJi Jj^
Sj-ie n.j-^ 4_oL3Ulj t 4_aH OjAc *-40 olJUl 4.Aic jsi»*<j 4jie 4JJI J-^ i?^'

.'us

'„-,:: °, ji t-' - i> J"?? i- •!» ' f " ' ' ^ °'--

140. O ponavljanju sehadeta u ezanu

191. ISPRICAO NAM JE Bisr b. Muaz el-Basri; kaze:
ispricao nam je Ibrahim b. Abdul-Aziz b. Abdul-Melik b. Ebu
Mahzure; kaze: Mene su obavijestili moj otac i moj djed (oba)
od Ebu Mahzure: "Da mu je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, naredio da sjedne, te mu je proucio
ezan, rijec po rijec. Ibrahim kaze: Isto kao nas ezan. Bisr
veU: Rekao sam mu ponovi mi ga, pa je opisao ezan
tako sto je ponovljao njegove recenice po dva puta."

Ebu Isa kaze: Ebu Mahzurin hadis o ezanu je sahihun.
Prenesen je od njega u vise rivajeta.

Prema ovom se hadisu postupalo u Mekki, a to je i
Safijino misljenje.

192. ISPRICAO NAM JE Ebu Musa Muhammed b.
Musenna; kaze: Nama je ispricao Affan; kaze: Nama je ispricao

395

Hemmam, on je prenio od Amira b. Abdul- Vahida el-Ehvela,
on od Mekhula, on od AbduUaha b. Muhajriza, a on od Ebu
Mahzure: "Da ga je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, poducio ezanu (koji se sastojao) od devetnaest
recenica, a ikaniet od sedamnaest."^

^ Ebu Mahzure je u prvom hadisu, na trazenje Bisra da mu ponovi ezan,

objasnio da je potrebno, prilikom ucenja ezana, nakon sto se dva sehadeta
izgovore po dva puta tiho, jos ih po dva puta izgovoriti glasnije.

U drugom hadisu Ebu Mahzure veli da ga je Allahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, naucio da se ezan sastoji od devetnaest
recenica, a ikamet od sedamnaest.

To znaci da mu je Muhammed, AUah ga blagoslovio i spasio,
pokazao sasvim drukciju formu ezana od one koja se danas u svijetu
praktikuje.

U Muslimovoj predaji ovog hadisa Ebu Mahzure kaze: "Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, licno me poucio ezanu. Rekao mi
je: Reci cetiri puta Allahu ekber, po dva puta: Eshedu en la ilahe
illellah i Eshedu enne Muhammeden-resulullah, zatim reci jos po dva
puta: Eshedu en la ilahe illellah i eshedu enne Muhammeden
resuluUah. Potom po dva puta reci: Hajje ales-salah i Hajje alel-felah,
dva puta: Allahu ekber i jedanput La ilahe illellah."

Ebu Zejd ed-Debusi, u djelu el-Esrar, veU: Buduci da je Ebu
Mahzure bio otvoreni neprijetelj AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i
spasio, prije nego je primio islam, puno ga je mrzio i prezirao, kada ga je
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, poucio ezanu, rekao mu je
da ga on ponovi. Ebu Mahzure je uceci ezan tiho izgovorio sehadet, pa je
Allahov Poslanik zahtijevao da dijelove sehadeta jos po dva puta glasno
izgovori, da bi time svima objelodanio da prizna Istinu ili da bi ga ucvrstio
u vjeri. Prema tome, drugo ponavljanje sehadeta je, po njemu, iz tih
razloga, a ne zbog toga sto je Poslanik zelio da mijenja formu ezana koja
je utemeljena preko sna dva znamenita ashaba Omera b. Hattaba i
AbduOaha b. Zejda.

Mnogi se ne slazu sa ovakvom konstatacijom ed-Debusija. Oni
smatraju da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, ovom
prilikom pokazao jos jedan nacin ucenja ezana koji je, takoderr, dozvoljen.

396

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.
Ebu Mahzureu je ime Semure b. Mi'jer.
Neki su ucenjaci ovo prihvatili u ezanu.
Prenosi se od Ebu Mahzure da je prilikom ucenja
ikameta recenice izgovarao po jedanput.

.4jiliUI jj_jjj jjlJLlI >tiJu jl JMj jjl : Jli dUU c>> u-JI (1>* ^^ ^d' 6*

^^ o^s ^ 'i V »-OtO ot o^o^fl,

aJLwJ j_ » J^ <lJl1I ^e-'->^ ^ j't'l >—.) L. 'V .a J I (j_« ft-l,*.l| (J— A I O^^ J^^ 4^4

. j2>:«ij uJ I a

141. O izgovaranju (rijeci) ikameta po jedanput

193. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama su ispricali
Abdul-Vehhab es-Sekafi i Jezid b. Zurej', oni su prenijeli od
Halida el-Hazaija, on od Ebu Kilabe, a on Enesa b. Malika koji

Oni tvrde da je Ebu Mahzure svo vrijeme do svoje smrti, 59. godine po
Hidzri, boravio u Mekki i ucio ezan na ovaj nacin. Slusali su ga mnogi
ashabi, a i drugi ucenjaci i niko od njih nije osporio takav nacin ucenja.

397

je kazao: "Bilalu je naredeno da prilikom ucenja ezana
(rijeci) izgovara po dva puta, a kod ikameta po

jedanput."^

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ibn Omera.
Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun.
To je stav nekih ucenjaka od Vjerovjesnikovih, Allah ga
blagoslovio i spasio, savremenika i tabi'ina.

Takvo misljenje zastupaju i Malik, Safija, Ahmed i Ishak.

^ Malik smatra da se ikamet sastoji od deset recenica. Po njemu, pri ucenju

ikameta samo tekbir treba izgovoriti dva puta, sve ostalo po jedanput. Malik
svoje misljenje temelji na tematskom hadisu koji prenosi Enes.

Safija smatra da se pored izgovora tekbira dva puta treba izgovoroti
i: "Kad kametis-salatu", ostalo sve po jednput. Safija svoj stav temelji na Ibn
Omerovom hadisu koji kaze: " Pri ucenju ezana su se recenice u
Muhammedovo, Allah ga blagoslovio i spasio, vrijeme ponavljale po dva
puta, a pri ucenju ikameta po jedanput, osim; "Kad kamets-salatu koja je
ponavaljana dva puta." (Ahmed, Ebu Davud i Nesaija).

Ebu Hanife smatra da prilikom ucenja ikameta treba tekbir izgovoriti
cetiri puta, a sve ostalo po dva puta. On svoje misljenje temelji na Ebu
Mahzurinom hadisu u kome stoji "da se ezan sastoji od devetnaest, a
ikamet od sedamnaest recenica."

Abdur-Rahman el-Mubarekfori kaze: Pouzdani su i oni hadisi u
kojima stoji da se prilikom ucenja ikameta recenice izgovaraju po jedanput,
a i oni u kojima stoji da ih treba izgovarati po dva puta. Prema tome, i
jedan i drugi nacin je dozvoljen i potvrden od Allahova Poslaruka, Allah ga
blagoslovio i spasio.

398

/

9 - 9 ^

" II ( I " It" *•'*♦ ('*''' Til " -^^ I " <'^ '

jj_*c (j_c j-uJ ^1 (2>jl 6* ^,'-*" bi '^"^ UuA>. cj~SUI J.IJUX ^1 ujJl> ^^i
3— 'J (jiJ' 6" • '-'^ ^j 6^ ^1 ?4^ 6* jjJy ^_^l (iH cH-^jj' ■^ o^ Sj^ o^

.^uiiuij (:,ijlji ^ -.CjLi Ciijj x,j Uii lui Xa ^jji

- S , ^

**• ,oe .-i* ^ % ^ ^ ^ 9 ^ f ^ J. Jifr

•"mi r *' ' ■' 1' ° f iJi°' ii- '\'\ f • -» », 0, » , ,s^ o,

4JJI (jJ-* ;1 .9. '>' .8 V_jL>w9| 1juJl> I J 13 ^JjJ ^1 (^ (JJL>. jj I JulC (2>P Oj^ qJ ^yi£.

o ^o 3 ^ S ^

.aliaJI j^^a (jlJUl ijlj jjj (>j 4JJI jucc (jl : J— < J 4jic

.»IIaII j_j3 O'^lJl (Jlj ^j (IjJ 5*-Ul

»- 9 .. o*- » 0,0,9 S-^O ,oS >o,,

>-9 ,000 ,,

■' i -^ -^ i •' •' -■ -'?'' ^9,^--S 06-^ 9,

.,_5JJi» ^J'J^ ijliUlj ' (ffJJ^ (j^ (jlJUl lixbJl Jil oiwij Jli J
.4i^| JaIj -iljiioJl (jjlj lSj_jjJI O^^a-' Jjaj ^j

399

142. O izgovaranju (rijeci) ikameta po dva puta

194. ISPRICAO NAM JE Ebu Seid el-Esedzdzi; kaze;
Nama je ispricao Ukbe b. Halid, on je prenio od Ibn Ebu
Lejle^, on od Amra b. Murrea, on od Abdur-Rahmana b. Ebu
Lejle, a on od AbduUaha b. Zejda koji je kazao: "U ezanu
Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, se (sve) po
dva puta izgovaralo: Po dva puta i kod ezana, a i kod
ikameta. "3

Ebu Isa veil: Hadis AbduUaha b. Zejda prenosi Veki' od
A'mesa, on od Amra b. Murreta, a on od Abdur-Rahmana b.
Ebu Lejle koji je kazao: Pricali su nam Muhammedovi, Allah
ga blagoslovio i spasio, savremenici da je Abdullah b. Zejd
usnio ezan.

^ Ebu Seid el-Esedzdz se zove Abdullah b. Seid b. Husajn el-Kufi el-Kindi.

Pouzdan je i iskren ravija. Pripada desetoj generaciji. Od njega su hadisi
zabiljezeni u El~Kutubus-sitte.

^ Ibn Ebu Lejla je Muhammed b. Abdur-Rahman b. Ebu Lejla, karia je i

fakih. Prenosi hadise od Sabija, Ata'a, Nafia' i Annra b. Murreta. Otac mu je

pripadao generaciji starijih tabi'iiia, prema tome nije od njega mogao slusati

hadise, jer je bio sasvim mali kada mu je otac umro. Od njega su hadise

prenijeli: Su'be, Zaide, Veki' i dvojica Sufjana.

Hafiz Zehebi veil: Njegovi su hadisi uglavnom na rangu hasen-hadisa.

^ Kada se u hadisima koji se odnose na ezan i ikamet kaze da se tekst

ezana ili tekst ikameta uci po dva puta, ili u hadisima u kojima stoji da se
teksl ikameta izgovara po jedanput, to se odnosi na sve osim tekbira, koji
se u odnosu na ostale dijelove ezana ili ikameta uvijek duplo izgovaraju.
Dakie, ako stoji da se tekst ikameta izgovara po jedanput, u tom slucaju ce
se tekbir izgovoriti dva puta. Tamo, pak, gdje stoji da se tekst ikameta ili
ezana izgovara po dva puta, tekbir ce se izgovoriti cetiri puta.

400

Su'be prenoseci od Amra b. Murrea, a on od Abdur-
Rahmana b. Ebu Lejle kaze: da je Abdullah b. Zejd usnio
ezan. Ovo je pouzdanije od hadisa koji prenosi Ibn Ebu Lejla.

Abdur-Rahman b. Ebu Lejla nije slusao (hadise) od
AbduUaha b. Zejda.

Neki ucenjaci vele da rijeci ezana treba izgovarati po
dva puta, a takoder i rijeci ikameta.

Ebu Isa kaze: Ibn Ebu Lejla je Muhammed b. Abdur-
Rahman b. Ebu Lejla. Bio je kadija u Kufi. Od oca (sto se tice
hadisa) nije nista cuo. Medutim, on ih prenosi od nekog
covjeka koji ih je prenio od njegova oca. Isto vele i Sufjan
Sevrija, Ibn Mubarek i ucenjaci iz Kufe.

o - ^

.0J.3KJ j».*ijl Xx£. (jfi ±»J>.Ji (2>J (_>-U_^ LJsjJ.^. <..i^JiS>' ijj JjlC UjJ^ \^i,

° ^ -" -

id o

401

143. O ucenju ezana polagahno, bez zurbe

195. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Hasan; kaze: Nama
je ispricao Mualla b. Esed; kaze: Nama je ispricao Abdul-
Mun'im^ nadimak mu je Vlasnik Mjesine, on kaze: Nama je
ispricao Jahja b. Muslim^, on je prenio od Hasana i Ata'a, a
(njh dvojica) od Dzabira b. AbduUaha da je Allahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, rekao Bilalu: "Bilale, kada budes
ucio ezan, uci ga polagahno, a kada budes ikataetio,
pozuri. Napravi razmak izmedu ezana i ikameta toliko
koliko onaj sto je poceo jesti moze zavrsiti sa jelom,
onaj ko je poceo piti (vodu) moze zavrsiti sa pilom, ili
onaj sto ga muci, moze obaviti nuzdu. Nemojte ikametiti
dok me ne ugledate."^

^ Abdul-Mun'im b. Neim el-Esvari Ebu Sad, nadimak mu je Vlasnik mjesine.

Ovaj nadimak je dobio zato sto je Ijude pojio vodom. Ibn Hadzer el-
Askalani u djelu Takribut-Tehzib ocjenjuje ga kao raviju koji je osumnjicen
za laz (metruk). Darekutnija ga ocjenjuje slabim ravijom. Ebu Hatim kaze
da je munkerul-hadis, sto znaci da je veoma slab ravija, a uz to je u
prenosenjima proturijecio pouzdanim ravijama. Prema tome, njegovi se
hadisi ne mogu prihvatati.

2 Ibn Hadzer kaze da je Jahja b. Muslim el-Basri medzhul; ravija cije je

pravo stanje nepoznato.

^ Iz hadisa se da zakljuciti da ezan treba uciti lagahno, otezuci, Za lagahno

ucenje Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, upotrijebio je izraz teresul.
Ta rijec u arapskom jeziku znaci i umjerenost. To znaci da je uciti ezan
polagahano, otezuci, sunnet, dok je sunnet uciti ikamet kratko i brze.

Iz hadisa se takoder da zakljuciti da je lijepo (mustehab) napraviti
razmak izmedu ezana i ikameta toliko kako bi oni koji su trenutno
sprijeceni, zbog fizioloskih potreba ili zbog zapocetog jela, mogU prispjeti u
dzemat. Ovo je posebno vazno kod aksamskog namaza.

402

196. ISPRICAO NAM JE Abd b. Humejd; kaze: Nama je
ispricao Junus b. Muhammed, on je prenio od Abdul-Mun'ima
slicno.

Ebu Isa kaze: Ovaj Dzabirov hadis nam nije poznat
osim u ovoj formi, preko Abdul-Mun'ima, a i sened mu je
nepoznat.

Abdul-Mun'im je sejh iz Basre.

(j_c i^jyjj] (jLji—ti L>jjil C(3ljj_Ji JjlP L1jJl> c (j!>Ltc jjj Jja>^ uJjl>- ^^V
lJl» I t> oli AJjyj '•j3'^3 U'^H ^y^ '•^'j • '-'» i^' L>* ''■*^-*^ (ci' L>f u^

4«-lj_*>. 4j 4_j5 ^ 9 flll»j 5JJI.C <dJI ^i[e 4UI J^jj t4jjjl ^ oUl-i9[j t lift L»j

L^-Jl (j-!-^ t«-L>J=uJlj Lft_^_^ B^jjJLj 4_;jj ^^.^ ij%) Tj^ '|»Jl 6^ : J^ "Ijl
^j-3 4_^*jL«a| (jj^-*^' J-?"-^ u' u_ ^' - >' - ' - »' - : :(»J^I JaI JJif (_^A«Jl ^'tjJ^j

i -i , ' 0, Jl o Ji , f M> ''o- > Jit, « '°'°, ^t°-

403

144. O stavljanju prsta u uho
prilikom ucenja ezana

197. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama
je ispricao Abdur-Rezzak kaze: Obavijesto nas je Sufjan es-
Sevri, on je prenio od Avna b. Ebu Dzuhejfe, a on od svoga
oca koji je kazao: "Vidio sam Bilala kako se, dok uci ezan,
krece ukrug i okrece usta na desnu i na lijevu stranu, a
dva mu prsta u dva uha. AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, bio je u njegovu crvenom satoru,
mislim da je rekao, da je bio od koze. Bilal je uzeo stap
i ispred njega ga ubo u zemlju u mjestu Batha. Allahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, prema njemu je
klanjao, a ispred njega su prolaziU psi i magarci. Na
njemu je bio crveni ogrtac, kao da sad gledam sjaj
njegovih potkoljenica. Sufjan veli: Mislim da je (ogrtac) bio
erven sa crnim prugama."^

^ Iz ovog hadisa se da zakljuciti slijedece: Da je prilikom ucenja ezana,

ukoliko se uci napolju, lijepo (mustehab) kretati se u krug.

Mustehab je takoderr staviti prste u usi u toku ucenja ezana. Svrha
toga je da bi muezin mogao sto vise podici glas prilikom ucenja kako bi se
sto dalje culo.

Lijepo je (mustehab) onome ko uci ezan da se okrene na desnu
stranu kod izgovara "Hajje ales-salah", a na lijevu stranu kad se izgovora
"Hajje alel-felah". To se zakljucuje iz rijeci Ebu Dzuhajfina oca AbduUaha u
tematskom hadisu: "Vidio sam Bilala kako se, dok uci ezan, krece ukrug i
okrece usta na desnu i lijevu stranu".

Ebu Davud u Sunenu biljezi od Kajsa b. Rebi'a, a on od Avna koji
je kazao: Kada bi Bilal dosao do rijeci Hajje ales-salah okrenuo bi glavu na
desnu, a uceci: Hajje alel-felah na lijevu stranu.

Mustehab je, a po nekima je to i duznost, ako se klanja na
otvorenom prostoru staviti sutru ispred, da ne bi prolaznici ometali namaz.

404

Ebu Isa kaze: Ebu Dzuhajfin hadis je hasenun-sahihun.

Po njemu postupaju ucenjaci i smatraju da je lijepo
(mustehab) da muezin prilikom ucenja ezana stavi prste u usi.

Neki ucenjaci smatraju da i prilikom ucenja ikameta
treba staviti prst u uho. Tako misli i Evzaija.

Ebu Dzuhajfino ime je Vehb b. Abdullah es-Suvai.

^ O ft O Jl ^ ,

405

t aJjJI J_»t 4_ftj5' jJ (J JJI vy^^' J* ■ (>*^1 J^ t5 JJI I J^j : JLs

.j>l-<j 4JlC 4JJI ^J-^ j^JjJl JJ«J 0^JJ>-I liJJIj

> 5

jj_J». o!)LsJI ;j^^iJI 5!>U3 ^ J^. (jLS -Ol j^c ^ 4DI jjtc 4>c l5jjj

(jjl J_9j |j.>.-.>i.a j_«* (>J 4-JLJI Jj^ Jto CjdL>J : JU9 JaL>^ (>C lSJjJ

' -J" ■« • HI •• °' ' ' • '• •• *{ •'n ' °«'' • ' r • ° f ^ i > ° -.'

6-? J—** lH f-^' ^-i^ fTJ— ^ C(jJj— aJI i-tJ^^ t^ iS'^^ (J' -*<y L>*^J ^ f*^

.jjj ^UJI <dl».| (jJJI vy^jill 4III aj^ ojS' Uilj : Jli

145. Izgovaranje rijeci: "Namaz je bolji od
spavanja", u sabahskom ezanu

198. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama
je ispricao Ebu Ahmed ez- Zubejri; kaze: Nama je ispricao
Ebu Israil, on je prenio od Hakema, on od Abdur-Rahmana b.

406

Ebu Lejle, a on od Bilala koji je kazao: "Allahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, mi je rekao: Ne izgovaraj ni
kod jednog namaza rijeci: Namaz je bolji od spavanja,
osim kod sabahskog/'^

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ebu Mahzure.

Ebu Isa veil: Bilalov hadis nam nije poznat osim preko
Ebu Israila el-Mulaija, a Ebu Israil ovaj hadis nije cuo izravno
od Hakema, nego ga prenosi od Hasana b. Umare, a on ga
prenosi od Hakema b. Utejbe.

Ebu Israil se zove Ismail b. Ebu Ishak; prema misljenju
hadiskih ucenjaka nije jak ravija.

Ucenjaci se razilaze u tumacenju rijeci et-tesvib.

Neki vele: da et-tesvib zanaci, da (muezin) kod
sabahskog ezana rekne: "Namaz je bolji od spavanja." U ovom
smislu rijec et-tesvib shvataju Ibn Mubarek i Ahmed. Ishak
ukazuje na sasvim drukcije znacenje ove rijeci. On kaze: Da
se et-tesvib odnosi na novotariju koju su Ijudi uveli poslije

^ U hadisu je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, upotrijebio

izraz et-tesvib, koja ima znacenje poziva ili dove. Otuda i razlicito shvatanje
ove rijeci od strane islamskih ucenjaka.

Tirmizija smatra da se rijec et-tesvib odnosi na izgovaranje rijeci:
"Namaz je bolji od spavanja", kod sabahskog ezana sto se vidi iz tematskog
hadisa.

Neki smatraju da se rijec et-tesvib odnosi na poziv na namaz,
izgovarajuci rijeci: Hajje ales-salah i Hajje alel-felah, koje su neki uveli
izmedu ezana i ikameta, a sto spada u novotarije i u suprotnosti je sa
tematskim hadisom.

Abdullah b. Omer je napustio dzamiju zato sto je u toj dzamiji
muezin u podnevskom ezanu dodao rijeci: "Namaz je bolji od spavanja",
sto je novotarija, jer je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
BUalu naredio da te rijeci izgovara samo kod sabahskog, a ne i kod drugih
namaza.

407

Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, a ogleda se u
tome da muezin nakon proucenog ezana, da bi pozurio Ijude,
rekne izmedu ezana i ikameta: kad kametis-salatu, hajje ales-
salah, hajje-alel-felah...

Tirmizija kaze: Ono o cemu govori Ibn Ishak je vrsta et-
tesviba koji ucenjaci sinatraju pokudenim, a koji je uveden
posUje Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio. Medutim,
Ibn Mubarek i Ahmed su et- tesvib razumjeli u smislu da
muezin u sabahskom ezanu rekne: "Namaz je bolji od
spavanja"; to je ispravan stav i njega zastupa vecina ucenjaka.

Preneseno je i od AbduUaha b. Omera da je kod
sabahskog namaza izgovarao: "Namaz je bolji od spavanja".

Preneseno je od Mudzahida da je rekao: Usao sam sa
AbduUahom b. Omerom u jednu dzamiju da klanjamo. Muezin
je uceci ezan rekao: "Namaz je bolji od spavanja". Cuvsi to,
Abdullah b. Omer izade iz dzamije i rece: Hajdemo! Napusti
toga sto je novotariju uveo i nije u toj dzamiji klanjao.

Tirmizija kaze: Abdullah b. Omer je prezirao pokudenu
vrstu et- tesviba, koju su Ijudi kasnije uveH.

(jl J^L jljlit cnjjli cj^>iJl ol^Lij ^ (jjjl (jl |jI-»j ^uic 4JJI j-Lj 4JJI J_j^j

(jjl (>aj i(jjl ^ «-lju<s> Uk-I jj[ : »J**ij fuLc 4DI ^La 4JJI Jj-.4(j jL2i i. jjjl)

408

- Jl « o ^

i_Jijl 5^ 5 » : d a_AJJ COj_«l cSj-'V. J-:J?-«— 'I LH' -i-«->^ ""-^'jj ' '^

.|»j1> 3^^ oJI (> (jl : jJjJl J^l jKl jJlc IIa j_jli J^lj

146. Onaj ko prouci ezan,
proucit ce i ikamet

199. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama su ispricali
Abde i Jala b. Ubejd, (njih dvojica) su prenijeli od Abdur-
Rahmana b. Zijada b. En'uma Ifrikija, on od Zijada b. Nuajma
el-Hadremija, a on od Zijada b. Harisa es-Sudaija koji je
kazao: "AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
naredio mi je da proucim ezan za sabah, pa sam ga
proucio. Poslije je Bilal htio da prouci ikamet, a AUahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, mu rece: Brat Sudai
je proucio ezan, a onaj ko je proucio ezan neka prouci i
ikamet/'i

^ Hazimi u djelu el-I'tibai veli: Islamski ucenjaci su slozni u tome da je

dozvoljeno da jedan covjek prouci ezan, a drugi ikamet.
Razilaze se samo u tome sta je bolje?

409

Tirmizija kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
Ibn Omera.

Ebu Isa veli: Zijadov hadis nam je poznat samo preko
Ifrikija. A Ifriki je slab ravija, po ocjeni hadiskih ucenjaka.
Slabim ga je ocijenio Jahja b. Seid el-Kattan i drugi. Ahmed je
kazao: Ja Ifrikijeve hadise ne pisem.

Tirmizija kaze: Primijetio sam da Muhammed b. Ismail,
pokusava da ga kao raviju malo osnazi kada kaze: On je
mukaribul-hadisi (on je osrednji u hadisu).

Stav vecine ucenjaka je da onaj ko proud ezan treba
prouciti i ikamet.

> > '- i-sf «1 -

s-j^j jj*j jbUI fUdlj^ ^ «-L> U ob \ is

^JUftJI ^J.'>J (jj 4jj1jW {j.* ai—W (ji ■^,y^ LuJU^ <.jSf->- (JJ (ffiC UjJj>. Y ' '

3I (jjj-i 21 : JLs aJ_-»j i-Ap 4JJI (_5-JL-i> (j— JJJI 6* °jiy> ^1 6* (JjAjJI 6*

ji < , ,>

Ebu Hanife i vecina ucenjaka iz Kufe, Malik i vecina ucenjaka iz
Hidzaza, te Ebu Sevr, smatraju da je sasvim svejedno hoce li ista osoba
prudti i ezan i ikamet Hi ce jedna prouciti ezan, a druga ikamet.

Sufjan Es-Sevri, Safija i Ahmed b. Hanbel smatraju da je bolje da
onaj ko prouS ezan prouci i ikamet.

410

0^ JlO Jt 9", 9 ^ O'^^C^JI t>

t t " " "^ ° ° ^ a "a

fl Jl A ^ ^

^,o,« •I'llI"' ' til l'?."'*?"*

CluJ.>

.Juu>l

147. Mekruh je ezan uciti bez abdesta

200. ISPRICAO NAM JE AUja b. Hudzr; kaze: Nama je
ispricao Velid b. Muslim, on je prenio od Muavije b. Jahje es-
Sadefija, on od Zuhrija, on od Ebu Hurejre, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: "Neka
ezan ne uci drugi osim onaj ko ima abdest."^

201. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nama je
ispricao Abdullah b. Vehb, on je prenio od Junusa, a on od
Ibn Sihaba koji veli da je Ebu Hurejre rekao: "Neka na
namaz ne poziva osim onaj ko ima abdest."^

^ Ovaj hadis je slab iz dva razloga:

- U njegovu senedu je Muavija b. Jahja es-Sadefi, koji je ocijenjen slabim
ravijom, i

sened mu je prekinut, jer izmedu Zuhrija i Ebu Hurejre nedostaje jedan
ravija. Po Tirmizijinom misljeriju, Zuhri nije mogao slusati Ebu Hurejru.
2 Ovaj hadis je takoder slab jer mu served zavrsava sa Ebu Hurejrom i ne
doseze do Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio.

411

Tirmizija kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
Ibn Omera.

Ebu Isa veli: Zijadov hadis nam je poznat samo preko
Ifrikija. A Ifriki je slab ravija, po ocjeni hadiskih ucenjaka.
Slabim ga je ocijenio Jahja b. Seid el-Kattan i drugi. Ahmed je
kazao: Ja Ifrikijeve hadise ne pisem.

Tirmizija kaze: Primijetio sam da Muhammed b. Ismail,
pokusava da ga kao raviju malo osnazi kada kaze: On je
mukaribul-hadisi (on je osrednji u hadisu).

Stav vecine ucenjaka je da onaj ko prouci ezan treba
prouciti i ikamet.

ftj-,j>j jjij C)^j\}\ ^Iji (j5 frL> U oU \ iV

si

.JaUl t±wj^l j^ >y-^\ IJjbj :^*du^ ij| JLi

Ebu Hanife i vecina ucenjaka iz Kufe, Malik i vecina ucenjaka iz
Hidzaza, te Ebu Sevr, smatraju da je sasvim svejedno hoce li ista osoba
pruciti i ezan i ikamet ili ce jedna prouciti ezan, a druga ikamet.

Sufjan Es-Sevri, Safija i Ahmed b. Hanbel smatraju da je bolje da
onaj ko prouci ezan prouci i ikamet.

412

148. Imam ima vece pravo (da odredi kada
ce se uciti) ikamet

202. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nama je
ispricao Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Israil; kaze:
Mene je obavijestio Simak b. Harb, koji je cuo Dzabira b.
Semurea kada je kazao: "Muezin AUahova Poslanika, Allah
ga blagoslovio i spasio, cekao bi 1 ne bi ucio ikamet dok
ne bi ugledao da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, izasao. Proucio bi ikamet tek onda kada bi ga
ugledao."^

Ebu Isa veli: Hadis Dzabira b. Semurea je hasenun-
sahihun.

^ Buharija i Muslim u Sahihima biljeze sa senedom od AUahova Poslanika,

Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao: "Ukoliko bi i bio proucen
ikamet, vi ne ustajte da klanjate dok mene ne ugledate."

Ovaj hadis upucuje na to da bi ponekad neki od muezina proucio
ikamet prije negoli ugleda AUahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio.

U hadisu koji biljeze MusUm u Sahiliu i Ebu Davud u Sunenu stoji;
"Ljudi su se ponekad znaU poredati u safove prije negoU AUahov Poslanik,
AUah ga blagoslovio i spasio, dode."

AUahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, ashabima je zabranio
da ikamete dok njega ne ugledaju, iz razloga sto je on mogao necim biti
sprijecen, pa da ne bi cekali stojeci.

Ibn Adijj biljezi od Ebu Hurejre da je Vjerovjesnik, AUah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Muezin ima vece pravo (da odluci kada ce
uciti) ezan, a imam (kada ce uciti) ikamet." On ovaj hadis smatra slabim.

Muhammed b. Ismail, komentirajuci ovaj hadis, kaze: Muezin ima
vece pravo na ezan, to znaci da ce on voditi racuna o nastupu namaskog
vremena i kada ono nastupi proucice ezan ne trazeci imamovu dozvolu.
Docim, ikamet ne moze poceti bez imamove dozvole, sto znaci da je
imamovo pravo tu vece.

413

Hadis Israila od Semaka mi nije poznat, osim u ovoj
formi.

Tako neki ucenjaci vele da muezin ima vece pravo (u
odluci kada ce se uciti) ezan, a imam (kada ce se uciti) ikamet

* ^ J> > ,

ijjJLJi ljjw*.u (C^*-*" 'wy^'j 'jJ^ (J^ o-'Ji 'j^ilj (jj : Jls aiwjj fijJ^ ''-Ul (J--a

^_j|j (_>jJlj 4*-<aJlj 4-ijLcj JiXmaj (^I (j* 't' . ' l5^J '■ ic'-'*^ _J^' '-^'^

it'-* - ' ° s

Jj__9 jJbj .J^^J Jij olj->l lhJJL (jJJjJI (jjl lj[ iJjul JaI oajtj Jla5

(jj| ^!X_J (jl Ij-a* o-j' 0-^ ^^ b^ Vi:!' 6* ''■*'-*' Oi jUjv (JjjJ

alj jliJl 5I ^jIjj (j' p-'J ^jJ^ ''JJI ,_yJ-3 ^^^1 Oj^ii c JJj

414

S-^' . , , - > f

(jl J— a.C o-j\ (j-C /<4^ 6—* °J^J J"*^ <^ ^' •^ h' ^ l5Jj ^ ^ u^ .a a .1 la

. « , t i, >,■>, ^•''. o' f t ,> ' ' i ' ,'„ ^^ - - o'-;-" ', s s

jjjj-j ,e-l>" I^Jj-^lj '_jJ^ 'CW^ aJJ:! "^^ ul ■- J^ P^J 5^ ''^1 ^J-^ ;d^'

J" - # # ^ o

.«(Aio :jA^ (>C ^U (J^ 4JIJ ; UojI ^i*i5U J IjJbj
.djjJiiJl lift jIjI ioi^; ^ jUi Jjjj

.jiL 0^3^. '^^ ol : Jl^ p-^-j ^4^^ ''-'Jl ^^ j_jjJJI a' S** tJ^' t^^ fJ-^ tj^

^^ - 5-_, S ^ i S Sjl ^ ,

^yi\ LoJli .JIL (jjjj "iJMj (^I illLj AjJLe <dJl ^Jltf 4JJI Jj<-,j Jli jl t^l«j

-'iSfr-' ^C ^ ^ J3-'^&Jl$ftO-> o'' Jltfjl^'^ S '^'' ofl

tjjl ja-j»" (jlJl— 'I oj'-'^ti "j^l ''Jl jJj -JJJj 6^3^ "^^ oi : J^ J c J-ui.>.u Laai

.JJj (ijjjj i^L (2,1 JL J (.jj>iJl ^jlL Jji

149. O ezanu nocu

203. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Lejs, on je prenio od Ibn Sihaba, on od Salima on 6d svoga
oca da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:

415

"Bilal uci ezan nocu, pa jedite i pijte sve dotle dok ne
cujete ezan Ibn Ummu Maktuma.''^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ibn Mesuda, Aise, Unejse, Enesa, Ebu Zerra i Semurea.

Ebu Isa veli: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun.

Ucenjaci su se razisli u pogledu ucenja ezana nocu.

Neki kao sto su Malik, Ibn Mubarek, Ahmed i Ishak,
vele: Ukoliko muezin prouci ezan nocu, do vol] no je i nije ga
potrebno ponavljati. Neki, opet, kao sto je Sufjan es-Sevri i
drugi, smatraju da ukoliko bi se ezan proucio nocu (to ne bi
bilo dovoljno), nego bi ga trebalo ponoviti.

Hammad b. Seleme prenosi od Ejuba, on od Nafia, a on
od Ibn Omera: "Bilal je proucio ezan nocu pa niu je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, naredio da ga

^ Ovaj hadis se odnosi na mjesec ramazan. Bilal je ucio ezan nocu, tj. pred
sehur, da bi se svijet probudio. Zbog toga je AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, upozorio da se ne prekida sa jelom kada se cuje
Bilalov ezan, nego da nastave sa jelom i picem sve dok ne cuju ezan Ibn
Ummu Maktuma. On je bio zaduzen da u toku ramazana uci ezan za
sabah i to u casu kad se javlja zora. To je bio znak da je isteklo vrijeme
sehura i da treba zapostiti i pripremati se za sabah.

Tirmizija veli da su se ucenjci razisli u pogledu ezana koji se uci
(nocu) pred sehur, da li je dovoljan i za sabah iU pak za sabah treba
prouciti drugi ezan?

Malik, Ibn Mubarek, Ahmed i Ishak smatraju da je taj ezan sasvim
dovoljan i za sabah te ga nije potrebno za sabah ponavljati. Medutim,
njihov stav je u suprotnosti sa tematskim hadisom koji su osim Tirmizije
zabiljezili i Buharija i Muslim u Sahihima.

Ebu Hanife, Sufjan Es-Sevri, Ebu Jusuf i Hattabi smatraju da je
potrebno ponovo ezan prouciti po isteku sehura za sabah. Svoj stav oni
temelje na tematskom i dru^gim hadisima. Prema tome, ovaj stav je
ispravniji jer je utemeljen na vjerodostojnim hadisima.

416

(ponovo) prouci, (jer je) uistinu neki AUahov rob mozda
ponovo zaspao."

Ebu Isa kaze da ovaj hadis nije dobro upamcen.

Vjerodostojno je ono sto prenose Ubejdullah b. Omer i
drugi od Nafi'a, a on od Ibn Omera da je Vjerovjesnik, Allah
ga blagoslovio i spasio, rekao: "Bilal ezan uci nocu, pa
jedite i pijte sve dok Ibn Ummu Maktum ne zauci ezan."

Tirmizija kaze: Prenosi Abdul-Aziz b. Ebu Revvad od
Nafi'a da je Omerov muezin ucio ezan nocu pa mu je Omer
naredio da ga ponovi.

Medutim, i ovaj je hadis nepouzdan, jer je sened
izmedu Nafi'a i Ibn Omera prekinut.

Postoji mogucnost da je Hammad b. Seleme mislio na
ovaj hadis.

Pouzdane su predaje UbejduUaha i mnogih drugih od
Nafi'a, on od Ibn Omera i Zuhrija od SaUma od Ibn Omera
da je Vjerovjesnik/ Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Bilal
uci ezan nocu."

Ebu Isa veli: Kada bi Hammadov hadis bio pouzdan,
ovaj bi u torn slucaju bio besmislen, jer je AUahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Bilal uci ezan nocu."
Dakle, naredio im je kako ce postupati ubuduce, pa je kazao:
"Bilal uci ezan nocu." Da mu je naredio da ponovi ezan u
slucaju kada ga prouci prije zore, ne bi kazao: "Bilal uci ezan
nocu."

Alija b. Medini kaze: Hadis Hammada b. Seleme od
Ejuba od Nafi'a od Ibn Omera od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, nije dobro upamcen. U njemu je
pogrijesio Hammad b. Seleme.

417

oIjUI jju ji>J*oJI 0^ riJ^' ^'j^ (j^ '■'^ 1^ ^^ ^ * *

.0 O^^,^ ^ O^j*

S ^SS^ 00 ^o

J_wj 5uic 4JJI j_jJuo ^_^l c-iL^wsl o^ JjJl Jal JJif JjuJl IJjb ^^j

,<**.», fr 0^ .-o^6.Jl^,>^.-^ofr>o.So''.^ jljlo ^oS^ .Bfr^

150. Mekruh je izaci iz dzamije poslije
proucena ezana

204. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Veki', on je prenio od Sufjana, on od Ibrahima b. Muhadzira,
a on od Ebu Sasa'a koji je kazao: "Neki je covjek izasao iz

418

dzamije nakon sto je proucen ezan za ikindijski namaz,
pa je Ebu Hurejre rekao: Sto se tice ovog covjeka, on
je proturijecio Ebu Kasimu, Allah ga blagoslovio i spasio."^

Ebu Isa veU: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od
Osmana.

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun.

Stav je i praksa ucenjaka iz generacije ashaba,
Vjerovjesnikovih Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i
onih posUje njih, da iz dzamije ne treba izlaziti nakon
proucena ezana osim, ako za to postoji opravdan razlog, kao
kad je neko bez abdesta ili (se pojavila) neka nuzna potreba.

Prenosi se od Ibrahima Nehaija da je rekao: Moze se
izici prije nego sto se prouci ikamet.

^ Ebu Hurejre je za covjeka koji je napustio dzamiju nakon sto je proucen

ezan, rekao da je proturijecio Ebu Kasimu, tj. Muhammedu, Allah ga
blagoslovio i spasio.

U hadisu koji bUjezi Ahmed b. Hanbel u Musnedu stoji: "Allahov
Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, nam je naredio: Ako se zadesite
u dzamiji nakon sto se prouci ezan, neka niko od vas ne izlazi dok
ne obavi namaz."

Na temelju navedenih hadisa vecina ucenjaka smatra da nije
dozvoljeno napustiti dzamiju nakon proucenog ezana, osim ako za to
postoji opravdan razlog. Da je to dozvoljeno uz opravdan razlog, govori
nam slijedeci hadis:

Ebu Hurejre kaze: Jednog dana je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, nakon sto je proucen ikamet, usao u mihrab, a i safovi
su biU poredani i u momentu kada smo ocekivali da ce izgovoriti tekbir,
on je izasao iz mihraba rekavsi: Ostanite na mjestu. Ubrzo se iza toga
vratio, a kosa mu je bUa mokra od kupanja."

Ibrahim Nehai smatra da se moze izaci iz dzamije nakon proucenog
ezana i bez opravdanog razloga, ukoliko nije proucen ikamet. Medutim,
njegov stav nema valjane podloge.

419

Ebu Isa veli: Ovo je po nama opravdano za onog ko
ima razlog da izade.

Ebu Sa'sa se zove Sulejm b. Esved. On je otac Esasa b.
Ebu Sa'sa 'a.

Es'as b. Ebu Sa'sa ovaj hadis prenosi od svog oca.

.La5jj5l UlijjJj cUuilj Ujli UjjiL. Ijl : HI JUs t^_^^ .xc (jjIj Ui X^j

■> , ,. , , ^_ , , , , .=j- - :.

.-^ ^o 00 o ^jlo

.jaLJ) J (i)ljLll Ijijli3>.l ijxUJl Jjsl jlS"! jJlC fuic J^lj

;. , , ;.,o c ^ ;^, , ^ , ^ -• s{° ' 0^° ,
.^^^v^la J.a.>l UOAj 4^9 .Tv^l JaUl Ja^U

151. O ucenju ezana tokom putovanja

205. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama
je ispricao Veki', on je prenio od Sufjana, on od Halida el-
Hazaija, on od Ebu Kilabe, a on od Malika b. Huvejrisa koji
je kazao: Dosli smo ja i moj amidzic kod AUahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, pa nam je rekao:

420

"Kada budete putovali, ucite ezan i ikamet, a neka od vas
dvojice kao imam klanja onaj koji je stariji."^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

Po ovom postupa vecina ucenjaka. Oni su odabrali
(misljenje) da treba uciti ezan na putovanju.

Neki vele: Do vol] an je ikamet, a ezan je, uistinu, same
za onog ko zeli da okupi svijet. Prvo misljenje je ispravnije,
njega zastupaju Ahmed i Ishak.

^ Ucenje ezana i ikameta za muskarce je pritvrdeni sunnet, ono sto je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, redovno praktikovao i drugima
preporucio da to redovno cine.

Hadis u kojemu je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
naredio ucenje ezana i ikan\eta i za vrijenie putovanja, potvrduje takvu
konstataciju.

Medutim, s obziron^ da je svrha ezana da prisutne upozori da je
nastupilo namasko vrijeme i da ih pozove na zajednicko klanjanje, postavlja
se pitanje opravdanosti njegova ucenja tokom putovanja. Posebno, ukoliko
neko putuje sam. Otuda i razliciti stavovi medu islamskim ucenjacima u
torn pogledu.

Vecina ucenjaka smatra da je putnik tokom putovanja duzan uciti
ezan, pa makar putovao i sam. Svoje misljenje oni temelje na ovom i
drugim hadisima.

Buharija u Sahihu biljezi da je Ebu Seid el-Hudri rekao Abdullahu
b. Abdur-Rahmanu b. Ebu Sa'sau el-Ensariju: "Vidim da volis stado i
pustinju. Zato kada budes kod svog stada ili u pustinji ucio ezan za
namaz, podigni svoj glas maksimalno koliko mozes, jer ce ti Ijudi,
dzini i sva druga stvorenja koja cuju tvoj ezan svjedociti na Sudnjem
danu. Ebu Seid veil: Ovo sam cuo od Allahova Poslanika, Allah ga
blagoslovio i spasio."

Neki vele da ce putnik tokom putovanja uciti samo ikamet i nema
potrebe da uci ezan, pogotovu ako putuje sam.

Medutim, ovaj stav je u suprotnosti sa vjerodostojnim hadisima koje
smo naveli, te je zbog toga neprihvatljiv.

421

4— jaU-oj ^L^aja Jfl.^-«jLO ^^1 ^LjJl JaP (j.^ '^r'^^l tff^J * tc**^ 9^' '-^'^

•^^*-' (_ji'j Oj:!j* ^)3 (J*^'j

•7^ '3 LH lei^^ <La.u^l 4.'.;.oj ulq

'"'II'"'' ' '" '- ' ' £-'~ •''^*'. ^.'•'h' -•»•-«,''

uL->' ja_j : J^aj L^^j ^— t.^-o...>' : J^aj jjjl>JI c*,ii.o,.,.> : -.w^xc ojI Jli

152. O vrijednosti ezana

206. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Humejd er-Razi;
kaze: Nama je ispricao Ebu Tumejle; kaze: Nama je isprico
Ebu Hamaza, on je prenio od Dzabira, on od Mudzahida, a
on od Ibn Abbasa da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, rekao: "Ko sedam godina bude ucio ezan, zeleci

Jl ^oS 9. a ^ ^ ^ Jlo ^o^jl

422

\\

time iskljucivo sevab, upisano niu je oslobodanje od
vatre."i

Ebu Isa veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Abdullaha b. Mesuda, Sevbana, Muavije, Enesa, Ebu Hurejre i
Ebu Seida.

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je garib.

Ebu Tumejle se zove Jahja b. Vadih.

Ebu Hamza es-Sukeri se zove Muhammed b. Mejmun.

Dzabira b. Jezida el-Dzufija smatraju slabim ravijom.
Odbacili su ga Jahja b. Seid i Abdur-Rahman b. Mehdi.

Ebu Isa kaze: Cuo sam Dzaruda kada veli: Cuo sam
Vekia kada je kazao: Da nije bile Dzabira el-Dzufija stanovnici
Kufe bi ostali bez hadisa, a da nije bilo Hammada ostaU bi i
bez fikha.

^ Ovaj hadis je slab. Mada ga Tirmizija smatra samo garibom, on je u

istinu slab, jer se u njegovom senedu nalazi Dzabir b. Jezid b. Haris el-
Dzufi, koji je slab ravija. Jahja b. Seid i Abdur-Rahman Mehdi ga u
potpunosti odbacuju.

Ibn Hadzer el-Askalani u Tekribut-Tehzibu ga ocjenjuje slabim
ravijom i smatra da je bio rafidija.

Ebu Hanife kaze da od njega nije vidio veceg lazova. Kad god bi
mu iznio svoje misljenje o nekom pitanju, on bi odmah dosao sa hadisom
u tom smislu.

Medutim, ako je ovaj hadis slab, postoje drugi hadisi koji su
vjerodostojni, a koji govore o nagradi za muezina.

Ahmed b. Hanbel u Musnedu biljezi od Ebu Hurejre da je AUahov
Poslaruk, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Muezinu ce biti oprosteno
toliko koliko se daleko bude cuo njegov glas. U njegovu korist ce
svjedociti sve zivo i nezivo."

Muslim u Sahihu biljezi od Muavije da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Muezini ce na Sudnjem danu imati najduzi
vrat."

423

o

(.^)_45ji ^jj_l!lj ^l-i- »UUI lail-j ilii 4ill ^^^ 4JJI Jyoj Jli : Jli ojjjA ^J

. tjjuJyolijA^i^ IajUI jJijI |3^I

o'^,';^, 0, o « , , '^, ,0, -° .- , Jit',.;.

.aiwj 4jic 4111 (J-^ lS^' l^ °J^J^

,k±Ajj^l loa ixL^j fuU 4JJI J.^ ^d^'

t.0, , i. f , ^ < ^^' - ' ' ^ i''- " ' ' ■"■'ll"

153. Imam je jamac, a muezin je pouzdanik

207. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama su
ispricali Ebu Ahves i Ebu Muavija, njih dvojica su prenijeli od

424

A'mesa, on od Ebu Saliha, a on od Ebu Hurejre koji je kazao
da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:
"Imam je jamac, a muezin je pouzdanik. O AUahu, uputi
imame a oprosti muezinima."^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Aise, Sehla b. Sa'da i Ukbea b. Amira.

Ebu Isa veil: Ebu Hurejrin hadis su prenijeli Sufjan es-
Sevri, Hafs b. Gijas i mnogi drug! od A'mesa, on od Ebu
Saliha, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio.

Prenio ga je i Esbat b. Muhammed od A'mesa koji je
rekao: Ispricano mi je od Ebu SaUha, on je prenio od Ebu
Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio.

^ U ovom hadisu Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, istice da su

imami jamci. Zato moraju voditi racuna sta rade i kako se ponasaju. Oni
predvode Ijude i tumace vjeru. Od njihova rada i ponasanja umnogome
ovisi kako ce se Ijudi koje oni predvode ponasati. Zbog toga je Allahov
Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, moUo Uzvisenog AUaha (dz.s.) da
imame uputi.

Za muezine je rekao da su povjerenici, jer im je povjereno da
vode racuna o namaskim vremenima, a uz to, oni uceci ezan sa minareta,
mnogo stosta vide u tudim kucama i avUjama, te bi to sto vide trebalo da
zadrze za sebe i o tome ne pricaju drugima.

Zbog toga je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, u dovi
molio Uzvisenog Allaha (dz.s.) da njima oprosti ako nesto od povjerenog
propuste i iznevjere.

Iz ovog hadisa neki ucenjaci zakljucuju da je posao muezina
efdalniji i pohvaljeniji od posla imama. Medutim, vecina ucenjaka

smatra da je ipak posao imama, ako ga savjesno obavlja, efdalniji i
pohvaljeniji. Dokaz im je da je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i
spasio, sam bio imam, a poslije njega i cetverica hulefai-rasidina.

425

Ovaj hadis je prenio i Nafi' b. Sulejman, od
Muhammeda b. Ebu Saliha, on od svoga oca, on od Aise, a
ona od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio.

Ebu Isa kaze; Cuo sanri Ebu Zur'u kada je rekao: Ebu
Salihov hadis od Ebu Hurejre pouzdaniji je od hadisa koji
Ebu Salih prenosi od Aise.

Ebu Isa veU: Cuo sam Muhammeda (Buhariju) kada je
rekao da je hadis koji Ebu SaUh prenosi od Aise pouzdaniji.
Spomenuo je i to da AUja b. Medini smatra da o ovome nisu
potvrdeni ni hadis Ebu SaUha od Ebu Hurejre niti hadis Ebu
Saliha od Aise.

UjJ.>- a : Jl5 dJJU Ijl)Jl>-C (JAj 1juJ.>- tjJjUajUl jr-'J^ O-i i>>^-'i LjuJ.> Y*A
.(jjjjl JjXj U Jo^ MiAS !-IJjJ| ali.w.0»> lj| : aJ-4Pj 4JIff 4JJI (J-^ 4JJI Ji^j

.dUu i^uJl^ Jjlo cijAjJI Q^ i^lj J^J j-«-«-o (3jj IJlSj&j

.aiwj <J^ 4JJI jJu> (C*JJl 6* OjJjA ^1 (j£- t-jlljjvJl

i - >■ ,,,- ■"„---

426

154. Sta treba govoriti onaj ko slusa ezan

208. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze:
Nama je ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik, koji je
kazao: Nama je ispricao Kutejbe, on je prenio od Malika, on
od Zuhrija, on od Ata'a b. Jezida el-Lejsija, a on od Ebu
Seida koji veli da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i
spasio, rekao: "Kada cujete ezan, izgovarajte isto sto

izgovara muezin/'^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ebu Rafia, Ebu Hurejre, Ummu Habibe, AbduUaha b. Amra,
AbduUaha b. Rebie, Aise, Muaza b. Enesa i Muavije.

Ebu Isa kaze: Ebu Seidov hadis je hasenun-sahihun.

Tako prenosi Ma'mer i mnogi drugi od Zuhrija slicno
Malikovom hadisu.

Abdur-Rahman b. Ishak ovaj hadis prenosi od Zuhrija,
on od Seida b. Musejjiba, on od Ebu Hurejre, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio.

MaUkova predaja je pouzdanija.

^ All el-Kari u djelu el-Murrekat veli: Onaj ko cuje ezan treba izgovarati

isto sto i muezin, osim rijeci Hajje ales-salah i Hajje alel-felah. Umjesto toga
ce govoriti: La havle vela kuvete ilia billah i kod sabaha umjesto Es-salatu
hajrun minen-neum govorit ce: Sadekte ve bererte ve til hakki natakte.

Ovo ima potvrdu u hadisu koji u Sahihu biljezi Muslim od Ibn
Omera, u kome stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,
rekao: "Kada muezin rekne Allahu ekber, onaj ko slusa neka to ponovi.
Takoder neka ponovi kada rekne: Eshedu en la ilahe illelah i Eshedu enne
Muhammeden resulullah. A kada muezin rekne Hajje ales-sallah i Hajje alel-
felah neka onaj ko slusa rekne: La havle vela kuvvete ilia billah. Zatim
neka ponavlja za muezinom: Allahu ekber i La ilahe illellah Ko tako bude
postupao, ud ce u dzennet."

427

'j^

.^-j^«-^ (j->*t^ kijyj,>' (jLftlft i±jjj.>' : -..t o -c 4jl JLs
t^jljUl j_jle oJ>»JI J^l^ D' '>*j^ :(»^I J*' -^ 1^ ;_/* J-aJvJij

155. Muezinu je mekruh da uzima naknadu
za ucenje ezana

209. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Ebu Zubejd, a on je Abser b. Kasim, on je prenio od Es'asa,
on od Hasana, a on od Osmana b. Ebu Asa koji je kazao:
"Posljednje sto mi je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio
i spasio, oporucio jeste da za muezina postavim osobu
koja nece uzimati naknadu za ucenje ezana."^

' Biljezi Ibn Hibban u Sahihu od Jahje Bekalija, koji veli da je cuo nekog

covjeka kada je rekao Ibn Omeru: "Ja te volim u ime Allaha (dz.s.)! A Ibn
Omer njemu rece: Ja tebe prezirem u me Allaha (dz.s.). Kako to, rece
covjek, ja tebe volim, a ti niene prezires? Zato sto uzimas naknadu za
ucenje ezana", rece Ibn Omer.

Islamski ucenjaci su se razisli u tome da li je muezinu dozvoljeno
da za svo] rad prima placu. El-Hattabi kaze: Prema stavu vecine mezheba
muezinu je mekruh da za svoj rad prima placu. Sevkanija u Nejlul-Evtaru
veU da Ebu Hanife smatra da je muezinu haram uzeti naknadu za svoj

428

Ebu Isa kaze: Osmanov hadis je hasenun-sahihun.

Prema ovome postupaju ucenjaci (koji kazu) da je
mekruh muezinu da za ezan uzima naknadu i (smatraju)
lijepim (mustehabom) da muezin za svoj ezan ocekuje nagradu
od AUaha (dz.s.)-

s.UjJI c>9 uJ'i^' 0"^' '•>' J^jJ' ^y^ w ob No";

uLs (j_» : U aJLwjj 4 jlc 4JJI (J— 3 4JJI (Ji-jj (>ft (^ytfUj ^1 (jj jjt^ (jji jjt^

|j_a.>^ (jlj (.<U ^iLj-i ^ 8JJVJ 4031 1[ 4j[ ;! (jl J.^1 bij :(JjJaII ^tj.-^ O^Jr*"

•'•'Ss ■*', ' /. 1= '1° .°,i - 1 1 •" - s- -• - .3- '.. ;i _- ^'l > -- ff'.

rad. Malik smatra da mu je to dozvoljeno. Safija smatra da je bolje da
muezini budu oni koji dobrovoljno obavljaju taj posao i ne treba im za to
davati naknadu, osim u situacuji kada nema onih koji ce to dobrovoljno
raditi. U torn slucaju se muezinu moze dati placa.

Ibnul-Arebi smatra da je ispravan stav onih koji smatraju
dozvoljenim placanje imama, muezina i svih drugih koji rade za dobrobit
vjere i naroda, jer su i halife primale placu za svoj rad.

Rijeci Osmana b. Ebu Asa: "Posljednje sto mi je Allahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, oporucio" odnose se na Poslanikovu, Allah ga
blagoslovio i spasio, oporuku pred njegov odlazak u Taif, gdje ga je
Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, uputio kao namjesnika i
daiju.

429

156. Dove koje ce prouciti osoba nakon
sto muezin zavrsi ezan

210. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Lejs, on je prenio od Hukejma b. AbduUaha b. Kajsa, on od
Amira b. Sa'da^, on od Sa'da b. Ebu Vekkasa^, a on od
AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao:
"Ko kaze, u momentu dok slusa muezina: I ja svjedocim
da nema boga osim Allaha Jednog Jedinog, On nema
sudruga. Muhammed je Njegov rob i poslanik,
zadovoljan sam da mi je Allah Gospodar, Muhammed
Poslanik i Islam vjera, bit ce mu oprosteni grijesi."^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun-garibun,
nije nam poznat osim preko Lejsa b. Sa'da, od Hukejma b.
AbduUaha b. Kajsa.

^ Amir b. Sa'd b. Ebu Vekkas ez-Zuhri el-Medeni je prenosio hadise od
svoga oca i drugih ashaba. Za njega Ibn Sa'd veli da je veoma pouzdan i
da je prenio mnogo hadisa. Umro je 104. godine po Hidzri.
2 Sa'du b. Ebu Vekkasu je ime Malik. On je poznati ashab i islamski

vojskovoda. Ucesnik je Bedra i mnogih drugih bitki. Jedan je od deseterice

kojima je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, obecao dzennet.

Prvi je sa vojskom krenuo na Irak. Umro je u mjestu Akik, 55. godine po
Hidzri.

^ Ovaj hadis je jasan. U njemu je sadrzana Poslanikova, Allah ga
blagoslovio i spasio, preporuka sta treba izgovarati onaj ko slusa ezan, dok
muezin uci: Eshedu en la ilahe ileJIah i Eshedu enne Muhammeden
resuluUah. Ko spomenute rijeci bude izgovarao, bice mu oprosteni mali
grijesi, za velike je potrebna tevba.

Osim Tirmizije, ovaj hadis su jos zabiljeziU: Muslim u Sahihu, Ebu
Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima.

430

> -.T f '

jj>)«LwoIj SOS

^j_>. Jl5 (> : Jl-j 4jic 4JJI Xa 4JJI J_j^j Jls : JLs 4JJI jup t>j jjU*- t>c

iL-wJI I ^ f •>-« CjI 4_«jlill 5^( -aJlj 4^llJI 5_j^jJI BOA L_(j ji^l: 5-ljjJl TUi-^,

(jj ■la.-v.o t±*JJL>' (>» *~:Hj^ 6**^^ ^^:^ J^ • '^^ ■ (j**^ ^' '-"^

.jJJSlUI (^ ■'>9'>o (j^ 5jA>' j^jI (2>j ;--jl».^w jj* oljij Ij-^I |»i*j i (.j iSX i W

157. Drugo poglavlje na istu temu

211. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Sehl b. Asker
el-Bagdadi i Ibrahim b. Jakub; kazu: Nama je ispricao Alija b.
Ajjas el-Himsi; kaze: Nama je ispricao Suajb b. Ebu Hamza;
kaze: Nama je ispricao Muhammed b. el-Munkedir, on je
prenio od Dzabira b. Abdullaha koji je kazao da je AUahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ko rekne
nakon zavrsenog ezana: Boze, Gospodaru eve savrsene i
cjelovite dove i namaza uspostavljenog, podari

Muhammedu Vesilet, 1 visoki stepen, i postavi ga (na

431

Sudnjem danu) na hvaljeno mjesto koje Si mu obecao,
zasluzio je zagovor (sefa'at) na Sudnjem danu."^

Ebu Isa veli: Dzabirov hadis je hasenun-sahihun -
garibun, on je jedan od hadisa Muhammeda b. el-Munkedira,
a ne znamo da ga iko drugi prenosi od Muhammeda b. el-
Munkedira osim Suajb b. Ebu Hamza.

Ebu Hamza se zove Dinar.

'i ^ ^ Jlt, ..^OC- fit-^ iS, S O ^ ^ 4 ^' i'<^ ' - 9 fi 9 ? fi o

(^jIjUi (>Ij j_^ "^ s-Lilll :iJLl.j 4_IJi "UJI j^^Jlo fL-JJl J^j Jli : Jli dUL«

^ U ovom hadisu nas Muhammed, Allah ga blagoslovio i spasio, poucava

dovi koju treba uciti posUje ezana.

U ovoj dovi mi Muhammedovi, Allah ga blagoslovio i spasio,
sljedbenici molimo Uzvisenog Allaha (dz.s.) da mu podari Vesilet To je,
kako je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, objasnio, najljepse
mjesto i jedino takve vrste u dzennetu.

Osim toga, ovom dovom mi molimo da Muhammedu, Allah ga
blagoslovio i spasio, Uzviseni Allah podari najvece blagodati i da mu podari
pocasno mjesto koje mu je obecao.

Ibn Dzevzi veli da vecir\a ucenjaka smati'a da se pod pojmom
"pocasno mjesto" misH na (sefa'at) - zagovor koji mu je obecan.

Ovaj hadis je osim Tirmizije zabiljezio i Buharija u Sahihu, sa istim
senedom.

Taberanija je ovaj hadis u Mu'dzemul-Vesitu zabiljezio sa sasvim
drugim senedom od Zubejra, a on od Dzabira.

432

^ s ^ s s

.lift Jjw jsl-ij 4j1c <dJI Xa

158. Dova se ne odbija izmedu
ezana i ikameta

212. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama
su ispricali Veki', Abdur-Rezzak, Ebu Ahmed^ i Ebu Nuajm^,
oni kazu: Nama je ispricao Sufjan, on je prenio od Zejda el-
Ammija,^ on od Ebu Ilijasa Muavije b. Kurreta, a on od Enesa
b. Malika koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Dova se ne odbija izmedu
ezana i ikameta.""^

^ Ebu Ahmed se zove Muhammed b. Abdullah b. Zubejr ez-Zubejri el-Kufi.

Pouzdan je i iskren ravija. Ucinio je izvjesne pogreske u hadisima koje je

prenio od Sufjana es-Sevrija.

2 Ebu Nuajm se zove Fadl b. Dekin el-Melai. Za njega je Ahmed b. Hanbel

rekao da je pouzdan ravija i vrstan poznavalac hadisa.

Fensevi veli da se hadiski ucenjaci slazu da je Ebu Nuajm bio
nenadmasan sto se tice tacnosti i preciznosti.
^ Zejd el-Ammi je sin el-Huvarija el-Basrija. Nadimak el-Ammi je dobio po

tome sto bi kad god bi za nesto bio upitan, govorio sacekaj dok upitam
amidzu. Ibn Hadzer ga smatra slabim ravijom.

Hazredzi, u djelu el-Hulasa, kaze da ga i Ahmed b. Hanbel, Nesaija,
Ibn Adijj i Darekutnija ocjenjuju slabim ravijom.

* El-Menavi veli: Ukoliko su ispunjeni svi uvjeti koji se traze kod dove, pa
cak i svi adabi.

433

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun.

Prenosi Ebu Ishak el-Hemdani od Burejde b. Ebu

Merjeme, on od Enesa, a on od Vjerovjesnika, Allah ga

blagoslovio i spasio, slicno ovonn.

4JjJ J-Lj 4_lLc 4JJI (jJ--* (J— Af' (j^ cjusji : Jla >iJJU (>j ^j^\ (Js- (JjA^JI

. (j.u.i.a.^ (j<fc«.>Jl OJ^ >ilJ (jjj cl5>^ J»aJi Jjuu if 4J[ : J.a.>v«

159. Koliko je namaza Uzviseni Allah (dz.s.)
propisao Svojim robovima

213. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Jahja en-
Nejsaburi; kaze: Nama je ispricao Abdur-Rezzak; kaze: Nas je
obavijestio Ma'mer, on je prenio od Zuhrija, a on od Enesa b.

Ovaj hadis su osim Tirmizije zabiljezili i Ahmed u Musnedu, Ebu
Davud u Sunenu, te Ibn Hiban i Ibn Huzejme u Sahihima.

434

Malika koji je kazao: "Vjerovjesniku, Allah ga blagoslovio i spasio,
u Nod Mi'radza je propisano pedeset namaza. Poslije toga je
taj broj smanjivan sve dok nije sisao na pet, a onda je glas
povikao: Muhammede, kod mene se rijec ne mijenja. Ti za
ovih pet namaza imas (nagradu) kao za pedeset."^

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Ubadea b. Samita, Talhe b. UbejduUaha, Ebu Zerra, Ebu
Katade, Malika b. Sa'sa'ata i Ebu Seida el-Hudrija.

Ebu Isa veil: Enesov hadis je hasenun-sahihun-garibun.

^J^ft>Jl pljJuflJl j^ j_y5 «.L> U I— >lj ^'^•

^ ^ ^ Ji

Cj|j_LaJI : JLS j»J_i-»j 4_1Lc 4JJI ,j-t-3 ^1 Jj— 'J (jl 5j_JjA ^-jl (>C 4jjI (j*

^0 ^ ^ S^ o^>o ft

^ U Muslimovoj predaji ovog hadisa od Enesa b. Malika stoji: "Uzviseni

Allah (dz.s.) u Noci Isra'a i Mi'radza bio je propisao pedeset namaza u
svakom danu i noci."

U Buharijinoj predaji ovog hadisa stoji: "Uzviseni Allah (dz.s.) mojim
je sljedbenicima bio propisao pedeset namaza."

Ibn Hadzer el-Askalani u djelu Fethul-Bari veli: Sabitova predaja ukazuje da
je smanjivanje sa pedeset namaza islo postupno, i to pet po pet.

Ovaj hadis neki ucenjaci uzimaju kao dokaz da je samo pet namaza
propisano u svakom danu i noci i nista vise od toga. Prema tome, po
njima, vitr namaz ne spada u obavezne namaze.

Ovaj hadis je takoder dokaz da se jedan propis moze staviti van
snage prije pocetka njegove primjene.

Ibn Bettal veli: "Zar ne vidis da je Uzviseni Allah (dz.s.) zamijenio
propis od pedeset namaza propisom kojim utvrduje pet namaza kao
obavezne, s tim sto je nagradu zadrzao kao da se klanja pedeset".

435

^ ^ - ji

-, ", y (• >

, ^j.'>..,jr' (j..u-' V i.iajj.> ^_):i>^ >cf' *— ^^-^ : e"-'''T!-^ 9^'

Jli

160. O vrijednostima pet dnevnih namaza

214. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je
obavijestio Ismail b. Dzafer, on je prenio od Ala'a b. Abdur-
Rahmana, on od svoga oca, a on od Ebu Hurejere da je
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Pet
dnevnih namaza i dzuma do dzume brisu grijehe koji su
ucinjeni izmedu njih, ukoliko nisu pocinjeni veliki

grijesi

"1

^ U jednoj od predaja koju je zabiljezio Muslim u Sahihu stoji i ovo:

"Ramazan do ramazana brise grijehe izmedu njih, ako se (u torn periodu)

ne pocine veliki grijesi."

U drugoj predaji Muslimovoj stoji: "Ulcoliko se napuste veliki grijesi."

U trecoj Muslimovoj predaji stoji: "Svakom muslimanu koji, kad
nastupi vrijeme nekog od propisariih namaza, lijepo i temeljito uzme abdest,
potom ga klanja sa skrusenoscu i ponizno, upotpunjujuci njegove ruknove,
bit ce oprosteni grijesi koje je ranije pocinio, ukoliko nije podnio velike
grijehe."

Navedeni hadisi upucuju na zakljucak da propisani namazi, ukoliko
se temeljito, sa poniznoscu i skrusenoscu obave, brisu sve male grijehe koji
su pocinjeni izmedu njih. Takoder i dzuma, ukoliko se propisno obavi, brise
male grijehe koji su pocinjeni izmedu dvije dzume; isto tako post u
mjesecu ramazanu brise male grijehe izmedu dva ramazana.

Sto se pak tice velikih grijeha, po misljenju gotovo svih ucenjaka,
njih ne mogu izbrisati ni namazi ni dzuma niti post; za njh je potrebno
pokajanje i iskreno trazenje oprosta od Svevisnjeg Allaha (dz.s.).

Ibn Abdul-Berr smatra da je u ovome postignut konsenzus medu
ulemom.

436

Kaze Tirmizija: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od Dzabira, Enesa i Hanzale el-Usejidija.

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun.

j,5 ' , ',-'>°,„,,,°^'- ,*,, o', .«* *- ° -' J",':.

.dJU (>J (J^OIJ OjJjA j_yjl_3 JJA-^ ^ij

: JLi 4_jl JuLj 4Jic 4JJI j_jLd ^^jjjl (>c Ji* (jjl (jj; ^tsl^ tijj Ij^j

. 4->j J ^jjj-iPj ^^yi^j OJ-^-j ^Jj^jJl 5^1*^ iC^ ^^to>Jl o!>L^ J.i^^t

l^li lli[ lL»j <lli 4111 ^^^ ^^^1 (;>P (jjj t> ioLij :^^c>f ^^1 Jli

■9 ^ ^ £ S' ^ o

437

161. O vrijednostima klanjanja u dzematu

215. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Abde, on je prenio od UbejduUaha b. Omera, on od Nafi'a, a
on od Ibn Omera koji je kazao da je Allahov Poslanik, Allah
ga blagoslovio i spasio, rekao: "Namaz koji se obavi u
dzematu je vredniji za dvadeset i sedam stepeni od
namaza koji osoba klanja po sebi."

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i
od AbduUaha b. Mesuda, Ubeja b. Ka'ba, Muaza b. Dzebela,
Ebu Seida, Ebu Hurejre i Enesa b. Malika.

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun.

Tako prenosi Nafi' od Ibn Omera, a on od
Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je rekao:
"Namaz obavljen u dzematu je vrjedniji od namaza koji
osoba obavi pojedinacno za dvadeset i sedam stepeni."

Ebu Isa veli: "Svi koji su od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, prenijeU (hadise na ovu temu) kazu da je
namaz u dzematu vrjedniji za dvadeset i pet stepeni, osim Ibn
Omera koji kaze: da je vredniji za dvadeset i sedam stepeni".

216. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze:
Nama je ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik, on je
prenio od Ibn Sihaba, on od Seida b. Musejjiba, a on od Ebu
Hurejre da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
rekao: "Namaz koji osoba obavi u dzematu, u odnosu na

438

namaz koji se klanja pojedinacno, vredniji je za dvadeset
i pet dijelova/'i

Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

_Ajl>j y3 frIJuJI , v »»«j o4a9 s-l> U ^-iu >1t

^\ (j-c a«tf>UI (jj Jjjj 6* u^j^ 6^ j^*-^ 6* ^^J uja^" (.jua UjJl>- Y^V

.5!>CaJl (jj-''^"^'J "^ |*'3^' lS^ dj-*"' ^ tj»U^ O^CaJb j.»l aj t*_Ja>Jl oj^

si O , ,

o- -OS, fr- ^O- 0,0, , ,, , >6-.|«

(j-jlj *ljjjJI (j— jIj Jja-w (>j 41)1 Jj^ (>C vW^' (jlj ■ (j-*^ i^' '-^'^

^ Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da jedan stepen, iznosi koliko jedan

namaz. Po njemu namaz u dzematu vrijedi koliko dvadeset i pet, odnosno
dvadeset i sedam namaza koji se klanjaju pojedinacno.

Kao sto vidimo, u nekim predajama se spominje dvadeset i pet, a u
nekim dvadeset i sedam stepeni.

Nevevi smatra da je razlicitost tih predaja moguce shvatiti na jedan
od tri nacina:

- da predaje u kojima je spomenut manji broj ne iskljucuju
mogucnost i vece nagrade od one koja je u njima spomenuta;

- da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, prvo saopcio
da je namaz u dzematu vrjedniji za dvadeset i pet stepeni od namaza koji
se pojedinacno obavi. Potom ga je Uzviseni Allah (dz.s.) obavijestio da je ta
nagrada uvecana;

da su nagrade razlicite za razlicite vrste klanjaca: neko od njih ce
za svoj namaz koji obavi u dzematu imati nagradu za dvadeset i pet puta
vecu, a neko ce imati vecu za dvadeset i sedam puta, ovisno kako je
pristupio namazu i koliko ga je ponizno i skruseno obavio.

439

.^OftO ,'- *.*'' -^0..-

|>.j-')l jJ_-/_J ^l-jic 4_i]| ^Jl-O (ffJ^' *_lL>w3l (>0 J^lj JJ* (j* (Jjj >^J

^jLi^All LJijjl> ijlla dJjj ljujj>. : JLs .jUJl ^, y> :JL3 icL«j>- *i!j ^jtojv

162. O onome ko cuje ezan pa
se ne odazove

217. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Veki', on je prenio od Dzafera b. Burkana, on od Jezida b.
Esanruna, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio, da je rekao: "Raizmisljao sam da naredim
mladiciina da saberu drva, zatim da nekome naredim da
(umjesto mene) klanja, a da ja (odem) i zapalim kuce onih
koji ne prisustvuju zajednickom klanjanju/'^

1 U Muslimovoj predaji ovog hadisa od Ibn Mesuda stoji: "Od (klanjanja)

namaza u dzematu izostaje samo munafik, cije su licemjerstvo i bolest
vidljivi."

440

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
AbduUaha b. Mesuda, Ebu Derda'a, Ibn Abbasa, Muaza b.
Enesa i Dzabira.

Ebu Isa veli: Ebu Hurejrjrin hadis je hasenun-sahihun.

Ahmed, Ebu Davud, Nesaija i Hakem biljeze od Ebu Derda'a da je
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ako se nadu trojica u
gradu ili selu, a ne uspostave dzemat bice nadvladani od sejtana.
Zato, pohitaj u dzemat, jer vuk napada samo razbijeno stado."

Ebu Davud biljezi od Ibn Abbasa da je Allahov Poslanik, AUah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Ko cuje ezan, a ne ode u dzemat, a nije ga
u tome sprijecio opravdan razlog, nece m^u biti primljen namaz koji je
po sebi klanjao. A sta se smatra opravdanim razlogom, upitase? Strah
i bolest, rece (Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio."

Munziri veli da se u senedu ovog hadisa nalazi Ebu Habab Jahja b.
Ebu Hajje el-Kelbi koji je slab ravija.

Ibn Hadzer el-Askalani u Fethul-Bari veU: "Ovaj hadis je dokaz da
je klanjanje u dzematu obUgatna duznost (fardi-ajn) svakom pojedincu, jer
da je sunnet ne bi Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, zaprijetio
onima sto izostaju od dzemata paljenjem njihovih kuca. S duge strane, da
je obligatna duznost {fardi-kifaje) koja se odnosi na skupinu, sasvim bile bi
dovoljno da u dzematu klanjaju oni sto su uz Poslanika, AUah ga
blagoslovio i spasio. Time bi sa ostalih duznost spala."

Klanjanje u dzematu fardi-ajnom smatraju Ata, Evzaija, Ahmed, Ibn
Huzejme, Ibn Hiban i Ibn Munzir.

Prema misljenju Safije klanjanje u dzematu je fardi-kifaje. Take misle
i neki hanefijski i malikijski ucenjaci.

Stav ostalih ucenjaka, koji je i najmeritorniji, jeste da je klanjanje u
dzematu pritvrdeni sunnet. Oni smatraju da se iz navedenog hadisa ne
moze zakljucih da je to fard. To sto je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, razmisljao da zapaH kuce onih koji bez opravdanog
razloga izostaju iz dzemata, ukazuje na znacaj i vrijednost zajednickog
klanjanja i ima znacenje podsticaja, a ne stroge obaveze.

441

Preneseno je od mnogih ashaba, Vjerovjesnikovih, Allah
ga blagoslovio i spasio, savremenika, koji su kazali: Oni koji
cuju ezan, pa se ne odazovu, nemaju namaza.

Neki ucenjaci vele: Ovo je ostro upozorenje i niko nije
povlasten da izostaje od dzemata, osim kada za to ima
opravdani razlog.

21%. MudiaVnd veli'. "\5pi\an )e Von Abbas za co^^ieka
koji sve dane posti, a noci provodi u klanjanju
(dobrovoljnog namaza), ali ne prisustvuje ni dzumi-namazu,
niti dzematu? On ce biti u vatri, odgovorio je."

THTfiizip ve\i-. O torc\e riam )e ispxicao Hennad) kaie-.
Nama je ispricao el-Muharibi, on je prenio od Lejsa, a on od
Mudzahida.

dzematu i dzumi, izbjegavajuci je, omalovazavajuci njezino
pravo i zanemarujuci je.

^ P #

4cU>JI djjy jLJ 8Ju>j ^^JUw J>jJI ^ ftL> U oL? > 1^

^A^t

442

.4ldU U£l L^b (j>.^ju L>La9 <^Uj> j.>w^

.j^li (^jj JjjJJ (cl:!>^' (>^N*^ 6* V^' (C^i •^'^

e ^ fi ^

.ajjjl Jj»l (2>J Jl>-Ij jJP Jj5 JAJ

>,.,;.,. J., i5 .,».,.' i8 "i,, ^ 1'°-" ''t "'
.(J.><.w<<la J.9.'>'lj ^>tflUdJlj ;^j»jJl (jl- tJ- .>i OWL) 4jj

•J" ' ; -' i<^'i( ' -«-• ' ,' „,.' --^' •».».'- °^ - - |- ,- ^

163. O osobi koja namaz klanja po sebi a
potom prispije u dzemat

219. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama je
ispricao Husejm, koji veli: Nas je obavijestio Ja'la b. Ata; kaze:
Nama je ispricao Dzabir b. Jezid b. el-Esved el-Amiri, on je prenio
od svoga oca, koji je kazao: "Bio sam sa Vjerovjesnikom, Allah
ga blagoslovio i spasio, tokom njegovog boravka na hadzu. Sa

njim sam klanjao sabahski namaz u dzamiji Hajf.^ Posto je,

veli on, zavrsio namaz i okrenuo se, ugledao je dva covjeka
kako stoje i nisu klanjali sa njima. Dovedite mi onu dvojicu,
race. Doveli su ih, a oni su drhtali (od straha). Sta vas je
sprijecilo da sa nama klanjate, upita ih (Vjerovijesruk, AUah ga

^ Dzamija Hajf se nalazi na Mini, nedaleko od Mekke.

443

blagoslovio i spasio)? Mi smo vec bill klanjali u mjestu gdje
boravimo, odgovorise oni. Ne ordte tako (ubuduce). Ukoliko
klanjate u mjestu svoga boravka, a potom dodete u dzamiju
i zateknete dzemat^ klanjajte i sa njima; to ce vam biti

nafila."!

Tirmizija Kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Mihdzena ed-Dejlija i Jezida b. Amira.

Ebu Isa kaze: Hadis Jezida b. Esveda je hasenun-sahihun.

Takav je i stav vecine ucenjaka. Zastupaju ga i Sufjan es-
Sevri, Safija, Ahmed i Ishak. Oni kazu: Ako covjek neki namaz

^ Prema misljenju vecine islamskih ucenjaka, onaj ko bi klanjao bilo koji od

pet dnevnih namaza sam po sebi a potom stigao u dzamiju i zatekao Ijude
da taj namaz klanjaju u dzematu, ponovo ce ga sa njima klanjati, s tim sto
mu se prvi namaz racuna obaveznim, a drugi nafilom.

Ebu Hanife smatra da ce postupiti na spomenuti nacin kada je rijec
o podnevskom i jacijskom namazu, a nece ponovo klanjati u dzematu
sabahski i ikindijski namaz, jer se nafila, po njemu, ne moze klanjati poslije
ova dva namaza, niti ce ponovo klanjati aksam zato sto nafile ne mogu
imati neparan broj rekata.

Prema misljenju Evzaije i nekih Safijinih ucenika prvi se namaz
smatra nafilom a drugi obaveznim. Svoj stav oni temelje na slijedecem
hadisu: "Jezid b. Amir kaze: Dosao sam (u dzamiju) i zatekao AUahovog
Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio, kako namaz klanja sa prisutnim
ashabima. Nisam se njima pridruzio nego sam sjeo. Posto je AUahov
Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, zavrsio namaz, okrenuo se i ugledao
me, rece: "Jezide ,zasto nisi nazvao selam kada si dosao? Nazvao sam ga,
odgovorih. A zasto nisi sa nama pristupio u namaz? Klanjao sam ga kod
kuce, a i mislio sam da ste pri kraju, odgovorih.

Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, na to rece: Ubuduce,
ako dodes u dzamiju, a Ijudi u dzematu klanjaju, pristupi namazu sa
njima; ako si ga vec klanjao taj ce ti se namaz racunati nafilom, a ovaj
drugi obaveznim." (Ebu Davud)

Po misljenju Nevevija, ovaj hadis je slab.

444

klanja sam po sebi, a potom prispije u dzemat, klanjace ga
ponovo u dzematu. Tako ce postupiti sa svim namazima.
Jedino, ukoliko klanja po sebi aksamski namaz, potom zatekne
dzemat, klanjat ce ga i sa njima u dzematu, s tim sto ce
poslije toga klanjati jos jedan rekat, tako da se, prema njima,
namaz koji je klanjao zasebno racuna obaveznim.

^^UJI (jUJ_-/ (j_c "t-^jj* (J-jI (j-f r'S^^^" 6* OJJ** ll»jL> cjua luj.». TY*

4JUI J^^_-;j jc-l-=> J-3j J—^j *^ ■'-'^ ^tJ**** id' 6* J^3^i (ci' 6^ l5j-^'

.4jw (Xai jVj aLas ^Ijjb j-Lc jjfcoL) iȣj| : JUi JLj fulc ^dJl J^

■> ^ , f ^ , , s. ;!_ , , , Jit ' , '.

4_>ic 4_UI (£-1-3 ie-P^' ^ I— • v .u p I (j_a (vJjuI JjsI (jj y^^p-lj j:}^ <Ja5 oAj

.j3.>w^la .Va.'vl U»Aj 4ja
.Jy^U] i^\ ij\. » . \X .,,i JLfljj t (_5 waj ^.^LjJl (jl.o-J...>i a

445

164. O dzematu u dzamiji u kojoj je vec
jednom klanjano

220. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Abde^, on je prenio od Seida b. Ebu Arube^, on od Sulejmana en-

Nadzija el-Basrija, on od Ebu Mutevekkila, a on od Ebu Seida koji
je kazao: "Neki je covjek dosao u dzamiju u momentu
kada je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
zavrsio namaz, pa je rekao: Ko od vas zeli uvecati

nagradu (klanjajuci ponovo) sa ovim? Ustao je neki covjek^

i klanjao sa njim."^

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ebu Umame, Ebu Musa'a i Hakema b. Umejra.

1 Abde je sin Sulejmana el-Kilabija, on je Ebu Muhamn:\ed el-Kufi. Prenosio

je hadise od Hisama b. Urveta, A'mesa i drugih. Od njega su hadise
preuzeli: Ahmed, Ishak, Hennad b. es-Sirri, Ebu Kurejb i drugi. Ahmed ga
drzi pouzdanim ravijom. Umro je 187. godine po Hidzri.

2 Seid b. Ebu Arube je poznati hafiz hadisa. Iza sebe je ostavio mnogo

napisanih djela. Pred kraj zivota je posenOio, tako da se u torn periodu od

njega hadisi nisu mogli preuzimati. Neki za njega kazu da je je bio sklon

tedlisu.

^ Prema misljenju Zejleija, bio je to Ebu Bekr es-Siddik. To je potvrdeno i

u predaji ovog hadisa koju je zabiljezio Bejhekija.

^ Ovaj hadis je dokaz da se u dzamiji, u kojoj je vec obavljen namaz u

dzematu, moze ponovo uspostaviti dzemat za one koji nisu stigli u prvi
dzemat.

446

Ebu Isa kaze: Ebu Seidov hadis je hasenun.^

To je stav i vecine ucenjaka iz generacije Vjerovjesnikovih,
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, ashaba i tabi'ina.
Oni vele: "Ne smeta da Ijudi ponovo uspostave dzemat i
zajednicki klanjaju u dzamiji u kojoj je namaz vec obavljen u
dzematu". Ovakvo misljenje zastupaju i Ahmed i Ishak.

Neki ucenjaci, medu kojima su: Sufjan, Ibn
Mubarek, MaUk i Safija, drze da je bolje da (oni sto su
zakasniU u dzemat) klanjaju pojedinacno.

Za Sulejmana en-Nadzija el-Basrija se kaze da je Sulejman
b. Esved dok je Ebu Mutevekkilu ime AUja b. Davud.

<_jujj (j_j OjL-oJj (_)*<-Jlj Oj-JjJ* (j-i's J-** 6-^' (1)-* '-r' . ' (_?lj • '-''^
. ^y-yi . ^ (j. - t i J ^ idjjJ.^ 0"-*^ '--"^::?-^ -..ti.i.g ijl : JLs

1 Osim Tirmizije, zabiljezili su ga i Ahmed u Musnedu, Ebu Davud u

Sunenu, Hakim u Mustedreku i kaze da je vjerodostojan i da ispunjava
uvjete Buharije i Muslima, te Ibn Hibban i Ibn Huzejme u Sahihima.

447

>• , , f ^ ■!•- » -° J- ^ '. ji_ - J- - ^f 'ii-

.Jl(j 4Ji 4JJI |Jlo

165. O vrijednosti klanjanja jacije i
sabaha u dzematu

221. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama
je ispricao Bisr b. es-Surri, koji kaze: Nama je ispricao Sufjan,
on je prenioVod Osmana b. Hakima, on od Abdur-Rahmana b.
Ebu Amreta a on od Osmana b. Afana, koji je kazao da je
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao: "Ko

448

klanja jaciju u dzematu ima nagradu kao da je pola noci

proveo u klanjanju dobrovoljnog namaza (nafile). A ko

klanja i jaciju i sabah u dzematu ima nagradu kao da je

cijelu noc proveo u klanjanju dobrovoljnog namaza

(nafile)."!

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Omera,
Ebu Hurejre, Enesa, Umare b. Ruvejbe, Dzunduba b.
Abdullaha b. Sufjana en-Nedzelija, Ubeja b. Kaba, Ebu Musa'a
i Burejde.

Ebu Isa kaze: Osmanov hadis je hasenun-sahihun.^

Ovaj hadis je prenesen od Abdur-Rahmana b. Ebu Amreta, a
on od Osmana sa senedom koji doseze same do ashaba, a
prenesen je na vise nacina od Osmana i sa senedom koji doseze
do Vjerovjesruka, Allah ga blagoslovio i spasio.

222. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nama
je ispricao Jezid b. Harun; kaze: Nas je obavijestio Davud b.
Ebu Hind, prenijevsi od Hasana, on od Dzunduba b. Sufjana,
a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je

^ U Muslimovoj predaji ovog hadisa stoji: "Ko klanja jaciju u dzematu, ima

nagradu kao da je pola noci proveo u klanjanju dobrovoljnog namaza, a ko
klanja sabah u dzematu, ima nagradu kao da je cijelu noc proveo klanjajuci
dobrovoljni namaz."

Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da se i u Muslimovoj predaji
misU; Ko nakon sto je obavio jaciju u dzematu klanja i sabah u dzematu,
ima nagradu kao da je cijelu noc proveo klanjajuci dobrovoljni namaz.
2 Ovaj su hadis, osim Tirmizije, zabiljezili i Muslim u Sahihu i Ahmed b.
Hanbel u Musnedu.

449

kazao: "Ko klanja sabah, on je u AUahovu okrilju, pa
pazite da vas Allah ne udalji iz Svog okrilja."^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

223. ISPRICAO NAM JE Abbas el-Anberi; kaze: Nama
ispricao Jahja b. Kesir Ebu Gassan el-Anberi, on je prenio od
Ismaila el-Kehhala, on od AbduUaha b. Evsa el-Huzaija, on od
Burejde el-Eslemija, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio
i spasio, da je kazao: "One koji po mraku i tami idu u

dzamiju, obraduj potpunim svjetlom na Sudnjem danu."^

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je, u ovoj formi koja se vezuje
za AUahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, garib, a
sahih je i sa senedom u formi koja se vezuje samo za
Vjerovjesnikove, Allah ga blagoslovio i spasio, ashabe i (njegov
sened) ne doseze do samoga Vjerovjesnika, Allah ga
blagoslovio i spasio.

JL>.jJI c-5 j_L-i> j-j_>- : ai^ J fuie *ujl ^jLp aJJI Jj*4*j Jli : Jli ojjjA ^I (j-c
.L^jl Lftj-iij tLsi^^l tL4uJI i^yua jj^i tLftj^l L»j<i J L L^jl

^ Ovaj hadis je po stepenu sahih; osim Tirmizije zbiljezio ga je i Muslim u

Sahihu.

^ Osim Tirmizije, zabiljezio ga je i Ebu Davud u Sunenu. Munziri veli da

su sve ravije u njegovu senedu pouzdane.

450

S^ ,

AjLca ic-r3 j - ! - ? - " ' /fi-i'j u*''— f* lm'j J^^^ <j~* V'^-r' iS-^3 '■ ^^

»a ^ ^ - ^ ^ ^ ^^ a ^ fi e- fi , , fis. " . '

.fl«a^vus (j-t>.» t±*jJt> OjjjJft -J I L±jjJ.» ; y>.j- ; .g ojl uLs

JjLJl i_i*flJJ jAJtiwoj (jL5 <JI : al^j 4ji* 4JJI ^La (cJJJl (^ (jjj jij

tijjjl ^_^ L« Oy-^. u-L-iJI CjI 3J •.p—j fLjJi 4__UI ^^Ls j^l Jli j YYo

ji-» - ,,.- ' ' _-»-_ ,-(S-

.ea>o wJJU (2>C <JJj[3 LJuJ.*- 5 YY"\

166. Vrijednost prvog safa

224. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Abdul-Aziz b. Muhammed, on je prenio od Suhejla b. Ebu
Saliha, on od.svoga oca a on od Ebu Hurejre koji je kazao
da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, rekao:
"Najbolji je saf za muskarce prvi, a najgori posljednji, a

najbolji je saf za zene posljednji, a najgori prvi."^

^ Nevevi veli: "Za muskarce je opcenito svejedno klanjali oni sami ili sa

zenama, najbolji prvi saf, a najgori posljednji, dok je za zene, ukoliko

klanjaju skupa sa muskarcima, najbolji posljednji, a najgori prvi. Medutim,

ukoliko klanjaju samo zene, u torn slucaju je i za njih najbolji prvi a

najgori posljednji saf." To uslijed toga sto su muskarci u prvom safu

451

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Dzabira, Ibn Abbasa, Ibn Omera, Ebu Seida, Ubeja, Aise,
Irbada b. Sarije i Enesa.

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun.

Prenosi se od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
da je za one koji klanjaju u prvom safu molio za oprost po
tri puta, dok je za one koji klanjaju u drugom safu molio za

oprost jedanput.i

225. Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, je kazao:
"Kada bi Ijudi znali kakvo je dobro u ezanu i prvom
safu, a potom ne bi mogli naci drugog nacina da se
nagode (ko ce uciti ezan i klanjati u prvom safu) osim
izvlacenjem strelica, izvlacili bi ih."

Tirmizija kaze: O tome nam je ispricao Ishak b. Musa
el-Ensari; kaze: Nama je ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao
Malik, on je prenio od Sumejja, on od Ebu Saliha, on od Ebu
Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
sUcno (prethodnom hadisu).

226. ISPRICAO NAM je Kutejbe, prenijevsi od Malika isto.

najudaljerdji od zena, dok su u posljednjem njima najblizi. Kod zena je
obrnut slucaj, one koje klanjaju u posljednjem safu su najudaljenije od
muskaraca, dok su one iz prvog safa njima najblize.

"Najbolji saf" znaci da onaj ko klanja u njemu ima najvise sevaba,
dok "najgori" znaci da onaj ko u njemu klanja ima najmanje sevaba.
^ Zabiljezili su ga Nesaija i Ibn Madze u Sunenima i Ahmed b. Hanbel u
Musnedu, od Irbada b. Sarije.

452

n

jj_Aj (j_j (jl_«JoJI tj_ff IrHj-*" JJ kilLw (J.C 4JliC ^1 LJjJ.>- ' 4jjI3 UjJj>- YYV

ij^\^ fl-JJI J_juC (j_j jjI^J i'j^'j SjAw (^ J^^ L>* 4-'4^' (cij ■ ^^
i« , ■«,, rf_ , _, \' 'ill *, ' ' ■"ti"

»- >■* '-^^ ' , '• • \^ I, - 'i-i Ml' ''iV'-' '1^ •• *' ''■* ' ' ' -• -

ji_jLj>- jj-JiJ !>" i_3j_i^l 4 olio 2L>.j J5^ (jl5 4Jl :j.«^ (2vc ojjj

. (^ ajuj I Ji t_9 ai-^ I (j I j-J->>J

^ ^ ^ , 5

.(3^5 Lj ji-u t(j^ L) |»ji5 : J_5Aj |_jic (jLSj

167. O poravnavanju safova

227. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Ebu Avane, on je prenio od Simaka b. Harba, on od Nu'mana
b. Besira koji je kazao: "AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, poravnavao je nase safove. Jednog

453

dana je izasao i vidjevsi nekog covjeka kako mu prsa
strse mimo ostalih rece: Uistinu, ili cete vi poravnavati
vase safove ili ce vas Uzviseni Allah (dz.s) uciniti
razjedinjenim."

Tirmizija kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Dzabira b. Semureta, Berra'a, Dzabira b. Abdullaha, Enesa, Ebu
Hurejre i Aise.

Ebu Isa kaze: Hadis Nu'mana b. Besira je hasenun-
sahihun.

Prenosi se od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
da je rekao: "Poravnavanje safova upotpunjuje namaz."

Prenosi se od Omera da bi on zaduzio nekog od Ijudi da
poravnava safove i ne bi izgovorio pocetni tekbir sve dotle
dok mu ovaj ne bi javio da su safovi poravnati.

Prenosi se od Alije i Osmana da su i oni sa takvom
praksom nastavili. Govorili bi: "Poravnajte safove".

Alija bi govorio: "Hej, ti tamo, pomjeri se naprijed, a ti
se povrati nazad".

aJL<j iUic 4JJ1 ^A^J3 (_d-"' 6* ^"' J^ L>* "UAjLe (>e (»tJ*'jj1 l>* j-^i-^w jI (>c

-.ft-

■ o^lj
454

.<ic laJai.*uJ tjUAJUIj (jjjjj-L^I
I i"*'!. I'f 't^-* ' .'° •* ° ' w', '^ •'iS' II ""ii-; ' ' ti"

|j_>. I » 5-IJ^I IjJl> (j[ JUj : iJ^^. uW^*-*^! c>^ j-«->^ c i .^fc»i J : Jli

.4l![ C-j-oJii ilii. ^1 (,>4^ 6^ ^l '-^ ^
. ^-j-uJ^ (jj J L) j 4.AMI I yit*j> 4^ I J : J l^

168. Neka iza mene u (safu)
budu stariji i uceni

228. ISPRICAO NAM JE Nasr b. Ali el-Dzehdami; kaze:
Nama je ispricao Jezid b. Zurej' i kazao: Nama je ispricao
Halid el-Hazai, on je prenio od Ebu Ma'sera, on od Ibrahima,
on od Alkame, on od AbduUaha a on od Vjerovjesnika, Allah
ga blagoslovio i spasio, da je kazao: "Neka iza mene u (safu)
budu stariji i uceni, zatim iza njih oni koji su (u tome)
bliski njima, a onda oni koji su (u tome) bliski njima. Ne
budite razjedinjeni (vasim tijelima), kako se zbog toga ne
bi razjedinila vasa srca. Vodite racuna da se (u safovima )

ne mijesate onako kako se mijesate u carsiji.''^

^ Redoslijed redanja u safove koji je opceprihvacen, na temelju ovog i

drugih hadisa koji govore o ovom pitanju, jeste da do imama klanjaju

odrasli i uceni muskarci, pa muska djeca, pa zene. Poslanikove rijeci:

"Vodite racuna da se ne mijesate (u safovima) onako kako se mijesate u

carsiji", odnose se na remecenje ovakvog redoslijeda, kako se ne bi desilo

455

Kaze Tirmizija: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ubeja b. Kaba, Ebu Mesuda, Ebu Seida, Berra'a i Enesa.

Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Mesuda je hasenun-sahihun-

garibun.^

Prenosi se od Vjerovjesnika Allah ga blagoslovio i spasio,
da je on volio da do njega (u safu) budu muhadziri i ensarije

kako bi pamtili od njega.^

Tirmizija kaze: Halid el-Hazi je ustvari Halid b. Mihran
zvaU su ga Ebu Menazil.

Tirmizija veU: Cuo sam Muhammeda b. Ismaila kada kaze:
HaUd el-Hazi je dobio nadimak Obucar, a nije nikada pravio
obucu. Taj nadimak je dobio zbog toga sto je cesto sjedio kod
obucara.

Kaze Tirmizija: Ebu Ma'seru je ime Zijad b. Kulejb.

(jjlj — oJl ojj* C>i iV^ Ch ic^-*^. 6* 64^ 6* /*^J Uuj.>- tjua LJuj.» YYt

o ' SS-" Jlo>t''o* »" o ' 0°'

■Vg-C (j-Lft IJ-» (C-2ju Ij^ : yJJ'-* (>; (J-*^' "-"^ Ly.^ UJi .j^>jjl;jLJI ^ Ulllai

S ' "* * ''

.all/ J 4ji <ill ,J~3 4JJI Jj~>j

da djeca klanjaju ispred odraslih, zene ispred muske djece ili, pak, zene i
muskarci skupa u jednom safu, jedni pored drugih.
^ Osim Tirmizije zabiljezio ga je i Muslim u Sahihu.

^ Zabiljezio ga je Ibn Madze u Sunenu, od Enesa.
456

.l_5jlj**Jl (jjj >_g.^,; (jl |>-W«Jl (JaI (>« i»_j5 Oj5 jjj

^ , ^ ^ ^

.»S . OfrO iSd„, S'0„,

169. Mekruh je safove redati izmedu stubova

229. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Veki', on je prenio od Sufjana, on od Jahje b. Hani' a b. Urvea
el-Muradija, on od Abdul-Hamida b. Mahmuda koji je kazao:
"Klanjali smo za jednim od (vladara) emira. Ljudi su nas
primorali te smo klanjali izmedu dva stuba. Posto smo
zavrsili namaz Enes b. Malik rece: Mi smo se u
Poslanikovo vrijeme, Allah ga blagoslovio i spasio, cuvali
toga."

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Kurreta b. Ijasa
el-Muzenija.

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun.^

Neki ucenjaci smatraju mekruhom da se safovi redaju

izmedu stubova. Tako misle i Ahmed i Ishak.^ Neki ucenjaci

to dozvoljavaju.^

^ Osim Tirmizije zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima, te Ebu
Davud i Nesaija u Sunenima.

^ Ebu Bekr Ibnul-Arebi smatra da je mekruh safove redati izmedu stupova,
iz razloga sto stupovi prekidaju saf ill zato sto je pored stubova ostavljana

457

^ ^

ojl>j Lfl^l Lii^ S^Cail ^ ftL> U oIj >v«

■»»•!' ,- ^ "i ■'ti --^ "-. r '!"'• "-'ii ' " i' ' °' °ti f ^ ° ^r.

(^ 4_«fljlj 4J JL^. ^o-:i (jic ^ j»L(l3 t 4iijJb (>:><JJ ij^, ^^^' ^ji^ iH J^J

* S - ^ -- Jl^St °*( -'-■ **' *^('' ti» "*" "" ^ -o-

cJ-^l uJ ^>- i • ^ ^^J u' 'r*^*^' '"^ L^"^"^ ' *^^J wIa3 J-wI ^Ij (J^ r'-f^^^

: laJLSj 1.0J.S.J (_A«sJl i_ai^ J^jJ' (c'*^ u' pJ^' (_P*' 6^ fi^ *_P -^J

a £

^^o^i^s ■'»i-' I' -i ^ -*

.0J->'J ^.nll cJ-i-V -i^ lj[ XiJ^^

a-fta OJ_>-j i_fl— oJI t— g— I.*- ^J-o lj[ 4-)j.>vJ : jSJJul JAi (1>J >^ ul3 OSj

.J^uu OJ.>-a i_i«i3JI ^_j' >■ jJ-a (>«

obuca. Kurtubi smatra da je to mekruh zato sto je prostor izmedu stubova

ostavljen za vjernike-dzine da tu klanjaju.

^ Ebu Hanife, Safija, Malik i Ibn Munzir smatraju dopustenim da se safovi

u dzamijama redaju izmedu stubova. Svoje misljenje temelje na potvrdenom
hadisu u kome stoji da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
jednom prilikom u Kabi klanjao izmedu dva stuba.

458

^0^ *«-- ^ 9 ^ 9 ^ £■ O , 9 ^ ^05

- 9 ^ 9' '' ' ' i ^ ' ^ f 9 !. '

° •* '

9 o-«- ♦,---■ 9 ^ o^^SJi e 9 ^ % , O^JO^'.''^

** - - '■ s

a ^ 9

S^e. ^ 9 ^ 9„^ ^ 9 ^ 0,

J_9 'LJUc 5j_« (^I 3>** b— 'tJ?'-*" (1^? 9"~*l 1-5;^-** iJ-ftj " /c**M^ 5^1 "-"^

^9 , ^

^^ ^ 9 ^ 9 ^ fr 9 ^9, •<■-' 9j ^ 9^0 ^Jl

.<U^lj (j^ J.*^! (ffjl (l>jl Juj (>* t_9Laj (jj J^Ia |;±uJ.> vjP (^ tSjM

9 9^ 9,„,9J1^^^S^ ^9^ Jl9^tf, >jyS^ a^^^9J13, ^j^S-

(j-J Jj— o.g (>ff 4ji**i Uu J.^ t >AaJ^ (^ J^^^^ ujj.^ 'j^**^ L>^ J a *» a UjJ.» YV^
.S!>CaJI Jj^, (jl aiwj 4jic 4JJI (yi«» jcJJJI Ojrfli OjL>j i_slaJl (_il>.

» -'■''a9 •'■*«°9 «''

-Ltf I j[ : UtAi \MjSi t:ii.w.a.»' ! U 4^ J jjL>JI t2.i.w.a.»i a ! -..iiij-C &j| JU

;i > •• °i • ^'° ' * •* II ' •°i' ^ I •• '1
.JJAJ sGLS OJ.S.J uJ.nJI (_JJi>- J->-jJI

170. O tome kada neko klanja sam iza safa

230. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Ebu Ahves, on je prenio od Husajna, on od Hilala b. Jisafa
koji je kazao: Uzeo me je Zijad b. Ebu Dza'd za ruku kada
smo bill u mjestu Rikka i odveo me sejhu koji se zvao Vabise

459

b. Ma'bed iz plemena Benu Esed. Zijad rece: Ovaj sejh mi je
ispricao: "Da je neki covjek klanjao sam iza safa - dok je to
on govorio sejh ga je slusao - pa mu je Allahov Poslanik, Allah

ga blagoslovio i spasio, naredio da obnovi namaz.''^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Alije b. Sejbana i Ibn Abbasa.

Ebu Isa kaze: Hadis Vabisea je hasenun.^

Neki ucenjaci smatraju da je covjeku mekruh da klanja
sam iza safa. Oni kazu: Ukoliko bi klanjao sam iza safa,
morao bi namaz obnoviti.

Tako vele i Ahmed i Ishak.
Neki, opet, vele da je namaz valjan onome ko bi klanjao sam
iza safa. To je stav Sufjana es-Sevrija, Ibn Mubareka i Safije.

Neki ucenjaci iz Kufe, drzeci se hadisa Vabisea b.
Ma'beda, smatraju da treba obnoviti namaz onaj ko klanja iza
safa sam. Od ucenjaka koji tako misle su: Hammad b. Ebu
Sulejman, Ibn Ebu Lejla i Veki'.

Husajnov hadis od HUala b. Jisafa mnogi prenose slicno
predaji Ebu Ahvesa od Amra b. Rasida od Vabisea b. Ma'beda.

1 Na temelju ovog hadisa su Ahmed b. Hanbel, Ishak, Ibn Huzejme i

Nehai i neki ucenjaci iz Kufe zauzeU stav da je mekruh osobi da sama
klanja iza safa, te da ce onaj ko klanja sam iza safa obnoviti namaz.

Ebu Hanife, Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek i Safija takode drze da je
mekruh osobi da sama klanja iza safa, s tim sto, po njima, onaj ko klanja
sam iza safa ne mora obnavljati namaza.

Ibn Hemmam veil; Nasi imami (imami hanefijske pravne skole) su
(naredbu covjeku koji je klanjao sam iza safa da obnovi namaz) u hadisu
Vabiseta, shvatili u smislu menduba... Po njima je Ujepo da obnovi namaz,
all nije obavezan.

2 Ahmed b. Hanbel i Ibn Huzejme ovaj hadis smatraju sahihom.

460

U Husajnovu hadisu postoji nesto sto upucuje na to da
je Hilal vremenski zatekao Vabisea.

U tome se hadiski ucenjaci razilaze:
Neki kazu da je predaja ovog hadisa od Amra b. Murrea od
Hilala b. Jisafa od Zijada b. Ebu Dza da od Vabisea b.
Ma beda pouzdanija.

Neki opet drze da je pouzdanija predaja Husajna od
Hilala b. Jisafa od Zijada b. Ebu Dza'ada od Vabisea b.
Ma'beda.

Ebu Isa veli: Po meni je ova druga pouzdanija od
predaje Amra b. Murreta, jer je prenesena i drugim rivajetima
osim ovog od Hilala b. Jisafa od Zijada b. Ebu Dza'da od
Vabisea.

231. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze:
Nama je ispricao Muhammed b. Dzafer; kaze: Nama je
ispricao Su'be, on je prenio od Amra b. Murrea, on od Hilala
b. Jisafa, on Amra b. Rasida, on od Vabisea b. Ma'beda da je:
"Neki covjek klanjao sam iza safa, pa mu je Vjerovjesnik,
Allah ga blagoslovio i spasio, naredio da obnovi namaz."

Ebu Isa kaze: Cuo sam Dzaruda kada je kazao: Cuo sam
Veki'a kada veli: Kada neki covjek klanja sam iza safa,
obnovice namaz.

J^j ^j t^ J^i^' ^'^^^^^ ^v^

461

-wlo jxLwa duis- 4JJI ^Jlo 4JJI Jj-^j ii-li COjLlu (>ff CU.AA3 ^ ^-^ *-^l-^ f^J-'J

-»^ 1--^ ,^0

iL^'j fule 4JJI ^_yJLs j_^l |_jL>v!tfl (>? jJjJl JaI jJLf ll» ^ JawJIj

171. O osobi koja klanja sa jos jednom

232. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Davud b. Abdur-Rahman el-Attar, on je prenio od Amra b.
Dinara, on od Kurejba, Ibn Abbasovog sticenika, a on od Ibn
Abbasa da je kazao: "Jedne noci sam sam klanjajuci sa
Vjerovjesnikom, Allah ga blagoslovio i spasio, stao na
njegovu lijevu stranu, pa me je Allahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, uzeo za potiljak i premjestio na svoju

desnu stranu."^

Ebu Isa kaze: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Enesa.
Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun.^

^ Nevevi tvrdi da je postignut konsenzus medu ucenjacima da ce covjek

koji klanja sam sa imamom stati sa njegove desne strane.

Muslim u Sahihu biljezi od Enesa da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, klanjao namaz sa njim i njegovom majkom ili je kazao
njegovom tetkom, pa me je veli Enes, postavio na svoju desnu stranu, a
zenu iza nas.
2 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima.

462

Po ovome postupaju ucenjaci iz generacije

Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika i
onih poslije njih. Oni kazu: Ako covjek klanja sam sa
imamom, stat ce na imamovu desnu stranu.

ULjI :JL3 (jj-fr jj-jl (j-j J o'>o LJl)J-> tjLij ^j— f Jlojv.o jlj-lf Ljijjl> YVT

^JL^ 4JJ1 Jj-Wj I— ij^l I ULS t^JjL^ t^ Oyd^M (J^ tJ-*JL>jl ^]^ ftl-ULO ^JJ JjJLO**/[

. lJjS.| Liojiii ^^1 ^M5 U5 IjI llLj fuJi 4111
.J.UUI L«l* o^j ?l^ "^^ 'y^ l^i : lyi^' fJ^' J*!^ J^ lj^ (jJi J^lj

172. O osobi koja klanja jos sa dvjema

233. ISPRICAO NAM JE Bundar Muhammed b. Bessar;
kaze: Nama je ispricao Muhammed b. Ebu Adij i kazao: Nas
je obavijestio Ismail b. Muslim, on je prenio od Hasana, on
od Semurea b. Dzunduba koji je kazao: "AUahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, nam je naredio, ukoliko se

463

nademo trojica da jedan od nas prode naprijed (kao
imam)."i

Ebu Isa kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od
Ibn Mesuda, Dzabira i Enesa b. Malika.

Ebu Isa kaze: Semureov hadis je hasenun-garibun.

Prema ovom hadisu postupaju ucenjaci i vele: Kada se
nadu trojica, dvojica ce stati iza imama.

Prenosi se od Ibn Mesuda da je klanjao sa Alkamom i
Esvedom pa je jedan stao sa njegove desne, a drugi sa
njegove lijeve strane. Ovo je on prenio od Vjerovjesnika, Allah
ga blagoslovio i spasio.

^ Prema misljenju vecine islamskih ucenjaka, ukoliko namaz u dzematu

klanjaju samo trojica, jedan ce kao imam proci naprijed, dok ce preostala
dvojica stati u saf iza njega. Ovakvo misljenje oni temelje na ovom i
hadisu koji biljezi Muslim u Sahihu, od Dzabira b. Abdullaha koji je kazao:
"Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, ustao je da klanja. Kada
sam stigao, ja sam stao sa njegove lijeve strane, pa me on premjesti na
desnu stranu. Potom je stigao Dzabir b. Sahr i stao sa njegove lijeve strane,
pa nas je on oba vratio iza sebe."

Ibn Mesud, Alkama, Esved i neki ucenjaci iz Kufe smatraju da ce,
ukoliko dvojica klanjaju za imamom, jedan stati desno a drugi lijevo od
njega, a nece stati iza njega. Svoje misljenje oni temelje na hadisu koji je
zabiljezio Ahmed b. Hanbel u Musnedu od Esveda b. Jezida koji je kazao:
"Ja i moj amidzic Alkama smo dosli u mjesto Hadziru kod Ibn Mesuda.
Ustali smo da klanjamo podne. Obojica smo stall iza njega a on nas
premjesti: jednog na svoju desnu a drugog na lijevu stranu i rece: Ovako
bi postupio Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, kada bi nas bilo
samo trojica."

Ibn Sirin smatra da ih je u datoj situacji AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, premjestio na lijevu i desnu stranu zbog toga sto su
klanjali na tijesnom mjestu, te nisu mogli stati iza njega. Isti fcakljucak
iznosi i Ibn Hadzer u djelu Fethul-Bari.

464

i.rki su kritikovali Ismaila b. Muslima el-Mekkija u
pogledu njegova pamcenja.

ftLuJIj JL^*^I 4iij ^^ J^^l ^ tL> U oU >vr

4JJI J_j_wj Ca_CJ 4-£jJ.o 4_ijL> (jl : ^,1—9 (jJ (^1 (>C oJJa ^1 tjj 5JJI Joi
»Lfl5 c ^1— oJb 4_!L>w3a3 t (_>*<-jJ ' U^ ij^ Ja^l j5 u) j^ug- ->- ^[ ciaa£3 : (j^l

J" S- ^ ^ S- ^ ^ ^ ?■ ^ ^ j-i- O ^ Jl ^ ^ ^ , ^ 9 ^ S- ^ , ^ ^ ^

ja_><jj|j t 4.«-!j5 a—UjJIa Ul 4.jic t— iaL^j C alwj 4jic 4JJI (J~a fl-L)l Ja~jj 4jiff

slj_«lj Jj>-j aUyi «u) (jl^ Ijl : IjJlii |»LJI JaI jjS'I jlIc ^uLc JjuJIj

Jjj.jj| (^LS' IJI o^LJaII 5jL>.l 1^ ciujL>Jl 11^ ^lill q2>j6 li>l jij

(^-l.>- o'-^ L-«Jl (jl— 5j oliLa 4J (2)5u J (ffj-^l ol- IjJl^j (. ojl>-j i_ilflJl lJ1>-

.t_i^l ^ ojj>.j |»L4ij <jJLc 4JJI J*^ .cA''

»j 'Ulil. llLj 4lLc 4JJI i^jLo |_jjjj' 6^ '^i 'i^^J l-* t^ j^'^l a4-'j

jiLsl LoJ S^Llo i»-jjlIJ J-*:*- jxL— 'J 4_1Ilc <dll ^^jJlo ^Jjl jjl "^^ c 4ii>. sjjjJl

- ° - J" 'i-S";- Jl - - . ,°

465

-S- - -'fr

.Q^jilc iS'jjJI jL>-j[ jljit U^ ^J-^ Uj[ 'LJl iJ'^j c±.u.i>JI lla ^j

173. Kada (za imamom) klanjaju i
muskarci i zene

234. ISPRICAO NAM JE Ishak el-Ensari; kaze: Nama je
ispricao Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik b. Enes, on je
prenio od Ishaka b. AbduUaha b. Ebu Talhe, a on od Enesa b.
Malika: "Da je njegova nena Mulejka pozvala Allahova
Poslanika, Allah ga blagoslovio i spasio, na jelo koje je
pripremila. Posto je jeo rece: Ustanite da klanjamo! Enes
je kazao: Ustao sam i nasu hasuru, koja je bila pocrnila
od ceste upotrebe, poprskao vodon\. Na nju je stao
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, a ja i neko
siroce stall smo u saf iza njega, a starica je stala iza nas.

Klanjao je sa nama dva rekata, a potom je otisao."i

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je vjerodostojan; po njemu
postupaju ucenjaci. Oni vele: UkoUko sa imamom kalnjaju
muskarac i zena, muskarac ce stati sa imamove desne strane, a
zena ce stati iza njih. Neki su ucenjaci ovaj hadis uzeli kao
dpkaz da je dozvoljeno osobi da klanja sama iza safa. Oni
kazu buduci da djecak nije obavezan klanjati. Enes je (od

^ Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, klanjao je dva rekata

nafile radi beriketa domacinima. Ovdje se zasigurno ne radi o fard
namazima jer se zna da je Vjerovjesnik sve obavezne namaze klanjao
iskljucivo u dzamiji.

466

odraslih) u safu iza Vjerovjenika bio sam. Medutim, stvari ne
stoje bas onako kako oni vele. Vjerovjesnik je Enesa postavio
iza sebe skupa sa sirocetom. Da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, smatrao da siroce nije duzno klanjati, ne
bi ga postavio da sa njim klanja i ne bi ga postavio na svoju
desnu stranu.

Prenosi se od Musa'a b. Enesa, a on od Enesa, da je on
klanjao sa Vjerovjesnikom, Allah ga blagoslovio i spasio, pa ga
je postavio sa svoje desne strane. U ovom hadisu je dokaz da
je on (Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio), ovdje
klanjao dobrovoljni namaz (nafilu), radi njihova beriketa.

Ml ^ " lit " ' 'fr- - ft o ^ ^ ^^ , ^fr ,

467

.jxUJI JaI jjf lla |_ylc J^lj
.iLJU ft-^lLclj 4JJI irr'l^, |**jj^' ^UUU ^lill jjxl ; IjJli

«, fi ^ ',--<" 06-wJl', II-' O^JlO^Jl, ,

J_J>.jJl ajj *ij :lL-j 4JLc -dJI ^^Ltf ^_y4Jjl J^j :Jjj^ il>J -^-o^' J^

174. Ko ima prednost da bude inmam

235. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama je ispricao
Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, da mu se Allah smiluje.
A ISPRICAO NAM JE je Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama su

ispricaU Ebu Muavija i Ibn Numejr,^ njih dvojica su prenijeli

od A'mesa, on od Ismaila b. Redza'a ez-Zubejdija, on od Evsa
b. Dam'adza koji je kazao: Cuo sam Ebu Mesuda el-Ensarija^

kada veil da je AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio.

1 On je Abdullah b. Numejr el-Hemdani el-Harifi Ebu Hisam el-Kufi. Slovi

kao strucnjak u hadisu i veoma je pouzdan kao ravija. Umro je 199.
godine po Hidzri.

^ Ebu Mesudu el-Ensariju je ime Ukbe b. Amr b. Sa'lebe el-Bedri. On je
poznati ashab.

468

rekao: "Kao imam ce klanjati onaj ko najbolje zna uciti
AUahovu Knjigu, pa ukoliko u ucenju budu izjednaceni,
onda, onaj ko najbolje pozna Sunnet, pa ako i u
poznavanju Sunneta budu izjednaceni, onda, onaj ko je
prije Hidzru ucinio, pa ukoliko i u Hidzri budu
izjednaceni, onda najstariji izmiedu njih. Nece niko klanjati
kao imam ispred vladara, u njegovu sjedistu, niti ce se
sjedati na mjesto domacina u njegovoj kuci, osim sa

njihovim dopustenjem (i dozvolom)."^ Veil Mahmud da

je Ibn Numejr u njegovoj predaji ovog hadisa kazao: Najstariji
medu njima, po godinama.

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Seida,
Enesa b. Malika, Malika b. Huvejrisa i Amra b. Selemea.

Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Mesuda je hasenun-sahihun^, po

njemu postupaju ucenjaci. Oni kazu: Prednost da klanja kao
imam ima onaj ko najbolje uci Kur'an i onaj ko najbolje
pozna Sunnet. Oni (takoder) vele: Domacin u svojoj kuci ima
prednost da bude imam. Neki kazu: Nece smetati da neko
drugi klanja kao imam ukoliko mu domacin dozvoli. Neki to
smatraju pokudenim. Oni kazu: Sunnet je da kao imam klanja

^ U ovom hadisu su izneseni kriteriji prema kojima se vrsi izbor imama, u

situacijama kada zelimo klanjati u dzematu gdje nema oficijelnog imama.

Kriterij Hidzre je vazio samo za period ashaba.
U prvim vremenima islama vladari su predvodili dzemat u dzamiji. Zato
AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, istice da nije dozvoljeno da
neko drugi prede pred dzemat kao imam u prisustvu vladara, osim ako
mu on dozvoli i prometne ga naprijed. Takoder naglasava da domacin u
svojoj kuci, ukoliko je sposoban za to, ima prednost da klanja kao imam i
niko bez njegove dozvole ne moze predvoditi dzemat u njegovoj kuci.
^ Osim Tirmizije, zabiljezio ga je i Muslim u Sahihu.

469

domacin (u svojoj kuci). Ahmed b. Hanbel kaze:
Vjerovjesnikove, Allah ga blagoslovio i spasio, rijeci: "Nece niko
klanjati kao imam ispred vladara, u njegovu sjedistu, niti ce
iko sjedati na mjesto domacina u njegovoj kuci, osim sa
njihovim dopustenjem." Ukoliko se nekome dozvoU, moze, s
tim sto zelim (naglasiti) da je dozvola nuzna u oba slucaja.
On (dakle) ne vidi smetnje da neko klanja kao imam ukoliko
mu dozvoU onaj ko zato ima prednost.

470

Jj-(j ^15 : Jli JJU (jj ^_^] ijs- sjliS (>p ijl^i ^S IJuli. tiLiS IJujJs. yw

^ SJ ^ £ £ vi

.aLftj ^ 5!>La (j^Ull (_ii-l (2)J j»i-»j 4jJLc 4JJI ^_L^ 4JJI

175. Kada neko od vas bude klanjao kao imam,
neka bude umjeren

236. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Mugire b. Abdur-Rahman, on je prenio od Ebu Zinada, on od
A'redza, a on od Ebu Hurejere da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Kada neko od vas bude klanjao
kao imam Ijudima neka bude umjeren, jer medu njima
ima slabasnih, starih, iznemoglih i bolesnih, a kada klanja

sam po sebi neka klanja kako zeli.''^

^ U ovom hadisu je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,

postavio jedan opcevazeci princip za sve one koji predvode dzemat, a to je:
da strogo vode racuna o strukturi svog dzemata i duzinu namaza podese
kako im on ne bi predstavljao poteskocu i opterecenje. Prema misljenju Ibn
Abdul-Berra, umjerenost koja je naglasena u hadisu ne znaci da se namaz
klanja nabrzinu, ne vodeci racuna o propisima ta'dili erkana, nego se
odnosi na ucenje kracih sura i odlomaka iz Kur'ana.

Ibn Dekik el-Id kaze da je pojam umjerenost relativna stvar, sto se
odreduje prema adetima i praksi svake sredine. One sto je u jednoj sredini
umjereno i normalno, u drugoj je predugo. U doba ashaba bilo je sasvirn

471

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Adijja b.
Hatema, Enesa, Dzabira b. Semurea, Malika b. AbduUaha, Ebu
Vakida, Osmana b. Asa, Ebu Mesuda, Dzabira b. AbduUaha i
Ibn Abbasa.

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun.^

U torn smislu je i stav vecine ucenjaka koji drze da imam ne
bi smio duljiti sa namazom iz bojazni da to ne pricini
poteskocu za iznemogle, starije i bolesne.

Ebu Zinad se zove Abdullah b. Zekvan, a A'redz je
Abdur-Rahman b. Hurmuz el-Medini. Nadimak mu je (po
djetetu) Ebu Davud.

237. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Ebu Avane, on je prenio od Katade a on od Enesa koji je
kazao: "Allahov Foslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
klanjao je najumjereniji a najpotpuniji namaz."

Ovaj hadis je hasenun-sahihun.

i_f_; jjj ij ui— »i ^_jl (j_C (J- wJ .ft. l l (2>J ■^o'ViO ujj.>- ' ,*JJ 9 CH U^-i^ LjuJ.> YVA

normalno da se na jednom rekatu namaza prouci sura u duzini pola dzuza
ili cijelog dzuza, dok je to, u danasnjim uslovima, za mnoge sredine
predugo i neobicno.

^ Osim Tirmizije, ovaj hadis su zabiljezili jos i Buharija i Muslim u
Sahihima te Ebu Davud i Nesaija u Sunenima.

472

aJ (j-iJ 0'%la ^a i. a.i.Ln.i.ll I L^JjI>oj tjjjSjJI L^j9jj.>Jj Cjj^l-ill B^LaJI jr-uio

^ ^

''''•'. - I' - ' "i- 'li"

oji^o^e^,^^^ o^w -- iSS ^OfrO oc-^o o, ^ ^ ^

.ttJSJjij (2>»j jvLrij 4alc «U]I jJ-3 jc^' i_jL>wal (j^ JjJI Jjbl jJlC 4aic Ja*JIj

'a-*JlS "'-'■'=0 o OS oso

, , Jl o ^ ^

176. O zabranama u namazu i
oslobadanju od njih

238. ISPRICAO NAM JE Sufjan b. Veki'; kaze: Nama je
ispricao Muhammed b. Fudajl, on je prenio od Ebu Sufjana

473

Tarifa es-Sa'dija^, on od Ebu Nadreta^ a on od Ebu Seida koji

je kazao da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio,
rekao: "Kljuc namaza je cistoca, (njegov pocetak) kojim
neke stvari postaju zabranjene je pocetni tekbir a
oslobadanje od njih oznacava selam. Nema namaza onaj
ko ne prouci Fatihu i suru, kako kod obaveznih namaza

take i kod ostalih."^

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije i Aise.
Sened hadisa Alije b. Ebu Taliba bolji je i pouzdaniji je od seneda
hadisa Ebu Seida. Mi smo ga vec jednom naveH na pocetku
poglavlja o abdestu; po njemu postupaju ucenjad iz generacije
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremeraka i oni
poslije njih, kao sto su Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed
i Ishak koji vele: Pocetak namaza je pocetni tekbir. Osoba bez
pocetnog tekbira ne moze stupiti u namaz.

Ebu Isa kaze: Cuo sam Ebu Bekra Muhammeda b.
Ebana kada kaze: Cuo sam Abdur-Rahmana b. Mehdija kada
veli: "Kada bi osoba stupajuci u namaz izgovorila devedeset
AUahovih imena, a ne bi izgovorila tekbir, to joj ne bi
vrijedilo. A kad bi pokvarila abdest prije negoli preda selam.

^ Ebu Sufjan Tarif b. Sihab, neki vele b. Sa'd el-Basri je po ocjeni Ibn

Hadzera i Ibn Meina slab ravija. Buharija za njega veli da nije jak, Ahmed
b. Hanbel veli da ne predstavlja nista. Nesaija veli da je odbacen uslijed
sumnje da je bio sklon lazi. Pripadao je sestoj generaciji ravija.
^ Ime mu je Munzir b. Malik b. Kata'ta el-Abdi el-Basri. Pouzdan je ravija.
Pripadao je drugoj generaciji. Vise je poznat po svom nadimku po djetetu.
•^ Ovaj hadis je, u predaji koju prenosi Alija b. Ebu TaUb, sa komentarom
spomenut u prvoj knjizi, u trecem poglavlju O abdestu.

474

ja bih joj naredio da uzme abdest i vrati se na svoje mjesto i
zavrsi ga selamom, jer ga samo na taj nacin moze zavrsiti.
Ebu Nadreu je ime Munzir b. Malik b. Kuta'ta.

e , o

\vv

- - ,-- *

-|j-J& ^—9 u'-*:H' L>f' lP^-^ Lb-^-lj Cjj'-^Ty' lH (CTp^i ^'jj ^^ r*^' '"^J
J-;t,>^ I J_jlP t^ <JJI JaJuP I^JJ-^I C(>->^l JoP ;>J 4111 ±x£- UjJu>. j : Jli Yl *

>^Ju-»JL>' (j_o p- -al IJAj : (j*>.jjl JulC (jj 4JLJI JjlC JLS : -..jj-g ojI JU

ft • l"ll ° '• ' J' - -- .--, = -0 ,

475

177. O polozaju prsta (ruku)
kod pocetnog tekbira

239. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Ebu Seid el-Esedzdz;
kazu: Nama je ispricao Jahja b. Jeman^ on je prenio od Ibn

Ebu Zi'ba^, on od Seida b. Sem'ana, a on od Ebu Hurejre koji

je kazao: "Allahov Posianik, Allah ga blagoslovio i spasio, bi
kod izgovora (pocetnog) tekbira za namaz, podigao ruke

polusavijenih prstiju.'^"

Ebu Isa kaze: Mnogi su Ebu Hurejrin hadis prenijeli od
Ibn Ebu Zi'ba, on od Seida b. Sem'ana a on od Ebu Hurejre:
Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, je kada bi stupao u
namaz dizao ruke ispruzivsi (prste)."

Ovo je pouzdanije od predaje Jahje b. Jemana. Ibn
Jeman je pogrijesio u prenosenju ovog hadisa.

^ Jahja b. Jeman el-Idzli el-Kufi po misljenju Ibn Hadzera je veoma pobozan

i iskren ravija; medutim, puno je grijesio u prenosenju hadisa, narocito u

starosti kada je posenilio. Pripadao je devetoj generaciji.

2 Muhammed b. Abdur-Rahman b. Mugire b. Haris ibn Ebu Zi'b el-Kuresi

el-Amiri el-Medeni slovi kao izuzetno pouzdan ravija i veliki poznavalac
fikha. Pripadao je, sedmoj generaciji ravija. Umro je 159. godine po Hidzri.
Seid b. Musejjib ga smatra (Emurul-mu'mininom) u hadisu.
^ Prema misljenju Sujutije "rasirio bi prste" znaci: opruzio bi ih i ne bi

podizao ruke skupljenih saka. Ebu Tajjib es-Sindi veli: "rasirio bi preste"
znaci digao bi ruke tako sto bi mu prsti bOi opruzeni, ni previse rastavljeni
ni potpuno sastavljeni. Na isti nacin su i neki hanefijski ucenjaci razumjeli
smisao spomenutih rijeci.

476

240. ISPRICAO NAM JE Abdullah b. Abdur-Rahman;
kaze: Nama je ispricao Abdullah b. Abdul-Medzid el-Hanefi;
kaze: Nama je ispricao Ibn Ebu Zi'b, on je prenio od Seida b.
Sem'ana koji je kazao: Cuo sam Ebu Hurejru kada veil:
"AUahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, kada bi
stupao u namaz je dizao ruke ispruzivsi (prste)."

Ebu Isa veli da je Abdullah kazao: Ovo je pouzdanije
od hadisa Jahje b. Jemana. Hadis Jahje b. Jemana je pogrjesan.

477

fS-»'~''. "il'i"'"'- 'III'' .l''-"" I ' " I "'

^, ,0 ^ ^^^ ^ o'^ "*- *^#S ^ "^'^ " ' ' -" * ' I '

. lift JJSO aiwj 4jic ilbl ^^jJ-tf i^^l (>e l_)LLiJl (3j jjSJS (>C dlJU

.>iJJL« (jj (j-'jl

178. O vrijednosti prvog tekbira

241. ISPRICALI SU NAM Ukbe b. Mukremi i Nasr b.
Ali; kazu: Nama je ispricao Selm b. Kutejbe^, on je prenio od

Tu'mea b. Amra'^, on od Habiba b. Ebu Sabita a on od Enesa

b. Malika koji je kazao da je AUahov Poslanik, Allah ga
blagoslovio i spasio, rekao: "Ko u ime AUaha (dz.s.)
cetrdeset dana klanja (svih pet dnevnih namaza) u dzematu,
prispijevajuci (uvijek) na prvi tekbir, bice mu upisana dva

^ Ukbe b. Mukrem el-Basri je hafiz u hadisu i veoma pouzdan ravija.

Preuzeo je mnoge hadise od Jahje b. Seida el-Kattana i Gundera b.

Mehdija. Od njega su hadise izmedu ostalih preuzeli i Muslim, Ebu Davud,

Tirmizija i Ibn Madze.

^ Selm b. Kutejbe es-Seiri el-Horasani je veoma iskren ravija. Nastanio se u

Basri. Pripadao je devetoj generaciji ravija.

^ Tu'me b. Amr el-Dza'feri je od strane Jahje b. Meina ocijenjen kao

pouzdan ravija.

478

oslobodenja: oslobodenje od vatre i oslobodenje od
licemjerstva."!

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenesen od Enesa sa
senedom koji se zaustavlja na ashabu i nije mi poznato da ga
je neko vezao za (Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio),
osim sto ga prenosi Selm b. Kutejbe od Tu'mea b. Amra. A
prenesene su od Habiba b. Ebu Habiba el-Bedzelija, a on od
Enesa b. Malika samo njegove rijeci. O tome nam je ispricao
Hennad; kaze: Nama je ispricao Veki', on je prenio od Halida
b. Tahmana, on od Habiba b. Ebu Habiba el-Bedzelija a on od
Enesa, njegove rijeci koje ne vezuje (za Poslanika Allah ga
blagoslovio i spasio). Ismail b. Ajjas ovaj hadis prenosi od
Umareta b. Gazijjeta, on od Enesa b. Malika, on od Omera b.
Hattaba, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
slicno ovom. Medutim, ovaj hadis nije sacuvan a uz to je i
mursel. Umare b. Gazijje nije bio Enesov suvremenik.

^ U ovom hadisu je istaknut znacaj zajednickog klanjanja u dzematu, a

posebno je naglasen znacaj prisustvovanja zajednickom klanjanju od samog
pocetka, od pocetnog tekbira. Abdur-Rahman el Mubarekfori istice da su
prva pokoljenja muslimana (selefus-salih) praktikovali da po tri dana tjese
onoga ko bi stigao u dzemat nakon izgovorenog pocetnog tekbira, toliko bi
se osjecao tuznim radi toga. Po sedam dana bi tjesili onog ko bi (samo
jedan) namaz propustio da klanja u dzematu.

Ko cetrdeset dana uzastopno klanja svih pet dnevnih namaza od
samog pocetka (svaki put prispijevajuci na pocetni tekbir) u dzematu,
zasluzio je da bude sacuvan licemjerstava i dzehennemske vatre. Na njemu
je da to odrzi, time sto ce to i dalje ciniti.

479

ft. ^.-1.1 1 dJl-V-l-^f : Jj-Aj a_J tjJ-^ J^"-"^ oMIaII |_jJ[ oli lj[ aiwj fUli ^1 ^_ji^

jji_5l 4_III : J 3-«j |>-j t dJjj_i 'lJ[ "ij t dJj^ L?^'^J cdla-^l -iijljjj . >i]ju).>oj

.jJlC (JJIJ iy<-t5-0 U^ v ! - ' --*-;

O ^ ^

- -^ Ota ifOw-'C-o^^

,djuj->JI li^ JjJI Jj&l (^ »j3 IS-I J3j

S ^;i *., >^.,oo

S So ^ ^ ^

J'*^ » ,, o,^ i". 9 , ^ $■ a ^ ^ ,a ^ ^, ,fio

.JjA**jLO (2>^l 4JJI Ju-Pj i— jLkiJi ^^ jaS' ^ ^3j l-i^J -^Jri^

00 ^>o

.ajsj^j L):**ibul (2>o iJjiJI Jjsl joSl oic lla Jlc JuxaJIj

.(^jjjJkJl lla jrv^iX; *2 : Jj.».| JU J c^lijJI _Le jjj Js.

480

"^j cdJjJj. (jJL^j t^ilfcwl dJjUjj td)jux>j_5 j»^l dlJL>o-- :Jli S>LaJl ^iiil

179. Sta se uci na pocetku namaza

242. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Musa el-Basri;
kaze: Nama je ispricao Dzafer b. Sulejman el-Dubeij^, on je

prenio od Alije b. Alije er-Rifaija^, on od Ebu Mutevekkila a

on od Ebu Seida el-Hudrija koji je kazao: "AUahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, hi kada bi nocu ustao da
klanja, prvo izgovorio tekbir a potom bi rekao: Da si
slavljen samo Ti, moj Boze, i Tebi hvala. Tvoje je Ime
blagoslovljeno. Tvoje je Velicanstvo uzviseno. Nema
drugog boga osim Tebe. A nakon toga bi rekao: Allah je
velik i dostojan je velicanja. Poslije toga bi govorio:
Uticem se Allahu koji sve cuje i zna od prokletog

^ Dzafer b. Sulejman ed-Dubeij Ebu Sulejman el-Basri veoma je iskren i

Allahu pokoran ravija, all je protezirao siizam.

^ Alija b. Alija er-Rifai Ebu Ismail el-Basri kao ravija nije los. Bio je

izuzetno predan Allahu (dz.s). Neki su spocitavali da je naginjao kaderijama.
Za njega kazu da je dosta licio na Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio.

481

sejtana, njegovog navracanja, njegove nadutosti i njegovih
carolija."^

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, AbduUaha b.
Mesuda, Aise, Dzabira, Dzubejra b. Mut'ima i Ibn Omera.

Ebu Isa veli: Ebu Seidov hadis je najznamenitiji hadis na
ovu temu. Po njemu postupaju neki ucenjaci. Sto se tice vecine
ucenjaka, oni kazu: Samo se od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio
i spasio, prenosi da bi govorio: Da Si slavljen samo Ti, moj
AUahu, i Tebi hvala. Tvoje je Ime blagoslovljeno. Tvoje je

^ Postoje mnogi hadisi u kojima se govori o tome sta je Allahov Poslanik,

Allah ga blagoslovio i spasio, praktikovao uciti nakon izgovorenog tekbira, a
prije ucenja Fatihe. Najvise je predaja u kojima stoji da je Allahov Poslanik,
Allah ga blagoslovio i spasio, ucio samo Subhaneke. Na temelju tih predaja
vecina ucenjaka smatra da poslije izgovorenog tekbira, a prije ucenja Fatihe,
treba uciti samo Subhaneke. Medutim, po misljenju Ibn Fluzejme, ni jedna
od tih predaja nije pouzdana.

Iz prvog tematskog hadisa vidimo da je Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, osim Subhaneke, ucio i dovu u kojoj je trazio utociste
od prokletog sejtana, njegovog nagovaranja, njegove nadutosti i carolije.

Najpouzdanija predaja na ovu temu je Ebu Hurejrina u kojoj stoji
da je Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio, nakon izgovora
pocetnog tekbira, a prije ucenja Fatihe malo sutio. Rekao sam mu, veli Ebu
Hurejre; "AUahov Poslanice, dao bih za tebe i oca i majku, sta kazes za
tvoju sutnju izmedu pocetnog tekbira i ucenja Kur'ana, sta ti tada
izgovaras? Na to ce Allahov Poslanik, AUah ga blagoslovio i spasio,
izgovaram: Boze moj, udalji me od mojih grijeha kao sto Si udaljio istok
od zapada."(Buharija i Muslim)

Nakon ove, najpouzdanija je predaja da je Allahov Poslanik, AUah ga
blagoslovio i spasio, nakon pocetnog tekbira, a prije ucenja Fatihe ucio:
"Okrecem svoje lice Onom Koji je stvorio nebesa i zemlju..." (Muslim, od
Ebu Hurejre)

482

Velicanstvo uzviseno. Nema drugog boga osim Tebe. Ovako se
prenosi i od Omera b. Hattaba i od Abdullaha b. Mesuda.

Prema ovome postupa vecina ucenjaka iz generacije
tabi'ina i ostalih. O senedu hadisa Ebu Seida se nepovoljno
govorilo: Jahja b. Seid se nepovoljno izrazio o Aliji b. Aliji.
Ahmed kaze: Ovaj hadis je nepouzdan.

243. ISPRICALI SU NAM Hasan b. Arefe i Jahja b.
Musa i kazu: Nama je ispricao Ebu Muavija, on je prenio od
Harisea b. Ebu Ridzala, on od Amrea, a on od Aise koja je
kazala: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, kada bi
zapocinjao namaz, govorio bi: Da Si slavljen same Ti moj
Allahu, i Tebi hvala. Tvoje je Ime blagoslovljeno. Tvoje
Velicanstvo uzviseno. Nema drugog boga osim Tebe.

Ebu Isa veU: Ovaj nam je hadis poznat samo sa ovim

senedom.^ O Hariseu se nepovoljno govorilo u pogledu njegova
pamcenja. Ebu Ridzalu je ime Muammed b. Abdur-Rahman.^

Jl o Jl - O ft

^ Ijlj ^1 (cJJW-' :oli JiAjj (jj 4UI JjlC (jj| j>C 'UulC (j^ (_yju^ (j^ t5jjjJ>JI

^ Ebu Davud ga je na sasvim drugi nacin zabiljezio od Ebu Dzevza'a. U
njegovu senedu nije spomenut Harise. Ali je ovaj hadis i u ovoj formi slab.
^ On je, prema misljenju, Nesaije osumnjicen za laz uslijed cega su ga
mnogi odbacili. Ibn Hadzer ga smatra slabim ravijom.

483

S^SS 00 o ^j!o

^ ^ ^ 0^1^ ^SS ^OC-0 Oft-fC-^0 0^ ^^,

al-(J 4jic 4i)l ^JLj (fjJJI I— »L>w3l (jJ aJjJI Jj»l jiSl Ju£ fUU JuijJij

180. O tome da Bismillu ne treba uciti naglas

244. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama
je ispricao Ismail b. Ibrahim; kaze: Nama je ispricao Seid el-
Dzurejrijj, on je prenio od Kajsa b. Abajeta, a on od Ibn
AbduUaha b. Mugaffela, koji je kazao: "Moj me je otac
(jednom prilikom) cue kako u namazu izgovaram: (U ime
Allaha, Milostivog, Samilosnog) pa mi je rekao: Gle, moj
sincic uvodi novotariju. Cuvaj se novotarije! Potom^ (sin
AbduUaha b. Mugaffela) rece: Nisam vidio nijednog ashaba
savremenika Allahova Poslanika, Allah ga blagoslovio i
spasio, da je vise mrzio novotarije u islamu od njega (t.j.
od mog oca) koji je kazao: Klanjao sam sa Vjerovjesnikom,
Allah ga blagoslovio i spasio, Ebu Bekrom, Omerom,
Osmanom i Alijom pa nisam ni jednog od njih cuo da je

4?.4

(Bismillu) izgovarao (naglas) pa je i vi naglas ne

izgovarajte. Kada budes klanjao (naglas) uci od (Hvala

AUahu Gospodaru svjetova)."^

Ebu Isa veil: Hadis AbduUaha b. Mugaffela je hasenun^

i po njemu postupa vecina ucenjaka iz generacije
Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika,
medu kojima su Ebu Bekr, Omer, Osman i drugi, a poslije
njih i vecina iz generacije tabi'ina kao sto su; Sufjan Es-Sevri,
Ibn Mubarek, te Ahmed i Ishak. Oni smatraju da "U ime
Allaha, Milostivog, Samilosnog" (BismiUu), ne treba uciti naglas

nego u sebi.^

^ Islamski ucenjaci, opcenito, u pogledu ucenja Bismile u namazu imaju
razlicite stavove: Safija, a prema nekim rivajetima i Ahmed b. Hanbel
smatraju da je Bismilla sastavni dio svake sure, samim tim i Fatihe, s toga
je, po njima, Bismillu vadzib uciti u namazu skupa sa Fatihom. Prema
Malikovom misljenju, Bismillu nije potrebno uciti u namazu ni naglas ni u
sebi, medutim, ne smeta i ako se prouci. Ebu Hanife, a prema nekim
rivajetima Ahmed b. Hanbel i vecina hadiskih ucenjaka, smatraju da je
lijepo (mustehab) Bismillu uciti u namazu.
^ Neki su hadiski ucenjaci, kao sto su Ibn Huzejme, Ibn Abdul-Berr i Hatib

el-Bagdadi Tirmiziji osporavali ovakvu ocjenu navedenog hadisa. Oni
smatraju da je sin AbduUaha b. Mugaffela kao ravija nepoznat {medzhut), a
hadis u cijem se senedu nade nepoznat ravija moze biti samo slab (daif).
Ebu Jusuf ez-Zejlei u djelu Nasbur-Raje je dosta raspravljao o stepenu ovog
hadisa. Njegova konstatacija na kraju bila je da ovaj hadis, ukoliko ga nije
moguce podvesti ni pod jednu od kategorija sahiha, po stepenu nije ispod
kategorije hasen-hadisa.

3 Vecina ucenjaka koji smatraju da Bismilu u namazu treba uciti u sebi i
da je nije dozvoljeno uciti naglas svoje misljenje, pored tematskog, temelje i
na slijedecim hadisima: Enes b. Malik veli: "Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, Ebu Bekr i Omer su u namazu ucenje naglas
otpocinjali od Fatihe."(Buharija i Muslim).

485

H^JS i>*>jJI 4JlJI mj (-> yi^^ tjlj o^ »-JlJ ^A^

0-* - !* S ,06.0 OfrO ^5 ^, t-M^^"

4_1U ^1 JLtf (_5-jJJl i_iL^v>^l o-« |>-1j«JI J-al 6* oJf IJ-fJ Jli osj

(;;>_o j>-ajjo (j_aj j:}-^3^' O-^'j o*''H^ (iH'J j-*^ cW'J ''j— <;^ J^' ■ Hr^ c^j

• 1 t t

,^O.Jl 6-Jio ^Jl S^ ^ a

iX aAj j-OvA 4.4-.^ la t^jJIaJl jJl^ Jjl }A I '-'^; ^.'^ 3^'j

i >■

181. Ko smatra da "U ime AUaha, Milostivog,
Samilosnog" (Bismillu) treba uciti naglas

245. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Abde; kaze: Nama je
ispricao Mu'temir b. Sulejman i kazao: Meni je ispricao Ismail

U Muslimovoj predaji ovog hadisa stoji dodatak: "a nisu ni na
pocetku a ni na kraju naglas izgovarali Bismillahir-Rahmanni-Rahim/'

U predaji koju biljeze Nesaija i Ahmed stoji: "A nisu naglas
izgovarali Bismillahir-Rahmanir-Rahim." U predaji koju biljezi Ibn Huzejme u
Sahihu stoji: "Ucili su Bismilu u sebi."

486

b. Hammad^, on je prenio od Ebu Halida,^ a on od Ibn

Abbasa koji je kazao: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i
spasio, je svoj namaz pocinjao sa (ucenjem): U ime AUaha,

Milostivog, Samilosnog."^

Ebu Isa kaze: Njegov sened u ovakvoj formi nije jak.^

U ovom smislu je i stav nekih ucenjaka iz generacije
Vjerovjesnikovih, AUah ga blagoslovio i spasio, savremenika,
kao sto su Ebu Hurejre, Ibn Omer, Ibn Abbas i Ibn Zubejr i
tabfina poslije njih. Oni smatraju da treba uciti naglas: U ime
AUaha, Milostivog, Samilosnog. Tako vele i Safija, Ismail b.

1 Ismail b. Hammad b. Ebu Sulejman je po misljenju Jahje b. Meina

pouzdan ravija. Ebu Hatim ga naziva sejhom ciji se hadisi zapisuju.
Prenosio je hadise od svog oca i Ebu Halida el-Valibija.

2 Ebu Halid Hurmuz el-Valibi el-Kufi je kao ravija ocijenjen ocjenom
dovoljan (makbul). Pripadao je generaciji starijih tabi'ina.

^ Neki su islamski ucenjaci na temelju ovog i mnogih drugih hadisa u

ovom znacenju zauzeli stav da Bismillu u namazu treba naglas izgovarati.
Tematski hadis kao i vecina ostalih na kojima oni temelje svoj stav su po
stepenu slabi hadisi. Najbolji od njih je hadis sto su ga zabiljezili Ibn
Huzejme i ibn Hibban u Sahihima i Nesaija u Sunenu od Nuajma el-
Mudzmira koji je kazao: "Klanjao sam za Ebu Hurejrom pa je naglas
proucio Bismillahir-Rahmanir-Rahim a iza toga Fatihu. Kada bi proucio do
Veled-dallin rekao bi: Amin, a za njim bi to i svi prisutni izgovorili... Na
kraju je kazao: tako mi Onog u Cijoj je ruci moja dusa, ja od vas klanjam
namaz naslicniji, namazu AUahova Poslanika, AUah ga blagoslovio i spasio."

Na temelju ovog hadisa i hadisa iz prethodnog poglavlja mozemo
izvuci zakljucak kako to naglasava i Abdur-Rahman el-Mubarekfori da je
Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio, nekada Bismillu u namazu ucio
naglas, a nekada u sebi.
^ Ovaj hadis je slab zbog dvojice ravija: Jedan od njih je Ebu HaUd koji je

po misljenju Ukajlija nepoznat (medzhul), a drugi je Ismail b. Hammad, koji
je po ocjeni Ukajlija slab.

487

Hammad, a on je sin Ebu Sulejmana, i Ebu Halid el-Valibi
kome je ime Hurmuz, a iz Kufe je.

L-Jj 4JJ Jla^JL A-s-IjaJI ^ajvjjj,; ^jLwjSj J-*^J J^ 3^'j A^J f^^ ^' l5^ ^'

jxL (J 4^Jlc aDI ^-Ls (ffj-JJl i_)L>w3l ij^ JjJI Jjbl jutc Ijjs _U J^lj

- "7.^ #-- J*0-- C-- ^Ji -o, ^'' OJl^O^O^,^ S,

'i ljjl£ a^l oUaj (j*^ J ' 9j3~^I J-j^ V^^r^' ^'■^'^ ^'"'jfi b^"^-^. '_^l^ p-^'

. po^jJl ^jA>-y\ 4JJI ix**u ;j4«- JL)

« - -- ' •*

488

182. Pocinjanje sa ucenjem (naglas u namazu)
od: "Hvala Allahu, Gospodaru svjetova"

(Fatihe)

246. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao
Ebu Avane, on je prenio od Katade, a on od Enesa koji je
kazao: "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, Ebu Bekr,
Omer i Osnian pocinjali su ucenjem (naglas u namazu) od:

"Hvala Allahu, Gospodaru svjetova" (Fatihe)."^

Ebu Isa veU; Ovaj hadis je hasenun-sahihun.^ U duhu

tog hadisa su postupali ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih,
Allah ga blagoslovio i spasio, savremenika, tabi'ina i onih
posHje njih. Oni su pocinjali sa ucenjem (naglas u u namazu)
od: "Hvala Allahu, Gospodaru svjetova".

Safija veli: Ovaj hadis: "Da su Vjerovjesnik, Allah ga
blagoslovio i spasio, Ebu Bekr, Omer i Osman pocinjali sa
ucenjem (naglas) od: "Hvala Allahu, Gospodaru svjetova"
(Fatihe) ima znacenje: Da su oni ucili Fatihu prije sure, sto ne

^ Kada se kaze: "Pocinjali su ucenjem (u namazu)", misli se na ucenje
naglas. Dakle, pocinjali su ucenjem naglas u namazu od: "Hvala Allahu
Gospodaru svjetova". To, po nekima, znaci da oni nisu naglas ucili Bismillu.
Neki su opet rijeci: "Hvala Allahu Gospodaru svjetova", razumjeli kao naziv
za Fatihu u cijem je sastavu i BismiUa, sto po njima znaci da su uz Fatihu
naglas ucili i Bismillu. Neki su, opet, na temelju ovog hadisa izvukli
zakljucak da Bismillu u namazu nije potrebno uopce uciti ni naglas niti u
sebi. Oni su iz spomenutog hadisa razumjeli da su AUahov Poslanik, Allah
ga blagoslovio i spasio, Ebu Bekr, Omer i Osman opcenito ucenje u
namazu pocinjali od Fatihe, te da prije nje nisu nista drugo ucili.
^ Zabiljezio ga je i Muslim u Sahihu.

489

znaci da oni: "U ime AUaha, Milostivog, Samilosnog" (Bismillu)
nisu ucili naglas.

Safija smatra da ucenje (naglas u namazu), treba poceti
od: "U ime AUaha Milostivog Samilosnog" i da Bismillu treba
uciti naglas (u namazima u kojima) se inace uci naglas.

f

s; - - ^ -

.jj-ouc (jj 4DI jjtcj ojlis ^Ij (j-ulj 4-ijLpj SjjjA ^1 jj* vM' ij^3 • '-"^

<■ , f , , -f - -- -^ ^_ - , ^f 'ir

> » J" ,- • - '\., •- ji • ^ . - - ,. ; f " ° ^ t' ' n '• °i{ -° ° •''^ " °

", '' ' -

490

- '. ' - '.|'i " J°'^ °| II ' •!-• I t -' "•" f '. °l

fl Jl 0^

»-•''''- t "' "■' t ' °i ° ' -•' • "£-\ " °'' II ' i<r'

183. O tome da bez Fatihe
nema namaza

247. ISPRICALI SU NAM Ibn Ebu Omer i Alija b.
Hudzr; kazu: Nama je ispricao Sufjan, on je prenio od
Zuhrija, on od Mahmuda b. Rebi'a, on od Ubadea b. Samita,
a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, da je

rekao: "Nema namaza onaj ko ne prouci Fatihu."i

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Hurejre,
Aise, Enesa, Ebu Katade i AbduUaha b. Amra.

Ebu Isa veU: Ubadeov hadis je hasenun-sahihun^, po
njemu je postupala vecina ucenjaka iz generacije

1 Vecina islamskih ucenjaka stoji na stanovistu da je ucenje Fatihe u

namazu fard, da njeno ucenje spada u sastavne dijelove namaza (ruknove)
te da je nista drugo ne moze nadonijestiti. Svoj stav oni temelje na
tematskom i brojnim drugim hadisima na ovu temu.

Ebu Hanife smatra da je ucenje Fatihe u namazu vadzib. Po njemu, ukoliko
bi neko propustio ucenje Fatihe a proucio nesto drugo iz Kur'ana, namaz
mu vrijedi, s tim sto bi morao uciniti sehvi-sedzdu. Svoje misljenje on
temelji na hadisu koji je zabiljezio Buharija u Sahihu a u kome stoji: "Kada
stupas u namaz, izgovori pocetni tekbir a potom prouci nesto sto znas iz
Kur'ana."

Ebu Hanife je tematski hadis razumio u smislu: Nema potpunog
namaza onaj ko ne prouci Fatihu.
^ Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte.

491

Vjerovjesnikovih, Allah ga blagoslovio i spasio savremenika,
ashaba, medu kojima su i Omer b. Hattab, Dzabir b. Abdullah,
Imran b. Husajn i drugi. Oni su kazali: Namaz bez ucenja
Fatihe ne vrijedi.

Isto vele i Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak.

OooliJI ^*L^ UoLj \m

(j— J (j_o.>-jJI j — ^ gj ji- i . * — >iii (j_j /_ •>-i L-Jjj-> tjuiu (^j j.«j>vo jljJu Lijj.>- YiA

^ - - , , s

.j-w/->' *.liJJ->' j-^*"-^ c>^ lH'j '*-^.;^-^ • g-'-'-;!-^ 3^' uL5

0--LU --SS ^OfrO 0C.0 ^Jio^ ^

- S - - i

e i i

a o ^ Jl

- - - Jl ^,

492

a ^9 ^o ^ ^ J ft

.(jljA».> fjljj _^>o (J^-f^ (i>^ 'uL*!
' ' s - ' s - " i^ '

. J j ^> (jj 4.9.'ii <i (j^ (j u i o K cl u - \ -' > J->^ aX^j 4^>ic <d)l jJ~d L?^' ^ J^"^ (1*^

184. O (izgovaranju) rijeci Amin

248. ISPRICAO NAM JE Bundari; kaze: Nama su

ispricali Jahja b. Seid i Abdur-Rahman b. Mehdi; kazu: Nama
je ispricao Sufjan, on je prenio od Selemea b. Kuhejla, on od
Hudzra b. Anbesa a on od Vaila b. Hudzra koji je kazao;"Cuo
sam Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio, (kada je
nakon sto je) proucio {...gajril magdubi alejhim veleddallin)

rekao: Amin^, podignuvsi svoj glas."^

^ Bundar je nadimak za Muhammeda b. Bessara b. Osmana el-Abdija
jednog od poznavalaca Sunneta. Zehebi tvrdi da su ucenjaci jednoglasni u
stavu da se od njega hadisi mogu prihvatati.

2 Na temelju ovog i drugih hadisa, na ovu temu vecina je islamskih
ucenjaka zauzela stav da ce i imam, kao i oni koji su pristali za njim,

493

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ebu Hurejre.
Ebu Isa kaze: Hadis Vaila b. Hudzra je hasenun^. Na

osnovu njega su mnogi ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih,
Allah ga blagoslovio i spasio, ashaba, tabi'ina i onih poslije

izgovoriti "Amin" nakon proucene Fatihe. Oni smatraju da to treba uciniti i
onaj ko klanja po sebi.

Od Malika i Ebu Hanife se u torn pogledu prenose dva stava:
Jedan koji je identican stavu vecine, i drugi gdje oni smatraju da imam ne
treba izgovarati "Amin" nakon proucene Fatihe nego to treba da ucine
samo oni koji klanjaju za njim.

1 Mnogi hadisi govore o tome da je Vjerovjesruk, Allah ga blagoslovio i
spasio, "Amin" nakon proucene Fatihe izgovarao glasno. Abdur-Rahman el-
Mubarekfori tvrdi da su svi ashabi i tabi'ini koji su klanjali za Ebu
Hurejrom naglas izgovarali "Amin". On takoder tvrdi da nije potvrdeno da
je neko od ashaba, "Amin" izgovarao u sebi. Na temelju svega spomenutog
vecina ucenjaka smatra da "Amin" treba izgovarati naglas. Medutim, o tome,
koliko glasno, imamo razlicite predaje: Ibn Madze i Ebu Davud u Sunenima
biljeze da je Allahov Poslanik, Allah ga blagoslovio i spasio, izgovarao
"Amin" toliko glasno da su ga mogh cuti oni sto su u prvom sahi. Ishak
b. Rahivejh u Musnedu biljezi od Ummu Husajn da je klanjala za
Vjerovjesnikom, Allah ga blagoslovio i spasio, i da je nakon zavrsetka
{gajril-magdubi alejhim veled-dallin izgovorio "Amin" toliko glasno da ga je
ona cula u safu zena. Bejhekija u Sunenu biljezi od Ata'a koji je kazao: U
ovoj dzamiji sam zatekao dvije stotine ashaba, koji su kada bi imam zavrsio
{gajril magdubi alejhim veled-dallin) tako glasno izgovorili "Amin" da bi
odzvanjalo.

Ebu Hanife, po misljenju el-Mubarekforija, smatra da se "Amin"
moze izgovoriti i na jedan i na drugi nacin. Takav stav on temelji na
slijedecim dokazima:

- Vailovom hadisu, koji je spomenut u ovom poglavlju, a u kome
stoji da je Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, tihim glasom
izgovorio "Amin", i

- Eseru koji je zabiljezio Tahavija od Ebu Vaila koji je kazao: Ome'r
i Alija (u namazu) BismiUu, Euzu billahi i "Amin" nisu naglas izgovarli.

2 ZabUjezili su ga osim Tirmizije i Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima.

494

njih ustvrdili da osoba treba podici svoj glas kod izgovora:
"Amin", i da ga ne treba prigusivati. Tako drze i Safija,
Ahmed i Ishak.

Su'be je prenio od Selemea b. Kuhejla, on od Hudzra
Ebu Anbesa, on od Alkameta b. Vaila a on od svoga oca da
je "Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio, (nakon sto je)
proucio (... gajril-magdubi alejhim veled-dallin) tihim glasom
izgovorio: Amin."

Ebu Isa veU: Cuo sam Muhammeda (Buhariju) kada veil
da je Sufjanov hadis na ovu temu pouzdaniji od hadisa
Su'beta. Su'be je pri prenosenju ovog hadisa pogrijesio na

nekoliko mjesta.^ On kaze: Od Hudzra Ebu Anbesa, a on je

ustvari Hudzr b. Anbes kome je nadimak (po djetetu) Ebu
Seken. Osim toga on je u njemu dodao: "od Alkameta b.
Vaila", medutim, u njegovu (senedu uopce) nema Alkame,
nego ga Hudzr b. Anbes prenosi od Vaila b. Hudzra. Takoder
je prenio da je: Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,

1 Na pitanje: "Ako su i Sufjan i Su'be hafizi u hadisu, na osnovu cega je

Tirmizija ustvrdio da je Su'be pogrijesio; ne postoji 11 mogucnost da je i
Sufjan pogrijesio?" El-Mubarekfori odgovara na slijedeci nacin:

- Su'be je grijesio u imenima ravija hadisa; sa Sufjanom to nije
slucaj. Ibn Hadzer za Su'bea kaze: Pouzdan je i precizan kao ravija ali je
grijesio u imenima ravija. Darekutnija u djelu Eel veli: "Su'be je puno
grijesio u imenima ravija jer je vecu paznju posvecivao samom tekstu
(metnu) hadisa".

- Su'be je imao cestd dilema pri prenosenju i seneda i metna
hadisa, dok kod Sufjana takvih dilema nije bilo.

- I Su'be i Sufjan su pouzdani, i hafizi u hadisu, s tim sto je
Sufjan bolje pamtio od Su'bea.

- Su'be je sam prenio hadise u kojima proturijeci Sufjanovim
hadisima i niko drugi osim njega ih u tom znacenju nije prenio, dok su
takve hadise koje prenosi Sufjan u istom znacenju prenijeU i drugi.

495

rijec: "y\min" izgovorio tihim glasom, a on je "Amin" izgovorio
podigavsi svoj glas.

Ebu Isa veli: A pitao sam i Ebu Zur'u o ovom hadisu,
pa je rekao: Sufjanov hadis o ovome je pouzdaniji, jer je,
veli on, i Ala' b. Salih el-Esedi prenio od Selemeta b. Kuhejla
predaju slicnu Sufjanovoj.

249. Ebu Isa kaze: ISPRICAO NAM JE Ebu Bekr
Muhammed b. Eban; kaze: Nama je ispricao Abdullah b.
Numejr, on je prenio od Ala'a b. Saliha el-Esedija, on od
Selemea b. Kuhejla, on od Hudzra b. Anbesa, on od Vaila b.
Hudzra a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i spasio,
slicno Sufjanovom hadisu, od Selemea b. Kuhejla.

185. O vrijednosti izgovaranja (rijeci) Amin

250. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb Muhammed b. Ala';
kaze: Nama je ispricao Zejd b. Hubab i kazao: Meni je

496

ispricao Malik b. Enes; kaze: Nama je ispricao Zuhri, on je
prenio od Seida b. Musejjiba i Ebu Seleme, njih dvojica od
Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, Allah ga blagoslovio i
spasio, da je kazao: "Kada imam rekne: "Amin", recite i vi,
jer ce, uistinu, onome ciji se izgovor: Amin poklopi sa
izgovorom meleka biti oprosteni grijesi koje je ranije

pocinio."^

Ebu Isa veU: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihu.^^

^ U Buharijinoj predaji ovog hadisa stoji: "Kada neko od vas izgovori Amin
i meleki na nebesima reknu "Amin".

U Muslimovoj predaji stoji: "Kada imam kaze: Amin, recite i vi, jer
i meleki izgovaraju "Amin". Pa ciji se izgovor rijeci: "Amin" poklopi sa
izgovorom meleka, bit ce mu oprosteni grijesi koje je ranije pocinio."

Abdur-Rezzak je prenio od Ikrime koji je kazao: Safovi stanovnika
zemlje se uspostavljaju po uzoru na safove stanovnika nebesa. Pa ako se
izgovor rijeci: "Amin" na zemlji poklopi sa njenim izgovorom na nebesima,
Ijudima ce biti oprosteni grijesi.

Pod pojmom grijesi u ovom hadisu, prema misljenju el-
Mubarekforija, misli se na male grijehe. Za velike je grijehe potrebno
pokajanje.
2 Ovaj su hadis zabiljezili jos i Buharija i Muslim u Sahihima.

497

498

Tumac arabizama i drugih manje poznatih
rijeci iz orijentalnih jezika

abdest - ritualno pranje lica, ruku do iza laktova, potiranje
glave, pranje nogu i drugih dijelova tijela prije
stupanja u namaz.

adet - obicaj

akika - klanje kurbana i nadijevanje imena djetetu, sedmi dan
nakon rodenja.

arsin - mjera za duzinu. Krojacki arsin dug je 65 cm.

ashab - Muhammedov, Allah ga blagoslovio i spasio,

savremenik.

beduin - stanovnik pustinje.

beriket - blagoslov, sreca i blagostanje.

bint - kci

bismilla - formula sa kojom pocinje svako poglavlje Kur'ana.

canak - drvena posuda.

daif - slab, u hadiskoj nauci hadis kome nedostaje jedan ill
vise uvjeta sahih-hadisa.

dirhem - drahma; srebreni novcic.

dova - molba Bogu, blagoslov.

dzamija - muslimanska bogomolja

dzehennem - pakao

dzemat - skupina, podrucje jedne dzamije, skupno obavljanje
namaza.

499

dzennet - raj

dzunub - necist, neokupan nakon polnog odnosa ili ejakulacije

u snu.
dzuz' - dio, odlomak /30. dio Kur'ana.
efdalnije - bolje, vrednije.
emirul-mu'minin - pocasna titula koja se daje najvecim

ekspertima i poznavaocima hadiske nauke.
eser - hadis, ciji sened doseze do tabi'ina.
ezan - obznana o nastupu namaskog vremena. Poziv na

skupno obavljanje namaza.
fakih - seriatski pravnik.
fard - farz, obligatna prvostepena duznost.
fardi ajn - obligatna prvostepena duznost koja se odnosi na

svaku osobu.
fardi kifaje - obligatna prvostepena duznost koja se odnosi na

skupinu.
hades - pojava koja kvari abdest. Veliki hades je pojava koja
zahtijeva kupanje, kao sto su ejakulacija i polni
odnos. MaU hades je pojava posUje koje treba
promijeniti abdest.
fikh - seriatsko pravo.
gaflet - nemar, nehat, ravnodusnost.
garib - tudin, stranac; u hadiskoj nauci hadis koji iz cjele

jedne generacije prenosi samo jedan ravija.
gusul - rituabio vjersko kupanje nakon ejakulacije ili polnog

odnosa.
hafiz hadisa - hadiski ucenjak koji pamti sto hiljada hadisa.
haram - strogo zabranjeno.

haridzije - pobunjenicka sekta koja je ustala protiv h. Alije.
harurija - stanovnica Harure, mjesto u Iraku.

500

hasen - dobar, u hadiskoj nauci, hadis koji ispunjava sve
uvjete sahih haisa s tim sto mu ravije nisu na
rangu ravija sahih-hadisa.

hudud - kaznene mjere.

hulefai rasidin - cetverica prvih halifa; Ebu Bekr, Omer,
Osman i Alija.

ibadet - poboznost, bogosluzje.

ibn - sin, skradeno b.

idtirab - poremecaj, zbrka.

ikamet - obznana o stupanju u namaz.

imam - voda, starjesina, osoba koja predvodi skupni namaz u
dzamiji.

istihaza - vanredno krvarenje kod zena koje se javlja nakon
zavrsetka mjesecnog ili porodajnog ciklusa.

Kaderije - pristalice vjerovanja u slobodu volje, indeterministi.

kadija - seriatski sudija.

karija - ucac Kur'ana.

kerahet - pokudenost, odvratnost.

kibla - Ka'ba, strana kuda se muslimani okrecu u namazu.

kisas - kazna, odmazda.

kjafir - nevjernik, bezboznik, nezahvalnik.

kuUet - vrc, posuda koja sadrzi 250 litara.

medzhul - nepoznat, anoniman.

mekruh - pokudeno, odvratano.

melek - andeo

mendub - pohvalno, lijepo.

meni - sperma

mesh - potiranje mokrom rukom.

metn - tekst hadisa.

metruk - odbacen

mezheb - pravac, pravni sistem u seri'atskom pravu.

501

mezi - svijetla sluz koja se javlja iz polnog organa usljed

nadrazaja, a prije sjemena.
misvak - vrsta cetke za zube od posebnog drveta.
mudd - posuda koja prema Ebu Hanifi sadrzi dva litra.
muezin - osoba koja uci ezan.
muhadremin - osoba koja je zivjela u Poslanikovo vrijeme ali

se sa njim nije susretala.
mustehab - lijepo, pohvalno.

muttarib - hadis u cijem metnu ili sened postoji poremecaj.
nafila - dobrovoljni ibadet.

odzunupiti - postati necist usljed ejakulacije ili polnog odnosa.
rafidija - pripadnik rafidija, siitske sekte.
ravija - prenosUac

ribat - veza, drzanje vojnog polozaja u ratu.
rivajet - predaja
rukn - satavni dio

sa' - posuda, koja prema Ebu Hanifi, sadrzi osam litara.
sahabijka - zena koja je zivjela u Poslanikovo vrijeme i sa

njim se susretala.
sedzda - dio namaza kada se licem, nosom i celom, prstima

nogu koljenima i dlanovima spusta na zemlju.
sedzda-tilavet - sedzda koja se obavlja nakon sto se proud

neki ajet iz Kur'ana u kojemu se nareduje

cinjenje sedzde. U Kur'anu ima cetrnaest

takvih ajeta.
sehur - jelo pred zoru, rucak uz ramazan.
sehvi-sedzda - sedzda koja se cini po zavrsetku namaza radi

nekog propusta ucinjenog u namazu.
sened - lanac prenosilaca hadisa.
selam - pozdrav, zavrsni cin namaza.

502

sonnet - praksa Muhammedova, Allah ga blgoslovio i spasio.

Sve ono sto je on govorio, radio i odobrio.
sevab - nagrada

sif({atun-hafiz - pouzdan; hafiz je strucni izraz u hadiskoj
naud koji se dodjeljuje izuzetno pouzdanim i
ucenim prenosiodma hadisa.
soia - pogjavlje Kur'ana (ima ih 114).
satra - stap ili neki drugi visociji predmet postavljen pred

osobu koja klanja na otvorenom prostoru.
sart - uslov.

iedfat - zanzzmanie, zagovor.
selndet - o Q luv«m je, svjedocenje.
sefh - acen|ak, ucitelj.
ScrTat - isiamski zakon utemeljen na Kur'anu i Sunnetu.

'in - suvremenik Muhammedovih, Allah ga blagoslovio i
spasio, ashaba.
erkan - lagahno spustanje tijela na ruk'u i sedzdu i
propisno uspravljanje i zadrzavanje izmedu
njih.

- obSazak oko Kabe.

- pi^evara, obmana.

- tnmaffnje, objasnjenje; komentar Kur'ana.

- icg^star, spnsak, knjiga.
- fiktivno ascenje zemljom ili zemljinom tvari
osljed nedostatka vode, umjesto abdesta ili
kupanja.

- Ihnnnla 'Allahu ekber"-Bog je najveci.

- aoei^acL
pnstalice, sljedbenid. Sljedbenici Muhammeda, Allah
^ blagoslovio i spasio.

503

vadzib - prvostepena duznost, prema misljenju vecine
ucenjaka. Prema Ebu Hanifi, drugostepena

duznost.

vesilet - najljepse mjesto u Dzennetu.

zikr - izgovaranje AUahovih imena i drugih poboznih tekstova.

504

Literatura

Kurgan Casni; Phjevod Kur'ana na bosanski jezik Muhammed
Pandza i Dzemaluddin Causevic.

Muhammed Abdurahman b. Abdulkerim el-Mubarekfori:
Tuhfetu-1-ahvezi bi-sserhi Dzami'i-t-Tirmizi, I. tom, Kairo
1964., drugo izdanje.

Ibn Esir: En-Nihaje, Daru Ihjait-turasil-arebi, Bejrut.
Ez-Zejlei: Nasbu-r-raje liehadisil-Hidaje, El-Mektebul-islamij.
Bejrut 1393. po Hidzri, drugo izdanje.
Ibn Hadzer el-Askalani: Fethu-1-bari serhu Sahihi-1-Buhari,
Darul-Ma'rife, Bejrut, drugo izdanje.
Jahja b. Seref en-Nevevi: Serhu Dzamiu-s-Sahih Muslim,
Darul-fikr, Bejrut 1972, drugo izdanje.

Sujutija: Tedribu-ravi fi serhi takribu-n-Nevavi, Daru ihjais-
sunnetin-nebevijjeti, Bejrut 1979, drugo izdanje.
Nurudin Itr: Menhedzu nakdi fi ulumi-1-hadisi, Darul-Fikr,
Bejrut.

Dr. Mahmud et-Tahan: Tejsiru mustalehi-1-hadisi, Mektebetu-1-
Mearif, Rijad, 1985., sedmo izdanje.

Ibn Hadzer el-Askalani: Nuzhetun-Nezar serhu Nuhbetu-1-
fiker, El-mektebetul-ilmijje, Medina El-Munevvera, drugo
izdanje.

Ibn Hadzer el-Askalani: Takribu-t-tehzib, Pakistan 1973,
Darun-nesril-Kutubul-islamijje, prvo izdanje.

505

Dr. Mustafa es-Sibai: Es-Sunnetu ve mekanetuha fi-t-tesri'i-1-
islami, El-mektebu-1-islami, Bejrut, 1976. drugo izdanje.
Muhamed Seid Sabik: Fikhus-Sunneh, Darul-kitabil-arebi,
Bejrut 1973. drugo izdarije.

Muhamed b. Ali es-Sevkani: Nejlu-1-Evtar Serb muntekal
Ahbar min ehadisi sejjidil-ahjar, Egipat, Seriketu mektebeti ve
metbeati Mustafal-babi el-Halebi ve evladuhu.
Ebu Davud Sulejman b. Esas el-Ezdi es-Sidzistani Sunen,
Egipat Seriketu mektebeti ve metbeati Mustafal-babi el-Halebi
ve evladuhu 1952.prvo izdanje.

Nesaijin Sunen sa Komentarom Sujutije i biljeskama Sindija,
Darul-kitabul-arebi, Bejrut 1930. Prvo izdanje.
Ibn Madze El-Kazvini; Sunen, Darul-fikr Bejrut, drugo
izdanje.

506

RECENZIJA

V

Prof, dr Sefika Kurdica

\

Prva knjiga Dzamia-Sunena Imama Ebu Isa Et-Tirmizija,
prijevod i komentar prof. Mahmuda Karalica, predstavlja
izuzetno vrijedan doprinos upoznavanju naseg citaoca sa
hadisom i Sunnetom Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.w.s.,
kao i upoznavanje sa najelementarnijim znanjima koja tretiraju
fikhska pitanja i propise.

Imam Ebu Isa Et-Tirmizi je zivio i radio u trecem stoljecu
Islama, i spada, uz Buhariju, MusUma i druge, u pionire
hadiske znanosti. Njegovo djelo koje je pred nama je jedno od
najznacajnijih djela iz podrucja hadisa, tako da je ovo djelo
svTStano medu sest najvaznijih i najautenticnijih zbirki
\\didisaJKutubu-s-sitte, od nastanka hadiske znanosti pa sve do
danas.

Kada se uzme u obzir broj hadisa koje je Et-Tirmizi
upotrijebio u ovoj zbirci, klasicifiranje hadisa i njegova
jezgrovitost i leprsavost u naslovljavanju poglavlja ispod kojih
je navodio hadise, dolazi se do zakljucka da je to djelo
posebno privlacno i visestruko korisno za nase upoznavanje sa
hadisom Allahovog Poslanika, s.a.w.s.

Prof. Mahmud Karalic se dosjetio ne samo prevoditi hadise
iz ove poznate zbirke, nego u isto vrijeme i izabrati komentar
na ovu hadisku zbirku. Kako god je izuzetno dobro izabrao
koju zbirku hadisa da prevodi na nas jezik, tako je, takode,

507

dobro izabrao i koji komentar da upotrijebi kao podlogu na
kome ce temeljiti sopstveni komentar ove zbirke na bosanskom
jeziku. On je u maniru vrsnog hadiskog strucnjaka ~ uzgred
da kazemo da je on prvi covjek koji je donio diplomu
hadiskog strucnjaka u BiH u posljednjih pola stoljeca, i to
upravo iz grada Allahovog Poslanika, s.a.w.s., -- izabrao kao
podlogu za sopstveni komentar na bosanskom jeziku, najbolji
komentar, a to je djelo Tuhfetu-1-ahwezi. Ovaj komentar koji je
napisao El-Mubarekfuri je, prema vecini strucnjaka iz ove
oblasti, najbolji komentar napisan na ovo djelo.

Uz to je prof. Mahmud Karalic iz mnostva podataka
kojima obiluje ovaj komentar, izabrao ono sto odgovara nasem
covjeku i ovom vremenu i prostoru. Izostavio je pojasnjenja
vezana za sened/lanac prenosilaca koja bi izuzetno opteretila
citalacku publiku a odabrao je one elemente koji imaju
posebnu vaznost i konkretnu korist. To je jedna od
prepoznatljivih karakteristika ovog rada koji se primjecuje vec
na pocetku samog prijevoda.

Sto se tice jezika i stila, oni su veoma jasni, precizni i
veoma prihvatljivi za siri krug citalaca.

Znacajno je spomenuti da je uz izuzetno strucno
poznavanje hadiske znanosti i terminologije vezane za ovu
oblast, prof. Karalic pokazao i zavidnu utemeljenost u fikhskim
propisima i terminologiji koja tretira ovu oblast.

Uz ove i druge specifikume ovog prijevoda koji ovdje
nisu spomenuti sa zadovoljstvom ga preporucujemo citalackoj
publici.

508

RECENZIJA
Prof, dr Sukrije Ramica

Islamska kultura i dvilizacija koje su blistale stoljecima,
ostavljajud Ijudima nase planete istinski put progresa i
emanicipacije, svoje izvoriste su izmedu ostalog nalazile u sunnetu
Allahovog poslanika Muhammeda, neka je na njega Allahov
salavat i selam. Ono sto je on u periodu svoga poslanstva rekao,
uradio, odobrio, te njegove moraine osobine, sve je to bilo i ostalo
nepresusni izvor islama i islamske kulture i civilizadje, i sve to je
sacuvano do nasih dana u mnogobrojnim hadiskrm zbirkama.
Sve sto su muslimani pozitivno postigli u svojoj
cetmaestostoljecnoj povijesti duguju, izmedu ostalog, znanju i
uputama koje su mnogobrojne generadje crpile iz ovog izvora.
Poslije Buharijeve i Muslimove zbirke, Tirmizijina zbirka po
pouzdanosti sigurno dolazi na trece mjesto. Ovu zbirku koja nosi
naziv Tirmizijin Dzami'-Sunen je napisao Ebu Isa Muhammed b.
Isa b. Sevre et-Tirmizi (209 - 279 H.). Ona je nastala u ti'ecem
stoljecu po Hidzri, u periodu istinskog procvata nauke u
islamskom svijetu, dakle u periodu kada su sljedbenid islama
praktidrali svoju vjeru i slijedili upute svoga Gospodara, a prva
Njegova uputa je bila kao sto znamo, "Ud, dtaj, proucavaj u une
svoga Gospodara." (XCVI:1) Koliko je nauka bila zaokupirala
sljedbenike islama u torn periodu najbolje govori dnjenica da su
svih sest najpoznatijih hadiskih zbirki nastale bas u to doba.
Naime Buharija je umro 256, Muslim 261, Ibn Madze 273, Ebu
Davud 275, Tirmizija 279, i Nesaija 303. godine po Hidzri.

Tirmizijina zbirka se smatra jednom od najobuhvatnijih,
znanjem najbogatijih i u strucnom pogledu najprofesionalnijih

509

zbirki hadisa. U njoj su, pored vjerodostojnih (sahih)
spomenuti i drugi hadisi kao sto su; dobri (hasen), slabi (daif),
sa skivenim mahanama (muallel) i drugi. Medutim, autor ove
zbirke je ukazao na sve njih objasnivsi njihov stepen i iznoseci
eventualne mahane i nedostatke kod onih hadisa gdje su one
evidentne. Takode je pojasnio znacenje hadisa, stavove prvih
muslimana (selefa) u vezi s tim i naveo i druga objasnjenja
relevantna za hadis i hadiske znanosti. Sve je ovo obogatilo
ovu zbirku i dalo joj dodatnu vrijednost i znacaj.

Sto se tice samog prijevoda i komentara prvog toma
Tirmizijinog Dzamia-Sunena, primjetno je da je provodilac i
komentator, nastojao i uveliko uspio u sljedecem:
a) da prijevod bude sto blizi orginalnom znacenju, b) da uvazi
strucnu terminologiju, sto je posebno vazno kada je prevodenje
seneda u pitanju, c) da upotrebljava rjecnik koji je opcepoznat
kako bi ovaj prijevod uz njegov komentar koji je uraden
veoma strucno bio dostupan najsirim masama.
Buduci da su ovaj prijevod i komentar Ijudsko djelo normalno je
da on nije savrsen, s obzirom da Ijudska djela u principu ne
mogu biti savrsena. Medutim itnajuci u vidu da je ovo piorurski
poduhvat, u koji je nesumnjivo ulozen veUki trud i napor, kako
bi se prvi put Tirmizijina zbirka hadisa prevela na Bosanski jezik
ovaj prijevod sa komentarom zasluzuje veoma visoku ocjenu.
Nadati se da ce ovaj prijevod uciniti dostupnijim, svima nama,
drugi izvor islama, sunnet Allahovog Poslaruka, neka je na njega
Allahov salavat i selam. To je posebno vazno za muslimane koji
u cijelom svijetu, pa i kod nas, sigumim koradma nastoje da se
vrate nauci, pozitivnom progresu i emanicipadji, jednom rijecju,
da se ponovo vrate svojoj vjeri. Da bi se to postiglo neminovno
je da se dode na njeno istinsko izvoriste, neminovno je da se
ponovo pije sa cistih izvora vjere Kur-ani-Kerima i Sunneta

510

Muhammedovog, neka je na njega Allahov salavat i selam.
Mnogi muslimani su toga svjesni i zbog toga nastoje da se
omoguci pristup tim izvorima kako bi se svi, koji su zedni
znanja i upute, mogli njima nesmetano koristiti. Znacaj ovog
prevoda sa komentarom treba posmatrati, prije svega kroz
prizmu velike potrebe da se onima koji govore nas jezik
omoguci pristup drugom izvoru islama. Ukoliko zelinio da
ponovo itnamo muslimane koji nauci posvecuju najvecu paznju,
koji ne lazu, koji druge ne varaju i ne ogovaraju, koji drugom
zele ono sto i sebi, koji znaju da su najbolji oni Ijudi koji

najvise koriste Ijudima, a najgori oni koji stete Ijudima, koji ,

Dakle ako zelimo ponovni procvat islamske kulture i civilizacije,
moramo se vratiti cistim i nepomucenim izvorima islama, i
omoguciti Ijudima da te izvore mogu sa lahkocom koristiti.

Prevodenje hadiskih zbirki i njihovo tumacenje naucnom
metodologijom je ispravan put koji vodi ka tom cUju i, treba se
nadati da cemo, s Allahovom dz.s. pomoci u bliskoj buducnosti
osjetiti plodove rada i napora nase brace i sestara koji nastoje
da se Sunnet Allahovog Poslanika, neka je na njega Allahov
salavat i selam, ucini dostupnim i onima koji ne poznaju arapski
jezik. U tom cilju treba pruziti punu podrsku ovim pregaocima,
medu kojtma je i nas istaknuti muhaddis prof. Mahmud ef.
Karalic. Ja iskreno preporucujem stampanje njegovog prevoda sa
komentarom i molim Allaha dz. da trud koji je prevodilac ulozio
bude na vagi njegovih dobrih djela na Ahiretu. Takode molim
Uzvisenog Stvoritelja za one koji ovaj prevod budu citaU da se
njime istinski okoriste i da im hadisi Poslanikovi, neka je na
njega Allahov salavat i selam, budu istinski putokaz i vodilja ka
sreci i rahatluku na obadva svijeta.

511

SADRZAJ

strana

IMAM EBU ISA ET-TIRMIZI 1

Bistrina uma i pamcenje hadisa 1

Svestranost u poznavanju hadiske nauke 2

Tirmizijin Dzami'-Sunen 3

Misljenja ucenjaka o Tirmizijinu Dzami'u-Sunenu 5

UVOD 7

Karakter i ime Tirmizijine zbirke hadisa 9

Sadrzaj i kategorije hadisa 10

Prijemicivost Tirmizijine zbirke hadisa u

odnosu na druge zbirke 11

Vrijednosna metodologija 13

VRSTE HADISA I NJIHOVA PODJELA 16

PODJELA HADISA S OBZIROM NA NACIN

KAKO SU PRENESENI 17

MUTEVATIR HADISI 17

AHAD HADISI 18

Meshur hadisi 18

Aziz hadisi 19

Garib hadisi 19

PODJELA HADISA S OBZIROM NA NJIHOV STEPEN

VJERODOSTOJNOSTI 20

SAHIH HADISI 20

Vrste sahih hadisa 22

Kategorije sahih hadisa 22

513

HASEN HADISI 23

Vrste hasen hadisa 23

DAIF HADISI 24

Daif hadisi koji su slabi uslijed prekida u senedu 24

Muallak hadisi 24

Mursel hadisi 25

Mu'dal hadisi 27

Munkati' hadisi 28

Mudelles hadisi 29

Daif hadisi koji su slabi uslijed nekog drugog uzroka 32

Mud'if hadisi 32

Saz hadisi 33

Munker hadisi 34

Maklub hadisi 34

Muallel ili ma'lul hadisi 36

Mudtarib hadisi 38

Metruk hadisi 39

Mevdu' - patvoreni, lazni hadisi 40

Znaci po kojima se mogu prepoznati apokrifni hadisi 41

Znaci u senedu hadisa 41

Znaci u metnu 42

PODJELA HADISA S OBZIROM NA TO DOKLE

DOSEZE NJIHOV SENED 44

Hadisi kudsija 45

Merfu' hadisi 46

Mevkuf hadisi 47

Makhi' hadisi 47

PODJELA HADISA S OBZIROM NA

KONTINUIRANOST SENEDA 48

Muttasil hadisi 48

Musned hadisi 49

Muanan hadisi 49

514

Muennen hadisi 50

Muselsel hadisi 50

Ali hadisi 51

Nazil hadisi 51

PODJELA HADISA KOJI SE PRIHVATAJU;

NA VAZECE I NEVAZECE 51

Muhkem hadisi 52

Muhtelif hadisi 52

Nasih hadisi i mensuh hadisi 52

JOS NEKE VRSTE HADISA 53

Mudredz hadisi 54

Musahhaf hadisi 55

GENERACIJE RAVIJA 56

POGLAVLJA O CISTOCI 59

Namaz nece biti primljen bez (propisne) cistoce 59

O vrijednostima ciscenja 61

Kljuc namaza je ciscenje 65

Sta se izgovara kod ulaska u nuznik 67

Sta se izgovora nakon izlaska iz nuznika 70

O zabrani okretanja u pravcu Kible prilikom

obavljanja velike ili male nuzde 73

Neke olaksice u pogledu vrsenja nuzde 11

O zabrani mokrenja stojeci :....79

Olaksice u zabrani mokrenja stojeci 82

O zaklanjanju priUkom obavljanja nuzde 85

Mekruh je nakon nuzde cistiti se desnom rukom 87

O ciscenju upotrebom kamenja nakon obavljene nuzde 89

O ciscenju posHje nuzde pomocu dva kamena 92

Cime se je mekruh cistiti nakon obavljene nuzde 95

O ascenju vodom poslije obavljene nuzde 97

515

Vjerovjesnik, Allah ga blagoslovio i spasio,

daieko bi se udaljio kada bi obavljao nuzdu 99

Mekruh je mokriti u kupatilu 101

O misvaku 103

Kada se neko od vas probudi iz sna, neka ne stavlja

ruku u posudu dok je prethodno ne opere 107

O spominjanju AUahova imena prilikom

uzimanja abdesta 109

O ispiranju usta i nosa 112

Ispiranje usta i nosa iz jedne sake (napunjene vodom) 114

O provlacenju (prstiju) kroz bradu

(kod uzimanja abdesta) 117

O meshu po glavi, pocevsi od prednjeg

prema zadnjem dijelu glave 119

O potiranju glave pocevsi odzada

(pri uzimanju abdesta) 121

O potiranju glave jedanput (u toku uzimanja abdesta) 122

O uzimanju nove vode za mesh po glavi 124

O potiranju usiju sa vanjske i unutarnje strane 126

O tome da su usi sastavni dio glave

(kod uzimanja abdesta) 128

Trljanje izmedu prstiju 130

Neka se pripaze od vatre oni koji ne peru pete 133

Pranje kod abdesta (odredenih dijelova tijela) jedanput 135

Pranje kod abdesta (odredenih dijelova tijela) dva puta 136

Pranje kod abdesta (odredenih dijelova tijela) tri puta 139

Pranje kod abdesta (odredenih dijelova tijela)

jedanput, dva puta i tri puta 141

Pranje kod abdesta nekih (dijelova tijela)

dva, a nekih tri puta 143

Kako je izgledao Vjerovjesnikov,

Allah ga blagoslovio i spasio, abdest 145

O prskanju odjece nakon uzeta abdesta .147

O temeljitom uzimanju abdesta 150

516

Upotreba peskira poslije uzimanja abdesta 152

Sta se izgovara (uci) poslije abdesta 155

O uzimanju abdesta jednim muddom vode 157

Mekruh je previse vodu prosipati

priUkom uzimanja abdesta 159

O uzimanju abdesta za svaki namaz 162

O tome da je Vjerovjesnik, AUah ga blagoslovio i spasio,

s jednim abdestom klanjao vise namaza 165

O abdestu supruznika iz jedne posude 168

Mekruh je upotrijebiti vodu koja preostane iza zene

nakon sto se ona ocisti 170

O olaksici u torn pogledu 172

Vodu ne moze nista onecistiti 173

Jos jedno poglavlje na ovu temu 175

Mekruh je mokriti u stajacu vodu 177

Morska voda je cista i cisteca 178

Strogo cuvanje od mokrace (prilikom mokrenja) 181

Prskanje vodom po mokraci muskog djeteta koje

nije pocelo jesti (drugu) hranu 182

O mokraci zivotinja cije je meso dozvoljeno 185

O uzimanju abdesta nakon pustanja vjetra 188

O uzimanju abdesta nakon spavanja 191

Uzimanje abdesta nakon sto se nesto pojede iH

popije sto je bilo na vatri 194

Nije potrebno uzimanje abdesta nakon sto se

nesto pojede i popije sto je bUo na vatri 196

O uzimanju abdesta nakon jedenja mesa od kamile 200

Uzimanje abdesta zbog doticanja polnog organa 203

Abdest nije potrebno obnavljati ako se dotakne

muski polni organ 205

Abdest ne treba obnavljati zbog poljupca 208

Uzimanje abdesta zbog povracanja i

krvarenja iz nosa 211

O uzimanju abdesta tursijom 214

517

Ispiranje usta nakon (pijenja) mlijeka 216

Mekruh je osobi dok mokri odgovoriti na selam 218

O ostatku iza psa 219

O ostatku iza macke 221

O meshu po mestvama 224

O meshu po mestvama za musafira i mukima 228

Potiranje po mestvama odozgo i odozdo 231

O meshu po mestvama odozgo 233

Mesh po carapama i sandalama 235

O meshu po turbanu 238

Kupanje nakon dzunupluka i polnog odnosa 242

Hoce U zena raspletati kosu prilikom kupanja? 245

Ispod svake dlake je necistoca (dzunupluk) 247

O uzimanju abdesta poslije kupanja 248

Kada se vrh (muskog) i otvor (zenskog)

polnog organa spoje, kupanje je obavezno 250

Upotreba vode zbog vode (kupanje zbog ejakulacije) 252

O onome koji se probudi i vidi vlaznost na odjeci,

a ne sjeca se polucije u snu 255

O meniju i meziju 257

Kada mezijem isprljamo odjecu 259

Kada spermom uprljamo odjecu 261

O pranju sperme sa odjece 263

O spavanju osobe koja je dzunub prije nego se okupa 264

O abdestu dzunuba kada hoce da spava 266

O rukovanju sa necistom (dzunub) osobom 268

O zeni koja sanja ono sto i muskarac 270

O covjeku koji se nakon kupanja

priljubi uz zenu da bi se ugrijao 272

Dzunub ce uzeti tejemmum ako ne

mogne doci do vode 274

O istihazi (krvarenju nakon zavrsetka mjesecnog

iU porodajnog ciklusa) 276

518

Zena koja ima istihazu za svaki

ce namaz uzimati abdest 279

Zena koja ima istihazu moze sastaviti

dva namaza jednim kupanjem 282

Zena koja ima istihazu ce se okupati za svaki namaz 286

Zena nece naklanjavati namaze koje je propustila

za vrijeme menstruacije 288

Dzunub i zena, dok ima menstruaciju,

nece uciti Kur'an 290

O milovanju zene dok ima menstruaciju 293

O j-edenju sa zenom koja ima

menstruciju i ostatku iza nje 294

O zeni koja, dok je pod menstruacijom,

dohvaca nesto iz dzamije 296

Grijeh je opciti sa zenom dok ima menstruaciju 298

Iskupljenje (kefaret) za to 300

Pranje krvi od menzesa sa odjece 302

Koliko ce porodilja cekati nakon poroda 304

Kada covjek opd sa vise supruga i

samo se jednom okupa 307

Ukoliko dzunub zeli jos opciti, uzet ce samo abdest 309

Ukoliko bi bio uspostavljen dzemat, a neko od vas

osjetio fiziolosku potrebu, prvo neka nju obavi 311

Uzimanje abdesta kada se u nesto prljavo ugazi 313

O tejemmumu 317

O covjeku koji uci Kur'an u svakoj situaciji,

osim kada je dzunub 320

Kada se mokraca prolije po zemlji 322

POGLAVLJA O NAMAZU 326

O namaskim vremenima 326

Poglavlje o istoj temi 329

Jos jedno poglavlje o istoj temi 331

O klanjanju sabaha prije nego se razvidi 333

519

O klanjanju sabaha kada se razvidi 335

Pozurivanje sa podnevskim namazom 337

Odgadanje podnevskog namaza zbog velike vrucine 341

Pozurivanje sa klanjanjem ikindijskog namaza 344

Odgadanje ikindijskog namaza 346

O aksamskom vremenu 348

Vrijeme jacijskog namaza 350

Odgadanje jacije do kraja namaskog vremena 352

Mekruh je spavati prije jacije, a sijeliti poslije nje 354

O dopustenosti razgovora poslije jacije 357

O vrijednosti prvog namaskog vremena 360

Ko iz nemara ne klanja ikindiju u njenom vremenu 363

O pozurivanju sa namazom kada ga imam odgada 365

O onome ko prespava namaz 367

O onome koji zaboravlja namaz 369

Kako ce poceti sa naklanjavanjem onaj ko je

propustio vise namaza 371

O tome da je srednji namaz ikindija,

a receno je i da je podne 374

Mekruh je klanjati posUje ikindijskog

i sabahskog namaza 377

O klanjanju poslije ikindije 380

O namazu prije aksama 384

Ko stigne klanjati jedan rekat ikindijskog tarda

prije. nego sto sunce zade 386

O sastavljanju namaza kod kuce 389

Ustanovljenje ezana 392

O ponavljanju sehadeta u ezanu 395

O izgovaranju (rijeci) ikameta po jedanput 397

O izgovaranju (rijeci) ikameta po dva puta 400

O ucenju ezana polagahno, bez zurbe 402

O stavljanju prsta u uho prilikom ucenja ezana 404

Izgovaranje rijeci: "Namaz je bolji od spavanja",

u sabahskom ezanu 406

520

Onaj ko prouci ezan, proucit ce i ikamet 409

Mekruh je ezan uciti bez abdesta 411

Imam ima vece pravo (da odredi kada

ce se uciti) ikamet 413

O ezanu nocu 415

Mekruh je izaci iz dzamije poslije proucena ezana 418

O ycenju ezana tokom putovanja 420

O vrijednosti ezana 422

Imam je jamac, a muezin je pouzdanik 424

Sta treba govoriti onaj ko slusa ezan 427

Muezinu je mekruh da uzima naknadu

za ucenje ezana 428

Dove koje ce prouciti osoba nakon

sto muezin zavrsi ezan 430

Drugo poglavlje na istu temu 431

Dova se ne odbija izmedu ezana i ikameta 433

KoHko je namaza Uzviseni Allah (dz.s.) propisao

Svojim robovim 434

O vrijednostima pet dnevnih namaza 436

O vrijednostima klanjanja u dzematu 438

O onome ko cuje ezan pa se ne odazove 440

O osobi koja namaz klanja po sebi a

potom prispije u dzemat 443

O dzematu u dzamiji u kojoj je vec

jednom klanjano 446

O vrijednosti klanjanja jacije i sabaha u dzematu 448

Vrijednost prvog safa 451

O poravnavanju safova 453

Neka iza mene u (safu) budu stariji i uceni 455

Mekruh je safove redati izmedu stubova 457

O tome kada neko klanja sam iza safa 460

O osobi koja klanja sa jos jednom 462

O osobi koja klanja jos sa dvjema 463

Kada (za imamom) klanjaju i muskarci i zene 466

521

Ko ima prednost da bude imam 468

Kada neko od vas bude klanjao kao imam,

neka bude umjeren 471

O zabranama u namazu i oslobadanju od njih 473

O polozaju prsta (ruku) kod pocetnog tekbira 476

O vrijednosti prvog tekbira 478

Sta se uci na pocetku namaza 481

O tome da Bismillu ne treba uciti naglas 484

Ko smatra da "U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog"

(Bismillu) treba uciti naglas 486

Pocinjanje sa ucenjem (naglas u namazu) od:

"Hvala Allahu, Gospodaru svjetova" (Fatihe) 489

O tome da bez Fatihe nema namaza 491

O (izgovaranju) rijeci Amin 493

O vrijednosti izgovaranja (rijeci) Amin 496

Tumac arabizama i drugih manje poznatih

rijeci iz orijentakiih jezika 499

Literatura 505

Recenzije 507

Sadrzaj 513

522

Izdavac:
ELCI IBRAHIM-PASINA MEDRESA

Travnik, ul. Mostarska bb

Za izdavaca
Ahmed Adilovic

Dizajn korice
Prof. Muhammed Bajramovic

Stampa:
"Dom Stampe" D.D. Zenica

Za stampariju
Edhem Suljic graf. ing.

Sva prava zadrzana!

Svako buduce izdavanje, dostampavanja ili umnozavanje

ove knjige ne smiju se raditi bez pismene

saglasnosti autora ovog prijevoda.

%i