(navigation image)
Home American Libraries | Canadian Libraries | Universal Library | Community Texts | Project Gutenberg | Children's Library | Biodiversity Heritage Library | Additional Collections
Search: Advanced Search
Anonymous User (login or join us)
Upload
See other formats

Full text of "Tirmizijina zbirka hadisa – Knjiga 2"

y^ 






pLa 3 ^1mL 




PRUEVOD I KOMENTAR 
PROF. AAAHMUT KARALIC 



ilj s UJ2A 



Na osnovu misljenja Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke kulture i 
sporta broj: 02-15-2231/99 od 14.05.1999. godine a na osnovu clana 19. tacka 
13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na ovaj proizvod se 
ne placa porez na promet. 



CIP - Katalogizacija u publikaciji 
Nacionalna i univerzitetska biblioteka 
Bosne i Hercegovine, Sarajevo 

297.18 

TIRMIZI 

Tirmizijina zbirka hadisa = Tirmizijin 
Dzami' - Sunen / prijevod i komentar Mahmut Karalic. 
- 1. izd. - Travnik : Elci Ibrahim-pasina medresa, 
1999. - Knj. <2> ; 24 cm 

Prijevod djela: Tirmizijin Dzami' - Sunen. - Tekst 
na bos. i arap. jeziku. - Bibliografske i druge 
biljeske uz tekst. 

Dosadasnji sadrzaj: 

Knj. 2. - 2000. - 427 str. - Bibliografija: str. 416 

ISBN 9958-9633-0-2 (cjelina) 
ISBN 9958-9633-2-9 (Knj. 2.) 

1. Karalic, Mahmut. - 1, et Tirmizi, Ebu Isa 
Muhammad vidi Tirmizi 

COBISS/BiH-ID 6582278 



"U cijem se domu nade ova zbirka 
kao daje u njemu Vjerovjesnik koji govori 



TIRMIZIJIN DZAMI-SUNEN 

TIRMIZIJINA ZBIRKA HADISA 



DRUGA KNJIGA 
PRVO IZDANJE 



Prijevod i komentar 
PROF. MAHMUT KARALIC 



Travnik, 2000. godine 



Tirmizijin Dzami'-Sunen 



Prijevod i komentar: 
Prof. MAHMUT KARALIC 

Redaktor prijevoda: 
Mr. MEHMEDALIJA HADZIC 

Recenzenti: 
Prof. dr. SEFIKKURDIC 
Prof. dr. SUKRIRAMIC 

Lektor: 
Prof. dr. NAILA HEBIB - VALJEVAC 

Korektor: 
MIDHATKASAP 

Kompjuterska obrada arapskog teksta: 
MUAZ KARALIC 

Tehnicki uredio: 
MUHAMED CICAK 



3_^«J| £>ja ojOfl <>£ Jj*-< 0* (j^* 1 -" •*** '-"J-*' (j-*^ 1 <!tf -U*j UjJj>- .Tfll 

» ' ' » « ' ' ' ' - - 



4.'.i.'.n** 



~ujuL> Ljmj Cufu^j (jl sLeUJ (j^jjvju-o tflaJI Jj&l £>j ^r*"lj j^* J^ 3 J^J 

# UuL>v»ola (jjjsw/la -la-** 1 J$JL> 4jj 

186. O dvijema stankama (u namazu) 

251. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Musenna; kaze: Nama je 
ispricao Abdul-A'la, on je prenio od Seida, on od Katade, on od Hasana 
a on od Semurea koji je kazao: "Ja sam od Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, zapamtio dvije stanke. To je porekao 
Imran b. Husajn i kazao: Mi smo zapamtili samo jednu. Mi smo 
(tada) veli (Semure) pisali Ubeju b. Ka'bu u Medinu, pa je Ubej 
napisao: Ispravno je zapamtio Semure. Seid veli: Rekli smo Katadi! 
A koje su to dvije stanke? A Katade rece: Kada bi stupio u namaz i 
kada bi zavrsio sa ucenjem. Potom rece: "Kada bi proucio 

1 Pod stankom se misli na to da imam na odredenim mjestima u namazima u kojima se uci 
naglas zasuti. 

1 



Veled-dallin" i nastavi: volio je (Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem) da poslije ucenja malo zastane kako bi predahnuo."" 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu je hadis prenesen i od Ebu Hurejre. 

Ebu Isa kaze: Hadis Semurea je hasenun. 

To je i stav mnogih ucenjaka. Oni smatraju da je lijepo da imam malo 
zasuti nakon sto izgovori pocetni tekbir i nakon sto zavrsi sa ucenjem 
(Fatihe). Tako drze i Ahmed i Ishak i nase kolege (hadiski ucenjaci). 

L—tLa (j-t <L-sa-*3 <j£ ^y>- Cm yJU~> £>£ ^ysy>-\S\ yj\ \1>ja^\ 4-ajIS UjJ->- .YoY 
.4Ju^uj 4JU^» JL>Li LL»jj j»Iwj 4-1^ 4UI ,j-l«9 4-L11 Jj~>j ot£ : ^^ ^rh! 1 U-* 1 

J 1 

2 Po misljenju ashaba Semurea b Dzunduba, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem 
je pravio dvije stanke u namazu. Nakon sto bi izgovorio pocetni tekbir zasutio bi toliko, 
koliko bi proucio, kao sto smo ranije vidjeli, Euzu, Bismilu i Subhaneke, ili toliko koliko 
bi rekao: "Allahu, udalji me od mojih grijeha kao sto si udaljio nebesa od zemlje", kako 
stoji u Ebu Hurejrinoj predaji ovog hadisa. Takoder bi, nakon sto bi zavrsio sa ucenjem 
Fatihe, zasutio, toliko koliko bi mogao predahnuti. 

Prema misljenju ashaba Imrana b. Husajna, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je 
pravio samo jednu stanku. Posto je od dvaju znamenitih ashaba, doslo do razlicite 
interpretacije iste stvari trazili su misljenje i treceg ashaba, Ubeja b. Kaba, koji je 
potvrdio da je ispravno ono sto je saopcio Semure b. Dzundub. 

Sevkanija tvrdi da se na osnovu svih predaja ovog hadisa da zakljuciti da bi trebalo 
napraviti tri stanke u namazu: poslije izgovorenog pocetnog tekbira, nakon proucene 
Fatihe i nakon zavrsetka cjelokupnog ucenja na jednom rekatu, s tim sto bi, prema 
njegovu misljenju, ova posljednja stanka trebala biti sasvim kratka, tolika koliko bi se 
razdvojilo ucenje od tekbira. 

Prema misljenju Nevevija imam bi nakon proucene Fatihe trebao napraviti toliku stanku, 
za koliko bi i muktedije mogli prouciti Fatihu usebi. 



.3-0 jjj 



187. O stavljanju desne ruke po lijevoj u namazu 

252. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Ebul-Ahves, on 
je prenio od Simaka b. Harba, on od Kabise b. Hulba , a on od svoga oca koji je 
kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi nam klanjao kao imam i 
obuhvatio bi svoju lijevu ruku svojom desnom." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni i od Vaila b. Hudzra, 
Gutajfa b. Harisa, Ibn Abbasa, Ibn Mesuda i Sehla b. Sehla. 

Ebu Isa kaze: Hadis Hulba je hasenun. 

Prema ovome postupaju ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, salla- 
llahu alejhi ve sellem, ashaba, tabi'ina i oni poslije njih. Oni smatraju da osoba 
u namazu treba staviti desnu ruku po lijevoj . Neki drze da ih treba staviti iznad, 
a neki opet, ispod pupka. Svaki je taj nacin dosta fleksibilan kod njih. 

Hulbu je ime Jezid b. Kunafe et-Tai. 

3 Kabise b. Hulb et-Tai el-Kufi je kao ravija makbul. Ibn Hadzer u Takribu veli da ga je 
El-Idzli ocijenio pouzdanim ravijom. Pripadao je trecoj generaciji. 

Njegov otac Hulb je ashab, koji je kasnije zivio u Kufi. Neki vele da mu je ime Jezid b. 
Kunafe et-Tai el-Kufi, a da mu je Hulb nadimak. 

4 U predaji ovog hadisa, koju biljezi Ibn Huzejme u Sahihu od Vaila b. Hudzra, stoji: 
"Klanjao sam sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je stavio svoju 
desnu ruku po lijevoj na prsa." 

Buharija u Sahihu biljezi od Sehla b. Sa'da koji je kazao: "Ljudima je bilo naredeno da 
muskarac (u namazu) stavi svoju desnu ruku na podlakticu lijeve." 

5 Abdur-Rahman el-Mubarekfori veli da je u primjerku rukopisa Tirmizijine zbirke, 
zvanom El-Ahmedije, greskom napisano da ovaj hadis prenosi Sehl b. Sehl. U svim 
ostalim primjercima stoji da ga prenosi Sehl b. Sa'd i to je ispravno. 

6 Ovaj je hadis osim Tirmizije zabiljezio i Ibn Madze u Sunenu. 

1 Vecina islamskih ucenjaka na temelju spomenutih i drugih hadisa smatraju da treba 
vezati ruke u namazu i to tako sto cemo staviti desnu ruku po lijevoj. Malikije smatraju 
da ih ne treba vezati, nego ih treba spustiti niza se. Oni su ovakav stav zauzeli na temelju 
hadisa koje prenosi Kasim od Malika, a od kojih ni jedan nije pouzdan. 
Osim toga islamski ucenjaci se razilaze i u tome gdje treba vezati ruke. Ebu Hanife i svi 
ostali pravnici hanefijske pravne skole smatraju da muskarac ruke treba vezati ispod 
pupka, a zena na prsima. Svoj stav oni temelje na hadisu Sehla b. Vaila, koji smo ranije 
spomenuli, i drugim hadisima. 

Sto se, pak, tice Malika, od njega su o ovome prenesena tri stava: a) da ruke ne treba 
vezati nego ih treba spustiti niza se, b) da ruke treba vezati ispod prsa a iznad pupka, i c). 
da osoba sama odabere hoce li ih vezati, ili ce ih spustiti niza se. Takoder se i od Safije 






(^ j*>yl JJLC £>£ (jpwl (jjl <j£ 05_9r>L!l _8^l UjA>l 4jj29 Ul).1> .TOf 

JC? 4ill Jy*jj l)\£ : J15 jjju-w (jj 4JJI dxc <>c j^UIj cI«aLc ji j^u»UI 
.j^cj jij ^j!j t Jj*9j jiL5j ^jj ofiA> J5 ^ jjSj jfcL>j <Ute 4il! 

J ', s ', 

(J^>° lS^'J tij^Ul oJU (jjlj jaC (JjIj (_>4olj OjJjA ^1 j£ i_»UI ^j dli 

** ** "it 

I s ' V ° * °i in" '' * ' '.r° - 

* - * . - >» , ^ , * 0. > , , ' ' 

jUica >*^3 J^ W' f^-? 'p^J j-^ *^l (J^ 3 (ri*l t_iL>v^>l -UP 4j1c Jjx*JIj 

4JJI jjlc LSbJI : Jli j>-«iJI (^j j Ji o.t.»,.j :Jli jjlo ^j 4JJI jjlc Uujl> .tdi 

' ' ' ' ' *". 'I'-' ' i'\r 

BJI.5, O,, ,,, 0^ ^ ?S ^ S- 5 OfrO ^ fl ^ 

; IjJLS C aJbjAj jjj alwj 4j1c 4JJI (J-^ (d^l i_iL>w9l j^ aJjJl Jjbi Ja3 iAa 



prenose tri razlicita stava: a) da ih treba vezati ispod prsa a iznad pupka, b) da ih treba 

vezati na prsima, i c) da ih treba vezati ispod pupka. 

Takoder su i od Ahmeda b. Hanbela prenesena tri razlicita stava: a) da ih treba vezati 

ispod pupka, b) da ih treba vezati ispod prsa, i c). da osoba sama odluci koji ce od 

spomenuta dva nacina primijeniti. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori tvrdi da je ovaj prvi stav najrasireniji medu 

sljedbenicima hanbelijske pravne skole. Razliciti stavovi koje prenose islamski pravnici 

upucuju na to da je ovo pitanje fleksibilno i da se ruke mogu vezivati na vise nacina. 



188. O izgovoru tekbira pri odlasku na ruku' i sedzdu 

253. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; veli: Nas je obavijestio 
Ebul-Ahves, on je prenio od Ebu Ishaka, on od Abdur-Rahmana b. 
Esveda, on od Alkame, a Esved od Abdullaha b. Mesuda da je kazao: 
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je pri svakom 
spustanju i podizanju, ustajanju i sjedanju, izgovarao tekbir. (Tako 
su cinili) i Ebu Bekr i Omer." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Hurejre, Enesa, Ibn 
Omera, Ebu Malika el-Es'arija, Ebu Musaa, Imrana b. Husajna, Vaila b. 
Hudzra i Ibn Abbasa. 

9 

Ebu Isa veli: Hadis Abdullaha b. Mesuda je hasenun-sahihun. 

Prema njemu su postupali Vjerovjesnikovi, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashabi kao sto su: Ebu Bekr, Omer, Osman, Alija i drugi, a 
poslije njih i tabi'ini. To je stav vecine islamskih pravnika i ucenjaka. 

254. ISPRICAO NAM JE Abdullah b. Munir el-Mirvezi i kazao: 
Cuo sam Aliju b. Hasana koji je kazao: Obavijestio nas je Abdullah b. 
Mubarek, on je prenio od Ibn Dzurejdza, on od Zuhrija, on od Ebu Bekra 
b. Abdur-Rahmana, a on od Ebu Hurejre: "Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem je izgovarao tekbir dok bi se spustao." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

To je i stav ucenjaka iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu 
alejhi ve sellem, ashaba i onih poslije njih. Oni kazu: Osoba ce 
izgovarati tekbir dok se spusta na ruku' i sedzdu. 



8 Ovaj hadis je dokaz da treba prilikom svakog spustanja i podizanja izgovarati tekbir, 
osim prilikom podizanja s ruku'a. Tu se umjesto tekbira izgovara "Semiallhu limen 
hamideh" (cuje Allah onog ko Mu zahvaljuje). Begavi tvrdi da je u ovome postignut 
konsenzus medu sljedbenicima islama. Po misljenju vecine ucenjaka izgovaranje svih 
tekbira osim pocetnog je lijepo (mendub). Izgovaranje pocetnog tekbira je fard. Ahmed 
b. Hanbel, prema nekim predanjima smatra da je izgovaranje svih tekbira obavezno 
(vadzib). 

9 Osim Tirmizije, zabiljezili su ga jos i Ahmed u Musnedu i Nesaija u Sunenu. 

10 Ovaj hadis je zabiljezio Buharija preko Zuhrija od Ebu Bekra b. Abdur-Rahmana b. 
Harisa i Ebu Selemea b. Abdur-Rahmana da je Ebu Hurejre ove tekbire izgovarao u 

svim namazima: obaveznim i dobrovoljnim, u Ramazanu i izvan njega " Na kraju 

hadisa stoji da je kazao: "Tako mi Onog u cijoj je ruci moja dusa, moj namaz vam je 
najslicniji i najpriblizniji namazu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem " 



-S f o o 

^ a -- 

4_'i.u.g jjj (jui.l t f Ix»jl> (_5jIjAjJI -.Uudl (>j J^fliJl Uj-l>- :^«uf _jjI J IS .Yfil 

^jlj OJui jijlj <Ui~w (JJ J.o.>».aj J^«*< (JJ J-£-*ij >U«*il (jJ lj - 'ij . o . 'V ^Ij ^Jrlj^ 

' -*"''•'. - --•' "i -\ - i ii" 

S ^ S 5 00 « fl 

J>0 J>J>o ~ , ~ 9 * ~ # 5 ^oto ot^ o^ t M ' * - 

(jjl : fl . g - t .8 c p-Lw a 4_JLc <JJI jJ—s (C^"' i_iL>wal (j^ aJjcJ I ,JJol <jA)«j J^Aj I«X^jj 

o^ ^ ° ^ M ' ' t 1 . " i* ^^^j? Jl ' rf J ' , * b o *° ? * * ° * i 

fdJI jjP ^j (H^J (*^^J -^I^^J sj^J^J s 'Lk* ; J l5j-^I (j— <j>JI ijjjwulill (^j 

o A Jl o*" # ^ o ^ Ji J B ^ ^^ 

^3LiJlj dJjLuJl (jj 4JJI JjlCj *Li_j_*.^ (JjIj (CpljjU'j jjjwj dlJU J*Aj fUj 

^, , ,«,0 S., 

. (jj-*— 1 1 j J.o >• I j 

»• ' ^^ - O^^Jl^O^O^^ , ^ 'C°7. I" I ^-* I - 90 .4 0, '. ^, 

^J> J^ J J c ^-^ /^J^ (I>* C ^-Vy u> ' ^-^ J^ ■ ^j^^" 6^ fU-" ^^ J^ J 

* 5 - ■ ^ -^ a 

in t' • 1 1 t J 10 - » J 1 - ° ■*!'' ° f to- ^ o,# b a 



,-ieUI ollft & JUJ>I dl)jJ liJoi- .Sy> Jjl ^ Ul 4jJ-> *ijJ J p— J fUl* 

, ,.fl o 9 o, o , . ,° ° ~ ° " I '' * o,^.,o,J!O.JI ° - j ;r s ' 

. JjUoJl £>jl fUJI J-l£ <>£ dlUIl -LU= CH U^ Uj s - 4jw j <1* S-^J IJJJJ>. 
,05 o, o, o--" o , o, - ,\» o, ^ , ,j 4 s, ,» a, . j 4 »- 

4JJI Jjlj oLL? lk> JCJ\ Ul : j^ilw ^ 4JJI lie Jti : JLs 1*21p ^c j^UI 

.SJi Jjl ^ Ul 4jJj *i^-> lib ijLaS ?aiwj ^lii j»^HI ^gLs 
.(-jjlc £>jl 5-ljlII (>e v^" rjlj : ^ 

J> , , f , .« o .. Of , , III" 

5,ss 00 „ , .e J= 

, , , - , 2 2 ,os.o ot-o , > o # t ••' 

al^j ;ule <i)l ( J-^> ,r^' t_)b><-^l o* ja-lJtJI <J-»I d>J J-Hj j*& uy-l *H$ 



189. Dizanje ruku kod ruku'a 

255. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Ibn Ebu Omer; 11 kazu: Nama 

* 12 

jeispricao Sufjanb. Ujejne, onjeprenioodZuhrija, on od Salima, "a on 
od svoga oca koji je kazao: "Vidio sam Allahova Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem, kada bi stupio u namaz, podigao bi svoje ruke 
naspram ramena (isto je tako cinio) i kada bi krenuo na ruku' i kada 
bi podizao glavu sa ruku'a." Ibn Ebu Omer je dodao u hadisu koji 
on prenosi: "A nije (ih) podizao izmedu dvije sedzde." 



1 1 Ibn Ebu Omeru je ime Muhammed b. Jahja b. Ebu Omer el-Adeni. Kao ravija je 
ocijenjen iskrenim (saduq), autor je jednog od musneda. Za njega Ebu Hatem kaze da je 
bio sklon gafletu. Puno se druzio sa Ibn Ujejnom. 

12 Salim je sin Abdullaha b. Omera, dakle unuk Omera b. Hattaba, drugog halife. 

13 Na temelju ovoga, i drugih hadisa u ovakvom znacenju, Ahmed b. Hanbel, Safija, 
Abdullah b. Mubarek, Ishak, prema nekim rivajetima i Malik b. Enes i mnogi drugi 
ucenjaci stali su na stajaliste da je sunnet podici ruke pri izgovoru tekbira na tri mjesta u 
namazu: kod izgovora pocetnog tekbira, kada idemo na ruku i kada se vracamo sa ruku'a. 
Ebu Hanife, Sufjan i ostali ucenjaci iz Kufe stoje na stajalistu da je sunnet podici ruke 
samo pri izgovoru pocetnog tekbira. Svoj stav oni temelje na hadisu Ibn Mesuda koji je 
spomenut u ovom poglavlju i hadisu Berra'a b. Aziba i eseru Omera b. Hattaba. 

Ebu Davud i Darekutnija sa senedom biljeze od Berra'a b. Aziba da je rekao: "Vidio sam 
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je klanjajuci, prilikom stupanja u 
namaz podigao ruke blizu usiju i kasnije to vise nije ponavljao." 



256. Ebu Isa veli: ISPRICAO NAM JE Fadl b. Sabbah el-Bagdadi; 
kaze: Nama je ispricao Sufjan b. Ujejne; kaze: Naraa je ispricao Zuhri sa 
ovim senedom slicno hadisu Ibn Ebu Omera. 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Omera, 
Alije, Vaila b. Hudzra, Malika b. Huvejrisa, Enesa, Ebu Hurejre, Ebu 
Humejda, Ebu Usejda, Sehla b. Sa'da, Muhammeda b. Mesleme, Ebu 
Katade, Ebu Musaa el-Esarija, Dzabira i Umejra el-Lejsija. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema ovome (hadisu) postupaju neki ucenjaci: iz generacije 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba: Ibn Omer, Dzabir 
b. Abdullah, Ebu Hurejre, Enes, Ibn Abbas, Abdullah b. Zubejr i drugi; 
iz generacije tabi'ina: Hasan el-Basri, Ata', Tavus, Mudzahid, Nafi', 
Salim b. Abdullah, Seid b. Dzubejr i drugi. 

Takoder tako vele i Abdullah b. Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak. 

Abdullah b. Mubarek kaze: Potvrden je hadis na koji se pozivaju oni 
koji podizu (ruke), i spomenuo je hadis koji Zuhri prenosi od Salima, a 
on od svog oca, ali nije potvrden hadis Ibn Mesuda "da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, samo kod pocetnog tekbira, podizao ruke". O 
tome nam je pricao Ahmed b. Abdeh el-Amuli i kazao: Nama je ispricao 
Vehb b. Zem'a, on je prenio od Sufjana b. Abdul-Melika, a on od 
Abdullaha b. Mubareka. 

Ispricao nam je Hennad; kaze: Nama je ispricao Veki', on je prenio 
od Sufjana, on od Asima b. Kulejba, on od Abdur-Rahmana b. Esveda a 
on od Alkame, koji je kazao da je Abdullah b. Mesud rekao: "Hocete li 
da vam klanjam namaz onako kako ga je klanjao Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem? Pa je klanjao i samo je prvi put (kod 
pocetnog tekbira), podigao ruke." 

(Tirmizija) kaze: Na ovu temu je hadis prenesen i od Bera'a b. Aziba. 

Ebu Isa kaze: Ibn Mesudov hadis je hasenun. 



Tahavija i Ebu Bekr b. Ebu Sejbe su sa senedom zabiljezili od Esveda da je kazao: "Vidio 
sam Omera b. Hattaba kada je podigao ruke samo kod prvog tekbira i kasnije to nije 
ponavljao." 

14 Zabiljezili su ga Buharija i Muslim. 

1 5 Zabiljezili su ga pored Tirmizije i Ahmed u Musnedu i Ebu Davud u Sunenu. Ucenjaci su 
ga razlicito ocijenili. Ibn Hazm ga smatra sahihom, Tirmizija hasenom a Ibn Mubarek 
daifom. 



Prema njemu postupaju mnogi ucenjaci, iz generacije Vjerovje- 
snikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i tabi'ina. A to je i stav Sufjana 
i ucenjaka iz Kufe. 



* * o- *\ . o - 



_j| £>£ Lhh^* - 3^' , - i -'■^»■ lP 1 ^* O^ J-4 ^' l-"-^* - /*rW-° LH ■^ >l LjjJ^- .toy 

o 3, J!, o, 0,, 0, « S-, 0„.» J., f l, o, o , , , ' ' 

(jj -U^OJ ±*~ J C>i J-f^J ^ri-* 1 ' ict 'J ^J**" (C^'J L^'J ^■** - U^ V'-r' (^J c "- s 

. JUuU -J I J 4.o J ,„i,o 

^S^SSj, 00 ,^o 

(j^uLillj J—'j fuic 4JJI ^Ls ( -jjJI *_>L>^I <>o aLJI JjsiI jlc lla ^^Ip JjwJIj 

0,, jio, , , J! , ', , 0.11,0, ,.'o o,a,o,o,, 

ft. , O .* , ^ | S li' "* •* ^1 ^ - S |^°' S ? C ' l" 0£ " 

' '• ' * f it ° f' ♦' it i* if i' '' \ *■ I"' «■.»•.»•- .„ 

o, t" ' * " ° -0^0, ^o, to, „j,, Jis-,^3, „'°-m,^<! : , 

i*j fUfl (^>C J^w (^>j >_i.tt. ^\ .o (>C jy^ (_ci' (1^ 4Jli£ jjl UuA^. 4jijji3 LJjJ^» 

190. O stavljanju ruku na koljena 
prilikom ruku 'a 

257. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Bekr b. Ajjas; kaze: Nama je ispricao Ebu Hasin , on je prenio od 

16 Ebu Hasin se zove Osman b. Asim el-Kufi el-Esedi. Slovi kao imam. Ibn Hadzer u 
Tabibu za njega kaze da je pouzdan i siguran. Pripadao je cetvrtoj generaciji ravija. 
Umro je 128. godine po Hidzri. 



Ebu Abdur-Rahmana es-Sulemija,' 7 koji je kazao: Omer b. Hattab nam 
je rekao: "Uistinu vam je (stavljanje ruku) na koljena propisano kao 
sunnet, pa ih (prilikom ruku'a) stavljajte na koljena." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Sa'da, 
Enesa, Ebu Humejda, Ebu Usejda, Sehla b. Sa'da, Muhammeda b. 
Mesleme i Ebu Mesuda. 

Ebu Isa kaze: Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema ovome postupaju ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba, tabi'ina i oni poslije njih. Nema 
razilazenja u torn pogledu medu njima, osim sto je preneseno od Ibn 
Mesuda i nekih njegovih pristalica koji su spojene dlanove ruku stavljali 
izmedu stegna. Prema misljenju ucenjaka ovakva praksa je derogirana. 

258. Sa'd b. Ebu Vekas veli: "Tako smo radili pa nam je to 
zabranjeno, a naredeno nam je da dlanove stavljamo na koljena." 

Tako nam je ispricao Kutejbe i kazao, nama je ispricao Ebu Avane, 
prenijevsi od Ebu Ja'fura, on od Mus'aba b. Sa'da, a on od svoga oca 
Sa'da. 

f 

« Pa* J .J *uj±> o* <^±> t J^> W *L> U uL) .\^\ 

C ^ -^ ^Jp --♦♦♦ ♦ *^ •♦♦♦♦ {$■' * ♦* ♦ ♦ ♦ 

i_>jU£ Ll>jj>- (jUulw (jj ~j13 Ljjjjv (JJuixJI j^>lfi y>) UjJo jlJuu U->jj>- .Ten 



17 Ebu Abdur-Rahman es-Sulemi se zove Abdullah b. Habib el-Kufi. Vise je poznat po 
nadimku (Ebu Abdur-Rahman) nego po imenu. Kao ravija je pouzdan i siguran. Otac mu 
je bio ashab. 

18 Na temelju ovoga i njemu slicnih hadisa je vecina islamskih ucenjaka zauzela stav daje 
sunnet na ruku'u staviti ruke na koljena. Neki smatraju da ih je sunnet staviti izmedu 
stegna. Ovakav stav oni temelje na sljedecem hadisu: Muslim u Sahihu sa senedom 
biljezi od Alkame i El-Esveda da su usli kod Abdullaha b. Mesuda. Kada su klanjali, na 
ruku'u su stavili ruke na koljena. Vidjevsi to Abdullah ih udari po rukama, sastavi ih i 
stavi medu stegna. Kada su zavrsili namaz rece: Ovako je radio Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem. 

Tirmizija smatra da je ovaj hadis dokinut prethodnim hadisom. To se da zakljuciti iz 
rijeci Sa'da b. Ebu Vakkasa: Tako smo radili pa nam je to zabranjeno, a naredeno nam je 
da na ruku'u stavljamo ruke na koljena. Takoder se to moze zakljuciti iz rijeci Omera b. 
Hattaba. Alkama i El-Esved pricaju: Klanjali smo sa Abdullahom b. Mesudom pa je na 
ruku'u stavio ruke medu stegna. Potom smo klanjali i sa Omerom b. Hattabom pa ih je i 
on stavio medu stegna. Medutim, posto je zavrsio namaz rece: Ovako smo ranije 
praktikovali, potom smo prestali. 
19 Biljeze ga i Buharija i Muslim. 

10 



4^Ju*o jjj J^>4j Juuj tjj J^-*»j Ju-wl JJlj ^*^> JJl £**^' : l)Ls i>P 0* 

SUQaj Ilolgl lit : j1^>jjI JU3 .»J£>j ^ul* ^^ fULK Jj~>j oil*? Ijji'ji 

^3j5 *5j iL.j 4JJti 4JJI ,^9 4JJI Jjlj o' .p^j f4^ ^ tr 1 ^ ^ ^y^'j 

191. O odvajanju ruku od bokova na ruku'u 

259. ISPRICAO NAM JE Bundar; kaze: Nama je ispricao Ebu Amir 
el-Akadi; kaze: Nama je ispricao Fulejh b. Sulejman; kaze: Nama je 
ispricao Abbas b. Sehl koji je kazao: "Sastali su se Ebu Humejd, Ebu 
Usejd, Sehl b. Sa'd i Muhammed b. Mesleme i spominjali namaz 
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ebu Humejd rece: Ja 
od vas najbolje poznajem namaz Allahova Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem: Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
cinio ruku' stavljao bi svoje ruke na svoja koljena, kao da ih zeli 
obuhvatiti. Postavio bi ruke (u odnosu na tijelo u polozaj konopca na 

20 

luku strijele) i odvojio bi ih od bokova." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu je hadis prenesen i od Enesa. 

Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Humejda je hasenun-sahihun." Njega su 
odabrali ucenjaci: Oni smatraju da osoba na ruku'u i na sedzdi treba 
odvojiti ruke od bokova. 

* * $. 



20 U ovom hadisu Abbasa b. Sehla stoji da se Ebu Humejd sastao sa trojicom ashaba. U 
predaji ovog hadisa, koju Ata prenosi sa senedom od Ebu Humejda es-Seidija, stoji da se 
on sastao sa desetoricom ashaba, medu kojima je bio i Ebu Katade. 

21 Osim Tirmizije zabiljezio gaje i Ebu Davud u Sunenu. 

11 



l*,^! ^ jLklL :^?j*j ^.^ ^^t^j IjI : Jli j»il>j 4-J£ 4JJI 

- ,, - ^ . „ 

','"-» -* -" • »i~« " ' 1*1' -*ij*f =»»<' •* * s* ~ °-i 1 '• tt» 
^L>uuj :ojpw ^ J123 jl>^ IjIj .ouj) oJjj tejSj »j JaSt, olj^ olb 

* • - - ° { '„\' "1 '-'V 
,juuu (j^l (JJj aJ 4- u .C 

Bafl a, a OS ^ „ft o 

5 . > 3 - 0- s- ^ S ^ o ^ ofr^o ^ ,. ^ * * * 

p^5jJI ^5 J^>jJI o=^ U o' b yt^^L : r^' J-*' ^^ '-^ (j^ J^wolj 
o*>a^ t4**H u' p^LU ^j^j^I ; JLs 4JI dJjLwJI ^ 4JJ1 jj-c £>£ c53jj 

^ ^O.^OJ^-^0 fc M * * -*■ ^ ^ * $■ ^ O *• Q 9- Q ^ O, 

^iojLJI (>c 4_uui ULwl :JLs jjIj _jjI Ul>ju> (jlixe jj jj^jko Uujj>- .Y%^ 

w 'lj^ o * '"*. * o^' 0^ 0^0^ ^ -fl si,^,^o^>I ^0^0^ >I o ^ ' 

^j o^>^» : ^fi**J ^ ^j^i 6^ ^Jlwj ^JJ^ 4JUI ^jJUs* (^jJuJI « (jJU? 4Jl 

i 



12 



192. O rijecima slave i hvale koje 
(se izgovaraju) na ruku'u i sedzdi 

260. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Isa b. Junus, prenijevsi od Ibn Ebu Zi'ba , on od Ishaka b. Jezida 
el-Huzelija, on od Avna b. Abdullaha b. Utbea, a on od Ibn Mesuda, da 
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Kada neki od vas 
ode na ruku' i na ruku'u rekne tri puta Subhane rabbijel azim (neka 
je slavljen moj Veliki Gospodar), a to je neophodni minimum, 
upotpunjen je njegov ruku'. A kada ode na sedzdu i na sedzdi rekne 
tri puta: Subhane rabijel-a'Ia (neka je slavljen moj Uzviseni 
Gospodar), a to je neophodni minimum, upotpu- njena je njegova 
sedzda." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Huzejfe i Ukbea 
b. Amira. 

Ebu Isa kaze: Kod hadisa Ibn Mesuda sened nije spojen, posto Avn 
b. Abdullah b. Utbe nije imao susreta sa Ibn Mesudom. 

Prema ovome postupaju ucenjaci. Oni smatraju mustehabom da osoba 
na ruku'u i sedzdi rijeci slave i zahvale ne izgovara manje od tri puta. 

Prenosi se od Ibn Mubareka da je kazao: Imamu je mustehab da 
rijeci slave i zahvale izgovori po pet puta kako bi ih oni sto klanjaju za 
njim stigli izgovoriti po tri puta. 

Tako veli i Ishak b. Ibrahim. 

261. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama je 
ispricao Ebu Davud i kazao: Obavijestio nas je Su'be, prenijevsi od 
A'mesa koji je rekao:"Cuo sam Sa'da b. Ubejdea kada kazuje od 
Mustevrida, on od Sileta b. Zufera, a on od Huzejfe, da je klanjao sa 
Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je na ruku'u izgova- 
rao Subhane rabbijel- azim (slava mome Velikom Gospodaru), a na 
sedzdi Subhane rabbijel a'la (slava mome Uzvisenom Gospodaru). 

22 Ibn Ebu Zi'b se zove Muhammed b. Abdur-Rahman b. Mugire b. Haris. Kao ravija je 
pouzdan. Slovi kao ucenjak u fikhu. 

23 Ibnul-Melik veli: Da bi se ruku' i sedzda mogli smatrati upotpunjenim neophodno je 
minimalno na njima izgovoriti rijeci slave i hvale po tri puta. Srednja granica je po pet 
puta, a maksimalno je moguce ove rijeci izgovarati po sedam puta, ukoliko zelimo da 
nam ruku' i sedzda budu sto potpuniji. 

El-Maverdi veli da se rijeci slave i hvale na ruku'u i sedzdi maksimalno mogu izgovarati 
po jedanaest, odnosno po devet puta, srednja granica je po pet, a minimum po jedanput. 

13 



Kad god bi (uceci) naisao na ajet u kome se govori o milosti, zastao 
bi i trazio je, (isto tako) kad god bi naisao na ajet u kome se govori o 
azabu (patnji), zastao bi i zatrazio utociste." 

Ebu Isa kaze: Ovaj je hadis hasenun-sahihun." 

262. A ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nama je 
ispricao Abdur-Rahman b. Mehdi, prenijevsi od Su'bea slicno 
prethodnom (hadisu). 

* jjilJIj y*jJ! J Wjti\ o* J&\ J *l* U oU Mt 

<u^l3 u*Jl> j dUL Ujjl>. (j*jt Uujjv ^jLojUI ij^y* Ch li^^i ^-^ .Y*lP 

S- * , „ S- „ O .. ,3 O „ „ ^ S O > * t i ° " ■Hi' '' 

,- o ,- o J> $ s 2 $ ., 

O^J ji-tfuwJij c ,j-*»aII u*»J^ 6* irtfJ ^L<J ^LuP 4JJ! < jX& L? fjJI u' : ^-4^ 

0.*,. == .- 

(j-3 flixJ I JJb I J aS aJS a t j*vx»w3 £v~»-> i±JJ JJV .Jr^ cijj JJ>- | ^. nA g aJ I J Lfl 
* t8 . '„ , , ' > ' • , . , s , - .', a *, « s , . . 

193. O zabrani ucenja na ruku'u i sedzdi 

263. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: Nama je ispricao 
Ma'n; kaze: Nama je ispricao Malik (h) A ISPRICAO NAM JE Kutejbe, 
prenijevsi od Malika, on od Nafi'a, on od Ibrahima b. Abdullaha b. Hunejna, 
on od svoga oca, a on od Alije b. Ebu Taliba "da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, zabranio oblacenje (odjece) od kasijskog platna" i odjece 



24 Pored Tirmizije ga je zabiljezio i Muslim u Sahihu. 

25 Kasijsko platno je, prema Ibn Vehbu, tkanina koja se pravi u mjestu Kasij u Egiptii. 
Karakteristicno je po tome sto je protkano svilenim nitima i prugama. Po Ibn Esiru je to 
lanena tkanina kod koje su pruge od svile. Proizvodi se u mjestu Kas na obali mora na 
granici prema Tunisu. 

14 



obojene zutom (safranovom) bojom, nosenje zlatnog prstenja i 
ucenje Kur'ana na ruku'u". 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Ibn Abbasa. 

27 

Ebu Isa kaze: Hadis Alije je hasenun-sahihun , u skladu sa njim je i 
stav ucenjaka iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, 
ashaba i onih poslije njih. Oni ucenje Kur'ana na ruku'u i sedzdi drze 
pokudenim (mekruhom) 

a fi a o * 

: »JL-> j 4-JJLe ^Jtf' Jw *1M Jj~jj Jli> : J13 <JjLojUI jj***« ^1 £>e j^jw ^1 

.Jj>v-Jlj fpjJI ^d 4jJL*» ^^Jju J>jJI U^*? j»JJy U SULvS ^j->J U 

.^Ij^Jl ielijj Sjjji ^Ij (jrtjij O^^ iJJ ,_^ 6^ V^' e^J -^ 
* - ,» - - * - *• . t j> - - '. ' 

/>oj aJ-^-j .5i_jic 4JJI ( _La ,-jjJI ^Lx-al (>o JjJI J-al jift lia ^ic J-a*Jlj 

d 11 1 o ji 

4jIL^x9 jjj^^JIj f&y I (c? ^J-^ A pJ l>° ■ J-^^lj J-o^-lj ^tsLiJI J Lb a 



26 Prve tri zabrane u ovom hadisu odnose se iskljucivo na muskarce, a posljednja i na 
muskarce i na zene. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je zabranio 
muskarcima, nosenje svile i svega sto je protkano svilom, zabranio im je oblacenje 
odjece obojene zutom (safranovom) bojom i nosenje prstenja i drugog nakita od zlata. 
Zenama je to dozvolio. 

I muskarcima i zenama je zabranio ucenje Kur'ana na ruku'u i sedzdi, zato sto su, kako kaze 
El-Hattabi, mku' i sedzda posebno predvideni za velicanje i zahvalu Allahu, dz.s, i dovu. 
U hadisu koji su zabiljezili Muslim, Ebu Davud i Nesaija od Ibn Abbasa stoji da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Eto meni je u istinu zabranjeno da 
ucim Kur'an kada sam na ruku'u i sedzdi. Zato na ruku'u velicajte svoga Gospodara a na 
sedzdi upucujte sto vise dova, jer postoji mogucnost da vam budu uslisane." 

27 Pored Tirmizije su ga jos zabiljezili i Muslim u Sahihu, Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

15 



•- * ' ~'~> * f ° I s • -I. * I' ?f 1 1 

194. O onome koji ne izravnava leda 
na ruku'u i sedzdi 

264. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Muavija, prenijevsi od A'mesa, on od Umarea b. Umejra, on od 
Ebu Ma'mera a on od Ebu Mesuda el-Ensarije koji je kazao da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nije punovazan 
namaz u kome osoba ne izravna leda na ruku'u i sedzdi."" 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi jos preneseni i od Alije b. 
Sejbana, Enesa, Ebu Hurejre i Rifa'ata ez-Zurekija. 

Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Mesuda je hasenun-sahihun. 

Prema njemu su postupili ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i oni poslije njih. Oni drze da osoba 
treba izravnati leda na ruku'u i sedzdi. 

Safija, Ahmed i Ishak smatraju da je namaz pokvaren kod onoga ko 
ne izravna leda na ruku'u i sedzdi, shodno hadisu Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem: "Nije punovazan namaz u kome osoba ne 
izravna leda na ruku'u i sedzdi." Ebu Ma'meru je ime Abdullah b. 
Sahbere a Ebu Mesudu el-Ensariju el-Bedriju je ime Ukbe b. Amr. 



f j> 



i z z ? , „ , a 

4_Lle <UL1I ^yJQj «dJI Jjlj ^,15 : JU ujJIL ^1 £ *Jyt £>* *^lj ^\ & dJl 



28 Ebu Mesud Ukbe b. Amr b. Sa'lebe el-Ensari el-Bedri je znameniti ashab. Umro je nesto 
prije cetrdesete godine po Hidzri. Neki vele da je umro poslije cetrdesete. 

29 Safija, Ahmed i Ishak smatraju da nije ispravan namaz onome ko ne bi izravnao leda na 
ruku'u i sedzdi. Izravnavanje leda na ruku'u i sedzdi ukazuje na smirenost i spokojstvo u 
namazu, a ta'dili-erkan i smirenost su po njima u namazu fard, bez cega namaz ne vrijedi. 
Ta'dili-erkan i smirenost u namazu su, po Ebu Hanifi, vadzib, odnosno sunnet prema 
nekim predanjima od njega. Ebu Jusuf takoder drzi da je smirenost i spokojstvo u 
namazu fard. 

30 Osim Tirmizije zabiljezili su ga i Muslim u Sahihu, te Ebu Davud, Nasaija i Ibn Madze u 
Sunenima, 

16 



«... ^'», .» e-, '.os- J- ».* .»' ° - "^ *l * ' I'll "' II" 



. jjjtw 



SUlfii ^5 L^JjJu Uj pjJ=uLJI Slila ,J lift Jj2j : is_j£JI Jil o^jv J 15 j 

195. Sta osoba izgovara kada podize 
glavu sa ruku'a 

265. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama je 
ispricao Ebu Davud et-Tajalisi, a njemu Abdul- Aziz b. Abdullah b. Ebu 
Seleme el-Madzi- sun; kaze: Nama je ispricao moj amidza, on je 
prenio od Abdur-Rahmana el-A'redza, on od Ubejdullaha b. Ebu Rafi'a, 
a on od Alije b. Ebu Taliba koji je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem je govorio kada bi podizao glavu sa ruku'a: Allah 
cuo onoga ko Mu zahvaljuje, Gospodaru nas, Tebi pripada sva 
hvala, tolika koliki je prostor nebesa i zemlje i prostor izmedu njih, i 
koliko Ti hoces vise od toga." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Omera, 
Ibn Abbasa, Ibn Ebu Evfa'a, Ebu Dzuhajfea i Ebu Seida. 

31 Jakub b. Ebu Seleme je, po ocjeni Ibn Hadzera el-Askalanija, dosta iskren ravija. 

32 Prema misljenju Safije spomenute rijeci je sunnet izgovarati i kod obaveznih a i kod 
dobrovoljnih namaza, dok prema misljenju Ebu Hanife spomenute rijeci treba izgovarati 
samo kod dobrovoljnih namaza. Za ovakav svoj stav Ebu Hanife ne nevodi validan 
dokaz. 

17 



33 

Ebu Isa kaze: Alijin hadis je hasenun-sahihun. " Prema njemu su 
postupili neki ucenjaci. Prema njemu je postupio Safija koji je kazao: Ovo se 
izgovara i kod obaveznih a i kod dobrovoljnih namaza. 

Neki ucenjaci iz Kufe vele da se ovo izgovara samo kod dobrovo- 
ljnih, a ne i kod obaveznih namaza. 



;> - r * » 



$ if" A '° - * 

^oJ 4JJI £<uj »UUI JH IjI : Jli p—j fuJi 4l!l (jr lLa 5JJI Jj~,J l)\ tjjjA 
U 4J jiP 4SjLUJ! Jj5 4J3I JSlj £* 4Jl$ . Ja>JI dJj Ijjj : IjJjaS t, 8J«)j> 

(jjja *Lnj 4oic 4JJI (J-^ jcAAjl ^l^w^l Oi P-™' J-*' O^ -^ ^* (J"**Jlj 
dila Uuj I aloUl i_ii-> (Jrf ^3^5 ;0iA> qM 4jJ I ka~j atolll UftSL) yl ! pAJkK. 



V' ti 



3 oe^ji^ .. JJ^ 

° 't ■* tf ' ' I'l tf " ♦(• ° ' t -' *■" • - ' ■* ', l|~ ■* ' * T t •«' 

£>oJ 'UJI *^w alaul t_iL>' (jj (_J 4A_> ;Jof» (jjow (jjl uli J . J.o.> I (Jftib 4jj 

196. Jos jedno poglavlje tome 



34 



266. ISPRICAO NAM JE Ensarija; kaze: Nama je ispricao Ma'n; 
kaze: Nama je ispricao Malik, on je prenio od Sumejja , on od Ebu 
Saliha, a on od Ebu Hurejre, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 

33 Osim Tirmizije su ga zabiljezili i Muslim u Sahihu, te Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u 
Sunenima. 

34 Ensariji je ime Ishak b. Musa el-Ensari 

35 Sumejj je sticenik Ebu Bekra b. Abdur-Rahmana b. Harisa el-Mahzumija. Kao ravija je 
pouzdan. 

18 



sellem, kazao: "Kada imam rekne: Semiallahu Hmen hamideh 

(Allah cuje onoga ko Mu zahvaljuje), vi recite: Rabbena ve 
lekel-hamd (Nas Gospodaru, Tebi hvala) , jer ce uistinu onome ko ih 
izgovori biti oprosteni grijesi koje je ranije pocinio ukoliko se 
njegov izgovor podudari sa izgovorom meleka." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Prema njemu su postupili neki ucenjaci iz generacije 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i onih poslije njih. 
(Oni smatraju) da imam treba reci: "Semiallahu limen hamideh" (Allah 
cuje onoga ko Mu zahvaljuje), dok ce oni iza njega reci: "Rabbena ve 
lekel-hamd" (Nas Gospodaru, Tebi hvala). Ovakav stav zastupa i 
Ahmed. Ibn Sirin i drugi smatraju da ce oni iza imama reci: i 
"Semiallahuimen hamideh (Allah cuje onoga ko Mu zahvaljuje) i 
"Rabbena ve lekel-hamd" (Gospodaru nas, Tebi hvala), dakle isto sto 
izgovara i imam. Ovakvo misljenje zastupaju i Safija i Ishak. 

e a s s 

- ' — 

^IjjjJl »jJ»lu£ (jj Jjj>Io yjujt qj «UJl AxCa 1— - u - u t' qj 4_olw UuJ_» ,Y*IV 

*■ S ,- f * 9- o 9 -. S "' ., jl o"" ,- $ ^ % " ,- t ? ,, _- 

dLjJ» UjJj>- q$jU* (JJ JuJjJ UJj-> .' laJli C Jl^U J^J <5^M^' L^ ^ (j-^Jlj 

. ^ O - - » - * . - - J 1 . -^ > ° J 1 - ... - . , > • > / / - - 

36 Na temelju ovih rijeci su Ahmed b. Hanbel, Ebu Hanife i Malik, stali na stanoviste da ce 
imam kada se bude podizao sa ruku'a izgovoriti samo "Allah cuo onoga ko Mu 
zahvaljuje, dok ce dzemat koji je pristao za njim izgovarati samo "Nas Gospodaru, Tebi 
hvala." 

Safija, Ebu Jiisuf, Muhammed a prema nekim predanjima i Ahmed b. Hanbel, vele da i 
imam i dzemat mogu izgovarati i jedno i drugo istovremeno, kao sto to izgovara osoba 
koja klanja individualno. 

37 Ibn Hadzer el-Askalani u djelu Fethul-Bari tvrdi da se oprost kome je rijec u ovome 
hadisu odnosi na male grijehe, dok je za velike grijehe potrebna tevba (pokajanje), koja 
treba da ispunjava sve trazene uslove. 

19 



<uie J-oj<JIj .yl»j«- j^ oljj Ijl»-I »_ijAJ U c<>j-> c-jjj* >^jjJ-> li* : JLs 

a a o o 

197. O spustanju ruku prije koljena pri 
odlasku na sedzdu 

267. ISPRICALI SU NAM Seleme b. Sebib" , Abdullah b. Munir , 
Ahmed b. Ibrahim ed-Devreki, Hasan b. Ali el-Hulvani i drugi; kazu: 
Nama je ispricao Jezid b. Harun; kaze: Nama je ispricao Serik, on je 
prenio od Asima b. Kulejba, on od svoga oca, a on od Vaila b. Hudzra 
koji je kazao: "Vidio sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem, kada je isao na sedzdu, spustao bi svoja koljena prije ruku, a 
kada bi se vracao dizao je ruke prije koljena." 

Hasan b. Ali je u hadisu koji on prenosi dodao: Jezid b. Harun je 
kazao, da Serik od Asima b. Kulejba nije prenio nista drugo osim ovog 
hadisa. 

Ebu Isa veli: Ovaj hadis je garibun-hasenun. Nije nam poznato da ga 
je jos neko drugi prenio osim Serika. Prema njemu postupa vecina 
ucenjaka. Oni smatraju da osoba koljena treba spustati prije ruku, a kada 
se vraca treba podizati ruke prije koljena. 

Hemmam je ovo od Asima prenio kao mursel hadis posto u njemu 
nije spomenuo Vaila b. Hudzra. 



38 Ebu Abdullah Seleme b. Sebib en-Nejsaburi je hafiz u hadisu. Preselio se u Meku. Od 
njega su hadise preuzimali Muslim, Tirmizija, Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze. Ebu 
Hatem ga ocjenjuje iskrenim, a Ebu Nuajm za njega kaze da je pouzdan (siqa). 

39 Ebu Abdur-Rahman Abdullah b. Munir el-Mirvezi je bio izuzetno pobozan covjek i vrlo 
pouzdan ravija. Od njega je Buharija preuzeo hadise i kazao da njemu ravnog nije sreo. 

40 Na temelju ovoga hadisa je vecina islamskih ucenjaka, medu kojima su Omer b. Hattab. 
Nehai, Muslim b. Jesar, Sufjan es-Sevri, Safrja, Ahmed, Ishak i Ebu Hanife stali na 
stanoviste da pri odlasku na sedzdu, na tlo, treba spustati prvo koljena pa onda aike, a 
kod vracanja sa sedzde obrnuto, prvo podizati ruke pa onda koljena. 

Malik i Evzaija smatraju da pri odlasku na sedzdu treba spustati prvo ruke pa tek onda 
koljena, a kod vracanja sa sedzde, prvo podizati koljena pa onda ruke. 

20 



f t 



- V * ♦ 

- - ' • ... •' ' S ' "" ' ' -If •* • HI ' *' |fi 5 ' ~'°i" 1*4*' u» i 

(j£ <j~<J>. £>j 4JJI JjlC (jj JjJko <>= >t9l> &j 4JJI J-tP LuO» 4jjjl3 UjJJ*- .TlA 

t> - .. f , f 

s. ,0 •« "i • { 1 1 ■» '. <• '6'°-* f •» - ' ill" 

^j! dul> ^a 45jj«j U t t-jjj^ tiwA*' OjjjA ^1 *^JJJ->- ! fj"*&? $i> t - ,LS 

-,o-Ji to- «. - * .«, - O .. , O „ .» 'til*'" ** ' 

OjJjA jI i>C lul jJ ^jjUI Ja*w (JJI 4JJI J^C £>£ t±uJ->JI lJ-» t^Jj -X3_a 

.XiJ 4_Ji jj^JJI (J 1^ j^jjJI (>C 
-:;:- Oafij (jliaAJl JJJUH (JJ (_«P^ *U*-0 (^jJAaJI X tXwi (JJ 4JJI ^-A*J 



198. Jos jedno poglavlje na ovu temu 

268. ISPRJCAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao Abdullah 
b. Nafi', on je prenio od Muhammeda b. Abdullaha b. Hasana, on od 
Ebu Zinada, on od A'redza, a on od Ebu Hurejre, da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Je li to od vas neki namjerno, u 
namazu, kleknu na nacin kako kleci deva?" 

Ebu Isa veli: Ebu Hurejrin hadis je garibun. Nije nam poznat od 
hadisa Ebu Zinada, osim ovim putem. 

Ovaj je hadis prenesen i od Abdullaha b. Seida el-Makburija, on od 
svoga oca, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem. 

Abdullaha b. Seida el-Makburija su Jahja b. Seid el-Kattan i dragi 
ocijenili slabim ravijom. 



41 To znaci: Je li to neki od vas svjesno spustaju koljena prije ruku, prilikom odlaska na 
sedzdu, poput deve koja kada hoce da klekne prvo spusta koljena na zemlju. 
Ovaj su hadis Malik i Evzaija uzeli kao podlogu za svoj stav; da je lijepo (mustehab) 
prilikom odlaska na sedzdu prvo spustiti ruke a zatim koljena. 

21 



> 5 



' • * i s - ►<*' ti- ' \'°'\' * ' * ° r I £S a ' r 'f i«*- -V J -* i-* s ' w«a 

(^>j (_>jLa£ ^jjjj>- : J IS (jUjJ— > <JJ ->-al3 Lu-i ->■ jjLc ^Jl LuJ> J |J -V Lj-'J-*- .Tl' 

j>S-«T Jux~< !j! its' *JLl»j *Ul* 4JUI iJ &o i -*j}\ & : dgApLJl jjjjs- ^1 <>e jJ^L. 

sj s ,-0 

.«Uj5uJl« jJl> 4_*£5 £*i>jj c ^aju^ u* ^"^ iS^J L u^jUl 6-? "^ Hh' - ^ J ^' 
. J-wutf ^Ij j^»- <jj J4'jJ o"^ <1^' c^ V^" Lf?3 : ^ 

-" •* °° DO'" 00 

Ji jj>w< (jli .4a5Ij j-jj-ft-. 1 -?- (JLc J-^-jJI J-^-^ u u' : A*" J-*' jL ^-P 5^-^ J-**jIj 
4jJjvj U ; z&jjs- J15j . <ujjv_> :«JjJI J-al ^« »a3 JU ja5 c4iJl <jjj 4j . ^ - >> - 

* i_aj U la 4-g-i--vJ I ^ifi -XJV-kJ [C^* - 

199. O tome da na sedzdu treba spustiti celo i nos 

269. ISPRICAO NAM JE Bundar; kaze: Nama je ispricao Ebu 
Amir; kaze: Nama je ispricao Fulejh b. Sulejman i kazao: Meni je 
ispricao Abbas b. Sehl, a on je prenio od Ebu Humejda es-Saidija: 
"Kada bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, cinio sedzdu, on bi 
na tlo spustio svoj nos i celo, odmakao bi ruke od bokova a dlanove 
bi stavio naspram ramena." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Abbasa, 
Vaila b. Hudzra i Ebu Seida. 

43 

Ebu Isa kaze: Ebu Humejdov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema njemu postupaju ucenjaci: (Oni drze); da osoba na sedzdu 
treba spustiti i celo i nos. Ukoliko bi na sedzdu spustila samo celo bez 
nosa, prema nekim ucenjacima bi to bilo sasvim dovoljno, dok neki drze 
da namaz ne bi vrijedio ukoliko se ne bi spustili i celo i nos. 

42 Na temelju ovoga hadisa su Ahmed b. Hanbel, Evzaija i Ishak zauzeli stav: da je na 
sedzdi vadzib spustiti i celo i nos na tlo. Vecina islamskih ucenjaka smatra da je spustiti 
celo vadzib, a nos sunnet. Ebu Hanife misli da je sedzda ispravna ukoliko se spusti bilo 
koje od njih dvoje, celo ili nos, ali je, dakako, bolje i namaz je potpuniji ukoliko se spuste 
1 celo i nos. 

43 Osim Tirmizije su ga zabiljezili i Ebu Davud u Sunenu i Ibn Huzejme u Sahihu. 

22 



: J 15 ^>^u[ -j! <\p ^-L»kj>JI £>p ^->Lj-P l>^ o^->- Uj^>- <^j^ LajJ->- .TV* 
IjI 4^>j *£fj f&j *u!p <OII ^ ^Jjl c>\S $ :yj^ C»Jl *Ij*H ^ 

. l_JU)f <rO»w3 £>»«*•'>■ C±JJj->- *!jJ-Jl '-^-V.^- > ' 

* 4jJ3I o-o LLj5 oIjj <jj£j 6 1 • f»J*" J-*' o^V ojl^> , l lS^JI _>»j 

200. Gdje osoba stavlja svoje lice 
kada je na sedzdi 

270. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao Hafs b. 
Gijas, on je prenio od Hadzdzadza , on od Ebu Ishaka ' koji je kazao: 
"Rekao sam Berra'u b. Azibu: Gdje bi Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, stavljao svoje lice, kada bi bio na sedzdi? Izmedu 
dlanova, rece on." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Vaila b. Hudzra i Ebu 
Humejda 

Berraov hadis je hasenun-garibun. 

Stav koji su odabrali neki ucenjaci jeste: da ruke trebaju biti blizu usiju. 

44 Hadzdzadz b. Erta'te el-Kufi je jedan od fikhskih ucenjaka. Kao ravija je dosta iskren 
(saduq), s tim sto je puno grijesio i bio sklon tedlisu. 

45 Ebu Ishak je Amr b. Abdullah es-Subej'i. Kao ravija je pouzdan (siqqa). Pripadao je 
trecoj generaciji. Pred kraj zivota je posenilio. 

46 Iz ovoga se hadisa da zakljuciti da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na 
sedzdi svoje lice stavljao izmedu svojih dlanova. A dlanove bi, kako stoji u hadisu koji 
prenosi Ebu Humejd es-Seidi u prethodnom poglavlju, stavljao naspram ramena, lli 
naspram usiju. Tahavija u djelu Serhul-meanil-asar, nakon sto je spomenuo razlicite 
predaje o tome veli: Ucenjaci tome da li na sedzdi treba staviti dlanove naspram usiju ili 
naspram ramena, imaju gotovo identicne stavove onima kod dizanja ruku prilikom 
pocetnog tekbira. Oni koji smatraju da kod pocetnog tekbira treba dici ruke naspram 
usiju, to isto smatraju i na sedzdi, dok ucenjaci koji drze da kod pocetnog tekbira treba 
dici ruke naspram ramena, smatraju da i ih i na sedzdi treba staviti naspram ramena. 

47 Osim Tirmizije zabiljezio ga je i Tahavija u Serhul-meanil-asar. 

23 



£>i pjAljjJ 6^ J-*^*-« O^ Cir 1 ^-" (jjl 6* J-^-o (1* J^ IjjJij>. 4j-03 IjjJjs- .YV> 

bU5j 4. g Vj :v'j' ^*i u *' ^** ji*~> juiJI aiv*» IJI : JjJL» >il<j 4-de 4JJI ^^La 
JjdI jJlC J^jJI 4-jIcj .~sx>w3 (>*<j>- kix»J-»- c^ 1 -^' ^W j L> : is"*^? yi 

.. > - - 9 O^O^ 0„ Jl O > tf „ |?j£*- «-°-.- I f X WWW 

(jjl (>e ^jUs (>c jlio c# Jj-^ a-* r41j ttf ^L^-^- Ljujj* <U-»-*3 LuJj>- .TVT 

Jl - Jl - - <■ - ,i- - ill" 

201. O cinjenju sedzde na sedam udova 

271. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao Bekr b. 
Mudar , on je prenio od Ibn Hadija, on od Muhammeda b. Ibrahima, on 
od Amira b. Sa'da b. Ebu Vekkasa, a on od Abbasa b. Abdul-Muttaliba 
koji je cuo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada veli: 
"Kada rob cini sedzdu, sa njim sedzdu cini i sedam dijelova tijela: 
lice njegovo, dlanovi njegovi, koljena njegova i stopala njegova." 

48 Bekr b. Mudar b. Muhammed b. Hakim Ebu Muhammed, neki vele Ebu Abdul-Melik, je 
pouzdan i siguran ravija (siqatun-sebt). Pripadao je osmoj generaciji. Umro je 174. 
godine po Hidzri. 

49 Ovim hadisom je postignut kompromis medu, na prvi pogled, razlicitim predajama. U 
hadisu koji biljeze Buharija i Muslim od Ibn Abbasa stoji da je Vjerovjesniku, sallallahu 
alejhi ve sellem, naredeno, da na sedzdu spusti sedam udova ili sedam dijelova tijela: 
celo, dlanove, dva koljena i prste dvaju stopala. U Muslimovoj predaji ovog hadisa stoji 
takoder da mu je naredeno da na sedzdu spusti sedam udova, potom pored sedam 
spomenutih u prethodnom hadisu spominje i nos. U ovom hadisu je spomenuto lice, cime 
je obuhvaceno i celo i nos. 

24 



(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn 
Abbasa, Ebu Hurejre, Dzabira i Ebu Seida. 

Ebu Isa kaze: Abbasov hadis je hasenun-sahihun . Prema njemu 
postupaju ucenjaci. 

272. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao Hammad b. 
Zejd, on je prenio od Amra b. Dinara, on od Tavusa a on od Ibn Abbasa da 
je kazao: "Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem je naredeno da 
sedzdu cini na sedam udova, i da (dok je u namazu) ne sabire svoju kosu 
i svoju odjecu." 

52 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

* jj^wJI J) J?£*23\ J* f-lsf ^ ^ . Y * Y 

odsi :J\3 .(jXsy >J^ p&J ^4^ ^ t^ ^1 Jj~>j 131$ t^j o^i 

v±jjJj>- (^p UJ «L3jJU U ( (j—O <±yJ-> ajil (jj 4JJI JjlC CuJ> : L e~>-*rr *>l <JLs 
jaC aJLj 4oitf 4JJI ^^La ^^1 (>C AjSl (JJ <UI Ju*J t-JjAJ Uj . ,j*ui (JJ Jjb 

t±AJ.X»Jl I JL» 

* [' * ' ■*! '!' ' "t' I' * S t i» * f • *(•* - ,s - • - J" " ■» - • f' 



50 Zabiljezen je u svim zbirkama El-Kutubus-sitte osim Buharijeve. 

51 I da dok je u namazu, neka ne smjesta svoju kosu i ne namjesta svoju odjecu, jer ce to 
umanjiti njegovu koncentraciju u namazu. 

52 Zabiljezili su ga pored Tirmizije i Buharija i Muslim u Sahihima. 

25 



202. O odmicanju (nadlaktica od tijela) na sedzdi 

273. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb; kaze: Nama je ispricao Ebu 
Halid el-Ahmer, prenijevsi od Davuda b. Kajsa, on od Ubejdullaha b. 
Abdullaha b. Akrema el-Huzaija, a on od svoga oca koji je kazao: "Bio 
sam sa mojim ocem u dolini Nemire kod Arefata, pa je prosla grupa 
jahaca. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je (u torn 
trenutku) klanjao. Kaze: pa sam vidio bjelicastosivu boju njegovih 
pazuha kada je cinio sedzdu. Vidio sam njihovu bjelinu. " 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn 
Abbasa, Ibn Buhajnea, Dzabira, Ahmera b. Dzez'a, Mejmune, Ebu 
Humejda, Ebu Usejda, Ebu Mesuda, Sehla b. Sa'da, Muhammeda b. 
Mesleme, Berra'a b. Aziba, Adijja b. Amirea i Aise. 

Ebu Isa kaze: Hadis Abdullaha b. Akrema je hasenun. Nije nam 
poznat osim preko Davuda b. Kajsa, niti nam je poznato da Abdullah b. 
Akrem od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi jos neki 
hadis, osim ovoga. 

Prema njemu postupaju ucenjaci. 

Ahmer b. Dzez' je jedan od Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashaba. On je prenio (svega) jedan hadis, dok je Abdullah b. 
Erkam ez-Zuhri bio pisar Ebu Bekra es-Siddika. Zna se da je Abdullah 
b. Akrem el- Huzai prenio od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
samo ovai hadis. 

ji 

Jz>\Jih\ 4-^ljJ lPj^» LJj i. JjujuJi ^jil ,!>-*> Ij! ;Jli alwj <lLc ^^JJi 



53 Ovaj hadis upucuje na to da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na sedzdi 
odmicao nadlaktice svojih ruku od tijela do te mjere da je posmatrac iza njega mogao 
vidjeti njegove pazuhe. To potvrduje i hadis koji su zabiljezili Buharija i Muslim u 
Sahihima od Ibn Buhejnea a u kome stoji: " Kada bi klanjao, na sedzdi bi rasirio ruke da 
bi mu se vidjela bjelina ispod pazuha." 

26 



' a o 

.iuiuLcj Jjj>-> (fljlj <j*"J'j *lj^b J"*^ ^ D- - 2 ^' ^ ^* V^' (^J : ^ 

9 fi -■ a ° O O' ^ ° 

(jSljSslJI 6>»j^jj jj^IJI (_ji JIjIpUI ojjlikj.: JjJI J-al Jic illi J-ojJIj 

-::c- *J~dl ( j5ljISl5' 

JaivlJI ^5 IjJjJtcl : J 15 <J~«j fUii 4JJI ^JLo 4JJI Jj~jj jl :Jj2j Uol cdjccuj 

.OlKJI Jalu SUUsJI (J <U*ljJ »5a>l oial<-u Uj 

rf , # - - * - ,t - ' I ' li- 

ft >rax^ (^ul> ojjJ->- IJJS : ^~j-j£ jjI J is 

203. O sukladnosti na sedzdi 

274. ISPRICAO NAM JE Henad Ebu Muavija, prenijevsi od 
A'mesa, on od Ebu Sufjana a on od Dzabira da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Kada neko od vas cini sedzdu neka 
bude sukladan i neka ne ispruza podlaktice (ruku svojih) po zemlji, 
kao sto ih ispruza pas." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Abdur-Rahmana b. Sibla, Berra'a, Enesa, Ebu Humejda i Aise. 

Ebu Isa kaze: Dzabirov hadis je hasenun-sahihun. 

54 Ebu Sufjan je Talha b. Nafi' el-Vasiti. Ibn Hadzer ga ocjenjuje iskrenim (saduq). Ahmed 
i Nesaija za njega kazu da nije los, dok Ibn Mein za njega kaze da ne predstavlja nista. 
Prenio je hadise od Ebu Ejuba, Ibn Abbasa i Dzabira. Od njega su prenijeli A'mes i 
mnogi drugi. 

55 Pod sukladnoscu se, kako tvrdi Abdur-Rahman el-Mubarekfori, misli na to: da osoba na 
sedzdi zauzme normalan polozaj, da se previse ne ispruza niti da se skuplja, da dlanove 
ruku spusti na tlo a da laktove podigne i da ih rastavi od bokova, te da stomak odvoji od 
stegna. 

56 Ebu Davud, Nesaija i Darimija biljeze sa senedom od Abdur-Rahmana b. Sibla da je 
kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je zabranio (na sedzdi) kljucanje 
poput vrane, pruzanje ruku poput zvijeri i da neko sebi rezervise mjesto u dzamiji kao sto 
deva sebi rezervise mjesto za boravak." 

Muslim biljezi od Berra'a b. Aziba da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: "Kada si na sedzdi spusti dlanove na tlo, a podigni laktove." 

57 Osim Tirmizije zabiljezili su ga i Ibn Huzejme u Sahihu i Ahmed u Musnedu. 

27 



Prema njemu postupaju ucenjaci. Oni su odabrali stav: da na sedzdi 
treba biti sukladan, a pruzanje podlaktica (ruku) po zemlji poput zvijeri, 
smatraju pokudenim. 

275. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nas je 
obavijestio Ebu Davud; kaze: Nas je obavijestio Su'be, prenijevsi od 
Katade koji je kazao: Cuo sam Enesa kada veli da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Na sedzdi budite sukladni, i neka 
niko od vas ne ispruza podlaktice (svojih ruku) po zemlji kao sto ih 
ispruza pas." 

58 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



O ^ ^ ^ 



-;;;- J^JvlJI jJ iJ^JaJI 0*3UJ L^»^' £fj J? ft ^ W «w>L .Y * £ 

o * ^ s * o * s o ,. ^ ^ i- ^ ^ ^ o ^ 

(jLL^c (jj jul>^o ^ Sja«*« (jj jLo- lijji».l : jJbJ I Jlij : 4JJI j^c J 13 . YVV 
j^l »JL)j «LJip 4JUI jjl^ (fJuJI 0' ■ ^ Jtw iltf' j-?^ o 6, H&\ji\ u-i ±&>^ o* 

' \\° ' ° s ' ■* ° ' r '"''• ' •" n ~°t * ' -* ' • ' — ' * ' it- 

U 1 - 1 -^ (JJ Ja>.o (>C -L>lj j-l£j (jUafiJI J^wtw <jj (_jJ->^! l5jjj : (£— «rh? _^' ^^ 

*jl>I (jail jjij. c_LfAj !A ; yr L> ' 0-? r- 3 ' '-^J •J-"j J .(Jj-o.a2JI h-'-^J ilv.- 1 ^! 

» OjjLi^-lj JjJI Jj»l ^uic 



58 Biljeze ga jos i Buharija i Muslim u Sahihima i Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 
28 



204. O spustanju ruku i ispravljanju 
stopala na sedzdi 



59 



276. ISPRICAO NAM IE Abdullah b. Abdur-Rahman; kaze: Nas je 



obavijestio Mualla b. Usejd; kaze: Nas je obavijestio Vuhejb , on je prenio 
od Muhammeda b. Adzlana, on od Muhammeda b. Ibrahima, on od Amira 
b. Sa'da, 6 ' a on od svoga oca: "da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, naredio polaganje ruku a ispravljanje stopala (na sedzdi)." 

277. ABDULLAH JE KAZAO da je Mualla rekao: Obavijestio nas je 
Hammad b Mes'ade, prenijevsi od Muhammeda b. Adzlana, on od 
Muhammeda b. Ibrahima, a on od Amira b. Sa'da: "da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, naredio polaganje ruku (na sedzdi)." On je 
spomenuo (hadis) slican prethodnom, s tim sto u njemu nije spomenuo "od 
svoga oca". 

Kaze Ebu Isa: Jahja b. Seid el-Kattan i drugi su prenijeli od 
Muhammeda b. Adzlana, on od Muhammeda b. Ibrahima, on od Amira 
b. Sa'da kao mursel hadis: "da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, naredio polaganje dlanova, a ispravljanje stopala (na sedzdi)." 

Ovo je pouzdanije od hadisa Vuhejba. 

A to je ono sto su odabrali ucenjaci i u cemu su se slozili. 

f j-jj 611^ outs' : Jli ^jli & ^-IjjJI b& t J^> ^1 {y, t>->-jJl ^ o^ p^u>Jl 

59 Abdullah b. Abdur-Rahman ed-Darimi je poznati hafiz u hadisu i pisac jednog od 
Musneda. 

60 Vuhejb b. Halid b. Adzlan el-Bahili. Ibn Hadzer veli za njega da je pouzdan i siguran 
ravija (siqatun-sebt), ali je pred kraj zivota malo posenilio. 

61 Amirb. Sa'dje sinpoznatog ashaba Sa'da b. Ebu Vekkasa, jednog oddesetorice ashaba 
kojima ja Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zagarantovao Dzennet. Amir je 
pouzdan ravija, prenosi dosta hadisa. 

62 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio da dlanove ruku na sedzdi 
spustimo na tlo i to naspram ramena ili usiju, kako stoji u hadisima koje smo ranije 
spomenuli, a da ispravimo stopala nogu, tako sto cemo podaviti prste i osloniti se na njih. 

29 



J 



.(j^ul (j£ i_jLjJI Jj J Is 

V' °I ' *~'' f ° t '. ° ' * ° fi ' f IS"", f I s .' •" °[ ' S ' f |*i S ' w«/fl 

a£j>JI ^ <u*-£> ujj->i ji«-> th? J-*- 3 *-* '-O^-*'' j^ l^' J^*^ LuJ-> . YVn 



.P.- ° - 



* , 4 , * * - I " 1 1 •* ' ' ill" 



205. O uspravljanju nakon sto (osoba) 
podigne glavu sa ruku'a i sedzde 

278. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Muhammed b. Musa; kaze: 
Nas je obavijestio Ibn Mubarek i kazao: Nas je obavijestio Su'be, 
prenijevsi od Hakema, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle a on od 
Berra'ab. Azibakojije kazao: "Namaz Allahova Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem je bio priblizno sukladan i ravnomjeran, i kada bi 
bio na ruku i kada bi se podizao sa ruku'a i kada bi bio na sedzdi i 
kada bi se podizao sa sedzde." 

Tirmizija veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Enesa. 

279. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Obavijestio 
nas je Muhammed b. Dzafer; kaze: Nas je obavijestio Su'be, prenijevsi 
od Hakema slicno prethodnom (hadisu). 

Ebu Isa kaze: Hadis Berra'a je hasenun-sahihun. 



63 Ovaj se hadis odnosi na ta'dili-erkan u namazu. Pod ta'dili erkanom podrazumijevamo 
lagahno spustanje i podizanje tijela, njegovo izravnavanje i zastajanje nakon ruku'a i 
izmedu dvije sedzde. Muslim u Sahihu biljezi sa senedom od Enesa b. Malika koji je 
kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi izgovarajuci "semiallahu limen 
hamideh" nakon sto bi se vratio sa ruku'a, toliko dugo zastao da bismo pomislili daje 
zaboravio, a potom bi ucinio sedzdu i izmedu dvije sedzde toliko dugo sjedio da bismo 
pomislili daje zaboravio." 

64 Zabiljezili suga i Buharija i Muslim u Sahihima 

30 



2 * J 1 c * 

J^J ^jI £>£ 04** - ^J^* - ' li^-f* ctf O-*^" »*** L>JJ->- j'-^V l-"- 2 -*- .TA« 

(5j1^ I'jl u£ : J IS ik_jjj5 jji ^a>j c*(jjUl UjjS- : J IS 1>Jj <jj aJJI jji ji 

lid Jj>J 1>>J fJ £^y ^ ^'j £^ P^i ^^ ^ (J^ ^' ^i^J i "*^" 

.j-»-> f- , *•» i, 1- 4--° - °,' -- (-■*' ?j- • ' i-°t| •' ti" 

o aa^aojljljl 

Q S ^ .. j )■ * Q * * Z * * * — S * ^ I " -* 

lillL>l dJJJ ^i a.p.u Jju U .oij jju Ul 5j*i jj Uj i-^ryj ^ U| o?-*^ 

206. Mekruh je prije imama ici na ruku' i na sedzdu 

280. ISPRICAO NAM JE Bundar; kaze: Nama je ispricao 
Abdur-Rahman b. Mehdi; kaze: Nas je obavijestio Sufjan, on je prenio 
od Ebu Ishaka, on od Abdullaha b. Jezida koji je kazao: Ispricao nam je 
Berra' (a on nije od onih koji lazu) i kazao: "Kada bismo klanjali za 
Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i on podigao glavu 
sa ruku 'a, niko od nas ne bi povio svoja leda sve dotle dok se Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi spustio na sedzdu, tek tada 
bismo mi sedzdu ucinili." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Enesa, 
Muavije, Ibn Mes'adea, ucesnika u mnogim bitkama i Ebu Hurejre. 



65 Abdullah b. Jezid el-Hutami spada u generaciju mladih ashaba. U vrijeme Ibn Zubejra je 
bio namjesnik Kufe. 

66 Muslim u Sahihu biljezi sa senedom od Enesa b. Malika hadis u kome Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, kaze: " O ljudi, ja sam vam imam pa ne idite prije mene na 
ruku' i sedzdu. Nemojte prije mene ustajati, niti prije mene namaz zavrsavati, jer ja vas 
vidim i kada ste ispred i kada ste iza mene." 

31 



Ebu Isa kaze: Berraov hadis je hasenun-sahihun. 

U skladu sa ovim hadisom je i stav ucenjaka: Oni smatraju da oni sto 
klanjaju za imamom trebaju ga slijediti u onome sto on cini. Oni ne bi 
smjeli ici na ruku' prije njega, niti se dizati (sa ruku'a) prije njega. Nije 
nam poznato da neko od njih o tome drugacije misli. 

-o .. ., ^ o ft ., f A o $■ o ,. Jt *■*■*■ o & ,oS o, ,flo ^O-- ^ f £ ^ 

Ja5lj-*r[ L5ja>I (C"-^ ^ - ' "^^^ "j**' 6**^! r^* 6^ f 1 ^-" •*£* l*»J>> .TAN 
4_iis 4JJI i Xa 4lll Jj-jj ^J J13 : JLB ( J r c (ji ^j^*-" 6* lj-*— 1 1 (^1 6* 

,, j- ^ O O Ji s *■ fi fi S 

(j,$j *iu U (. jj^iJJ 8j5l U dU Oj5lj jp-aajJ , —*^' ^i kill ^-*>-l (. ,J* Ij : *i<*»j 

^ ^ ft ^0 .. * 9 % 9 * £ ^ ^ ^ ,- 

5 

-0000 „ 

,.,,06 ,. ,■ Oftjl O ,» ,- S ,» 0-- 

pp POO ,. jl 

. *U3UI d)jAj5-j :Jj«JI JaI jiS'f jlp c!ujj>JI lia l5 JLc J-&*Jfj 



207. Mekruh je izmedu sedzdi sjesti na obje pete 68 

281. ISPRICAO NAM JE Abdullah b. Abdur-Rahman; veli: Nama 
je ispricao Ubejdullah b. Musa; kaze: Nas je obavijestio Israil, on je 
prenio od Ebu Ishaka, on od Harisa, a on od Alije koji je kazao; 
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem mi je rekao: Alija, ja 



67 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

68 Prema misljenju Nevevija dva su nacina sjedenja na objema petama: Prvi, da osoba 
straznjicu i ruke spusti na tlo ispravivsi potkoljenice otprilike onako kako sjedi pas ili 
macka, i drugi, da osoba podavivsi prste sjedne na obje pete. Ovdje se zabrana odnosi na 
prvi nacin. 

32 



volim tebi ono sto volim i sebi, a ne volim tebi ono sto ne volim ni 
sebi, (zato) nemoj izmedu dvije sedzde sjedati na obje pete." 

Ebu Isa veli: Ovaj hadis od Alije nam nije poznat osim preko Ebu 
Ishaka, on ga je prenio od Harisa a on od Alije. 

Neki su ucenjaci Harisa el-Avera ocijenili slabim ravijom. 

Prema ovome hadisu je postupila vecina ucenjaka. Oni drze da je (u 
namazu) mekruh sjedati na obje pete. 

Na ovu su temu hadisi preneseni jos i od Aise, Enesa i Ebu Hurejre. 



. „ , . I 



^jjjj>-\ : JU r^tj>- d>jl Ijjj-^I jljjJI «V* ^j^ 1 -*"' (S^y & ls*^ '-" j - >- .tat 
4i)l ^^U ^5-uJ 4lw ^* jJ J 15 .ji-^Jb &U> oljjJ lS| : IHaS .311)1 ^a 

o_^ ^, ri jD ^ o £ ^ ^ ^, o&-£o^^^.^o.^ 

4j1c 4JJI ^^ (-jill <_>b»<-cl <jj v±jjJl>JI lift .Jl JjJI JaI o^V 4-^J -^J 

00 o 00 o 0000 ^S s ,- 

^ ^ ^J*-^-* 9 t i j £■ ^ ^ £. <*-0& 0^0 £ 

e-UflUl (j^J^J If-kJI J*' J^'j -(*^'j ^££^ J*' b-9 ^U JaI <_>imj Jj5 jAj 



208. O povlastici u pogledu sjedenja na 
objema petama (u namazu) 

282. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; veli: Obavijestio nas je 
Abdurezak; kaze: Nas je obavijestio Ibn Dzurejdz; kaze: Mene je 
obavijestio Ebu Zubejr da je on cuo Tavusa kada veli: "Pitali smo Ibn 
Abbasa o sjedenju na objema petama (u namazu) pa je kazao: To je 

33 



sunnet. Rekosmo! Mi smatramo da je to opterecenje za nogu, a on 

69 

rece: To je sunnet vaseg Vjerovjesnika." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun. 

Neki su ucenjaci iz generacije ashaba postupili po ovome hadisu. 
Oni smatraju da sjedenje na objema petama (u namazu) ne smeta. 

To je i stav nekih ucenjaka i fakiha iz Meke. Medutim, vecina 
ucenjaka sjedenje na objema petama izmedu dvije sedzde smatraju 
mekruhom. 



S J" 

o , , o > tL . , o , 



j£ s-lbJl ^jI J-oL^ £>£ ir'Lj- > l# -^j ~>^' !rr4H*^ OV 4 -*^' ^^> .YAf 

'"t** tti t'' * »ti s t" i 5 ^ ° ' °'* ° ° ' i£ f 

<Lu£ 4JLJ! ( Ju^ (-JJJI 0' • LH4* C>>) s " jrH^f CH •h*^ s " P^" <ji' & ',— ' - h 1 -'* 

l / o >o , 0,0, t°' , lttl °~' ° tl * *' ("''l^'t'' 

^aalj ^yJjjL^lj (jJw^-jlj ,jJ ji*i mJUI : O^^-*" u# ^J^? uL5 ^j 

o 

l_)L!> jj jjj ,j* jjjLa <1h ^iji \->j+>\ JUL>JI ^lc (jj (j*jj>JI Uujjv . YA£ 

^ o ^ 

. Jx £>£ ijjj IaSjsj -V^J^ ^4^-*" I" 5 * • iC^irF $i' J^ 5 
lSJjJ. P^klllj 4j^j5UI _3 ljjL> lift ojj^ • i^*""*^ " s **"'j ic?-?'-^' ^3^ f4j 



69 Bejhekija je ovaj hadis i hadis iz prethodnog poglavlja, koji se na prvi pogled cine 
kontradiktorni. objasnio tako sto smatra da se Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve 
sellem, zabrana sjedenja na objema petama izmedu dvije sedzde u hadisu iz prethodnog 
poglavlja odnosi na prvi nacin, onako kako sjedi pas ili macka, dok se rijeci Ibn Abbasa u 
ovome hadisu odnose na drugi nacin, koji je po rijecima Ibn Abbasa sunnet. 
Hattabi i Maverdi smatraju da je hadis iz prethodnog poglavlja derogiran. 

34 



209. Sta se izgovara izmedu dvije 
sedzde 



7H 



283. ISPRICAO NAM JE Seleme b. Sebib ; kaze: Nas je 
obavijestio Zejd b. Hubab, on je prenio od Kamila Ebul-Ala'a , on od 
Habiba b. Ebu Sabita, on od Seida b. Dzubejra, a on od Ibn Abbasa: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi izmedu dvije sedzde 
govorio: Allahu! Oprosti mi, smiluj mi se, nadoknadi mi izgubljeno, 

7? 

uputi me, i opskrbi." 

284. ISPRICAO NAM JE Hasan b. All el-Halal; kaze: Nas je 
obavijestio Jezid b. Harun, on je prenio od Jezida b. Hubaba, a on od 
Kamila Ebui-Ala'a slicno (prethodnom hadisu). 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun. Ovako je prenesen i od Alije. 

U skladu sa njim je i stav Safije, Ahmeda i Ishaka, koji smatraju da 
je ovo dopusteno uciti (izmedu dvije sedzde) i kod obaveznih, a i kod 
dobrovoljnih namaza. Neki su ovaj hadis od Kamila Ebul-Ala'a 
prenijeli kao mursel. 

« Ji>*J! , J jUjIcUI , J s.l> U ub .Y \* 

/■ J^ • O' * * * ^2' * ♦ * 

tO to'SO 'O J19 S O t ^ O ^ 5 

-j I £>P ^JL^ (fljl (j£ lS *~* £)£■ (jliij^ c>j) <>£ ^^yJJI ^Jr^' tL Hr*$ \-£±>- .TAG 



70 Seleme b. Sebih el-Musmei en-Nejsaburi je Tirmizijin i Muslimov ucitelj. Zivio je u 
Mekki. 

71 Kamil Ebul-Ala et-Temimi el-Kufi je iskren ravija, ali je grijesio u prenosenju hadisa. 
Pripadao je sedmoj generaciji ravija. 

72 U Ebu Davudovoj predaji ovog hadisa stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, izmedu dvije sedzde govorio: Allahu! Oprosti mi, smiluj mi se, podari mi 
zdravlje, uputi me, i opskrbi me. 

73 Tirmizija nije ukazao na stepen vjerodostojnosti ovog hadisa. Samo je ukazao na to da je 
on garib, jer ga je iz cjelokupne sedme generacije prenio samo Kamil Ebul-Ala. On je, 
prema ocjeni Hakima, pouzdan (sahih) hadis. 

35 



a ^aJ-" ^'jJ te r*^' -'"'J* ^'jJ <J^J •'"** 3^ f^J ^* '^' L^ 3 t_?^' 

210. O osloncu na sedzdi 

285. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs, on 
je prenio od Ibn Adzlana, on od Sumejja, on od Ebu Saliha, a on od Ebu 
Hurejre da je kazao: "Vjerovjesnikovi, sallallahu alejhi ve sellem, 
savremenici- -ashabi su se pozalili na poteskoce koje osjecaju 
ukoliko na sedzdi ruke drze odvojene od bokova, pa im je 
(Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve selllem,) rekao: Potpomozite se 

74 

(oslanjanjem laktova) na koljena." 

Ebu Isa veli: Ovaj Ebu Salihov hadis od Ebu Hurejre, od Vjerovje- 
snika, sallallahu alejhi ve sellem, nije nam poznat osim ovim putem, 
preko Lejsa od Ibn Adzlana. Takoder su ovaj hadis prenijeli Sufjan b. 
Ujejne i drugi od Sumejja, on od Nu'mana b. Ebu Ajjasa od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, slicno prethodnom (hadisu). 
Cini se da je predaja ovih, pouzdanija od predaje Lejsa. 

dlJu q£. LUJ _j| q£ frliiJI jJL> (^C a-jAft LSjjJ>.| j^-> (JJ (el* UjJjS- . YA1 

#- ** £ sS «* <£ 39 

i* ti' ' »* ' s ' ° '*"*'% i'f ° ° * ' il' 

? $ Jl o 

- ^ o t • - - i 0fr o „ ^ o o ^ ,, ., 



74 Prema misljenju El-Mubarekforija, odvajanje ruku od tijela na sedzdi je obavezno 
(vadzib) ukoliko to ne predstavlja poteskocu. U slucaju kad to predstavlja poteskocu, 
dozvoljava se oslonac laktovima na koljena. Prema misljenju Ibn Hadzera el-Askalanija 
"Naslanjanje laktova na koljena" u Tirmizijinoj predaji ovog hadisa, ne odnosi se na 
sedzdu, nego se odnosi na njihovo oslanjanje prilikom podizanja sa sedzde. 

36 



211. Kakvo treba da bude ustajanje sa sedzde 

286. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Husejm, on je prenio od Halida el-Hazaija, on od Ebu Kilabe, on od 
Malika b. Huvejrisa el-Lejsija: "da je vidio Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, gdje klanja, pa se u neparnim rekatima 
namaza ne bi podizao (na sljedeci rekat) dok poslije (druge sedzde) 
malo ne bi sjeo." 

Ebu Isa veli: Hadis Malika b. Huvejrisa je hasenun-sahihun. 

Prema ovome hadisu su postupali neki ucenjaci. Takav je i stav 
(nekih) hadiskih ucenjaka. 

-s- Uflul 4Jw c-jIj . Y S Y 

- a 

• - -« ■*•' t' ~i t ti •'.'*''»'* t' 

jl (jjjll»u : pJjJI J-al Jute JjjJI fUlc Sjjjjs _jI djyJ>> i^^ujs^jI J 15 

-■ J 1 

.4u^J^ jjJ-a j JLc SlL^JI jJ J->jJI o g -g- 'u 
Jjj jJL:j •(j- J 4Ji (ju JjluW JLfiuj .^jjjusjl ,_)jsI jjl£ i_J„j*,.A (j-^uj (ju -4^3 

♦ *" " •* ' ° ? ^ c |i- - Sfr ' ii- fr J> J! , *t „ - fr° S 



75 Biljeze Ebu Davud i Ed-Darimi od Ebu Humejda es-Seidija koji je kazao: Ja najbolje 
poznajem kakav je bio namaz Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Prisutni 
rekose: Hajde pokazi! On rece: Kada bi ustao da klanja, podigao bi ruke... Potom je 
citirao podug hadis, u koine je receno i ovo: Potom bi se spustio na zemlju i ucimo 
sedzdu, odvojivsi ruke od tijela na njoj i podavivsi nozne prste. Kada bi se dizao sa (prve) 
sedzde, podavio bi lijevu nogu i sjeo na nju. Sjedio bi uspravno toliko, koliko bi se mogli 
umiriti svi dijelovi tijela, potom bi isao na drugu sedzdu. Potom bi izgovorio: Allahu 
ekber i podigao se sa druge sedzde, podavio lijevu nogu i sjeo na nju. Sjedio bi toliko 
koliko bi se mogli umiriti svi dijelovi tijela, a onda bi ustao na sljedeci rekat. Slicno bi 

postupio i na drugim rekatima " 

Na temelju spomenutih hadisa su Safija i neki hadiski ucenjaci zauzeli stav da je sunnet 
malo sjesti poslije druge sedzde. To sjedenje se naziva "sjedenjem radi odmora". 

37 



212. Drugo poglavlje na istu temu 

287. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Obavijestio nas je 
Ebu Muavija; kaze: Nas je obavijestio Halid b.Ilijas ,on je prenio od 
Saliha, sticenika Tevemea", a on od Ebu Hurejre koji je kazao: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je u namazu (nakon druge 
sedzde), odmah ustajao (oslanjajuci se) na prednji dio svojih 
stopala." 

Ebu Isa kaze: Prema Ebu Hurejrinu hadisu su postupali mnogi 
ucenjaci. Oni smatraju da ce se osoba (poslije druge sedzde, bez da 
sjedne) odmah podici, (oslanjajuci se) na prednji dio svojih stopala. 

Halid b. Ilijas je po ocjeni hadiskih ucenjaka slab ravija. A kaze se i 
Halid b. Ijas. Salih,koji je bio sticenik Tev'emea, je ustvari, Salih b. Ebu 
Salih. A Ebu Salih se zvao Nebhan Medeni. 

„ 4-SJH J li> UoIj .Y^r 

, ^JI 5 _, $ _, o c t ^ ■ ^ .. .» S- S ,. O 5 .. ^ Ji Q ,9 .- ^ tf 5 .- 

(jUflL> q£- JtJfc-iUI fUJI JojlC IJjJ^-I ^5jjjJI cuJ)\jj[ (jj i—jyLxj LuJ^~ . YAA 

tiolc : JU jjjt**^ ^ 4_LII o^c tjs- jjj.) £# ^^Ul 6-^ i3^-^i /r^' l>£ lSj3^" 

* „ ^ -■ - fi ° , - $ - S S 5- J 1 „ 

4JLJ oL>jLII : Jjaj 0' L*H*fyl ^ uJi*5 I Jl jJLjj fUie 4JJI l J^o 4-UI Jj~>j 
Luiff j»LLJ! 4Jl5jjj 4111 i«y>jj j^jjJI L^ji d u . U »ILjJI oLuJbJIj oljXsJIj 

76 Halid b. Ijas, a kaze se i Halid b. Iljas. Ibn Hadzer u Takribu za njega kaze da se zvao 
Halid b. II 'j as b. Sahr b. Ebu Dzehm b. Huzejfe Ebul-Hejsem el-Adevi el-Medeni. Bio je 
imam Poslanikove dzamije u Medini. Kao raviju su ga hadiski ucenjaci odbacili. 
Pripadao je sedmoj generaciji ravija. 

77 Salihu, sticeniku Tev'emea, ime je Salih b. Ebu Salih. Ibn Hadzer za njega kaze da je 
pred kraj zivota posenilio. Ibn Adij veli da nisu losi hadisi koji su od njega preuzeti prije 
nego je posenilio. Pripadao je cetvrtoj generaciji ravija. 

78 Na temelju ovoga i drugih hadisa Ebu Hanife i jos neki ucenjaci smatraju daposlije druge 
sedzde na prvom i trecem rekatu ne treba sjediti radi odmora, nego sa sedzde treba 
direktno ustati na sljedeci rekat. Oni za hadis Malika b. Huvejrisa kazu da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedao poslije druge sedzde kada je vec bio ostario 
pa mu je tesko bilo ustajati. 

Za ovaj hadis El-Mubarekfori veli da je slab, zato sto se u njegovu senedu nalaze dvojica 
slabih ravija: Halid b. Iljas i Salih b. Ebu Salih. 

38 



J" . J> - _ 

2 , s- , Jl - o - o', J> J - .« • C ,«o, o .» , - III" 

^±juJl»- ~tf I jAj 4j>j jj^ (j-? 4JP (Jjj -i5 J_j***m £>jI ^»J^> : (_j~^f ^Jl JL3 

& * 2 J* ^ ~ o" * * t - * S - a 

.j.fr.foll ^J ixLwj 4jIp <dJl j^i-3 ,^jjJI (>s jjj 
|>j LLj 4Ji -dJI ^^Jla t5 *i!l i-jLkLst & JjJI JaI j551 lie 4Jj= J^Jlj 

213. O sjedenju (u namazu) 

288. ISPRICAO NAM JE Jakub. b. Ibrahim ed-Devreki; kaze: Nas 
je obavijestio Ubejdullah el-Esdzei, on je prenio od Sufjana es-Sevrija, 
on od Ebu Ishaka, on od Esveda b. Jezida, a on od Abdullaha b. Mesuda 
koji je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem nas je 
poucio da na sjedenju nakon drugog rekata proucimo: (Et-tehijjatu 
lillahi ves-salavatu vet-tajjibatu es-selamu alejke ejjuhen-nebijju ve 
rahmetullahi ve berekatuhu es-selamu alejna ve ala ibadillahis-salihin 
eshedu en la ilahe illellah ve eshedu enne muhammeden abduhu ve 
resuluhu). Neka je sva pocast, svi ibadeti i sva hvala Allahu, a 
najljepsi blagoslov, milost i beriket na tebe o Vjerovje- snice, neka 
je mir sa nama i sa svim Allahovim dobrim robovima. Svje- docim 
da nema drugog boga osim Allaha i svjedocim da je Muhammed 

79 

Njegov rob i Poslanik." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ibn Omera, 
Dzabira, Ebu Musaa i Aise. 

Ebu Isa kaze: Ibn Mesudov hadis je od njega prenesen u vise 
rivajeta, i najpouzdaniji je hadis, koji je od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, prenesen o sjedenju (u namazu). 



79 Biljezi Buharija predaju od Ibn Mesuda u kojoj stoji: "Kada je Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, bio ziv govorili smo: "Neka je najljepsi blagoslov, milost i beriket na tebe, o 
Vjerovjesnice!" A kada je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio na Ahiret, 
govorili smo: "Neka je najljepsi blagoslov milost i beriket na Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem." Slicnu predaju biljeze i Ebu Bekr b. Ebu Sejbe i Ebu Nuajm. 

39 



Prema njemu je postupala vecina ucenjaka iz generacije 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba a poslije njih i iz 
generacije tabi'ina. 

To je i misljenje Sufjana es-Sevrija, Ibn Mubareka, Ahmeda i 
Ishaka. 

< 04. f , 

-;:c- Uoj) 4Jw w>u .tu 

♦♦ • « ♦ 

d£* flL i4j| c^l^Jt olj&JI objl#JJl oll>I)! : JjL ol£i c ^T^ijt 

.4JUI J^lj lo*>* it d^&tj t^JUl Ul 4JI U ot 

* '„ ■« - * * - * - . * - • . * - - itl" 

ajvj wjj \J I ^jl (j^ v±juJ^JI IJJ& -*»<IJ Jl J . j .o. ^ (jj jj^j^jJI JutC l_Sjj J^J 

i , « S- o - '» S 

214. Drugo poglavlje na istu temu 

289. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze; Nas je obavijestio Lejs, on 
je prenio od Ebu Zubejra, on od Seida b. Dzubejra i Tavusa, a oni od Ibn 
Abbasa da je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem nas 
je poucavao onome sto se izgovara na sjedenju (u namazu) isto kao 
sto nas je poucavao Kur'anu. Govorio bi: Sve najljepse pocasti, svi 
ibadeti i sva hvala pripadaju Allahu, a neka je sa tobom, o 
Vjerovjesnice, mir, Allahova milost i blagoslov. Neka je mir sa 

40 



nama i svim Allahovim dobrim robovima. Svjedocim da nema 
drugog boga osim Allaha i svjedocim da je Muhammed Allahov 
Poslanik." 

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun-garibun. 

Ovaj je hadis prenio Abdur-Rahman b. Humejd er-Ruvasi od Ebu 
Zubejra, slicno hadisu Lejsa b Sa'da. 

Ovaj hadis je (takoder) prenio Ejmen b. Nabil el-Mekki od Ebu 
Zubejra a on od Dzabira. Medutim, on nije pravilno upamcen. 

Safija je na sjedenju ( u namazu) izgovarao onako kako stoji u 
hadisu Ibn Abbasa. 

* ±^\ {J &±j d\ *■{> bub .rse 

°- • - - - • • *' f • - V-> * ' * i f \%"°. f ' -.In ' "i \'.f.* ' u« 

jjig (^c ,>>—([ Cx ~ L6 - > ^ 6* _>P^ ilw o^yi rjf*' fr* 2 '-" ^J*-" 3^' lj -> J - > ' . >™ * 
» JUJI Jj>I aLc 4_>lff JjjcU .&**&■ 6jj> jj*~<-s <^jI iiyJt> : 1 rtjf _jj! JLs 



215. O tome da na sjedenju (u namazu) 
treba uciti usebi 

290. ISPRICAO NAM JE Ebu Seid el-Esedzdz; kaze: Nas je 
obavijestio Junus b. Bukejr , on je prenio od Muhammeda b. Ishaka, on 
od Abdur-Rah- mana b. Esveda, on od svoga oca, a on od Ibn Mesuda 
koji je kazao: "Sunnet je na sjedenju (u namazu) uciti usebi." 



80 Ibn Hadzer veli: Ejmen b. Nabil je pogrijesio u prenosenju seneda ovog hadisa. On ga 
prenosi od Ebu Zubejra a on od Dzabira. Time je protivrjecio Lejsu (koga smatraju 
najpouzdanijim ravijom), koji ovaj hadis prenosi od Ebu Zubejra, on od Tavusa, on od 
Seida b. Dzubejra, a on od Ibn Abbasa. El-Kinani se slaze sa Ibn Hadzerom da je Ejmen 
b. Nabil, greskom ovaj hadis prenio od Dzabira i dodaje da je on pogresno prenio i sam 
tekst spomenutog hadisa, posto samo u njegovoj predaji stoji da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, uceci Et-tehijjatu izgovarao i Bismillahi ve Billahi. Ni u 
jednoj drugoj predaji ovoga hadisa takvog dodatka nema. 

81 Junus b. Bukejr b. Vasil Ebu Bekr Dzemal el-Kufi je po misljenju El-Mubarekforija 
iskren ravija, ali je prilikom prenosenja bio sklon grijesenju. Ibn Mein ga smatra 
pouzdanim, dok ga Nesaija ocjenjuje slabim ravijom. Od njega je Muslim u Sahihu 
biljezio mutabea hadise. 

41 



83 

Ebu Isa kaze: Ibn Mesudov hadis je hasenun-garibun. Prema 
njemu postupaju ucenjaci. 






t . * , - * - s - I ' 1 I " 

„ _J o ^0>- 00 ^J=o 

216. Kako se sjedi (u namazu) 

291. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb; kaze: Nas je obavijestio 
Abdullah b. Idris, on je prenio od Asima b. Kulejba, on od svoga oca, a 
on od Vaila b. Hudzra koji je kazao: " Kada sam stigao u Medinu, 
rekao sam: Zelim vidjeti namaz Allahova Poslanika, sallallahu alejhi 
ve sellem. Posto je sjeo (u namazu), tj. radi tesehuda ispruzio je 
lijevu nogu i stavio lijevu ruku -znaci, na lijevo stegno, a desnu nogu 
je ispravio." 

Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Prema njemu postupa vecina ucenjaka. A to je i stav Sufjana 
es-Sevrija, Ibn Mubareka i ucenjaka iz Kufe. 

82 Tibi veli: Hadiski i fikhski ucenjaci su jednoglasni u misljenju da kada ashab za nesto 
kaze da je sunnet, to ima tezinu kao da je receno da je to rekao Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem. 

83 Za ovaj hadis Hakim u Mustedreku kaze da je vjerodostojan po kriterijima Buharije i 
Muslima. El-Mubarekfori veli da se u njegovu senedu nalaze dvojica ravija: Junus b. 
Bukejr, cije je stanje spomenuto, i Muhammed b. Ishak, koji je mudellis. 

84 U predaji Tahavije i Seida b. Mensura stoji: "Ispruzio je stopalo lijeve noge i sjeo na 
njega." Ovom predajom je objasnjen pojam noga u tematskom hadisu. To znaci da bi 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom sjedenja u namazu ispruzio 
stopalo lijeve noge i sjeo na njega, dok bi stopalo desne noge ispravio podavivsi prste. 

42 



Ujji>.| (ffJJ-oJI (jUlL< o>j jruJi lJ^p-1 ^ji*Jl j^Lc _^l UjjJ>-l jIjJu Ujjl». . Y^Y 

±*~o ijj J-$~oj x>~jI _jjIj •}■&>■ y,\ ^-»^-i : ^^ ^5-xfLJI J-f-< d>j (j*»U* 

: ju^>- ajl JL«i . pJLl^a olc <dJI S~a 4i!l Jj~»>j SLLa Ijj^is *uL*w ^ a«jvjj 

iUli <d)l Jk 4JLJI JjLj oj .^Lj U1p <UUI Jl^ fULJI JjLj SUiy Jiilcl' lit 

© * * O ^ a '2 

-0 f o , ,„4., ' ° f U f \° '.'{.•!• * '. ~tt . ' t' ' t' ' 

^^lojJI jJw»J J^'J i-tJj-^' i ^>j lPj^« c J - frSu - U f Jt*Ji - U-<1> j»-U»J 

J* 

* , ^ ^ ^ ^ ,-,, , ill" 

. ^ .« 

I ' 1"' 

li>ou>la .^jj (J-^ v=»-LI I J.g..,o."J I J Jjou : I Jli (Jjv~Jj Jut»lj ji3LiJI J^3 jjsj 

217. Drugo poglavlje na istu temu 

292. ISPRICAO NAM JE Bundar; kaze: Obavijestio nas je Ebu 
Amir el-Akadi; kaze: Nas je obavijestio Fulejh b. Sulejman el-Medeni; 
kaze: Nas je obavijestio Abbas b. Sehl es-Saidi koji je kazao: "Sastali su 
se Ebu Humejd, Ebu Usejd, Sehl b. Sa'd i Muhammed b. Mesleme i 
razgovarali o namazu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 
Ebu Humejd rece: Ja medu vama najbolje poznajem namaz 
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem bi sjeo tj. radi tesehuda (u namazu), tako sto 
bi ispruzio svoju lijevu nogu, a desnu uspravio podavivsi prste 
prema Kibli. Stavio bi desni dlan na desno, a lijevi dlan na lijevo 
koljeno, i pokazivao bi prstom, tj. kaziprstom." 5 



35 O tome kako je najefdalnije sjediti na sjedenjima u namazu, ucenjaci imaju razlicita 
misljenja. Malik smatra da je najefdalnije sjediti i na prvom i na drugom sjedenju u 

43 



Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

U skladu sa njim je stav nekih ucenjaka. 

To je stav Safije, Ahmeda i Ishaka, koji kazu: Na posljenjem 
sjedenju ce se sjesti na bedro, a kao dokaz za to oni uzimaju hadis Ebu 
Humejda , a na prvom sjedenju ce se, vele oni, sjesti na lijevo stopalo, 
uspravivsi desno. 



JL>j 4JI* 4JDI ^Ju« ^jjJI j! :j^i <jjl (>* 2/Ij o* y* b->, .^ m* u* y sJUi 

, Ji t-- ,,o^f c tf ^ Jl 0^.8^ °'^tl " Itl *' ° ' I'll *' 11" 

->-w^- (ff^lj SjjjA ^lj (jf'j^JI J^J j£j Crt ^' £#* 6^ Vr' (^J : *-^ 

.4j>_jJI lift <jj Ul j^C (^j 4JJI 

i , 5 5 00 „ Ji o 

~ ~ * ^ tf S ^ s- Of. ^ „ ^ „ „ „ 

jlLlj ^J-"-*- "dJ I J-i3 jjjJ I *— J L>-~3 1 (jj aixj I Jjfc I IJf&A-> J-lC 4_>JLC (J^«J I 



namazu, tako sto ce se izbaciti lijeva noga, podbociti desna, a strznjica spustiti na tlo. 
Ebu Hanife smatra da je na oba sjedenja najefdalnije sjesti tako, sto ce se ispruziti stopalo 
lijeve noge i sjesti na njega, a podbociti stopalo desne noge. Prema misljenju Safije na 
prvom sjedenju ce se sjediti na nacin kako to zagovara Malik, a na posljednjem, na nacin 
kako istice Ebu Hanife. 

86 Zabiljezili su ga svi u El-Kutubus-sitte, osim Muslima. 

87 Buharija u Sahihu biljezi od Ebu Humejda es-Saidija hadis u kome stoji: "Kada bi 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjeo, nakon dva rekata (na prvom 
sjedenju), sjeo bi na lijevu nogu podavivsi stopalo desne noge. A kada bi sjeo na 
posljednje sjedenje, izbacio bi lijevu nogu, uspravio stopalo desne i sjeo na tlo". 

44 



218. O pokazivanju (podizanjem prsta) 

293. ISPRICALI SU NAM Mahmud b. Gajlan i Jahja b. Musa; 
kazu: Nas je obavijestio Abdur-Rezzak, onje prenio od Ma'mera, on od 
Ubejdullaha b. Omera, on od Nafta', a on od Ibn Omera: " 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi, kada bi sjedio u namazu, 
stavio svoju desnu ruku na (desno) koljeno i podigao prst koji je do 
palca (kaziprst) pokazujuci njime (da je Allah jedan), a lijevu ruku bi 
ispruzio i stavio je na svoje (lijevo) koljeno." 

(Tirmizija) kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od 
Abdullaha b. Zubejra, Numejra el-Huzaija, Ebu Hurejre, Ebu Humejda i 
Vaila b. Hudzra. 

Ebu Isa veli: Ibn Omerov hadis je hasenun-garibun, i nije nam 
poznat od hadisa Ubejdullaha b. Omera, osim, ovim putem. 

Prema njemu su postupali neki ucenjaci iz generacije Vjerovje- 
snikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i tabi'ina, koji drze da na 
sjedenju (u namazu podizanjem kaziprsta) treba pokazati (na Allahovu 
jednocu). To je stav i hadiskih ucenjaka. 

ijjv^([ ^| (j£. (jUL*/ LijjJ>-\ t5J-f^> (Jj ijAS>-y\ Jjlc UjJj> jIJJj LJjo>- .Y^l 

° ' * \' f ' \S f i \ ' t" ' '(- |t| »' ' S »l ' II *' * ' '* *l ► • - 



Svi ucenjaci ehlus-selefa su jednoglasni u misljenju da je sunnet kod izgovora Sehadeta 
prilikom sjedenja u namazu, podici kaziprst, svjedoceci i na taj nacin da je Allah, dz.s, 
jedan. Razilaze se samo u pogledu forme i nacina podizanja kaziprsta. Ebu Hanife smatra 
da kaziprst treba podici kod izgovora; "La ilahe" a spustiti ga kod izgovora " illellah". On 
takoder smatra da pri tome ne treba vrtjeti kaziprstom, pozivajuci se pri tome na hadis 
koji su zabiljezili Ebu Davud i Nesaija u Sunenima od Abdullaha b. Zubejra koji je 
kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je kod izgovora sehadeta, podizao 
kaziprst i nije vrtio njime." 

Safija takoder smatra da kaziprst treba podici kod izgovora Sehadeta i da njime nije 
potrebno vrtjeti. Malik i Ahmed drze da kaziprst treba podici dim se pocne sa ucenjem 
Et-tehijjatu i da njime treba vrtjeti. Pri tome se oni pozivaju na tematski hadis i hadis 
Vaila b. Hudzra, koji su zabiljezili Nesaija i Ebu Davud. Imajuci u vidu da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, pokazivao kaziprstom kad god bi spomenuo 
Allaha, dz.s, najvjerovatnije je tako postupao i prilikom ucenja Et-tehijjatu. 

45 



.5UJI i*>jj aiolg »LLJ! (.4JJI 4^>jj a iL j . U »LLJ! :ojLy jfij 4-#&> 

o so 

i ji ** -* ^ * 9> o .- ^ (• o ^ 9 > j-' - -- 

jUij *'jjJlj 5j^-< (jj jjL»j j*p il^'j o»13j rai' 6^ ^ Jt -< l>* 'r'r' ^J 

.4JJI ±xfi ijj ji^>3 bjr&z o-i lS^j jr^*" Ch Si '33 

s^zs;^ 00 .-.so 

^>j 1L.J 4lLc 4JJI ( Xa r_jJJI <_jL>*!oI (j-? )>J*" J* I j3Sl J-lf 4jJi J-a*Jlj 

.oAJju 

, , © ^ ^ ^ fr^ .^^ ^ # OS ^ ^ J . .. ^ -S - 

» j3^km»Ij Juot>fj ^JjUaJI jjjlj iJj^jJl u'-£^~' ^J^ J^J 

219. O predavanju selama u namazu 

294. ISPRICAO NAM JE Bundar; kaze: Nama je ispricao 
Abdur-Rahman b. Mehdi; kaze: Nas je obavijestio Sufjan, on je prenio 
od Ebu Ishaka, on od Ebul-Ahvesa, on od Abdullaha , a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je on predavao selam na 
desnu i lijevu stranu, govoreci: "Es-se- lamu alejkum ve 
rahmetullah (Neka je mir s vama i milost Allahova), Es-se- lamu 
alejkum ve rahmetullah (Neka je mir s vama i milost Allahova)." 

Na ovu temu su hadise prenijeli jos i Sa'd b. Ebu Vekkas, Ibn Omer, 
Dzabirb. Semure, Berra, A.mmar, Vailb. Hudzr, Adij b. Amiire i Dzabir 
b. Abdullah. 

Ebu Isa kaze: Ibn Mesudov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema njemu je postupala vecina ucenjaka iz generacije Vjerovje- 
snikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i onih poslije njih. 

To je stav i Sufjana es-Sevrija, Ibn Mubareka, Ahmeda i Ishaka. 

•♦ ' * * 



89 To je Abdullah b. Mesud. 

90 Hadis upucuje na to da je sunnet selam predati prvo na desnu a zatim na lijevu stranu. 

91 Osim Tirmizije zabiljezili su ga jos i Ebu Davud, Nesaija, Ibn Madze, Darekutnija i Ibn 
Hibban. 

46 



V 9 



, 5- 



4JIc 4JJI lJ La 4i)l Jj*»j jl : I^jU <>5 4^1 ^ Sjjjc <jj j»ujb (>c j^ 

xO s f ' t " *■ .* fl ' & 

j^jUI jaJI jJI Jj^j »jt4^>j s-IaIj 9J>Ij 4.ajI1uj SU*a)l ^ ^L^ jl5 jJ~>j 



1,,, , , , .» ° , *).<,, °i 'it i, > » ■ j"-? ' . , .» .» » , . * ' 1 1 - 



•■» -; - «- - iS* »•( *,*.*.».>■*¥,, ,-;- *•.»-•* '.,1- *"' ■* 'tis 

JLS jij . <Uwl IftjJS tji-l Jij 4JLS" .JIjaJLj 4ie ^jjj (JJJI lla y> (j^uJ 

- S S a - <* * „ 

^ ^ £ S - „ ». 2 5 „ s.,- 5 . S , s- £ o ^ 

<uU 4JJI _L? -jJJI y* oLIjjJ! rw?lj :3LLsJI .J pd-uJI ^A 4*Jl J*l i_>A*j 

0J1 '*' ". " '. l-t(' 

- - * - * * ,, .. . - 

V I n 't' '!'♦ ° l' "' l'**'t°''t' 'l'-°l "l"'!! tl" 

« (^jjwjI^J ixL^ ?-Lj (jla cOJ>.!a 4-q- i . L j j aJLw) «-Lj (j| i^tiLiJ! Jli 

220. Jos jedno poglavlje na istu temu 

295. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Jahja en-Nejsaburi; kaze: 
Nas je obavijestio Amr b. Ebu Seleme, on je prenio od Zuhejra b. 
Muhammeda, on od Hisama b. Urvea, on od svoga oca, a on od Aise: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi u namazu (ponekad) 

47 



predavao samo jedan selam, i to (gledajuci) ispred sebe, potom bi 
glavu zakrenuo malo na desnu stranu." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Sehla b. 
Sa'da. 

Ebu Isa kaze: Nije nam poznato da Aisin hadis neko drugi vezuje za 
Vjerovjesnika osim u ovoj predaji. 

Muhammed b. Ismail veli: Ravije iz Sama od Zuhejra b. Muha- 
mmeda uglavnom prenose munker hadise, dok ravije iz Iraka od njega 
prenose hadise koji su nesto pouzdaniji. 

Muhammed (Buharija) veli da je Ahmed b. Hanbel rekao: Kao da 
Zuhejr b. Muhammed od koga prenose (ravije iz Sama) nije ista osoba 
od koje se prenosi u Iraku. Kao da se ovdje radi o sasvim drugom 
covjeku, cije su ime preinacili. Ebu Isa veli: Neki ucenjaci smatraju da 
se u namazu selam moze predati samo na jednu stranu. Medutim, 
pouzdanije supredaje od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, koje 
govore o predavanju selama na obje strane. U torn smislu je i stav vecine 
ucenjaka iz (generacije) Vjerovjesnikvih, sallallahu alejhi ve sellem, 
ashaba, tabi'ina i onih poslije njih 

Neki Vjerovjesnikovi, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi, tabi'ini i 
drugi, smatraju da se kod obaveznih namaza (moze predavati) i samo 
jedan selam. 

Safija veli: Ukoliko (neko) zeli moze predati jedan, a ukoliko zeli 
moze predati i dva selama. 

* 4Ju*» »ULJl ^±> ,jl «-L> U ub .YY^ 



92 Na temelju ovoga hadisa i hadisa Sehla b. Sa'da neki su ucenjaci, kao sto su Evzaija, 
Hasan el-Basri, Malik i drugi, zauzeli stav da se u namazu moze predati samo jedan 
selam, i to samo na desnu stranu. Medutim, oba su ova, kao i svi drugi hadisi u kojima se 
govori o predavanju samo jednog selama, kako tvrdi El-Mubarekfori slabi, te se na njima 
ne moze temeljiti nikakav valjan seriatski stav. Ispravno je misljenje vecine ucenjaka 
koji smatraju da je sunnet predavati selam i na desnu i na lijevu stranu. Svoje misljenje 
oni su utemeljili na brojnim vjerodostojnim i hasen hadisima u kojima stoji da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u namazu predavao selam i na desnu i na lijevu 
stranu. 

48 



.Iju olw U y L5 lkj :dJjGl)l J,J 4111 lie J 15 :jk^ ^ ^ J IS 

.JjJI JaI 4_jj*X*u (J 111 y>j .-p-i^o iy-*>- ^J> I Aft : ^j-^p JJi <Jl3 



221. Sunnet je selam izgovarati kratko, 
bez otezanja 



296. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nama su ispricali 
Abdullah b. Mubarek i Hikl b. Zijad , njih dvojica su prenijeli od 
Evzaije, on od Kurrea b. Abdur-Rahmana, on od Zuhrija, on od Ebu 
Seleme, a on od Ebu Hurejre koji je kazao: "Izgovaranje selama 

94 

kratko, bez otezanja je sunnet." 

Alija b. Hudzr veli da je Ibn Mubarek rekao: Znaci da ga ne otezes u 
nedogled. 

95 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. Ono, sto je u njemu 
(sadrzano), ucenjaci drze lijepim (mustehabom). 

Prenosi se od Ibrahima en-Nehaija da je rekao: Tekbir treba 
izgovarati kratko (bez otezanja i bez izgovora posljednjeg vokala), a i 
selam treba izgovarati kratko (bez otezanja i bez izgovora posljednjeg 
vokala). 

Za Hikla se veli da je bio Evzaijin pisar. 



93 Ibn Hadzer u Takribu za Hikla b. Zijada veli da mu je prema nekima ime Muhammed, a 
prema nekima Abdullah, dok mu je Hikl nadimak. Bio je Evzaijin pisar. Slovi kao veoma 
pouzdan ravija. 

94 Na temelju ovog hadisa ucenjaci smatraju da je lijepo (mustehab) selam u namazu 
izgovarati kratko i bez otezanja. 

95 Osim Tirmizije, zabiljezili su ga i Ebu Davud u Sunenu, Ibn Huzejme u Sahihu i Hakim u 
Mustedreku. 

49 



£u 4JJI Jug (>g Jaj>-UI iwsLg (jg ^jjL*-* ^1 IujJu>- *jJj> <jJ Juu>-I UuJu>- .T^V 

u*iu U 1L> IjI tlL<j «uJLg 4JDI ^jJLi? 4JUI Jj~>j ot£ : CruJLS lioLc £>g (jt>jL>JI 

. r lj^l JUjWI Ij oijlji cfU-JIdlioj c^ULllloSf^l :Jj2j UjIjao Ul 

\j,$> Jjj>-1!I »-^>lg d>g 4-^jb-o ^jIj 4-yb-o 6^ u'jj- Ijjjo jua Ujjo- . Y^A 

. »!>Ulj JU^JI Ij Lj oijt^ : Jlij .8^*0 jliLlil 

„ 

5 juiuJ Ij yjjJS ^j la Ju*-j ^j I j (j*/ lug jjj I j jug (jj I j (j u_aj (Jg i_ 1 lu! I J j : J IS 

. 4u*«i ijj 

^ ,,«.,,« - - -, s 1 - > - - i'ti~ 

. » u> , ^ (j-u* Cj_>Jl>- 4-ujlg CUjJ->- : [j-ujg ^jjl (J13 

4JJI Ul ill U : <»uUuJ I jl*j JjL> ^15" 4JI (Ju-j oig 4JJI ^^ L? ulll c>g t5jj .xSj 
.jjji * -3 J5 l Ae _jJbj ciu^j ,ci->J -uaJI 4-Jj dlLJI 4J t <U dl>j«S U ojj>-j 

.JjfcJI dJlo jJ>Jl IJ *Jlu Uj i.CU«uo LoJ jJsjw Uj cOJiukgl UJ «JU U (x^JJI 
Jjt aLLna t (j 1A..SU Lug SvaJI c_ij dljj (^)L> u »i I (J aib (jlj 4JI 4ug l5J)J 

-* ° rf ^a o° 

st (juoJ W I t_jj 4JJ UoJ la C (juLw y»J I 
^jgljjUl UuJJ>- dJjlloJI ^>jI ^jjjjfc-l JL5 (c-xJJ cH Ju*-o cJJ Jl«j>-I UjJu>- .Y^^ 

^jj (jlj_aj ( ^JjJj>- Jli ^u>.jJl tlu^l _jjI ^jjju> J IS jUg ij| jljwji Lj jus*! 

IjI alwj 4_xlg 4JUI ( _ r C? 4UI J^j ^ : J IS LL-j 4JJi 4JJI JLs 4JUI J^lj 
dli»j »LLJI out : JU »j plj.0 oUj 4jUI ja«jL»I 4JUC? ^ 3j-«jy o' jIjI 

>f l>Ulj JQ>JI Ij U bkjL: plLlI 

4Jj| Jug (jj| Jljui 4j^<l jL«Lg tj|a . ~uf> w J (J**> djyjj>- IJJ6 : -.>■-;■£ ajl JLS 



50 



222. Sta se izgovara poslije selama 

297. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nama je ispricao 
Ebu Muavija, on je prenio od Asima el-Ahvela, on od Abdullaha b. 
Harisa 96 , a on od Aise koja je kazala: "Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem se nakon predaje selama ne bi zadrzavao sjedeci, 
osim toliko, koliko bi mogao izgovoriti: Allahu! Ti si mir, i od Tebe 
je mir, Ti si Blagoslovljen, o Uzviseni i Plemeniti." 

298. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nama su ispricali Mervan 
b. Muavija i Ebu Muavija, oni su prenijeli od Asima el-Ahvela sa ovim 
senedom slicno prethodnom hadisu, i kazao: "Ti si Blagoslovljen, 
Uzvisen i Plemenit." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Sevbana, 
Ibn Omera, Ibn Abbasa, Ebu Seida, Ebu Hurejre i Mugirea b. Su'bea. 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun. 

A preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da bi 
nakon predaje selama govorio: "Nema boga osim Allaha, On je Jedan 
Jedini. On nema druga niti suvlasnika. Njemu pripada sva vlast i hvala. 
On je Onaj Koji ozivljava i umrtvljuje, i On je nad svim mocan. Allahu! 
Niko ne moze uskratiti onome kome Ti dajes, niti ko moze dati onome 
kome Ti uskratis, a imucnom naspram Tebi nece nista koristiti njegov 
imetak." 

A prenosi se da bi i (ovo) govorio: "Slava tvome Gospodaru. 
Gospodaru snage, i neka je cist od onoga sto Mu pripisuju! I (neka je) 
mir sa poslanicima, a sva hvala Allahu, Gospodaru svjetova!" 

299. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Muhammed b. Musa; kaze: 
Mene je obavijestio Ibn Mubarek; kaze: Nama je ispricao Evzaija; kaze: 
Nas je obavijestio Seddad Ebu Ammar i kazao: Ispricao mi je Ebu Esma 
er-Rehabij i kazao: Ispricao mi je Sevban, sticenik Allahova Poslanika, 



96 Abdullah b. Haris el-Basri je tabi'in. Prenosio je hadise od Aise i Ebu Hurejre. Ebu Zura' 
i Nesaija ga smatraju pouzdanim ravijom. 

97 Iz ovoga se hadisa, i hadisa koji su spomenuti poslije njega, da zakljuciti da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslije selama u razlicitim situacijama izgovarao 
razlicite rijeci. On se ni ovdje nije ogranicio samo na jedan oblik. Time je on pokazao da 
je sve ovo moguce i dozvoljeno uciti poslije selama, a ostavio je mogucnost da svako od 
njegovih sljedbenika od toga uci ono sto zeli, a moze i sve ako hoce. 

51 



sallallahu alejhi ve sellem, koji je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, bi, kada bi htio da zavrsi namaz (nakon predavanja 
selama), tri puta zatrazio oprost, potom bi rekao: Allahu! Ti si mir, i od 
Tebe je mir, Ti si blagoslovljen, o Uzviseni i Plemeniti. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je sahihun. Ebu Ammaru je ime Seddad b. 
Abdullah. 

-:::- 4JUi< <\Pa 4JJtOJ C>S> wJf*aSU! , J ftl> U ujU .YYf 

.•» ' -- - ' - •' ' ,,,- • - '• ?,, *\ til*' "'°U~ \i$? ' -» 

*— lift ijj ^AXiS ij£ ^>> oi yJw^ q£ iysy>-U\ wl LuJ>- <U;u3 LuJ-> ."• * 

ji s , s s s .* ' , . 

Jk kJj^a!uS lioj j 1L>j 4-0* 4-U) (J JQ> 4i)l J^j ijl^ : Jli <jjI (ji 

4JU*i Jia c 4Aj.gj Jus ' Lsua> 4jjj L> 

(^c e-uS (j|>Ui fUjuLJ> (j I ^ic i_3j~«Jj 4JI :<xUJl Jj»l jlI* ^uU J-w<Jlj 

.0 iLoj £>£ ? ''-* 1 o!_9 ' ^-V-°-J 
..xLnj 4jiff i»-fi!l (J-* ^1 UMj <j£ (jljjtll f~0 jia 
(>C J->l C 4_u^u j>C 41>U>- C^uLS (j| : JLS 4JI |-Jlb _tl (JJ (sic <j£ iSjjij 

223. O odlasku (imama) i na desnu 
i na lijevu stranu 

300. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao 
Ebul-Ahves, on je prenio od Simaka b. Harba, on od Kabisea b. Hulba, a 
on od svoga oca koji je kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 

52 



sellem bi nam klanjao kao imam, pa bi (nakon namaza) odlazio na 

98 

obje strane: nekada na desnu, a nekada na lijevu." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Abdullaha b. Mesuda, Enesa, 
Abdullaha b. Amra i Ebu Hurejre. 

Ebu Isa kaze: Hulbov hadis je hasenun. 

Prema njemu postupaju ucenjaci: Oni smatraju, da imam (nakon 
zavrsetka namaza) moze otici na koju hoce stranu. Ukoliko zeli moze - 
otici na desnu, a moze i na lijevu stranu. 

Oba nacina su pouzdanim predajama, prenesena od Allahovog 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Prenosi se od Alije b. Ebu Taliba da je rekao: Ukoliko bude imao 
kakvu potrebu na desnoj, otici ce na desnu, a ukoliko mu sta treba na 
lijevoj, otici ce na lijevu stranu. 

<UJI ^jLe «UJl Jj*jj jl : £s!j (jj Iclij <>e oa». ^p ^j^ 1 f^jj d* s?"^ d* 

•»',' ?. •» ' ' J 1 • J' "'I' tl" I 50 ' " ' tl * * tl' '"* l'f"' 't' ' t' 

<UL> Jl 4jw 0- >J J : 4pL9j J 19 <, Ujj -X>wwJi ^ u*JL> jA Ujlu *JL>j 4jJp 
<U)I L jJutf ,^111 ,J* >Iwi klij^ajl *J c4jUu£ u-A>l3 i,J*fli nJjJuJb' Jjvj 



98 U hadisu koji su zabiljezili u El-Kutubus-sitte, svi osim Tirmizije, Abdullah b. Mesud 

kaze: " Mnogo puta sam vidio Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako 

(nakon namaza) odlazi na lijevu stranu." U nekim predajama ovog hadisa stoji: 
"Najecesce je odlazio na lijevu stranu." 

U hadisu koji biljeze Muslim i Nesaija, Enes kaze: "Najcesce sam vidao Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako (poslije namaza) odlazi na desnu stranu." 
Nevevi u zelji da pomiri ova dva, na prvi pogled kontraverzna hadisa, veli: Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je odlazio i najednu i na drugu stranu, tako da svaki 
od spomenutih ashaba prenosi ono sto je, po njegovoj, procjeni bivalo cesce. 
Ibn Hadzer smatra da je ova dva, na prvi pogled kontradiktorna, hadisa moguce 
razumjeti tako, sto cemo prihvatiti da je Ibn Mesud prenio ono sto je od Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vidao u dzamiji. Imajuci u vidu da je Poslanikova, 
sallallahu alejhi ve sellem, soba bila na lijevoj strani, on se poslije namaza najcesce 
okretao na lijevu stranu, dok Enes prica ono sto je od njega vidio izvan dzamije. 

53 



P dt\S J*ai £>j^ ti&-*j : i»J ^ fiUUI Jto ^juJI JLa3 .»J^j <u£ 
%i oj15 J*a$ >>jtf t^rjkj :^U5 .4-u£ *JL^ s-Ijv »j '• ( JUa9 £f?J^ •J^ aj 

t>o uJ^J 6' >.^-j.'.g jJtSj j^uJ) »»3L«J .J*su *J uJul$ J*a9 >?j^ <■ A^J 

J tO 4JJI dj^t US Uj& SlQl Jl cwi IjI .J>t : J& .^|a>tj Ia^F 
>J .4Haj bjj5j 4111 d*>li Ulj t Qili jlji d*« olS 0L9 -l^y' j»l^ l#.£u 

° f° | S » I 5 I' t ''l'' " •* °i S -* 1*41" t -° I *■* 1*^1' 4 S. ' » ('• '/l 

u*4>l >ji IjjvL; JJUCL9 Jjswi »_) c Uj19 JJupI xj l uOIj jjwiJ?19 *5jl 
4jw C**suujI jij .dblu? Oloj Ja9 dUJ O.Uf» bin a$ *j . LJl> jj^hiS 

I' ti- ' ' ? - °t' ~lt' ° ' "«?( I?°'» tf» ' ' ~'°l 

* ' ' * - . .- • 1 - .'. > - - *■ 'ti~ 

* ' in -""-^ if*- -* 11 r.!, - ■» • '• - I-*-*- I* - •> « j 15 - •* i-f 5 - 

(jj <JJI Jjfff u>o> (jLbJul J-wu*i <jj (C^*^ Ujjj> jLiu (jj jj»j>^ UuJu> T*Y 
4JJI Jj*jj ,ji IOjJjA ^1 (j* 4_ul (j* J^<— (jjl (Jj • i *?~ 4 ' idj^-*"' ■' ^^ >** 

^ji^ 1 ^ ^*^ *^ r 3 '(j^ j^j J^ .j^wJi j>j p^j *4i*« «ulti (^ 

a—a'*"*' ** **" ■** ** «j •* -s ** *^ " •" ^ 

^>ji . jisu jJ ibll Jia5 ^>jl : JU5 j>ULJ! ^J* jji .X.J *Ilp <dJl ^ 

54 



d <u!p iLi *Lj <ulc 4_UI j^ ^jjjJI ^1 ftli* J «, j^ ol5 US' ,^^1^ J>^JI 

.^ &Uj dJj J*5 Jb. . J*aj P djp J*aS ^>j! : 4J JUi pUllI 4jJ£ Jji 
IjI : JU3 .^o-UJ <. Ija jlc S**>T ^ '&>&> ^H J^J '■ J^-j^ ^ ^^ 

o , Ji© , o .,, , , „ , ? 

S^,, S, o S J 7* ~»i ' »' ' ' 6 I' ?' "I *-* **l t t( H ' ° " 

.L^K d3UL* ^ dlj J*3!j .LJli* o^oiu J** 

jff ^ • - f & o , fro, , 00,0, , , , ,« 

:- , fr , , .« o 0,.S O , , o ,o , -',' - 

,,o,jl to, to, ,,, t , , o , ^ to , , o^,i- ^,iS ,, 

.SjjjA ^jl ^>£ 4_ul (3jB (_SjjJ t -SjJjA (jjl (j-9 ■*-?— < J5 ^jJAaJI Jo*~>j 
o , ,fr ,° ^ ^ y * . & , , j> , o' ji ji o £ ,o° , ° , jjfr, 

Jj^—i (jj (C^V. ^JJ-* - ' ! UlS ^. u .a. 1 1 yj .l.a-^.oj jLiu ^ Jjj>l« LuJ.i> T*r 

| a ' |1' ° °~ ^o^S,^ ,,,ofr "^o, ^o ,°>o, j^'' 05 -- ,^^ . 

j-jI (>C jLKc £>j Jj-*^ 6^ J.a-'> - .a ljjjt>-l j&xs* frj J.j.e.'v.l I JjlC L>jjs*\ qUsm\ 

4-UI ^^i^ 4JLII Jj^j 5t!*aj A51ft.Ul IjI : J^l> ( j^j & 3jli5 jjt aAji-f c 1L»j 

.Jy : J 15 .liL3l «U li^l Uj ^jl>^ 4J liijiSt oil U : IjJH .^Lwj <u^ 

SLQl ^jJI ^11 151 fLj «ulc 4JUI ^ 4JJI Jj~<j 6^ : Jl«i .i>«j*td : IjJIS 

«ujy ^j ^jj If] jljt IjII .4jjSJl» U^j d5^L>J j^^- 5^Jy >3jj Ujt5 Jjdd 



55 



* ' ' ' °V* ' t' -° i Si ' x-' ' -* 'xS" -"hi ' m" S A *'**' i' '♦!'■* ?.- 

*9jj .oj^> i>«J 4JJI >«~< : Jls >j 4-&&j ,j}£ ^Jj >^JJ -<V^? rJ 4-j'j 

Oft x fc 5 ,$ x O _fl Ox • x x ° * »* x . x- *» . *« o ^ , 

0:5.* - -- o ^ 

a - '.""i- -'--■«> fa "4 •» 'L-S- 'hi "».* "4 1 5 1' - ■ }- *£ i'» i" 

j 9 „ x j M x 5 » «» X .X Si J X x X 5 _$ Ox * . x X 9 V 

(.dtp Jio ^LwuJI 4*5jJI ^ %j«s *j<. (jA^J *3 .4*^J* u? j»iac J^ £>j^ 

x x x x x 9 — . «• ****** ^ ^ ** 0xxx,xxx5 OxxOi.x "i**('<| ^ ' 

*j^ U5 fUj&Jw U^J ^JLaj ( ^jl> 4jJj %3jj jjS jjjjJl>v»J! 0^ »l5 IJI ^1> 

t4JUC» L^i igjM-ti (*3JI i*^jJI ojLS' ^yl^ dUo^ ul^ »j .sUUaJI f^l OtJ* 
.»JL> »j 1 LSj^jjLo fUfi ^^Lc J*?j (Jj-aJI 4JL>j j^-l 

.(jji*5jj| (jj sU lj! ( -l*J 5UJJ XJjJ LhH- 5 ^?^' 6^ P^ ' J i • ^ij^ (T^J :i -^^ 

oju^^jI *^45 tJwj fUlp 4Jul ^a ^^\ u^Lsv^j j^ 5jAc ^ (JjlpLJ! Juo-> ul 

fxOx x ?•+ ,xxx -*' ! ^ -' - B - -. ' *• * J -* lx<^ " " -* " 

Sx-i8S» fi 3l-'« J"x x o 

.aJLwj 5L4JU <UJI ^s ^yjiill (J JQ> IjiLa 05Jt^ : IjJIi .3jaJI (Jt* j^JC?- jJ ^*>JI 

224. Opis namaza 

301. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nama je ispricao 
Ismail b. Dzafer, on je prenio od Jahje b. Alije b. Jahje b. Hallada b. 
Rafia' ez-Zurekkija, on od svoga djeda, a on od Rifa'a b. Rafia': "Dok 

56 



je jednog dana Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedio u 
dzamiji, Rifa'a veli: A i mi smo bili sa njim, dode neki covjek, slican 
beduinu , klanja namaz na brzinu i posto ga zavrsi, nazva selam 
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem. Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rece: Neka je i sa tobom mir, vrati se i klanjaj, jer ti 
nisi klanjao. On se vrati, ponovo klanja, a potom dode i nazva mu 
selam. On rece: Neka je i sa tobom (mir), vrati se i klanjaj, jer ti nisi 
klanjao. Tako dva ili tri puta, svaki put bi (ponovo) klanjao, potom 
bi dosao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i nazvao mu 
selam, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi mu rekao: Neka 
je i sa tobom (mir), vrati se i klanjaj jer ti nisi klanjao. Ljudima to 
postade mucno, a i pogodi ih i saznanje da onaj koji klanja namaz 
nabrzinu (ima tretman) kao da nije ni klanjao. Doticni covjek na 
kraju svega toga rece: Pokazi mi, pouci me, jer ja sam covjek koji i 
ispravno postupa ali i grijesi. Dobro, rece on. Kada hoces da 
klanjas, uzmi abdest onako kako ti je Allah naredio, potom prouci 
ezan, takoder i ikamet, i stupi u namaz. Ukoliko znas nesto iz 
Kur'ana, prouci, a ukoliko ne znas, a ti zahvaljuj Allahu, velicaj Ga, 
i spominji. Potom idi na ruku', na ruku'u se potpuno umiri. Potom 
se u potpunosti uspravi, a zatim idi na sedzdu. I na sedzdi se umiri, a 
onda sjedi umirivsi se sjedeci. Nakon toga ustani (na sljedeci rekat). 
Ukoliko tako budes postupao, ti si upotpunio svoj namaz, a ukoliko 
nesto propustis, oskrnavio si svoj namaz. (Rifa'a) veli: Za njih je 
ovo; ko nesto propusti od namaza, on je oskrnavio svoj namaz a nije 
ga upotpunosti upropastio, bilo ugodnije (cuti) od onog prvog." 

(Tirmizija) kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ebu Hurejre i 
Ammara b. Jasira. 

Ebu Isa veli: Hadis Rifae b. Rafi'a je hasenun. 

Od Rifa'e je ovaj hadis prenesen u vise predanja. 

302. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nama je 
ispricao Jahja b. Seid el-Kattan; kaze: Nama je ispricao Ubejdullah b. 
Omer i kazao: Obavijestio me je Seid b. Ebu Seid, on je prenio od svoga 
oca, a on od Ebu Hurejre: "da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 

99 Prema misljenju El-Mubarekforija to je bio Hallad b. Raff, djed Alije b. Jahje. 

100 Ibn Hadzer veli: Iz hadisa se vidi da je doticni covjek klanjao dobrovoljni namaz (nafilu). 
Najvjerovatnije se radi o namazu Tehijjetul-mesdzidi. Klanjao ga je nabrzinu, ne 
upotpunjujuci ruku' i sedzdu, i ne postujuci principe ta'dili-erkana. 

57 



sellem, (jednom prilikom) usao u dzamiju, a sa njim je usao i neki 
covjek. Klanjao je, potom je prisao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi 
ve sellem, nazvao mu selam. On mu uzvrati na selam i rece: Vrati se 
i klanjaj, jer ti uistinu nisi klanjao. Covjek se vrati, klanja na isti 
nacin kao i ranije, potom pride Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve 
sellem, i nazva mu selam. On mu uzvrati na selam a zatim rece: 
Vrati se i klanjaj, jer ti nisi klanjao. Tako je uradio do tri puta, a 
onda mu (doticni) covjek rece: Tako mi Onog sto te je sa Istinom 
poslao, ja ne znam bolje od ovoga, pa me pouci. On rece: Kada 
stupas u namaz, izgovori (pocetni) tekbir, zatim prouci sto (znas) iz 
Kur'ana, a onda idi na ruku'. Ostani na ruku'u dok se u potpunosti 
ne umiris. Potom se podigni (sa ruku'a) potpuno se uspravivsi, a 
onda idi na sedzdu. Na sedzdi se potpuno umiri, potom se podigni 
umirivsi se sjedeci. Tako radi tokom cijelog namaza. 
Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ovaj hadis je Ibn Numejr prenio od Ubejdullaha b. Omera, on od 
Seida el-Makburija, a on od Ebu Hurejre i u njemu nije spomenuo "od 
svoga oca, od Ebu Hurejre." 

Predaja Jahje b. Seida od Ubejdullaha b. Omera je pouzdanija. 

Seid el-Makburi je slusao hadise odEbu Hurejre a prenosio ih je i od 
svoga oca, a on od Ebu Hurejre. 

Ebu Seidu el-Makburiju je ime Kejsan. Nadimak po djetetu Seidu 
el-Makburiju je Ebu Seid. 

303. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Bessar i Muhammed b. 
Musenna; kazu: Nas je obavijestio Jahjab. Seid el-Kattan; kaze: Nas je 
obavijestio Abdul-Hamid b. Dzafer; kaze: Nas je obavijestio 
Muhammed b, Amr b. Ata, prenijevsi od Ebu Humejda es-Seidija i 
kazao: Cuo sam ga (t.j. Ebu Humejda) dok je bio u drustvu desetorice 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba, ajedan od njih je 
bio i Ebu Katade b. Rib'ij koji kaze: "Ja od vas najbolje poznajem 
namaz Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Prisutni 
rekose: Ti prije nas nisi sa njim drugovao, niti si mu od nas bio 
privrzeniji. Jesam, rece on, a oni rekose: Dobro, onda nam ga 
pokazi! On rece: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada 
bi htio stupiti u namaz, stao bi uspravno i podigao ruke naspram 

58 



ramena. Kada bi htio na ruku', podigao bi ruke naspram ramena, 
potom izgovorio Allah je najveci, i otisao na ruku. Na ruku'u bi 
izravnao glavu i leda, tako da je ne bi spustio ni nize (od leda), niti bi 
je podizao vise, a ruke bi stavio na koljena. Zatim bi rekao: Allah 
cuo onoga ko Mu zahvaljuje, podigao bi ruke, uspravio se i umirio 
do te mjere, da bi svaka kost dosla na svoje mjesto. Potom bi se 
izgovarajuci: Allah je najveci, spustio na zemlju i ucinio sedzdu, 
odvojivsi laktove od tijela i podavivsi nozne prste. Potom bi 
presavio lijevu nogu i sjeo na nju, uspravio se i umirio, tako da bi 
svaka kost dosla na svoje mjesto. Zatim bi se ( po drugi put) spustio 
na sedzdu a onda bi izgovorio: Allah je najveci, podavio lijevu nogu 
i sjeo na nju, umirivsi se tako da svaka kost dode na svoje mjesto. 
Poslije toga bi ustao i isto bi ucinio i na drugom rekatu. Kada bi se 
dizao nakon dvije sedzde izgovorio bi: Allah je najveci, i podigao 
ruke naspram ramena, na isti nacin kao i kada je stupao u namaz. 
Tako bi radio do posljednjeg rekata, a onda bi izbacio lijevu nogu i 
straznjicom sjeo na tlo, zatim bi predao selam". 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

(Tirmizija) veli: Njegove rijeci: "Kada bi se dizao sa sedzde, 
podigao bi ruke", znace: Kada bi se podigao (sa sjedenja) nakon dva 
rekata. 

304. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Bessar, Hasan b. Ali 
el-Hulvani i mnogi drugi i kazali: Nas je obavijestio Ebu Asim; kaze: 
Nas je obavijestio Abdul-Hamid b. Dzafer; kaze: Nas je obavijestio 
Muhammed b. Amr b. Ata i kazao: Cuo sam Ebu Humejda es-Seidija, 
u drustvu desetorice Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, 
ashaba medu kojima je bio i Ebu Katade b. Rib'ij, kada je 
spomenuo hadis po znacenju slican hadisu Jahje b. Seida s tim sto je 
u njemu dodao (Ebu Asim je ovo doslovno prenio od Abdul-Hamida 
b. Dzafera). Prisutni rekose: Istinu si kazao, tako je klanjao 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. 

f 

5') 



) ji>iJI ^ Tjij *L»j 4jIp 4JJI Jl^ <dJI J^j oJww : J 15 dJU <jj 4Ja5 

' ° •* ' ' 

.4j«|IjJL. jJIcJI (^5 Iji 4JI aiwj 4Ji 4JJI ^^Ls ^^jUI (ji lijjj 

(jjlj JjjjjJl oL^ J^ Oj .JjJI jJbl lie Juutll lla ^^Lcj \ ^j£ y) J 13 

225. O ucenju na sabahu 

305. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Veki', 
on je prenio od Mis'ara i Sufjana, njih dvojica od Zijada b. Alake, on 
od svog amidze Kutbea b. Malika, koji je kazao: "Cuo sam Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada na sabahu na prvom 

102 

rekatu uci: "Ven-nahle basikatin" (I visoke hurme). 

101 Mis'ar b. Kidam b. Zahir el-Hilali el-Kufi je izuzetno pouzdan i precizan ravija. Jahja b. 
Seid el-Kattan za njega kaze: Ja od njega sigurnijeg nisam vidio. Umro je 1 53. godine po 
Hidzri. 

102 Ucio je, dakle, na sabahu sum u kojoj su ove rijeci, a to je sura Kaf. Osim ovoga, ima i 
dosta drugih hadisa u kojima pojedini ashabi pricaju ono sto su od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, culi da je ucio na sabahu. 

Amr b. Hurejs veli da je cuo "Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da na sabahu uci: 
Vel-lejli iza as'as". (Muslim) 

Umu Selema prica da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na sabahu ucio sum 
Et-Tur. (Buharija) 

60 



(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Amra b. 
Hurejsa, Dzabira b. Semurea, Abdullaha b. Saiba, Ebu Berzeta i Ummu 
Seleme. 

Ebu Isa kaze: Hadis Kutbeta b. Malika je hasenun-sahihun. 

Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je na 
sabahu ucio sum El-Vaki'a. 

104 

Od njega se prenosi daje na sabahu ucio od sezdeset do stotinu ajeta. 
Od njega je preneseno i to, da je (na sabahu) ucio suru Izes-semsu 

. . 105 

kuwiret. 

Prenosi se od Omera daje on pisao Ebu Musa'u, da u sabahskom namazu 
uci dugacke sure, od sura El-Mufessal. 

Ebu Isa kaze: Prema ovome postupaju ucenjaci. Toga se drze Sufjan 

y 107 

es-Sevri, Ibn Mubarek i Safija. 

j^c Ajsj^ai (jj jLo^- bjj^l (jjjLa Cjj Jjjj iJjJ-* - ' >JJ-» l>^ ■***■' wjJ->- .1 * * 
. U^ . tft j (JjlJaJlj 5-lalJlj i^jjjJI olj frUUL j-tfwJIj j^iaJI ^ IjJb 

O ■ ,. .» .. 

.5-loJlj iOjb jj ^ij} 0Ju3 ,cjlj J- ^j ,«j'j h- 1 ^^" O^ V . (C?3 ! uL3 



Abdullah b. Saib prica: Klanjao nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u 
Mekki sabah, na prvom rekatu je ucio suru El-Mu'minun od pocetka. Kada je dosao do 
ajeta u kome se spominju Musa i Harun ili Isa, Vjerovjesniku se zakasljalo, i on je otisao 
naruku'. 

103 Zabiljezio ga je Abdur-Rezzak u Musnedu od Dzabira b. Semurea. 

104 Zabiljezili su ga Buharija i Muslim od Ebu Berzea. 

105 Zabiljezio ga je Nesaija u Sunenu od Amra b. Hurejsa. 

106 Biljezi ga Abdur-Rezzak u Musanefu. 

1 07 Nevevi u komentaru Muslimova Sahiha kaze: Vidljivo je razilazenje medu ucenjacima o 
tome koliko iz Kur'ana treba prouciti na kom namazu. Medutim, oni su kazali da je 
sunnet na sabahu i na podne uciti dugacke sure, s tim sto se na sabahu uci duze (nego u 
podne), na ikindiji i jaciji srednje, a na aksamu kratke sure (iz Kur'ana). 

Nesaija biljezi sa pouzdanim senedom sljedece: "El-Mufessal surama se smatraju sve 
sure od El-Hudzurat pa do kraja Kur'ana. Dugim surama (od toga) se smatraju sure od 
El-Hudzurat do sure El-Burudz. Srednjim se smatraju od sure El-Burudz do Lem 
jekunil-lezine, a od ove, pa do kraja Kur'ana su kratke sure. 

61 



O ^ .- - o 00 

Slilfl J <U!jaJ! jJ>Jo j^xxJI SLLa ^fl 4.*IjaJ! ^1 iJjJI J-»l o^v cS'jj 

9 

«Ulj2JI J ^j-*-*^ 5LLaj j-lajJI SLL^j JjjC :JU 4j| ^j^jJI w*Ltfl 6* <-5jjj 

, , i ' ' 

fie. a O n jj Q £ ^ O 



226. O ucenju na podnvskom i na ikindijskom 

namazu 

306. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Jezidb. Harun; kaze: Nasje obavijestio Hammadb. Seleme, onjeprenio 
od Simaka b. Harba, a on od Dzabira b. Semurea: "Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem je na podnevskom i na ikindijskom 
namazu ucio Ves-semai zatil-burudz i Ves-semai vet-tariki i (sure po 
duzini) slicne njima". 



108 Nesaija biljezi sa senedom od Enesa b. Malika: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem bi na podnevskom namazu na prvom rekatu ucio sum Sebbih-Isme- 
-Rabbikel-A'la a na drugom El-Gasije." Takoder Nesaija biljezi od Berra'a b. Aziba koji 
je kazao: "Za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem bismo klanjali podnevski 
namaz, pa bi ucio ajete iz sure Lukman i Ez-Zarijat." 

Buharija i Muslim biljeze od Ebu Katade da je kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem bi na prva dva rekata u podnevskom namazu ucio po Fatihu i sum, a na posljednja 
dva samo Fatihu. Na prvom rekatu bi ucio duze nego na drugom. Tako je cinio i u 
ikindijskom namazu." 

Mnogo je hadisa iz kojih se vidi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u 
podnevskom i ikindijskom namazu, sto se tide duzine, ucio razlicite sure. To ukazuje na 

62 



(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Habbaba, 
Ebu Seida, Ebu Katade, Zejda b. Sabita i Berra'a. 

Ebu Isa kaze: Hadis Dazbira b. Semurea je hasenun-sahihun. 

Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: "da bi na 

109 

podnevskom namazu ucio u duzini sure Es-Sedzda. " 

Od njega se prenosi: "da bi na podnevskom namazu na prvom rekatu 
ucio oko trideset, a na drugom oko petnaest ajeta". 

Prenosi se od Omera: da je pisao Ebu Musa'u da na podnevskom 
namazu uci srednje sure, od sura El-Mufessal. 

Neki ucenjaci smatraju da na ikindijskom namazu treba uciti isto sto 
i u aksamskom: kratke sure, od sura El-Mufessal. 

Prenosi se od Ibrahima en-Nehaija da je kazao: Ikindijski namaz bi 
po duzini trebao biti kao i aksamski. 

Ibrahim kaze: Ucenje bi u podnevskom namazu u odnosu na 
ikindijski trebalo biti cetiri puta duze. 

O 

41)1 JjjJS (j£. i5y>y\ (j£. ,>>w>| qj JjJ>v» q£. OJjuC LJjJlJ»-I J Lift UjJl> ,f «V 

l Xa fill J^*»j uJJJ ?rj^ :^->JL5 J-oiJI J 4-ol ^c a"^ c#' 6^ ?-'-" ^^ & 
.ollwj^Jb !ji5 cojjmJI (jJCsi ^Uij^ ,J 4*»»lj k-ju^lc 3*i P-^J ^4^ ^JJ' 

. J> j j* ill! ^ J5> juu laUuo U£ oils 

u ° °:' ' *t »•---•» °,- 1 •* » • -■» ■ - |-° t , 

. m*A>-+a &*+>->■ cLu.1^- J.< A fl-l 1 »l 6j1> : uL3 
^3 c-sIj^^Lj i^jjjUIl j-f fjfl 4*1 :<xL>j fuic 4JJI ^^L^ _uJl <>e (jjj j 



to, da on nije striktno vezivao odredene sure za odredene namaze, nego je ostavio 
mogucnost da se svaka sura iz Kur'ana moze uciti na svakom namazu, u skladu sa 
duzinom koju je on orijentaciono propisao. 
109 Zabiljezio ga je Muslim od Ebu Seida. 

63 



S o ., ^ , ^ ^ 

.jjJaJL c-Jj^oJl ^3 Ij5 <G| ! p-Lua 4_*l£ dJJl -J-^ /C*^' 6^ c5jj J 
1 a ♦ -" t < ("♦. ° " % • °" ** fr " ■* *" 'if' "S" ■* ** - - -* »-- - >• - 

o Jl J» 00 .So 

j^lJL ^jA^JI SLLa ^3 Xju &\ oj£ 4JI dIJU 6^ j^Jj :(^*?^" *-^ j 

,Cl)lilijiJlj j^JsJl JJ>0 cJl^iaJl 

^jjloJl '6UL3 ^s j^JI oj^j Ijaj I)] L*>JuJ JJ 4 JJj ojfl U i^^tiQJI J 15 



227. O ucenju u aksamskom namazu 

207. ISPRICAO NAM JE Henad; kaze: Nas je obavijestio Abde, on 
je prenio od Muhammeda b. Ishaka, on od Zuhrija, on od Ubejdullaha b. 
Abdullaha, on od Ibn Abbasa, a on od svoje majke Ummul Fadl koja 
je kazala: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je izisao, 
kada je bio bolestan, povezane glave i klanjao aksamski namaz (u 
kome) je ucio (sum) El-Murselat. Poslije toga vise nije klanjao ni 
jedan namaz, dok se nije susreo sa Uzvisenim Allahom." 



110 Ummul-Fadl je Lubaba bint Haris el-Hilalija. Po misljenju Ibn Hadzera, onaje prva zena 
koja je poslije Hatidze primila islam. 

1 1 1 Ibn Hadzer kaze: "Da ovaj hadis upucuje na to, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem. kada je bio zdrav u aksamu ucio duze sure od El-Murselat." 

U hadisu koji biljezi Buharija od Aise, stoji: "da je posljednji namaz koji je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao u bolesti od koje je umro, bio podnevski." 
Ibn Hadzer u djelu Fethul-Bari je pokusao da pomiri znacenje ovoga, sa hadisom Ummul 
Fadl, tako sto on smatra da Aisa prica o posljednjem namazu koji je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, klanjao u dzamiji, dok Ummul-Fadl prica o njegovom 
posljednjem namazu koji je klanjao u kuci. Medutim, tu izvjesne dileme ostavljaju rijeci 
Ummul-Fadl: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem nam je izisao, kada je bio 
bolestan, povezane glave." Prema misljenju Ibn Hadzera, ove rijeci mogu imati 
znacenje: da je on izisao iz prostorije u kojoj je lezao u prostoriju u kojoj se sjedilo i sa 
njima klanjao aksamski namaz. 

64 



Na ovu temu su preneseni hadisi jos i od Dzubejra b. Mut'ima, Ibn 
Omera, Ebu Ejuba i Zejda b. Sabita. 

Ebu Isa veli: Hadis Ummul-Fadla je hasenun-sahihun. 

Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je u 
aksamu na oba rekata ucio (suru) Et-Tur. 

Od Omera se prenosi da je pisao Ebu Musau da u aksamskom 
namazu uci kratke sure (od sura) El-Mufessal. 

Prenosi se od Ebu Bekra Es-Siddika da je na aksamu ucio kratke 
sure (od sura) El-Mufessal. 

Po ovome postupaju ucenjaci. Toga se drze i Ibn Mubarek, Ahmed i 
Ishak. 

Safija kaze: Spomenuto je da je Malik smatrao pokudenim ucenje na 
aksamu dugih sura poput sure Et-Tur i El-Murselat. 

Safija veli: Ja to ne smatram pokudenim, nego drzim da je u aksamu 
lijepo (mustehab) uciti ove sure. 

O ^ 

• ttifawJI ol& J tiVj&S J i\s* U oIj .YYA 

ijju JLlmj 4_Jp 4JU1 ( _C? 4JJI Jj*jj jl5 : J 15 4_ul <jP ojjjj jj 4JJI JuP (jP 

(jjlil j ojj^u Sji-Ul jLijJl J Ij5 <GI : al-/j 4j1c 4JJI (JLo (eJjJI 6* lSjj 9 



^- ° - -* -" 






1 12 Vecina islamskih ucenjaka, medu kojima su Ibn Mubarek, Ishak, Ahmed b. Hanbel i Ebu 
Hanife, smatraju da na aksamu treba uciti kratke sure (od sura) El-Mufessal, a 
dozvoljavaju i ucenje ostalih sura od (sura) El-Mufessal. Prema Maliku je mekruh na 
aksamu uciti dugacke sure, dok je to prema Safiji lijepo (mustehab). 

65 



^s. ^j u dij ^ j^ (j-^'j ■'•** (/? 2r*ij pj&jic j^ui o 1 ^ 3 -lp'j i-" 6 

° * - • - * ,- »f° n ' " -• - ° - »- ■ -•> •*!• 1;-'°. f ""i?- |fi a ' M a 

Oj^-Ill *&*JI ^ I'jJ iLj <u!p 4JLTI ^ ^Jj! y : &j& &i *W <>* p^ 

,« ^ , , * j - 

228. O ucenju na jacijskom namazu 

308. ISPRICAO NAM JE Abde b. Abdullah el-Huzai; kaze: Nas je 
obavijestio Zejd b. Hubab; kaze: Nas je obavijestio Ibn Vakid , on je 
prenio od Abdullaha b. Burejdea, a on od svoga oca koji je kazao: 
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je u jacijskom namazu, 
koji je (od namaza) posljednji, ucio suru Es-Sems i njoj (po duzini) 
slicne sure." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Berra'a b. Aziba. 

Ebu Isa kaze: Burejdeov hadis je hasenun. 

Od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, se prenosi da je na 
jacijskom namazu, koji je (od namaza) posljednji, ucio suru Ve-tini 
vez-zejtuni. 



1 1 3 Ibn Vakid je Husejn b. Vakid. On je sticenik Abdullaha b. Amira el-Mirvezija. Ibn Mein 
ga je ocijenio pouzdanim ravijom. Umro je 159. godine po Hidzri. 

1 14 U hadisu koji je zabiljezen u El-Kutubus-sitte od Berra'a b. Aziba stoji da je on rekao: 
"Cuo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada u jacijskom namazu uci suru 
Vet-tini vez-zejtuni." 

66 



Prenosi se od Osmana b. Affana da je u jacijskom namazu ucio 
srednje sure (od sura) El-Mufessal, kao sto je sura El-Munafikun i njoj 
slicne. 

Prenosi se od Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i 
tabi 'ina da su ucili i vise i manje od ovoga. Ovo je pitanje kod njih bilo 
fleksibilno. Od svega sto je preneseno od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, o ovome je najbolje: da je ucio Ves-semsi ve duhaha i 
Vet-tini vez-zejtuni. 

309. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Ebu 
Muavija, on je prenio od Jahje b. Seida el-Ensarija, on od Adijja b. 
Sabita, a on od Berra'a b. Aziba: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem je u jacijskom namazu, koji je (od namaza) posljednji ucio 
Vet-tini vez-zejtuni." 

Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



« *UU! Lil> ll\jS}\ ^ i^> U oG .YY* 

I ♦♦ 

ij£- Jo>oLo (J-^ J- > -« J i UV J^*^M L>^ jU-xLj &J OJULP L> V>->l J lift UJjU> ,f 1 * 

Oil tatybl pt IJI Ijkis U* : J IS .4ll!j iil *lU( J^jj Ij liS : JI3 .fLui 

.£^>l ll»j .t-jliSJl ^jUj Ijxj 1) £>»J oLLa U : Jtl 1L.J <Ili «UJI ( Jla -Jjl 
c-jb^l j^a jxUJI JjsI jjil jIp »uUI tJLL>" 4.«-lj2J! jJ clujivJl lift Ji J_ojJ(j 

67 



229. O ucenju za imamom 

310. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Abde b. 
Sulejman, on je prenio od Muhammeda b. Ishaka , on od Mekhula, on od 
Mahmuda b. Rebi'a, a on od Ubadea b. Samita da je kazao: "Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je klanjao sabah, pa ga je ometalo 
glasno ucenje (onih iza njega). Posto je zavrsio rece: Primjecujem da vi 
ucite za vasim imamom? Veli (Ubade): Rekli smo da, tako nam AJIaha, 
Allahov Poslanice, a on rece: Ne ucite (nista drugo) osim Fatihe, jer nema 
namaza onaj ko je ne prouci". 

(Tirmizija) kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu 
Hurejre, Aise, Enesa, Ebu Katade i Abdullaha b. Amra. 

1 17 

Ebu Isa veli: Ubadeov hadis je hasenun. 

Zuhri je ovaj hadis prenio od Mahmuda b. Rebi'a, on od Ubadea b. 
Samita, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: 
"Nema namaza onaj koji ne prouci Fatihu", i ovo je pouzdanije. 

Prema ovome je hadisu, sto se tice ucenja za imamom, postupala 
vecina ucenjaka, od Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, 
ashaba i tabi 'ina. 

To je i stav Malika b. Enesa, Ibn Mubareka, Safije, Ahmeda i Ishaka: 
Oni smatraju da za imamom (Fatihu) treba prouciti. 



1 1 5 Muhammed b. Ishak b. Jesar Ebu Bekr el-Matlebi el-Medeni je, prema misljenju vecine 
hadiskih ucenjaka, izuzetno pouzdan ravija. Su'be ga smatra emirul-mu'mininom u 
hadisu. Buharija je u djelu Kiraetu halfel imam, mnogo govorio o njegovoj pouzdanosti. 
Neki su mu zamjerali sto je hadise prenosio od ravija koji nisu dovoljno poznati 
(medzhul). 

1 1 6 Hattabi smatra da je ovaj hadis jasan dokaz da je ucenje Fatihe za imamom obavezno 
(vadzib), kako u namazima u kojima se uci usebi, tako i u namazima u kojima se uci 
naglas. Sa njim je saglasan i Abdur-Rahman el-Mubarekfori. 

117 Osim Tirmizije zabiljezili su ga jos i Buharija u djelu Kiraetu halfel imam, i ocijenio ga 
pouzdanim, te Ebu Davud, Ibn Hibban, Hakim, Darekutnija i Bejhekija. 

68 



fUlJI j^ IjI j»UU! uJ-& ^IjlII j^ ^ *l* U US .Yf ♦ 



a.»jS) (JjI (>p i ?r > H~> 6^' 6^ "i« '■Of*'' 6 Jt0 Ljjf*' lij*-*"'-'' Uu.l> .r ^ \ 

IJ liu : J>j JUs ?UjT ^5uu> jl>I ^ ly Ja : JU? 4.*ljfJL» 1^*3 >R" 
^Il* 4iJ! (J Jw3 4UI Jj~»j 4_»i j^> UJ 1L»j <uJ£ <dJI ,^1^ 5UJI Jj«»j £« 

,jtJL>a 

o , , , o,^ o , , o , ^ , 00, , ., 

.4JJI .UP (Jj jJ^J (jr !^ -* (JJ o'j^Pj Jja-ulo (jjl (]^C c_> Id I ^3j 



f JUI 



,(j~jj> cui> 1JJ6 : j^of cu 

tijAjJI JL5 : Jli i_9jj>JI lla Ijj^lj tiuJoJI lla (iys jJI i_>L>-^l o^*->. <-5jjj 

Sjjja ul (2)IJ .oUUI i_ili>- 4.5-ljfII ^Ij (^o 1* J-*--^ w ^y^-" 'J- 21 jci cWj 
.t±ujJ>JI lla aiwj «l1U 4JJI Jlo j-jUI (>* tijj (jll I ja 

I jiL> J t S LLs _L a ju) : J Ls <j I aiw j 4j1c 4_L! I (JLo L g*ji I <j* 3jjjj» ij I ti jjj 
Ulla-I jj_j5"I L? j[ :djujj>Jl Juili- 4J JLSi .j»U5 jj^ c a»f33> ^i (jljiJI »L L^_)i 

.viJLi: Jk \^> fjSI Jli ?*UUI iljj 
(Ju*>j <jie <JJl ^^Lo ^jjlll ,_jJjjI : tJLs Sjj^a _>l yi (ij^lll jUi* j_>l l5jj_j 

69 



.t_)li£JI 3_>Jl3 -Ul^fj Ul oLLs U (3l : (JjIjI &I 

fl „ 00 ^ o, o 

^ ^ $• ,. * *■ •- J* S e-, »- o s- .» ., o s- , , o , 

: I^JIij ,2l*Ij2JLj aUUl j^Jv IJ[ J-Vyl Ij5j U jl tdjjjiJl L_>l»*^>i j^Ij 



.aUUI CjliSLu *JJJl) 



O 



i-jGvLjI jj JjJI Jil jj5I tilji .aUUI LaU>- 3.*IjaJI ,ji pJ-jJI Jil lJJI>I jij 
aloUl t_Ji> **• Kill : (xajjtj (jjj j^uuJIj alwj 4oic 4JJI (J-^ <$£*" 

.(j^Swja a«J>-U ^aSQJIj dJjllJI (jjlj diJLa J_j5j fbj . 

t^j2j (^ullj caUUI L£L> lyl Ul : Jli 4JI JjllaJI & 4JJI jj* <>* ^jjj 

-- ^ o S 

. BJJUV 4jLLi? IJL; aJ jjj (jl tijlj • Orbi^J^U' U"? ~5^ "1 

00, 0- 00 .* 

, , - , O „ „ „ ,. „ i " . OB-0 V „ - «* ^ ^ 

4»UUI i_ili (jli" oij 'h J ^' ^?Ls 4.5-Kfl d)jj ^| *LJI Jjbl (>o »jfl jj-ij 

00 -. 0, 3 , ^ ,... 

.»UUI <_iJJ>. jl t(jl£ ojl»j 'h J '^' 5^^ iHjfJ ^1 a ^~° lS}^ U : IjJUi 

*■ * * 0* s * *,- * 5 -■ S jl (, ,JI „., „ ** i „ „ „ 

' - - ^- 5 „ 5 -aao' 

Ja3 JaLjj cabUl i_j,l.> alwj 4jic p^-UI /J-^ 3 lT^' "^ ^wl-^JI <JJ OJUlC Ijia 

.k_jli£Jl 3Jkjli ifrljij Ul oLLs U :al^j fuli 4JJI J-^ ' lS ui\ 

9 «• . jj . . ^ --,, O, , # Si ,0 --0, t ,0, i9Jl^Bt Sfr> 

(jjJ oLLa U : alwj fuLc 4JJI (J-« ^jJJl J_ai (Jijw : uLS5 Jjjl>- ti>j ja>1 Llj 
i±xjj>- 4jJI Jjlc (jj jjL> ciujoo ^1^-lj .ojj>.j (jlS' lj| ci-jjuSJI ^>jlij IjJL J 

.aUUI f-ljj (jj5L; jl Ul cJ-aj Ji ij\y}\ »b L^_j3 Ijl; J i*ij ^J-^> (> : Jli 
Jjli* aiwj 4j1c 4JJI _Lo j-jill |_)L>w3l (jj Jij IJ-fS : Jji» (jj juxj>-I Jli 
t lift <jK t-»u5ul ^»Jlij Ij2j J (>flj SLL^) U : ail^j ^uLc <dJI ( J1& ^j}\ Jy 

^ t a " 4 9 ' 00,0 

Jj>-jJI dJjJJ U (jlj ;pUUI i_«l>. is-ljiJI t lift *j JjJ>-l jli^-U .OJ->J (jl5 Ijl 

70 



°'i F ° ' in' l«"° \**' !•"• f ' I" M°tl ' '•*•■»'", \%f? ' M . y 

«jjO j I j^c dlJU Ijjj^I i>" "_#■*■' (JjLajUI (_j*»»j^ (Jj ( >>^'I Ljjj^- .riT 
L^_*5 Ijij jJ 4jv5j ^jJU? jrf : Jjlj 4JJI jjlc (>j jjli>- £*-> 4JI : u^P u^ h-**J 

230. O tome da za imamom, kada on uci 
naglas, ne treba (nista) uciti 

311. ISPRICAO NAM JE El-Ensari; kaze: Nas je obavijestio Ma'n; 
kaze: Nas je obavijestio Malik, on je prenio od Ibn Sihaba, on od Ibn 
Ukejmea el-Lejsija, a on od Ebu Hurejre: "Posto Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, (jednom prilikom) zavrsi namaz u kome je 
ucio naglas rece: Da li je neko od vas sada za mnom ucio (naglas)? 
Jesam ja, o Allahov Poslanice, rece neki covjek, a on ce na to: Pitam 
zbog toga sto sam se uceci Kur'an morao nadvikivati. Ljudi su 

118 

nakon toga, veli (Zuhri) , prestali sa ucenjem za Allahovim 
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u namazima u kojima je on 
ucio naglas, nakon sto su ovo culi od Allahova Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Mesuda, Imrana b. 
Husajna i Dzabira b. Abdullaha. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun. 

Ibn Ukejmeu el-Lejsiju je ime Umare, a kaze se i Amr b. Ukejme. 

Ovaj su hadis prenijeli i neki Zuhrijevi sljedbenici i spomenuli su 
ove rijeci: "Kazao je da je Zuhri rekao: Pa su ljudi prestali sa ucenjem, 



Ibn Hadzer smatra da rijeci: "Pa su ljudi prestali da uce za Allahovim Poslanikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, u namazima u kojima je on ucio naglas, nakon sto su ovo culi 
od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem", ne spadaju u hadis, nego su to rijeci 
Ibn Sihaba ez-Zuhrija. Sa njim se utome slazu i Buharija, Ebu Davud i Hatib el-Bagdadi. 
To potvrduje i predaja nekih Zuhrijevih sljedbenika a koju je Tirmizija zasebno 
spomenuo. 

71 



nakon sto su ovo culi od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem." 

U ovom hadisu nema nista sto bi bilo u suprotnosti sa stavom onih 
koji smatraju da za imamom treba uciti, jer je ovaj hadis od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prenio Ebu Hurejre, a Ebu 
Hurejre je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prenio i hadis u 
kome stoji da je kazao: "Ko klanja namaz i u njemu ne prouci Fatihu, on 
mu je manjkav i nepotpun." Neko od prenosilaca ovog hadisa mu je 
rekao: Ja ponekad budem iza imama? Prouci je usebi rece (Ebu 
Hurejre). Ebu Osman en-Nehdi je prenio od Ebu Hurejre da je kazao: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je naredio da oglasim, da 
bez ucenja Fatihe nema namaza." 

Hadiski ucenjaci su odabrali misljenje: da osoba za imamom ne 
treba nista uciti (u vrijeme) dok imam uci naglas, nego ce (Fatihu) 
prouciti koristeci imamov predah. 

Ucenjaci su se razisli u pogledu ucenja za imamom. Vecina 
ucenjaka iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, 
ashaba, tabi'ina i onih kasnije smatraju da za imamom ne treba uciti. 
Ovakav stav zastupaju Malik, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak. 

Prenosi se od Abdullaha b. Mubareka da je kazao: Ja ucim za 
imamom, a za njim uglavnom uce i ostali ljudi osim onih iz Kufe. Ja 
smatram da je namaz ispravan i onima sto ne uce za njim. 

Neki su ucenjaci izrekli strog sud o onome koji izostavlja ucenje 
Fatihe, pa makar klanjao i za imamom. Oni vele: Namaz nije ispravan 
onome ko ne prouci Fatihu, svejedno da li klanjao pojedinacno ili za 
imamom. Oni se pri tome pozivaju na ono sto je Ubade b. Samit prenio 
od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Ubade b. Samit je ucio za imamom poslije Vjerovjesnikove, 
sallallahu alejhi ve sellem, (smrti). Time je on objasnio znacenje 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: "Nema namaza 
onaj koji ne prouci Fatihu. 

Isto vele i Safija, Ishak i drugi. 

Sto se tice Ahmeda b. Hanbela, on je rekao: Vjerovjesnikove, 
sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: "Nema namaza onaj koji ne prouci 
Fatihu" se odnose na onoga koji klanja pojedinacno. On kao dokaz za to 

72 



uzima hadis Dzabira b. Abdullaha u kome je on rekao: "Ko klanjajuci 
(makar) na jednom rekatu ne prouci Fatihu, taj isto da nije ni klanjao, 
osim ako je klanjao za imamom." Ahmed veli: Ovaj Vjerovjesnikov, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashab je Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve 
sellem, rijeci: "Nema namaza onaj koji ne prouci Fatihu", objasnio tako 
sto smatra da se one odnose na osobe koje klanjaju pojedinacno. I pored 
ovoga, Ahmedov stav da treba uciti za imamom, treba drzati 
ispravnijim. Prema njemu osoba ne bi trebala izostavljati ucenje Fatihe, 
pa makar klanjala i za imamom. 

312. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: 
Obavijestio nas je Ma'n; kaze: Nas je obavijestio Malik, onje prenio od 
Ebu Nuajma Vehba b. Kejsana, da je cuo Dzabira b. Abdullaha kada 
kaze: "Ko klanjajuci (makar) na jednom rekatu ne prouci Fatihu, 
kao da nije ni klanjao, osim ako je klanjao za imamom." 

Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



* * 



s s + ^ s ^ ♦♦ ♦ » ♦ 

9 , Jt a 

o o ^ o ^ ft o ^ „ „ e fi o ,. « ^---ot ft Jl Jl ft 9 „ \"£* * 

Jj*jj (jl5 :cJLS cij^" ^ubli LgJo^ <>£ (jj-^oJI ciuj *uLli *ul £>p £>Ll>JI 

t jkiwj Jw^o (jJP ^jJUa ^> \J\j .Ojwl>j oIjjI ^J f^'j <j^ J («J jf^l 

-* - ., ^ 

O # ^ , Ol ft ^ j, fi £ q £ ,, j. 



119 Ebu Hanife smatra da za imamom ne treba uciti nista, svejedno da li se radilo o 
namazima u kojima se uci naglas ili pak namazima u kojima se uci usebi. Svoj stav on 
temelji na kur'anskom ajetu: "Kada se uci Kur'an, slusajte i sutite da biste bili spaseni", i 
na hadisu Dzabira b. Abdullaha: "Kada klanjate za imamom, imamovo ucenje je i 
muktedijino ucenje ". 

73 



■ »J<3* t^'j #*- , l t^'i £*** Lf^ 1 ^ ^^ L^3 

Jio„^ ^, SJi Ji^^-o -»'- if--- i< - „ -- t - . ^ - - . 1 1 ** 

Cjoj iaJslij J^JJJ OJUuJ (j-JJJ ' 6^^" ^^ t- 1 "?^ ^.±>- '■ (j"**? ji> "^ 

5 5 J 1 - ^ -* ° - -■ ° « ' i ° 

£&■ 4JJI X» *-jIll i*j 4jljli Ouili LaJI .lSj^ 1 XeL\3 JjAJ' jJ O^kll 

5 

231. Sta se izgovara prilikom ulaska u dzamiju 

313. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Ismail b. Ibrahim, on je prenio od Lejsa, on od Abdullaha b. Hasana ~ , 
on od svoje majke Fatime bint Husejn' 2 ', ona od svoje nane Velike 
Fatime 122 , koja je kazala: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem 
bi prilikom ulaska u dzamiju donio salavat i selam na Muhammeda 
i rekao: Gospodaru, oprosti mi grijehe moje i otvori mi vrata Tvoje 
milosti. A kada bi izlazio, donio bi salavat i selam na Muhammeda i 
rekao: Gospodaru, oprosti mi grijehe moje i otvori mi vrata Tvoje 
dobrote." 

314. Alija b. Hudzr veli, da je Ismail b. Ibrahim kazao: Sreo sam 
Abdullaha b. Hasana u Mekki i pitao ga za ovaj hadis, pa mi ga je 
ispricao rekavsi: "Kada bi (Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem), 
ulazio (u dzamiju) govorio bi: Gospodaru, otvori mi vrata Tvoje 
milosti, a kada bi izlazio govorio bi: Gospodaru, otvori mi vrata 
Tvoje dobrote". 

120 Abdullah b. Hasan je unuk hazreti Hasana, Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, 
unuka. 

121 Fatima bint. Husejn je supruga Hasana, sina Hasana b. Alije b. Ebu Taliba. 

122 Fatima, kcerka Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, se udala za Aliju b. Ebu Taliba 
2. godine po Hidzri. Umrla je u Medini, sest mjeseci nakon Vjerovjesnikove, sallallahu 
alejhi ve sellem, smrti, kada je imala jedva, nesto vise od dvadeset godina. 

123 U Ibn Madzinoj predaji ovoga hadisa stoji da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
prilikom ulaska u dzamiju govorio: "U ime Allaha, neka je selam na Allahova Poslanika. 
Allahu! Oprosti mi grijehe moje i otvori mi vrata. Tvoje milosti," dok bi prilikom izlaska 
(iz dzamije) govorio: "U ime Allaha, neka je selam na Allahova Poslanika. Allahu! 
Oprosti mi grijehe moje i otvori mi vrata Tvoje dobrote." 

Et-Tibi veli: "Mozda je tajna u trazenju milosti prilikom ulaska a dobrote prilikom 
izlaska iz dzamije u tome sto se u dzamiji ibadeti, a izvan dzamije se stice opskrba." 

74 



Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ebu Humejda, Ebu Usejda i 
Ebu Hurejre. 

Ebu Isa kaze: Fatimin hadis je hasenun. Njegov sened nije spojen, 
posto Fatima bint Husejn nije zatekla Fatimu (Muhammedovu, 
sallallahu alejhi ve sellem, kcerku) koja je nakon Vjerovjesnikove, 
sallallahu alejhi ve sellem smrti, zivjela svega nekoliko mjeseci. " 

* jIjaSj "f^ji^ J->LoJI a5jl>? J>J IjI s-lS. U oIj . YfY 

(jj 4-L1I J^C'(jJ j*U <j£ (^»*Jl (JJ vilJU L*jX>l J- t w (JJ 4joI3 UuJJ»- T^fl 

s s - s ' ^ - ' :. - - ,„ ,- t. • , * „„4 o-j. o 0,0, ,,i 
4JJI ( JL^ «Ul1I J^j Jls : J 13 SjliS ^j| <>c ^jjJI p^ Ch jj*^ (1^ jr^jJ' 

,j-4>J u' J^ ChH*^J ?^J$ d>.>aoJI a^A>! *L> IjI : ilwj <u!p 

. dJU <jj h-^J j J ^'J °jO* e^'i ' u '- 01 c^'j -tf • ^ ^ • L5^i : " 

* - * ' - * - «'i.-." f \ - - - 1 'tr 

t( j*JI (jj dJJU 5^'jj 3^"^ -Miy' 

.»J-*/j 4_Jlc 4JJI ,J-£> (jfj-" 6-^ ^U! ^i 1 ^ d>^' >i^ U-' 1 f &* M Cx J>** 






U jl jjjwuJI J^>-jJl J^-J bl Ija>o,.i»I : UjL>w3I JjlC i±juji»JI lift ^iff JjjJIj 

-- >> S # 

.jOC 4j (^JAJ (jl Ul C (jjiO j ^J-CU L jJJ>. (jdjVJ 

&>^>l dJ-iJ ^jjJvl i. Lki- ^JUo ^1 (Jj Jj-f-' c±jyO»-j : ^jljJjjJl (jjl -ic Jli 



* ^^oJ 1 i>> (_^ 6* (^'jj! u^ 



124 Ovaj je hadis, iako mu je sened prekinut po stepenu hasenun-ligajrihi, jer je zabiljezen u 
vise predaja koje ga osnazuju. 

75 



232. Kada neko od vas ude u dzamiju 
neka klanja dva rekata 

315. ISPPJCAO NAM JE Kutejbe b. Seid; kaze: Nas je obavijestio 
Malik b. Enes, on je prenio od Amira b. Abdullaha b. Zubejra, on od 
Amra b. Sulejma ez-Zurekijja'" a on od Ebu Katade koji je kazao da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od 
vas dode u dzamiju neka klanja dva rekata prije negoli sjedne." 

(Tirmizija) veli: Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Dzabira, 
Ebu Umame, Ebu Hurejre, Ebu Zerra i Ka'ba b. Malika. 

127 

Ebu Isa kaze: Ebu Katadin hadis je hasenun-sahihun. 

Ovaj su hadis prenijeli Muhammed b. Adzlan i mnogi drugi od 
Amira b. Abdullaha b. Zubejra slicno predaji Malika b. Enesa. 

Suhejl b. Ebu Salih je ovaj hadis prenio od Amira b. Abdullaha b. 
Zubejra, on od Amra b. Sulejma, on od Dzabira b. Abdullaha a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Ovaj hadis nije (pravilno) upamcen, pouzdan je Ebu Katadin hadis. 

Prema ovome hadisu su postupali hadiski ucenjaci. Oni drze lijepim 
(mustehabom) da osoba kada ude u dzamiju ne sjeda dok ne klanja dva 
rekata, osim u slucaju kada za to ima opravdan razlog. 

Alija b. el-Medini kaze: Hadis Suhejla b. Ebu Saliha je pogresan. O 
tome nas je obavijestio Ishak b. Ibrahim, prenijevsi od Alije b. 
el-Medinija. 

» ■» ' f ,» .... * °f . - to, jo, ,0 , 0,0, a, t f o 



125 Amr b. Sulejm ez-Zurekijj je pouzdan ravija. Pripadao je generaciji starijih tabi'ina. 
Umro je 104. godine po Hidzri. 

126 Prema misljenju Ibn Hadzera vecina islamskih ucenjaka smatra da je klanjanje dva 
rekata tehijetul-mesdzida kad god se ude u dzamiju mendub. Ibn Bettal je prenio od 
nekih zahirijskih ucenjaka koji smatraju da je klanjanje tehijjetul-mesdzida obavezno 
(vadzib). Medutim, ovakav stav nema valjanog utemeljenja. 

127 Ovaj hadis je zabiljezen u El-Kutubus-sitte. 

76 



.f&Jlj ojiil Ul clxlw l^Jtf iijtJl : ^Lj ^ 4JJI Ju* 4JUI 
_J cjlU*. : J 15 lL»j juLc 4JJI ^jLtf l5 jjJI 5! : IjJ15 jj ^Ij <uLI ^Ij u-jlj 






o,, , a , j « - 11 "' ' ' ' °" ' 1 ' ' i 11" 

. JL.J 4j1c aJJI LS i-3 ( _ ? jjJI (>p 4_jjI (^5 ^jj^o (jj jjjue qs- LSjyl* 64^" cSjj 






" SS S , , to, to, ,0- » » - 0- •.-.'* ° ■* , » ' •" , 

_L^> (ri-JJ! u* ! i ^?~' id' <!>* ^h' s - ls^v. cH Jj- 4 -* 6^ 4-w~" lH ->*■«■»' °'jjj 

. al~<j 4J£ 4JJI 

. oJ^*i a fU^-* 4 -'-" l5^^" lS^' '->* ^K (J* [Cp'i d>J 9)-** L>* <-5j_J^' *^ Jj O^J 

« «u3 la > - ' j." I 

233. Cjela Zemlja je prostor za klanjanje 
osim mezarluka i kupatila 

316. ISPRICALI SU NAM Ebu Omer i Ebu Ammar Husejn b. 

190 

Hurejs ~ ; kazu: Nas je obavijestio Abdul- Aziz b. Muhammed, on je 
prenio od Amra b. Jahje, on od svoga oca a on od Ebu Seida el-Hudrija 

128 Ebu Ammar Husejn b. Hurejs el-Huzai je pouzdan ravija. Pripadao je desetoj generaciji 
ravija. Umro je vracajuci se sa hadza 244. godine po Hidzri. Od njega su hadise preuzeli 
Buharija, Ebu Davud, Muslim, Nesaija i Tirmizija. 

7 7 



koji je kazao daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
"Cjela Zemlja je prostor, za klanjanje osim mezarluka i 
kupatila." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Abdullaha b. Amra, 
Ebu Hurejre, Dzabira, Ibn Abbasa, Huzejfe, Enesa, Ebu Umame i Ebu 
Zerra. Oni su kazali da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: "Cjela Zemlja mi je ucinjena prostorom za klanjanje i 

v. , ,,130 

cistom." 

Ebu Isa kaze: Ebu Seidov hadis je od Abdul- Aziza b. Muhammeda 
prenesen u dva rivajeta: 

Neki su spomenuli od Ebu Seida, dok ga neki ne spominju. 

U ovom hadisu postoji poremecaj. 

Sufjan es-Sevri ga je prenio od Amra b. Jahje, on od svoga oca, a on 
izravno od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ne spomenuvsi 
ashaba. 

Hammad b. Seleme ga je prenio od Amra b. Jahje, on od svoga oca, 
on od Ebu Seida, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Muhammed b. Ishak ga je prenio od Amra b. Jahje, on od svoga oca. 
On veli: Vecina predaja (ovog hadisa) su dosle preko Ebu Seida od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, s tim sto u ovoj predaji on nije 
spomenuo Ebu Seida. 

Kao daje predaja Es-Sevrija od Amra b. Jahje, od njegova oca od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, potvrdenija i pouzdanija. 



129 Ovaj hadis ima sljedece znacenje: Muslimanima je dozvoljeno obavljati namaz na svim 
mjestima na ovoj planeti osim u grobljima i necistim mjestima kao sto su kupatila, 
nuznici i slicno. 

Ahmed b. Hanbel smatra da je haram klanjati u grobljima, svejedno da li se radilo o 

otvorenim ili zatvorenim, da li sta prostrli ili klanjali na goloj zemlji i svejedno je da li 

klanjali na, ili prema kaburima, ili u prostoriji koja se nalazi u groblju. 

Ebu Hanife smatra daje klanjanje u grobljima mekruh. 

Malik klanjanje u grobljima smatra dozvoljenim, cak drzi da to nije ni mekruh 

Spomenuti i drugi hadisi opovrgavaju ovakav Malikov stav. 

Sto se tice kupatila, stav je vecine ucenjaka da se u njima moze klanjati ukoliko su cista, : 

tim stoje to mekruh. 

Ahmed b. Hanbel smatra da namaz obavljen u kupatilu ne vrijedi. 

130 Cistom znaci da se njome moze uzeti tejemum, umjesto kupanja ili abdesta, kada za ti 
postoje valjani razlozi. 

78 



^ 

o ~ ^ > 3 3 Jlo^ ' 1 1 " ' t "1 ' ° ','?-* ° ' \ B ^o^o, t 

.4jl>JI ^1 4JU4 4J 4UI ^ \±>~m 4JJ ^Ju j>« : Jyj *iwj 



.41JI 



* , *_ , .. 4 - ..%f > - - I II" 

.jrU^v^a £>**>• i^JJJ->- u'-°^ c { ^H^ > " '■ iC^T y. lJL3 

Ujji>.| lljii dlJju Lwji .4l>JI ,«5 uoj 4J 4UI ^yjj t, Ijuj5 jl j!5 \j***a 

» II^j 9I-.J 4j1c <JJ! ( _L© 

A3 xjjJI ^>j Ji«j><jj C ixL»< 3 ^-*** 4JL) I _Ltf /rA" dJjjl ji JjjJ (jj JajJVja 

.(jLoJj^ (jljaA-tf (jULLc Loj&a alwj f^J-* fl^JJI Jutf /ri^J' lS'j 

234. O vrijednostima gradnje dzamije 

317. ISPRICAO NAM JE Bimdar; kaze: Obavijestio nas je Ebu Bekr 
el-Hanefi ; kaze: Nas je obavijestio Abdul-Hamid b. Dzafer, on je prenio od 
svoga oca, on od Mahmuda b. Lebida, a on od Osmana b. Affana koji je 
kazao: Cuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada kaze: 



131 Ebu Bekni el-Hanefiju je ime Abdul-Kebir b. Abdul-Medzid b. Abdullah el-Basri. Ibn 
Hadzer za njega veli daje pouzdan ravija. Pripadao je devetoj generaciji ravija. Umro je 
204. godine po Hidzri. Spada medu ravije El-Kutubus-sitte. 

79 



"Ko u ime Allaha sagradi dzamiju, Allah ce njemu sagraditi slicnu 
(kucu) u Dzennetu." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Bekra, Omera, Alije, 
Abdullaha b. Amra, Enesa, Ibn Abbasa, Aise, Ummu Habibe, Ebu 
Zerra, Amra b. Abesea, Vasila b. Eska'a, Ebu Hurejre i Dzabira b. 
Abdullaha. 

Ebu Isa kaze: Osmanov hadis je hasenun-sahihun. 

318. Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je 
kazao: "Ko u ime Allaha sagradi dzamiju, bila ona velika ili mala, 
Allah ce njemu sagraditi kucu u Dzennetu." To nam je ispricao 
Kutejbe b. Seid; kaze: Nas je obavijestio Nub. b. Kajs, on je prenio od 
Abdur-Rahmana sticenika Kajsa , on od Zijada en-Numejrija " , on od 
Enesa, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Mahmud b. Lebid je vremenski zatekao Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem. 

I Mahmud b. Rebi' je vidio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, a njih dvojica su tada bili mali medinski djecaci. 

j I ^>c ojLxj>- jjj JjlA^ q£ Jjjuj £>j ^jiyi >iJ^ ' J J^-* P ' 4 Ty jl3 UJ-X» .TlH 
jjjuiJI oljjlj »Iwj 4jI* 4JUI ( Ju0 4JUI d$~>j oM : Jli (_>-llc (jj! £>* rJI-» 

* ' ' * ' I s - *, ■» ' ' II- 



132 El-Mubarekfori kaze: "Ko u ime Allaha sagradi dzamiju, znaci: Ko sagradi dzamiju 
iskljucivo radi Allaha tezeci Njegovu zadovoljstvu. Dzezeri veli: Ukoliko bi neko 
sagradio dzamiju i stavio natpis sa svojim imenom, to ne bi bilo iskljucivo Allaha radi. 
Takoder, ko bi gradio dzamiju za novae ili neku ovosvjetsku korist, to se ne smatra 
iskljucivo u ime Allaha, dz.s, i on za takav posao nema sevaba. 

133 Abdur-Rahman, sticenik Kajsa, kao ravija je nepoznat (medzhul). 

1 34 Zijad en-Numejri je Zijad b. Abdullah en-Numejri el-Basri. On je po ocjeni Ibn Hadzera i 
Ibn Meina slab ravija. Imajuci u vidu da ovaj hadis prenose dvojica slabih ravija, samim 
tim i hadis postaje slab (daif). 

80 



235. O pokudenosti da neko na kaburu 
pravi dzamiju 

319. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio 
Abdul- Varis b. Seid, on je prenio od Muhammeda b. Dzuhadea, on od 
Ebu Saliha, a on od Ibn Abbasa koji je kazao: "Allahov Poslanik, 

135 

sallallahu alejhi ve sellem je prokleo zene koje posjecuju kabure , 
one koji na kaburima prave dzamije i one koji ih (kabure) 
ukrasavaju." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ebu Hurejre i Aise. 

138 

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun. 

»* *■* 

5 ^ S 5 £ -- --* 1 „ ^ 

^i JLj .4j1p 4.JLH ^jJu? 4-UI Jj-jj j^c ^ »uj US' : Jli ys- ^ u* ?D~> 

^ - * - - * - ,,> .j - - i ' tr 

, ,- 



135 Tirmizija u poglavlju O dzenazi veli: Neki ucenjaci smatraju da je ovo vazilo prije negoli 
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio posjecivanje kabura. Od tada je 
posjeta kaburima dozvoljena i muskarcima i zenama. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, kaze: "Bio sam vam zabranio posjecivanje kabura a sada ih posjecujte." Ova 
odredba ima opci karakter, odnosi se i na muskarce i na zene. Neki, opet tvrde da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prezirao da zene posjecuju kabure zato sto 
su one nestrpljive i sto su cesto pored kabura plakale i naricale. 

136 Ovdje se misli na one osobe koje odlaze na kabur nekog od poslanika ili dobrih ljudi, 
klanjaju pored njega i upucuju dove smatrajuci da ce im Allah, dz.s, zaslugom tih umiiih 
osoba uslisati njihove dove. To se smatra sirkom, i zbog toga je zabranjeno klanjati 
prema bilo cijem ili prema bilo kom kaburu. Takode se ova zabrana odnosi i na klanjanje 
u, i prema turbetima. 

137 Osvjetljavanje kabura (paljenjem svjeca i drugih svjetiljki) i podizanje nadgrobnih 
spomenika je neislamski obicaj koji je muslimanima strogo zabranjen. Islam od 
muslimana trazi da u svemu budu skromni i umjereni, i zabranjuje im bespotrebno 
trosenje i rasipanje imovine. 

138 Zabiljezili su ga i Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

81 



■- - ° a „ - 

« (j*lt£ ujI Jy ^J JjJI JaI jrf »y u_jajj 

236. O spavanju u dzamiji 

320. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijesto nas 
je Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer, on je prenio od 
Zuhrija, on od Salima, a on od Ibn Omera koji je kazao: "Mi smo kao 
mladici u vrijeme Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
spavali u dzamiji." 

140 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 
Neki ucenjaci tolerisu spavanje u dzamiji. 

Ibn Abbas veli: Ne koristite dzamiju za nocno spavanje i podnevni 
odmor, 

Neki se ucenjaci drze Ibn Abbasova stava. 

4JliJI j&Sjj *!jiJlj gu3\ 4*a>\jS J *l* U oG.trv 

* J" ^ , 

q& <jj( ^ h^y-*-^ Crt !>** tl>* 0^*^ 6^' O-^ t^y-Ul Ijj^I ^^y-^ 5 Laj-^-^ . t*Y \ 

>0 a „ 33 S 01 

^ jL*i)UI J*au2 ^ ( _gj 4_ii : a-L»j ^uLc 4JUI l Juo 4JJI Jj~»j t>e ojj>. 

-,-.»■ 33 o o 

,q~j^ cjjjj>> (_>sL*jI (jj j _>** <ly 4JJI Jj* k — y? 1 -*" • c* *4$ ' w' '-'^ 

. (_>^5 L*J I (jj J j-a-C d>J fULJ I -U£ £jj ^A>^i qJ I sA >-. 'J . » -. t i (jj a ■*&£■ j 



139 Vecina islamskih ucenjaka tolerise spavanje u dzamiji. Ibn Abbas to drzi mekruhom. 
Malik smatra da je onome ko nema kuce dozvoljeno da spava u dzamiji, dokje to za 
onoga koji ima kucu mekruh. 

140 Zabiljezili su ga i Buharija i Ibn Madze. 

82 



o ,. * , 

.olq LJJu£ t _ij.».>"> 
.JjjwfcJl ^| s-ljAllj *jjJI »LJI Jj»l 0-s j»_3-3 Oji J3j 

J" - • I - -» - • f t •• ' 
o „ ° . ,i , o ,° t „ » > , a , ° ° • » • - « - - -■»;., 

^ -- a^as_, - 

jLiJI ^3 LtfLS-jt £ju.i» j^e (J 4—j 4j1c 4JJI ( _L? ^^jjJ! j^c sjjij Jij 

237. O pokudenosti kupoprodaje, raspitivanja 
izgubljenom i recitiranja stihova u dzamiji 

321. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs, on 
je prenio od Ibn Adzlana, on od Amra b. Suajba, on od svoga oca, on od 
njegova djeda, a on od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: 
"da je on u dzamiji zabranio recitovanje stihova, kupoprodaju i da 
ljudi petkom prije namaza sjedaju u haiku (krug) ". 

141 Dzamija u islamu ima poseban tretman. Ona je mjesto gdje se ibadeti, stice znanje i 
rjesavaju bitna pitanja od znacaja za zajednicu i ummet u cjelini. Zbog svega navedenog, 
neophodno je u dzamiji obezbijediti mir i tisinu. U brojnim je hadisima Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio sve ono sto remeti njen mir. U 
spomenutom hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je zabranio recitovanje 
stihova, kupoprodaju i da ljudi petkom prije dzume namaza sjedaju u haiku. Sevkanija u 
djelu Nejlul-evtar istice da zabrana ovdje nema znacenje harama, nego mekruha, necega 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Burejdea, Dzabira i Enesa. 

Ebu Isa kaze: Hadis Abdullaha b. Amra b. Asa je hasenun. 

Amr b. Suajb je sin Muhammeda b. Abdullaha b. Amra b. Asa. 

Muhammed b. Ismail veli: Primijetio sam da su se Ahmed, Ishak i 
drugi koristili hadisima koje prenosi Amr b. Suajb. 

Muhammed (Buharija) smatra da je Suajb b. Muhammed slusao 
hadise od Abdullaha b. Amra. 

Ebu Isa kaze: Oni koji su polemisali o hadisima koje prenosi Amr b. 
Suajab, uglavnom ih karakterisu slabim, zbog toga sto ih je on 
preuzimao iz (napisanih) stranica njegova djeda, sto prema njima znaci, 
da on te hadise od svog djeda nije izravno slusao. 

Alija b. Abdullah kaze: Spominje se da je Jahja b. Seid rekao: Po 
nasem misljenju su hadisi koje prenosi Amr b. Suajb slabi. 

Neki ucenjaci, kupoprodaju u dzamiji smatraju pokudenim cinom. 
To smatraju Ahmed i Ishak. 

Prenosi se od nekih ucenjaka iz generacije tabi'ina da su oni 
dozvoljavali kupoprodaju u dzamiji. 

Preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, vise 
hadisa u kojima se dopusta citiranje stihova u dzamiji. 

fLul (j^ icA^^d tci^ lX U**tH' O^" JrH Wu -*'l L>^ h'- > ' ^>^' ^-^ffi UuJl>- .rYY 



sto nije lijepo ciniti u dzamiji. Shodno ovome, recitovanje stihova u dzamiji nije haram, 
nego je mekruh, jer to remeti njen mir. Da je haram. ne bi to Vjerovjesnik sallallahu 
alejhi ve sellem, dozvolio ashabima. Dzabir b. Semure kaze: "Prisustvovao sam sa 
Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, u dzamiji vise od stotinu puta, gdje su ashabi 
recitovali stihove iz doba dzahilijjeta, a on bi se na to ponekad sa njima nasmijao." 
(Tirmizija i Ahmed) 

Da zabrana kupoprodaje u dzamiji ima znacenje harama, svaki kupoprodajni ugovor 
sklopljen u dzamiji bio bi nistavan. Ne bi, kako to tvrdi Iraki, prema misljenju vecine 
ucenjaka, bio punopravan.. 

Petkom je prije namaza mekruh sjedati u haiku, zato sto je petkom obicno guzva u 
dzamijama pa bi time nastao nered a i remetio bi se redosljed safova. 
142 Osim Tirmizije, zabiljezili su ga i Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. Ibn 
Huzejme ga ocjenjuje sahihom. 

84 



jl ft ^ *•*• ft _, »• rf'O!* - O O O 

jXj 4JJ! Jjlj LuU .s-Ij3 o>I*o j* : j^l ^J -f^J ^^ ^ cr^ ^ 

>» * - - * * - - in" 

^1 ^ juL>^ d>i J^~- 6^ (^*v. cjJd : J13 4JJI ;5jlc £>j ^^i* ,>=■ j5j _jjI Lbj_» 
« 4Jj clujI ,-^>o (fjl l>j o*^' oj3-lj <.(j-<L| <j dP-j <>J :ol&3 ^^^L^ui ^fj^-i 

238. O dzamiji koja je utemeljena na 
bogobojaznosti 

322. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Obavijestio nas je Hatim 
b. Ismail, prenijevsi od Unejsa b. Ebu Jahje, on od svoga oca, a on od 
Ebu Seida el-Hudrija da je kazao: "Neki je covjek iz plemena Benu 
Hudre polemisao sa covjekom iz plemena Benu Amr b. Avf o 
dzamiji koja je utemeljena na bogobojaznosti. El-Hudri je kazao: 
To je dzamija Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ovaj 
dugi je kazao: To je dzamija u Kubau. Otisli su Allahovu Poslaniku, 
sallallahu alejhi ve sellem, (da ga o tome upitaju) pa je rekao: To je ova 
dzamija, tj.(veli ravija) njegova dzamija, a i u toj (u Kubau) je veliko 
dobro." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ispricao nam je Ebu Bekr, prenijevsi od Alije b. Abdullaha koji je 
kazao: Pitao sam Jahju b. Seida o Muhammedu b. Jahji el-Eslemiju, pa 
je rekao da on nije los, ali mu je brat Unejs b. Ebu Jahja pouzdaniji od 
njega. 



143 Ucenjaci se razilaze u tome, na koju se dzamiju odnosi kur'anski ajet: "Zaista dzamija 
koja je od prvog dana sagradena na bogobojaznosti, ima prednost da ti u njoj klanjas. U 
njoj su ljudi koji vole da se dobro ociste. Allah voli one koji su potpuno cisti." (Tevba, 
109) Neki tvrde da se on odnosi na dzamiju u Kubau, pozivajuci se pri tome na ovaj ajet. 
Neki, pak, ucenjaci na temelju spomenutog i drugih hadisa, tvrde da se odnosi na 
Poslanikovu dzamiju u Medini. 

Ed-Daverdi smatra da u torn pogledu nema nikakvog razilazenja. Prema njemu se ovaj 
ajet moze odnositi na obje spomenute dzamije, jer su one obje utemeljene na 
bogobojaznosti. 

85 



XJoj& s-LjI «Jl>**w ^ olJUsJI : JLs LL,j 4jli 4JJI L5 J_i3 
* ',*,,* - °, » > , -.' 

, i_i.t»C (j-*o- CIjjJ^- J. ;— ' I CIjjJ.^- : U19 

g ^ A ^, ji ji e .- oc ^e-^ "" o ^ o _- o^- o ^ " ^ , * 

js JuJ-o jLj <U~nl J will ajlj . vfi-x^J- (jjl . U . o .-vJ I J^C j^C 4_oL_/l 

239. O (vrijednosti) namaza u dzamiji 

144 

u Kubau 

323. ISPRICALI SU NAM Muhammed b. Ala Ebu Kurejb i Sufjan 
b. Veki'; kazu: Obavijestio nas je Ebu Usama, on je prenio od 
Abdul-Hamida b. Dzafera; kaze: Nas je obavijestio Ebul-Ebred sticenik 
Benu Hatmea da je on slusao Usejda b. Zuhejra el-Ensarija, a on je 
Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, ashab, kada prica od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "Namaz 
(obavljen) u dzamiji u Kubau vrijedi kao umra." 45 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Sehla b. Hunejfa. 

Ebu Isa kaze: Usejdov hadis je hasenun-garibun. 



144 Kuba je predgrade Medine, lijevo od puta za Mekku. Tu je sagradena prva dzamija u 
islamu. Sagradio ju je Allahov Poslanik, odmah po dolasku u to mjesto, nakon njegovog 
progona iz Mekke. U tome su mu pomogli stanovnici plemena Benu Amr b. Avf koji su 
tu zivjeli. Zbog toga neki ovu dzamiju nazivaju Dzamijom Benu Amra b. Avfa. 

145 Nesaija u Sunenu biljezi od Sehla b. Hunejfa sljedeci hadis: "Ko ode u dzamiju u Kubau i 
klanja namaz, ima nagradu kao da je obavio umru." 

Buharija i drugi biljeze od Ibn Omera da je kazao: "Allahov Poslanik je svake subote 
pjeske ili na jahalici dolazio u dzamiju u Kubau." 

146 Osim Tirmizije zabiljezili su ga i Ahmed, Ibn Madze i Hakim. 

86 



Nije nam poznato da je ijedan drugi hadis, osim ovoga, koji prenosi 
Usejd b. Zuhejr pouzdan. Niti nam je ovaj hadis poznat drugim putem, 
osim preko Ebu Usame od Abdul-Hamida b. Dzafera. Ebul-Ebredu je 
ime ZijadMedini. 



» 



^j| yi jPUl 4JJI JjlG j| ,^C jpUI 4JJI JlxC ^1 <jj 4jJI Jj^lCJ j>-bj <JJ Jjj 

tjA jjS- Ija (jj^od (-5 oLLrf? : J15 aJL»j 4jJLc 4JJI J*« 4JJI J^j 5I SjjjA 

.aljSJI JJv.>aoJI U! ol^w Uj3 5Uutf> oil! 

(jj jjj £>e j5J' UJlj 4JJI ajjj; j^c Qi±>- ^ 4-*^ jSJj Jj : ^c^-r _^>l <JL9 

.jilll 4JJI jji j| ^>i ~L>j 
■* * * * , * - j- '.'. 

-»,'!' * ■» • £', J ! 'J. »- -«'-- 

.(jUL*. <Uu»I j^UI 4jJI .up ^jIj 

* - a a 

* J J L^'j J^ U^'j 

l>* j^* 6^ h*«JI ^ 6^ ' ( - i 4^ 6^ uy*** 1 "j^ L *'l j^ 1 rd' 6^' Ll>^> .rYo 

iS ^ Ji '*" * *■ «* ^ S jl ^ ^ ^ o 

jiJ U :^L,j 4Ji 4JJI ^^L, ^11 J^lj JlS : Jls ijlkJI jux- ^1 ^i <£Ji 

* - * ' * 4 - j- '.' 



87 



240. O tome koja je dzamija najvrednija 

324. ISPRICAO NAM JE El-Ensari; kaze: Nas je obavijestio Ma'n; 
kaze: Nas je obavijestio Malik (h), A ISPRICAO NAM JE Kutejbe, 
prenijevsi od Malika, on od Zejda b. Rebaha i Ubejdullaha b. Ebu 
Abdullaha el-Egarra, a njih dvojica od Ebu Hurejre, da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Namaz (obavljen) u ovoj mojoj 
dzamiji je bolji od hiljadu namaza koji su obavljeni u bilo kojoj 
drugoj, osim u Mesdzidul-Haramu." 

Ebu Isa kaze: Kutejbe u hadisu koji on prenosi nije spomenuo 
Ubejdullaha, nego ga je prenio od Zejda b. Rebaha, a on od Ebu 
Abdullaha el-Egarra. 

Tirmizija kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ebu Abdullahu el-Egarru je ime Selman. 

Na vise se nacina (ovo) prenosi od Ebu Hurejre, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Mejmune, Ebu Seida, 
Dzubejra b. Mut'ima, Abdullaha b. Zubejra, Ibn Omera i Ebu Zerra. 

325. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nas je obavijestio 
Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Abdul-Melika b. Umejra, on od 
Kazeata, a on od Ebu Seida el-Hudrija koji je kazao da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Jahalice se spremaju radi 
putovanja, samo prema trima dzamijama: Mesdzidul-Haramu, 
ovoj mojoj dzamiji i Mesdzi- dul-Aksau." 

(Tirmizija) kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

147 Postoji mnogo hadisa koji govore o vrijednosti namaza u Poslanikovoj dzamiji u Medini, 
Mesdzidul-Haramu u Mekki i Mesdzidul-Aksau u Jerusalemu. 

Dzabir b. Abdullah veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
"Namaz (obavljen) u mojoj dzamiji je vredniji od hiljadu namaza koji su obavljeni u 
nekoj drugoj, osim u Mesdzidul-Haramu. A namaz obavljen u Mesdzidul-Haramu je 
vredniji od stotinu hiljada namaza koji su obavljeni u nekoj drugoj dzamiji." (Ibn Madze) 
Abdullah b. Zubejr veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
"Namaz obavljen u mojoj dzamiji je vredniji od hiljadu namaza koji su obavljeni u nekoj 
drugoj, osim u Mesdzidul-Haramu. A namaz (obavljen) u Mesdzidul-Haramu je stotinu 
puta vredniji od namaza koji je (obavljen) u mojoj dzamiji." (Ahmed uMusnedu) 
Ebu Derda veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Namaz 
obavljen u Mesdzidil-Haramu vrijedi koliko sto hiljada namaza obavljenih u nekoj 
drugoj dzamiji. Namaz u mojoj dzamiji vrijedi koliko hiljadu, a namaz obavljen u 
Mesdzidul-Aksau vrijedi koliko petsto namaza, obavljenih u nekoj drugoj dzamiji." 
(Bezzar i Taberanija) 



9 * v 

* j^lwJI j[ J&\ J *l> \i oG MS 

|«"{ f "'i ■" ' ' - \i"°. f |' S .|I f ° Stt'tl "' ' ° '*' ' \-^ ' WVH 

bu3.| %j\\ ijj Jjjj Ujjl>I i_ijl^Jul ^jI (jj Uiwl Jj^ (JJ J-9->^ UjJ-> ,~n 

4JJI ( J-^ 4JJI J^jj J 15 : Jli Sjjjjs ^1 (>c <ul~> ^1 j£ l5j^jJI 0-c J-**-* 
>jij|j Lajjjl jjiJj i^jjuaj >JiJlj L»jju U5 sUUsul oloj^I bl : »J~>j 4J^ 

- - o 

■U^'J yS^b P^ ctf ^jj ^^ (j^J p« & (j^'j 5j ^ ^ U* V^ 1 (j^J 

- oojl - ^ -- 

'J JJ ? J J^ lT"^ /rt^LOJ jl jli>lj cplj^U! Ojj ^0 M-^-oj cSLL^ul -)| 

e •* S ,, S S o 

^1 CU j L>J aLjj 4jJLc 4l)l JL-SJ JjJI (\£ SjJjA _j| (^C i^JJ-^l Ctf ^H UJ L>* 
^j| j^C k_Lx^JI jj jLuu- < (j^ (jljjJl JJ|£ J15 IJlSlA .9UJWJ 8jJjA ^j! j* 4jjJL) 

-*>° - - .. - 0", - , ^ s ^ ^ ^ ^ Jl 

* 8j>j jjiwj 4j1c 4JJI _Le ^jjJl (jj SjjjJJ 



89 



241. O odlasku u dzamiju 

326. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Abdul-Melik b. Ebu 
Sevarib; kaze: Nas je obavijestio Jezid b. Zurej'; kaze: Nas je 
obavijestio Ma'mer, on je prenio od Zuhrija, on od Ebu Seleme, a on od 
Ebu Hurejre koji je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Ako se uspostavi namaz 148 nemojte trcati, nego idite 
mirno i dostojanstveno. Pa sto zateknete, vi klanjajte, a sto 

149 

propustite, vi upotpunite." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Katade, Ubejja b. 
Ka'ba, Ebu Seida, Zejda b. Sabita, Dzabira i Enesa. 

Ebu Isa kaze: Ucenjaci su se razisli u pogledu nacina odlaska u 
dzamiju. Neki smatraju da treba pozuriti ukoliko postoji bojazan da ce 
proci pocetni tekbir. Spominje se od nekih da su isli zureci na namaz, 
dok neki drze da je mekruh ici zureci, nego treba ici mirno i 
dostojanstveno. 

Ahmed i Ishak vele da treba postupati prema hadisu Ebu Hurejre. 
Ishak kaze: Ukoliko postoji bojazan da ce se zakasniti na prvi tekbir, 
nema smetnje da se malo i pozuri. 

327. ISPRICAO NAM JE Hasan b. Ali el-Hallal; kaze: Nas je 
obavijestio Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer, prenijevsi 
od Zuhrija, on od Seida b. Musejjeba , on od Ebu Hurejre, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Selemin hadis od Ebu 
Hurejre po znacenju. A Abdur-Rezzak je kazao; od Seida b. Musejjeba 
od Ebu Hurejre. Ovo je pouzdanije od hadisa Jezida b Zurej 'a. 

328. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nas je obavijestio 
Sufjan, prenijevsi od Zuhrija, on od Seida b. Musejjeba, on od Ebu 
Hurejre, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, slicno 
prethodnom (hadisu). 



148 U Buharijevoj predaji ovog hadisa stoji: "Ako cujete ikamet." 

149 Buharija i Muslim biljeze od Ebu Katade da je kazao: "Jednog dana dok smo klanjali za 
Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, zacu se ljudski zamor. Posto zavrsi, 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: Sta vam bi? Zurili smo da stignemo 
na namaz, odgovorise. On ce na to: Ne radite ubuduce tako! Kada podete na namaz, idite 
mirno i dostojanstveno, pa sto zateknete od namaza klanjajte, a ono sto propustite, vi 
(poslije selama) upotpunite." 

150 Prema misljenju nekih ucenjaka ovo se ime moze izgovarati i sa fethom i sa kesrom, 
Musejjeb i Musejjib. 

90 



fO 



& 5UU! jltolj J*-»iJI ^ jptfl ^^Loub .Yit 

• jiiii 

^ l$l>t Jljj U :X/j 4JJi 4JJI ^^Jlo 4JJI J^j J 15 : J 15 ty,y> ^1 £>i 

S S 

.. ^ ^ t „ ^ , ^S-,. .- C-~ ^ ° ~ I ' t j * ' 

. .1*-*. (JJ J-f-'J JJJU4W <jj 4JJI JJ^J (J-Jlj Jj*-» ^Jlj { J)S' {_)£■ L_ >UJI ^9j 



ll - ,« , - 1* , rf , , .? t> - , III*" 



242. O vrijednosti boravka i cekanja namaza u 

1 v • • • 

dzamiji 

329. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nas je 
obavijestio Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer, on je 
prenio od Hemmama b. Munebbiha, a on od Ebu Hurejre, koji je kazao 
da je Allahov Poslanik, vsallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vi ste 
neprestano u namazu sve dok ga iscekujete. Meleki se neprstano 
mole za (svakog od) vas sve dotle dok je u dzamiji, i dok mu se ne desi 

151 Sama priprema za namaz i sve vrijeme provedeno u iscekivanju namaza, kao i vrijeme 
provedeno prilikom odlaska u dzamiju tretira se ibadetom. 

Taberanija u Mu'dzemul-Kebiru biljezi sa senedom od Zejda b. Sabita da je kazao: 
; 'Jednog dana sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, posao na namaz. 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je umanjio korake, potom me upitao: da li znas 
zasto sam umanjio korake? Allah i Njegov Poslanik to najbolje znaju, odgovorih, a on 
rece: Zato jer je osoba u namazu i u vremenu (dok se priprema) i ide na namaz." A to 
znaci da osoba koja vodi racuna o svojim namazima, ima istu nagradu za sve vrijeme 
koje provede u pripremanju za namaz, njegovu iscekivanju i odlasku do dzamije, kao da 
ga je sve to vrijeme i fizicki klanjala. 

91 



nesto (sto kvari abdest). Oni govore: Allahu! Oprosti mu, Allahu! 
Smiluj mu se. Neki ce covjek iz Hadramevta na to: O Ebu Hurejere! 
A sta je to nesto (sto kvari abdest)? To je da neko tiho ili glasno 
ispusti vjetar, rece on." 

Na ovu temu su hadisi zabiljezeni jos i od Alije, Ebu Seida, Enesa, 
Abdullaha b. Mesuda i Sehla b. Sa'da. 

15? 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

j j 0, 0»- O ,- O ^ , (J ( Jlft. ,.,,,.0 5- .,0.,^,,,.^.. 

jjjl q& *-*j^r o& ^J"*" CH ^w^" l>* (_k3^->UI _jjI Ujjl>I 4jl»33 UuJ->- ,TT* 
.Sj^JI ,jlc ,^1^ >i*>j <uk 4JLI! ^jJuj fill Jj*jj 0^ : JL§ ^Li 

Of „ _ o 

>• .,»-,,» - .0, o « - - ill" 

, .* J 

Jp 0LL3JI ai^j 4_}ic 4JJI (J-o (rfjJl <>£ '■^V >*9 1 & > **>{3 «Aa^1 J^ J 

- - • ■» ° 
.0 usiJI 

* > ! . * "'■»..-•> I. - . ,.. 

243. O namazu na maloj hasuri 

330. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio 
Ebul-Ahves, on je prenio od Simaka b. Harba, on od Ikrime, a on od Ibn 
Abbasa da je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem bi 
klanjao na maloj hasuri." 

152 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim. 

153 Hattabi veli da je mala hasura ustvari sedzada napravljena od palmina lisca. Ibn Bettal 
kaze da nema razilazenja medu fikhskim ucenjacima u tome da je dozvoljeno klanjati na 
sedzadi, hasuri ili nekoj drugoj prostirci, osim sto se prenosi od Omera b. Abdul- Aziza da 
je na sedzadu stavljao zemlju da bi na njoj sedzdu cinio. El-Mubarekfori smatra da je to 

92 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ummu Habibe, Ibn Omera, 
Ummu Seleme, Aise, Mejmune i Ummu Kulsum kcerke Ebu Seleme b. 
Abdul-Eseda, koja (hadise) nije izravno slusala od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem. 

154 

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun. 
U skladu sa njim je stav nekih ucenjaka. 

Ahmed i Ishak kazu: Potvrdeno je od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, da je klanjao na maloj hasuri. 
Ebu Isa kaze: El-Humretu je kratka hasura. 

* j^JI J* ol&JI ^*1>L«uIj Mi 

♦» 

' I'".-* f ' ' .'°'\t ' ' i * * ' ' !•''• \ t" •* ° •* ° • I »£* ' WVWV 

.jj-a> ^ ij^p jJIjj 4jIc 4i)l lj ^a ^jjuil (J' : ^ UJ ^) s - ji^ s - 

* , , * , - j- j> - - - '. ' 

^Ji oLLJl Ijjlikl jJjJI JaI <j* Ljji £1 Ul c^UIl JaI jS£I jie I 1a ^Ji J-«<Jlj 

244. O namazu na hasuri 

331. ISPRICAO NAM JE Nasr b. Ali; kaze: Nas je obavijestio Isa b. 
Junus, on je prenio od A'mesa, on od Ebu Sufjana, on od Dzabira, a on 
od Ebu Seida: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je klanjao na 
hasuri." 3 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Enesa i Mugire b. Su'bea. 



Omer najvjerovatnije cinio iz velike poboznosti, tezeci onome sto je efdalnije, tako da to 
i nije u suprotnosti sa stavom ucenjaka. Sevkanija u djelu Nejlul-evtar veli: Ovaj hadis 
upucuje na zakljucak da nema smetnji da se klanja na prostirci, svejedno da li ona bila od 
tkanine, palmina lisca ili necega drugog. 

154 Hadis su zabiljezili Buharija i Muslim, Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze od Mejmune. 

155 Buharija je u Sahihu zabiljezio od Aise daje kazala: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem je imao hasuru koju bi prostirao i klanjao na njoj." 

93 



Ebu Isa kaze: Ebu Seidov hadis je hasenun. 



Prema ovome je postupala vecina ucenjaka, s tim sto neki od njih 
smatraju klanjanje izravno na zemlji mustehabom. 



157 






i^b" j Ji> L&JI>j ^*»j file M^l u^ 5 ^' Jj-*»j j^ : Jyj £^ (jj c^J' 

o 

,« , * , - ,» - f «. ji - - '.,:. 

3^33 o o , .a o 

O^^^^^O^ * i i ^ C- O Ofr- fr ^ O ^ ^ .» ^ ~ * 

(>j jxL-j 4jIp 4JJI _L» ^jjJl c-jUk^I (> JjJI Jjs! jj£I Juf lift lJ l£ JjjOIj 

J. j '. 

sc- ,0 , - - 5 0^,0 ,s , o ., 

.Lib jLuiAkl I j i?LuJI ^i£ SLLaJU Ijjj J : pJ>±*-> 

^ ^ > ^ O ft- | „ - 

245. O klanjanju na prostirci 

332. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Veki', 
on je prenio od Su'bea, on od Ebu Tejjaha, a on od Dubeijja koji je 
kazao: Cuo sam Enesa b. Malika kada kaze: "Allahov Poslanik, 



156 Zabiljezio ga je i Muslim u Sahihu. 

157 AshabiZejdb. Sabit, Ebu Zerr, Dzabirb. Abdullah i Abdullah b. Omer, te tabi'ini Seid b. 
Musejjeb i Mekhul smatrali su da je klanjanje na hasuri (a analogno tome i drugoj 
prostirci), lijepo (mustehab). Seid b. Musejjeb tvrdi cak da je to sunnet. 

Abdullah b. Mesud, pak smatra da je mustehab klanjati izravno na zemlji, bez ikakve 
prostirke. Taberanija je od njega zabiljezio da nije nikada klanjao ili sedzdu cinio na 
necemu drugom, osim na zemlji. Ibrahim en-Nehai tvrdi da je on klanjao i na hasuri, s 
tim sto bi sedzdu cinio na zemlji. 

94 



sallallahu alejhi ve sellem je sa nama do te mjere prisno razgovarao, 
da je mog malog brata pitao: Ebu Umejre, sta radi slavujcic? A i 
klanjao bi na nasoj prostirci, nakon sto bi bila poprskana (vodom) 

rece (Enes). 

Na ovu temu je hadis penesen i od Ibn Abbasa. 

159 

Ebu Isa veli: Enesov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema ovome je postupala vecina ucenjaka iz generacije Vjerovje- 
snikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i kasnije. Oni nisu vidjeli 
smetnje da se klanja na prostirci i tepisima. 

Tako misle i Ahmed i Ishak. 

Ebu Tejjahu je ime Jezid b. Humejd. 

• oUbu>Jl J si&ji L J il* U oU .Yin 

»♦ ♦♦ 

a _, ' a _, frjloj 1 ---- ,-^^oe---J 1 -- fie- ,,iS , *■ o ^ s ji Ji o , , ( S , 



-:::- 4l!jla (jj v?'-* 4^*/ 1 jJaiJaJl wU . (WjJj (jj a J ..j.o (jj Jl&^vo 4^— /I 



158 Vecina ucenjaka Sinatra da je dozvoljeno klanjati na prostirci, svejedno da li ona bila 
satkana od biljnih ili zivotinjskih vlakana. Neki, kao sto su Seid b. Musejjeb i Ibn Sirin, 
klanjanje na tepisima i cilimima smatraju pokudenim. 

Dzabir b. Zejd smatra da je klanjanje na prostirci koja je napravljena od biljki lijepo 
mustehab, dok je klanjanje na prostirci satkanoj od zivotinjskih vlakana mekruh. 
Urve b. Zubejr smatra da je mekruh ciniti sedzdu na bilo cemu drugom osim na zemlji. 
Abdur-rahman el-Mubarekfori tvrdi da je stav vecine ucenjaka o ovom pitanju ipak 
najispravniji i najmeritorniji. 

159 Zabiljezili su ga i Buharija, Muslim, Nesaija i Ibn Madze. 

95 



246. O klanjanju u vrtovima 

333. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Ispricao nam je 
Ebu Davud; kaze: Nas je obavijestio Hasan b. Ebu Dzafer, on je prenio 
od Ebu Zubejra, on od Ebu Tufejla, a on od Muaza b. Dzebela: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je volio klanjati u 
vrtovima." 

Ebu Davud ' veli: To jest u vocnjacima. 

Ebu Isa kaze: Muazov hadis je garibun, nije nam poznat osim preko 
Hasana b. Ebu Dzafera. A Hasana b. Ebu Dzafera su Jahja b. Seid i drugi 
ocijenili slabimravijom.' 62 EbuZubejruje ime Muhammed b. Muslim b. 
Tedruse. Ebu Tufejl se zvao Amir b. Vasile. 



♦♦ ♦♦ 

q£. ^j>- (JJ dJUu4. (j£. <_>j>jj>IJI y\ Ujj-i-l : Uli jliftj 4_uI3 UjJl> .fTi 

**j>j Ijj : ai~<j «uU <dl! J-tf 4JJI J^j J 13 : J 13 4_ul (^s. K>Sb ^ ic-"^ 
.dJLJj s-ljj j^ i>$ (^H^ Uj tj*sui$ J^jJ' ?j^J* J** ^^ u^ 4J> [ 

s 






160 Iraki smatra da se Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, zelja da klanja u vrtovima i 
vocnjacima moze razumjeti na jedan od sljedecih nacina: 

- da bi se osamio od svijeta, 

- da je svojim prisustvom i namazom zelio pospijesiti beriket u vocnjacima, 

- da je svojim priststvom i namazom zelio ukazati pocast onima koji su te vocnjake 
zasadili, 

- da bi ukazao pocast mjestima na kojima je odsjedao i klanjao. 

Svakako, ovdje treba imati na umu da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u 
vrtovima i vocnjacima klanjao iskljucivo dobrovoljne namaze (nafile). On je obavezne 
namaze klanjao u dzamiji. 

161 Ebu Davud et-Tajahsi. 

162 Za njega Buharija kaze da je munkerul-hadisi, tj. da je cesto u svojim predanjima 
protivurjecio predanjima pouzdanih ravija. 

96 



oe-,o , - , ,'-.,'■' *+■**+ -„-..•« - - itl" 

Jjsl -uf Ijjfc J-c (JajlIIj .r-£>*0 b^>- ^-y^-*- ^>J-b t ^-yJ->- : jj**^? y.\ ^^ 

$ 4«1> (jjJ o J*f » U U I o jju-< : \y Is j . al*J 

247. O postavljanju sutre 163 ispred klanjaca 

334. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Hennad; kazu: Nas je 
obavijestio Ebul-Ahves, on je prenio od Simaka b. Harba, on od Musaa 
b. Talhe, a on od svoga oca, koji je kazao da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ukoliko neko (kada htjedne 
klanjati) ispred sebe stavi (nesto makar) koliko zadnji naslonjac u 

.164 

sedla, neka klanja, ne osvrcuci se ko iza toga prolazi." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Hurejre, Sehla b. Ebu 
Hasmea, Ibn Omera, Sebrea b. Ma'beda, Ebu Dzuhajfe i Aise. 

Ebu Isa kaze: Talhin hadis je hasenun-sahhun. Prema ovome postupaju 
uce- njaci. Oni kazu: Sutra ispred imama je dovoljna i za one koji klanjaju za 

165 

njim. 

■a o o ^ 

•# ** 

° ' - Si'- fl f c0 - ° - .* t I ' ° f • ** 1 1 H^ -o^o, St , o o. 



1 63 Sutra je stap ili neki drugi predmet koji osoba kada klanja na otvorenom, postavlja ispred 
sebe. 

164 Koja je minimalna visina sutre koju osoba, kada klanja na otvorenom, treba postaviti 
ispred sebe, sporno je medu islamskim pravnicima. Neki vele da treba biti u visini jednog 
arsina, dok neki vele da treba biti u visini dvije trecine arsina, sto je po mnogima 
prihvatljivije. 

U ovome hadisu je precizirano da sutra ne smije biti niza od zadnjeg naslona sedla. 
Prema misljenju Nevevija, to je oko dvije trecine arsina. 

Abdur-Rezzak u Musannefu biljezi od Nafia da je zadnji naslon sedla kod Ibn Omera 
iznosio jedan arsin. 

165 Ukoliko bi se uspostavio zajednicki namaz na otvorenom prostoru, dovoljno je sutru 
postaviti samo ispred imama. U torn slucaju ukoliko bi neko prosao izmedu safova, taj 
prolazak ne bi smetao namazu muktedija. A ukoliko imam ne bi postavio sutru ispred 
sebe, prolazak ispred njega bi smetao i njegovu i namazu onih koji su pristali za njim. 
Takoder bi prolazak smetao i namazu onoga koji klanja pojedinacno, ukoliko ne bi 
postavio sutru. 

97 



Jli : m^> y,\ JL&5 ? JLxoJI (jjj o^ jUJI ^ J—j 4j1c <d!l ^jLs 4JJI J_^ 

' ' (I ' 03 Jit'.' O,, ,0,0^,010 J> "I i» o - - ''}'.«' *| 

Jli jjjjl U : j-aJJ! _jjI Jli .4jJj jjjj j*i 0' C>9 ^ j*> i&*yj' *-*£? Ct> 

,. (J o ----- .£ * *■ * ,. > fr - tf ° -" . " & ° ■* i''t 

,1 ,*■*,+ .. - J 1 J- / - - ' ill" 

Ji -- - - s * s . _ > 

»li 4iL ai"jL>l <_*&> (jU : Jls <GI jJ*-j 4^U 4JJI ^^L? (J jjJI (>* cijj o9j 

,#0 0-00 - J* 

dJj £? Ijjj llj c^^^i^wJI (Jjj (jjj jjij^ll IjAjf : JjJI ji>l lie <lLe JjdJIj 

* Jj>jJI SLLs *JaL 

248. O pokudenosti prolaska ispred klanjaca 

335. ISPRICAO NAM JE El-Ensari' 66 ; kaze: Obavijestio nas je 
Ma'n; kaze: Nas je obavijestio Malik b. Enes, prenijevsi od Ebu Nadra, 
on od Busraa b. Seida da je Zejd b. Halid el-Dzuheni poslao nekoga' 1 ' 
Ebu Dzuhejmu da ga upita sta je on cuo od Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, u vezi onoga koji prolazi ispred klanjaca. 
Ebu Dzuhejm je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Kada bi onaj koji prode ispred klanjaca znao kakav 
je grijeh ucinio, bilo bi mu bolje da je cekao cetrdeset, nego da prode 
ispred njega." ' Ebu Nadr veli: Ne sjecam se je li kazao cetrdeset dana, 
ili cetrdeset mjeseci, ili cetrdeset godina. 



166 El-Ensari je Ishak b. Musa b. Ubejdullah b. Musa el-Hutami Ebu Musa el-Medeni. On je 
jedan od imama u Sunnetu. Pouzdanje i siguran ravija. Pripadao je desetoj generaciji. 

1 67 Iz Buharijeve predaje ovog hadisa se vidi da je Zejd b. Halid el-Dzuheni, Ebu Dzuhejmu 
poslao svoga ucenika Busraa b. Seida. 

168 U predaji koju biljezi El-Bezzar u Musnedu decidno stoji: "Bilo bi mu bolje da je cekao 
cetrdeset godina." Hejsemi u djelu Medzmeuz-zevaid veli da su sve ravije ovog hadisa 
pouzdane. 

98 



Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ebu Seida el-Hudrija, Ebu 

Hurejre, Ibn Omera i Abdullaha b. Anira. 

Ebu Isa kaze: Ebu Dzuhejmov hadis je hasenun-sahihun. ' 
Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 

"Da neki od vas ceka stotinu godina, bolje mu je nego da prode 

170 

ispred svoga brata koji klanja". 

Prema ovome je postupala ulema. Oni prolazak ispred klanjaca 
smatraju pokudenim. Medutim, oni ne smatraju da to doticnoj osobi 
kvari namaz . 

UjjJ>-l *Jjj Oi -Hji '-Vtf-*' hO $*"^ isi' Ol ^r^' ^i^ Oi ****** Lud^ Jri 

-» ;^. 'ti- I*- °, - ~-i JI ' in •- • n, •'■' •- * 'fii - *-°- 

CJjS : JLS ^jUs £>jI &» 'UxP £)J 4JJI JjiC <j-> 4JJI J-u* (j* tijAjJI q£- jajw 

s- * $ *■ 5 $ t j ' . ' "° 

4jL>*sL> (JUflj >JL>j «Lu£ 'till ,Ju^ tri^b ' \itm*S> jul ,jJU J-AflJI cJjJj 
.a^jli^ *JaAJ aid >^jJjI 0^ ^j-*9 oW IjJU^jS tL^iff UJjji : JU .(j^WJ 

.^x>^^> (J.*.hl > - ti).U> <J**T"^ <-^' ^-^ri^-^ • r-*'-^ W' ^^3 

S ,. 5 5 00 -- J 1 o 

(j^j aLjj fule 4JJI JLs (ffjjJl 1— >L>w3l jj> JjJI JaI ji5l jof 4j!g J-ojJIj 

J* »» »» S J 1 -- M ^ S ^ 0^ ,, , 

. s-^i SlLaJI xjo&j U : IjJLs C(jojuLi!l ^ ^jj^ 
Miii' ^ti r* 1 ••' 



169 Zabiljezen je u svim zbirkama El-Kutubu-sitte. 

170 Zabiljezili su ga Ibn Hiban u Sahihu i Ibn Madze u Sunenu od Ebu Hurejre. U Ibn 
Madzinoj predaji stoji: "Da ceka stotinu godina, bolje mu je nego da korak koraci ispred 
klanjaca." 

171 Nevevi smatra da spomenuti hadisi upucuju na to da je haram prolaziti ispred klanjaca. 

99 



249. O tome da namaz ne moze nista prekinuti 72 

336. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Abdul-Melik b. Ebu 
Sevarib; kaze: Obavijestio nas je Jezid b. Zurej'; kaze: Nas je 
obavijestio Ma'mer, on je prenio od Zuhrija, on od Ubejdullaha b. 
Abdullaha b. Utbea, a on od Ibn Abbasa da je kazao: "Jahao sam za 
Fadlom 13 na magarici. Stigli smo a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, klanja sa ashabima na Mini. Sjahali smo, veli on, i stali u saf, 

174 

a magarica je prosla ispred njih i nije im prekinula namaz." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Aise, Fadla b. Abbasa i Ibn 
Omera. 

175 

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema njemu je postupala vecina ucenjaka iz generacije 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i tabi'ina. Oni su 
kazali: Namaz ne moze nista prekinuti. 

Tako smatraju i Sufjan i Safija 

^ 6 bl3 a j^ 3 o^yi ^' ?A* ^ p» to -^ ^ .VTV 

Jwj J 13 : J yu j J Li cwx :JLs ciwLaJI ^ f-^' ^* l>* JLLa <jj jja» 

U : jJ ^b odtSS .jL**JIj ot^oJIj jjlul LdSJI 4jt)i> *JaS J>^JI l$s~*\'£ 



172 Ibn Hadzer u djelu Fethul-Bari istice da se ovo odnosi na vanjske faktore. Prema njemu 
nikakav vanjski faktor ne moze pokvariti namaz. Samo ga moze prekinuti i pokvariti 
sam klanjac. 

173 Fadl je najstariji sin Abbasa b. Abdul-Mutalliba. Pao je kao sehid u jednoj od bitki za 
vrijeme hilafeta Omera b. Hattaba. 

174 Na temelju ovoga, i hadisa koji je zabiljezio Malik u Muvettau od Ibn Omera: "Namaz 
nista ne moze prekinuti", Sufjan es-Sevri, Safija i Ebu Hanife su stali na stanoviste da 
nikakav vanjski faktor ne moze pokvariti namaz. 

175 Zabiljezii suga i Buharijai Muslim, s timstoupredajamakoje onibiljezene stoji: "paje 
magarica prosla ispred njih i nije im prekinula namaz". 

100 



.0U4& ijlbl oiSJI : J12J X>j 4lic «UJI ^ 4UI J^.j 

- B -" ° o ° 

LjiJIj ol^Jlj jU^JI SUuoJI *LL : iyi5 4IJI JjJI jit £)A^ Laaj ^j 
(J ^i3 ^3 .oUuaJI *Li; jJIDl LdSJI £,1 4ji Jil U (jill : j^>-l Jli .j^»UI 

© o 

250. Namaz mogu prekinuti samo 
pas, magarac i zena 

337. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Husejm; kaze: Nas su obavijestili Junus i Mensur b. Zazan, on je prenio 
od Humejda b. Hilala, on od Abdullaha b. Samita koji kaze: Cuo sam 
Ebu Zeixa kada je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Kada osoba klanja a ispred nje nema nista (bar 
minimalne sutre) u visini zadnjeg ili srednjeg naslona deveceg sedla, 
bice joj prekinut namaz (ukoliko ispred nje prode) crni pas, zena ili 
magarac. Rekoh Ebu Zerru: A kakva je razlika izmedu crnog, 
crvenog ili bijelog (psa)? On rece: Braticu moj, upitao si me isto ono 
sto sam ja pitao Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je 
rekao: Crni pas je sejtan." 



176 Islamski ucenjaci su razlicito razumjeli pojam prekida namaza u navedenom i drugim 
hadisima na ovu temu. Sevkanija ga shvata u smislu kvarenja namaza. Prema njemu je 
pokvaren namaz osobe koja klanja na otvorenom a nije ispred sebe stavila sutru, ukoliko 
ispred nje, dok je u namazu, prode magarac, zena ili crni pas. On tvrdi da su po ovome 
pitanju identican stav imali i ashabi: Ebu Hurejre, Enes b. Malik, Ibn Abbas, Ebu Zen i 
Ibn Omer, te tabi'ini: Hasan el-Basri i Ebul-Ahves i od imama Ahmed b. Hanbel. 

101 



Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ebu Seida, Hakema el-Gifarija, 
Ebu Hurejre i Enesa. 

Ebu Isa kaze: Ebu Zerrov hadis je hasenun-sahihun. 

Neki su ucenjaci na njemu utemeljili svoj stav. Oni kazu: Namaz ce 
biti prekinut, ukoliko ispred (klanjaca) prode magarac, zena ili crni pas. 
Ahmed kaze: Ono u cemu ja nemam dileme jeste, da ce uistinu namaz 
biti prekinut ukoliko ispred (klanjaca) prode crni pas. U pogledu 
prolaska magarca ili zene ja imam dilemu. 

Ishak kaze: Nece ga nista prekinuti, osim, (prolazak) cmog psa. 

** ♦* 

a t t 

_>l (jj yaS- q£- 4_ul £>£ Ojj>£ fjj aA aLijb j£ liuJJI bjJu»l 4_uji Lu.l» ."A 

* ** •* m ' ** s $ Z> $ ' a ce -"£. 

ILoJiw <uJL> J cuj jj (Juaj ILjj 4jIc 4lll ^^Xs 4i)l Jj-jj ij\j <UI : i*L> 

,.0 . 

ju*J jI (jj Jj-**J L>*^'j M^' 6^ ^*L*"J J^ • J *j^j^ <d' d>* V^l (_j?J 



Ebu Hanife, Malik, Safija i vecina ostalih ucenjaka su ovaj pojam shvatili u smislu 

manjkavosti i nepotpunosti. Prema njima namaz nece biti pokvaren, ma sta ispred 

klanjaca proslo, nego ce biti manjkav i nepotpun ukoliko ispred njega nesto prode, zato 

sto ce mu to odvratiti paznju od namaza. Oni smatraju da su hadisi u kojima se spominju 

magarac, zena ili pas derogirani hadisom koji je zabiljezio Malik u Muvettau od Ibn 

Omera: "Namaz nece biti prekinut, ma sta proslo ispred klanjaca." 

Ibn Abbas i Ata smatraju da ce namaz biti prekinut, odnosno pokvaren, ukoliko ispred 

klanjaca prode zena koja je u mjesecnom ciklusu i crni pas. 

Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: Crni pas je sejtan, treba razumjeti u 

smislu; da se sejtan najcesce utjelovljuje u lik crnoga psa. 



102 



Oft ( ,(. , 



t>j ai^j 4_di -dll jLo -jjjl c_il>*^l £v? JjJI Jj&l jj&l JjlC lift JiS- J-oaJIj 

251. O klanjanju ogrnut jednim plastom 

338. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs, 
prenijevsi od Hisama, a on je sin Urvea, on od svoga oca, a on od Omera 
b. Ebu Selemea, da je on vidio: "Allahova Poslanika, sallallahu alejhi 
ve sellem, kako u kuci Ummu Seleme klanja ogrnut jednim 
plastom." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ebu Hurejre, Dzabira, Selemea 
b. Ekvea, Enesa, Amra b. Ebu Usejda, Ebu Seida, Kejsana, Ibn Abbasa, 
Aise, Ummu Hani' Ammara b. Jasira, Talka b. Alije i Ubadea b. Samita 
el-Ensarija. 

178 

Ebu Isa kaze: Hadis Omera b. Selemea je hasenun sahihun. 

Prema ovome je postupala vecina ucenjaka iz generacije Vjerovje- 
snikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba, aposlije njih i iz generacije 
tabi'ina i ostalih. Oni Kazu: Nema nikakve smetnje da osoba klanja 
ogrnuta (samo) jednim plastom. 

Neki ucenjaci kazu: Covjek treba da klanja ogrnut u dva komada 
platna. 

* 4JU2JI *IjjjI t J *l> U oL» .TOY 



177 Posto je islam univerzalna vjera, odnosi se na sva vremena i sve situacije, i obuhvata sve 
slojeve drustva, kako one najbogatije i srednje, tako i one najsiromasnije, Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je u ovom i slicnim hadisima postavio jedno 
opcevazece pravilo vezano za namaz, a to je: da svaka osoba, ukoliko zapadne u 
oskudicu i ne bude imala dovoljno odjece, moze namaz obaviti omotavsi oko sebe samo 
jedan carsaf ili komad platna. 

Buharija u Dzamius-Sahihu biljezi od Ebu Hurejre sljedeci hadis: "Jednom prilikom neki 
covjek upita Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekavsi: Allahov Poslanice! 
Moze li osoba klanjati, ukoliko se ogrne samo jednim komadom platna? Na to ce Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: A da li svaki od vas ima dva?" 

178 Biljeze ga i Buharija i Muslim. 

103 



-*-.»•«•* j> 4' ' •'.' n, s ,- s .t( '» ' ' ' il'' ,* ° '.".-'-' °' 'fr •?* 
<L>jj 0' ^r^ (^J ^* ^ tr^ ^' Jj*"j o^J •'>£* j-** ' u f w J' 4 -*i" 

81& ^ ^ ^»j jUsilJI 6* j»jS ^ ^ p jZa*JI <ui J>j Jirf .dp 

< <, <, i .,^,,00 

<dll (jJ^j 4111 Jj-*»j m ,jXi3 4JI J^iu ja : JU5 ^jaaJI cuj j^O j*a*JI 
.£^j *aj IjSj^jIs : Jl5 .4j*SlII ^jJ! <l>j js 4_>Ij j»JL»j «ulc 

o 
■S .- J> ,0^ o .-. ,, ot rf „ . ,. fi .. 5 - - - - Jl 00, , 

- %**. 

jac ijj\ &£■ jUjj (jj 5LUI jop (j^ JUL) (j* /*4?J ^j^"' J '-^ a LL-i-^.rt » 

> - ■* ' '' 

.-JLaJI SUltf ^ LcjSj 1^15 :J15 

252. O Kibli u pocetku 

339. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Veki', 
on je prenio od Israila, on od Ebu Ishaka, a on Beraa b. Aziba da je 
kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je, posto je stigao 
u Medinu, sesnaest ili sedamnaest mjeseci klanjao prema 
Bejtul-Makdisu, (uvijek) prizeljku- juci da bude okrenut prema 
Ka'bi. Pa je Uzviseni Allah objavio: "Mi vidimo da ti okreces lice 
prema nebu. Mi cemo te zaista okrenuti prema kibli s kojom ces ti 

179 

biti zadovoljan. Pa okreci svoje lice prema Mesdzidul-haramu". 

179 Sura El-Bekara, 144. ajet. 
104 



180 



On je okrenut prema Ka'bi, jer je to zelio. Neki je covjek sa njim 
klanjao ikindiju, potom je prosao pored grupe ensarija, i zatekavsi 
ih na ruku'u ikindijskog namaza, okrenute prema Bejtul-Ma- 
kdisu, rece: da on svjedoci da je sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi 
ve sellem, klanjao i da se okrenuo prema Ka'bi." 

1 8 1 

On kaze: Pa su se (ne prekidajuci namaz) okrenuli na ruku'u. 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ibn Omera, Ibn Abbasa, Imarea 
b. Evsa, Antra b. Avfa el-Muzenija i Enesa. 

182 

Ebu Isa kaze: Berraov hadis je hasenun-sahihun. 

Sufjan es-Sevri je prenio od Ibn Ishaka. 

340. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Veki', 
on je prenio od Sufjana, on od Abdullaha b. Dinara, a on od Ibn Omera 
da je kazao: "Bili su na ruku'u sabahskog namaza." 

& ^ o o ^ 

'„ ' 6 o , 0, » S, t » , J. j,,« J. - .- J- J> o J"«- * JJS S - 

s ,. s s s s -. -. - - 

^jiii^JI jjjj U :»H»j fuie 4JJI (J-tf 4JUI Jj-*/j J 13 : J 15 5jjjj> ^1 <j£ 



180 Bio je to Abbad b. Bisr, neki vele Abbad b. Nuhejk. 

181 Iz predaje Tavile, kcerke Harisove, da se vidjeti da su se nalazili u dzamiji Benu Harise, 
danasnji Mesdzidul-kibletejn (Dzamija sa dvije kible). Iako se u svim tadasnjim 
dzamijama u pocetku klanjalo prema Bejtul-Makdisu, a kasnije prema Ka'bi, ova 
dzamija jejedina zadrzala naziv Dzamija sa dvije kible, zbog toga sto se u njoj promjena 
kible obavila u toku namaza. Imam se, ne prekidajuci namaz, okrenuo i prosao na 
suprotnu stranu, za njim su prosli muskarci na mjesto gdje su klanjale zene, a zene su 
prosle na mjesto gdje su bili muskarci. 

S obzirom da se ovdje radilo o velikom poslu, za vrijeme namaza, neki tvrde da je to 
uradeno u vremenu dok jos nisu bili propisani stroziji kriteriji za namaz. Prema danas 
vazecim propisima za namaz, takvim postupkom bi namaz bio pokvaren i morao bi se 
iznova klanjati. 

182 Zabiljezili su ga u El-Kutubus-sitte svi, osim Ebu Davuda. 

183 U predaji koju su zabiljezili Buharija i Muslim od Ibn Omera stoji: "Dok smo mi u Kubau 
klanjali sabahski namaz, neko je dosao i saopcio da je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve 
sellem, objavljen ajet u kome je naredeno da se okrene prema Ka'bi, pa se 1 vi okrenite 
prema Ka'bi. Pa su se lica koja su bila okrenuta prema Samu, okrenula prema Ka'bi." 
Ebu Bekr Ibnul-Arebi, u djelu Aridatul-Ahvezi, smatra da razlicitost ovih predaja treba 
razumjeti na taj nacin, sto cemo imati u vidu da je vijest o promjeni Kible stigla do onih 
sto su bili u mesdzidu Benu Harise u vrijeme ikindijskog, dok je vijest o tome do onih u 
Mesdzidu Kubau doprla sutradan, za vrijeme sabahskog namaza. 

105 



.4Jb| OjjLaJIj 



.4Jjw ^i»w _jI Qj J-oj>-o ^jJ->*' (^J- 5 l# U&***. ^J>.' *» 

O B O « S*- 

Aj Jjjj j^>o <U-*»lj .4-kuL>- Jj| (jj j^jm ^jI ^3 «JjJI JaI o3J«J piSj jij 

'- ■* s ' •* 'n» ' , * . . ^ ? - -- •-- if -. -*?' °i" w ' ,s ' ■* ii" »r 

±uJ^-j : -U-»%a J 19 .(^uJI <U£ t5_jj «19j tLy 4jlP lSJjI U : J^-9*j J 19 .jwLa 
• - * -'°-°i ' ° ' * -■ J,, s--» o - I '!■* * ' * ' • ' 1 1 • ° ' ° ill "' 

.IxjS t_jjioJlj jjli&ll (jjj La : JLs al~<j 4jJLe 4JJI t jLo ^A\ <>g SjjjA ^ 

.'Loj}>-j) (jjl jjluJl Jj (JJ 4JL1 ^jJkJ! ji»c>- (jj 4JJI XiS- J_t9 UJlj 

5^ „ ,, ,, , ^ , O " ^ - tfi „ fr O ^ t _ -• J 1 ° «. - 

.jj^Li £>j|a ^-4^ /c^' Lrt c5^3 ^-jLJa>Jl (jJ j^£ A.g-i.0 . 4-L3 c_j jAj I j 

- - O ,. 00 . . - " 

.- .S »- ,- ,• ^^-0,^0^^ ^0^^ 0^ ^ -■-- ^ , , Jl Jl O . 

* * C • ^ 

,^ o^ 00 ^ 

^J>^o^^, .^-O^^O^^ ^0^^ o^ ^ ^^ ^ ^^, E ,*0 . M 

Lo-^Jlu Lo^ dJjL*u ^>P (JjrfJtfLaJla dJuuAJ (^>C ^ mJwJI C 1 1^.> 131 ; >&£■ (jjl JLs a 

.ILs oJil< I Ijl ills 

O-id., O o„_- 

^O^^^O, O^ 05 ^^ **°« 0^, 0^ ^ o ^ ^ ^ ^ 2 So 

0- OC ^J! , 6 . , , Jl Jl 



253. O tome da je prostor izmedu istoka 
i zapada Kibla 

341. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Ebu Ma'ser; kaze: Nas je 
obavijestio moj otac, on je prenio od Muhammeda b. Amra, on od Ebu 

106 



Seleme, a on od Ebu Hurejre koji je kazao da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Prostor izmedu istoka i zapada je 
Kibla." 184 

342. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nas je obavijestio 
Muhammed b. Ebu Ma'ser: slicno (prethodnom hadisu). 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je od njega prenesen na vise 
nacina. 

Neki su ucenjaci polemisali o Ebu Ma'seru u pogledu njegova 
pamcenja. On se zvao Nedzih, sticenik je plemena Benu Hasim. 
Muhammed (Buharija) kaze: Ja od njega nisam nista prenio, od njega su 
prenijeli neki drugi ljudi. Muhammed kaze: Hadis Abdullaha b. Dzafera 
el-Mahremija, od Osmana b. Muhammeda el-Ahnesija, od Seida 
el-Makburija, od Ebu Hurejre, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, da je kazao: "Prostor izmedu istoka i zapada je Kibla. Abdullaha 
b. Dzafera nazivaju Mahremijem zbog toga sto je on potomak 
Musevvira b. Mahrema. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Preneseno je od mnogih Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashaba da je "Prostor izmedu istoka i zapada Kibla", medu njima 
su: Omer b. Hattab, Alija b. Ebu Talib i Ibn Abbas. 

Ibn Omer veli: Kada se htjednes okrenuti prema Kibli, ucini da ti 
istok bude na tvojoj lijevoj a zapad na desnoj strani; prostor izmedu njih 
je Kibla. 

Ibnul-Mubarek kaze: Prostor izmedu istoka i zapada je Kibla. 

Ovo vazi za stanovnike istoka. 



1 84 Sevkanija veli da su se ucenjaci razisli u pogledu znacenja ovoga hadisa. Iraki smatra da 
se ovaj hadis odnosi iskljucivo na stanovnike Medine. Zehebi smatra da se odnosi na sve 
zemlje kojima je Kibla na juznoj strani, kao sto je i Medini. Ahmed b. Hanbel smatra da 
se ovaj hadis odnosi na sve zemlje i sve pokrajine osim Meke. Prema njemu za sve druge 
zemlje i pokrajine osim Meke, vazi pravilo da se siri prostor smatra stranom Kible. Za 
one koji stanuju na sjeveru ilijugu sav prostor izmedu istoka i zapada se smatra stranom 
Kible, s tim sto ce se oni koji zive na sjeveru od Ka'be okretati prema jugu i njima ce 
istok doci na lijevoj a zapad na desnoj strani, dok ce se oni koji od Ka'be zive na jugu 
okretati prema sjeveru, s tim sto ce im istok doci na desnoj strani a zapad na lijevoj. 
Analogno ovome za one koji zive na istoku ili zapadu, cjelokupan prostor izmedu sjevera 
i juga je strana Kible. Stanovnici Meke se moraju izravno okretati prema Kabi i za njih je 
strana Kible u uzem prostoru. 

107 



Abdullah b. Mubarek je odabrao stav da stanovnicima Merva " 
(istok) treba biti na lijevoj strani. 

. ^ ^ ^1 j& JU J*> u» «* & S* ■*•« 

o , ;> as , * o J> - a f |S"? f * *-' if"° f ' it''' ' ° •* •* ° ' |'£ S ' w i Vt 

j-juJ! *4 US' : Jli fLul <>C 4jtuj £>j y>\£- <j-> 4JJI -UP <j£ 4jJI J-J^C jjl jv^le 

ji ^ _ 

.( 4JJI <Ljj >j3 IjJjj ULli ) : JjjS 

cLuJjaJl -5 i_JL<tJu (jU^oJI Aj^jJI *jl ;^£*~ 4 ' L>^ t^»*«2lj i(jUu*JI 

^ o S ,3 ~ .-0 o 

j3 c 3MJI jliU ,4*11 ^ (jJ-^ IjI : IjJtS . I^» ^i 4*11 J*l ji51 v*- 1 -^j 

.OJJUJ« 4jLLo <jlfl fLUfll *£*J (J-^ 3 *Jl /c^ 3 w J*J 4J (JUjL^I 

a o J 1 .* 

-» JxjIj Jjj>Ij dJjLxftJI yJJJ (.Sj^jJI (jUL' cJ^2_> <jj 



254. O osobi koja zbog oblacnosti ne 
klanja prema Kibli 

343. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijestio nas 
je Veki'; kaze: Nas je obavijestio Es'as b. Seid es-Semman, onje prenio 
od Asima b. Ubejdullaha, on od Abdullaha b. Amira b. Rebi'a, a on od 
svoga oca koji je kazao: "Mi smo sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi 
ve sellem, jedne tamne noci bili na putovanju. Nismo znali gdje se 
nalazi Kibla, pa je svako od nas klanjao (okrenuvsi se tamo) gdje je 
smatrao da je (Kibla). Kada je svanulo to smo spomenuli 

1 85 Grad u Perziji, danasnjem Iranu. Muhammed b. Tahir smatra da je taj grad u Horasanu. 
108 



Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa je objavljeno: "Pa gdje 
god se okrenete, tamo je Allahovo lice." 

Ebu Isa kaze: Sened ovog hadisa nije tako jak. Poznat nam je samo 
preko Es'asa es-Semmana, a Es'asa b. Seida Ebu Rubej'a es-Semmana 
su smatrali slabim ravijom hadisa. 

Vecina ucenjaka se drzi ovoga. Oni kazu: Ukoliko neko u vrijeme 
oblacnosti ne bi klanjao prema Kibli, zatim nakon sto je klanjao 
ustanovi da nije bio okrenut prema Kibli, namaz mu vrijedi. 

Ovako misle Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Ahmed i Ishak. 



>' * 



*' ° ' ' i f * ' '° - IS"* f II" i '-*'u \ '■!■'" ' ' \'\°'- " ' " ' |U'- ytt t 
Jjj (j£ uul (JJ L c^r > ^i "J^"' UU (_5jiuJI LuJJ>- (jLUC £yj J_ja>u> LljJu> .Til 

« s o 

.4111 Ojj j^ ijyi J^P' l4»Ijw ^J j»L>JI ^j JJJjW 

^>c o j^*- uv ^j o-^ j~3*' ^^ <-^ ■Hi**' yj^*"' j 3 ^" in (_c7* L*jj->-.r to 



.bLuwj 



,0 , s. 






] 86 Ovaj hadis Ebu Hanife, Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Ahmed i Ishak uzimaju kao dokaz 
da je osobi u situacijama kada ne zna gdje se nalazi Kibla, a nema koga upitati, 
dozvoljeno da se nakon izvjesnog razmisljanja i traganja za Kiblom okrene tamo gdje 
smatra da bi ona mogla biti. Pa i ukoliko nakon sto klanja ustanovi da se pogresno 
okrenula, namaz joj vrijedi i ne mora ga obnavljati. 

Safija smatra da je duzna namaz obnoviti kad god sazna ili ustanovi da je bila pogresno 
okrenuta. 

109 



.411* jxL>j 4_d£ 4JJI ^jLa ^yjjJI <>e ja£ Q& jaC- (JJI 

tijuiJI <pj^>- 6-? r^lj <#-il aJ— j 4_ji* **JLJ I ^^ L5 -uJI oi j^c (jjl ^.^>j 

255. O tome prema cemu je i gdje pokudeno klanjati 

344. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nama je 
ispricao El-Mukri' 87 i kazao: Nas je obavijestio Jahja b. Ejub, on je 
prenio od Zejda b. Dzebirea, on od Davuda b. Husajna, on od Nafi'a, a 
on od Ibn Imrana: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je 
zabranio klanjanje na sedam mjesta: na dubristu (smetljistu), u 
klaonici, u grebljima, nasred puta, u kupatilu, u oboru deva i na 
krovu Kabe." 

345. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Suvejd b. Abdul-Aziz, on je prenio od Zejda b. Dzebirea, on od Davuda 
b. Husajna, on od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on od Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, po smislu slicno prethodnom (hadisu). 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Merseda, Dzabira i 
Enesa. 

1 89 

Ebu Isa kaze: Sened Ibn Omerovog hadisa nije tako jak. 

190 

O Zejdu b. Dzebireu se raspravljalo u pogledu njegova pamcenja. 

1 87 El-Mukri je Abdullah b. Jezid el-Mekki Ebu Abdur-Rahman. Porijeklom je iz Basre. On 
je preko sedamdeset godina aktivno ucio Kur'an. Bio je jedan od najstarijih i 
najuticajnijih Buharijevih ucitelja. Kao ravija je izuzetno vrijedan i pouzdan. 

188 Ebu Bekr Ibnul-Arebi, u komentaru Tirmizijine zbirke, smatra da postoji ukupno trinaest 
mjesta na kojima, i prema kojima, nije dozvoljeno klanjati. Pored navedenih, on je 
spomenuo jos sest: prema mezarima, nuznicima, crkvama, sinagogama, slikama i 
kipovima i u mjestima koja je zadesila Allahova kazna. 

189 Ovaj su hadis zabiljezili i Ibn Madze u Sunenu i Abd b. Humejd u Musnedu. 

190 Ez-Zejlei u djelu Nasbur-Raje istice da su ucenjaci jednoglasni u ocjeni da je Zejd b. 
Dzebire slab ravija. Buharija za njega kaze da je puno dolazio u kontradikciju sa 

110 



Ovaj hadis je prenio Lejs b. Sa'd, od Abdullaha b. Omera 
el-Umerija, on od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem: i slican je prethodnom. 

Hadis Ibn Omerov od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, je u 
bolji i pouzdaniji je od Lejs b. Sa'dova hadisa. Neki su ucenjaci 
Abdullaha b. Omera el-Umerija zbog njegova pamcenja smatrali slabim 
ravijom. Jedan od njih je i Jahja b. Seid el-Kattan. 

' *♦ ♦♦ 

\£ »LaA (j-^ L>^^ tH J-*f £ c^I (J-^ (» J I L>^ /C^rl ^j^*' h-^j^ W' ^-^ J •* 

ft s ^ s a s« ,, 

o & ^ o 

. * ,. * 

(cjI 6* u^ « 6^ j^ <ri' 6^ P J ' u^ ls t!J>t! ~^"*"' Vt!j^ yV ^•^ .v*V 

jl 4J.WJ : aiwj 4jJLc <UJI ^L=> /c^ 1 " L>* 8 >!J>* rC?' 0* r4'-^' td' 0-^ Or*-^-^ 

.(j^jij j^c (jji_j jiA» 

, , » f ,. > ,," ,-, . 



pouzdanim ravijama. Nesaija veli da je nepouzdan. Ebu Hatim el-Ezdi veli da je 
munkerul-hadisi i da od njega uopce nije trebalo pisati hadise. 
191 Oba spomenuta hadisa su slabi, s tim sto Ibn Omerov hadis ima u sebi manje slabosti od 
Lejs b. Sa'dova hadisa. 

Ill 



S3. f o , ^ -• Ji • - - J 1 ' - ° - i ; - - °. f | 5 . - -' ° •■ s ' ■* I ;x s ' w» * a 

jrLuJ! ^j| (j* 4jju£ £>C J-ut-i jj (j^J ^J^*-' J 1 -*-^ L>f >^*>'-« LuJjs- .TiA 

* a ' a s a s s s. o * J 



,*a>*e <j— «->■ £uJ> lla J : (C-^f _^' 



JIS 



256. O namazu u ovcijim 
i torovima deva 

346. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb; kaze: Nas je obavijestio 
Jahja b. Adem, on je prenio od Ebu Bekra b. Ajjasa, on od Hisama, on od 
Ibn Sirina a on od Ebu Hurejre koji je kazao da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Klanjajte u ovcijim, a nemojte 
klanjati u torovima deva." 

347. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb: kaze: Nas je obavijestio 
Jahja b. Adem, on je prenio od Ebu Bekra b. Ajjasa, on od Ebu Husajna, 



192 Sevkanija u Nejlul-Evtaru kaze: Ovaj hadis upucuje na to da je klanjanje u ovcijim 
torovima dozvoljeno, a zabranjeno je torovima deva. Ahmed b. Hanbel smatra da 
klanjanje u torovima deva nije dozvoljeno ni pod kakvim okolnostima. Prema njemu, ko 
bi namaz klanjao na takvom mjestu, morao bi ga obnoviti. Slicno misli i Malik. Jednom 
prilikom ga je neko upitao: Ako osoba ne bi imala drugog mjesta gdje bi mogla klanjati, 
da li bi mogla namaz obaviti u toru deva? Ne, odgovorio je. A da li bi u njemu mogla 
klanjati ukoliko bi nesto prostrla na tlo? Ne, odgovorio je Malik. 
Vecina ucenjaka smatra da je mekruh klanjati u torovima deva, cak i ako nema izmeta, a 
haram je ukoliko ga ima. A u ovcijim torovima i stalama je, i po njihovu misljenju, 
dozvoljeno klanjati 

112 



on od Ebu Saliha, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem: isto ili slicno kao u (prethodnom hadisu). 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Dzabira b. Semurea, Beraa, 
Sabrea b. Ma'beda el-Dzuhenija, Abdullaha b. Mugaffela, Ibn Omera i 
Enesa. 

193 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 
Prema njemu su postupali hadiski ucenjaci. 

U skladu sa njim je stav Ahmeda i Ishaka. 

Ebu Husajnov hadis od Ebu Saliha, od Ebu Hurejre, od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, je garib hadis. 

Israil ga je prenio od Ebu Husajna, od Ebu Saliha, od Ebu Hurejre, 
kao mevkuf i ne vezuje ga (za Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem). 

Ebu Husajn se zove Osman b. Asim el-Esedi. 

348. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nas je 
obavijestio Jahja b. Seid, on je prenio od Su'bea, on od Ebu Tejjaha 
ed-Dabija, on od Enesa b. Malika: "da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, klanjao u ovcijim torovima". 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je sahihun. Ebu Tejjah se zvao Jezid b. 
Humejd. 



-» °- 



* - * ' ' * - . ' * - - ',,:. 



193 Zabiljezili su ga i Ahmed u Musnedu i Ibn Madze u Sunenu. 

113 



Ol lib Ojj,; UiliU^kl jL4^> p-& U t (J^JI JJsl ~£Xs. 'jl? I la ^ JiiJIj 

257. O klanjanju na zivotinji (okrenuvsi se) 
tamo kud je ona okrenuta 

349. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nas su 
obavijestili Veki' i Jahja b. Adem' 94 koji su kazali: Nas je obavijestio 
Sufjan, on je prenio od Ebu Zubejra, a on od Dzabira koji je kazao: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem me je poslao da mu nesto 
donesem. Kada sam se vratio, zatekao sam ga kako klanja na 
jahalici okrenut u pravcu istoka. Prilikom cinjenja sedzdi (je glavu) 
spustao nesto nize, nego (sto je to cinio) prilikom obavljanja 
rukua." 

(Tirmizija) kaze: Na ovu temu su hadisi preneseni i od Enesa, Ibn Omera, 
Ebu Seida i Amira b. Rebie. 

Ebu Isa kaze: Dzabirov hadis je hasenun-sahihun. 

Prenesen je od Dzabira u vise verzija. 

Prema njemu je postupala vecina ucenjaka. Nije nam poznato da je u 
tome medu njima bilo razilazenja. Oni smatraju da nema smetnje da 
osoba klanja dobrovoljni namaz na jahalici, okrenuvsi se tamo kud (je 
ona okrenuta) svejedno da li je okrenuta prema Kibli ili nije. 

,AJl>\j jl Oj-**j ,jJt ,JU> JL»j 4o1p 4JJI jJutf (cJjJI u' : j-** l*' D* (*i^ 

194 Jahja b. Ademb. Sulejman el-Kufije veomapouzdanravija i hafiz u hadisu. Pripadaoje 
devetoj generaciji ravija. Umro je 203. godine po Hidzri. 

195 Ovaj, i drugi hadisi na ovu temu su dokaz da se namaz tokom putovanja moze obaviti u 
svakom prevoznom sredstvu i to sjedeci ukoliko nije moguce drugacije. Osoba ce se 
prilikom obavljanja namaza u prevoznom sredstvu okrenuti onako kako je okrenuta dok 
sjedi, pa makar to i ne bilo prema Kibli. 

196 Zabiljezili su ga i Buharija i Ebu Davud. 

114 



ji - j> - - * j - - i ' ii" 

258. O klanjanju prema jahalici 

350. ISPRICAO NAM JE Sufjan b. Veki'; kaze: Nas je obavijestio 
Ebu Halid el-Ahmer, on je prenio od Ubejdullaha b. Omera, on od 
Nafi'a, a on od Ibn Omera: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi 
klanjao prema devi ili jahalici, a klanjao bi i na jahalici, okrenut 

197 

tamo kuda je ona okrenuta." 

198 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

U torn smislu je i stav nekih ucenjaka koji smatraju da ne smeta 
klanjati prema devi, uzevsi je kao (zaklon) sutru. 

' '.* • 

IjOjIS slLaJI cuibjlffj £&*JI j*a> Ij) i\j> U oJ/ .td^ 





,-o-> .So J 1 ,^ J 1 - -• - o s- „-» -.. 



.s-LiwJL l^s-jjli oUUsJI o^j3!j s-LiJJl j*a> IJl : J^j 4_jie 4JJI JLo 



197 Kurtubi smatra da se iz ovog hadisa da zakljuciti da je dozvoljeno devu ili neku dnigu 
zivotinju uzeti kao sutru i klanjati prema njoj, ukoliko ona miruje. 

Biljezi Abdur-Rezzak preko Ibn Ujejne od Abdullaha b. Dinara da je Ibn Omer prezirao 
da klanja prema devi, osim kada bi bila natovarena. On je smatrao da ce ona kada je pod 
tovarom stajati na mjestu i da se nece micati. 

Safija smatra da se nece klanjati prema zeni ili zivotinji, ukoliko postoji mogucnost 
izbora druge sutre, u situacijama kada se klanja na otvorenom. 

198 Biljeze ga i Buharija i Muslim. 

115 



L$le X,j <Iic <JJI ^^ j^Jjl i-jGkwal <>? al*JI Jill <jA*j ilf J-w«JI 4Ji*J 

, -.» * • , *^j - °- f<- 
.ja& c>jIj j-**j j^ yv 

.4j=Ll>JI ^5 SLLaJI 4juLs j|j 5-LjjOLi Ijjj :oU_jaj '(3- >w 'ij •**>-l J^aj 4jj 

: djjji*JI Ijj> ^5 J_jaj Uj^j chaaw : JjL> jjjU>J! cu*j~*« : (j—^ _jjI Jli 

- ° 

X-j fUic 4JJI ^jJlc ^jjiJI ^-jLklal ^ JjJI jJ&l (jiuw ftJI V^^ li^'j 

J^Liu, <u!5j 3LIL=J( ^1 JV>JI j»j2j I! (j 1 : 'j J b' ^*Hj -r^u 4 -^ il f^j^J 

* »°Ja LLuill ^3j SUlaJI ^1 »yu U : Jls 4JI ^u* <jjI c>i l5jj -^j 
iLJijJI **i>j IJI : J 15 <ul jxL»j aAz dJI ^jJLj l? jJJI <>e y>s- &\ &£■ (jjjj 

>LjjJI_> I&*Jj15 oLLaJI C_uu3lj 
.»UUI 4.5-Li ju-u i4j of (jjl ^-iLXja : Jii 

,. -. _fl ,. ,0^ 0--J 1 O ., S ,, O ., ,.,^.0£.iS5., . ^ ,- f 5 .. 

a j^C (jjl j^C «iU (j^ fUJI X^£- j^ OJjlC LJjJ->I JU& *-UJiJ LuAJ>- 

259. Kada bude postavljeno jelo a zauci ikamet 
za namaz, vi pocnite sa jelom 

351. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Sufjan 
b. Ujejne, prenijevsi od Zuhrija, a on od Enesa koji za Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, kaze da je rekao: "Kada bude postavljeno 
jelo, a zauci ikamet za namaz, vi pocnite sa jelom." 



199 Prema misljenju Safije prednost jelu ce dati samo onaj ko je puno gladan. Gazalija 
smatra da ce svaka osoba dati prednost jelu, ukoliko se boji da ce se ono ohladiti dok 
obavi namaz. Ahmed i Ishak smatraju da ce se uvijek dati prednost jelu ukoliko je ono 
postavljeno, bez obzira da li osoba bila gladna ili ne, i bez obzira da li se bojala da ce se 
ono ohladiti ili nece, pa makar se i propustio dzemat. 

116 



Na ovu temu su hadisi preneseni i od Aise, Ibn Omera, Selemea b. 
Ekvea i Ummu Seleme. 

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema njemu su postupali neki od Vjerovjesnikovih, sallallahu 
alejhi ve sellem, ashaba kao sto su: Ebu Bekr, Omer i Ibn Omer. 

U torn smislu je i stav Ahmeda i Ishaka koji kazu: Pocet ce sa jelom, 
pa makar i propustio namaz u dzema'tu. Ebu Isa kaze: Cuo sam Dzaruda 
kada veli da je Veki u pogledu ovoga hadisa kazao: Pocet ce sa jelom 
ukoliko se boji da ce se ono ohladiti. 

Ono na cemu insistiraju neki ucenjaci od Vjerovjesnikovih, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i ostalih, jeste: da osoba ne stupa u 
namaz ukoliko ce necim biti okupirana. 

Prenosi se od Ibn Abbasa da je kazao: Mi ne bismo stupali u namaz 
ukoliko bismo necim bili okupirani. 

Prenosi se od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, da je kazao: Ukoliko bude postavljeno jelo, a zauci ikamet, vi 
pocnite sa jelom. 

(Tirmizija) veli: Ibn Omer bi vecerao i slusao imama kako uci (u 
namazu). 

O tome nam je ispricao Hennad i kazao: Nas je obavijestio Abde, 
prenijevsi od Ubejdullaha, on od Nafi'a, a on od Ibn Omera. 

* .wbuJI Jus SIWI ,J *\> U ub .YV 

oLia (j£. ^j\S£}\ (jUuJLi (jj Sjj^ ^jj-^-I jd'-W-" iS^*"*"! Ov oju' - * &**■>■ .fflY 
lj| : ai^j 4J1p 4i)l Jlo 4_U I Jj<^j J 15 : oJlS <L&$le && <ujI <j* ojj£ Ch 

o a * $ * 



Abdur-Rahman el-Mubarekfori drzi da je stav Ahmeda i Ishaka o ovome najmeritorniji i 
najprihvatljiviji. 

117 



.Sw>\J6 ,^>U i wJ\ '■>£■ i— >uJI 



>» - rf - - 1* - -'. si - •* ' ' ill" 

-s «j.Xg £>~il» l -ijJJ->' 4-2l>Lp k±JJJ->- : (j~4* _JJ' u^ 

260. O namazu u stanju pospanosti 

352. ISPRICAO NAM JE Harun b. Ishak el-Hemedani; kaze: Nas je 
obavijestio Abde b. Sulejman el-Kilabi, prenijevsi od Hisama b. Urvea, 
on od svoga Oca, a on od Aise koja je kazala da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas dok klanja osjeti 
pospanost, neka prilegne dok ga ta pospanost prode, jer se moze 
dogoditi onome ko klanja pospan, da (umjesto) trazenja oprosta (i 
dove za sebe) moli protiv sebe." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Enesa i Ebu Hurejre. 

201 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun. 

.ajjij' : <d tills t Lo aj olLaJI <pjyJ>j>-3 . dtjusoj ULL^xo ^s LLuLj l±ju&j>JI 

4JJI (J-^ 4JlJl Jj— >j tl',».o,.,«' . oJlHj) U aj aiujol JL» t pfuAnj aJlftjLJ ; JLftfl 

i» ^,- ^ sua 

.*£J4 J>j ^o^jJj M4£? Ltf Uy jlj 0* :Jyj fJ—j ^ic 
•• ■> - - * j - - ',.7. 



200 U Nesaijinoj predaji ovoga hadisa stoji: "Neka (selamom) prekine namaz." U predaji 
Muhammeda b. Nasra od Enesa u poglavlju O nocnom namazu, stoji: "Neka prekine 
namaz i neka spava." 

Neki su na osnovu ove posljednje predaje zauzeli stav da se ovo odnosi iskljucivo na onu 
osobu, koja dok klanja dobrovoljni nocni namaz, osjeca pospanost. Medutim, vecina 
islamskih ucenjaka smatra da je lijepo prekinuti, kako dobrovoljni tako i obavezni 
namaz, i odspavati, kad god se osjeti velika pospanost, svejedno da li se ona osjecala po 
danu ili po noci, pod uslovom, kako navodi Ibn Hadzer, ako je rijec fard namazu, da on 
nece izaci iz vremena. 

201 Biljeze ga i Buharija i Muslim. 

118 



5,35',. oo to ** 

.jjljJl ^? juullb J>l JjiJI Vr*"^ : 'j^ 'f^J^J 

■i o ,-- ^ oo . <- «• 

sot 5 J» *» $• * otji ° «- • «. 

.4j 'Xsy jl ^b Ui J £JI IJI : Jj«JI JJb I ijAxj Jli j 



261. Ko ode u posjetu nekim ljudima neka im 
ne klanja kao imam 

353. ISPRICALI SU NAM Hennad i Mahmud b. Gajlan; kazu: Nas 
je obavijestio Veki', on je prenio od Ebana b. Jezida el-Itara, on od 

909 903 

Budejla b. Mejserea el-Ukajlija" , on od Ebu Atijje" , jednog od 
njihovih ljudi koji je kazao: Malik b. Huvejris bi kod nas navracao u 
nasu dzamiju i sa nama razgovarao. Jednog dana ga je zatekao namaz te 
mu rekosmo da prode naprijed, a on rece: Neka neko od vas bude imam, 
a ja cu vam i kazati zbog cega ne zelim da prodem naprijed. Cuo sam 
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je kazao: "Ko 
dode u posjetu nekim ljudima, neka im on ne klanja kao imam. 
Neka im imam bude neko izmedu njih." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



202 Budejl b. Mejsere el-Ukajli je pouzdan ravija. Pripadao je petoj generaciji ravija. 

203 Ibn Hadzer u djelu Takribut-Tehzib smatra da je Ebu Atijje bio sticenik Ibn Ukajla. On je 
kao ravija ocijenjen ocjenom makbul (dovoljan). Pripadao je trecoj generaciji ravija. 

204 Abdur-Rahman el-Mubarekfori tvrdi da je ovaj hadis dokaz da domacin ima prednost da 
klanja kao imam, pa makar onaj koji je dosao u posjetu bio i znaniji i uceniji od njega. 
Ibnul-Arebi u komentaru Tirmizijine zbirke Aridatul-Ahvezi kaze: Ukoliko je domacin 
uceniji od onoga koji je dosao u posjetu, ondaje bolje da on klanja kao imam. Medutim, 
ukoliko su u znanju izjednaceni, lijepo bi bilo kada bi domacin ponudio gostu da bude 



119 



Prema ovome je postupala vecina ucenjaka od Vjerovjesnikovih, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i ostalih. Oni kazu: Domacin ima 
prednost da bude imam u odnosu na onoga ko dode u posjetu. 

Neki kazu: Ne smeta da se i za njim klanja, ukoliko mu (domacin) 
dozvoli. 

Ishakje, drzeci se hadisa Malikab. Huvejrisa, bio kategorican: Niko 
ispred domacina ne moze klanjati (kao imam), pa makar mu domacin to 
i dozvolio. On kaze: Takoder i u dzamiji, onaj ko je dosao u posjetu ne 
moze biti imam domacinima. On veli: Klanjat ce im neko od njih. 



__ & 



c o o ^ 

-IpjJL <C*iSu *UUI i>x>J J> ^ja\j^^ s-L> U olJ .Y1Y 

* ' * ' '*.*' tl" • \'" * ° ' I '* ( I*"* f ° -" ' ' ' t' l«*' U A / 

(jj vy^" L d-'" i ^' : ^^ lP 1 ^ l# J^"**"! ^J^' j s i" J>m O-i (_s4* LxoX* .ret 

4JJI J_j— <j t>c uW^' 6* L y ^ -»r > - J I (^djil! ^j^*- ^1 Cj£- p>j*^ 6^' -^jr! 0* r^° 

^^Lv ^5j^l Ojj c_9^> ,_y5 jjajy jl ^j^U J>o U : J 15 J—j 4^ic 4JJI L? l^ 

■ 4 - ^' c^'j °X/* (ji' 0* V^l ^J 

*'-■*. ' ' \'°& f . - - I '11- 

.aJLwj 4jic 4JJI (J-^ (j-A'l s - i»UI (-jI (>c r^j-* 1 

120 



262. O pokudenosti da imam u dovi 
moli samo za sebe 

354. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Ismail b. Ajjas 205 koji je kazao: Ispricao mi je Habib b. Salih" , 
prenijevsi od Jezida b. Surejha 207 , on od Ebu Hajja , muezina iz Himsa, 
on od Sevbana, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je 
kazao: "Covjeku nije dozvoljeno da gleda u unutrasnjost necije 
kuce (stana) dok ne zatrazi dozvolu. Ukoliko pogleda kao da je (bez 
dozvole) i usao. Niti mu je dozvoljeno da klanjauci kao imam, u dovi 
moli samo za sebe, a da ne moli i za njih. Ukoliko to uradi, on ih je 
obmanuo. Niti mu je dozvoljeno da trpeci mokracu stupi u 

,,209 

namaz." 

Na ovu temu su hadisi prenesni i od Ebu Hurejre i Ebu Umame. 

Ebu Isa kaze: Sevbanov hadis je hasenun. 

Ovaj hadis je prenesen i od Muavije b. Saliha, on od Sefra b. 
Nusejra, on od Jezida b. Surejha, on od Ebu Umame, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

A prenesen je ovaj hadis i od Jezida b. Surejha, on od Ebu Hurejre, a 
on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 



205 Puno mu je ime Ismail b. Ajjas b. Sulejm el-Anesi Ebu Utbe el-Himsi. Hadiski ucenjaci 
su ga razlicito ocijenili. Ahmed b. Hanbel, Ibn Mein, Buharija, Ibn Adijj i ucenjaci iz 
Sama ga smatraju pouzdanim, dok ga ucenjaci Hidzaza smatraju slabim ravijom. 

206 Ibn Hadzer u djelu Takribut-Tehzib kaze da je Habib b. Salih, ili Habib b. Ebu Musa 
et-Tai Ebu Musa el-Himsi pouzdan ravija. Pripadao je sedmoj generaciji ravija. 

207 Jezid b. Surejh el-Hadremi el- Himsi je ocijenjen od strane vecine ucenjaka kao makbul 
ravija. Ibn Hibban ga smatra pouzdanim. Pripadao je trecoj generaciji ravija hadisa. 

208 Ebu Hajj Sidad b. Hajj je pouzdan ravija. Od njega je Tirmizija zabiljezio samo ovaj 
hadis. 

209 Prema misljenju vecine ucenjaka je mekruh, neki kazu da je cak i haram u bilo ciju kucu 
uci bez izuna. Isto tako je mekruh gledati i u unutrasnjost bilo cije kuce bez dopustenja 
(dozvole). Zato je lijepo (mustehab) da se prije negoli nam je taj, kome smo pozvonili 
otvorio vrata, malo pomaknemo u stranu, kako ne bismo gledali unutra, i to sve dotle dok 
nam domacin ne kaze da mozemo uci. 

Lijepo je da se imam u dovi obraca u mnozini i moli i za sebe i za one koji za njim 
klanjaju. Mekruh bi bilo da on u dovi moli samo za sebe. 

Takoder je mekruh da neko klanja u momentu kada ga muci neka fizioloska potreba. On 
prvo treba obaviti veliku ili malu nuzdu, uzeti abdest, pa tek onda stupiti u namaz, pod 
uvjetom da mu namaz nece izici iz vremena. Ovo je nuzno da time ne bi bio opterecen, 
dokje u namazu. 

121 



Kao da je sened hadisa Jezida b. Surejha, od Ebu Hajja muezina, od 
Sevbana, o ovome pouzdaniji i poznatiji. 

(ji ^jldll <mLaJI d>j -x*>m> L5jjl>I jjIj^I Jr^'j 0* L s^- C '-" -^ LjuJ->- .fOO 
4JJI Ja-*)j t>*J : J_j2j dlJU (jj (j*JI cja^w : J Li <j**>JI <>c »-<j-Ij <jj J-«aJI 

ouU alj^lj .j^»jl5 <d *ij Ujl >l Jj^j : 5JUj xL>j 4JI* «UJI ^J^ 
.CJUSO J aj ^UiJI ^^Jli ^> w~* J->jj . Js>& U4^ L^JjJ 

.!>UjJ ailij 4jJi 4JJI JC» ^JJJI 

aUUI &\£ I j [5 .^jj^jLS' <d ajbj Uj3 J-VjJl f»3^ 6' • p-^l J*' i>? p^ j^ ^J 

. <L»jS (>0 ^JLe ajUl UJlfl (. pJU=> j-US 

i_jJ~^ u' l^Lj Ui 4JUJ jl (jlJjl jl jj>-!j Oj5 Ijl : li» J J*w<|j j^j>-I JLi j 

j»jj LIjp u^uJI ji»l JL2j ^)\S : JLi jlklalll ^J v±jjU>JI ^ jjlc ^i jA^JI 
.CiJ&jO 4J »Aj »^5 »ia\j ttf>jj o*a* olj^l :oLwl 4-oL*2Jl 
«UjI 4 llfj ^jlc UJ[ : LU Jaii pUUl jjjI ^ uJLoi :j_j~al« JLi i^j^j- JLi 



122 



$ a , 5 



* <Laj5 <> Ji (xSUI Lajld 4j-JI alii (> uti c iolfe 

jilj ^ Or!-'- 3 "-" ^j**"' <>rt>Jl (jj j^ic Ljjj^'-I J***- 1 ! l* J-*- 3 -^ Ujj->- .ffiV 

4JLe 4JJI J^> 4JJI J_^j J 15 : Jji» ioUl U cjjw— : J 15 ^jJU jJ uj^>-I J 15 

ojU slj^lj .£,->jj j^> JjUI jujJI :»^Jbl j*^-»U*o jj^N U 4->U-> :p J ~'j 

263. O onome koji ljudima klanja kao imam 
a oni ga preziru 

355. ISPRICAO NAM JE Abdul-A'la b. Vasil el-Kufi; kaze: Nas je 

2 10 

obaviiestio Muhammed b. Kasim el-Esedi" , on je prenio od Fadla b. 

9 1 1 v 

Delhema, a on od Hasana" koji je kazao: Cuo sam Enesa b. Malika 
kada je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je prokleo 
tri vrste osoba: Onoga koji klanja kao imam ljudima, a oni ga 
preziru. Zenu koja zanoci, a njen muz je na nju ljut. I osobu koja 

212 

cuje: Hajjea lelfelah (Hajde na spas), a ne odazove se. 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ibn Abbasa, Talhe, Abdullaha 
b. Amra i Ebu Umame. 



210 Muhammed b. Kasim el-Esedi je, prema misljenju mnogih, veoma slab ravija. Ahmed b. 
Hanbel i Ed-Darekutni ga smatraju lazljivcem. Tirmizija je od njega zabiljezio samo ovaj 
hadis. 

211 On je Hasan el-Basri. 

212 Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da je ovdje rijec o opravdanom preziru. Dakle, 
ako vecina ljudi u dzematu preziru imama zbog njegovih vjerskih prijestupa ili loseg 
ponasanja. Medutim, ukoliko se radi o preziru od strane nekolicine, i to zbog nekakvih 
njihovih ovodunjaluckih hirova, u torn slucaju se prokletstvo odnosi na one koji ga bez 
razloga preziru, a ne na imama. 

Takoder se ovaj hadis odnosi i na zene koje svojim ruznim ponasanjem, vjerskim 
prijestupima i nepokornoscu svojim muzevima izazivaju njihovu srdzbu. Medutim, 
ukoliko se desi da je neko ljut na svoju suprugu bez opravdana razloga, u torn slucaju se 
spomenuto proklestvo ne odnosi na suprugu nego na supruga koji se bez razloga srdi i 
ljuti. 

123 



Ebu Isa kaze: Enesov hadis nije pouzdan, jer je on ( Fadl b. Delhem) 
ovo prenio od Hasana, a on Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
kao mursel. 

Ebu Isa kaze: Ahmed b. Hanbel je polemisao o Muhammedu b. 
Kasimu, on ga drzi slabim ravijom i istice da on nije hafiz. 

Neki ucenjaci drze mekruhom da neko klanja kao imam ukoliko ga 
ljudi ne podnose i prezim. Pa ukoliko imam za to nije kriv, onda je to 
njihov grijeh. 

O ovome Ahmed i Ishak vele: Ukoliko ga budu prezirali jedan, 
dvojica ili trojica, nema smetnje da on klanja kao imam, i to sve dotle 
dok ne bude u situaciji da ga vecina njih prezire. 

356. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Obavijestio nas je Dzerir, 
on je prenio od Mensura, on od Hilala b. Jisafa, on od Zijada b. Ebu 
Dza'da, a on od Amra b. Harisa b. El-Mustaleka, koji je kazao: "Kaze se 
da ce najtezu kaznu na Sudnjem danu imati dvije vrste osoba: Zena 
koja otkaze poslusnost svome muzu i imam koji predvodi ljude a oni 
ga prezim." 

Dzerir veli da je Mensur kazao: Interesirali smo se za imame, pa 
nam je receno da se ovdje misli na one imame koji krse propise vjere. 
Sto se tice onih imama koji postupaju u duhu sunneta, grijeh je onih koji 
ih prezim. 

357. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Ismail; kaze: Obavijestio 
nas je Alija b. Hasan; kaze: Nas je obavijestio Husejn b. Vakid i kazao: 
Nas je obavijestio Ebu Galib koji je rekao: Cuo sam Ebu Umamu kada 
veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Trima 
vrstama osoba namaz nece biti uzdignut dalje od njihovih usiju: 
robu koji odbjegne, sve dotle dok se ne povrati (svome gospodaru), 
zeni koja zanoci a njen muz je na nju ljut, i onome koji predvodi 
ljude (u namazu) a oni ga preziru."" 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je u ovom predanju hasenun-garibun. Ebu 
Galibuje ime Hazevver. 



213 Osim toga ovaj hadis za Allahova Poslanika vezuje Muhammed b. Kasim el-Esedi, a on 
je, kao sto je ranije istaknuto veoma slab ravija. 

214 To ima znacenje: da spomenutim kategorijama ljudi namaz nece biti primljen. 
El-Mubarekfori smatra da se spomenuti hadisi odnose i na svjetovne i na duhovne vode. 

124 



.» s - 



* IjjiS Ijl*a3 Ijfll »UUI ^^U Ij! *l> to o^ .¥1* 

>> : JLS 4JI dJJU (jj j-JI (>c <^h4> 0^1 l>* ^JJI ^j**"' ' t ^£ 3 uj-J-> .rOA 

<bw UjJlgJt I Oft IS IL (ji-aS (j^^Jki Q^^S (j£- Ju»J 4jic <JJl ^^Juo <ill J^—j 

Ijl5 . fU pjil »UUI JjJj- UjI (. Jl5 jt t»UUI USj : JUS Lflj^ail li Jj^iS 

i - _ ' a - • - - ' ■»- 

, f , O J- S J „ 



(^«<ji (>c >»• jxlwj 4JJ-* 4-LH (5^ (<^l Cy • o*^' duJ->-j : ^a g ^jI J 15 

l) ,>»--.» , , J" ' 

o S ^ S 2 

: (X.^.*>< COJLfJjsJl lift ^JJ al~.J 4_»lfi 4JJI jJ-^ (jJjJI »_lL>w3l (_><3JU l_JL»j J^J 

'f «•' ' II I*' ' °-'-' 10 '. -^''-J 1 J"- °'.-* •» ° •» •' J 1 - ... •' •»».».- 

(jli c UL5 Ul 4a0>. (^« J-au J LJUv »UUI ^Ju£> lj| : JuJl J* I o^v J^5 j 
-» ^xsLiJlj dJjUAJI (2>jIj (j*«j| (jj wJJUj l5j_jjJI 64^ '-'^ jj»o 

264. Kada imam bude klanjao sjedeci, 
klanjajte i vi 

358. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs, on 
je prenio od Ibn Sihaba, a on od Enesa b. Malika koji je kazao: "Allahov 

125 



Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je (jednom prilikom) pao sa konja 
i ogrebao se, pa nam je (kao imam) klanjao sjedeci. I mi smo za njim 
klanjali sjedeci. Posto zavrsi (namaz) rece: Imam je radi toga; ili je 
rekao: Imam je postavljen samo radi toga da bi se slijedio. Zato 
kada on izgovori tekbir, izgovorite ga i vi. Kada on ode na ruku' 
idite i vi, a kada se on podigne sa ruku'a podignite se i vi. Kada on 
rekne: Semiallahu limen hamideh, vi recite: Rabbena ve Iekel-ha- 
md. Kada on ode na sedzdu, idite i vi. Ako on bude klanjao sjedeci, 

215 

onda i vi svi klanjajte sjedeci." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Aise, Ebu Hurejre, Dzabira, 
Ibn Omera i Muavije. 

Ebu Isa kaze: Enesov hadis: da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, pao sa konja i ogrebao se, je hasenun-sahihun. 

Neki su se Vjerovjesnikovi, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi drzali 
ovog hadisa. Medu njima su: Dzabir b. Abdullah, Usejd b. Hudajr, Ebu 
Hurejre i drugi, a u skladu sa ovim hadisom je i stav Ahmeda i Ishaka. 

Neki ucenjaci kazu: Ukoliko imam bude klanjao sjedeci, oni sto su 
za njim ce klanjati iskljucivo stojeci. Ukoliko bi i oni klanjali sjedeci, 
namaz im ne bi vrijedio. 

Ovo je stav Sufjana es-Sevrija, Malika b. Enesa, Ibn Mubareka i 
Safije. 



f e 



S ." s s* a fi $ * * + 

Jlwj «ulc 4JJI ^g 4JHI J^»j l Xfi : eJli 4-iuLc && ^j^us y£ JjIj ^1 



215 Na temelju ovoga, i drugih pouzdanih hadisa na ovu temu, Ahmed b. Hanbel, Ishak, 
Evzaija, Ibn Munzir i jos neki ucenjaci smatraju da ce muktedije, bez obzira sto su 
zdravi, klanjati sjedeci za imamom, ukoliko on klanja sjedeci. Abdur-Rahman 
el-Mubarekfori je od Ibn Hibbana prenio tvrdnju da je u ovome postignut konsenzus 
medu ashabima i tabi'inima. Prema njegovu misljenju, prvi koji je odstupio od ovakvog 
stava, i izdao fetvu da ce muktedije za imamom koji klanja sjedeci, klanjati stojeci bio, je 
Mugire b. Muksim. Od njega je kasnije taj stav prihvatio Hammad b. Ebu Sulejman, a od 
njega Ebu Ha'nife. 

Hazimi u djelu El-I'tibar tvrdi da ovaj drugi stav: da ce muktedije klanjati stojeci ukoliko 
imam bude klanjao sjedeci, i u tome ga nece slijediti, zastupa vecina ucenjaka. Slicno 
tvrde i El-Hattabi, En-Nevevi i Ibn Dekik el-Id. 

216 Ovaj su hadis zabiljezili i Buharija i Muslim u svojim Sahihima. 

126 



a ^ • \ * * , 

.Ijf 13 4j3 bU JJ)I 4*ij* ^ j5j ^1 k_Al> 

** == 

.l_u^p T-ir** 6-**" Cj y^- > ^-^^ ^y; 5 -* - ■ i^^r yr lJLS 
»UUI ^^ IjI : Jt5 Hf X<j ^uLc 4JJI ( _ s i^> ^^Jjl oi £&li 6* lSjj ^J 

. Lai aL> lalLafl LJL» 
e5 i^u jSJ _qjlj 4-eji ^ ~ji>. p^-j 4_tli 4JJI ^J^o ^iJS\ &i l-flp tijjj 

^W pb j£j jjtj J^ \jk D^W u-^Jlj 'j£ ^1 ^^ J>\ J^ 2 w^k 

* * ** ^ * is as al o S * o"" 3 

_>? L_aJ-=»- (Jua fti^j fuli JJI ^^U^ ^^jjjl (jl Ug-U e5jjj .pJ— .J 4-^-* ^ l^ 3 
CjLli* ^^i^ aiLj 4Ji 4JJI LJ JL« ^^jjJI <jl wUli (JJ <_j-*jf 6* <_Sjijj . IjlcLS j£j 

• acts _jAj j£j ^.1 

(jj j^j 1jj1>-I jI_j^ (jj SJli^ ^j***' ^j Lfi' &* ^" •*** i^ljj Uij^- .f\\ 

,4j \>&yA ojj .J lip II j5J ^i Lfl l» ^3j-« ^ 
* - >» - - ■> - ,-• ' - 1 ' ii" 

*-♦-•'■: ,« • - • ->* » -' ,i • - . , >'f°. - a 1- :f •- "'J 1 

-» ^ I J-^-3 Ojj u j^>P 4j5 ji J (jj q . CIju u (j^ 4_»5 la >3 J-> pJ a (j*u I (j^ -^.j.o.>- 

264. Jos jedno poglavlje o istoj temi 

360. KPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nas je 
obavijestio Sebabe, on je prenio od Su'bea, on od Nuajma b. Ebu Hinda, 
on od Ebu Vaila, on od Mesruka, a on od Aise koja je kazala: "Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u bolesti u kojoj je umro, za 
Ebu Bekrom klanjao sjedeci." 

2 1 7 Ovaj hadis je dokaz da je dozvoljeno onome ko ima opravdan razlog da za imamom koji 
klanja stojeci klanja sjedeci. Sevkanija tvrdi da u ovome nema razilazenja medu 
ucenjacima. 

127 



218 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun-garibun. 

Preneseno je od Aise a ona od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, da je rekao: "Kada imam klanja sjedeci, klanjajte i vi sjedeci." 

Preneseno je od nje "da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
u svojoj bolesti izisao (u dzamiju), a Ebu Bekr je kao imam klanjao 
ljudima. Klanjao je pored Ebu Bekra, pa su ljudi slijedili Ebu Bekra,a 
Ebu Bekr je slijedio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem"/ 
Takoder je od nje preneseno "da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, klanjao za Ebu Bekrom sjedeci". A preneseno je od Enesa b. 
Malika "da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao za Ebu 
Bekrom sjedeci". 

361. O TOME NAM JE ISPRICAO Abdullah b. Ebu Zijad; kaze: 
Nas je obavijestio Sebabe b. Sevvar; kaze: Nas je obavijestio 
Muhammed b. Talha, on je prenio od Humejda, on od Sabita, a on od 
Enesa koji je kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je u 
svojoj bolesti klanjao za Ebu Bekrom sjedeci, zaogrnut plastom."" 

221 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun." 

Ovako ga je prenio i Jahja b. Ejub od Humejda, on od Sabita, a on od 
Enesa. A i mnogi drugi su ga prenijeli od Humejda, od Enesa s tim sto u 
njegovu senedu ne pominju Sabita. Medutim (predaje) u kojima je 
spomenuto i "od Sabita" su pouzdanije. 

° - „ ° 

* Lu*>lJ tjjl*£y\ ^3 (jiig-u j»UU! ^| «•!->• to <-j\j . Y*\o 

: JL5 -jjtiJI ij£ ^JjJ ^j| £>j| Ujjl>I ajAa ujjl>I ^1* <jj a*>-I Ujj^- .f"lY 

218 Zabiljezio ga je i Nesaija u Sunenu. 

219 Iz ovog se hadisa da zakljuciti daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao 
kao imam i to sjedeci, dok su ljudi iza njega klanjali stojeci. Posto Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, zbog bolesti nije mogao glasno izgovarati tekbire, Ebu Bekr 
im je prenosio. To je potvrdeno u Muslimovoj predaji ovog hadisa u kojoj stoji: " 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je klanjao kao imam, a Ebu Bekr je prenosio 
tekbire." 

220 O ovome postoji mnostvo razlicitih predaja. U nekima stoji daje Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, sjedeci klanjao kao imam, a u nekima da je imam bio Ebu Bekr a 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je za njim klanjao sjedeci. Neki su pokusali 
uskladiti ove predaje na taj nacin sto su ustvrdili daje Vjerovjesnik u svojoj bolesti vise 
puta klanjao u dzamiji, pa je nekada klanjao kao imam, a nekada kao muktedija. Ipak su 
predaje, istice El-Mubarekfori u kojima stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, klanjao kao imam, daleko pouzdanije. 

221 Zabiljezili su ga i Nesaija i Bejhekija. 

128 



ta' t * ' *t •'* **' "i * ii' "•* ' ° s ti -'° ' " ' s ^'r -ir 

. Jj«i jjJ) Jl* j»^j J*3 ^Iwj 4iLc <UJ! (jJutf 

.;'- J 1 • ... »- - »- - .- • -'„-* ° - ,-,, 

. <Uj^o £>j 5UJ I JjlCj Jjcwj j^Lc (jj 4julC £>e V'-r 1 (_5^3 
■ -- -'°,| - * ' °". " •» °- '-'°-*. " «- , f °\ { * ' - 1 '11- 






r>l>v. U :.x*^! J 15 .^osl> JJ5 <j^ ( JJ ^1 jjI ,J JjJI JaI (_>o*j <J5j Jij 

S * - 

Lb lift Jlo jLS" (>o Jij . ^uLj & j^J^> r^*~* tij^r! w 4JU c 4Ji£ (jjjl 

^AaJjJI jJl-^J .4i*<5 jjj 6jjJwJI ^>C (»jL> ^1 (1>J (J*«J5 (>* J^*^ Cx ?J^*" (!>* 

^jJui (jjIOjJI ^3 i»15 131 Jj>jJI (jl :aI*JI ,_L»I Ji? lift ,JLe J^Jlj .Uftjjij 
J*; l5'j 6-« p-fj-?j c mL u oJ I Jj3 tflj (>« (v^Jw .(jjj-l>*j jj>v-(j ^y^ 3 ^A 

-U*^/ ^ (jJ^JJ cij^jJ' cijj LaJ -»wsl 4juJjx3 mLuoJI Jj3 ^Ij (>j .ivjLalJI 

* *l±j>j ^j| 4JJI axe ^i rj^l c>»->jil Jj^ (>* iijLsulJl 
' ' * -" ° '11 - - -* 1 - -» ° ■» - ,i"°, f '° s t, ■- J 1 ° .,, j 10 ' i'i- a ' 

(>C (JJjJt«wJI (^C OjjLft c)J JJjJ Lijxi-I jj^^jJI ;UC ^ 4JJ1 JulC UjJl> V"\f 

»jj »15 (jjlOj ( _Ltf UJi c 4j^i (jj a^wwJI IL t X*o : Ji5 43LU ^1 jUj 

129 



ij jxLj 4jLLi> ^ j-ji Lsis .lj^_jfl (jl fl^Jl jlSli 4JLL» <> 4j ~j~<3 -o4?r->. 
» , »'. » > 'tii*'' j 10 "' •* ' * ' ' * ' /*' ' in** 

, S , , 0', S , * 5i , * m **} ° „' J 10 . 

* alwj 4_dP 4JJI LS La ^jjJI £>P <U*Ji j-> Sj,ulJI £>£ 

265. O imamu kada zaboravivsi ustane 
nakon dva rekata 



362. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nasje obavijestio 

222 

Husejm; kaze: Nas je obavijestio Ibn Ebu Lejla " , on je prenio od 
Sa'bija koji je kazao: Mugire b. Su'be nam je jednom prilikom klanjao 
kao imam, pa je (ne obavivsi prvo sjedenje)yustao nakon dva rekata. 
Ljudi su izgovarali subhanallah ( da bi se povratio na sjedenje) a i on je 
izgovorio subhanallah (dajuci im znak da i oni ustanu). Posto zavrsi 
namaz, predade selam i ucini dvije sehvi-sedzde, dok je jos sjedio, a 
zatim im isprica "da je jednom prilikom Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, sa njima postupio na nacin kako je postupio i on"." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ukbea b. Amira, Sa'da i 
Abdullaha b. Buhajnea. 

Ebu Isa kaze: Hadis Mugire b. Su'bea je prenesen u vise verzija od 
Mugire b. Su'bea. Neki su ucenjaci kritikovali Ibn Ebu Lejla u pogledu 
njegova pamcenja. Ahmed veli: Hadisi koje prenosi Ibn Ebu Lejla se ne 
mogu uzimati kao valjani. Muhammed b. Ismail kaze: Ibn Ebu Lejla je 
iskren, medutim ja od njega ne prenosim zato sto mu se ne mogu 
raspoznati pouzdani od slabih hadisa. Ja ne prenosim nista od bilo koga 
koje slican ovome. 

222 Ibn Ebu Lejla je Muhammed b. Abdur-Rahman b. Ebu Lejla el-Ensari el-Kufi. Kao 
ravija je iskren, medutim, imao je veoma lose pamcenje, sto ga svrstava u kategoriju 
slabih ravija. 

223 Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima biljeze od Mugire b. Su'bea da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada imam ustane nakon dva rekata, ne obavivsi prvo 
sjedenje, ukoliko se sjeti prije nego se ispravi, povratice se na sjedenje, a ukoliko se sjeti 
da je propustio prvo sjedenje, nakon sto se uspravio na treci rekat, nece se vracati na 
sjedenje, nego ce klanjati i sljedeca dva rekata potom ce, nakon sto preda selam, uciniti 
sehvi-sedzdu." 

130 



Ovaj hadis je u vise verzija prenesen od Mugire b. Su'bea. Sufjan ga 
je prenio od Dzabira, on od Mugire b. Subejla, on od Kajsa b. Ebu 
Hazima, a on od Mugire b. Su'bea. Dzabira el-Dza'fija" neki ucenjaci 
smatraju slabim ravijom. Jahja b. Seid, Abdur-Rahman b. Mehdi i drugi 
ga odbacuju. Postupak ucenjaka je u skladu sa ovim (hadisom). Oni 
smatraju da ce onaj ko (propustivsi sjedenje) ustane poslije dva rekata, 
nastaviti sa klanjanjem i uciniti dvije sedzde, s tim sto neki smatraju da 
ce ih uciniti prije predaje selama, a neki, da ce in uciniti nakon selama. 
Oni koji smatraju da ce ih uciniti prije selama, pozivaju se na hadis koji 
je pouzdaniji a koji je prenio Zuhri i Jahje b. Seid el-Ensari, od 
Abdur-Rahmana el-A'redza a on od Abdullaha b. Buhajnea. 

363. ISPRICAO NAM JE Abdullah b. Abdur-Rahman; kaze: Nas je 
obavijestio Jezid b. Harun, on je prenio od Mes'udija, on od Zijada b. 
Allake koji je kazao: "Jedne prilike nam je (kao imam) klanjao 
Mugire b. Su'be. Posto je klanjao dva rekata, ustao je a (prije toga) 
nije sjeo. Oni sto za njim klanjase izgovorise Subhanallah, a on im 
dade znak da ustanu. Posto zavrsi namaz, on predade selam i ucini 
sehvi-sedzdu. Potom (ponovo) predade selam i rece: Ovako je 
postupio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun, u vise verzija je preko 
Mugire b. Su'bea prenesen od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 



j)a a f o 



t o ^ J" # , ,« to .. o a, * o a *Q*t ^i. Jl a * ~ „ , o j a Jl o * 



224 Ismail b. Ebu Halid za Dzabira el-Dza'fija kaze da je osumnjicen za laz. Ebu Hanife za 
njega kaze: "Ja od Dzabira el-Dza'fija nisam vidio veceg lazova." Ebu Ejub za njega veli 
da je lazov. Ibn Hibban veli da je Dzabir el-Dza'fi vjerovao da ce se Alija b. Ebu Talib 
povratiti na ovaj svijet. Pored svega sto je o Dzabiru el-Dza'fiju negativno receno, neki 
su se ucenjaci o njemu veoma pozitivno izrazili. Su'be za njega kaze da je iskren ravija. 
Veki' kaze: "Pouzdan je (siqatun)." 

Zaide veli: Dzabir el-Dza'fi je rafidija koji je napadao Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi 
ve sellem, ashabe. Kada se uzme u obzir sve ono sto je o njemu receno, dolazi se do 
konstatacije da je on rafidija, slab ravija ciji se hadisi ne mogu uzimati kao valjani 
argumenti. 

131 



JL>. : JaiLtfl -("J^j ,-£>■ : J*3ti c jLuiut .l*~> £jy>- m <u*-2 jls ,u w jJ> (_jJ* 

S. s B,0,»' rf ,»»^ I'f * ? I ll * ' ' ■*. ' !•' ' I ll« 

O^ik^JI ^ jjisjl j4^JI J44 U 6l Ojj 1 ^ -p-^ 1 J*T Si* ll» Ji Ja*JIj 



266. O duzini sjedenja nakon prva 
dva rekata 

364. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nas je 
obavijestio Ebu Davud a on je Et-Tajalisi; kaze: Nas je obavijestio 
Su'be; kaze: Nas je obavijestio Sa'd b. Ibrahim koj je kazao: Cuo sam 
Ebu Ubejdu b. Abdullaha b. Mesuda kada prica od svoga oca koji je 
kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je, kada bi sjeo 
nakon prva dva rekata (sjedio tako), kao da je na uzarenom 

225 v 

kamenu." Su'be je kazao: Potom je Sa'd mrdajuci svojim usnama 
nesto tiho prozborio. Rekao sam: (Sjedio bi tako) sve dok ne bi ustao? 
Da (sjedio bi tako) sve dok ne bi ustao, rece on. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun, osim sto Ebu Ubejde nije 
slusao od svoga oca. 



225 Ove rijeci upucuju na to da se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na prvom 
sjedenju u namazu zadrzavao veoma kratko, toliko koliko bi proucio Et-tehijjatu do 
salavata. 

Na temelju ovoga su Sabij i Ebu Hanife zauzeli stav da osoba koja prouci nesto vise od 
Et-tehijjatu mora uciniti sehvi-sedzdu. 

226 Ovaj hadis iako ima prekid u senedu, jer Ebu Ubejde nije slusao hadise od svoga oca, 
Tirmizija ocjenjuje hasenom, zato sto je on drugim putevima prenesen sa potpunim 
senedom. 

132 



U skladu sa ovim je postupak ucenjaka. Oni smatraju da se osoba ne 
treba dugo zadrzavati na sjedenju nakon prva dva rekata, niti na njemu 
osim Et-tehijjatu, treba bilo sta drugo uciti. Ukoliko bi proucila nesto 
vise od Et-tehijjatu trebala bi, vele oni, sehvi-sedzdu uciniti. Ovako se 
prenosi od Sa'bija i drugih. 



jp ~w2UI (jj 4jJI JjlC Jj j^ jP Jju*/ jj CjJJI ujjl>I Vri^ 3 Ll»J-> .» *lfi 

S i i , o 

4JLII ^J*3 4JDI Jj*JjJ ^JJ* •* L ^ '— u-f>^ e>£ j^£ jjl 0-C * 1^1 h-*?'^' Ji^ 

„ _ s ., ,. ,. „ s * * * ** S y s S ** 

J 15 4Jt Uf Jpf U : J15J .ojL&l ^Jl Jji i4jJ£ a*L5 .(j^au ^»j *Lj 4jIc 



.4*ju£>b .LSI 



•** 61' ' ??" «"*''^ f' t|| D ' I'll • ' 

# <Liu Ipj (j*o I j ojjA j I j J lb jP 1— J Lu I -3j 
jp >L9b jp jaw (jj »LSj> Ujjt>l ,*-}5j «jf**' u'^ c <1# Jj^><^ UJi> .r 1*1 

"* s S ''Sis *• ^ na 

i*fcue jjj'JLj 4Jb 4iJI ^Jttf ,-juJI ijlS'wi^S' :JLUJ cJ5 :J15j^PijJ| 

'''■».« ' * 

' >' '1/ II" n«lt tl * '' ' ° t' ' •*»'-* I J 'l^' 

III ''* '• M * ' ' *' ' "* ' ' * * ' " * ' <* ' ' ti" 

Ul A3yu U .(j-^J>- t- u - fr^ i±y.i>j t-a^v^ £>**> <^-uJ-> lj-» I lS **J& JjI J 15 

I" tl"'"* *l ' ' \* \ ' *' " ' ' ' •«' ° ^* ° - ».. - 

Ol9 : J13 j^C (jjl £>P aiwl £>j Jj j £p ,Jjj J3j .jjSj ^p cluJJl CXJJU> (jrf 

4aIp 6>«J-*i (3JI5 dup. j»^jjp jjj JLj 4JL* 4IJI 1^ ( jJJI ^15 lJJ5 : JUJ 

li^ 6**i^*JI U^j .SjL^i Jjj (jl5 : J 15 ?ti_ji & jj^c ^ j^-" 1 («l 
'---•» ^ ° 1 ' 1 V ° 1 ' til ' » * ~ •"•'. "'•' - » * « * J . •" 

(3jj jaC (jjl yli (3jj . Jib t±JjJj» 4*a9 jaP ^-' - i .f ^ £h±> *~o& uM. •7^r* w3 



133 



227 

267. O isaretu u namazu 

365. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs b. 
Sa'd, on je prenio od Bukejra b. Abdullaha b. Es-Sedzdza, on od Nabila, 
vlasnika vunenog prugastog ogrtaca, on od Ibn Omera, a on od 
Suhejba 228 koji je kazao: "Jednom prilikom sam prosao pored 
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, dok je klanjao i 
nazvao mu selam. On mi je uzvratio isaretom. Kaze (Nabil): Koliko 

229 

mi je poznato (Ibn Omer) je kazao: Pokretom prsta". 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Bilala, Ebu Hurejre, Enesa i 
Aise. 

366. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijestio nas 
je Veki'; kaze: Nasje obavijestio Hisamb. Sa'd, on je prenio odNafia', 
a on od Ibn Omera koji je kazao: Rekao sam Bilalu: "Kako je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uzvracao na selam kada bi 
mu ga nazvali dok je u namazu? On je kazao: Pokretom ruke." 

230 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun , a Suhejbov hadis je 
hasenun" , poznat nam je samo preko Lejsa od Bukejra. Preneseno je od 
Zejda b. Eslema a on od Ibn Omera da je kazao: Rekao sam Bilalu: Kako 
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uzvracao na selam kada bi 
mu ga nazvali u Dzamiji Benu Amra b. Avfa? On je kazao: Uzvratio bi 
isaretom. Ja smatram da su oba ova hadisa pouzdana. Jer je kazivanje u 
Suhejbovu hadisu drugacije od kazivanja u Bilalovu hadisu, iako Ibn 
Omer prenosi od obojice, te postoji mogucnost da ih je Ibn Omer cuo od 
obojice. 



227 Isaret podrazumijeva uzvracanje na selam gestom, lagahnim dizanjem ruke ili prsta. 

228 Suhejb je poznati ashab. Puno mu je ime Suhejb b. Sinan Ebu Jahja er-Rumi. Neki vele 
da mu je ime Abdul-Melik a da mu je Suhejb nadimak. Rodom je iz Mevsila. Kada su 
Rimljani okupirali te krajeve njega su kao djecaka odveli sa sobom. Prema nekim 
predajama neko ga je kao roba kasnije prodao u Mekki. Kupio ga je Abdullah b. Dzed'an 
kojigajepotomoslobodio. Veomajeranoprimio islam. UmrojeuMedini 38. godinepo 
Hidzri u vrijeme hilafeta h. Alije. 

229 Vecina islamskih ucenjaka je na temelju spomenutih hadisa stala na stanoviste da je 
osobi dok je u namazu dozvoljeno odgovoriti na selam isaretom tj pokretom ruke ili 
prsta. Tahavija smatra da je uzvracanje isaretom na selam u namazu, mekruh. 

230 Zabiljezio ga je jos i Ebu Davud u Sunenu. 

23 1 Zabiljezili su ga i Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

134 



a , ssfl.*,--',, 

.ftLutU ^jf^guJIj JL>jJJ r^JuuuJI : p£»j file 4JJ! ^jJu? fill Jj*/, J 15 : J 15 
oui" : jgift J Is .jle (^jIj jj*w ^Ij jjli-j J JUJ 6j J-*— 'J i^i* 6 s - Vr' i^J 

.j^ou^. c^i!aj jJfcj c aLjj 4j1c 4JJI -La (dJJ' ij^ Ciujli»>l bl 

. JjJI Jjbf jic 4_le JjjJIj .pjj>v-3 (>«u»- ^jj^* Sjj^ ^1 t ^y^ > - : L 5* - *? ^' vis 

•« - • ,- *-• f 1 _- 

268. Izgovaranje subhanallah je za muskarce 
a pljeskanje rukom po ruci je za zene 

367. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Obavijestio nas je Ebu Mua- 
vija, on je prenio od A'mesa, on od Ebu Saliha, a on od Ebu Hurejre koji je 
kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Izgovara- 
nje subhanallah je za muskarce a pljeskanje rukama je za zene."" " 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Sehla b. Sa'da, 
Dzabira, Ebu Seida i Ibn Omera. Alija je kazao: Ukoliko bih zatrazio 
dozvolu da udem kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a on se 
zadesio u namazu, on bi izgovorio subhanallah. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun" , prema 
njemu postupaju ucenjaci, a u skladu sa njim je i stav Ahmeda i Ishaka. 

jjjJWjJI JoP [jj 5-LUJI Qfi yu<->- CM lUr*- 3 ~ J l ^J^-* 1 ' J- 2 ^ LH i_ci* ^jj> .flA 

oLLaJI ^ ojUuJl : Jli «JL»j 4_tle 4JJI _JLs ,-jJJI <jl OjjjA jI £>e 4_ul ^ 



232 Ukoliko se nesto desi dokje osoba u namazu, ako je rijec muskarcu on ce prisutne na to 
upozoriti izgovorom subhanallah, dok ce zena to uciniti udaranjem rukom po ruci. 
Izgovoranje rijeci subhanallah, u namaz, zeni nije dozvoljeno. 

233 Zabiljezenjeu El-Kutubus-sitte. 

135 



0^ 2 



.pliajuJ U ^jJi lSa>? o&du Ijl3 .olbuiJ! ^o 

.SlLjl ^ vjLiill |JLJl 

269. O pokudenosti zijevanja u namazu 

368. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Obavijestio nas je 
Ismail b. Dza'fer, on je prenio od Ala'a b. Abdur-Rahmana, on od svoga 
oca, a on od Ebu Hurejre da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
kazao: "Zijevanje u namazu je od sejtana, pa ukoliko se nekom od 
vas pocne zijevati, neka se suzdrzi koliko moze." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ebu Seida el-Hudrija i djeda 
Adijja b. Sabita. 

235 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun." Neki 
ucenjaci smatraju da je zijevanje u namazu pokudeno (mekruh). 

Ibrahim veli: Ja zijevanje odbijam iskasljavanjem. 

^ ^j , ^ s 33 ft. ,, „ s s 

* ajllll SLJUtf & tJL^uJl J* jf UJI oLU> ^l *«!• U ob .TV* 

° ' f \' f \i * *' •" l'"° f ' • •* ' ' ' If"? f ° •* * * ' I' |^i S ' W«A 

4j1c 4_IJ I _L« 4JJI Jj*«>j cJU : JU Oj-^u>- oj u'j^P 6* S^j^ <!#' ^' ^^ 



234 Sejtan raznim nacinima i metodama nastoji da klanjacu odvrati paznju od namaza. Jedan 
od nacina je i taj da on klanjacu natura zijevanje i pospanost. U ovom hadisu nam 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporucuje da pokusamo sprijeciti 
zijevanje koliko mozemo. Iz predaje koju biljezi Ibn Madze saznajemo da je najefikasniji 
nacin sprecavanja zijevanja, da se na pocetku zijevanja stavi ruka na usta. 

235 Zabiljezio ga je i Buharija u Sahihu. 

136 



.Jif U)l ji-T Ijuau lis 1«jIj Jk O^j .j»jIa)I jit iXfij 4i5 Ijf IS 

So 

.L-JuLJla (j*olj Jj-a^ L# 4-UI J^ L>£ t-JuJl jc^J 

Jt J* * o - o 

O^-Jl O ., ,. O O ., .^^Sfr ^o - - - - * 5' , O „ Jl ,, 

.Ujli Jl^ : Jlis (.(jiujlll SULe ji IL-j fuii 4JJI ijLs 4IJI J^.j ciJL/ : Jli 

^Jl O^Jl -. ^ -* ^ -* ,* if ^ **^*"0&]fS,* ** -* ^ & ^ 

£>j »jaIjj[ ^'?j j-*^ jxUaJI (j-uto (j* ^5j(j Ij^>I al*j u : ^^ y) <JLs 

• - „- - -• f '.'*], "' * ' - .- >''. -'--,- f -«f " *«' ' i-° 1 

J 1 ' ^ ° ° ° 

It'll °' ° ' ' j f ° ' ' f "* °i |S"« f I .' •* * ■* ' ■* 1 Ji 

<U9 LJli j^Ls (> :ciuji»JI lift ^fl ^j^jJI jUalj JUj .4JU2JI ^Jl olL>-jj 
tj-o joe 4J jLS" (^0 Uli .jlc 4J ^^uJ £^Ja ^u>to!alJ Ha ; Jli .ajliJl jj>l ui^flJ 

tf bS j j. JI ,0 0' 



137 



270. Namaz onoga koji klanja sjedeci vrijedi kao 
polovina namaza onoga koji klanja stojeci 

369. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Obavijestio nas je 
Isa b. Junus; kaze: Nas je obavijestio Husejn el-Muallim, onje prenio od 
Abdullaha b. Burejdea, a on od Imrana b. Husajna koji je kazao: "Upitao 
sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o namazu osobe 
koja klanja sjedeci, pa je rekao: "Ko klanja stojeci to je bolje. Ko 
namaz klanja sjedeci ima polovinu nagrade onoga koji ga je obavio 
stojeci. A ko klanja lezeci ima polovinu nagrade onoga koji je 
klanjao sjedeci." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Abdullaha b. Amra, Enesa i 
Saiba. 

Ebu Isa kaze: Hadis Imrana b. Husajna je hasenun-sahihun" . Ovaj 
hadis je sa (istim) ovim senedom prenesen i od Ibrahima b. Tuhmana, s 
tim sto on veli od Imrana b. Husajna koji je kazao: "Upitao sam 
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, namazu bolesnika pa 
je rekao: Klanjaj stojeci, ukoliko nisi u stanju (stojeci) onda sjedeci, a 
ukoliko nisi u stanju (ni sjedeci) onda klanjaj lezeci." 

236 Abdur-Rahman el-Mubarekfori kaze: Hadiski komentatori su komentirajuci ovaj hadis 
iznijeli razlicita misljenja o tome na sto se on odnosi. Sufjan es-Sevri i Ibn Madzisun 
smatraju da se ovaj hadis odnosi iskljucivo na dobrovoljni namaz (nafilu). Nevevi tvrdi 
da je ovo stav i vecine ucenjaka. Oni su saglasni u tome da osobe i kada su zdrave nafilu 
mogu klanjati i stojeci i sjedeci, s tim ukoliko je klanjaju sjedeci imaju samo polovinu 
nagrade. Razisli su se u tome je li nafilu dozvoljeno klanjati lezeci, ukoliko je osoba u 
stanju da je klanja stojeci ili sjedeci. 

Ebu Hanife smatra da to nije dozvoljeno. Hasan el-Basri i drugi smatraju da je 

dozvoljeno, s tim sto onaj ko klanja lezeci ima samo polovinu nagrade onoga ko bi 

klanjao sjedeci. 

El-Hattabi smatra da se ovaj hadis odnosi na osobe koje obavezne (fard) namaze iz 

opravdanog razloga, kao sto su bolest, slabost i slicno, nisu u stanju klanjati stojeci, 

odnosno sjedeci. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori se ne slaze sa El-Hattabijem. On smatra da osoba koja iz 

opravdanog razloga ne moze klanjati stojeci, pa klanja sjedeci ili lezeci, ima istu nagradu 

kao da je klanjala i stojeci. 

237 Zabiljezio ga je i Buharija u Sahihu. 

238 Ibn Hadzer el-Askalani smatra da ce bolesnik, s obzirom da u hadisu nije precizno 
odreden nacin sjedenja, klanjajuci sjesti onako kako mu je najlakse. 

Sto se tice bolesnika koji namaz klanja lezeci, prema misljenju vecine ucenjaka leci ce 
na desnu stranu okrenuvsi se licem prema Kibli. Ebu Hanife smatra da ce leci na leda 
okrenuvsi noge prema Kibli. 

138 



370. O TOME NAM JE ISPRICAO Hennad; kaze: Nas je 
obavijestio Veki', on je prenio od Ibrahima b. Tuhmana, a on od 
Husejna el-Muallima sa ovim senedom. 

Ebu Isa kaze: Nije nam poznato da je iko prenio od Husejna 
el-Muallima slicno predaji Ibrahima b. Tuhmana. Ebu Usame i drugi su 
prenijeli od Husejna el-Muallima slicno predaji Isaa b. Junusa. Prema 
misljenju nekih ucenjaka znacenje ovog hadisa se odnosi na dobrovoljni 
namaz. 

Ispricao nam je Muhammed b. Bessar; kaze: Nas je obavijestio Ibn 
Ebu Adijj, on je prenio od Es'asa, b. Abdul-Melika, a on od Hasana koji 
je kazao: Osoba ukoliko zeli, moze dobrovoljni namaz klanjati stojeci, 
sjedeci ili lezeci. Ucenjaci su se razisli u pogledu namaza bolesnika koji 
ne moze klanjati sjedeci. Neki kazu: Klanjat ce lezeci na desnoj strani, 
neki vele: Klanjat ce (tako sto ce leci) na zatiljak i ispruziti noge prema 
Kibli. Sufjan es-Sevri je kazao: U ovom hadisu stoji: Onaj ko je klanjao 
sjedeci, ima polovinu nagrade onoga koji je klanjao stojeci, ovo se, veli 
on, odnosi na onoga ko je zdrav i ko nema opravdanog razloga, medutim 
onaj ko ima opravdan razlog kao bolest i drugo pa klanja sjedeci, on ima 
nagradu kao i onaj koji je klanjao stojeci. U nekim hadisima je prenesen 
smisao, slican rijecima Sufjana es-Sevrija. 

"".a.- -o „ So 

&>+* J) 'fLtj 4jJ£ 4i)l ^JU> 4JUI J^»j cutj U rcJIS L$il X>j 4^ic 4JJI 

. l$x? Jjh\ ij* Jjis] {)j£j Ji> L^ijjjj SjjlJL 

•" * - ' * <«'*•• •* - - ',.'.. 

.rt*w3 <j**t> i±juj->- 4. n . a . *> - dujj^ : _uuc ajl JLs 

139 



o , * ' , ' ''''Hi' 

. L^jw JjM & Jjtl <jjS3 i Jk> QJlJ jjj SjjUL 

* - * - - ,», - V'' ', ' ' I 'tis 

.jj^Ovua £>-<->■ Cul> 4**aJL>- dyj^ ; ^,.,. i . i . g oji UL9 

~',,i u --^ s i, • - s- s < - >- s * ?-«• -i» »-r - -•» *f ' aiu "'- „-,-- ° 

^aj J->^-j >tSj ajLs _jaj Ij5 IjLs Jjfls (JLay <jl£ <bl «Uc tijjj • '-H- 5 i_P-? 
_Lc JjjJIj : 3->%-.[j jia^.| J 15 .jifLs y&j jj>w_j *5j opl5 jj&j \j3 IJjj .»315 

„ - .- fr O ,. ° S | ft „ 111" if'* fr ^ ° ' l"""° t 1 " °*l "< " 

-::c- j>*£>w3 &~t^ dLuS>- |jJ» -> u - ; .g wl JLS 

S o 

4jji jj-c ^ ^i^^ji jj&j jjl>- ^jj-^i j*^* yj^' /sh^ ex jia * , i Lii^> .rvr 

frjz alwj fuic 4JJI ^jJla 4JJI Jj-*,j SLLa ^c L^llLj : J 15 ciijli <>c J^f^ 6^ 
}aj Yj Ijji .Ijp15 ILjJ? liij tLwli LLjJ? lii J^4 6^ :^ .^JLj 

>» - ■> - - v .t - - '..^ 

140 



271. O onome ko nafilu klanja sjedeci 

371. ISPRICAO NAM JE El-Ensari; kaze: Obavijestio nas je Ma'n; 
kaze: Nas je obavijestio Malik b. Enes, on je prenio od Ibn Sihaba, on od 
Saiba b. Jezida, on od Mutalliba b. Ebu Vedae es-Sehmija" , a on od 
Hafse Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, supruge koja je 
kazala: "Ja nisam vidjela Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem, da je dobrovoljni namaz klanjao sjedeci sve do na godinu 
dana prije njegove smrti. On je, od tada, nafilu (poceo) klanjati 
sjedeci i (u njoj) bi suru ucio tako lagahno, po tertilu da bi izgledala 
duza, od njoj, duze sure."" 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ummu Seleme i Enesa b. 
Malika. 

Ebu Isa kaze: Hafsin hadis je hasenun-sahihun. 

Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: "da bi on, 
(ponekad) nocnu nafilu poceo klanjati sjedeci, pa kada bi mu od ucenja 
preostalo jos oko trideset ili cetrdeset ajeta, ustao bi (i dovrsio) ucenje 
stojeci, potom bi otisao na ruku. Slicno bi postupio i na drugom rekatu". 
A (takoder) se od njega prenosi: "da bi on (nafilu) klanjao sjedeci, pa 
kada bi sa ucenjem zavrsio stojeci, ucinio bi i ruku stojeci. A kada bi 
zavrsio sa ucenjem sjedeci, i ruku bi obavio sjedeci". Ahmed i Ishak 
kazu: Postupa se prema oba hadisa. Kao da njih dvojica smatraju da su 
oba ova hadisa pouzdana i da su oba valjana za primjenu. 

372. ISPRICAO NAM JE El-Ensari; kaze: Obavijestio nas je Ma'n; 
kaze: Nas je obavijestio Malik, prenijevsi od Ebu Nadra, on od Ebu 
Seleme, a on od Aise: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi 
klanjao sjedeci a i ucio bi sjedeci. Kada bi mu, od ucenja, ostalo oko 
trideset ili cetrdeset ajeta, ustao bi i nastavio uciti stojeci. Potom bi 
ucinio ruku ' i sedzdu. Isto bi postupio i na drugom rekatu." 4 

239 Mutallib b. Ebu Veda'a es-Sehmi je ashab. Primio je islam na dan oslobodenja Mekke. 
Majka mu se zvala Erva. Ona je kcerka Harisa sina Abdul-Mutallibova, dakle bila je 
amidzisna Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Mutallib se kasnije preselio u 
Medinu gdje je i umro. 

240 Ovaj hadis je jasan dokaz da je Allahov polanik, sallallahu alejhi ve sellem, nafilu poceo 
klanjati sjedeci u poznim godinama svoga zivota, kada je zbog starosti poceo osjecati 
zamor i lznemoglost. Time je ostavio jasnu poruku svojim sljedbenicima da starost, 
slabasnost i iznemoglost ne smiju biti uzrok zapostavljanja dobrovoljnih namaza, pa 
makar ih obavljali i sjedeci. 

241 Zabiljezili su ga i Muslim u Sahihu, Ahmed u Musnedu i Nesaija u Sunenu. 

242 Iz ovoga hadisa se da zakljuciti da se nafda, ukoliko osoba osjeca zamor ili slabost, moze 
poceti sjedeci, pa ukoliko klanjac u toku namaza osjeti da ima snage, moze je nastaviti i 

141 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

373. ISPRICAO NAM JE Ahmedb. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Husejm; kaze: Nas je obavijestio Halid, a onje El-Hazau, on je prenio 
od Abdullaha b. Sekika, a on od Aise rekavsi: Pitao sam je o namazu 
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o njegovom dobrovo- 
ljnom namazu, pa je kazala: "Dugo bi nocu klanjao stojeci, a i dugo bi 
nocu klanjao sjedeci. Kada bi ucio stojeci, on bi i na ruku' a i na 
sedzdu isao iz stojeceg polozaja. A kada bi ucio sjedeci, i ruku' i 
sedzdu bi cinio sjedeci." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



gift J[ jis ^Lj <uJ£ j^ii Ju* ^Jji y *L> U oG .rv\ 

*♦ ♦• 

: dJU u ^ (_>*o! (>£ Jj-»->- 6* tijIj^J' ^j' JW Ch d^y ^j^* - ' ^-w^ 3 uj.i» .rVi 

• 5 J0* (J^'i ^^ L^'i 5jL ^ (/*' ^ ^^' L^J 

272. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem 

je rekao: Ja u namazu zacujem plac djeteta, 

pa (ga) skratim 

374. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Obavijestio nas je Mervan 
b. Muavija el-Fezazi, onje prenio od Humejda, a on od Enesa b. Malika 
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi 



stojeci, i obrnuto. Ukoliko bi nafilu zapoceo stojeci pa osjeti nekakvu slabost, moze je 
dovrsiti i sjedeci. 



142 



Allaha, ja ponekad, dok sam u namazu, zacujem plac djeteta, pa ga 
skratim iz bojazni da njegova majka ne bi zapala u kusnju." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Katade, Ebu Seida i 
Ebu Hurejre. 

244 

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun 



"It l **** 



U ;lLij fuii 4JJI j^llo 4l" Jj-O ^^ :cJti Z&lc. <>c i^jLj>JI *1>I <uL*> o* 

.JjaS (Jj fJJI Jj* (>C v^" i^J 

(3? : JjJI Jjit ilf 4_J-£ JjuJIj .<>*»■ ^J-*- 4-Soli ^J->- : (j~^f 3^' uUi 

ft 3* *- .«■ o 

O , .0 , ,-,?.- .S J 1 - v fl -" - - ° -■ ° i? ° ^ - ° . - , ° j.' ° S- 4 ^j C- O , 

Ja5 aJba . up LLu \ a->o U l_$ a...to..o Ubj**£ (j-o «- -w a d Ju^ J CliSjJI 13 ( olj^J 

„ , tf O ,- .- - 

ifl .- ^ _,jj_, _(t ,.,.0,..- J" ^ ».°m-" 

ft OjiUj. L^jLLai [Sy&Lt 1^-mJS jrfk &\£ Cj[ J-^ -^j 



273. Punoljetnoj zenskoj osobi namaz nece biti 
primljen ukoliko klanja bez mahrame 

375. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Kibisa 
prenijevsi od Hammada b. Selemea, on od Katade, on od Ibn Sirina, on 
od Safije binti Haris, a ona od Aise koja je kazala da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Punoljetnoj zenskoj osobi namaz 

945 

nece biti primljen ukoliko klanja bez mahrame." 

243 Skracivanje namaza, u spomenutom hadisu, podrazumijeva ucenje kracih odlomaka iz 
Kur'ana, sto se vidi iz predaje Ibn Ebu Sejbea u kojoj stoji: "Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem bi na prvom rekatu ucio dugacku suru, pa kada bi zacuo plac djeteta, on 
bi na drugom rekatu proucio samo tri ajeta." 

244 Zabiljezen u svim zbirkama El-Kutubus-sitte, osim u Ebu Davudovu Sunenu. 

245 Pokrivanje kose mahramom je sastavni dio propisnog oblacenja zene u namazu, koje je 
uslov za valjanost namaza. Taberanija u Mu'dzemul-Kebiru i u Mu'dzemul-Vesitu 

143 



Na ovu temu je hadis prenesen i od Abdullaha b. Amra. 

246 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun" , po njemu postupaju 
ucenjaci. Oni smatraju da nije valjan namaz zene, koja nakon sto je 
postala punoljetna, klanja, a nesto joj od kose otkriveno. Ovo je i stav 
Safije koji veli: Nije valjan namaz zene kod koje je neki dio tijela 
otkriven. Safija kaze: Receno je da joj namaz vrijedi ukoliko joj bude 
otkriven vanjski dio stopala. 

S o' S * * * f , ''if 

^ JjIJI j>p *JC»j <uls ^1 ,jJu^ fill Jj->j ^^ : J 15 ojjji ^1 <ji r^ 






oo^,,o„ Sji 

o5 ot,,o ,,,.> 00 ,0 # , *- 



biljezi od Ebu Katade da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
"Uzviseni Allah nece primiti namaz zeni sve dotle dok ne sakrije ukrase svoga tijela." 
Sta zena treba pokriti da bi se smatrala propisno obucenom, spomo je medu islamskun 
ucenjacima. 

Safija i Malik smatraju da mora pokriti sve tijelo, osim lica i saka. Ebu Hanife, Es-Sevri i 
Ebu Abbas smatraju da mora pokriti sve tijelo osim, lica, saka i stopala. Ahmed b. 
Hanbel i Davud smatraju da mora pokriti sve, osim lica, dok neki safijski ucenjaci 1 
prema nekim predajama Ahmed b. Hanbel smatraju da mora pokriti sve, pa cak i lice. 
U hadisu koji biljezi Ebu Davud u Simenu, a koji je od strane ucenjaka ocijenjen 
vjerodostojnim, stoji da je Ummu Selema jednom prilikom upitala Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekavsi: "Allahov Poslanice, moze li zena klanjati pokrivena 
mahramom i u kosulji bez ogrtaca? Moze, rece on, ukoliko joj je kosulja dugacka do te 
mjere da joj pokriva vanjski dio stopala. 

Ovdje je nuzno napomenuti da je ovakav nacin oblacenja za zenu obavezan, kako u 
namazu tako i izvan namaza, u njenom svakodnevnom zivotu, kada se pojavljuje pred 
muskarcima koji joj nisu mahrem. 
246 Zabiljezili su ga i Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima. 

144 



274. O pokudenosti spustanja (odjece) u namazu 

376. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Obavijestio nas je Kabisa, 
on je prenio od Hammada b. Seleme, on od Isla b. Sufjana, on od Ata'a, 
a on od Ebu Hurejre koji je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, zabranio je spustanje (odjece) u namazu."' 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Ebu Dzuhajfe. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis nam preko Ata'a od Ebu Hurejre, 
sa senedom koji se vezuje za Poslanika nije poznat, osim preko Isla b. 
Sufjana. 248 Ucenjaci su se razisli u pogledu spustanja odjece u namazu. 
Neki spustanje odjece u namazu drze pokudenim i vele da su tako radili 
Jevreji. Neki kazu: Spustanje odjece u namazu je mekruh samo onda ako 
je na osobi jedan plast. Ukoliko je plast spusten preko kosulje onda ne 
smeta. Ovo je stav Ahmeda. Ibn Mubarek spustanje odjece u namazu 
smatra mekruhom. 

q£ <^^ tjj (jLjiw Ujj>I (C?J>^-" <>A>\yl ^*£ 6^ **^*~ J Lx>*^ ,\*VV 
»l5 UI :Jls JLrj 4_Jj= 4JJI Xa ( jjj| ££ jj _j| <^C (>JJJ>UI ^jI <j£ tijAjJI 



247 Na sto se odnosi spustanje odjece u namazu, sporno je medu samim ucenjacima. Neki 
smatraju da se to odnosi na oblacenje predugacke odjece u namazu koja se vuce po 
zemlji. Neki kazu da se pod spustanjem odjece misli na umotavanje. Po njima je mekruh 
umotati se u carsaf, cijelo tijelo i ruke i noge, pa klanjati. Neki smatraju da se ovo odnosi 
na to, da osoba nizase samo spusti carsaf a da ga ne priveze i ucvrsti uz tijelo, i tako 
klanja. 

248 Ovaj hadis je slabjergaprenosi Islb. Sufjan, kojijepo ocjeni vecine hadiskihucenjaka 
slab ravija. 

145 



. ujjw J 4JJI -UP (jj jjL>j 4JL;.X»j 
s " , i a ,,*»'„,**** -' 4 !•> - - I'll" 

* JijJl Ji>l jjp lla It JjjJIj .Bjj>.|_jJ! SjJl ^ 4^j3.j 4ie (jjj 4JL5 

275. O pokudenosti uklanjanja kamencica 

u namazu 

377. ISPRICAO NAM JE Seid b. Abdur-Rahman el-Mahzumi; 
kaze: Nas je obavijestio Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Zuhrija, on od 
Ebul-Ahvesa" , on od Ebu Zerra, a on od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, da je kazao: "Kada neko od vas stupi u namaz neka 
ne uklanja kamencice jer je milost (sve dok je u namazu) usmjerena 
prema njemu." 

378. ISPRICAO NAM JE Husejn b. Hurejt; kaze: Obavijestio nas je 
Velidb. Muslim, prenijevsi odEvzaije, onod Jahjeb. EbuKesirakojije 
kazao: Ispricao mi je Ebu Seleme b. Abdur-Rahman prenijevsi od 
Muajkiba koji je rekao: "Pitao sam Allahova Poslanika, sallallahu 



249 Nesaija veli da nije naisao na ime Ebul-Ahvesa i da mu je ono nepoznato. Munziri veli: 
Ime Ebul-Ahvesa je nepoznato, Jahja b. Mein i drugi su polemisali o njemu. Ibn Hadzer 
ga je kao raviju ocijenio ocjenom dovoljan (makbul) i istakao da je od njega samo Zuhri 
prenio hadise. 

250 Osoba je najbliza Allahovoj milosti dok se nalazi u namazu, pod uslovom da je svu 
paznju usmjerila na namaz. Zbog tog je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
zabranio svaki postupak koji klanjaca dekoncentrise i odvlaci mu paznju od namaza, pa 
makar se radilo i o uklanjanju kamencica sa mjesta na kome ce sedzdu uciniti, ukoliko 
klanja napolju. 

146 



alejhi ve sellem, o uklanjanju kamencica u namazu, pa je rekao: 
Ukoliko budes primoran, onda to ucini samo jedanput." 

251 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je sahihun. Na ovu temu su hadisi 
preneseni jos i od Alije b. Ebu Taliba, Huzejfe, Dzabira b. Abdullaha i 
Muajkiba. 

252 

Ebu Isa kaze: Ebu Zerrov hadis je hasenun." ~ Prenosi se od 
Vjerovje- snika, sallallahu alejhi ve sellem, da je on prezirao uklanjanje 
kamencica u namazu i da je rekao: "Ukoliko si primoran, onda to ucini 
samo jedanput."Kao da je od njega preneseno da se to dopusta jedanput. 
U skladu sa ovim je i postupak ucenjaka. 

£>£ S\^>- Ojl ^J-fluJ-0 UjJ->-l all*Jl ^jJ jlxP UjJ>! /*^-° L# ^■o->' I UuJ-^ ,vVi 

UUp jJ-jj «L»1p 4i)l ( Xa (jJuJI ^ilj : cJLs I»L. ll (>c o-ILj J^« jtJL^ ^jI 

.wl^jvj lJjj rJ$i b : JIaS .£flj Jjjsw IJI c^Jsl <U JL2j tljJ 
J *ij (j| : JLflj SLLfiJI -3 -fJLDl alajJl qj jLi 0*^3 : *jJ-« tjj -i«->-l JLs 

JlL» t HI J aj : J Is 3 i±ajjJ>JI 1.1a Sjjjj^ -j I {j£- n. g..A<t-> e5jj9 : ls^^ w' «^ 

0j^j> ^j| (j3^»-o £>s J^j 0^ jLfc> uo->-! ^juAJI ojup £>j j-a^l LjJjl>- ,rA* 

.^Uj 4) JUj tuJ >LLc : J\3j .o^sO ju«>UI Ijl^j 

AAx~a J3 0jjj> jj] (jajjjja .dJIjj (_>jjJ OjLL*i| 4-aJ L t> pi djjJ^k-a | _. *u^ ajl JLS 

■iJu ,j[ : a, p« j Jlii .SLLaJI J —ill I J JjJI Jj&l t_ilii-lj .p-UII JaI o^v 
: *-$~eju Jti j .Si^SUI J-»lj lSj3^" u'4*-- j ^^ >*j .BLiLaJI JJii~<l SLLaJI J 



25 1 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte. 

252 Zabiljezili su ga Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 



147 



-» t- <"'.. ' I - ■* ■* I 't ' "-*". 



JuaJ>- 



- - * - 

276. O pokudenosti puhanja u namazu 

379. ISPRICAO NAM JE Ahmedb. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Abbad b. A warn; kaze: Nas je obavijestio Mejmun Ebu Hamza" , on je 
prenio od Ebu Saliha, sticenika Talhe, a on od Ummu Seleme koja je 
kazala: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je vidio (jednog od) 
nasih djecaka koji se zvao Efleh, kako je kada bi htio spustiti lice na 
tlo puhnuo, pa je rekao: Eflehe! Dodirni svojim licem prasinu." 

Ahmed b. Meni veli da je Abbad puhanje u namazu smatrao poku- 
denim. On je kazao: Ukoliko neko u namazu puhne, time mu namaz 
nece biti prekinut. Ahmed b. Meni' kaze: Ovaj stav mi prihvatamo. 

Ebu Isa kaze: Neki su ovaj hadis prenijeli od Ebu Hamze u kome je 
kazao: naseg sticenika koji se zvao Rebbah. 

380. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Abde ed-Dabijj; kaze: Nas je 
obavijestio Hammad b. Zejd, prenijevsi od Mejmuna Ebu Hamze s ovim 
senedom slicno (prethodnom hadisu), s tim sto je (u ovome) kazao: 
naseg djecaka koji se zvao Rebbah. 

Ebu Isa kaze: Sened Ummu Selemina hadisa nije tako jak, jer su 
raviju Mejmuna Ebu Hamzu neki ucenjaci ocijenili slabim. Ucenjaci su 
se razisli u pogledu puhanja u namazu. Neki, kao sto su Sufjan es-Sevri i 
ucenjaci iz Kufe, kazu: Ukoliko bi neko puhnuo u namazu, morao bi ga 
ponoviti." Neki, kao sto su Ahmed i Ishak, puhanje u namazu smatraju 

253 Mejmun Ebu Hamza el-A'ver el-Kassab je slab ravija. Ahmed b. Hanbel za njega kaze 
da spada medu one ravije ciji se hadisi odbacuju. Buharija kaze da on kao ravija nije jak. 
Nesaija veli da je nepouzdan. Darekutnija za njega veli da je slab ravija. Pripadao je 
sestoj generaciji ravija. 

254 El-Mubarekfori smatra da je Efleh puhao da bi rastjerao prasinu, kako sedzdu ne bi cinio 
na njoj. Zbog toga ga Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorava da ne cini 
tako, nego da, iskazujuci time punu poniznost svome Stvoritelju, spusti svoje lice na 
prasinu. 

255 Ucenjaci koji smatraju da puhanje kvari namaz i da ga onaj ko u namazu puhne mora 
obnoviti, drze da puhanje spada u radnje koje u namazu nisu dopustene. Oni ovakav stav 
temelje na tematskom hadisu u kome je uslijedilo Poslanikovo upozorenje Eflehu da u 
namazu ne puse, nego da svoje lice spusti na prasinu, kao i na hadisima u kojima se 
zabranjuje razgovor u namazu, poistovjecujuci puhanje sa razgovorom. 

Medutim, oni za ovakav stav nemaju valjanih argumenata. Sto se rice spomenutog hadisa 
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, smatrao da puhanje kvari namaz, on bi 



mekruhom. Prema njima ukoliko bi neko puhnuo u namazu, namaz mu 
ne bi bio pokvaren. 



, ^ ^ £ ?t- . ~ - ^ ° t ° ^ '^ -* ^ , ' tf S 



ji-^Jl ^y it Jfi pL>j ^Ilp 4_UI J^s ^-&\ 0' :»j^j^ ^1 b* Oij&> 

a „ o o -• _ -■ 

ojj J->jJl ^v. 6 1 :j* jL^w3-Ulj .BLLaJI Jz jLs&»U! »LJI JaI »_j5 oj£ j$j 

U 1 eSjjr!J lj^»l>^ J-^jJI (jA 4 ^ U 1 f-tf-^V °J^J .oLLftJI ijS j->j*?i->- (jJJ 

277. O zabrani stavljanja ruku na pojas 
u namazu 

381. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb; kaze: Obavijestio nas je Ebu 
Usama, on je prenio od Hisama b. Hassana, on od Muhammeda b. 
Sirina, a on od Ebu Hurejre: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem 
je zabranio da osoba klanjajuci stavlja ruke na pojas."" 



Eflehu naredio da obnovi namaz, a ne bi mu samo ukazao na ono sto je efdalnije. Sto se 
tice hadisa u kojima se zabranjuje razgovor u namazu, prije svega puhanje i razgovor se 
apsulutno ne mogu porediti, a i da mogu, svi hadisi u kojima se zabranjuje razgovor u 
namazu, a na koje se oni pozivaju su slabi i, kao takvi, ne mogu biti valjani argumenti. 
Mislim da je ipak ispravnije i prihvatljivije misljenje onih koji smatraju da je mekruh 
puhati u namazu. 
256 Aisa smatra da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio stavljanje ruku 
na pojas u namazu zato sto jevreji prilikom molitve stavljaju ruke na pojas, da bi se 
razlikovali od njih. Ibn Ebu Sejbe biljezi od Humejda b. Hilala da je kazao: Iblis je u 
momentu kada je ponizen drzao ruke na pojasu. Neki smatraju da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, zabranio stavljanje ruku na pojas u namazu zbog toga sto se 
stanovnici Dzehennema odmaraju stavljajuci ruke na pojas. Ibn Ebu Sejbe prenosi od 
Mudzahida koji je kazao: Stavljanje ruku na pojas je nacin na koji se stanovnici 

149 



Na ovu temu je hadis prenesen i od Ibn Omera. 

757 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun." 

Neki ucenjaci stavljanje ruku na pojas u namazu drze pokudenim. 

Stavljanje ruku na pojas, znaci da ih osoba u namazu stavlja na slabine. 

Neki ucenjaci preziru da osoba iduci drzi ruke na pojasu. Prenosi se da 

Iblis kada ide, drzi ruke na pojasu." 

« SI&JI J J&J\ tjS <ual> J *tV t# olj .YVA 

4JJI L5 JL ¥ 3 4i)i J^Lj OmJj ^ IJ (.LjwsJu Uj djUi? j^Ic J-tfl : JIa$ UjJw 

. jltaliJI Ji5 dJj : Jj2j 1L>j 4-JLc 

Ja! juf lift J-e Jjw«JIj .(>-l> *^jjJ->- -*|Ij jcfl du;L> : { j-^r y.\ JLs 

278. O pokudenosti vezivanja kose u namazu 

382. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Obavijestio nas je 
Abdur-Rezzak; kaze: Nama je saopcio Ibn Dzurejdz, prenijevsi od 



Dzehennema odmaraju. Hattabi smatra da je stavljanje ruku na pojas osobina 

unesrecenih, dok Muhelleb smatra daje to osobina oholih i naprasitih, te je iz tih razloga 

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio stavljanje ruku na pojas u 

namazu. 

Ruke u namazu treba vezati ispod pojasa, iznad pojasa ili na prsima. 

257 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte osim u Ibn Madzinu Sunenu. 

258 Abdur-Rahman el-Mubarekfori istice da nije mogao saznati gdje je izvorno ova predaja 
zabiljezena. 

150 



Imrana b. Musaa, on od Seida b. Ebu Seida el-Makburija, on od svoga 
oca, a on od Ebu Rafl'a, da je prosao pored Hasana b. Alija koji je 
klanjao svezavsi kosu na zatiljku. Posto mu je on razveza, Hasan se 
srdito okrenu. Okreni se namazu i ne srdi se, rece on, jer sam cuo 
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada je kazao: "To 
(tj. na zatiljku. svezana kosa) je mjesto na kome sjedi sejtan." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ummu Seleme i Abdullaha 
b. Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Ebu Rafiov hadis je hasenun." Prema njemu 
postupaju ucenjaci. Oni smatraju da je covjeku mekruh klanjati uvezane 
kose na zatiljku. Imran b. Musa je El-Kuresi el-Mekki, a on je brat Ejuba 
b. Musaa. 

' -a £ <, 

.. A A.* i. 1 * "" ' * k. I *> ■* A *" A ' 1 ** 

jjtw qj cjJJI Ujjti-I dJjLJl <jj 4JJI j*e 1jjjl>1 j-aJ ^ jjj-' uj«x> .rAr 

(jjl *JU (jj 4lJI JjlC ij£- (j-ijl -J I (jj (j'>** 6^ ^tK tw U^ ^O -V-^ '"Ot l *"' 

( -Ua 4JLII Jj-^j Jli : Jli u-ui jjj J-aiil jji *±jjL>Jl (jj <L*jjj (>c *Ll*^' 
fj£$2 %~x>£j .ijjujSj JS ^ j- g . :' jJ i ,jJJtd ,jjjw oLLflJ! : *JL>j 4_ue <UUI 

«t'"'l' t It"""'' t HI''' - ''* ' »"' »° ' ' -» ••'' ' f S° ' ' " 

*- lff - > J U^jjjsuu L u flj uao tibj j-J) U^j^jJ : J jib .tibJJ /V^J lh-^J 

. I J5j I J5 j^i dUJ J*ib »J ^j .k_>j b oj b : Jyuj 

^ ^ o o , o „ _^^ 

^^fS oJj J*L J <> : cjjjj>JI lla ^s dJjUoJl (jjl jjs- Jli j : ^luf y,\ Jli 






' -. 'Hi*'"' '*- " t"' 1 ,o,o,a,^ 0, , ' ' 

j^ t_wJL>JI Ijjb 4ja^> (^jj : J^jlj Jjj«a^| ^ j^>^« v-'.)».o->' : _«u^ jjl Jli 



259 Iraki smatra da ovo vazi samo za muskarce. Njima nije preporuceno da u namazu vezu 
kosu, nego je.trebaju drzati opustenom. Sto se pak tice zena, one kosu mogu i vezati i 
drzati je opustenom. Posto je zena duzna i u namazu a i izvan namaza kosupokriti sasvim 
je svejedno kada je kosa pokrivena je li ona vezana ili je opustena. 

260 Ovaj su hadis osim Tirmizije zabiljezili Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima. 

151 



(>j| *iU (jj 4JJI j^c y> UJlj : djjbJl (jj 4JJI Jo* £>ie Jlij .<j*JI ^1 jj 

So S $■ „ ' ' ° . - „ ° 

^.JlwJI (j^ djjl>JI (jj 4JJI jjj (>c 4jj^ Jlij .djjLxll (jj ^-*jjj £>£ ^y- -*-" 
djJJI ^±ujj>- : -u^« Jli .JLj 4_»ii 4JJI LS Jlo ^^jjjl j>* (^"u-c (>j J-aIII (>= 

279. O skrusenosti u namazu 

383. ISPRICAO NAM JE Suvejd b. Nasr; kaze: Obavijestio nas je 
Abdullahb. Mubarek; kaze: Nas je obavijestio Lejs b. Sa'd; kaze: Nas je 
obavijestio Abdur-Rabbihi b. Seid, on je prenio od Imrana b. Ebu Enesa, 
on od Abdullaha b. Nafi'a b. Umjaa" , on od Rebiea b. Harisa, a on od 
Fadla b. Abbasa koji je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Namaz se klanja dva po dva rekata. Nakon svaka 
dva rekata je sjedenje. On (treba biti ispunjen) skrusenoscu, dovom, 
pokornoscu i poniznoscu. A (kada zavrsis namaz) podigni tvoje ruke, 
veli: Podigni ih tvome Gospodaru, okrenuvsi dlanove prema tvome 
lieu, i reci: Gospodaru! Gospodaru! Onaj ko tako ne postupi, 
namaz mu je takav i takav." 

Ebu Isa kaze: Drugi su, osim Ibn Mubareka, ovaj hadis protumacili: 
Onaj ko tako ne postupi, njegov namaz je nepotpun. 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Muhammeda b. Ismaila kada kaze: Ovaj je 
hadis Su'be prenio od Abdur-Rabbihi b. Seida i pogrijesio na nekoliko 
mjesta: On je kazao: Od Ebu Enesa b. Unejsa, a on je ustvari Imran b. 
Ebu Enes. Kazao je: Od Abdullaha b. Harisa, a on je ustvari Abdullah b. 
Nafi' b. Umja koji ga je prenio od Rebiea. b Harisa. Su'be je kazao: Od 
Abdullaha b. Harisa, on od Mutalliba, a on od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, a on je ustvari prenesen od Rebie b. Harisa b. Mutalliba, 



261 Za raviju Abdullaha b. Rafi'a b. Amja'an Ibn Hadzer u Takribut-Tehzibu kaze da je 
njegovo pravo stanje nepoznato i da je pripadao trecoj generaciji ravija. Buharija kaze da 
su hadisi koje on prenosi nepouzdani. 

152 



on od Fadla b. Abbasa, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem. Muhammed kaze: Lejs b. Sa'dov hadis je pouzdaniji od 
Su'beova hadisa. 

(ji ^5jj£oJI -u*~> (j* u'J-^ c d>^l s - Jjt -' ctf i^ill L^p-' 4 ^ 3 UjJj>- .fAi 

U>jj IjI : J 15 lll/j fuli <d)l J^? 4111 Jj~>j <jl :Sjj^c &\ i-jco c>c Ji-j 

4jl$ c4juL^I JJJ 6^y ^ JuxwuJ! jJI IjwU gj> j»j 4.s.j*bj j>*>^ p5«A>l 

£>£ SjjjA -J ££ JLul £jP o'"*'^ U^ £*>*' 6^ Aij-^ c5jjj -^tH' ^^ 
-S -kaiL*4> j^ ^ij-^ ^y^"3 ,Clt»JL>JI IJA 3-*J iJ-JJ fL>ic 4JJI jjJUtf (ri^Jl 

280. O pokudenosti preplitanja prsta u namazu 

384. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Obavijestio nas je Lejs b. 
Sa'd, on je prenio od Ibn Adzlana, on od Seida Makburija, on od nekog 
covjeka, a on od Ka'ba b. Udzrea da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem,kazao: "Kada neko od vas lijepo uzme abdest, potom 
krene prema dzamiji neka ne preplice prste, jer je on tada vec u 
namazu."" 

Ebu Isa kaze: Ka'b b. Udzreov hadis su mnogi prenijeli od Ibn 
Adzlana slicno hadisu Lejsa. Slicno ovome hadisu je prenio i Serik od 
Muhammeda b. Adzlana, on od svoga oca, on od Ebu Hurejre, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Serikov hadis nije sacuvan. 

262 Ranije smo isticali da su mnoge radnje koje su izvan namaza dozvoljene, zabranjene dok 
je osoba u namazu. Jedna od takvih radnji koje je u namazu zabranjeno ciniti jeste i 
preplitanje prstiju. Iz ovoga hadisa saznajemo da se smatra da je osoba u namazu od 
momenta kada je uzela abdest i krenula prema dzamiji. U mnogim hadisima se spominje 
da se osoba tretira da je i poslije namaza u namazu sve dotle dok se nalazi u dzamiji i. 
ocekuje namaz. Ahmed b. Hanbel u Musnedu biljezi od Ebu Seida sljedeci hadis: "Kada 
se neko od vas nade u dzamiji neka ne preplice prste, jer je preplitanje prstiju sejtansko 
djelo. Osoba se smatra u namazu sve dotle dok se nalazi u dzamiji i dok ne izade iz nje." 

153 



*sl&JI J fl£)l J> ^ *l> U oIj .YA> 

: J 13 jjU>- (^c j^jjJI (rfl 6* 4 -Jy^ o-? 04**" ^j^*' j-"^ (^' lH 1 LwJjv tag 
.pjiflJ! JjJ? : Jl5 ? Jiil SUCsJI jl : ^j 4J£ 4JJI ^ ^yjjJJ jJ 

.dlJLa £j (jJlj (j-o* (jJ fdll JuiP t>C k_)UJI ^j 

o , ) C- ' ,*■,.* - 111°' °l I ' ■* ' ' I ' 1 I " 

(jj (Jjj J3j .~^*£> q~jJ> <tu,3J>- 4JJI J^P (jjl jjU>- ^^>- : jj-^^f ^Jl tJLS 

-s 4JJI JjlC (JJ jjL>. 0* 4j>J Jr^ 

281. O duzini stajanja u namazu 

385. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nas je obavijestio 
Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Ebu Zubejra, a on od Dzabira koji je 
kazao: "Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem je receno. Koji je 
namaz najvredniji? Onaj sa duzim stajanjem (kijamom), rece on." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Abdullaha b. Hubsijja i 
Enesa b. Malika. 

Ebu Isa kaze: Dzabirov hadis je hasenun-sahihun." Prenesen je u 
vise verzija od Dzabira b. Abdullaha. 

,Jjj 0^3^' cr -4^ • 0I3* tjj^jijJl 4_>IL jjj (jljjw Jj»l> JLs : Jli ^LJjwJI pl~S-» 
4j dJI ^j+xJLu J^p ( _Lc ^j :'<d cJls J—j 4j1c 4JJI JLj UJI Jj~<j 



263 Na osnovu ovoga hadisa je Abdur-Rahman el-Mubarekfori ustvrdio da je stajanje u 
namazu vrednije od ruku'a, sedzde i ostalih radnji. Ovakvo misljenje zasupaju mnogi 
ucenjaci medu kojima je i Safija. 

264 Zabiljezili su ga i Muslim u Sahihu, Ahmed u Musnedu i Ibn Madze u Sunertu. 

154 



Ul Qji>W 4JJ JL>.^J .UP j^ U : d_aiL> *H»J 4_U£ 4JJI j-Lo 4JJI Jj--»j duw~> 

5 as s - 

dilLc : JLEi (jljy *ic oJL< lie 4jJL<i *|jjjJI Ul c u j J i io'- 3 -*- J IS 

.4juk> l^J 4jlC Ja^-J 4->jJ 1-jJ «1_L1 1 <Uflj Ul SjJjw 4JJ 

>* <* , , 

^ J*ail oLLsJI ^5 »L2JI JjL ; m-*A*j JUS !1» ^3 cJL*Jl JjsI i_ili>l J5j 

O *r ft J 1 S .- 5 J 1 ,- 9 J| Jl o , ,£> -- W ^0 

(Jab (j-? J-^3i JjJJwJla pJ^jJl SdS" : (X^-sAju J IS J . JaJJwJla fjJjJl ?j^ 



..Ujill 

c lla ^s j»L*.j 4_«ic 4JJI Juo ( jUI ^>p (jjj ji : Jju* jj Jlol»I J IS j 



° '. • ..- *,- is ' 

tj»L>f)l Jjiai JjIIU Uij tj_oiJjlj fjSjJI ojj^S jl^JJI ^i Ul :J>wl J IS j 
lla ^S j_iivJlj fj^jJl Oji^s tfuii ^U JoJJL «jjj. 4J ,_b>.j ^_&£j ^,1 Ul 

Ajdfi <dJl ^^Lo ^jjJI 0LL0 ciii^j IJ5 4JU lla Jjk^| J IS Lwlj : (j-iyp wl J IS 

5 



155 



282. O mnostvu ruku'a i sedzdi 

386. ISPRICAO NAM JE Ebu Ammar; kaze: Nas je obavijestio 
Velid b. Muslim, prenijevsi od Evzaije koji je kazao: Ispricao mi je 
Velid b. Hisam el-Muajti i kazao: Meni je ispricao Ma'dan b. Talha 
el-Ja'murijj koji je kazao: Sreo sam Sevbana, sticenika Allahova 
Posianika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: Uputi me na djelo 
kojim ce me Uzviseni Allah okoristiti i (na osnovu koga) ce me uvesti u 
Dzennet. Malo je zasutio, potom mi se okrenuo i rekao: Cesto cini 
sedzde, jer sam ja cuo Allahova Posianika, sallallahu alejhi ve sellem, 
kada kaze: "Nece ni jedan rob, Allahu uciniti sedzdu, a da mu Allah 
njome nece ppdici stepen i izbrisati grijeh." 

Ma'dan veli: Poslije sam sreo i Ebu Derda'a i upitao ga o onome sto 
sam pitao i Sevbana, pa je kazao: Cesto cini sedzdu, jer sam ja cuo 
Allahova Posianika, sallallahu alejhi ve sellem, kada veli: "Nece ni 
jedan rob, Allahu uciniti sedzdu, a da mu Allah njome nece podici 
stepen i izbrisati grijeh." 

Na ovu temu su hadise prenijeli jos i Ebu Hurejre i Ebu Fatima. 

Ebu Isa kaze: Sevbanov i Ebu Derdaov hadis o mnogobrojnosti 
ruku'a i sedzdi je hasenun-sahihun. 

O ovome pitanju ucenjaci imaju razlicita misljenja. Neki kazu da je 
dugo stajanje u namazu vrednije od mnostva ruku'a i sedzdi. Neki, opet, 
tvrde da je mnostvo ruku'a i sedzdi vrednije od dugog stajanja."'" 

Ahmed b. Hanbel je kazao: O ovome su od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, prenesena dva hadisa, medutim, on o ovome nije 
izrekao definitivan sud. 

Ishak kaze: Po danu je mnostvo ruku'a i sedzdi bolje, dok je po noci 
dugo stajanje efdalnije, osim ukoliko osoba ima odreden dio iz Kur'ana 



265 Islamski ucenjaci su se razisli u tome da li je efdalnije, kada je rijec o dobrovoljnom 
namazu (nafili), klanjati manje rekata a na njima duze uciti, ili je pak bolje krace uciti a 
klanjati vise rekata, samim tim i uciniti vise sedzdi i ruku'a. 

Neki ucenjaci smatraju da je bolje klanjati manje rekata sa duzim ucenjem, pozivajuci se 
pri tome na hadise iz prethodnog poglavlja. 

Neki, pak, tvrde da je bolje klanjati vise rekata, jer se u torn slucaju ucini vise ruku'a i 
sedzdi, i pri tome se pozivaju na hadise iz ovoga poglavlja. 

Ishak smatra da je onome ko klanja nafilu nocu, bolje da klanja manje rekata a da duze 
uci, dok je onome ko klanja nafilu po dani bolje da klanja vise rekata s kracim ucenjem. 

156 



koji (svake noci) praktikuje uciti. U torn slucaju bih ja volio uciniti vise 
ruku'a i sedzdi, jer on svakako (svake noci) prouci odredeni dio (Kur'a- 
na), a uz to, sa mnostvom sedzdi i ruku'a, on bi stekao vise (sevapa). 

Ebu Isa kaze: Ishak je ovo kazao zato sto je tako opisan nocni namaz 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi vesellera. Opisano je daje Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, duze stajao u nocnim nafilama nego sto je to 
cinio u dnevnim. 

• * ,- • - - K«i * '. -■» ' '~K* > ', ' , -• , ,;'-'. f • ' ' ° i r l-S S ' wu/ 
(jj Is. frfi aaAljjryjl _jAj 4j1c (jj| J^juwJ L»jj3-I j^> (JJ l5 1* LuJ->- .~AV 

' 't ' II" *'*'* f ' ' ' ' ° *.•'♦*' i'i- f " -• - • - jl'i-'l 

.cjjixJIj <U>JI :5UUsJt ^ ^j^U' J3^ ^~»j 4^ ^JLJ' u^* 9 fDI Jj~»j 



•£?'j t^'j <->-4^ 0*' 6^ V^ 1 u^J 

«* .,,.1 -. O -H ^ ^ £ — o c- o o c o ,- ^ o ^^ ^ ^ ^ ^ 

±L*j 4jic aJJI J-o (riJJl i-jI>w»! i>? JjJI Jj>I o^V -^ 'J-* (C^ J-^'j 

00 o^^oo „ Ji J> 

^ ^ ^ S-. O Ofrjl 0^.^. ^ ,fl^o^ji.-ofc. t .. ^. o o „. 

-5 c-jyUJla 4-}->Ji Ji$ fl*Jl Jj&l <jA*j °J^3 -(J^^^lj - 5 -°- > '' ^3^:1 ^ij ■ f*-? J^ J 

jl J 1 „-o .S ,- o s - -- , „ .- - „ 

283. O ubijanju zmije i skorpiona u namazu 

387. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Ismail b. Ulejje, on je prenio od Alije b. Mubareka" , on od Jahje b. Ebu 
Kesira, on od Damdama b. Dzevsa , a on od Ebu Hurejre koji je kazao: 
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je (i) na namazu 
naredio ubijanje dvoje crnih; zmije i skorpiona." 268 



266 Alija b. Mubarek el-Hennai je pouzdan ravija. Pripadao je sedmoj generaciji ravija. 

267 Damdam b. Dzevs, a receno je i Damdam b. Haris b. Dzevs, pouzdan je ravija. Pripadao 
je trecoj generaciji ravija hadisa. 

268 Iz ovoga se hadisa da zakljuciti da je osobi dok je u namazu dozvoljeno ubiti zmiju i 
skorpiona, analogno tome i sve drugo sto je opasno, i takvim cinom nece namaz 
pokvariti. Prema misljenju vecine ucenjaka, to joj je dozvoljeno, svejedno da li postojala 

157 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Abbasa i Ebu Rafi'a. 

269 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun." 

Prema ovome supostupali neki Vjerovjesnikovi, sallallahu alejhi ve 

sellem, ashabi i drugi ucenjaci osim njih. To je stav i Ahmeda i Ishaka. 

Neki, pak, ucenjaci ubijanje zmije i skorpiona na namazu smatraju 

pokudenim. Ibrahim (En-Nehai) kaze: To bi u namazu bio (velik) posao. 

Prvo misljenje je ispravnije. 

4JJI jop fr£ ?rj*Lll b*>J\ Jj* i>* h J '-^ lh' 6* "-^yin Uj^>l <u^j3 IJij^ 1 .rAA 

****** ** o ^ * v * st- ^ ., ,- ^ a ,-c * o * f 

»Ld Juoj 4_>JLc «dJ! ^^1*3 (jjuul u' : !rr4^*" +& t^i (r-*4^- cS^ 1 -" ^»M il* 1 

* 

.^jJLWl 

o 

aLwJs ^jj->I : UL5 jjIj _^jIj ,JLeUI jjlc U^j^-I jLio ^>j j.a->-.a Ujjj>- .1*A^ 

-* ° 

(_>i»Aj oxc Ijjs _Lc Jjj^Jlj .(j-^->- dui> 4J*>o jjl i±juj-» : tc**^£ y>\ JLs 
Ida : J_jJL;j taLLJl Jjt3 <J5_^Ul jja^ ^jj : JtsLiJI J^i _y&j . pJ_*tJ I Jj&I 



opasnost ili ne. Neki, pak, smatraju da bi to bilo mekruh uciniti u namazu ukoliko osoba 
ne bi bilanapadnuta i ne bi za njupostojala opasnost. Medutim, ukoliko bi bila napadnuta 
od njih ili bi pak, postojala opasnost, i prema njihovom misljenju to joj je dozvoljeno 
uciniti i to bez keraheta. Ibn Ebu Sejbe prenosi od Katade da je rekao: "Ukoliko te ne 
napadnu, ne ubijaj ih." 
269 Zabiljezili su ga u El-Kutubus-sitte svi osim Buharije. 

158 



(jl5 LL,j 4j1c 4JJI ^^La ^JJI jJi5 ^i>-T ^l j5jjj .djjjU-UI <jj ojlAJ ~*~,LJI 

. Ila ^li 

° * 1. 1- • - > > ° - 'Ji'* 3 "!» 3 i, • > |-' s rr'l-i«i '-'*«' > '' f 'tis 

^a-fr-JI -Jju>w JU>wy <Uli ^tlOjJI ^9 J^-jJI pi* bl : j^>wl^ JUl>-I Jl3 j 

»«!# if ' *- •» ■** ' 111' -r ' * * °i in' ' " in J 10 ' '■* ~£ ' ' •» », ... •> •- - 

J! - - - 

ASS Ji ji ji ^-h&«5 ^ -- ^ t< -- -- -- -- ft** 

t J^-jJI Uaju^wu ^jL» j^JI ^jl^wi ^fl ai*J"l Jj»i i_iila-lj : ^y-^if _«jI JL5 

' 1 -°. •" ■* l°" -' - M 9 ll'*'l"''-*°'°t BJ ' °- \'"' B*' ° ' '\ W S tl'l°" 

<jlJL< JaS 4A3 .aLLJI Jl*j LaJ> AXjj (jl : a.$*J*.*j ij\j9 '.OJ^j jl alLnJI Jji 

5-L^iiJl ji5l Jij5 _jaj .aLLJI Jj3 Uaj^-iu ; t+Ju u J 15 j .5i_j5Jl J-»lj lSjj^I 

5 S - - - - -. ,- ^ - o .- .- »»■**• o s- o 

Jjii ULs^SJ yLS' lj[jt aLLJI jj(ji SlLaJI ^J Sjuj cujLS' bj : *-$-^jy JL5 j 

J* - 
S „ ES s - 

- - - a , ' -S^> 

<6lfl 4Juj>o (^jl >±jjjj>- jJlc (jjIojJI -3 pL5 bl ^jj . iXfri? ( -lc Ji" J^joLi.^ 
»iw b|j .aLLJI jaj Uajj>v~ij 4jli L<Aa. j. ^Jr),l I ^Ls b|j .aLLJI Jj5 Uajj>^wj 

t 4 t , , i 

s . rt Jl ^ 5 ^0^ »-JiJlJlO-.jlS o-. -- 8 ^ 0^^ > 

_Lc ^La^lwj ,_LSj .aLLJI jjij Uajjjwij 4JL5 jLajJlj j j; k,l I ^ 6^~jJ' t_s^ 
jPj^*-^/ (jli tjjj aJL/j 5uic 4JJI (J-^ i_ri^" <->* ^^ <J^ 3^*^ (J^J ■ i >H J ?r 

aLLJI Jj5 4^i _j4~^" 
0* 4_j| ^^uJ j^«i J5 : JL5 4JI U| t 4J5 ba (J l»j>.l J_^5 _jj>J J>v«»l JLi j 
l aLLJI jjy Laj->w<j SLLaJl J ojbj ciuLS' £>Lj t alwj 4Jlc 4JJI X^s ^j-JI 

'S ' o^. - > > Jl o- ^-°^^ ' 

» aLLJI JjS LaijL>^aj L» L^aj ijLS^ <jl« 



159 



270 

284. O dvjema sehvi-sedzdama prije selama 

388. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs, on 
je prenio od Ibn Sihaba, on od Abdur-Rahmana el-A'redza, on od 
Abdullahab. Buhajnea el-Esdija saveznika Benu Abdul-Mutalliba, daje 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao na podnevskom 
namazu ne obavivsi (prvo) sjedenje. Posto zavrsi namaz, ucini, 
sjedeci, dvije sedzde prije selama, izgovorivsi tekbir za svaku 
sedzdu. Sa njim ih je, umjesto zaboravljenog sjedenja, ucinio i 
svijet." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Abdur-Rahmana b. Avfa. 

389. Ispricao nam je Muhammed b. Bessar; kaze: Obavijestili su nas 
Abdul-A'la i Ebu Davud i kazali: Nas je obavijestio Hisam, prenijevsi 
od Jahje b. Ebu Kesira, on od Muhammeda b. Ibrahima da su Ebu 
Hurejre i Saib el-Kari, dvije sehvi sedzde cinili prije selama. 

Ebu Isa kaze: Ibn Buhajneov hadis je hasenun." " Prema ovome su 
postupali neki ucenjaci. Ovakav je i stav Safije koji smatra da svaku 
sehvi sedzdu treba uciniti prije selama. On kaze: Ovaj hadis je 
derogirajuci za druge hadise na ovu temu i istice da je posljednja 
Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, praksa bila ovakva. 



270 Da ne bi bilo zabune ovdje se pod pojmom dvije sehvi sedzde ustvari misli na kod nas 
uobicagenu sehvi sedzdu, koja se sastoji od dvije sedzde. Ne radi se ovdje dakle o dvije 
sehvi sedzde sa po dvije sedzde, nego samo o jednoj. To tako i u buducem tekstu treba 
razumjeti. 

271 Prema misljenju islamskih ucenjaka cetiri su situacije u kojima se cini sehvi sedzda: 

a) Kada se usljed zaborava skrati namaz, pa se umjesto treceg (kod aksama) ili cetvrtog 
rekata (kod podne, ikindije ili jacije) selam preda poslije drugog, odnosno treceg rekata. 
U tim situacijama doklanjati cemo broj propustenih rekata i uciniti sehvi sedzdu. 

b) Kada povecamo broj rekata, pa umjesto dva, klanjamo tri ili umjesto cetiri klanjamo 
pet i slicno. U ovakvoj situaciji cemo, prema misljenju nekih ucenjaka, nakon klanjanog 
treceg, odnosno petog rekata i predatog selama, uciniti dvije sedzde. Prema misljenju 
Ebu Hanife klanjat cemo i cetvrti, odnosno sesti rekat te nakon toga prouciti Ettehijjatu 
salavate, predati selam i uciniti dvije sehvi sedzde. 

c) Ukoliko se propusti prvi tesehud ili bilo koji drugi namaski vadzib, prema misljenju 
Ebu Hanife, odnosno namaski sunnet, prema misljenju ostalih ucenjaka. 

d) Ukoliko dodemo u dilemu da ne znamo koliko smo rekata klanjali, da li smo npr. 
klanjali jedan ili dva, tri ili cetiri, u torn slucaju cemo uvijek uzimati ono u sto smo 
sigurni, a to je: da smo klanjali manji broj rekata (ako je dilema jedan ili dva, uzet cemo 
da smo klanjali jedan), doklanjati preostali broj rekata i uciniti dvije sehvi-sedzde. 

272 Osim Tirmizije zabiljezili su ga Buharija i Muslim u Sahihima, sto ukazuje da je 
vjerodostojan. 

160 



Ahmed i Ishak kazu: Ukoliko osoba ustane neposredno nakon dva 
rekata, ucinice dvije sehvi sedzde prije selama, postupajuci prerna Ibn 
Buhajneovom hadisu. 

Abdullah b. Buhajne je Abdullah b. Malik b. Buhajne. Malik mu je 
otac, a Buhajna mu je majka. Ovako me obavijestio Ishak b. Mensur, 
prenijevsi od Alije b. Medinija. 

Ebu Isa kaze: Ucenjaci se razilaze u pogledu dvije sehvi sedzde, da li 
ce se obaviti prije ili poslije selama. Neki od njih smatraju da ce se one 
obaviti poslije selama. To je stav Sufjana es-Sevrija i ucenjaka iz Kufe. 
Neki vele da ce se one obaviti prije selama. Ovako misli vecina fakiha iz 
Medine, kao sto su Jahja b. Seid, Rebi'a i drugi. Ovo je stav i Safije. 

Neki kazu: Ukoliko nesto doda u namazu, ucinice ih poslije selama, 
a ukoliko nesto propusti od namaza, ucinice ih prije selama. Ovo je stav 
Malika b. Enesa. 

Kaze Ahmed: Sve sto se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem, o dvjema sehvi sedzdama primjenjivace se za pitanja o 
kojima te predaje govore. On smatra da ce onaj ko ustane poslije dva 
rekata (ne obavivsi prvo sjedenje) u skladu sa Ibn Buhajneovim 
hadisom, sehvi-sedzde uciniti prije selama. Ukoliko, pak, neko (umjesto 
cetiri) klanja pet rekata podnevskog farda, u torn slucaju ce sehvi sedzde 
uciniti poslije selama. Medutim, ukoliko neko u podnevskog ili 
ikindijskog farda preda selam nakon dva rekata, sehvi-sedzde ce uciniti 
(takoder) poslije selama. Dakle, svaka predaja ce se primijeniti za 
situaciju o kojoj govori. Za svaku situaciju o kojoj od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, nije nista spomenuto, obavit ce se dvije 
sehvi-sedzde prije selama. 

Ishakov stav je u ovom pogledu slican Ahmedovom, osim sto on 
smatra da ce se za situaciju (zaborava), o kojoj nema posebne predaje od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ukoliko se radi o dodatku u 
namazu, dvije sehvi-sedzde uciniti poslije selama, a ukoliko se radi o 
propustu, ucinit ce se prije selama. 

-- a 

' ' .. J* * 

J! t 

(j£ 4_i*»2 >->jJ->-l iS-H- LH Cy^J' •*£* ^J^*"' j^slo (JJ &>-~"l UijJJ*- ,V^,* 

161 



** ^ "" A £ a ft, * ' ** ° a -0 

4oIp 4JLII j^Jk I^juJI jl :j_j*1l» <^j 4JJI jle £>i i*2Jtc <>c p4?r^l 6* c^*JI 

«JL>» Lo jaj 

'I 

J - <f - - .»_ ' i< ' ' 1 'lis 

^JUXW JL>W jJLwJ 4_lis «UJI ^jJLrf* ^^JuJI (jl .'fdll .Uft £>£ 4«a1c <>£ »J#\j>l 

&-°-* f- '. •- ■ tti •--»',-■»•- .'I, 

.»ULJI jju I .oj&ju>.w >JLwj 4-jJLe «UU! jjJU? (^julII u': Sjrij-* ^jI £>p Cytj*? 
' - .- >°',' > if *i" '-' * -*'■*+ - j- - ' w'~ 

, ' ' , , £ > • 4. , 

*J (j[j CJ-^wJl -JjJ>^*; JU>^*>J OjJU^ 4jLLa9 Lrt*J8» VfisJ 1 J^ jJ I /J-^ 3 l^[ ' I jJ ^ 

«t 43a5JI (_jj&l t_yaxjt lSj_J^' (jl.;Ai.n (JoS aiij . 4jtLo 

285. O dvjema sehvi-sedzdama poslije 
selama i razgovora 

390. ISPRICAO NAM JE Ishakb. Mensur; kaze: Obavijestio nas je 
Abdur-Rahman b. Mehdi; kaze: Nas je obavijestio Su'be, prenijevsi od 

162 






Hakema, on od Ibrahima, on od Alkame, a on od Abdullaha b. Mesuda: 
"Jednom prilikom je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u 
podne klanjao pet rekata, pa mu je receno: Je li u namazu povecan 
(broj rekata), ili si zaboravio? Pa je ucinio dvije sedzde nakon sto je 

273 

predao selam." 

274 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

391. ISPRICALI SU NAM Hennad i Mahmud b. Gajlan; kazu: Nas 
je obavijestio Ebu Muavija, on je prenio od A'mesa, on od Ibrahima, on 
od Alkame, a on od Abdullaha: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 

275 

sellem je ucinio dvije sehvi sedzde nakon razgovora." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Muavije, Abdullaha b. 
Dza'fera i Ebu Hurejre. 



273 U hadisu iz prethodnog poglavlja stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
dvije sehvi-sedzde cinio prije predaje selama. Hadisi iz ovog poglavlja govore da je on 
sehvi-sedzde cinio nakon sto bi predao selam. Otuda i razliciti stavovi ucenjaka o tome 
da li dvije sehvi sedzde treba uciniti prije ili nakon predaje selama. 

Ebu Hurejre,. Mekhul, Zuhri, Jahja b. Seid el-Ensari, Evzaija, Lejs b. Sa'd, Safija i 
ucenjaci iz Sama smatraju da sehvi-sedzde uvijek treba ciniti prije selama. Oni ovakav 
svoj stav temelje na Ibn Buhajneovu hadisu iz prethodnog poglavlja. Safija tvrdi da su 
ovim hadisom derogirani svi hadisi u kojima se govori da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, sehvi sedzde cinio poslije selama. 

Alijab. EbuTalib, Sa'db. Ebu Vekkas, Abdullah b. Mesud, Ammarb. Jasir, Abdullah b. 
Abbas, Abdullah b. Zubejr, Hasan el-Basri, Ibrahim en-Nehai, Abdur-Rahman b. Ebu 
Lejla, Es-Sevri, Ebu Hanife i ostali ucenjaci iz Kufe, smatraju da sehvi sedzde treba 
uvijek ciniti nakon predatog selama. Oni svoj stav temelje na hadisima iz ovoga 
poglavlja. 

Malik b. Enes, Ebu Sevr i El-Muzeni smatraju da ce se sehvi-sedzde uciniti prije selama 
onda kada se napravi kakav propust u namazu, a poslije selama onda kada se nesto doda 
namazu. Prema misljenju Ibn Abdul-Berra ovo je misljenje najprihvatljivije, jer se njime 
postize i kompromis medu razlicitim hadisima koji su dosli na ovu temu. 

274 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte. 

275 U Buharijevoj predaji ovoga hadisa stoji: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je 
jednom prilikom u podne klanjao pet rekata. Nakon sto je predao selam receno muje: Je 
li to u namazu povecan broj rekata? Sta to, upita? Klanjao si pet rekata, odgovorise 
prisutni. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ucini dvije sehvi-sedzde, nakon 
sto je vec predao selam. 

Na osnovu ovoga hadisa vecina ucenjaka smatra da namaz nije pokvaren osobi koja, 
zaboravivsi, klanja pet rekata, cak ni onda ako nakon cetvrtog rekata ne obavi posljednje 
sjedenje. S tim se ne slaze Ebu Hanife. On smatra da je namaz pokvaren i da ga treba 
obnoviti ukoliko se ne obavi posljednje sjedenje nakon cetvrtog rekata. Prema njemu 
sehvi- sedzda za onoga ko, zaboravivs, ustane na peti rekat, vazi samo ako ustane nakon 
sjedenja. 

163 



392. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Husejm, prenijevsi od Hisama b. Hasana, on od Muhammeda b. Sirina, a 
on od Ebu Hurejre, da je "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
ucinio dvije sedzde poslije selama". 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. Prenio ga je Ejub i 
drugi od Ibn Sirina. 

Ibn Mesudov hadis je hasenun-sahihun. Prema njemu postupaju 
neki ucenjaci. Oni kazu: Ukoliko osoba u podne klanja pet rekata, 
namaz joj je ispravan, ucinit ce dvije sehvi-sedzde i ako nije sjela nakon 
cetvrtog rekata. Ovo je stav Safije, Ahmeda i Ishaka. 

Neki kazu: Ako bi neko u podne klanjao pet rekata, a nije nakon 
cetvrtog rekata sjeo toliko koliko bi mogao prouciti (Et-tehijjatu), 
namaz mu je pokvaren. Ovo je stav Sufjana es-Sevrija i nekih ucenjaka 
iz Kufe. 

- ;:: -j^JI ^jJ^w ^ J^AjJI J *i> U ub .YA1 

."' f ii" * i' *fi< in °- ' ' f ' - * it--; f '* - * ' fi - * nz*' u^u, 
^jjjjf] JLs (JjUajUI 4JJI j^c Cx Jj>s*4 u^j^-l ( si>^ Cx •>-»- / >--> \-u±>- ,T" 

So - -■ 

(jIjap (j^ ^-i.'.^.aJ I ^jl (j^ ^Ui [jjl lv* *I»i>JI jJI> (j* o-tj£? Cx' 0* di*^il 

- - i i * i 

"i. (.' ' ' " * i \- ' ♦ • »' 't' ' °t' 1 1 1 »' »tl f •' ■* ° 

»j (.(JjjJjxw js f *j$ L g .,j. a a^j ^jl^ »JL>j 4_»l£ «UlII ( JLtf ,-juJI ijl I Q-j-^-^- CH 

'*»' s d '* '. s 

* 1 . .« *_j . i ^ "n 

* '.*--*. - ,<- - ',,- 

.djjjjkjl lift j_i£ <.4_>lb ^1 &£ ysj >-dg.aJI ^1 £>* (JJjJ~< £jj i_5jjj 

_jjIj .t- dg -oJI ^j| <>c <ulJi ^jI j^c tliaJl jJL> (^e cjjjJ>JI lla juo^o (Jjjj 

°--'°"-i- J 'i s .°f' , ii- J '- •- * ■ ,»*>*•.**» *, t° 

.Jj^mC (jj «t>jl^o L^xjl JLujj Jj-ft£ <JJ (>o^-jJI JjtC 4^~jI t_U_g_aJI 

jljJfcJI jJL>- (>£ djjJJkJI lift J^lj JJ^J a-utiftj ^ffAAjJI i_)LftiJI Jj^ft ^Jj jjj 

8 'J- ((( |- S ?ti' St O'J 1 o^^o Jl ^ * } ~ * ^-~„ CO. 

4_dc 4JJI { Jujs !c*m\ (jl oJ-a^ 1 CH (j'j^? ^^-y^-*" >*J ' yj&i ^U| ici' 6^ 
•J^Jr*^' *J J^L Jj>.j !»li5 jlaxJl (^o Cl)U5j djUi ^fl ILL C alL J 

164 



o S ^ - ^ 



286. O tesehudu nakon obavljenih sehvi-sedzdi 

393. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Jahja; kaze: Nas je 
obavijestio Muhammed b. Abdullah el-Ensari koji je kazao: Obavijestio 
mejeEs'as , prenijevsi od Ibn Sirina , onodHalidael-Hazaija, onod 
Ebu Kilabe, on od Muhelleba, a on od Imrana b. Husajna: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je jednom prilikom, 
klanjajuci im kao imam, nesto zaboravio pa je ucinio dvije 
sehvi-sedzde, potom je (ponovo) obavio tesehud i selam predao." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun." 

Ibn Sirin je od Ebu Muhelleba, a on je Ebu Kilabeov amidza, osim 
ovog prenio i druge hadise. 

Muhammed je ovaj hadis prenio od Halida el-Hazaija, on od Ebu 
Kilabe, a on od Ebu Muhelleba. Ebu Muhellebu je ime Abdur-Rahman 
b. Amr, takoder se kaze i Muavija b. Amr. 

Abdul- Vehab es-Sekafi, Husejm i mnogi drugi su ovaj hadis u 
cijelosti prenijeli i od Halida el-Hazaija, on od Ebu Kilabe, a to je ustvari 
hadis Imrana b. Husajna od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 

276 Ovdje se pod pojmom tesehud misli na sjedenje u namazu na kome se uci Et-tehijjatu, 
salavati i dove, sve do selama. 

277 Es'as b. Abdul-Melik je pouzdan ravija i veliki poznavalac seriatskog prava. 

278 Muhammed b. Sirin el-Basri je tabi'in. Slovi kao izuzetno pouzdan ravija, pobozan 
covjek i vrstan ucenjak. Pripadao je trecoj generaciji ravija. On je smatrao da se hadisi ne 
mogu prenositi po znacenju. 

279 Ucenjaci hanefijske pravne skole su na osnovu ovog hadisa zauzeli stav da poslije 
obavljenih sehvi-sedzdi, treba ponovo uciniti tesehud, prouciti Et-tehijjatu, salavate, 
dove i selam predati. 

280 Zabiljezili su ga Ebu Davud u Sunenu, Ibn Hiban u Sahihu i Hakim u Mustedreku. Hakim 
smatra da je ovaj hadis vjerodostojan prema kriterijima Buharije i Muslima. Ibn 
Abdul-Ber i Bejhekija ga ocjenjuju slabim. 

165 



da je on klanjao ikindiju tri rekata (i otisao), pa je ustao neki covjek po 

281 

imenu Harbak. 

Ucenjaci su se razisli u pogledu ponovnog tesehuda, nakon sto se 
obave dvije sehvi-sedzde. Neki od njih smatraju da nakon njih treba 
ponovno obaviti tesehud i selam predati. Neki drze da nije potrebno 
ponovno obavljanje tesehuda. Ukoliko se, pak, sehvi-sedzde obave prije 
selama, nije potrebno ponovno obavljati tesehud. Ovo je misljenje 
Ahmeda i Ishaka koji vele: Ukoliko neko obavi sehvi-sedzde prije 
selama, nema potrebe da ponovno obavlja tesehud. 

e £ 

( JL^> IjI :1L»j fuli 4JJI ( JLla 4JJI Jj^j Jli : JUs .^^ila iJlp (jjjy Ui 

A . a . } t, »-,,,' ' * ° ^ °|''l'^' a 6 ' I'll 

o , .0 . 

.4_>yi IJJS ja£ ^a Jiuu> ^j| J>C CjuJaJI lift (Jjj Jij 



281 Muslim jeu Sahihu zabiljezio odlmranab. Husajnadaje: "Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, jednom prilikom klanjajuci ikindiju selam predao nakon treceg rekata, a 
potom usao u svoju sobu. Ustao je neki covjek po imenu Harbak, otisao i rekao mu: 
Allahov Poslanice, ti si klanjao samo tri rekata. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, izide ljutito vukuci svoj ogrtac, dode meduprisutne ashabe i upita: Je li istina ono 
sto kaze ovaj? Jeste, rekose prisutni. On tada klanjajos jedan rekat, predade selam, zatim 
ucini dvije sehv- sedzde i ponovo predade selam." 

Ovaj hadis kao podlogu za svoj stav uzimaju oni koji smatraju da nije potrebno nakon 
obavljenih sehvi-sedzdi ponovno obavljati tesehud. Prema njima je dovoljno samo selam 
predati. 

Sva ova razilazenja medu ucenjacima se odnose na onoga ko sehvi-sedzde cini nakon 
predatog selama. Sto se pak tice onoga ko sehvi-sedzde ucini prije selama, gotovo se svi 
slazu da nije potrebno ponovno sjedenje i ucenje Et-tehijjatu, salavata i dove. 

166 



Sjjj-IJJI ^s j»5"jj>I dLS bl :JIS <ol <JL»j 4JLe 4JJI ^^La ^^jUI ^ ^jj asj 

Jl 

.LLL>w^l .lis lid ^ii J-djJIj 

■*• ^ ? ^ - S „ ;5 S 5 a ....... 

4JUU? ^ f£jL>l (jjb jlkuiJI jl :^j ^Ile 4JJI Lf L 3 4JJ I Jj—j J 15 : J15 
jJjaw Ji>~ui£ »5jl>i ob Ju>j bl3 .^yu? *5 i^jJj U J±> 4_o£ u^iuu^ 

' " * i'°i I*"* f "-X- ' °i n'. ' " "' ' IS"? f ,*.- ^ ° '*- * \'.t" ' u,a » 
(jj ojA|jj| IjjJ^-l <UjlC jjjl JJL> (JJ -s^»^« Ljj^I J^V L# ■)■'•>■' UuJl> .rH" 

'- • - I s ' "| - '-1- ° ' I ' V ' ' -,' ' , " JIS - > .4 s - ',,» °- 

j»5jj>I L^*» bl : Jji; J^j 4jic 4JJI (J Lo ^jill cjjuw : J 15 ^-s^ ov (>*>-jJl 

°' °t ° i' -" «' t' 'V* ";!a °f »' &' 1' •* "♦'• i'f- 

tjjj aJ ijl5 .6JL>lj j^iP uJJJ^ 4 jOJUU jl ^jJLtf SJl^lj 4jJJ aid 4JUU? ^5 

J>4jil 4 L*Jjl j! ^3 LjUj 4jJJ ^J Jp .4>Jjij ji* cjll^ 4 Ljlij jt ^^ ijJJJJ 

't' ■* °^ l°~ °~'° ' ••* ° '»- . It' »' 
.aJLwj Jl Jj3 JjjJj>sw Ji^ wriu Jj 4 0Ub | JLc 

* - * - - <• « - - '.r. 

C>i lv-^-jJ' J^* <!>* L^W-^ <>fl 6* 4jS* 6^ 4-MI Jf* d^l ^J' JJ^ 6* t5j^>l 

» jJL<j <jifi <d!l J^s ^ffJjJl <>C ir-S^ 



167 



287. O onome ko je u dilemi da li je (klanjao) 
vise ili manje rekata 

394. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Ismail b. Ibrahim; kaze: Nas je obavijestio Hisam ed-Destevaij, on je 
prenio od Jahje b. Ebu Kesira, on od Ijada b. Hilala koji je kazao: Rekao 
sam Ebu Seidu. Ponekad se desi da neko od nas klanja i ne zna kako (i 
kolikoje) klanjao. Onrece: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem 
je kazao: "Kada neko od vas klanja pa ne zna koliko je klanjao, 

282 

neka, dok jos sjedi, ucini dvije sedzde". 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Osmana, Ibn Mesuda, Aise 
i Ebu Hurejre. 

283 

Ebu Isa kaze: Ebu Seidov hadis je hasenun. 

Ovaj hadis je od Ebu Seida prenesen i u drugim verzijama. 

Preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je 
kazao: "Kada neko od vas bude u dilemi, je li klanjao jedan ili dva 
rekata, neka uzme da je klanjao jedan. A kada bude u dilemi, da li je 
klanjao dva ili tri, neka uzme da je klanjao dva i neka u takvom slucaju 
ucini dvije sedzde prije predaje selama." 

Prema ovome posrupaju hadiski ucenjaci. 

Neki ucenjaci kazu: Ko u namazu dode u dilemu da ne zna koliko je 
(rekata) klanjao, neka obnovi namaz. 

395. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs, 
prenijevsi od Ibn Sihaba, on od Ebu Selemea, a on od Ebu Hurejre koji je 
kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sejtan 
dode nekom od vas dok je u namazu, i unosi mu zbrku, tako da ne 
zna koliko je klanjao. Kada se neko od vas nade u torn stanju, neka 
dok jos sjedi ucini dvije sedzde." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



282 Muslim u Sahihu biljezi od Ebu Seida el-Hudrija koji je kazao da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: " Kada neko od vas u namazu dode u dilemu, tako da ne 
zna da li je klanjao tri ili cetiri rekata, neka u torn slucaju odbaci sumnju i drzi se onoga u 
sta je siguran, potom neka ucini dvije sedzde prije nego li preda selam." 

283 Zabiljezili su ga Muslim u Sahihu, sa sasvim drugacijim senedom, te Ebu Davud u 
Sunenu i Ahmed b. Hanbel u Musnedu. 

284 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte. 

168 



396. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Obavijestio 
nasje Muhammed b. Halidb. Asmea; kaze: nas je obavijestio Ibrahimb. 
Sa'd koji je kazao: Obavijestio me je Muhammed b. Ishak, prenijevsi od 
Mekhula, on od Kurejba, on od Ibn Abbasa, a on od Abdur-Rahmana b. 
Avfa koji je kazao: Cuo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
kada kaze: "Ukoliko neko od vas zaboravi u namazu pa ne zna je li 
klanjao jedan ili dva (rekata) neka uzme da je klanjao jedan. 
Ukoliko, pak, ne bude znao je li klanjao dva ili tri, neka uzme da je 
klanjao dva, a ukoliko ne bude znao je li klanjao tri ili cetiri, neka 
uzme da je klanjao tri, i neka ucini dvije sedzde prije negoli preda 
selam." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ovaj hadis je od Abdur-Rahmana b. Avfa prenesen i drugim putem. 
Prenio ga je Zuhri od Ubejdullaha b. Abdullaha b. Atbea, on od Ibn 
Abbasa, on od Abdur-Rahmana b. Avfa, a on od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem. 

** J, ** 





285 Na temelju gore spomenutih hadisa vecina islamske uleme je stala na stanoviste da ce se 
osoba kod koje se u namazu javi dilema pa ne zna koliko je rekata klanjala, uvijek drzati 
onoga u sta je sigurna, a to je da je klanjala manji broj rekata. Tako ukoliko neko bude u 
dilemi je li klanjao jedan ili dva rekata, uzece da je klanjao jedan, potom doklanjati 
preostali broj rekata i prije negoli preda selam ucinice dvije sehvi-sedzde. Na isti nacin ce 
postupiti i kada je u dilemi je li klanjao dva ili tri, tri ili cetiri rekata. 

Ebu Hanife smatra da ce osoba kod koje se takva dilema javlja prvi put, obnoviti namaz. 
Medutim, ukoliko su kod nje takve dileme ceste, onda ce postupati onako kako to smatra 
vecina ucenjaka. 

Neki ucenjaci, pak, smatraju da ce svaki put onaj, koji dode u takvu dilemu ponoviti 
namaz, svejedno da li mu se takve dileme javljale rijetko ili cesto. Ovakav svoj stav oni 
temelje na nekim slabim hadisima, te se ovakav njihov stav smatra neutemeljenim. 

286 Osim Tirmizije biljezi ga i Ahmed b. Hanbel u Musnedu. 

169 



?4UI Jjl»j \j Oku »l sLWl <pj-0$ : urf^l jj 4-1 <Jl*J <, O^H^I 0* 3j-^ul 

-,',,* a ^ a o ^ a a a •» 

Jl>-ui jl^ »J ilw »J (jJJj^T (j^JUjI ,j-Ca5 all* J 4_U£ ^JLll ^jJUtf 4LII Jj~>j 

',-',}•» > •>■ ' i " ' s i''"''' s l- 5: i't'tt'°}' ■* ■* 1' 

o 

- - ■• ^ «• Jl - O-J 1 , „ O O „ , . ^ 

.(jjjJI (jjj jjjs (jjlj o j « A > (jjl o'j^P 6* Vr' (j?J 

,» ,,«,-,» , *-•--» * •» ' ' - ill" 

^3 jxi5u IJI :4i_j£JI JaI 0^ JU3 .>±>jjj>JI lia ^ J^JI JaI ijuii-lj 
>±jja>JI lift jb IjJjju^Ij .SlLaJI joju 4J13 i.q\£ U jl ULaU*- ji U~<13 StLaJl 

BUlaJI ^ j»U5JI pj^-i Jj3 <jl£ 

i±ujjJI j^ -rv-sl lia :JLs j .4j JU3 1>va>*^> LLj-> lis i^lji :^*3QJI UIj 

j^-AEj U <G|3 LLU J5l IjI ajlLJI jJ ICj 4jic 4-UI 1X0 f-jlil (ji cijj ti^" 

J5I ^i jLlulllj j^jJI (jaj s-U^A jjij : j^uJI J 13 .<UJI <tijj t jjj ja uijj 

£ *. 9 + ) C - S 

^5jJ Jjfcj fLjLL? jjj *(e«S ^3 aUUI alSu (j| ; jJj* ^jl ^JjJ^. ^3 J^J>-I JL3 J 

''l ''^' I'm'M'- '*\s' ° ' ' * 'it' ^^ i''t '*** *'t *ft ' i' *t \' 'f'*4 '"• * *t 
aJJLJ ^ftj aUUI lJJ-> *I5u jj^J .4jULtf jXJJ ( LgJ.oS-; J <OI alt aj l.-gJ.oSl J3 4JI 

jljj CjJt£ ^Jjuljill (jb mJU>-Io . LjJutowij (jl ^Ji* 5 SLLaJl (j^a 4jAj fUic (jl 

U (jJJW (jJ-C a J i u . ; (jl J->U (j-uJ ."jrfil liSti <_)*«JJj .CIwj L^JI fGLLe (jj (jji) 
(j^O ljJ>J JUCU>-i JL3 .oaAJu Uj L^j3 jljj U ajjJI (jAjljill (jLJ C(jJjjJI JJ Jij 

a t—iull lia ^3 o«j>.I J_ji jj>J (jj>>-«i JL3 j .j»U5JI lla 
170 



288. O osobi koja u podnevskom i ikindijskom 
namazu preda selam nakon dva rekata 

397. ISPRICAO NAM JE El-Ensari; kaze: Obavijestio nas je Ma'n; 
kaze: Nas je obavijestio Malik, prenijevsi od Ejuba b. Ebu Temimea 
es-Sahtijanija, on od Muhammeda b. Sirina, a on od Ebu Hurejre: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je jednom prilikom predao 
selam nakon dva rekata, pa mu je Zul-Jedejn rekao: Je li to 
skracen namaz ili si zaboravio, Allahov Poslanice? Je li istina ono 
sto kaze Zul-Jedejn, upita Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. 
Jeste, odgovorise prisutni ljudi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, tada ustade, klanja preostala dva rekata i predade selam, 
potom izgovori tekbir i ucini sedzdu slicnu prethodnim ili duzu, 
zatim izgovori tekbir i podize se, a potom ucini jos jednu sedzdu, 

288 

slicnu prethodnim ili duzu." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Imrana b. Husajna, Ibn 
Omera i Zul-Jedejna. 

289 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun." 

Ucenjaci su se razisli u pogledu ovog hadisa. Neki ucenjaci iz Kufe 
vele: Ako neko iz zaborava, neznanja ili nekog drugog razloga u namazu 
progovori, mora obnoviti namaz. Oni dokazuju da je ovaj hadis uslijedio 
prije nego sto je zabranjen govor u namazu. 

Sto se, pak, tide Safije, on smatra da je ovaj hadis vjerodostojan, te je 
i njegov stav u skladu sa njim. On kaze: Ovaj hadis je pouzdaniji od 
hadisa koji je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prenesen o 
postacu koji zaboravivsi nesto pojede. On nece nadoknaditi (taj dan) 

287 Zul-Jedejnu je ime Harbak, a nadimak po djetetu mu je, kako tvrdi Nevevi, Ebu Urjan. 
Zivio je nakon smrti Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Neki su osporavali 
Ebu Hurejrino kazivanje o Zul-Jedejnovoj intervenciji Allahovu Poslaniku, sallallahu 
alejhi ve sellem, spomenutu u navedenom hadisu, tvrdeci da je Zul-Jedejn poginuo u 
bitki na Bedru 2. godine po Hidzri, dok je Ebu Hurejre dosao u Medinu tek 7. godine po 
Hidzri. Medutim, svi eminentni hadiski strucnjaci i hafizi, osim Zuhrija, smatraju da je 
na Bedru poginuo Umejr b. Amr el-Huzai, poznat po nadimku Zus-Simalejn, a ne 
Zul-Jedejn. 

288 Iz Buharijeve predaje ovoga hadisa saznajemo, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, klanjajuci podne predao selam nakon dva rekata. Na ovom hadisu su 
utemeljili svoj stav oni koji smatraju da osoba koja zaboravivsi preda selam nakon 
drugog rekata u cetverorekatnih farda, ne mora obnavljati namaz. Dovoljno joj je da 
doklanja preostala dva rekata i nakon toga ucini dvije sehvi sedzde. 

289 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

171 



nego se to tretira samo darom, kojim ga je Uzviseni Allah opskrbio. 
Safija kaze: I ovi, na temelju Ebu Hurejrina hadisa, kad je rijec o 
postacevu jelu, prave razliku izmedu namjemog, i jela iz zaborava. 

Ahmed kaze: Prema Ebu Hurejrinu hadisu, ukoliko u namazu 
progovori imam, nakon sto je bio uvjeren da je zavrsio namaz, potom 
sazna da ga nije zavrsio, on ce ga samo dovrsiti, dok je onaj koji klanja za 
imamom, ukoliko progovori a zna da je jos preostalo od namaza, duzan 
namaz ponoviti. Kao dokaz on navodi da su fardovi u vrijeme Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, povecavani i umanjivani. 
Zul-Jedejn je progovorio zbog toga sto je bio uvjeren da je namaz zavrsen. 
Medutim, danas to ne vazi. Danas ne moze niko progovoriti u onom 
smislu u kome je govorio Zul-Jedejn, posto se fardovi vise ne povecavaju 
niti umanjuju. Ahmed je otprilike kazao ovakve rijeci. Ishak je o ovoj 
temi kazao slicno onome sto je rekao Ahmed. 

t ' ' ' ' ' " ' l'°l * * * I "' I It"-' ( ' * " ! I" I J*' ' —A L 

ici' "^i.Ji L>i r V. - ' '-*" O^ M-?'vI lX ij-j-?- 8 -' 1 1 ' J >i L *' >-?"- > ' C>i icr* IJJJ->- T°A 

* f i •' * * * * * "l. t 1 "■' ' - ' ' . 

^^JCsu iLjj <£& 4_UI ^o 4JUI Jj«»j ^LS'I :dilU ^ y-51} c^Ji : J 13 iill*i 

jj-o-c (jj 4JDI oa£j < Uu > ^jI ^j 4JJI jj^j j^a— w> £>j 4JJI .up (^(i s-'W-" (_r?J 
l^ 1 c>? J-^*j V^^i °jij A i^ih 1$$**" 0"j'j L>"j' u^ Jl«*-^j ^O^ - L>^ Jj-^J 

^_« *r r' 



-s. .9 



* aI*JI Jj&I jlf lia ^lc JajJIj 

289. O klanjanju u obuci 



398. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Ismail b. Ibrahim, prenijevsi od Seida b. Jezida Ebu Seleme 290 koji je 



290 Seid b. Jezid Ebu Seleme el-Ezdi el-Basri je pouzdan ravija. Prenosio je hadise od Enesa 
b. Malika, JEbu Nadrea, Hasana el-Basrija i mnogih drugih. Od njega su hadise 
preuzimali Su'be, Ismail b. Ibrahim, Ibn Ulejje i drugi. 

172 



kazao: Rekao sam Enesu b. Maliku: "Je li Allahov Poslanik, sallallahu 

291 

alejhi ve sellem, klanjao u obuci? Jeste, rece on."" 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Abdullaha b. Mesuda, 
Abdullaha b. Ebu Habibe, Abdullaha b. Amra, Amra b. Hurejsa, Sidada b. 
Evsa, Evsa es-Sekafija, Ebu Hurejre i Ataa, covjeka iz plemena Benu Sejbe. 

292 

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun. 
U skladu sa ovim (hadisom) je postupak ucenjaka. 

° - --»■«. • - '. «' > • *** > \t"% f in" •• f /°ti ' ° >s ' *' -'':." \'!. i ' vtaa 

S S , , .- „ o -, 

<UJL£ 4JUI ,jLp ^yjujl jl :^->jus l* j'jiyl 6^ ^^ (jjl Oi U* &J- 4 l* jj-*^ 

' tl" tl "I t' * ■* •"''I*''*'' 

00 „ - ,- O -. Jl 00 9 

£>j aLJI Jj&l t^oju ij\j3 .j^aJI StLs .5 o&j&JI ^i JjJl Jjbl (_JJliw|j 

-. -0, So *■ $ ^SS 

Jy _aAj .j^aJl 5U-« (-5 CjjjDI taJjjjij alwj *ble 4JJI X~o jjj! k_)L>^>l 

tali .(^wILJIj JjJu 4JjU jic Ul jj>aJI J oJiL U ij^^lj lfc>l J 15 j 

1° 11 ' * ' * * i'im' -1 r ° ' 

-:;:- (jJ^ftLoJ I ^ajjsj J^JJ (jl aUUJi i4jjU Cjj^j 



291 Ibn Bettal smatra da je dozvoljeno klanjati u obuci pod uslovom da je cista. Isto smatra i 
vecina islamskih ucenjaka. Ibn Dekik istice da klanjanje u obuci, tteba razumjeti kao 
olaksicu u situacijama kada je to nuzno, a ne kao nesto sto je lijepo i pohvalno. 

292 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

173 



290. O ucenju kunut-dove na sabahu 

399. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Muhammed b. Musenna i 
kazali: Nas je obavijestio Muhammed b. Dza'fer, on je prenio od 
Su'bea, on od Amra b. Murrea, on od Ibn Ebu Lejle, a on od Beraa b. 
Aziba: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je ucio kunut-dovu 
na sabahu i na aksamu." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Enesa, Ebu Hurejre, 
Ibn Abbasa i Hufafa b. Ejmaa b. Rehadea el-Gaffarija. 

Ebu Isa kaze: Beraov hadis je hasenun-sahihun. 

Ucenjeci su se razisli u pogledu ucenja kunut-dove na sabahu. Neki 
ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, 
ashaba i drugi, smatraju da kunut-dovu treba uciti na sabahu. Ovo je stav 
i Safije. 

Ahmed i Ishak smatraju da kunut dovu na sabahu ne treba uciti, osim 
u situaciji kada muslimane zadesi kakva nesreca. Ukoliko se dogodi 
kakva nesreca imam moze da uci dovu za muslimansku vojsku. 

to 

: J is ^u>w U I dJJ U ^j I q& tjjj La jjj jtjjj LJa-^ I p-&° u-i **•*-'>• I Li> ■!>• . i * * 
^Ij >iwj 4-jJLc 4JUI ^JCs 4JLII Jj*jj hjU> cuJL^ j3 dLI i 4jI Lj : _>tJ cJi 

-^ J 1 B ,, 

I J^j ^^us^iUl dlJLa ^1 j>C 4JI_^C jj\ Lijl>l 5UJI Jjjs <jj -J tie lijli- . £ ♦ ^ 



u.T.0.' oi>j jLIwjUI 



293 Ibn Hadzer el-Askalani i drugi ucenjaci smatraju da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, praktikovao uciti kunut-dovu na sabahu i na aksamu u samom pocetku, i da je 
kasnije odustao od takve prakse. 

174 



. JjJl jJ&! j55l 3if llii J^Jlj 
, ,o , ,i , - '. o ?° , o' i , ■>,-•; • •;• . - j^ » £ =?.. j" ,-!-» '|,« 

-'" f ■ iT ' • ■* • ' *•" ' ' °.l1i .t*i ' •*!" ' i Ili 

291. O izostavljanju kunut-dove 

400. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Jezid b. Harun, prenijevsi od Ebu Malika el-Esdzeija koji je kazao: 
Rekao sam svome ocu: "Oce, ti si klanjao za Vjerovjesnikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekrom, Omerom, Osmanom, (u 
Medini) i Alijom ovdje u Kufi oko pet godina, pa jesu li oni ucili 
kunut-dovu? On rece: Sincicu moj, to je novotarija."" 

401. ISPRICAO NAM JE Salih b. Abdullah; kaze: Nas je 
obavijestio Ebu Avane, prenijevsi od Ebu Malika el-Esdzeija sa ovim 
senedom (hadis) po znacenju slican prethodnom. 

295 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Prema njemu postupa vecina ucenjaka. 

Kaze Sufjan es-Sevri: Ukoliko na sabahu proucis kunut dovu to je 
dobro, a ukoliko i ne proucis i to je dobro. On (ipak) drzi odabranim da 
se ne uci kunut-dova. Ibn Mubarek smatra da na sabahu nema kunut 
dove. 

Ebu Isa kaze: Ebu Maliku el-Esdzeiju je ime Sa'd b. Tarik b. Esjem. 



294 U Ibn Madzinoj predaji ovoga hadisa stoji: "Pajesu li oni na sabahu ucili kunut-dovu?" 
U Nesaijinoj predaji ovog hadisa stoji: "Klanjao sam za Allahovim Poslanikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, pa nije ucio kunut-dovu. Klanjao sam za Ebu Bekrom, pa ni 
on nije ucio kunut-dovu. Klanjao sam za Omerom, pa ni on nije ucio kunut-dovu. 
Klanjao sam za Osmanom, pa ni on nije ucio kunut-dovu. I klanjao sam za Alijom, pa ni 
on nije ucio kunut-dovu. Zatim je kazao: Sincicu moj, to je novotarija". 

Na temelju spomenutih hadisa vecina ucenjaka smatra da ucenje kunut-dove na sabahu 
nije propisano. 

295 Zabiljezili su ga i Ahmed b. Hanbel uMusnedu i Ibn Madze u Sunenu. 

175 



♦ 2 , ° ' * * 



-SjjJI *ilj (jj iclij (j^ *JJI ^ <ltf e^*^ 6* ^LSj K^ 1 -*-' 4 -^ 9 "3 «■»->■ .*♦" 
4i)l ^Jl^ 4JJI J^*>j u_iJL _>■ olt*0 :<J^ ^u' u* ^Ljj ^? ^^-° ^' p* & 

4_U 1L>J! : cU5 : Jll ?oJG uy$ : JIS : fULTl Jj~»j t* LSI : iljie jjI *$Ij 
^jjj! JuS i^jjj Ujj k-A>J U5 «LjJlc OjUo <U9 IjjUw Luis Ijjji lJt^> 

OS- 9,,0 , ,. ^.,Sc'^ i8-.-.j< •»•»"('♦ -* - - I** 

Jjbl t>suw -UP djjJ^Jl lla yLSj .j**L> Cul> 4_cL£»j i^JJ^>- : ^~joP vl JLJ 

^OS DO- 

,-- --C- , ^ J , ji o , ' ,. ^ ^-0,-^S -^- 5 

« dUj jj jj5l J 'j^-* 1 ^ oJ q C <MiiJ ^5 4JJI AaJ>o UJ[ 4_>aj[£jJl SLLaJl 

292. O osobi koja kihne u namazu 

402. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Rifa'a 
b. Jahja b. Abdullah b. Rifa'a b. Rafi' ez-Zurekijj" , on je prenio od 



296 Rifa'a b. Jahja b. Abdullah b. Rifa'a b. Rafi' el-Zurekiel-Ensarijeiskrenravija. Pripadao 
je osmoj generaciji ravija. Dugo godina je bio imam u dzamiji Benu Zurejk. 

176 



297 

ocevog amidze Muaza b. Rifa'e, a on od svoga oca" koji je kazao: 



"Klanjao sam za Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve 
sellem 298 , pa sam kihnuo i rekao: Hvala Allahu, zahvaljujem rau 
zahvalom koja je cesta, ugodna, blagoslovljena i trajna, kako to moj 
Gospodar voli i sa kojom je On zadovoljan. Posto Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, zavrsi namaz, okrenu se i rece: Ko je 
govorio u namazu? Niko ne prozbori. Po drugi put ce on: Ko je 
govorio u namazu? Opet niko ne prozbori. Potom ce on po treci put: 
Ko je govorio u namazu? Tada Rifa'a b. Rafi' rece: Ja sam Allahov 
Poslanice, a on rece: A kako si rekao? Rekao sam rece on: Hvala 
Allahu, zahvaljujem mu zahvalom koja je cesta, ugodna, 
blagoslovljna i trajna, kako to moj Gospodar voli i sa kojom je On 
zadovoljan. A Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: 

Tako mi Onoga u Cijoj je ruci moja dusa, trideset i nekoliko 
meleka se natjecalo koji ce se od njih prvi sa (tim rjecima) uspeti 
(na nebesa)." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Enesa, Vaila b. Hudzra i 
Amira b. Rebie. 

Ebu Isa kaze: Rifain hadis je hasenun. Prema nekim ucenjacima 
(ono o cemu govori) ovaj hadis zbilo se na dobrovoljnom namazu, jer su 
mnogi tabi'ini rekli: Kada se osobi kihne na obaveznom namazu, ona ce 
se Allahu zahvaliti u sebi, i o tome oni nisu nista sire kazali. 

-I V 

Jl 
£>P JJI3- ^ji\ QJ Jo*^w| Uj£»l a- W , ft IUjJL>-l XMA QJ Ja»I UjJ^- .t*? 



297 Otac mu se zvao Rifa'a b. Rafi' el-Ensari, ashab koji je ucestvovao u bitci na Bedru. 
Umro je u vrijeme vladavine Muavije. 

298 U Taberanijinoj predaji ovog hadisa stoji da je to bio aksamski namaz. 

299 U predaji ovog hadisa koju biljezi Buharija u Sahihu stoji: da se trideset i nekoliko 
meleka natjecalo ko ce od njih prvi ove rijeci upisati medu dobra djela. 

300 Iz ovog se hadisa da zakljuciti da je dozvoljeno onome kome se kihne u namazu da 
zahvali Allahu dz.s. Neki vele da mu je to dozvoljeno uciniti i naglas ukoliko nece time 
druge omesti u namazu. 

177 



4_u> (jJl <U>Us do J>jJi j»J&J .5LUJI ^ flwj 4-}Ji 4JJI ^JQ? 4iJI Jj~»j 

.j»ULSJI 0* LU^j ojSLLJL 1^*19 ( 6^J^ 5UJ lj^»yj ) :oJjJ (J S> 

. p^Sl>J I (JJ <Ua Lxj j J a*— <j (jj I £>£ t_> LJ I Jj 

^ ,^-->» - - r. »»••».* , , 1 ' 1 1 ** 

jl SlLjl ^ |j*te ji^JI piJ !j[ : IjJIS .pLJl Jit ^1 jIc <Ilc J^lj 

c lia Li*, jt LL.U &\£ l)[j .oLLsJl jLcI BLLaJl ^9 ll»Lc »JiJ IjI : Hr^> J^ j 

293. O dokidanju razgovora u namazu 

403. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Husejm; kaze: Nas je obavijestio Ismail b. Ebu Halid, on je prenio od 
Harisa b. Subejla, on od Ebu Amra es-Sejbanija, a on od Zejda b. 
Erkama koji je kazao: "Mi smo (dok bismo klanjali) za Allahovim 
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u namazu razgovarali. Neki 
od nas bi razgovarao sa onim sto je do njega. Sve (smo tako cinili) 
dok nije objavljeno "I skruseno stojte (na namazu) AHahu." 
Naredeno nam je (od tada da u namazu) sutimo i zabranjen nam je 

,,301 

razgovor." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ibn Mesuda i Muavije b. 
Hakema. 

Ebu Isa kaze: Zejd b. Erkamov hadis je hasenun-sahihun. 

U skiadu sa njim je praksa vecine ucenjaka. Oni kazu: Ukoliko 
osoba namjerno ili iz zaborava progovori u namazu, mora namaz 
ponoviti. Ovo je stav Es-Sevrija i Ibn Mubareka. 

301 Iz ovog se hadisa da zakljuciti da je u samom pocetku bio dopusten razgovor u namazu. 
Nakon sto je objavljen 238. ajet sure El-Bekare, zabranjen je svaki razgovor u namazu. 
Stoga Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek i Ebu Hanife stoje na stanovistu da je osobi koja u 
namazu bilo sta progovori, svejedno da li to ucinila namjerno ili u zaboravu ili pak iz 
neznanja, namaz pokvaren i da ga mora obnoviti. 

178 



Neki ucenjaci vele: Ukoliko progovori namjerno, mora namaz 
ponoviti, a ukoliko to uradi iz zaborava ili neznanja, ne mora. Ovakav 
stav zastupa Safija. 

• Zty}\ jif SlJtiJI J) i\j> U uG .Y*i 

£>P 2jtjjj £>j J^ ^ ?JtH*-°J I Lh? O^ ^ <I>* ^ 'j^ ^ ' ^J^ ' tL &* 3 Lu±>- . t * t 

C 4j _i*AJ-> (jl *US Uj 4_m "till jffJJ'AJ ljJJ->- iJ— <J f^i* <*JLI I (J-^ fl-IJl J_J~<j 
>f .< s - >tt' >>'--' - m- .!,• * £°.',° ;', 1- • f ° 'i-* ' .**' i«r 

^ to : Jjaj aJ-*<3 j-Az 4JJI (J-^ 4-UI J_j^j >— '.t.a->' : uli jfu _jjI jj-oj _^-j 
«j .4J 4JJI jic Ul 1 4JJI jAjuujj %2 jjJ^y f3 j^JomS »jib »j luJ t_ »jjy Jj>j 

*■ ^ 

>~uaJI ,ffjlj ^-^'jj ^L*oj 4*L»I r^lj (_>**J'j jlOjjJI /c^'j Jj^~*w (>;l (>* i—jLJI .c^J 
o a b S , 

294. O namazu prilikom pokajanja 

404. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Ebu 
Avane, on je prenio od Osmana b. Mugire, on od Alije b. Rebie, on od 

179 



Esmaa b. Hakema el-Fezarija koji je kazao: Cuo sam Aliju kada kaze: Ja 
spadam u one ljude koji kada bi culi hadis od Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, on bi mi koristio onoliko, koliko Allah hoce da 
mi koristi. A ukoliko bi mi ga ispricao neko od njegovih ashaba, ja bih 
trazio da mi se zakune 3 , pa ukoliko bi se zakleo, ja bih ono (sto je 
ispricao) smatrao istinom. Ispricao mi je Ebu Bekr, a Ebu Bekr istinu 
govori, i kazao: Cuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
kada kaze: "Nece ni jedna osoba pociniti grijeh, potom ustati i ocistiti 
se, zatim klanjati i zatraziti oprost od Allaha, a da joj Allah nece 
oprostiti. Potom je citirao ovaj ajet : "I oni koji kada urade kakvo 
lose djelo ili ucine sebi nasilje, sjete se Allaha - i zatraze oprost za 
svoje grijehe. A ko ce oprostiti grijehe osim Allaha? Oni nisu ustrajni 
na onome sto su uradili (od losih djela), a oni to znaju." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Mesuda, Ebu Derdaa, 
Enesa, Ebu Umame, Muaza, Vasilea i Ebu Jusra, kome je ime Ka'b b. 
Amr. 

Ebu Isa kaze: Alijin hadis je hasenun , nije nam poznat osim ovim 
putem preko Osmana b. Mugire. Prenijeli su ga, Su'be i mnogi drugi 
uzdizuci (mu sened) do (Vjerovjesnika) slicno Ebu Avaneovu hadisu. 



302 Na temeljuovih i drugihslicnihrijeci kqjeje izgovorio Alijab. Ebu Talib, neki suhadiski 
ucenjaci ustvrdili da je Alija kodprihvatanja hadisa svaki put uslovljavao da mu, onaj sto 
hadis prenosi, zakletvom potvrdi da ga je cuo od svog prethodnika. Za Ebu Bekra, Omera 
i Osmana se kaze da su uslovljavali da jos neko posvjedoci da je to isto cuo. Neki su 
zapadni orijentalisti i njihovi istomisljenici iz islamskog svijeta ovakve i slicne detalje 
iskoristili da ustvrde kako su i sami ashabi bili skloni lazi na Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, te da su cetvorica hulefai-rasidina kod prihvatanja hadisa 
zbog toga trazili svjedoke, odnosno zakletvu. 

Medutim, svaki iole ozbiljan i objektivan istrazivac i analiticar kome je ova materija 
bliska dobro zna da su Ebu Bekr, Omer i Osman, samo u nekoliko slucajeva trazili 
svjedoke, a Alija zakletvu, i da to nije bio njihov stalni kriterij kod prihvatanja hadisa. 
Mnostvo hadisa oni su prihvatili bez ikakvog provjeravanja, sto opet, s druge strane, 
ukazuje na neutemeljenost spomenutih tvrdnji orijentalista i njihovih istomisljenika. 

303 Ali Imran, 135. ajet. 

304 Ibn Huzejme u Sahihu biljezi, sa senedom od Abdullaha b. Burejdea, a on prenosi od 
svoga oca da je kazao: "Jednog jutra je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
zovnuo Bilala i upitao ga: Bilale, cime si me ti pretekao u Dzennet? Jucer mi je pokazan 
Dzennet pa sam ispred sebe cuo tvoje zveckanje. Allahov Poslanice, rece on: Nisam 
nikada pocinio kakav grijeh a da odmah nakon toga nisam klanjao dva rekata i zatrazio 
oprost. Niti sam ikada izgubio abdest, a da odmah nakon toga nisam uzeo drugi i klanjao 
dva rekata." 

305 Osim Tirmizije zabiljezili su ga i Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima, te Ibn 
Hibban u Sahihu. 

180 



Sufjan es-Sevri i Mis'ar su ga prenijeli (sa senedom) koji je zastao i 
nisu ga vezali za Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Od Mis'ara 
je ovaj hadis takoder prenesen i kao merfu. 

• 5U&JL l^\ *j*°£ Jm it> U ^\j .V\o 

Sjj^< £y> ajjjJI £>j jjj^l ^ Ch ^y* Uji>-) J-*^ <1# l^ uj^> .t*o 

J IS : JLS ojj>- (j-^ 4_J^ 6^ ^j^ C>? /*^Lr' <ltf y^' f+* f-*^ 6^ i^^H-^" 

o^j^ilj o^y /*■**> 6^' ©UW! (^^' l^il^ : j»Il^j *uli 4JJI L5 io3 4JJI Jj^j 

S 

.jj^e (jj 4jJI JoP o£- < r >lu\ is^J 

. JjJI Jj&l <jA*j .lie JjjJI fulij 
'„, ,0, .» ,.» 'ii-'' ^ .- ' ti '°' ■* °i "* < ! '°' ' ' 1 ii" 

295. Kada se djetetu pocinje naredivati namaz 

405. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Harmele b. Abdul-Aziz b. Rebi' b. Sebre el-Dzuheni, on je prenio od 
svoga amidze Abdul-Melika b. Rebi'a b. Sebrea, on od svoga oca, a on 
od svoga djeda koji je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Poucite dijete namazu kada bude imalo sedam 
godina, a naredujte mu ga kada bude imalo deset godina." 



306 Ebu Davud biljezi od Ibn Abbasa da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: Preporucujte djeci namaz kada budu imali sedam godina, a kada napune deset 
godina vi im ga naredite, i rastavite ih u postelji prilikom spavanja." 
Islamski ucenjaci i pravnici imaju dosta rigorozne stavove kada je u pitanju onaj, koji je 
upotpunosti napustio namaz. Safija smatra da takva osoba zasluzuje smrtnu kaznu. 

181 



Na ovu temu je hadis prenesen i od Abdullaha b. Amra. 

Ebu Isa kaze: Hadis Sebrea b. Ma'beda el-Dzuhenija je 
hasenun-sahihun. 

Prema njemu postupaju neki ucenjaci. 

A prema njemu postupa Ahmed i Ishak koji je kazao: Sve sto djecak 
(ili djevojcica) nakon desete godine propuste od namaza trebaju 
naklanjati. 

Ebu Isa kaze: Sebre je sin Ma'beda el-Dzuhenija, neki kazu da je sin 
Avsedzeov. 



: J 15 jj-a^ (jj 4JJI jjlp (>c oljjifcl SjIj-< (jj j5Jj *ilj <j-> (j- -* - ^' -^ u' p-*->' 

• p - s i'»' ° '1' °~'* '♦' -* °r',°** ~w • T 

- - J> (5, ^^ ,-0 

.0LU3JI jLpI ILu y Jj5 jl l^ij J 1 J^ ^->-^>l l^i : p-WI J* I o^*-> J 15 j 
: Juj 5 fuic 4JJI JL» (jJjJI Jj2J colj^j-l J—jj ji.^- to . : J U :jjj>-I J 15 j 



4JLL3 Cjloj Jji3 



Mekhul, Hammad b. Zejd, Veki' i Ibn Dzerrah smatraju da takvu osobu prvo treba 
pozvati na tevbu (pokajanje), pa, ukoliko se ne pokaje, onda nad njom treba izvrsiti 
smrtnu kaznu. 

Ebu Hanife smatra da neklanjaca treba uhapsiti, i drzati ga u zatvoru sve do tie dok ne 
pocne klanjati. 
307 Zabiljezio ga je i Ebu Davud u Sunenu. Hakim za ovaj hadis kaze da je vjerodostojan 
prema kriterijima Buharije i Muslima. 

182 



ja9 lift ^« cuiji IjI : JUi Ifiill -J—j juic -till ^J^ ^^jjJI <ule Orp- 

: dllLe U cj-u-as 

o B. .= 0^^'S, ^~ 5 t *! '> ,' -* ° ,o5Jio^^ .- ill** 

Jj&l c >A*J AJjuo A3j . l5 1)j5UI Jjb jbj (JJ (>ft»-jJI OxCj : ^^Jf _*h?l uLS 
,;, '' '-' f- 'n'.h ' •* * -*•-»>• . - (| 

296. O osobi koja nakon tesehuda izgubi abdest 

406. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Muhammed; kaze: Obavijestio 
nas je Ibn Mubarek; kaze: Nas je obavijestio Abdur-Rahman b. Zijad b. 
En'um da su ga Abdur-Rahman b. Rafi' i Bekr b. Sevade obavijestili, 
prenijevsi od Abdullaha b. Amra koji je kazao da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada osoba izgubi abdest nakon 
sto je sjela na kraju namaza, a prije nego sto je predala selam, 

.. ,. ,,308 

namaz joj vnjedi. 

Ebu Isa kaze: Sened ovog hadisa nije jak, u njemu se (ravije) 
sukobljavaju. 



308 Prema misljenju Ebu Hanife, posljednje sjednje u namazu je fard, dok je predavanje 
selama sunnet. Stoga, prema njegovu misljenju, i misljenju njegovih ucenika 
Muhammeda i Ebu Jusufa, ukoliko bi osoba nakon sto je obavila posljednji tesehud 
(proucila Et-tehijjatu i salavate) a prije nego sto preda selam, izgubila abdest, namaz joj 
vrijedi i ne mora ga obnavljati. 

Prema misljenju Safije, i posljednje sjedenje i predavanje selama je fard. Stoga je, prema 
njegovu misljenju, osobi koja bi izgubila abdest nakon obavljenog tesehuda a prije nego 
sto je predala selam, namaz pokvaren i morala bi ga obnoviti. 

Prema misljenju Ahmeda, posljednje sjedenje nije fard, dok je predavanje selama fard. 
Stoga, ukoliko bi osoba prije nego izgubi abdest uspjela predati selam, namaz joj vrijedi, 
pa makar i ne uspjela obaviti posljednji tesehud. 

309 Prema misljenju Bejhekije ovaj hadis je dosao preko Abdur-Rahmana b. Zijada 
el-Ifrikija, koji je po ocjeni Jahje b. Meina, Buharijeva ucitelja, te Jahje b. Seida 
el-Kattana, Ahmeda b. Hanbela i Abdur-Rahmana b. Mehdija, slab ravija. A kada bi ovaj 
hadis i bio pouzdan, ovo je vazilo prije nego sto je propisan selam u namazu. 

183 



Neki ucenjaci zastupaju ovakav stav. Oni kazu: Ukoliko osoba na 
sjedenju obavi tesehud (prouci Et-tehijjatu i salavate), potom prije nego 
sto preda selam izgubi abdest, ona je upotpunila svoj namaz. 

Neki vele: Ukoliko, pak, izgubi abdest prije nego sto obavi tesehud, 
ili prije nego sto preda selam, ponovice namaz. Ovo je stav Safije. 

Kaze Ahmed: Ako preda selam prije nego li upotpuni tesehud, 
namaz joj vrijedi, shodno Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem, 
rijecima: "Njegov zavrsetak je selam", a tesehud je manje bitan, t.j nije 
fard. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je ustao nakon drugog 
rekata i nastavio namaz, a uopce nije obavio tesehud. 

Kaze Ishak b. Ibrahim: Ukoliko obavi tesehud a ne preda selam, 
dovoljno mu je. On je kao dokaz naveo Ibn Mesudov hadis u kome stoji 
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon sto ga je poucio 
tesehudu rekao: "Kada zavrsis sa ovim (tj, tesehudom) ti si ispunio svoju 
obavezu." 

Ebu Isa kaze: Abdur-Rahman b. Zijad je El-Ifriki. neki su ga hadiski 
ucenjaci ocijenili slabim ravijom, a medu njima su i Jahja b. Seid 
el-Kattan i Ahmed b. Hanbel. 

ijj I j£&\ U j£>- 1 ^*J uJsu I Job y t I Ua> I ^iP qj aa£ oai-> y> I UJ Ju> . t * V 

.fll>j ^J J*suB «■& & : >1~jj 4-J* 4JU) { Xo ^-juJI Jl2$ jjao liiL^ti 

o s 



Ali el-Kari smatra da je ovaj hadis dosao u vise predaja koje ga uzdizu na stepen 

hasena-li-gajrihi. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori se slaze sa El-Karijem da mnostvo predaja uzdizu hadis 

koji je slab na rang hasena-li-gajrihi, ali pod uslovom da je taj hadis dosao razlicitim 

putevima. Medutim, imajuci u vidu da sve predaje ovog hadisa idu preko 

Abdur-Rahmana b. Zijada koji je slab ravija, on se ni kom slucaju ne moze uzdici na 

stepen hasen hadisa, a samim tim on ne moze vrijediti kao valjan argumenat. 



184 



i ,!»!. • -.» • ~-,- f * ' >>' f ,.'„*' * ,- •» j " > i - i i i- 1 !. 'f' 

«- (J^-fJl jJ-o^ L^ 4-*Lw' (JJ J-jj JUjj jjLC 4j-jI <UL*>I (jj pJwJI _^J I J 

297. Kada je kisa namaz se moze obaviti 
i u prebivalistu 

407. ISPRICAO NAM JE Ebu Hafs Amr b. Ali; kaze: Obavijestio 
nas je Ebu Davud et-Tajalisi; kaze: Nas je obavijestio Zuhejr b. 
Muavija, on je prenio od Ebu Zubejra, a on od Dzabira koji je kazao: 
"Bili smo sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, na jednom 
putovanju pa nas je zadesila kisa, pa je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: Ko zeli neka klanja u svom odmoristu." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Omera, Semurea, Ebu 
Mulejha, od njegova oca i Abdur-Rahmana b. Semurea. 

Ebu Isa kaze: Dzabirov hadis je hasenun-sahihun. 

Neki ucenjaci dozvoljavaju izostajanje od zajednickog klanjanja (u 
dzematu) i dzume, u vrijeme (velike) kise i blata. Ovo je stav Ahmeda i 
Ishaka. 



310 Iz ovoga se hadisa da zakljuciti da je dozvoljeno za vrijeme velike kise i nevremena, 
tokom putovanja a i kod kuce, izostati od dzemata i namaz klanjati u kuci ili odmoristu. 

3 1 1 Zabiljezili su ga i Ahmed u Musnedu, Muslim u Sahihu i Ebu Davud u Sunenu. 

312 Prema misljenju Ahmeda b. Hanbela i Ishaka, velika kisa, nevrijeme i veliko blato su 
valjan razlog da osoba moze izostati od zajednickog klanjanja i dzume namaza. 
Medutim, ukoliko se sve gore spomenuto, mozda moglo i smatrati opravdanim razlogom 
za izostanak od dzume namaza, u tim vremenima kada se dzuma klanjala samo u 
gradovima i kada se pustinjom moralo gaziti veliko blato da bi se stiglo do dzamije, 
danas kada su se prilike iz temelja promijenile, kada se dzuma klanja gotovo u svakom 
mjestu, kada su putevi, barem kod nas, uglavnom asfaltirani ili bar nasuti, i kada svako 
ima kisobran ili kabanicu, zasigurao se sve spomenuto ne moze smatrati opravdanim 
razlogom za izostajanje od dzume namaza. 

185 



Ebu Isa veli: Cuo sam Ebu Zur'u kada veli: Afan b. Muslim je (kao 
ucitelj) prenio hadis od ( svog ucenika) Amra b. Alije. Ebu Zur'a kaze: 
U Basri nisam vidio da je neko bolje pamtio od ove trojice: Alije b. 
Medinija, Ibn Sazikunija i Amra b. Alije. Ebu Mulejhu b. Usami je ime 
Amir a kaze se i Zejd b. Usame b. Umejr el-Huzeli. 

: Ills j^s> (jj (c!^j .u.^.tJI (jj ^-w^> <jj (uaIvjI (jj t 3><— »]. Uujj>' . I * A 
' i ' ii" I 5 - • i - « - °tf ' \' * ° ' •'- \ ° - .- * ° > \'"- \%<'" - 

ftljJ^UI (*>J .41)1 Jj~»j Ij : IjJUi ILj 5uli 4JJI ^^La 4JJI Jj^j ^Jl «-Q2A)l 

UlS : J15 .ijj$Xajjj Ojjusu Jlj^l jk^Jj »j*ai US jjaj-^yj J^u U5 o^^y 

"' ' .- ° « °*-?l'* I 5 ' ' *. ' -"mi l"tl ''»l II' 4* ' ' •('»" i^-'HoHhi' 

0* 4j jjSjJj *3J19 .plj^ ji^ 4JJI Ul 4Jl Uj t8j^ ujjUjj l*Jj' j^> 4JJlj 

.jJ ^Jlj j^tf (jjlj iljjjJI 

!» ', >« - - I« , S, Of , , , '' 

Jjj-j 1 few a ^ o U (jULx> : Jli 4JI ICj 4jJi 4JJI { X*a ^Jjl (ji ^jj jij 

I5U5 8J^>oj 'LhH^J ^^ 5LLtf Ji" jjj ^ 4JJI »u^y .4l>JI Jj>-J Ul lill 

C Ij^C OJjJVjj i IjAtf 4^Uo JjlC 4JJI -*-u*U9 CjJjjUjj Uujl OjJ^jj c (Jjj'Ujj 

. Ij*5* vAJJ a 



186 



313 



298. O tespihu poslije namaza 

408. ISPRICALI SU NAM Ishak b. Ibrahim b. Habib b. Sehid i 
Alija b. Hudzr; kazu; Nama je ispricao Attab b. Besir, on je prenio od 
Husajfa, on od Mudzahida i Ikrime, a njh dvojica od Ibn Abbasa koji je 
kazao: "Siromasi 314 su dosli Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve 
sellem, i rekli: Allahov Poslanice! Bogati klanjaju kao i mi, poste 
kao i mi a uz to imaju imetak kojim oslobactaju robove i dijele ga na 
ime sadake. On rece: Kada obavite namaz , vi recite trideset i tri 
puta Subhanallah (slava Allahu), trideset i tri puta Elhamdulillahi 
(hvala Allahu) i trideset i cetiri puta Allahu ekber (Allah je najveci) i 
deset puta La ilahe illellahu (nema Boga osim Allaha), stici cete (u 
nagradi) one sto su vas (u tome) pretekli i nece vas preteci oni koji 
dolaze poslije vas." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ka'ba b. Udzrea, Enesa, 
Abadullaha b. Amra, Zejda b. Sabita, Ebu Derdaa, Ibn Omera i Ebu Zerra. 

317 

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun-garibun. 

Preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je 
kazao: "Dvije osobine, ukoliko osoba musliman bude pazila na njih, 
uvest ce tu osobu u Dzennet: Ukoliko bude (redovno) poslije svakog 
namaza slavila Allaha, izgovorom trideset i tri puta (Subhanallah), 



313 Rijec tesbih u arapskom jeziku znaci: slavljenje i hvaljenje Allaha, dz.s,. izgovorom 
rijeci Subhanallah. U konkretnom slucaju se odnosi na izgovaranje rijeci: Subhanallah, 
lhamdulillahi i Allahu Ekber, po trideset i tri puta poslije svakog namaza. 

314 U predaji ovoga hadisa koju biljeze Buharija i Muslim u Sahihima od Ebu Hurejre stoji: 
"da su Allahovu Poslaniku dosli siromasni muhadziri." 

315 U hadisu Ka'ba b. Udzrea koji je zabiljezio Muslim u Sahihu stoji: "Kada obavite 
obavezni namaz vi recite..." 

316 Muslim u Sahihu biljezi od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Ko poslije namaza rekne: Trideset i tri puta Subhanallah, trideset i tri 
puta Elhamdulillahi i trideset i tri puta Allahu ekber, ukupno devedeset i devet puta, i 
upotpuni stotinu izgovorom La ilahe illellahu vahdehu la serike leh. lehul mulku velehul 
hamdu vehuve ala kulli sej'in kadir, bit ce mu oprosteni grijesi da ih ima koliko morske 
pjene." 

Ucenjaci su trazeci kompromis izmedu predaja u kojima stoji da se i Allahu ekber, 
izgovara trideset i tri puta, i onih u kojima stoji da se Allahu ekber izgovara trideset i 
cetiri puta, polazili od ovoga hadisa. Oni kazu da se prije izgovaranja La ilahe illellahu 
vahdehu la serike lehu, moze izgovoriti jos jedan tekbir, a i ne mora. Moze se odmah 
nakon sto se izgovori trideset i tri puta Allahu ekber, izravno uciti La ilahe illellahu 
vahdehu la serike lehu... 

317 Zabiljezio ga je i Nesaija u Siinenu. 

187 



zahvaljivala Mil, izgovorom trideset i tri puta (El-hamdulillahi) i 
velicala Ga, izgovorom trideset i cetiri puta (Allahu Ekber), te ukoliko 
Ga, pred spavanje bude slavila, izgovorom deset puta (Subhanallah), 
zahvaljivala mu, izgovorom deset puta (El-hamdulillahi) i velicala ga, 
izgovorom deset puta (Allahu Ekber)." 

(j^ «--UJI (jj ja£ UjJL>-I jla^»i (JJ ^4**" "ri"**' t5~*3-° Crt icri-*^ UuJ-> . t * H 

i ♦i^' '■* if * ' ° ' *■ ° ' v: s -* • »•' ° ' i' ? -* ° ' * - i' ° i^- 
I^jIj j»^J! :oju> (>c 4_ul ^ 5jj (jj ^yju ^ o'^ c 6^ j- -* 6* ^4J Oi j*P 

sLCsJI £Jj*a>j &&>* (jJI Ij^iili jiw J& *1*>j fLlXff 4JJI ^jJ^a l? juJI *< 

S £ 5 > .-^ ^ ^ J 1 3 ,- .- 

4JUI ^jJUsj 4JJI Jj*jj jjb ,*^Jw Ja^I ^ 4JuJlj -v-fS^ ^ ib-oJ! .ijj4a*S 

t -" ' * f III"* 6 ^ fr ^ , Jl j^,' 0S.0 ^Jlo" # ^o^ * * °'.. * 

j gL& 4JI -iJUL (jj (jiJI foJ* i$Jj ll£j . aJj(j( (Jjbl (jj Jl^-Ij joP 4-Lfi i_5jj .l9j 

Jf^-Jj jwl>-I JjJL; 4jj . aJLxJI JjsI Jof Ha J* J^jJIj .*2jIj (J-c ch^tj «-U> ^i 

299. O namazu na jahalici u situaciji 
kada je blato i kisa 

409. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Obavijestio nas je 
Sebabe b. Suvvar; kaze: Nas je obavijestio Omer b. Remmah, on je 
prenio od Kesira b. Zijada, on od Omera b. Osmana b. Ja'laa b. Murrea, 
on od svoga oca, a on od svoga djeda: "da su sa Vjerovjesnikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, bili na (jednom) putovanju. U vrijeme 



3 1 8 Ovaj hadis je Tirmizija zabiljezio u istoj ovoj zbirki u poglavlju dovama. 
188 



nastupa namaskog vremena stigli su do nekog klanca, svi okisli. 
Iznad njih je bilo nebo (kisa) a ispod njih mokra blatnjava zemlja. 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, (ne silazeci) sa jahalice 
prouci ezan, a nakon toga i ikamet 319 . Potom na jahalici prode malo 
naprijed i klanja im kao imam. Ruku' i sedzdu je cinio pokretom 
glave, spustajuci je nize kod sedzde negoli kod ruku'a". 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garib. " Omer b. Rimah el-Belhi ga je 
sam prenio, i poznat je samo iz njegovih kazivanja. 

Od njega su prenijeli mnogi ucenjaci. Tako je preneseno od Enesab. 
Malika da je prilikom kise i blata klanjao na svojoj jahalici. Prema 
ovome postupaju ucenjaci. To je i stav Ahmeda i Ishaka. 

fog. A3\Xe. ^jj jbj <>c ij|_^c jj\ LJjjl>I : ULs JUw (jj jAij 4 -Hr& LJJj^>- . I \ ♦ 

, s - o a ss .* . » , .. 9 

o^aIJI jl> >JI*jj 4_uc 4JJI ( JUi> 4JUI Jj-*»j ,$J*3 : J Is 4_utw <jj oj^huJI 
: J LI ?j^Lj Uj djij j* »jaj U ^U ^ac jJ»j Ijta uJKjjI : <U JjJis .oUjJ 

. ljjS^> Ijup jj^» Lis' 

* '*'-+. - '-". ' -- .'ti *. ' ' ( "tr 

-:;:- -r J .>w J £)**>> CjuJ^ 4- l . » .> V i £>J OsJJ<-*J I ClJ-)Jt>- ' _>*u^ aj I UlS 



319 Prema rjecima Sujutije, Nevevi je na osnovu ovoga ustvrdio da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, licno proucio ezan i ikamet, i to uzima kao dokaz da je lijepo 
da ista osoba prouci i ezan i ikamet. 

U hadisu koji biljezi Ahmed b. Hanbel u Musnedu stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, torn prilikom naredio Bilalu da prouci ezan, a potom ikamet. Zbog toga 
El-Mubarekfori tvrdi da je Tirmizija ovaj hadis donio u nesto skracenom obliku, i smatra 
da rijeci: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, (ne silazeci) sa jahalice prouci 
ezan, a nakon toga i ikamet", treba razumjeti u smislu: "da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, (ne silazeci) sa jahalice naredio Bilalu da prouci ezan a nakon toga i 
ikamet" a ne u smislu da ih je on licno proucio. 

320 Ovaj hadis je jasan dokaz da se u situacijama kada za to postoji opravdan razlog namaz 
moze klanjati na jahalici a analogno tome i u svakom drugom prevoznom sredstvu. I to 
sjedeci ili na drugi najpogodniji nacin. U torn slucaju ce se ruku' i sedzda ciniti pokretom 
glave. 

321 Zabiljezili su ga i Nesaija i Darekutnija od Enesa. Sufjan es-Sevri smatra da je ovaj hadis 
po stepenu hasenun-sahihun, dok ga Bejhekija ocjenjuje slabim hadisom. 

189 



300. O marljivosti u namazu 

410. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Bisr b. Muaz; kazu: Nas je 
obavijestio Ebu Avane, on je prenio od Zijada b. Alake, a on od Mugirea 
b. Su'bea koji je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem 
je klanjao (toliko dugo) da su mu noge otekle, pa mu je receno: Zasto 
se opterecujes kada ti je oprosten (svaki) grijeh koji si (eventualno) 
pocinio i onaj koji ces (eventualno) pociniti. On rece: Pa zar, da ja ne 
budem zahvalni rob." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Ebu Hurejre i Aise. 

v 323 

Ebu Isa kaze: Hadis Mugire b. Su'bea je hasenun-sahihun. " 

O jj ^ ^ q ^ jj q __, £ s * $ ** Jit J t ^ / ^ ^ 

< *. f , ,o t a, ; • ' • . ,,,*«£ "."'n't' ° ' ; " ^ i- lit'- ill 

: 0JI9 iiLjiJI cju>j3 : J 15 4.^ u .ti ^ { r J ^.jr > ' s " 6^-*^' 6* oJ^is .s^-' J - > ^ 
cJL*. ^j£ : cJii SjjjA ^jI ^J| c wJ .>i : J 15 ,l*JLa L< ai > ^J j~u *^i 

4JJ! (J-tf 4JLII (-U~M £>* 4jUW~H LJJJJL>J ^JjJ^vS ( 1>JL^ Lj- J j>- ^jfljjj (jl «U 

,. 5 S 5 ,. ,- ,- .- ,- 5* 5 ,- S ,- 

ft - fl - ^ ^ t ^ ^ ^ ^ ^ ^ 

4xU a^JJ! _Lo <JJI Jj-<j cuuw : JU5 ,aj ^J**-^ jl 4-LI I J*J <.al-<j 4j1c 

° 1'* ■* ~i"t' r" ' •* 'i'«t< ' 4 ' ■* *' ti ^'i' - 'i''f*}' 3i i J, |''''t'' 
- ,> ,s * * ? 

tt* f t' ' H' ^' - ** '• 'ti ' ' »~?i 
.tiUj J^ 4l&£ j^b) jjjj »j .4-iujiJl fja ijAi^Ji 



322 Svaki Poslanikov postupak za njegove sljedbenike ima odgojno-poucni smisao i 
karakter. Njegov primjer iz ovoga hadisa, upucuje svim sljedbenicima islama jasan 
signal i poruku; Ako je on kao Allahov miljenik, kome je zagarantovan najvisi stupanj u 
Dzennetu i kome je sve oprosteno, toliko dugo stajao u ibadetu da bi mu noge otekle, 
kako tek moramo ciniti mi koji imamo mnostvo grijeha i uopce nismo sigurni hocemo li 
se uspjeti spasiti. 

323 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima te Nesaija u Sunenu. 

190 



o T. - °-°. «-" . * ' ' * - vt - " ' -* f •* ' ' ill" 

"»-■> to- o -. {' o. » -» - .. ,s - - ' 

lift joi i^-ujj o^ ^y^ 3 6^ (>^>JI &■£ o-*c»JI <->\j*+o\ o^oju t5jj Jij 

jjxj jxL-j 4j1c 4JJI ( Juo ( jul\ jJS SjjjA ^1 (>C j»jiL> £>J ^1 (>C (^jjj 

*• !JJ6 

301. Prvo za sta ce na Sudnjem danu 
svaki Allahov rob racun polagati, je namaz 

411. ISPRICAO NAM JE Alija b. Nasr b. Ali el-Dzehdami; kaze: 
Obavijestio nas je Sehl b. Hammad; kaze: Nas je obavijestio Hemmam i 
kazao: Ispricao mi je Katade, prenijevsi od Hasana, on od Hurejsa b. 
Kabisea koji je kazao: Dosavsi u Medinu ja sam rekao: Allahu! Podari 
mi dobrog sagovornika. Pa sam sjeo kod Ebu Hurejre i rekao: Molio 
sam Allaha da mi podari dobrog sagovornika, pa mi ispricaj hadis koji si 
cuo od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mozda da mi 
Allah omoguci da se okoristim njime. On rece: Cuo sam Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada veli: "Prvo za sta ce od 
svojih djela, svaki Allahov rob na Sudnjem danu racun polagati, 
jeste njegov namaz. Pa ukoliko mu bude dobar, on se spasio i uspio, 
a ukoliko mu on bude los, on je izgubio i propao. Medutim, ukoliko 
mu neki fard bude manjkav, Uzviseni Gospodar ce reci: Vidite 
imali moj rob kavih dobrovoljnih namaza, pa ce se njima 
nadomjestiti manjkavost kod fardova. Potom ce se na isti nacin 
postupiti i sa ostalim njegovim djelima." 324 

324 Iraki u komentaru Tirmizijine zbirke hadisa smatra da ne postoji protivurjecnost izmedu 
ovoga, i vjerodostojnog hadisa u kome stoji: "Prvo zasto ce se na Sudnjem danu suditi 
medu ljudima jeste krv." Prema njemu, hadis iz ovoga poglavlja govori o polaganju 
racuna za nase obaveze prema Allahu, dz.s, dok se u ovom hadisu govori o polaganju 
racuna za ljudske hakove. 

191 



Na ovu temu je hadis prenesen i od Temima ed-Darija. 
Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je u ovoj formi hasenun-ganbun. " 
Ovaj hadis je i drugim putevima, osim ovog, prenesen od Ebu Hurejre. 

Neki su Hasanovi savremenici prenijeli od Hasana, on od Kabise b. 
Zuvejba, drugaciji hadis od ovoga. Medutim, on je vise poznat kao Ka- 
bise b. Hurejs. 

Preneseno je od Enesa b. Hakima, on od Ebu Hurejre, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, slicno ovom. 

$j£x£ ^jJJJ 4illj »jj Jb Jup {>0J& *\j> U oLj .f * Y 

s ^ ji Z 

<jj OjaiLoJI Uo>l j_5j I Jl (j L»j. L >) (jj (3-^wJ Gail *5lj (jj J-«->-a Uj.l> . £iT 
jjLj ^ : liwj fulc 4JJI ^Jla 4JJI J_^.j J IS : cJLs iiuli ^e *LLi (jp jUj 

^ .- S ate 

Jj5 pl*5j *jjl .4-X>J! ^5 UUj 4J 4JUI ( Ju c4JuJI £4 4-«j Oji<^ jJuu ( Jl£ 

eoso 9 a 

^ s Q *■ O^x ,- ^ o^ ^ ^ ^ ^ s ^ * * *• 0^^ ---- 

x ,- .- 

■J"** (iH'J lT^ l^'j 1*0* L^'j 4 ^^ > " (*' <>" ^ • ' L^J 
J3 Juj (jj Oj_Juj ,4^-aJI IjlA £>j ljj^£ C1uJl» *l2uu5< c±jjJ-^ * ~mu£ ijI Jl$ 

00 S,- 

•* *■ ° e- ,» 5 of ^ , ji .,,,,,0 ( J,,j| ^ »- .» t , "* 0*" _joji Ji a ., .. «- 5 , 

ijp— 4 (_fi' 6^ l5j_jjJI 04**" «jf>"i J-*>» ^j^-*-i D^y* c* ->>«^-» Uj^>- .£^f 



Na pitanje da li ce se racun prvo polagati za hakove prema Allahu, dz.s, ili za hakove 
prema Ijudima, Iraki kaze: Nije iskljuceno ni jedno ni drugo. Medutim, ono na sto 
upucuju brojne predaje jeste: da ce se ipak prvo racun polagati za hakove prema Allahu, 
pa tek nakon toga, za hakove prema Ijudima. 
325 Zabiljezio ga je i Ebu Davud u Sunenu, a prenosi ga i Ahmed b. Hanbel u Musnedu. 

192 



4J ^yjj (.^ii'j o^i** J&tj 4JbJj »jj ^ ,^1^ c>* :p^j ^* *UI ( _ J i^ 4JJI 

s -- - _ ^ ° „ 

s - ^ o ,, ,. ., - ^ ,- ^ ,. s s * ° » H °« ( * ' ° ^ ** ^ ' tl * 

,0,,- o 

(»' °»* * * * ' .' »J ** ^ ^ ^ .- 

>• 

302. Kakvu ce nagradu imati onaj, koji tokom dan 
i noci bude klanjao dvanest rekata sunneta 

412. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Rati'; kaze: Obavijestio 
nas je Ishak b. Sulejman er-Razi ; kaze: Nas je obavijestio Mugire b. 
Zijad , on je prenio od Ata'a " , a on od Aise koja je kazala da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko ustraje u 
klanjanju dvanest rekata sunneta: cetiri prije, i dva poslije 
podnevskog, dva poslije aksamskog, dva poslije jacijskog i dva prije 
sabahskog (farda), Allah ce mu sagraditi kucu u Dzennetu." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ummu Habibe, Ebu 
Hurejre, Ebu Musaa i Ibn Omera. 

329 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis u ovom obliku je garib. " Neki su se 
ucenjaci nepovoljno izrazili o Mugiri b. Zijadu u pogledu njegova 
pamcenja. 



326 Er-Raziju je puno ime Ebu Jahja Ishak b. Sulejman er-Razi el-Kufi. Pouzdan je i vrijedan 
ravija. Pripadao je devetoj generaciji. 

327 O Mugiri b. Zijadu el-Bedzliju el-Mevsiliju su izrecene razlicite ocjene. Ibn Mein i 
Veki' ga smatraju pouzdanim, dok Ebu Hatim za njega kaze da je sejh ciji se hadisi ne 
mogu koristiti kao argumenti. Ibn Hadzer ga smatra iskrenim ravijom, koji je bio sklon 
previdima. 

328 Ata b. Ebu Rebbah je iskren i vrijedan ravija. Slovio je kao veliki poznavalac fikha i 
seriatskog prava. Za njega je Ibn Abbas kazao obrativsi se Mekelijama. O Mekelije, zasto se 
okupljate oko mene kada medu vama imate Ata'a b. Ebu Rebbaha. Ebu Hanife veli: Ja nisam 
sreo nikoga vrednijeg od Ata'a b. Ebu Rebbaha. Umro je 1 14. godine po Hidzri. 

329 Osim Tirmizije zabiljezili su ga i Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 

193 



413. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijestio nas 
je Muemmel 330 ; kaze: Nas je obavijestio Sufjan es-Sevri, prenijevsi od 
Ebu Ishaka, on od Musejjeba b. Rafi'a, on od Anbesea b. Ebu Sufjana, a 
on od Ummu Habibe, koja je kazala da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Ko u toku dana i noci bude klanjao dvanest 
rekata: cetiri prije, i dva poslije podnevskog, dva poslije 
aksamskog, i dva poslije jacijskog (farda) te dva prije sabaha, 
jutarnjeg namaza, bice mu sagradena kuca u Dzennetu". 

Ebu Isa kaze: Anbeseov hadis od Ummu Habibe, o ovoj temi je 
hasenun-sahihun. 

Prenesen je na vise nacina od Anbesea. 

Jjl ijj Ojljj (1>C 0JU3 ij£> 4J\j£ Jj\ L>jJ^-\ <JJ' J^C (jj 7^y^ LJjJ-> .tit 

U*5j : aJL. j filli <JJI ^ila 4JJI Jj-^j Jli :dJli iioli ^ pL^a £h +**•" <1>* 

.^Li (>jIj j^c c>j(j Js- o* v^ ( (jlj 

•* '*''*. - '"'• si' J '. ' ' 1 'tl- 

303. O vrijednostima dva rekata sabahskog sunneta 

414. ISPRICAO NAM JE Salih b. Abdullah 332 ; kaze: Nas je 
obavijestio Ebu Avane, prenijevsi od Katade, on od Zurarea b. Evfaa , 

330 Muemmel b. Ismail el-Adijj je, po ocjeni Ibn Meina, pouzdan ravija. Ebu Hatim ga 
smatra iskrenim ravijom koji je puno grijesio kod prenosenja hadisa. Istu je ocjenu 
njemu izrekao i Ebu Zur'a. Buharija za njega kaze da je puno protivurjecio pouzdamjim 
ravijama. Umro je u Mekki 206. godine po Hidzri. 

33 1 Biljezi ga i Nesaija u Sunenu. 

332 Salih b. Abdullah b. Zekvan el-Bahili Ebu Abdullah et-Tirmizi je pouzdan ravija. 
Pripadao je desetoj generaciji ravija hadisa. 

333 Zurare b. Evfa el-Amiri el-Haresi je pouzdan i izuzetno pobozan ravija. Umro je na 
namazu. Bio je kadija u Basri, a pripadao je trecoj generaciji ravija. 

194 



on od Sa'da b. Hisama 334 , a on od Aise koja je kazala da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dva rekata sabahskog 
sunneta su bolja od ovoga svijeta i svega sto je na njemu." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Ibn Omera i Ibn 
Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun. 

Ahmed b. Hanbel je od Saliha b. Abdullaha et-Tirmizija prenosio 
hadise. 



# Ugji 4j(jUIj j>Jd\ J*»3j $-*****" ,j| *^> U uG .f * t 

t> l i o,i .. .. o c ft. OS. ' ' 5, *f" ' i t*"« * <> * ?° ' .1C* ' , . 

LjjjLi-l (_5jjjjJI Jio^-I yi\ Ujji-I ; Uli jUP ^jIj (jU^C 6^ ->3^*-» UJJt> . t 1* 

^ S 5 o . 

4jJU tfULJt ^Juo ^jJjJI oioj : J 15 y>£> (jj\ (ji ^?L^-o 6^ j-^^i ^' O-^ 0^^ 

.«UiuLcj <L^iiL>j (j*<La* (1>^'J **!>* <^'_9 o*^'j J****"-* t>Jl u* L r'4 L '' /_c?J 

• - * »j - ), «j '. >»-, V - --.» o< „ , ill" 

■ o^-l <jp 



. Liul <±u±>j\ lift J-ulj— J jI j^C J^»l J>£ (Jjj OSj 



334 Sa'd b. Hisam b. Amir el-Ensari el-Medeni je pouzdan ravija. Pripadao je trecoj 
generaciji ravija. Pao je kao sehid u Indiji. 

335 Sah Velijullah ed-Dehlevi u djelu Hudzdzetullahil-baliga kaze: Dva rekata sabahskih 
sunneta su bolja od ovog svijeta i svega sto je na njemu, zato sto je ovaj svijet i sve stoje 
na njemu prolazno, dok dobra djela vjecno traju. U hadisu koji biljezi Muslim od Aise 
stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi sa dva rekata sabahskih 
sunneta kazao: "Drazi su mi od ovoga svijeta i svega stoje na njemu." 

336 Zabiljezili su ga i Muslim u Sahihu i Ahmed u Musnedu. 

195 



1 „ i° »_JI o o, f o .» » .. j> .» .« o * °-^.. - ' • f f • i'i, . 

• t 

304. O kratkoci dva rekata sabahskih 
sunneta i ucenju na njima 



337 



415. ISPRICALI SU NAM Mahmud b. Gajlan i Ebu Ammar ; kazu: 
Obavijestio nas je Ebu Ahmed ez-Zubejri; kaze: Nas je obavijestio 
Sufjan, prenijevsi od Ebu Ishaka, on od Mudzahida, a on od Ibn Omera, 
daje kazao: "Ja sam mjesec dana posmatrao Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem. On je na dva rekata sabahskih sunneta ucio Kul ja 
ejjuhel-kafirun i Kul huvallahu ehad." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Mesuda, Enesa, Ebu 
Hurejre, Ibn Abbasa, Hafse i Aise. 

339 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun. On nam mje poznat 
preko Sevrija od Ebu Ishaka, osim iz kazivanja Ebu Ahmeda, a medu 
ljudima je poznat kao hadis Israila od Ebu Ishaka. 

Ovaj hadis je, takoder prenesen od Ahmeda, a on od Ebu Israila. 

Ebu Ahmed ez-Zubejri je pouzdan ravija i hafiz hadisa. On je kazao: 
Cuo sam Bundara kada kaze: Nisam vidio nikoga daje bolje pamtio od 
Ebu Ahmeda ez-Zubejrija. Ime mu je Muhammed b. Abdullah b. 
ez-Zubejri el-Esedi el-Kufi. 

dJJU Llj^.a^.i ; Jli ,j^jjj[ ,jj 4jJI JjlC L)jA>-\ tc ^Jr ? LH *— SL ^H LajJ-*- .41*1 

♦ 41 4*' •" *ii / 1 . O j ,, „, ,. ,. fr ,, Of £.0,. ^-t-^.0 



337 Ebu Ammar Husejn b. Hurejs el-Huzai je pouzdan ravija. Pripadao je desetoj generaciji 
ravija hadisa. 

338 Na temelju ovoga, i drugih hadisa, na ovu temu, vecina je islamskih ucenjaka izvukla 
zakljucak, da je lijepo sabahske sunnete klanjati kratko i ne duljiti sa njima. Kurtubi 
smatra da se to cini iz razloga da bi se pozurilo sa klanjanjem farda. 

339 Biljeze ga u El-Kutubus-sitte svi osim Nesaije. 

196 



.SIWI J\ 

rf „,»-,,» - . J ' ' ill" 

. *•£>■+£< tj~<x>- kijjjL> ijl» : (ff**^ y>\ wis 
jj U iL jf 411 j^j 6- O 1 ^ li u i 'j^ 1 ^ j^ ^ ^' t^ 9 ^ 

, ^ o ^ ^ ^ o ft- , ° .. - -* - -< J 



305. O razgovoru nakon (klanjanja) dva 
rekata sabahskih sunneta 

416. ISPRICAO NAM JE Jusuf b. Isa; kaze: Nas je obavijestio 
Abdullah b. Idris i kazao: Cuo sam Malika b. Enesa, koji je prenio od 
Ebu Nadra, on od Ebu Seleme, a on od Aise koja je kazala: "Kada bi 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zavrsio sa klanjanjem dva 
rekata sabahskih sunneta, ukoliko bi mu nesto od mene trebalo, 
razgovarao bi sa mnom, a ukoliko ne bi, on bi (odmah) izisao (u 
dzamiju) radi (fard) namaza." 

341 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Neki ucenjaci, iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashaba i drugi, drze da je svaki razgovor, osim zikrullaha i onoga 
sto je nuzno, od svitanja zore pa sve dok se ne klanja sabah, pokuden. 
Ovo je i stav Ahmeda i Ishaka. 

340 Buharija i Muslim biljeze od Aise da je kazala: "Nakon sto bi klanjao dva rekata 
sabahskog sunneta, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi razgovarao sa mnom 
ukoliko bih bila budna, a ukoliko ne bih on bi legao." 

Na temelju ovih hadisa vecina islamskih ucenjaka smatra da je nakon klanjanja 
sabahskih sunneta, a prije klanjanja farda, dozvoljeno razgovarati i da to nije mekruh. 

341 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte. 

342 Ucenjaci koji drze da je razgovor poslije sabahskih sunneta, a prije klanjanja farda, 
pokuden, temelje svoje misljenje na eseru Ibn Mesuda koji biljezi Taberanija u 
Mu'dzemul-Kebiru, a u kome stoji: "Ibn Mesud je jednom prilikom nakon svitanja zore 
dosao (u dzamiju) i zatekao ljude kako razgovaraju, pa im je rekao: Vi ste se ovdje 
odazvali radi namaza, pa ili klanjajte, ili sutite." 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori veli da je sened ovog esera prekinut, posto Ata koji ga 
prenosi nije slusao hadise od Ibn Mesuda. 

197 



• o J>J> 



o , ,,> o 'o, i' ' ° ' '-''J,- \ ' ' *' * \l ° *' * ° ' ' ' 

.jjjj>-*. UI jJxil! j*j oUQ> U :JLi lL»j juli 4JJI JLs 4JJI J^j o 1 '-y^ 

S o 

. <U3jL>j jytS- qj\ 4JJI JjlC (ji uLJI ^j 

( _Laj <jl ly>j£ : JjJI Jj&I 4-de f-*^?-l w y>j '^Hj J?** ' up <-SjJj -l^^ ^ 



o S - o J1J1 



-a jiiJI ,Ju*5j UJ jivill £^LL Jjw SlLa U : J_JAJ laj| ^jujJ>Jl lift ( _jJ*»J 

306. Nema nikakva namaza nakon pojave 
zore, osim dva rekata 

417. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Abde ed-Dabijj; kaze: Nas je 
obavijestio Abdul-Aziz b. Muhammed, on je prenio od Kudame b. 
Musaa, on od Muhammeda b. Husajna, on od Ebu Alkame, on od Jesara, 
Ibn Omerovog sticenika, a on od Ibn Omera, da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nema nikakvog drugog namaza 
nakon zore (do sabahskog farda), osim dva rekata sabahskog 
sunneta." 

343 Vecina islamskih ucenjaka smatra da je mekruh klanjati bilo kakvu nafilu u periodu od 
pojave zore pa do pocetka klanjanja sabahskog farda. Prema njihovu misljenju se u torn 
periodu mogu klanjati samo dva rekata sabahskoga sunneta. Tirmizija tvrdi da je o 
ovome pitanju medu ulemom postignut konsenzus, sa cim se ne slaze El-Mubarekfori. 
On smatra da ima ucenjaka, medu kojima je i Malik, koji smatraju da se i druge nafile 
mogu klanjati sve do sabahskog farda. Oni se, pri tome, pozivaju na hadis koji je 
zabiljezio Ebu Davud u Sunenu u kome stoji da je Amr b. Anbese upitao Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekavsi: "Allahov Poslanice! U kom se dijelu noci 
ibadet najvise uslisava? U zadnjem dijelu, rece on. Zato klanjaj koliko vise mozes, jer 

198 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Abdullaha b. Amra i Hafse. 

344 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je garibun. Samo nam je poznat 
preko Kudame b. Musaa. 345 Od njega su ga mnogi prenijeli. Ono oko cega 
su se ucenjaci saglasili jeste: da je osobi, nakon pojave zore (do farda) 
mekruh klanjati bilo sta drugo osim dva rekata sabahskog sunneta. 

Znacenje ovog hadisa je (u tome) da on kaze: Nema nikakvog 
drugog namaza, nakon pojave zore (do farda), osim dva rekata 
sabahskog sunneta. 

^ 

» J>jJ\ Jj6j jJu ^h^U\ J *l> to oG T*V 

S S .,55 5 5,8 .-.».»■.-. 

^^JL^ IjI :1Lij fuli <d!l JLo fdll Jj~.j J 15 : J 15 ojjy> ^1 <ji ^11^ ^1 

.4Jlwj ( _ 5 JLtf *sp&jx d $ jAaJI (j^"j («»*>' 

o 

,4j>aJI I.1& £y» VO"* T^^ 3 D""-*" ^i-^ Sjiy* ici' t ~^^ > • (j* 4 *^? J??' ( -' y5 

,Jb«5j ( -L? IJI £15 : aJLwj fulc 4JJI J*» ( ^III £>l : <l£jLc £>e (jjj jij 

^ - .- o 

£ - O D ^ ., y Jl O f O fr J! O _ C- - ° « - 



(nocnom) namazu prisustvuju meleki i on se prima sve dotle, dok ne klanjas sabah." U 
drugoj verziji ovog hadisa stoji: "Klanjaj sto vise mozes sve dotle, dok ne klanjas sabah." 

344 Prema ocjeni El-Mubarekforija ovaj hadis je slab. Slab je zato sto nije ustanovljeno 
stvarno ime Kudaminog sejha od koga je on preuzeo ovaj hadis. Neki vele da mu je ime 
Ejub b. Husajn, a neki da mu je ime Muhammed b. Husajn. Prema tome on je nepoznat 
(medzhul) ravija, a svaki hadis u cijem se senedu nade nepoznat ravija , prema kriterijima 
hadiskih ucenjaka, slab. 

345 Zejlei se ne slaze sa Tirmizijinom konstatacijom da im je ovaj hadis poznat samo preko 
Kudame b. Musa'a. On tvrdi da je Taberanija ovaj hadis prenio sa dva razlicita seneda, ni 
u jednom nema Kudame b. Musaa. 

El-Mubarekfori veli: Nema se ovdje Zejlei sta ne slagati sa Tirmizijom. Tirmizija nije 
tvrdio da ovaj hadis nije dosao drugim senedima i preko drugih ravija. On je samo 
istakao da njemu nije poznat drugim putem osim preko Kudame b. Musaa. 

199 



307. O lezanju nakon klanjanja dva rekata 
sabahskog sunneta 

418. ISPRICAO NAM JE Bisr b. Muaz el-Akadijj; kaze: 
Obavijestio nas je Abdul-Vahid b. Zijad; kaze: Nas je obavijestio 
A'mes, prenijevsi od Ebu Saliha, a on od Ebu Hurejre koji je kazao da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od 
vas klanja dva rekata sabahskog sunneta, neka (malo) prilegne na 
desnu stranu." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Aise. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je u ovom obliku hasenun-sahi- 
hun-garibun. 

Preneseno je od Aise da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
ukoliko bi dva rekata sabahskog sunneta klanjao u kuci, (malo) prilegao 
na desnu stranu. 

Neki ucenjaci ovakav postupak smatraju mustehabom. 

♦^^ ■ p ^ *♦.*■ p ♦ ♦ ♦ 

uo>l j-^vwj^ ^ M^pj '-o^' °^4^ L>f rjj v>j^' /*^-° Cm J-*^' uJj->- . iiS 
4JJI Jj*j j J 15 : JI5 Boys ^jI (]>c jL-v. 0^ *-UaP cm.ou.>< J 15 jLjjj o-jI jj-0-* 

346 Buharija i Muslim biljeze od Aise sljedece: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi 
izmedujacije i sabaha klanjao jedanaest rekata nocnog namaza (nafile). Kada bi muezin 
zavrsio sa sabahskim ezanom, ustao bi i klanjao dva kraca rekata sabahskih sunneta, a 
potom malo prilegao na desnu stranu, dok muezin ne bi poceo sa ikametom. A kada bi 
muezin poceo ikamet, izisao bi i klanjao sabahske farde." 

Na temelju ovih hadisa je vecina islamskih ucenjaka stala na stanoviste da je lijepo 
mustehab, onome ko sabahske sunnete klanja u kuci da malo nakon njih prilegne na 
desnu stranu. Safija to smatra sunnetom. 

Neki ucenjaci idu toliko daleko da smatraju da je prilijeganje poslije sabahskoga sunneta 
vadzib, cak neki idu toliko daleko da to smatraju fardom i uslovom za valjanost 
sabahskog namaza. Medutim, nema valjanih argumenata za ovakve tvrdnje i stavove, 
pogotovo kada se ima u vidu da to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije 
redovno cinio, a sto se vidi i iz Aisinih rijeci: "Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, zavrsio sa klanjanjem dva rekata sabahskih sunneta, ukoliko bih bila budna on 
bi razgovarao sa mnom, a ukoliko ne bih, on bi prilegao." 

347 Zabiljezili su ga jos i Ahmed u Musnedu i Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima. Nevevi i 
Ebu Jahja Zekerija el-Ensari smatraju da je ovaj hadis vjerodostojan prema kriterijima 
Buharije i Muslima. 

200 



sj o o ., a o ^ *■ o *■ o o.,,, M ,-o„»jl 00,- . ,- . ,-- 

^Lp <jjlj u*3?ji* l>j ^JJl JjPj jj*c <jj 4JJI OjPj <Jjj9o ojI <jP i— »UI ^j 
jj j^>u>j fli-w <jj J-ww*4»Jj Jdu4. (jj jLjjj jap £H ^J33 VJri' <^JJ '■*■**$ 

"* *. j! S .- ^ - o „ ji t o „ .» .- o ',o^. ., o o^o^^^,,a 

<d!l ( J^> jJJI "<jP SjjjA ^j| (ji jLu <jj *UaP (ji jllo jj jjaP <jp Sjbkj> 

^ , ° - ,^o, o" - o - ,. '„ *-° - * JI o a - ^ .* - o - .fl o a 3 - - - - 

djyaiJIj t oUijj Ji jLjuj jj jjj-c <jp ^' - v -g ijj jy^j ^0 6^ J<-»-> c5jjj 

a so 

„o e , «. ji » ° ' ti 
. UJJP <*wal PjSjaJI 

o' - - .. a'- s! i3 - - - - .B s- o - .a - . 4 - - J 1 o„- 

jji (j^ <xL<j 4_JLp 4JJI JL> ( _jill <jp 3jjjj» ^j| (jP cLuj^JI Ija (Jjj J3j . 

jj- --" tO- «'(' S.O,{ o °i -• ' s- j> o .as, '(" " 'ti I s ' 

SjjjA ^jI (jjB <UL< ^Jl (j£ ^j^xaJI ^Ulfll (_hUc (jj (j2UC Oljj . 4->jJI iJJ 

.1L»J ilip <Ui ( Xa ^^jJJI <jP 

S ^ 5 5 00 * fi 

rxL-j 4JJLc <JJI ( -La ( -Xx)l (-jLx^jI (jj aJUJI J*l JulC lift Is. JjjJIj 
jLiL*/ UaJL 4jj , 4^ a.O.o.1 1 Ul J->\Jl (J- 3 :! U U' oLLsJl ClwoSl bl IaAj^i 

a o a 

*.**{' (" M All' tl'l' tl °l' °2ti 

ssjj>v-(jj d*>^lj _*5LiJlj dJjLtaJI (JjIj i^j4JJ' 

308. Kada se prouci ikamet, nema drugog 
namaza osim propisanog (farda) 

419. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Revh b. Ubade ; kaze: Nas je obavijestio Zekerija b. Ishak; kaze: Nas je 



348 Revh b. Ubade b. Ala b. Hasan el-Kajsi Ebu Muhammed el-Basri je poznati hafiz hadisa. 
Napisao je brojna djela od kojih su najpoznatiji njegov Tefsir i Sunen. Prema misljenju 
Hadzi Halife umro je 205, a neki vele 207. godine po Hidzri. 

201 



obavijestio Amr b. Dinar i kazao: Cuo sam Ata'a b. Jesara koji je prenio 
od Ebu Hurejre, koji je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Kada se prouci ikamet, nema drugog namaza osim 

349 

propisanog (farda)." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Buhajnea, Abdullaha b. 
Amra, Abdullaha b. Serdzisa, Ibn Abbasa i Enesa. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun. 

Ovako su prenijeli i Ejub, Verka' b. Omer, Zijad b. Sa'd, Ismail b. 
Muslim i Muhammed b. Dzuhade od Amra b. Dinara, on od Ata'a b. Jesara, 
on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Prenijeli su ga i Hammad b. Zejd i Sufjan b. Ujejne od Amra b. 
Dinara, ali ne navode sve prenosioce (do Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem). 

Prema nasem misljenju je pouzdaniji hadis kod koga su svi 
prenosioci navedeni. 

Ovaj hadis je i drugim putevima, osim ovog, prenesen od Ebu 
Hurejre. Prenio ga je Ajjas b. Abbas el-Kitbani el-Masri od Ebu Seleme, 
on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

U skladu sa ovim je postupak ucenjaka iz generacije Vjerovje- 
snikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i drugih. Oni smatraju da 
osoba nakon proucena ikameta ne moze klanjati nikakav drugi namaz, 
osim propisani (fard). Ovo je stav i Sufjana es-Sevrija, Ibn Mubareka, 
Safije, Ahmeda i Ishaka. 

349 U predaji ovog hadisa, koju biljezi Ahmed b. Hanbel u Musnedu, stoji: "Kada se prouci 
ikamet, nema drugog namaza osim onog za koji je proucen ikamet." 

Ibn Hadzer smatra da se u ovim hadisima zabranjuje klanjanje bilo kakvih dobrovoljnih 
namaza, cak i sunneta, nakon proucenog ikameta. Jer se, veli on, pod pojmom propisani 
misli iskljucivo na fard. 

Nevevi smatra da se zabrana u spomenutim hadisima odnosi na otpocinjanje klanjanja 

nafila, nakon proucenog ikameta, svejedno da li se radilo o obicnim nafilama ili o 

redovnim sunnetima. Ovo je stav Safije i vecine islamskih ucenjaka. 

Ebu Hanife smatra da osoba, ukoliko nije klanjala sabahske sunnete, moze zapoceti 

njihovo klanjanje i nakon proucenog ikameta, ukoliko je sigurna da nece klanjajuci 

sunnete, propustiti i drugi rekat farda za imamom. 

Es-Sevri smatra da ih moze zapoceti, ukoliko je sigurna, da joj nece proci prvi rekat 

farda, za imamom. 

350 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte osim u Buharijevu Sahihu. 

202 



o o, o . S. .» J> o - H •"' I. • I ^ !** tl °- * ' *'" * l«i* ' £ ¥ 

^ S 2 S J 1 ' - - ^ - 

«ui£ 4JJI ^JL« 4JJI Jj*»»j rj-> : JLi (j-ui oj^j- <>e m*Ij^1 <1# j^>^» c^ •h*~ j 

'»' ' °'»' »ti •' ^ a .i - • ' ' ° 1 *•* ' °^ >i ' ' ' ' °"t' ♦ ^i'» s ti ' **i* '»' ' 
ijJLj 4-Jlc 4JLJI ^^JU? (^juJI k_3j-flul *j £JuaJ> 4ju> CuJUsS olUd! CwjSIS jJlwj 

SitiJ J>[ 4JUI JjLj tj :cd$ ?t** jt3Uk?i4* Ij Uto : J\& J*3 J>'±>$ 

.'c,j\ lis : JIS .jj^iJ! ^jjl^j cx*Sj 

• ° in 1*- ' 1° f> - '< {\ - i'°i •"''''.' ' 1 ii" 
±x~u ^jjj.*' (>» u[ ijj* j-Lo 4iijAj u (>jaIjj[ jj -i8-».o *^jj^> ; ( j~ t 4f 3^' wis 

o 

°-- B n . * ° -- ° - * «-'■'■' 

(^u*5jJI J->jJI /c^y u' ^W ^3ji r ■!r j yJ u> »'' '^-fi *^» J-*' L>* j»3^ J^ ^J 

. ^ a o af J I xiiaj (jl JjlS Aj££.&} I Jj«j 

ju*»»|j .j^j jj (j^yi ^a JLLjj -jj^^ ov l** 1 ^ 3* ^^3 •^? u *' 6^ ic* - *^ "^ 

»« ■ 0,0. o'i oS , .osojlS,^ S> . 0' , * ,, 

53 S. St. .0 S, J , . 0. 0.. . s . > Jl e . ... 

s .as 

.Lufl tilj5 rj* p-l~"3 5^ <4-JJ 1 -La 



203 



309. Ko ne stigne klanjati dva rekata sunneta prije 
sabahskog farda, klanjace ih poslije farda 

420. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Amr es Sevvak 3 "; kaze: Nas je 
obavijestio Abdul-Aziz b. Muhammed , prenijevsi od Sa'da b. Seida, on od 
Muhammeda b. Ibrahima, a on od svoga djeda Kajsa koji je kazao: "Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e izisao, proucen je ikamet i ja sam sa 
njim klanjao sabah. Potom je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
krenuo i ugledavsi me da klanjam rece: Polahko, Kajse, zar dva farda u 
isto vrijeme? Kada sam zavrsio rekao sam: Allahov Poslanice, nisam bio 
klanjao dva rekata sabahskog sunneta, a on rece: Ako je tako, onda nema 
smetnji da ih klanjas." 

Ebu Isa kaze: Nepoznat nam je hadis Muhammeda b. Ibrahima u 
ovoj formi, osim preko Sa'da b. Seida. 

Sufjan b. Ujejne veli: Ata b. Ebu Rebbah je ovaj hadis cuo od Sa'da 
b. Seida. Medutim, ovaj se hadis prenosi kao mursel. 

Neki ucenjaci iz Mekke, u skladu sa ovim hadisom, vele: Nema 
smetnji da osoba klanja dva rekata sabahskog sunneta poslije farda, prije 
nego li sunce izade. 

Ebu Isa veli: Sa'd b. Seid je brat Jahje b. Seida el-Ensarija, dok je 
Kajs djed Jahje b. Seida. Kaze se da je on Kajs b. Amr, a kaze se i da je 
Kajs b. Kahd. Sened ovoga hadisa nije spojen, jer Muhammed b. 
Ibrahim et-Tejmi nije slusao od Kajsa. 

351 Muhammed b. Amr es-Sevvak el-Belhi je iskren ravija. Prenio je hadise od Deraverdija, 
Husejma, Veki'a i drugih. Od njega su hadise preuzeli Buharija, Tirmizija, Ebu Zur'a i 
drugi. Umro je 236. godine po Hidzri. 

352 Abdul-Aziz b. Muhammed b. Ebu Ubejd ed-Deraverdi Ebu Muhammed el-Medeni je 
kao sto kaze Ibn Hadzer poznati hadiski ucenjak. Jahja b. Mein ga smatra pouzdanim 
ravijom hadisa. Ebu Zur'a smatra da je lose pamtio. Ahmed b. Hanbel tvrdi da su hadisi 
koje je prenosio iz svoje knjige pouzdani, dok je bio sklon previdima kada su u pitanju 
hadisi koje je pruzimao iz knjiga drugih ucenjaka. Nesaija za njega kaze da nije los 
ravija. Buharija je od njega preuzeo dva hadisa, i to bez seneda. 

353 Na temelju ovoga hadisa Safija, Ata, Tavus i Ibn Dzurejdz smatraju da osoba koja ne 
stigne klanjati sabahske sunnete prije farda, moze ih klanjati naknadno, odmah poslije 
farda a prije izlaska sunca. 

Evzaija, Ahmed b. Hanbel i Ishak smatraju da da se mogu klanjati poslije farda, ali tek 

nakon sto sunce izade. 

Ebu Hanife, Muhammed i Ebu Jusuf smatraju da se, ukoliko neko zeli, mogu klanjati 

nakon izlaska sunca, s tim sto to oni ne drze obaveznim, jer su sunneti prema njihovom 

misljenjunafila. 

354 Zabiljezili su ga jos i Ebu Davud i Ibn Madze u Sunenima, Ahmed u Musnedu i Hakim u 
Mustedreku. 

204 



Neki su ovaj hadis prenijeli od Sa'da b. Seida, a on od Muhammeda 
b. Ibrahima, da je "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izisao i 
vidio Kajsa." 

a o s o o 9- o 

•V- i. . , i' •*•■"' I. . I * " 'II * *'n '£-■* ' ' "'" I** *V» 

' f ■* ' ' t |C ' 1 1 ~ <S ' ° ' •" f ' ' I • ' . ' ° ' • f ' " • • t| " " ' I S" ° ' 

Jj^ij Jla : JLs ojjjA ^jI j^ ijlj g i (jj jj^> £>£■ o*->' Cx j~*>-u' s - ojua q& 

,, .- ,fl O .•> *• J< A ^ O,. ,. »« O Jl O ,, l" ^ .- — ^ t I ♦* 

j^c (jjl (>c ijjj jij -^jJl '•** 0-? Ul 4i^*J U >-i>jJ^>- lla ; ^j^js- y>\ J la 

.JaJI JaI die lis J* Ja*JIj .4l*a 4JI 
(Jjtj Uj : J la .dJjLlaJl (jjlj j^v-ilj jjj>-Ij _*aLiJlj <_5j^iJ! uy** - "j*^ fUj 

,- „ o ,- o , .-.-.- o „ i" ii i' , 3 .< w — «• - . ^ -• ->■ s^i 

ji^aU (jj JjJ-C UJ C IJJb _J->o jli-iUI IjuJJ »La J* du J .X)l IjJS (Jjj IJl>>I 

' ° - * 6-0- . j s -0^ ? fr °J»i •*■ #**'" - ° * • ^° ',,' 

^o ,-fi ^. so, ,»-S *. 8> (S 

— Ot o o5 ,0 ^ ** ,0(-0^> — — ,0— *# Iff 33 ^* 

JJsu (jl JjJ j>oLaJl SLLj) (jj iJOj dJjjl (^a : J 15 Ju>j ^ulc 4JJI ( _La -jJJI (j^ 

310. O njihovu klanjanju nakon izlaska sunca 



355 



321. ISPRICAO NAM JE Ukbe b. Mukrem el-Amijj el-Basri ; kaze: 



356 



Obavijestio nasje Amr b. Asim ; kaze: Nas je obavijestio Hemam, prenijevsi 

355 Ukbe b. Mukrem el-Ami Ebu Abdul-Melik el-Basri je pouzdan ravija. Prenosio je hadise 
od Jahje b. Seida el-Kattana, Gundera b. Mehdija i drugih. Od njega su hadise preuzeli 
Muslim, Tirmizija, Ebu Davud i Ibn Madze. Ebu Davud za njega kaze: Pouzdan je, 
pouzdan (siqatun-siqa). 

356 Amr b. Asim b. Ubejdullah el-Kilabi el-Kajsi, Ebu Osman el-Basri je, po misljenju 
Nesaije i Ibn Meina, pouzdan ravija. Ibn Hadzer za njega veli da je iskren. 

205 



357 

od Katade , on od Nadra b. Enesa, on od Besira b. Nehika, a on od Ebu 
Hurejre koji je kazao daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: "Ko ne stigne klanjati dva rekata sabakskog siiimeta,iieka\h 
klanja nakon sto sunce izade." 

Ebu Isa kaze: Ovaj nam hadis nije poznat osim ovim putem. Prenosi 
se od Ibn Omera da je tako postupio , a i neki ucenjaci su ovako 
postupali. 

To je stav Sufjana es-Sevrija, Safije, Ahmeda, Ishaka i Ibn Muba- 
reka koji kaze; Nije nam poznato daje neko drugi ovaj hadis u ovakvom 
znacenju i sa ovim senedom prenio od Hemama, osim Amra b. Asima 
el-Kilabija. 

Poznat je hadis koji Katade prenosi od Nadra b. Enesa, on od Besira 
b. Nehika, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, daje rekao: "Ko stigne klanjati jedan rekat sabahskog (farda) 
prije nego sto sunce izade, stigao je sabah klanjati (na vrijeme)." 

Qj fi+p^ (J& <J->wJ ffA (j£ (jUirW UjJL>| j^l£ 4jl UjJLi-l jljLAJ UJj^ ,iYY 

buj! j^JiJI Jj^ (jJUy j»Jwj ^J-k -slUI jjJu? ijJuJI 6^ :<-JLi J^ && tyj> 

'„, - it, '„, , o , ° 

. 4- i - u .> alj <l£ju? j^ v_i u! I ,_9a 
* ' - * ' ' \' * ' ' ti" 

* „ 5 a .•->..- So o 

' t - -^ ° - - 9 ,- o .. o , o „ .fl o S „ . t„^ - - Jl(. ,,S 

jLLj (^c jjaui (jj ^po (jp 4JJI jjlc (jj ^Ic Jli : Jli jLLuJI j£j ^1 Ujj 



i> 



357 Katade b. Diame es-Sedusi el-Basri je slovio kao hafiz hadisa u svom vremenu. Nesaija 
za njega kaze daje bio sklon tedlisu. 

358 Ovaj hadis je prema misljenju Hakima, vjerodostojan prema kriterijima Buharije i 
Muslima. Medutim, Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra daje on slab hadis, jer se u 
njegovu senedu nalazi Katade b. Diame es-Sedusi koji je, po misljenju Nesaije, bio sklon 
tedlisu. Osim toga, prenosi ga sam iz svoje generacije Arm b. Asim, a on je u svojim 
prenosenjima puno protivurjecio ostalim pouzdanim ravijama. 

359 Malik u Muvettau biljezi daje Abdullah b. Omer sabahske sunnete klanjao nakon izlaska 
sunca, ukoliko ih ne bi stigao klanjati prije farda. 

206 



BS x 9 Si oo o ^^c 

j>j X-j fUlc <dll L5 Io j^xSJI LjliJtfl' 6* f^ 1 J*' J^' -4? '^* t5^ J-^'j 

£ J 1 ^ ^ O „ ^ " 00 - ■* 

• la _*3L£JI UaAJ <Uj (jjJtO j 



'-•f- 
* JWu>l 



311. O cetiri (rekata sunneta) prije 
podnevskog (farda) 



360 



422. ISPRICAO NAM JE Bundar ; kaze: Obavijestio nas je Ebu 
Amir 36 '; kaze: Nas je obavijestio Sufjan, prenijevsi od Ebu Ishaka, on od 
Asima b. Damrea 362 , a on od Alije koji je kazao: "Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, bi prije podnevskog (farda) klanjao cetiri, 
a poslije njega dva rekata (sunneta)." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Aise i Ummu Habibe. 

Ebu Isa kaze: Alijin hadis je hasenun. 

Ispricao nam je Ebu Bekr el-Atar i kazao da je Alija b. Abdullah 
rekao prenijevsi od Jahje b. Seida, a on od Sufjana koji je kazao: Mi smo 
poznavali vrijednost hadisa Asima b. Damrea u odnosu na Harisov 
hadis, 

Prema ovome je postupala vecina ucenjaka iz generacije 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i onih poslije njih. 



360 Bundar je Muhammed b. Bessar. 

361 Puno mu je ime Ebu Amir Abdul-Melik b. Amr el-Kajsi el-Akadi. Pouzdan je ravija, 
pripadao je devetoj generaciji. 

362 Asim b. Damre es-Seluli el-Kufi je iskren ravija. Pripadao je trecoj generaciji. Alija b. 
Medini i Ibn Mein ga ocjenjuju pouzdanim. 

363 Buharija u Sahihu biljezi od Aise da je kazala: " Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
nije propustao cetiri rekata sunneta prije, i dva rekata poslije podnevskog farda." 

364 U senedu ovoga hadisa je i Ebu Ishak es-Subej'i koji je, prema misljenju 
El-Mubarekforija, bio sklon tedlisu, posebno onda kada bi hadise prenosio sa an. Ovaj 
hadis on od Asima b. Damrea prenosi sa an. 

207 



Oni daju prednost misljenju-da osoba prije podnevnog (farda) treba 
klanjati cetiri rekata (sunneta). Ovo je stav i Sufjana es-Sevrija, Ibn 



Mubareka i Ishaka. 



Neki ucenjaci kazu: Nocni i dnevni (dobrovoljni) namazi se klanjaju 
dva po dva rekata. Oni smatraju da poslije svaka dva rekata treba 
predavati selam. Tako vele Safija i Ahmed. 

I 

o ^ ^ ^ *■ o o Q ^ ^ ^ ^ ^ ^ 9 . *■ ,- s5 ,* ^ Jl e ,» • m ^" -■ -^ ° 

s 



365 Ebu Hanife, Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek i Ishak smatraju da cetiri rekata sunneta prije 
podnevskog farda, treba klanjati sa jednim selamom. Svoj stav oni temelje na sljedecim 
hadisima: 

Biljeze Ebu Davud u Sunenu i Tirmizija u Semailu od Ebu Ejuba da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: " Za cetiri rekata sunneta koji se klanjaju prije 
podnevskog farda bez predaje selama i dva rekata koji se klanjaju poslije njih, otvaraju se 
nebeska vrata." 

Biljezi Ibn Madze u Sunenu od Ebu Ejuba: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi 
klanjao cetiri sunneta kada bi se sunce pomjerilo s polovine neba i ne bi predavao selam 
poslije drugog rekata." Ebu Davud ovaj hadis smatra slabim. 

366 Svoje misljenje oni temelje na hadisu koji biljeze Ahmed b. Hanbel u Musnedu, Ebu 
Davud. Nesaija, Tirmizija i Ibn Madze u Sunenima, te Ibn Hibban i Ibn Huzejme u 
Sahihima preko Alije b. Abdullaha el-Barikija od Abdullaha b. Omera, da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Nocni i dnevni (dobrovoljni) namazi se 
klanjaju dva po dva rekata." 

Ibn Hadzer veli da vecina hadiskih ucenjaka smatra da su rijeci " i dnevni" pridodate 
ovom hadisu. Pridodao ihje neko od ravija, posto niko od onih koji su ovaj hadis izravno 
preuzeli od Ibn Omera, ne spominje ove rijeci. I Buharija i Muslim ovaj hadis biljeze bez 
dodatka "i dnevni". 

208 



312. O dva rekata (sunneta) poslije 
podnevskog (farda) 

423. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Ismail b. Ibrahim, prenijevsi od Ejuba, on od Nafi'a, a on od Ibn Omera 
koji je kazao: "Sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, sam 
klanjao dva rekata (sunneta) prije, i dva poslije podnevskog 

(farda)." 367 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije i Aise. 
Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

* J>\ 4±0 u^U X\f 

£>j 4JJI JoP IS^jl*! (Jjj^Jl <j^' ^' ^* 6* ^jljJl -^ UjJj>- .IT J 

Z #> s s- s r - $ - ° „ 0° 

4JLII JLfi {J jj}\ jl :l^Le (ji JjH2 (jj 4JJ! jjjc 0* *lJjJI jJI> (>c JjuJ 1 

& I , , i - - s 

.OJju oaUU j^JjJ! Jj3 UjjI J*flu »J ul oIj fJ^J ^H= 

J" - - - 

(j-o OjixoJi (j^l cjuJ^> (^ Oj-«j Laj| v^j^ b***" ^r!^" '^ '• ls**^ $t 
Uj .lift j->J frli>Jl jjL> <>£ 4jl**S (ji >*ijjl lH o*^ °'Jj "^J -^y '>** 

. xjuy) (jj (j*u3 >o£ 4-Ji*«2 (>C oljj |jL>l al*j 



367 Buharija i Muslim biljeze od Ibn Omera da je kazao: "Upamtio sam od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, deset rekata (sunneta): dva prije i dva poslije podnevskog 
(farda), dva poslije aksamskog u kuci, dva poslije jacijskog i dva prije sabahskog farda." 
Na prvi pogled izmedu ovih hadisa, u kojima stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, prije podne klanjao dva rekata sunneta, i hadisa iz prethodnog poglavlja, 
u kojima stoji da ih je klanjao cetiri, postoji kontradikcija. Abdur-Rahman 
el-Mubarekfori to objasnjava ovako: 

a) Postoji mogucnost da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nekada klanjao 
prije podne cetiri, a nekada samo dva rekata sunneta. 

b) Da je u kuci klanjao dva rekata, a potom izisao u dzamiju i klanjao jos dva, pa Aisa, 
koja ga je vidjela i u kuci i u dzamiji, prenosi ono sto je ona vidjela, a i Ibn Omer koji ga je 
vidio samo u dzamiji, prenosi ono sto je on vidio. 

c) Da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi klanjao sunnete u kuci, klanjao 
cetiri rekata, a kada bi ih klanjao u dzamiji, klanjao samo dva. 

368 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima, ali u nesto duzem obliku. 

209 



.lift j^oJ J~<j 4_jic 4JJI ^^Ls ^jjill £>P ^^jJJ ^1 <JJ (>J>-jJl -i+Z o& (_5jj -^J 

Ml *- ° S - •* ' ' ' V ' ' ' .' I*"* f " ' * ° i I' I-* 5 ' <V« 

4JJI J^~4.j J IS : C-JLS 4J. U JV al £>* £>«-}*-•> jcil £>J 4 -"- ;' - ' - g 6^ 4->j' O* (j^^J' 

.jUJI Jk 4JLJI <u^> l*jjt ji^JI jli jl'^ S* : X>j 4^ 4jJI ^ 

« 4-»-aJI lift jj£ <j^ ijjj Jij t -r4^ c <>-»■•»■ t ^V.r L> ' ' JJb : 1^*^? &' ^ 
t_f--v (jj 4-UI JoP UuJl> (JjijjLJI t>>~>[ £>•» ^a*j> jjj y.\ Lu±>- .ITl 

£>£ t±jjl>JI (jjl s-llaJl JjjJ*-I J IS Jjj-> (JJ » i -^-l I UjJ->- ^eLSJl ^rtX. uu . 1 1 

'•>' ' a * °. f ' • ' II** ' I'*'" f °~~'J-°~ '° s tl *' f I "II 

4jluj>- pi (fiJ-^l Cjutfc— : Jli o4^~*' ici' C>i * - > '; u g 6* u-a->*jJ' ;*■»•£ ^1 a^UJI 

alii J <t_Jic ^tJJ I (J-^-* f-U I J j-ij Cjl*«juj : J_jJL> jxL*j 4j1c <JJ I S*a -jil I —J j 

.jLill ^!c 4JJI <Uj>. Lajjtj ^jjIj j-^JI J^s ;pL«j /Vjl J^ iisL-*- cjj : Jj2j 

-1, ,-. - • * ". * - * - - *• - ,<- - 1 'tr 

. fL>jJl loa ^ v*^ 1 " "rtr?^ O- 1 **-*" *— ■ y^*' '"*• : L g. w . ' .g u] J is 

-:::- 4jUI -J I >—'->■ La aft a _«L5 4Xj aJsj 4jjIa^ (^jJ ^'y>, C>i ■~.^*' 



313. Jos jedno poglavlje o istoj temi 

424. ISPRICAO NAM JE Abdul-Varis b. Ubejdullah el-Ateli 
el-Mirvezi; kaze: Nas je obavijestio Abdullah b. Mubarek, prenijevsi od 
Halida el-Hazaija, on od Abdullaha b. Sekika, a on od Aise: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ukoliko ne bi stigao da 
klanja cetiri sunneta prije, klanjao bi ih nakon podnevskog 
(farda)." 369 

369 U Ibn Madzinoj predaji ovog hadisa stoji: "Kada Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, ne bi stigao klanjati cetiri podnevsaka sunneta prije farda, klanjao bi ih poslije 
farda, nakon sunsunneta." 

210 



370 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun , u ovom obliku nam 
je poznat samo preko Ibn Mubareka. Prenio ga je u slicnom znacenju i 
Kajs b. Rebi', od Su'bea, a on od Halida el-Hazaija. Nije nam poznato 
da ga je neko drugi osim Kajsa b. Rebi'a prenio od Su'bea. 

A preneseno je i od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, slicno ovom. 

425. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Jezid b. Harun, prenijevsi od Muhammeda b. Abdullaha es-Suajsija, on 
od svoga oca, on od Anbesea b. Ebu Sufjana, a on od Ummu Habibe, 
koja je kazala da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
"Ko prije podnevskog (farda) bude (redovno) klanjao cetiri rekata 
(sunneta), Allah ce ga za Vatru uciniti zabranjenim." 

372 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun , prenesen je i drugim 
putem, osim ovoga. 

426. ISPRICAO NAM JE Ebu Bekr Muhammed b. Ishak 
el-Bagdadi; kaze: Nama je ispricao Abdullah b. Jusuf et-Tunejsi 
es-Sami; kaze: Nama je ispricao Hejsem b. Humejd i kazao: Mene je 
obavijestio Ala b. Haris, prenijevsi od Kasima Ebu Abdur-Rahmana, on 
od Anbesea b. Ebu Sufjana koji je kazao: Cuo sam moju sestru Ummu 
Habibu Vjerovjesnikovu, sallallahu alejhi ve sellem, suprugu kada veli: 
Cula sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada kaze: 
"Ko bude pazio na cetiri rekata prije, i cetiri rekata (sunneta) 
poslije podnevskog (farda), Allah ce ga za vatru uciniti 

373 

zabranjenim." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je u ovoj formi hasenun-sahihun-garibun. 

Kasim je sin Abdur-Rahmana, naziv po sinu mu je Ebu Abdur-Ra- 
hman, sticenik je Abdur-Rahmana b. Halida b. Jezida b. Muavije. On je 
iz Sama, pouzdan je kao ravija, bio je Ebu Umamin savremenik. 

370 Sevkanija u djelu Nejlul-Evtar tvrdi da su sve ravije u senedu ovog hadisa pouzdane. 

371 Ovo se odnosi na osobu koja pored toga sto redovno i na vrijeme obavlja sve farde, uz to 
pazi i na cetiri rekata podnevskog sunneta. To, s druge strane, ukazuje na cvrstinu i 
karakter njenog imana. 

372 Biljeze ga svi u El-Kutubus-sitte, osim Buharija. 

373 Prema misljenju Sevkanije ovaj hadis je dokaz da je lijepo (mustehab) klanjati cetiri 
rekata podnevskog sunneta prije farda i cetiri poslije farda. Ali El-Kari veli da je sunnet 
poslije podnevskog farda klanjati dva rekata sunneta, a samo je lijepo (mustehab) 
klanjati jos dva ko to zeli. 

374 Zabiljezili su ga jos i Ahmed u Musnedn, te Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 

211 



^ s s-0 

°** > ° * 



3*w»l ^j! £>e O^** - ^j^*' j-?^ W' '-O^-* - ' j^H lH J^*^ j'- 1 ^ UjJ->- . i TV 

- # . 8 - S If, ' , , t 

Jjji ,-kaj »J-*<J fUle 4iJI (jJu.3 jjoii! 6^ :J^ L? itf (j* Sj^i> (jj ^Lc (ji 
M*f> U*J Ur^j^l 45jI1«JI ,jJi »j1*)jJL u^-juj J**y P^-Sj £0' J"***^' 

o 

« 9 o ,- - o 

o ^ ,, ,- .-0.- -■ ., ^ 5* .» O s - J 1 *■ O S-^ * S S-^-- 

ft s , a - 

j-^j«Jl Jos ^L» Ij^l dJl aj>-j : JLs aiwj fuic 4JJI j^La ,c^" C^ y^- 0^ 



■^VJ 1 



rf , , 1< 



« (j~4C> l»_JUj^ CJU;i>- lift J C~*£? Y.\ "^ 

314. O cetiri (rekata sunneta) prije 
ikindijskog (farda) 

427. ISPRICAO NAM JE Bundar Muhammed b. Bessar; kaze: 
Obavijestio nas je Ebu Amir; kaze: Nas je obavijestio Sufjan, prenijevsi 
od Ebu Ishaka, on od Asima b. Damrea, a on od Alije koji je kazao: 

212 



"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je prije ikindije klanjao 
cetiri rekata (sunneta). Nakon dva rekata bi predao selam 
(nazivajuci ga) bliskim melekima, muslimanima i mu'minima koji 

375 

su slijedili iza njih." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Omera i Abdullaha b. 
Amra. 

Ebu Isa kaze: Alijin hadis je hasenun. 

Ishak b. Ibrahim je na temelju ovog hadisa dao prednost misljenju; da 
ne treba nakon dva rekata predavati selam. On smatra da rijeci "izmedu 
dva rekata bi predao selam" imaju znacenje: izmedu njih bi obavio 
tesehud. 

Safija i Ahmed smatraju da i nocnu a i dnevnu nafilu treba klanjati 
dva po dva rekata. Njih dvojica predavanje selama nakon svaka dva 
rekata smatraju odabranijim. 

428. ISPRICALI SU NAM Jahja b. Musa, Ahmed b. Ibrahim, 
Mahmud Gajlan i drugi; kazu; Obavijestio nas je Ebu Davud et-Tajalisi; 
kaze: Nas je obavijestio Muhammed b. Muslim b. Mihran, on je cuo 
svoga djeda kada je prenio od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "Allah se smilovao osobi koja 
prije ikindije klanja cetiri (rekata sunneta)." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun. 



375 Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da je ovaj hadis dokaz da je lijepo (mustehab) 
prije ikindije klanjati cetiri rekata sunneta. 

Taberanija u Mu'dzemul-kebiru i Vesitu biljezi daje Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, kazao: "Ko bude redovno prije ikindije klanjao cetiri rekata, nece vatra doticati 
njegovo tijelo." 

Taberanija, takoder u Mu'dzemul-kebiru, biljezi od Ummu Seleme daje Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko redovno bude klanjao cetiri rekata (sunneta), prije 
ikindije, Allah ce zabraniti dzehennemskoj vatri da przi njegovo tijelo." 
Ebu Davud u Sunenu biljezi, sa senedom od Alije, daje Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, prije ikindije klanjao dva rekata sunneta." 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da se iz ovoga da zakljuciti da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nekada prije ikindije klanjao cetiri a nekada dva 
rekata sunneta. 

213 



O o 

p ^ o ^ o^^S * •>* * ■-* •■* «*■ 

(jljjw (jj dJLLoJl -uc LjjjLi-l j*>*oi\ (jj Jjj ljj^>-l (jj^" Ch J ^- a ^> &•>■» .itn 
U ( c! ! a>i U : J 15 4J! jja-m (jj 4JLII Axe o-i JjIj ^1 <>e <J-^ lh ^^ 6-* 
J>j OjJLoJI Jju ^jjiS^JI ^ Ijij IL>j 4jIp 4JJI L ^ fill Jj^j 0* 0*a*j 

. a>t 4JJI jk J5j Ojj^ 1 Q-? 1 Ij J^ ji^ 1 5UU^ Jj3 u^uif^. 

- % , , ,0 ,» ', rf , .no, 1 , - 111" 

315. O dva rekata (sunneta) poslije 

aksamskog (farda) i ucenju 

na njima 

429. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Musenna; kaze: 
Obavijestio nas je Behdel b. Muhabber; kaze: Nas je obavijestio 
Abdul-Melik b. Ma'dan , prenijevsi od Asima b. Behdelea , on od 
Ebu Vaila, a on od Abdullaha b. Mesuda, koji je kazao: "Nebrojeno 
puta sam cuo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako na 
sunnetima poslije aksama i sunnetima prije sabaha uci: Kul ja 

37S 

ejjuhel-kafirun i Kul huvallahu ehad." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Ibn Omera. 

376 Abdul-Melik b. Velid b. Ma'dan je razlicito ocijenjen kod hadiskih ucenjaka. Jahja b. 
Mein ga smatra dobrim. Buharija kaze da je diskutabilan. Ebu Hatim i Ibn Hadzer ga 
smatraju slabim ravijom. 

377 Asim b. Behdele b. Ebu Nedzud je poznati imam u kiraetu, ciji kiraet i mi slijedimo. Kao 
ravija hadisa je, kako tvrdi Ibn Hadzer, iskren, ali je bio sklon previdima. Od njega su 
hadise prenijeli Buharija i Muslim. 

378 El-Mubarekfori smatra da je ovaj hadis dokaz da je na aksamskim sunnetima lijepo uciti 
ove dvije sure. 

214 



379 

Ebu Isa kaze: Ibn Mesudov hadis je garibun , nije nam poznat osim 
preko Abdul-Melika b. Ma'dana od Asima. 

-^ *♦ ♦ ^^^ * ** ** ♦ * 

" o ° S o' S s j ^ «o S ' ' 

^J OjJUJI Juu jjjjj«5j JLwj 4_j!ff 4JDI ^jJu^ (jJjJI *« ^t^h* • ^ j-*^ 6i' 

.4juj 


,,0 j * S ^ ,- 9 . ^ „ „ # „ 

,» , 4 - - - --.» • > - - '..:. tr 

^- jJ^O^ift^O^, ^ ^ ^ & SIS' ^0^- 1? -*■ -fl ^J^^J^^^ ^ -fl ^ 

jZ±£ Jlwj 4j1p 4JJI ^o «UUI Jj-*»j i>c o|af> : J LS j^c (JjI ,>e *ili <>P 

— 

^y^ ^ P *• «• 

UJju t>jjt«5jj j^iaJI Jj£ j,jjLOj : jUfJJIj JjJJu l^jJUau (jl5 oU5j 

« 9 

<Gl 4-^ul>- Jjjj_»j JL3 .Oj^UI s-Lijul Juu ijjjL*5jj OjjwoJi Juu ^jjuujj 

.(j^liSj _>>iJI Jj5 ^su (jl^ 

o ■» S • 






379 Prema ocjeni El-Mubarekforija, ovaj hadis je slab zbog toga sto se u njegovu senedu 
nalazi Abdul-Melik b. Ma'dan, koji je slab ravija. Medutim, veli on, dosao je u vise 
predaja koje mu na izvjestan nacin daju jacinu. 

215 



316. O tome da ih je klanjao u kuci 

430. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Ismail b. Ibrahim, on je prenio od Ejuba, on od Nafi'a, a on od Ibn 
Omera koji je kazao: "Sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, 
sam u njegovoj kuci klanjao dva rekata (sunneta) poslije aksama." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Rafi'a b. Hadidza i Ka'ba b. 
Udzrea. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

431. ISPRICAO NAM JE Hasan b. Ali el-Hulvani; kaze: Obavijestio 
nas je Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer, on je prenio od 
Ejuba, on od Nafi'a, a on od Ibn Omera koji je kazao: "Od Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sam upamtio deset rekata 
(sunneta) koje je on tokom noci i dana klanjao: dva rekata prije, i 
dva poslije podne, dva poslije aksama, dva poslije jacije, a ispricala 
mi je Hafsa, veli on, da je i prije sabaha klanjao dva rekata." 

Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

432. ISPRICAO NAM JE Hasan b. Ali; kaze: Obavijestio nas je 
Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer, prenijevsi od Zuhrija, 
on od Salima, on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem, slicno prethodnom hadisu. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

ijj jjj L5jjt»l JjitJI ^Ijla^JI s-IUJI &j j^j>%4 (cJjv brHjfi yv ^" JJV . ItT 

\ ° ' •• "\" fr „ "" ft O ^ „ O ,. - ° - fr -* ° $■ - J 1 -$ 



380 To, sto je Ibn Omer klanjao aksamske sunnete sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve 
sellem, u njegovoj kuci, prema misljenju El-Ajnija ne znaci da su ih klanjali u dzematu, 
nego da ih je svako za sebe pojedinacno klanjao. 

El-Mubarekfori na osnovu ovoga hadisa tvrdi da je aksamske sunnete efdalnije klanjati u 
kuci nego u dzamiji. 

381 Ovaj hadis je zabiljezio i Buharija u Sahihu. 

382 Biljeze ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

383 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

216 



ouj OjJUJI jju ,-L^ j>o :«Jl<j fuii «dJI L? La 4JJI J^j J 15 : J 15 3jjjjt> 
.4Ju*> Oj-i^ (JJu oJuju 4J ^Jjlc t*J**« u- I - SK' Uj3 »JJyl» *J Ol*5j 
<> : J 15 J1.J 4j1c <llJI ^^La ^yjJJI £>£ <UjjU (>C (Jjj J3j '■ u~*£? y,\ ^15 

•• '. * '«'*'* t * - - ill" 

' s ' f • -«•.*•.. i"*n ° ° ' ' ° 1 1 1 ■* ' ° ; n 

.''^ -»- J • ^.. °- J> .»,.« 'l »' 'l -°.-°- a --» " ' '(|~ 

j5.t,a jx*jL> ^jI (jj 4jJI JjiP (JJ jaC : J3AJ J^XAwJ jJ OoJ>^ CUaj~4< j : jls 

I '♦•'.' -II 

317. O vrijednosti sest rekata dobrovoljnog 
namaza poslije aksama 

433. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb tj. Muhammed b. Ala' 
el-Hemdani el-Kufi; kaze: Obavijestio nas je Zejd b. Hubab; kaze: Nas 
je obavijestio Omer b. Ebu Has'am, on je prenio od Jahje b. Ebu Kesira, 
on od Ebu Seleme, a on od Ebu Hurejre koji je kazao da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko poslije aksama klanja 
sest rekata, ne progovorivsi izmedu njih nista ruzno, ravno je 

384 

(dobrovoljnom) ibadetu dvanest godina." 

Ebu Isa kaze: Preneseno je od Aise, a ona od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "Ko poslije aksama klanja 
dvadeset rekata, Allah ce mu sagraditi kucu u Dzennetu". 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je garibun. 



384 Ovaj hadis je slab, jer se u njegovu senedu nalazi Omerb. Ebu Has'am koji je, po ocjeni 
Buharije, izuzetno slab ravija. Uz to je u svojim prenosenjima puno kontrirao pouzdanim 
ravijama. 

385 Ovaj hadis biljezi Ibn Madze od Ja'kuba b. Velida el-Medainija, on od Hisama b. Urvea, 
on od svog oca, a on od Aise. Ez-Zehebi, u djelu El-Mizan, tvrdi da su Ahmed b. Hanbel, 
EbuHatim i Jahjab. Mein, Ja'kuba b. Velida smatrali lascem. Prema tome, ovaj hadis je 
apokrifan. 

217 



On nam nije poznat osim preko Zejda b. Hubaba od Omera b. Ebu 
Has'ama. 

Tirmizija kaze: Cuo sam Muhammeda b. Ismaila kada kaze: Omer b. 
Abdullah b. Ebu Has'am je prenosio munker hadise. On ga smatra 
izuzetno slabim (ravijom). 



s Q s *> 5 



4j1c <JJI -Ls> 4JJI Jj~<j StLa (2>C <2uLc dJL/ : J15 JjJj-i L>J ^111 JjiP (j* 

OjjwJI jjuj ujji«j la Jjuj 0^"j j-tfJkJ' J^ 5 (j^¥ 0^ : ejus al~.j 

^ ^ ^ 

■j** u^'J ^ 6* v 1 ^ 1 ^J 

•* "*''*, ' ~'a»I' " ' " til °' -*, ' ' 1 IIS 

-::c- <7U>^i (_y-*>- <LuS>- 4»£jlP £>£ (JJJLw (JJ fUJI JxC dJU-l*- '. ^*ajf jjI JL3 

318. O dva rekata (sunneta) poslije 
jacijskog (far da) 

434. ISPRICAO NAM JE Ebu Seleme Jahja b. Halef; kaze: Nas je 
obavijestio Bisr b. Mufeddal, on je prenio od Halida el-Hazaija, on od 
Abdullaha b. Sekika koji je kazao: Pitao sam Aisu namazu Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekla: "Klanjao je 
(redovno) dva rekata (sunneta) prije podnevskog (farda) ' i dva 
poslije njega, te dva poslije aksamskog, dva poslije jacijskog i dva 
prije sabahskog (farda)." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije i Ibn Omera. 

Ebu Isa kaze: Hadis Abdullaha b. Sekika od Aise je 

387 

hasenun-sahihun. 



386 U Muslimovoj predaji ovoga hadisa stoji, da je Aisa kazala: U mojoj sobi bi prije 
podnevskog farda (redovno) klanjao cetiri rekata sunneta, a potom bi izisao i klanjao 
(farde) kao imam ljudima." 

387 Biljezi ga i Muslim u Sahihu. 

218 



a *• 



* ^^jlo ^jjlo JJLII 8LU> u' ft k* U ub .H* 

fuie 4JJI _La _jjJI (ji j*e j>jI j>e *iu (ji kii^JLII ujf>l 4ju»53 uj±>- .iffi 

a ,.*- a * i3 . y- „ ,, 5 

JjcvIj 8Jt>ljJ jJjl^ ^vsul Cju^ blS .^jJJto ^^Jlm JjJJl 8U*? : JLs <G! alwj 

~„ * * >■ ° ° - ° -- .'. 
* ,>«,,,» - ,,> ■ > .. - '. :. 



. o e- - © 



.,J<io Jila JlLII oLLa (^1 :pi*Jl J-»l -Uf lla ,jic J-ojJIj 

319. O tome da se nocni namaz klanja 
dva po dva (rekata) 

435. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs, on 
je prenio od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, da je kazao: "Nocni namaz (se klanja) dva po dva 
rekata . Ukoliko se pobojis svitanja, a ti klanjaj (samo) jedan rekat 
vitr-namaza. Ucini tako, da ti posljednji namaz bude vitr." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Amra b. Abesea. 

390 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema ovome postupaju ucenjaci. Oni drze da nocni namaz treba 
klanjati dva po dva rekata. 

Ovakav je stav Sufjana es-Sevrija, Ibn Mubareka, Safije, Ahmeda i 
Ishaka. 



388 U Muslimovoj predaji ovog hadisa stoji da je Ukbe b. Hurejs upitao Ibn Omera: Sta to 
znaci dva po dva, pa je on rekao: To znaci da predajes selam poslije svaka dva rekata. 

389 Prema misljenju vecine ucenjaka ovaj hadis je dokaz da je efdalnije nocni namaz klanjati 
tako sto ce se selam predavati poslije svaka dva rekata. Takoder je ovaj hadis dokaz da se 
moze klanjati samo jedan rekat vitr-namaza, ukoliko postoji bojazan da ce nastupiti zora, 
te da ce vitr-namaz biti doveden u pitanje. 

390 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

219 



• jil! oil** jii ^ iti> U oL> .ft * 



* . ■* 



. JjU! oUUtf 4*ajjiJI Jju SUCaJI J*a$>j »j^*JI ^JLJt j^gJj JOmj j^i» J*j 

.ioUl ^Ij JLLj jjliv (>c v^' (jlj 

* , , * , f°'> } ' - - in-- 

.(j~^->- >±jujj>- Sjjjjs ^jI cjujj>- : ic- ^ -p y.\ iJls 



320. O vrijednostima nocnog 
namaza 

436. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Ebu Avane, on 
je prenio od Ebu Bisra, on od Humejda b. Abdur-Rahmana el-Himjerija, a on 
od Ebu Hurejre koji je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Poslije ramazana je najvredniji post u Allahovu mjesecu 

muharremu , a poslije obaveznog namaza je najvredniji nocni 

392 
namaz." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Dzabira, Bilala i Ebu Umame. 

393 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun. 

Ebu Bisr se zove Dza'fer b. Ijas, aonje, ustvari, Dza'fer b. Vahsijje. 



391 Tibi smatra da se ovdje misli na post dana Asure, Ali El-Kari smatra da se ovo odnosi na 
citav mjesec muharrem 

392 Nevevi smatra da je ovaj hadis dokaz da je nocni namaz vredniji i od namaskih sunneta, 
koji su, prema misljenju vecine, ipak vredniji od nocnog namaza. 

393 Biljeze ga jos i Ebu Davud i Nesaija u Sunenima, te Ibn Huzejme u Sahihu. 

220 



Jtl>j 4»»ls 4-tJI ^Jip (^jjJI SU*s cJU?j (J *L> U u. >Lj .f Y ^ 

.».#«--•«. - ^ 

oLLi? aili oLp : 'LSuIg JLa 4JI fl>ai»l <UI <*L*> ^jI ^c (^jj&JI -u*~/ ^jI 

4JU! ^yi^? 4l)l Jj^j 0^ L« :oJUs oUiwj jJ *L<j 4I& 4UI ^^La 4JJI Jj~/j 
^°J J**i £**J *J& c5^>J ^ »ji* ^| Uj O^wj ^ *& f&j ^ 

«i a » t ' * ° * ° ' t? ° ' it* 1 * '* t t' ' *i * t t ' s • * ' ° ' \\° ~ \\' 

-- ,- - .- - S ' «>'-' ^ > *- -- - si 

U : JU* ?jjjj y Jj f list <dJ! J^j U cU29 : i&U oJU$ .IjUS Jky 

* <• ' ' <* ' {'• ' ' I II- 

£>e dJJU IJj^-l i^*^r bi £>*•* ^jf* - ' (j^L^uUI (C^y* £>} i> >w i L^»>i>- .if A 

^ £?k£\ L^i« p^i IjI£ (.Sji^Ijj L^L» jjjj ^jii'j tyub <$**>[ j4^' i>? 

. o^>i tjL^ (>jI c>p ouu (>c <a-u3 Hja^. .ir^ 



221 



321. Opis Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi 
ve sellem, namaza nocu 

437. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: Obavijestio 
nas je Ma'n; kaze: Nas je obavijestio Malik, prenijevsi od Seida b. Ebu 
Seida el-Makburija, on od Ebu Seleme, koji ga je obavijestio da je pitao 
Aisu o tome kako je izgledao (dobrovoljni) namaz Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, za vrijeme ramazana, pa je rekla: "Allahov 
Poslanik nije ni u ramazanu niti izvan njega klanjao vise od 
jedanest rekata. Klanjao bi prvo cetiri rekata, ne pitaj o njihovoj 
ljepoti i njihovoj duzini. Potom bi klanjao (jos) cetiri rekata , ne 
pitaj o njihovoj ljepoti i njihovoj duzini, a onda bi klanjao (jos) tri 
rekata. 39 Aisa veli: Rekla sam: Allahov Poslanice, zar ces spavati 
prije nego sto klanjas vitre? A On rece: O Aisa, (znaj), da i kada 
spavaju moje oci, uistinu srce moje ne spava." 

397 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

438. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: Obavijestio 
nas je Ma'n b. Isa; kaze: Nas je obavijestio Malik, prenijevsi od Ibn 
Sihaba, on od Urvea, a on od Aise: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem bi nocu klanjao jedanaest rekata. Jadan rekat bi od njih 
ucinio vitrom. A kada bi zavrsio, legao bi na desnu stranu." 

439. ISPRICAO NAM JE Kutejbe, prenijevsi od Malika, a on Ibn 
Sihaba slicno prethodnom hadisu. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



394 Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da se iz ovoga da, zakljuciti da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nocni namaz klanjao i tako sto je predavao selam 
nakon cetiri rekata. 

On je, dakle, vecinom nocni namaz klanjao tako sto je selam predavao nakon svaka dva 
rekata, a sto se moglo vidjeti iz prethodnog poglavlja. Ponekad je nocni namaz klanjao i 
tako sto bi selam predavao poslije svaka cetiri rekata, na sto ukazuje i ovaj hadis. To je 
dokaz daje i jedan i drugi nacin moguc i dozvoljen. 

395 Ponekad je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao obicaj da nakon sto klanja 
osam rekata nocnog namaza (nafile) prilegne i, nakon sto malo odspava, ponovo ustane i 
klanja vitr-namaz. Otuda Aisino pitanje: "Zar ces spavati prije nego sto klanjas 
vitr-namaz", jer joj je bilo neshvatljivo da ce Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, nakon dugog klanjanja nafile, do kasno u noc, ponovo ustati, prekinuti spavanje, 
abdestiti i klanjati vitr- namaz. 

396 Nevevi u komentaru Muslimova Sahiha smatra da se ovdje radi o specificnostima koje su 
bile svojstvene samo Allahovim poslanicima. Ibn Hadzer smatra da Allahovi poslanici 
spavajuci nisu gubili abdest. 

397 Biljeze ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

222 



y o 



* ^ub .rtt 

«■ ♦ ♦ 
X>Sj Vj&s- d>Uu> JJJI o^> (jJ^y f£*»j 4J-* ^' ^r^ 5 cf^"' 0^ : JLs 

322. Poglavlje o istoj temi 

440. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb; kaze: Nas je obavijestio 

v 398 

Veki', on je prenio od Su'bea, on od Ebu Dzemrea , a on od Ibn Abbasa 
koji je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je nocu 
klanjao trinaest rekata." 

399 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



-op. fis. 



.ploj *~J JjDI j>* (JU»j >JL»j 4Jie "1111 ( JL^ .jJjuI 6^ :*^>JLs 4&U 

. 4-»aJI I JJ& tl>-? L V^J^ l)**^* 1 L ^-V*r L> " ^4^ 4 ^ J r!r L> " • tc" A &? 32^ ^^ 

Ljjjjfcl (jILlP 6^ J>*>v* ^-Lljj IjJj-*- .lift aj>J (jijuClJl £>C <_5 jajJ I ijui— < °'jjj 

,0 

5 -■ 5 ^ S S o ^ 

JjU I S LLs ^s Junj 4_«ic 4l! I J*o ^jU I (2>c (jjj U jlSlj : ic^^r j-j' JL§ 

-x CjL*5j **jj (JjJJu 4jLL£3 (jj i_iu3j La (Jilj c vj aJ I *-o 4^jj 5j«SiC l^jLu 

398 Ebu Dzemreu je puno ime Nasr b. Imran b. Isam ed-Dubai. Nastanio se u Horasanu. 
Pouzdan je i siguran ravija. Pripadao je trecoj generaciji ravija hadisa. 

399 Zabiljezio ga je i Buharija u Sahihu, takoder od Ibn Abbasa. 

223 



.4j«5j Oj^*P ( JiJj jlfJJ' l>? ^jJ^ 8ULJP 4JuUP jl »^JJl uUJ i>0 <l*_W 

jj> ( jj**e j»jj Jlwjj dlJdS j^ yJI ^ jib bw ) £JW*JI oUU? ^ Ujj \jti 

- t ' J 

t . J" t - - _ ..« 0. 5«, 

.Ojb J! 4JLaa») o^? cu£3 ulm 

° "* I' ■* * •*!'• ' ^ I* ??M I' •* °l ■*•* I '• •* * ■* * ' ' ' I II" 

„ , „ o" „. , £ 5 -OS- 

323. Jos jedno poglavlje o istoj temi 

441. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio 
Ebul-Ahves, prenijevsi od A'mesa, on od Ibrahima, on od Esveda, a on 
od Aise koja je kazala: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je 
nocu klanjao devet rekata." 

442. Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ebu Hurejre, Zejda b. 
Halida i Fadla b. Abbasa. 



Ebu Isa kaze: Aisin hadis u ovoj formi je hasenun-garibun 



401 



400 Kao sto se moze vidjeti iz spomenutih hadisa nije Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, uvijek klanjao isti broj rekata, nocnoga namaza. Vecinom je skupa sa 
vitr-namazom klanjao trinaest rekata. Kao sto istice Aisa, on nije za vrijeme ramazana a 
ni izvan ramazana klanjao vise od toga. Nekada bi skupa sa vitrom klanjao jedanaest 
rekata. Dok je bio mladi i u snazi, nije nikada klanjao manje od devet rekata, a kada je 
ostario i iznemogao, klanjao je kako kaze Aisa, skupa sa vitrom sedam rekata. Manji broj 
od ovoga, se ne spominje. 

401 Muslim u Sahihu biljezi nesto duzu verziju ovoga hadisa, u kome stoji sljedece: Sa'd b. 
Hisam kaze: Rekao sam Aisi, majci pravovjernih: Obavijesti me o vitr-namazu Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a ona rece: Mi bismo mu pripremile misvak i vodu 

224 



U slicnom znacenju ga je prenio i Sufjan es-Sevri od A'mesa. O tome 
nam je ispricao Mahmud b. Gajlan i kazao: Obavijestio nas je Jahja b. 
Adem, prenijevsi od Sufjana, a on od A'mesa. 

Ebu Isa kaze: Preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, sto se tice nocnog namaza, da je klanjao najvise trinaest rekata sa 
vitrom, a najmanje je, kako je opisano, klanjao devet rekata. 

443. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Ebu 
Avane, prenijevsi od Katade, on od Zurare b. Evfa, on od Sa'da b. 
Hisama, a on od Aise, da je kazala: "Kada Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, zbog sna ill pospanosti ne bi (nista) klanjao nocu, on 
bi sutradan klanjao dvanest rekata." 

403 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

444. ISPRICAO NAM JE Abbas, a on je sin Abdul-Azima 
el-Anberija; kaze: Nas je obavijestio Attab b. Musenna, prenijevsi od 
Behza b. Hakima koji je kazao: "Jednog dana je Zurare b. Evfa, 
kadija Basre, koji kianjajuci kao imam u plemenu Benu Kasir 
nakon sto je na sabahu proucio: "Pa kada se puhne u rog, pa taj dan 
(ce biti) tezak dan" pao mrtav, i ja sam bio jedan od onih koji su ga 
odnijeli do njegove kuce". 

Ebu Isa kaze: Sa'd je sin Hisama b. Amira el-Ensarija, a Hisam b. 
Amir je Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, ashab. 

za abdest. Nakon sto bi se nocu probudio, kada bi Allah htio da se probudi, oprao bi zube 
misvakom, uzeo abdest, a potom bi klanjao devet rekata. Ne bi sjedio u namazu sve do 
iza osmog rekata. Tada bi sjeo, zahvalio bi se Allahu i uputio Mu dovu, potom bi, ne 
predavsi selam ustao, klanjao deveti rekat i ponovo sjeo. Na sjedenju bi velicao Allaha, 
spominjao Ga i molio, a onda bi glasno predao selam da bismo ga i mi culi. Nakon toga bi 
ustao i klanjao jos dva rekata, ukupno je to jedanaest. Posto je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, ostario i malo se udebljao, klanjao bi po sedam rekata vitr-namaza, 
klanjavsi na isti nacinjos dva rekata, to je ukupno devet, sincicu moj. 

402 Ovaj hadis je dokaz da onaj ko uredovi klanjati odredeni broj rekata nocne nafile pa ih 
propusti, moze ih naklanjati i danju. Kao sto stoji u hadisu Ibn Omera: Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem ih je obicno naklanjavao u periodu nakon izlaska sunca pa do 
podne. 

403 Biljezi ga i Muslim u Sahihu. 

404 Sura El-Mudessir, 8. i 9. ajet. 

405 Abdur-Rahman el-Mubarekfori istice da su zabiljezeni mnogi slucajevi gdje su pobozni 
ljudi uceci ili slusajuci ajete o smrti, Sudnjem danu ili dzehennemskim patnjama, 
podlegli od silnog straha pred torn sustom istinom i vlastitom neizvjesnoscu. On navodi 
slucaj nekog Hulejda koji je, uceci Kur'an na nocnoj nafili, toliko dugo ponavljao ajet: 
"Svako ce zivo bice osjetiti smrt", da je iz coska njegove kuce povikao glas: Dokle ces 
vise ponavljati taj ajet, vec su cetvorica dzina podlegla potresena tvojim stalnim 
ponavljanjem te suste istine i neminovnosti od koje niko nece moci umaci. 

225 



J5 LJjJI jUljl Jl jVjji vj-" J j]^ ^ ^ ^ ^ • m 



♦* ° 



* 4JJ 

;= - 

^j| £>j JrJ-tf— ' 6* Jlj.u5..,>.UI <>«->■ jJI Joe (jj vj^V ^j^ - ' 4 -^ 3 l-"^* .*** 

4l)l Jjjy : Jli aJ—j fUli 4JJI JLs fdll J_j—j (jl s jJj^ ^ 0* ^ b* t^\~° 

: Jj££ t JjGl jil ol5 l5 ^j ^> <Ull ji U5jJ! *UL)t Jl JUl j djLJ 

■•• * * * * " „ * ° <' „ 3 

t ' ... - > S' »»•* — M" ' If t "•♦?* «'.°i ' • II 

.jJXflJ! s.^jflj ,jS> >iUJJ JljJ Ii5 .4J ji*L5 ^jJ j & j u +j j JJJI 

j^Jm (jj jjj^-j ^^-f^ 1 ^lijj J^?— ^'j ^-4^ t^ 1 ch <J? o* ^M 1 ^J 

.jj-UI JJJI cJj ( yjj (jjj>- JUj j JjLw 4JJI Jjl; : Jli 4JI plwj 



324. O silazenju Uzvisenog i Blagostivog 

Gospodara, svake noci na 

ovozemaljsko nebo 

445. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Obavijestio nas je Ja'kub b. 
Abdur-Rahman el-Iskenderani, prenijevsi od Suhejla b. Ebu Saliha, on 
od svoga oca, a on od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Uzviseni i Blagostivi Allah silazi svake noci 
na ovozemaljsko nebo, kada prode prva trecina noci i govori: Ja 
sam Vladar, pa ko je taj koji (zeli) da Mi se s dovom obrati pa da mu 
se odazovem? Ko je taj koji (zeli) da od Mene nesto zatrazi pa da mu 

226 



dam, i ko je taj koji od Mene (zeli) zatraziti oprost pa da rau 
oprostim? I neprestano tako sve dok se zora ne pojavi." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije b. Ebu Taliba, Ebu 
Seida, Rifae el-Dzuhenija, Dzubejra b. Mut'ima, Ibn Mesuda, Ebu 
Derdaa i Osmana b. Ebu Asa. 

407 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

Ovaj hadis je mnostvom puteva prenesen od Ebu Hurejre a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: Uzviseni i 
Blagoslovljeni Allah silazi kada nastupi posljednja trecina noci. 

Ova je predaja najpouzdanija. 

• jib li\J J^liuG TYo 
qs- i*L*« (jj jUj>- ljjj->l (j^*— <[ Cm 1^^ ^j^-**' o'-^ Cy. •sy^-' U»a»> . i£*l 

4lJI Xa jjJJI ^1 0jli5 <___>! £>G (JjLajDl ^Uj (>J 4JJI Jo£ q£ ^Uull cjjli 

f' ' ' °i" " » •* * ' ' ''•"t'tr" i'tt"°'*°i ' ti~ ■* *' i J * ' ■* °^°v *, 

.ULJ5 ,>&>! : JU uUaliJI Jjislj u^jJ' i»?jl ^i : "U? d&j*a *3y Oulj 
p( jjLlc (JjIj 4.0.1 ... 1 alj (_>«<Jlj i c «^^ f'J 4-*ulc ^j^ V . S^J 



406 Ucenjaci se razilaze u pogledu znacenja rijeci silazenje: Neki je shvataju u njenom 
bukvalnom znacenju, pripisujuci Allahu atribute Njegovih stvorenja. Oni smatraju da On 
Svojim bicem silazi na ovozemaljsko nebo. Medutim, prema misljenju vecine ucenjaka, 
poredenje Uzvisenog Allaha sa bilo cim ili s kim bilo je apsulutno nedopustivo i 
neprihvatljivo. 

Neki, opet, kao sto su mu'tezile i haridzije, sve hadise u kojima se govori o Allahovu 
silazenju na ovozemaljsko nebo odbacuju, smatrajuci ih nepouzdanim. 
Stav je vecine ucenjaka selefa da u sve sto je doslo u Kur'anu i Sunnetu, treba vjerovati i 
prihvatiti istinom, ne raspravljajuci o nacinu i kakvoci. Prema tome treba vjerovati da 
Uzviseni Allah, dz.s, silazi, svake noci u posljednjoj trecini na ovozemaljsko nebo, da li 
samo Svojom miloscu, Svojim znanjem i Svojom moci, ili i Svojim bicem na nacin kako 
to dolikuje samo Njemu, u to se ne treba previse upustati. Nas urn, koji je poprilicno 
ogranicen, mnoge jednostavnije stvari nije u stanju pojmiti i shvatiti, pa kako onda da 
shvati one koje se odnose na Gospodara svjetova i Njegova svojstva i imena. 

407 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte. 

227 






O^A 3 (_d' (JJ *JLJl -U£ (>c rJl-^ jJ ^jww s - l ^JJI lj j^*'' ' L W^ 9 LuJ_>- . t 

?JjJDU *Lj fjJi <dJI Jup ^juJI 5.frlj| cajL^ (Uj5 4iulp cjJL : JIS 
4JJ IojkJI : o!2$ tJ ^> Ujjj <UIja)L> ^*>l Ujj jiij c,^ ^ $& J* : ^^ 

.up (j£ ouLj <jp i!uJl>JI lia Ijjj Uj| (j^uJl jl^lj . <uJL« & jLJ> (>c j^v-i 

.4_CJ jF^I & 4jL ^Lj flip 4_U) J*s [jJuJI 

i lt 4^>jJI li* (>? i -r l o^ 0"-"-* - , ^ j y^- >- Ijj* • tf^i?? y} '-"^ 

325. O ucenju nocu 

446. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijestio nas 
je Jahja b. Ishak; kaze: Nas je obavijestio Hammad b. Seleme, on je 
prenio od Sabita el-Bunanija, on od Abdullaha b. Rebbaha el-Ensarija, a 
on od Ebu Katade, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
(jednom prilikom) rekao Ebu Bekru: "Prosao sam pored tebe a ti ucis 
tihim glasom, pa je rekao: Razgovaram uistinu sa Onim Koji me 
cuje bez dizanja glasa. Na to ce on. Podigni malo glas. Omeru je 
rekao: Prosao sam pored tebe a ti ucis podignutog glasa, a on rece: 
Ucim kako bih probudio onoga koji spava i odagnao sejtana. On 
rece: Malo spusti glas." 



408 U predaji ovog hadisa, koju biljezi Ebu Davud, u Sunenu stoji: "Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem jejedne noci izisao iz kuce i zatekao Ebu Bekra kako klanja 
(nocnu nafilu). Kur'an je ucio tihim glasom. Potom je prosao pored Omera, koji je 

228 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Aise, Umihane, Enesa, 
Ummu Seleme i Ibn Abbasa. 

447. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Obavijestio nas je Lejs, 
prenijevsi od Muavije b. Saliha, on od Abdullaha b. Ebu Kajsa koji je 
kazao: "Pitao sam Aisu kako je izgledalo Vjerovjesnikovo, sallallahu 
alejhi ve sellem, ucenje nocu, (na nocnom namazu, nafile. Je li ucio u 
sebi ili naglas), pa je rekla: Sve je to cinio. Nekada bi ucio u sebi, a 
nekada opet naglas. Rekoh: Hvala Allahu Koji je u tome ostavio 

v. . „40/ 

sirinu. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je sahihun-garibun. 

Ebu Isa kaze: Ovaj Ebu Katadin hadis je garib. Samo ga je sa 
senedom od Hammada b. Seleme prenio Jahja b. Seid. Vecina je 
ucenjaka ovaj hadis prenijela od Sabita, a on od Abdullaha b. Rebbaha 
kao mursel. 

448. ISPRICAO NAM JE Ebu Bekr Muhammed b. Nafi' el-Basri; 
kaze: Nas je obavijestio Abdus-Sammed b. Abdul-Varis, prenijevsi od 
Ismaila b. Muslima el-Abdija, on od Ebu Mutevekkila en-Nadzija, a on 
od Aise koja je kazala: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi sa 
jednim ajetom iz Kur'ana klanjao (cijelu) noc." 

412 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je u ovom obliku hasenun-garibun. 



klanjao (nocnu nafilu) uceci Kur'an podignutim glasom. Sutradan, kada smo se sastali 
kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, on je rekao Ebu Bekru: Prosao sam pored 
tebe, a ti ucis tihim glasom...." 

409 Ovaj hadis je dokaz da je na nocnom namazu dozvoljeno uciti i usebi i naglas. Medutim, 
Ebu Katadin hadis je dokaz da je lijepo (mustehab) uciti srednjim glasom, ni previse tiho, 
ni previse glasno. 

410 Biljeze ga u El-Kutubus-sitte, svi osim Buharije. 

41 1 Nesaija i Ibn Madze biljeze od Ebu Zerra da je kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, bi cijelu noc sve do sabaha na (nocnom namazu) ucio samo jedan ajet, a to je 
ovaj: "Ako ih Ti kaznis - Tvoji su robovi, a ako im i oprostis - zaista Si (samo) Ti Mocan 
(i) Mudar." (Maida, 118) 

Muhammed b. Nasr je zabiljezio poduzi hadis o nocnom namazu. U njemu stoji sljedece: 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je cjelokupni nocni namaz sve do zore 
klanjao samo sa jednim ajetom iz Allahove Knjige. Sa njim je cinio i ruku' i sedzdu i 
njime se molio, a to je ovaj ajet: "Ako ih Ti kaznis - Tvoji su robovi, a ako im i oprostis - 
zaista Si (samo) Ti Mocan (i) Mudar" (Maida, 1 1 8). Na kraju hadisa stoji da je Abdullah 
rekao: Allahov Poslanice, volim te vise nego oca i majku, ti cijelu noc klanjas samo sa 
jednim ajetom, njime cinis i ruku' i sedzdu i njime se molis, a Allah te je naucio cijeli 
Kur'an. On rece: Molio sam se za svoj ummet." 

412 El-Mubarekfori veli: U senedu ovog hadisa se nalazi Ebu Bekr Muhammed b. Nafi' 
el-Basri, cije mi je stanje nepoznato. 

229 



** 7^ *■ ** 

- * ° M i ' • " I ♦ * I • ° - *•-"*'>,, . , I * - •* ° ■* * - * i ? &* " c > fl 

"" ^ £ 5 -- ^ O .. „ ,. oojio^o 2 s- ^ 0^0 B- 

.4jij£sL«JI L)l *£5jjj (J lS3\X& J+a9\ : Jli X»j fuii 4JJI 
- " J • it, •-' • - °-< ' • 11, J, °' |s--°. f ' ;- ' ' v • 1 is.'. s - t M 

(j& ja£- {jj 4JJI Jjj^C (>C vuj (jj 4JJI JjlC Uou>-I j4*olw (Jj ( _5J>v^([ LuJ->- . JO * 



* * 



326. O vrijednostima (klanjanja) 
dobrovoljnog namaza u kuci 

449. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Obavijestio 
nas je Muhammed b. Dza'fer; kaze: Nas je obavijestio Abdullah b. Seid 
b. Ebu Hind , prenijevsi od Salima Ebu Nadra , on od Jusra b. Seida, 



413 Abdullah b. Seid b. Ebu Hind el-Fezari el-Medeni je iskren ravija. Ibn Mein i Ahmed b. 
Hanbel ga ocjenjuju pouzdanim ravijom. Od njega su hadisi preuzeti i u 
El-KutubuS-sitte. 

41 4 Salim b. Ebu Umejje ebu Nadr et-Tejmi el-Medeni je pouzdan i siguran ravija. Od njega 
su hadisi preuzeti u El-Kutubus-sitte. Prenosio je mursel hadise. 

230 



on od Zejda b. Sabita, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
da je kazao: "Najvredniji je onaj namaz, koji klanjate u vasim 
kucama, osim obaveznog (fard namaza)." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Omera b. Hattaba, Dzabira b. 
Abdullaha, Ebu Seida, Ebu Hurejre, Ibn Omera, Aise, Abdullaha b. Sa'da 
i Zejda b. Halida el-Dzuhenija. 

Ebu Isa kaze: Zejd b. Sabitov hadis je hasenun. 

Razisli su se u prenosenju ovog hadisa: Musa b. Ukbe i Ibrahim b. 
Ebu Nadr ga prenose kao merfu' , dok ga neki prenose kao mevkuf-hadis. 

Malik ga je prenio od Ebu Nadra, ali ga nije vezao (za Allahova 
Poslanika). Hadis koji se vezuje za Poslanika je pouzdaniji. 

450. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Mensur; kaze: Nas je obavijestio 
Abdullah b. Numejr, prenijevsi od Ubejdullaha b. Omera, on od Nafi'a, 
on od Ibn Omera, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da 

417 

je kazao: "Klanjajte u vasim kucama i ne pravite ih grobnicama." 

418 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 





3 * - j> -* 

^ <JJI Jj-S fjfi l--u;-0 ^j\ (jj J-jjj (j£ Jjtw qj cijuill uJj_> 4_joI3 UjJ->- t iQ\ 

: JLs <ul 4slo^. <jj 4j>-jL> £>* i^jj-" °j-° ^ oi yJi ±** b* ^jj-" ^'j 

jJJ> j-ft oUt^U a^Jldt 4lll oj : JliS pJu*>J &&> 4JJI Xa fUJI J^-j Lu.tg ^> 



415 Iz ovog se hadisa da zakljuciti, kao sto tvrdi El-Mubarekfori, da je sve dobrovoljne 
namaze (nafile) osim bajrama, namaza prilikom pomracenja Sunca i Mjeseca i namaza 
za kisnu dovu, efdalnije i vrednije klanjati u kuci nego u dzamiji. Dok je sve obavezne 
(fard) namaze efdalnije klanjati u dzamiji. 

416 Zabiljezili su ga u El-Kutubus-sitte svi osim Ibn Madze, ali u ovoj formi. "Namaz osobe 
je vredniji u njenoj kuci osim propisanog." 

417 1 ovo se odnosi na dobrovoljne namaze, u sto spadaju i namaski sunneti. Fard-namaze po 
mogucnosti treba klanjati iskljucivo u dzamiji. 

418 Zabiljezili su ga Buharija i Muslim u Sahihima. 

231 



UjaJ C)\ ^Jl ftti«jJI ol& CiH ^*ik f^ ^ ^^ y^ •?•*■"' y^ & j*^ 

> •» ' |- «- ° ' ?"*-''-•'- " ' • ii) *' ' (S- '-* f ° ' I'll 

£ ^ S S S 

.X»j fuli 4JJI ( _ r Ls 4JJI 
duju> &a Ui Oj*j U v^j^ &££>• ^'^ 6^ ^jLi- ^y^ : (j ~*& 34* ^ 

1» - - 

■*P*J 

U ime Allaha Milostivoga, Samilosnog 

POGLAVLJA O VITRU 

327. O vrijednostima vitr-namaza 

451. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nama je ispricao Lejs b. Sa'd, 
prenijevsi od Jezida b. Ebu Habiba, on od Abdullaha b. Rasida ez-Zevfija, 
on od Abdullaha b. Ebu Murea ez-Zevfija, a on od Haridze b. Huzafea da 
je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je (jednom 
prilikom) izisao pred nas i rekao: Allah vam je dodao (jos) jedan 
namaz, on je za vas bolji od najbolje stoke . To je vitr-namaz. Allah 
vam ga je ucinio izmedu jacijskog namaza i zore, dok se ne pojavi." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ebu Hurejre, Abdullaha b. Amra, 
Burejde i Ebu Busrea, Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, prijatelja. 



419 Haridze b. Huzafe je poznati ashab i znameniti kurejski konjanik, koga su poredili sa 
hiljadu drugih konjanika. Nakon Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, smrti, zivio je 
u Egiptu. Cetrdesete godine po Hidzri ubio ga je neki haridzija, misleci od njega da je 
Amr b. As. Naime, trojica haridzija su se zavjetovala da ce ubiti Aliju, Muaviju i Amra b. 
Asa. Svaki od njih trojice je krenuo na svoju stranu s ciljem da obavi zadatak. Ubijen je 
medutim, samo Alija, a umjesto Amra b. Asa ubijen je Haridze b. Huzafe. 

420 Humru-neam su najbolja vrsta deva koje su bile najomiljeniji kapital u to vrijeme kod 
Arapa. To je, ustvari, aluzija na ovaj svijet i na sve sto je na njemu, koji je ma koliko bio 
lijep i primamljiv, ipak, prolazan, dok dobra djela vjecno traju. 

42 1 Ebu Hanife je na osnovu ovog hadisa zauzeo stav da je vitr-namaz vadzib. 

232 



422 

Ebu Isa kaze: Hadis Haridze b. Huzafea je ganb . Poznat nam je 
samo preko Jezida b. Ebu Habiba. 

Neko je od muhaddisa napravio previd u ovome hadisu kada je kazao: 
Abdullah b. Rasid ez-Zureki, a to je previd. 

a * . 

-;;;- >JL>vJ |J*aJ JJJJ) ij) S<L> U t— >U ,T YA 

4JJI Jjm>j ij~> jiJj t jbjj*SL ft JI a&3U+o£ » jL > j u*4J jjjJI : J 15 ^^le <>e 5^^-? 
.Oljill jit tj (ijSjti jiyi u>j ^5j 4111 3j : JlSj pJLwj 4jJLc 4i)l ^ 

'„» ,- • - *-"-. • I ° - f • - ■»■*•'. - ' "III ■" l'"-* "' 

: Jis ^jic (j* oj^^fl ijj A-tfU <*>e t >>^| ^1 <*>c °j^j cSj^-" 1 u^**— ' i-Sjjj 

p ^ - «- - o s ^ ft i - .. 



328. O tome da vitr nije 
obavezni (namaz) 

452. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb; kaze: Obavijestio nas je Ebu 
Bekr b. Ajjas; kaze: Nas je obavijestio Ebu Ishak, prenijevsi od Asimab. 
Damrea, a on od Alije, da je rekao: Vitr nije obavezan kao sto su vasi 

422 Ovaj hadis je zabiljezio i Hakim u Mustedreku i kazao da muje sened pouzdan. 

423 Pravilno je Abdullah b. Rasid ez-Zevfi. 

233 



propisani namazi. Njega je ustanovio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekavsi: "Zaista je Allah neparan i voli neparan broj. Pa 
klanjajte vitr (namaz sa neparnim brojem rekata), o sljedbenici 
Kur'ana." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ibn Omera, Ibn Mesuda i Ibn 
Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Alijin hadis je hasenun. 

Prenio je Sufjan es-Sevri i drugi od Ebu Ishaka, on od Asima b. 
Damrea, a on od Alije, da je kazao: "Vitr (namaz) nije obavezan u onoj 
formi u kojoj je obavezan propisani namaz, nego je on sunnet koji je 
ustanovio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem." 

453. O TOME NAM JE ISPRICAO Bundar i kazao: Nas je 
obavijestio Abdur-Rahman b. Mehdi, prenijevsi od Sufjana. 

Ovo je pouzdanije od hadisa Ebu Bekra b. Ajjasa. 
A prenio je i Mensur b. Mu'temir od Ebu Ishaka slicno predaji Ebu 
Bekra b. Ajjasa. 

.- ,. _ ,- 

^ Jj^j jfj» '-^ °x>* L^ °^ S^i^' J^ C^' ^ ls^^ o* s y ^i 

J* -" ^ S J* o > S t Jl JlSOS ^ ^ ,- tJ^o ^ 

.ail; u < _J_jJLJ 1 Jjl jjjj ,-ja^oJI (joj :5c ji -j I tjj -» ^ - ^ c J Lb 

0^,0, 5,, ,, / ° i -" «* rfS ,,0 5-0 6-0 jJ 1 ^ ^ , 

: isJSwlAJ (jja alwa 4-jic *tiJ I [flJ*^ .rfjJI i_)L>v^3l (^» pJ-*JI jJJfcl (j^ pj3 jLli-l OSa 

424 Vecina je islamskih ucenjaka na temelju ovog hadisa stala na stanoviste da vitr-namaz 
nije obavezan (vadzib), nego da je sunnet. 

425 Zabiljezili su ga jos i Nesaija u Sunenu i Hakim u Mustedreku. Hakim ga ocjenjuje 
sahihom. 

234 



*• $ - - .. $ - $ ^ 4 , 

C 5 9. 9. -- .0-- S 

<xL»J 4_llc 4l!l J-£J L? jill 4>C jjL»- 

329. O pokudenosti spavanja prije (klanjanja) 

vitr-namaza 

454. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb; kaze: Nas je obavijestio 
Zekerija b. Ebu Zaide, on je prenio od Israila, on od Isaa b. Ebu Garrea, 
on od Sa'bija, on od Ebu Sevra el-Ezdija, a on od Ebu Hurejre koji je 
kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem mi je naredio da 
klanjam vitr-namaz prije nego sto legnem da spavam." 

Isa b. Ebu Garre veli: Es-Sa'bi bi klanjao vitr-namaz s pocetka noci, 
potom bi spavao. 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Ebu Zerra. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je u ovom obliku hasenun-garibun. "' 

Ebu Sevru el-Ezdiju je ime Habib b. Ebu Mulejke. 

Neki ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashaba i ostalih drze odabranim misljenje da osoba ne treba 
spavati prije negoli klanja vitr-namaz. 

Preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je 
rekao: "Ko se boji da se nece probuditi na kraju noci, neka vitr-namaz 
klanja na njenom pocetku. A ko je u stanju ustati pred kraj noci, jer 
ucenju Kur'ana na kraju noci prisustvuju meleki, to je efdalnije i bolje." 

426 Buharija i Muslim biljeze od Ebu Hurejre da je kazao: "Moj prijatelj mi je preporucio tri 
stvari: da od svakog mjeseca postim po tri dana, da klanjam dva rekata duha namaza i da 
ne spavam prije nego sto klanjam vitr-namaz." Muslim je iste ove rijeci zabiljezio i od 
Ebu Derdaa, a Nesaija od Ebu Zerra. 

Ibn Hadzer el-Askalani smatra da je mustehab klanjati vitr-namaz prije spavanja, samo 
onome ko se boji da se kasnije nece moci probuditi. Nevevi kaze: Za onoga ko se moze 
probuditi, bolje je i efdalnije da vitr-namaz klanja na kraju noci. 

427 Buharija i Muslim su ga zabiljezili u obliku koji smo vec spomenuli, pod tackom jedan. 

235 



455. O TOME NAM JE ISPRICAO Hennad i kazao: Nas je oba- 
vijestio Ebu Muavija, prenijevsi od A'mesa, on od Ebu Sufjana, on od 
Dzabira, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

' ' - *t if"! f .i a ' f ' 1"' *f l*"° f •' ■" * *"* f 1*4*' I * 

<ule 4JJI (J-^ 5U-LJ I Jj-jj jjj (jP <UiuLc JL*i 4JI (3jj«-fc« (jP h J ^'J <1# ij^^i 

*} o ''°.^ '- »T' * t ' ° r' • , 't s t''~°t'°" ,'tti ,/ ' • (.»' '•- - 
tj£> 8jjj jj^wl^ ^J^'J t^ewjlj 1 4Jjl jjjl 03 .J-uJI Jj i>* ."^^ j»J— »J 

' ' °n I' •* * * \' i> f, ° " *\ " II" 






330. O vitru na pocetku i na kraju noci 

456. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Ebu Bekr b. Ajjas; kaze: Nas je obavijestio Ebu Hasin, prenijevsi od Jahje 
b. Vessaba, a on od Mesruka "da je pitao Aisu o vitr-namazu Vjero- 
vjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je kazala: On je vitr-namaz 
klanjao u svakom dijelu noci, na pocetku, u sredini i na kraju. Pred 
samu smrt je vitr klanjao pred zoru." 

Ebu Isa kaze: Ebu Hasinu je ime Osman b. Asim el-Esedi. 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Dzabira, Ebu Mesuda 
el-Ensarija i Ebu Katade. 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun. 

428 Ovaj hadis je jasan dokaz da je vitr-namaz dozvoljeno klanjati u svako doba noci, 
neposredno poslije jacije, u sredini i na kraju noci, s tim sto ga je najefdalnije klanjati na 
kraju noci. 

429 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte. 

236 



Odabrano misljenje kod ucenjaka je: Vitr-namaz je (efdalnije 
klanjati) na kraju noci. 



0j*2P OUlL j JJJ jJL>J 4-UP 4JLJI j^jIvS ^yJtjJI 0^ : ^^ ialw al <jP j'j^JI 



. L^JP <U)I (e-*J i-^jLc jP yUll ^J 
iOjAc (JJl»[j ;0j«2iP <±jIL1> jj_jJI a-Lwj 4_Jp <JJ I (J- 3 i/A" 0* cSjj -^J 

..' I" . It*' °'. ' 

jjaj (jLS aJLia 4oic 4JJI ,J*tf icA" 6' l53J *"° ic^ : W^'j^i U"^ t3- >vW i '-'^ 

JaJ! iu 4jt5j 3j-iuP cjUj' JjJJI (>o (J-^v. £>*j 4ji oLi*-o Uj| : J Li Sj~ip i±>Uju 

.j3_jj| J I jllll SLL=> oil-ui 
. <l£oIp (jp LyJt*' dllj -i tijjj 
.tjljill Jjol L> IjjjjI : J 15 4JI aL«j fuU 4JL1I Ju<9 { -±A\ <jp (jjj U-> t^>-Ij 
» (jljUl ;_itj>J^I ^jJp JJJI »L»5 LoJI : Jj2J tjjill al_<5 <u (J jp L*JI : J 15 



331. O vitr-namazu od 
sedam (rekata) 

457. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Ebu 
Muavija, prenijevsi od A'mesa, on od Amra b. Murrea, on od Jahje b. 
Dzezzara, a on od Ummu Seleme koja je kazala: "Vjerovjesnik, 

237 



sallallahu alejhi ve sellem je klanjao trinaest rekata vitr-namaza, a kada 
je ostario i fizicki oslabio, klanjao je sedam rekata vitr-namaza." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Aise, r.a. 

431 

Ebu Isa kaze: Ummu Selemin hadis je hasenun. 

Preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je vitr 
klanjao, trinaest, jedanaest, devet, sedam, pet, tri i jedan rekat. 

Ishak b. Ibrahim kaze: To sto se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem, prenosi da je klanjao trinaest rekata vitra ima znacenje da je on 
skupa sa vitrom klanjao trinaest rekata nocnog namaza, tako da je nocni 
namaz pripisan vitru. 

O tome je on prenio hadis od Aise. 

On to temelji i na onome sto je preneseno od Vjerovjesnika, salla- llahu 
alejhi ve sellem, da je kazao: "Pa klanjajte vitr, o sljedbenici Kur'ana." 

Onje kazao: To se odnosi na nocni namaz, jerje, veli on, nocni namaz 
prisutan samo kod sljedbenika Kur'ana. 

o 
** o » *" ( <*■ t •*■ * *" 

-;:=- ^h^j jjjJI ^5 «-L> U ub .rrt 

old jIUI ija ILwj fulp 4JJ! ^p iJ jul\ oLX^» otil5 : cJlS 53jU ^i 4-ul yz 

• T *it( ° '• * t°'it "'♦ m* ° » "'£■**''•' 



430 Prema misljenju El-Mubarekforija u ovih trinaest rekata se ubrajaju nocni namaz i vitr, a 
cak i sabahski sunneti. To potvrduju i sljedeci hadisi: Buharija biljezi sa senedom od 
Aise: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem bi tokom noci klanjao trinest rekata, a 
potom bi nakon sto bi cuo ezan klanjao dva rekata sabahskog sunneta." 

Takoder Buharija biljezi od Aise da je kazala: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem 

bi u toku noci klanjao ukupno trinaest rekata, u to je spadao nocni namaz, vitr-namaz i 

dva rekata sabahskog sunneta." 

U Muslimovoj predaji ovog hadisa stoji: "Klanjao bi deset rekata nocne nafile, jedan 

rekat vitr-namaza i dva rekata sabahskog sunneta (nakon toga), to je ukupno trinaest 

rekata." 

43 1 Zabiljezio ga je i Nesaija u Sunenu. 

432 Ovo podrazumijeva vitr skupa sa nocnim namazom. Ahmed b. Hanbel u Musnedu i Ebu 
Davud u Sunenu biljeze od Abdullaha b. Ebu Kajsa, koji je prenio od Aise sljedece: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je prakticirao klanjati: cetiri rekata nocnog 
namaza i tri vitra, sest rekata nocnog namaza i tri vitra, osam rekata nocnog i tri vitra i 
deset rekata nocnog namaza i tri vitra. Nije nikada (skupa sa vitrom) klanjao vise od 
trinaest, niti manje od sedam rekata." 

433 Ishak b. Ibrahim je ustvari Ishak b. Rahivejh. 

238 



^S- E- O M J* 

,» , * , , ji ' "'isi" ■" ' ' i ' II" 

.^u^-~£> (j~^> cLajJ^ <L£ul£ t±JuJ->- : ^...4 i . ; .C ajl J 13 

5 "— " J Jl t ,, ,fl o ^ M ^ ,- 

332. O vitr-namazu od pet rekata 

457. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Mensur; kaze: Obavijestio nas je 
Abdullah b. Numejr; kaze: nas je obavijestio Hisam b. Urve, prenijevsi 
od svoga oca, a on od Aise koja je kazala: "Nocni namaz Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iznosio je trinaest rekata. Od 
toga bi pet rekata klanjao kao vitr-namaz. Na njima ne bi sjedao, 
osim na kraju. Kada bi muezin zavrsio ezan (za sabah), ustao bi i 
klanjao dva kraca rekata (sunneta)." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Ebu Ejuba. 

Ebu Isa kaze: Aisin hadis je hasenun-sahihun. 

Neki ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashaba i kasnije, smatraju da vitr-namaz treba klanjati pet rekata. 
Ne treba, vele oni, sjedati nigdje osim na kraju. 

j. o ,. ,. „. s, ». O S-0.. Si ^ jl 9 ., jit- * ^ j t jS ii ^ * t $ ,, 

&0 jJ~J ^H U->££? 'j^rf 4&UJJ J^JJ ^^J ^* ^' (J"^ 3 lcA" 0^ •' J^ 
-I <UJl jfc J5 O^j^l t ,Aj~' P^ ^*^J i»P ij? 'Jh! ■ J^oJI 






434 Sve spomenute predaje upucuju na to da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
nije uvijek klanjao isti broj rekata vitr-namaza. Nekada je klanjao samo jedan rekat, u 
vecini slucajeva tri, a ovaj hadis ukazuje na to da je klanjao i pet rekata- vitr-namaza, ne 
sjedajuci, osim na kraju. Sve su ovo jasni dokazi da kod vitr-namaza nije decidno 
odreden broj rekata, nego da se ovaj namaz moze obaviti na vise nacina i sa razlicitim 
broj em rekata. 

435 Biljeze ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

239 



} ° 

4j!c 4JJI -Lj ^jJJI ^_>Li^l (>o aLJI Jj»I (>? »js e^J j^j : L? ~^f _jjI JLs 

eiiLi (jU i dj'xjj ^Jj^jl cujui ^)[j c (j*l«3-j i -^-»_y»j' ^->-*~i Oi • 04*~" L -"- 3 

■ **~L)i l ~~'_p3 

.4i_jUl Jj>Ij JjIjJI jjI Jy >*j 

333. O vitr-namazu od tri rekata 

458. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Ebu Bekr 
b. Ajjas, on je prenio od Ebu Ishaka, on od Harisa , a on od Alije, da je 
rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem bi vitr-namaz 
klanjao tri rekata. Na njima bi proucio devet sura iz reda 
El-Mufessal. Ucio bi na svakom rekatu po tri sure. Posljednja od njih 
bi bila (Kul-huvallahu ehad)." 

436 Harisb. Abdullah el-A'verjepristalica Alije, siija. Sabij i Ibn Medini ga drze lazljivcem. 

437 U predaji ovog hadisa, koju biljezi Ahmed b. Hanbel u Musnedu, stoji da je Ahmedov 
sejh (ucitelj) Esved b. Amr rekao: "Na prvom rekatu bi ucio sure Elhakumu-tekasuru, 
Inna enzelnahu, i Iza zul-ziletil-erdu zilzaleha. Na dugom rekatu bi ucio Vel-asri, Inna 
A'tajana kel kevser i Iza dzae. Na trecem rekatu bi ucio: Kul ja ejju hel-Kafirun, 
Tebbet-jeda i Kul-huvallahu ehad. 

240 



Jjj>u) 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Imrana b. Husajna, Aise, Ibn 
Abbasa, Ebu Ejuba, Abdur-Rahmana b. Ebza i Ubejja b. Ka'ba. 

Prenosi se, takoder, od Abdur-Rahmana b. Ebza, a on od Vjerovjes- 
nika, sallallahu alejhi ve sellem. 

Neki su prenijeli ovako, s tim sto nisu spomenuli od Ubejja. 

439 

Neki su spomenuli od Abdur-Rahmana b. Ebza od Ubejja. 

Ebu Isa kaze: Neki se ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i drugih drze ovoga. Oni smatraju da 
osoba treba klanjati tri rekata vitr-namaza. 

Sufjan kaze: Ukoliko zelis mozes klanjati pet, mozes tri, a mozes i 
jedan rekat vitr-namaza. 

Sufjan kaze: Mustehab je klanjati tri rekata vitr-namaza. 

Ovo je stav Ibn Mubareka i ucenjaka iz Kufe. 

459. ISPRICAO NAM JE Seid b. Ja'kub et-Talekani; kaze: Nas je 
obavijestio Hammadb. Zejd, onje prenio od Hisama, on od Muhammeda 
b. Sirina koji je kazao: Klanjali su (ashabi i tabi'ini) vitr-namaz od pet 
rekata, od tri rekata i od jednog rekata, i sve su to smatrali dobrim. 

-o o £ ^ o 5 



438 Hadis koji Abdur-Rahman b. Ebza prenosi izravno od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, biljeze Nesaija, Tahavija, Ahmed i Abd b. Humejd. Ucenjaci su se razisli u tome 
da li je Abdur-Rahman b. Ebza bio ashab, i je li on mogao hadise izravno slusati od 
Poslanika ili nije, ili je, pak, on hadise od Poslanika preuzimao preko Ubejja b. Ka'ba. 
Buharija, Ibn Hadzer, Tahavija i drugi ucenjaci tvrde da je on bio ashab, te da je hadise 
preuzimao izravno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. 

439 U El-Kutubus-sitte su zabiljezili svi, osim Tirmizije, od Abdur-Rahmana b. Ebza, a on 
od Ubejja b. Ka'ba, sljedece: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je na vitr-namazu 
ucio Sebbihisme rabbikel-a'la, Kul ja ejjuhel-kafirun i Kul-huvallahu ehad. 

440 Biljeze Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima od Ebu Ejuba el-Ensarije da je 
kazao da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Vitr-namaz je obaveza 
svakom sljedbeniku islama. Pa ko zeli da vitr-namaz klanja od pet rekata, neka klanja, ko 
zeli da ga klanja od tri rekata, neka klanja, a ko zeli da klanja samo jedan rekat 
vitr-namaza, neka klanja." 

241 



iL> jLp ^>jIj i-jjjI (-jIj (_H4* CH (J**S*)lj ji^J 4-£jli (>£ yuJI ^J 
LL.J 4j1c <(JLII ^ilo ^^^Jjl t-jliwsl (jrf Jj«JI Ja! <>a*J llf lift ^jJi ,JI*Jlj 

»os.r! a * f ■' 

a J>^lj Jj^-lj _*3Lijlj siilLo J*Aj <Da 

334. O vitr-namazu od jednog rekata 

460. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Hammad 
b. Zejd, on je prenio od Enesa b. Sirina koji je kazao: Upitao sam Ibn 
Omera rekavsi: Hocu li duljiti klanjanje dva rekata sabahskih sunneta? On 
rece: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi nocni namaz (nafile) 
klanjao dva po dva rekata. Klanjao bi jedan rekat vitr-namaza, a dva 
rekata sabahskog sunneta bi klanjao nabrzinu (na taj nacin ih klanja) 
onaj koji zacuje ikamet." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Aise, Dzabira, Fadla b. 
Abbasa, Ebu Ejuba i Ibn Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

Prema njemu postupaju neki ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i tabi'ina. Oni drze da osoba treba (sela- 
mom) razdvojiti dva rekata od treceg, i klanjati jedan rekat vitr-namaza. 

Tako misle: Malik, Safija, Ahmed i Ishak. 



o . &s S 1 ■* *• ' ■* s 



441 Enes b. Sirin je rodeni brat poznatog ucenjaka iz generacije tabi'ina Muhammeda b. 
Sirina. 

442 Na temelju ovog hadisa su Ebu Jusuf, Muhammed i Safija ustvrdili da je lijepo 
(mustehab) da se kod nocnog namaza, nafile, selam predaje nakon svaka dva rekata, a da 
je dozvoljeno klanjati samo jedan rekat vitr-namaza. 

U ovome hadisu Ibn Omer veli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
klanjao sabahske sunnete kratko i tako nabrzinu, kao sto ih klanja osoba koja zacuje 
ikamet pa se poboji da ne zakasni na fard. 

443 Biljeze ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

242 



a*J r^-*u j^y (j| T^Hj JLwj ^jI* 4-UI ,jX^ dill Jj-»>j u^ :J^ (_^Uc iy>\ 

. jj»-l 4JJI ji J5j (jjjJjjwJLj jLJUl 4ji5jJ! 
ajjjju (>ij ai-»j fulc 4JJI J-<3 (ri^JI i_iL>v^l ijj aJUJI Jj&I jJil OjULivl iJJJIj 
IjJLj . aiwl 4JJI '$& Jij t(jj^iLHI L^jI Ij J5j ',^^1 dLj »-J ~x-o IjJb <jl 

« o " * ■* 

ft SjJ~»J dJJj (>? **^J (J^ (_^ 

^jUI ^J Ijij jlS : ciJLs ?iJLj filU 4JJI ( Xo 5UJI J_^j jjjj l)\£ s'Js 

.iJjjJjjuaJIj Jj>I 4JJI 

« (kL»J 4jic 4JJI JLtf 



243 



335. Sta se uci na vitr-namazu 

461. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Serik, on je prenio od Ebu Ishaka, on od Seida b. Dzubejra, a on od Ibn 
Abbasa da je kazao: "AHahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je na 
vitr-namazu ucio Sebbihisme Rabbikel-a'la, Kul ja ejjuhel-Kafirun i 
Kul- huvallahu ehad, na svakom rekatu po jednu suru." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Aise, Abdur-Rahmana 
b. Ebza, on od Ubejja b. Ka'ba, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem. 

Ebu Isa kaze: Preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sell- 
em, da je na vitr-namazu na trecem rekatu ucio Muavezetejn i Kul-hu- 
vallahu ehad. 

Ono sto vecina ucenjaka iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu 
alejhi ve sellem, ashaba i onih poslije njih, drzi odabranim, jeste da treba 
uciti Sebbihisme Rabbikel-a'la, Kul jaejjuhel-Kafirun i Kul huvallahu 
ehad, i to na svakom rekatu po jednu od tih sura. 

462. ISPRICAO NAM JE Ishakb. Ibrahim b. Habib b. Sehid el-Bas- 
ri; kaze: Nas je obavijestio Muhammed b. Seleme el-Harrani, on je pre- 
nio od Husajfa, on od Abdul-Aziza b. Dzurejdza, koji je rekao: "Pitao 
sam Aisu: Sta je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ucio na 
vitr-namazu, pa je kazala: Na prvom rekatu je ucio Sebbihisme 
Rabbikel-a'ala, na drugom Kul ja ejjuhel-Kjafirun, a na trecem 
Kul huvallahu ehad i Muavezetejn." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun. 

Abdul- Aziz je ot?c Ibn Dzurejdzov a ucenik Ataov. 

Ibn Dzurejdzu je ime Abdul Melik b. Abdul- Aziz b. Dzurejdz. 
Ovaj hadis je prenio Jahja b. Seid el-Ensari, od Amrea, on od Aise, a 
ona od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 



444 Na osnovu ovog i njemu slicnih hadisa je Ebu Hanife ustvrdio da se vitr-namaz sastoji 
iskljucivo od hi rekata. Prema njemu se ne moze klanjati ni vise a ni manje od tri rekata 
vitr-namaza. 

445 Prema misljenju El-Mubarekforija, sporno je da li se ovaj hadis moze smatrati hasenom 
iz dva razloga: 1) Abdul- Aziz b. Dzurejdz hadise nije slusao od Aise, i 2) u senedu ovog 
hadisa se nalazi ravija Husajf koji je pred kraj zivota posenilio, pa se ne zna sigurno je li 
Muhammed b. Seleme ovaj hadis od njega preuzeo prije ili poslije tog stanja. 

446 Ibn Dzurejdz je poznati fihski ucenjak i sakupljac hadisa iz Mekke. Umro je 1 50. godine 
po Hidzri. Ibn Dzurejdz kaze: Pred Ata b. Ebu Rebbahom sam ucio sedamnaest godina. 

244 



.*o 



o{°Jls.os.-"o-°rS 

*JlIjj 4j1c 4JJI ^^Cs 4JDI Jj^j (jJwI* : L? ic (jj jLiJl JLs : JLs jlj^*JI ^1 

a o 



IJL& 



- -* ° . . . -* °~ =•' . 



^.floj! J o«S 

J* > ^00 jl , 9 

JjJL 4jj .lla ^JJ iJjJl Jjbl (_>A*j ^_jj»j j5j .sjSjJI Jjw >^jJuL) (jlSj i^Ucw, 

* ' * t" ^ • '' 



245 



336. O kunut dovi u vitr-namazu 

463. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio 
Ebul-Ahves, on je prenio od Ebu Ishaka, on od Burejda b. Ebu 
Merjema , a on od Ebul -Havraa koji je kazao da je Hasan b. Ali rekao: 
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem me naucio rijeci koje ja 
izgovaram na vitr-namazu: Allahu! Uputi me na pravi put sa onima 
koje si uputio. Zastiti me sa onima koje si zastitio. Ucini me Tebi 
bliskim sa onima koje Si Sebi bliskim ucinio. Blagoslovi me u onome 
sto Si mi podario. Sacuvaj me zla u onome sto Si odredio, jer Ti sto 
god hoces mozes i niko Tvoju odredbu ne moze predrugojaciti. Ne 
moze biti ponizen onaj koga Ti stitis. Nas Gospodaru, Ti si 
Blagoslovljen i Uzvisen." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Alije. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun , u ovom obliku nam je poznat sa- 
mo preko Ebul-Havraa es-Sa'dija, a ime mu je Rebi'a b. Sejban. 

Nije nam nista vezano za kunut-dovu od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, preneseno od ovoga. 

Ucenjaci su se razisli u pogledu kunut-dove na vitr-namazu. Ab- 
dullah b. Mesud smatra da kunut-dovu na vitr-namazu treba uciti tokom 
cijele godine i da je treba uciti prije ruku'a. 

Ovo je stav nekih ucenjaka, medu kojima su Sufjan es-Sevri, Ibn Mu- 
barek, Ishak i ucenjaci iz Kufe. 

Preneseno je od Alije b. Ebu Taliba da on nije ucio kunut-dove osim u 
drugoj polovini ramazana. On je kunut dovu ucio poslije ruku'a. 

Neki ucenjaci zastupaju ovakav stav. Medu njima su Safija i Ahmed. 



447 Burejd b. Ebu Merjem es-Seluli el-Basri je pouzdan ravija. Umro je 144. godine po 
Hidzri. 

448 Zabiljezili su ga jos i Ebu Davud, Nasaija i Ibn Madze u Sunenima. 

449 Ebu Hanife smatra da se kunut-dova u vitr-namazu uci tokom cijele godine, da je treba 
prouciti prije ruku'a na trecem rekatu i da treba prije ucenja kunut-dove izgovoriti tekbir 
i podici ruke. 

Ovakav stav on temelji na hadisu koji biljezi Ibn Madze od Ubejja b. Ka'ba, da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kunut-dovu na vitrama ucio (na trecem rekatu) 
prije ruku'a, i na hadisu koji biljezi Buharija u Sahihu u poglavlju El-Megazi: Neki je 
covjek upitao Enesa, r.a, da li se kunut-dova uci poslije ruku'a, ili nakon zavrsetka 
ucenja, pa je rekao-nakon zavrsetka ucenja. 

246 



4UI C J-^ 4-Ul Jj~*j J 15 : J 15 (jjj->Ji jj^u^ ^1 ijjz jL*j & ^LLc <jp ^ui £>p 
JaAjjiwI IjIj j5j IjI J^uls '*■£*" J' j-^jJI 0-* j»^ u-* : A-'j ^* 

s s , f> f > , 

JJI -La -jill (jl ^1 6^ pJL-»l iy> JJj (JJ 4JJI .UP "J**"' ^-W^ 5 LJjJJ* .tie 

IS o, S 

.T^fiS IJJ J^UU> BjJJ (>C »U J>0 : Jb aiwj 5-ilC 

-0 .- .- o s- .? °e, ( - -os „ o _ , o ' .£ o-S o £ -^- - c- o - ft** 

. fU ^L U 4.UI -up o^i-l : Jus jJLiI £>j .u) ^ O^-^-jJI JuP £>£ J^*" 

AO ^ o^^jJ' ^^ **-$-*«•& *l5 1 4JJ1 jjp £jj Jp (jp ^^ 1^-0-3^0 o.t.o,..' j : JLs 

if , 5 - 

, 4JL> aJ-MJ I (jJ JJ j ijJ 4JJ I JuP I J Ifl a C jxL*> I (jj 

337. O osobi koja prespava ili zaboravi vitr-namaz 

464. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijestio nas je 
Veki'; kaze: Nas je obavijestio Abdur-Rahman b. Zejd b. Eslem , 
prenijevsi od svoga oca, on od Ata'a b. Jesara, a on od Ebu Seida 
el-Hudrija, koji je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Ko prespava vitr-namaz ili ga zaboravi, neka ga 
klanja kada se sjeti ili kada se probudi." 45 ' 

450 Abdu-Rahman b. Zejd b. Eslem je, po ocjeni Ahmeda b. Hanbela, Alije b. Medinija, 
Nesaije i drugih, slab ravija. 

45 1 Vecina islamskih ucenjaka, medu kojima su i Ebu Hanife, Evzaija, Safija, Malik, Ishak i 
Ahmed b. Hanbel i drugi, smatraju da vitr-namaz, ukoliko se propusti iz zaborava ili se, 

247 



465. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Abdullah 
b. Zejd b. Eslem, prenijevsi od svoga oca da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Ko prespava vitr-namaz neka (ga) klanja 
nakon sto se u jutro probudi." 

452 

Ebu Isa kaze: Ovo je pouzdanije od prvog hadisa. 

(Tirmizija) kaze: Cuo sam Ebu Davuda es-Sidzzija tj. Sulejmana b. Es'- 
asa kada veli: Pitao sam Ahameda b. Hanbela o Abdur-Rahmanu b. Zejdu 
b. Eslemu, pa je kazao: Njegov brat Abdullah je solidan. 

A cuo sam Muhammeda kada je, spominjuci da je Alija b. Abdullah oka- 
rakterisao Abdur-Rahmana b. Zejda b. Eslema kao slabog raviju, rekao: 
Abdullah b. Zejd b. Eslem je pouzdan ravija. 

Neki su se ucenjaci iz Kufe drzali ovog hadisa. Oni su kazali: Osoba ce 
klanjati vitr-namaz onda kada se sjeti, pa makar to bilo i nakon izlaska 
sunca. 

Ovako misli Sufjan es-Sevri. 



. jijiU p*iS S^Lo j^UuO TfA 

j-jjvj (>C jjjta Lj^J-i-l (jljjJl -UP Ljjji>"l JLL>JI -itf tjj (j**>Jl Ulj-1_>. . £1V 



pak, prespi, treba naklanjati, s tim sto se razilaze u pogledu vremena do koga se moze 
naklanjavati. 

Safija, Ahmed b. Hanbel i drugi smatraju da se vitr-namaz moze naklanjavati sve dotle 
dok se ne klanja sabah. 

Ibrahim en-Nehai smatra da se vitr-namaz moze naklanjavati i poslije sabaha, sve do 
izlaska sunca. 

Sa'bi, Ata, Hasan el-Basri, Mudzahid, Hammad b. Ebu Sulejman i drugi smatraju da se 
vitr-namaz moze naklanjavati i poslije sabaha, a i poslije izlaska sunca, sve do podne. 
Ovaj stav je u skladu sa navedenim hadisima. 
452 Prvi hadis je prenesen od Abdur-Rahmana b. Zejda b. Eslema, koji je, kao sto je vec 
istaknuto, slab ravija, dok je drugi prenesen od njegova brata Abdullaha b. Zejda b. 
Eslema, koji je, po ocjeni Buharije pouzdan ravija. 

248 



4JJI l £o 4JJI J_j—j J 15 : J 15 ijj±>S\ ±*x~o <ji\ (js. oj-aJ ^1 o^ j# ^' Cx 

*ib lj! : J 15 plwj 4jJjS 4JJI (J L<a *UJ! Oy^j &£ y& l>jI o* £?u 0* ^J-* d* 
. jJ*a1I ^JJs Jj3 Ij^Jjtl .jJjJIj jJW) ?LL^ J* ^3 ^ J->^ 

°. S 4 ' f ' ' *'• ' ° - J •* ° •" ' V' ' ' ill" 

.AoJJi Ha -Lc 4j jjij j^ Lj^y Ch o^^- j 3 '■ rf*&? y' ^^ 

.jJIaJI 5UU<9 I*J j5j U : J15 4JI jJ-jj 4Ji 4JJI ^ji^ L5 -d)l (>C tijjj 

.aLJl Jj&l £>£ J^lj j£^ J^ J^J 

338. O tome da vitr treba klanjati prije sabaha 

466. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Jahja b. Zekerija b. Ebu Zaide; kaze: Nas je obavijestio Ubejdullah, 
prenijevsi od Nafi'a, a on od Ibn Omera da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, kazao: "Klanjajte vitr prije sabahskog namaza." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

467. ISPRICAO NAM JE Hasan b. Ali el-Hallal; kaze: Obavijestio nas 
je Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer, on je prenio od Jahje 
b. Ebu Kesira, on od Ebu Nadrea, a on od Ebu Seida el-Hudrija da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Klanjajte 

454 

vitr-namaz prije zore." 

468. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijestio nas je 
Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ibn Dzurejdz, on je prenio od 
Sulejmana b. Musa'a, on od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on od Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "Kada se pojavi zora, 
prosla je svaka vrsta nocnog namaza i vitr. Zato vitr-namaz klanjajte 
prije zore." 



453 Biljezi ga i Ebu Davud u Sunenu. 

454 Biljeze ga u El-Kutubus-sitte svi, osim Buharije i Ebu Davuda. 



249 



Ebu Isa kaze: Sulejman b. Musa ga sam prenosi sa ovim tekstom. 

Preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je 
kazao: "Nema vitra poslije sabahskog namaza." 

Tako vele i mnogi ucenjaci, kao sto su Safija, Ahmed i Ishak. Oni 
drze da se vitr ne moze klanjati poslije sabaha. 

U : J alb oImi fUi* 4JJ I (J-^ 4_U I J l~i j Cjuw-j : J L§ 4_u I £>P -ic {jj jib (jj 

^^S^ 5 00.* 

O^-V l5'j^ : 9j?"' 0-? ?3^! H J4^' Jj' 0-? jr!>! ci^-" («i A*" J-*! ciili-lj 

t jjjJI (_>i»ij : aj»j^j (jrfj alwj 4_>ic <dJI _L^3 ,r}-"\ i— )L>v^)l (j^ pi*H J-*' 

^ # „ 

jt,o _J o ,. ,, ji _, _, , ^ J 1 Jl S **" o ^ S J 1 -• .- 5 J 2 o Sfro 

c jj j l>^t! ^J t <d I.u U l J-^ t ; 4j[5 ;°j^' oi p^ oj *U &j JjJJI JjI ^ 
(jjlj .ia>.| j (_|rtj] ijj >iiIUj lSj^jJ' 04**" ^3^ J-&J -0^ ^ (_j^ °j^J F-^.j 

^ o ^ 

I'll ' ' ° J'»-o----»-^o^S- ,,,os- il . J « Ji, ^ ,,i, 

ij-oJi l ^ M y e ix 0>*^ s ■***<■« 6v J La-* ^j^*! j^ 0^ »'•«•*'•» H»J-> .il* 
^^Cflj 0^ ^»j ^4^ ^"^1 ^^ (j^J' 0' : i*I— if 0* fuf 0^ O"'--*-- 1 1 0^ [^ 



455 Zabiljezio ga je Muhammed b. Nasr u djelu Kijamid-lejli od Ebu Seida el-Hudrija, 
medutim, u njegovu senedu se nalazi Ebu Harun el-Abdi, koga Su'be smatra slabim 
ravijom, dok ga El-Dzevzedzani smatra lascem. 

250 



4jic <dJI ^jJutf ^jjJI (>c Jt>lj jj^j AJule-j <UUI ^1 (>c IJJ» _p«J eSjj .xSj 

339. O tome da se u jednoj noci ne mogu 
klanjati dva vitr-namaza 

468. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Obavijestio nas je Mulazim 
b. Amr i kazao: Meni je ispricao Abdullah b. Bedr, prenijevsi od Kajsa b. 
Talka b. Alije, a on od svoga oca, koji je kazao: Cuo sam Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada veli: "Ne mogu se klanjati 
dva vitra u jednoj noci." 

457 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun . 

Ucenjaci su se razisli u pogledu onoga koji na pocetku noci klanja 
vitr-namaz, a pred kraj noci klanja nafilu . Neki iz generacije 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i ucenjaka poslije njih 
smatraju da ce on time anulirati vitr (koji je klanjao) na taj nacin sto ce 
klanjati jos jedan rekat i pridodati ga vitru. Nakon toga ce klanjati koliko 
zeli rekata nafile i na kraju klanjati vitr-namaz, posto se ne mogu klanjati 
dva vitra u jednoj noci. Ovo je stav Ishaka. 

Neki ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sel- 
lem, ashaba i drugi, smatraju da osoba ukoliko klanja vitr na pocetku noci i 
nakon toga legne da spava, pa se pri kraju noci probudi i klanja nafilu, to 
nece anulirati (klanjani) vitr-namaz, zato ga nece ponovo klanjati. Ovo je 



456 Ibnul-Arebi u djelu Aridatul-Ahvezi kaze: To znaci da nece ponavljati vitr-namaz onaj 
ko ga je jedanput klanjao, ukoliko je poslije vitr-namaza klanjao jos kakvu nafilu. 

457 Zabiljezili su ga svi u El-Kutubus-sitte, osim Ibn Madze. 

458 O tome kako ce postupiti onaj koji, nakon sto je klanjao vitr-namaz zeli klanjati jos 
nafile, sporno je medu islamskim ucenjacima. Neki, medu kojima je i Sufjan es-Sevri, 
smatraju da ce on klanjati prvo jedan rekat, koji ce u nijetu pripojiti klanjanom 
vitr-namazu i preobraziti ga iz neparnog u parni namaz, potom ce klanjati nafile koliko 
jos zeli i nakon toga klanjati vitr-namaz. Time je vitr-namaz ucinio posljednjim 
namazom, a nije klanjao dva vitra u istoj noci, jer je prvi ponisten. 

Vecina ucenjaka smatra da osoba nakon sto klanja vitr-namaz, moze klanjati nafile 
koliko zeli i ne mora poslije toga ponovo klanjati vitr-namaz, ako ga je vec jednom 
klanjala. Po misljenju El-Mubarekforija, ovo je ispravan stav 

251 



stav Sufjana es-Sevrija, Malika b. Enesa, Ahmeda i Ibn Mubareka. Ovo je 
ispravnije, jer je u vise predaja preneseno od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, da je klanjao (nafilu) poslije vitr-namaza. 

469. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nas je 
obavijestio Hammad b. Mesade, prenijevsi od Mejmuna b. Musaa 
el-Mevaija, oh od Hasana, a on od svoje majke Ummu Seleme: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi (katkada) poslije 
vitr-namaza klanjao dva rekata (nafile)." 

Slicno ovome je preneseno i od Ebu Umame, Aise i mnogih drugih, 
od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 



,0 -- J 1 O t. x M jB^Offi J!^ - ,,0 4. » .P O ^ V- .0 * 

4JJI Jjmij CAj\j ?4Juj> Oj~>l ftJLII Jj*jj ^ dU (j*uJI : JLa5 .Ojjjl OlIaS 

.4JlI^Ij ( Jc jJ^J JL»J 4_OP 4UI J*2 

f * .- - J* , . , ? OS .. .. ' I I « 

-H aAj^Cj J~»/j 4jic 4JJI ,JL<8 (fljJJl c_ iL>wal £jrf JjJl JJbl (>OJV V^^ "^3 
. 3-a-wu)]^ .lo^>lj ^tSuSjl JjJL; 4->j .4lL>.lj -Lc Jjv jjl Jaj ,jl IjljJ t li* 



459 Osim Tirmizije zabiljezili su ga i Ahmed b. Hanbel u Musnedu i Ibn Madze u Sunenu, 

252 



340. O klanjanju vitr-namaza na jahalici 

470. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Malik b. 
Enes, prenijevsi od Ebu Bekra b. Omera b. Abdur-Rahmana, a on od 
Seida b. Jesara koji je kazao: "Bio sam sa Ibn Omerom na jednom 
putovanju, pa sam izostao iza njega. Gdje si bio, rece on. Klanjao 
sam vitr-namaz, odgovorih, a on ce na to: Zar ti u Allahovu 
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, nemas najbolji uzor? Ja sam 
vidio Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, gdje vitr-namaz 
klanja na svojoj jahalici." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Ibn Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

Neki ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashaba i drugi postupaju po ovome (hadisu). Oni smatraju da 
osoba vitr-namaz moze obaviti na svojoj jahalici. Ovakav stav zastupaju 
Safija, Ahmed i Ishak. 

Neki ucenjaci vele: Osoba ne moze vitr-namaz klanjati na svojoj 
jahalici. Ona, kada bude htjela da obavi vitr-namaz, mora sici sa svoje 
jahalice i klanjati ga na zemlji. Ovakav stav zastupaju neki ucenjaci iz 
Kufe. 462 

» (J >&\ SUk J i\* U oIj XI \ 

qj Ja>^ {_>£■ jj£j (jj (j*o»J UjJ^I «-ll*JI (jj J,a-"Xo i_uO ajl UJ'Jl>. . £V\ 



^ s. o ^ til' 8 ■* f" ° - - i - t * - ° - cf ° . -* ° ' -* tf S ' ' ' 8 

„, , „0. , i '• ' . , , s , , .'„ a a , '- f , „ - - - - , 

.<il>JI ^3 01AJ ,><> Ij^a5 4J 4i)l ^ ia5j 

<UUI ^Ij 4*iuUj jj ^lj jUfc ^i a-wj Sjj^A ^-jIj /wta al <jP yUl Jj 



460 Ovaj hadis je dokaz da je vitr-namaz dozvoljeno obaviti na jahalici, a analogno tome i u 
bilo kom drugom prevoznom sredstvu, na nacin kako je to klanjacu najpogodnije i 
najJakse. 

461 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte. 

462 Prema misljenju Abdur-Rahmana el-Mubarekforija, ovo je i stav Ebu Hanife. 

253 



° - --'^ it--', f '." - ' ' * s - ■* it--', f 5*-'ti ■" ° ' 5 - ' - ' f \ |fi s - /./v 
£>C 4ji*«2 Ujj^l jSu<J> ijJ ±a^j> uo^l -jjloJI <jj ±as*j> _«* (to jjl UjJjv . SYT 

Jj*»j jl OjJl> L^il5 i£jl» »f Ul t^yi^JI (^CaJ »Jljj 4j1c 4l)l ^^J^j dill 

i.pl*5j o^ ry*^ jLocli 4iLo ^ui »jj L^joj jij JL»j fulc <dJi ^jJu? 4JJI 

. JjjjswJIj MjjJI Hy O^j 4j' jJ* i UgJw i«A>! Ja3 duUj jjJUs 4-y'j w 

L5^ -lT*' r^^' ^'j Ju - > '' U^J -T^?**^ D**t> ( ^ j y^ >F '-*•* -/C^^f 1 ^' ^^ 

..via »l i^jj^>. ^jUJI 

C j UJ& (JJ I : a^OJU J 13 J C j l*»- (JJ a-t*J : a.Q~ J\* j J US L ao*J J ly UJU >- I J 

^jjjl (j& ajj«j : jUi dJjj »J <ji Uailj jL«^> (jjl : JlHi oi aj»j aj^J _sjI_j 

4JJI (JJS .-alwj 4jJlC 4i!l l Juo dJI Jj^ij (>C j J ^1 jl «-ljjJI ^1 (>C jJAJ 

dfl5"t jl^lll Jjto-? pl*^j ^j^ ^jl f$\ $ : J^ ^1 J 1 ^ 3 ^j^-P 

>- .7 

* ',*''* ' '. - - ',.'.. 

.;> ^uj^ (j~c>. tijjjj>- Ija : - W - l C Ijl JU 

if'- - -| il- "1 - - "* * * - j'-- 3 -*°.So5,~i? ^ * ' ° ., ' 

qj (j*>\-frj &£■ i±Jj-L>JI |jj» fUjUl (2^0 J^U J^J J-J-»'"' (1>J waJJU ,*-*$J *-Sjj "^J 

» 5i»J-> (JJ U| 43jj«j Ua 

254 



ijj tjolfrj o£- ,*-jjj Cx Jjj ujj->I iij-^JI (j^^l ^ ^ J - a ^ >,JS IJJ'J^- .*Vt 
<uic. <dJI _La 4JJI J^-j Jli : JLs Sjj^ja ^1 ^ jUc ^1 jI-xjd q£- b-^s 

o, " » "', • , ' '•'■'4 •*»-.. ' * • i ~ ' . K t't'i' "1"" 

•> ',*-'* - I * ' ' ill" 

463 

341. O Duha-namazu 

471. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb Muhammed b. Ala; kaze: Nas 
je obavijestio Junus b. Bukejr, on je prenio od Muhammeda b. Ishaka i 
kazao: Ispricao mi je Musa b. Fulan b. Enes, prenijevsi od svoga amidze 
Surname b. Enesa b. Malika, a on od Enesa b. Malika, da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko bude klanjao 
dvanaest rekata duha-namaza, Allah ce rau u Dzennetu sagraditi 
dvorac od zlata." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ummihane, Ebu Hurejre, 
Nuajma b. Hemmara, Ebu Zerra, Aise, Ebu Umame, Utbea b. 
Abdus-Sulemija, Ibn Ebu Evfaa, Ebu Seida, Zejda b. Erkama i Ibn Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je garibun, samo nam je poznat ovim 

465 

putem. 

472. ISPRICAO NAM JE Ebu Musa Muhammed b. Musenna; kaze: 
Obavijestio nas je Muhammed b. Dza'fer; kaze: Nas je obavijestio 
Su'be, prenijevsi od Amra b. Murrea, on od Abdur-Rahmana b. Ebu 

463 Duha-namaz je posebna vrsta dobrovoljnog namaza koja se klanja prije podne-namaza. 
Bedrudin el-Ajni kaze da je njegovo pravo vrijeme od momenta kada sunce prede 
cetvrtinu neba pa do podne. 

464 Prema misljenju El-Mubarekforija, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije 
nikada klanjao vise od dvanaest rekata duha namaza. Sa njim je u tome saglasan i 
Bedrudin el-Ajni. 

465 Nevevi ovaj hadis svrstava medu daif (slabe) hadise. 

255 



Lejle, koji je kazao: "Niko me osim Ummihane nije obavijestio da je 
vidio Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako klanja 
duha-namaz. Ona je ispricala da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, na dan oslobodenja Mekke usao u njenu kucu, 
okupao se i klanjao osam rekata (duha-namaza). Nikada ga ranije 
nisam vidjela da je klanjao krace (rekate), ali je ipak upotpunjavao 
ruku' i sedzdu." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. Ahmed smatra da je ha- 
dis Ummihane nesto najpouzdanije na ovu temu. 

Razisli su se u pogledu Nuajmovog punog imena. Neki kazu da je on 
Nuajm b. Hammar, neki da je Ibn Hemmar, kaze se i Ibn Hebbar, i Ibn 
Hemmam. Ispravno je Ibn Hemmar. 

Neki je (ravija) napravio previd kada je rekao za Ebu Nuajma, Ibn 
Hammar, i u tome je pogrijesio. Potomje izostavio rijec (Ebu) i kazao da 
je prenio Nuajm od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. O ovome 
me je obavijestio Abd b. Humejd, prenijevsi od Ebu Nuajma. 

473. ISPRICAO NAM JE Ebu Dza'fer es-Simnani; kaze: Obavijestio 
nas je Muhammed b. Husejn; kaze: Nas je obavijestio Ebu Mushir; kaze: 
Nas je obavijestio Ismail b. Ajjas, prenijevsi od Behira b. Sa'da, on od 
Halida b. Ma'dana, on od Dzubejra b. Nufejra, on od Ebu Derdaa i Ebu 
Zerra, njih dvojica od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a 
on od Uzvisenog Allaha dz.s. da je kazao: "Sine Ademov, klanjaj 
iskljucivo radi Mene cetiri rekata na pocetku dana, Ja cu zadovoljiti 

467 

tvoje potrebe u preostalom dijelu dana." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun. 

Veki', Nadr b. Sumejl i mnogi drugi hadiski ucenjaci su ovaj hadis 
prenijeli od Nehhasa b. Kahma. I naraa je poznat samo preko njega. 



466 Ibn Ebu Sejbe biljezi od Huzejfe da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
klanjajuci duha-namaz ucio dugo. To ukazuje na to da bi nekada, ovisno od situacije, 
duha -namaz klanjao nabrzinu, uceci kratko, a nekada bi opet oduljio sa ucenjem. 

Iz hadisa koji biljezi Muslim preko Ikrime b. Halida od Ummihane da se vidjeti da je ovu 
vrstu nafile Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prvi put klanjao na dan 
oslobodenja Mekke. Ummihana veli: "Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, stigao u Mekku, klanjao je osam rekata (dobrovoljnog namaza). Vidjevsi to, ja 
sam rekla: Kakav je ovo namaz? Receno je: Ovo je duha-namaz." 

467 Tirmizija i Ebu Davud smatraju da se ova cetiri rekata odnose na duha-namaz. Neki vele 
da se odnose na sabahske sunnete i farde. 

468 Munziri tvrdi da je u primjerku rukopisa Tirmizijine zbirke hadisa koji je on posjedovao, 
Tirmizija ovaj hadis ocijenio kao hasenun-garibun. 

256 



474. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Abdul-Ala el-Basri; kaze: 
Nas je obavijestio Zejd b. Zurej ', on je prenio od Nehhasa b. Kahma, on 
od Seddada Ebu Ammara, a on od Ebu Hurejre, da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko bude redovno klanjao dva 
rekata duha-namaza, bit ce mu oprosteni grijesi kada bi ih imao 
koliko morske pjene." 

475. ISPRICAO NAM JE Zijad b. Ejub el-Bagdadi; kaze: Nas je 
obavijestio Muhammed b. Rebi'a, on je prenio od Fudajla b. Merzuka, 
on od Atijea el-Avfija, a on od Ebu Seida el-Hudrija koji je kazao: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi (jedan period) redovno 
klanjao duha-namaz da bismo pomislili da ga vise nikada nece 
propustiti, a onda bi prestao sa njegovim klanjanjem, da bismo 
pomislili da ga vise nikada nece ni klanjati." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun. 

s-UwJI oI^jI Lfji £U*j <UL» L^jI : JL9j j^EJI Jj3 <.,j*w*iJl JjJj ^1 Jjl, 

- ^ »- s .- • - r ! 

« OJ>j^-T ^ Ul iLu U 



469 Ovaj hadis je slab jer se u njegovu senedu nalazi ravija Nehhas b. Kahm, koji je po ocjeni 
El-Mubarekforija, slab. 

470 Zabiljezio gaje i Hakim u Mustedreku. 

257 



342. O (dobrovoljnom) namazu u podne 

476. ISPRICAO NAM JE Ebu Musa Muhammed b. Musenna; kaze: 
Obavijestio nas je Ebu Davud et-Tajalisi; kaze: Nas je obavijestio 
Muhammed b. Muslim b. Ebul-Veddah, a on je Ebu Seid El-Mueddib, on 
je prenio od Abdul-Kerima el-Dzezerija, on od Mudzahida, a on od 
Abdullaha b. Saiba: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem bi, 
nakon sto se sunce makne sa zenita, a prije podnevskog namaza, 
klanjao cetiri rekata i kazao: To je momenat kada se otvaraju 
nebeska vrata, pa zelim da mi se u njemu uzdigne dobro djelo." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije i Ebu Ejuba. 

Ebu Isa kaze: Hadis Abdullaha b. Saiba je hasenun-ganbun. 

Preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da bi kla- 
njao cetiri rekata nakon zenita, i samo bi selam predao nakon njihova 
zavrsetka. 

s ♦ • L5*' * * * 

t e?4*riJ I jfu (jj aJJ I .us Ujji>>l (JjIjJuJI jjjj oj tf»i£ bi («** Lujj>. . iVV 

*" ° " ° * It °~ ° ftl^ ° " **' ° lit °' ° " * * * ° lit * ° " !•''• f 

JuP (jj (Jjx>.jJI Jo£ (jj Jjli (^>C >Sj jj 4JLII JjtC £>£ j,iia (Jj fill I »U£ "jJ-*-' 

(^Jl <U cuts' ^ :lL(j fulc dJI JLlo 4III Jj~.j Jli : Jli jJji _il <jj 4JLII 
ijjjaSj J*2uJ sj s-j-tfjJI J^jajJLS UijjyJLS t»Jl jJij ij^a Jl>! ^1 jl *l>l> 4JU! 

4i)l Ul 4J! U -jkj p ^Lj <lJ£ aJUI Jb» ^SJI Jfe jijjj 4JL1I ^ 6^ ^ 
dUU t ojJL*JI uj 4_U j^J! j»j|uJj ji^JI Jj 4JJI ol>4-» ^j^ 1 j**^ 1 

U j»jj j£ £>d «ULLJ!j (,jj J^ jjrf «UjJU«Jlj twL'jAjU jH^i wIjLftJfcj £j\1>ja 

Li l^il^J Ul 0>j dU ^ o-L> Uj 1 4l>y Ul ll© Uj ^j^ip Ul llij ^J J, ju 



47 1 Iraki smatra de je ovdje rijec o zasebnoj vrsti dobrovoljnog namaza od cetiri rekata, osim 
podnevskog sunneta koji se zove salatuz-zeval, a koji se klanja nakon sto se sunce makne 
sa zenita. 

472 Zabiljezio ga je i Ahmed b. Hanbel u Musnedu. 

258 



343. O namazu za zelju i potrebu 

477. ISPRICAO NAM JE Alija b. Isa b. Jezid el-Bagdadi; kaze: 
Obavijestio nas je Abdullah b. Bekr es-Sehmi; kaze: Nas je obavijestio 
Abdullah b. Munir, prenijevsi od Abdullaha b. Bekra, on od Faida b. 
Abdur-Rahmana b. Abdullaha b. Ebu Evfaa, koji je kazao da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko bude imao kakvu zelju 
ili potrebu kod Allaha, dz.s, ili kod nekoga od ljudi, neka lijepo i 
temeljito uzme abdest, potom neka klanja dva rekata, zatim, neka, 
nakon pohvale Allahu (ucenja Et-tehijjatu) i donosenja salavata na 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, rekne: Nema Boga osim 
Allaha-Blagoga i Plemenitog. Slava Allahu, Gospodaru Velikoga 
prijestolja, i: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Ja Te molim da mi 
omogucis cinjenje djela koja ce mi omoguciti Tvoju milost i djela 
koja ce mi garantovati Tvoj oprost, izobilje svakog dobra i sigurnost i 
spas od svakog grijeha. Ne ostavljaj mi ni jedan grijeh a da ga ne 
oprostis, niti ijednu brigu a da je ne otklonis, niti ijednu zelju i 
potrebu koja je u okviru Tvoga zadovoljstva a da je ne ispunis, o 
Najmilostiviji." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun , o njegovu senedu se 
diskutovalo. Faid b. Abdur-Rahman je smatran slabim ravijom hadisa. 
Faid je Ebul-Vemka'. 

$jl>2»>\}\ LJwliu »J£>j 4_U£ 4JJ! [ Xfi 4JL1I Jo*jj l)\5 : Jli 4i!l jle <^l jj\j>- 



473 El-Munziri u djelu Et-Tergibu vet-Terhibu veli da su ovaj hadis, zabiljezili Tirmizija i 
Ibn Madze, oba od Faida b. Abdur-Rahmana Ebul-Veruka'a koji je, prema njegovom 
misljenju, ravija koga su odbacili. Ibn Adijj kaze, i pored toga sto je on slab ravija, od 
njega su se hadisi preuzimali i zapisivali. 

259 



, o - 5 J 1 - o - o - o- 

Jl -04. £ S J 1 ^ » 9 J§ M .* • © 0---0 0-, 

--- 0- 0-- 0-- - J 3 - - J 1 - o 

•j 1 »l jj ' <*^ 04- — O fi. ^ — «♦ — i* <* ■"• ** 

JjU aj t^oj-4^ *J^lj tijj^i J->1* ^ Jtfjl n/j*' ^^j ^ l a^j 

• •* '•' °.. ' > ° *-,- **' • • i- *' '• ■ i'« » T' "j- , |- • .!•• •(■ 

iu> josJI ^jJ jd$lj 1aP ^j^lj ^ 15j^L? fUd-lj ^j^l J^-U ^ Jl9 jl 

5t t- J" * - o t( 0- - - ,, 

.»-JJjl ^jIj Jj^-« £>j 4UI JjlS ^ uUJI ^j 
<L*j±>- ij* U[ A3yu U t t ~ r uj£ < m x>»a cUjJl*- jjl^> oyJ^- ! ^..>'. j .c ^jjI JLs 



474 

344. O namazu istihare 

478. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio 
Abdur-Rahman b. Ebu Mevali, on je prenio od Muhammeda b. Mun- 
kedira, a on od Dzabira b. Abdullaha koji je kazao: "Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, nas je poducavao istihari namazu za sva 
pitanja i poslove kao sto nas je poducavao nekoj suri iz Kur'ana. 
Govorio je: Kada neko od vas nesto htjedne, neka klanja dva rekata 
dobrovoljnog namaza, zatim neka nakon toga rekne: Allahu! Ja na 
bazi Tvoga znanja, od Tebe trazim najbolji izbor, i molim Te Tvojom 



474 Istihara namaz je posebna vrsta dobrovoljnog namaza (nafile) koji se klanja u 
situacijama kada osoba ima namjeru uraditi neki posao i zeli da joj Allah, dz.s, pomogne 
u donosenju prave odluke. U torn slucaju ce klanjati dva rekata i dovom koja je 
spomenuta u hadisu zamoliti Allaha, dz.s, da joj omoguci odabir koji ce za nju biti hajr. 

260 



moci i trazim od Tvoje dobrote, jer si Ti u stanju a ja nisam, Ti znas a 
ja ne znam, Ti si onaj Koji poznaje sve tajne. Allahu! Ukoliko je prema 
Tvome znanju ova stvar (posao) dobra za mene, za moju vjeru, moj zivot i 
moj krajnji ishod, ili je kazao, i sada i kasnije, olaksaj mi ga a potom mi 
ga blagoslovi. A ukoliko je prema Tvome znanju ova stvar (posao) losa za 
mene, moju vjeru, moj zivot i moj krajnji ishod (ili je kazao) i sada i 
kasnije, odvrati ga od mene i mene od njega odvrati i odredi mi ono sto je 
za mene dobro, pa ma u cemu ono bilo, a potom me ucini zadovoljnim 
njime. Veli: Ovdje ce spomenuti svoju zelju i potrebu." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Abdullaha b. Masuda i Ebu 
Ejuba. 

Ebu Isa kaze: Dzabirov hadis je hasenun-sahihun-garibun , nije nam 
poznat osim preko Abdur-Rahmana b. Ebu Mevalija, a on je pouzdan i 
jedan je od medinskih sejhova (ucenjaka). Od njega je Sufjan prenio 
jedan hadis. Od Abdur-Rahmana su i mnogi imami prenijeli hadise. 

Ijjju>I (JSjJI h->'^- > ' o-i Jy; '"O^"' *U-*JI ch J -^ x -° h-^j^^' Ujj->- . £V^ 

» S .. Jl D „ fr ' O - - 6- Jl Jl „ gS - ..„ ^-O-.J" 2 fi 

„oS „ S 3 S Jl .,,.„,■ 

u i^LlilJ jJ-^j <ji£ 4JJI Jl« 4JJI Jj«*.j JLs : Jli «ilj ^>l ,^c »jj> ^j jj^c 

g£t ji>^ G : JJJ -aS« J^j Ij J^ : Jii w£iit ut iijj>t ut jjU lit jU 

>>- J 1 -. .- , e g ji © 

: J23 «UIja)I oujiaj! ijti .Sjj~>j h^^^' ^V^ 5-*^j J^ ^ >j& P^j 
ol Jj3 8^0 djIlc [>*a> 4U1 III ill Uj 4JJI olil^i ^ ^>J'j J^ ^' 



475 Prema hadisu koji biljezi Ibn Sunni od Enesa b. Malika lijepo je istiharu namaz 
ponavljati do sedam puta, a nakon sedmog puta postupiti prema onome cemu nam sree 
tezi. Enes b. Malik kaze da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada 
imas kakvu vaznu stvar ili posao, trazi Allahov izbor (klanjajuci istiham namaz) do 
sedam puta, a onda postupi prema onome cemu ti tezi tvoje sree, to je za tebe hajr 
(dobro)". El-Mubarekfori veli da u senedu ovog hadisa ima prekida i da se on ne moze 
koristiti kao valjan argument. 

Nevevi i drugi ucenjaci smatraju da je lijepo (mustehab) na prvom rekatu poslije Fatihe 
uciti Kul ja ejjuhel-kafirun, a na drugom Kul huvallahu ehad. 

476 Zabiljezio ga je i Buharija u Sahihu. 

261 



L^JiJ Jl>v-»I »j <. IjAs 1$Ja9 dLdj *9jl «-> t Ij^s L^JaS OjI *j ^j-* 

o '. ° S .» I s0 ' I - "ll- "' I'fl •" ° , 5 ■» I* a ' I ' "t"' '«»'?' ° '• * I S i I * ° ' 

*^jl »J t Ij^c UgJuiS 'UJuJl Jk>vwl »j <. Ij-a* IgJis dJL>!j *9jl »J t. Ij-S^c 

oUj ^Aj 4*5^ J5 (J Ojju-^J lh>*> ^\& <• j»j£> 0' J^ LA* U^JtSd dLlj 

LJ Jli .Si <u)l LijiiJ ^JIp J*j ji? dlj^Sj oj!5 jJi .oU^j £jj? ^ 4jL 

tji, , t , o^, ; ji 

^ L^Ia3 i 4ju*> ^ QJj2j 0' ££"**" p up ' f Lfc « J ?' (^ M* 3 j»isJ J^ ljI 

.5Juj ^5 L^Ji9 JU <_£!> 4J Jj2j Jjj »i5 .j^i 

* f ' f ' ° ** "• ^ ' I ♦ ' ' ill" 

4j)j5uC Lj__>J->-I yJj^- -" uH f 1 ^" "^ ^J^*"' iff & -U.-*-.t ijJ ±&S>-\ LjjJ^. . £A* 

a I (jl dJJU <jj (^1 (ji ikib -jl £jj 4JJI AiC (jj Jswl t cJj-^ > ' J^S jUi (jj 

, . » f , ' * ,,, s , » s , , 

j-5 U^J^I iP'^^ i(^ :^UU3 fliwj 5UU 4JJI jj-a (-JJJI (J* CUJJi aalw 

.»ju j>ju :Jyu .Qua U 
■^'j c5^ J U"x* 0^ J^*Jlj Jj^^ &-> *1II s^J o*"^ c^' 6* V^r' i^J 

. C_JL)yC (j- ^ JV k±AjjL>- (J-Jjl ^J-)-L> ' -wju£ ajl uLS 
j>~flJ Uj /yv. u .^i- 1 SIL^J ^5 l^luj^- jjj ai-<a 4oic 4JJI jJ-i' ljJ-^I (!>* Ojj «Wj 

,^U3 J-iiiJI Ijj^Jj j»oj~<i!I SLLs aLJI Ji>l ^0 jjvlj jji.j dJ^jUuoJI c>jl ti'j -^J 
(jj 4JJI jjte dJLL Jii ^jAj y>\ IjjJ->-I lS^ - ^' *«^ 6^ >*■«-> I IjjJ^>- .£A^ 



262 



0^>^II 4iJI *L»j IjSjj j'yuj p 'jjS\ 4i)lj tUI Ul 4JI Uj 4JJ J^JIj fULJt 
4lJ ja>JIj 4JJI ^L>ju»» oljrf j^p : Jj2j »j (.tj^jj pt^&JI 4^olij >^>jJI 

>i JJ ,- *■ fi J 1 ^ " ^ o $ S 5* *- > 

5 ,,,, # ft, 

a - a o, f - s, *, » * a 

l\j p~j l& op IjL^i J*> c,\j .u£*5j\ J f&-> °J 'J\ ^>^ UlJ jjte 

I jj_> ; JLs dJI 4JJ1 jjl£ ^ ^jj t^' t# y* .xW ■*** lt'J^ J ■ ^r^J J^' ^ 

^'J^jw- J j^u-jI Lf^ l"^ 1 ui 'SrJj^fwl 6^ f 1 ^" ^~ Cj -^ : ^^ 4jjj -jl 

345. O tespih-namazu 

479. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb Muhammed b. Ala; kaze: 
Obavijestio nas je Zejdb. Hubab el-Ukli; kaze: Nas je obavijestio Musab. 
Ubejde i kazao: Obavijestio me je Seid b. Ebu Seid , sticenik Ebu 

477 Musa b. Ubejde b. Nesit er-Rebzi Ebu Abdul- Aziz el-Medeni je slab ravija. Pripadao je 
sestoj generaciji ravija hadisa. 

478 Za Seida b. Ebu Seida je Ibn Hadzer el-Askalani u djelu Takribu-tehzib kazao da je 
nepoznat (medzhul) ravija, dok je u djelu Tehzibu-tehzib istakao kako ga je Ibn Hibban 
svrstao medu pouzdane ravije. 

263 



Bekra b. Muhammeda b. Amra b. Hazma, on je prenio od Ebu Rafi'a, koji 
je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Abbasu. 
"Amidza, zar ne zelis da s tobom odrzavam rodbinsku vezu, zar ne 
zelis da ti dam poklon, zar ne zelis da ti nekakvu korist ucinim? Kako 
da ne zelim, Allahov Poslanice, rece on. Poslanik ce na to: Amidza! 
Klanjaj cetiri rekata (dobrovoljnog namaza); na svakom od njih uci 
Fatihu i Suru. Nakon zavrsetka ucenja, a prije nego sto odes na 
ruku', reci: Allahu Ekber vel-Hamdulillahi ve subhanallahi, petnaest 
puta. Zatim idi na ruku' i na ruku'u to reci deset puta. Potom podigni 
glavu sa ruku'a i reci to deset puta. Onda idi na (prvu) sedzdu i na 
njoj to reci deset puta. Potom podigni glavu i reci isto deset puta, 
zatim idi (na drugu) sedzdu i na njoj reci isto deset puta. Zatim 
podigni glavu i reci isto deset puta prije negoli ustanes. To je ukupno 
sedamdeset i pet (puta) na svakom rekatu, a tri stotine (puta) na sva 
cetiri rekata. Kada bi tvoji grijesi bili kao pjescani brezuljuci, Allah 
bi ti ih oprostio. On rece: Allahov Poslanice! A ko je to ustanju 
izgovarati svaki dan? On ce na to: Ukoliko ga nisi u mogucnosti 
izgovarati svaki dan, onda jednom sedmicno. A ako nisi u stanju, ni 
jednom sedmicno, onda jednom u mjesecu. Neprestano mu tako 
govorase, sve dok ne rece: Izgovori to makar jednom u godini." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun, (jer je dosao samo) preko Ebu 
Rafi'a. 479 

480. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Muhammed b. Musa; kaze: 
Obavijestio nas je Abdullah b. Mubarek; kaze: Nas je obavijestio Ikrime 
b. Ammar i kazao: Ispricao mi je Ishak b. Abdullah b. Ebu Talha, 
prenijevsi od Enesa b. Malika: "Ummu Sulejm se obratila 
Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekavsi: Pouci me rijecima 
koje cu izgovarati na namazu, pa je kazao: Deset puta velicaj Allaha, 
dz.s, (izgovarajuci Allahu ekber), deset puta Ga slavi (izgovarajuci 
Subhanallah) i deset puta Mu se zahvali (izgovarajuci El-Hamdulillahi), 
a onda trazi sto zelis. On Allah) ce reci: Da, da (bit ce ti uslisano)." 



479 Sujutija kaze da je Ibn Dzevzi ovaj hadis uvrstio medu apokrifhe hadise, ocjenjujuci 
Musaa b. Ubejdea er-Rebzija lascem. Sujutija kaze: Iako je ovaj hadis slab, on nije slab 
do te mjere da bi se mogao okvalifikovati apokrifhim. Musaa b. Ubejdea, ucenjaci 
ocjenjuju slabim ravijom, ali ga ne drze lascem. 

480 Iraki smatra da se ovaj hadis ne odnosi na tespih-namaz. Ebu Ja'la u Musnedu i 
Taberanija u djelu Ed-Dua' biljeze hadis u kome stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, Ummi Sulejm kazao: "Ummu Sulejm, kada budes klanjala obavezne 
namaze, reci: Slava Allahu, (Subhanallah) deset puta...." 

264 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Abbasa, Abdullaha b. 
Amra, Fadla b. Abbasa i Ebu Rafi'a. 

Ebu Isa kaze: Enesov hadis je hasenun-garibun. 

Preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, vise ha- disa 
o tespih-namazu, vecina ih je nepouzdana. 

Ibn Mubarek i drugi ucenjaci su prenijeli (hadise) o tespih-namazu i 
spomenuli u njima njegovu vrijednost. 

481. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Abde ed-Dabij'; kaze: Nas je 
obavijestio Ebu Vehb i kazao: Pitao sam Abdullaha b. Mubareka o 
namazu u kome se izgovara tespih, pa je kazao: Osoba izgovori (pocetni) 
tekbir, a onda rekne: Neka je slava Tebi, Allahu, i neka Ti je hvala. 
Blagoslovljeno je Tvoje ime i uzvisen je Tvoj spomen, nema drugog 
boga osim Tebe. Potom ce petnaest puta reci: Slava i hvala pripadaju 
Allahu, nema boga osim Allaha, Allah je najveci. Poslije toga ce 
zatraziti utociste od prokletog sejtana, prouciti: U ime Allaha 
Milostivoga, Samilosnog, Fatihu i suru, a onda deset puta izgovoriti: 
Subhanallahi vel-hamdulillahi vela ilahe illellahu vallahu ekber, 
potom ce otici na ruku', i na ruku'u to izgovoriti deset puta. Zatim ce 
podici glavu sa ruku 'a i to isto izgovoriti deset puta. Zatim ce otici na 
(prvu) sedzdu i izgovoriti ga deset puta. Onda ce podici glavu sa 
sedzde i izgovoriti to deset puta, zatim ce ponovo otici na (drugu) 
sedzdu i to izgovoriti deset puta. Klanjat ce cetiri rekata na ovaj 
nacin, a to je sedamdeset i pet velicanja (tespiha) na svakom rekatu. 
Na svakom rekatu ce (tespih) zapoceti sa petnaest puta. Onda ce 
prouciti (Kur'an) pa tespih izgovoriti deset puta. Ukoliko klanja nocu, 
volio bih da selam predaje poslije svaka dva rekata. A ukoliko klanja 
danju, ako to zeli, moze predati selam (nakon drugog rekata), a i ne 
mora ako ne zeli. 

Ebu Vehb kaze: Obavijestio me je Abdul-Aziz, a on je sin Ebu Riz- 
mea, on je prenio od Abdullaha koji je kazao: Na ruku'u ce prvo izgovo- 
riti Subhane Rabbijel-Azim, tri puta, a na sedzdi Subhane Rabbijel-A'la 
tri puta, a iza njih ce izgovorati (spomenute) tespihe. 

Ahmed b. Abde je kazao: Nas je obavijestio Vehb b. Zum'a i kazao: 
Obavijestio me je Abdul-Aziz, a on je sin Ebu Rizmea, i kazao: Rekao 
sam Abdullahu b. Mubareku: a ukoliko osoba zaboravi, da li ce rijeci 
slave (tespih) nadoknaditi na sedzdama po deset puta? Ne, rece on: Ovaj 
namaz se sastoji iz tri stotine tespiha (izgovaranja rijeci slave). 



265 



S S 



' ♦* ♦* 

iyy : ju ?juJ£ olCaJI L^S3 1 lioJi j5 dlli j»UlJI lla <.4i)l Jj~>j L> Ills 

LH ^t!J9 °-^J^9 ^ U * 1 iri'j <( - :>, J^ 3 _5 J»*»*w (^jU - ^ ■ j .o. '^ (ri'j (ri* O^ yV' [r?J 



346. O opisu salavata na Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem 

482. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan i kazao: Ispricao mi je 

481 482 

Ebu Usame, on je prenio od Mis'ara , Edzleha i Malika b. Migvela, 
oni od Hakema b. Utejbea, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, a on od 
Ka'ba b. Udzrea, koji je kazao: "Rekli smo: Allahov Poslanice, sto se 
tice selama, znamo kako cemo ti ga nazivati, a kako cemo na tebe 
donositi slavat? On rece: Recite: Allahu! Blagoslovi Muhammeda i 

481 Mis'arb. Kudam. 

482 Edzleh b. Abdullah b. Hudzijje je iskren ravija koji je pripadao siijskom mezhebu. Spada 
u sedmu generaciju ravija hadisa. 

266 



njegovu porodicu isto onako kao sto si blagoslovio Ibrahima. Ti si 
uistinu Onaj koji je slavljen i hvale vrijedan. I daj beriket 
Muhammedu i njegovoj porodici kao sto si dao beriket Ibrahimu, Ti 
si uistinu slavljen i hvale vrijedan." 

Mahmud veli da je Ebu Usame kazao: Pa mi je dodao Zaide, 
prenijevsi od A 'mesa, on od Hakema, a on od Abdur-Rahmana b. Ebu 
Lejle koji je rekao: Mi govorimo: I na nas sa njima. 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Ebu Humejda, Ebu 
Mesuda, Talhe, Ebu Seida, Burejde, Zejda b. Haridze, a kaze se i Ibn 
Dzarije i Ebu Hurejre. 

Ebu Isa kaze: hadis Ka'ba b. Udzrea je hasenun-sahihun. 

Abdur-Rahmanu b. Ebi Lejli je bio nadimak po djetetu Ebu Isa. 
Ebu Lejli je ime Jesar. 

** .* ** 

Si ^ £ Z> 

s S *• ,, s 

' '<.&*' II- "'*' ■* *l II'. > " f- - > .'."% $ I*,' * ° **' * <*&*' , . w 

£>* °j^*"' J'-^ 1 u^ ^uLJI Jji£ (jl (jL*<-p (jj 4JJI j^c _jjju> -jwjJl ^_>&JL*j (jj 

»JJ ^jJ j->ull jJjl ; JU <Jl*.j 4jic 4JJI J^3 4JJI Jj^ij jl Jjjujta (jjl fill JjlC 

.yjjf (j~*>- c±jjJ->- I Aft : -..,, u .g ajl Jl3 

4JJI (^i-^c SILp ^jli ^jj-c (> : Jli 4JI J^j fuli 4JJI JL? ^_jJJ ) (ji ijjjj 

•s i2j L 'u . i - 'v j^JlC I_£j 4j i_. iJ 5j I j^tC l_£j 4jlc 



483 U Muslimovoj predaji ovog hadisa stoji: "Uzviseni Allah nam je naredio da na tebe 
donosimo salavate, pa kako i na koji nacin cemo to ciniti? Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem je nakon toga zasutio, da smo pozeljeli da nije ni upitan, a onda je kazao: 
Recite! Allahu, blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicu kao sto si...." 

484 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte. 

485 Abdur- Rahman b. Ebu Lejla el-Ensari el-Evsi je sin poznatog ashaba Ebu Lejle 
el-Ensarija, kome je ime Jesar. Zatekao je oko 120 ashaba. 

267 



(jj^>.jJI jjlc <jj *UxJl (>c ji*-> (jj J_wm~J ljj^>l J^ 1 ?"-* - 0-; (ffH 5 ujJ-> . £Af 

,, " S S ,. S 2 S jl , 

( JLc ( JL ¥ 3 j>o : aJL— j 4Jii <d!l ( _L-> 4JJI Jj~*j JI5 : JLS SjjjA ^1 <>e 4_ul (>c 

.Ijitf L^j <uLe 4JUI l jLp taUL^ 
(j^ulj *l>JL (ri'j J^^J ^-^j <1# ji^3 ^9^ Cx O-s-^j*" ^* o^ v^y <c?J 

•h-"" 0-; t^'i 

^ ,,»,,,» ,„»,.» {. J> , - ill" 

t Lx^jJl *—>_y ' a ^~° : '>"^ C^" lt*' Or? -Pr^'j J^*J iSj.9-"' 0U*** ' 0* c5jjj 

' j - * '• ^ .« 

duju ( Jp (JUaj J* tjS 4Jw Jljwj U u^jUlj «-w*jJI ijjj ^JjS^o s-UjJI 

S - S S 

^ 

fr^-^o-J 1 fro ^ ^ y S y ^>^ ^ .S ^^ 8 , Jl ,«5 Jlo,^ 

^jla Soys yj| ^>j ^-»— ' o-£*-l'^\ oi J-^J jUUJI jJIj v_>ja>»-! yj (jj^- Jl AjlPs 

s / * 

_so, ,-, y ,0,^^'^Ofro" ^ £ , o ^ > o,, 

Oy o^,*o y.o5 Jlo^ y.yy.06-S .-O-- i 11 3»- ^ -- S * 

(j* iJJ-tH 0-/ O**"^' "V s ^j^-*"' l5j^ l *-'' f lv ri^ ,J, -" •*#* O- 1 o^i^ ^-^ • iAO 
JL5 : J 15 ojj>- (*^i 4_ul £>c v^^-v 0-/ 0°^*"^" ^* 0^' jLiiJI 0^ l>*"' Oi ^'-° 

3 , S y. So 



, t_uj^ (j**o iiul> IJJ» 



268 



347. O vrijednostima donosenja salavata 
na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem 

482. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Obavijestio 
nas je Muhammed b. Halid b. Asme 486 i kazao: Ispricao nam je Musa b. 
Jakub ez-Zem'ijj 487 ; kaze: Ispricao mi je Abdullah b. Kejsan da ga je 
obavijestio Abdullah b. Seddad, prenijevsi od Abdullaha b. Mesuda da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Najvece ce pravo 
(na moj sefa'at), i meni ce na Sudnjem danu biti najblizi oni koji na 
mene budu najvise donosili salavate." 

489 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun. 

Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: 
"Ko na mene donese jedan salavat, Allah ce na njega donijeti deset, i 
upisat ce mu se deset dobrih djela." 

483. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Ismail b. Dza'fer, on je prenio od Ala'a b. Abdur-Rahmana, on od svoga 
oca, a on od Ebu Hurejre, koji je kazao daje Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Ko na mene donese jedan salavat, Allah ce na 
njega donijeti deset." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Abdur-Rahmana b. Avfa, 
Amira b. Rebia, Ammara, Ebu Talhe, Enesa i Ubejja b. Ka'ba. 

490 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

Preneseno je od Sufjana es-Sevrija i mnogih drugih ucenjaka da su 
kazali: Gospodarevo donosenje salavata je (ustvari Njegova) milost, a 
donosenje salavata od strane meleka je (njihovo) trazenje oprosta. 

486 Muhammed b. Halid b. Asme el-Hanefi el-Basri je iskren ravija, ali je bio sklon 
pogreskama. Pripadao je desetoj generaciji ravija hadisa. Ibn Hadzer smatra da mu je 
Asme bila majka. 

487 Musa b. Jakub ez-Zem'ijj Ebu Muhammed el-Medeni je razlicito ocijenjen od strane 
hadiskih ucenjaka. Ibn Hadzer smatra daje on iskren kao ravija, s tim sto je lose pamtio. 
Ibn Mem ga smatra pouzdanim ravijom. Nesaija za njega veli da kao ravija nije jak. Alija 
b. Medini ga smatra slabim ravijom koji je puno protivurijecio pouzdanim ravijama 
hadisa. 

488 Darekutnija biljezi od Ammara b. Jasira da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: "Ammare! Allah ce zaduziti posebnog meleka, koji ce poslije moje smrti 
stajati pored moga mezara i prenositi mi salavate od mojih sljedbenika, tako da nece niko 
od mog ummeta izgovoriti salavat na mene, a da on nece kazati: taj i taj sin tog i tog 
donosi salavat na tebe. Potom ce Uzviseni Allah za svaki njegov salavat na njega donijeti 
deset." 

489 Biljezi ga i Ibn Hibban u Sahihu. 

490 Zabiljezio ga je i Muslim u Sahihu i Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

269 



484. ISPRICAO NAM JE Ebu Davud Sulejman b. Muslim el-Belhi 
el-Musahifijj; kaze: nas je obavijestio Nadr b. Sumejl, on je prenio od Ebu 
Kurrea el-Esedija, on od Seida b. Musejjeba, a on od Omera b. Hattaba 
koji je kazao: Dova se zadrzava izmedu nebesa i zemlje, nista od nje nece 
biti uzdignuto sve dok ne doneses salavat na tvoga Vjero- vjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem. 

Ebu Isa kaze: Ala b. Abdur-Rahman je sin Jakubov, a bio je sticenik 
el-Hurekaa. Ala je tabi'in. Slusao je (hadise) od Enesa b. Malika i dru- 
gih. Abdur-Rahman b. Ja'kubje otac Alaov, onjetakoder tabi'in. Slu- sao 
je (hadise) od Ebu Hurejre i Ebu Seida el-Hudrija. 

Jakub je stariji tabi'in koji je zatekao Omera b. Hattaba i prenio od 
njega. 

485. ISPRICAO NAM JE Abbas b. Abdul-Azim el-Anberi; kaze: Nas 
je obavijestio Abdur-Rahman b. Mehdi, on je prenio od Malika b. Enesa, 
on od Alaa b. Abdur-Rahmana b. Ja'kuba, on od svoga oca, a on od svoga 
djeda, koji je kazao da je Omer b. Hattab rekao: "Neka u nasoj carsiji ne 
trguju, osim oni koji poznaju i razumiju vjeru." 

Ovaj hadis je hasenun-garibun. 

-::c- 4^o_>J I c_> I aj I 





*° ' * °*tl * ° ' H ° ' * ' '• ' ri~ '*' ' "'' * »' s s -**** <■ 

a j> , . * ,», 

III <uLJI >^iu Ltj t L^jw r>>l <u$j 4it>JI J>j1 4j|j »jI j£> 4ji ,4*^JI 

o 

8 - « 

-:;c- jrJ>*o £y^»->- cLajJ^- SjjjA ^jI cLuJu^ ' c-*u^ aj| Jli 



270 



U ime Allaha Milostivoga Samilosnog. 

Poglavlja o Dzumi 

348. Vrjednost Dzume namaza 

486. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Mugire 
b. Abdur-Rahman, on je prenio od Ebu Zinada, on od A'redza, on od 
Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je 
kazao: "Najbolji dan u kome se sunce rada je petak. U njemu je 
stvoren Adem, u njemu je uveden u Dzennet, u njemu je izveden iz 

491 

njega i nece se desiti Kijametski dan, osim u petak." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Lubabe, Selmana, Ebu 
Zerra, Sa'da b. Ubadea i Evsa b. Evsa. 

492 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

5 a o a o ? 

JlxP £# fLiJl J^ ^J^"' L5j-^l rc^^' ^LuaJI (jj fJJl JjlC LLju> ,£AV 

(jj (j^ul (2>^ 6' J jJ 0^ ic^3^ L3jj>l jaq.^ -jI (jj J.0.XA Ujj->1 ^ii>JI j-j-f*^JI 
^ ^^jj ij^' ieLJt I^IwjJ! :JU 4J1 alwj ftlii 4JJI Juo -jlll ^ dJJU 



491 Adem a.s. nije istjeran iz Dzenneta kao sto je slucaj sa Iblisom. On je s ciljem izveden, da 
bi se na Zemlji radao ljudski rod, i da bi se iz okvira ljudskog roda pojavili Allahovi 
poslanici. 

492 Biljeze ga i Muslim u Sahihu i Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

271 



(j I : aA jO£j aiwj fUlp 4i!l (J--= [jJjJI l_lL>v^>l (>0 aJjJI J-»l o=«V tS'jJ 

-' ° f 

,- #2 ,. £ „ o ., s- o , 5 „ J! * ° ^ ° B -* ° 8 " 

fuic <dJI ^1^> (C^JI 6^ 9 Ju ^ O^ *&' 6^ td3^' ^3* Oi Jj^ <!*' ^JJl ^-^ 
.oIjJ 4JUI sl5T Ul 1&& Cfji juaJI illl jtLy U 4iL 4jwj>JI ^'jl : J 15 pLj 

j^^io 4juJ iei'_J pLlw ijJ 4JU ) Jj^J (jUlwj jJ L cjlj is^y* i?i <-** V . l??J 

.SjLjlC (jj 
. t_juj^ tj**>^>- dLuS>- tJiP (jj Jy*^ •— y- ;i - > " I , f " '- .! -p *j' <JLs 

£ * o ^ ? *■ a * „ ' . * *.<*** * o a Z * ? a , i" t ° ° ' ° ' 

OjjjA ->\ {_>£■ 4_aLi< -)\ {_)£■ ajJbl w[ (jj Jjl»<^ (jtf _> L^J I {jj 4JJI J^£ (JJ J^JJ 

>jj j^w-iJI 4j5 Oi*Jlb »jj jj^> : aJL«j fuic 4JJI ^Ls 4JJI Jj-^j J 13 : JLs 

. sLkpl Ul llli) l^ji 4JJI JLui ^JCflj ^Lw jup L^Ijj 
alii Ul : JUi cLujJvJI I la 4J ci>j5ls »LL^ yj 4JJI jjp ^jyf^ :3jjjJ6^jI JI3 

272 



^Jj*. ^0 :1L.j illi <dll Jio 4JJI Jj~.j J 15 j5 y^Jl :»IL. i>j dJI jug 
.dllo j^i : JLi .^L : cJ5 ?SlLo J j^i SlLaJl jKLJj LJj>-o 



. ~UJ»w3 (j~*fc>- l±JL)J->- IJAj I ,$■-'■ ' - < ■£ _4J 



JUJ 



J» o ji a 



(jjlkllj J-»JI 6-^J'j '^ HH cA-* 3 Uj L^j ^J^p-I <Jy ^^j : Ji5 



349. O trenutku u kome se petkom 
prima dova 

487. ISPRICAO NAM JE Abdullah b. Sabbah el-Hasimi el-Basri; 
kaze: Obavijestio nas je Abdullah b. Abdul-Medzid el-Hanefi; kaze: 
Obavijestio nas je Muhammed b. Ebu Humejd ; kaze: Nas je obavijestio 
Musa b. Verdan, on je prenio od Enesa b. Malika, a on od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "Trazite trenutak u kome se 
petkom prima dova, pocev iza ikindije pa do zalaska sunca." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je u ovom obliku garibun. 

Ovaj hadis je i na drugi nacin prenesen od Enesa a on od Vjero- 
vjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

493 Muhammed b. Ebu Humejd Ibrahim el-Ensari ez-Zureki el-Medeni je po ocjeni Ibn 
Hadzera slab ravija. Pripadao je sedmoj generaciji. 

494 Islamski su se ucenjaci u sopstvenim pokusajima da dokuce i precizno odrede kada bi taj 
trenutak u kome se petkom prima dova, mogao biti, prilicno razisli. Ibn Hadzer 
el-Askalani je u djelu Fethul-Bari spomenuo oko cetrdesetak razlicitih misljenja i 
stavova u torn pogledu. Prema njemu najblizi su istini oni koji se temelje na dva hadisa: 
onom koji biljezi Muslim u Sahihu od Ebu Musaa, a u kome stoji da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "da bi taj trenutak mogao biti u vremenu otkako hatib 
sjedne na mimberu pa dok ne zavrsi namaz" i hadisu koji biljezi Tirmizija od Abdullaha 
b. Selama, a u kome stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Taj 
trenutak bi mogao biti u vremenu od iza ikindije pa sve dok sunce ne zade." 
Najvjerovatnije se mudrost, radi koje je ovaj trenutak ostao tajna, krije u tome da 
sljedbenici islama malo vise vremena petkom posvete ibadetu, a posebno dovi. 

273 



Muhammeda b. Ebu Humejda neki ucenjaci smatraju slabim ravijom 
zbog njegova pamcenja. Kaze se da se zvao Hammad b. Ebu Humejd. 
Neki kazu da je on Ebu Ibrahim el-Ensari koji je protivurijecio 
pouzdanim ravijama. 

Neki ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashaba i kasnije drze da je trenutak u kome se prima dova iza 
ikindije pa do zalaska sunca. Ovako misle i Ahmed i Ishak. 

Ahmed kaze: Vecina hadisa u kojima se govori o trenutku u kome se 
prima dova ukazuju da je on poslije ikindije, a moze biti i poslije zevala. 

488. ISPRICAO NAM JE Zijad b. Ejub el-Bagdadi; kaze: 
Obavijestio nas je Ebu Amir el-Akadi; kaze: Nas je obavijestio Kesir b. 
Abdullah b. Amr b. Avf el-Muzeni, on je prenio od svoga oca, on od 
svoga djeda, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je 
kazao: "Petkom ima jedan trenutak, u kojemu nece ni jedan rob 
zatraziti nesto od Allaha, a da mu On to nece dati. Koji je to 
trenutak, AHahov Poslanice? rekose prisutni. On rece: On je u 
vremenu od kada se prouci ikamet (za dzumanske farde) pa sve dok 



se oni ne zavrse." 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Musaa, Ebu Zerra, 
Selmana, Abdullaha b. Selama, Ebu Lubabe i Sa'da b. Ubadea. 

Ebu Isa kaze: Hadis Amra b. Avfa je hasenun-garibun. 

489. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: Obavijestio 
nas je Ma'n; kaze: Nas je obavijestio Malik b. Enes, on je prenio od 
Jezida b. Abdullaha b. Hadia, on od Muhammeda b. Ibrahima, on od 
Ebu Seleme, a on od Ebu Hurejre, koji je kazao da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolji dan u kome se sunce rada 
je petak. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u Dzennet, u 
njemu je izveden iz njega, i u njemu se nalazi jedan trenutak, nece 
nijedan rob musliman klanjajuci u njemu nesto zatraziti od Allaha, 
a da mu to On nece dati. Ebu Hurejre kaze: Jednom prilikom sam 
sreo Abdullaha b. Selama i spomenuo mu ovaj hadis, a on rece: Ja 
najbolje znam kada je taj trenutak. Rekoh: Obavijesti me o njemu i 
nemoj u tome biti skrt prema meni. On rece: On je u vremenu od iza 
ikindije pa dok sunce ne zade. Rekoh: Kako ce biti poslije ikindije, 
kada je AHahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nece 
nijedan rob musliman klanjajuci u njemu nesto zatraziti, a to je 

274 



vrijeme u kome se (nista) ne klanja. Abdullah b. Selam ce na to: Nije 
li Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko sjedne na 
nekom mjestu s ciljem da ceka namaz, smatra se da je u namazu sve 
dotle dok ceka na njeg. Da, odgovorih, a on rece: To ti je to." 

495 

U nekim hadisima je izneseno o tome poduze kazivanje. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je sahihun. 

Tirmizija kaze: Rijec Ed-danin u rijecima: "Obavijesti me o njemu i 
nemoj u tome prema meni biti skrt", znaci skrtost, dok rijec Ez-zanin, 
znaci optuzeni. 



1 1 



i ♦♦ 

o a*. *- o ana , S 5 

. J ^ uiL uS 4jlo->JI ,-31 ^o : Jyu aJL*>j 4^Jjp 4JJI ,Jl^ L ^JI a^ ^1 4^1 

- ° « ° 






e- o „ ^ ^ ,a a o^o„ 



J— j <uic 4JJI { JL*> ^jjJJI yi 4_ul (Jz y>£. (jj <JJI AxC q£- ^5 jJSi^ I (jfi. ojjj 

.Qui cjuJjvJI lla 






(jj <JJl j-lc j^jjs ^L^ t>jl 6* ^ Jt * j 6^ ^yJJl "Of*"' ^w^ ^,-4 u>J-> . iM 

4JLJ1 JjJS (jj 4JJ| >U£ 6jJ>j 4jjI j^C JLv £jJS (Jj^jJI (±ujj>-j : .la->va JLs 9 

.j^UJ>v-o (jjjyjj>j| US C4_ul (^>£ 

0^ j^£ ^ 4JJI jjip Ji ^Ju^* :JLS tjjAjJI (>c lSja^JI c-jliw^l (jiww J 15 j 



495 Ovaj hadis sa cjelovitim kazivanjem biljeze Malik u Muvetta 'u i Ebu Davud u Swienu. 

275 



cJLal) £,? Ul ^» U :JUi ??!» jLed of :JUi .»il»j fuli 4JJI (J L= ^jJI 

4lll J_j-*-j ,jl duic jij iLiyl t-j-£>yij : Jii .<oLijj jjl j^jic CUJj Loj C5-|-XjJ| 

.iJjAjJI j^is j^jto (j£- jljjJI -UP ujji>-l <jU <jj J^>u> diJjj UJ.15- .1ST 
(ji i±jai!l <j* -JL3 (jj flDl Jji U^ji>.| (>^>-jJI Ju-C <jj 4JJ1 J_tP UuJu* . t^T" 

l>w >_d>.»u jas- U1L : J Is Jill £>p t_5jAjJl (j* ouji>JI I ja dlJU ijjjj 

- ' s : „ - * > '. 

lift j^J 4jjI £>£ JL t>£ tijAjjJl (ji Lay I dUU q£ t£jj Jij : Aa>>j J Li 



350. O kupanju petkom 

490. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Zuhrija, on od Salima, a on od svoga 
oca, da je cuo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada veli: "Ko 
dolazi na dzumu, neka se okupa." 

496 U Muslimovoj predaji ovog hadisa stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, rekao: Kada neko od vas hoce na dzumu, neka se okupa. 

Buharija i Muslim u Sahihima biljeze od Ebu Seida da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Svaki je musliman duzan da se petkom okupa, opere zube i 
ukoliko je u prilici namirise." 

Nesaija u Sunenu biljezi od Dzabira da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: "Svaki se musliman duzan okupati (bar) jednom sedmicno i to petkom." 
Neki su islamski ucenjaci, na temelju spomenutih i drugih hadisa, ustvrdili da je kupanje 
petkom obavezno, vadzib svakom muslimanu i muslimanki, bez obzira da li 
prusustvovali dzumi namazu ili ne. Neki stoje na stanovistu da je kupanje petkom 

276 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Seida, Omera, Dzabira, 
Beraa, Aise i Ebu Derdaa. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

Ovaj hadis je takoder prenesen od Zuhrija, on od Abdullaha b. 
Omera, on od svoga oca, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem. 

491. PRICAO NAM JE o tome Kutejbe i kazao: Nas je obavijestio 
Lejs b. Sa'd, prenijevsi od Ibn Sihaba, on od Abdullaha b. Abdullaha b. 
Omera, on od Abdullaha b. Omera, a on od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, slicno prethodnom hadisu. 

Muhammed kaze: Oba hadisa i Zuhrijev od Salima, od njegova oca i 
hadis Abdullaha b. Abdullaha, od njegova oca, pouzdani (sahih) su. 

Neki je od Zuhrijevih ucenika, prenoseci od Zuhrija, kazao: Pricala 
mi je rodbina Abdullaha b. Omera, prenijevsi od Ibn Omera: Jednom 
prilikom je, dok je Omer b. Hattab petkom drzao hutbu, usao neki od 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba . Omer mu rece: 
Vidis li ti koja su doba? On ce na to: Samo sam se, nakon sto sam cuo 
ezan , zadrzao toliko koliko sam abdest uzeo. Na to ce Omer ponovo: 
"I (samo) abdest, a poznato ti je, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, naredio kupanje." 

492. ISPRICAO NAM JE o tome Muhammed b. Eban i kazao: Nas je 
obavijestio Abdur-Rezzak, prenijevsi od Ma'mera a on od Zuhrija. 

493. ISPRICAO NAM JE Abdullah b. Abdur-Rahman; kaze: Nas je 
obavijestio Abdullah b. Salih, on je prenio od Lejsa, on od Junusa, a on 
od Zuhrija, ovaj (isti) hadis. 

Ovaj hadis je prenio i Malik od Zuhrija, a on od Salima koji je kazao: 
"dok je Omer drzao hutbu petkom", a potom je spomenuo (prethodni) 
hadis. 

Ebu Isa kaze: Pitao sam Muhammeda (Buhariju) o ovome hadisu, pa 
je kazao: Hadis koji Zuhri prenosi od Salima, a on od svoga oca, 
pouzdan je. 



obavezno samo za one muslimane i muslimanke koji namjeravaju klanjati dzumu namaz. 
Svoj stav oni temelje na hadisu koji biljeze Ibn Hibban i Ibn Huzejme u Sahihima od 
Osmana b. Vakida, a on od Nafi'a u kome stoji: "Koji ljudi i zene namjeravaju klanjati 
dzumu namaz, neka se okupaju, a oni koji ne namjeravaju, ne moraju." 

497 El-Mubarekfori istice da je u vise rivajeta potvrdeno da je to bio Osman b. Affan. 

498 El-Mubarekfori tvrdi da je ovdje rijec o daigom ezanu koji se uci nakon klanjanja 
sunneta, a prije hutbe. 

277 



Muhammed veli: Slicno ovom hadisu je prenio i Malik od Zuhrija, od 
Salima, a on od svoga oca. 



■* ° -• - i«' *J' ' 1-°^ its 8 - * <--' I J"', f ' i'i°'- ' ' " f ° ' \it* ' tat 
ijj -.)->■■> i_jUl>- &jIj o^A*** 1 *-«- , J- > ' /*-£rJ '-'rf-*'' U'^ c O-i ^ »»■>■■ 8 LuJ->- .*"* 

^ -a"* ft . oc-0 (j^o^ ^ ^oS 

^ : JLwj ^uLp 4JJI (Ju^ fdJI Jj^j J J15 : Jli u^jl £>j ^jl £>c ^bJu^Ji 
Jli : i±jjjj>JI |jj» J j j^j-vj Jli .L^oLd j l^i^p c«LLj jj*l L©^k>j 
^i*j c J-^lclj J~*c (>« : djjj->JI lia ^J Jli <ul ojLxoJI jjj <>£ l5jjt»j 

^ _- 

§0 

,,Ji 0, ., e-, 4 fc, .. . ^ , * a , } ., „ O ,, „ to, i'ti 



IS- t. 



e ,~ > . * ,, ,»> 

351. O vrijednostima kupanja petkom 

494. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijestio nas 
je Veki', on je prenio od Sufjana i Ebu Dzenaba Jahje b. Ebu Hajjea , 
on od Abdullaha b. Isaa, on od Jahje b. Harisa, on od Ebul-Es'asa 
es-San'anija, a on od Evsa b. Evsa koji je kazao: Rekao mi je Allahov 

499 Za Ebu Dzenaba Jahju b. Hajjea, Ibn Hadzer u Takribut-tehzibu veli da su ga neki 
smatrali slabim ravijom zbog njegove sklonosti obmanjivanju. On je hadise prenio od 
Abdullaha b. Isaa i mnogih drugih, dok su od njega hadise preuzeli Veki', Sufjan i drugi. 

278 



Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko petkom opere glavu i ostali 
dio tijela, a potom porani (u dzamiju) u prvom sahatu, priblizi se 
imamu, te suteci odslusa hutbu, na svaki ce korak koji je krocio 
imati nagradu kao da je godinu dana (dobrovoljno) postio i 
klanjao. 

Govoreci o ovom hadisu Mahmud je kazao da je Veki' rekao: da se 
on i njegova zena okupaju (od dzunupluka). 

Prenosi se od Ibn Mubareka da je govoreci o ovom hadisu rekao: Ko 
"opere i okupa se" znaci: (dobro) opere glavu i okupa se. 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Bekra, Imrana b. 
Husajna, Selmana, Ebu Zerra, Ebu Seida, Ibn Omera i Ebu Ejuba. 

502 

Ebu Isa kaze: Hadis Evsa b. Evsa je hasenun , a Ebul-Es'asu 
es-San'aniju je ime Surahbil b. Ade. 



-• o „ » f 



4JJI Jiwj J 13 : J 13 i_>jJ-> <jj 3 uuj (2>c (j> a i> J I jj^ Bju3 £>p 4_mJi lijj->l 

^ 

* > * * - «*>■■ * , ',,:. 



500 Taberanija u Mm 'dzemul-kebiru i Mm 'dzemul-vesitu biljezi od Ebu Bekra i Imrana b. 
Husajna, koji vele da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Ko se 
petkom okupa, bit ce mu oprosteni njegovi grijesi i pogreske. A ukoliko bude putovao 
(do dzamije), na svaki ce mu korak biti upisano po dvadeset sevapa. Kada zavrsi namaz 
bit ce nagraden kao da je dvije stotine godina dobra djela cinio." ( El-Mubarekfori veli da 
se u senedu ovoga hadisa nalazi ravija Dahak b. Hamza koga su Ibn Mein i Nesaija 
ocijenili slabim. Ibn Hibban ga svrstava medu pouzdane ravije hadisa. 

501 To je Mahmud b. Gajlan, Tirmizijin ucitelj. 

502 Munziri u djelu Et-Tergibu vet-Terhibu nakon sto je naveo ovaj hadis veli: Zabiljezili su 
ga Ahmed, Ebu Davud, Tirmizija, i veli da je dobar. Nesaija, Ibn Madze Ibn Hibban, Ibn 
Huzejme i Hakim ga smatraju pouzdanim. 

279 



S „ ;S 3 00 ^Jlo 

_ o^ .- 5 3 ,» O 6- O S- , 3 ^ , ,. ^ ^ , 

(^aj alwj 4_lU 4JJI Ju£> j-JJJl i- >bx«si (>o ol*JI Jj>I JjlC lift L jic J-ojJIj 

aaj J— JUl (jj i-tuiaJI ISy^ (j' 'J'jJ f ljw -N' Pjr! J— Jul ljjtl»l iaJSlJAJ 

a 

jltiJL. aiwj fllLc <UJl jXs ' {J ul\ 'j»\ J) J& Jjj iLj I^^LSJI Jl5 .<ul>Jl 

* j ' ' S o # £ JI J^ ^ ^ J* 3 £- ~- ^ ,£ - O ^ 

: (jUuj<J J 15 tijjj>- y>£- ^j-is>- ci_)^>-^Jl ^lc U ijLii-UI J^ 4JI 4jwj>JI »jj 

a yj J-*oU U v« I »i~>J ^rjJ- 6 ""J I J~£> ^U I Jwj (j I dwitf A3 4 . Liu I «■ yJ> J I j 
(jUlc jaC dJjlj (J tjLli-UI ( -lc U Ct-JJ^jJl ^JjS Ojjl (ji Lolc jlS . 4_*jt>Jl 

(j£Jj i fulf jw dUJ (jUic jJlc Ji- Qj .J^ieli ,*3»jl : <J Jjajj oj jj ^5^" 

_ii > - r ^>V. h -1 ?^? J^* O-? J*^ ^-^ fbwijJI »4J J^aAJl ji ijijjj^JI lift ^J> Jj 

ojj^ft _;l (2>c ^JL«3 ^1 <>c (jit^eUl (^c 5jjL^« ^jl LJjjJ>-I jua Ujju> .i^"l 

•j| «j sj^jjl ^L>li U3jj j>« : aJ-^j fuic 4JJI J-^> 4JJI Jj~<j J 15 : J 15 

.>ul 4JLD OJujj 4jwj>JI O^J '^H ^° ^ J-f^ l ^ J ^ 3 - , 'j g -ft* *»'J IJJ^ 4jc»> J I 

.UJ Ji5 ^j^a^JI (j-w^oj 



352. O abdestu petkom 

495. ISPRICAO NAM JE Ebu Musa Muhammed b. Musenna; kaze: 
Obavijestio nas je Seid b. Sufjan el-Dzahderi; kaze: Nas je obavijestio 
Su'be, prenijevsi od Katade, on od Hasana, a on od Semurea b. 
Dzunduba, koji je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 

280 



sellem, rekao: "Ko petkom uzme abdest, to je dovoljno, a ukoliko se 
neko okupa, pa kupanje je vrednije." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ebu Hurejre, Enesa i Aise. 

Ebu Isa kaze: Semureov hadis je hasenun. 

Neki su Katadini ucenici ovaj hadis prenijeli od Katade, on od Hasa- 
na, a on od Semurea. Neki su ga opet prenijeli od Katade, on od Hasana, 
a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kao mursel. 

U skladu sa ovim (hadisom) je postupak ucenjaka iz generacije 
Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i onih poslije njih. 
Oni drze da je kupanje petkom vrednije, a ukoliko se i samo uzme 
abdest, dovoljno je. 

Safija veli da Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, naredba o 
kupanju petkom ima smisao izbora, a ne obaveze. Na to ukazuju 
Omerove rijeci upucene Osmanu: "Zar samo abdest, a poznato ti je da 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio kupanje petkom." 
Da je njegova naredba bila u smislu obaveze, a ne u smislu izbora, Omer 
ne bi ostavio Osmana, nego bi ga vratio da se okupa, rekavsi mu: "Vrati 
se i okupaj se." Medutim, posto je on upozorio Osmana i pored njegova 
saznanja o tome, ovaj hadis ukazuje na efdalijet kupanja petkom, a ne na 
njegovu nuznost. 

596. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Ebu 
Muavija, on je prenio od A 'mesa, on od Ebu Saliha, a on od Ebu 
Hurejre, koji je kazao daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: "Ko lijepo i temeljito uzme abdest, potom ode na dzumu, 
priblizi se (imamu) i saslusa (hutbu) suteci, bit ce mu oprosteni (mali 
grijesi) koje je pocinio izmedu te i prethodne dzume i tri dana vise. 
Ko (za vrijeme hutbe) dotice kamencice, cini ruzno djelo." 

504 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

503 Na temelju ovoga hadisa je vecina islamskih pravnika stala na stanoviste daje uzimanje 
abdesta petkom dovoljno. Prema njihovu misljenju kupanje petkom lijepo je (mustehab), 
a nije obavezno. Neki, pak, drze da je kupanje petkom obavezno i da je ono uslov za 
valjanost dzume. Ovo misljenje nema valjanog utemeljenja. To narocito potvrduje slucaj 
Omera sa Osmanom. Daje kupanje obavezno, Osman ga zasigumo ne bi propustio i ne bi 
se ogranicio samo na abdest. To s jedne strane, a s druge daje ono obavezno, Omer bi ga 
zasigumo vratio da se okupa i ne bi mu dozvolio da prisustvuje dzumi namazu. 
El-Mubarekfori smatra da je najispravniji stav onih koji drze da je kupanje petkom 
pritvrdeni sunnet. 

504 Biljeze ga jos i Muslim u Sahihu i Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

281 



>JJ J-*J&I t>« : JLi aiwj Alii 4JJI L? IItf 4JJI Jj—j <jl OjJjA ^1 l>* t4^-= (^1 

s , - — ' , • - •* ° 

i>j tOj^^ l^4* vS* ^^ 4_jJuji jutlJi ^ i-ij o^>jt ojij uy Uiisi 

ilwl>JI julfjl ^ Uj Cy>j ii>L>3 Ljji UjIH SjuIjJI icUJI ,j| ^lj 
.j5JJ1 ^y~&~sj iSjUuJI pj*a> »UUI £jJ> IJIJ .<U£lu c_>j5 Lj11$ 

- - Jl - - 0- o 0,0,. x . .-• 

.Oj^-<j Jj- 4 ^ dh" f^l ^* 0* VV-" (C^J 

Jl - ,! - - * - jj-O-J «. .» - - ill" 

353. O ranom odlasku na dzumu namaz 

497. ISPRICAO NAM JE Ishak b. Musa el-Ensari; kaze: Obavijestio 
nas je Ma'n; kaze: Nas je obavijestio Malik, on je prenio od Sumejja, on 
od Ebu Saliha, a on od Ebu Hurejre, da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, kazao: "Ko se petkom okupa, kao sto se kupa radi 
dzunupluka, potom ode u (dzamiju u prvom sahatu)" , kao da je 
zrtvovao devu. Ko ode u drugom sahatu' , kao da je zrtvovao 
kravu. Ko ode u trecem sahatu kao da je zrtvovao rogata ovna. Ko 
ode u cetvrtom sahatu kao da je zrtvovao kokos. Ko ode u petom 

505 U Malikovoj predaji ovog hadisa stoji: "u prvom sahatu". 

506 Prema misljenju Malika sahati ovdje imaju znacenje kracih vremenskih perioda koji 
pocinju od momenta kada sunce prode zenit i traju do pocetka klanjanja dzume namaza. 
Prema misljenju vecine islamskih ucenjaka, "sahati" se ovdje odnose na vremenska 
razdoblja koja pocinju od jutra i traju do pocetka hutbe. Koliko je vremenski iznosio 
jedan sahat u njihovo vrijeme, nije nigdje naglaseno, ali se na temelju samih hadisa da 
zakljuciti da je on otprilike iznosio koliko i nas uobicajeni sahat, od sezdeset minuta. U 
ovom je hadisu spomenuto pet sahata (razdoblja), dokje u hadisu koji biljezi Nesaija u 
Statenu spomenuto sest sahata ili razdoblja. U njemu stoji i ovo: "Ko ode u cetvrtom 
sahatu, kao da je zrtvovao gusku. Ko ode u petom, kao da je zrtvovao kokos. A ko ode u 
sestom, kao da je zrtvovao jaje." To odgovara vremenskom razmaku od jutra pa do 
zevala, zimi i ljeti. 

282 



sahatu kao da je zrtvovao jaje. A kada se imam ispne (na mimber) 
meleki prisustvuju slusanju hutbe". 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Abdullaha b. Amra i Semurea. 

508 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 



* j^ j^ o-9 4-»w->Jl Py J& «-L> u oU .rot 

(j* Jj-o-* L>f A».i>J (>C (j* l -'W 6^ cc"**^ ^*j^**' iV""^** & lS^" ^^-^ ••"A 

oLIj 4jwj>JI dljj ^o :il—j fulc 4JJI ^jJ-a 4JJI Jj~/j J 13 : Jli ijjj-c Ch 

.4jJS ^ <UJI 2^5 Qj lijLifJ plji 

.(j*uj> cLujj>- J-*->JI (-jI dui> : !£****? ¥.** '-"-^ 
U : J 15 3 . <u*»«l i_ijj^ Ji i^j^-aJl jJt»JI (ffjl p--<I l>* l-Wfr-o ^JL^rj : Jli 

.Cijjji>Jl lift Ul ILij flllc 4JJI ^^jLa ^jjJI (>c 4J uij*1 
-:::- J>*£ (JV ;*•***-« i^y^-* 1 Ui ^i *— y^- 1 *^' '1* *— $y*-> Uo : -»aC ajl J Is 

354. O propustanju dzume namaza bez 

opravdana razloga 

498. ISPRICAO NAM JE Ali b. Hasrem 509 ; kaze: Nas je obavijestio 
Isa b. Junus, on je prenio od Muhammeda b. Amra, on od Ubejdea b. 

507 Ibn Huzejme u Sahihu biljezi od Abdullaha b. Amra da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: "Petkom se na sve dzamijske kapije posalju meleki koji 
registruju sve one koji dolaze na dzumu, sve dotle dok imam ne pocne sa ucenjem hutbe. 
A kada imam pocne sa ucenjem hutbe, oni ostavljaju pera i zaklapaju teftere. Tom 
prilikom rekne melek drugim melekima: Sta li je toga i toga sprijecilo da dode na dzumu? 
Potom oni reknu: Allahu nas! Ukoliko je zalutao i s pravog puta skrenuo, Ti ga uputi. 
Ukoliko je bolestan, Ti mu podari zdravlje. A ukoliko je u nevolji, Ti mu pomozi." 

508 Zabiljezili su ga jos i Malik u Mavettau, Buharija i Muslim u Sahihima, i Ebu Davud, 
Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 

509 Alija b. Hasrem je pouzdan ravija hadisa. Pripadao je desetoj generaciji. 

283 



Sufjana, on od Ebu Dza'da, tj. Ed-Damrija , koji je prema misljenju 
Muhammeda b. Amra 5 " ashab, koji veli da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko neopravdano izostavi tri 
dzume, Allah ce mu zapecatiti srce njegovo." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ibn Omera, Ibn Abbasa i 
Semurea. 

513 

Ebu Isa kaze: Ebu Dza'dov hadis je hasenun. 

Tirmizija veli: Pitao sam Muhammeda (Buhariju) za ime Ebu Dza'da 
ed-Damrija, pa ga nije znao On je rekao: Nije mi poznato da on od 
Vjerovjesnika. sallallahu alejhi ve sellem, prenosi ista drugo, osim 
ovoga hadisa. 

Ebu Isa kaze: Ovaj mi je hadis poznat samo preko Muhammeda b. 
Amra. 

s 

* 4*^>jyi uj}j »S &a «-L> U ub .Too 

'"' Si •* Si S * „ 2 „ S 

l_jLII Ha J t^h. Uj i^jJI lift 6-? Ul <ijjo U ^^> lift : fg***? jj\ J 15 

S „ ' ^ ,. ^ J 1 - fl '||B "? 'l' ' ft 1 ' " ^ " - " - ° •» ^ ** -* - Jl « " - 

(>o jJLc 4jw^>JI : J IS 4JI aLjj <uU 4JJI S^o ^_jjj I ^e Ojjyn ^>l ^c ^jj jJj 



510 Ebu Dza'du ed-Damrijuje, kako navodi Ibn Hibban u djelu Es-Siqat, ime Edre', Prema 
misljenju Muhammeda b. Amra on je bio ashab. Ibn Hadzer spominje da je poginuo u 
bici oko deve. 

5 1 1 Muhammed b. Amr b. Alkama b. Vekkas el-Lejsi el-Medeni je iskren ravija koji je bio 
sklon previdima. Pripadao je sestoj generaciji ravija hadisa. 

512 Biljezi Ebu Ja'la u Musnedu od Ibn Abbasa da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, kazao: "Ko izostavi uzastopno tri dzume, on je vjeru islam bacio za leda." (Ibn 
Hadzer veli da su sve ravije u senedu ovoga hadisa pouzdane). 

513 Ibn Hadzer el-Askalani tvrdi da je Ibn Seken ovaj hadis u ovakvoj formi ocijenio 
pouzdanim. 

284 



,. © ji .. s j ^ %$>.+*.+ 



4JJI J^C q& jLlC (jj OjUW cluJJ>- (j^ (_5jjJ UJ[ Ct»JUX>i> OJli-J k±)jjL»- l-XAj 

Ji o - , J» „ o o Ji 

* } $ Ji -■ o ,fl .£ ., , *■ % }■ Jl *- o ^ .- o t ,. ^o^ 

4jtoiJl t-j-t^J : *.§-Jysu JU t4_*i>Jl olfi 4 ^K > u-° (C^ 1 fJ^JI J-*' *— ill^lj 

., ^ — -» jl Jl J 1 .» O Jl Jl O ,» °^ 1 J" --""' * p* «* 

jtAM. (> ( JU UJ L>«j>JI e_)j»J U : |»,^..Av) Jls j .^Jj-«i ,jJi J^ill oljl (> j^ic 

,- Ji J" o 

jiojl^os-, ? ° -- •**•*■ ° -- .» ^ S «■ Ji.,os.oo,,o t ^ -* Ji 

(jj Jt*>l J 15 .Lu-i aJlij fUl* 4jJI Xo ,-jJJI (j* 4jS Jla»-I jSjj Ji 4 4jwj>JI 

4_jle 4JJI J^> l-jjJI 6^ °.xj* ^jI (jp 4j3 : Jju> CX «^*>L| cuJis : j~i->J\ 

Ji „ -,- » .- .- £5 ,- - o ^ ° -^ - ° fr t .. ' 1 " ' 

. a*j I OdS ?alwj fUlfi 4JJ| (J** (_?A" 6* • J^* - CW J^^>l JU w aiwj 

s j> 

j Jp LtojvJI : JLs J_jj 4oic <JJI ^Lo (fjjil <>c Sjjjjs j-jI jjp 5L0I (>c ^jjJLJl 

4i^J>j Lu-i vlAjjJcvJI lla Jjw J 4JU i ll» J-J^>" (1>jI J-o^-l 4j (_L*3 UJIj .>JJj 

« ojIUjI JL>J 

355. Iz koje ce se udaljenosti dolaziti 
na dzumu 

499. ISPRICALI SU NAM Abd b. Humejd i Muhammed b. 

514 

Meddevije ; kazu: Nama je ispricao Fadl b. Dukejn; kaze: Nas je 



514 Muhammed b. Ahmed b. Husejn b. Meddevije el-Kuresi je iskren ravija. Pripadao je 
jedanaestoj generaciji ravija. 

285 



obavijestio Israil, on je prenio od Suvejra , on od nekog covjeka iz 
Kubaa, a on od svoga oca, koji je bio Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashab, koji je kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
nam je naredio da iz Kubaa dolazimo na dzumu." 

Ebu Isa kaze: Ovaj nam je hadis poznat samo u ovom obliku. Od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, na ovu temu nije doslo nista 
pouzdano. 

Preneseno je od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem, da je kazao: "Dzumu je duzan klanjati (svako) ko se nakon 
(klanjanja dzume) do noci moze vratiti svojoj kuci." 

Sened ovog hadisa je slab jer se prenosi od Muarikab. Abbada, on od 
Abdullaha b. Seida el-Makburija. Jahja b. Seid el-Kattan smatra da je 
Abdullah b. Seid el-Makburij slab ravija hadisa. 

Ucenjaci su se razisli u tome ko je duzan klanjati dzumu. Neki vele: 
Duzan ju je klanjati svaki onaj ko se nakon klanjanja do noci moze 
vratiti svojoj kuci. Neki kazu: Samo su je duzni klanjati oni koji cuju 
ezan. Ovo je stav i Safije, Ahmeda i Ishaka. 

(Tirmizija) kaze: Cuo sam Ahmeda b. Hasana L kada veli: Bili smo 
kod Ahmeda b. Hanbela pa su spomenuli dzumu namaz, ko ju je duzan 
klanjati. Ahmed o tome od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
nije nista spomenuo. Ahmed b. Hasan veli: Rekao sam Ahmedu b. 
Hanbelu: O tome je preneseno od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem. Ahmed b. Hanbel ce na to: Od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem? Da, rekao sam. 

500. ISPRICAO NAM JE Hadzdzadz b. Nusajr; kaze: Nas je 
obavijestio Muarik b. Abbad, on je prenio od Abdullaha b. Seida 



515 Suvejr b. Ebu Fahite Seid b. Aleka el-Kufi Ebu Dzehm je slab ravija. Zehebi u djelu 
Mizanul-I 'tidal veli da je za njega Darekutnija rekao da je metruk, tj. osumnjicen za laz. 
Pripadao je cetvrtoj generaciji ravija hadisa. 

516 Kuba je predgrade Medine, udaljeno od nje oko dvije do tri milje. 

517 Abdullah b. Omer, Ebu Hurejre, Enes b. Malik, Hasan el-Basri, Ata, Nafi' Ikrime, 
Hakim i Evzaija, na temelju ovog i slicnih hadisa smatraju da je dzumu namaz duzan 
klanjati svako ko od dzamije u kojoj se klanja dzuma stanuje toliko daleko da se nakon 
klanjanja dzume do noci moze vratiti svojoj kuci. 

Safija, Ahmed b. Hanbel, Ishak i drugi smatraju da su dzumu namaz duzni klanjati samo 
oni koji petkom cuju ezan. 

518 Ahmed b. Hasan b. Dzunejdib Ebu Hasan et-Tirmizi je ustvari jedan od ucenika Ahmeda 
b. Hanbela. Slovio je kao vrstan poznavalac hadisa. Od njega su hadise, izmedu ostalih, 
preuzeli i Buharija, Tirmizija i Ibn Huzejme. Umro je 260. godine po Hidzri. 

286 



el-Makburija, on od svoga oca, on od Ebu Hurejre, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "Dzumu je 
duzan klanjati svako ko se (nakon njenog klanjanja) do noci moze 
vratiti svojoj kuci." Cuvsi to "Ahmed b. Hanbel se na mene naljuti i 
rece: Zatrazi oprost od tvoga Gospodara, zatrazi oprost od tvoga 
Gospodara. Sa njim je Ahmed b. Hanbel ovako postupio zato sto on ovaj 
hadis nije ni u sta ubrajao, nego ga je drzao slabim zbog stanja njegova 

1 519 

seneda. 

O 

t' tti t' ""fi f in'* ° if ° ** oS ti "* 8 ti *' ° ' i ' ?JI ° ' 

fUle 4JUI < J*& jJJJI 0' "^Jw 6v o"-- 1 ' 6* [cM-"' 6^>-jJi J^- £>>. u^*^ 6* 

^ o t a 

^ ^ o', , , , fc S , , .* , J 1 6- , , , o c- , ji ji o , o , , , 5 , 

J 1 " '' ,c-o, ■£ o £ ,03 o , * -" i ■* J? -* ° - ■* ' ° ^ - -1 

„ o a o,o,, o 

5, o o ,s , ,, , e o M , , o , , ,, 

>* & ^ o" t ° " -a " a a ° 9 00 

^/■iQJI Jj3 _^aj -j^-1*-' i~^j^ ^".a-"*'.!! (pJlj IjI 4j«jl>JI cjiSj (j! :*UJI Jjs>i 

* , 

i oe-,fl >i ,,Ss- .-S o M o ,fl , „,>> , , 5co.S> 0, s-,, 

.Usui jy>£ Lfjl JljjJI Jji cixaL^ bj 4jwj»JI 0LL3 (jl i>.^..A-o t5ljj 



5 1 9 Ovaj hadis je slab jer se u njegovu senedu nalaze trojica slabih ravija, to su: Hadzdzadz b. 
Nusajr, Muarik b. Abbad i Abdullah b. Seid el-Makburij. Ahmed b. Hanbel je od 
Ahmeda b. Hasana zahtijevao da zatrazi oprost od svoga Gospodara zbog toga sto je 
prenio ovako slab hadis. 

287 



356. O dzumanskom vremenu 

501. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Mem'; kaze: Obavijestio nas je 
Surejdz b. Numan 520 ; kaze: Nas je obavijestio Fulejh b. Sulejman, 
prenijevsi od Osmana b. Abdur-Rahmana et-Tejmija, a on od Enesa b. 
Malika: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi klanjao dzumu 
kada bi sunce preslo zenit." 

502. ISPRICAO NAM JE Jahjab. Musa; kaze: Obavijestio nas je Ebu 
Davud et-Tajalisi; kaze: Nas je obavijestio Fulejh b. Sulejman, on je 
prenio od Osmana b. Abdur-Rahmana et-Tejmija, a on od Enesa slicno 
prethodnom (hadisu). 

522 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Selemea b. Ekvea , 
Dzabira ~ i Zubejra b. Avvama'" . 

Ebu Isakaze: Enesov hadis je hasenun-sahihun. ~* U skladu sa njim je 
i stav vecine ucenjaka. Oni smatraju da je vrijeme dzume kada sunce 
prodey zenit, isto kao i kod podnevskog namaza. Ovo je stav i Safije, 
Ahmeda i Ishaka. 

Neki, pak, drze da bi dzuma takoder vrijedila ukoliko bi se klanjala i 
prije negoli sunce dode u zenit. 

Ahmed drzi da je ne bi morao obnoviti ni onaj ko bi je klanjao prije 
negoli sunce dode u zenit. 



520 Surejdz b. Numan el-Dzevheri Ebu Hasan el-Bagdadi je pouzdan ravija. Bio je malo 
sklon previdu. Porijeklom je iz Horasana. Pripadao je desetoj generaciji ravija hadisa. 

521 Nevevi kaze: Malik, Ebu Hanife, Safija i vecina ostalih ucenjaka iz generacije ashaba i 
drugih smatraju da nije dozvoljeno klanjati dzumu, osim nakon sto sunce prede zenit. 
Niko osim Ahmeda b. Hanbela i Ishaka ne Sinatra da se dzuma moze klanjati prije. Njih 
dvojica drze da se dzuma moze klanjati i prije negoli sunce prede zenit i pri tome se 
pozivaju na neke predaje od ashaba. Medutim, ni jedna od njih nije pouzdana. Samo su 
pouzdane one na koje se poziva vecina. 

522 Seleme b. Ekve' kaze: "Mi bismo sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, klanjali 
dzumu, potom bismo se razisli, a pokraj zida jos ne bi bilo hlada gdje bismo se mogli 
skloniti." (Buharija i Muslim) 

523 Dzabir b. Abdullah kaze: "Mi bismo se okupili kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, (radi klanjanja dzume) nakon sto sunce prede zenit, a vracali bismo se slijedeci 
hlad." (Muslim i Nesaija) 

524 Zubejr b. Avvam veli: "Klanjali bismo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve 
sellem, potom bismo se vratili i odmorili nase deve." Hasan tj. Ibn Ajjas veli:. "Rekao 
sam Dza'feru: U koje bi to vrijeme bilo? Nakon sto sunce prode zenit, rece on." 

525 Biljeze ga i Buharija u Sahihu i Ebu Davud u Sunenu. 

288 







& j ', t * * * - - * ° t * " " fit" 



357. O ucenju hutbe na minberu 

503. ISPRICAO NAM JE Ebu Hafs Amr b. Ali el-Fellas; kaze: Nas 
su obavijestili Osman b. Omer i Jahja b. Kesir Ebu Gassan el-Anberi; 
kazu: Ispricao nam je Muaz b. Ala, prenijevsi od Nafia', a on od Ibn 
Omera: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je (u pocetku) hutbu 
ucio na panju palmina drveta. Kada je sagradio minber panj je 
zacvilio. Cvilio je sve dotle dok mu (Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem), nije prisao i zagrlio ga. Tada je usutio." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Enesa, Dzabira, Sehla b. 
Sa'da, Ubejja b. Ka'ba, Ibn Abbasa i Ummu Seleme. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-garibun-sahihun. 

Muaz b. Ala je iz Basre. On je brat Ebu Amra b. Alaa. 



* 



-uxc \lijis>-\ c^>jL>jI (jj jJL> IJjJ-*-! c5j-^?-'! Sjjtwj (jj jja>- UuA> . fl«£ 

526 Buharija je u Sahihu zabiljezio cijelu pricu o tome kako je palmin panj, na kome je do 
tada drzao hutbu, zacvilio kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sagradio 
minber. O ovome dogadaju su hadise zabiljezili jos Ibn Madze u Sunenu i Taberanija u 
Mu 'dzemul-Kebiru. 

289 



i_4a>J j\S »JLwj 4-jle 'till (J &> ^jJjJI jl \y>£- qj\ (ji $& 6* J-** C« A" 
.>^jJI o^Jbuy w Jio : J 15 .oJ a > u3 »jjy »j u*4?V H ^-**>J , fjrf 

!!■*.»» *-- * , .» , ■« ,^,,^ . , * t ° t - - iii" 

ai*ll Jj&l Olj (JJJI _JAJ .jtU>^> 0***" ^t^*" J"** <1>T ^^ ■ tp $~*4? JV' '■J'" 3 

-a (j»iaJj>o (J.U.U J l>J I j-u (J^jAj (jl 

358. O sjedenju izmedu dvije hutbe 



.527 



504. ISPRICAO NAM JE Humejd b. Mes'ade el-Basri " ; kaze: 
Obavijestio nas je Halid b. Haris; kaze: Nas je obavijestio Ubejdullah b. 
Omer, prenijevsi od Nafi'a, a on od Ibn Omera: "Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem je petkom drzao hutbu, zatim bi sjeo, a 
potom bi ponovo ustao i nastavio da govori. Tirmizija veli: Slicno 
kako to i danas cine." 5 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Abbasa, Dzabira b. 
Abdullaha i Dzabira b. Semurea. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun . To je stav 
koga se drze ucenjaci. Oni smatraju da sjedenjem treba razdvojiti dvije 
hutbe. 







(j* ^j-*- (1^ ^Ji-»^ 6^ o^j^-UI ijI Ijjj^-I : wli juaj ''j^ 3 Ujj-> . o»fl 



527 Humejd b. Mes'ade el-Basri je iskren ravija. Pripadao je desetoj generaciji ravija hadisa. 

528 Ovaj hadis upucuje na to da treba sjesti izmedu dvije hutbe. Da li je to obavezno (vadzib) 
ili je lijepo (mustehab), sporno je medu islamskim ucenjacima. Safija smatra da je 
sjedenje izmedu dvije hutbe vadzib. Svoj stav on temelji na cinjenici da je to Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, redovno praktikovao, a kazao je: "Klanjajte onako 
kako vidite mene da klanjam." 

Ebu Hanife, Malik i drugi iz raznih pokrajina drze da je sjedenje izmedu dvije hutbe 
sunnet. Svoje misljenje oni temelje na spomenutom, i drugim hadisima. 

529 Zabiljezio ga je i Ebu Davud u Sunenu, preko En-Nimerija, od Nafi'a, od Abdullaha b. 
Omera. 

290 



,50 „ •»->'» * 



.(^jl ^ 6i'j j?H C>>. j^ u* vM 1 ^3 

* , 4 , , & ,,,.», o I'-* ' ' III" 

359. O kratkoci hutbe 

505. ISPRICALI SU NAM Kutejbe i Hennad; kazu: Nas je 
obavijestio Ebul-Ahves 530 , on je prenio od Simaka b. Harba, a on od 
Dzabira b. Semurea koji je kazao: "Klanjao sam sa Vjerovjesnikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, pa su mu i namaz i hutba bili osrednje 

(A »' \ " 531 

(duzme). 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ammara b. Jasira i Ibn Ebu 
Evfaa. 

Ebu Isa veli: Hadis Dzabira b. Semurea je hasenun-sahihun. 

. ( dJU LJ ijilSj ) jlwl ^ 

jJSj C mJL > * + i—Ujfi (j *4 L » cSjU J^>- 4_U I (jj _1*J dljj> ! - W-l f 1J I u Is 



530 Ebul-Ahves Selam b. Sulejm el-Kufi je, po misljenju Jahje b. Meina, veoma pouzdan i 
siguran ravija. 

53 1 Biljezi Muslim u Sahihu od Ammara b. Jasira da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, kazao: "Covjekov duzi namaz a kraca hutba su znaci njegova ispravnog 
razumijevanja. Zato duze klanjajte namaz, a krace drzite hutbu." 

Nevevi u komentaru Muslimova Sahiha tvrdi da ne postoji nikakva protivurjecnost 
izmedu ovoga, i hadisa Dzbira b. Semurea. Ammarov hadis ima za cilj samo da ukaze na 
to da namaz treba biti duzi od hutbe, a ne da on treba biti i dug. Dzabirov hadis ukazuje 
na to da i jedno i drugo trebaju biti umjereni. 

532 Zabiljezili su ga jos i Muslim u Sahihu, te Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 

291 






S-* * O fr OC-0 »* ° .* ~ . ' ° 



- ,° t ° 

• 4ak>Jl 

360. O ucenju na minberu 

506. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Sufjan b. 
Ujejne, on je prenio od Amra b. Dinara, on od Ataa, on od Safvana b. 
Ja'la b. Umejjea, a on od svoga oca koji je kazao: "Cuo sam 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada na minberu uci "Oni 
ce dozivati: O Malik!.." 533 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Hurejre i Dzabira b. 
Semurea. 

Ebu Isa kaze: Hadis Ja'laa b. Umejjea je hasenun-garibun-sahihun . 
To je, ustvari, hadis koji prenosi Ibn Ujejne. 

Ucenjaci su odabrali stav: da imam na minberu treba uciti ajete iz 
Kur'ana. 

Safija veli: Ako bi imam odrzao hutbu i u njoj ne bi proucio nista iz 
Kur'ana, morao bi je ponoviti. 

^ 

♦ * ] £■ ♦ " \tS" ♦ ♦ ♦ 

ij£> 'L^bS- (jj J^cuJI <jj J-o->^o ^>^l lS?3^ V'J^V CH j 4^ ujJl>- . 0*V 

l J+o 4JUI J^jj jl5 : JL5 jjjt-« jj 41)1 jjj; £>£ <uiLe <j^ ^jaIjjI i>t jj-ala 



533 "Oni ce dozivati: O Malik! Neka Gospodar tvoj ucini da umremo! - a On ce reci: Vi cete 
tu vjecno ostati." (Sura Ez-Zuhruf, 77. Ajet). 

Na temelju ovoga hadisa su ucenjaci stali na stajaliste da je dozvoljeno tokom govora na 
hutbi citirati nesto iz Kur'ana. Safija smatra da je to obavezno vadzib, dok vecina to ne 
drzi obaveznim. Takoder se ucenjaci razilaze u tome: u kojoj se hutbi moze citirati 
Kur'an? Da li samo u prvoj, ili samo u drugoj ili ga, pak, treba citirati u jednoj od njih, 
neovisno u kojoj, ili se Kur'an po potrebi moze citirati u obje hutbe. Ispravan stav je: da 
se Kur'an moze citirati samo u prvoj ili pak samo u drugoj hutbi, a ovisno od potrebe 
moze istovremeno i u obje. 

534 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima te Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

292 



s 2 *■ $ 

.\jA^>£j dUJuulLJ j^i*JI (ji* (J^JuJ b! al^J 4-UP 4JJI 



:.*, - • ,° '/,. » »- -< - • I,, >^ °£ ,1 > ;- •» 

: lajlcj *il»j fuli 4JJI ^Ju» ^jjJJl i_jGvI^I qj> JjJI Jil jIc lla J& Ja*JIj 

« *^3 1L.J fuJi 4JJI ^Ile j^jlll y* t_ »Ll)l lla jJ ^u Uj : ^-^ y>\ J^ 

361. O okretanju prema imamu 
dok on drzi hutbu 

507. ISPRICAO NAM JE Abbad b. Jakub el-Kufi; kaze: Nas je 
obavijestio Muhammaed b. Fadl b. Atijje, on je prenio od Mensura, on 
od Ibrahima, on od Alkame, a on od Abdullaha b. Mesuda koji je kazao: 
"Kada bi se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispeo na 
minber, mi bismo se nasim licima okrenuli prema njemu." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Ibn Omera. 

Mensurov hadis nam nije poznat osim preko Muhammeda b, Fadla b. 
Atijje. 

Muhammed b. Fadl b. Atijje je slab ravija. Hadiski ucenjaci smatraju 
da on nije dobro pamtio hadise. 

535 Biljezi Ibn Madze u Sunenu od Adija b. Sabita, on od svoga oca, a on od svoga djeda koji 
je kazao: "Kada bi se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, popeo na minber, prema 
njemu bi se licima okrenuli njegovi ashabi." 

Biljeze Taberanija u Mu'dzemul-Vesitu i Bejhekija u Sunenu od Ibn Omera, koji je 
kazao: "Kada bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, petkom prisao minberu, 
nazvao bi selam onima oko sebe, a kada bi se popeo na minber, okrenuo bi se licem 
prema ljudima." 

Iz ovih se hadisa, veli El-Mubarekfori, da zakljuciti da je sunnet imamu da se prilikom 
drzanja hutbe licem okrene prema ljudima, kao sto je sunnet i ljudima da se za vrijeme 
hutbe licem okrenu prema imamu. Oni nece, veli Ebu Tajjib praviti haiku oko minbera, 
nego ce se onako kako sjede u safovima, svojim licima okrenuti prema hatibu. 

293 



Prema ovome su postupali ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i ostali. Oni drze da je mustehab 
okrenuti se prema imamu dok drzi hutbu. Ovo je stav Sufjana es-Sevrija, 
Safije, Ahmeda i Ishaka. 

Ebu Isa kaze: Na ovu temu nije nista pouzdano doslo od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 






JoP (jj wL^> (j* j^J <JJ Jj** U^ r4!J 6^ ^^>- <Jj^*l 4_ uJi) LjjJjv . fl * A 
Jli5 c Ji-j e.L> jl <bwJ»Jl j»_jj >_iJj.>o aiLij 4j1c 4l!l ^^La ^^jill Ixjj : J 13 fJJl 



' J 13 



- ~° - ° g „ jl ,. 1-o-J 1 Jl o J! .-*> j-^-0^ fr , ^ Jl c. jl o J! S ^ Jl ,,5 . 

UJ5 .^jJUa t5 jb- ^19 sj^jOssjJ u*>jj>Jl s.L>3 '•^H %$& .>— «*>J u'jj^J 

^^ O Jt S ^ fi fi B 

** ,s. .. ^ j! jj ,0, ji o^ , , , , » , ' i a , m ^, „ tf 0- . „ , t f 

Oj^D 4.vo->JI ajj *-4a>J j»JL»j 4jJLc 4JUI ^JUd (jJJJlj 8Jl> fUu* ^ 4jwjsO) 
.i_4aio aJLjj 4-UP 4JLII ^jJU? (jJJJ'j iQJJ U Qj (jJU^ 

■ ° I ji is y- 1 " > o^^y ' J-J-» 1 W ' U ^5 ' f4 j^ 1 y 
294 



(2>j jj^-j (jLS : 4jlu^ (jj I J Is : JyL> ja£ (-*l (>jI cu*a~> j : ,y-«d* #> wis 

-a 05 ' * 

•» ■» - - >» ,*».»! , » > , - iii" 

} ^ fi ? o oo ~ .* o 

.1^>I JjUl JyJIj .fis^SJI jislj l5j_j1II 

' t' Si 'i,' *' i' ♦ •* t °. ' *\'\\i' "' f * tl '*' ' ° ' tl i'« ' 

4oii 4lll JLs -jjJl (^P jjU> (>C e5jj jAj .Cjyji>JJ LcUjI (>*oJI JjiS LoJ[ 

S 

362. O dva rekata kada osoba dode 
a imam drzi hutbu 

508. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Hammad 
b. Zejd, on je prenio od Amra b. Dinara, a on od Dzabira b. Abdullaha, 
koji je kazao: "Jednog dana dok je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, drzao hutbu, dode neki covjek (i sjede). Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, mu rece: Jesi li klanjao (dva rekata)? 
Nisam, odgovori. Na to ce on: Ustani i klanjaj." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

509. ISPRlCAO NAM JE Muhammed b. Ebu Omer; kaze: Nas je 
obavijestio Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Muhammeda b. Adzlana, 



536 Bio je to ashab Sulejk el-Gatafani. 

537 U Buharijevu i Muslimovu Sahihu je zabiljezen sljedeci hadis: "Kada neko od vas 
petkom dode u dzamiju dok je imam na minberu, neka klanja dva rekata." 

538 Zabiljezen je u El-Kutubus-sitte. 

295 



on od Ijada b. Abdullaha b. Ebu Serha: "da je Ebu Seid el-Hudri 

539 

jednog petka usao (u dzamiju) dok je Mervan drzao hutbu i stao 
da klanja. Pridose mu strazari i rekose da sjedne. On odbi da sjedne 
dok ne klanja (dva rekata). Posto je zavrsio, prisli smo mu i rekli: 
Allah ti se smilovao, mogli su te istuci, a on ce na to: Nisam zelio da 
ih propustim nakon sto sam nesto vidio od Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem. Potom je spomenuo: da je neki covjek 
prilicno skromno obucen jednog petka dosao (u dzamiju) dok je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, drzao hutbu, on mu naredi 
da klanja dva rekata dok je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
drzao hutbu." 

Ibn Ebu Omer veli: Ibn Ujejne bi klanjao dva rekata kada bi dosao a 
imam drzi hutbu i naredivao bi to i drugima. Ebu Abdur-Rahman 
el-Mukri gaje vidio (da tako postupa). 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Ibn Ebu Omera kada veli da je Ibn Ujejne 
rekao: Muhammed b. Adzlan je pouzdan i siguran ravija hadisa. 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Dzabira, Ebu Hurejre i Sehla b. 
Sa'da. 



542 



Ebu Isa kaze: Hadis Ebu Seida el-Hudrija je hasenun-sahihun 

Prema ovome postupaju ucenjaci, a to je i stav i Safije, Ahmeda i 
Ishaka. 



539 Mervan b. Hakim b. Ebul-As Ebu Abdul-Melik el-Amiri je umejevicki halifa. Preuzeo je 
hilafet pred kraj 64. godine po Hidzri i ostao na torn polozaju do smrti. Umro je u 
Damasku 65. godine po Hidzri. Roden je 2. godine po Hidzri, dakle u Poslanikovo, 
sallallahu alejhi ve sellem, vrijeme, ali Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije vidio. 

540 To je Muhammed b. Ebu Omer, jedan od Tirmizijinih ucitelja. 

541 Onje Buharijev ucitelj. 

542 Zabiljezili su ga u El-Kutubus-Sitte svi, osim Ebu Davuda. 

543 Safija, Ahmed b. Hanbel i Ishak smatraju da je je mustehab onome ko dode u dzamiju 
dok imam drzi hutbu klanjati dva rekata tehijjetul-mesdzida. Prema njihovu misljenju 
mekruh bi mu bilo sjesti prije negoli klanja dva rekata. 

Ebu Hanife, Malik, Lejs, Es-Sevri i vecina ostalih ucenjaka smatraju da ih ne treba 
klanjati, nego da treba sjesti i pristupiti slusanju hutbe. Oni se pri ovakvom stavu 
pozivaju na hadise u kojima se nareduje sutnja kada se uci hutba. Gore spomenute hadise 
u kojima je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio doticnom covjeku, dok 
je bio jos na minberu, da ustane i klanja dva rekata, oni objasnjavaju tako sto kazu da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, njemu naredio da ustane klanjati dva rekata 
zato sto je taj covjek bio siromah i izuzetno lose obucen, kako bi ga ljudi takvog vidjeli da 
bi mu mogli pomoci i nesto mu dodijeliti. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da ovakvo objasnjenje nema utemeljenja, 
pogotovo kada se imaju u vidu hadisi u kojima Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 

296 



Neki vele: Kada neko dode (u dzamiju) dok imam drzi hutbu, neka 
sjedne i neka (nista) ne klanja. Ovo je stav Sufjana es-Sevrija i ucenjaka 
iz Kufe, medutim, prvo misljenje je ispravnije. 

510. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Obavijestio nas je Ala b. 
Halid el-Kuresi i kazao: Vidio sam Hasana el-Basrija kada je petkom 
usao u dzamiju dok je imam drzao hutbu, pa je klanjao dva rekata a 
potom sjeo. 

Hasan je to ucinio primjenjujuci hadis. On ovaj hadis prenosi od 
Dzabira a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 






° ' ' ' * ' ii ' i°--*°- ■* "tei is"" f ~'*tr is* ' * t i 

(jj Jjjuj q£ i£j2>j\ ij£- Jj^C (jg. Aju*< CH daA)) Ujjl>I 4_uj3 UjJjv .ell 

»jj JLJ j* : Jii alwj 4aU 4JJI X*o <d)l Jj^j (jl ajjjA ^jI £>* i_i-u*uaJl 

.UJ Ji2 OUftil otia>J »UUIj 4jl4V>JI 

£ e 

o „ o , „ .°s- *■ 0, i'» * " 

.4JLII jju; (jj ^jLs-j jjfjl ^1 u^ 1 6* VV-" ^J 

^ o ., 

Jj&l J-lp <Ul£ J-ojJIj. fOJ>-*G (j^O- CJ-jJ_> So J& -j| c±juJl>- ; L c^r9 w' ^^ 

0' o oji " Jl jl o** , iy ",o * C«* .#«•*• J 1 "-i*^-**-- ?' J 1 * Jl * 00 



.SjLsyu ui 



00 , .. a, 

»LLJ| Jj ^5 aJjJl Jj»l (_>A*J (_>CLi-j3 t^^oLUJI C JU frJa J j alL-Jl Jj ^3 l&JLLX»-lj 

O b Jl O ,*,."* ,» ,,0 ---•,0t.,O'',Jt, I 8^1^ j, ,, 

ixUJI ,J-al o3J«J OjSj .,3^>v-»lj -lo^-l Ja3 aJSa .i_jJk»o aUUIa ^ymLUJI CAJA^Jj 



sellem, kaze: 'Kada neko od vas petkom dode u dzamiju dok imam drzi hutbu, neka 
klanja dva rekata." On se slaze sa Tirmizijom da je prvo misljenje ipak ispravnije i 
argumentovanije. 

297 



363. O pokudenosti razgovora u vrijeme 
dok imam drzi hutbu 

511. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs b. 
Sa'd, on je prenio od Ukajla, on od Zuhrija, on od Seida b. Musejjeba, a 
on od Ebu Hurejre, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
kazao: "Ko rekne (nekome u vrijeme) dok imam petkom drzi hutbu, 

v .. . . v. ,,544 

suti, pognjesio je. 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Ebu Evfaa i Dzabira b. 
Abdullaha. 

545 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun . Prema njemu 
postupaju ucenjaci. Oni drze da je osobi mekruh da govori dok imam 
drzi hutbu. Oni vele: Ukoliko bi neko drugi nesto progovorio, moze se 
opomenuti samo isaretom. 

Oni se razilaze u tome da li se moze uzvratiti na selam i onom koji 
kihne reci - Allah ti se smilovao. Neki drze da se moze uzvratiti na selam 
i reci onome koji kihne: Allah ti se smilovao, dok imam drzi hutbu. Ovo 
je stav Ahmeda i Ishaka. Neki to, pak, ucenjaci iz generacije tabi'ina i 
ostali, drze mekruhom. Ovo je misljenje Safije. 



(jj (J-f~" O^ ^i^ Cx O.J O^ -*■*"•" O-i O-i.'^J ^J^* 1 ' i ^ x iJ^ w' Uu-X^- ,Q\y 

i>o :aIwj fuLc <i!l Jla fdll Jj~>j J Is : JLs 4-ul £>c J^_>JI ^1 jj jUw 
.;>-'■<;■> ^J 'j- 4 *?' ***^> ^o- > JI j»JJ (j*»uul ^l^j Jjxi 



544 On je takvim' cinom, prema misljenju nekih ucenjaka, pogrijesio tako da je izgubio 
vrijednost dzume. Neki, pak, smatraju da je takvim postupkom, sasvim upropastio svoju 
dzumu, i bit ce mu upisano samo podne. Ahmed b. Hanbel je u Musnedu zabiljezio da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Ko nekome (za vrijeme hutbe) 
rekne suti, progovorio je, a ko progovori taj nema dzume." Biljeze Ebu Davud u Sunenu, 
Ahmed u Musnedu i Bezzar u Musnedu od Ibn Abbasa da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, kazao: "Ko progovori petkom dok imam drzi hutbu, on je kao magarac 
koji nosi tovare, a onaj ko mu rekne da suti, nema dzume." 

545 Zabiljezili su ga u El-Kutubus-Sitte svi, osim Ibn Madze. 

298 



*'• ° • \\ * '• * '*»'■* M ff * ♦ I"* ».»--« - - ill" 

43j*j u t vyj* ( -^y^ > ,?><•>' ' (j-"- 1 ' 6^ ^^ ch lH- 1 " cli y^- > ' : 15" "^ 3^' ^^ 
Jo^u (j I \yt>j£ : oJLxJI JJ&I jip 4-jIp J-a*JIj .jl*w ^ C^JuSj ^i^ u-i Ul 

.dJj J ijjj-i_j <Ul>Ji j»_jj j^iiii v^j JVj" 

364. O pokudenosti koracanja 

(preko ljudi) petkom 

512. ISPRICAO NAM JE Ebu Kurejb; kaze: Nas je obavijestio 
Risdin b. Sa'd, on je prenio od Zebbana b. Faida , on od Sehla b. Muaza 
b. Enesa el-Dzuhenija, a on od svoga oca, koji je kazao da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko petkom bude koracao 
preko ljudi, on je time sebi sagradio most za Dzehennem." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Dzabira. 

Ebu Isa veli: Hadis Sehla b. Muaza b. Enesa el-Dzuhenija je garib, 

548 

nije nam poznat osim preko Risdina b. Sa'da. Prema njemu postupaju 
ucenjaci. Oni smatraju da je mekruh da osoba petkom koraca preko 

549 

ljudi, i bili su strogi u tome. 



546 Zebban b. Faid Ebu Dzuvejn el-Masri je slab ravija hadisa. 

547 Ovaj se hadis odnosi na one osobe koje petkom malo kasnije dodu u dzamiju a hoce da 
klanjaju u prvim safovima pa koracaju preko ljudi da bi tamo stigle. Islamsko je pravilo 
da onaj ko prvi dode u dzamiju sjeda u pravi saf ispred mihraba. Onaj ko dode drugi, sjest 
ce na njegovu desnu stranu. Onaj ko dode treci, sjest ce na njegovu lijevu stranu i sve tako 
dok se ne popuni prvi saf. Na isti nacin ce se popunjavati i ostali safovi. Nije dopusteno 
da ljudi koji prvi dodu u dzamiju sjedaju u zadnje safove ostavljajuci prazna mjesta u 
safovima ispred sebe, niti je dozvoljeno onome ko dode kasnije da preko ljudi ide u prve 
safove. Ko tako bude postupao, sagradio je sebi most za Dzehennem, kako su neki 
razumjeli ovaj hadis, ili ce od njega biti napravljen most za Dzehennem, kako smatraju 
neki, a sto potvrduje i sljedeci hadis. "Ko prekoraci preko svoga brata, Allah, dz.s, ce ga 
na Sudnjem danu uciniti mostom na vratima Dzehennema." (Musnedul-Firdevs) . 

548 Risdin b. Sa'd je prema ocjeni Ibn Hadzera el-Askalanija slab ravija hadisa. 

549 Ahmed b. Hanbel smatra da je koracanje preko ljudi petkom mekruh. Prema misljenju 
Safije, kako to tvrdi Ebu Hamid, je to haram. Nevevija ovo drugo misljenje smatra 
odabranim zbog mnostva vjerodostojnih hadisa na kojima je ono utemeljeno. U prilog 
tome govore i rijeci Ka'ba el-Ahbarija koje je od njega prenio El-Iraki: "Da propustim 

299 



Neki su se ucenjaci nepovoljno izjasnili o Risdinu b. Sa'du. Smatrali 
su ga slabim ravijom zbog njegova pamcenja. 



? 
f 



* o£t>J »Uuij *Uj^U! j^*G* J> *l> U ^U ri« 

'!■ if"' f ill" * ^ 1 1 *' •* ' * ' I s ' ' i . < s ti •"* ' ' '*' * \'i s ' »itt 
ajl L)j^>-I : UL3 (JjjJJl -Ut»wo <2>J (j-La*J tSjLr' ^*^" (1* J-a->^ lwO»- .fiir 



.B o ^ > o S >o^^^o ? o ^ **"■ i* - -- i* 



J 18 - * ° ******** > ° - >y * . - ^ # - s - - - . .,« 

.c_jlx»U aUUIj 4jtoJ>Jl aJJ O^JLpJ I aLJ I Jj&l <jrf »_j5 Oj5 A9j 

•» - ° }• ■* | „- - •»-"■'.' "J 1 -■ ° t,. •" •- • •» ; °' ,J '.°'"sli s • ' • " 

$ LjLj L -j J su»U aUUIj 3jjl>Ju ij4jr! ^ ■ (> >w 'i9 



550 



365. O pokudenosti umotavanja u odjecu 
dok imam drzi hutbu 

513. ISPRICALI SUNAM Muhammedb. Humejd er-Razi i Abbas b. 
Muhammed ed-Devri; kaze: Nas je obavijestio Ebu Abdur-Rahman 
el-Mukri, onjeprenio od Seidab. EbuEjubakojijekazao: Ispricao mije 
Ebu Merhum, prenijevsi od Sehla b. Muaza, on od svoga oca: "da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio umotavanje u 
odjecu petkom dok imam drzi hutbu." 

dzumu draze mi je nego da koracam preko ljudi." Seid b. Musejjeb veli: "Vise bih volio 
klanjati dzumu u kamenjaru, nego da koracam preko ljudi." 

Iraki smatra da imamu nije ni haram a ni mekruh da to uradi da bi dosao do minbera, 
odnosno do mihraba, ukoliko na drugaciji nacin do njih ne moze doci. Takoder, to nije ni 
haram, a ni mekruh osobi koja zeli da popuni prazninu u safu. 
550 Umotavanje u odjecu podrazumijeva da osoba sjedne skupivsi noge i priljubivsi ih uz 
stomak, a onda umota i leda i noge u kakvu odjecu ili ogrtac tako da dobije neku vrstu 
naslona. Ili, pak, da podavije noge, a onda jedan kraj turbana stavi pod noge kako bi 
dobila jedanu vrstu naslona. 

300 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun . Ebu Merhumu je ime 
Abdur-Rahim b. Mejmun. 

Neku ucenjeci ogrtanje petkom, dok imam drzi hutbu, smatraju 
mekruhom. 

Neki to dozvoljavaju. Medu njima su Abdullah b. Omer i drugi. 
Takav stav zastupaju i Ahmed i Ishak. Oni u ovakvom ogrtanju ne vide 
nista lose. 

O ^ ^0 s 

* s s - 



* * 



366. O pokudenosti dizanja ruku 

na minberu 

514. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Husejm ■ kaze: Nas je obavijestio Husajn 3 i kazao: Cuo sam Umarea b. 
Ruvejbea (koji je ugledavsi) Bisra b. Mervana, kako drzeci hutbu kod 
ucenja dove dize ruke, kazao: Allah ti unakazio te kratke rucice! "Vidio 
sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, gdje ne cini nista 
vise od izgovora. Husejm je kaziprstom pokazao (na usta)." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



55 1 Zabiljezili su ga i Ahmed u Musnedu i Ebu Davud u Sunenu. 

552 Husejm b. Besir el-Vasiti je pouzdan i siguranravija, ali je bio sklon tedlisu i prenosio je 
puno mursel hadise. 

553 Husajn b. Abdur-Rahman es-Sulemi Ebu Huzejl el-Kufi je pouzdan ravija. Pred kraj 
zivotajeposenilio. 

554 Umare b. Ruvejbe Ebu Zuhejr es-Sekafi je ashab koji se kasnije nastanio u Kufi. 

555 Ovaj hadis nam ukazuje na to da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom 
ucenja dove na minberu tokom hutbe nije podizao ruke. Ucio je dove bez dizanja ruku. 

556 Zabiljezili su ga jos i Ahmed u Musnedu, Muslim u Sahihu i Nesaija u Sunenu. 

301 



(ji i_uj ^jf (jjl (ji isLlJfcJI aJL> (jj jUi>- IjjJ^-I *£a £rt • i0 ^' ujJj> .fi>0 

4JQI ^^s 4JUI J^Lj jl#* ^Jte afjt)! 0^ : J^ ^j*; Ch 'ttA^ 0* lsy>j\ 
SUj£ olS WJ toUCsJI oi^f!" IjIj *UUI ^ji IjI j^*j Ju ^lj ^L>j <u!p 

367. O ezanu za dzumu 

515. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Hammad b. Halid el-Hajjat, on je prenio od Ibn Ebu Zi'ba, on od 

557 

Zuhrija, a on od Saiba b. Jezida , koji je kazao: "U vrijeme Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekra i Omera, ezan se 
ucio onda kada se imam popne na minber i kod uspostavljanja 
namaza. Kada je (na vlast) dosao Osman, on je uveo i treci ezan koji 

558 

je ucen na Ez-Zevrau." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



557 Saibb. Jezidb. Seidb. Simameel-Kindijemladi ashab. Imaoje sedamgodinakadajesa 
Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, bio na oprosnom hadzu. Omer ga je 
postavio za upravitelja medinske pijace. Umro je u Medini 91. godine po Hidzri. On je 
posljednji ashab koji je zivio u Medini. 

558 U vrijeme Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekra i Omera petkom se 
za dzumu namaz ucio samo jedan ezan, i to u dzamiji, nakon sto se imam ispne na 
minber, i ikamet, prije klanjanja dzumanskih farda. Kada je Osman postao halifa, on je 
uveo jos jedan ezan, koji je ucen izvan dzamije u Ez-Zevrau, a prije, ranije 
ustanovljenog, ezana. Buharija smatra da je Ez-Zevra mjesto u medinskoj carsiji 
nedaleko od Poslanikove dzamije. Ibn Bettal smatra da je Ez-Zevra jedan oveci kamen 
koji se nalazio na ulazu u Poslanikovu dzamiju. Ibn Madze biljezi predaju u kojoj stoji 
sljedece: Osman je uveo i treci ezan koji je ucen na jednoj kuci ( u Medini) koja se zvala 
Ez-Zevra. Osman je, ustvari, uveo drugi ezan, koji je ucen kao prvi, i to izvan dzamije. U 
ovoj predaji je spomenut kao treci, zato sto je neki od ravija hadisa i ikamet, zbog 
njegove slicnosti, nazvao ezanom. 

302 



i>jL> ^ hi>^ ^>^' Lf^y*^' ^j _^' ^jf^' j^*£ <i>^ j-o->^-o ujjl> .on 



' Jli 



Jlj Ui «Jl»j fuli 4JJI ( Xjo t ^jjJI jjj jij l»ti oLLcJI c-uuil : Jli ^1 £>* 

•-t« * .•- - '* ?.- J,J, 1> JI 

aWLlI (J^XJ (_}*>*-> , e-*-* - "I »' i':! 

.Ijjs 3J6 t±uji>Jlj : j^j>^! Jli 
>( Jjjj jl>- Ij-o^aj* Lb SLLaJI cjuaofll bj : JLs J-wj 4_*1p 

-j-L^j>- <±jJs*3 -JUuJI ouU JJtC US : Jli Jjj (jj jL*> £>C tijj^J ■ J-a-^-a Jli 

* ?fl " f ° ' * " I '♦• f ° 0^0^ ' C- o -0.0. ; , ii 

^^-uJi ^>C 4jjI qS- 0JU5 ^j| j^j 5UJ I JlxC (j^ jjj5 ^j| ijj fg&^O o& k_3 1 J—=U I 

J* ~ - ^^ o^^ 3~ Jl ^ "1 S 'S , „(« ^ "n« -• - - °' ' ^ - 

jj,y> t>J>j2 -\Jt$y ls^ \y>3*-J WJ oLL^JI ciwa5l lj| : Jli alwj 4jL; 4JJI ^L^ 

# alwj 4_»ic <dJI (J«« (_c^" 6^ u**^' 6^ f s -^- ij - :>- ^fU yi (jjilfl 

4-oJiJ 0LL0JI j»L5j U a*j aiwj 4jLj 4JJI ^^Lo iOJl J^~/j ciulj jii! : Jli ,^1 yz 

J_jJa (jj (j^*Ju a ^ax j C^ulj jUi . 4.8.15-; Jl^j Lai tfLUfJI (JJJJ ^Jjj »»2j J^>-jJI 



303 



5 W u» 

.1L.J 4jj£ 4i!l Jie ^jill j»Ll3 



■» , * - .. Jl ' {'• ' ' I ' 1 1 " 

-::t ^>^o (j**>J> lLuJj>- IJJS ; ^.>.i j .g 4jI JL3 

368. O razgovoru nakon imamova 
silaska sa minbera 

516. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Obavijestio 
nas je Ebu Davud et-Tajalisi; kaze: Nas je obavijestio Dzerir b. Hazim, 
on je prenio od Sabita, a on od Enesa b. Malika, koji je kazao: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi, nakon silaska s minbera, 
(sa ljudima) razgovarao (njihovim svakodnevnim) potrebama." 

Ebu Isa veli: Ovaj mi je hadis poznat samo preko Dzerirab. Hazima. 

Cuo sam Muhammeda (Buhariju) kada veli: Dzerir b. Hazim je 
napravio previd u ovom hadisu. Pouzdano je ono sto je preneseno od 
Sabita, a on od Enesa b. Malika, da je kazao: "Bio je vec proucen ikamet 
za namaz, kada je neki covjek uzeo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, za ruku i poceo razgovarati s njim. Razgovarao je sa njim toliko 
dugo da su neki ljudi poceli drijemati." 

Muhammed kaze: Ovo je taj hadis.. 

Dzerir b. Hazim (ponekad) mozda i napravi previd, ali je iskren. 

Muhammed (Buharija) kaze: Dzerir b. Hazim je napravio previd i u 
hadisu Sabita, koji je prenio od Enesa, a on od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem, da je kazao: "Kada se prouci ikamet, vi ne ustajte sve 
dotle dok mene ne ugledate." 

Muhammed je kazao (i ovo): Prenosi se od Hammada b. Zejda da je 
kazao: Bili smo kod Sabita el-Bunanija pa je Hadzdzadz es-Savvaf 
ispricao, prenijevsi od Jahje b. Ebu Kesira, on od Abdullaha b. Ebu 
Katade, on od svoga oca, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, da je kazao: "Kada se prouci ikamet, vi ne ustajte sve dotle dok 
mene ne ugledate", pa je Dzerir napravio previd, misleci da im je to 
ispricao Sabit, prenijevsi od Enesa, a on od Vjerovjesnika, sallallahu 
alejhi ve sellem. 

559 Abdur-Rahman el-Mubarekfori istice da je u djelu El-Munteka ovaj hadis zabiljezen u 
sljedecoj formi: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi znao petkom sici sa 
minbera a neko bi mu prisao i upitao ga za neku svoju potrebu i Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, bi sa njim o tome razgovarao." 

560 Previd Dzerirov se ogleda u tome sto je u hadisu dodao rijeci: "kada bi sisao sa minbera" 
a ovo se, veli El-Mubarekfori, najvjerovatnije zbilo na jaciji, a ne na dzumi. 

304 



517. ISPRICAO NAM JE Hasan b. AH el-Hallal; kaze: Obavijestio 
nas je Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer, prenijevsi od 
Sabita, a on od Enesa, koji je kazao: "Vidio sam Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, kako razgovara sa nekim covjekom nakon 
sto je proucen ikamet za namaz. Stajao izmedu njega i Kible. 
Neprestano je sa njim razgovarao, da sam neke vidio kako 
drijemaju zbog Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, dugog 
stajanja." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



- J= J" 



q£- 4_ul q£ XoS*as £)J yu^> 0& Sir^^i i>> fj\&" Wj^*"' ^-Hr*^ U-jJl* .fl^A 

t _il>uL)l :Jls Ju-j fulc <d!l (J La 4JJI Jj—j ^jj *ilj ^' <!*' ^-" ^w* 
: <un Juj^ Jli .^juSlioJI dkLv bl 4-uuul 0Ju>*JI ^j i4jl»>J) 8jJ*j IjiS 

.U^j [jib »-L)j «uie 4JJI JLrf> 4JJ! Jj+jj cjjlo^j ^Jl : *8jjjj& 

s -- w ,. t^ -- o , o il , 5 , 00,. ., ,, 

.»o>^3 (j-«*^ tfjyj.^ Boys jjl k±jjjj> : fi'.>o-c *jI J Is 



561 Neki su ove hadise, ipak, uzeli kao dokaz, da je dozvoljen razgovor nakon sto imam 
petkom side sa minbera, nakon proucene hutbe, a prije klanjanja dzumanskog farda. Ebu 
Bekr Ibnul-Arebi veli: "Ja ipak mislim da je bolje u torn vremenu ne razgovarati, jer bi to 
vrijeme moglo biti ono u kome se petkom prima dova, pa je zato bolje nista ne 
razgovarati." 

305 



369. O ucenju na dzuma-namazu 

518. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Hatim b. 
Ismaif 62 , on je prenio od Dzafera b. Muhammeda , on od svoga oca, a 
on od Ubejdullaha b. Ebu Rafi'a, sticenika Allahova Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem, koji je kazao: "Mervan je za svoga 
zastupnika da upravlja Medinom imenovao Ebu Hurejru, a on je 
otisao u Mekku. Ebu Hurejre nam je u petak klanjao (dzumu) i na 
(prvom rekatu) ucio suru El-Dzum'a a na drugom "Kad ti licemjeri 
dolaze". 564 Sustigao sam Ebu Hurejru, veli Ubejdullah, i rekao: Ucis 
iste dvije sure koje je i Alija ucio u Kufl, a Ebu Hurejre ce na to: Cuo 
sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, gdje ih (na 
dzumi) uci." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Abbasa, Nu'mana b. 
Besira i Ebu Utbea el-Havlanija. 

Ebu Isa veli; Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. 

A preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je na 
dzumi namazu ucio i "Hvali ime Gospodara svoga Svevisnjeg" ' i "Da 
li je doprla do tebe vijest o teskoj nevolji." 

O ^ 

IjAj »Jl»»j 4-iip 4JUI ( Ju^ 4JL1! Jj*jj <jtS^ : J15 (_^Llc (jjl d>* jrff>- (Ih ^ tw 6^ 

562 Hatim b. Ismail el-Medeni Ebu Ismail el-Harisi je porijekolom iz Kufe. Slovi kao iskren 
ravija. Pripadao je osmoj generaciji ravija hadisa. 

563 Dzafer b. Muhammed b. Ali b. Husejn b. Ali b. Ebu Talib el-Hasimi je poznati fakih. 
Iskren je ravija hadisa. Poznat je kao Dzafer es-Sadik. 

564 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obicno je na dzuma-namazu ucio, na 
prvom rekatu suru El-Dzum 'a, a na drugom suru El-Munafikan. Hi, na prvom rekatu suru 
El- Ala, a na drugom suru El-Gasije. 

565 Zabiljezili su ga u El-Kutubus-Sitte svi, osim Buharije. 

566 Sura El-Ala. 

567 Sura El-Gasija. 

306 



o , a 



,-',' -- •-- * - ■> - - ■» - ,*- ", -«. , 't,~ 

I s '. ' ' ' i- -"''• ' ' "in 



370. O tome sta se petkom uci na 
sabahskom namazu 

519. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Serik, on je prenio od Muhavvela b. Rasida , on od Muslima 
el-Batina 569 , on od Seida b. Dzubejra, a on od Ibn Abbasa koji je kazao: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi petkom na sabahskom 
namazu ucio sum Tenzil "Es-Sedzde" i "Zar je to davno bilo kad 

. , „ 570 

covjek . 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Sa'da, Ibn Mesuda i Ebu 
Hurejre. 

Ebu Isa veli: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun. Sufjan 
es-Sevri i drugi su prenijeli od Muhavvela. 

* U&Jjuj 4jl*>J\ jil 5LWI J} *L> U oLj ,f\M 
J 

, y o, o , „,o,JI ^ o t t J. ,,f <. > O j^S, 

(j£ j Uy J <jj a iy&C (2>* 4- u - ; .C (jj (j UJLm U j^*" I >** [ri ' U^ ' LuJ> . T * 

* -* J* -*' j ^S4- ,*',, o ' , * , 2 3 , to, , , £ ^ 

o 

0---- .- ♦. -» $■ J> 



s ^ 



568 Muhavvel b. Rasid je pouzdan ravija, koga neki drze siijom. 

569 Muslim b. Imran, a kaze se i Ibn Ebu Imran el-Batin je pouzdan ravija. Odnjega su hadisi 
preuzeti u El-Kutubus-Sitte. 

570 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je najcesce, petkom, na sabahu ucio: na 
prvom rekatu suru Es-Sedzde, a na dugom suru El-Insan. U hadisu koji je zabiljezio 
Taberanija od Ibn Mesuda stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, stalno 
petkom na sabahu ucio ove dvije sure. To, veli Ibn Hadzer el-Askalani, ukazuje na to: da 
je petkom na sabahu lijepo (mustehab) uciti ove dvije sure. 

571 Zabiljezili su ga, takoder i Ahmed u Musnedu, Muslim u Sahihu, te Ebu Davud i Nesaija 
u Sunenima. 

307 



* . * - , * , --J. . Jl - - - - 

.S o 

— C* O^^O ^ ^ , * * * i Q $■ * * $ _ * Q * ^ ? „ 

4_>j .fli*Jl JJ»I o=uv ■>■*? 'J-* (*"* J-**lj -L-syl J-** Chi' 6* /*?" 6* cSjj -^J 



* ' " J" * • I a I t ~ ' 



( _L*3 IJI jl£ 4Jl :jj^ (jjl (jj ,*|tj (>c i±julll ljjju>-l ^LldS Ljjj-> .flY\ 

.dUJ ^-*^ j*™j ^* 

* - * - ' *, - i- - - 1 'tr 

(j* 4_ul (2>c jtJL^i ^jI (^j Jj-^ u-c uU*"* 1 w^* j-** /ci' il>fl Lx>jlj>- .*TT 
juu UUisw *SJm o^ u^ :aJLl»j fuli 4JJI ( Jlo 4JJI Jj-*ij JLi : JLi ojjy> ^jI 

.Ujji j*suJ^ ^**>ji 



• D^ 5 



|> .. , J .. ; , 



. g ' T I •• •• •* ° " ^ ° •* I "" * ^ °" * 'I * ° I " " ' ° fr ' I ' J 1 o Jt „ „ ^ < i ^ 

US : JLi o - u -c ^ (jUiw (j* ^JjjlJI ^>j ^lc LJjjl»-I (J-* 1 Lh o-* 1 -*^" L*uJl>- 

^ 3 _ 

.pl*il JJbl o=»^ -up 1.1a JLc J^jJIj ,(j**t>- lIjuj^^ Ijj& : L c^S' w' ^^ 
. j j-«^j-o j>jI J^3 ^J[ dJjU^J! tjjlj c5jj^' uU^ v-^-ij 

S So S , 



308 



.llujl J-oJ^ j^"-^ 1 
alwj 4_d£ 4JJI A-a (d^JI J*J J-** (Itf'j ' Oiri [$? oi**->J 4jtoJ>JI Jju ^o-i 

S 0.0 O S 

( ,({, -^ .» S ., O ^ s ^ *■ -- ' ^ *■ fi fl «• * ^ ° -- , . . ^ 

' ° ' ° ' -:° '-* ■* • * i'"-" 1;"' f ' ' * '11 '° s ii • -/*■* - \t&* ' 

aJbljJI Ijl»I CjjIj Uj CtJjA^Jl (jj i±u.l»JJ (_>aJl |ju>l CjjIj U : Jl£ jllo 

rf °^4 - ^ ' f I ' ■ fl0 J 10 -- 



371. O namazu prije i poslije dzume 

520. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nas je obavijestio 
Sufjan b. Ujejne, on je prenio od Amra b. Dinara, on od Zuhrija, on od 
Salima, on od svoga oca, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem: "da je poslije dzume klanjao dva rekata". 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Dzabira. 

572 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

Takoder je prenesen i od Nafi'a, on od Ibn Omera. Prema njemu 
postupaju neki ucenjaci. To je stav i Safije i Ahmeda. 



572 Zabiljezen je u El-Kutubus-Sitte. 

309 



521. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs, on 
je prenio od Nafi'a, a on od Ibn Omera "da je on, nakon sto bi klanjao 
dzumu, odlazio kuci i klanjao dva rekata. Kazao je: Tako je cinio 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem". 

Ebu Isa kaze: Ovaj je hadis hasenun-sahihun. 

522. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer i kazao: Nama je ispricao 
Sufjan b. Suhejl b. Ebu Salih, on je prenio od svoga oca, a on od Ebu 
Hurejre, koji je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
rekao: "Ko od vas bude (htio nesto) klanjati poslije dzume, neka 
klanja cetiri (rekata)." 

574 

Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ispricao nam je Hasan b. AH; kaze: Nas je obavijestio Alija b. 
El-Medini, on je prenio od Sufjana b. Ujejnea, koji je kazao: Mi smo 
Suhejla b. Ebu Saliha ubrajali medu one koji su sigurni u hadisu. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun, prema njemu postupaju neki 
ucenjaci. 

Preneseno je od Abdullaha b. Mesuda da je on klanjao prije dzume 
cetiri rekata i poslije dzume cetiri. 

573 O tome, koliko sunneta treba klanjati nakon dzumanskog farda, islamski ucenjaci imaju 
razlicita misljenja. Omer b. Hattab, Imran b. Husajn i En-Nehai smatraju da treba klanjati 
samo dva rekata, pozivajuci se pri tome na spomenuti hadis od Ibn Omera. 

Ibn Mesud, Alkama, Ishak i Ebu Hanife smatraju da treba klanjati cetiri rekata, 
pozivajuci se na spomenuti hadis od Ebu Hurejre. 

Alija b. Ebu Talib, Ibn Omer, Ebu Musa, Ata, Es-Sevri i Ebu Jusuf, smatraju da treba 
klanjati prvo dva rekata, a poslije toga jos cetiri, ukupno sest rekata, s tim sto Ebu Jusuf 
drzi da je mustehab klanjati prvo cetiri, pa onda dva. Svoj stav oni temelje na predaji koju 
prenosi Ebu Ishak od Ataa, koji je kazao: "Jednom prilikom sam klanjao dzumu sa Ibn 
Omerom, pa je nakon farda klanjao dva rekata, potom jos cetiri i otisao." 

574 Biljeze ga jos i Muslim u Sahilni i Ebu Davud u Sunenu. 

575 Biljeze Abdur-Rezzak i Taberanija od Ibn Mesuda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem, prije dzume klanjao cetiri rekata, ali se u senedu ove predaje nalazi prekid i 
slabost, te je ona iz tih razloga slaba (daif). 

Biljezi Ibn Madze u Sunenu od Ibn Abbasa da je kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi 
ve sellem je prije i poslije dzume klanjao po dva rekata sunneta." 
Ibn Tejmije kaze: 'Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, petkom, nakon 
proucenog ezana, a prije farda, nije nista klanjao. U njegovo vrijeme nije ucen ezan za 
dzumu sve dok se on ne bi popeo na minber radi hutbe. Tada bi Bilal proucio ezan, potom 
bi on odrzao hutbu, tako da nije, ni on, niti bilo ko od ashaba, prije farda nista klanjao. 
Niti je od njega neko prenio daje prije dzume nesto klanjao u kuci. On nije ni preporucio 
da se prije dzume klanja odredeni broj rekata, sunneta. Sve sto je u torn smislu od 
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, preneseno jeste da je on podsticao one 

310 



Preneseno je od Alije b. Ebu Taliba da je on naredio da se poslije 
dzume klanjaju prvo dva, a potom jos cetiri rekata. 

Sufjan es-Sevri i Ibn Mubarek se drze Ibn Mesudova stava. 

Ishak kaze: Ukoliko osoba (sunnete) petkom klanja u dzamiji, klanjat 
ce cetiri rekata, a ukoliko ih klanja u kuci, klanjat ce dva. Kao dokaz 
(ovome) on iznosi: Da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
poslije dzume u kuci klanjao dva rekata, i Vjerovjesnikov, sallallahu 
alejhi ve sellem, hadis "Ko od vas bude (htio nesto) klanjati poslije 
dzume, neka klanja cetiri (rekata)." 

Ebu Isa veli: Ibn Omer je taj koji od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem, prenosi da je on u kuci klanjao dva rekata. A Ibn Omer je i taj 
koji je nakon Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, poslije dzume u 
dzamiji klanjao dva rekata, a nakon ta dva rekata klanjao jos cetiri. 

O tome nam je pricao Ibn Ebu Omer; kaze: Nas je obavijestio Sufjan, 
on je prenio od Ibn Dzurejdza, a on od Ataa koji je kazao: Vidio sam Ibn 
Omera kada je nakon dzume klanjao dva rekata, zatim je poslije toga 
klanjao jos cetiri rekata. 

Ispricao nam je Seid b. Abdur-Rahman el-Mahzumi; kaze: Nas je 
obavijestio Sufjan b. Ujejne, a on je prenio od Amra b. Dinara koji je 
kazao: Nisam vidio da je iko bolje citirao hadise od Zuhrija, niti sam 
ikoga vidio da su mu dirhemi beznacajni kao njemu. Dirhemi su kod 
njega imali vrijednost balege. 

Ebu Isa kaze: Cuo sam Ebu Omera kada kaze: Cuo sam Sufjana b. 
Ujejnu kada veli: Amr b. Dinar je bio stariji od Zuhrija. 



koji ranije docfu u dzamiju da ne sjede, nego da klanjaju dobrovoljnog namaza koliko 
mogu. Tako se prenosi da su neki ashabi petkom, znali klanjati po osam, neki deset, a 
neki i po dvanaest rekata, dobrovoljnog namaza, prije ezana. Neki su klanjali i manje od 
toga. Na temelju svega spomenutog, vecina uleme se slaze da prije dzume ne treba 
klanjati nikakvih sunneta, jer od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nista 
pouzdano u torn pogledu nije preneseno, nista, ni od njegovih rijeci, niti od njegove 
prakse." 

311 



* ° 9 " fc 

' i'\* if* - in- i- J '°'- - -° s li *' ' ' ' ' ' t' \ ° * ° ' I «" '.' *vw 

yUL- Uua»- : IjJLs jj>-Ij jj^j c>A^-jJl Axe Ch • i ri^-'j ^s^ l>j j- -* u->±>- .»'r 

JjJI JJJ jist iic lift ( Ji JiJlj ,pj?ws (>*>■ ^^>- Ij-* : ,_f-«*P ^1 ^ 
4Jmj>JI <>j <a5^ d)jjl (> : IjJLs .ajbjj^j »J~ ij 4J1* 4JJI j^^Lo ^jjJJI ujL>-tfl <>» 

SB- ^ ss 

Jl - 9 , > .0 (., 1 ..*,.- .- .-J" ., •» •.- < "III •* I''-" I "' 

-s J->v-/[j Jui_>-lj JiSLiJIj wJjlxoJI (JJIJ (Jj_j-ul 04*- ' <Jj*i ^i} 



372. O onome koji stigne na jedan 
rekat dzume 

523. ISPRICALI SU NAM Nasr b. Ali, Seid b. Abdur-Rahman i 
mnogi drugi i kazali: Ispricao nam je Sufjan b. Ujejne, on je prenio od 
Zuhrija, on od Ebu Selemea, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "Ko stigne na jedan rekat 
namaza, stigao je na namaz." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. Prema ovome je 
postupala vecina uleme iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi 
ve sellem, ashaba i ostalih. Oni kazu: Ko stigne na jedan rekat dzume, 
doklanjace jos jedan, a ko ih (imama i muktedije) zatekne na sjedenju, 
klanjace cetiri rekata. 

Ovo je stav Sufjana es-Sevrija, Ibn Mubareka, Safije, Ahmeda i 
Ishaka. 



576 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

577 Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak smatraju da se uzima da je stigao na 
dzumu onaj koji stigne sa imamom klanjati makar jedan rekat farda. Onome, pak, koji sa 
imamom ne klanja ni jedan rekat farda, nego ga zatekne na sjedenju, dzuma je prosla i on 
ce klanjati cetiri rekata podnevskog farda. 

312 



;> ? . . ^ o ^ „ 



>- * • ",,!*''' I- t * ° . '«!*"' H"' t ' ' * ' i f I -i S ' «» i 

D 

.JJLo (jj u*J\ (ji >_>LjJI ^j 

,» * * , , * - - • ° - .»_ - - ill" 



373. O podnevnom odmoru petkom 

524. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas su obavijestili 
Abdul- Aziz b. Ebu Hazim i Abdullah b. Dzafer, oni su prenijeli od Ebu 
Hazima, a on od Sehla b. Sa'da koji je kazao: "Mi smo u vrijeme 
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rucali i odmarali se, 

578 

samo poslije dzume." 

579 

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Enesa b. Malika. 

580 

Ebu Isa kaze: Sehl b. Sa'dov hadis je hasenun-sahihun. 



Ebu Hanife, pak, drzi daje stigao klanjati dzumu svako, ko je stigao sa imamom klanjati 
bilo sta od dzume, pa makar imama zatekao i na sjedenju. Prema negovu misljenju taj ce, 
nakon sto imam preda selam, samo ustati i klanjati broj rekata koji mu je prosao. Ako mu 
je prosao jedan, klanjat ce jedan rekat, a ukoliko su mu prosla oba rekata, klanjat ce ih 
oba, i nece nakon toga klanjati podne. Prvi svoje misljenje temelje na spomenutom 
hadisu i hadisu koji biljezi Ed-Darekutni sa senedom od Ebu Hurejre: "Ko petkom stigne 
na ruku' posljednjeg rekata, neka kasnije doklanja jos jedan, a ko ne stigene na rukir 
posljednjeg rekata, neka klanja cetiri rekata podne." Drugi svoj stav temelje na hadisu 
koji ima opcenito znacenje, koji je zabiljezen u El-Kutubus-Sitte, a koji glasi: "Ono sto 
zateknete od namaza, vi klanjajte, a ono sto vas prode, vi doklanjajte." 
Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra daje stav ovom pitanju koji zastupa Ebu Hanife 
ispravan. 

578 Prema misljenju Abdu-Rahmna el-Mubarekforija ashabi u Vjerovjesnikovo, sallallahu 
alejhi ve sellem, vrijeme nisu rucali i odmarali se prije dzume namaza zato sto su petkom 
veoma rano odlazili u dzamiju i nisu se vracali dok ne klanjaju dzumu. 

579 Biljeze Ahmed u Musnedu i Buharija u Sahihu od Enesa b. Malika da je kazao: "Mi 
bismo u Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, vrijeme sa njim klanjali dzumu, 
potom bismo se vratili kuci i odmarali." 

580 Zabiljezen je u El-Kutubus-Sitte. 

313 



■;;:- ilwJj^ 

■X«_><j> (j* vfc>>Ul jJL» ajlj (jUj.Lt> (JJ OJjlC UjJ^-I r-iUI i^r**-" _#> LajJ^- .OTfl 

u^mu Ijl : J 15 ILVj 4Ji <dll Lf L? ^ill <^ jlc >jjI <ji £?L5 o# J^—i L* 

, Qs J 2 



* * 



374. Kome se petkom zadrijema, neka se 
premjesti na drugo mjesto 

525. ISPRICAO NAM JE Ebu Seid el-Esedzdz; kaze: Nas su 
obavijestili Abde b. Sulejman i Ebu Halid el-Ahmer, oni su prenijeli od 
Muhammeda b. Ishaka, on od Nafi'a, on od Ibn Omera, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Ukoliko se 
nekome od vas petkom zadrijema, neka se sa toga, premjesti na 
drugo mjesto." 3 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hesenun-sahihun. 



~ - * ? 



O ,» 

Ck^jJLc fj£ a5->JI (j-C ^.L>oJI jj£ ^J^ Vl L3j-JU>- ( *£X0 £# J-0->-l UjJJ>- .OYO 

-- S 5 *• tf S fl - „ 

^ 4>lj^ (jj fUUt juc iiwj 4jJp <UJI (jJC? (jJuJI o*j : Jli ^uc jjjI j>c 



581 U predaji ovoga hadisa koju biljezi Ahmed b. Hanbel u Musnedu stoji: "Ukoliko se 
nekome od vas zadrijema petkom u dzamiji, neka se premjesti sa toga mjesta". 

Svrha premjestanja sa mjesta na mjesto jeste u tome, sto ce se mijenjanjem mjesta razbiti 
drijemez. 

582 Biljeze ga i Ahmed u Musnedu i Ebu Davud u Sunenu. 

314 



X>j <uic <UJI ^jJu* j^uJI ^« (jl^ UlS .^2>Jl jij ^Iwj ills ^ (j^ ^ 

.4j>11I lla (^o U! A3yu U duJ> lift ; ^ojJZ ji\ Jli 

qa «5.->ll jw-u J : Sjjui J 15 : ->-m<~i <jj ^^^j^j uli : i^JjJI Oj l^ *JLs 

. 4_uu£ I&JlG U-*3 djuJ^Jl I Jib (j^J i'bxw LaJ-Cj dujl^-l 4.mjloJ> UJ a ^o I o 

. a.Lt.Ao £)* ajl>j I 4-*-0- rtQ pJ *±J-)J^JI I Jib (jlflS 

o a! ~~ - 

* 4jwj>JI jJ-^y (4** ?7J"*"^ f"f"*' ' J i : p- fr-^ - v J^ j 

375. O putovanju petkom 

525. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Ebu Muavija, prenijevsi od Hadzdzadza , on od Hakema , on od 

585 

Miksema , a on od Ibn Abbasa, koji je kazao: "Vjerovjesnik, 

586 

sallallahu alejhi ve sellem, je poslao Abdullaha b. Revahu na celu 
jednog odreda To se desilo u petak. Njegovi saputnici su rano ujutro 
krenuli na put, a Abdulllah b. Revaha rece: Ja cu malo izostati da sa 
Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, klanjam dzumu, a potom 
cu im se pridruziti. Posto je klanjao sa Vjerovjesnikom, sallallahu 

583 Hadzdzadz b. Erta'ta el-Kufi je kadija i istaknuti fikhski ucenjak. Kao ravija je bio 
iskren, ali je bio sklon tedlisu i previdima. Pripadao je sedmoj generaciji ravija hadisa. 

584 Hakim b. Utejbe Ebu Muhammed el-Kindi el-Kufi je pouzdan i siguran ravija, osim sto 
je ponekad bio sklon tedlisu. 

585 Miksem b. Budzre Ebu Kasim je bio sticenik Abdullaha Harisa, neki vele Ibn Abbasa. 
Iskreni je ravija. Buharija od njega prenosi samo jedan hadis. 

586 Abdullah b. Revaha el-Ensari el-Hazredzi je poznati ashab i vojskovoda. Ucestvovao je 
u mnogim bitkama: na Bedru, Uhudu, Hendeku. Poginuo je u bitci na Muti kao 
glavnokomandujuci islamske vojske, 8. godine po Hidzri. 

315 



alejhi ve sellem, on ga ugleda i rece mu: Sta je tebe sprijecilo da 
jutros otputujes sa tvojim saputnicima? Zelio sam da s tobom 
klanjam, a poslije toga da im se pridruzim, rece on. A Vjerovjesnik 
ce na to: Kada bi podijelio sve sto je na zemlji, ne mozes dostici 

587 

vrijednost njihovog ranog odlaska." 

Ebu Isa kaze: Ovaj nam je hadis poznat samo u ovoj formi. 

Alija b. Medini veli: Jahja b. Seid je kazao da je Su'be rekao: Hakem 
je od Miksema cuo samo pet hadisa. Potom ih je Su'be nabrojao, i ovog 
hadisa nije bilo medu nabrojanim. Kao da Hakem ovaj hadis nije cuo od 
Miksema. 

Ucenjaci su se razisli u pogledu putovanja petkom. Neki u tome da 
neko petkom krene na put ne vide nista lose, ukoliko je krenuo prije 

588 

nastupa namaza. 

Neki, opet, vele: Ukoliko osvane (petkom kod kuce) ne treba kretati 
na put dok ne klanja dzumu namaz. 

# * 

H$\jA Oi Jri-*-^! tcir*^ W ^J^' <cf?^' t^oJI (jj jcJ-^ UuJuv . 0Y*l 

^ ^ - O C- „ 5 0^0., ^ fr * - ., O , S S 

* o,>2 s , a s a « ,,,, 

»jj IjJLuJw jl k jj^LwJI ^JLc liL> : (JLj 4Jlc 4JJI ^^L? 4JJI J^j Jls : Jli 



587 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je spomenuti odred poslao u borbu. 
Abdullah b. Revaha je smatrao da je efdalnije da klanja dzumu, a potom da im se 
pridruzi. Medutim, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada ga je ugledao, 
rekao je da muje bilo efdalnije da je sa njima otisao nego sto je ostao klanjati dzumu. Jer 
su oni otisli u borbu, a pohitati u borbu je efdalnije od bilo kog drugog djela. 

588 Biljezi Safija od Omera da je on vidio nekog covjeka koji se spremao za putovanje. Cuvsi 
ga gdje kaze: Da nije petak, ja bih krenuo, Omer rece: Idi ti, petak nije zapreka za 
putovanje." 

Seid b. Mensur je prenio od Saliha b. Kejsana da bi Ubejde b. Dzerrah putovao petkom i 
ne bi cekao da klanja dzumu. 

589 El-Mubarekfori veli: Nije dozvoljeno petkom putovati nakon sto sunce prode zenit, osim 
ako se ima gdje na putu dzuma obaviti. Sto se tice putovanja petkom u vremenu prije 
nego sunce prode zenit, Ebu Hanife i Malik smatraju da je ono dozvoljeno. Safija ima 
dva stava u torn pogledu.: ispravni muje: da to nije dozvoljeno. Takoder i Ahmed smatra 
da nije dozvoljeno putovanje petkom ni prije zevala, osim u slucaju kada se radi 
putovanju u borbu. 

316 



.k-ul? 4J tUJIi Jl>j »J jlS ( 44©! ou|? i>? pA^>< U*W^J l 4-iwJxJf 

. « , o ^ - ,. c- o .- ,. ., 

.sum t>j Juj ^jI (jj jjjj £>e p-J-^-* IJjj-* - ! A^J -» 6^ JL*fl*l Uja»- . flYV 

^'jJ 6-? (j—^* - ' pT . u * ' - a 4-jUjJ [0«i> i±u.1»- HjJlII i±ajJj>- : L r" ' T ! -P W' '-"^ 

, ? 2 ~ 2 b OS ^ ^0^0 - o ^ tf oj , ^.o o" ^ 



376. O upotrebi misvaka i 
mirisa petkom 

526. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hasan el-Kufi ; kaze: Nas je 

obavijestio Ebu Jahja Ismail b. Ibrahim et-Tejmi, on je prenio od Jezida 

b. Ebu Zijada, on od Abdur-Rahmana b. Ebu Lejle, a on od Berraa b. 

Aziba, koji je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 

rekao: "Muslimanima je duznost da se petkom okupaju. Neka se 

svako od vas namirise mirisom koji koristi njegova porodica. 

591 
Ukoliko ne bude imao mirisa, voda mu je miris." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Seida i nekog 
ensarijskog sejha. 

527. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Husejm, prenijevsi od Jezida b. Ebu Zijada slicno znacenju prethodnog 
(hadisa). 

Ebu Isa kaze: Beraov hadis je hasenun, a Husejmova predaja je bolja 
od predaje Ismaila b. Ibrahima et-Tejmija, jer je Ismail b. Ibrahim 
et-Tejmi smatran slabim ravijom hadisa. 



590 U ovoj generaciji ravija postoje trojica ravija sa ovim imenom; Ali b. Hasan b. Sulejman 
el-Kufi Ebu Hasan, poznat kao Ebu Sa'sa, Ali b. Hasan el-Kufi koji, je hadise prenosio 
od Abdur-Rahima b. Sulejmana i Muafa b. Imrana, a od njega Nesaija, i Alija b. Hasan 
el-Kufi, koji je hadise prenosio od Ismaila b. Ibrahima et-Tejmija, a od njega Tirmizija. 

59 1 Tibi veli: Musliman je duzan da se okupa i namirise kako bi od sebe odstranio necistocu i 
ruzan zadah. Pa ukoliko ne bude imao mirisa, dovoljna mu je i voda da ih odstrani. 

317 







»^j y jjs tiii. jib y} i ii&u jj*ii jj ^>j y *Lji ^ : jb ^ 

.(j— **> i^»jj->- lift : ^ >a f ^>l J 15 

jt j) 00 o ^>0 

Poglavlja o bajramima 
377. O pjesacenju na bajram 

528. ISPRICAO NAM JE Ismail b. Musa; kaze: Nas je obavijestio 
Serik 592 , prenijevsi od Ebu Ishaka, on od Harisa, a on od Alije koji je 
kazao: "Sunnet je da na bajram ides pjeske i da nesto pojedes prije 
negoli (iz kuce) izades. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun. 

Prema ovome postupa vecina ucenjaka, oni drze da je lijepo da osoba 
na bajrame ide pjeske i da ne ide (na jahalici ili u prevoznom sredstvu), 
osim u nuzdi. 

O s ^ o ^ 

(jjl (2>C >tSLj (j^ <dJl JjjlC (>C <UL/I »jI LJol>-I (cJJi-aJI (JJ Jwcs^a UjJj>- .dY^ 



592 Serik b. Abdullah el-Kufi en-Nehai je iskren ravija, ali je mnogo grijesio prilikom 
prenosenja. Od momenta kada je postao kadija Kufe pamcenje mu se poremetilo. 

593 Vecina islamskih ucenjaka smatra daje mustehab na bajrame ici pjeske, i da je mustehab 
prije ramazanskog bajrama nesto pojesti, dok je kod kurban-bajrama, dok se on ne klanja 
mustehab postiti. 

318 



^| j^JCay j**j j^ J^'j f^J ^"^ ' 1 -^' (j^ ^' J$«>j o^ : J^ jac 

ji o o ^ ^ e 

' f t °. ' i i " 't •*. t( i*~ "' ti 

378. O bajram-namazima prije hutbe 

529. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Musenna; kaze: Nas je 
obavijestio Ebu Usama, on je prenio od Ubejdullaha , on od Nafi'a, a 
on od Ibn Omera, koji je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, Ebu Bekr i Omer su bajram-namaze klanjali prije hutbe, a 
potom bi hutbu odrzali." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Dzabira i Ibn Abbasa. 

596 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun . Prema ovome 
su postupali ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashaba i ostali. Oni drze da bajram-namaze treba klanjati prije 
hutbe. 

A receno je da je Mervan b. Hakem prvi, koji je drzo hutbu prije 
namaza. 



594 Ubejdullah b. Omer b. Hafs el-Umeri el-Medeni je pouzdan i siguran ravija hadisa. 

595 Biljeze Buharija i Muslim u Sahihima, te Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima od 
Ibn Abbasa da je kazao: "Prisustvovao sam bajramu sa Allahovim Poslanikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekrom, Omerom i Osmanom, i svi su oni bajram-namaz 
klanjali prije hutbe." 

596 U El-Kutubus-Sitte ga biljeze svi, osim Ebu Davuda. 

597 Biljezi Muslim u Sahihu od Ebu Seida da je kazao: "Prvi koji je poceo sa drzanjem hutbe 
prije bajramskog namaza bio je Mervan b. Hakim, pa je ustao neki muhaddis i opomenuo 
ga." 

Neki kazu da je prvi uveo drzanje hutbe prije bajram-namaza Osman b. Affan, treci 
halifa. Ibn Munzir prenosi, sa pouzdanim senedom od Hasana el-Basrija, koji je kazao: 
"Osman je drzao hutbu na nacin kako je bilo uobicajeno (poslije bajram-namaza) pa je 
primijetivsi da neki ljudi ne stignu na namaz, uveo hutbu prije namaza." 

319 



,,ji, o .. o ^ o ^ o ^ o , .. o c M -,^» ; «'°'« I't 1 *- k i J 

Suu*> <j-> oL>- £>£ irrO^ & ^U**' (j^ o3jJ>-Ul ^jI Ujj-i-l 4juII3 UjJj* .Of* 
■> , i) , . * t , ,,.», o - .*_ - - - I ' II" 

^ 3 ^ s S 00 ^ ^ o 

Jl ff fr o o .. ,. , , o ^ .- 5 5 — fr Ofr^O ,. ,• *• > 

4JI : aAjjJij aiwj 4jIp 4JJI J^o (rfJJI >_jL>v^>I ,j^ al*Jl J-al .xip 4jle J-&*Jlj 



379. O tome da se bajram-namazi klanjaju 
bez ezana i ikameta 

530. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio 
Ebul-Ahves, prenijevsi od Semaka b. Harba, a on Dzabira b. Semurea 
koji je kazao: "Sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, sam, 
vise puta, bajrame klanjao bez ezana i bez ikameta." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Dzabira b. Abdullaha i Ibn 
Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Hadis Dzabira b. Semurea je hasenun-sahihun. 

Prema njemu su postupali ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i ostalih. Oni smatraju da se za 
namaze dvaju bajrama ne treba uciti ezan, niti ezan treba uciti za bilo 
koju drugu vrstu dobrovoljnog namaza. 

Neki drze da je Muavija prvi uveo ucenje hutbe prije namaza. Safija je od Abdullaha b. 
Jezida zabiljezio hadis slican Ibn Abbasovom, s tim sto je on dodao: "Potom je Muavija 
uveo hutbu prije klanjanja bajram-namaza." 

598 Abdur-Rahman el-Mubarekfori veli: Ovaj hadis jejasan dokaz da za bajram namaze nije 
potreban ni ezan, a ni ikamet. 

599 Zabiljezili su ga jos i Ahmed u Musnedu, Muslim u Sahihu i Ebu Davud u Sunenu. 

600 Iraki veli: Ovakav stav zastupaju svi ucenjaci. A Ibn Kudame veli: Nije mi poznato daje 
neko zauzeo drugaciji stav, osim sto se prenosi od Ibn Zubejra daje on za bajram-namaze 
ucio i ezan i ikamet. 

320 



*+ »♦ 

* •* 

4_ul (j* jJiliJl <jj J^j>%a (jj p-ja!jj[ 6* 4J|^P _jj| ujji*-l 4-^3 UJ°Ju>- .©f^ 

** ** ^ Q s S w B ^ ^ O ^015 ^ ^ O .-* ^ 

»JL»j «uic 4JJI ^Jua ^juJi jl*s : Jli j^Aj d>j (jU*JJI <>* Jl« yj irry^* - 6^ 

o e 05 ^j-0 5 ^ > S i *■ O s » Ws- ^ 

. U^j 1jAj5 -X>lj j»JJ ^ U.ol > l uwjj .4_fc£>l*JI 

a, • , ,0^ o i--«- -.- f ■ - , -!. 

'-,*>--•" - * - - * - .' • i'°ht >. ' ' { II" 

. <uUp -jI t±jyj->- 3^>j vAIiaJI (jj J^^j (jj ajj»ljj| (^>p ja-*wj (,5^^1)1 (2)L u L» 

a . ° 

c_3ytJ Ua jJ*^J 0^ 6^*-^' 6^ $&t* 6^ (~'- ,,,fc ' U^ ^r *^ 3 " (1>^ f 1 ^' L>* j^-^ -" 

o^ -o o,^,^o^Ji o ^^ J 1 ° T. -- - I ' t ' ° I " t ** --- 

2 a _ S 2 

i_iLLiJI (jj j^p (jl ojLc (jj «uJI joP (jj <JJI JjjP (jP -JjUJl ajju*< (jj 5j^»^i 

00 »a o - a 3 s J 1 ^ a , , 

jJaiJI ^ <U Ij^ ^JLwj ^uJLp 4JUI J^s fUl J^»j 0^ U : J&U\ j|lj Uf JL 

--0 JJ OjlO Q ,. s s sQ 

.j^aJI J-iw!j ApLJ! ojjj^Ij (.ju>aJI ^IjaJIj Jj IjAf ^\S : Jti ^j^^^LJIj 

Ibn Ebu Sejbe biljezi u Musannefu sa pouzdanim senedom od Seida b. Musejjeba koji je 
kazao: "Prvi je Muavija uveo ucenja ezana na bajram-namazima." 

321 



. 

380. O ucenju na dva bajrama 

531. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Ebu 
Avane 601 , on je prenio od Ibrahima b. Muhammeda b. Muntesira, on od 
svoga oca, on od Habiba b. Salima, a on od Nu'mana b. Besira, koji je 
kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je na bajramima i 
dzumi ucio Sebbih-isme rabbikel-a'la i Hel etake hadisul-gasije. 
Nekada bi se (bajram i dzuma) zadesili u jednom danu i on bi ih na 
njima ucio." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Vakida, Semurea b. 
Dzunduba i Ibn Abbasa. 

Ebu Isa kaze: Nu'man b. Besirov hadis je hasenun-sahihun. ' " Tako 
prenose Sufjan es-Sevri i Mis'ar od Ibrahima b. Muhammeda b. 
Muntesira slicno Ebu Avaninu hadisu. Sto se tice Ibn Ujejne, predaje se 
od njega razlikuju. Preneseno je od njega, on od Ibrahima b. 
Muhammeda b. Muntesira, on od svoga oca, on od Habiba b. Salima, on 
od svoga oca, a on od Nu'mana b. Besira. Ne zna se da je Habib b. Salim 
prenosio hadise od svoga oca. Habib b. Salim je bio sticenik Nu'mana b. 
Besira, teje on od Nu'mana b. Besira prenio mnogo hadisa. A preneseno 
je od Ibn Ujejne, on od Ibrahima b. Muhammeda b. Muntesira slicno 
predaji ovih. A preneseno je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, da je na bajram-namazima ucio i Kaf i Ikterebetis-sa'atu. Ovako 
veli Safija. 

532. ISPRICAO NAM JE Ishakb. Musa el-Ensari; kaze: Obavijestio 
nas je Ma'n b. Isa; kaze: Nas je obavijestio Malik, prenijevsi od Damrea 
b. Seida el-Mazinija, on od Ubejdullaha b. Abdullaha b. Utbea da je 
Omer b. Hattab upitao Ebu Vakida el-Lejsija sta je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, ucio na ramazanskom i kurban bajramu, pa je 

601 Ebu Avane Veddah b. Abdullah el-Jeskeri el-Vasiti je pouzdan i siguran ravija. Slovi kao 
ucenjak u hadisu. 

602 Zabiljezio ga je i Muslim u Sahihu. 

322 



kazao: "Ucio je: Kaf vel-Kur'anil-medzid i Vakterebetis-sa'atu 
vensekkal-kameru." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

533. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Obavijestio nas je Ibn 
Ujejne, prenijevsi od Damrea b. Seida sa ovim senedom slicno 
prethodnom (hadisu). 

Ebu Isa veli: Ebu Vakidu el-Lejsiju je ime Haris b. Avf. 

o o 

*ju (jj 4-UI .u^ ^j^l fd^^*" «-Ij->JI jj-ft* 3^1 Jj^^ t# (4**^ LU^^ .Or* 
^ jj^ JLj «ulc 4JJI ( Ju? ,,^11 u' : ? J ^- 6* f^' 6* *m ■^ Cx j£$ b* 

.Jj-OuP £# ^JJ' ^-^J J- ^ L#(j 4-**$"* L>^ Vt' fC?J 

00 ». s o g o 

v_>Lx^l (_yi pJ-*JI (J*l O^*-! "*•** '"** reW J-**jlj ■/ci}- -'' t__9 0.^ (JJ Jj-** <U-*>la 

Jjtsl Jjjj ^jj .SlLaJl ola ^>J jLLjjJb J^a 4JI SjjjA ^jl £ji ^jj Ij6j»j 
, (3^-*' [j Jo> la -x3 L«J la (j*u I <jj dJJ U U ftJLj <JJ *Ljj J_oJ I 

jj£j aj 4.5-ljflb Iajj .3_uli!l 4Ji5jJl ^fl 5.«-ljfII J^S tpljjjiJ (_>*»>• j JjUl 

' i _- ° - , - «,.(k 



603 Nevevi veli: "Katkada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na bajramima 
ucio Kaf i Vakterebetis-sa'atu, a katkada Sebbih-isme i Gasije." 

323 



aAj . IjJb aJ>o JLij Jul* <ull [Ju-9 (ri^l ^-jL^wpI (j^l J-p-lj jJp (j£ (Jjj J5j 

i o ' « ° > ■* •* ' ' " «■ ■* •' 

381. O tekbirima u dva bajrama 

534. ISPRICALI SU NAM Muslim b. Amr i Ebu Amr el-Haza 
el-Medini; kazu: Nas je obavijestio Abdullah b. Nafi', on je prenio od 
Kesira b. Abdullaha , on od svoga oca , a on od svoga djeda, da je: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u dva bajrama izgovarao 
sedam tekbira prije ucenja na prvom, i pet tekbira prije ucenja na 
drugom rekatu." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Aise, Ibn Omera i Abdullaha 
b. Amr a. 

Ebu Isa kaze: Hadis Kesirova djeda je hasenun. On je nesto 
najbolje, sto je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, preneseno 
na ovu temu. A njegovo ime je Amr b. Avf el-Muzeni. Prema ovome su 



604 Kesirb. Abdullah b. Amr. b. Avf el-Muzeni el-Medeni je po misljenju Ibn Hadzera slab 
ravija. Neki mu pripisuju i laz. 

605 Otac mu se zvao Abdullah b. Amr b. Avf, koji je po ocjeni Ibn Hadzera prihvatljiv ravija. 
Ibn Hibban ga smatra pouzdanim. 

606 Djed mu se zvao Amr b. Avf el-Muzeni Ebu Abdullah, znameniti ashab. 

607 Na temelju ovoga, i drugih hadisa sa istim ili slicnim znacenjem, Ahmed b. Hanbel, 
Malik i Safija su stali na stanoviste da je sunnet kod bajramskuh namaza izgovoriti 
dvanaest tekbira, i to; na prvom rekatu prije ucenja sedam tekbira, ne racunajuci pocetni, 
i pet na drugom rekatu, takoder prije ucenja, ne racunajuci tekbir koji se izgovara 
prilikom odlaska sa kijama na ruku'. 

Sufjan es-Sevri i Ebu Hanife smatraju da je sunnet na bajram namazima izgovoriti 
ukupno osam tekbira i to: Cetiri tekbira na prvom rekatu prije ucenja, racunajuci i 
pocetni, i cetiri tekbira na drugom rekatu nakon zavrsetka ucenja, i to racunajuci i onaj 
koji se izgovara prilikom odlaska na ruku'. Oni svoje misljenje temelje na nekim 
eserima, a evo jednog od njih. Taberanija je u Mu'dzemul-Kebiru zabiljezio od Kirdevsa 
da je kazao: Poslije jacijeje Velid poslao nekoga covjeka Abdullahu b. Mesudu, Huzejfi, 
Ebu Musau el-Es'ariju i Ebu Mesudu da ih pita kako se klanja bajram. Pa su rekli: Upitaj 
Ebu Abdur-Rahmana. On je otisao i upitao ga, a on rece: Kad se stane na namaz, 
izgovorit ce se cetiri tekbira a onda ce se prouciti Fatiha i sura. Na drugom rekatu ce se 
izgovoriti cetiri tekbira nakon sto se prouci Fatiha i sura." 

608 Mnogi se ne slazu sa Tirmizijinom ocjenom ovog hadisa. Oni smatraju da je ovaj hadis 
slab, jer se u njegovu senedu nalazi ravija Kesir b. Abdullah b. Amr b. Avf koji je slab. 
Medutim, Nevevi istice da je Tirmizija ovaj hadis ocijenio dobrim zato sto je on dosao u 
vise predaja koje ga, iako su slabe, uzdizu na stepen hasena ligajrihi. 

324 



postupali neki ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi 
ve sellem, ashaba i drugi. 

Tako je preneseno od Ebu Hurejre da je on u Medini klanjao slicno 
ovome namazu. Ovakav je stav i stanovnika Medine, a tako vele i Malik 
b. Enes, Safija, Ahmed i Ishak. 

Preneseno je od Ibn Mesuda da je o tekbirima na dva bajrama rekao: 
Devet tekbira na prvom rekatu i pet prije ucenja na drugom, pocet ce sa 
ucenjem potom ce izgovoriti cetiri tekbira uz onaj od ruku'a. 

Slicno ovome je preneseno od mnogih Vjerovjesnikovih, sallallahu 
alejhi ve sellem, ashaba. Ovo je stav i ucenjaka iz Kufe, a ovako misli i 
Sufjan es-Sevri. 

* lajJu Ua jjuJI jls 0UQ7 U frt> U oL> TAT 

-- -- £ ^ , (& ,* 9 5 

. 1$ Jju Uj LffJufl J*aj »J »J c ^jjl&Sj ^JU^ j-»fJ ' M^ /Tj-^' i*~3 ^r* 

. J - tJ U>. t -J la Jj-d-^ d>^ fuJ I JjlG l-j LJ I -5a 
* } , 

^SLiJI JjjL> fbj .a^jjpj d*»>J <Ulft 4JJI ,J-^> (riJ-" t_JU>v^l Q4 aJjJl Jjbi 






» jtw3I JjUl J_jillj .aJbjJ^J aiwj 4jie 4JJI ^La [ri^' 
IK '' ° '|'f * ' ' ^ |{"', ( , s ' *f "-J 1 '*°-' '-*^,|:» s - 

4JJ1 j^p jj (jul (j^ >ri9j 4j+*"i jLa* *ji ^-vy* 6^ 6^**" ' ujj^k .fifl 
: j&£ (jj| (j£ oolij ^1 (jj jjuj (jj jj^ (jjl ^aj o»iL>- (jj j5u ^j) ^p i^P^^ 



325 



4_jJ£ 4JJ! ^o j^juJI l,\ jSYj . \ajju LJj Cgi^ J*sj pi jup j»jj ^ £>> 4S1 



>• - - 



382. Nema (nikakvog) namaza, ni prije, 
a ni poslije bajrama 

535. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan ; kaze: Obavijestio nas 
je Ebu Davud et-Tajalisi; kaze: Nama je saopcio Su'be, prenijevsi od 
Adija b. Sabita, koji je kazao: Cuo sam Seida b. Dzubejra kada prica od 
Ibn Abbasa "da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan 
ramazanskog bajrama izisao i klanjao dva rekata (bajramskog 
namaza). On, ni prije, a ni poslije njih, ne bi nista drugo klanjao." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Abdullaha b. Amra i Ebu 
Seida. 

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun . Prema njemu 
postupaju neki ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi 
ve sellem, ashaba i drugi. U skladu sa njim je stav i Safije, Ahmeda i 
Ishaka. 

Neki, pak, ucenjaci iz generacije ashaba i ostali smatraju da se i prije i 
poslije bajrama mogu klanjati i drugi namazi, medutim, prvo misljenje 
je ispravnije. 

536. ISPRICAO NAM JE Husejn b. Hurejs Ebu Ammar; kaze: Nas je 
obavijestio Veki', on je prenio od Ebana b. Abdullaha el-Bedzelija, on 
od Ebu Bekra b. Hafsa, a on je sin Omera b. Sa'da b. Ebu Vekkasa, on od 
Ibn Omera "da bi on izisao na dan bajrama, a ni prije, ni poslije 
bajramskog namaza ne bi nista klanjao, isticuci da je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, tako radio. 

609 Ibn Hemmam smatra da se negacija u navedenon hadisu odnosi na klanjanje u dzamiji ili 
na musali, a ne odnosi se na druga mjesta. Dakle, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, u dzamiji i na musali nije ni prije a ni poslije bajrama klanjao nikakve nafile. Iz 
nekih se predaja da vidjeti da ih je u kuci klanjao. Ibn Madze biljezi od Ebu Seida 
el-Hudrija sljedece: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije prije Bajrama 
nista klanjao, a kada bi se vratio svojoj kuci, klanjao bi dva rekata (nafile). Ibn Hadzer 
smatra da je sened ove predaje dobar, dok Hakim ovu predaju smatra pouzdanom. 

610 Zabiljezen je u El-Kutubus-Sitte. 

326 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

l#' l>^ u' J 'j £>f' J-^J jj^.1. o ujjl>I &-£& uu>l A^-° c>f **■&>■ 1 ujJ->- . 3rV 

5 o o ^ o *„ o _, o o o 

jJL^wJ! i^JjjLJui o^P^' wli .o^J^fJI ,j^ o^-j^Jlj jj-^l p'j^J li^'j^'i 

OUU 'L^aJL*- £>£ (jl-JL» L>^ j 1 '-"^ (>* a- i^ '- A LJoL>-l ,*jlo £>J J.a.'>- I UuJO .flrA 

* - •• ' - *. ' ~*\ - *t f . - - - , ' \{" 

Jl -jjiJI ^3 tLojJJ j^oiwjj tt±uJj*JI 11a Jl jjjjl Jjfcl <jA*j i_ij»j j5j 

8J1 * 8 , .» - ' , 8, " 

. f» . g .. A< J 4_Aj5a t (jj JojJ I 

8 8 8 8, ■* a « ° 

ijuI (jls t^jjjjJl J «-L<jJJ jrjjiJl a^jJI 0j5l : J 15 <GI dJjlloJl ^1 ^p ijjjj 

■^^"° - fl 8* ** *^ v" , > , t ' ! ^ C 4 J _^ O^t, ^ Jl 3 - 4 _fl C 

.r-jj->-ll l>p L^-*J-«j D' z3J~? *iJAS rj^' u' 
i£jjL>) U (J~jj 4j1c 4JJI (J-3 4lll Jwj i^lj jJ : c^JU 4-iuli (>c lSjhj 

-° -J".- o -ji -' - 0- Sji---'ji-s: 

00- o 

» Jj*II jJI e-LwjJJ -^jjiJI ajjJl Oj^ 4JI e5j_jl!l (jUilj <>c l5jj^j 



327 



383. O izlasku zena na bajram-namaze 

537. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Husejm; kaze: Nas je obavijestio Mensur, a on je sin Zazana, on je 
prenio od Ibn Sirina, a on od Ummu Atijje: "Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem je na bajram izvodio djevojke, djevojcice, 
cak i one djevojke koje nikako ne izlaze iz kuca i zene koje su pod 
menzesom. Zene pod menzesom ne bi ulazile na musalu, a 
prisustvovale su dovi muslimana. Jedna od njih je rekla: Allahov 
Poslanice! Ukoliko neka od nas ne bude imala ogrtaca? On ce na to: 
Neka joj pozajmi njena sestra od svojih ogrtaca." 

538. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Nas je obavijestio 
Husejm, on je prenio od Hisama b. Hasaana, on od Hafse, kcerke 
Sirinove, a ona od Ummu Atijje, slicno prethodnom (hadisu). 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Abbasa i Dzabira. 

Ebu Isa kaze: Ummu Atijjin hadis je hasenun-sahihun. 

Neki ucenjaci, drzeci se ovog hadisa, dozvoljavaju zenama da na 
bajrame odlaze (u dzamiju ili na musalu), dok to neki drze pokudenim. 

Preneseno je od Ibn Mubareka da je kazao: Ja prezirem da zene u 
danasnje vrijeme, bajramima odlaze (u dzamiju). Ukoliko zena i pored 
ovoga insistira da ide, neka joj njen muz dozvoli da ide, ali u staroj 
odjeci, pa ukoliko to ona odbije, muz ima pravo da joj zabrani odlazak. 

Preneseno je od Aise da je kazala: Kada bi Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, vidio kakve su novotarije zene uvele, 



61 1 Ovaj hadis jejasandokaz da je zenama, bez obzira na njihovu starosnu dob, dozvoljeno 
da na bajram odu na musalu ili u dzamiju. Ebu Hamid i Dzurdzani smatraju da im je to 
lijepo, mustehab. 

Ebu Hanife i Ibn Hemmam smatraju da je starijim zenama to dozvoljeno, dokje mladim, 

i djevojkama, odlazak u dzamiju na bajram mekruh, kako mlade zene i djevojke, ne bi 

bile uzrokom kakvih nemilih scena i iskusenja. 

Ahmed b. Hanbel smatra da je dozvoljeno svima, bez obzira na starosnu dob, ali da im to 

nije mustehab. 

Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Malik i Ebu Jusuf smatraju da je svim zenama, bez obzira 

na dob, mekruh na bajram ici u dzamiju ili na musalu, sto je u suprotnosti sa mnogim 

pouzdanim hadisima. 

Kadija Ijad je prenio od Ebu Bekra, Alije i Ibn Omera da su oni smatrali da zene imaju 

pravo, ukoliko to zele, da na bajram idu u dzamiju. 

612 Zabiljezen je u El-Kutubus-Sitte. 

328 



zabranio bi im da idu u dzamiju, kao sto je zabranjeno i zenama 
Izraelcana. 

Prenosi se od Sufjana es-Sevrija da je on prezirao da zene u njegovo 
vrijeme odlaze na bajram. 

f^j 4^ j^ ( J* ^ pj> J ^ & vt - rAi 

„ , ^ O ft. ^ O fi .St-- & 06 „. ^ ©eJto^„^p„ 

'|ii *'"'* t ° ' l'°tl " ' ' ' ' \'*\* ' °'v ° ' \* \{ * ° \ >a ' * 

. «ilj ^jIj Jafi (jj 4ll! .ui (jjs t-jlill ^j 

,1 '. i« - - * , <-•--» f ■* - - 1 !i" 

£ o 

fl J 1 o 

384. O Vjerovjesnikovu, sallallahu alejhi ve sellem, 

izlasku na bajram jednim i povratku 

drugim putem 

539. ISPRICALI SU NAM Abdul-A'la b. Vasil b. Abdul-A'la 
el-Kufi i Ebu Zur'a i kazali: Nas je obavijestio Muhammed b. Salt, on je 
prenio od Fulejha b. Sulejmana, on od Seida b. Harisa, a on od Ebu 



613 Biljeze ga Buharija i Muslim u Sahihima. Neki su na temelju ovih Aisinih rijeci, stali na 
stanoviste da je zenama opcenito, i na bajram, a i izvan bajrama, zabranjeno da idu u 
dzamiju. 

329 



Hurejre, koji je kazao: "Ukoliko bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, na bajram otisao jednim, vracao bi se drugim putem." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Abdullaha b. Omera i Ebu 
Rafi'a. 

614 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-garibun. 

Ovaj hadis su Ebu Tumejle i Junus b. Muhammed prenijeli od 
Fulejha b. Sulejmana, on od Seida b. Harisa, a on od Dzabira b. 
Abdullaha. 

Neki ucenjaci drze daje imamu mustehab, ukoliko ode jednim, da se 
vrati drugim putem, postupajuci prema ovom hadisu. Ovo je stav 
Safije. 

Dzabirov hadis izgleda pouzdaniji. 



t j> 



• £j>)l JJ >fl! fa J5UI J ,L> U oG TAfi 

4jl£ 4JLII ^JL^ (^juJI u^ lv\3 4jjI (>P Sj^jj ^ 4JJI JoP (j^ <Ule £>j ^\y 

.»«- -■ '.' »» ', w - * '» 1° »- j> • «-»-/ j" 1 'ir 

.^jyJjJl lift jxS- tJiS- (jj w_>lwJ i_3j*l U 



6 1 4 Zabiljezili su ga i Ahmed u Musnedu, Darimija u Sunenu, Ibn Hibban u Sahihu i Hakim u 
Mastedreku. 

615 Ebu Hanife i vecina ucenjaka smatra daje mustehab i imamu i dzematlijama da na 
bajram idu jednim, a vracaju se drugim putem. 

U cemu se krije mudrost Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, odlaska jednim, a 
vracanja drugim putem, sporno je medu samim ucenjacima. Kadija Abdul- Vehhab 
el-Maliki tome navodi oko dvadest razlicitih misljenja, od kojih cemo ovdje spomenuti 
samo neka: 

- cinio je to da bi mu oba puta svjedocili na Sudnjem danu, 

- da bi mu svjedocili ljudi i dzini koji su stanovali pored tih puteva, 

- da bi usput posjetio zive i umrle rodake i prijatelje, 

- da bi stanovnicima koji su zivjeli pored tih puteva cestitao bajram i zatrazio im od 
Allaha, dz.s, beriket, i si. 

330 



.Law pJtL; (ji*" jJaf)l ajj T.J^i ^ u' p~' (J*' l>? fj* v^*"-*" 1 ' ^J 
* f-~?y£ ( c^ > ' tr*"^ P3^ f"** 3 ?! ^j c J-*-> (C^ ^~^ u' ^J ^r^-^-^iJ 

SO jB Jl 

ijj fUJ I JjuS- tjj o&SLl* £>fi (J^^l t# ^^-^ 6* M^ft UjJl^I 4ju19 LuJ->- .Otl 

i O ^,.00 

385. O jelu prije izlaska na 
ramazanski bajram 

540. ISPRICAO NAM JE Hasan b. Sabbah el-Bezzar; kaze: Nas je 
obavijestio Abdus-Samed b. Abdul- Varis, on je prenio od Sevaba b. 
Utbea , on od Abdullaha b. Burejde, a on od svoga oca koji je kazao: 
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi izisao na dan 
ramazanskog bajrama dok nesto ne bi pojeo, niti bi ista, na dan 
kurbanskog bajrama jeo dok ga ne bi klanjao." 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Alije i Enesa. 

Ebu Isa kaze: Hadis Burejde b. Husajba el-Eslemija je garibun. 
Muhammed (Buharija) kaze: Nije mi poznato da je Sevab b. Utbe prenio 
neki drugi hadis osim ovoga. 

Neki ucenjaci smatraju da je mustehab ne izlaziti na dan 
ramazanskog bajrama dok se nesto ne pojede, kao sto je mustehab da to 
budu datule. A na dan kurban-bajrama je mustehab nista ne jesti dok se 
ne vrati. 

541. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Husejm, 
prenijevsi od Muhammeda b. Ishaka, on od Hafsa b. Ubejdullaha b. 
Enesa, a on od Enesa b. Malika: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 

616 Sevab b. Utbe je makbul ravija. Pripadao je sestoj generaciji ravija. Od njega u 
El-Kutubus-Sitte osim ovog nije zabiljezen ni jedan hadis. 

617 Buharija biljezi od Enesa da je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne 
bi otisao na ramazanski bajram dok ne bi pojeo nekoliko hurmi." 

618 Zabiljezili su ga i Ahmed b. Hanbel u Musnedu i Ibn Hibban u Sahihu. Sevkanija u djelu 
Nejlul-Evtar veli: Takoder su ga zabiljezili i Ibn Hibban, Ed-Darekutni, Hakem i 
Bejheki. Ed-Darekutni ga ocjenjuje sahihom. 

331 



sellem bi na dan ramazanskog bairama ujutro, prije negoli izide na 
musalu, pojeo nekoliko hurmi." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun-garibun. " 



i- »*• 



, 
-::;- jJLJI ^ jJ*ft2jJI ^ S.L> U U. >U .r A1 

C »» j. o . . 

I^Lti jj (C^>v. LJj**-! i^jIjAjJI (jl^jJl «it>Jl j^£ (jj »__>LajJl jute Qjj^- .ciY 
»JLjj 4jIc 4.LJ! jJuo ( _jljJI « OjiL> : J 12 j&c (jj| j>b *iU £ji 4JJI jjjlc <ji 

It ° " *■' ° " *-' '°'tl''°(tl' t' I •trf'* ','£-*'''•*' ^' *•' 

U t ,jjjLOj ^>jjL»5j j*a*JIj j^iaJI OjJUsy IjjIa$ t ijl"***J J^*J J^ ^ i 

Laju_» jl L^Jbi LJuao oi5 jJ :«dJI jup Jli j . Lijju Uj L^Jbi oj^y 

r -"'-ft 

t±jjjt> ^>o U[ 4i yti U 1 v^j^ D- " * * * i ^-y^ L> ' >** Ch ' *— ■ y^^ • /_c**y* wl ^^ 

. I.AA (JjLo »- ; . L >i (jj _>^>o 
,*'•■■"' • 1,. "-» • ' ' - °|, ,*- - J" "-- ', -* 1 * • '*- ' 'ti- 

J->j l>c j^lc (jj 4JJI jjji£ (j^ cdjjj>ji Ijj& ^jj i3j : Jjjm~j ^ jj!j>%o JLs j 

.j^LC (jj 4JUI JjlC (j£. "is\j~J Jl (jj 

4j1c 4JJI Li JL^ ^^jjjl (jl j^js (jjl (>c (fiflywl 5Jixc (ji ^jj jij : ^^-o^ _jjI Jli 
4_»lc 4JJI iJ L& e5^' 6* r^ 3 *^J -^^J SLLJI JJi jALJI jj pjJsd^ (jlS J— j 



619 U predaji koju su zabiljezili Ibn Hibban i Hakim stoji: "Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, ne bi izisao na ramazanski bajram dok ne bi pojeo nekoliko hurmi: tn, 
pet, sedam ili manje ili vise od toga." 

620 Zabiljezio ga je Buharija u Sahihu preko Husejma, od Ubejdullaha b. Ebu Bekra b. 
Enesa, a on od Enesa b. Malika. 

332 



CS „ S 2 ^ oo o ,,flo 

xLwj aAJh dJI Jle ( jjj| ^Lilol ^0 iJj«Jl JjsiI jifl lie lift ^s- Ja«JI_j 

o" , 

" jg ' $ i J! o „ " „ tffi. ' ,. „ O ^ „ Jio^., 

.jAmJI J oLLaJI aJJ CluLS" Lg-Jl 4*£jUS £>£ (_5jj J3j 

.4jL>w3Ij aJL;j <ule 4JJI j-Ltf L ri-*»l 6^ i5jj ^ 15** J-«-*-"j 

Jl ' „ ^ ° Jl Jl °S . .. S .2 5s. * ^ , o ,^,ot^tf , t Si . . » ° « " J 1 ' 

^3 4J 4_^3_j»- j vwaiill : J»Aj ^tSLiJI jl U| Jj>w<la J^>lj ^jiSLoJI Jj3 ^jJ&j 

*- 4J£ Ijjvl SlLaJl ajl (jli tjilJI 

c-o- - . ~ ° Jl ° o , Jl o ;- , ^.-oe-iHo^Jl j^^ot # ~ Jioji^os.^3^ 

_j| (j£ (jLCjL> QJ Jjj <jj -Iff Uo^l a - U'1' i. ft Ujjui'l *jjj (JJ J. 0.0 I uuj^>- .flir 

. f , , , Jl , ^ 111' • I ' ■* 'l " 1 1 ' ° ' ' ' ■" ••»•",' ° ' , s -* 11".= '°.; 

£ ^ {S * S *• t8 S S 

« ^a>w3 ij**>^- tijj^>- l-ift : ^jS- ijI JLs 

o - o Jl Jl 

° - ^ o ^ **° ^ t ° 5 ^ Jl o ^ „^o^Ji Jl Jl ^ Jl fi „ ^0 B- .. ^ e --*, 1 'JE* " 

(jj ojjbljjla j j5 ,. U I (jj Jtxo ^c 4 Ju . i c ^>j (jLji— j lja>l ^t-iyjis uj'jl>- .6££ 
j»!«ij 4jI* 4JJI ( JUi? (-jjJI /** '^^ : ' •'J^ y^l'-* 6^ <_>*^' ^ t ?~' '- a -^J' °j-* , ^ <l 

>k jjji*5'j j-rfwJI fUJiiJI (JJjj t L*Jjl 4jjJwJLj j^-IaJI 

» ni>j cLuJ_>- !jjb 
ji ji 

* -* °. ''<' ° JlO^O^lSO-Jl -,,» fr „'»-„ 'f* ' 

Ul uil^J U 4iuo ^1 <lLjwJ! ^> ^j^- [X.j jUlc lUI ^ ^juJI 'jl : ^lli 

333 



Poglavlja o putovanju 

386. Skracivanje (namaza) na putovanju 

542. ISPRICAO NAM JE Abdul- Vehhab b. Abdul-Hakem el-Verrak 
el-Bagdadi 621 ' kaze: Nas je obavijestio Jahja b. Sulejm, prenijevsi od 
Ubejdullaha 6 " 2 , on od Nafi'a, a on od Ibn Omera, koji je kazao: "Putovao 
sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Bekrom, 
Omerom i Osmanom pa su podne i ikindiju klanjali po dva rekata 
(farda). Oni ni prije (njih) a ni poslije njih nisu nista drugo 
klanjali." 

Abdullah je kazao: Kada bih ja birao izmedu toga da li da klanjam 
farde u cijelosti ili, pak, da klanjam sunnete, prije ili poslije njih, vise bih 
volio klanjati pune farde. 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Omera, Alije, Ibn Abbasa, 
Enesa, Imrana b. Husajna i Aise. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-garibun, i nije nam 
poznat osim preko Jahje b. Sulejma slicno ovome. 

Muhammed b. Ismail veli: Ovaj hadis je prenesen i od Ubejdullaha b. 
Omera, on od nekog covjeka, od Surakina roda, a on od Ibn Omera. 

Ebu Isa kaze: Preneseno je od Atijje el-Avfija, a on od Ibn Omera da 
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tokom putovanja (sunnete) 
klanjao i prije i poslije (farda). A preneseno je od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, pouzdanim putem, da je on tokom putovanja 
skracivao (namaze). Isto su radili i Ebu Bekr, Omer te Osman u pocetku 
svoga hilafeta. 

Prema ovome je postupala vecina ucenjaka iz generacije Vjero- 
vjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i drugih. 

A preneseno je od Aise da je ona tokom putovanja klanjala potpuni 
(namaz). 

Medutim, treba se ravnati prema onome sto je preneseno od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovih ashaba. 

621 Abdul- Vehhab b. Abdul-Hakim el-Verrak el-Bagdadi jeucenik Ahmedab. Hanbela. On 
je hadise prenosio od Jahje b. Seida el-Emevija i Muaza b. Muaza, dok su od njega hadise 
preuzeli Ebu Davud et-Tajalisi, Tirmizija i Nesaija. Nesaija i Ed-Darekutni ga smatraju 
pouzdanim ravijom. Umro je 251. godine po Hidzri. 

622 Ubejdullah je sin Omera el-Umerija. Pouzdan je i siguran ravija hadisa. 

623 U Buharijevoj i Muslimovoj predaji ovog hadisa stoji da je Ibn Omer kazao: "Putovao 
sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem. On tokom putovanja nije klanjao 
vise od dva rekata. Takoder i Ebu Bekr, Omer i Osman." 

334 



To je stav Safije, Ahmeda i Ishaka, s tim sto Safija veli da je 
skracivanje (namaza) tokom putovanja olaksica, pa ako bi ga neko 
klanjao i potpunog, on bi vrijedio. 

543. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Husejm; kaze: Nas je obavijestio Ali b. Zejdb. Dzud'an, onje prenio od 
Ebu Nadrea koji je kazao: Upitan je Imran b. Husajn o namazu putnika 
(musafira) pa je kazao: "Putovao sam na hadz sa Allahovim 
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je (farde) klanjao po dva 
rekata. A putovao sam na hadz i sa Ebu Bekrom i on je (farde) 
klanjao po dva rekata, i sa Omerom, pa je i on (farde) klanjao po dva 
rekata i sa Osmanom do seste ili osme godine njegova hilafeta, i on 
je (farde) klanjao po dva rekata." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

544. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Sufjan b. 
Ujejne, on je prenio od Muhammeda b. el-Munkedira i Ibrahima b. 
Mejsere, da su njih dvojica culi Enesa b. Malika kada je kazao: "Mi smo 
sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, podnevski (fard) u 
Medini klanjali cetiri, a ikindijski kod Zul-Hulejfe dva rekata." 

Ovaj hadis je sahihun. 

545. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Husejm, 
on je prenio od Mensura b. Zazana, on od Ibn Sirina, a on od Ibn Abbasa: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je iz Medine isao prema 
Mekki, nije se bojao nikoga osim Gospodara svjetova, pa je 
(fard-namaze) klanjao po dva rekata." 

624 Nevevi kaze: Osman je, nakon sto je postao halifa, sest godina tokom svojih putovanja 
klanjao skracene namaze. Nakon toga je na Mini klanjao potpuni namaz. El-Mubarekfori 
istice da su mnogi ucenjaci ustvrdili da je to Osman uradio samo jedanput na Mini. 

625 U senedu ovog hadisa se nalazi ravija Alija b. Zejd b. Dzed'an koji je, po ocjeni Ibn 
Hadzera, slab ravija, dok ga Tirmizija Sinatra dobrim ravijom hadisa. Osim toga, ovaj 
hadis je dosao u vise predaja koje mu daju jacinu. 

626 Biljeze ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

627 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je na putovanjima stalno skracivao 
cetverorekatne namaze. Ibn Kajjim veli da nije potvrdeno da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, tokom putovanja ikada klanjao puni namaz. Zbog toga neki 
ucenjaci, kao sto su od ashaba Omer i Alija, Ibn Omer, Ibn Abbas, od tabi'ina Omer b. 
Abdul-Aziz, Katade i Hasan el-Basri, i od ucenjaka Ebu Hanife, smatraju da je 
skracivanje cetvero-rekatnih farda na dva rekata, obavezno, vadzib. 

Malik smatra da je skracivanje namaza na putu pritvrdeni sunnet, dok Ahmed i Safija 
smatraju da je tokom putovanja dozvoljeno klanjati i skraceni i puni namaz, ali ga je 
efdalnije skratiti. 

335 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je sahihun. 

«5( ♦*♦(-* ' ■* e 



h.? S 



_oj^=l>JI (Jj>vw| -j\ ijj igJ^J ^jJ-*'' W-** * J J^ > '' /*tH-* tl>^ - 3 -*- >, l UuJ->- .0t" 

4iuJ^JI (>o »J£>j ^uIp 4JUI ^jJutf ,^jjJI £« L^>>> : J^ ^JJL* i^j ^1 ijjj->l 

o 

*■'**** - ff -», ' ' 1 'ti« 

OjLiwI <jA*j ^3 alii 4JI JLwj 4jl£ 4lll (J~^ id-*" 6^ L>"4 JB ch 1 ' (j-^ lSJj -^J 

- - ° * 

. SLLaJl I'tao"! dlJj ^lc Ujj (jij •Dd^*~J ^r** 9 c5j-itf 

.SIL^JI »j'l abl SjAc alii jjj : Jli 4JI .1c ^ lSjjj 

4-l£ l5 9j «^J ■ a I Lffu I aj'l Laaj j-i^ 4...H.0.V alii (j^ • J^ 4JI j^C (jjl ^jj l59)9 

. Oj...ti.g jjLJJ 

.UjjI ^i-= L*jjI atil IJ[ : Jli 4JI l- .uIx-oJ I o>^ ^?~' 6^ l5jjj 
< 3U3- jla ^jI jj jjlj <ic lSjjJ • L ri'— »lj>JI s-LLcj ojUs dJJj 4ic cijjj 

.dJJj -3 JDW aJjJl JaI l_iil>-lj .lift 

b|: IjJLij tSj^us ,j*wJ»- cjy|y> ^J[ l_jjjs»Ji 4i_j£Jl Ji>lj l5j3^' 64*-" «^ 



628 Ibn Hadzer el-Askalani u djelu Fethul-Bari istice da je Nesaija ovaj hadis ocijenio 
sahihom. 

336 



IjI ; IjJISj coyip (_>*<-«-> ^?>* (Vl !#*»** **j£" Jj>Ij cSjji" 04^ Loi - 9 

. oULaJl *jl SjAc <_)**>■ 4-oLi[ jj-ff /**^' 

- ji " a 

.oLLcJl ajl 5j-i^ jJuu <ulil ^jiff *.«->-l 131 i^ljjUl Jb j 
.oLLaJ! lil juoj? <ulil (Ji >w->l IjI : j1»Ij (^uiJIj dJU Jli j 

***■! IjI ILij fuli <JJI jXs (^jjJI 1*j <djli m cXjj 4Ji <lUI ^lo ^-uJl 

.eULoll »jl SjAc ***u <UISI j-Lc 
4jic ^31 £>lj c 4j15J ,**>>j p ^ J**^ jilLil jl (ji* pl*JI (JaI j*-*-^' H 

(j*-Llc (jjl t>c ^j^-P 6* Jp-UI a*s>Lc ^i ^jLaj _jjI Lij^->l J^ L1>jl> .fi£V 

(, Bj*&* *-*« ( JJJJ UJJJ Ujd (jJUftJ O^O^ ; j^Uff ^jl J15 ,,jJMij ijOJtO^ 

S Q s- *■ O 

•» - -» '•*--*. '1*' ' 1 "tr 

387. Koliko se vremena skracuje namaz 

546. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Meni'; kaze: Obavijestio nas je 
Husejm; kaze: Nas je obavijestio Jahja b. Ebu Ishak el-Hadremi i kazao: 
Nas je obavijestio Enes b. Malik, koji je kazao: "Krenuli smo sa 
Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, iz Medine prema Mekki, 
pa je (cetverorekatne namaze) klanjao po dva rekata. Kaze (Jahja): 
Rekao sam Enesu: Koliko je vremena Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, boravio u Mekki? Deset dana, odgovori on." ' 



629 Koliko ce dana putnik musafir skracivati namaze ukoliko u jednom mjestu naumi 
boraviti duze vremena, spomo je medu islamskim ucenjacima. 

337 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Abbasa i Dzabira. 
Ebu Isa kaze: Enesov je hadis hasenun-sahihun. 

Preneseno je od Ibn Abbasa, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem, da je on na nekim svojim putovanjiama boravio devetnaest 
dana i klanjao je po dva rekata. Ibn Abbas je kazao: Mi, ako bismo 
boravili devetnaest dana, skracivali bismo namaze. Medutim, ukoliko 
bismo ostali vise od toga, klanjali bismo puni namaz. 

Preneseno je od Alije da je kazao: Ko bude boravio deset dana, 
klanjat ce puni namaz. 

Preneseno je od Ibn Omera da je rekao: Ko bude boravio petnaest 
dana, klanjat ce puni namaz. A preneseno je od njega i dvanaest dana. 

Preneseno je od Seida b. Musejjeba da je rekao: Ukoliko bude 
boravio cetiri dana, klanjat ce cetiri rekata. 

Od njega su to prenijeli Katade i Ata el-Horasani. Prenosi od njega i 
Davud b. Ebu Hind suprotno ovome. Ucenjaci su se poslije razisli u 
tome. 

Sufjan es-Sevri i ucenjaci iz Kufe su odredili (do) petnaest dana i 
kazali: Ko naumi ostati petnaest dana, klanjat ce puni namaz. 

Evzaija kaze: Ko naumi ostati dvanaest dana, kalanjat ce puni namaz. 

Malik, Safija i Ahmed vele: Ukoliko naumi ostati cetiri dana, klanjat 
ce puni namaz. 

Sto se tide Ishaka, on smatra da je najispravniji onaj mezheb koji se 
poziva na hadis Ibn Abbasa. On kaze: On je prenio od Vjerovjesnika, 



Safija, Ahmed i Malik smatraju da ce putnik, musafir, ukoliko u jednom mjestu 
namjerava ostati tri dana, skracivati namaze. Medutim, ukoliko namjerava ostati vise od 
tri dana, ne racunajuci dan dolaska, klanjat ce puni namaz. 

Ebu Hanife smatra da ce putnik skracivati namaze ukoliko u jednom mjestu namjerava 
ostati manje od petnaest dana. Ukoliko, pak, namjerava ostati, petnaest i vise dana, 
klanjat ce pune namaze. 

Alija b. Ebu Talib smatra da ce putnik skracivati namaze ukoliko u nekom mjestu 
namjerava ostati manje od deset dana. Ukoliko, pak, namjerava ostati vise, klanjat ce 
potpuni namaz. 

Ibn Abbas i Ishak b. Rahivejh smatraju da ce putnik skracivati namaze ukoliko u nekom 
mjestu namjerava ostati manje od devetnaest dana, a klanjat ce potpune namaze ukoliko 
namjerava ostati vise od toga. 

Svi se slazu da putnik moze neograniceno skracivati namaze ukoliko ne namjerava ostati 
duze od tri, deset, petnaest ili devetnaest dana, ali zbog prirode posla bude primoran da 
produzava rok boravka. 
630 Biljeze ga jos i Buharija i Muslim u Sahihima i Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

338 



sallallahu alejhi ve sellem, anakon Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve 
sellem, (smrti) i postupao prema njemu: "Ukoliko naumi ostati 
devetnaest dana, klanjat ce puni namaz." 

Potom su se ucenjaci slozili da ce putnik skracivati namaz stalno 
ukoliko, nijetom, nije precizirao vrijeme svoga boravaka, pa makar 
ostao i godine. 

547. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Ebu 
Muavija, prenijevsi od Asima Ahvela, on od Ikrime, a on od Ibn Abbasa, 
koji je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je (jedne 
prilike) ostao na putu devetnaest dana i klanjao je po dva rekata." 

Ibn Abbas veli: Mi do devetnaest dana klanjamo po dva rekata, a 
ukoliko ostanemo duze od toga, mi tada klanjamo po cetiri rekata. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun-sahihun. '" 
* jilJI J& fajxtfl ^ «-L> \j> oIj .T AA 

Sj**u ->\ •£)& P&+** C& (j'3^- 5 6-^ J*w u-> "-^yJLII ^jr^' *L uj i ) Qjju> . £iA 

f°. ' ' °Y. > %' ,* * ' * * °\\' ' ' \\" * '• * ' t"\i * ' ' ti- 

<L9j*j aid <UC Ijj^o CLJL4>j JU . i_u^p i±*ij^ J (if'' '-^-y^*" '■,***&? W' 'J 13 

(-M 1 y-^ 1 {5? fj^! u o^ (*J-"j ^* <JJI ,jJ-» j^fiil jl :j^c &I d>* l5jjj 
t_)Lv^>l ^jijjw (jljj .aJL»j 4j1c 4JJI ^^Lo ^^jJl jju JjJI JaI (_ili».| aj .ji*Jl 

J 1 - ,'-*-- *- t - - * . . J> S . ~2~~ot.*** * , g 5 

63 1 Biljezi ga jos i Buharija u Sahihu, Ahmed u Musnedu i Ibn Madze u Sun 



lenu. 

339 



1 . - - °. ° " <-* <* - .-- -..- 1 -"i°« . - J 1 0fr 



Jj&l jlSl J_j5 jAj .jjIS' J-A3 dUj J 4ji fjJaJ (JJJ 4 <Lai>-jJl JjlS jilJl 

- fl- 

•s JLJ I ^i pJ=uJl ^jjliiio : i»J-«JI 
ijfi i <jjss- q£ -•bjosJI l>c ^L*? dtf o*^*- ^_tf-*"' jr^*" &. f?r ujJl> .Gin 

», ° , 

jj^ ,*-?uj *-&?£• £>£ ie*& (ri' o-jI oljj A3j t £v~<-> cijuJu> IJJ6 : ^> .u J ^jI JL5 

^ aJL>j 4_Jle 4JJ1 ^jJL^ ,^juJI *o dj Lfi : Jli j^p d>jl o^ <*4^j ^-^e 6* 

Jl*?j 4 jjjjOj l&Jjuj ^j' j-'fM*'' j-A>«' (j^ 4jw CuJU a i * .jJLjJIj j*a>JI 

J*aj *Jj .(^jjaSj j^sJJIj .i^jjlOj U&Jjuj JjjlOj j*gJaJI jiuJ! ^ 4jw 
' > - . ^ 

fi s s o 

'a ^ ti ' ° 

^ - J 1 ^ 

L c-bJ ^jI (1>j! l5jj U : Jwb Ij-oj>%o ^jjl^m .t>*j-> i±wji>- Ijj& : L ^*'-j-g 5^1 uL5 






340 



388. O dobrovoljnom namazu 
tokom putovanja 

548. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs b. 
Sa'd, on je prenio od Safvanab. Sulejma, on od Ebu Busrea el-Gifarija , 
a on od Beraa b. Aziba, da je kazao: "Bio sam u drustvu Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na osamnaest putovanja, nisam 
ga vidio da je ijednom propustio (da klanja) dva rekata (sunneta) 
nakon sto sunce prede zenit, prije podnevskog farda." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Ibn Omera, r.a. 

Ebu Isa kaze: Beraov hadis je garib. On kaze: Za njega sam pitao 
Muhammeda (Buhariju) pa ga nije poznavao, osim preko Lejsa b. Sa'da, 
a nije znao ni imena Ebu Busrea el-Gifarija. On ga je ipak smatrao 
hasenom. Preneseno je od Ibn Omera: "da Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, tokom putovanja nije klanjao nikakve nafile ni prije ni 
poslije (fard) namaza'V' A preneseno je od od njega i da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tokom putovanja klanjao 
nafilu. A onda su se ucenjaci nakon Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve 
sellem, razisli u tome. Neki Vjerovjesnikovi, sallallahu alejhi ve sellem, 
ashabi smatraju da osoba tokom putovanja moze klanjati dobrovoljni 
namaz. To je stav i Ahmeda i Ishaka. Neki, pak, ucenjaci drze da osoba 
tokom putovanja ne treba klanjati nikakav dobrovoljni namaz ni prije ni 
poslije (fard) namaza.' To znaci da onaj ko ne klanja dobrovoljne 



632 Ebu Busre el-Gifari je tabi'in, cije je ime nepoznato. Pripadao je cetvrtoj generaciji 
ravija. Ibn Hibban ga smatra pouzdanim ravijom hadisa. Od njega je samo Safvan b. 
Sulejm prenosio hadise. U El-Kutubus-Sitte je od njega zabiljezen samo ovaj hadis. I to 
ga biljeze Tirmizija i Ibn Madze. Mnogi ga mijesaju sa Ebu Basreom el-Gifarijem, 
ashabom koji se zove Humejl. 

633 Ovaj hadis uzimaju kao dokaz oni ucenjaci koji smatraju da se sunneti mogu klanjati 
tokom putovanja. 

634 Zabiljezio ga je i Ebu Davud u Sunenu, i nije izrekao nikakva suda o njemu. 

635 Ovaj su hadis zabiljezili Buharija i Muslim od Hafsa b. Asima, koji je kazao: "Putovao 
sam sa Ibn Omerom za Mekku. On nam je tokom putovanja klanjao podne dva rekata. 
Stigavsi do njegova odmorista vidio je neke ljude kako klanjaju. Upitao je : Sta rade ovi? 
Velicaju Allaha, rekoh, a on ce na to: Ja, ukoliko bih htio (jos) velicati Allaha, ja bih onda 
klanjao potpuni namaz. Putovao sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, on 
tokom putovanja nije klanjao vise od dva rekata. Takoder su tako radili i Ebu Bekr, Omer 
i Osman." 

636 El-Mubarekfori smatra da se ovdje pod pojmom dobrovoljni namaz misli na namaske 
sunnete. Nevevi smatra da se ucenjaci slazu u tome da se opcenito nafila moze klanjati 

341 



namaze tokom putovanja prihvata olaksicu, dok onaj ko ih klanja ima za 
to veliku korist. Ovo je stav vecine ucenjaka. Oni drze ispravnijim da se 
dobrovoljni namaz tokom putovanja klanja. 

549. ISPRICAO NAM JE Alija b. Hudzr; kaze: Nas je obavijestio 
Hafs b. Gijas, on je prenio od Hadzdzadza, on od Atijje, a on od Ibn 
Omera, koji je kazao: "Tokom putovanja sam sa Vjerovjesnikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, podne klanjao po dva rekata, a poslije 
njega (jos) dva rekata (sunneta)." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun, prenio ga je i Ibn Ebu Lejla od 
Atijje i Nafi'a, a oni od Ibn Omera. 

550. ISPRICAO NAM JE Muhammeed b. Ubejd el-Muharibi; kaze: 
Nas je obavijestio Ali b. Hasim, on je prenio od Ibn Ebu Lejle, on od 
Atijje i Nafi'a, a oni od Ibn Omera koji je kazao: "Sa Vjerovjesnikom, 
sallallahu alejhi ve sellem sam klanjao i kod kuce a i tokom 
putovanja. Sa njim sam kod kuce, klanjao cetiri rekata podnvskih 
farda, a poslije njih dva rekata (sunneta). Tokom putovanja sam sa 
njim podne klanjao po dva rekata a poslije njih dva rekata 
(sunneta), i ikindiju dva rekata a poslije njih on nije klanjao nista. 
Aksam kod kuce i tokom putovanja isto, po tri rekata, nije se 
umanjivao, ni kod kuce, a ni tokom putovanja, jer je on dnevni vitr. 
Poslije njega sam klanjao dva rekata (sunneta)." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun. On veli: Cuo sam Muhammeda 
kada kaze: Ibn Ebu Lejla nije prenio hadis koji mi se vise svida od ovoga. 



^ O ^ ^ 



5 it 

j-jI £>£ ^-.u-l> ^jI <jj Jjjj {j£ ±x~» (jj t± ul l I ujJ-S-l 4j^ Uu-l>- ,QQ\ 



tokom putovanja, a razilaze se u pogledu namaskih sunneta. Ibn Omer i drugi su ih tokom 
putovanja propustali. Safija i vecina ucenjaka drze da ih je mustehab klanjati. 
Abdur-Rahman el-Mubarekfori veli: Po meni je najispravniji stav da je to prepusteno 
volji putnika. Ukoliko zeli moze ih klanjati, a ukoliko ne zeli nije ni obavezan. 



342 



j^JaM t/^j j4^' (^Jl j^uJI J>* u-wiJ! £jj Jl»j J^Jjl 1% <• L«^> 

^Li (jjIj iiuLij jj^-c <jj ^JJ' ^^j (j*ulj jac (jjlj ^^ip (>c i_ >l_Jl ^j 
lis ilj5 (ji J^» c>j -u>-l o* JjjiJI £>jI (jLc tijjj : (j*"*? j^' ^ 

Ola, I Jiu9»l t_9j-*J U . 4_»JJ3 <J ->j£> I t-JUj£ o~*0- i±jjJl>. J Lao djjO^j . i±uJl>JI 
„4 a - s 

(jjj viJ_jjj ?jj^ i_c^ ( ;t * J ^' ( 1 ^ w j ^* *MI l?^^ lt^" ^ • - <-** J^ 3 ^' LS^ 

4 

i* a a s oo e 9 

. *• * w o $ $• „ f. + * ? o AS M $■ , s * ^ Q - ^o-- o 

dJJUj c5jjiJl ^UA»Jj aJL>' (jj Oj^ oljj .^Lii-?Jla l-JjAoJI thWJ j-a«JIj j g nil 

■ 4 4 o "J! o d *• 

.11,0 x>^«fr/ > ,5 t * - « «* - *' °-** po^ ^^o,^ 

3->w»|j JLflb>fj c^a^LjJI J^jAj djjjjxJf Ij-fJj .^iJl j^_/' l5^ £** ^r*"'j Jt^J 

^ . s ^ 0^,J! 

^Ji^o M - , S . o^S ^o,-^^o^oc.,c, 

is LaaIjo-j ciaSj j-fl X-JI ^s (jjJlL^JI (j^j «■».>■■; (jl (j^iL U : (j^_j^ 

4jI :ja£ J>jI (j* *3b jj^ j^Ji (jj 4JJI J^xC jjJ OJj^ ' J ^*'' J '-J Ji ul»Jl> .COT 

lj[ dllj (JaAj (jL£ sJl«J 4_iic 4i!l [ji-tf 4lll Jj-jj (jl »AjJL>-l aj I. o. g-t.;-' MS*£ 

..os a , 

.»a>*i3 (j~J-» djjJu> IJJ6 ; g^tJS- y>\ JLS 



343 



389. O sastavljanju dva namaza 
tokom putovanja 

551. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: nas je obavijestio Lejs b. 
Sa'd, on je prenio od Jezida b. Ebu Habiba, on od Ebu Tufejla 1 , a on od 
Muaza b. Dzebela: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je 
praktikovao prilikom pohoda na Tebuk 638 da, ukoliko bi krenuo na 
put (iz mjesta boravka), prije nego li sunce prede zenit, odlozi podne 
do ikindije pa ga klanjao skupa sa ikindijom. A ukoliko bi krenuo 
na put nakon sto je sunce masilo zenit, pohita sa ikindijom i klanja 
je skupa sa podnevskim namazom. Nakon toga bi krenuo na put. 
Takoder, ukoliko bi krenuo na put prije zalaska sunca, odlozi 
aksam do jacije i klanja ga skupa sa jacijom. A ukoliko bi krenuo na 
put, nakon zalaska sunca, pozuri sa jacijom, i klanja je skupa sa 
aksamom." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Ibn Omera, Enesa, 
Abdullaha b. Amra, Aise, Ibn Abbasa, Usame b. Zejda i Dzabira. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je prenio Alija b. el-Medini od Ahmeda b. 
Hanbela, a on od Kutejbe. Muazov hadis je hasenun-garibun, sam ga je 
Kutejbe prenio, i nije nam poznato da ga je jos neko osim njega prenio 
od Lejsa. Lejsov hadis od Jezida b. Ebu Habiba, on od Tufejla, a on od 
Muaza je garibun. Ucenjacima je poznat Muazov hadis koji je Ebu 
Zubejr prenio od Ebu Tufejla, a on od Muaza: "Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem je tokom pohoda na Tebuk, sastavljao podne sa 
ikindijom a aksam sa jacijom." Prenijeli su ga i Kurre b. Halid, Sufjan 
es-Sevri, Malik i mnogi drugi od Ebu Zubejra el-Mekkijja. A u skladu sa 



637 Ebu Tufejl Amir (a receno je i) Amr b. Vasile b. Abdullah el-Lejsi. Roden je na dan bitke 
na Uhudu. Vidio je Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te se smatra 
ashabom. Prenosio je hadise i od Ebu Bekra, Omera i drugih ashaba poslije njih. On je 
posljednji ashab, umro je 110. godine po Hidzri. 

638 Tebuk je mjesto, danas grad, blizu saudijsko-jordanske granice. Udaljen je od Medine 
oko 600 km. 

639 Putnik, musafir, na putu ima jos jednu olaksicu, a to je, da dok je na putu, moze 
sastavljati, podnevski sa ikindijskim, i aksamski sa jacijskim namazom. On to moze 
ciniti na dva nacina: 1) da ikindiju klanja skupa sa podnevom u podnevskom vremenu, a 
jaciju skupa sa aksamom u aksamskom vremenu (dzemu't-takdim), ili 2) da odlozi 
podne i klanja ga skupa sa ikindijom u ikindijskom vremenu, i da odlozi aksam i skupa ga 
sa jacijom klanja u jacijskom vremenu (dzemu't-te'hir). 

344 



ovim hadisom, Safija, Ahmed i Ishak vele: Nema smetnje da se tokom 
putovanja sastave dva namaza u vremenu jednog od njih. 

552. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Abde, on 
je prenio od Ubejdullaha b. Omera, on od Nafi'a, a on od Ibn Omera; da 
je pozvan u pomoc nekoj njegovoj supruzi . Pozurio je, odlozivsi 
aksam do nestanka crvenila na nebu, a onda je sisao i sastavio 
(aksam i jaciju). Nakon toga je (prisutne) obavijestio da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tako cinio, ukoliko bi bio 
primoran da negdje nabrzinu otputuje. 

642 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

' • s s s ^Z- ♦ ♦ ♦ 

(j^uJL ^7 j-> >Iwj 4j1p 4JJI ( JL*s 4-UI Jj~>j (jl :<*£ 6^ (*ri^ u^ ^4-^ 
4jJj ^jJ 4s-)Jj Jj^J Uf£? 4s.!j£JU j^> (jJJi*Sj >^J (j-^ L yf »'^ ' ^ 

•f^l e^'j o^'j 5jjy» ^jIj ^l^ ujI o* vW^' ^J 

J* - J 1 J 1 00 Jio 

. J^wjj Jjj>.|j JiSLiJI JjAj 4jj .JjJI Jj&l JlxC J-oaJI lift ,JlCj 



O 5,^0 J"0- -J 1 



5 , -° 

(j* Jlia ^1 (jj Jlwuj (>e Jyjj jjj r4^- 6* "^i^l LJj+>l ^^tH^ UjJJ>- . Gfli 



640 Ebu Hanife smatra da se namazi mogu sastavljati samo na Arefatu, i to podne sa 
ikindijom i na Muzdelifi, aksam sa jacijijom. Na drugim putovanjima se prema njegovu 
misljenju se namazi ne mogu sastavljati. 

641 Abdullah b. Omer je bio izvan Medine kada mu je dosao neki covjek i obavijestio ga da 
njegova supruga Safija bint Ebu Ubejd umire. On je odmah otputovao odlozivsi aksam, 
koji onda nije klanjao sve do jacijskog vremena, a onda ga sastavio sa jacijom. 

642 Zabiljezili su ga i Buharija, Ebu Davud i Nesaija. 

345 



4JJI Jj*jj i^lj 4JI :»J»JJI ^1 <ji aJa-JJI ^1 ^Jy ju>£- j>C fllll J^C jj Jjjj 

s, o » , s a 

Ji o , o ^ J! , J" , 0,0, ° S tl I' * f ' 5 ' t' ' * f ttl t' 

4J i_ijj«j Ujt jJfcJJI ^1 <>£ cdjL)ju>JI lift ^ IljiS JLS ll^ : ^j-^ ^j! J IS 

o o #5 -• S 51 . , 

.jjwIjJI »±jjji>JI lift Ul j»lwj fUic 4JJI ^^ji^ ^^jJJI (j* 

5 „ S tf „ 5 - „ „ 

ji _, _, _, j. _. _, r a _, ^ "S & .- *■ ^ o **•* o ,, j£ , ,8 , 



4_)_>v«C 



0, >! o, , .< , ,, 



4JJI Jo£ (jjl jJ&J ,Jj>w;[ (jj aula j* ,JjJUXw| (jj »J'l^> UjJ>l 4- Uj il Uj.L> .000 

(jjl ^Jl c <LJy.A*JI j^ol _jAj ( <ule £>j JlJ^J! id^"j' : ^ ^' <1>* ^^ lH 

jl : JUS <CujIS cJ-wj fjlc 4JJI _La 4JJI Jj*»«j »1a>»IwI <!>* *JLm»1 o^Ll* 
J^wJl _3l ,-i> Uj-aw Iaj^Ijjlo UJjuLo ?rj-> fi~>J 4jJLc 4.UI (J-^ 5 ^JLM Jj^j 

* 0, j, j, 0,, Jo> 

»' ' ^ tl' tl' It! * (' ' 'l ^t' •' °^"» f ° ' t* 

^^JU^J (.jJjiuUlj Aj^fluJIj S.UJJI ^ Jjj aJ j5Jj tOJA *JyMJ a > t^Ji*>J f»Jt3 

Si o 

,J1, , 0,,, 

.-T%i>w3 ( j. » , i . 'v i±ajJ-^ I jl& ■ -*oe ijI JLS 

? SI , ^ fi .,,, ? * 9 + *' a' to " o* 

. UA>O0 : 4^3 jljj (, 8^>j j5ji C fLu I yP 4j 1J5 jj 4JJ I JjJS 

.«j>^ o-*>->- cljjjj*- Ijjs ; y. K - y ? &j! JLS 

^S jj^j i jjjjjJI SLLo t»o frlA u«l» iUI SLLa (J-su : JLS ^*5uiJI JaS i»j 

^Um<."ujUI SULo jJ jlSu U : JLS <j| ^jjl jj dUU qs- l5jj_j : L >«ae _jjI JLS 

.jjjjjJl SLLo -S jj^J Lo 



346 



390. O namazu prilikom kisne dove 

553. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Obavijestio nas je 
Abdur-Rezzak; kaze: Nas je obavijestio Ma'mer, on je prenio od 
Zuhrija, on od Abbada b. Temima, a on od svoga amidze: "Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je (jednog dana) izisao sa svijetom 
(namusalu) da bi molio za kisu. Sa njima je klanjao dva rekata, uceci 
na njima naglas. Potom je preokrenuo svoj ogrtac , podigao ruke i 
okrenuvsi se prema Kibli molio da padne kisa." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ibn Abbasa, Ebu Hurejre, 
Enesa i Ebu Lahma. 

Ebu Isa kaze: Hadis Abdullaha b. Zejda je hasenun-sahihun. 

Prema njemu postupaju ucenjaci, a u skladu sa njim je stav i Safije, 
Ahmeda i Ishaka. 

Ime amidze Abbada b. Temima je Abdullah b. Zejd b. Asim 
el-Mazini. 

554. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Lejs, 
prenijevsi od Halida b. Jezida, on od Seida b. Ebu Hilala, on od Jezida b. 
Abdullaha, on od Umejra sticenika Ebu Lahma, a on od Ebu Lahma, "da 
je on vidio Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kod 



643 Preokrenuo je svoj ogrtac na taj nacin sto je donji lijevi kraj stavio na desno rame a. donji 
desni kraj ogrtaca stavio na svoje lijevo rame, simbolizirajuci i time, kako tvrdi 
Muhelleb, na promjenu postojeceg stanja. 

644 Ovaj hadis je dokaz da je sunnet prilikom kisne dove klanjati dva rekata. Tako misle 
Safija, Ahmed, Malik i vecina ostale uleme. 

Ebu Hanife smatra da prilikom kisne dove nije potrebno klanjati dva rekata. On kaze: 
Nije sunnet prilikom kisne dove klanjati dva rekata u dzematu. Ukoliko ljudi zele da ih 
klanjaju pojedinacno, to im je dozvoljeno. Prema njemu, kisna dova se sastoji iskljucivo 
od dove i istigfara (trazenja oprosta). Kao potvrdu ovakvom stavu on navodi kur'anski 
ajet: "Trazite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prasta. On ce vam kisu 
obilatu slati." (Sura Nuh, 10 i 1 1). 

On kaze: Ovdje je kao uslov da bi bila spustena kisa spomenuto trazenje oprosta, a nije 
spomenut namaz. Sto se rice hadisa u kojima je spomenut namaz prilikom kisne dove, 
mogu da kazem, veli Ebu Hanife, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
prilikom kisne dove nekada taj namaz klanjao a nekada nije, sto ukazuje da taj namaz 
nije obavezari, nego samo ukazuje da ga je dozvoljeno klanjati. 

Stav vecine islamskih ucenjaka da je sunnet prilikom kisne dove klanjati dva rekata, ipak 
je ispravniji i argumentovaniji, jer je utemeljen na brojnim pouzdanim h'adisima. 

645 Biljeze ga i Buharija i Muslim u Sahihima, Ahmed u Musnedu, te Ebu Davud i Nesaija u 
Sunenima. 

347 



(mjesta) Ahdzarul-zejt 5 kako uci dovu za kisu. Ucio je dovu 

i • v« v i »» 64/ 

podigavsi sake . 

Ebu Isa kaze: Tako je kazao Kutejbe u ovom hadisu "od Ebu Lahma," 
a nije nam poznato da je on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, 
osim ovoga, prenio ijedan drugi hadis. 

A Umejr Ebu Lahmov sticenik je od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem, prenio vise hadisa i bio je ashab. 

555. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Hatim b. 
Ismail, on je prenio od Hisama b. Ishaka, a on je sin Abdullaha b. 
Kinane, a on od svoga oca koji je kazao: Poslao me je Velid b. Ukbe, 
emir Medine, Ibn Abbasu da ga upitam o kisnoj dovi Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Dosao sam mu a on mi rece: 
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem bi izisao u 
svakodnevnoj odjeci, skruseno i ponizno i tako dosao na musalu. On 

648 

ne bi drzao hutbu, kao sto je ova vasa , nego bi neprestano, 
ponizno ucio dovu, velicao (Allaha, dz.s), i klanjao dva rekata na 

649 

nacin kako ih klanja na bajram." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

556. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nas je 
obavijestio Veki', prenijevsi od Sufjana, on od Hisama b. Ishaka b. 
Abdullaha b. Kinane, a on od svoga oca, pa je spomenuo (hadis) slican 
prethodnom, s tim sto je u njemu dodao i (rijec) "skruseno". 



646 Mjesto u Medini na kome je bila gomila crnog kamenja, koje se tako sjajilo, kao da je bilo 
namazano uljem. 

647 U predaji ovog hadisa, koju biljezi Ebu Davud u Sunenu, stoji "da je vidio Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako stojeci uci kisnu dovu podigavsi ruke 
naspram glave". 

Ovaj hadis je Ebu Hanife upotrijebio kao argument za svoj stav, jer u njemu nije 
spomenut namaz, nego samo dova. 

648 Ahmed b. Hanbel iz ovoga zakljucuje da nije sunnet drzati hutbu prilikom kisne dove. 
El-Mubarekfori veli: Mi iz ovoga razumijemo da je on tada drzao hutbu, ali samo jednu, 
a ne dvije kako to cini petkom i bajramima. Sa ovim je saglasan i Ebu Jusuf, dok 
Muhammed smatra da prilikom kisne dove treba odrzati dvije hutbe. 

649 Na temelju ovoga hadisa vecina ucenjaka smatra da se namaz prilikom kisne dove klanja 
na isti nacin kao i bajramski, s torn razlikom sto se kod ovog namaza ne izgovaraju 
tekbiri kao kod bajramskog. Safija smatra da se u njemu, na isti nacin, i tekbiri 
izgovaraju. 

650 Biljeze ga jos i Ebu Davud i Nesaija u Simenima, te Ibn Hibban u Sahihu i Hakim u 
Mustedreku. 

348 



Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

Ovo je stav Safije koji veli: Namaz prilikom kisne dove ce se klanjati 
slicno namazu dvaju bajrama. Na prvom rekatu ce se izgovoriti sedam, a 
na drugom pet tekbira, a kao dokaz on je naveo Ibn Abbasov hadis. 

Ebu Isa kaze: Preneseno je od Malika b. Enesa da je kazao: na 
namazu prilikom kisne dove nece se izgovarati tekbiri kao sto se 
izgovaraju na namazu dvaju bajrama. 



J> a 



tjj L,au> &£■ (j4^ £>£ r L £*- w C>! /d^ uul>»I jLjj qj J-aJ>«-o U6*Jl>- .OOy 

\ /} > 7ft 

o a S - ? o 

*■ $ *■ *■ ^05*^- 0,- O O ^ ^ ^ ^ ^ ^ ,- ,- ,- 

•* - * ' ' *". ' I s ' °l •*. ' ' I 'tl- 

349 



JwL> 4jj .4jmj>JIj (JjJjaJI SLLa i>>j5^ l^_t3 <«-ljAJU y$->^i <j' • M -' ^ ' V l5 ' Jj 

t , » .. ' i a ' ' 

. L^ji j-^->o U : ( _*5Lill Jli j 

o # ., 5» S ,, -- 

.(jJJulaJl ISO al~>J fuic 4JJI (jLtf (jJjJI £>* jr-^ J^j 

S ^ J* J* ^^0 J* o ,, J -» 0f.^o ^ ^ ^ 

m~j ^Loi i_3_jL<51]l JjLIsJ (j[ .t_5jL«£Jl jji ^JLc jjL»- J*JI Ja I Joe li&j 

J* .- - J 1 *» •» " ' »' fr ' 

. jjL» j^i <ulj£JI JLtoij 

- .fl Jt , S 

-» jjaJIj (j.i,o... fi .ll (_3a-*o -3 «LcL-> _9 ^_3j«*<5iJl SLLo -Leu (jl UjL>w3l tSrfJ 

Ujj3-I ,*Jjj £>J JJJJ "J^-*" ' irHj'S*^" ici' Of 1 ^rr -" r 5 "^ C# J^J>%« UuJ^- .OfiA 
° ' »' -* • s . ti '. ' '. • iiC i' s i'-'-i' ° ' ""•* • - * • '1 - •''' , ' 

F" 1 J ^J S-3>~^-" °^ Ujjri ! ti^^-'ij J-o^-lj ,r?|LiJl J_J^j ^jjjifcJl Ij-fJj 

^ ^ - o fr 



350 



UL^Jp |_£jSj *Sj «J C<l)b*f ^' 6f Ij^J u'j^l (»W La,»l Ij5j cy> US LulS 

ijlyJI »L fy3 »13 J c 4*j5j J> »Ul U? I_p0 Sjj>w JS" ^ aj2jj u*w^ 
4-/lj *ij jj c4jilj5 ^ Ijj>J LL^t li^Sj «5j <u c^LuJI Sjj— <>o 13-^-jj 
£>o £>J LL^L LcjSj *S"j *3c SjjQI Sjj— <^? lj>J Iji i»j c Uoli cjjjj j^&j 

, S ,,-s-,s^ » „ ,,, Si £ , - ° ' t ■* 1 1 1 ' ' ' t f «• » ' ^ ' * i ' I ' ** 



391. O namazu prilikom pomracenja 

557. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Obavijestio 
nas je Jahja b. Seid, on je prenio od Sufjana, on od Habiba b. Ebu Sabita, 
on od Tavusa, on od Ibn Abbasa, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi 
ve sellem, "da je on klanjao (namaz) prilikom pomracenja Sunca. 
Ucio je (Kur'an), zatim je otisao na ruku. Potom je (vrativsi se sa 
rukua) nastavio uciti Kur'an, a onda opet otisao na ruku. Zatim je 
(vrativsi se sa ruku'a) nastavio uciti Kur'an, a onda opet otisao na 
ruku'. Nakon toga je ucinio dvije sedzde. Na drugom rekatu je 
postupio na isti nacin". 

651 Ibn Hadzer el-Askalani u komentaru Buharijeva Sahiha, Fethul-Bari veli: Seriatski 
pravnici uglavnom upotrebljavaju rijec kusuf za pomracenje sunca, a rijec husuf za 
pomracenje mjeseca. 

652 U ovom hadisu stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najednom rekatu 
u namazu prilikom pomracenja sunca ili mjeseca obavljao po tri kijama i tri ruku'a i dvije 
sedzde. U Muslimovoj predaji istog hadisa stoji da je obavljao po cetiri kijama, cetiri 
ruku'a i dvije sedzde, dok u predaji koju skupa biljeze i Buharija i Muslim u Sahihima od 
Ibn Abbasa stoji da je obavljao po dva kijama, dva ruku'a i dvije sedzde. 

Ovaj je hadis, koji biljeze i Buharija i Muslim, najpouzdaniji. Sto se tice spomenutih 
hadisa koje biljeze Tirmizija i Muslim, njih je prenio Habib b. Ebu Sabit, od Tavusa, a on 
od Ibn Abbasa. Ibn Hadzer u djelu Telhisul-Habir navodi da je za njih Ibn Hibban u 
Sahihu kazao da su nepouzdani zato sto ih prenosi Habib b. Ebu Sabit od Tavusa, jer on 
hadise nije slusao od Tavusa. Bejhekija veli: Habib b. Ebu Sabit, iako je pouzdan ravija 
bio je sklon tedlisu, a osim toga nije potvrdeno da je on hadise slusao od Tavusa. 

351 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Aise, Abdullaha b. 
Amra, Nu'mana b. Besira, Mugire b. Su'bea, Ebu Mesuda, Ebu Bekrea, 
Semurea, Ibn Mesuda, Esme kcerke Ebu Bekrove, Ibn Omera, Kabise 
el-Hilalija, Dzabira b. Abdullaha, Ebu Musaa, Abdur-Rahmana b. 
Semurea i Ubejja b. Ka'ba. 

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun. 

Preneseno je od Ibn Abbasa da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, prilikom pomracenja Sunca klanjao (namaz) sa cetiri ruku'a i 
cetiri sedzde.' 

Ovo je stav Safije, Ahmeda i Ishaka. 

Ucenjaci su se razisli u pogledu ucenja na namazu koji se klanja 
prilikom pomracenja Sunca. Neki smatraju da ce se, s obzirom da je dan, 
uciti usebi. 

Neki drze da ce se na torn namazu uciti naglas kao na bajram- 
namazima i dzumi. 

Ovakav stav zastupaju Malik, Ahmed i Ishak. Oni drze da se u ovom 
namazu treba uciti naglas. 

Safija veli: Nece se u njemu uciti naglas. 

Od Vjerovjesnika su pouzdanim predajama prenesena oba nacina. 

A pouzdano je od njega da je (ovaj namaz) klanjao sa cetiri ruku'a i 
cetiri sedzde, a takoder je od njega pouzdano da je (ovaj namaz) klanjao 
sa sest ruku'a i cetiri sedzde. 

Sve je ovo, po misljenju ucenjaka, dozvoljeno. Koliko ce ruku'a 
uciniti, zavisi od same duzine trajanj a pomracenja. Ukoliko pomracenje 
traje dugo i ucini sest ruku'a i cetiri sedzde dozvoljeno je; ili, ako ucini 
cetiri ruku'a i cetiri sedzde, a uci duze i to je dozvoljeno. 



653 Ranije smo spomenuli da ga Ibn Hibban i Bejhekija ocjenjuju slabim (daif) hadisom. 

654 Ovaj hadis su zabiljezili Buharija i Muslim u Sahihima. U skladu sa njim je i stav vecine 
islamskih ucenjaka koji smatraju da se namaz prilikom pomracenja Sunca ili Mjeseca 
sastoji od dva rekata, a svaki rekat od dva kijama, dva kiraeta, dva ruku'a i dvije sedzde. 
Ibn Tejmije u djelu Et-Tevessulu vel Vesiletu, pojasnjavajuci hadise u kojima stoji da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na svakom rekatu u namazu prilikom 
pomracenja Sunca obavljao po dva, tri, ili cetiri ruku'a veli: Ispravno je samo to da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u torn namazu cinio samo po dva ruku'a na 
svakom rekatu. Onje namaz prilikom pomracenja Sunca klanjao samo jednomuzivotu, i 
to na dan kada je umro njegov sin Ibrahim, i u njemu je, na svakom rekatu, cinio samo 
dva ruku'a. Sa ovim su saglasni i Safija, Buharija i Ahmed b. Hanbel. 

352 



Hadiski ucenjaci prenose da se namaz prilikom pomracenja i Sunca i 
Mjeseca klanja u dzematu. 

558. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Abdul-Melik b. Ebu 
Sevarib; kaze: Obavijestio nas je Jezid b. Zurej'; kaze: Nas je 
obavijestio Ma'mer, prenijevsi od Zuhrija, on od Urvea, a on od Aise, da 
je kazala: "U vrijeme Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
doslo je do pomracenja Sunca. AUahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem je (tim povodom) klanjao namaz u dzematu sa Ijudima. Na 
(kijamu) je dugo ucio (Kur'an). Potom je otisao na ruku' i na ruku'u 
se veoma dugo zadrzao. Potom je podigao glavu sa ruku'a i nastavio 
da dugo uci, istina nesto krace, u odnosu na prvo ucenje. Zatim je 
ponovo otisao na ruku' i ostao dugo na ruku'u ali ipak krace u 
odnosu na prvi ruku'. Nakon toga je podigao glavu sa ruku'a, a 
potom otisao na sedzdu. Tako je postupio i na drugom rekatu." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

U skladu sa ovim hadisom je stav Safije, Ahmeda i Ishaka. Oni 
smatraju da se namaz koji se klanja prilikom pomracenja sastoji od cetiri 
ruku'a i cetiri sedzde. 

Safija veli: Na prvom rekatu ce se uciti Fatiha i (iz Kur'ana) u duzini 
sure El-Bekare. Ukoliko je pomracenje nastupilo danju, ucit ce se u sebi. 
Potom ce se otici na ruku', zadrzavsi se dugo na njemu. Otprilike, toliko, 
koliko je trajalo i ucenje. Zatim ce se, izgovarajuci tekbir, podici sa 
ruku'a, i, uspravivsi se, nastaviti sa ucenjem i to: Fatihu i (iz Kur'ana) 
koliko sura Ali Imran. Zatim ce se opet otici na ruku' i ostati na njemu 



655 Biljeze ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

656 Kao sto smo spomenuli Safija, Ahmed, Ishak i vecina ostalih ucenjaka smatraju da se 
namaz prilikom pomracenja Sunca i Mjeseca sastoji od cetiri ruku'a, po dva na svakom 
rekatu. Ebu Hanife pak smatra da se ova vrsta namaza klanja na isti nacin kao i svi drugi 
namazi. Dakle sastoji se od dva rekata a na svakom rekatu se obavi po jedno stajanje, 
jedno ucenje, jedan ruku' i dvije sedzde. Svoj stav Ebu Hanife temelji na hadisu koji 
biljezi Ibn Hibban u Sahihu i Hakim uMustedreku od Ebu Bekrea u kojemu stoji da im je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, (prilikom pomracenja Sunca ili Mjeseca) 
klanjao namaz slican vasem namazu". U Nesaijinoj predaji stoji: Slicno kako vi 
klanjate". 

Ibn Hibban i El-Bejheki su ovo protumacili ovako: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, im je klanjao namaz slican vasem namazu koji klanjate prilikom pomracenja. ili, 
na nacin kako ga vi klanjate prilikom pomracenja. 

Stav vecine islamskih ucenjaka je, po misljenju El-Mubarekforija, ispravniji i 
pouzdaniji, jer je utemeljen na brojnim pouzdanim hadisima. 

353 



toliko dugo koliko je trajalo i ucenje. Potom ce se podici sa ruku'a i reci 
Semiallahu limen hamideh, onda pasti na tlo, uciniti dvije potpune 
sedzde, zadrzavajuci se na svakoj od njih onoliko koliko se zadrzalo i na 
ruku'u. Zatim ce se, ustavsi (na drugi rekat), prouciti Fatiha i (iz 
Kur'ana) koliko sura En-Nisa, a onda otici na ruku' zadrzavsi se na 
njemu koliko je trajalo i ucenje. Potom ce se podici sa ruku'a sa 
tekbirom, uspraviti se, stojeci prouciti (jos) koliko je sura El-Maida, 
onda ce se uciniti ruku', zadrzavsi se na njemu koliko je trajalo i ucenje, 
a onda ce se podici izgovarajuci Semiallahu limen hamideh, potom 
uciniti dvije sedzde i nakon sto se prouci Et-tehijjatu i salavati, selam 
predati." 



J> 



■* 5 S S , ^ ,, ,. 

4oI* 41)! ^^Uj dill Jj~)j uu jJU? : Jli ^Jla- jJ "<>jr»~>> O- 6 ^r o>\ ^-*J 6* 

z a * ? fi „ o .- t ? , * * ~ 

o 

• * ' * ' ' * ' . a ' * ' * - ' ' > . •• 

. l_Uj£ ^x»^js ij~jS* Cjy.L» L_J.ll> {_y> Oj^w i±JJJj> ' j-oC jjl JLS 

g d -* a" 8 ~ o © 

"-.-.j 1 • - »i- - * • -« -• r „> f -,-f ' • <<- j 1 °,- *t tit,* ' 

tp* 3 f^*»J flk ^l (j^ ^J' l>I : ^^ 6^ °jj* 6* l5jJ>jJI 6* 6*-<-»- 

.Q-ji 4.5-ljiJb j-tf^j cJjLiSJI oil*? 

dUU J_j5j cjjj^JI Ij-^jj .ojj>j d)j-^>. (jj (jLi^ (j* i^jljiJI J^*-— <l ^jI oljjj 

354 



392. Kako se uci u namazu prilikom 
pomracenja 

559. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijestio nas 
je Veki'; kaze: Nas je obavijestio Sufjan, on je prenio od Esveda b. 
Kajsa 6 ", on od Sa'lebea b. Ibada 658 , a on od Semurea b. Dzunduba, koji 
je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem nam je klanjao 
namaz prilikom pomracenja Sunca, (uceci u sebi, tako) da mu nismo 
culi glasa." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Aise. 

Ebu Isa kaze: Hadis Semurea b. Dzunduba je hasenun-sahi- 

, ., 660 

hun-ganbun . 

Neki su ucenjaci zauzeli stav u skladu sa ovim (hadisom). Takav je 
stav i Safije. 

560. ISPRICAO NAM JE Ebu Bekr Muhammed b. Eban; kaze: Nas 
je obavijestio Ibrahim b. Sadeka, on je prenio od Sufjana b. Husejna, on 
od Zuhrija, on od Urve, a on od Aise: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem je klanjao namaz prilikom pomracenja Sunca, i naglas je 
ucio u njemu." 



657 Esved b. Kajs el-Abdi el-Kufi Ebu Kajs je pouzdanravija. Pripadao je cetvrtoj generaciji 
ravija hadisa. 

658 Sa'lebe b. Ibad el-Abdi el-Basri je, kako stoji u Takribu, ocijenjen kao makbul ravija. 
Zehebi u djelu Mizanul-I' tidal za njega kaze da je on tabi'in i da je hadise slusao od 
Semurea b. Dzunduba, a od njega je Esved prenio poduzi hadis o namazu prilikom 
pomracenja Mjeseca. Ibn Hazm kaze da je Sa'lebe (nepoznat) medzhul. 

659 Na temelju su ovog, ijos nekih hadisa, kako istice Ibn Hadzer u djelu Fethid-Bari, trojica 
imama: Ebu Hanife, Safija, a prema nekim rivajetima i Malik, stali na stajaliste da se u 
namazu prilikom pomracenja Sunca treba uciti usebi, dok se u namazu prilikom 
pomracenja Mjeseca treba uciti naglas. 

Nevevi u komentaru Muslimova Sahiha veli: "Nas je mezheb, kao i mezheb Malika, Ebu 
Hanife, Lejsa b. Sa'da i vecine ucenjaka, da u namazu prilikom pomracenja Sunca treba 
uciti u sebi, a u namazu prilikom pomracenja Mjeseca treba uciti naglas." 

660 Ovaj hadis su jos zabiljezili i Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima, te Ibn Hibban 
u Sahihu i Hakim u Mustedreku i ocjenjuju ga pouzdanim. Ibn Hadzer kaze da je Ibn 
Hazm ovaj hadis oznacio kao hadis sa skrivenom mahanom, zbog toga sto ga prenosi 
Sa'lebe b. Ibad, koji je, po njegovu misljenju, medzhul ravija. I Alija b. Medini ga drzi 
medzhul ravijom. 

661 Na temelju su ovog, i brojnih drugih pouzdanih hadisa, Ahmed, Ishak, a prema nekim 
rivajetima i Malik, stali na stanoviste da se u namazu prilikom pomracenja i Sunca i 

355 



Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

A prenio je Ebu Ishak el-Fezari, od Sufjana b. Husejna slicno njemu. 

U skladu sa ovim (hadisom) je stav Malika, Ahmeda i Ishaka. 



Ujjl>I xjjj ^ jujj Ijjj->-I t-jjI^iJ! ^jI (jj ^4^1 J^ c# ^»> -* Ujj-> .Q*\\ 

oUUs ( JL ¥ a Jljj «Ui* 4-UI ,jJU? ^y^l 0> • ^h' l>* (4^ 6^ lij^j^' o* J-**- 

IjSj^su! p .jJjJI 4+>\y> iJjVUI 4dftjUaJlj cii^j ui^W (i^>^ ^i*- 11 

,Dj5u jc^lj ClwL^ (JJ Jjj ^U^lj /rr'jjJl O**^ Lffi I? ^ 0JU> ' £_^' ^ t-M-^J J^*~o* 

c fL>jl ^ic i_iji*JI 3LLs aiLj fiJic 4JJI ^L« (-jJJI <>e (jjj ji : ooj>-I Jli j 



Mjeseca treba uciti naglas. 

Abdur-Rahman el-Mubarekfori ovo misljenje izdvaja kao ispravnije zato: 1) sto je ono 
po njemu utemeljenije, jer je bazirano na pouzdanijim predajama, i 2) sto je u tim 
predajama izricito naglaseno da treba uciti naglas, dok se u predajama u kojima se 
spominje ucenje u sebi to ne naglasava, nego ashab Semure b. Dzundub veli da oni nisu 
culi Poslanikova glasa, sto s druge strane ne iskljucuje mogucnost da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ucio naglas, nego moze znaciti da su oni klanjali u 
zadnjim safovima te da zbog toga nisu culi Poslanikova glasa u ovom namazu. U 
Mebsutinoj predaji stoji: "Stigli smo, a dzamija je vec bila puna." 
662 Biljezi ga i Tahavija. 

356 



alwj 4jJ-C 4JJI J-a ^jjJI £>P C->l_;ljjJI CJJJJ : Jli j^lj^i (JJ l>*— i J^ IjijDj 

. i_3_pJI jji ( -lfi Ijtftj 'j^^>- >f9 tc_3^iol 
3* cLtuljjJl ^ ?j^ (J* 4-*jl> ^jI (jj u-tf-**' t ^-4i^- > ' jLi^J LLJj ; £>***l ^^ 

. DaJ>o ixLkJ 4_d-£ 4JJI (J-* <c^' (4^' (1>* J^* 

- > • -• - >{"'. f •» n -11 ' '. * -' ' 1 V * ' "' ' \>i" ' .«« 

Jjjuj (jj ,e£»y '-'Jf-*"' u'-' 3J "' ^H u " 0^ iri^*^ 6^ J"^ 6^ »*■«■><■» LuJ_>- .e^T 

^ a ,-0 

E- O ,, ^ ,- J 1 o S ^ .- »» 5 .- ,C o ^ U ^.op 

— frit ^ ^" **t° ti x ° ^ ^(''iti ** *" h- • ° " it' ' M- ■* Sfr 

4ju\b M^JJ ~^r ' Jjaj*>xo »uyl >yu : JU t_s_ji>JI SLL^ ^3 JU 4JI 



'Ujl> 



4J ^^3 ^jjJLXw a^j JJ » .»uj 4*5j »^j 2~jJ^ dJuJjl *(jr?^J '^rJjl i»^ (jJ' 

•^'i -• - j'j" *>,,'„,, , * '• , sj j«, i'°-*'t' i'f* 

o- - 

^>£ ^yjjj^^ ciuJ^JI IjJb (j£ JtH'-"' L>i (STi-*^ l - ::jL "--' ^J^V L>^ • j -°- -> ^» JLS .flit* 

j .ijjUaJU! Jlwu*> ijj ^>^ t r A d'± > J^-H r~*3 ^^ *■"! ts^ 3 (d*" o^ ^ J> 



357 



* ^.o, £ , oc° ^ o ,o , ^ ^ o e- -^ |<V" " * " ' ° l**tl 

^ilo (> q£- Cjl_ji>- (jJ rJL-e 6* b^>3j lH "Hji b* U*^' bi ^J- ^JjJ - fi ^* 
.0^>J j5ji c i_3jJfcJI oUuo aiLj fLtlfi 4JJI L jl«5 lJ^' /*■« 

t^juijLyi (Jjj>-Ij (ji-3 *iwj 4jie 4JJI LJ I^> ^^jIII (jl : j^Ij jjjs <>£ lSjjJ 



663 

393. O namazu prilikom straha 

561. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Abdul-Melik b. 
Ebus-Sevarib; kaze: Obavijestio nas je Jezid b. Zurej'; kaze: Nas je 
obavijestio Ma'mer, on je prenio od Zuhrija, on od Salima, a on od 
svoga oca: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je namaz 
prilikom straha klanjao (tako) sto bi sa jednom skupinom klanjao 
jedan rekat, dok bi druga bila naspram neprijatelja, potom bi ovi 
otisli i stali na njihovo mjesto, a oni bi dosli pa bi sa njima klanjao 
drugi rekat, a onda bi selam predao. Pa bi i ovi, i oni, doklanjali (jos) 
po jedan njihov rekat (po sebi)." 



663 Ovdje se misli opcenito na nacin klanjanja obaveznih namaza u situacijama kada postoji 
opasnost i strah od neprijatelja, a specijalno u ratnim uslovima na frontu, kada nije u toku 
ofanziva i napad. U vrijeme napada i ofanzive svako ce klanjati po sebi, onako kako 
moze, i okrenuvsi se tamo gdje mora. 

664 Iz ovoga, i drugih hadisa se da zakljuciti da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
cetverorekatne namaze u situacijama kada bi postojao strah i bojazan od neprijatelja, a 
narocito na frontu, klanjao skraceno po dva rekata. Prvo bi sa njim klanjala jedna grupa, i 
to samo jedan rekat, dok bi druga bila na vatrenom polozaju. Nakon sto bi ovi sa 
Poslanikom klanjali jedan rekat, otisli bi na liniju, a oni bi dosli i sa njim klanjali drugi 
rekat. A onda bi i jedni i drugi doklanjali jos po jedan rekat. 

358 



Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Dzabira, Huzejfe, Zejda b. 
Sabita, Ibn Abbasa, Ebu Hurejre, Ibn Mesuda, Sehla b. Ebu Hasmea, 
Ebu Ajjasa ez-Zurekija, kome je ime Zejd b. Samit i Ebu Bekrea. 

Ebulsakaze: Malikb. Enesjeupogledunamazaprilikom straha svoj 
stav formulisao u duhu hadisa Sehla b. Ebu Hasemea. A to je stav i 
Safije. 

Ahmed veli: Od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem je namaz 
prilikom straha, prenesen na vise nacina. Meni je na ovu temu poznat 
samo jedan pouzdan hadis. Smatram da je to hadis Sehla b. Ebu 
Hasemea. 

Tako je kazao i Ishak b. Ibrahim. On veli: Zabiljezeno je od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o namazu prilikom straha, 
mnogo predaja. Mislim, veli Ishak b. Ibrahim da su svi nacini koji su 
preneseni od Vjerovjesnika o namazu prilikom straha moguci i 
dopusteni, shodno stepenu opasnosti i straha. 

Ishak veli: Mi ne mozemo izdvojiti hadis Sehla b. Ebu Hasmea kao 
pouzdaniji u odnosu na druge predaje. I hadis Ibn Omera je 
hasenun-sahihun. Prenio ga je Musa b. Ukbe, od Nafia, on od Ibn 
Omera, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, slicno 
njegovu (hadisu). 

Kada ce i na koji nacin svaka od dvije skupine doklanjati taj drugi rekat, sporao je medu 

samim ucenjacima. 

Neki smatraju da ce imam nakon sto sa prvom skupinom klanja jedan rekat, sacekati dok 

ona po sebi klanja jos jedan i ode na polozaj, potom ce sa drugom skupinom klanjati 

drugi rekat. Sacekat ce sa selamom dok druga grupa klanja drugi rekat, a onda ce skupa 

sa njima predati selam. 

Neki vele da ce prva grupa nakon sto sa imamom obavi jedan rekat, otici na polozaj, a 

doci ce oni drugi i sa imamom klanjati drugi rekat. Kada imam preda selam, ovi ce ustati i 

klanjati jos jedan rekat, potom ce opet otici i zamijeniti one prve kako bi i oni mogli 

doklanjati jos jedan rekat. 

Neki vele da ce imam sa svakom skupinom klanjati po dva rekata, prva dva rekata ce 

imamu biti obavezni fard, a druga dva nafiala. Na ovaj nacin nijedna grupa nece morati 

nista doklanjavati. 

Neki, pak, vele da ce prva grupa nakon sto sa imamom obavi jedan rekat, otici na polozaj, 

a doci ce oni drugi i sa imamom klanjati drugi rekat. Kada klanjaju taj rekat otici ce 

zamijeniti prvu grupu dok ona doklanja drugi rekat, a kada doklanja, onda ce opet ona 

prva otici na polozaj da bi i druga grupa doklanjala drugi rekat. 

Sto se tice aksamskog farda, prema misljenju Ebu Hanife i Malika, imam ce sa prvom 

skupinom klanjati dva, a sa drugom jedan rekat. Safija i Ahmed smatraju da moze i 

obrnuto. Sa prvom skupinom klanjati jedan a sa drugom dva rekata. Doklanjavanje ce ici 

na isti nacin kao i kod namaza od dva rekata. 

359 



562. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar, on je prenio od 
Jahje b. Seida el-Kattana, koji je kazao: Obavijestio nas je Jahja b. Seid 
el-Ensari, on je prenio od Kasima b. Muhammeda, on od Saliha b. 
Havvata b. Dzubejra, on od Sehla b. Ebu Hasemea, koji je, govoreci o 
namazu, prilikom straha, kazao: "Imam ce stati okrenuvsi se prema 
Kibli. Jedna grupa od njih ce stati sa njim, a druga ce ostati 
naspram neprijatelja. Sa njima ce on klanjati jedan rekat, a jedan 
ce oni klanjati sami, i obavit ce dvije sedzde na svom mjestu. Potom 
ce oni otici na mjesto onih, a oni ce doci i sa njim klanjati jedan 
rekat i uciniti dvije sedzde. On ce klanjati dva, a oni po jedan rekat. 
Potom ce oni (po sebi) klanjati (jos) jedan rekat i uciniti dvije sedzde 
(na svom mjestu)." 

563. Muhammed b. Bessar kaze: Pitao sam Jahju b. Seida o ovom 
hadisu, pa mi je ispricao, prenoseci od Su'bea, on od Abdur-Rahmana b. 
Kasima, on od svoga oca, on od Saliha b. Havvata, on od Sehla b. Ebu 
Hasemea, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, slicno 
hadisu Jahje b. Seida el-Ensarija. Kazao mi je: Upisi ga pored njega. Ja 
ga nisam zapamtio, ali je isti kao i hadis Jahje b. Seida el-Ensarija. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun Jahja b. Seid el-Ensari, 
prenijevsi ga od Kasima b. Muhammeda, ne vezuje ga za Poslanika, 
sallallahu alejhi ve sellem. Ucenici Jahje b. Seida su ga prenijeli kao 
mevkuf, a vezao ga je za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Su'be, 
prenijevsi ga od Abdur-Rahmana b. Kasima b. Muhammeda. 

564. Prenio je Malik b. Enes od Jezida b. Rumana, on od Saliha b. 
Havvata, on od nekoga ko je sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve 
sellem, klanjao namaz prilikom straha, slicno prethodnom (hadisu). 

Ebu Isa kaze: Ovaj je hadis hasenun-sahihun. U skladu sa njim je stav 
Malika, Safije, Ahmeda i Ishaka. 

Preneseno je od mnogih "da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, sa svakom od dvije skupine klanjao po jedan rekat. Tako je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao dva, a oni po jedan 
rekat." 



360 



J> ? 



o, ,° o 0,0, o,^o • 1 1 •* " ' I ° {■ i'' ■* ° ' I ' ♦ "* I • * S ' ar 

j* djjLvJI (jj jj^js t>e j-u&j d>J 4JJI Jj-c Ljjj->-I £t£j l^ 04 a ~' UjJj>- .filfi 
^ ^1 L^io iSJ>«*> OjIlC JJl>I plwj 4j1* ^l cT^ ^' ^i^J £° OJ ^ 

jja-j iiya> ^9 L)| 4ij*j U c vyj^ ^^ *Ijj«jJI (jji ^^ ■ (j-^-F jk' l ~"- 3 
cjJji l^p-i jJu> (jj 4ii i jj^ ^j^*-i o*>j\ ±+£ <jji 4jji j^c Uujjv .aii 



, 3 , Jlo,Jl,,,.flo, . fr o ,0,, , o , o, 0,^0 

(jui d)jl 9^9 >** £>* <JUia (jjl oi Atf ' 1 * 1 £>* "HJtJ 6^ r4'-*" 0* ^ Jt ~" c# 

. ,03 c-o, ,oS*#e, ^o>?o^^ o , », ~ ^ .. °. - * . , 

:J15 jbjjJI ^jI J* iljjjJ! »l (^c Jjji»o Ijj^o cwj-i : JLs ( Xiu>jJI 

3 » 3 

,J ( JJI L^Jw 5jl>uj 5j^e (jd>l *JL>j 4jJb dJul ,Jutf dill Jj*jj ^d ojaw 

394. O sedzdama u Kur'anu 

565. ISPRICAO NAM JE Sufjan b. Veki'; kaze: Nas je obavijestio 
Abdullah b. Vehb, on je prenio od Amra b. Harisa, on od Seida b. Ebu 
Hilala, on od Omera ed-Dimaskija , on od Ummu Derdaa, a ona od 
Ebu Derdaa, koji je kazao: "Sa Allahovim Poslanikom, sallallahu 



665 Omer b. Hajjan ed-Dimaski je, prema Ibn Hadzeru el-Askalaniju, nepoznat (medzhul) 
ravija. 

361 



alejhi ve sellem, sam ucinio jedanaest sedzdi, medu kojima je i ona iz 
sure En-Nedzm."' 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Alije, Ibn Abbasa, Ebu 
Hurejre, Ibn Mesuda, Zejda b. Sabita i Amra b. Asa. 

Ebu Isa kaze: Ebu Derdaov hadis je garib, nije nam poznat osim 
preko Seida b. Ebu Hilala, od Omera ed-Dimaskija. 

566. ISPRICAO NAM JE Abdullah b. Abdur-Rahman, kaze: 
Obavijestio nas je Abdullah b. Salih; kaze: Nas je obavijestio Lejs b. 
Sa'd, on je prenio od Halida b. Jezida, on od Seida b. Ebu Hilala, on od 
Omera, a on je sin Hajjana ed-Dimaskija, koji je kazao: Cuo sam onoga 
koji me je obavijestio od Ummu Derdaa, a ona od Ebu Derdaa, da je 
kazao: "Sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, sam 
ucinio jedanaest sedzdi, medu kojima je i ona iz sure En-Nedzm." 

Ovo je pouzdanije od hadisa Sufjana b. Veki'a, od Abdullaha b. 
Vehba. 

- * fill J, , o', " *, **,*,'. ^ ' ". --J" 0,0 '/ 

s-LwoIJ IjjjuI :iL.j 4jli <JJI ^jLo 4JJI Jj— j Jli : JLEi j^c qj\ jIs- u5 



666 Postoje odredeni ajeti u Kur'anu u kojima se zahtijeva cinjenje sedzde. Ova se vrsta 
sedzde zove sedzda-tilavet, a sastoji se od samo jedne sedzde. Kada se tokom ucenja 
Kur'ana prouci takav ajet, treba uciniti sedzdu, koja je prema misljenju Ebu Hanife, 
vadzib, a prema misljenju ostalih ucenjaka sunnet. Takvih ajeta koji sadrze naredbu za 
cinjenje sedzde, prema misljenju Ebu Hanife i Safije, u Kur'anu ima cetrnaest, a prema 
misljenju Ahmeda i Malika petnaest. 

U ovome i u sljedecem hadisu, ashab Ebu Derda istice da je sa Allahovim Poslanikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, uceci ili slusajuci Kur'an, cinio jedanaest sedzdi. Medutim, 
Abdur-Rahman el-Mubarekfori smatra da to sto je Ebu Derda sa Poslanikom, sallallahu 
alejhi ve sellem, cinio jedanaest sedzdi, ne znaci da ih je u Kur'anu samo toliko i da ih 
nema vise. U drugim hadisima koji su daleko pouzdaniji od spomenutih, spominje se 
cetrnaest, odnosno petnaest. Osim toga, oba spomenuta hadisa su po stepenu daif i na 
njima se ne moze temeljiti nikakav propis. 

667 El-Mubarekfori smatra da je ovaj hadis daif zbog toga sto se u njegovu senedu nalazi 
ravija Omer ed-Dimaski koji je medzhul, a svaki se hadis u cijem se senedu nade 
nepoznat (medzhul) ravija, smatra slabim. 

668 I ovaj je hadis slab, jer se i u njegovu senedu nalaze dvojica nepoznatih (medzhul) ravija, 
Omer ed-Dimaski i onaj za koga je Omer ed-Dimaski kazao, da je cuo onoga koji ga je 
obavijesto prenijevsi od Ummu Derdaa. Taj neko je nepoznat, jer mu Omer nije 
spomenuo ime. 

362 



o o - - ,» ° - o »-- „ *••- ° , ' j-O^-^^O-J 1 s-o^ I'll 



* 



395. O odlasku zena u dzamije 

567. ISPRICAO NAM JE Nasr b. Ali; kaze: Nas je obavijestio Isa b. 
Junus 669 , on je prenio od A'mesa, on od Mudzahida, koji je kazao: Bili 
smo kod Ibn Omera pa je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi 
ve sellem, rekao: "Dozvolite zenama da nocu idu u dzamije. Njegov 
sin 60 ce na to: Tako mi Allaha, necemo im dozvoliti da u njima cine 
pokvarenosti, a on rece: Allah ti dao to i to 671 , ja ti kazem da je rekao 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a ti velis, necemo im 
dozvoliti." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Hurejre, Zejnebe 
supruge Abdullaha b. Mesuda i Zejda b. Halida. 

Ebu Isa kaze: Ibn Omerov hadis je hasenun-sahihun. 

669 Isa b. Junus b. Ebu Ishak es-Sebi'i je brat Israila el-Kufija. Slovio je kao pouzdan i 
povjerljiv ravija. 

670 Munziri smatra da je ovdje rijec Ibn Omerovom sinu Bilalu, dok neki pretpostavljaju 
da se radi o njegovu sinu Vakidu. 

671 U Muslimovoj predaji ovog hadisa, koju biljezi od Bilala, stoji da je Ibn Omer zestoko 
izgrdio svoga sina zbog ovakvih rijeci kojima je protivurjecio Allahovu Poslaniku, 
sallallahu alejhi ve sellem. 

672 Zenama je efdalnije da klanjaju u svojim kucama. Ebu Davud u Sunenu biljezi od Ibn 
Omera da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Ne zabranjujte 
zenama da idu u dzamije, ali je za njih bolje da klanjaju u svojim kucama." Biljeze 
Ahmed u Musnedu i Taberanija u Mu ' dzemul-kebiru od Ummu Humejd es-Seidijje da je 
dosla Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: "Allahov Poslanice, ja 
namaz volim klanjati sa tobom. On joj rece: Poznato ti je da ti je namaz koji obavis u 
tvojoj sobi bolji od namaza koji obavis u tvom predsoblju. A namaz obavljen u tvom 
presoblju ti je bolji od namaza koji obavis u tvojoj kuci, a namaz obavljen u tvojoj kuci je 
bolji od onoga koji obavis u mahalskoj dzamiji, a namaz obavljen u mahalskoj dzamiji je 
bolji od onog koji obavis u centralnoj dzamiji." 

Medutim, one, ukoliko zele, mogu klanjati i u dzamijama, pod uvjetom da se pridrzavaju 
odredenih normi ponasanja, kao sto su: da se ne sminkaju i ne namirisavaju. Da se ne 
gizdaju kada idu u dzamiju. Da se prilikom odlaska i povratka iz dzamije ne mijesaju sa 
muskarcima. Da svojim ponasanjem ne pospjesuju nemoral i slicno. 

673 Biljezi ga i Buharija u nesto kracoj, i Muslim u duzoj formi. 

363 



,' * , 



J" »- • - - ,''.' ' - ' * ' '• ' |f"°. f I s . - ' ° **' ' |« S ' .*. A 

£>£ jj-cuLa <j£ (j'-**-" 6^ !^H U *' C>f (cri-*^ yjf*' J^H Oi • i ^- > ^> '->->^->- .»!/> 

4JLII ^LLa fdll Jj-j Jli : J 15 {S > J i^\ 4LII j-u; o-> i3j^ 6* u*L*?- 6* ^_ 
dUUi. *L2Ju jt JM> ^5Jj t dllwj l^ JjIj Ud 5UUJI ,ji 'a!»S Ijl : |X,j *Ili 



.OjjjA jIj (j*ulj j4i£ (JjIj Jj*~ < ^1 b& Vr' (_j^J 

os.,0 ,, 1 ' ' I " 1 1 ' * ' ■*-- ' - H J1 ' ' ' III" 

Jjdi jjf lis j^ j**jij ■'r-h>-~0 &~»^- ^a^> jj" 3 ^^-j '■ ts^? y- 

.jjjl 

J_^-.j Jli : Jli dJJU yj (j^JI (j* 3jli5 <>c 3_Jl^e jj\ LJjjl>I 4_ul5 ujjjs- .0*^ 
.L^jiij L^jjUSj <j^l> jj>^wJI ^i jljJI : <JL»j fuU 4JJI X^ 4JJI 

■;:- ^ U>^ Q~±>- CUl> lAftj I , —J^C Jul Jli 

396. O pokudenosti pljuvanja po dzamiji 

568. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Nas je 
obavijestio Jahja b. Seid, on je prenio od Sufjana, on od Mensura , on 
od Rib'ijja b. Hirasa' , a on od Tarika b. Abdullaha el-Muharibija, koji 
je kazao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 

674 Mensur b. Mu'temir el-Kufi je pouzdan i siguran ravija (siqatun-sebt). 

675 Rib'ijj b. Hiras el-Kufi spada u muhadremine (osobe koje su zivjele u Vjerovjesnikovo, 
sallallahu alejhi ve sellem, vrijeme ali ga nisu vidjele niti su se sa njim susrele). Slovi kao 
pouzdan i pobozan (siqatun-abid) ravija. 

364 



"Kada budes u namazu, ne pljuj na tvoju desnu stranu, nego iza 
sebe ili na tvoju lijevu stranu, ili ispod tvoga lijevoga stopala." 

Na ovu temu su hadisi preneseni jos i od Ebu Seida, Ibn Omera, 
Enesa i Ebu Hurejre. 

Ebu Isa kaze: Tarikov hadis je hasenun-sahihun. 677 Prema njemu se 
vladaju ucenjaci. 

Tirmizija kaze: Cuo sam Dzaruda kada kaze: Cuo sam Veki'a kada 
veli: Rib'ijj b. Hiras u islamu nije nikada slagao. 

Abdur-Rahman b. Mehdi je kazao: Mensur b. Mu'temir je 
najsigurniji medu ucenjacima iz Kufe. 

569. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Ebu 
Avane, on je prenio od Katade, a on od Enesa b. Malika, da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Pljuvanje po dzamiji je 
grijeh, a njegov iskup je da se ona (pljuvacka) zatrpa." 

Ebu Isa kaze: Ovaj je hadis hasenun-sahihun. 



676 U predaji ovog hadisa, koju Buharija biljezi od Ebu Hurejre, stoji da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas stupi u namaz, neka ne pljuje ispred 
sebe, jer je okrenut Allahu i razgovara sa Njim sve dok je u namazu. Neka ne pljuje ni na 
svoju desnu stranu, jer se na desnoj strani nalazi melek. Ako bude primoran da pljune, 
neka pljune iza sebe, ukoliko niko iza njega ne klanja, ili na svoju lijevu stranu, ukoliko 
do njega nema nikoga." 

Hattabi kaze: Ukoliko neko bude klanjao za njim ili sa njegove lijeve strane, neka ne 
pljuje ni na jednu stranu, nego neka pljune pod lijevo stopalo svoje noge. 
Katkada je osoba primorana da, dok je u namazu, ispljuje pljuvacku jer joj se zna 
nagomilati toliko pljuvacke da ne moze da uci. U nasim uslovima ona ce to uciniti na taj 
nacin sto ce izvaditi maramicu iz dzepa i ispljuvati u maramicu. U Vjerovjesnikovo 
vrijeme nije bilo maramica, a dzamije nisu bile prostrte, nego se klanjalo na zemlji, 
odnosno pijesku. Otuda Allahov Poslanik, njima dozvoljava da, ukoliko budu primorani, 
mogu pljunuti u dzamiji iza sebe, na svoju lijevu stranu ili pod lijevu nogu, s tim sto je 
naglasio da se to moze uciniti samo u nuzdi, ali da je pljuvanje u dzamiji i u nuzdi takav 
grijeh koji se moze iskupiti samo na taj nacin sto ce se pljuvacka zatrpati u zemlju ili 
pijesak, kako ne bi ostala napovrsini. 

677 Zabiljezili su ga jos i Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 

678 Biljeze ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

365 



tt jl> Jj}\ Sjj jwb IjSIj 

(j* L e-'>» ctf V3^' <!>* iu ^ s ' CH 04*-' '-'j^-* - ' :*£*-" Cx d -i^ ujO>- .0V« 

o ^ J 1 

o " s. a , , o ,0,0, „,o,J» ) • J I'.-* \%"\ \ -'"-•• i!i"- ... 

lH J^> (d I 0* ^H t ~" L^ tci-*^ U* "Wr^ <!tf U4*~" ^Jr^*' 4 -^ 5 Lujj> .0V> 

(jj (>j>-jJI jup £j j£j ^j! <jp jj)*JI ^ dtf j- 4 ^ 6* pjp" 6v Jj^* 6^1 J-o-s*-* 

- S .- S 3 ° 

J 1 8 ----^ o, ,.£5 ^ ,- .- o ^ _S to., ^ o i ** » 

.4ild C|»iwj juic 4JJI ^Lj ( gjJJI t>c S^jjA j-jI £j» aLiiA jjj t±>jl>JI 

1? o 

0,0, OJIJl^o, , * , „,,0i _ , 

, { t ' ' I " r 1 ' ** ' •»-' •" - «'•'•' f J - ' 111" 

„ tf (I 000 

« dLj a~ulj Ijilj C CUiio! 5-U-J! IjI ^3 J^JJwJI jJjJ -P^~' J"*' J""' 

397. O sedzdi u (surama) Izes-semaun-sekkat i 
Ikre bismi rabbikellezi halek 

570. ISPRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid; kaze: Obavijestio nas je 
Sufjan b. Ujejne, prenijevsi od Ejuba b. Musaa, on od Ataa b. Minaa' , a 
on od Ebu Hurejre, koji je kazao: "Mi smo sa Allahovim Poslanikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, cinili sedzdu u (surama) Ikre bismi 
rabbikellezi halek i Izes-semaun-sekkat." 

571. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Sufjan, 
on je prenio od Jahje b. Seida, on od Ebu Bekra b. Muhammeda b. Amra 
b. Hazma, on od Omera b. Abdul-Aziza, on od Ebu Bekra b. 
Abdur-Rahmana b. Harisa b. Hisama, on od Ebu Hurejre, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, isto kao i prethodni (hadis). 



679 Ata b. Minaje iskren (saduq) ravija. Pripadao je trecoj generaciji ravija hadisa. 
366 



U senedu (ovog) hadisa cetvorica tabi'inaprenose jedan od drugog. 

Ebu Isa kaze: Ebu Hurejrin hadis je hasenun-sahihun. Prema njemu 
postupa vecina ucenjaka. Oni smatraju da treba uciniti sedzdu (u 
surama) Izes-semaun-sekkat i Ikre bismi rabbikellezi halek. 

« J*l)l J Sjklil J) l\jg> to yJii XM\ 

|JJI>.| >pj\y>\ Jjp & ±°^\ ±i* Ljj^-I jljjJI 4l!l ^* £x 03^ Lw^>- .*VY 
4_Jp 4JJI ^yUs 4JD! Jj+jj jaw : J 13 c^Uc <jj| £>c 'Ujile (>c >_>_jjI <>c ^1 

* ***>*? s--- * .- °l ° ~ I'll 

.4lc *UJl (ff-^j SjjjA jcjlj ■*y<~o-o Crt* s " V . ' (j^J 
alp lla ^ic J^jvJIj .^>jj>w3 <j~u»- i±uJl> (j*»Up (JjI k£*J«X> : (j— «j-? _^' iJL9 

5 ,-Ji , , J i ,. ,. ., i 05- ° - 

.,5 ^5S _, 00 - 

^ O C^^^^O.^ .-* £ 5 -*■ P O ^ fr .> O ^ * „ 



398. O sedzdi u (suri) En-Nedzm 

572. ISPRICAO NAM JE Haran b. Abdullah el-Bezzaz; kaze: 
Obavijestio nas je Abdus-Sammed b. Abdul-Varis; kaze: Nas je 
obavijestio moj otac, on je prenio od Ejuba, on od Ikrime, a on od Ibn 
Abbasa koji je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, 
ucinio je sedzdu (uceci) nju, tj. (sum) En-Nedzm, a to su (isto ucinili) 
i muslimani i musrici, i dzini i ljudi." 

680 To su sljedeca cetvorica tabi'ina: Jahja b. Seid, Ebu Bekr b. Muhammed b. Amr b. Hazm, 
Omer b. Abdul- Aziz 1 Ebu Bekr b. Abdur-Rahman b. Haris b. Hisam. 

681 Zabiljezili su ga u El-Kutubus-Sitte, svi osim Buharije. 

682 Ovo se desilo u Mekki u Haremis-serifu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je 
ucio sum En-Nedzm. Kadaje proucio posljednji ajet ucinio je sedzdu, to su isto ucinili 

367 



Na ovu temu su hadisi preneseni i od Ibn Mesuda i Ebu Hurejre r.a. 

Ebu Isa kaze: Ibn Abbasov hadis je hasenun-sahihun. Prema njemu 
postupaju neki ucenjaci koji drze da postoji sedzda u (suri) En-Nedzm. 

Neki, ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve 
sellem, ashaba i drugi, smatraju da u surama El-Mufessal nema sedzde. 
To je stav i Malika b. Enesa. Medutim, prvo misljenje je ispravnije. 
Njega zastupaju Es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak. 



s •+ s ♦ ** I ♦ * 

Ox£ <jj Ju\j £>£ !rr^^ <c^' £#' £** ^?J J^"' iS^y* & lS*^- ^-^ .^vr 

4JUI Jj*»j ( Jlc oijJ : J 15 cjjli <jj jjj &p jLu ^ «-Lke £ye L - > >5 ^ <JJI 

.L#ji jawj Ji ^>jJI i»I^j £$£■ 4i)l (jX^ 

•" ,*,,** \S. ° ° -. f . ' ' i ' II- 



svi oni koji su sa njim bili u Haremu, kako muslimani, tako i idolopoklonici, ljudi i dzini. 
Pokusavajuci da objasni zasto su musrici ucinili sedzdu sa Allahovim Poslanikom, 
sallallahu alejhi ve sellem, Kermani iznosi tri moguca razloga; 

a) posto je to bila prva objavljena sedzda, musrici su cinjenjem sedzde htjeli da pokazu 
kako su oni bolji od muslimana, jer oni cine sedzdu njihovom Bogu, a muslimani je ne 
zele uciniti njihovim bozanstvima. 

b) da su musrici nesvjesno, mimo vlastite volje, spontano, sa muslimanima pali na 
sedzdu, i 

c) da su se bojali muslimana ukoliko je ne bi ucinili. Ovo Ibn Hadzer el-Askalani 
odbacuje kao moguci razlog, zbog toga sto su muslimani u to vrijeme bili daleko 
malobrojniji. 



368 



ijQui Jji jAj .Js*~j Coy IJli ^j-i>j jai (jiff _j£j i_H*-jJl f-?-' ui : IjJ^J 
cf>ji_°)jJl L±jjji»Jb \y>ds>-\j .JJj 3ljl (3 1 IjJIi L^Sjj ^ lj^i»jj . Lg-Lai 

lli aJvlJI ai^j 4j1c. 4JJI { Jio ^jjJI ^^Ji culj5 : JtS cjuli <jj j->j ^j->- 
<xL<j 4llc 4JJI Jlo "-jill Jjjj J 4^-lj olklJI ouLS" y : IjJLSi .1^3 j^-^j 

Ji ciLiu (jl U| lillc i_ji£j J L^J| : Jlii tjj^UJ ^lill L^ii <LuliJI 2-*l>JI 



399. O onome koji prouci (sum En-Nedzm) 
i ne ucini sedzde 

573. ISPRICAO NAM JE Jahja b. Musa; kaze: Nas je obavijestio 
Veki', on je prenio od Ibn Ebu Zi'ba , on od Jezida b. Abdullaha b. 
Kusejta , on od Ataa b. Jesara, a on od Zejda b. Sabita, koji je kazao: 
"Proucio sam Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, suru 
En-Nedzm i on nije u njoj ucinio sedzdu." 



683 Muhammed b. Abdur-Rahman b. Mugire b. Haris ibn Ebu Zi'b el-Kuresi el-Medeni je 
pouzdan ravija hadisa. Slovi kao veliki poznavalac seriatskog prava. 

684 Jezid b. Abdullah b. Kusejt je pouzdan ravija. Pripadao je cetvrtoj generaciji ravija 
hadisa. 

685 Ovaj hadis uzimaju kao dokaz sljedbenici malikijske pravne skole koji smatraju da u 
surama El-Mufessal nema sedzdi. Ebu Sevr, pak, ovim hadisom dokazuje da u suri 
En-Nedzm ne postoji sedzda, dok Ibn Hadzer smatra da necinjenje sedzdet-tilavet, nakon 
proucene ove sure u ovoj prilici, ne znaci da ne postoji sedzda u njoj. Mozda je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ovoga puta propustio da ucini sedzdu- tilave 
zato sto mozda u torn momentu nije bio pod abdestom, ili se nalazio u vremenu u kome je 
mekruh ciniti sedzdu, ili ju je, pak, namjerno ispustio kako bi time pokazao da ona nije 
obavezna, kako tvrdi Safija. 

369 



Ebu Isa kaze: Hadis Zejda b. Sabita je hasenun-sahihun. 

Neki su ucenjaci ovaj hadis objasnili tako sto su kazali da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u njoj propustio sedzdu zato 
sto je Zejd b. Sabit, koji je ucio (Kur'an), nije ucinio, pa je radi toga nije 
ucinio ni Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem.. 

Kazali su (neki): Sedzda je obavezna (vadzib) za onoga ko je cuje i ne 
dopustaju da s'e ona moze izostaviti. 

Neki vele: Ukoliko bi osoba koja nema abdesta cula (sedzdu), ucinit 
ce je nakon sto se abdesti. Ovo je stav Sufjana i ucenjaka iz Kufe. A tako 
smatra i Ishak. 

Neki, pak, ucenjaci smatraju da sedzda nije obavezna , i da ce je 
uciniti onaj ko traga za njenim fadiletima i kazu: Ucinit ce je onaj ko 
zeli. Oni se (pri ovakvom stavu) pozivaju na merfu' hadis Zejda b. 
Sabita koji je kazao: "Proucio sam Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve 
sellem, sum En-Nedzm pa nije ucinio sedzdu." Da je sedzda obavezna 
tvrde oni, ne bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, propustio da 
upozori Zejda da je ucini, a i on bi je ucinio. 



686 El-Mubarekfori smatra da je onaj koji uci Kur'an, u cinjenju sedzdet-tilave imam onima 
koji ga slusaju, pa posto Zejd b. Sabit kao imam nije ucinio sedzdut-tilavet, nije je ucinio 
ni Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. El-Mubarekfori kada ovo tvrdi poziva se na 
sljedece hadise. Temim b. Hazlem veli: "Kao djecak sam ucio Kur'an Abdullahu b. 
Mesudu. Posto nakon proucene sedzde nisam ucinio sedzdu, Abdullah mi rece: Ucini 
sedzdu jer si nam u tome ti imam." (Buharija) 

Ibn Ebu Sejbe sa senedom biljezi od Zejda b. Eslema, koji je kazao: "Neki je djecak kod 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ucio Kur'an. Kada je proucio sedzdu, cekao je 
na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da ucini sedzdu. Posto je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, nije ucinio, on rece: Allahov Poslanice, zar u ovoj suri ne 
postoji sedzda? Postoji, rece Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ali si nam u 
njoj ti imam, pa da si ti ucinio sedzdu, i mi bismo je sa tobom ucinili."Ibn Ebu Sejbe sa 
senedom biljezi od Zejda b. Eslema, koji je kazao: "Neki je djecak kod Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, ucio Kur'an. Kada je proucio sedzdu, cekao je na 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da ucini sedzdu. Posto je Vjerovjesnik, 
sallallahu alejhi ve sellem, nije ucinio, on rece: Allahov Poslanice, zar u ovoj suri ne 
postoji sedzda? Postoji, rece Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ali si nam u 
njoj ti imam, pa da si ti ucinio sedzdu, i mi bismo je sa tobom ucinili." 

687 Ebu Hanife smatra da je vadzib uciniti sedzdu-tilave i onome ko uci Kur'an i onome ko 
ga slusa. Svoje misljenje on temelji na ajetima: "Pa sta im je, zasto nece da vjeruju, i 
zasto, kad im se Kur'an cita, na tlo licem ne padaju?" ( El-Insikak, 25) "Ne, ne! (Nikako) 
Nemoj mu se pokoravati; ucini sedzdu i priblizi se (Allahu)." (Sura, El-Alak, 19). 

688 Safija, Malik, Ahmed b. Hanbel, Ishak, Evzaija i Davud smatraju da je cinjenje 
sedzdet-tilaveta sunnet. Svoj stav oni temelje na spomenutom hadisu Zejda b. Sabita. 

370 



Oni se pozivaju i na Omerov hadis, da je on na minberu proucio 
sedzdu pa je sisao sa minbera i ucinio je. Potom ju je drugog petka 
proucio i (dok) su se ljudi pripremili da je ucine, on je kazao: Ona nam 
nije stavljena u obavezu, osim ukoliko zelimo, i zato je on (tada) nije 
ucinio, a nisu je ucinili ni (ljudi). Neki su ucenjaci prihvatili ovo 
misljenje. Ovo je stav Safije i Ahmeda. 

* 00 jj SlkwJI J? «-L> U oLj .t ♦ * 

a - -* ' i '• ♦ -* ■* * ' ' » ' ' °'f "iti *t' Hit'*''' °f' II" 

: (^U* (>jI Jli .jrf? ^ «*>•*« A^} 4-4** ^> (j^* 3 ^ Jj~>j OjIj : J la 

> i ,- o . . .-. 

,» -,»,..,• ' , J - ' 111" 

,^ i> ^ (j-j.*' c£jy.L>" 1.1ft ; ^...t o .g wl JL3 

t Ioa ^a ajsu^j a-L/a 4jJLc 4JJI [jl-3 r_d^" h-'^*^ 3 ' u-? p-^' J-*' *— <"2**lj 

.» L^S Ja_>wJI IjjJ da ^jj 4jaj L^J[ | a.fl.. A *J JL3 J . JjV^rlj J^U>lj 



400. O sedzdi u suri Sad 

574. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nas je obavijestio 
Sufjan, on je prenio od Ejuba, on od Ikrime, a on od Ibn Abbasa, da je 
kazao: "Vidio sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 
kada sedzdu cini u (suri) Sad." Ibn Abbas je kazao: "Ona ne spada u 
red obaveznih sedzdi." 



689 Na temelju su ovoga hadisa Sufjan es-Sevri, Ibn Mubarek, Safija, Ahmed, Ishak i Ebu 
Hanife stali na stanoviste da u suri Sad postoji sedzda. 

Ibn Mesud, Ata i Alkama smatraju da u suri Sad ne postoji sedzda, nego da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tu sedzdu ucinio radi tevbe, pokajanja ili iz zahvale 
Allahu, dz.s, sedzdetus-sukr, kako isticu neki. Ibn Mesud, Ata i Alkama smatraju da u 
suri Sad ne postoji sedzda, nego da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tu 
sedzdu ucinio radi tevbe, pokajanja ili iz zahvale Allahu, dz.s, sedzdetus-sukr, kako 
isticu neki. 

371 



Ebu Isa kaze: Ovaj je hadis hasenun-sahihun. 

U ovome su se razisli ucenjaci iz generacije Vjerovjesnikovih, 
sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i dragi. Neki smatraju da ce se u njoj 
(suri Sad) ciniti sedzda. Ovo je misljenje Sufjana, Ibn Mubareka, Safije, 
Ahmeda i Ishaka. Neki vele da je to bila Vjerovjesnikova, sallallahu 
alejhi ve sellem, sedzda pokajanja, i u njoj ne vide sedzdet-tilave. 

: Jli jjLc <^j aJLp qs- (jULa <jj rj*ij o& " U j- f J OjI bjj3-l ^-w^ 3 IajJl> .dVfi 
J <>oj ,uu JL5 ^^jl^vw Ug_»3 ,jb £>Jl Ojj-j oJUi5 .4UI Jj~>j b CaIS 

„ .. So ,- 00^^ 

'-' ° I' 

■t3- 3>w !j 

a ^LSafJI Jj&lj dJJLoa tjjajjl <jbiL»> J&3 aAj .OJ^Jvw l^ji a^Axj (J I jj 



401. O sedzdi u suri Hadzdz 

575. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Ibn 
Lehi'a' , on je prenio od Misreha b. Ha'ana , a on od Ukbea b. Amira, 
koji je kazao: "Rekao sam: Allahov Poslanice! Odlikuje li se sura 
Hadzdz time sto sadrzi dvije sedzde? Da, kaza on. I neka je ne uci 
onaj koji nece uciniti dvije sedzde." 



690 Biljeze ga jos i Buharija u Sahihu i Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

69 1 Abdullah b. Lehi'a je slab ravija. 

692 Misreh b. Ha'an je tabi'in. Ibn Hadzer ga drzi ravijom koji zadovoljava (makbul). Zehebi 
u djelu Mizan veli da je on iskren ravija. 

372 



693 

Ebu Isa kaze: Sened ovog hadisa nije jak. 

U ovome su se razisli ucenjaci. Preneseno je od Omera b. Hattaba i 
Ibn Omera da su kazali: Sura Hadzdz se odlikuje time sto u sebi sadrzi 
dvije sedzde. Ovako misle i Ibn Mubarek, Safija, Ahmed i Ishak. 

Neki, kao sto su Sufjan es-Sevri, Malik i ucenjaci iz Kufe, smatraju 
daje u njoj samo jedna sedzda. 

£>j J-o->^ £>j £>**<->Jl ujjl>-i (j-jjj-^ J^j ^V^ c# -^-a^o ^y^' ci *Hr^ L u ju a * . OV*l 

(jj fdll jj^p (ffijAi-l ! o-^ y : T^y? o*' iA ^ '■ '-"^ -Hji <rf' Ch *"' ^* 

\j : JUs all»j 4_JLe 4JLII lJ 1^ j^yjiJI (jJI J^j *L> : Jli X^s- oj\ &* 1>3j ^1 

oo>-*<3 tSjj>vi i_il> (j^l (j->^ rV^ ^'j ^JUDI j^y'j ltH c ^" Jj-*>j 

e ,, ^ 

Jll : doi- ^ JIS : *u^> c>jt jjJ JL5 : 0~*j>JI Jli . jjlj JjIc ^ QIuHj 

i s ' ■* °i ti"'* '' ' i * %■' ° ' '1' ' °'t' Iti V ^ s n t" * i 5 ' •* °i 
: u*' 1 -^ l>J' ^"^ . Ji*v*»> i»J 8d>uj »JL»j 4jJ* 4JJI ^yJU? (^yjujl Iji5 : ^1-** 6v' 

s- o - - ^ 

& ft 

lift (>o u[ 43jjij U c (j^Uc (^j| i±jjjj»- (2^» v^j^ ^y^-*" 1^* : ^^ _jjI Jli 
£>c e-ll>JI jJL> Ujjl>.I ( _yf«jJI e-iLajJI jjlc lijjJ*-! ji-io (jj j^i^o Qjdi- .fiVV 



693 Jer se u njemu nalazi ravija Ibn Lehi'a koji je slab ravija. Medutim, isti ovaj hadis biljezi 
Hakim u Mustedreku sa drugim senedom koji je pouzdan. 

373 



Ji Jyj »Ju»j *Ilc 4JLI1 (jJtJd 4JJI Jj~>j 0^ :^^ liuLi ^i 3JUJI ^1 

o, t, , ,, > ,• , *'.'-'„.'• «tt i°tti 7°~ti ' ■* 

4j^>j *j*p-i$ 4jw^ J-xtj 4£L> ijjJJ <j&>$ ±>~} : JjJub o'j*"" ^J^^ 



402. O tome sta se izgovara na sedzdama 

Kur'ana 

576. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Obavijestio nas je 
Muhammed b. Jezid b. Hunejs ; kaze: Nas je obavijestio Hasan b. 
Muhammed b. Ubejdullah b. Ebu Jezid i kazao: Rekao mi je Ibn 
Dzurejdz: Hasane! Obavijestio me je Ubejdullah b. Ebu Jezid, 

695 

prenijevsi od Ibn Abbasa da je kazao: "Dosao je neki covjek kod 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: Allahov Poslanice! 
Sinoc sam, dok sam spavao, u snu vidio gdje klanjam iza nekog 
drveta. Ucinio sam sedzdu , a i drvo je, povodeci se za mnom 
ucinilo sedzdu. Cuo sam ga (kako na sedzdi) govori: Allahu! Upisi mi 
je kod tebe u dobra djela. Skini sa mene pomocu nje (grijeh) teret, 
ucini mi je kod Tebe riznicom, i primi je od mene kao sto Si je 
primio od Tvoga roba Davuda. Hasan veli: Kazao mi je Ibn 

697 

Dzurejdz: Meni je kazao tvoj djed da je Ibn Abbas rekao: 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, proucio je ajet sa sedzdom a 
potom ucinio sedzdu: Cuo sam ga kako na njoj izgovara isto ono, 
kako ga je obavijestio onaj covjek, sto je izgovaralo (ono) drvo." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Ebu Seida. 



694 Muhammed b. Jezid b. Hunejs je, prema ocjeni Ibn Hadzera, ravija koji zadovoljava 
(makbul). Ibn Hibban ga ubraja medu pouzdane ravije hadisa. 

695 Tojebio Ebu Seid el-Hudri. 

696 El-Mubarekfori veli: Postoji mogucnost da se ovo odnosi na namasku sedzdu, ali je veca 
vjerovatnoca da je ovdje rijec o sedzdi-tilave koju je ucinio nakon sto je proucio ajet 
sedzde iz sure Sad. 

697 Kome je bilo ime Abdullah b. Ebu Zejd. 

374 



Ebu Isa veli: Ovaj hadis je garib. 698 Mi ga od Ibn Abbasa poznajemo 
samo u ovoj formi. 

577. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Obavijestio 
nas je Abdul- Vehab es-Sekafi; kaze: Nas je obavijestio Halid el-Haza, 
on je prenio od Ebu Alijea, a on od Aise, da je kazala: "Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem bi na sedzdi Kur'ana nocu 
govorio: Moje lice je nicice palo Onome Koji ga je stvorio i Koji mu 
je, Svojom snagom i Svojom moci sluh i vid dao. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



11 

699 



* jL^JJb oUsa5 JJUl c>9 ^y> 4->U 6^ j? J w ub .£ *f 
j^ olji UjI£ 4J l-u5 j^JaJ! SU^j j^aJI ?UU? ijjj U olji5 4Jw ?^ o* jl 

f o Hi "' ■"' ' 1''' •*?' ** ' * ' ' * ' /*' ' III" 

s > , , Z. »,*'*•* ,,, i "' ' 



403. O onome koji je propustio svoj nocni vird 
pa ga naknadno ucinio danju 

478. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Ebu 
Safvan, on je prenio od Junusa , on od Ibn Sihaba, da su ga Saib b. 

698 Zabiljezili su ga jos i Ibn Hibban u Sahihu, Hakim u Mustedreku i Ibn Madze u Sunenu. 
Zehebi ga smatra vjerodostojnim, dok ga Ukajli smatra slabim hadisom, jer se u njegovu 
senedu nalazi ravija Hasan b. Muhammed b. Ubejdullah b. Ebu Zejd, cije stanje nije 
dovoljno poznato (medzhul). 

699 Zabiljezili su ga jos i Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze i Bejhekija u Sunenima, te Hakim 
u Mustedreku. Ibn Seken ga ocjenjuje vjerodostojnim hadisom. 

700 Junus b. Jezid. 

375 



Jezid i Ubejdullah obavijestili, prenijevsi od Abdur-Rahmana b. 
Abdul-Kari'a koji je kazao: Cuo sam Omera b. Hattaba kada veli da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Ko zaspi i ne 
prouci odlomak (iz Kur'ana) ili dio njega (koji redovno praktikuje 
uciti nocu) pa ga prouci izmedu sabahskog i podnevskog namaza, bit 

. , , . . r v. ,,702 

ce mu upisano kao da ga je 1 nocu proucio. 

703 

Ebu Isa veli: Ovaj je hadis hasenun-sahihun. Ebu Safvanu je lme 
Abdullah b. Seid el-Mekki™ 4 , od njega je hadise prenio Humejdi i drugi 
veliki ljudi. 



0„ f s 9- f . 



* j>UU! JjJ CYj tfjj (ijJ! J .feJ&tfl J *l> U ub .1 * t 

c±^jL>Jl mI 3-fcj jL>j o^ Jlol'ko £>£ J-jj £# jUj> u^j^I ^JtH^ LJJ'j^* .OVH 
^ioo Ul iixL-j fulc <d!l J*o -i4*ui J 15 : J 15 Sjjjj& ^1 £>p 4JLj ^j.cuJl 
,jU> u*»lj 4-Jj 4JUI Jpu C>l j»wUI JjS «U»Ij *9jj JJJ! 
'iko Uf <■ J 15 Lwl : jLjj ^ jI^k« ^J JLs : jUi J 15 : Ijlii J 15 






JLs 



^jliJI U 



701 Ubejdullah b. Omer b. Hafs b. Asim b. Omer b. Hattab el-Umeri je pouzdan i siguran 
ravija hadisa. 

702 Pojedine osobe prakticiraju da svakodnevno, danju ili nocu, nesto obavljaju sto je 
neobavezno, kao sto je klanjanje odredenog broja rekata ili ucenje necega iz Kur'ana i 
slicno. Ta neobavezna radnja koju neko redovno prakticira naziva se virdom. U ovom 
hadisu je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, dao objasnjenje da se ono sto se 
prakticira ciniti nocu, pa se propusti, moze nadoknaditi danju. Analogno tome i ono sto 
se prakticira ciniti danju, ukoliko se propusti, moze se nadoknaditi nocu. Biljeze Muslim 
u Sahihu i Tirmizija uDzami 'u od Aise daje kazala: "Ukoliko bi Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem, zbog pospanosti ili bolesti propustio klanjati nocni namaz, on bi danju 
klanjao dvanaest rekata." 

703 Zabiljezili su ga svi u El-Kutubus-Sitte osim Buharije. 

704 Ebu Safvan Abdullah b. Seid el-Mekki je, prema misljenju Ibn Hadzera, pouzdan ravija. 
Pripadao je devetoj generaciji ravija hadisa. 

705 Kao sto su Alija b. Medini, Ahmed b. Hanbel i drugi. 

376 



404. Ostro upozorenje onome koji podize 
glavu prije imama 

579. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Hammad 
b. Zejd, prenijevsi od Muhammeda b. Zijada , a on je ustvari Ebu Haris 
el-Basri pouzdan, a on od Ebu Hurejre, koji je kazao da je Muhammed, 
sallallahu aleihi ve sellem, rekao: "Zar se ne plasi onaj koji podize 

707 

glavu prije imama, da mu je Allah ne preinaci u magarecu." 

Kutejbe prenoseci od Hammada: Veli da mu je Muhammed b. Zijad 
rekao: On je doslovno kazao: "Zar se ne plasi." 

708 

Ebu Isa kaze: Ovaj je hadis hasenun-sahihun. Muhammed b. Zijad 
iz Basre je pouzdan ravija. Nadimak (po djetetu) mu je Ebu Haris. 



i i ♦. - 

ju£ £>j jjl> 0-p jL1*J 0-j Jj- ^ 0* ^j l>^ ^L*^- ^j^' ^Ul-xji^ Lilian . CA* 

$ - * d 00 - ° -* - .« ^- ,, 



706 Muhammed b. Zijad el-Dzumehi Ebu Haris el-Basri je siguran i pouzdan ravija. Ponekad 
je prenosio mursel hadise. Spada u ravije El-Kutubus-Sitte. 

707 Ovaj hadis sadrzi ostro upozorenje onima koji sa ruku'a i sedzde podizu glavu prije 
imama. 

708 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima, te Ebu Davud u Sunenu. 

311 



cjjj^o oa>j j-^jJl (jJ-^v _jaj abb »y »ojI IJl : 4SjiJl JaI (>? pj^ ul9 -^J 

* 'at 

o 

405. O onome koji nakon sto je klanjao 

farde, (ponovo) svijetu klanja 

kao imam 

580. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Hammad 
b. Zejd, on je prenio od Amra b. Dinara, on od Dzabira b. Abdullaha: 
"Muaz b. Dzebel bi sa AHahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve 
sellem, (ponekad) klanjao aksam, potom bi se vratio svome narodu i 
klanjao im kao imam." 

710 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. Prema ovome su 

•v 711. 

postupale nase kolege (hadiski ucenjaci), Safija, Ahmed i Ishak. Oni 
su kazali: Ukoliko bi neko, nakon sto je klanjao obavezni namaz ponovo 
ga klanjao kao imam, namaz bi onima koji su za njim klanjali bio 
ispravan. Oni se pri ovakvom stavu pozivaju na Dzabirov hadis u kome 
je (spomenut) Muazov slucaj, a on je vjerodostojan i na vise nacina je 

709 U Muslimovoj predaji ovog hadisa, koji on preko Mensura, prenosi od Omera, stoji: "da 
je Muaz sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao jacijski namaz, a potom 
se vratio svom narodu i njima (ponovo) taj namaz klanjao kao imam". Bez obzira da li se 
radilo ovdje o aksamskom ili o jacijskomnamazu, bitno je daje on isti namaz klanjao dva 
puta. Prvi put kao muktedija za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, i drugi put 
kao imam. To iskljucuje pretpostavke nekih ucenjaka koji kazu daje on tada klanjao dva 
razlicita namaza. 

710 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Scthihima. 

711 Prema misljenjima Safije, Ahmeda i Ishaka, ukoliko bi osoba klanjala fard-namaz za 
imamom koji klanja nafilu, takav bi mu namaz bio valjan. Pri ovakvom stavu oni se 
pozivaju na spomenuti hadis Muaza, gdje je on, prema njima, prvi namaz (koji je klanjao 
za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem) zanijetio kao fard, a drugi (koji je on 
klanjao kao imam) kao nafilu. To potvrduje predaja ovog hadisa koju su zabiljezili 
Abdur-Rezzak, Safija, Tahavija i Ed-Darekutni preko Ibn Dzurejdza od Dzabira, a u 
kome stoji dodatak: "On je za njega nafila, a za njih fard." 

378 



prenesen od Dzabira. Preneseno je i od Ebu Derdaa da je upitan o 
covjeku koji je usao u dzamiju dok su ljudi bili na ikindijskom namazu. 
Pomislivsi da oni klanjuju podnevski namaz, on je pristao za njima. A 
on rece: Njegov namaz je valjan. 

Neki su ucenjaci iz Kufe kazali: Ukoliko bi neki ljudi pristali za 
imamom koji klanja ikindiju, misleci da on klanja podne, namaz onih 
koji bi pristali za njim bi bio nistavan, ukoliko se nijet imama i 

712 

muktedije razlikuju. 






±>s- (jj Jl> uujm yJj4*JI £* f-MI -^ "-Of*"' J-a-*^ £# J - oJ> '' LJjJ-» .*A> 

O .. • S -- ° » - - " " „' 

JJJU (jj (j^jl i>e (Jj^JI *ill ^* d>J jfi-> b* cl>u»2Jl v_JU ^jJjj^- : Jls (>j>-jJI 
Ji l&*^ jjL^JL. ^j <lJ£ <dJ! Jq> ^Jj! Lil> li*b> |j| 6s : J IS 

•" - ■» - - *. - i- - - i 't|- 

_ o S o „ o 

406. O olaksici u pogledu cinjenja sedzde na 
odjeci u vrijeme velike zege ili hladnoce 

581. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Muhammed; kaze: Obavijestio 
nas je Abdullah b. Mubarek; kaze: Nas je obavijestio Halid b. 



7 1 2 Prema misljenju Ebu Hanife ukoliko bi muktedija klanjao drugaciji namaz od onoga koji 
klanja imam, takav njegov namaz ne bi bio valjan, jer im se nijeti razlikuju. Buharija i 
Muslim biljeze od Ebu Hurejre daje Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
"Imam je radi toga da bi se za njim klanjalo. Zato ne postupajte drugacije od njega." 

379 



713 

Abdur-Rahman i kazao: Ispricao mi je Galib el-Kattan , prenijevsi od 
Bekra b. Abdullaha el-Muzenija, a on od Enesa b. Malika, koji je kazo: 
"Mi smo praktikovali, kada bismo sa Vjerovjesnikom, sallallahu 
alejhi ve sellem, klanjali podne, u vrijeme zestokih vrucina sedzdu 
ciniti na nasoj odjeci, kako bismo se zastitili od vreline." 

Ebu Isa kaze: Ovaj je hadis hasenun-sahihun. 

Na ovu su temu hadisi preneseni jos i od Dzabira b. Abdullaha i Ibn 
Abbasa. A prenio ga je i Veki' od Halida b. Abdur-Rahmana. 

tjl5' : J Li 5j^-*« <jj j^Li- <j£ dlU--* £>£ ^j^UI wl Ljjjl>-I <ujjL9 Ul>j-> . flAY 
.u^w-iJI *Jltu ( J^ sULrfw jJ j*i j^iJI t JQ? 131 jJL>j 4j1p 4JL1I ^jI^j ^jJI 

* -■»-->'.',«- 1 'ti- 

&Lulo £# j^}-*-" -^ ^j^' LSr^v^' ls^*^" ^j'-*- 6^ ^1H jop uJjl>- .OAY" 
j^Jtis i>o : ^L.j ille 4JJI ^jJle <JJI J^j Jli : Jli ^i ^i Jllfe ^jf U^I>.| 

»i- .- .- s £ -« oS . ti'tf« i* ' ttl "**-*' a i "' I' ' • • ti 



713 Galib b. Hitaf Ebu Sulejman b. Ebu Gajlan el-Basrije je pouzdan ravija hadisa. Tako su 
ga ocijenili Ahmed b. Hanbel i Jahja b. Mein. 

714 U predaji ovog hadisa, koju biljezi Ebu Davud u Sunenu, stoji: Mi smo klanjajuci podne 
sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, praktikovali da u situacijama, kada zbog 
velike vrucine ne bismo bili u stanju spustiti lice na zemlju, da podbacimo nasu odjecu." 
Na temelju ovih hadisa je Ebu Hanife i vecina islamskih ucenjaka stala na stanoviste da 
je dozvoljeno sedzdu ciniti na odjeci. Ovo je u suprotnosti sa siijskim stavom po kome se 
sedzda ne moze ciniti ni nacemu drugom osim na zemlji.Na temelju ovih hadisa je Ebu 
Hanife i vecina islamskih ucenjaka stala na stanoviste da je dozvoljeno sedzdu ciniti na 
odjeci. Ovo je u suprotnosti sa siijskim stavom po kome se sedzda ne moze ciniti ni 
nacemu drugom osim na zemlji. 

715 Zabi lj ezen j e u El-Kutubus-Sitte. 

380 



<uLj : xLjj 4j& ill I J^> ill! JjLj J13 : J II .fjlcj i>> jjvLS 4J cajIS 

,, Jlla 4uujIj : aajkva Jli . t±uj->JI Ojiio yt> : jUfl JLLk 

407. O tome da je u dzamiji mustehab sjediti 
od sabaha pa do izlaska sunca 

582. ISPRICAO NAM JE Kutejbe; kaze: Nas je obavijestio Ebul Ahves, 
prenijevsi od Simaka, a on Dzabira b. Semurea koji, je kazao: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi, nakon sto bi klanjao sabah, 
sjedio u dzamiji na mjestu na kome je klanjao sve do izlaska sunca." 

Ebu Isa kaze: Ovaj je hadis hasenun-sahihun. 

583. ISPRICAO NAM JE Abdullah b. Muavija el-Dzumehi 

718 

el-Basri ; kaze: Obavijestio nas je Abdul- Aziz b. Muslim; kaze: Nas je 
obavijestio Ebu Zilal, a on je prenio od Enesa, koji je kazao da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko u dzematu 
klanja sabah a potom sjedne da Allaha zikir cini sve dok sunce ne 
izade, potom ustane i klanja dva rekata, imat ce nagradu kao da je 
obavio i hadzdz i umru. Veli (Enes) da je Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, rekao: Potpune, potpune, potpune." 

Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-garibun. Pitao sam Muhammeda 
b. Ismaila za Ebu Zilala, pa je rekao: On je osrednji u hadisu. 
Muhammed veli da mu je ime Hilal. 

716 U predaji ovoga hadisa, koju biljezi Taberanija u Mu'dzemul-Kebiru, stoji: "da bi 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedio u dzamiji na mjestu na kome je 
klanjao i zikrcinio, sve do izlaska sunca." 

Ovi hadisi ukazuju na to da je lijepo (mustehab) nakon sabaha ostati u dzamiji i zikir 
ciniti do izlaska sunca. 

717 Biljeze ga jos i Muslim u Sahihu, te Ebu Davud i Nesaija u Sunenima. 

718 Abdullah b. Muavija el-Dzumehi je pouzdan ravija. Pripadao je desetoj generaciji ravija 
hadisa. 

719 Taberanija u Muzemul-Kebiru biljezi sa senedom od Ebu Umame da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Ko u dzematu klanja sabahski namaz, 
potom sjedne i zikr cini do izlaska sunca, a nakon toga klanja dva rekata, vratit ce se sa 
nagradom kao da je obavio hadz i umru." Munziri u Et-Tergibu veli da je sened ovoga 
hadisa dobar. 

381 



jjlp (>c [e**'> 8 Ctf J-«aJI "j** , i : \y& ^r*"'j j^*J 6^^ bi J}**-* Ujj-> .oA£ 
Jiwj jl i^l^c- (>jI C^ 4-°j^? 6^ &j Ch j¥ b^ ^*? ^' 6^ ^■*-*' £#' ^' 

oia ^j| (jj Jja~j (jj 4JJ1 JjuC (^c /*?P9 '-M^-*"' 0"^ <1# •!**>*« ujJ->" . O.AO 
toUuwl ^ Jii>Jb jl5 »Iwj 4_»i£ ( JL3 (rfJJI <j' ■ ^j-^-f ^jLa-^I O^V 6* 

III ° - « ° J> = - J 1 , , , » , * j. S o , , ) 1 I 1 > (,». 

4JJl jjl£ (jj .io_xj ^j^-* - ' ih'-*" W' c5j~^V-" H^-*" lH ?•'— l - a uj'jj>- .0A"\ 

JL5 : J 15 j^l ^ c-. uu o.aJ I yj jj*<-> (j* jjj <jj { Xt (j-c 4jjI <j* i^jLusJUl 

0|S tolCaJI ^ oUilUlj dJl^l j^ U : X*j ^ie 4JJI JLp aH\ J^Lj Ji_ 



j> , , <i 



s-LwuiJI ^j| ^j ciutj,! jjs L^aj^UI _jjI IJjj^-I 4jjI jj^ (jj rJl*e LjjJ-> .OAV 
0* Jujj 4JJL* 4JLII ^^1^ 4JJI Jj*jj oJL< : caJ15 lliuLc ^i jjj~« c>i 4_«jI j>c 



382 



. ji^ll Sli^j o* SU4^' ^4^ cS-lb>l ji : Jli tSUCsJI J oUjJU! 



408. O okretanju u namazu 

584. ISPRICALI SU NAM Mahmud b. Gajlan i drugi; kazu: Nas je 
obavijestio Fadl b. Musa, on je prenio od Abdullaha b. Seida b. Ebu 
Hinda, on od Sevra b. Zejda, on od Ikrime, a on od Ibn Abbasa: 
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi u namazu preko oka 

720 

gledao desno i lijevo, s tim sto vrat ne bi okretao prema nazad." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garib. 721 Veki' se, u prenosenju (ovog 
hadisa), ne slaze sa Fadlom b. Musaom. 

585. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nas je 
obavijestio Veki', on je prenio od Abdullaha b. Seida b. Ebu Hinda, a on 
od nekih Ikriminih ucenika: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem 
bi ispod oka gledao u namazu". Spomenuo je slicno prethodnom 
hadisu. 

Na ovu temu su hadisi preneseni i od Enesa i Aise. 

586. ISPRICAO NAM JE Muslim b. Hatim el-Basri Ebu Hatim; 
kaze: Nas je obavijestio Muhammedb. Abdullah el-Ensari, onje prenio 
od svoga oca, on od Alije b. Zejda, on od Seida b. Musejjeba, a on od 
Enesa koji je kazao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi 
je (jednom prilikom) rekao: Sincicu moj, cuvaj se okretanja u 
namazu, jer je okretanje u namazu propast. Ukoliko se, pak, budes 
morao okrenuti, onda to cini kod dobrovoljnih, a ne kod obaveznih 



„ 722 

namaza. 



720 Abdur-Rahman el-Mubarekfori drzi da je Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, 
okretanje bilo prilikom klanjanja dobrovoljnog namaza nafile. Ibnul-Melik smatra da se 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svega nekoliko puta se okrenuo u namazu 
kako bi svojim sljedbenicima pokazao da okretanje u namazu, ukoliko osoba nije 
okrenula prsa od Kible, ne kvari namaz. 

721 Ovaj hadis je zabiljezio Hakim u Mustedreku, naglasivsi da on ispunjava kriterije 
Buharije i Muslima. Nevevi tvrdi da je sened ovog hadisa pouzdan. 

722 Ibn Hadzer drzi da postoji vise hadisa, koji, istina, ne ispunjavaju uvjete Buharije i 
Muslima, iz kojih se da zakljuciti da je okretanje u namazu pokudeno, mekruh. Ibn 
Huzejme u Sahihu i Ahmed b. Hanbel u Musnedu biljeze od Ebu Zerra da je Allahov 

383 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun. 

587. ISPRICAO NAM JE Salihb. Abdullah; kaze: Nas je obavijestio 
Ebul Ahves, on je prenio od Es'asa b. Ebu Sa'saa, on od svoga oca, on 
od Mesruka, a on od Aise koja je kazala: "Pitala sam Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o okretanju u namazu, pa je 
kazao: To je otimacina, ono sto sejtan uspije ugrabiti od covjekovog 



,,723 

namaza." 



724 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun. " 



e 9 

e 9 9$ 



id> 



>L> »UUI dljjj Jj>y\ ^ jSJ bub .i»* 
' i° - - . v 

j* SLbjl (jj jrL>s>JI <>£ jjb^jJI LJjji»-l [ffSpJl o*^_Jt* £w »UoA uj'j^. .OAA 

(jJl Jbw <jP jjJJ ^1 (jjl (>C OjJ (jj jj^P £>£j { L? iP <j* Oj-uJ> (>C l>>— 'I (jJl 

iUUIj oUUaJI *$Jt>) ^1 IjI :X/j fuic 4JJI JLs <U)I Jj-j JLs : UlS J+>- 

,»UUI *Jwy U5 £ J *a j J$ JL> ,jiP 
I1& £>? c5jj ^ 111 djJuh Ij^-I Jju U c V41j^ ^^^ '-*■* : (C ^V -P ^' ^ 

jj>Lw aUUIj J^-jJl *Li>» IjI :IjJ13 :J*JI JaI lie li» ,-L* J-&*Jlj .*->-jJI 
.j»UUl jw fj^" ^ IjI ioyl dLL> 4^jj>j Uj t jj>wJi 
U <d*J : JUi a.^J».nj (jp j5"jj ,»uUl « j-»w<-» 5I djUJI £>j <JJI jo*jli>lj 

-;;c- 4J ^i*J ^L> OJJV^JI dJJj ^5 <UjIj Xijj 



Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uzviseni Allah, dz.s, je Svojim licem 
okrenut prema Svome robu (kada je u namazu), sve dotle dok se rob ne pocne okretati. A 
kada se on (u namazu) pocne okretati, i Allah, dz.s, se okrene od njega." 

723 Na temelju ovog i drugih hadisa, vecina je islamskih ucenjaka stala na stanoviste da je 
svako okretanje u namazu, ukoliko se pri tome nisu okrenula prsa od Kible, 
mekruhit-tenzihen. Medutim, ukoliko se prsa od Kible okrenu, u torn slucaju se namaz 
mora obnoviti. 

724 Biljeze ga jos i Ahmed, Buharija, Nesaija i Ebu Davud. 

384 



409. Kako ce postupiti onaj koji imama 
zatekene na sedzdi 

588. ISPRICAO NAM JE Hisam b. Junus el-Kufi; kaze: Nas je 
obavijestio El-Muharibi, on je prenio od Hadzdzadza b. Erta'te, on od 
Ebu Ishaka, on od Hubejrea a on od Alije, a prenio je Amr b. Murre od 
Ibn Ebu Lejle, i od Muaza b. Dzebela, da su kazali da je Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas dode 
na namaz, a imam bude u odredenom stanju, (neka ga slijedi) i cini 
ono sto cini imam." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun. Nije nam poznato da ga je neko 
sa senedom prenio, osim na ovaj nacin. Prema ovome posrupaju 
ucenjaci. Oni kazu: Kada osoba dode ( u namaz) a imam je na sedzdi, 
neka i ona ide na sedzdu, s tim sto se ne smatra da je stigla kalanjati taj 
rekat ukoliko joj je ruku' sa imamom prosao. 

I Abdullah b. Mubarek smatra da ona treba sa imamom otici na 
sedzdu. Spomenuto je od nekih da su kazali: Mozda ona nece ni podici 
glave sa te sedzde, a bice joj oprosteni grijesi. 

s 

^■Ua5l Juf »U9 j»Aj »UUI ^uJI j&jj o' ^jAIjj •— >H •*• ' * 

te &*4 £>£ j-oJW L»^jl>I dljUJI (jj 4111 _lx£ L5jJL>l -U-><^ £tf J-oJ>! twJj>. ,0A^ 

4JJI ^^Ls fdli Jj~>j J 15 : J IS <_ul q£ ojlis ^1 ^ 4JJI jjlp ^p jjj5 t^l d* 



- ^ 5 ^ Jl 



JaI ^ »^3 0j5 jij .jjoxwfl £>«*■>■ *ijjJ^> ojufl j| dajj^- : ,y*-ig $v ^ 

385 



* dJjLloJl (jjl Jji Iftj. olllgJl c-u>li j5 c oLL-cJI owLS j5 (jJJ-*^ 

410. O pokudenosti da ljudi imama 
cekaju stojeci 

589. ISPRICAO NAM JE Ahmed b. Muhammed; 725 kaze: 
Obavijestio nas je Abdullah b. Mubarek; kaze: Nas je obavijestio 
Ma'mer, on je prenio od Jahje b. Ebu Kesira, on od Abdullaha b. Ebu 
Katade, a on od svoga oca, koji je kazao da je Allahov Poslanik, 
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ukoliko bi i bio proucen ikamet, vi 
nemojte ustajati dok mene ne ugledate." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Enesa, medutim on nije sacuvan. 

797 

Ebu Isa kaze: Ebu Katadin hadis je hasenun-sahihun. ~ Neki ucenjaci 
iz generacije Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ashaba i 
drugi smatraju mekruhom da ljudi imama cekaju stojeci. 

Neki, pak, vele: Ukoliko imam bude u dzamiji a otpocne ucenje 
ikameta, neka ustanu ljudi kada muezin izgovori Kad kametis-salatu. 
Ovo je stav Ibn Mubareka. 



725 Ahmed b. Muhammed b. Musa Ebu Abbas es-Simsar je poznati hafiz hadisa. Vise je 
poznat po nadimku Ibn Merdivejh nego po imenu. Spada u kategoriju najpouzdanijih 
ravija hadisa. 

726 Prilikom koristenja ovoga hadisa treba imati na umu dva razlicita momenta: a) momenat 
kada se imam ne nalazi u dzamiji. U torn slucaju, ukoliko bi i bio proucen ikamet, prema 
misljenju vecine ucenjaka, ne treba ustajati dok se ne ugleda imam. To je zato da ljudi 
nakon proucenog ikameta ne bi morali stojeci cekati imama, ukoliko bi ovaj zakasnio. 
b) Kada se imam nalazi u dzamiji, a bude proucen ikamet, kada ce ljudi ustati radi 
zajednickog klanjanja, sporno je medu ucenjacima? Prema misljenju vecine, nece 
ustajati sve dotle dok muezin ne zavrsi sa ucenjem ikameta. Seid b. Musejjeb veli: Kada 
muezin rekne Allahu Ekber, duznost im je da ustanu. Kada rekne Hajje ales-slati, pocet 
ce se redati u safove. A kada muezin rekne La ilahe illellah, imam ce izgovoriti pocetni 
tekbir. Prema misljenju Ebu Hanife, ustat ce kada muezin izgovori Hajje alel-felah. A 
kada muezin rekne Kad kametis-salatu, imam ce izgovoriti pocetni tekbir. 

727 Zabiljezili su ga u El-Kutubus-Sitte svi osim Ibn Madze. 

386 



$■ ' ' $ ' 

ij* ^pLj-c (jj j5j ojI wj^>I j»ji (jj ,c2>-i '■ J J•*-- > ■' 6"^ £>■? Jj**** Luj^- . On* 
jjtj al*>j 4jJ£ 4i)l (^Jutf [yJuJIj (jlisl oj5 : J15 <UI axe op jj 6* ^Li 

*.' * a », '.' ...'.* .. *•» "... *' irS.i ' ?" •* ° '»' I s '.'* *"***' -,' 



o 8 ^ s a . ^ <• ^ ^ o " o ^ o > " "* 

J**> :*JL*>j <ui* <UJI ^^ ^^jjJ! JU$ .jj-*<iJJ o^ej >j u*L»j 4_Up 4-01 



© . O >■ s O.OJ 1 



o -J 1 o 



. »oXa3 j*n>- i±juJi> <dJI JjLff >±jjJl> : i fika^fi y t \ Jti 

411. Ucenje Et-tehijjatu i salavata na Vjerovjesnika, 

sallallahu alejhi ve sellem, prije dove 
590. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijestio nas 

728 729 

je Jahja b. Adem; " kaze: Nas je obavijestio Ebu Bekr b. Ajjas, " on je 

730 731 73"' 

prenio od Asima, on od Zirra, a on od Abdullaha " koji je kazao: 



728 Jahja b. Adem b. Sulejman el-Kufi Ebu Zekerijja je pouzdan ravija i hafiz hadisa. 
Pripadao je devetoj generaciji ravija. Umro je 203. godine po Hidzri. 

729 Ebu Bekr b. Ajjas el-Esedi el-Kufi je pouzdan i pobozan ravija. U starosti je lose pamtio. 
Pripadao je sedmoj generaciji ravija hadisa. Napisao je djelo pod nazivom Es-Sahih. 
Ucenjaci su se razisli u pogledu njegova imena. Ibn Hadzer veli da je najispravnije 
misljenje onih koji tvrde da on uopce nema imena, nego da ima samo nadimak po djetetu 
po kome je poznat. 

730 Asim b. Behdele je iskren ravija. On je poznati imam u kiraetu. Mi u Bosni i Hercegovini 
prilikom ucenja Kur'ana slijedimo njegov kiraet. Od njega su hadisi zabiljezeni i u 
Buharijevu i Muslimovu Sahihu. 

73 1 Zirr b. Hubejs je pouzdan i veoma ugledan ravija. Spadao je u muhadremme. 

732 Abdullah b. Mesud je poznati ashab. 

387 



"Klanjao sam (jednom prilikom) a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem je sjedio. Sa njim su bili i Ebu Bekr i Omer. Kada sam sjeo, ja 
sam poceo uciti Et-tehijjatu, nakon toga salavate na Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, a potom sam poceo moliti za sebe. (Cuvsi 
me) Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rece: Trazi, bit ce ti 
dato. Trazi, bit ce ti dato." 

Na ovu temu je hadis prenesen i od Fedalea b. Ubejda. 
Ebulsakaze; &MuMlQv hadis je hasenun-sahihun. 73 " 
Ahmed b. Hanbel je ovaj hadis od Jahje b. Adema prenio u nesto 
skracenoj verziji. 

Ujjj-I ci.^./' t^ 2 Cy. j-?Lc 4j**"' t^jlaiJI «JL> (>j jjj>j L1jjl> .fin i 
ILj'$ iUli 4_UI ^^ 4UI Jj^j j^l : oJli 4JuLe (>c 4jjI £>* Sjji £j »Li» 

.JjUl i^ujJ>JI 'fro <r~e\ Ijaj .0^>j j5j£ l y>\ fllwj fulc 4_LI I ^jl^ 

.8^>j j5j$ 4j^I ai-j 4j1c 4JJI ^lwo ^^jjJI (jl 



733 Biljeze Timiizija, Ebu Davud i Nesaija u Sunenima sa senedom od Fedalea b. Ubejda da 
je kazao: "Jednog dana dok je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jos sjedio u 
dzamiji, dode neki covjek i poce klanjati. Cim je sjeo rece: Allahu, oprosti mi! Allahu, 
smiluj mi se! Na to ce Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Klanjacu, pozurio si. 
Kada na namazu sjednes, prvo prouci Et-tehijjatu i salavate na mene, pa tek onda upucuj 
dovu i moli. Potomje, veli, dosao drugi covjek, koji je nakon sto je klanjao i sjeo, proucio 
prvo Et-tehijjatu i salavate na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Njemu je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Klanjacu, sada moli, bit ce ti 
uslisano." 

734 Zabiljezio gaje jos i Ibn Madze wSunenu. 

388 



412. O namirisavanju dzamija 

v 735 

591. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Hatim el-Bagdadi; kaze: 
Obavijestio nas je Amir b. Salih ez-Zubejri; kaze: Nas je obavijestio 
Hisam b. Urve, on je prenio od svoga oca, a on od Aise koja je kazala: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je naredio da se u naseljima 
i mahalama grade dzamije, " da se one ciste i namirisavaju." 

592. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas su obavijestili Abde i 
Veki', njih dvojica su prenijeli od Hisamab. Urvea, on od svoga oca: da 
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio, a potom je 
spomenuo hadis slican prethodnom. Ovaj hadis je pouzdaniji od 
prvog. 

593. ISPRICAO NAM JE Ibn Ebu Omer; kaze: Nas je obavijestio 
Sufjan b. Ujejne, prenijevsi od Hisama b. Urvea, a on od svoga oca, da je 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio, potom je spomenuo 
slicno (prethodnom hadisu). 

Sufjan veli: Gradnja dzamija u naseljima ima znacenje: izgradnja 
dzamija u plemenima. 

* Jioj&j0\ 3 jill eUL^ jUU. U oG AST 

o,o, „,oj^,,,os. o,,ao ,oS^o, ,,,oe. il ^ ^ 9 JIS- ; j f S^ 

Jl*j (jS- 4jl**£ Uwl>-! ^-L^-o ijj (j^->- Jl JjlC Ujjl>-I j Liu fjJ X^>^0 UuJ-> .0^4 



735 Muhammed b. Hatim Ebu Dzafer el-Horasani el-Bagdadi je pouzdan ravija. Od njega su 
od poznatih ucenjaka hadise prenijeli Tirmizija i Nesaija. 

736 Amir b. Salih b. Abdullah b. Urve b. Zubejr el-Kuresi ez-Zubejri je ocijenjen kao 
metrukul-hadisi. Dakle, on je ravija ciji se hadisi odbacuju. Ibn Mein ide toliko daleko da 
ga smatra cak i lascem. Pripadao je osmoj generaciji ravija hadisa. 

737 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da se, gdje god je to moguce, u 
svakom naselju i svakoj mahali grade dzamije kako bi ljudi u njima obavljati zajednicki 
namaz. Ata veli: Omer b. Hattab bi naredio kad god bi se osvojila neka pokrajina da se u 
svakoj mahali gradi dzamija. Zabranjivao je da se ujednoj mahali grade dvije dzamije, 
kako se ne bi podvajao i razjedinjavao dzemat. 

738 Ovaj, i hadisi koji slijede, upucuju na to; da je lijepo, mustehab, da se dzamije s vremena 
na vrijeme ciste i namirisavaju. Najbolje je to ciniti uoci petka ili u petak. Abdullah b. 
Omer bi, u vrijeme hilafeta Omera b. Hattaba, praktikovao da namirisava dzamiju onda 
kada se Omer popne na minber i sjedne. 

Sabi smatra da je ciscenje i namirisavanje dzamija sunnet. 

739 Ovaj hadis, iako je mursel, jer se u njegovu senedu ne spominje Aisa, pouzdaniji je, od 
prvog, jer se u senedu prvog hadisa nalazi Amir b. Salih, a on je slab ravija. 

389 



. n.$.,n*-> 4JL9 a I j 
X,j fUie 4JJI ^jLs ^-uJI <>c j^ (l* 1 6* £?^ 6* lij*^ 1 *UI ^ 6* tijjj 






JJJJI 3U^> : J 13 JLj fuis <dJI ^^ c? jJJ( <>e jas- (jjl l>c tjjj U pj^waJlj 

IjjSjj llj : X»j fuJi 4JJI J^o j^JJl <>£ jlc (jj 4JJI jji (>c oUill (Jjjj 

.jl^Ill 0LL5 4ji 
^iio jlUb <^H u& *$ '-j** 6^1 6^ <*?^ 0^ ^" ^^ 6^ c5jj ^J 

. bo j I j L^JJ u j c jffJ-w 

y>j .(JuU ,-Juw Jjill SLLa (jl p,g..^<j e5lji .dlij ^| JjJI JaI i_JJjL>.| j^j 

PaJalll 0LL0 Ij'jJ c (P-*-° (C^ lH^' oLL^ ijx^Jwj J 13 j .J^l>-Ij ^*3liJ! J^3 

, , , , ,J>° 0,8! =S 

413. O tome da se i nocni, a i dnevni namaz 
(klanja) dva po dva (rekata) 

594. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Obavijestio 
nas je Abdur-Rahman b. Mehdi; kaze: Nas je obavijestio Su'be, 
prenijevsi od Ja'laa b. Ataa, on od Alije el-Ezdija, on od Ibn Omera, a 

740 Alija el-Ezdi je sin Abdullaha el-Barikija. On je iskren ravija koji je ponekad grijesio. 
Pripadao je trecoj generaciji ravija hadisa. 

390 



on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "I nocni 
se, a i dnevni namaz (klanja) dva po dva (rekata)." 

Ebu Isa kaze: Su'beovi ucenici su se razisli u pogledu prenosenja Ibn 
Omerova hadisa. Neki ga prenose kao merfu, a neki kao mevkuf. 

Preneseno je od Abdullaha el-Umerija, on od Nafi'a, on od Ibn 
Omera, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, slicno ovome. 

Pouzdano je ono sto je preneseno od Ibn Omera, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "I nocni se, a i 
dnevni namaz (klanja) dva po dva (rekata)". 

Pouzdani prenosioci su prenijeli (hadis) od Abdullaha b. Omera, a on 
od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ali u njemu nisu spomenuli 
i dnevni namaz. 

Preneseno je od Ubejdullaha, on od Nafi'a, a on od Ibn Omera, da je 
on nocu klanjao dva po dva rekata, a danju po cetiri. 

Ucenjaci su se razisli u torn pogledu. Neki drze da i nocni i dnevni 
namaz treba klanjati dva po dva rekata. To je stav Safije i Ahmeda. 
Neki smatraju da nocni namaz treba klanjati dva po dva rekata, dok za 
dnevnu nafilu smatraju da je treba klanjati po cetiri rekata, poput 
podnevskog sunneta, prije farda, i drugih sunneta osim njega. Ovo je 
stav Sufjana es-Sevrija, Ibn Mubareka i Ishaka. 



741 Abdullah b. Omer je objasnio sta znace rijeci: dvapo dva rekata. Muslim u Sahihu biljezi 
od Ukbea b. Hurejsa da je upitao Ibn Omera o tome kakvo znacenje imaju rijeci: dvapo 
dva rekata? On je odgovorio: Imaju znacenje: da se nakon svaka dva rekata predaje 
selam. Ovim objasnjenjem je opovrgnuto misljenje nekih ucenjaka hanefijske pravne 
skole koji misle da rijeci: dvapo dva rekata imaju znacenje: da se nakon svaka dva rekata 
treba sjesti na tesehudu. Jer nema sumnje da ravija koji ovaj hadis izravno prenosi od 
Allahova Poslanika, sllallahu alejhi ve sellem, najbolje poznaje njegov smiso. 

742 Abdullah el-Umeri je ustvari Abdullah b. Omer b. Hafs b. Asim b. Omer b. Hattab 
el-Medeni. On je bio izuzetno pobozan, ali kao ravija izuzetno slab. 

743 Safija, Ahmed ivecina islamskih ucenjaka su na temelju hadisa koji El-Ezdi prenosi od 
Ibn Omera stali na stajaliste da je i nocnu i dnevnu nafilu efdalnije klanjati dva po dva 
rekata, tako sto ce se poslije svaka dva rekata selam predavati. 

Sufjan es-Sevri i Ibn Mubarek smatraju da je kod nocne nafile efdalnije predavati selam 
nakon svaka dva rekata, dok je kod dnevne, efdalnije ga predavati, nakon svaka cetiri 
rekata. Svoje misljenje oni temelje na hadisu koji prenosi Nafi' od Ibn Omera, a u kome 
stoji: Ibn Omer je nocnu nafilu klanjao dva po dva rekata, dokje dnevnu klanjao po cetiri. 

391 



* jI$jJIj jJUj 4Ji£ *0J( ^jJUs (jjiJI f*K» jl5 cju^ ob ,i M 

-j I (j^ 4_x?w U jj^l jJj-3* <jJ ^-r^J 4^^' O^r^ LX ^J-*-^^ ul?J->- .0^0 

4_le 4JJI (J-^9 4JL3I J_^~«j olLa Qfi Lie UMLw ; J 13 Dj**J> qj ^p^ ijs- &>-~j[ 

: JUa ?lL S\j jU?t^ :litoS ,dlj ojajJsj LJ ^5jI :JUi cjUjIll ^ X»j 
,j^ L^jjul^5 Uj&L& ^ u^o^JI cul5 13! Jujj «lJp *UJ! ( -L? 4JU! Jj^j oL5 

° C* •»£*"• l*"* I * ° ^ ♦ tt ♦ lrf" 1*1' ° i*" **' i" ° " t( " * \%* \" 

JjIj >( jja*5j L»jl«jj ^gJaJI JJS UujI ^ji-^j .L»jj| (j^ 4 j^i*JI JiJf ual® 

,*- ,- .* V £ J" Jl 

jjj-uJIj jjjjjJwJ! ^jlioJI Jp *j.LjJJL) ijajjSj JS ^jj J*aiy c L*jjl jmamJI 

o 

t° ■* tt' ' • $■* tl ' ° •* ' i, ° ' ' ' \" ° * tl' 

-..- • i !'- --° ; '. ,j"°. f >' ' ° ■'*- •• |j--». f ?«-'°t, ' • ja ' ^ , i< s - ,..„ 

a a - £ 

.^v>»<j> k±y^> ljj» : (j— *^p ^1 JL3 

o , , e si 

.l±juJj>JI ljj& ciuxt ^15" 4JI dJjLxoJl t>J 4JJI JJ-C (>C cijjj 
4jJjS 4JJI ^jLa ^jjl (>C lift Jlj ^jjj U 4-JU cjJLcl 4_Ulj t Ujic \&*-o LoJlj 
-U* 4jO' jJi Oj^ui) ^>J A-^Lcj •(_c|- C 6^ 3jj-J) (jj a— aLc q£- 4_J>- aJ f lift jjj U[ ai>*ij 

^ ^ # O , 5 Jl^.a ' . '„ fi * ' ° ~ fi ,-o^~~ tf ,° ^0^ ,'' 

(_Lo3 t^jjo u^ : (jLi~> JL3 :(jLk2JI jja—i jj istr*^. ^ '■ <Jh^\ i>> <J^ ^ 

o 

392 



414. Kako je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 
klanjao nafilu po danu 

595. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Obavijestio nas 
je Vehb b. Dzerir; kaze: nas je obavijestio Su'be, on je prenio od Ebu 
Ishaka, on od Asima b. Damrea 744 , koji je kazao: "Pitali smo Aliju o 
dnevnom (dobrovoljnom) namazu AHahova Poslanika, sallallahu 
alejhi ve sellem, pa je rekao: Vi to niste u stanju redovno ciniti. Rekli 
smo. (Ti nas obavijesti) a cinit cemo od toga, koliko mozemo. On ce 
na to: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem bi nakon sto bi se 
sunce (od strane istoka) podiglo onoliko koliko je daleko (od strane 
zapada) u vrijeme ikindijskog namaza, klanjao dva rekata. A 
kada bi se sunce (sa istoka) podiglo onoliko koliko je daleko (od 
zapada) u vrijeme podnevskog namaza, on bi klanjao cetiri rekata. 
Prije podnevskog farda bi klanjao cetiri, a poslije podnevskog farda 
dva rekata. Prije ikindijskog farda bi klanjao cetiri rekata. Poslije 

747 

svaka dva rekata bi predavao selam na bliske meleke, 
vjerovjesnike, poslanike te muslimane i mu'mine koji ih slijede." 

596. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Musenna; kaze: 
Obavijestio nas je Muhammedb. Dzafer; kaze: nas je obavijestio Su'be, 
on je prenio od Ebu Ishaka, on od Asima b. Damrea, on od Alije, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, slicno prethodnome hadisu. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun. 



744 Prema misljenju Ibn Hadzera el-Askalanija Asim b. Damre es-Seluli el-Kufi je pouzdan 
prenosilac hadisa. 

745 To znaci, kada bi se sunce nakon izlaska podiglo koliko za jedno ili dva koplja, i masilo 
vrijeme kada je mekruh klanjati. 

746 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem bi redovno svakog dana u torn periodu 
klanjao namaz, koji neki nazivaju salatul-istisrak, a neki salatud-dahvetis-sugra, a koji se 
sastoji od dva rekata. Kasnije bi klanjao cetiri rekata namaza koji se zove salatud-duha, 
ili salatud-dahvetil-kubra. 

747 Prema misljenju Ibn Hadzera el-Mekkija, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem bi 
poslije svaka dva rekata predavao selam, s tim sto je kod izgovora teksta selama nanijetio 
da ga on upucuje melekima koji su uz njega, svim vjerovjesnicima, svim poslanicima i 
svim dobrim robovima. Begavi smatra da se ovdje pod pojmom selam ne misli na 
predavanje selama nego na tesehud, sto bi znacilo da je Allahov Poslanik klanjao cetiri 
rekata, tako sto bi poslije svaka dva rekata sjeo na tesehud, a poslije svaka cetiri bi 
predavao selam. 

748 Zabiljezili su ga jos i Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 

393 



Ishak b. Ibrahim veli: Ovo je nesto najbolje sto je od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem, preneseno o dnevnoj nafili. 

Prenosi se od Ibn Mubareka da je on ovaj hadis smatrao slabim. 

Samo je on prema nasem misljenju slab. Slicno ovome se, Allah 
najbolje zna, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ne prenosi 
drugim putem, osim preko Asima b. Damrea od Alije, a Asim b. Damre 
je, prema misljenju nekih hadiskih ucenjaka, pouzdan ravija. 

Alija b. Medini veli da je Jahja b. Seid el-Kattan rekao da je Sufjan 
kazao: Nama je vrijednost hadisa Asima b. Damrea u odnosu na Harisov 
hadis bila dobro poznata. 






* *LuJ! ci>J J 5LUJI <ualj5^otj .iSo 

(jj| jAj itwtJi] (j£. l±JjL>JI £)J jJL>- LjjJL>i (C**LII -U£ (JJ Jl«u>^ QjJJv .fi^V 

' ,,« . 1- ° * -% - 

415. O pokudenosti klanjanja u 

zenskim ogrtacima 

597. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Abdul-A'la; kaze: Nas je 
obavijestio Halid b. Haris, on je prenio od Es'asa a on je sin 
Abdul-Melika, on od Muhammeda b. Sirina, on od Abdullaha b. 

v 75 1 

Sekika, a on od Aise koja je kazala: "Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem, nije (nikada) klanjao u ogrtacima svojih supruga." 

749 Halid b. Haris b. Ubejd b. Selim el-Hudzejmi Ebu Osman el- Basri je ocijenjen kao 
pouzdan i siguran ravija (siqatun-sebtun). 

750 Es'as b. Abdul-Melik el-Humrani Ebu Hani' el-Basri je ocijenjen kao pouzdan ravija i 
fakih (siqatun-fakihun). 

75 1 Abdullah b. Sekik el-Ukajli je pouzdan ravija. Pripadao je trecoj generaciji ravija hadisa. 

752 Prema misljenju Abdur-Rahman el-Mubarekforija ovaj je hadis dokaz da je muskarcima 
pokudeno oblacenje zenske odjece, da bi u njoj klanjali. Takoder im je to mekruh i izvan 
namaza. 

394 



753 



Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. U torn pogledu je od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, prenesena i olaksica. 



f > 



3 ^ 3 S 3 .* ^ - ^ fi 

>iwj 4_de 4iJI ,^U> fDI Jj~>jj Oj> :oJ15 4-^jLc (>c Sjji ^ lij-^ 1 6* 



J! - - * 



J IS 



.;i, '-^uj-c £>»»*>■ cjjjl*' Ijjs : ^. »' - j .c ^j 

416. Sta je dopusteno od kretnji i radnji 
u vrijeme klanjanja nafile 

598. ISPRICAO NAM JE Ebu Seleme Jahja b. Halef; kaze: Nas je 
obavijestio Bisr b. Mufeddal, on je prenio od Buruda b. Sinana, " on od 
Zuhrija, on od Urvea, a on od Aise, koja je kazala: "Jednom prilikom 
sam stigla kuci. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem je u kuci 
klanjao, a vrata su bila zakljucana. On tada (ne prekidajuci namaz) 
pride, otkljuca mi vrata, a potom se vrati na svoje mjesto. Opisala je 

755 

da su se vrata nalazila u pravcu Kible." 



753 Zabiljezili su ga jos i Ahmed u Musnedu, te Ebu Davuud, Nesaija i Ibn Madze u 
Sunenima. 

754 Burud b. Sinan ed-Dimaski je bio kurejski sticenik. Zivio je u Basri. Slovi kao iskren 
ravija, koji je naginjao kaderijama. Nesaija, Ebu Hatim i Ibn Mein ga ocijenjuju 
pouzdanim ravijom u hadisu. 

755 Ovaj hadis nam je dokaz da je tokom klanjanja dobrovoljnog namaza (nafile) dopusteno 
ciniti neke radnje koje nece pokvariti namaz. To nije dozvoljeno ciniti prilikom klanjanja 
obaveznih (fard) namaza. Konkretnije, Allahov Poslanik je u toku klanjanja nafile 
namaza, kako stoji u Nesaijinoj predaji, koracio nekoliko koraka, prisao vratima, 
otkljucao ih Aisi i ponovo se vratio na mjesto na kome je klanjao, a da time taj namaz 
nije doveo u pitanje. Istina, vrata su bila, kako opisuje Aisa, ispred njega, u pravcu kible, 
tako da je to dokaz da on prsa prilikom toga cina nije okretao od kible. 

395 



756 



Ebu Isa veli: Ovaj hadis je hasenun-garibun. 

o 

0-*»Lj jf u^»T jl* ) kJj>JI lla ,>c. fUUI Jil* J>j JLw : JL5 JjIj \J cic*^ 
4JJI J>»j 6>i tf*5l j^ 1 ji^ 1 3j*15 Jl ' ?+£& Ji 1 ^ LI c JJjJI ji 

^ 6jj-j Ojj-^f : »JwS 4JL»i 4^iU bj^lS .t>$JUJ Oj^ j» J - 4 'J ^j-* 4JJI ij^ 

j> - t> - - * - j - - i ir 
417. O ucenju dviju sura na jednom rekatu 

599. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nas je 
obavijestio Ebu Davud i kazao: Obavijestio nas je Su'be prenijevsi od 
A'mesa koji je kazao: Cuo sam Ebu Vaila kada rece: "Neki covjek 

758 

upita Abdullaha: Da li ovdje treba izgovarati "gajri asin" ili 
"gajri jasin", pa je rekao: Da li ti znas prouciti cijeli Kur'an osim 
ovoga (ajeta)? Znam, rece on, a (Abdullah) ce na to: Uistinu ga neki 
ljudi uce tako da se razbacuju njegovim rijecima (ne razmisljajuci o 
njihovu znacenju) kao sto se razbacuju sa truhlim hurmama, a on im 
ne prelazi ni kljucnu kost (a kamoli da bi dospio do njihovih srca). Ja 
poznajem slicne sure koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, ucio po dvije zajedno. Mi naredismo Alkami (veli Ebu 

756 Zabiljezili su ga jos i Ahmed xxMusnedu, te Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u Sunenima. 

757 Premamisljenju Abdur-Rahmanael-Mubarekforija, tojebioNehikb. Sinan el-Budzeli. 

758 Abdullaha b. Mesuda, poznatog ashaba koji prenosi oko dvije hiljade hadisa od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. 

759 Upitao ga je da li rijec asin u 15. ajetu sure Muhammed, treba izgovarati sa "jaom" ili 
"hemzetom"? 

760 Alkami b. Kajsu b. Maliku en-Nehaiju. 

396 



Vail), te ga upita o njima, a on rece: Dvadeset je sura iz grupe 
El-Mufessal Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ucio sve po 
dvije na jednom rekatu." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



J>jJ! U>jj IJI : J13 J— j fuic 4JJI LS L= l5 jJJI 6* Sjjy* ^1 6* 0^ J g~> 



418. O vrijednostima idenja ka dzamiji i 

kakva se nagrada upisuje 

na svaki korak 

600. ISPRICAO NAM JE Mahmud b. Gajlan; kaze: Nas je 
obavijestio Ebu Davud; kaze: Nama je saopcio Su'be, prenijevsi od 
A'mesa, on je cuo od Zekvana, on prenio od Ebu Hurejre, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "Kada neka 

76 1 Ovaj hadis je dokaz da se po dvije sure mogu uciti na jednom rekatu. Prema misljenju Ibn 
Mesuda, kako istice El-Mubarekfori, Allahov Poslanikje na jednom rekatu ucio sljedece 
sure: Er-Rahman i En-Nedzm, Ikterebetisa'atu i El-Hakka, Et-Tur i Ez-Zarijat, El-Vakia 
i Nun, El-Mearidz i En-Naziat, Vejlulil-Mutaffifine i Abese, El-Mudessir i 
El-Muzemmil, El-Insan i La uksimu, Amme i El-Murselat i Ed-Duhan i Izas-semsu 
kuvviret. 

762 Biljeze ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

763 Ebu Davud et-Tajalisi. 

764 Zekvan je Ebu Salih es-Sem'an ez-Zejjat el-Medeni. Slovi kao pouzdan i siguran ravija. 
Pripadao je trecoj generaciji ravija hadisa. Umro je 101 . godine po Hidzri. 

397 



osoba lijepo uzme abdest, potom izide (iz kuce) i krene na namaz u 
(dzamiju), a nije ga nista drugo izvelo, ili, nije ga podstaklo na 
izlazak nista drugo do namaz, nece krociti ni jednoga koraka a da 
mu njime Allah nece povecati stepen ili mu njime skinuti grijeh." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

f ° • - ° ' - 

(«**'*< 6^ J-o->^-o bjj^l jJjjJ' jflJl Lh* Pt^'J^I ^J^' J 1 ^ L# -i-*- 2 *^ Uw%X> .1*1 

S s - s „ , 

Q a £ o ^ *■ *- ^ Q s . -- 5* 5 

s s , - 

.5L>-_jJi ila (jj U[ <iijju U c v^j^ ^^ 'J* '• ij^r y.\ ^ 

-L^x; aL*ia fL^Lf 4JJI ,J-<3 iri^' 0^ • J^ J-** 6^' (1>* L5jj w -y U --> - .^ a J I j 



,-- -• , -- 0^ .- .- »- -- 0-- ^ SS.Sc- **°--J l o^^ ^o M , 

Jlj US i c_jjjijJl (J-^ 1 al-ij 4j1c 4JJI (J-tf i_d^" D' : ^JJ^* i>* tijj -^3 

o 5 S .- 5 

» -U>-— uaJ I -3 i_j>oLaJl Jjtj (jjiOjJI ^J-3 aL->8 fUic 4JJI 

419. O tome da je sunnete poslije aksama 
efdalnije klanjati u kuci 

601. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar; kaze: Obavijestio 
nas je Ibrahim b. Ebu Vezir; kaze: Nas je obavijestio Muhammed b. 



765 Zabiljezili su ga jos i Buharija i Muslim u Sahihima, te Ebu Davud, Nesaija i Ibn Madze u 
Sunenima. 

766 Ibrahim b. Omer b. Mutrif el-Hasimi Ebu Ishak b. Ebu Vezir el-Mekki je zivio u Basri. 
Slovi kao iskren ravija. Pripadao je devetoj generaciji ravija hadisa. 

398 



Musa, on je prenio od Sa'da b. Ishaka b. Ka'ba b. Udzrea, on od svoga 
oca, a on od njegova djeda, koji je kazao: "Vjerovjesnik, sallallahu 
alejhi ve sellem je (jednom prilikom) klanjao aksam u dzamiji Benu 
Abdul-Eshela. Nakon toga su ljudi ustali da klanjaju sunnete, a 
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, im rece: Taj namaz 
(sunnete) klanjajte u kucama." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun, samo nam je poznat u ovoj 
formi. Vjerodostojno je ono sto je preneseno od Ibn Omera da je kazao: 
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem bi dva rekata poslije aksama 
klanjao u svojoj kuci." 

A preneseno je i od Huzejfe daje Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem, (jednom prilikom) nakon sto je klanjao aksam nastavio da klanja 
(dobrovoljni namaz) u dzamiji sve do jacije. U ovom hadisu je dokaz da 
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, torn prilikom i dva rekata 
(aksamskog sunneta) klanjao u dzamiji. 



t a ., f .0 » 



o 2 "", | . - ? . ^ t f ~~ ~o fr ' * f O * 1 I * * - ^ fr * f i* 

,JJ j^UI (_>£■ (jLiwljjJL>l iJJ-jJ) IJJ (j^»jJI -U£ UjJ-^l j'->-Jj UJ*J-»- .*l * T 

4JLJI jJUs (fjuut Oj^L? jJLf! 4JI : jwstc ^ ^j^ q£. cjj-co- (jj aJuLs* &£■ -t-IucJI 

° ' | ' ' S* ' ° i '1' ' °'t' 



767 Prema misljenju El-Mubarekforija, iz ovoga se hadisa da zakljuciti da je onome ko 
poslije aksama namjerava ici kuci efdalnije da aksamske sunnete klanja kod kuce, dokje 
onome ko se namjerava poslije aksama zadrzati u dzamiji, kako stoji u hadisu Huzejfe, 
efdalnije aksamske sunnete klanjati u dzamiji. 

768 Ovaj hadis biljezi i Nesaija u Sunenu. U njegovu se senedu nalazi ravija po imenu Ishak 
b. Ka'b, koji je anoniman. 

399 



420. O kupanju nakon sto osoba primi islam 

602. ISPRICAO NAM JE Bundar; kaze: Obavijestio nas je 
Abdur-Rahman b. Mehdi; kaze: Nas je obavijestio Sufjan, on je prenio 

7fi0 770 

od Egarra b. Sabbaha, on od Halife b. Husajna, on od Kajsa b. 
Asima 77 ' "da mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je 
primio islam, naredio da se okupa vodom i lotosom." 

Na ovu temu je hadis prenesen jos i od Ebu Hurejre. 

773 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun, l samo nam je poznat u ovoj 
formi. Prema njemu su postupali ucenjaci. Oni su kazali da se osobi koja 
primi islam, mustehab okupati i oprati svoju odjecu. 

UjJL>i (jUiw {jJ Jrh*^ LX (^>JI ^J^' l"5jLr' r4J-*-^" Ltf -la-^-o UjJ->- ,*l*f 

jiw ; Jli jjil^j <L)1C a^III ^jJla fJU I Jj^Jj (jl <ic <JJI ^^j ^JLL ^1 (jjl ^^ii 

( _ > -uJ oJUuJj c 4j»-^JI lift (^o U[ *3yu U c ^-"j* '^y^* - 'J- 6 : (j-yJ wl Jti 

.c5ja)I JIjj 



769 EgaiT b. Sabbah et-Temimi el-Kufi je pouzdan ravija hadisa. Pouzdanim su ga ocijenili 
Jahja b. Mein i Nesaija. 

770 Halifa b. Husajn b. Kajs b. Asim et-Temimi el-Munkiri je, prema misljenju Nesaije, 
pouzdan ravija hadisa. 

77 1 Kajs b. Asim b. Sinan b. Halid el-Munkiri je poznati ashab. 

772 Ovaj hadis je dokaz da se osoba koja primi islam treba okupati. Neki drze da joj je to 
obavezno, vadzib, dok vecina ucenjaka smatra da joj je to lijepo, mustehab. 

773 Zabiljezili su ga jos i Ibn Hibban i Ibn Huzejme u Sahihima, Ahmed u Musnedu i Ebu 
Davud i Nesaija u Sunenima. 

400 



421. O ucenju Bismile prije ulaska u nuznik 

603. ISPRICAO NAM JE Muhammed b. Humejd er-Razi; 774 kaze: 
Obavijestio nas je Hakem b. Besir b. Selman; kaze: Nas je obavijestio 
Hallad Es-Saffar, 775 on je prenio od Hakema b. Abdullaha en-Nasrija, on 
od Ebu Ishaka, on od Ebu Dzuhajfea, a on od Alije b. Ebu Taliba, da je 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Zastor izmedu 
dzinskog pogleda i sramotnih dijelova tjela ljudi je da neko od vas, 
prije ulaska u nuznik, rekne: Bismillah (U ime Allaha)." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun, samo nam je poznat u ovom 
obliku. Njegov sened nije tako jak. 

O ovome je nesto preneseno i od Enesa, a on od Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem. 



„Ss, 



jjSwJt jljl ja ^Ulll oja Ujuj ja j5j U <->u .iYY 

4_»lc 4JJ1 jJ-a is^" 6* j**^ 0^ f 1 -"' ^7^ <!>* _>£*■*■ O^ 1 ^ji LffO^ 9 * •3j aC ' 

J> a .a J o 5 

'»'tl ' ' t ' ■* tl ' • "'l'-tl '*' ~ S f tl" 'I' ' 

jjj cLuj^- ^ 4j>^JI >«i* 0-? ' , ~r K ij£ T-y y -^ 1 Ch j -"*' L ^ j y^- > ' IJ-* : ,>««ut *jI JLs 



° ■* ° 

. v«*u (j^ 4jJI 



774 Muhammed b. Humejd er-Razi je, po ocjeni El-Mubarekforija, slab ravija. Medutim, 
Jahja b. Mein je njemu kao raviji imao lijepo misljenje. 

775 Hallad b. Isa, ili b. Muslim el-Abdi Ebu Muslim el-Kufi je, prema misljenju Jahje b. 
Meina, pouzdan ravija. 

776 Zabiljezili su ga i Ahmed u Musnedu i Ibn Madze u Sunenu. El-Menavi smatra da je 
sened ovog hadisa pouzdan. 

401 



422. Na Sudnjem danu ce tragovi od sedzdi i 

ciscenja bid obiljezja ovog 

ummeta 

604. ISPRICAO NAM JE Ebu Velid ed-Dimaski; kaze: Obavijestio 

777 

nas je Velid b. Muslim i kazao da je Safvan b. Amr rekao: Obavijestio 
me je Jezid b. Humejr, prenijevsi od Abdullaha b. Busra, a on od 
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: "Moji ce 
sljedbenici na Sudnjem danu imati svijetla lica od tragova sedzde i 
bijele ruke i noge od uzimanja abdesta." 

Ebu Isa kaze: Ovaj je hadis hasenun-sahihun-garibun, ovim putem 
preko Abdullaha b. Busra. 



& 



J} - 8 ^ $ -- S 5 S - ,, 

-jjL>sjJI Jul (jj paiw <La«*/l »U.»...tJI *Jlj 



777 Safvan b. Amr es-Sekseki Ebu Amr el-Humsi je siguran ravija. Ebu Hatim ga ocjenjuje 
pouzdanim. Od njega je Muslim zabiljezio jedan hadis. 

778 Biljezi Muslim u Sahihu od Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 
sellem, jednom prilikom rekao: "Volio bih kada bismo bili u mogucnosti vidjeti nasu 
bracu. Zar mi nismo tvoja braca, Allahov Poslanice, uzviknuse prisutni. Vi ste moji 
drugovi, rece Allahov Poslanik. Ja bih volio da ste u mogucnosti vidjeti onu nasu bracu 
koja (jos nisu rodena) koja ce tek kasnije doci na ovaj svijet. A kako ces ti, Allahov 
Poslanice, prepoznati one tvoje sljedbnike koji ce doci poslije tebe, ponovo ce prisutni. 
On ce na to: Sta mislite kada bi neki od vas imao konja sa bijelim biljegom na celu i 
nogama medu jednobojnim konjima, da li bi ga mogao prepoznati? Bi, rekose prisutni, a 
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem ce na to: Znajte da ce svi moji sljedbenici 
imati svijetla lica od tragova sedzde i bijele ruke i noge od uzimanja abdesta. Eto po tome 
cu ih prepoznavati, a onda cu ih predvoditi prema Vrelu." 

U Ibn Madzinoj predaji ovog hadisa stoji i ovo: "I samo ce moji sljedbenici imati ovakva 
obiljezja." 

402 



423. Sta je od desnih dijelova tijela prilikom 
ciscenja mustehab prvo prati 

605. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Ebul 
Ahves, prenijevsi od Es'asa b. Ebu Sa'saa, on od svoga oca, on od 
Mesruka, a on od Aise, koja je kazala: "Allahov Poslanik, sallallahu 
alejhi ve sellem je uistinu volio pocinjati sa desnim dijelovima tijela i 
desnom stranom, prilikom ciscenja, kada bi se kupao ili abdestio, 
prilikom cesljanja, kada bi cesljao kosu i bradu, i prilikom 
obuvanja, kada bi oblacio obucu." 

Ebu Sa'sau je ime Sulejm b. Esved el-Muharibi. 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



# ^j«£>jJI J ftUIl & ^$j>j U jJ5 ub .iYi 
«.j^,yi J ^jj>o : J 15 ILj <uli 4JJI ( _Lo 4JUI J^-j ^1 JJU ^1 ^Jl &p 

1 - t't" -""it'"* ' ^ ^ - * •* ' t« 

*',*•**.»,* i ° it s 0' s 

j ::- ( _SL5l» ^...i.i.a- ^ J^^cLAjj dJjiuJL Li>4jL; (jlS aJL*/j 4-jJ-G 4JJI 



779 Zabiljezili su ga i Buharija i Muslim u Sahihima. 

403 



424. Koliko je vode dovoljno za 
uzimanje abdesta 

606. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Veki', 
prenijevsi od Serika, 780 on od Abdullaha b. Isaa, on od Ibn Dzebra, 
on od Enesa b. Malika da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 

783 

sellem, kazao: "Za abdest su dovoljna dva ritla vode." 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je garibun, 78 nije nam poznat osim preko 
Serika i to ovako doslovno. 

Prenio je Su'be od Abdullaha b. Abdullaha b. Dzebra, a on od Enesa 
b. Malika: "da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uzimao 
obdest sa jednim mekukom vode, a kupao se sa pet mekuka." 



O , ^ 



fULc 4JJI tJ l^ ^^jjJI £>£ uJlL j^j) oj ^^ic (>C 4_jjI (>C Jj—^UI ^1 (jjl ^r>j> 

' - off .'."■' . - ° , , s 

* f * - ° * * 



780 Serik b. Abdullah el-Kufi je bio kadija u Vasitu, potom u Kufi. Kao ravija je iskren s tim 
sto je puno grijesio u prenosenju hadisa. Nakon sto je postao kadija, memorija mu je 
drasticno oslabila. Bio je izuzetno posten i ugledan. 

781 Abdullah b. Isa b. Abdur-Rahman b. Ebu Lejla el-Ensari Ebu Muhammed el-Kufi je 
pouzdan ravija. Malo je naginjao siizmu. 

782 Abdullah b. Abdullah b. Dzebr je pouzdan ravija hadisa. 

783 Iz ovoga se hadisa da zakljuciti da su dva ritla (8 1 5 grama) vode sasvim dovoljna da bi se 
abdest lijepo i temeljito uzeo, a da se to ne smatra rasipanjem vode, sto je mekruh. Iz 
hadisa koji biljeze Ebu Davud i Nesaija u Sunenima od Ummu Ammare, kcerke 
Ka'bove, vidimo da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, katkada uzimao abdest i 
sa dvije trecine mudda. To znaci da se abdest moze uzeti i sa manjom kolicinom vode. 
(Vidi Tirmizijina zbirka hadisa knjiga 1 . str. 158). 

784 Slicno njemu su zabiljezili i Ahmed u Musnedu i Ebu Davud u Sunenu. 

785 Nevevi kaze: Vjerovatno ovdje mekuk ima znacenje mudda, a mudd je posuda koja, 
prema misljenju Ebu Hanife sadrzi dva ritla (815 grama) vode. 

404 



.£>->->■ i±juJj>- IJJ5 : -y **^ wl J^3 

" ' ~ - •» ' ? *°i f ' *'•••' f' a- \'~ ° ' ' '11 i«' H't° s \i*\'t ' •' 

q£ 4jjjP j| (jjl Jja~w <a3jU cfljlIS <j£ CjjA»JI IJ-» ^ Ijjlw JU I a U^» *-3j 

j" » '. • - • \ - < - ■ ;- 

« <U3jJ aJj OJU3 

425. O prskanju po mokraci muskog 
dojenceta 

607. ISPRICAO NAM JE Bundar; kaze: Nas je obavijestio Muaz b. 
Hisam 786 i kazao: Obavijestio me je moj otac, prenijevsi od Katade, on 
od Ebu Harba b. Ebu Esveda, on od svoga oca, on od Alije b. Ebu Taliba, 
a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je o mokraci 
muskog dojenceta kazao: "Poprskat ce se vodom po mokraci 
muskog, a oprat ce se mokraca zenskog dojenceta." 

Ebu Isa veli: Ovaj je hadis hasenun. 

Hisam ed-Destevai ovaj hadis od Katade prenosi kao merfu', dok ga 
od Katade Seid b. Ebu Arube, prenosi kao mevkuf. 

ley lj| »y3\j J$tJ! J u£>JJ 1^>J\ J/jtiU^ .£ Y1 

o 5 ^ fi £ 

' i ' r I •* I ♦'*♦♦'' . ' ' t ' ' »,' tt( j-' » ♦ ♦ I S T I S ~ * " " ** " " ° -°- 

Jljl Ijj wjJl>JJ ua>j jJLjj 4_ue 4JLM jj-U^ (d^J' u' ."j'- 4 - c 6^ j**^ Ov tcP^! 

.oUUflJJ «Uj*ij ^J^y O' j»^y J' 'rOA? J' i»Py 0' 
* - * * , * ' ,* ' - 'ii- 



786 Muaz b. Hisam b. Ebu Abdullah ed-Destevai el-Basri je zivio u Jemenu. Iskren je ravija 
alije bio sklon previdima. Umro je 200. godine po Hidzri. 

787 To je Hisam b. Ebu Abdullah Senber Ebu Bekr el-Basri ed-Destevai. On je pouzdan i 
siguran ravija. Na njega su sumnjali da je naginjao kaderijama. Pripadao je sedmoj 
generaciji ravija hadisa. 

788 Vidi opsirnije o ovome u Tirmizijinoj zbirci hadisa, knjiga 1, strana 182. 

405 



426. O olaksici za dzunuba koji moze da jede 
i da spava ukoliko uzme abdest 



608. ISPRICAO NAM JE Hennad; kaze: Nas je obavijestio Kabisa, 
on je prenio od Hammada b. Seleme, on od Ata'a el-Horasanija, on od 
Jahje b. Ja'mera, a on Ammara: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve 
sellem je dopustio dzunubu da moze, ukoliko to zeli, jesti i spavati 

790 

ako uzme abdest onako kao sto ga uzima za namaz." 

791 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 

ft- * ' OS. , > f "til *''* I t " i f I ' f ' ° \\t * °' I • S * ' a « 

jjl uJU LJjjJ»-I ic-'J^ & f-L" "^H* "_#■*"' ^Mj (_^' <ltf ^Jl -^ ujJl> .VH 



789 Kabisa b. Ukbe b. Muhammed b. Sufjan es-Suvai Ebu Amir el-Kufi je iskren ravija. Od 
njega su hadise preuzeli Buharija, Ez-Zuheli i drugi. 

790 Necista (dzunub) osoba moze prije kupanja da jede, pije ili spava ukoliko je prethodno 
uzela abdest. Istina, efdalnije je da to cini kada je okupana. Nevevi veli da su ucenjaci 
jednoglasni u misljenju da uzimanje abdesta dzunub osobi koja hoce da jede i pije nije 
obavezno, nego joj je to lijepo, mustehab. Ibn Sejjidinnas, u komentaru Tirmizijine 
zbirke hadisa, prenosi stav Ibn Omera koji smatra da joj je uzimanje abdesta u toj 
situaciji obavezno, vadzib. 

Sto se tice dzunub osobe koja hoce da spava, zahirije i Ibn Habib smatraju da joj je 
uzimanje abdesta prije toga obavezno, vadzib. Ovakav svoj stav oni temelje na hadisu 
koji biljeze Buharija i Muslim u Sahihima od Omera b. Hattaba, a u kome stoji: da je on 
spomenuo Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da je on cesto nocu dzunub, 
pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Operi svoj polni organ, 
potom uzmi abdest i lezi, spavaj." 

Vecina ucenjaka, pak, smatra da joj uzimanje abdesta nije obavezno, vadzib nego je 
lijepo, mustehab. Svoje misljenje oni temelje na hadisu koji biljeze Ebu Davud, Nesaija, 
Tirmizija i Ibn Madze u Sunenima od Ibn Abbasa da je kazao: "Naredeno mi je da 
uzmem abdest samo onda kada hocu klanjati." 

Sevkanija smatra da rijec vadzib u navedenim hadisima ne treba shvatati u smislu 
necega sto je obavezno. Navedenu rijec treba shvatiti u smislu mustehaba. To potvrduje 
hadis koji biljeze Ibn Hibban i Ibn Huzejme u Sahihima, da je Ibn Omer upitao Allahova 
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Da li neki od nas moze spavati dzunub? Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ce na to: Moze, ali neka, ukoliko zeli, uzme abdest." 

79 1 Zabiljezio ga je i Ahmed b. Hanbel u Musnedu. Buharija i Muslim u Sahihima od Aise 
biljeze sljedece: "Ukoliko bi Vjerovjesnik, kada bi bio dzunub, htio da jede ili spava, 
uzeo bi abdest, onako kako ga uzima za namaz." 

406 



** * ■*■ ffi * " s * * J 1 . "'""^^of- o 

i^j l_'j5 U «UUL> dJuf I : X»j fuli <ill ^ji^ 4JJI Jj~<j (_jJ Jti : JtS Sjj^c ^ 

' • ' ' ' ° ' °»i a '»' -* 'it' ■* ° ' ° t' * ' °V* " ft- V "•* ♦!' 1" 

^ s.» (os , ^ 1 ' ° •' <5i'» a »i «'°-*'°' ^i' '.°' tl s 't' ■* " ' j° 

„, 00,-.- © J> .- ^ 1" 

.4j jJji jtill Owls' Ul CA>w 1^9 CuJ *>J jjjj u 
cjJL/j .<s?y\ li* 6^ U} 4ij*j U c i_juji <>-L> i^jj^>- !i* i^^u^^jI J La 

4jyu*Jj ,r->JJ c>J fill I J-JJi£ >jjjq» &a Ul OjJtJ ai9 ^JJjJsJI IjA (>£ loa^e 



IJjfc 



I*' tl • ' III »'■»•- ''* •* *1 |*< 11" B t 

IJL^J t_jJLP (2>£ /s-* 1 ^ 6^ 4JJ' ^ri^ L>* Jd*" 6^' l ""^->' I J-a^-o JL3 j .11* 



427. O vrijednostima namaza 

609. ISPRICAO NAM JE Abdullah b. Ebu Zijad; 792 kaze: Obavijestio 

793 

nas je Ubejdullah b. Musa; kaze: Nas je obavijestio Galib Ebu Bisr, on 
je prenio od Ejuba b. Aiza et-Taija, on od Kajsa b. Muslima, on od 
Tarika b. Sihaba, a on od Ka'ba b. Udzrea, koji je kazao: Allahov 
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je rekao: "Trazim za tebe 
zastitu od Allaha, o Ka'be, sine Udzreov, od vladara koji ce se 

794 

poshje mene pojaviti. Onaj ko bude kod njih odlazio, potvrdivao 
im njihove neistine i pomagao ih u njihovu nasilju, taj ne pripada 



792 Abdullah b. Hakim b. Ebu Zijad el-Kutvani el-Kufi je jedan od Tirmizijinih ucitelja 
(sejhova). 

793 Ubejdullah b. Musa el-Abesi el-Kufi je pouzdan ravija. Od njega su hadisi zabiljezeni u 
El-Kutubus-sitte. 

794 Rijec je o svim vladarima koji ce posjedovati dvije osobine: govoriti neistinu i biti skloni 
cinjenju nasilja i nepravde ljudima. 

407 



795 

meni, niti ja pripadam njemu i nece se ni primaknuti Vrelu. 
Medutim, onaj ko ne bude odlazio kod njih, ili bude odlazio, ali im 
ne bude potvrdivao njihove neistine, i ne bude ih pomagao u nasilju, 
pripada meni i ja pripadam njemu i priblizit ce se Vrelu. O Kabe, 
sine Udzreov! Namaz je dokaz, 7 post je neprobojan stit a sadaka 
gasi grijehe kao sto voda gasi vatru. O Ka'be, sine Udzreov! Uistinu 
ce svako meso koje se razvilo iz harama biti przeno u 
dzehennemskoj vatri." 

798 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-garibun, 1 nije nam poznat 
osim na ovaj nacin. Pitao sam Muhammeda (Buhariju) o ovom hadisu, 
pa ga nije poznavao osim preko Ubejdullaha b. Musaa, i smatrao ga je 
veoma cudnim. 

610. Muhammedje kazao: Ispricao namje IbnNumejr, prenijevsi od 
Ubejdullaha b. Musaa, a on od Galiba ovo. 

* 4-W k->U . iYA 

cia,ui ; Ja2j 4^ul L>l <—'.*.s.*j : uls vole <jj p- y-" JuJj^ '. JLs >rJy£> (y> 4_>jl*j 

i»iJj 4JDI IjajI : Jlii pIj^JI ojJ* ^ yk^o iiwj 4Ji 4JJ! ( _Lo 4JJI J^, 

^ fi - ? * j> £ 

••;' ' Ai't» ' °i iff" ' ~° ' 
*" *#**■& j ^ .. t.« 



795 To je poznato. vrelo Kevser u Dzennetu, na koje ce doci svaki Muhammedov, sallallahu 
alejhi ve sellem, sljedbenik. Ovome se vrelu nece moci primaknuti niko ko ne pripada 
Muhammedovu, sallallahu alejhi ve sellem, ummetu. 

796 Namaz ce biti argument i dokaz da je onaj koji ga je obavljao bio mu'min. 

797 Post je stit od grijeha. 

798 Zabiljezio ga je i Nesaija u Sunenu. 

408 



428. Jos jedno poglavlje na istu temu 



799 



611. ISPRICAO NAM JE Musa b. Abdur-Rahman el-Kufi; kaze: 
Obavijestio nas je Zejd b. Hubab; kaze: Nas je obavijestio Muavija b. 
Salih i kazao: Meni je ispricao Sulejm b. Amir i kazao: Cuo sam Ebu 
Umamu kada veli: Slusao sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve 
sellem, kada je na oprosnom hadzu drzao govor i kada je kazao: "Bojte 
se Allaha, vasega Gospodara. Klanjajte vasih pet vakata namaza. 
Postite vas mjesec (ramazana). Dajite zekat na vasu imovinu. 
Pokoravajte se vasim pretpostavljenim, uci cete u Dzennet vaseg 
Gospodara." 

Veli (Sulejm b. Amir): Rekao sam Ebu Umami. Koliko ima vremena 
kako si cuo ovaj hadis? Cuo sam ga, veli on, kada sam imao trideset 
godina. 

802 

Ebu Isa kaze: Ovaj hadis je hasenun-sahihun. 



799 Musa b. Abdur-Rahman b. Seid b. Mesruk el-Kindi Ebu Isa el-Kufi je jedan od 
Tirmizijevih ucitelja. Ibn Hadzer za njega kaze da je bio pouzdan i da je pripadao 
jedanaestoj generaciji ravija. 

800 Sulejm b. Amir el-Kilai el-Humsi je pouzdan ravija. Pripadao je trecoj generaciji ravija 
hadisa. Umro je 130. godine po Hidzri. 

801 Ebu Jusuf ez-Zejlei u djelu Nasbur-raje-li-ehadisil-Hidaje spominje hadis koji je 
zabiljezio Taberanija u djelu Musnedus-Samijin od Ebu Derdaa a koji glasi: "Budite 
iskreni u ibadetu svome Gospodaru. Klanjajte vasih pet namaza, dajite zekat na vasu 
imovinu, postite vas mjesec (ramazan), hodocastite kucu vasega Gospodara, uci cete u 
Dzennet vasega Gospodara." 

802 Zabiljezili su ga i Ibn Hibban u Sahihu i Hakim u Mustedreku. Hakim za ovaj hadis kaze 
da je vjerodostojan prema kriterijima Buharije i Muslima. 

409 



Tumac arabizama i drugih manje poznatih rijeci iz 
orijentalnih jezika 



abdest - ritualno pranje lica, ruku do iza laktova, potiranje glave, pranje 

nogu i drugih dijelova tijela prije stupanja u namaz. 

Muhammedov, Allah ga blagoslovio i spasio, savremenik. 

patnja, kazna. 

blagoslov, sreca i blagostanje. 

kci 

formula sa kojom pocinje svako poglavlje Kur'ana. 

slab, u hadiskoj nauci hadis kome nedostaje jedan ili vise 
uvjeta sahih-hadisa. 

drahma; srebreni novcic. 

molba Bogu, blagoslov. 

neznanje, neznabostvo, paganstvo, predislamsko doba. 

muslimanska bogomolja 

■ pakao 

skupina, podrucje jedne dzamije, skupno obavljanje namaza. 

raj 

demon, duh. 

necist, neokupan nakon polnog odnosa ili ejakulacije u snu. 

bolje, vrednije. 

Muhammedov, a.s, pristalica iz Medine. 

emirul-mu'minin - pocasna titula koja se daje najvecim ekspertima i 
poznavaocima hadiske nauke. 

- hadis, ciji sened doseze do tabi'ina. 

- obznana o nastupu namaskog vremena. Poziv na skupno 
obavljanje namaza. 

- vrijednost, odlika, vrlina. 

- seriatski pravnik. 

- farz, obligatna prvostepena duznost. 

- tudin, stranac; u hadiskoj nauci hadis koji iz cjele jedne 
generacije prenosi samo jedan ravija. 



ashab 

azab 

beriket 

bint 

bismilla 

daif 

dirhem 

dova 

dzahilijet ■ 

dzamija 

dzehennem 

dzemat 

dzennet 

dzin 

dzunub 

efdalnije - 

ensarija 



eser 
ezan 

fadilet 
fakih 
fard 
garibun 



411 



hadzdz - hodocasce. 

hafiz hadisa - hadiski ucenjak koji pamti sto hiljada hadisa. 
hasen - dobar, u hadiskoj nauci, hadis koji ispunjava sve uvjete sahih 

haisa s tim sto mu ravije nisu na rangu ravija sahih-hadisa. 

hasen ligajrihi - hadis koji ne ispunjava uvjete dobrog hadisa, ali je na 

temelju drugih hadisa postao dobar. 
hasenun - sahihun - je hadis koji istodobno ocijenjen i kao pouzdan i 

kao dobar hadis. 
hilafet - vladavina halife. 
hutba - govor, predavanje, propovijed. 

ibadet - poboznost, bogosluzje. 
ibn - sin, skradeno b. 

idtirab - poremecaj, zbrka. 
ikamet - obznana o stupanju u namaz. 
imam u kiraetu - strucnjak iz oblasti ucenja Kur'ana. 
isaret - znak, pokret, gest. 

kaderije - pristalice vjerovanja u slobodu volje, indeterministi. 
kadija - seriatski sudija. 

kibla - Ka'ba, strana kuda se muslimani okrecu u namazu. 

kijam - stajamje u namazu. 

kiraet - ucenje Kur'ana. 

kunut-dova - posebna dova koja se uci u nekim namazima kao npr. vitru. 
makbul (rvija) - prihvatljiv prenosilac hadisa. 
medzhul - nepoznat, anoniman. 
mekruh - pokudeno, odvratano. 
mekruh-tenzihen - blaza vrsta mekruha 
melek - andeo 

mekuk - posuda od jednog i po sa'a. 
mendub - pohvalno, lijepo. 

merfu' - hadis ciji sened doseze do Muhammeda, a.s. 
mevkuf - hadis ciji sened doseze samo do ashaba. 
misvak - vrsta cetke za zube od posebnog drveta. 



412 



mudd - posuda koja prema Ebu Hanifi sadrzi dva litra. 

mudellis - varalica. 

muezin - osoba koja uci ezan. 

muhaddis - naziv za ucenjaka hadisa. 

muhadremin - osoba koja je zivjela u Poslanikovo vrijeme ali se sa njim 

nije susretala. 
muktedija - naziv za osobu koja klanja za imamom. 
mu'min - vjernik. 
munkerul-hadisi - nepouzdan prenosilac hadisa koji protivurjeci 

pouzdanim prenosiocima. 

mursel - hadis koji tabi'in izravno prenosi od muhammeda, a.s. 

musafir - putnik. 

musala - mjesto za klanjanje. 

mustehab - lijepo, pohvalno. 

musrik - politeist, idolopoklonik. 

muttarib - hadis u cijem metnu ili senedu postoji poremecaj. 

naflla - dobrovoljni ibadet. 

namaz - molitva. 

nijet - namjera, nakana, naum. 

rafidija - pripadnik rafidija, siitske sekte. 

ravija - prenosilac. 

rekat - dio molitve, koji se sastoji od stajanja, ucenja, ruku'a i dvije 

sedzde. 

ritl - mjera za tezinu, u Bejrutu i Halepu iznosi 2 kg i 566 grama, u 

Siriji 3 kg i 202 grama, a u Egiptu 449,28 grama. 

rivajet - predaja 

ruku' - pregibanje preko polovine tijela u namazu. 

sa' - posuda, koja prema Ebu Hanifi, sadrzi osam ritla. 

sadaka - milostinja. 

saf - je red klanjaca postrojenih radi namaza. 

sallallahu alejhi ve sellem - Allah ga blagoslovio i spasio. 

salavat - blagosov, milost, izgovaranje Allahumme salli ala 
Muhammedin ve ala ali Muhammed. 



413 



sedzda - dio namaza kada se licem, nosom i celom, prstima nogu 
koljenima i dlanovima spusta na zemlju. 

sedzda- tilavet - sedzda koja se obavlja nakon sto se prouci neki ajet iz 

Kur'ana u kojemu se nareduje cinjenje sedzde. U Kur'anu ima 
cetrnaest takvih ajeta. 

sehur - jelo pred zoru, rucak uz ramazan. 

sehvi-sedzda - sedzda koja se cini po zavrsetku namaza radi nekog propusta 

ucinjenog u namazu. 
sened - lanac prenosilaca hadisa. 

selam - pozdrav, zavrsni cin namaza. 

sunnet - praksa Muhammedova, Allah ga blgoslovio i spasio. Sve ono 

sto je on govorio, radio i odobrio. 

sunsunet - drugi sunnet kod podne i jacije koji se sastoje od po dva 

rekata. 
sunen - hadiska zbirka u kojoj su hadisi ustrojeni po fikhskim temama. 
sevab - nagrada 

sura - poglavlje Kur'ana (ima ih 1 14). 

sutra - stap ili neki drugi visociji predmet postavljen pred osobu koja 

klanja na otvorenom prostoru. 

sart - uslov. 

sehadet - ocitovanje, svjedocenje. 

sejh - ucenjak, ucitelj. 

siizam - ucenje siita. 

seri'at - islamski zakon utemeljen na Kur'anu i Sunnetu. 

tabi'in - suvremenik Muhammedovih, Allah ga blagoslovio i spasio, 
ashaba. 

ta'dili erkan - lagahno spustanje tijela na ruk'u i sedzdu i propisno 
uspravljanje i zadrzavanje izmedu njih. 

tedlis - prijevara, obmana. 

tehijjetul mesdzid - vrsta dobrovoljnog namaza koji seklanja u pocast 
dzamiji. 

tejemmum - fiktivno ciscenje zemljom ili zemljinom tvari usljed nedostatka 
vode, umjesto abdesta ili kupanja. 

tekbir - formula "Allahu ekber"-Bog je najveci. 



414 



tesehud 
tefsir 
tefter 
ulema 

uramet 

umra 

vadzib 

zeval 
zikr 



- sjedenje u namazu koliko se moze prouciti Et-tehijjatu. 

- tumacenje, objasnjenje; komentar Kur'ana. 

- registar, spisak, knjiga. 

- ucenjaci. 

- pristalice, sljedbenici. Sljedbenici Muhammeda, Allah ga 
blagoslovio i spasio. 

- hodocasce u Meku u svako doba, osim u doba redovnog 
hadzdza. 

- prvostepena duznost, prema misljenju vecine ucenjaka. Prema 
Ebu Hanifi, drugostepena duznost. 

- podne, vrijeme kada se sunce pomakne sa zenita. 

- izgovaranje Allahovih imena i drugih poboznih tekstova. 



415 



Literatura 

- Kur 'an Casni; Prijevod Kur 'ana na bosanski jezik Muhammed Pandza i 
Dzemaluddin Causevic. 

- Muhammed Abdurahman b. Abdulkerim el-Mubarekfori: Tuhfetu-l-ahvezi 
bi-sserhi Dzami'i-t-Tirmizi, I. torn, Kairo 1964., drugo izdanje. 

- Ibn Esir: En-Nihaje, Dam Ihjait-turasil-arebi, Bejrut. 

- Ez-Zejlei: Nasbu-r-raje liehadisil-Hidaje, El-Mektebul-islamij. Bejrut 
1393. po Hidzri, drugo izdanje. 

- Ibn Hadzer el-Askalani: Fethu-l-bari serhu Sahihi-l-Buhari, 
Darul-Ma'rife, Bejrut, drugo izdanje. 

- Jahja b. Seref en-Nevevi: Serhu Dzamiu-s-Sahih Muslim, Darul-fikr, 
Bejrut 1972, drugo izdanje. 

- Nurudin Itr: Menhedzu nakdifi ulumi-l-hadisi, Darul-Fikr, Bejrut. 

- Dr. Mahmud et-Tahan: Tejsiru mustalehi-l-hadisi, Mektebetu-1-Mearif, 
Rijad, 1985., sedmo izdanje. 

- Ibn Hadzer el-Askalani: Nuzhetun-Nezar serhu Nuhbetu-l-fiker, 
El-mektebetul-ilmijje, Medina El-Munevvera, drugo izdanje. 

- Ibn Hadzer el-Askalani: Takribu-t-tehzib, Pakistan 1973, 
Darun-nesril-Kutubul-islamijje, prvo izdanje. 

- Muhamed Seid Sabik: Fikhus-Sunneh, Darul-kitabil-arebi, Bejrut 1973. 
drugo izdanje. 

- Muhamed b. Ali es-Sevkani: Nejlu-l-Evtar Serb muntekal Ahbar min 
ehadisi sejjidil-ahjar, Egipat, Seriketu mektebeti ve metbeati 
Mustafal-babi el-Halebi ve evladuhu. 

- Ebu Davud Sulejman b. Esas el-Ezdi es-Sidzistani Sunen, Egipat Seriketu 
mektebeti ve metbeati Mustafal-babi el-Halebi ve evladuhu 1952.prvo 
izdanje. 

- Nesaijin Sunen sa Komentarom Sujutije i biljeskama Sindija, 
Darul-kitabul-arebi, Bejrut 1930. Prvo izdanje. 

- Ibn Madze El-Kazvini; Sunen, Darul-fikr Bejrut, drugo izdanje. 
416 



SADRZAJ 

186. Odvijemastankama(unamazu) 1 

187.0stavljanjudesnerukepolijevoj unamazu 3 

188. Oizgovora tekbirapriodlaskuna ruku' i sedzdu 5 

189,Dizanjerukukodruku'a 7 

190. O stavljanju ruku na koljena 

prilikom ruku'a 9 

191. Oodvajanju ruku odbokovanaruku'ul 11 

192. O rijecima slave i hvale koje 
(seizgovaraju)naruku'ui sedzdi 13 

193. Ozabraniucenjanaruku'ui sedzdi 14 

194. O onome koji ne izravnava leda 

naruku'ui sedzdi 16 

195. Sta osoba izgovara kada podize 

glavu sa ruku'a 17 

196. Jos jednopoglavljeo tome 18 

197. O spustanju ruku prije koljena pri 

odlasku na sedzdu 20 

198. Josjednopoglavljenaovutemu 21 

199.0 tome da na sedzdu trebaspustiticeloinos 22 

200. Gdje osoba stavlja svoje lice 

kada je na sedzdi 23 

201.Ocinjenjusedzdenasedamudova 24 

202. Oodmicanju(nadlakticaodtijela)na sedzdi 26 

203. O sukladnosti na sedzdi 27 

204. O spustanju ruku i ispravljanju 

stopala na sedzdi 29 

205. O uspravljanju nakon sto (osoba) 

podigne glavu sa ruku'a isedzde 30 

206. Mekruhje prije imamaicina ruku' ina sedzdu 31 

417 



207. Mekruhjeizmedusedzdisjestinaobje pete 32 

208. O povlastici u pogledu sjedenja na 
objemapetama(unamazu) 33 

209. Staseizgovaraizmedudvijesedzde 35 

210.Oosloncunasedzdi 36 

211.Kakvotrebadabudeustajanjesasedzde 37 

212.Drugopoglavljenaistutemu 38 

213.0sjedenju(unamazu) 39 

214. Drugopoglavljenaistutemu 40 

215.0 tome da na sjedenju (u namazu) 

treba uciti usebi 41 

216. Kako se sjedi (u namazu) 42 

217. Drugopoglavljenaistutemu 43 

218.0pokazivanju(podizanjemprsta) 45 

219. predavanju selama u namazu 46 

220. Josjednopoglavljenaistutemu 47 

221. Sunnet je selam izgovarati kratko, 

bez otezanja 49 

222. Staseizgovaraposlije selama 51 

223. O odlasku (imama) i na desnu 

inalijevustranu 52 

224.0pisnamaza 56 

225. O ucenju na sabahu 60 

226. Oucenjunapodnevskominaikindijskom namazu 62 

227.0 ucenju uaksamskom namazu 64 

228.0 ucenju najacijskom namazu 66 

229. O ucenju zaimamom 68 

230. O tome da za imamom, kada on uci 

naglas,ne treba (nista)ucit 71 

231. Staseizgo vara prilikom ulaska u dzamiju 74 

418 



232. Kada neko od vas ude u dzamiju 
nekaklanjadvarekata 76 

233. Cjela Zemlja je prostor za klanjanje 

osim mezarluka i kupatila 77 

234. Ovrijednostimagradnjedzamije 79 

235. O pokudenosti da neko na kaburu 

pravi dzamiju 81 

236. Ospavanjuu dzamiji 82 

237. O pokudenosti kupoprodaje, raspitivanja 
oizgubljenomirecitiranj a stihovau dzamiji 83 

238. O dzamiji koja je utemeljena na 

bogobojaznosti 85 

239. O (vrijednosti) namaza u dzamiji 

uKubau 86 

240. O tome koja jedzamijanajvrednija 88 

241. Oodlaskuu dzamiju 90 

242. O vrijednosti boravkaicekanja namaza u dzamiji 91 

243.0namazunamalojhasuri 92 

244. O namazu na hasuri 93 

245.0klanjanjunaprostirci 94 

246. Oklanjanjuuvrtovima 96 

247. Opostavljanjusutreispredklanjaca 97 

248. O pokudenosti prolaskaispredklanjaca 98 

249. Otomedanamaznemozenistaprekinuti 100 

250. Namaz mogu prekinuti samo 

pas, magarac i zena 101 

251.0klanjanjuogrnutjednimplastom 103 

252.0Kibliupocetku 104 

253. O tome da je prostor izmedu istoka 

izapadaKibla 106 

419 



254. O osobi koja zbog oblacnosti ne 

klanja prema Kibli 108 

255.0 tome premacemujeigdjepokudenoklanjati 110 

256. O namazu u ovcijim 

i torovima deva 112 

257. O klanjanju na zivotinji (okrenuvsi se) 
tamokudjeonaokrenuta 114 

258.0klanjanjupremajahalici 115 

259. Kada bude postavljeno jelo a zauci ikamet 

zanamaz, vipocnitesajelom 116 

260. namazu ustanjupospanosti 118 

261 . Ko ode u posjetu nekim ljudima neka im 

ne klanja kao imam 119 

262. O pokudenosti da imam u dovi 

moli samo za sebe 121 

263. O onome koji ljudima klanja kao imam 

a oni ga preziru 123 

264. Kada imam bude klanjao sjedeci, 

klanjajteivi 125 

264. Josjednopoglavljeoistojtemi 127 

265. O imamu kada zaboravivsi ustane 

nakon dva rekata 130 

266. O duzini sjedenja nakon prva 

dva rekata 132 

267. Oisaretuu namazu 134 

268. Izgovaranje subhanallah je za muskarce 
apljeskanjerukomporucijezazene 135 

269. O pokudenosti zijevanj a u namazu 136 

270. Namaz onoga koji klanja sjedeci vrijedi kao 

polovina namaza onoga koji klanja stojeci 138 

271. O onome konafilu klanja sjedeci 141 

420 



272. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem 

je rekao: Ja u namazu zacujem plac djeteta, 

pa (ga) skratim 142 

273. Punoljetnoj zenskoj osobi namaz nece biti 
primljenukolikoklanjabezmahrame 143 

274. pokudenosti spustanja(odjece)u namazu 145 

275. O pokudenosti uklanjanja kamencica 

u namazu 146 

276. pokudenosti puhanjau namazu 148 

277. O zabrani stavljanja raku na pojas 

u namazu 149 

278.0 pokudenosti vezivanjakoseu namazu 150 

279. Oskrusenostiu namazu 152 

280. O pokudenosti preplitanjaprstau namazu 153 

281. Oduzinistajanj a u namazu 154 

282. Omnostvuruku'aisedzdi 156 

283. Oubijanjuzmijeiskorpionau namazu 157 

284. Odvjemasehvi-sedzdamaprijeselama 160 

285. O dvjema sehvi-sedzdama poslije 

selama i razgovora 162 

286. Otesehudunakonobavljenihsehvi-sedzdi 165 

287. O onome ko je u dilemi da li je (klanjao) 
viseilimanjerekata 168 

288. O osobi koja u podnevskom i ikindijskom 

namazu preda selam nakon dva rekata 171 

289.0klanjanjuuobuci 172 

290. O ucenju kunut-dove na sabahu 174 

291.0izostavljanjukunut-dove 175 

292. O osobi koja kihneu namazu 176 

293. Odokidanju razgovora u namazu 178 

294. O namazu prilikom pokajanja 179 

421 



295. Kada sedjetetupocmjenaredivati namaz 181 

296. Oosobikoja nakon tesehudaizgubiabdest 183 

297. Kada je kisa namaz se moze obaviti 

i u prebivalistu 185 

298. Otespihuposlijenamaza 187 

299. O namazu na jahalici u situaciji 

kadajeblatoikisa 188 

300. Omarljivostiu namazu 190 

301. Prvo za sta ce na Sudnjem danu 

svakiAllahov rob racunpolagatije namaz 191 

302. Kakvu ce nagradu imati onaj, koji tokom dana 

inocibudeklanjaodvanest rekata sunneta 193 

303.Ovrijednostimadvarekatasabahskogsunneta 194 

304. O kratkoci dva rekata sabahskih 

sunneta iucenjunanjima 196 

305. O razgovoru nakon (klanjanja) dva 

rekata sabahskih sunneta 197 

306. Nema nikakva namaza nakon pojave 

zore, osim dva rekata 198 

307. O lezanju nakon klanjanja dva rekata 

sabahskog sunneta 200 

308. Kada se prouci ikamet, nema drugog 

namaza osim propisanog (farda) 201 

309. Ko ne stigne klanjati dva rekata sunneta prije 

sabahskog farda, klanj ace ihposlije farda 204 

310. Onjihovu klanjanju nakon izlaskasunca 205 

311.0 cetiri (rekata sunneta) prije 

podnevskog (farda) 207 

312. O dva rekata (sunneta) poslije 

podnevskog (farda) 209 

313. Josjednopoglavljeoistojtemi 210 

422 



314. Ocetiri(rekatasunneta)prijeikindijskog(farda) 212 

315. O dva rekata (sunneta) poslije aksamskog (farda) i 
ucenjunanjima 214 

316. Otomedaihjeklanjaoukuci 216 

317. O vrijednosti sest rekata dobrovoljnog namaza 

poslije aksama 217 

3 18.0 dva rekata (sunneta) poslije jacijskog (farda) 218 

319.0 tome da se nocni namaz klanja dva po dva (rekata) 219 

320. vrijednostima nocnog namaza 220 

321. Opis Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, 

namaza nocu 222 

322. Poglavljeoistojtemi 223 

323. Josjednopoglavljeoistoj temi 224 

324. O silazenju Uzvisenog i Blagostivog Gospodara, svake 
nocinaovozemaljskonebo 226 

325. Oucenju nocu 228 

326. O vrijednostima (klanjanja) dobrovoljnog namaza u kuci ... 230 

POGLAVLJAOVITRU 232 

327. vrijednostima vitr-namaza 232 

328. O tome da vitrnijeobavezni (namaz) 233 

329. Opokudenostispavanjaprije (klanjanja) vitr-namaza .... 235 

330. O vitru na pocetku i na kraju noci 236 

331. O vitr-namazu od sedam (rekata) 237 

332. Ovitr-namazuod pet rekata 239 

333.0 vitr-namazu odtri rekata 240 

334.0 vitr-namazu odjednog rekata 242 

335. Staseucina vitr-namazu 244 

336. Okunut do viu vitr-namazu 246 

337. Oosobikojaprespavailizaboravi vitr-namaz 247 

338.0tomedavitrtrebaklanjatiprijesabaha 249 



423 



339. O tome da se u jednoj noci ne mogu klanjati dva 

vitr-namaza 251 

340.Oklanjanjuvitr-namazanajahalici 253 

341. ODuha-namazu 255 

342. O (dobrovoljnom) namazu u podne 258 

343.0 namazu zazeljuipotrebu 259 

344. O namazu istihare 260 

345. Otespih-namazu 263 

346. O opisu salavata na Vjerovjesnika, 

sallallahu alejhi ve sellem 266 

347. O vrijednostima donosenja salavata na Vjerovjesnika, 
sallallahu alejhi ve sellem 269 

POGLAVLJAODZUMI 271 

348. VrjednostDzumenamaza 271 

349. O trenutku u kome sepetkom prima dova 273 

350. O kupanju petkom 276 

351. O vrijednostima kupanj a petkom 278 

352. Oabdestu petkom 280 

353. O ranom odlasku na dzumu namaz 282 

354.0propustanjudzumenamazabezopravdanarazloga 283 

355. Izkojeceseudaljenostidolazitina dzumu 285 

356. O dzumanskom vremenu 288 

357. O ucenju hutbe na minberu 289 

358. Osjedenjuizmedudvijehutbe 290 

359. Okratkoci hutbe 291 

360. O ucenju na minberu 292 

361. O okretanju prema imamu dok on drzi hutbu 293 

362. O dva rekata kada osoba dode a imam drzi hutbu 295 

363. O pokudenosti razgovora u vrijeme dok imam 

drzi hutbu 298 



424 



364. Opokudenostikoracanja(prekoljudi)petkom 299 

365. Opokudenostiumotavanjauodjecudok imam drzihutbu . . 300 

366.0pokudenostidizanjarukunaminberu 301 

367.0ezanuzadzumu 302 

368.0razgovorunakonimamovasilaskasaminbera 304 

369.0ucenjunadzuma-namazu 306 

370. tome sta se petkom uci na sabahskom namazu 307 

371.0 namazu prijeiposlijedzume 309 

372.0onomekojistignenajedanrekatdzume 312 

373. podnevnom odmoru petkom 313 

374. Kome se petkom zadrijema, neka se premjesti na 

drugo mjesto 314 

375. Oputovanju petkom 315 

376. O upotrebi misvaka i mirisa petkom 317 

POGLAVLJAOBAJRAMIMA 318 

377. Opjesacenjunabajram 318 

378. Obajram-namazimaprijehutbe 319 

379. Otomedasebajram-namaziklanjajubezezanaiikameta . . 320 

380. Oucenjunadvabajrama 322 

381. Otekbirimaudvabajrama 324 

382.Nema(nikakvog)namaza, niprije, aniposlijebajrama . . . . 326 

383. Oizlasku zenana bajram-namaze 328 

384. O Vjerovjesnikovu, sallallahu alejhi ve sellem, 
izlaskunabajramjednimipovratkudrugimputem 329 

385. Ojeluprijeizlaskanaramazanskibajram 331 

POGLAVLJA OPUTOVANJU 334 

386. Skracivanje(namaza)naputovanju 334 

387. Kolikosevremenaskracujenamaz 337 

388. O dobrovoljnom namazu tokom putovanj a 341 

425 



389.0sastavljanjudvanamazatokomputovanja 344 

390. Onamazuprilikomkisne dove 347 

391.0namazuprilikompomracenja 351 

392. Kakoseuciunamazuprilikompomracenja 355 

393.0namazuprilikomstraha 358 

394. OsedzdamauKur'anu 361 

395.0odlaskuzenaudzamije 363 

396.0pokudenostipljuvanjapodzamiji 364 

397. O sedzdi u (surama) Izes-semaun-sekkat i 

Ikre bismi rabbikellezi halek 366 

398.0 sedzdi u (suri) En-Nedzm 367 

399. O onome koji prouci (suru En-Nedzm) 

i ne ucini sedzde 369 

400. O sedzdi u suri Sad 371 

401. O sedzdi u suri Hadzdz 372 

402. tome staseizgovaranasedzdamaKur'ana 374 

403. O onome koji je propustio svoj nocni vird 

pa ga naknadno ucinio danju 375 

404. Ostro upozorenje onome koji podize 

glavuprijeimama 377 

405. O onome koji nakon sto je klanjao farde, (ponovo) 
svijetuklanjakaoimam 378 

406. O olaksici u pogledu cinjenja sedzde na odjeci u 
vrijemevelikezegeilihladnoce 379 

407. O tome da je u dzamiji mustehab sjediti 
odsabahapadoizlaskasunca 381 

408. O okretanju u namazu 383 

409. Kako ce postupiti onaj koji imama zatekne na sedzdi 385 

410. Opokudenostidaljudiimamacekajustojeci 386 

411. Ucenje Et-tehijjatu i salavata na Vjerovjesnika, 

sallallahualejhivesellem,prijedove 387 

412. Onamirisavanjudzamija 389 

426 



413.0 tome da se i nocni, a i dnevni namaz 

(klanja)dvapodva(rekata) 390 

414. Kako je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, 

klanjaonafilupodanu 393 

415. Opokudenostiklanjanjauzenskimogrtacima 394 

416. Sta je dopusteno od kretnji i radnji u vrijeme 

klanjanja nafile 395 

417. Oucenjudviju sura najednomrekatu 396 

418. O vrijednostima idenja ka dzamiji i kakva se nagrada 
upisujenasvakikorak 397 

419. O tome da je sunnete poslije aksama efdalnije 
klanjatiukuci 398 

420. Okupanjunakonstoosobaprimi islam 400 

421.0ucenjuBismileprijeulaskaunuznik 401 

422. Na Sudnjem danu ce tragovi od sedzdi i ciscenja biti 

obiljezjaovogummeta 402 

423. Sta je od desnih dijelova tijela prilikom 

ciscenja mustehab prvo prati 403 

424.Kolikojevodedovoljnozauzimanjeabdesta 404 

425.0prskanjupomokracimuskogdojenceta 405 

426. O olaksici za dzunuba koji moze da jede 

i da spava ukoliko uzme abdest 406 

427.0 vrijednostima namaza 407 

428. Josjednopoglavljenaistutemu 409 

Tumac arabizma i drugih manje poznatih rijeci 
izorijentalnihjezika 411 

Literatura 416 



427 



Izdavac: 
ELCI IBRAHIM-PASINA MEDRESA 

Travnik, ul. Mo star ska bb 

Za izdavaca 
Ahmed Adilovic 

Dizajn i korice 
Prof. Muhamed Bajramovic 

Stampa: 
"Dom stampe" D.D. Zenica 

Za stampariju 
Edhem Suljic, graf. ing. 

Sva prava zadrzana! 

Svako buduce izdavanje, do stamp avanje ili umnozavanje 

ove knjige ne smiju se raditi bez pismene 

saglasnosti aurora ovog prijevoda. 



- 








J