Skip to main content

Full text of "Veno"

See other formats 


VENODNIK 



Razmisljajuci o suvremenoj kulturi u Hrvatskoj, 
pojavama poput Motovunskog filmskog festivala, 
Eurokaza, Tamare Obrovac, Dubrovackih Ijetnih 
igara i slicno, zapitali smo se kako stvari stoje s 
Medimurjem i Cakovcem, rodnom grudom ovog 
casopisa, Joze Horvata, J. S. Slavenskog, Rudolfa 
Steinera, Roberta Jarnija, Drazena Ladica, Borisa 
Leinera itd. Sto je to cime bi se lokalna kulturna 
produkcija zabacene sjeverozapadne regije mogia 
izdvojiti od ostalih, koje kvalitete bi mogIa razviti izvan 
lokalnih okvira, koji je to kulturni brend, iliti autenticni 
proizvod s markom, koji bi IVIedimurje moglo lansirati 
u kulturoloski svemir danasnjeg hrvatskog drustva, a 
potom i sire? Postojece glazbene pojave poput Lidije 
Bajuk, Tete Lize i Cinkusa prenose vibracije bogate 
medimurske harmonije u hrvatski i svjetski glazbeni 
prostor, ali sto je s ostalim stvarima? Napravili smo 
malo istrazivanje o ostalim aspektima medimurske 
kulture koji bi jednog dana mogli postati brend, poput 
Vinske ceste i IVIoslavca kao vinske sorte regije, 
cakoveckog kazalisnog zivota, kajkavskog dijalekta, 
ekologije, Toplica sv. IVIartin i si., ne bismo li vam, 
cijenjeni citateiji, skrenuli pozornost na neku od 
zanimljivih kulturnih (i turistickih) pojava u IVIedimurju. 



CASOPIS SE SIRI 

Nakon izdavanja prvog broja i odrzanih promocija 
po gradovima Hrvatske, javilo nam se mnogo novih 
suradnika, sto se i vidi u impressumu. Casopis Reel 
Riec i kajkavski knjizevni autori okupljeni oko njega 
tako su nam izasli u susret u literarnoj rubrici Post 
Scriptum. Javilo se mnogo reakcija na pojedine 
tekstove iz proslog broja, sto na nasu elektronicku 
postu, sto u tjednom listu Medimurje, sto usmeno, 
a jednu od reakcija mozete procitati u istoimenoj 
rubrici. To nam je potvrda da smo jedra razvili na 
dobrom vjetru drustvenih strujanja. Pozitivne reakcije 
i komentari sa svih strana, savjeti, prijedlozi i nove 
ideje potvrduju pak nam da smo putokaz postavili u 
dobrom smjeru, da pramac naseg malog broda jasno 
pokazuje cilj - razvijanje otvorene platforme za 
propitivanje, istrazivanje i utvrdivanje novih kulturnih i 
drustvenih vrijednosti drustva u kojem zivimo. U tom 
smislu, bez spominjanja financijskih poteskoca koje 
svaki casopis u nastajanju ima, pozdravljam vas i 
pozivam na otvoreni dijalog, razmjenu informacija i, 
dakako, slobodu misljenja! 

Igor Baksa, gl. urednik 

Ijeto2006. [veno] 1 



NESALOMUIVA SNAGA 

TRADICIJE 

S bakom Marijom Pleh 

razgovarali: 
Petar Jovic i Irena 
Gomezelj 

Doba u kojem zivimo 
neminovno, uz prednosti 
napretka, sa sobom 
donosi i jednu veliku 
manu - obezvrjedivanje 
tradicija, bilo kulturnih, 
bilo umjetnickih, bilo nekih 
potpuno drukcijih od toga. 
Nazalost, mnogo je onih, 
starih ili mladih, koji svoj 
radijus gledanja sve vise 
suzavaju, vide samo 
sebe, svoj ego, osobnu 

korist, ne priznavajuci tude zasluge za to sto danas imaju. Ne shvacajuci da su lako dohvatili svoj cilj koristeci se 
onim sto su drugi teskom mukom izgradivali, ne cijeneci nista drugo osim trenutnog trenda, koji ih - nesvjesno 
ili svjesno - cak i precesto baca u ocajnu potragu za necim novim sto bi moglo zamijeniti prethodnu prolaznost. 
Sto bi bilo da se proslost tako lako zaboravija? Sto bi bilo da se nasi zivoti pocnu svoditi na kretanje koje nalikuje 
okretanju stranica knjiga ili trganju listova kalendara? Jednostavno, sve bi se pretvorilo u apaticni kosmar u kojem 
nemamo pojma kamo bismo trebali krenuti. Zato budimo uvijek zahvaini onima koji nisu dozvolili da se vrijednost 
tradicije izgubi, zaboravi, pregazi i ostavi iza nas. 

Odakle ste? 

Ja sam iz Hrascana, ali moja mama je iz Nedelisca, i kad je njezin brat umro doselili smo se sim. Tata je delal na 
zeleznici, pa mu je bilo blize dojti, jer su negda bill taksni snegi, veli da je moral gaziti po trifrtalj metra pa se 




2 [veno] Ijeto2006. 



PRICE BROJA JEDAN 



ne mogel ni na biciklu dopelati. A negda je ni ne toiko bicikli bilo. Ja sam 
bila sretna kaj je moj tata delal na zeleznici, jer i danas v zeleznici test 
sluziju. Nas gazda je mojemu japi govoril, Vinko se moj tata zval, pa veli 
«lefko tebi Vinko kad saki mesec bika dotiras». Zmislim se da su Madari 
letke metali da Medimurci neceju nist delati neg sam decu fabriciraju. 
Medimurje je bilo dosta neutraino, tu ga jako malo partizani bilo. 



KLAFTRI 

Stara medimursko-slovenska mjera, 

koja se koristi i danas. 

1 chv (cetvorni hvat) = 3,596652 m^ 



Gdje ste zivjeli cijeli zivot? 

Tu, rodena sam 1926. 7. januara sam navrsila 80 godina. Sama sebi 
sam se cudila kak sam osem'set let navrsila, nigdar sam ne mislila da 
bum tak dugo zivela. Jer dok se zmislim kak smo delali na polju... Moja 
baka je s polom zemlje delala, negda se na svakom gruntu grah sadil. 
Sedamsto klaftri zemlje smo meli kaj smo se hranili. Adenes penzije 
davleju, kuce i svasta, i jos deca neceju delati. 

Recite nam kamo ste isli u skolu? 

U Nedeliscu, u staru skolu koju su rastepli. Negda je to stala bila s 
velikom prostorijom koju su uredili za skupstine i tak. Jako malo mojih 
vrsnjaka zivi tu, zene vise neg muskih. Muski su si hmrii jer prevec pijeju, 
tu su si pijanci hmrIi, a cujte, cuda ga gorici bilo. Moj tata je dosta marljiv 
bil, i mama, pa sam to valjda nasledila od njih. Ja sam bila dvanajst let 
stara i vec sam orala s kravama, a s trinajst sam kosila. Mi smo v tri vure 
vjutro isli kosit kaj bi stigli prije neg japa na posel dide. 



CEHARE 

Odvijale su se uoci svatova ili kada 
se nakupilo mnogo perja. Trajale su 
3-4 veceri kad se s kokosjih pera 
meksi dio pera odvajao za jastuke. 
Kad je posao bio gotov kod jedne 
domacice krenulo se drugoj. Uz 
ovaj posao redovito su se pjevale 
medimurske i crkvene pjesme. 
Zadnju vecer dolazili bi decki i 
harmonikas. 
(http://www.brezje.gradnet.hr/proslost.htm) 



Tijekom rata su funkcionirale skole? 

Je kaj pa, neznam nikog kaj ne bi v skolu hodil. Ali je cetri let trajala. 

Kako ste se u mladosti zabavljali? 

Joj kak lepo, to vi mladi nemate kaj smo mi meli. cehare su bile po zimi. 
Tu je jena zena zivela kod koje se islo, imala je petero dece, njen muz je 
na prugi delal pa je mela zabadav kartu pa je isia v Zagreb kaje dopelala 
zaklane piceke i perje. Negda su cure kad su bile vec velike cehale, to si 
ne mogel na red dojti! S dve kolegice sam hodala na cehanje, a ja vam 
jako volim pjesmu. Kolegica je delala v carapariji, Rega se zvala, pa je 
znala dojti reci "Mara, pak imam novu pjesmu". Mene su Mara zvali, a v 
Hrascanu Marica, tam ga nega Mari. Al je Rega sirota ne mela niksnoga 



PRICE BROJA JEDAN 



Ijeto2006. [veno] 3 



glasa, pa su mi te pjesme ne tak lepe bile kaj mi 
je ona toboz otpjevala. Ali su decki zato znali lepe 
pjesme dopelati. Tak sam vam ja jaku lepu mladost 
mela. Jer cujte, negda je ne bilo televizije i radija. 
Se je bilo u zelenilu, kanali su bill, dok su bile velike 
vrucine smo si noge namakali, nisce je ne doma 
sedel. Decki su se znali okupiti i popevali. Da ste 
sam culi kak su lepo fuckali. Kam god smo isli smo 
popevali, negda smo za svinje hodali drac brati. 

Znaci, druzenje je uglavnom tako izgledalo? 

Decki su znali dojti na ceharu, pa su se spominali kak 
je V vojski bilo. Pa smo imali tamburase, disli su pred 
crkvu igrati gde su si puce nasli. Imali smo jednog 
sepavog kaj je lepo harmoniku sviral, do jedenajst 
smo obavezno plesali. 

Do kad ste imali izlazak? 

Do deset, do jedenajst najdale. Drzali smo se reda, 
malo smo se z deckom poljubile i ajde spat. 

Gdje ste upoznali svog muza, i kako? 

Ja sam vam dve godine imala jednoga decka 
harmonikasa. Lepi, plavi, uredan. Navek je mel hiace 
speglane, dok su ovi nasi decki po staji spali po zimi, 
po Ijeti po polju. Njegovi su bill z Rijeke pa su bill tak 
bole kak purgeri. A meni su moji branili. Pa smo mi to 
tak bole poskrivecki. Moram vam reci kak vi omiadina 
neznate kak je nevina Ijubav lepa! Pogotovo vi cure 
neznate. To vam ne moci opisati kak smo bill zeini 
jen drugoga sam videti! A sad se poseksate i onda se 
svadite! A kak bi ja s cetrnajst da bi v drugom stanju 
ostala, pa negda ne bilo tableti, ili da bi sto abortuse 
delal, bi me od doma stirali, bi morala na Dravu iti! 
Meni su toga decka branili, a onda na srecu su se tak 
na casi pomirili, bill su tu na gostima svirali pa je moj 



tata rekel "pa, lepi decker je to", dopal mu se. 
Ali tu prek puta je zivel brat od mog buduceg muza, 
njima sam isia radio poslusat, i onda su me zvali kaj 
bi isIa V Cakovec na zabavu, a ja kaj naj isla. Jer 
negda su ne bile zabave tak saku subotu, jedino ci 
bi kaksno prosceje bilo. I tak su docekali mojega 
decka pa su ga zbili. A moj bratic je jenog fpicil, kod 
Sajerove zgrade. Si su negda noze meli. 

Sto je nakon toga bilo? 

Nist, onda sam toga muza imala i njega ozenila, al 
je ne bas uspelo. Imala sam muza koji je volio vino 
i zene, to vam sve govori. Najprije smo trgovali za 
vreme rata. Za vreme rata on je disel u Varazdin 
da ne bi moral iti u Madarsku vojsku. I mi smo prek 
mosta svercali sol, brasno, mast, sega smo nosili. 
Zela sam dvesto kil, cetri moskih ga bilo kaj su nosili 
saki po cetrdeset a ja bi zela dvajst. V Hrascanima 
je jena zena stacuna mela pa su ji dnesli do tam. 
A V Hrascanima su bill «hotervadasi», madarski 
granicari kaj su toj zeni po mieki hodili, tak da im je 
ona vezu delala. Negdi su po noci po grmima spali, 
po zimi po stalama i onda bi nas cetrdeset hodalo 
nosit. Jenput su bome i strelali na mene. Jer je tu bila 
meja od Drave prema Trnovcu, velka suma bila gde 
smo mi cucali i skrivali se, pa su je Madari posekli 
kaj bi lakse vidli. Moj muz je onda se te vagone kaj 
smo prosvercali otkupil. Smo s tim penezima mislili 
hengera delati za belo brasno. Al se je ne isplatilo jer 
je bilo zabranjeno za vreme rata, ali mlinari su sikak 
delali pa su cuda zasluzili. 
Najprije je moj muz bicikline pocel slagat, bil je 
samouk. Posle je delal cekicare i sve, al znate, jako 
malo se s tim zasluzilo, makar je se to lepo znal 
delati. Njegov brat se vucil za kovaca, jer je ne negda 
slosari bilo. 



4 [veno] Ijeto2006. 



PRICE BROJA JEDAN 



Mozete li nam objasniti kako mlin radi? 

Rekia sam vec da bum vnuke pelala. V Kristanovcu smo mlina meli. Da 
im pokazem kak kamena znam rastepsti i sloziti, ja sam sama sklepala 
i tak, jer dok se on napil onda je zaspal pa sam vec ne mogia z njim. 
Kamena prvo stopite i onda se gnjete kuruza, ako pa je ostar onda vam 
na kraju nebu bas najlepse, bu malo znucani. To su vam bili cekici jako 
osiljeni na kraju. 

Kako je mlin radio, na vodu? 

Ne, na elektromotor. 




Kojim poslovima ste se jos bavili? 

Moj muz je pocel lance za bicikline prodavati 
na crno. Tam je jen dosel z "Varteksa" i otkupil 
cuda lanci od nas i disel na plac prodavat. Te 
pa ga je policija primila pa je rekel da je od nas 
kupil, al su mu nikaj ne verovali jer su mislili 
daje moj muz posten (smijeh) i njima je bicikle 
popravljal. Al su I mojega muza posle zaprii v 
rest jer su saznali. Bil je tjeden dni v restu. 
Meli smo negda dve hiljade klaftri goric, sve 
smo tam otpelali, vocnjaka, plantaze. Zato 
nam je ova danasnja hiza tak pusta. Imala sam 

krave I dve prasice kaj su male pajceke kotile. Ja sam se sako jutro v 

sedmi v gorice pelala kaj bi ih nahranila. 



Jeste li prodavali mlijeko? 

Jako malo sam prodavala. Vise sam kuhala mieko i si su bili zdravi. Moja 
kcerka je disia k doktoru tek dok je na posel pocela hoditi. Negda je bilo 
vrhnja, sira, ja sem saki den strukle s sirom delala kad sam vremena 
imala, zimi pogotovo. Znala sam cuspajza delati, ne smo onda keija 
kupovali kak denes, malo zlevanke kcoj, v cetvrtek je mesa bilo, i bika 
smo meli, petsto kil je mel, detelinom i miekom smo ga hranili. 

Biste li zeljeli prozivjeti svoj zivot jos jedanput? 

Nigdar, morem vam reci da sam se ko Kristus na krizu nadelala. 



PRICE BROJA JEDAN 



Ijeto2006. [veno] 5 



RAZVOJ CAKOVECKOG 
UCITEUSKOG FAKULTETA 

pise: Igor Baksa 


1 






'-^^H 




fSHH^HBr^t^S^ JaN-^-^J^^ •j-i T'-^tBj flMP^BMh ]^^Bi^BHa^^^^^KL73B 


^i ^H 




r 


"^JB^I EJr .^^U^nE 


iV9ilrSIiiB>> 


_j^^^Kjt£^ 


B SS4m^ MatjE^ !«*,»#■ 9- ]■ 



MADARIZACIJA 

Mnogo od svoje kulturne bastine 
Medimurje povlaci iz vremena 
Madarske okupacije, koja je manje 
ili vise uspjesno, isprekidana 
oslobodilackim akcijama, trajala od 
18. stoljeca do kraja II. svjetskog rata. 
Tako se danas cesto u medimurskoj 
glazbi spominje cimbalo, sto je 
izvorno madarski instrument, ili pak 
trontula (jos: citre) sto pak je instru- 
ment koji potjece iz Austrije. Madari 
su tijekom povijesti Medimurje 
smatrali svojim krajem, no vecinsko 
stanovnistvo ove zupanije (preko 95 
%) po nacionalnosti je bilo hrvatsko, 
tako da ova madaronska politika nije 
naisia na plodno tlo. 

JEDNA OD NAJPOZNATIJIH 

Uciteljska skola u Cakovcu bila je, 
izmedu ostalog, poznata po skolskom 
vrtu. Paralelu ovoj hortikulturalnoj 
simbolici mozemo povuci u stoljecima 
uvrijezenom nadimku za Medimurje - 
Hortus Croatiae (Cvjetnjak Hrvatske). 
Osim vrtnjaka, skola je bila poznata 
po izvannastavnom radu i javnim 
nastupima ucenika na kulturnim 
priredbama, posebice glazbenim, a 
ova tradicija se zadrzala do danas. 
Spomenimo samo zbor Josip Stolcer 
Slavenski. 



"Ova cakovecka ustanova vecje vise od 120godinajedan od 
duhovnih stupova regije." (dr. sc. Bum Blazeka, list Medimurje, 18. 
travnja 2006.) 

Madarska uciteljska skola 

Krecuci u ovonn pregledu razvoja Visoke uciteljske skole od sannog 
izvora, nnorat cenno dotaknuti pitanje madarizacije Medinnurja, buduci 
da je prva ustanova za obrazovanje buducih uciteija u Cakovcu bila 
osnovana upravo s ciljenn provodenja nnadarizacije u skolanna nnnogih 
slavenskih krajeva. Uciteljska skola u Cakovcu je, dakle, pocela s radonn 
20. rujna 1879. godine, a pohadali su je ucenici iz svih krajeva Hrvatske, 
nnedu kojinna je bio vrlo nnali broj Medinnuraca. 

Zgrada koju danas poznajenno kao Visoku uciteljsku skolu sagradena je 
1888. 

Hrvatska uciteljska skola 

Odnnah nakon sto je dotadasnji ravnatelj skole Zrfny Karoly predao skolu 
novonn ravnatelju dr. Sigisnnundu Cajkovcu, buduci da je Medinnurje 
ponovo prikljuceno Hrvatskoj, uz ponnoc dr. Ivana Novaka, gradanskog 
povjerenika za razvoj civilnog drustva u Medinnurju, progrann Uciteljske 
skole prilagoden je trenutninn ciljevinna drustvene i kulturne politike 
Hrvatske (podizanje nacionalne svijesti, organiziranje nastave na 
hrvatskonn jeziku, obrazovanje hrvatskih uciteija i si.). U tonn vrennenu 
uciteljska je skola u Cakovcu postala jedna od najpoznatijih takvih skola 
u Hrvatskoj (Bencek, 1972.) 

Pedagoska akademija 

Prosirivanje osnovnoskolskog obrazovanja na osann godina zahtijevalo 
je prosirivanje i podizanje kvalitete obrazovanja za ucitelje razredne 
nastave i visih razreda, pa je, nakon nnnogih rasprava, u Hrvatskoj 1960. 
g. donijet Zakon o pedagoskinn akadennijanna. Pored redovnog studija u 
Cakovcu otvoreni su izvanredni studiji u Varazdinu, Koprivnici, Bjelovaru, 
Lepoglavi, Ivancu, Durdevcu, te u Visokonn u BiH (Ovcar, 2001.). 



PRICE BROJA JEDAN 



Ijeto2006. [veno] 7 



Visoka uciteljska skola 

Ustanova koju poznajemo kao VUS osnovana je 1997. godine. Njen 
program obuhvaca odsjek razredne nastave i odsjek predskolskog 
odgoja. U skladu s bolonjskim procesom od akademske godine 
2005./2006. pocelo se s reformama u programu. Zajedno s tim 
promjenama sadasnji dekan dr. sc. Duro Blazeka (nas strucni suradnik 
kojeg mozete citati u rubric! Tijeska grijeska) sve snage upire u 
ulazak Visoke uciteljske skole u sastav Sveucilista u Zagrebu. To je 
pitanje pokrenuto jos davne 1979., no, do danasnjeg dana cakovecka 
visokoskolska ustanova po torn pitanju nije ucinila mnogo. Ulazak 
cakovecke Visoke uciteljske skole u sastav 
zagrebackog Sveucilisa predvida se za 
rujan ove godine, kad ce se njezin naziv 
promijeniti u Uciteljski fakultet u Cakovcu, 
Zagrebu i Petrinji. 

Cakovec kao studentski grad 

Dekan Visoke uciteljske skole predvida, 
osim spomenutih promjena, i otvaranje 
odsjeka za gradevinarstvo, ekonomiju 
i agronomiju, otvaranje studentskog 
doma i dr. Hoce li to doprinijeti razvijanju 
studentske svijesti medu mladima koji 
studiraju u Cakovcu? Slabo organiziran 
studentski zivot, nedostatak ozbiljnijih 
studentskih kulturnih programa i 
nepostojanje studentskog kluba samo 
su neki od pokazateija nerazvijenog 
studentskog duha u Cakovcu. No, to je 
vec tema za neki drugi clanak. 




Ucitelj, br. 1 ., Visoka uciteljska skola u Cakovcu, 2001 . 

www.vus-ck.hr 

www.medjinnurje.com 



8 [veno] Ijeto2006. 



PRICE BROJA JEDAN 



TETA 
LIZA 

KAO 

MEDIMURSKI 

BREND 



pise: SinisaGolub 

[cinjenica: Elizabeta Toplekje zivuca legenda 
medimurske narodne pjesme, koja sa svojih 
osamdesetak godina jos uvijek ima opojnu snagu 
glasa. Viseje cijene izvan Medimurja, gdje u 
posljednjih desetak godina ima vise nastupa i 
brojniju publiku. Daleko vise njenili biograf skill knjiga 
prodalo se izvan Medimurja, nego u samom njenom 
zavicaju] 

Kao biograf Elizabete Topiek, bio sam savrseno 
uvjeren da ce tisucu tiskanih knjiga o njenom zivotu 
protkanom pjesmom jednostavno planuti u (recimo) 
tri mjeseca. I to na domacem, medimurskom trzistu 
knjiga. Umjesto toga, u IVIedimurju je vise knjiga 
poklonjeno i podijeljeno u svrhu neke toboznje 
promocije (kao da Teta Liza nije dovoljno poznata 
sama po sebi!) nego sto je bilo onih koji su spremno 
izvadili 80 kuna iz novcanika, kolika je, naime, bila 
cijena tvrdo ukoricene biografije. S druge strane, u 

GLAZBA I MUZIKA 




nekoliko usputnih prilika u Zagrebu, prije ili poslije 
kakvog nastupa Tete Lize, prodan je znacajni broj 
primjeraka, broj veci od svega onoga sto se prodalo u 
samom zavicaju Tete Lize. 

Postavljam problemsko pitanje, odnosno, pitam 
sljedece: Ako medimurske drustvene strukture same 
ne prepoznaju i ne eksploatiraju one brendove koji 
su se kroz vise godina samostaino isprofilirali svojim 
likom ili djelom (kao sto je to u slucaju Tete Lize), 

Ijeto2006. [veno] 9 



kako ce onda te iste strukture graditi neke nove 
brendove koji jos nisu oprobani kao potencijaino 
dobra (isplativa) roba, odnosno, za koje ne postoji 
jamstvo da ce ulaganje biti isplativo?!? 

Pitanje ostavljam otvorenim, bez nabadanja 
mogucih smjerova odgovora. Ipak, treba spomenuti, 
na pocetku ovog 21 . stoljeca, trendy je govoriti o 
kontinentalnom turizmu temeljenom na odrzivom 
razvoju, o zdravoj hrani, o prirodnim Ijepotama 
koje su oko nas, o vrijednosti bastine i proslosti 
slavne, i o jos kojecemu drugom. Ta "trendy spika" 
nije zaobisia ni Medimurje. Ali, opet ponavljam, 
ovdje imamo i vrijednosti koje ne treba posebno ili 
nanovo izgradivati, treba ih samo malo uglancati 
(kao mamicino srebro iz skrinje), a mi to ne znamo 
uciniti. IVIedimurje ne zna ispricati pricu koja postoji, 
koja je ziva, koju ne treba nanovo pisati, nego samo 
prepricati da bi bila razumljiva danasnjem recipijentu, 
danasnjem globalnom seljaku koji u svakom trenutku 
negdje na globusu moze pronaci nesto sto ga 
zadovoljava i ispunjava. IVIedimurska je prica duboka, 
ali nije dobro zapakirana i nije dobro predstavljena, 
medimurska prica nije - brend! Zato jer premalo 
osluskujemo sto drugi traze, a razvojne ideje previse 
temeljimo na parcijalnim pristupu, dok odrzivost trazi 
integralnost! 



regionalna Turisticka zajednica. Pa mi se nekako cini 
da bi istovrsni projekt bio odiican (kao lakmus) i za 
IVIedimurje, naime, da Medimurje bude stavljeno u 
fokus knjizevnog promisljanja, i to onih autora koji ne 
zive ovdje. Tako da dobijemo tu vrst potvrde o tome 
kako nas vide drugi. Jer sami sebe (pre)cesto vidimo 
odvise subjektivno, iskrivljeno, kroz prizmu vjecnog 
naricanja "Medimurje malo, kak si iepo zeieno, 
cveticem si ti meni ograjeno ../'. Mozda nedga bilo, 
sad su druga vremena. 



Umjesto zakljucka: Nedavno je (tocnije, 2005.) 
objavljena knjiga "U misiima cupam borove", gdje 
nekoliko vrsnih suvremenih autora, domacih i 
stranih, promisija Istru kroz putopise, crtice, eseje 
i autobiografsku kratku prozu. Projekt je inicirala 
jedna nakladnicka kuca, ali jos vaznije - podrzala 



10 [veno] Ijeto2006. 



GLAZBA I MUZIKA 



f 




FENDER S 



POD O B LOKC^iW 



Pisu: Damir Jaklin i Martin Okun 

Malo snimljenog materijala (fotografija, singlica i albuma), jos manje intervjua, recenzija i ostalih tekstova - poceci 
medimurskog rocka obavijeni su poprilicno debelom koprenom. Detaljniju analizu trebat cemo pricekati jos 
stanovito vrijeme, ali razgovor s jednim od poznatijih cakoveckih gitarista ponudio je uvod u rjesenje problema 
odmagljivanja rocka u Medimurju sedamdesetih i osamdesetih godina proslog stoljeca. Govori Darko Belovic: 



GLAZBA I MUZIKA 



Ijeto2006. [veno] 11 



Pa, mislim da bi se moglo poceti s demonima. Prvu 
postavu su imali negde kad sam se ja rodil, to je bilo 
tam... 61., 62. godine. Izmedu ostalih, pokojni toni sabol 
je sviral v jednoj od prvih postava. Kasniji Demoni su 
zeli ime, to su bili sasvim drugi Ijudi od one postave koja 
je pocela svirati pocetkom sezdesetih. To je bilo nekaj 
izmedu slagera i rock 'n' rolla. Oni su bili fantasticni 
reproduktivci, od stvari je bilo nekoliko onih kaj su viekle 
na rock, ostalo su bili pokusaji da se napravi nekakav hit. 

Moj prvi bend se zval Papirus Tooley, to je bilo s 
Vugijom, Damirom Vugrincom - moglo bi se reci, djecji 
bend, 7. razred osnovne otprilike. Kasnije sam imal 
drugi bend, Zakljucili smo da je pametno svirati okolo po 
zabavama, da si zaradimo lovu za instrumente. Pa smo 
imali i neke svoje stvari, a taj bend se zval Falstaff . To je 
bila 77., 78., svirali smo na par gitarijada, a bilo je dosta 
svirki i na partizanu. Isli smo tam i zicali kaj bumo svirali 
prije neke poznatije grupe, pa smo tak svirali prije grupe 
TIME. Posle toga sam osnoval DDPG, to je bil iskljucivo 
autorski bend, koji je vec malo ozbiljnije sviral. Nije bilo 
puno nastupa, ali smo se jako dobro zabavljali. Vezbali 
smo V prostorijama ispod Lire, pa smo isli na pive i biljar v 
krcmu Kacun i v pivnicu Plavi podrum (istim redoslijedom 
- danas kavana Pub, Raiffeisen banka i pizzeria Pipo, 
op. D. J.). Svirali smo i v Lendavi i vu Varazdinu, to je 
bilo vec vreme novog vala. U to vreme su vec postojale 
TABLETE PROTiv STiDA, oni SU imali gitarista, pa su onda 
mene zvali, ali ja nisam odma stel svirati, nego sam v 
pocetku bil nekaj kak dopisni clan. Posle, kad smo se 
vec vratili z vojske i poceli studirati, grupa je pobedila na 
omiadinskom festivalu v Subotici 83. Bila je vecer slagera 
i rock vecer, mi smo nastupili na obadve veceri. Kornelije 
Kovac, poznati producent, delal nam je aranzman za tu 
pjesmu, to je bila nekakva zezalica na prvi maj, kak su si 
Ijudi spajali praznike... Nakon toga je pal plan da ostavimo 

12 [veno] Ijeto2006. 



Najpoznatiji medimurski bend, posebno nakon 
objavljivanja albuma No.1 . Drazen Vrdoljak ih je 
usporedio s Bijelim Dugmetom, jar na toj ploci 
dominira hard rock zvuk s nimalo prikrivenim 
utjecajem Bregovica i kompanije. 

TONI SABOL 

Muzicar i manje ili vise uspjesan menadzer. Na 
vrhuncu menadzerskog uspona organizirao je 
koncerte velikih zvijezda u bivsoj Jugoslaviji i 
izvan nje, pa je tako uspio u Cakovec dovesti i 
Johna Mayalla i njegove Bluesbreakerse. Onu 
manje uspjesnu menadzersku fazu uglavnom je 
„prospavao" u Cakovcu, igrajuci sah i snooker 
(izmedu ostalih i sa mnom - D. J.) u Pubu. Umro je 
u bijedi prije nekoliko godina. 



Danas kompleks pod nazivom „Marijan Zadravec 
- Macan", po omiljenom sportasu i gimnastickom 
treneru, poginulom u Domovinskom ratu. 
Legendarno rukometno igraliste, koje i danas zimi 
sluzi kao klizaliste, i sportska dvorana u kojoj su 
mnogi prezentirali sviracko umijece. Generacije su 
visjele na Partizanu uzivajuci u nastupima omiljenih 
bendova. 



Dado Topic i pjesme Da li znas da te volim, 
Makedonija... Treba li vise? 

TABLETE PROTIV STIDA 

Snimili su album Mars provincijskih klipana, koji 
nikad nije ugledao svjetio dana u vinilnom izdanju, 
vec je morao cekati mnogo godina da bi napokon 
dosao na svijet u cd-formatu. Albumom dominiraju 
pjesme koje su nadahnute istodobno bluesom i 
medimurskim narodnim melodijama. 



GLAZBA I MUZIKA 



fakultete, poceli smo turneju s Haustorom, bili smo pred potpisivanjem ugovora 
s PGP RTB, ali su onda nastali nekvi problemi v bendu - klavijaturist je otisel, 
pa nije otisel, i, na kraju, od svega - nula bodova... U to vreme je postojal jos 
jedan bend, v kojem je Vugi sviral, Skuba se zval. Oni su dve godine nastupali, 
uglavnom v Zagrebu, Isel sam to gledati, to je bilo zanimljivo i dobro. 



Pikac, Klub mladih, The 
Club - kak se sad zove? 
Otvoren u „podrunnu" 
Centra za kulturu pocetkom 
osamdesetih, vrlo je brzo 
poprimio kultni status 
prostora u kojem se rock 
'n' roll nasao na „donnacenn 



Vitamin IVIi? To je bil, recinno to tak, jedan projekt. Decko koji je vodil taj bend 
(Danijel Meglic, kasnije nnijenja prezinne u Vitannin, pa je tako I bend dobio 
naziv Vitannin Mi, op. D. J.) je bil toiko uvjeren da je veliki talent i da je uspjeh 
pred njinn, da je s tinn zivel, totalno. Rezultati nisu bili bogzna kakvi, nisann bas 
nekaj prinnijetil. Ali, on je strasno grizel, i to je bilo zaninnljivo! 
Kasnije su dosli Revivals, innali snno gaze 90. godine v klubu , to nije bil nist 
pretenciozno, toIko da se najdenno nnalo, posviranno si, spijenno, pa konnu se 
dopada... 

Posle sann innal jos jedan bend, to je bilo v Zagrebu, gde sann bil na bezbroj 
audicija, i onda sann konacno nasel nekakvu ekipu. Bend se zval Aviija. Radio 
Velika Gorica je organiziral nekakvo natjecanje denno bendova, ennisija se 
zvala Hit-denno. Tu snno pobijedili, pa se jedna nasa pjesnna zavrtela i na radiju, 
bilo je to nakaj iznnedu Azre i Bijelog Dugnneta. 



Pojavili su seoko 1976. 
Sviraju u hard blues-rock 
stilu, nesto poput Cream, 
Taste ili Grand Funk 
Railroad, a puno daju na 
autorski materijal. Odmah 
nakon pojavljivanja na sceni 
snimaju singi s pjesmama 
Message i If You're Alone. 
Svoje besprijekorno 
sviracko umijece potvrdili su 
i u Njemackoj. 



Jedina ozbiljna grupa, uz Dennone, koja je u to vrenne tu svirala, bila je grupa 
FIRE. Oni su bili ozbiljna i kvaliutetna rock trojka, stvarno su dobro svirali. Svirali 
su jedno vrenne v Njennackoj, a kad su se vrnuli, ujedinili su se s Dennoninna, 
dijelonn benda, pa je tak nastala grupa Demoni-Fire. I, tak, za razliku od nas 
ostalih, koji snno nekaj pokusavali, nnanje ili vise ozbiljno, ovo su bili Ijudi koji 
su stvarno znali svirati. Dobro, za dio pjesnni je upitno da T je to bil rock ili su 
to bili zabavnjaki, ali to je tak islo vjerojatno i zbog pritiska diskografskih kuca. 
Nije bilo kak danas, sad dojdes, sninnis kaj oces - i to je to. U to vrenne je cijena 
sninnanja bila visoka, instrunnenti su bili skupi, tak da su zahtjevi izdavackih 
kuca bili jako vazni ak si stel nekaj sninniti. Mislinn da su Dennoni sninnali i za 
Diskoton iz Sarajeva, kaj dost govori o njihovoj kvaliteti. 

Medinnurski rocl^ brend? To je nnoj osobni dojann, ali nnislinn da bi to nnogia biti 
grupa Fire. Malo nneksi ZZ-Top, jednostavna, nornnalna svirka bez sranja, bez 
prevec filozofiranja, to je bilo to. 



GLAZBA I MUZIKA 



Ijeto2006. [veno] 13 




TOJE 

ONO 

STO NAS 

DRZI! 

Pise: Sebastijan Avet Petar Pank 



Cakovec 1990-ih: Kakvi su to koncerti bill! 

1990-ih, uz toliku kolicinu mladih i "nabrijanih" bendova, 
bilo je potrebno svako malo odrzavati koncerte u 
cakoveckom Klubu mladih u podrumu Centra za 
kulturu, koji je tada promijenio ime u The Club. Osim 
spomenutog Kluba bitno je spomenuti Ex i Pub (jer 
koliko je Klub bio vazno mjesto pocetkom i sredinom 
devedesetih toliko su Pub i Ex imali krajem devedesetih), 
te neizostavno mjesto nazvano Gajba, legendarno 
okupljaliste ekipe kojeg su si Ijudi sklepali sami; tamo 
se odiazilo prije izlazaka u Klub, slavilo Novu Godinu, 
rodendane, samo dolazilo pricati ili pak je bilo mjesto 
na kojem bi bendovi (poput australskih Mutiny) dobili 
smjestaj za spavanje. Gajba je predstavljala zajednistvo 
i duh nekih Ijudi jednog vremena koje danas zivi samo 
u sjecanjima. U Klub, Pub, Ex i Gajbu su 1990-ih Ijudi 
dolazili ne samo iz Varazdina, Zagreba, Zadra, Pozege, 
Splita, Pule i drugih gradova Hrvatske, vec i iz daleke 
Ceske. Kakvi su to koncerti bill! Ekipa se uvijek skupljala 
jos i prije no sto bi koncert poceo, proiaz izmedu Centra 



GLAZBA I MUZIKA 



za kulturu i Medimurke bio je krcat svakojakim pojavama. Podjele nisu bile toliko prisutne kao danas pa su na 
koncerte dolazili i punkeri, metaici, hard core ekipa, rokeri... Spodobe su izlazile iz cakoveckog parka i punile 
prostor ispred Kluba, pobudujuci tako zanimaciju i malogradanske poglede cakoveckog puka. Scena je odista 
bila jaka jer ti isti ne samo sto su pili ispred Kluba prije koncerta vec su i radili fanzine (cakovecka je fanzinaska 
scena 1990-ih bila jedna od najjacih u Hrvatskoj!) i svirali u brojnim bendovima. Moram jos samo navesti da je 
postojala neka divna povezanost bratstva cakovecke i varazdinske ekipe, pa smo se medusobno podrzavali, 
druzili, dijelili iste snove jedne mlade generacije - bill smo jedno. No takoder zajednistvo je postojalo i s Ijudima 
iz drugih gradova. Tada je, osim fanzina, postojala i jedna vazna i velika stvar underground scene a to je - D.I.Y. 
tj. DO IT YOURSELF, za koju velika vecina danasnjih mladih Ijudi nije ni cula ili je ne razumije. Uradi sam 
(da prevedem na hrvatski) kazetna izdanja (jer su CD-i - a i mobiteli - bill tada totalna rijetkost) bila su glavno 
pravilo; na svakom koncertu moglo se, uz fanzine, pronaci kakvo novo izdanje benda. Danas je glavna stvar u 
prisivkama, cd-ima, mobitelima i nacinu odijevanja, ali tada je bilo posve drugo vrijeme. Receno mi je neka se 
prihvatim 1995. godine pa nadalje, do bliske proslosti, izuzevsi novu generaciju bendova jer danasnjoj generaciji 
to je odvec poznata stvar. Bilo je mnogo bendova kratkog trajanja, i ne znam tko bi se ih sve sjetio, a velik 
problem je ovdje biti kratak te napraviti samo osvrt na tadasnju scenu. 




Sredina 1990-ih: "Jebes Seve, Spica je zakon!" 

Radeci biljeske s prijateljem Countom Kraykullom (Davorom Krajcerom), 
prvi bend koji smo naveli je BEZ PANIKE. U prvoj postavi svirali su nesto 
u funky stilu RHCP, i iz tog razdobija nemaju nikakvih izdanja. Dolazi do 
promjene, te bend dobiva zenski vokal i radi preokret u muzici u smjeru 
melodicnog punka. Snimaju split sa Grasshoppers te demo "Stvarnost" 
(u studiju Ultravox u Cakovcu). Bend uskoro probija lokalne granice te 
ga zapaza sira publika i izvan Hrvatske. Izlaze na brojnim kompilacijama, 
a s njemackim bendom Mars Moles snimaju i 7 split. Poznato je da duz 
Hrvatske postoji neformalan krug obozavateija njihove pjevacice, koja u 
alternativnim krugovima nadmasuje i Severininu popularnost (transparent 
na jednom festivalu: "Jebes Seve, Spica je zakon!"). Ovih trenutaka u 
pripremi im je novi materijal s osam pjesama. 

Bend DETFIS sacinjavalo je pola clanova iz Varazdina, a pola iz Cakovca. 
U biti, to je bend u kojem je pjevala Spica prije no sto je svoje glasovne 
mogucnosti pocela otkrivati u grupi Bez Panike. Svirali su punk/hard core, 
i to odista originalan. U proljece '95. na koncertu u Varazdinu pjevacica 
nije htjela, za vrijeme nastupa na bini, pokazati guzu na inzistiranje 
publike, nakon sto su to ostali clanovi benda ucinili, no zato je uspjela - 
pokusavajuci zapaliti cigaretu - zapaliti zavoje na svojim rukama. 



GLAZBA I MUZIKA 



Ijeto2006. [veno] 15 



GRASSHOPPERS su svirali nekakav miks alter rocka, grungea i punk rocka. Od izdanja imaju split tape sa Bez 
Panike. Imali su I nekoliko nastupa, no usiijedio je raspad te su clanovi nastavili rad po drugim bendovima. 
GESMAKSTOFE je bio sirovi punk rock. Negdje postoje jos njihove snimke na kazetama sa probe, demo Fuck 
Off Prokleta Bitch nazvanoj po vokalovoj mami jer je navedeni imao zabranu izlazaka od njene strane zbog 
jedinica u skoli. Imali su puno dogovorenih, a ipak samo jedan odrzani nastup u Muskom Srediscu, u danas 
nepostojecem bistrou Queen. 

Tu su, zatim, vrhunski zabavljaci KREJZI DON, ciji su 
sastav sacinjavali danas nepostojeci clanovi, a ostali su 
samo karizmaticni Lazar i gitarist Bez Panike Bruno. Od 
izdanja svjetio dana ugledao je garage tape sa Banda 
bendom, a odrzali su i nekoliko koncerata kad su bill 
dovoljno trijezni da bi ih odsvirali. Krejzi Don je vjecan, 
on je prvi, zadnji i uvijek! 

DISAHARIDI su jedan od prvih crust / power violence 
bendova kada taj naziv jos nije ni postojao. Sedam 
stvari u sedam minuta - to su Disaharidi. Tekstove je 
vokal Teo prepisivao sa madarske verzije boce kokakole 
("UJ! UJ!"). Uz njega, kao vokala, bend su sacinjavala 
jos tri clana Panty Waists. Odrzali su par nastupa i 
gotovo! 

PANTY WAISTS iz Preloga svirali su "sumnjivo" melodican punk core sa ekscentricnim vokalom. Naime, vokal 
im je zvucao kao Pajo Patak, a uz to, bubnjar Kreso im je izgledao kao Siljo. Izdali su (u studiju Ultravox) demo 
"Welcome to Hard Corea". 

BANDA bend bill su seksuaini perverznjaci koji su svoje vrijeme provodili u garazi smisljajuci svoje gnjusne 
tekstove i jos gnjusnija djela. Objavili su i sluzbeno izdanje "Demo za svaku zenu" koji je bio odiicna stvar za 
popodnevne setnje zaijubljenih parova u sumi. Demo je osim standardnih instrumenata imao je jedan posve 
neobican instrument: zracni pistolj iz kojeg je za vrijeme snimanja vokal pucao. Naravno da nisu imali niti jedan 
nastup jer su svojim prezgodnim pojavama sve ostavljali bez daha. 

DNS je bio bend glazbenog usmjerenja posve nerazumljivog za ove krajeve pa su svojom eksperimentalnoscu 
imali malen broj fanova, a uspjeli su jos vise zacuditi svojim kasetnim izdanjem. 

SADISTIC TORTURE bill su kotoripski pijani death metal, a, bogami, tako su i zvucali. Svirali su kao predgrupa, uz 
bend RIP, HIadnom Pivu 1994. na legendarnom koncertu u Klubu, kada se okupilo vise od 600 Ijudi. RIP su svirali 
nekakav spoj grungea i metala i to jako kvalitetno, no ubitacno dosadno za slusanje ukoliko ste se na koncert dosli 
samo zabaviti. Snimili su samo jedan demo. Danas dvojica bivsih clanova sviraju u Big Bandu Cakovec. 




16 [veno] Ijeto2006. 



GLAZBA I MUZIKA 



FESTER WHAT? predvodio je kultni Trco, a uz njega imali su jos jednog vokala i svirali hard core punk. Brzo su 
se okupili, odsvirali nastup u Uljaniku u Puli i jos brze raspali. BISMARCK su bili kotoripske legende predvodeni 
jos legendarnijom bracom Mustac. Svirali su cvrsti rock i imali puno live nastupa nakon kojih su ih Ijudi jos vise 
cijenili. Kao pravi rokeri, bili su veliki sefovi i veliki sevci! Iz njih je proizasao MUSTAC BEND, naravno predvoden 
bracom Mustac, koji je svojim originalnim medimurskim rock and rollom stekao veliku popularnost. Nebrojeni su 
njihovi koncerti, a cesti su gosti na motorijadama. Postoje jos i danas i imaju velik broj poklonika, a iza sebe imaju 
i nekoliko izdanja. 

Zanimljivo je spomenuti bend OVERDOSE, cije ime govori sve jer su tekstovi bili inspirirani uzivanjem droge, no 
daleko je veci utjecaj imalo snifanje benzina kojeg su prakticirali clanovi benda. Danas postoji i jedna snimljena 
stvar. 

ANARHIJA je bend zaista vrijedan hvale jer 
su snimili devet albuma! U svojoj dnevnoj 
sobi, no iz te dnevne sobe nisu uspjeli doci 
van. Bili su uvjereni da sviraju punk hard 
core ali... Bubnjar je svirao po kartonskim 
kutijama i, uz to, svatko u bendu je svirao 
svoju melodiju. Naravno, bend je nastao pod 
velikim utjecajem muzike legendarnog Punk 
Ratnika Satana Panonskog. 
Potpuno cisti grunge na ovim prostorima 
svirali su SELFCONFUSED i, osim muzike, 
bili su poznati po Ijubavi prema "herbalnoj 
medicini". Imali su puno live nastupa i svirali 
po motorijadama te imali svoju lojainu 
publiku. Iz benda su kasnije proizasia dva 
druga rock sastava. Nap i Drac. 
GREEN MACHINE je bio rock bend s vokalom koji se zanimljivo Ijuljao na bini. Bili su "kucni bend" varazdinskog 
kluba Rogoz, svirajuci brdo koncerata za publiku koja je dolazila na koncerte slusati bend, a ne pijana uriati pred 
binom. U Koprivnici su svirali kao predgrupa kultnom i opakom rock and roll bendu Pleasure Fuckers. 
JACKY KILL THE BITCH bend su kratkog vijeka. Promijenili su, osim postave, i stil muzike te su, od benda 
koji je u pocetku mijesao metal i hard core uz rock, kasnije presli na alter rock ili slicno. Imali su i na TV-u spot s 
odiicnom stvari "Problem Child", iz vremena kad je vokal bio svima poznati Trco. 

NAJVERIBESTje bio bend iz Kotoribe koji je imao ogroman broj obozavateija jer su stvaranjem miksa trash 
metala, punka i hard corea definitivno bili ispred svog vremena. Nastali su od benda Sadistic Torture kada im se 
vise nije svirao death metal. Bili su poznati po svojim energicnim live nastupima te izdali jedan od najboljih demo 




GLAZBA I MUZIKA 



Ijeto2006. [veno] 17 



albuma "O jalu je rijec". Nazalost, zbog zajeba sa distribucijom, kazete nisu dospjele do sire mase. Ucestalo su 
mijenjali basiste te se, na zaiost mnogih, raspali zbog zasicenosti sviranjem. Najavljivana su i mnoga ponovna 
okupljanja i nastupi no (zasada) do toga nije doslo. 

PANISMANTERI su bili skupina momaka medu kojima je danas genijalan bubnjar Strija zapoceo svoju karijeru 
na kartonskim kutijama. Nakon sto su se momci uvjezbali i sredili, te nakon sto je jedan clan (tada znan kao 
Iderko) napustio bend, momci osnivaju bend IMPLICITE, koji je svojom kvalitetom sviranja zainteresirao publiku 
sirom Hrvatske. Brojni koncerti stvorili su velik broj fanova te pruzili bendu priliku za izdavanje dema "Wrong", no i 
to je jedan od boljih bendova koji vise ne svira dok su clanovi, s malom promjenom vokala, nastavili pod imenom 
FAREWELL REASON, svirajuci odiican emo core, a nedavno su i objavili split sa bendom Outre. 
BRUTALNE BABE su bend ciji naziv govori mnogo. Opaka zajebancija, no nesto sto je Ijude izrazito zabavljalo 
na koncertima. Bend je to o kojem se jos danas prica. 

COREWAR su nastali okupljanjem clanova Banda benda, Gesmakstofe i Grasshoppers, i ostali vjerni cistom Old 
Scholl Hard Core-u, a svoju su poruku prenosili diljem Hrvatske odrzavajuci brojne nastupe (Varazdin, Kutina, 
Monte Paradise festival u Puli, Azijska Gripa u Hodosanu...). Izdali su split demo sa bratskim bendom Motorno 
Ulje i nekoliko live snimaka. Zanimljiva je cinjenica da su jedan jedini koncert odrzali trijezni, i to u Lepoglavi 1998 
godine, u klubu jos zanimljivijeg naziva: Alcatraz. Iste je godine usiijedio i raspad benda. 
MOTORNO ULJE je bend cije ime gotovo svi znaju i cije se pjesme pjevaju iz dana u dan. Stil Oi! Punka sa 
originalnim tekstovima predvodeni legendom Lazarom ucinili su od njih "prave zvijezde", a obozavali su ih i izvan 
Hrvatske. Prvo su izdanje objavili kao split kazetu sa bratskim bendom Corewarom. Svirali su po koncertima i 
festivalima, prosavsi tako osim Cakovca i Varazdin, Pozegu, Split, Lepoglavu...Postoji i nekoliko live snimaka, 
no, nazalost, neobjavljenih, te se presnimavaju kod kuce. Nakon toga usiijedio je album "Zadnja Litra" kojim su 
napravili pun pogodak. Voljeli su ih i Ijudi koji nisu slusali takvu vrstu muzike. Prava je steta sto su se raspali, a 
svirali su ponovno prosle godine, te ove, kao predgrupa Zadrugi. 

BAKTERIJE su danas poznata medimurska 
razorna snaga. Proizasli su iz Anarhije i Overdosea, 
stvarajuci zestok hard core punk. Imali su doista 
mnogo promjena clanova (freak vokal Jaksic, 
Nevidljivi basist Feri, basist koji je izletio iz benda 
turbo brzinom, i Jurko, koji je svoju karijeru 
pronasao u svijetu droge, a ne muzike) te nakon 
cetiri godine postojanja, 1999., odrzali i prvi koncert. 
Objavili su demo "Kaj Pa(n)k te brige". Imali su 
puno koncerata svirajuci i izvan Hrvatske, a na 
svima su odiicno prihvaceni, te su ubrzo, s novim 
vokalom, poceli rasturati duz Hrvatske. 

18 [veno] Ijeto2006. glazba i muzika 




Kraj 1990-ih: Tou Te Hiti Na Zemlu! 

Glavno mjesto koncerata postao je legendarni Pub (u 
Klubu je bilo koncerata, no mnogo manje), ciji se prostor 
poceo puniti nekim novim klincima. Takoder, mnogo se 
koncerata odrzavalo i u Ex-u, klubu u Gornjem Kursancu. 
Bendovi su nicali u Karlovoj garazi jer tamo su manje- 
vise svi imali probe. 

KZL su manijaci koji su svojim brzim hard coreom 
postal! kultni bend, a njihova stvar (u pocetku stvar 
benda Hangover) "Teror" jos kultnija. U KZLje svirao 
I legendarni Frki, koji je u bendu prestao svirati nakon 
nekih razmirica, a mnogi se dobro sjecaju koncerta 
kada je bend odsvirao koncert bez njega, a on, razjaren 
i pod utjecajem alkohola, doletio u Pub usred njihovog 
nastupa, prekidajuci koncert i uzimajuci staike za 
bubnjeve kojima je prijetio masuci iznad glava prisutnih 
na koncertu. Steta je sto mnogi bendovi iz tog razdobija 
nemaju nista snimljeno izuzev poneku stvar na ponekoj 
kompilaciji ili kakav los ali rijedak i raritetan snimak iz 
garaze. 

RESUME je bend koji je svirao nadobudan emo core (sto 
se tice tekstova, sjecam se nekakvih "lovljenja leptira") te 
uz nekoliko nastupa isto prestao s postojanjem. 
YOUTH AGAINST je takoder gajio vjernost Old Scholl 
Hard Gore zvuku, a poznato je da je opet predvodnik 
ekipe bio Trco. Izdavanje dema "Fight back" priskrbilo 
im je postovanje u jos vecem krugu Ijudi, a brojni nastupi 
ucinili ih poznatijima dok su se njihovi tekstovi (kultna 
stvar "Gajba" posvecena ekipi iz Gajbe) pjevali za vrijeme subotnjih izlazaka. Dolazi do odiaska jednog gitarista, 
koji svoju Ijubav prema muzici nalazi u drugacijim glazbenim izrazajima a kasnije i postaje poznati kantautor koji 
danas ima vec i GD objavljen iza sebe. Bend je kasnije objavio i live kasetu iz zagrebackog kluba Mocvara, i 
ubrzo dolazi do raspada. 

ABIO GENESIS jos je jedan od bendova s ekcentricnim vokalom, koji je uporno odbijao mutirati. U prvoj postavi 
benda, dok su jos uvijek imali samo probe, prvi je vokal uporno dolazio pijan na probe i bio u stanju pjevati samo 
obrade Ramonesa. Grupa je imala i basista koji zaista nije znao svirati bas. Vokal uskoro odiazi na godisnji 
odmor u psihijatrijsku ustanovu u Zagreb, te bend odiucuje kvalitetno i ozbiljno nastaviti s radom s novim 




GLAZBA I MUZIKA 



Ijeto2006. [veno] 19 




vokalom, novim basistom te jos jednim gitaristom koji je svirao obrade narodnih hitova na svadbama. Na festivalu 
Zivjeti kvalitetnije u Pozegi uspjeli su zadiviti lokalne momke koji su nakon toga osnovali svoj bend istog naziva. 
HANGOVER su pak bili bend koji nije trajao dugo, no, da su nastavili, bili bi zamjeceniji zbog tadasnje izrazite 
popularnosti stila melodicnog punka koji su svirali. Imali su nekoliko nastupa i tada misteriozno nestali. THE 
DISPOSABLES je bend kratka vijeka trajanja, no sviranjem hard corea, metala i sludgea koji je bio nesto potpuno 
cudno za ove prostore, bili su prava rijetkost i novost u hrpi bendova hard core punk usmjerenja. Imali su tek pokoji 
nastup, a nedavno je procurila vijest o mogucem ponovnom okupljanju. 

BAD BLOOD je pak bend koji je svirku shvacao dosta ozbiljno, a svojom su odlicnom muzikom trash metala uz 
primjese hard corea usjeli postici kultni status diljem Hrvatske. Izdanje odiicnog albuma i brojni nastupi ucinili su 
njihovo ime poznatim, i prava je steta sto vise ne postoje. Jedan od najboljih koncerata su imali naTrgu Republike 
u Cakovcu, kad su uspjeli stvarno postici pozornost mnogih i zabaviti prisutne svojom maskotom, bizarnom glavom 
neke statue koju su nazvali Tito. 

Nasle se dvije genijalne cure i napravile jos genijainu stvar: TTHNZ (Tou Te Hiti Na Zemlu). Pravi girl bend 
s potpunom originalnoscu i odstupanjem od bilo kakvih prisutnih glazbenih pravaca ili konvencija. Nekoliko 
koncerata koje su do sada odrzale bilo je sasvim dovoljno da ih prisutna publika zamijeti i uz njih se odiicno zabavi. 
Pravi je trenutak spomenuti cudovisni projekt KROEJSA DREKORDS. Nastali su na jednom koncertu krajem 
90-ih, kad je sacica manijaka odiucila zabaviti sveprisutnu publiku izmisljajuci i improvizirajuci na lieu mjesta 
muziku i tekstove. Zapoceli su sa velikim utjecajem crusta, hard corea, metala i punka. Na jednom su koncertu 
uspjeli promijeniti tri vokala jer je bilo tko iz publike mogao sudjelovati. Okupljajuci se zaista vrlo rijetko, odsvirali su 
samo nekoliko koncerata mijenjajuci cesto clanove. Stil muzike se promijenio te su poceli mnogo eksperimentirati 
dopustajuci uz dosadasnji utjecaj mijesati sa jazzom, funkyem, popom... Pokusajte zamisliti funky gitaru, grind 
bubanj i narodnjak vokal te drugi vokal koji pjeva tekst o cipsu, i sve to zacini citanjem vremenske prognoze. Da 
su projekt shvatili ozbiljno, postali bi pravi kazalisni bend jer njihovi su nastupi popraceni odiicnim performansima u 
kojima je bilo cak i prave krvi. 



20 [veno] Ijeto2006. 



GLAZBA I MUZIKA 



D PIMPACI bili su odista velika skupina Ijudi koji su svirali nekakav stil akusticnog pop rocka pomalo na tragu 

Schmrtz teatra, a osim izdanja ostvarili su i nekoliko koncerata, pritom dobro zabavljajuci prisutnu publiku. 

KURVINO BLAGO je bio mladi punk rock bend koji se trudio, ali je zvucao katastrofalno. Vise su bili produkt 

mladih Ijudi koji se samo zele dobro zabaviti, ne imajuci u vidu da za sviranje muzike treba znati i svirati 

instrumente. Uz neozbiljnost clanova, dozivljavaju raspad. 

SOBARI su bili nekakav spoj metala, grungea i noisa s art tekstovima, a iza sebe imaju cetiri D.I.Y kazete. 

SUMECE TABLETE bili su jedan od slabo zapazenih bendova; svojim kratkim postojanjem naginjali su nekom 

jugonostalgicnom pop-rocku. 

MANASTE 9 pak je bio bend vise reggea usmjerenja koji je imao svoj vjerni krug obozavateija, te je na 

koncertima uspio zabaviti publiku koja je dosia zbog bendova posve drugih glazbenih usmjerenja. Bili su kratkog 

vijeka, ali su iza sebe imali nekoliko dobrih nastupa i odiicnih stvari. 

U pocetku bijase BAZA, vrlo kvalitetan rock bend a nakon nekog vremena mijenjaju ime u FALL OUT, bend koji 

je, u neku ruku, legenda, jer, osim sto su decki u godinama, dugo vec i sviraju, a 
svojim virtuoznim rockom jako dobro znaju uveseliti poklonike kvalitetne muzike. 
OUTRE je takoder bio bend koji je okupljao Ijude iz nekoliko mjesta, a svojim 
su beskompromisnim, brzim i zestokim hard coreom izazivali pravo prstanje 
energije na koncertima koje su odista imali svugdje duz Hrvatske pa i sire, a 
bio ih je poprilican broj. Objavili su split sa Farewell Reason i nedugo potom se 
raspali. Prije no sto je nastao Outre, vokal je pjevao u bendu slicnog glazbenog 
usmjerenja - BRITNEY'S PIERCE, no u tome je bendu bio poznat po svojim 
izrazito otvorenim nastupima skacuci naokolo u haljini koja bi mu ubrzo 
zasmetala, te ju je, u svojoj zeiji za slobodom, ubrzo morao skinuti sa sebe. 
NAP je bend cistog, cvrstog i opakog Rock and Rolla. Ovdje su dobro poznati 
i nikog ne ostavljaju ravnodusnim. Iza sebe vec imaju objavljenih nekoliko 
snimaka, a na koncertima, uza svoje zestoke rock hitove, Ijude podsjete i na 
ostale rock legende svirajuci njihove obrade. DRAG je bend koji svojim stilom 
alternativnog rocka u potpuno medimurskoj inacici ima svoj krug obozavateija i 
iza sebe broji mnogo nastupa. 
"...Razbijena flasa vraca me u proslost, puste ulice bude stari san..." 




Naravno da definitvno ovdje nisu svi bendovi koji su tada svirali, tj. postojali, jer bila ih je zaista gomila, i mozda 
se netko naljuti sto nisam stavio njegov bend a smatra da je bio vrijedan spomena. Mnogo je bendova bilo, i 
ne mogu se svega sjetiti, a 1990-ih ja sam bio medu onim tinejdzerima kojima je poprilican dio tog razdobija u 
alkoholnoj sumaglici. Mozda jednog dana u nekom zborniku gdje nece biti prostorne ogranicenosti. Dotad, i dalje 
cu s nekima iz tog vremena, u parku, na nekoj klupici uz bambus, prepricavati koncerte i dogodovstine nekog 
dalekog vremena i Ijudi medu kojima nekih vise ni nema. 



GLAZBA I MUZIKA 



Ijeto2006. [veno] 21 



PITANJE 



pise: Danijel Skrabalo 



Cini se da se u sveopcoj modernizaciji, da ne kazemo amerikanizaciji danasnjeg drustva, bogato vrelo 
tradicionalnih oblika stvaranja i zivljenja zagubilo. Mogli bismo reci da je posrijedi prekinuta komunikacija izmedu 
mladih i starih. Mladi, mogli bismo ustvrditi, odbijaju tradicionalne obrasce pod opravdanjem «zaostalosti», 
«nezanimljivosti» i «konzervativnosti». Stari, jednako tako mogli bismo zakljuciti, odbijaju ikakvo poimanje 

suvremenih tokova medu mladima. Ne zeleci 
upoznati jedni druge, ove dvije populacije njeguju 
prividno vlastite oblike kulture oznacujuci opciju 
stvaranja novih obrazaca nemogucom. 

Kako bismo ocrtali uspjesno stvaranje novog 
obrasca izrazavanja koji je nastao na temeljima 
«starog» i «novog», tradicionalnog i suvremenog, 
uzet cemo za primjer mladog poklonika metal 
glazbe. On slusa zestoke ritmove i gitarske 
orkestracije sa skandinavskim prizvukom, gutajuci 
tekstove kroz koje se provlaci fantasy ikonografija 
nastala na nordijskim i drugim mitovima. Potaknut 
time, i sam uzima gitaru u ruke, osniva svoj bend 
i pokusava reproducirati ili reciklirati ono sto je do 
sad cuo. Ljudi koji su stvarali tu glazbu stvarali 
su je na temelju svojih, sebi bliskih motiva iz 
tradicionalne kulture. Kad bismo mladom metalcu 
predlozili da u svoj bend ubaci tamburu i cimbalo, 
najvjerojatnije bismo bill ismijani. Kad bismo mu 
rekli da na svoje metalske rifove napise pjesmu 
Babi Jagi ili Pozoju, rekao bi da smo neozbiljni 
i da ne shvacamo metal glazbu. Zasto je tome 
tako? 




22 [veno] Ijeto2006. 



GLAZBA I MUZIKA 



METALNA 
PROTEZA 



pise: Petar Jovic 



1980.-1990. 

Osamdesete su donijele nove strahove sa sobom: 
droga, zivot u sjeni gljive, spolne bolesti. Hippie mladez 
sezdesetih i sedamdesetih je ostarjela, samim time postala 
cinicna i materijalisticki nastrojena, gubeci pogled na cilj 
koji je stvarala krajnje radikaino gotovo jedno desetljece 
prije, te je polako odiazila u ropotarnicu povijesti gdje su 
danas preostale samo parodije na sjecanja razuzdanih 
tulumarenja i ekperimentiranja s drogom. U ovom okruzju, 
metal se razvio iz dvaju hibridnih zanrova: speed metal i 
trash. Speed metal je uzeo klasican utjecaj progresivnog 
rocka sedamdesetih i ukomponirao sa staccato rifovima 
(klasicni primjeri su Metallica, Slayer, Megadeth, Anthrax), 
dok se princip trasha razlikuje u dodavanju metalnih 
rifova u punkformi, poputThe Exploited, Discharge, 
Dirty Rotten Imbecils, G.B.H. te rani Suicidal Tendencies, 
koji su u pjesmu ubacili tri akorda odsvirana brze negoli 
vokalne i bubnjarske linije, kreirajuci aritmicnu atmosferu. 
Siroka paleta tekstovnih tematika ovih bendova prostirala 
se od socijalno-politickih i krajnje Ijevicarskih, preko 
hedonistickih i proletarnih, okultnih, povijesnih; referirala 
se na ziostavljanje americkih domorodaca, opresiju nad 
manjinama od strane bijele anglo-saksonske vecine, zelju 
za individualnom neovisnoscu od konformizirane horde, pa 
do zagadenja i unistavanja okolisa. 




Osamdesete su zapamcene kao desetljece jako na pakiranju, 
a slabo na sadrzaju. U torn okruzju umjetnici toga doba su 
raspalili s navalom individualizma, egalitarijanizma, filantropskim 
vrijednostima i humanistickim sentimentima. Paraleino, metal 
i kontrakultura u povrsnom pogledu se nisu razlikovale, ali 
su se odnosile na dva potpuno drukcija zivotna stila. Ova 
fragmentacija se pocela sve cesce pojavljivati u kategorizacijama 
kao «indie» i «mainstreann». Progenizacija potonjeg se nalazi 
u post-punku; bendovi U2, Public Image Limited zamijenili su 
gitare klavijaturama, pod utjecajem elektronickih bendova poput 
Kraftwerka, Laibacha, Einsturzende Neubauten (ovi bendovi 
su i pioniri industriala, utjecuci i na Nine Inch Nails, Ministry, 
Godflesh). Bazirali su instrumentalizaciju po uzoru na punk, s ritam 
masinama, sekvencama (ovisno o bendu) jazza, rhytm 'n' bluesa, 
countrya, «njeznijim» vokalima, i stvorili glazbu osamdesetih. Sa 
sigurnosti se moze konstatirati da je ovo desetljece, s navalom 
sve vise diskografskih kompanija i njihovih dionicara, trazilo 
sve kompliciraniji marketing i predstavljanje svojih izvodaca u 
esteticnom pogledu, rezultiravsi povrsnom kategorizacijom kojaje 
unistavala dublje niti u glazbi, i kao takva, ostala i do danas. 
Death metal, kao daljnji prirodan slijed, postojao je godinama bez 
imena pod utjecajem ekstrema speed metala, trasha, hardcore 
punka. Bend poput The Exploited se lako moze odsvirati u ranim 
ovojima death metala bez narusavanja osnovne ideje. Ovo se 
moglo naci u bendovima Sepultura, Massacre, Possessed. 
Cak i bez dubljeg analiziranja ovog zanra, slusatelji su ga 
identificirali s necim nezemaljskim, malevolentnim i antisocijalnim. 
Kasnije su mnogi bendovi aplicirali kromatsku progresiju, 
blastbeat bubnjeve i ambijentainu atmosferu u jednu posve novu 
inkarnaciju death metala, najocitiju u bendu Morbid Angel, cijaje 
glazba donijela radikainu adaptaciju klasicne glazbene teorije u 
ekstreman metal. 

Mada su mnogi elementi metala i hard rocka ostali, ono sto cini 
death metal toliko posebnim i originalnim jest nacin pretapanja 
rifova u jedan konstantno promjenjiv obrazac koji eventuaino 
otkriva svoj epilog. Poput Mozarta, cijaje glazba «plesala» oko 



osnovnog motiva, vecim dijelom bilo 
kojeg njegovog djela u konacnici 
otkrivala svoju centrainu temu, njeznu 
melodiju. U death metalu, gromovna 
barikada kromatiziranih rifova priprema 
slusatelja tonom i oblikom prije 
negoli otkrije svoj zavrsetak, onaj 
koji objasnjava putovanje te zasto je 
epilog prikladan. Esteticno, death 
metal se mnogima cinio otresit, nagao, 
uznemirujuc, prvenstveno zbog vokalnih 
dionica koje su bile ukomponirane, ili 
dublje ili vise od uobicajenog, forsirajuci 
tonove postignute grienim rezanjem, 
poput defenzivne zivotinje, koji su 
savrseno pristajali nisko nastimanim 
gitarama. Bubnjevi su dolazili kao 
ekstremna forma sinkopiranja, poznatija 
i kao blastbeat, u kojoj se dupli bas svira 
naizmjenicno visokim brzinama. Osim 
toga, perkusija je davala ambijentalan 
ugodaj, formirajuci djelo, umjesto da je 
vodi. 

Na svoj jedinstven nacin, death 
metal je istovremeno bio destruktivan 
i konstruktivan. Njegov nihilizam i 
alijenacija nadisli su granice religije 
i konvencionalnog morala. Roden je 
da bude ofenzivan, provokativan i kao 
takav se reklamirao, zadovoljan u svojoj 
ulozi. 



24 [veno] Ijeto2006. 



GLAZBA I MUZIKA 



1990.-2000. 

Nova generacija americkih liberala 
postala je informiranija od prijasnjih, i 
uz to imala jaku ekonomsku logistiku. 
Dolaskom demokrata na vlast, 
na prijelazu desetljeca, liberali su 
dobili nove saveznike u medijima 
i financijskom sektoru. Mediji su 
zauzvrat podrzavali liberale buduci 
da su oni njihove vecinske musterije, 
identificirajuci se s njihovim moralnim 
vrijednostima i humanistickom 
nasljedstvu Ijevice. 

Prvi televizijski prenoseni rat izrodio je 
generaciju koja apsorbira informacije 
i TV, kao i dualisticki tretman imidza 
javnosti koji dolazi uz nju, te time stvorio 
gledateljstvo, koje se ionako sastojalo 
vecinom od adolescenata, u jednu 
masu, indolentnu u svom pristupu 
prema bilo kakvom obliku vrijednosti 
buduci da su svi ideali vec imali 
komercijainu pozadinu. 
Generacija koja je odrasia u ovom 
okruzju je pritom vrlo lako nasia svoje 
lice u disocijalnim tekstovima grungea. 
U popularnoj glazbi toga vremena 
vladala su tri zanra: techno, vrlo 
jednostavna, na ritmu bazirana 
elektronska glazba, hip-hop, poeticko- 
ritmicna, konstruirana pomocu 
semplova, te grunge, koji je zapravo 
fuzija indie rocka s punk rockom i s 
malim apelom na metal osamdesetih. 
Ocito, Nirvana kao glavno ime 
tog pokreta (s manje popularnijim 



Mudhoney, Alice in Chains) bila je pocetak radijske dominacije 
alternativnog rocka zajedno s hip-hop imenima (primjeri: Crystal 
Method, Public Enemy, Cypress Hill). Ovi glazbenici imaju malo 
toga zajednickog, ali kad se interpretiraju, njihovi zajednicki 
ciljevi su u mnogocemu slicni. Alternativni rock ili grunge je spojio 
emocionalnost sa surovom energijom punka, time objavljujuci 
svoju disidenciju. Medutim, inovativnije verzije ovog stila su 
izostajale. Jednom, kad se zaradio novae, ili je clan benda umro / 
otisao na rehabilitaciju, bendovi su zapali u sviranje rocka 70-ih. 
Black metal je dojurio na scenu zaokruzujuci sve sto je death 
metal ucinio u kompozicijskim okvirima, ali i unificirajuci melodiju 
i senzibilnost. Darkthrone, Immortal, Gorgoroth, Enslaved kreirali 
su i vise nego zanimljiv zvuk u glazbi: koristili su grubu gradu 
alienizirane glazbe ne bi li stvorili arhetipsku glazbu koja, naspram 
ritmickih i vecinom kromaticnih kompozicija death-metala, koristi 
siroku paletu intervala i harmonija da iskazu melodicnu strukturu. 
Takoder je nastavio s narativnim i motivicnim kompleksnostima, 
stvarajuci gotovo graciozan, zvucan, estetican metal s 
produbljujucim osjecajima za slusatelja. Gotovo svi ovi bendovi 
potekli su iz Skandinavije. 

Njegov koncept se temeljio na okultnom misticizmu (odakle mu 
i ime «black» kao «black magic»), koji je za sobom povukao 
naturalisticku i romanticnu stranu koja se uskoro spojila u nekoliko 
koncepata oko generalne ideje: da je prirodan svijet vazniji od 
drustva u kojem nema nikakve vrijednosti osim novca, da se 
vlastito znacenje otkriva kad osoba prihvati svoju smrtnost i 
spremna je sagledati svijet izvan nametnutih granica. Opsezne, 
metaforicne i epske pjesme slicile su na mala klasicna djela, sa 
svojom poetikom podsjecajuci na vremena poganske Evrope. 
Mnogo je bilo napisano o paljenju crkvi i ubojstvima u Norveskoj 
i Svedskoj pocetkom devedesetih, povezano s black metal 
pokretom, ali jedna stvar je jasna: dok su prijasnji bendovi izvodili 
ekzibicije da bi pridobili pozornost, paljenje crkvi i ubojstva su 
bill privatni cinovi, a ne promocija bendova iza njih. Bez obzira 
na motive, cim su mediji poceli izvjestavati o 70 spaljenih crkvi 
i najmanje petero ubijenih Ijudi, black metal je stekao ogromnu 



GLAZBA I MUZIKA 



Ijeto2006. [veno] 25 



javnu pozornost u skandinavskim zemljama. NSBM, ili National 
Socialist Black Metal, postao je fenomen u Norveskoj. Dok su 
gitaristi Iggya Popa ili Slayera nosili nacisticke ambleme iz ciste 
provokacije, ovi bendovi su uvodili nacisticku ideologiju u svoju 
glazbu, i uzdizali licnosti poput Adolfa Hitlera. 
Stvaranje ekstremne glazbe je fina linija izmedu umjetnosti i 
zabave, do sredine devedestih black metal je dozivio ono sto se 
dogodilo punku, nekoliko bendova je stvorilo nesto veliko, ostali 
su zamijenili formu s originalnom idejom, povodili se za pionirima 
i posezali za nizim standardima. Rezultat ovoga je ravnopravna, 
slobodna-za-sve scena, u kojoj se nikakvi glazbeni pomaci ne 
stvaraju, a kreativnost se usmjerava na imidz. Ironicno, black 
metal je postao u kratkom roku ono protiv cega se borio. 

ZAKLJUCAK 

Staro pitanje "Oponasa li umjetnost zivot ili zivot oponasa 
umjetnost?" je suptilna sala: umjetnost je jezik za opisivanje 
zivota, posebice onog sto je bitno umjetniku. 
Od vremena njenih najranijih pojavljivanja, umjetnost je bila 
sredstvo za opisivanje iskustva velikog znacenja. Pecinski 
je covjek, bez sumnje, oko vatre pjevao pjesmu da iskaze 
trenutke svog zivota koje najvise cijeni. Ova umjetnost nije bila 
jednodimenzionalna, vec je naglasavala cijelo iskustvo-gubitak, 
bol, borbu i na kraju dobitak ili zasicenje. 
Moderno vrijeme zahtijeva drukciju umjetnost; nakon industrijske, 
tehnoloske i Ijudske dominacije nad prirodom, sredstva za 
umjetnost su jeftinija i svatko je moze stvarati. Radi toga, sve 
ostaje na sposobnosti pojedinca da prenese emociju na druge. 
Glazba daje jasan pogled na ovo, buduci da doslovno «zvuci kao 
zivot»: ritam oznacava pokret, tonovi reflektiraju raspolozenje 
ovisno stupnju rezonancije. U ovome se vidi nacin na koji 
metal reflektira zivot u svom zvuku i bira publiku ovisno o njihovoj 
percepciji o zivotu: ratnicki ritam, nestalozena (cak i primitivna) 
harmonija, melodija ovisna o subzanru, ili zadovoljavajuce 
geometrijska ili disonantna u svojoj Ijepoti. Ova glazba aproksimira 
popularnu verziju tradicionalnih indoeuropskih kultura, kao i 



kozmopolitskog jazza, rapa, funka, 
techna, i stvara glazbu koja je 
senzibilnija u svojoj kompoziciji i bliza 
duhom nego u bilo kojem navedenom 
zanru. Unificirajuci sebe oko filozofije 
koja se izrazava kroz glazbu, metal 
moze prekinuti svoju evoluciju koja 
je kulminirala s black metalom i 
postati jedno neovisno bice s dugom 
buducnoscu kojoj ne trebaju «inovacije> 
da bi zadrzala svoje silne vrijednosti. 



26 [veno] Ijeto2006. 



GLAZBA I MUZIKA 




cAkoVec - GRAD 

KREATIVNOSTI I UMJETNOSTI 




Romano Bogdan, poznati cakovecki kultumi djelatnik, govori o mtelektualnoj inerciji cakovecke 
inteligencije, znacaju mladih u kulturi grada Cakovca, kulturi kao gospodarskoj grani turizma, 
medimurskom jalu i, dakako, cakovecko-medimurskom brendu. 

Razgovarao: Igor Baksa 



Kako trenutno stoje stvari u kulturi grada Cakovca? 

Najiskrenije, u Cakovcu ima previse kulture, vrlo kvalitetnih programa. Od svih vecih gradova u Hrvatskoj, 
Cakovec ima naj'aktivniji kultumi zivot Ono sto ne vaija u Cakovcu je to da Ijudi govore da se nista ne 
dogada, ta neka intelektualna lijenost intelektualne elite grada. 

Srecem Ijude na ulici, pa me pitaju kad cemo nesto organizirati. Evo bas neki dan me covjek pita: "Kad cete 
nesto napraviti u toj novootvorenoj Scheierovoj zgradi?" Upravo taj tjedan se u toj zgradi dogada sest koncerata, 
dvije knjizevne promocije, uz, naravno, paralelna dogadanja u Centru za kulturu! A ne moze se recida nema 
/nfor/nac/yao dogadanjima. Postoje plakati, programske knjizice, najave u novinama, internet... Evo, odiucimo 
danas otici na nesto, sigurno ima barem dva programa koja mozemo posjetiti. Druga stvar je kvaliteta. O tome 
mozemo raspravljati. Svida li mi se nesto ili ne, je li neki program za mlade, za starije, za djecu... Ali ne moze mi 
nitko reci da nema programa. Ono sto mi netko moze reci je to da nema komedije, ili da bi htio vise mjuzikia, ili 
da bi trebalo biti vise sansone. Ali, to je onda druga razina razgovora, i o tome mozemo pricati. 



28 [veno] Ijeto2006. 



VENOKULTIVATOR 



INTELEKTUALNA LIJENOST 

Na cikluse art filmova u Centru za kulturu dolazi 
jednih te istih petnaestak Ijudi. Drugima su takvi 
filmovi dosadni. Naravno da su ti dosadni kad si 
zarazen holivudskim smecem, o kojem ne moras 
razmisljati kad ga gledas! A pogledati jednu drugu 
kulturu, drugi rukopis... AN najlakse je staviti mozak 
na pasu. Nasi intelektuaici najradije raspravljaju o 
tome kako je ovaj dinosaur pojeo onog i zasto je 
Spielberg ovaj film snimio ovako, a ne onako. 

PROBLEM 

Postoji jos jedan problem, a taj je da Ijudi govore o 
kulturnim programima misleci zapravo na estradu. 
To je krivnja medija, koji godinama forsiraju 
estradu, neke znacajne kulturne dogadaje prate 
crticama, a potpuno nevazne, kicaste stvari dizu 
na pijedestal. Mislim da je to kulturna sramota 
Cakovca. 

KLUB MLADIH 

Klub mladih Cakovec trenutno dijeluje u potkrovlju 
zgrade bivseg PUB-a. Vise o programu moguce je 
naci na www.kmck.org 

PORCIJUNKULOVO 

Varazdin ima Spancirfest, a Cakovec 
Porcijunkulovo. 

TAJ VRAZJI MEDIMURSKI JAL 

Koliko god se mi pravili da ne postoji, taj jal nas 
uvijek sustavno baca deset godina unatrag od 
onog gdje bismo mogli biti. U to sam se u svom 
poslu uvjerio tisucu puta. Nitko nikome ne zeli 
pomoci, nitko nikome nece "stajngu drzati", cim 
netko nesto dobro napravi odmah ga treba tuci po 
glavi. Tko god uspije, svi se vesele kad propadne. 
To je takvo veselje, trebalo bi raditi veselice na 
cakoveckom trgu! (smijeh) 

VENOKULTIVATOR 



S druge strane, postoji i problem progranna za nnlade. Nenna 
kvalitetnih uvjeta za kreiranje progranna nnladih. Cakovec je 
dosta nnali grad, nema dovoljno proracunskih sredstava. 

Ono sto u svakoj prilici govorinn je to da bi pod hitno trebalo 
pronaci prostor za nnlade. Inna Ijudi u gradu koji to razunniju. 
Pokusat cu se izboriti za Macanov donn, ako ginnnasticko 
drustvo ode iz njega u novi prostor, da to bude novi klub 
MLADIH, Centar za nnlade, ali i da ti nnladi sanni vode taj 
prostor, da nenna nikog iznad njih. 

Kao sto je nekad bilo? Cakovec je osamdesetih 
bio kulturni centar mladih za cijelu sjeverozapadnu 
Hrvatsku... 

Cakovec i Rijeka su bill u sannonn vrhu produkcije kulturnih 
progranna osanndesetih. Innali snno jako dobru suradnju s 
Rijekonn. Cakovec je, nakon generacije nekadasnjeg Kluba 
nnladih, nakon zatvaranja njegovih vrata, jako otisao dolje. 
Nitko se nije pobrinuo mladima dati prostor. Mislinn da je 
neprinnjereno to da Cakovcanci nnoraju rock-koncert raditi u 
drustvenonn donnu Mihovljan. 

Kakav identitet Cakovec njeguje odrzavanjem 
PORCIJUNKULOVA? Koliko je Cakovec srediste Zupanije, a 
koliko urbana sredina za sebe? 

Tesko je govoriti o Porcijunkulovu, jer to je stvar Turisticke 
zajednice i njihove prezentacije. Nisann a priori protiv 
Porcijunkulova, ali nnislinn da bi ga trebalo drugacije iskoristiti. 
Mi nase resurse ne koristinno. Turisticka zajednica ne dovodi 
Ijude u Medinnurje. Mislinn da Porcijunkulovo ne bi trebalo 
biti za Cakovcance i Medinnurce i njihovu rodbinu i prijatelje 
iz Njennacke. Ljude treba zadrzati turistickinn aranznnaninna. 
Mi nennanno prepoznatljiv turisticki proizvod. Innanno nnnogo 
znacajnih, kvalitetnih i vrijednih proizvoda, ali to nennanno 
okupljeno u jednu turisticku ponudu. Je li to zbog toga sto 
Ijudi ne konnuniciraju, ili je u pitanju taj vrazji medimurski 
JAL, neznann. 

Ijeto2006. [veno] 29 



Koliko se nasim kulturnim sadrzajima moze 
privuci Ijude u Cakovec? 

Kultura se mora prodavati kroz turizam. Ljudi moraju 
shvatiti da je kultura gospodarska grana turizma. 
Nemaju Bee, Prag, London, Pariz i Budimpesta 
mnogo turista zbog toga sto se tamo mogu najesti 
cevapcica, nego jer mogu otici u kazaliste, muzeje, 
na koncerte... Turizam bi trebao prodavati kulturu. IVIi 
kulturnjaci mozemo napraviti svoj proizvod, ali nismo 
mi ti koji bismo trebali to okolo prodavati. 



Na kraju, sto bi se, po Vasem misljenju u 
podrucju kulture moglo prezentirati kao 
medimurski Mi cakovecki brend, i radi li se vec 
nesto po torn pitanju? 

Ono na cemu Cakovec vec godinama radi je kultura 
za djecu i mlade. Imamo SAP (Skola animiranog 
filma), imamo kazalisnu druzinu Pinklec, imamo 
festival djecjeg kazalista ASSITEJ, plesnu skupinu 
Teuta, plesni studio Vivona, djecje gradsko kazaliste 



Jeste pokusali ostvariti kakvu suradnju s 
turistickom zajednicom proteklili godina? 

Nije to tako jednostavno. Turisticka drustva su 
neprofitne organizacije, one nisu turisticke agencije. 
Aturisticke agencije, s druge strane... Njima je 
jos uvijek jednostavnije raditi aranzmane za nase 
Ijude da idu van, nego dovoditi ovamo Ijude izvana. 
Ima jedan uzasno velik neiskoristen prostor sto se 
promocije Medimurja tice. Ne moramo dovoditi Ijude 
iz Londona, Pariza, idemo za pocetak dovesti Ijude iz 
Zagreba, Rijeke... Nama na Cakovec cetvrtkom vec 
dugi niz godina dolazi dvadesetak ljudi iz Slovenije i 
Madarske, ima dosta i Varazdinaca... Varazdin nema 
nista znatnije aktivniji kulturni zivot od Cakovca, 
nemojmo se zavaravati, ali Varazdin ima mnogo 
bolju propagandu. A problem propagande je problem 
medija. Njihovi mediji ne cekaju priliku da nekoga 
popljuju nego isticu ono sto vrijedi. Mi plasiramo 
informacije koje su vani totaino nezanimljive, sve 
zbog medimurskog jala, umjesto da se ponosimo 
stvarima koje su kvalitetne i da se prezentiramo kroz 
njih. Krajnje je vrijeme da to promijenimo, inace smo 
papci. 



Imamo Pedagosku... 

Da, Visoka uciteljska skola je tu... Djeca u Cakovcu 
imaju jako puno mogucnosti kreativnog izrazavanja... 
Trebalo bi raditi na tome da Cakovec postane, ne 
samo deklarativno, Grad prijatelj djece, nego jedna 
oaza za djecu gdje se ona mogu kreativno baviti 
mnogim stvarima i gdje joj se nudi mnogo razlicitih 
programa. Mislim da bi to trebalo brendirati. 
Trebalo bi brendirati Cakovec kao grad gdje se ljudi 
kreativno bave umjetnoscu, jer to Cakovec ima vec 

vise od stotinjak 
godina, u bilo 
kojem segmentu. 
Filmskom, 
glazbenom, 
likovnom, 
kazalisnom... 
Cakovec 
ima strasno 
mnogo ljudi 

koji se kreativno izrazavaju, sto kroz udruge, sto 
individualno. Cakovec kao Grad kulture. Ne neke 
velike pop-kulture, nego jedne zive kulture, koja se 
neprestano mijenja, razvija. 



BRENDIRATI 

Cakovec - Grad Zrinskih, to se 
moze brendirati, ali ne tako dugo 
dok se Stari Grad ne revitalizira. 
Ne mozes brendirati nesto ako ne 
sredis ono sto ti taj brend nosi. Za 
Stari Grad nema ni novaca, a niti 
ideja, koliko vidim. Stari Grad je, 
nazalost, crna rupa Cakovca. 



30 [veno] Ijeto2006. 



VENOKULTIVATOR 




dada 



drugi dio 



Ijeto2006. [veno] 31 



....Cabaret Voltaire 



Odiomak iz knjige 
RoseLee Goldberg 
"Performance Art 
from Futurism 
to the Present" 
dadaizmu kao 
pocetku umjetnosti 
performansa kakvog 
danas poznajemo. 



Pocetkom 1916. godine, Ball I Hennings su odiucili pokrenuti svoj vlastiti caffe kabaret, 
ne previse drugaciji od onih kakve su ostavili za sobom u Munchenu. Jan Ephraim, 
vlasnik malog bara u Spiegelgasse, pristao je da koriste njegov prostor u tu svrhu pa 
su usiijedili dani mahnitog skupljanja umjetnina koje bi ukrasavale klub. Izdano je I 
priopcenje za tisak: "Cabaret Voltaire. Pod tim imenom se okupila grupica umjetnika 
i pisaca s namjerom da stvore centarza umjetnicku zabavu. Osnovna ideja naseg 
kabaretaje da gostujuci umjetnici svakodnevno imaju glazbene Hi pjesnicke nastupe. 
Pozivamo miade umjetnike Zuriclia, koje god orijentacije bili, da dodu sa svojim 
prijediozima i doprinosima. " 

Vecer otvaranja je privukia mnogo Ijudi, I klub je bio prenatrpan. Ball se prisjeca: "Oko 
sest popodne jos smo uvijek pribijaii i iijepiii futuristicke postere na zidove, kad se 
pojavHo izasianstvo sastavljeno od cetvorice niskili muskaraca pomalo orijentainog 
izgleda, drzeci pod miskama razne siike i mape; pristojno su se naklonili nekoiiko puta. 
Zatim su se predstaviii: slikar Marcel Janco, Tristan Tzar a, Georges Janco I cetvrti 
gospodin cije ime nisam zapamtio. lArp se pojavio ubrzo I razumjeli smo se odmah, 
bez puno pricanja. Uskoro su Jancovi raskosni "Arkandeli" visili po zidovima zajedno 
s ostalim prekrasnim predmetima, I iste vecerije Tzara citao neke svoje pjesme 
(tradicionalnog stila) kojeje na sarmantan nacin vadio iz bezbrojnih dzepova svog 
kaputa. Emmy Hennings I gda. Laconte pjevale su nesto na francuskom I danskom, 
Tzara je citao neku svoju poeziju na rumunjskom, a cijelo vrijemeje orkestar balalajki 
svirao popularne melodije I ruske plesove. " 

Tako je 5. veljace 1916. godine otvoren Cabaret Voltaire. Program se odvijao svake 
noci: 6. veljace, s mnostvom Rusa u publici, program je ukljucivao pjesme Kandinskog 
i Else Lasker, Wedekindovu "DoA7A7en/i/efter//ec/"(Pjesmagroma), "Totentanz" {P\es 
smrti) izveden "uz pomoc revolucionarnog zbora"\ "Ala \//7/ete"(Villeti) Aristide Bruant. 
Sljedece noci, 7. veljace, izvedene su pjesme Blaise Cendrar i Jakoba van Hoddisa, 
all. veljace je doputovao Richard Huelsenbeck, Ballov prijatelj iz Munchena. "On se 
zauzima za cvrsci, crnacki ritam. \ zapisao je Ball. "Viseje volio bubnjati literaturu o 
pod." 



32 [veno] Ijeto2006. 



DASKA U GLAVI 



Sljedece tjedne su ispunili razlicitim pjesmama 
Werfel, Morgenstern i Lichtenstein. "Svi su se zarazili 
necim neobjasnjivim. Mali kabaretje bio toiii<o 
prepun Ijudi da je pucao po savovima i pretvarao se 
u igraiiste s iudim emocijama. " Ball je, sav uzbuden, 
aranzirao programe I pisao tone novog materijala 
Zajedno s razlicitim kolegama. Nisu se previse 
zamarali idejama o kreiranju nove umjetnosti; stovise, 
Ball je upozorio: "Umjetnil< l<oji proizvodi stvari iz 
svoje vlastite maste, sam sebe vara sto se tide 
originainosti. I on f(oristi materijai f(ojije vec formiran i 
bavi se tim materijalom samo da ga dodatno razradi. " 
Umjesto toga, rade je na sebe preuzeo ulogu 
katalizatora: "Producirati znaci proizvesti] 'udalinuti 
zivot\ To ne trebaju biti samo l<njisl<i poslovi. Moguce 
je producirati i umjetnH<e. " 
Materijale za kabaretske veceri su zajednickim 
snagama proizvodili Arp, Huelsenbeck, Tzara, 
Janco, Hennings i ostali pisci i umjetnici u prolazu. 
Pod pritiskom da zabavljaju razlicitu publiku, bill 
su prisiljeni biti "neprestano zivaiini, novi i naivni. 
Toje dvoboj s ocel<ivanjima nase pubiH<e i u torn 
dvoboju se od nas ocel<uje da upotrijebimo svu svoju 
inventivnost i izazovemo raspravu. " Ball je posebno 
uzivao zbog jos jedne cinjenice: "Ne moze se bas 
reci daje umjetnost posljednjili dvadeset godina bila 
nesto u cemu se uzivalo, bas l<ao sto se ne moze reci 
da su modern i pjesnici biii nesto posebno zabavni i 
popuiarni." C\Xan\e i nastupanje uzivo postali su kljuc 
koji je nanovo otkrio uzitak u umjetnosti. 
Svaka vecer je bila osmisljena oko neke teme: ruske 
veceri za Ruse; nedjelje su pomalo podcjenjivacki 
ostavljene za Svicarce - "no, mladi Svicarci su 
preoprezni sto se tide l<abareta.", mislili su dadaisti. 
Huelsenbeck je razvio prepoznatljiv stil citanja: 
"Dolazio bi na pozornicu drzeci u rul<ama stap od 



spanjoisl<e trsl<e l<ojim bi maliao naol<oio s vremena 
na vrijeme. To bi uzbudilo publii<u. Misliii su da 
je bail at, a onje uistinu i ostavljao tal<avdojam. 
Nozdrve bi mu podrlitavaie, obrve se nal<ostrijesiie. 
Njegove usne sa ironicnim trzajem bile su umorne, 
ali stalozene. Citao bi uzpratnju velikih bubnjeva, 
usklika, zvizdanja I smijeha: 
Polakoje grupa kuca rastvarala svoje tijelo 
Zatim su natekia gria crkvi vristala do dubina..." 

Tijekom francuske veceri, 14. ozujka, Tzara cita 
pjesme Maxa Jacoba, Andrea Salmona i Laforguea; 
Oser i Rubinstein sviraju prvi stavak Senate za cello 
Saint-Saensa; Arp cita odiomke Kraija Ubua AW^eda 
Jarrya i tako dalje. "Dokgod cijeli grad nije zacaran, 
kabaretnije uspiol", napisao je Ball. 
Vecer 30. ozujka oznacava novi razvoj situacije: "Na 
Tzarinu inicijativu, Huelsenbeck, Janco I on sam 
recitirali su (po prvi put na svijetu) simultane stihove 
Henri Barzuna I Fernand Divoire-a kao i simultanu 
pjesmu sastavljenu od nekih svojih kompozicija. " Ball 
je definirao koncept simultane poezije ovako: 
"Kontrapunktni recitativ u kojem tri ill vise glasa 
govore, pjevaju, fuckaju (tj. glasaju se) istovremeno 
na takavnacin da elegijski, komicni ill bizarni 
sadrzaj izvedbe proizlazi iz kombinatorike. (J takvoj 
simultanoj pjesmi, kvaliteti organskog djela dodan 
je snazni izricaj, ali I limitacije pridruzenih dodataka. 
Buka (glas rrrrrrrr razvucen na minute trajanja, zvuci 
sudara, sirene itd.)je energijom superiorna nad 
Ijudskim glasom. " 

Tada je vec kabaret postigao urnebesan uspjeh. Ball 
je bio iscrpljen: "Kabaret treba odmor S tenzijom 
svakodnevne izvedbe, ne samo da se iscrpljujemo, 
vec postajemo I doslovce invalidi. Usred grupe Ijudi, 
ja pocinjem nezaustavljivo fizicki drhtati. " 



DASKA U GLAVI 



Ijeto2006. [veno] 33 



Ruski socijalisti u egzilu (ukljucujuci Lenjina i 
Zinovieva), pisci poput Wedekinda, njemacki 
ekspresionisti Leonhard Frank i Ludwig Rubiner 
i jos mnogi drugi njemacki i istocnoeuropski 
prognanici i disidenti u to su doba boravili u Zurichu. 
Neki su posjecivali kabaret, neki su sudjelovali u 
njegovom radu. Rudolf von Laban, koreograf i pionir 
suvremenog plesa, cesto je dolazio gledati plesne 
tocke svojih plesaca. Janco je napravio sliku Cabaret 
Voltaire, a Arp je pokusao objasniti kako je sve to 
izgledalo: 

"Na pozornici nakindurene, sarene i prenatrpane 
gostionice nalazi se nekoliko cudnih i neobicnih 
spodoba: Tzara, Janco, Ball, Huelsenbeck, gda. 
Hennlngs I moja malenkost. PotpunI pandemonij. 
Ljudi oko nas galame, smiju se i zucno gestikuliraju. 
Mi odgovaramo uzdisajima Ijubavi, volejima stucanja, 
poezijom, mukanjem i mijaukanjem srednjovjekovnih 
Bruitista. Tzara vrti svojom straznjicom poput trbusne 
plesacice. Janco svira nevidljivu violinu pa se zatim 
klanja Hi struze o pod. Madame Hennlngs, s licem 
Majke Bozje, radi rupe u pozornici. Huelsenbeck 
cijelo vrijeme gromoglasno nabija u bubanj dok ga 
Ball, blijed poput krede ill duha, prati na klaviru. 
Dodijelili su nam pocasni naziv: nihilisti. " 

Za konzervativne pojmove svicarskog grada, kabaret 
je privukao i dosta nasiija i pijanstva. Huelsenbeck 
naglasava da su to iskljucivo zasluge "sinova gradske 
burzoazije, studenata koji su navikli dolaziti u pivnicu 
Cabaret Voltaire, a mi smo htjeli pretvoriti mjesto 
u srediste najnovije umjetnosti. Nismo izbjegavali 
da tim debelim I nepodnosljivo nerazumijevajucim 
lokalnim filistejcima s vremena na vrijeme kazemo da 
su svinje I da je njemacki Kaiser zapoceo rat. " 
Svatko od njih je razvio neku svoju specijalnost: 



Janco je izradivao maske za koje je Ball rekao da 
"nisu samo vjesto izradene; podsjecale su na drevne 
japan ske ill anticke grcke maske, a istovremeno su 
bile I potpuno A77oc/erA7e."Osnnisljene tako da budu 
efektne kad ih se gleda iz velike daljine, u skucenom 
prostoru kabareta izazvale su senzaciju. "Svi smo 
nestrpljivo iscekivali kad bi Janco donosio maske I isti 
cas smo ih isprobali. Tad se nesto cudno dogodilo. 
Ne samo da smo isti cas zakljucili da takve maske 
iziskuju I kostime, vec su nas nedvosmisleno poticale 
na strasne pokrete koji granice s ludoscu. " 
Emmy Hennlngs je svaki dan stvarala nove tocke. Od 
svih koji su nastupali, samo je ona bila profesionalna 
kabaretska izvodacica. A novine su brzo prepoznale 
kvalitetu njenog rada. Tako je Zurcher Post napisao: 
"Zvijezda kabareta je Emmy Hennlngs, najsjajnija 
tocka mnogih noci kabareta I poezije. Godinama 
je stajala pred sustecim zutim zastorima berlinskih 
kabareta s rukama na boko vim a, bujna poputgrma 
u cvatu. Sada takoder hrabro nosi tu istu fasadu I 
izvodi iste pjesme s tijelom kojeje tek blago naceto 
tugom. " 

Ball je izumio novu vrstu "stihova bez rijeci" ill "zvucne 
poezije" u kojoj je "balansiranje vokala odmjereno I 
podijeljeno ovisno o vrijednosti pocetnog stiha". U 
svom dnevniku je opisao kostim koji je dizajnirao 
za prvo citanje jedne takve pjesme 23. lipnja 1916.: 
na glavi je nosio "visoki carobnjacki sesir isaran 
plavo-bijelim prugama"; noge je ugurao u plave 
kartonske tube "koje su mu sezale do bokova tako 
daje izgledao poput obeliska"; na sebe je navukao 
i ogromni kartonski ovratnik, iznutra erven - izvana 
zlatan, s kojim je mahao gore-dolje kao s krilima. 
Morali su ga donijeti na pozornicu u mraku i tada je, 
citajuci sa stalaka za note rasporedenih po pozornici, 
poceo "polako I svecano": 



34 [veno] Ijeto2006. 



DASKA U GLAVI 



gadji beri bimba 
glandridi lauli lonni cadori 
gadjama bim beri glassala 
glandridi glassala tuffm i zimbrabim 
blassa galassasa tuffm i zimbrabim 

No, recitiranje se pokazalo problematicnim. Ubrzo 
je primjetio da mu nacin govora nije adekvatan 
njegovom "pompoznom scensi<om nastupu". Kao 
da je izreziran nekom carolijom "ustanovio da noma 
drugog izbora vec da preuzme starinsl<e l<adence 
dufiovnifi zaiopojki, podjednal<o piacni pjev misa 
rimol<atoiH<a i pravosiavaca... Ni sam ne znam sto me 
inspiriraio da l<oristim tal<ve napjeve, no poceo sam 
deidamirati svoje voi<alne iinije u crl<venom stilu. " S 
tim novim zvucnim pjesmama htio se odreci "jezH<a 
unistenog i devastiranog od strane novinarstva". 



Dada 




Tzaraje imao 
drugih problema. 
Brinuo jeo 
casopisu i imao 
je ambicioznije 
planove vezane 
uz dogadanja u 
Cabaret Voltaire- 
u; vidio je u 
njima potencijal 
- kao pokret, 
kao magazin, 
kao sredstvo s 
kojim bi uzdrmao 
Pariz. S druge 



strane, Arp je, kao tiha i povucena licnost, ostao van 
tih dogadanja. "Arp nil<ad nije nastupao !" pnsjeca 
se Huelsenbeck. "Njega nije zanimala tialabui<a, no 
njegova osobnostje imala tal<av utjecaj na ostaie da 
je od samog pocetl<a bilojasno da Dada bez njega 
ne bi bila moguca. Onje bio duhi vjetra i snaga l<oja 
daje oblil< nasem gorucem grmu. Njegov delil<atan 
ten, baletsl<a njeznost njegovifi l<ostiju, elastican fiod, 
sveje to ul<azivalo na enormnu osjecajnost Velicina 
Arpaje iezaia u njegovoj sposobnosti da se ogranici 
isl<ijucivo na umjetnost. " 

Kabaretske veceri su se nastavile. Ustalile su 
se u odredenu stainu formu, no ostaie su, prije 
svega, snazna gesta. Ball je objasnjavao da "sval<a 
izgovorena Hi otpjevana rijec govori, u najmanju 
rul<u, jednu stvar: ovo ponizavajuce doba nije uspjelo 
osvojiti nase postovanje. Sto bi to trebaio biti tal<o 
impresivno i vrijedno postovanja? Njifiovi topovi? 
Nas veiiid bubanjje glasniji od njifi. Njifiov idealizam ? 
Onje vec dugo predmet sprdnje i u svom puci<om i 
u svom al<ademsl<om izdanju. Grandiozna l<ianja i 
ijudozdersl<a isl<oristavanja? Nasa spontana iudosti 
entuzijazam za iluziju ce ifi unistiti!" 

Tijekom travnja 1916. kovali su se planovi vezani uz 
"Udrugu Voltaire" \ medunarodnu izlozbu. Zarada od 
toga bila bi utrosena na tiskanje antologije. Tzara 
je najvise zelio antologiju. Ball i Huelsenbeck su 
bill protiv nje. Bill su protiv "organizacije": "Ljudima 
je dosta toga!", tvrdio je Huelsenbeck. I on i Ball su 
tvrdili da "nitko ne smije pretvoriti fiir u umjetnicku 
skolu". No, Tzara je bio uporan. Negdje bas u to 
vrijeme ova dvojica su skovala ime, koje su pronasli 
u Njemacko-francuskom rjecniku, za pjevacicu 
Madame le Roy: "Dadaje dvostruka afirmacija na 



DASKA U GLAVI 



Ijeto2006. [veno] 35 



rumunjskom, a djecji konjic na francuskom. Za Nijemce, toje znak lude 
naivnosti, uzitka u stvaranju i velikog zanimanja za djecja kolica. " 
18. lipnja 1916. Ball je zapisao: "Do sada smo uspjeli iskoristiti 
upotrebljivost te rijeci do tocke koja se ne moze ni sa dime usporediti. 
Uspjeli smo to naustrb racionalne, iogicno konstruirane recenice te 
zato sto nismo koristiii dokumentaristicki nacin rada...". Naveo je dva 
faktora koji su omogucili tako nesto: "Prije svega, osobite okoinosti ovog 
doba koje ne dozvoijava pravom taientu niti da odmara, aii niti da se 
razvija i time stavija njegove mogucnosti na istinski test. Osim toga, tu 
Je bila i naglasena energija nase grupe..." Kao pocetni uzor naglasio je 
Marinettija cije su oslobodene rijeci izvukle samu rijec iz okvira recenice " 
liraniie oslabljene rijeci velikog grada sa svjetloscu I zrakom te im vratile 
njihovu toplinu, osjecajnost I njihovu prvobitnu neuznemirenu slobodu". 

Mjeseci nocnih rusvaja u kabaretu poceli su uznemiravati vlasnika 
Ephraima. "Covjek namje rekao da moramo ponuditi bolju zabavu I 
privuci vise IJudi ill zatvoriti kabaret", napisaoje Huelsenbeck. Dadaisti 
su na taj ultimatum reagirali razlicito no dosljedno: Ball je bio spreman 
"zatvon'ti ducan" dok se Tzara, kako je Huelsenbeck cinicno primijetio, 
"koncentrirao na komunikaciju sa Rimom i Parizom, ostajuci dosljedan 
imidzu medunarodnog intelektuaica koJi se igra sa svjetskim idejama". 
Rezerviran kao i obicno, "Arpje uvijek zadrzao odredeni odmak NJegov 
program Je bio Jasan. On Je htio revolucionarizirati umjetnost I prekinuti s 
objektivnim slikarstvom i kiparstvom. " 

Kabaret Voltaire je, nakon samo pet mjeseci djelovanja, zatvorio svoja 
vrata. 



36 [veno] Ijeto2006. daska u glavi 



■' 




1 




fum 


vP^ 


■ 1 


^B 


^ !■ 




1 


iwrmmt 


^ ^ - 




^ ']9^^^k 


■ 


mH 




Mi 


1 ^f|fl^||^ 


■m 


■■■ 


BBBB 


^^^sBI 


■ 


^np 




■i 


^^r^ 




^m 


■■« 


M' 


9SSSSBL 


■i 


— — ^ 


'5w 



i - 



TESKO 
VRIJEME 
ZA. 
FACUKE 



Od 7. do 4. lipnja odrzao 
se u Cakovcu treci po redu 
kazalisni festival «Facuk» 



Pise: Igor Baksa 



Odiuka da se ove godine festival premjesti na ulice, u kafice i slicne primarno ne-kazalisne prostore bila je 
korisna iz dva razloga. Prvi je taj sto se u Cakovec moglo dovuci performere iz Australije i Kanade, jer su 
paraleino nastupali samo stotinjak kilometara juznije, u Zagrebu, na «Cest is the best», tako da su troskovi bili 
minimalni, a senzacija za uspavani, skromni gradic maksimalna. Drugi je razlog takticki, i tice se dugorocnog cilja 
stvaranja kazalisne publike. Cini se da se ovogodisnjim festivalom teatar htio pribliziti onima koji mu bas nisu 
vicni, onima koji ce radije na kavu nego na predstavu. Koliko se to postiglo, upitno je, buduci da je prvi kaficski 
nastup bio odigran u «Rupi», podzemnom dijelu kafica «Arcus», u koji niste mogli zaiutati, nego ste morali doci 

s namjerom da odgledate show. Tako su 
seksipilna Miss IVIinetti (Nizozemska) i 
Huggy & Strawberry (Australija) morali 
vuci dobrovoljce za svoje vratolomije iz 
malobrojne publike od kojih dvadesetak Ijudi 
- dok je gornji dio kafica bio pun. 

Treba napomenuti da je neplanirana 
lipanjska kisa potpuno poremetila redoslijed, 
vrijeme i mjesto dogadanja, sto, s druge 
strane, nije obeshrabrilo organizatore koji su 
se svojski trudili pronaci najboija rjesenja. 
Tako je performans nevjerojatno duhovitog 
dvojca iz Svicarske pod imenom Jajl^o svoju 
cirkusariju izveo na sljunku gradilista na 
Franjevackom trgu, iskoristivsi u potpunosti 
improvizirani prostor - ploce koje radnici 
ugraduju u zemlju, razbacali su i poslozili 
ih u amfiteatarski polukrug naznacivsi 
tako mjesto gdje slucajni prolaznik mora 
stati kako bi vidio performance, trake za 
ogradivanje gradilista iskoristili su kao 
rekvizit u zarobljavanju prolaznika i setaca 
gradom, naposljetku za omedivanje kazalisnog cina, dok su po sljunku zeljeznim sipkama ucrtavali mizansen 
dobrovoljaca iz publike. Improvizirani redoslijed kratkih ulicnih skeceva, zezancija, stoseva, te prirodni smisao za 
neposrednost i komunikaciju s publikom, ovom je dvojcu osigurao gotovo najmnogobrojniju publiku na festivalu 
(vjerojatno je tome pridonijela i cinjenica da je bila nedjeija poslijepodne). Tugaljiva IVIartlia (Austrija) svojom je 
nenapadnom klaunovskom pantomimom privukia uglavnom djecu, a stariji su, osim mastovitih skeceva, sviranja 
i akrobacija u njenom nastupu mogli vidjeti tematiziranje nemogucnosti potpune i "sretne" komunikacije medu 




38 [veno] Ijeto2006. 



DASKA U GLAVI 



NA ULICE 

Domace su kazalisne snage takoder odigrale svoje 
predstave. Prvog dana festivala bila je to kazalisna 
skupina "Pinklec" s novom predstavom "Kralj 
Gordogan" u Centru za kulturu. Pomaknute glumacke 
ekspresije s tjelesnim i facijalnim grcevima na tragu 
Artaudovog teatra brutalnosti i komicne kreacije 
likova i odnosa medu njima, stvorili su moguci 
montipajtonovski kazalisni smjer kojim je druzina prvi 
put krenula u "Romeu i Julieti" 2002. Posljednji dan 
festivala "DADA", dramski studio Centra za mlade, 
izveo je Huxleyevog "Majmuna i bit". 




Ijudinna. Nedovrsenonn gestonn, nnikro-nninnikonn i tuzninn 
pogledonn IVIartha je jedan od pravih predstavnika 
klaunovske sinnbolike. Posljednji dan bio je rezerviran za 
All Star Skateboard Circus (Kanada) i Leopardmana 
(Australija) poznatog po stoju na rukanna pet nnetara 
iznad zennlje. U prijepodnevninn satinna njihov zajednicki 
nastup snnjesten je u Graditeljsku skolu, dok su 
se cirkusarije popodne odigravale u centru grada. 
Zongliranje, akrobacije, konnedija, planneni obruc, sve 
to, nazalost, nije bilo dovoljno da se u ponedjeljno rano 
popodne iz publike izvuce vise od usiljenog pljeska, 
tako da je Leopardnnan odustao od grand finale stoja 
na rukanna. Nije nnu za zannjeriti. Cakovecka publika, 
nenavikia na ulicne egzibicije, ksenofobno se povlacila 
na gotovo svaki Leopardnnanov pokusaj izravnog 
kontakta. 

Razgovor s Davorom Doklejom, organizatoronn Facuka, 
rezultirao je zakljuckonn da Cakovec inna potencijala 
(pogotovo se to vidjelo u nedjelju na nastupu Jajka), 
postati gradonn ulicne akcije, ali za to publiku treba 
priprenniti. Nepovoljno vrijenne i prekratko trajanje 
festivala najvece su prepreke u postizanju tog cilja. 
Nadanno se da se dogodine neke stvari nece urotiti protiv 
organizacijskog tinna, ali zasto bi trebalo cekati sljedeci 
lipanj da se izade na ulice? 



DASKA U GLAVI 



Ijeto2006. [veno] 39 




URBANOVO 

Blagdan posvecen sv. Urbanu, zastitniku vina i 
vinogradara svake se godine obiljezava krajem 
svibnja u cijelom gornjem Medimurju koje je 
poznato po proizvodnji kvalitetnih i vrhunskih 
Vina. Urbanovo traje nekoliko dana, a jedan 
dan u sklopu ovog dogadaja prozvan je Danom 
otvorenih podruma, kad svi vinari otvaraju svoje 
degustatorske usiuge gostima koji naidu. 

LOVREC 

Obitelj Lovrec zasigurno je jedna od 
najpoznatijih vinogradarskih obiteiji u 
Medimurju, ali i mnogo sire. Gospodin Lovrec 
dvostruki je vinski vitez, u Madarskoj i Austriji. 
Gospoda Lovrec ispricala nam je mnogo toga 
vinarstvu, a neke osnovne stvari koje bi svaki 
zaijubljenik u vina trebao znati procitajte na str. 
42. 



NA MEDIMURSKOJ 
VINSKOJ CESTI 

pise: Goran Rohacek 

I nakon kaj sto put covek obide rodnu grudu, jos navek ga i po 
sto i prvi put inna itekak kaj iznenaditi. Tak se to i nanna dogodilo 
dvajsti i sednnoga nnaja ove leti na posjetu urbanovom, a vse 
zato kaj popijenno koju bolsu kapljicu donnacega vinceka. Kud 
snno vse isli i kaj snno vse obisli (i to veliku vecinu pesice) 
stvarno nann je tesko za reci, a posebno tesko vec negde nakon 
druge obidene kleti. No, jedno je sigurno - tuiko lepih bregeci 
punih goric, sunni i sikakse druge zelenjave snno vec hajd' dugo 
ne nneli priliku videti, pogotovo ne nni kaj snno skoronn celo svoje 
vrenne v gradu, ili pak v neksoj drugoj urbanoj sredini. Tak nann 
je draga gospoda lovrec v Urbanu z svojega grunta pokazala 
kak se z jedne strane Cakovec kak na dianu vidi, a z druge pak 
nniljoncek bregi puni sikaksih i sakaksih trsi. Pa onda covek niti 
ne zna kann bi rajsi gledal - tann prenna donna ili pak na drugu 
stran punu raznobojnih plodi steri nann vinceko davleju. No, ipak 
nnoranno priznati da su nann se prsti tu i tann doli z kupice ravno 
na fotoaparat poskliznuli, pa snno nekaj od se te zelene lepote 
zanaveke zabiljezili. Kaj snno vse vidii i kaj snno vse doziveli 
nnortik vann nit nej snnel reci, jer znate da si cuda i poznatih Ijudi 
rad steru kupicu vejc spije, a tann pak ga stvarno i bilo dost 
poznatih, bognne z sih elennenti nnedinnurskoga drustva. 



40 [veno] Ijeto2006. 



DIONIZIJSKI KUTAK 



Istini za volu, nega lepsega nek dok se s plus tridesti celzijusi, a 
sam dragi Bog zna da je tu subotu dvajsti i sedmoga maja v Urbanu 
tuiko i bilo, spustite ravno nutri v klet stamparovih na neksih laganih 
plus deset do petnojst celziji, pa si onda jos z deset najfinejsih sort! 
medimurskoga vina lagano onu prasinu kaj ste ju vuni na cesti nakupili, 
doll z gria splavite. Stvarno mislim da si vu tomu casu covek nebre 
vejc V zivotu zazeleti. A tam sam jos med tridesti i pet lagvi, v dvo rede 
naslaganih vu sam jednoj prostoriji, i dvo test interesantne spazil. 
Jeden lagvek od neksih dve hiljade litrov, naprovleni je jos jezero 
devetsto i jedanajstoga leta, dok je na jos jednomu (po kilazi slicnomu 
kak of prvi) stal natpis "Nezavisna Drzava Hrvatska". Ne verjem da je 
vinceko vu tej lagvaj bilo z teh istih let, to bi vec bilo i malo prevec, ali 
bogme finejsih vina od teh tesko da bumo de blizu nasli. A kuiko ga 
stvarno litri v sema tej lagvi stvarno bilo, sumnjam da i gazde tocno 
znaju. 

Da pak su najgostoljubiviji Ijudi na svetu, Medimurci su to i ve dokazali. 
Vu sakoj kleti su nas lepo docekali, kupicu raznih sorti vina donesli, a 
kak se na prazen zeludec vinceko neda degustirati, i pod kljun su nam 
nekaj dali. Kak zgublenim gradskim stakorima, od kleti do kleti su nam 
i puta kazali, a do nesternih nas cak i z autom prepelali. No, morem 
reci kaj mi je opce niti ne zai kaj smo tuIko propesacili, jer inace nit nej 
znali kuIko nam Medimurje stvarno lepo more biti. Sa ta priroda, cvetje, 
vocke i gorice su nekaj na kaj smo mi vec skoro opce ne niti nafceni, a 
i stvarno je lepo za znati da je nase medimursko vino stero pijemo cisto 
prirodno i najbolse kvalitete. 
I kaj vam jos reci? Nikaj - do drugoga Urbanovoga! 



STAMPAR 

Poslastica obiteiji Stampar je 
zuti muskat. Osim Stamparovih, 
spomenimo jos veterana i legendu 
medimurskog vinogradarstva i vinarstva 
Franju Lebara, Branimira Jakopica 
vinogradara i vlasnika dvorca Terbotz, 
u kojem svake godine Zrinska garda 
odaje pocast slavnoj plemickoj obiteiji, 
Dejana Jambrovica, predsjednika 
drustva vinara i vinogradara Medimurja 
Hortus Croatiae, koji je ujedno i jedini 
medimurski sampanjer, obitelj Belovic, 
Kojter, Crmecnjak, Dvanajscak... 
Vinska casta broji tridesetak podruma s 
kvalitetnim i vrhunskim vinima. 



MEDIMURSKO VINO 

Najrasirenije sorts vina u Medimurju 
su Sauvignon i Moslavac. U sklopu 
ovogodisnjih Dana sv Urbana odrzan je 
i okrugli stol s temom "Moslavac - sorta 
regije". 



DIONIZIJSKI KUTAK 



Ijeto2006. [veno] 41 



IN VINO 
VERITAS 



razgovarali, istrazivali, kusali: 

Igor Baksa, Petar Jovic i Irena Gomezelj 





SVETOME URBANU 

Papa Urban zivio je u 3. stoljecu. Marko Aurelije mu je kod 
proganjanja krscana dao obrubiti glavu. Ovaj svetac prika- 
zuje se s grozdom u jednoj i kljucem podruma u drugoj ruci, 
a smatra se zastitnikom vina i vinogradara. U svijetu postoji 
nekoliko mjesta nazvanih njegovim imenom i sva su pravi 
vinarski rajevi. Jedno od njih smjestilo se, eto, i u nasem 
gornjem Medimurju. 

ORGANOLEPTICKIM 

Ovaj termin je vezan za senzornu analizu vina, a odnosi se 
na svojstva vina opazena culima. 



Na IVIedinnurskoj vinskoj cesti stosta snno naucili, 
a ponajvise od gospode Ljiljane Lovrec koja je 
sprennno odgovarala na sva nasa pitanja u svojoj 
Vinskoj kuci u svetome urbanu (Strigova). 
Ipak, od nnnostva infornnacija koje nann je gospoda 
Lovrec eruditski iznijela, tesko je bilo sustavnije 
zapanntiti najvaznije, pa snno u nasenn nnalonn 
enoloskonn istrazivanju nnorali posegnuti i za 
elektronickonn literaturonn. 



PODJELA VINA PREMA KAKVOCI 

Stolna vina su vina proizvedena od jedne ili vise 
sorti, a snnatraju se najnizonn vrstonn, prennda, 
naponninje gospoda Lovrec, to ne nnora biti pravilo. 
Postoje i stolna vina s kontroliraninn podrijetlonn. 

Kvalitetna vina s i^ontroliranim podrijetlom 

su vina proizvedena od jedne ili vise sorti grozda 
koje potjecu iz jedne vinogradarske podregije. To 
su vina s izrazeninn kvalitetninn organoleptickinn 
svojstvinna znacajninn za ekoloske uvjete i sorte 
odredene vinogradarske podregije, vinogorja ili 
polozaja. 

Vrhunsi^a vina s {control i ran im podrijetlom su 

vina proizvedena od odredene sorte ili grupe sorti 
grozda koje potjecu iz jednog ili vise vinogradarskih 
polozaja u okviru jednog vinogorja. To su vina 
s osobito izrazeninn kvalitetninn, specif icninn 
ORGANOLEPTICKIM i konnijskinn svojstvinna znacajninn 
za ekoloske uvjete polozaja i sorte, odnosno grupe 
sorti grozda. Takvo vino nnora biti i odnjegovano i 
punjeno u boce u vinogradarskonn vinogorju koje 
obuhvaca odredeni polozaj. 



DIONIZIJSKI KUTAK 



Ijeto2006. [veno] 43 



Predikatna vina su vina koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja, nacina berbe i prerade 
daju posebnu kakvocu, a moraju biti proizvedena samo od grozda preporucenih sorti za pojedino vinogorje. Ova 
vina se dijele na: kasnu berbu (vino proizvedeno od grozda koje je ubrano u stanju potpune zrelosti), izbornu 
berbu (vino proizvedeno iskljucivo od brizno izabranog grozda), izbornu berbu bobica (vino proizvedeno od 
prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica), izbornu berbu prosusenih bobica {V\no proizvedeno od 
prosusenih bobica) i iedenu berbu {V\no proizvedeno od grozda koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C 
i preradeno u smrznutom stanju). 

Arhivska vina su vina koja se 
u podrumskim uvjetima cuvaju 
dulje od njegovog optimalnog 
zrenja, a najmanje pet godina 
od dana prerade grozda u 
vino, od cega najmanje tri 
godine u boci. 
Specijalna vina su vina 
dobivena posebnim nacinom 
prerade grozda, mosta ili vina 
bez dodatka ili s dodatkom 
odredene kolicine vinskog 
alkohola, vinskog destilata, 
secera, koncentriranog mosta 
i mirisavih ili drugih dopustenih 
tvari biljnog podrijetla. U 
ovu grupu vina ubrajamo; 
desertno vino, lif(ersf(0 vino i 
aromatizirano vino. 

Pjenusava vina su vina koja, uz ostale odredene sastojke, sadrze i povecanu kolicinu ugljicnog dioksida, zbog 
kojeg se kod otvaranju boce razvija obilna pjena. U ovu grupu ubrajamo prirodno pjenusava i gazirano pjenusava 
vina. 

Atributi poput suho i polusuho vino, te slatko i poluslatko odnose se na kolicinu secera u njima. Gospoda Lovrec 
dodaje kako grozde samo po sebi, ako se njeguje na visokim ekoloskim i organskim principima, daje dovoljno 
secera i da cesta praksa dosecerivanja znatno umanjuje kvalitetu vina. No, zakljucuje, u vinarskoj industriji 
postoje jaki secerni lobiji, kojima je bitna samo zarada. 




44 [veno] Ijeto2006. 



DIONIZIJSKI KUTAK 



KUSANJE VINA 



BELA HAMVAS 

Ovaj madarski humanisticki 
pisac, filozof i drustveni kriticar 
koji je zivio od 1897. do 1968., 
u svom filozofskom radu spajao 
je istocnjacke i zapadnjacke 
tradicije oblikujuci zasebnu 
prakticnu filozofiju kvalitetnog 
zivljenja. Jedan je od rijetkih 
mislilaca koji ne staje samo 
na kritici drustvenih problema, 
nego nudi zdravorazumske, 
pomalo romanticarske nacine 
rjesavanja istih. Romanticarske 
zato jer je Bela Hamvas 
zaijubljenik u prirodu. U centru 
njegova rjesenja svih Ijudskih 
nedaca i unapredenja kvalitete 
covjekova duha, odnos je 
prema prirodi. Pa ce tako 
njegove knjige, eseji ili zapisi 
nositi nazive "Filozofija vina", 
"Filozofija beraca jabuka", 
"Jasmin i maslina"... Ukratko, 
tko voli Hessea, voljet ce i 
Hamvasa. 



Kultura kusanja vina dovedena je do savrsenstva: postoje profesionaini 
skolovani nnedunarodni kusaci, strucnjaci, ocjenjivaci, no ono sto nas 
zaninna jest kako obicni laik nnoze uzivati u dobronn vinu. Postoji nekoliko 
jednostavnih koraka koji nas uvode u novi svijet senzornih i spoznajnih 
senzacija. Kusanje vina nije sanno pijenje, vec nacin pogleda na svijet, 
na zivot, pa i na ono izvan nasih opazajnih nnogucnosti. Kusanje vina 
je nneditativne prirode i, da bisnno nnu pristupili, prvo nnoranno izdvojiti 
nekoliko sati iz naseg uzurbanog svakodnevnog zivota. Vino koje cenno 
kusati nnozenno kupiti i u trgovackonn centru (danas se nnogu naci dobra 
vina za nnanje od 50 kn), a i internet nann pruza nnnoge nnogucnosti 
narucivanja vrlo kvalitetnog vina od odabranih vinara. 

Kad ste otvorili butelju vina i ispunili njinne najvise cetvrtinu case sa 
stalkonn, uznnite ga u ruku i raznnislite o njennu. Pogledajte ga, na kakve 
vas asocijacije navodi njegova boja, izgled? Nakon toga zavrtite casu 
da bi vino oslobodilo nniris i, zatvorenih ociju, udahnite njegove aronne. 
Osjecate li nniris cvijeca? Ili voca? O kojenn je cvijetu rijec, o kakvonn 
vocu? Svako vino inna svoj nniris koji kod vecine kusaca izaziva slicne 
asocijacije na sponnenute plodove i bilje. Vino zatinn vaija kusati (za 
potpuniji dozivljaj nnozete oci jos uvijek drzati zatvoreninna), zadrzati ga 
nekoliko sekundi u ustinna, pa progutati. Aronne koje sada osjecate rijetko 
su jednake oninna koje ste osjetili kad ste ga nnirisali. Nakon sto ste ga 
progutali vrijedi jos osjetiti kakav vann okus ostavija u ustinna. 

Ovako nnozete, uz ronnanticnu veceru s voljenonn osobonn, ili u ugodnonn 
drustvu s prijateljinna, uzivati cijele veceri, a kad buteija ili dvije budu 
prazne, shvatit cete da ste blago onnannljeni, dobro raspolozeni i 
druzeljubivi, nikako pijani. Jer, dobro vino u covjeku pobuduje sanno 
dobre vibracije. bela hamvas, nnadarski pisac i filozof prirode i vina, 
napisao je da kvalitetno vino dolazi od Boga i zato u njennu treba uzivati, 
dok nann trecerazredna vina, koja se takvinn innenonn ne bi trebala ni 
nazivati (neki nazivi: snnarnica, noja, direktor), i koja u covjeku pobuduju 
negativne osjecaje, podnnece Vrag, a otuda i nniris sunnpora u takvinn 
annaterskinn pripravcinna. 



DIONIZIJSKI KUTAK 



Ijeto2006. [veno] 45 



PRIJEDLOZI ZA GASTRONOMSKI UZITAK 

Pravi odabir vina uz pojedine vrste jela doprinosi vrijednosti jela, i 
obratno. Osim pravog odabira, vrlo je vazna i temperatura na kojoj 
posluzujemo vino. Prije nego sto bocu stavimo na stol, vrijedi je 
rashladiti na temperaturu predvidenu za to vino (bijela suha vina 
od 1 do 1 2 °C, roze vina i opoli od 11 do 1 4°C, crna vina od 1 6 
do 18°C, vrhunska vina, kasna berba i arhivska vina od 12 do 
13°C, desertna vina od 15 do 16°C, pjenusava vina od 6 do 8°C). 

Strucnjaci preporucuju sljedeca vina uz jela: 

• Predjelo - grasevina, pinot bijeli i sivi, kraljevina, cabarnet 
sauvignon roze... 

• Svijetio meso - grasevina, pinot bijeli, chardonnay, kraljevina... 

• Meso s raznja, rostiija, gradela - grasevina, kraljevina, pinot 
bijeli i sivi, malvazija, rajnski rizling, chardonnay... 

• Tamno meso Mi perad - frankovka, zweiglet, pinot crni, teran, 
caribnan 

• Bijela riba, i^uiiana, i u umai^u - rajnski rizling, malvazija, 
vugava, pinot bijeli, grasevina 

• Sir i jela od sira - frankovka, pinot crni, cabarnet sauvignon, 
merlot... 

• Bijeli i mazivi sirevi - muskat zuti, pinot bijeli, kraljevina, 
grasevina... 

• Plava riba, pecena ill przena - pinot bijeli i sivi, malvazija, 
frankovka, carignan, grasevina, granache... 

• Riba s rostiija i gradela - pinot bijeli i sivi, grasevina, 
chardonnay, cabarnet sauvignon, pinot crni, merlot... 

• Divljac - merlot, plavac mali, barik vina 

• Kolaci, sladoled - traminac polusuhi, muskat otonel polusuhi, 
muskat slatki, muskat suhi poluslatki, chardonay poluslatki, 
prosek... 

http://www.vjesnik.hr/html/2004/04/18/Clanak.asp?r=kom&c=2 

http://www.cestica.hr/vino/vina/podjela.php 

http://www.vinarija.co.yu/ovinu/ocenjivanje.htm 

46 [veno] Ijeto2006. 




I 



GOSTIMA SE NAJVISE 

SVIDA PRIRODA, MIR I 

LJUBAZNOST OSOBLJA 



S direktorom marketinga toplica Sv. Martin, Zeljkom 
Zadravcem, o turistickoj ponudi u privatnom 
turistickom sektoru razgovarao Igor Baksa 





^^ 


1 


m 


^^gj 


^^^^^^^^^^hPUt ^^U^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^B^^v^ ^ 


yjvi I A 1 .] " \ 


"^^^jTff'^Ji^ f- .^^■E'Ih 


^IBWH^^^^^^^^^H^ -•"'. — '.i'M'' 


ifiM m 




^^^^^^^Li^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^HH 11 ^ laipV'Pm^^^^HrHrs^TS^ 


*i 


■■^■M^B-i^^ 


■■f^E^mHTZfjin iw 


mgmxif^i 


I- ! 

B 


£ 




i^u^t^^mU^^H'^ ^ ' ' — 


^iy 


_.-..ii *. '■*■ ' ■ 



Recite mi nesto o povijesti Toplica. Postoji jedna 
prica da su Englezi na ovom podrucju trazili 
naftu, a pronasli toplu vodu. Je li istinita? 

Izuzetno bogata termalna voda visoke mineralizacije 
poznata je jos od 1 911 . godine, kad je englesko- 
madarska tvrtka LONDON BUDAPEST vrsila 
istrazivanja - busenja u potrazi za naftom, no 
umjesto nafte potekia je termalna voda. Okoino 
pucanstvo je ubrzo otkrilo ljekovitu svrhu vode, 
te je 1936. godine izgraden jedan drveni bazen, 
dimenzija 3 m sirine i 4 m duzine, i jedan natkriveni 
bazen, a instalirano je i sedam kada za namakanje 
u termalnoj vodi. Zbog izuzetnog mineralizacijskog 
sastava termo-mineralne vode i prisutnosti ugljicnog 
dioksida, ista je bila privlacna za pice pa je 
buteljirana u razdoblju do izbijanja II. svjetskog rata, 
pod nazivom "Medimursko jodno vrelo Selnica Sv. 
Martin na Muri". Distribuirana je u bocama od 1,44 
lit (1 oka), pod nazivom Mineraino medimursko vrelo 
Vuckovec. 

Prema balneoloskoj analizi, voda ima jaka 
balneoloska svojstva po mineralizaciji, jodu, fluoru 
i temperaturi. Mineralizacija ukazuje da u vodi 
dominira hidrogen-karbonat i natrijev klorid. Po 
ionskom sastavu voda ima minimalne kolicine 
kalcija, magnezija i sulfata. Od otkrivanja vode do 
danas, temperatura vode se nije promijenila i iznosi 
33-34°C. 




LJEKOVITA SVRHA 

Voda iz vrela toplica Sv. Martin se preporucuje za 

lijecenje degenerativnih bolesti 

zglobova i kraljeznice (artroze, lumbalgije, 

lumboisijalgije, cervikalnog sindroma i 

dr.), upalnih reumatskih bolesti (reumatoidnog 

artritisa), kontrakture zglobova s 

atrofijom misica te oziljcima (posljedice 

iscasenja, prijeloma, ostecenja mekih 

tkiva, opseznih oziljaka i dr.), izvanzglobnih 

bolova i smetnji mekih dijelova 

(raznih neuralgija, neuritisa, mialgija, i dr.). 

Nacin lijecenja je namakanje u termalnoj vodi, 

masiranje termalnom vodom, stavljanje 

obloga... 



Koje su osnovne smjernice u radu toplica Sv. 
IVIarin? 

Svakako zadrzati titulu najljepsih hrvatskih toplica 
koja je dodijeljena lani, nagrada HRT-a i HGK 
"Kvaliteta za Hrvatsku 2005." Cilj nam je postati 
najvece i najmodernije kupaliste i wellness 
centar u Hrvatskoj. 



48 [veno] Ijeto2006. 



DIONIZIJSKI KUTAK 




Buduci da je ovaj broj casopisa posvecen 
medimurskom brendu, kakve autohtone Mi 
tradicionalne turisticke sadrzaje nudite u 
izvantoplicnoj ponudi? 

Nudimo izlete u prekrasnu prirodu, organiziramo 
degustacije na vinskoj cesti, posjete farmi jelena, izlete na 
rijeku Mum i voznju skelom, u podrucju seoskog turizma 
suradujemo sa seoskim gospodarstvima, organiziramo 
posjete medimurskim dvorcima, crkvama, team building... 

Kakva je posjecenost Toplicama, odakle gosti 
uglavnom dolaze, i sto izdvajaju kao najvecu 
znamenitost naseg kraja? 

3000 - 3500 nocenja mjesecno. U ovoj godini planiramo 
ukupno 40 000 nocenja, sto bi bilo 
vise nego dupio u odnosu na broj nocenja u Medimurju 
prijasnih godina. Gosti su uglavnom iz Hrvatske - najvise 
iz Zagreba, a ostatak Hrvatske je podjednako zastupljen. 
Sve vise dolaze Austrijanci, Slovenci, Nijemci... A najvise 
im se svida priroda, uredenost i cistoca bazena i okolisa, 
mir i tisina, gostoljubivost osoblja... 





I ' ' 




i'^ 


■ J_ ] > ^ 


L i \\ 



Po cemu se toplice Sv. Martin izdvajaju od ostalih 
toplica Hrvatske i Slovenije? 

Drugaciji smo jer su toplice u potpunosti privatne, u 
stopostotnom su hrvatskom vlasnistvu. Nizi smo u 
cijenama od slicnih slovenskih toplica. Jefitniji smo 30 
do 40 posto. Osim toga, staino se radi na uredenju i 
prosirivanju sadrzaja koje nudimo. 

Kakvi su planovi sto se toga tice? 

Do 2010. godine planiramo izgraditi golf teren, dva hotela 
s cetiri zvjezdice, jedan s 300 kreveta, a drugi sa 400 
kreveta, bazenom i kongresnom dvoranom za 400 Ijudi, 
te wellness centrom. Planiramo izgraditi i dvadesetak 
luksuznih vila/apartmana. 



DIONIZIJSKI KUTAK 



Ijeto2006. [veno] 49 



EKOSELA - 
EVOLUCIJA 
LJUDSKIH 
NASELJA 



pise: Marijana Lesar 

Kad cujete rijec 'ekoselo' vjerojatno pomisljate na 
turisticki orijentirani skup obnovljenih tradicionalnih 
kuca u nekom selu okruzenih lijepom prirodom, koje 
sluze kao izlozbeni prostor za starinske alate i razne 
upotrebne predmete nasih pradjedova i prabaka. 
Termin 'ekoselo' se kod nas, u nekim slucajevima, 
krivo koristi kao marketinski naziv za etnoloski muzej 
ili skup etnoloskih muzeja. Prema tekstu Declana 
Kennedyja „ What is an eco - village?" iz „Directory 
of Eco-villages in Europe" GEN- Europe, 1998., 
ekoselo ima jedno potpuno drugo znacenje, a 
definirano je kao "...namjerno osnovana samoodrziva 
zajednica bilo u ruralnom, urbanom ill suburbanom 
podrucju. Ima stanovnike (clanove) I upravljacku 
strukturu. Broj clanova nije konkretno definiran, 
okvirno sadrzi izmedu 50 i 3000 Ijudi (te su brojke 
postavljene na Konferenciji za ekosela i samoodrzive 
zajednice u Findhornu, 1995. godine). Ekoselo ima 
sve aspekte namjerne zajednice, sela izajednickog 
stanovanja (Co-housing) te ima holisticki ekoloski 
projekt kao svoj cilj, bez obzira je 11 cilj postignut Hi se 
radi na njemu. Ekoselo sadrzi i vise od nabrojenog. " 
Prema toj definiciji uocavaju se ogromne razlike 

50 [veno] Ijeto2006. 




EKO-EKO 




EKO-EKO 



izmedu konotacije etnoloskih muzeja i ekosela. 
Pokret ekosela zapoceo je 60-tih godina dvadesetog 
stoljeca, kad su politicka i kulturna previranja dovela 
do formiranja grupa Ijudi koji su, za razliku od vecine, 
ulicne proteste zamijenili prakticnim promjenama 
drustva ukomponiranima u vlastite zivote u zajednici 
- komune, s ciljem stvaranja novih primjera 
zajednica baziranih na miru i samoodrzivosti. Danas 
postoje mnoge takve zajednice, koje nastoje svoj 
ekoloski otisak smanjiti do mjere samoodrzivosti, sa 
skupinama Ijudi od osam pa sve do nekoliko tisuca. 
Dio njih okupljen je u Global Ecovillage Networku, 
svjetskoj mrezi ekosela (www.ecovillage.org). 

ZIVOTNE ZADRUGE 

Ekosela prvo nastaju kao ideje grupe Ijudi o 
medusobnoj suradnji i iz osjecaja potrebe da se zivi 
Zajedno s Ijudima koji imaju slicne vizije, stvarajuci 
pritom alternativu buki, otpadu i meduljudskoj 
netrpeljivosti. Vecinom su to skupine istomisljenika 
vezanih oko istih interesnih zona, bilo da se radi 
duhovnim ili materijalnim koristima i praksama, 
no, nerijetko ce to biti i potpuno razliciti Ijudi koji 
naizgled nemaju nikakve dodirne tocke. Najveca 
energija u ekoselima jest u meduljudskim odnosima, 
koji se baziraju na prihvacanju svakoga clana kao 
ravnopravnog u svakom aspektu. Nema pravila 
koja bi definirala daljnji razvoj ekosela, jer ovise 
mnogim faktorima dogovora i zeija osnivaca/ 
osnivacica. Tako se dalje ponekad kupuje zemljiste ili 
skvotiraju napustene kuce, zajednicki ureduju pravila 
i kriteriji koji ce se primjenjivati kod gradnje, sadnje, 
rjesavanja sukoba, odiucivanja... sto je osnovno 
'Ijepilo' za intencionalne zajednice. Najcesca metoda 
odiucivanja jest konsenzus koji, kao participativna 
metoda, daje moc odiucivanja svakome u zajednici 

Ijeto2006. [veno] 51 




/^' 



f0' 



!*■ 



**« 






i eliminira diktature i koncentraciju moci na nekoliko osoba ili 
pojedinca / pojedninku. Ekosela bi trebala predstavljati primjere 
simbioze Ijudi, zivotinja i biljaka, u kojima clanovi preuzimaju 
vlastitu odgovornost za zajednicu i okolis, te postuju sebe i 
druge clanove zajednice. Tipicna ekosela djeluju u nekim ili svim 
navedenim podrucjima: razvoj lokalne ekonomije, kooperativne 
socijalne ekonomije, izgradnja zajednica, sustav odiucivanja u koji 
su svi ukljuceni, rjesavanje sukoba, holisticka edukacija 'cjelovite 
osobe', lokalna organska proizvodnja hrane, permakulturni principi 
dizajniranja, ekoloska gradnja, sustavi obnovljivih izvora energije, 
menadzment otpada. Ekosela su, prema tome, aktivne i kriticne 
heterogene skupine Ijudi svjesne svog pripadanja pirodnim 
ciklusima, grupe Ijudi koje danas toliko nedostaju kao protuteza 
negativnim posljedicama globalizacije. 

Sam korak prema zivotu u namjernoj zajednici je danas vrlo hrabar 
potez, jer je takav nacin zivota destimuliran mnogim faktorima, 
npr. rascjepkanim zemljisnim parcelama, koje imaju mnoge 
vlasnike, gdje okrupnjavanje takvih zemljista zahtjeva enormnu 
vremensku investiciju. Ekoloska gradnja takoder nije stimulirana 
povoljnijim gradevnim zakonima, te se jeftini ekomaterijali, poput, 
primjerice - slame, ne mogu zakonski koristiti. Takoder je tesko 
pronaci Ijude koji su spremni uciniti taj korak, jer mnogi imaju krive 
predodzbe o gubljenju privatnosti u ekoselu, prisili ili se boje za 
materijaini opstanak i gubljenje komfora. Medutim, mnoge danasnje 
ekoseoske zajednice dokazuju suprotno: pojedinke i pojedinci se 
lako i brzo uklapaju u ekosela, osnazuju se kroz samospoznaju 
i potporu zajednice, kreativnost se potice kroz zajednicke 
drustvene aktivnosti, djeca se tretiraju kao djeca cijele zajednice, 
a ne pojedinacne obiteiji, osnivaju se zadruge i profitni oblici koji 
donose debit kroz odrzive aktivnosti, a kuce od prirodnih materijala 
i prirodno uzgojena hrana poticu zdravlje. Ukratko: duhovno 
zadovoljni pojedinci stvaraju odrzive zajednice. Princip ekosela 
podsjeca na principe dobro organizirane zadruge, gdje mnoge 
ruke udruzeno rade na dobrobit svakog clana ili clanice: doprinose 
svojim znanjem, radom, suosjecanjem i Ijubavlju. 

EKO-EKO 



CJELOZIVOTNA SKOLA 

Zivot u kreativnoj sredini kao sto su ekosela Ijudima otvara glad za znanjem i stalnom edukacijom. 
Ekosela, kao zivotne sredine, predstavljaju uvjete koji omogucuju clanovima da se razvijaju i uce kroz multikulturu, 
razlicitost i nepostojanje straha od autoriteta, jer se odredeno znanje prenosi izvan ustanova na bilo kojem mjestu 
i bilo kada unutar zajednice, teorija zajedno s praksom. Takva cjelozivotna skola otvara clanove za opazanje kako 
sebe samih u interakciji s okolinom, tako I prirode te na taj nacin postavija temelje za mudrost I sposobnost ucenja 
I shacanja kroz svaku situaciju. Znanje iz svakog zivotnog segmenta se nesebicno dijeli I na taj nacin razvija, sto 
otvara mogucnost za efektivne i konkretne edukacijske modele koji su svrhoviti, skole za odrziv zivot. U ekoselima 
po svijetu postoje tzv 'Living and learning' centri, o kojima Marti Mueller i Lucilla Borio u istomenoj GEN brosuri 
pisu : '"Living and learning' centri su snazni ubrzivaci promjena. To su mjesta gdje ijudi mogu doiaziti i nauciti stvari 
o odrzivom nacinu zivota l<roz pral<ticna isl<ustva l<oja se mogu l<oristiti biio gdje na svijetu. To su iol<aini pianetarni 
modeii. Radi se o treninzima za trenere f(roz inspirirajuce programe na terenu. Sto funl<cionira najednoj strani 
pianete, cesto radi i na drugoj. Jer se ne radi o ponovnom oti<rivanju i<otaca, nego stvaranju efei<tivnili novili nacina 
suradnje. Jer izazovi l<oji stoje pred nama zaiitijevaju stvarnu suradnju, brzu al<ciju i dubol<e spoznaje. " Davno su 
prosli dani kad su se spoznaje i zapazanja prenosili s koljena na koljeno kroz pjesmu, pricu i stihove, a spremnost 
na pomoc i Ijubav bile najvise Ijudske vrijednosti. Je li to glavni razlog zasto se tako rijetko danas nalaze stari seoski 
mudraci? 

Koliko ima raznih Ijudi, toliko i raznih ekosela postoji. Zajednice su ponekad organizirane u razne aktivisticke skupine 
koje promoviraju odrziv nacin zivota. Ekosela su zivi organizmi koji se staino preoblikuju prema unutarnjim potrebama 
clanova i clanica. Kako bi se omogucilo lakse ocjenjivanje stupnja odrzivog razvoja ekosela, Global Ecovilage 
Network sastavio je upitnik za zajednice koji pomaze kod procjene postignute odrzivosti. Sastoji se od pitanja vezana 
uz socijalne, duhovne i ekoloske aktivnosti koji se boduju i na kraju za svako podrucje zbrajaju uz komentare. 

PERMAKULTURA KAO LJEPILO ZAZAJEDNICU 

Namjerne zajednice se najcesce lome zbog nedovoljne vjestine rjesavanja sukoba. Sukobi sami po sebi nisu losa 
stvar, no, kod nedovoljne prijasnje povezanosti grupe ili konflikata koji se ne rjesavaju u pocecima, cesto dovode do 
raspada zajednice. Imajuci u vidu osnovna permakulturna nacela koja su briga za Ijude, briga za okolis i pravedna 
raspodjela, ona predstavija zajednicko polaziste i okvirni nacin razmisljanja svakog ili svake tko je prosao temeljnu 
obuku u permakulturi. Ukoliko je grupa povezana svojim predznanjem u permakulturi, eliminiraju se mnogi moguci 
izvori sukobljavanja. Pretpostavka glasi da Ijudi koji posjeduju znanja koja ukljucuju temeljne zivotne vrijednosti lakse 
dolaze do konsenzusa. 

Ekosela koja postoje i koja nastaju, mogia bi posluziti kao primjeri novih Ijudskih zajednica, koje iskljucuju potrebu za 
kontrolom, a ukljucuju svakog clana i clanicu kao aktivne graditelje poticajne zivotne sredine. Za razliku od danasnjih 
naseija, sela i gradova, ekosela pruzaju utociste i inkubator inovativnoj, kreativnoj i slobodnoj individui koja sve 
navedeno koristi kao mocan alat za stvaranje mreze za bolje sutra. Potrebno je tek shvatiti koliko smo zajedno jaci, 
koliko je vazno na trenutak stati i samouvjereno zaiupiti vrata za sobom. Vrijeme postoji da bi se mijenjalo. Zasto ne 
bismo pokrenuli ekoselo? 

EKO-EKO Ijeto2006. [veno] 53 



ZELENI PLAN KAO 

Pise: Sinisa Golub 

[cinjenica: Zeleni plan je strateski dokument koji opcine i gradovi, bez zakonske prisile, izraduju kroz 
metodu sudjelovanja javnosti, a obuhvaca okolis te prirodnu i kulturnu bastinu. Idejaje na podrucju 
Republike Hrvatske najprije ostvarena u Medimurju i u Istri, a danas Zelene piano ve diljem panonske 
Hrvatske kreira I potice medimurska udruga ZEO Nobilis.] 

Dobro je poznato da su kultura te zastita prirode i okolisa uglavnom minorizirane stavke u lokalnim 
proracunima, odnosno, stavke koje se u rebalansu najprije skidaju s pozicija za financiranje. Takvo 
stanje treba pripisati ne samo nedostatku osjecaja za prirodne i kulturne vrijednosti koje postoje na 
odredenom lokalnom podrucju, vec i nekreativnosti lokalnih duznosnika (dakle, onih koji kreiraju lokalne 
proracune!) u osmisljavanju projekata na podrucju prirode i kulture. Pa se onda u godisnjem proracunu 
mozda i predvide kakva-takva sredstva za "prirodu i drustvo", ali kako ih tijekom godine nema tko 
potrositi putem ovih ili onih osmisljenih aktivnosti, krajem godine sredstva budu rasporedena na krpanje 
proracunskih rupa ili krpanje asfalta i sljuncanje poljskih putova. 

No, kako su i lokaini opcinski/gradski vijecnici bombardirani razlicitim idejama kroz nasilne medije, te 
kako vecina njih ipak ima osnovni osjecaj za vrijednosti koje ih okruzuju, tako se u nekim sredinama 
dogodi cudo, pa se u lokalnim proracunima nade ozbiljan novae za dobre projektne ideje. Negdje 
ti projekti cak i budu realizirani, ako postoji onaj tko je dovoljno uporan da ih gura. Pritom je shema 
realizacije uglavnom nasumicna; realizirani projekti nisu dio nekog veceg sustava, odnosno, nemaju 
"potporno okruzenje" u dugorocnom smislu. Primjerice, opcina postavi kontejner za odiaganje otpadnih 
uija iz domacinstava, ali potencijaini korisnici kontejnera uopce ne budu upuceni zasto ulje treba 
odiagati na posebno mjesto a ne u kanalizaciju, ili pak uopce nemaju informaciju o ovom dobrom potezu 
financiranom iz sredstava njihovog poreza ili komunalne naknade. Pa kontejner bude izvan funkcije, 
te ga opcina na kraju ukloni, a projekt proglasi promasenim. A sve zbog toga jer je izostalo "potporno 
okruzenje". 

54 [veno] Ijeto2006. eko-eko 



Kako bi se zaustavio trend nasumicnih akcija, te kako 
bi se opcine i gradovi usmjerili na sustavni pristup 
pitanjima prirode, okolisa i kulturne bastine (dakle, na 
kreiranje potpornog okruzenja), tijekom 2002. godine 
osmisljen je projekt "Green Agenda", uz suradnju 
hrvatskih udruga "Zelena Istra" i ZEO "Nobilis", a uz 
nositeija ideje - nizozemske Zaklade Milieukontakt 
iz Amsterdama. Da bi projekt postao i regionaino 
prepoznatljiv, najprije je preveden njegov naslov 
u Zeleni plan. Uz pocetnih osam jedinica lokalne 
samouprave (4 u Istri i 4 u Medimurju), danasnji broj 
opcina koje izraduju svoje "Zelene planove" popeo 
se na petnaestak, a sve zahvaljujuci cinjenici sto se 
nakon povlacenja Nizozemaca iz projekta (sredinom 
2005. godine) prica nije ugasila, vec medimurska 
udruga ZEO Nobilis i dalje gura stvar diljem 
panonskog dijela Hrvatske, stavljajuci prirodu i okolis 
na dnevni red opcina koje (barem) zele sustavno 
promisljati o odrzivom razvoju. Time se medimurska 
iskustva i spoznaje o mogucnostima zastite okolisa 
na lokalnoj razini vjesto implementiraju u lokainu 
okolisnu politiku mnogih opcina, uglavnom manjih, 
onih koje se u razvoju ne mogu nadmetati s velikim 
industrijama, ali mogu svojom prirodnom Ijepotom i 
svojim kulturnim posebnostima. 



Medimurje upravo tijekom studijskih putovanja 
organiziranih u sklopu izrade pojedinih ZP-a. Kad 
ovdje vide sustav upravljanja otpadom, ili sustav 
zastite vodocrpilista u Nedeliscu ili jos neka veca 
ili manja rjesenja koja doprinose kvaliteti okolisa 
i zivljenja, posjetitelji-namjernici iz Medimurja 
odiaze u jos cvrscem uvjerenju da su posjetili "Malu 
Svicarsku", zupaniju u kojoj tece med i mlijeko. (No, 
je li to uistinu tako?!?) Cjelovitoj, pozitivno-zigosanoj 
slici Medimurja kao okolisno svjesne regije dodatno 
doprinose i tvrtke poput "Tehnixa" ili "Cakoma", a 
"pokazivanje" tih uspjesnika gostima koji medimurski 
zavicaj posjete u sklopu izrade svojeg ZP-a, sasvim 
je sigurno brendiranje Medimurja. Bez obzira sto 
strucnjaci rekli o tome. 



E, sad, uz neizbjezno pitanje sto uopce jest brend, 
ne ulazeci pritom u stroga marketinska odredenja, 
osjecaj mi govori da se "Zelenim planom" uvelike 
brendira (a jedan od prijevoda rijeci "brend" jest i 
zigosanje!) Medimurje, i to kao regija naprednih 
okolisnih tehnologija, te kao regija koja razvija 
proaktivni odnos prema bastini na kojoj zeli graditi 
odrzivu buducnost. Da taj osobni osjecaj nije samo 
subjektivna fikcija, potkrepljuju svojim izjavama 
i iskrenim odusevljenjem svi oni koji posjecuju 



56 [veno] Ijeto2006. 



EKO-EKO 



ZASTITA PRIRODNE 
RIJEKE MURE 

(protiv gradnje hidroelektrana i vodnih stepenica) 




EKO-EKO 



Ijeto2006. [veno] 57 



Inicijator i nosilac Programa zastite i revitalizacije rijeke Mure je "Odbor za zastitu rijeke Mure", koji cini stotinjak 
nevladinih organizacija iz cetiriju drzava - Austrije, Slovenije, Hrvatske i Madarske. 

U jednom dijelu svog pamfleta, oni kazu: 

Mi, Ljudi s Mure, za ocuvanje smo i revitalizaciju porijecja prirodne rijeke Mure u sklopu zasticenog podrucja 

EU - NATURA 2000. Protiv smo gradnje hidrocentrala i vodnih stepenica, daljnjeg reguliranja i kanaliziranja 

rijeke Mure i time potpunog unistenja vrijednog tradicionalnog prirodnog i kulturnog okolisa (ekocid i kulturocid) 

jedne od poslijednjih europskih (su)prirodno ocuvanih (Spielfeld/Legrad) poplavnih rijeka "Lijepe Nase" Mure te 

dodatnog pogorsanja mikroklime i ugroze zdravija stanovnika - 400 000!!! U cetiri drzave! 

Glede danasnjeg stanja planiranja i moguce gradnje osam do dvanaest(!!) hidrocentrala i stotinjak vodnih 

stepenica na rijeci Muri hitna je potreba za upoznavanjem javnosti u sve cetiri drzave sa - danas nazalost "tuzno 

zaboravljenom" - prirodnom posebnoscu i jedinstvenoscu te "izvanvremenskom" Ijepotom bogatog autohtonog, 

tradicionalnog, prirodnog i kulturnog Ijudskog okolisa na jos danas ocuvanoj (su)prirodnoj rijeci Muri od 

Spielfelda/Austrija do Legrada/Hrvatska. 

Upoznavanje javnosti s hitnom potrebom 
ocuvanja i zastite (u sklopu EU- NATURA 
2000) danasnjeg (su)prirodnog stanja rijeke 
Mure i njezinog poplavnog podrucja, kroz 
prezentaciju i implementaciju programa 
odrzivog gospodarskog razvoja sa 
nadziranim rastom prirodi bliskog eko- 
turizma i uvodenjem visenamjenske prirodi- 
bliske poljoprivrede, s nastankom stotina 
prirodi-bliskih NOVIH RADNIH MJESTAza 
stanovnike - posebno za mlade! 
Najjaci argument protiv gradnje osam do 
dvanaest(!) hidrocentrala i vodnih stepenica 
je mogucnost nastanka stotina STALNIH 
RADNIH MJESTA, povezanih s postojecim 
i planiranim zasticenim prirodnim i eko- 
turistickim zonama u Austriji, Sloveniji, 
Hrvatskoj i Madarskoj, u danasnjem stanju 
depopulacije i odiaska mladeg stanovnistva i stagnacije zivotnog standarda u prilicno nerazvijenom, rubnom i 
pasivnom granicnom podrucju u sve cetiri drzave. 

Od 2000 do 2006. g. izvrseno je namjensko zastitno terensko znanstveno istrazivanje i dokumentiranje 
danasnjeg stanja cjelokupne rijeke Mure (od izvora do usca) te istodobno istrazivanje mogucnosti za uvodenje 
odrzivog razvoja uz uvijet ocuvanja i revitalizacije porijecja poplavne prirodne rijeke Mure (Spielfeld - Legrad). 




58 [veno] Ijeto2006. 



EKO-EKO 



Projekt istrazivanja danasnjeg stanja i mogucnosti revitalizacije prirodne rijeke Mure 
Naziv projekta je prilicno dugacak: "Prirodne i kulturne raznolikost! poplavnog podrucja suprirodne 
rijeke Mure, s prijedlogom Odrzivog razvoja uz revitalizaciju-renaturalizaciju te razvoj Ekoloskog 
(kontroliranog!) turizma i visenamjenske prirodi bliske poljoprivrede" 

Odbor za zastitu rijeke Mure predlaze sljedece korake u svom naporu za zastitu Prirodne rijeke IVIure: 

1. Podrska i pomoc prijedlogu Programa zastite i renaturalizacije rijeke IVIure; 

2. Hitno izdavanje i javna prezentacija Programa zastite u cetiri drzave. 

Prijedlog Programa zastite i renaturalizacije rijei^e IVIure 

Drzave ukljucene u projekt su Austrija, Slovenija, Hrvatska i Madarska. 

- odrzivi razvoj porijecja rijeke Mure 

- zastita - revitalizacija - renaturalizacija rijeke Mure 

- cetverodrzavni transregionaini park prirode-biosferni rezervat: "Rijeka Mura" 

- cetverodrzavne transregionalne eko-turisticke zone "Mur-@-land" 
Ciljevi projekta 

- Potpuna zastita rijeke Mure i njezinog poplavnog podrucja: EU "NATURA2000" 

- Zaustavljanje planiranja i gradnje osam do dvanaest (!!) hidrocentrala i vodnih stepenica 

- Zastita - revitalizacija -renaturalizacija prirodne rijeke Mure od Spielfelda/Austrija do Legrada/Hrvatska - 135 km 

- Odrzivi razvoj kroz prirodi bliski turizam i visenamjensku poljoprivredu 

Izdavanje i javna prezentacija Programa zastite u cetiri drzave 

Program Zastite bit ce objavljen u formi cetverojezicne fotomonografije eko-turistickog zemljovida "Lijepa nasa 
Mura-Ljepotica zauvijek" (Our River Mura - Beauty forever / Unsere Mur - Schonheit fur immer / Nasa Mura 

- Lepotica za vedno). 

Projekt zastite i revitalizacije potrebno je hitno prezentirati glede potrebe za rastom javne ekoloske svijesti o 
nuznosti primjerene zastite i zaustavljanja moguceg unistenja (naturocida i kulturocida) bogatog autohtonog 
tradicionalnog prirodnog i kulturnog Ijudskog okolisa rijeke Mure. 

Fotografije rijeke Mure su nacinjene na svim mogucim lokacijama - metodicki i sistematicno od 2000. do 2006. 
kroz sva godisnja doba i u sva doba dana. Izvrseno je cca 100 raft-kanu foto-izleta na rijeci Muri i cca. 300 foto- 
izleta pjesice i automobilom, vise od 1000 sati i 1000 kilometara, na rijeci Muri i pokraj nje. 
10 000 fotografija rijeke Mure (od izvora u Visokim Turama do usca pokraj Legrada - 444 km) je nacinjeno s 
namjerom temeljitog i sveobuhvatnog foto dokumentiranja danasnjeg suprirodnog stanja za slucaj hitne potrebe 
za primjerenom zastitom od moguceg unistenja prirodnog i kulturnog autohtonog okolisa rijeke Mure - jedne od 
posljednjih preostalih prirodnih evropskih autohtonih nizinskih rijecnih prirodnih i kulturnih okolisa. 
Fotografije ce dokazati, bez sumnje, prirodnu jedinstvenost i bezvremensku Ijepotu do danas ocuvane prirodne 
rijeke Mure (Spielfeld - Legrad) te "zastite vrijednu" Ijepotu krajolika rijeke i njenog poplavnog podrucja, prirodni 
rijecni dinamizam i pozitivne i negativne Ijudske djelatnosti na prirodnoj rijeci Muri od 2000. do 2006. godine. 

(Odbor za zastitu rijeke IVIure Hrvatska) 

EKO-EKO Ijeto2006. [veno] 59 



MELINNAMURI 
PAK NAM SLAFURI...! 




60 [veno] Ijeto2006. 



Osim po svojoj Ijepoti te prirodnoj i kulturnoj 
raznolikosti, Mura je bila posebna i po mlinovima 
i mlinarenju. U proslom stoljecu na Muri je radilo 
mnostvo melina - mlinova. 
O mlinovima na IVIuri pisu vec anticki izvori iz IV. 
stoljeca p.n.e. Mlinarski izrazi u madarskom jeziku 
dokazuju da su nomadska madarska plemena 
prilikom naseljavanja ovih krajeva u IX.stoljecu 
preuzeli u svoju kulturu upotrebu mlina na vodeni 
pogon, a s time i izraze u mlinarskoj terminologiji 
od vec naseljenih Slavena. 
Mlinovi uz Mum su u najstarijim vremenima 
namjesteni na deblima, zvanim "kompi", koje 
su povezivale dvije grede. Komp je bilo kopano 
hrastovo deblo, dugacko i preko 12 metara i siroko 
do 2 metra. Obod debia su omeksali vatrom, da bi 
u nj usjekli korito, gdje su ucvrstili vratilo, siroki krug 
iz cetiriju vijenaca, na koji su pricvrstili lopatice. 
Tek na kraju XIX. stoljeca slikovni zapisi otkrivaju 
nadogradnju srednjovjekovne tesarske tehnike s 
tesanim daskama, koje su oblikovale lade, cune, 
sto su nosili pogonsku napravu na Muri. 
Djelatnost mlinarenja posebno je bila razvijena 
u prvoj polovici XX. stoljeca. Zabiljezeno je da je 
na rijeci Muri od Lapsine do Podturna dvadesetih 
godina XX. stoljeca djelovalo oko 90 mlinova, 
sezdesetih godina oko 11 , a sredinom osamdesetih 
godina zapecacena je sudbina i posljednjem mlinu, 
koji se nalazio kod Zabnika u Opcini Sveti Martin 
na Muri. 

EKO-EKO 



Nestankom mlinova ugasili su se i tradicijski obrti vezani uz gradnju i odrzavanje navedenih objekata: izrada 

drvenih pogonskih i prijenosnih elemenata mlinskog mehanizma, izrada krovova od drvene sindre, rezbarenje 

ukrasnih elemenata na zabatima, izrada drvenih mlinarskih alata i drugo. 

Nazalost, nestankom posljednjeg mlina ugasilo se i zanimanje mlinara. 

U Hrvatskoj nije ocuvan ni jedan ploveci rijecni mlin, a u cijeloj Panonskoj ravnici postoje tek dvije potpune 

rekonstrukcije, u Sloveniji i Austriji. 

U proslom stoljecu na IVIuri je radilo mnostvo mlinova - vodenica. Plivajuci mlinovi na Muri predstavljaju svojevrsni 

izum. 

Danas je tih mlinova malo, jedan od rijetkih je Babicev mlin u Verzeju. Pogonsko kolo pliva na dva camca, dok je 

mlin u zgradi na obali. Sila se s pogonskog kola u mlin prenosi celicnim uzetom te tako mlin ne ovisi o vodostaju 

rijeke. 



OTVOREN MLIN NA MURI 

No, ove je godine u Zabniku kraj Svetog Martina na Muri u 
prekrasnom Medimurju opet proradio ploveci rijecni mlin. Sluzbeno 
otvorenje odrzano je bez velike ceremonije, s obzirom da prije 
stotinjak godina, u doba renesanse drvenih rijecnih mlinova, nije bilo 
svecanih odijela, kicenih govora, rezanja vrpci i "svedskog" stola. 
Prica rijecnim plovecim mlinovima bila je tuzna. "Kotac napretka" 
pregazio je i posljednji mlin koji se nalazio nedaleko danasnje 
lokacije, sredinom osamdesetih godina XX. stoljeca. Zato su 
zaijubljenici u tradicionalne vrijednosti projektom revitalizacije 
ploveceg rijecnog mlina na rijeci Muri zeljeli vratiti djelic atmosfere 
vremena kada je samo na 40-ak kilometara toka rijeke Mure mljelo 
oko 90 mlinova. Radove na mlinu, strpljivo i s puno Ijubavi, izvodio 
je majstor Ivan Strnad iz Svetog Martina na Muri. 
Pustanjem mlina u pogon ovaj projekt nije gotov. Slijedi uredenje poucne staze u prirodi, najsjevernije tocke 
RH, etnografske zbirke posvecene mlinarstvu i tradicijskom zivotu uz Muru, prometne signalizacije, uredenje 
pristupnog puta i okolisa, a sve ce to biti u funkciji svih najmladi narastaji sto bolje upoznaju svoju tradicijsku i 
prirodnu bastinu. 

Dobrodosli ste posjetiti mjesto gdje tradicija jos uvijek zivi. Ogromno bogatstvo flore i faune te prekrasnih 
mocvarnih podrucja na kojem se sunca ogroman broj lopoca i u kojem svoj mir pronalaze najveci i najlijepsi 
labudovi nadohvat je ruke svakom posjetitelju koji dode u najsjeverniji dio Lijepe nase. 3 000 metara uredenih 
pjesackih staza, klupe i informativne table uvelike olaksavaju put svakom Ijubitelju prirode kao i svakom covjeku 
koji se zeli psihicki odmoriti od stresnog i ubrzanog nacina zivota. Rijeka Mura sa svojim rukavcima pruza savrsen 
dom raznim zivotinjama, kao i velikom broju raznih riba. (www.kneja.hr) 




EKO-EKO 



Ijeto2006. [veno] 61 



UCENJE 
DR. 

RUDOLFA 
STEINERA 

Pise: Bernarda Orehovec 




1. DIO KRATKI ZIVOTOPIS UTEMELJITELJA ANTROPOZOFIJE 

Dr. Rudolf Steiner roden je 27. veljace 1861 . u Donjem Kraljevcu, kao sin austrijskog telegrafista zaposlenog kod 
Juzne austrijske zeljeznice. U prvoj godini njegova zivota obitelj Steiner se seli. Na svoje rodno mjesto uvijek 
je gledao kao na granicu izmedu Istoka i Zapada. Nadosjetiini svijet za Rudolfa Steinera prisutan je od samog 
rodenja. Bio je jedan od posvecenih i imao je zadatak da Ijudima koji se gube u materijalizmu pokaze put koji bi 
im otvorio smisao za «pravu istinitost» o postojanju fizickog, dusevnog i duhovnog svijeta. 

Zbog cestih selidbi rano je sazrio i tako se rano osamostalio. Pohadao je reainu gimnaziju i od 14 godine poceo 
davati privatne satove svojim suucenicima. Drzao je satove grckog i latinskog jezika, a za odrasle i satove iz 
knjigovodstva. Ti privatni satovi bili su mu izvor prihoda do njegove 29. godine. 



62 [veno] Ijeto2006. 



NADJEV MUDROSTI 



Od 24. do 28. godine zivi kod jedne becke obiteiji kao 
ucitelj njihove djece, medu kojom je i jedno bolesno i 
zaostalo dijete kojem je izuzetno pomogao. Zavrsava 
fakultet i postaje lijecnik. 

Od 1890. do 1896. sreduje Goetheov arhiv u 
Weimaru i tako postaje strucnjak za Goethea kao 
istrazivac prirodoznanstvenih radova. Vec 1894. 
izdaje knjigu «Filozofija slobode», u kojoj opisuje 
osnove modernog pogleda na svijet i duhovni rezultat 
promatranja po prirodoznanstvenim metodama. 
1897. odiazi u Berlin i postaje urednik knjizevnog 
casopisa "Magazin fur Literatur" i drzi mnoga 
predavanja u razlicitim udruzenjima. 1899. drzi 
predavanje «0 Goetheu» u Teozofskom drustvu. Na 
torn se predavanju izrazava jezikom koji ce kasnije 
postati terminologijom antropozofije. Od 1910. do 
1913. izvode se cetiri misterijske drame koje je 
napisao kao poseban studijski materijal za lakse 
razumijevanje antropozofskog impulsa. 
Suraduje s Teozofskim drustvom do 1913. Iskljucen 
je iz tog drustva radi razlicitih pogleda na svijet, 
pa tako osniva Antropozofsko drustvo, zajedno sa 
svojom suprugom Mariom Sivers, koje se vrlo brzo 
siri kao veliki i jaki pokret. 

1914. pocinje 
izgradnja buduceg 
antropozofskog 
centra 

«Goetheanuma» pod 
njegovim vodstvom i 
uputama, u Dornachu 
kraj Basela u 
Svicarskoj. Zgrada 
«Goetheanuma» 
gradilase lOgodina, 





a gradili su 
je strucnjaci i 
antropozofi iz 
cijelog svijeta. 
Bilaje izgradena 
iz drveta, a 
njegovi protivnici 
su je zapalili na 
staru godinu 
1922. Dr. Rudolf 
Steiner to 
dozivljava kao 
tezak udarac 
Antropozofskom 
drustvu i pocinje 
graditi maketu 
novog zdanja koje 
ce biti napravljeno 
od betona, tako da ga se vise ne moze zapaliti. Na 
detaljima oko izgradnje radi do svoje smrti. 

1919., na molbu tvornicara cigareta Emila Molta, R. 
Steiner u Stuttgartu osniva Waldorfsku skolu, koja je 
na pocetku bila zamisljena samo za djecu radnika i 
sluzbenika tvornice. Pedagoski uspjeh bio je ocit, pa 
se takvo skolovanje prosirilo po cijeloj Njemackoj. 
Vec 1923. Antropozofsko drustvo broji 12000 clanova, 
pa Dr. Steiner radi na njegovoj reorganizaciji. Na 
bozicnom zasjedanju 1923. utemeljuje Visoku skolu 
za duhovnu znanost, sa sedam sekcija. Od tog 
vremena postaje prvi predsjednik Drustva (dotad je 
bio clan i ucitelj). Cilj novog ustroja Drustva je bio da 
njegovi clanovi prakticiraju antropozofiju s mnogo 
vise istinitosti nego prije. Mnogo veleposjednika, 
vecinom grofova, javija se Drustvu s molbom za 
uputama za zdravu i plodnu poljoprivredu. Vec tada 



NADJEV MUDROSTI 



Ijeto2006. [veno] 63 



je bilo jasno kamo vodi konvencionaino poljodjelstvo: 
prevladavalo je misljenje da ce se plodnost tia unistiti 

i da ce kvaliteta 
prehrambenih 
proizvoda 
katastrofaino 
pasti. 

1924. Steiner 
udovoljava 
molbama 
poljovlasnika i 
odrzava cuveni 
Poljoprivredni 
tecaj u osam 
lekcija na 
imanju grofa 
Keyserlingka u 
Koberwitzu. Na 
tecaju govori daje 
svoje djetinjstvo proveo na selu, pa se smatra «malim 
kmetonn». Njegova biolosko-dinamicka poljoprivreda 
temeljena je, dakle, na antropozofiji kao duhovnoj 
znanosti. Ona modernom covjeku omogucava 
razumjeti smisao i savrsenstvo svijeta i vlastitog 
zivota. 




medicini. Nakon sestomjesecne bolesti, dr. Rudolf 
Steiner umire u svojoj 64. godini, a njegov grob 
danas se nalazi kraj monumentalnog zdanja 
novog «Goetheanuma» u Dornachu. Danas se u 
«Goetheanumu» odrzavaju razni seminari, a pocetkom 
veljace Kongres antropozofa cijelog svijeta. Zapisi 
s mnogobrojnih Steinerovih predavanja (oko 6 000) 
izdaje Zaklada R. Steinera u Dornachu. 

(U sljedecem broju citajte nastavak: o antropozofskom 
filozofskom sistemu...) 



Od 1921 . do 1927. Steiner sa svojom zenom odrzava 
tecajeve oblikovanja govora i dramske umjetnosti, 
razvija umjetnost recitiranja. Kroz antropozofiju 
polozio je i temelje euritmije. To je umjetnost u kojoj 
se pokretom izrazava individualna duhovnost. 



Pred kraj zivota Steiner lijecnicima daje uputstva 
kako lijeciti kroz nove spoznaje u antropozofskoj 

64 [veno] Ijeto2006. 



NADJEV MUDROSTI 




VLASTITE 
DJECJE PRICE* 



Postizanje samostalnog stvaranja teksta jedan 
je od ciljeva ucenja citanja i pisanja 



Pripremila: Nevenka Holetic, odgajatelj-mentor 



Ijeto2006. [veno] 65 



"Ne mozete natjerati djecu na citanje i pisanje. Oduvijekje bila najboija 
znacajka vrhunskih uciteija da oni pozivaju... Ovdjeje cijeli novi svijet, 
vaija ga otkriti - dodite, udite... AH ne mozete pozvati nekoga da dode 
tamo gdje vi sami niste nikad bill. " Donald Graves 



Istinita tvrdnja Donalda Gravesa ukazuje na potrebu da se djeca zovu 
u novi svijet koji se otvara pred njima te da ih treba podrzati u toj novoj 
avanturi da istrazuju sve dalje i dalje. Nuzna je povezanost djetetovog 
okruzenja i svakodnevnih njima bliskih komunikacijskih situacija, 
primjerenost dobi i kognitivnih sposobnosti u procesu opismenjavanja. 
Proces usvajanja jezika, citanja i pisanja kod djece temeiji se na 
njihovom prirodnom razvojnom putu, pri cemu su odgajateiji uzori, modeli 
i partneri pri ucenju. Suvremena istrazivanja pokazuju koliko je usvajanje 
pismenosti zapravo socijaino prenosenje vjestina. 
Program "korak po korak" posebno naglasava cinjenicu da se 
opismenjavanje najbolje postize u okruzenju koje je bogato tiskovinama 
i mnostvom raznolikih poticaja i prilika za uporabu i istrazivanje jezika. 
Odgajateiji pripremaju okruzenje za djecu kako bi ona ucila aktivnim 
istrazivanjem u interakciji s odraslima, drugom djecom i materijalima. 
Razvijajuci takvo okruzenje u vrticu, razvijajuci dakle centar za pocetno 
citanje i pisanje, usvajanje vjestina pismenosti postaje ugodna aktivnost 
koja potice predskolsko dijete na nova ucenja. U bogatom okruzenju 
odgajatelj potice dijete na razvoj vjestina kao sto su: razvijanje govora, 
upozavanje sa znacenjem pisma i teksta, prijenos govora u pisani 
tekst, razvijanje glasovne osjetljivosti, primjena abecednog nacela 
(sifriranje i desifriranje), kao i razvijanje pisanja i postizanje citanja s 
razumijevanjem. 

Djeca biraju medu aktivnostima koje je odgajatelj ponudio ili medu onim 
aktivnostima sto su ih sama spontano zapocela. Pisanje se razvija 
pisanjem, a citanje citanjem. 

Razvijen govor neophodan je preduvjet razumijevanja pisanog teksta. 
posTUPCi koji poticu razvoj govornog izrazavanja su: pohvala govora, 
prosirenje djetetova izricaja, pitanja otvorenog tipa i stanka ocekivanja. 
Oni se mogu primijeniti u aktivnostima glasnog citanja price, ali i u svim 
ostalim oblicima govorne komunikacije. 



POSTUPCI 

Najbolje su pohvale koje djetetu 
pokazuju prihvacanje njegovog 
govornog ponasanja, afirmacije 
poput: "Tako je!", "Imas pravo!" 
i "Tocno si to rekao!". Nikad 
djetetu necemo pokazati da smo 
nezadovoljni njegovim izricajem. 
Prihvatit cemo ga nekom izjavom 
odobravanja, ponoviti njegov izricaj 
i prosiriti ga nekim kratkim i jasnim 
dodatkom. 

Poticanje govora ponavljanjem 
djetetova izricaja pokazalo se 
uspjesnim i medu predskolcima i u 
visim razredima skole. Ohrabruje 
djecu, a odgajatelja/uciteija prisiljava 
na odgodu komentara ili kritike. 
Primjena otvorenog pitanja potice 
djecu na dulje trajanje govora i na 
duze izricaje. Takva se pitanja mogu 
postavljati: kad dijete opisuje (sto je 
na slici?), kad okrece stranicu (sto 
ce biti dalje?), za poticanje pamcenja 
(sto je pas Zucko radio na prijasnjoj 
stranici?). Nakon pitanja vazno je 
djetetu dati dovoljno vremena za 
odgovor. Pri postavljanju pitanja 
otvorenog tipa, stanka je nuzna. 
Osim sto djetetu dajemo dovoljno 
vremena za odgovor, vazno je i 
prihvatiti odgovor, bez obzira koliko 
je izricaj, po mjerilima odraslih, 
prihvatljiv. 



66 [veno] Ijeto2006. 



KOCKA, KOCKA, KOCKICA 



SMISLA 

Igra je temeljna djecja aktivnost 
kroz koju dijete uci. Igra koja je 
interaktivna, slobodna, spontana 
i odvija se bez prisile. Igra koja je 
interesantna I u kojoj dijete uziva. 
Igra koja je neogranicena, mastovita I 
ekspresivna, kreativna I divergentna. 
Dijete je unijeto u igru, ima utjecaj 
na drugu osobu ili predmet, i reagira 
na promjene koje izaziva. Da bi 
nesto bilo igra, dijete mora zeljeti 
sudjelovati u onome sto radi. Ono 
moze samo odabrati aktivnost, ili mu 
je moze predloziti odgajatelj. Dijete 
koje se igra, potpuno je posveceno 
onome sto radi i to za njega ima 
smisla. 

Igra pruza djeci mogucnost 
istrazivanja, eksperimentiranja, 
razvijanja smisla i ideja za ucenje 
pokusajima i pogreskama. Kada 
dijete svojevoljno stupa u interakciju 
s drugim Ijudima ili predmetima, a 
bez unaprijed odredenih granica, ono 
pokazuje izuzetnu zainteresiranost i 
koncentraciju, ono uci. 



Djeci trebaju biti osigurane nnnoge prilike da shvate kako su citanje 
i pisanje korisni, prije nego ih se poena poducavati nazivinna slova, 
glasova ili snnisia rijeci. Tenneljna unnijeca se usvajaju kada djeci 
innaju smisla. Razlicite vrste aktivnosti koje poticu razvoj jezika i 
pisnnenosti putenn osnnisljenog iskustva su: slusanje i citanje prica 
i pjesanna, tennatski izleti, diktiranje prica, pronnatranje tiskanog 
nnaterijala, sudjelovanje u drannskoj igri i druginn iskustvinna gdje se 
trazi konnunikacija, nefornnaini razgovori s drugonn djeconn i odraslinna, 
eksperinnentiranje u pisanju preslikavanjenn, crtanjenn i iznnisljanjenn 
vlastitog sricanja slova. PrirocJena radoznalost nnotivira djecu na 
ukljucivanje u te i slicne aktivnosti ucenja. 

PRICANJE I PREPRICAVANJE 

Zasto je vazno pricanje: kad pricate djetetu, ono uci slusati, odrzavati 
paznju, uci nove rijeci, uci da prica inna pocetak, sredinu i kraj te da se u 
prici nesto dogada, uci uzivati u sretnonn zavrsetku i u svennu snnijesnonn. 
Kad dijete prica vanna, ono uci upotrebljavati rijeci koje je culo, ispricati 
dogadaj po redoslijedu, uzivati u tonne da zna pricu. 
U prvoj fazi prepricavanja price, dijete nakon zajednickog citanja 
prepricavanjenn povezuje pocetak, sredinu i kraj. U ovoj fazi djeca 
prepricavaju pricu na razlicite nacine, dopunjavajuci i nnijenjajuci njihov 
sadrzaj ili pojedine dijelove prica. Neka djeca prepricavaju pricu tocno 
onako kako su je cula. Zatinn pocinje faza pricanja prica bez citanja. To 
su, najcesce, price o vlastitinn i obiteljskinn dogadajinna. Treca faza je 
sannostaino snnisljanje prica, uz odgajateljevo slusanje i zapisivanje prica 
u individualne knjizice djece ili u zajednicku biljeznicu. 
Djeca dolaze u vrtic s pricanna koje inn pricaju odrasli. 
Ena (3 g.): "Meni nnanna prica price dok sann ja u krevetu." 
Jelena {5,5 g.): "Ja pricann price nnanni i tati dok snno u krevetu." 
Tino (4 g.): "A nneni baka prica price." 

Djeca donose razlicite slikovnice u vrtic i zele da inn ih odgajatelj procita, 
njinna i njihovinn prijateljinna. Odgajatelj planira price koje ce ispricati ili 
procitati djeci, kako bi utjecao na razvoj svih razvojnih podrucja kod djece 
(ennocionaini, spoznajni razvoj, razvoj govora...). Odgajatelj potice djecu 
na razgovore o prici i na prepricavanje price, kao i na drannatizacije prica, 
igre uloga. 



KOCKA, KOCKA, KOCKICA 



Ijeto2006. [veno] 67 




Kada djeca odslusaju nekoliko 
prica, odgajatelj moze zapoceti 
igru "Biralice prica" u kojoj 
djeca predlazu koju bi pricu 
zeljela cuti. U odabiru biraju i 
svoje vlastite price (koje imamo 
zapisane) i vlastite price druge 
djece. Ponovno citanje prica 
potice djecu na stvaranje novih 
prica. 

Nakon ispricane price neka 
djeca zele nacrtati pricu. To cine 
na razlicite nacine. Primjerice, 
nakon pricanja price "Kucica", 
Viktor (5 g.) je nacrtao glavni 
lik koji ga se osobito dojmio. 
Ilija (3,5 g.) na jedan je papir 
nacrtao sve likove iz price. 
Karin (6,5 g) crta po dijelovima 
price, prema radnji, "sto je bilo 
prvo, pa drugo, pa trece..." 



PRIMJERI VLASTITIH DJECJIH PRICA 

Slijede zajednicke i samostalne price djece iz skupine "Delfinici" iz vrtica "Vjeverica", Djecjeg centra Cakovec. 

NASA PRICA 

Karin (6,5 g.): Tu napisi prica o mravima. Ti teta pocni. 

PRICA OMRAVIMA 

Odgajatelj: I bill su mravici... 

David (3 g.): I sreli su pauka... 

Ilija (3,5 g.): Razgovarali su... 

Viktor (5 g.): Pauk im je rekel da nema kucu. I mravi su ga pustili u svoj mravinjak. 

Karin: I zivjeli su skupa i zajedno. 

Olive (4 g.): I onda su ga uveli u kucu. I dali su mu svoju jabuku. I on je jeo jabuku. 

Viktor: Mravi su imali svoju kraljicu koja je rodila mrave i bilo ih je sve vise. 

Ena (3 g.): Mrave smo vidjeli u travi dok smo bill vani. To su isti mravi kao u prici. 



68 [veno] Ijeto2006. 



KOCKA, KOCKA, KOCKICA 



Karin: Kraljica mrava je citala pismo od mrava. Pisalo je da mravi moraju ici raditi u rudnik. 

Ilija: I da su letjeli avionom. 

Martin (4 g.): I da su jedni mravi u rudniku. 

Karin: Da su mravi isli u ducan kupovati hranu da budu imali jesti i da budu imali za drugi put. 

Ilija: I mravi su odiucili loviti hobotnicu. 

Luka (3,5 g.): Hobotnica ima pjege i zaiijepi se. 

Luka: I zaiijepi se mravu za vrat tak da ne moze ni disati. I jedan mrav je umro, dok je njega hobotnica tak. 

Ilija: I onda je dosia jedna maca i jednog mrava pojela. 

Oliver: A ostali mravi su htjeli pojesti macku i hobotnicu. A onda su se mravi sjetili da uzmu olovku i da hobotnicu i 

macku jako istucu. 

Ilija: I zavrtiju olovkom i olovka tuce. I macka i hobotnica pobjegnu. 

David: I onda je i pauk poterao macku i hobotnicu. 

Ilija: Hobotnicu je sa krajem olovke, a macku sa pocetkom olovke. 

Martin: I onda su mravi sreli jednu zmiju i dosli su natrag svojoj kraljici. 




O SLAGALICI 

Bila jedna slagalica. Ona nije voljela raditi. 
Onda je pala u svemiraj. Onda je tak pala i 
nije se znala zdignuti. Onda je nekog molila. 
Ponija. Molila je da joj pomogne. A on joj nije 
mogao pomoci. Jer je on nosio Ivana. 
(Jelena Kovacic, 3 g.) 

O PUZICIMA 

Tak su zivjeli mali puzici na obali. Ne. U moru 
su oni zivjeli. U moru su zivjeli. I tako je jedan 
puzic rekao kamencicima: "Ja hocu s tobom u 
more." Tako mu je reko. I onda je samo otisao 
u more. I to je gotova prica. Sad je vrijeme da 
svi puzici i kamencici zive u moru. 
(Jelena Kovacic) 



O CVJETICU 

Cvjetic nije imal nikaj za jesti pa se odma rasplakal. Onda pak se prestal plakati. Tata i mama su dobili peneze 
i isli su kupiti cvjeticu nekaj za jesti. Kupili su mu pekmeza, kruha, zemlu i persina. Cvjetic je rekel da bo ve jel. 
(Tessa Bengez, 3,5 g.) 



KOCKA, KOCKA, KOCKICA 



Ijeto2006. [veno] 69 



I padala je kisica. I nista se nije dogodilo. I samo je cvetalo, cvetalo... Ja sam tuzan. Sudarili su se oblaci i grmjelo 
je. E, onda, bojao sam se! (Jan Jancec, 3,5 g.) 

PRICAOLJUBICICAMA 

Karin: Prica se zove "Ljubicice". 

Odgajatelj: Jedne srijede ja sam se probudila... 

Karin: Onda su zrasle ljubicice, jer je padala kisa. 

Tessa: Onda dok je padala kisa, jos su vece zrasle. 

Oskar {5,5 g.): Onda je jako veliki suncokret zrasel i ljubicice su se pentrale po njemu. Onda su otisle u divov 

dvorac. Div ih je napao, ali su one pobegle i otisle u svoju kucu spavati. 

Oliver: Onda se dogodila nezgoda, da bu se pojavila trava. Onda je neko zvonio. To je bio lopov. Onda je isao bi- 

bi-bi sa drugim kamionom. I ljubicice su se spasile od lopova mitraljezom. Tak se mogu spasiti. I onda su ljubicice 

radile travu od lisca. 




AUTO I MIS 

Auto je isao u ducan. I onda je 
nasao misa i rekao je: "O, debar 
dan!" A mis mu je rekao: "Uj - joj, 
dovidenja!" Onda je dosao vuk. I 
pobjegao nazad u sumu. Ondaje 
dosao helikopter. Gadao je zemlju. 
I ondaje eksplodirala. Zemlja. Dosli 
su vatrogasci i ugasili brzo vatru. 
Onda je dosel pesek i onda je 
skakutal po toj zemlji. 
(Ilija Biskup, 3,5 g.) 

PRICA PRASICA 

Jedan je stricek bio u vojsci i rekao 

je: "Nema ptice do prasice." I onda 

su donesli pajceka i stricek je rekao: 

"Nema piva do pan piva." I onda je 

prosia ta reklama. 

(David Zdolec, 3 g.) 



70 [veno] Ijeto2006. 



KOCKA, KOCKA, KOCKICA 



LOVACKE PRICE 

David: Ja znam lovacke price. Budem pricao. 

Odgajatelj: IVIoze. Ti pricas, a ja zapisujem. 

David: Tak sam ti ja bio na strazi. I onda sam cuo da 

nesto mumlja. 

IVIartin: Kakva mumija? Ovakva ili onakva? 

David: Pa ja pricam pricu. 

Viktor: Postoje inace mumije i faraoni. 

David: I onda sam cul da nesto mumlja, a ja sam 

znao da je to medvjed. Ja sam nanisanio pusku. 

Moj pas Rex pocne rezati. Imao sam dva psa. Rexa 

i Belu. Pocne rezati Bela i Rex. Imam tri psa. Rex, 

Bela i isto Bela. Jedan, dva, tri. Onda su dosli vojnici 

i odnesli su svoju vojsku. U nasu vojsku. To nije za 

stvarno. To je samo prica. 

VUK I MEDO 

Jednog dana isao je medo u sumu. I onda sretne 
psa. Medo rece psu: "Jesi li spreman za diskac?" Pas 
rece: "Za kakav diskac?" Onda mu rece medo: "Pa 
kaj nisi cuo za diskac?" Pas pita: "A kaj je to diskac?" 
Medo rece: "To ti je tam de se seksa." Pas rece: "Ja 
ti to ne volim." Onda dojde bokser i njegovi prijateiji i 
buldogi i istuku medvjeda. Onda pas rece: "Zaiostan 
sam. Propade mi sator." I najedamput cuje korake 
bum-bum-bum. Onda rece: "Ja sam div. Ja sam 
D-I-V!"l najedamput cuje auvukanje. Vukov glas. Bio 
je to vuk. Vuk je otisao u Spidermanovu kucu jer je 
Spiderman isao diva srediti. (Oskar Ovcar, 5,5 g.) 

Koristena literatura: 

Mira Cudina - Obradovic: "Kad kraljevna pise 

kraljevicu", 2. izdanje, Zagreb, POU Korak po korak, 

2004. 

Sue Bredekamp: "Kako djecu odgajati", Educa 

Zagreb, 1996. 

KOCKA, KOCKA, KOCKICA 



JACUOOSKARU 

Jednog suncanog dana je bila kisa i zgubil se je 
Oskar. Onda je mama skricala. Onda je ne znal 
doma. Onda je tata za njim dosel i onda je disel 
kuci. Onda je pocelo grmeti i onda su se odstekali. 
Onda su isli na kompjuter i onda je zgorel. Onda 
su ga Neniju nesli. I onda je Neno slozil i onda su 
igrali na kompjuteru. (Tino Mihael Posedi, 4 g.) 

O LOPTI 

Po mraku lopta je pala van iz kuce i onda tak je 
dosia van lijepo kroz prozorek. Dotrcal je pesek 
i lepo ju je zgrizel. Onda ju je tak zdrapal lijepo 
i onda se dogodilo s loptom i pasom... Onda je 
dosao tata i reko: "A zasto si pozvakao loptu?" 
Onda je rekel pes: "Nisam znao da je to lopta, pa 
sam je izgrizo." I onda je pas reko: "Oprostite." 
(Martin Raic, 4g.) 




Radna atmosfera redakcije casopisa "Veno" 



Ijeto2006. [veno] 71 




KAKO JE CAKOVEC DOBIO IME? 



Pise: Irena Gomezelj 



Prvi poznati naziv za Medimurje datira jos iz rimskoga doba kada je ovo podrucje bilo nazivano Insula Muro 

- Dravana, a srediste mursko-dravskoga otoka - Cakovec, nosilo je naziv Aquama, odnosno Vodengrad. 

O porijeklu naziva Cakovec postoji nekoliko razlicitih misljenja. Tijekom 13. st. u sredisnjem dijelu mocvarnog i 

sumovitog Medimurja izgradena je drvena utvrda zvana Csaka-Thurn koju je u svrhu obrane izgradio grof Cak 

Demeter 1 266. ili 1 267. godine. Uvrijezeno je misljenje da je stoga staro ime Aquama zamijenjeno imenom 

Csaktornyara. 

Neki, pak, tvrde da je ime dobio po potoku Trnavi (stari naziv Tornua) koja ovuda protjece, pa su misljenja da 

izvorni naziv za Cakovec glasi - Cakova Trnava (Csak-Tornua), jer je grof Cak imao posjede uz Trnavu. 

Prema pavlinu Bedekovicu, danasnji naziv Cakovec potjece od naziva Cakova ves, Cakovo imanje, ili doslovno 

- Ocevo selo. 

Danasnji se povjesnicari ipak opredjeljuju za "toranj" vjerojatno stoga jer je na najstarijim zemljopisnim kartama 
najcesce ucrtan uz ime Cakovca. 



72 [veno] Ijeto2006. 



TIJESKA GRIJESKA 



FLORA U HRVATSKIM 
KAJKAVSKIM POSLOVICAMA U 
MEDIMURJU 

Pise: Josip Jankovic 

Nemamo nijedne samostalne zbirke sabranih poslovica na tlu «horvatskoga cvetnjaka». Ovdje su prikazane 
poslovice pod vidom flore, kako bi se lakse mogle zapamtiti i citati s vecim zanimanjem. Zapisivao sam poslovice 
jos u gimnazijsko vrijeme, sto znaci: jos prije 45 godina. U ovom prikazu posluzio sam se svojim biljeskama 
i poglavljem: «Hrvatska pucka prirecja u Medimurju» str. 411-439. iz knjige Zvonar-Hranjec-Strbad, Usmena 
narodna knjizevnost, Cakovec 1987. 

Zastupljenost flore svrstao sam u devet grupa: 1 . drvece, 2. vocke, 3. grmlje, 4. zito i kukuruz, 5. povrce, 6. 
konopija, 7. trava i djetelina, 8. gljive, 9. drac i koprive. 



^ 



DRVECE 

Hrast i brijest 

Jaki kak hrast. 

Skociv z hrasta na vrbo. 

Opav z hrasta v drek. (na mekano) 

Ide na hrast dreka krast. (besposlica) 

Neje se gubaca najel. (Ijekoviti plodovi hrasta koji su mozda halucinogeni) 

Ide na brest dreka jest, (skatoloski receno za besposlicu) 

Sa kola su drvena, a samo osi so brestove. 

Razlicito drvece 

Z kleha su najbolse vupore. (cesto je svinut) 

Za bukvom graber dojde. (za ogrjev.) 

Jalsev zgovor je nejfaljesi. (nepoznato znacenje) 

Z bukovi drvi na nebi kurijo. (Ijetna zega) 

Gda topolov cvet otpada, zibeki crkavajo. (gutaju kunadru ill diacice kojima plod let!) 



TiJESKA GRiJESKA Ijeto 2006. [vcno] 73 




Drvo opcenito 

Vudrikovo drevo. (moze se reci i za nepoznato drvo) 

Drevo drveno. (nepokretni covjek) 

Stojis kak drevo. 

Zivi kak drevo v sumi. (bezbrizno) 

Raste kak drevo. 

Nejvec drevi je pukljavi. 

Sibo tre vijati dok je mloda. (zelena) 

Drevo se ravna dok je mlodo. (poznata: «Drvo se savija dok...») 

Drfce kak siba na vodi. 

Plestati virgesa. (pod sibama; latinski «virga» - siba) 

Mladice se moraju za mlada vijati. 

Kam voter z vehom, tam junak s verom (obecanjem). 

Kam drevo vesi, tam se i zrusi. 

Drevo se zravna dok se prereze. 

Poiek suhoga dreva i zeleno zgori. 

Neje moci pre sirovi drvi kruha peci, gda ga melje ne. 

Ci bi deli isce jano drevo - kolaci bi zgoreli. 

Sekiro je v trcek zasekel, ve nemre trcka reskoliti, niti sekiro vun sneti. (bezizlazna situacija)^ 

- Tak se naduva kak sljugova drva. (stavljena u vodu) 
Nega drv kaj pesa zgodil. 
Rit prodal - drva kupil. (podlegao ucjeni) 
ZIo bode, gda se bo vu zemlji drva iskala (krcilo). 
Z cepanicom ne bos ognja zakuriv. 
Z treskom se ne moci zaklati. 
Nej se klati u trekom! (muciti) 
IVIesa kak drv. 

Puco se kak tolvaji z sume. (majka sinu razbojniku: «Suma ti mati, brda se vati!») 
Ne presadaj staro drevo kajti se bo posusilo. (Ne seli starog covjeka, umrijet ce prije vremena!) 
Korenje je pustiv. (biti dugo na jednom mjestu) 
Bota ima dva kraje 
Pijan kak bota. 
Stima kak pes boto. 
Bog je fale vreden, a mi debele bote. 
Dva so ga nesli na drosco, zadnj je prvoga pitav: 
Ali je iscegori?! (sala) 

74 [veno] Ijeto2006. 




TIJESKA GRIJESKA 




Suhi kak plot. 
Je steblo, ali pozeblo. 
Zabadav je steblo, ako ploda nema. 
Na pukljavo drevo I koza skace. 
Na grbavo drevo ido I koze /srat/. 
Kakse drevo - taksi kiln. 

Vrba 

Raste kak vrba z vode. 
Skociv z hrasta na vrbo. /s konja na magarca/ 
Jaki kak vrbov kiln, /ill babji zob/. 
Na vrbi grozdje. (nemoguce) 
Fucka (prda) je isce na vrbi. (na vrbi svirala) 
Tele vu vrbo ritalo. (suvisni napor, obijest) 
Venca se v cirkvi, a pod vrbo zeni. 
Vencani pod vrbom. (diviji brak.) 
Gda Marija-Svecnica v zemljo sveco vuzge, mom 
pocne okoli vrbe zemija crneti. 



VOCKE 

Jabuka 

Jabuka ne padne daiko od stebla. 

Jabuka ne padne daIko od hruske. (susjedna stabia) 

Z jabuke bi kaco stirav, samo da jo strosi. 

Z jabuke bi kaco stirav i frkav. 

Deci so zelene jabuke-slatke. 

Kruska 

Hruska daIko od dreva ne padne. 

Zbira si kak medved hruske. 

Nesam opav z hruske. (nisam udaren u glavu) 

Isce je hruske pekev. (neroden) 

To su mefke hruske. (lagani posao) 



TIJESKA GRIJESKA 



Ijeto2006. [veno] 75 



Tresnja 

Piceki pocrkajo, ki se zlezo gda so cresnje zrele. 

Na sako rec pazi kak prasica na cresnjev drek. 

Z veliko gospom je ne dobro cresnje jesti. (gadaju te 

kosticama) 

Na Vidovo se cresnje trzijo. 

Vinova loza 

Trsovajuha. (vino) 

Dok bu suha rozga z grozdicem rodila. (nikad) 

Gorice ne cakaju molitvo nego motiko. (vjernicki: 

oboje) 

Na trpljenjo grozdovje vesi. (o muci grozdovi vise.) 

Neje dobro kre pota gorice meti. (svaki otkine grozd) 

Na Furijonovo se z brega na breg mora mlodo licje 

videti. 

Gda na Vincekovo voda v kolomijaj stoji, unda trsje 

obiino rodi. 

Ostalo voce 

Fige mandalice. (valjda zrele na svetu IVIagdalenu, 

22. VII.) 

Friske fige. (nista) 

Faljene jagode. 

Zbirajo kak poscane slive. (nakon svadbe gladni) 

Ose samo finoga sada grizejo, tak i jeziki. 



GRMLJE 

Trn i grm 

Po trnju se ide v nebo, a po glatkim poto v pekel. 
(ociti evandeoski utjecaj) 

V leti vec da trn nego v zimi hum. 

V leti sak grm coveku stona da. 
Duzen trno i grmo (i zajco.) 

Vu tem grmo lezi zajec. (cuje se i saljiva inverzija: Vu 

tem zajcu lezi grm.) 

Lepo mi je kak kaci na trno. 

Moci se kak kaca na trnjavki (trno). 

Na trn se poscal. (lose volje) 

Hmonji kak der ga na trno dovlekel. 

Lefko se z Ijudskom ritjom po trnjo smicati. 

Trnine su dobre za jesti dok jih mraz popari. 

Drzi se kak da trnje je. 

Marcijuski voter kopino susi. 

Decji sod je za grmom. 

Ruza 

Kod mati buhlje, onod ruza cvete. (meso raste). 

Ki V rozico cilja-v drek pogodi. 

Pepica-ruzica.(tepanje.) 

Picek-ruzek. (tepanje.) 

Pun reci kak sipek/ruza koscic. 

Pun greha kak sipek koscic. 



Bazga 

Dober je zgovor makar bezgov. (nepoznato znacenje) 
Slab kak z bezgova speha. (bazgina srcika nema 
vrijednosti) 



76 [veno] Ijeto2006. 



TIJESKA GRIJESKA 



SAMOGLASNICI U 
MEDIMURSKOM DIJALEKTU 



pise: dr. sc. Duro Blazeka 

Medimurski govori izdvojeni su u poseban kajkavski 
dijalekt cinjenicom da je u njima izgubljena opreka po 
kvantiteti i modulaciji i sto se razvio vokalski sustav 
od cak 5 stupnjeva otvora, sto znaci da ima cak 5 
vrsta razlicitih e-samoglasnika. Vrsta naglaska nije 
vazna, vec samo mjesto naglaska. 
Buduci da ce vecinu citateija najvise zanimati koje su 
to vrste samoglasnika i kako se pisu, u ovom cu broju 
prikazati vokalizam. 

Strogo treba razlikovati naglasenu i nenaglasenu 
poziciju pa cu zbog toga odvojeno prikazati 
primjere za naglasenu i nenaglasenu poziciju, i to u 
znanstvenoj grafiji koju svatko lako moze usvojiti. 

Jednoglasi (nalaze se u donjomedimurskih i 

srednjemedimurskih medimurskih govora): 

'i - nap'iti se, 'iti, s'irsj (komp.), preh'itjtj, g^r'i (prez. 3. 

1. jd), ^defc'ila (gl.p.r. z.r.), kyc'ija "kocija", preh'itjtj se 

"prevmuti se", mlad'ic, m'itkeres "nered" 

'u - m'uzlek, 'unterek, pyzablj'uvatj "zaboravljati", kap'ut, 

k\iz'uh, p\itep'uh "skitnica", kalj'uzatj se "valjati se u 

kaljuzi (o svinjama)", halj'upa "trosna kucica" 

'je - d'jen, vr'|eme, zam'jesjtj, t'^nkj (prid.), '^cjka "tele" 

(hip.), napr'|e, nal'^vatj, st'jenga, ceg'|er "jak ocat lose 

kvalitete", lefet'jerka "1. mrsava, ali zdrava krava, vrlo 

ziva i pogodna za vucu. 2. zena koja voh hodati okolo", 

keref eka "vesela lukavstina" 



'e - st'eza, r'eh "orah", p^gl'ec (imp. 2.1.jd.), p^l'efky 
"polako", m'esec, 'escajk, kam'encek, f'orb'egatj 
"nedostajati" (St'o k'unj mj fi^irb'ega.), p^let'etj "poletjeti" 
'e - z'en (G mn.), gr'eda gled'e (prez. S.l.mn.), prrj'etj, 
'endlatj "raditi rubove na tkanini", cvrtj'e, ledv'enj 
"leden", h^irm'eljjtj se "glupirati se", ftel'ebjtj "otkinuti 
veci komad neke hrane (kruh, meso, sir)", fkan'ecj 
"varljiv" (V'iny je b'il\i fkan'ece.) 
'^ - b'^rem (prez. l.l.jd. od br'atj), z'^na, d'^j (imp. 2. 1. 
jd.), s'^dem (br.), '^h (uzv.), zak'^ljtj "zalijepiti", m'^ljn 
"mlin", k^r^sljn "starinska kolica", pret'^rsjtj se "nagnuti 
se na jednu stranu zbog tezine" 
'o - k'orpjca, nas'opatj, kystj'om (I jd.), ven'o "ono", 
h\irmast'oca "glupost", nak'opatj se "nakupati se", 
p\it'ohn\itj se "snuzditi se", znat'orbatj se "najesti se" (pej.) 
'o - k'otec "svinjac", 'ocem (sup.), f oljsen "koji je s 
nedostatkom", nak'opatj "nakopati", zad^iv'Qljen, m'ostj 
(N mn. od m'ost "most"), p^m'ocj 
'9 - tr'Qva, br'9t za'Qrjatj, hrm'Qk, cvrtj'9 (G jd.), 
krjzi^v'Qtj "u krjzi^v'Qtj k'umj - obostrano kumstvo", 
kjselj'Qk "1. vrsta sira 2. vrsta kisele trave", nak'9patj 
"nakopavati (pej.)", kyl'Qc 

'a - kr'ava, 'anc^k, I'agal (gl.p.r. z.r.), ^gr'ajenj, zac'as 
(pril), hrd'avetj "korodirati", fr'ajskj "Slobodan (o 
zenidbi)", cv'apelnjca "prva kap kise", \itpr'avjtj 
"otpremiti" 



TIJESKA GRIJESKA 



Ijeto2006. [veno] 77 



Dvoglasi (nalaze se samo u vecini govora gornjeg Medimurja): 
'y - kr'yla, z'ytj se "sastati se", cest'ytka, p'y sek "straznjica", c'yk "opusak", s'y 
"svi", b'yk, gled'y (prez.S.l.jd.), zag'yliti "zagnjiliti", k^l'yc "batina", kr'ys, m'y 
"mi", m'y slim (prez.), fr'pk^ "brzo", gl'y sta, k'y sta "ladica", kr'ycati, p'y sani 
"saren", r'yba, sp^m'gnatj se, s'ybje "granje", s'ypek "ruza", vel'ym (prez.), 
vryc'yna, v'ysja, c'^sl^ "brojanica, krunica" 

'ei - I'eipj, vmr'eitj, sn'eik, vr'eime, tr'eisce "trijesce", zr'eibe, d'eite, s'einij, 
d^l'eivati, p'eisek, kl'eisca, dr'einek, b'eili, r'eisiti, v'eizbati, vr'eiden, reini, 
pip'eivati, bl'eidi, c'jef, tr'eizen, Teipiti, t'eisen, pl'eiva, nav'eik, p^v'eidati (nesvr.), 
nas'eiq, nas'eicem (prez.), p^b'eici, s'ei "ovamo", hl'eip, d'eilati, m'eisec, 
p'eiske, s'eime, cr'eisja, vrt'eitj se, j'eite (imp. 2. 1. mn. odj'estj), m'eisty, d'eica, 
k^Pein^, d'ei "gdje", vl'eiq, I'eity, r'eizem (prez.), vrt'eitj se, t'ei "taj", dr'eiv^, 
b'eizek, spl'eitkj "vrpce u pletenicama", n'ei "ne", kap'eiljca, cmr'eik "smreka", 
plesn'eivy, p'einzlin "soboslikarski kist", sekr'eit "zahod", salv'eit "salveta", 
pap'eir, krymp'eir, tej'eir "tanjur", kalamp'eir, v^d'eir, tyc'eir "lijevak", pal'eir, 
sik'eirati se, f eirma, ^fic'eir, lin'eir, spanc'eirati se, dick'eir "djecacic", frizid'eir 

'au - v'auze "uze", g'auska, k'aupatj "kupati se", hr'ausc "hrust", r'auka "ruka", 
k'aut "kut", bl'audjtj, m'^s "muz", z'^p "zub", b'aum (svr. prez. od b'itj 
- kontrakcija od b'odem), p'^lne "podne", pys'^da, g'^sti "gust", m'^da 
"testisi", v'^ski "uzak", s'^sit, b'^bej "bubanj", g'^mp "gumb" k'^pati se 
"kupati se", n'^s "nos", k^k'^t "kokot", n'^c, kym'^tny "komotno", cp'^t 
"ispod", r'aur "dovod dima iz peci u dimnjak", s'aus "suknja", l^ip'aur "drvena 
naprava za vadenje kruha iz pecnice", k^im'aura "spremiste za zito" 

'ou - B'ouk, m'oust, sk'oula, b'ous "bos", m'ouram (prez.), I'ouiicek, balk'oun, s'oul 
"sol", bet'oun, c'ounta "kost", gr'ouzdje, kv'oucka, dr'ouben, Mikl'ousevy "dan sv. 
Nikole", k^mp'out, s'oulenka "l.tijesto ukuhano u mlijeko 2. smusen covjek" 

Nenaglasena pozicija: 

i - im'Jetek, pjj'Qnec, p'ocjj^ (prez. S.l.mn.), zr'Qsti, z'Qtjk, kvjz'ic^ivatj 

"ispitivati (o sluzbenim organima)", cig'jer "jaki ocat" 

y - ybr'as, syg'orica, g'jenyti se "krenuti", m'Qck^m (I jd.), s'^1^, kyp'Qtva 
"kopanje", dvi^r'isce "dvoriste", p^r'Qn, s'^1^ 




78 [veno] Ijeto2006. 



TIJESKA GRIJESKA 




e - len'jer "ravnalo", hiljed'Qrka, vr'me, ml'^cec, elev'at^r "stroj za prijenos 
kukuruza u kukuruznjak", dezdevn'ica "kisnica" 

a - mar'ulica, pal'jer "poslovoda na poljskim ili gradevinskim radovima, sje'datj 
se "sjedati", str'iga "uholaza", c'^sal (gl.p.r. m.r.), d'unjscani "koji smrdi po 
plijesni" 

o - < 1 u nastavku za gl.p.r.m.r.jd. (samo u gomjem Medimurju), npr. d'elo, 'iso, 
napr'avjo, g'eno, s'ipo, k'opo, nam'ako, pr'^spo, st'^ko (od st'^q "isteci"), 
m'ogo, zazv'ono, nagr'abjo, d'ojso, t'iro, v'rtjo, oz'eno (odi^z'^njtj se), p'oslo, 
r'eko (od r'^ci), db'eizo (od db'eizati "otrcati"), p^zdr'avjo, spl'ejzo (od spl'azitj 
"popeti se"), pr'ijo (od prrj'eti), c'eko, zav'ezo, prestr'asjo, zmek'uvo, hl'apno 
(od hl'apn^ti "udariti"), z'aklo (od z'aklati), vg'odjo (od vg'oditi "ugoditi"), 
zacrl'eno, p'osto, 'imo, r'azmio , n'osjo 

Izgovor nenaglasenih samoglasnika specifican je u odnosu na standardni 
jezik jer se krece unutar odredenih vrijednosti: 

a) Samoglasnik e u nenaglasenoj poziciji ostvaruje se u vrijednostima izmedu 
e i ?. To znaci da izgovor rijeci st'Qrec u stvamosti moze biti [st'9rec], [st'9rec] 
i [st'Qr^c]. U rijeci r'ace (N mn. od r'aca "patka") izgovor moze biti [r'ace], 
[r'ace] i [r'ac?]. 

b) Samoglasnik ^ ostvaruje se u vrijednostima izmedu o i u. To znaci da izgovor 
D jd. imenice br'at moze biti [k br'ato], [k br'ato] i [k br'atu]. U imenici ^rm'pr 
"ormar" izgovor moze biti [orm'pr], [orm'pr] i [urm'pr]. 

c) Samoglasnik i ostvaruje se u vrijednostima izmedu i i Je. To znaci da izgovor 
glagola z'^ti moze biti [z'^ti i [z'^t^ . Izgovor DL jd. imenice z'^na moze biti 
[z'^ni] i [z'^nje]. 

Odmah pada u oci da su se u nenaglasenoj poziciji izjednacili o i u kao jedna 
vrijednost. 

Iz ovoga prikaza svaki laik moze nauciti kako se pisu pojedini 
samoglasnici i koja je njihova izgovorna vrijednost. U iducim clancima 
razlagat ce se po pojedinim jezicnim razinama temeljne osobitosti 
medimurskoga dijalekta. 



TIJESKA GRIJESKA 



Ijeto2006. [veno] 79 



SARENE 
SLICICE 



Pise: Jurica Staresincic 



ZA 
DJECU I 
RODITELJE 



80 [veno] Ijeto2006. 



Izmedu sve veceg izbora prijevoda stranih strip 
hitova na nasem trzistu, izabrao sam dva relativno 
nova izdanja kako bih predstavio dva sasvim 
razlicita stvaralacka i izdavacka svjetonazora. 

Wondercity, u izdanju Bookglobea, s kultnim 
strip izdavacem Bernardom Radovcicem kao 
pomocnikom glavnog urednika, sarenaje 
mjesavina svega sto trenutno na trzistu dobro 
prolazi. Prica o djevojcici s nadnaravnim mocima 
koja odiazi u skolu cuda besramno je ukradena iz 
popularnog Harrya Pottera, s blagom injekcijom 
X-mena; tiska se u tzv. Mar\/e/ formatu, znanom 
i kao format americke svescice; stilom crteza i 
dinamikom pripovijedanja krizanac je Disneya i 
tzv. euromange (europski stripovi koji nastoje sliciti 
popularnim japanskim mangama), obojan je u 
tradiciji francusko-belgijske skole, a pisu ga i crtaju 
talijanski zanatlije. Kako se radi o stripu ocigledno 
namijenjenom mladim uzrastima, a naslov i imena 
likova su na engleskom jeziku, zakljucak bi bio da 
se u novom mileniju industrija zabave djeci obraca 
univerzalnim jezikom globalizacije. 

Zekanove hvalevrijedne pustolovine, suludi 
izdavacki poduhvat zagrebacke prodavaonice 
stripova, igrica, DVD-a i tko zna cega jos ne, 
IVIore Comicsa, podjednako su sareni primjer 
klasicnog formata francusko-belgijskog stripa. 
Sve slicice su organizirane u cetiri jednaka reda, 
likovi su antropomorfne zivotinje, radnja tece 
pravocrtno, nigdje nikakvih kompjutorskih efekata 
ili napadnih onomatopeja, nigdje psovki, nitko ne 
spasava svijet, nikakvo ekstremno nasilje... Samo 
inteligentni dijalozi i prepoznatljivi likovi. Reklo bi 
se, krasan strip za nasu djecu. 

STRIPTIZ 



Samo sto Zekanove hvalevrijedne pustolovine, za razliku od Wondercitya, nisu strip za djecu. Zanimljivo je kako 
djecji strip komercijalne orijentacije (Wondercit)/) u sebi sadrzi sve ono sto dusebriznici smatraju sadrzajima za 
odrasle, pazljivo skriveno od cenzora i roditeija, trikovima naucenim jos iz vremena slavnog americkog CCA 
(Comics Code Authority organizacija je osnovana 1 954. u SAD kako bi zastitila djecu od nepozeljnih sadrzaja 
u stripu, a uspjela je odvratiti od stripa citave generacije odraslih, jer su njima zanimljive teme sasvim iscezle iz 
mainstream stripa distribuiranog uobicajenim kanalima): tako, umjesto «lose rijeci» za straznjicu, u jednoj sceni 
dobijemo tri tockice («Skidaj ruke s moje g...! Ja sam dama!»), ekstremno nasilje, oruzani okrsaji i slicno, ne 
prolijevaju krv, a seksualnost je sublimirana u igru duse koja je izasia iz tijela djevojcice i malenih duhova koji se 
zabavljaju tako da je skakljaju ulazeci u nju. 




Zekanje, pak, strip za odrasle koji se ne trudi podilaziti publici koja u zadnje vrijeme trazi sve ekstremnije i sto je 
moguce graficki eksplicitnije prizore psovanja, seksa i nasiija (superpopularni americki serijali Preacher \ Sin City 
bili su svojevrstan vrhunac tog over tlie top trenda). Autorski je to rad cuvenog Lewisa Trondheima (pseudonim 
Laurenta Chabosya), jednog od osnivaca nezavisne izdavacke kuce L' Association, koja se smatra najzasluznijom 



STRIPTIZ 



Ijeto2006. [veno] 81 



za odrzavanje nezanrovskog stripa bliskim francuskom citateljstvu. 
Naime, globalizacijom europskog strip trzista (sve veci broj 
prijevoda i veca dostupnost stranog materijala preko interneta) 
nije se dogodio ocekivani efekt sirenja citateljskog interesa. 
Naprotiv. Ukus citateljstva jos se vise uniformirao. Americki, 
japanski i europski mainstream stripovi nikad medusobno nisu bili 
slicniji. A proces priblizavanja se i dalje nastavlja. L'Association 
je u devedesetima na scenu progurao nekoliko alternativnijih 
autora, senzibilizirajuci publiku i za takav pristup, a Zekanove 
hvalevrijedne pustolovine su u tome otisle najdalje, jer se radi o 
albumima koje je izdavao jedan od najkomercijalnijih francuskih 
izdavaca, Dargaud, i koji su postali veliki hit. U zadnje vrijeme 
sve vise Trondheimovih, ali i stripova drugih francuskih umjetnika 
stripa, izdaje se i u Americi kod izdavaca sklonih alternativi 
(donedavno su to bili Fantagraphics i NBIVI, a pred nekoliko 
mjeseci im se pridruzio i First Second). 

Zanrovski gledano, Wondercity\e djecja fantastika. Ima tu kliseja 
svih vrsta. Od tipicnih likova iz tinejdzerskih televizijskih serija, zlog 
nacistickog vojnika koji govori (u nasem prijevodu) hrvatski osim 
sto ponekad uzvikne «Mein Gott!!!», dobre bake i djeda, naivne 
glavne junakinje koja bez nekog razloga za sebe misli da samo 
prouzrocuje nevolje, slampavog genijalnog profesora, vidovite 
starice odjevene u sareni kic... Ali pitanje je zasto bi se u stripu za 
djecu kliseji uopce izbjegavali? Imaju li djeca dovoljno citalackog 
iskustva da te kliseje prepoznaju? Jesu li im dovoljno dugo 
izlozena da ih dozive kao nesto dosadno i neinovativno? 



ONOMATOPEJA 




U stripu za odrasle, poput Zekana, zanr je drugacije iskoristen. 
Svaki album smjesten je u drugi zanrovski stereotip (kod nas su 
dosad objavljeni Atomski ubrzivac, parodija ili posveta Spirou, i 
Slalomi, koji je najblizi zanru obiteljskog izleta koji polazi po zlu, 
samo sto nema obiteiji, dok ce pravi primjeri tek usiijediti - vestern, 
horror...) i zadrzava paznju citateija uporno iznevjeravajuci njegova 
ocekivanja. Tako u Slalomima glavna opasnost, vuk Ijudozder, koji 
staino prijeti da se odnekud pojavi, zapravo ostane sasvim izvan 



82 [veno] Ijeto2006. 



STRIPTIZ 



price. Likovi ga uopce ne sretnu. Takav strip tesko da i moze biti zanimljiv djeci koja jos ne prepoznaju obrasce 
po kojima se odvija radnja u zanrovskoj fikciji. To stvara neobican paradoks. Ono sto ce odrasli kriticar smatrati 
velikom manom za bilo koje narativno djelo (klisejizirana rjesenja), u djecjoj literaturi je mozda pozeljna kvaliteta. 
Ako ni zbog cega drugog, onda da ih pripremi na djela koja se zanrom poigravaju. 

Ali Wondercity, nazalost, djecu uci i da je zivot negdje drugdje. U nekoj nepostojecoj, eskapistickoj verziji SAD-a. 
Glavna junakinja je rodena sa posebnim mocima, nije ih morala steci vlastitim trudom. "V\, djeco, niste? Steta 
- uci nas Wondercity - Onda vam zivot nil<ada nece biti uzbudijiv i ispunjen, pa se radije posvetite televiziji, 
brzoj lirani, soping maniji i, naravno, nasem stripu l<oji ce vam pomoci na dvadeset minuta zaboraviti i<olil<o ste 
jadni i ujedno vas podsjetiti l<al<o trebate zeljeti sve one stvari i<oJe ne mozete imati ai<o ne l<upujete Nil<eove Hi 
Pepsijeve proizvode. " 

Kad bi Wondercity mdiO barem dio iskricavih, autoironicnih dijaloga iz Zel<ana (zbog dijaloske orijentacije stripa, 
neobicno bitan je i prevoditelj, a taj je posao Darko IVIacan obavio briljantno), djelovao bi puno simpaticnije. 
Ne vjerujem da je prevoditeljica (Tamara Plisko) tu mogia puno pomoci. Zbog silne naguranosti sadrzajem i 
spotovske dinamike, izmedu velikih kadrova akcije ostalo je sasvim malo prostora za male slicice dijaloga koji bi 
nam pomogli da barem malo dozivimo likove kao Ijudska bica i damo im sansu da nas nasmiju, dirnu ili zabave. 





■■ -rtk FR£golEfE ... K 








yBH^B 


m^'^y 


'l-^'^r~-'-'m^^^^^^m j^^ 


n^tf^l^Hl 



STRIPTIZ 



Ijeto2006. [veno] 83 



Moze li uopce strip za djecu biti zabavan i odraslima? 
Poznato je da se americka industrija zabave puno 
trudi oko toga da u animirane filmove za djecu 
ubaci i poneku salu za odrasle, kako bi roditeiji 
veselije vodili svoju djecu u kina. Je li to pravi 
nacin? Nedavno izdanje stare epizode Spiroua na 
hrvatskom jeziku (jos jedan odiican prijevod Darka 
IVIacana) uvjerilo me da dobro ispricana prica za 
djecu moze zadovoljiti i apetite odraslog citateija, kao 
sto znamo i da su djeca, podjednako kao i njihovi 
roditeiji, uzivala u prvim epizodama Alana Forda, 
koje im sasvim sigurno nisu bile namijenjene (opet 
jedan strip odiicno preveden na hrvatski). Kako bi se 
Zekanove hvalevrijedne pustolovine svidjele nekom 
klincu, ne znam i ne mogu pogoditi. Buduci da je 
strip pazljivo skriven od njihova oka po knjizarama 
i specijaliziranim prodavaonicama, vjerojatno ce ga 
tek poneko dijete imati priliku prolistati (ako ga uzme 
s tatine police), pa nikada necemo ni imati dovoljan 
uzorak da bilo sto zakljucimo. 



za reakcijom. Povijest umjetnosti uvijek je obiljezena 
etabliranom estetikom i alternativom koja se bori 
protiv nje, samo da bi se etablirala i omogucila novoj 
alternativi (koja najcesce uci upravo od autora one 
prve etablirane estetike) drzati umjetnost zivom i u 
stalnoj mijeni. Strip je u Hrvatskoj dugo spavao i cinio 
se alternativom sam po sebi, pa je i «alternativni 
strip» djelovao besmisleno (cemu tocno je mogao 
biti alternativom kad nije postojala dominantna 
produkcija?), ali, s obzirom na broj izdanja na 
kioscima, cini se da je to vrijeme iza nas. 



Ono sto oba ova stripa cini blagom anomalijom na 
nasem trzistu je ekspresivniji, karikaturaini crtez. To 
nije nebitan korak naprijed prema autorskom stripu. 
Izmedu Bonellijevih i Marvelovih junaka, napisanih 
i nacrtanih kompjutorski precizno da ne iznevjere 
niti jedan zanrovski ili crtacki klisej, i Wondercity 
je svojevrsna alternativa. Doduse, samo kod nas, 
jer nam trziste jos uvijek nije pretrpano mangama i 
euromangama (dosta je popularna jedino euromanga 
Witch) kao trzista bogatijih europskih zemalja. 

Pozdravljam, dakle, svako novo strip izdanje na 
nasim prostorima, koliko god infantiino i nezanimljivo 
bilo, jer samo upornom i dugotrajnom izlozenoscu 
dosadnim stereotipima razvit ce se u citateljstva zeija 



84 [veno] Ijeto2006. 



STRIPTIZ 




VUK MED 
NOGAMI 



Pise: Antonije iz Panonije 

Stare rijeci kriju ponekad u sebi duboke tajne. 
Uvjerljivost pojedinih rijeci jedina je mjera za snagu stilia. 
Iz njili svijetle i fosforesciraju tajanstvene gama i beta 
zrake. 
Miroslav Krieza 

Gledah jednoc na TV Sloveniji jednu emisiju o kulturi, 
zapravo, tema je bila - kakvu Jektiru" ponijeti sa 
sobom na Ijetni odmor za opustanje i gustanje? Pa su 
gosti (profesori knjizevnosti, knjizevni kriticari, voditeiji 
kulturnih radijskih emisija i ostali) davali preporuke. 
Prosli su kroz sve „sorte" knjizevnosti (roman, drama, 
poezija), preporucivali svjetske kao i slovenske autore. 
Kod poezije, izmedu ostalih knjiga, bile su preporucene 
i - Kriezine Balade Petrice Kerempulia^\ Doticna 
profesorica je otprilike rekia: „Predlazenn Balade. To 
je vrlo zanimljiva i zabavna poezija. Uostalom, Krieza 
ju je zbog problema s cenzurom prvi put tiskao kod 
nas, u Ljubljani." Na pitanje voditeija nije li jezik Balada 
tezak i nerazumljiv i treba li ga prevesti na slovenski, 
odgovor je glasio: „Ne. To je kajkavstina, a mi Slovenci 
smo kajkavci. Uz malo napora, mozemo ih razumjeti. 
Zapravo, to bi bilo steta prevoditi na slovenski jer bi se 
mnogo toga izgubilo." 

O postanku te poeme Krieza je u rjecniku Balada 
(koji je sam sastavio i koji je sastavni dio Balada) 

Ijeto2006. [veno] 85 



pod natuknicom kerestinecki deck! zapisao: Balade Petrice 
Kerempuha... napisane zimi 1935. - 1936., stampale su sejula 
1936. u Domzalama kraj Ljubljane u nakladi Silvestra Skeria, 
IJubljanskog nakladnika Akademske zaiozbe, vise - manje kao 
krijumcarska rabota... 

Da se ne bi mislilo da se tako virtuozna poezija (na staroj 
kajkavstini) moze napisati u godinu dana, Krieza u razgovorima s 
Matvejevicem^ objasnjava, na pitanje jesu li Balade avantura: 
Balade nisu nikakva avantura, ukoliko pisati poeziju uopce nije 
avantura. Dug je bio put do Balada. Trajao je dvadeset godlna, a 
avanture su oblcno mnogo krace !(...) Balade su pisane na motiv 
Ijudske patnje usred sveopce Infernallzaclje zlvotnlh prillka, a ta 
tema traje vec od Budhe preko Dantea do dana danasnjega... (...) 
Balade su u svojoj osnovl plebejska pobuna, Izgovorena baroknim 
jezlkom I simbollma revolta protiv polltike u okvlru jednog stanja 
fakata u Hrvatskoj I oko nje, oko godlne 1935. - 1936. 

Ali, u Baladamaje rijec i o 

...suvremenom stanju fakata tridesetlh godlna kod nas I u Europl. 
Balade su dakle, tendeclozna, angazlrana poezija. (...) PIsatI o 
paklu, a mastati o nebu toje, ako hocete, raspon svake poetske 
misll od pocetka svljeta I vljeka literature kao takve. Balade su 
llrski predah na nekom proplanku posllje dugog uspona. 
Napisane su starom kajkavsitnom, dakako, u Kriezinoj 
umjetnickoj obradi: 

Balade su potvrdlle da se moze pIsatI poema najednom 
zaboravljenom I umlrucem jeziku, kojl se u svojoj proslosti nlje 
bas odilkovao nekim narocltim pjesnickim nadahnuclma... (...) 
Koja su vrela Balada? Belostenec. Habdellc. Molltvenlcl. Crkvene 
propovljedl. Pokazalo se da se lenjlnske parole mogu Izrazltl 
retorlkom crkvenlh propovljedl, I tojosjezultsklh! 
Spomenuli smo rjecnik Balada koji je sastavio sam autor, a 
torn rjecniku ce ovdje biti receno par rijeci jer cete se njim 
morati sluziti dok budete citali Balade (osim ako niste doktorirali 
starokajkavski). Mozete ga prelistati i prije samog citanja Balada, 
tako da se upoznate s rijecima koje je Krieza Jskopao" iz 




* 



^-^'T' 






prasine zaborava. Osim toga, rjecnik 
je zanimljiv i u njemu se zrcali Kriezina 
erudicija. 

Tako kod natuknice Kerempuh c\{arf]o: 
Znacenje rljecl nlje potpuno jasno. 
Kerempuhl su crijeva, droblna, trbuh, 
vamp: Schmerbauch. Karapuh, 
kalapura, kerepuvje oclsceni zeludac, 
filekl. U prenesenom smislu: Kerempuh 
je covjek lukavac, spretan, Isplcutura, 
proksenjak, lakoumnlk, vragoljan, 
domlsljati prevejanko, podvaljlvac. (...) 
Knjiga o Petrlcl Kerempuh u od Jakova 
Lovrencica (1787. - 1842.) stampana u 
Varazdinu 1834. pod naslovom: Petrica 



86 [veno] Ijeto2006. 



DISLEKSIJA 



Kerempuh iliti cini i zivljenje cloveka 
proksenoga prijevod je jedne njemacke 
pucke varijante Tilla Eulenspiegela, 
bez ikakve samostalne knjizevne 
vrijednosti, napisan zivim Jezikom. 
Hi natuknica dijakric pemski: U 
pravdanjima oko naseg pravopisnog 
pitanja pojavila se pedesetih god in a 
proslog (devetnaestog) stoljeca u nasoj 
javnosti pretpostavka, daje dijakriticne 
znakove izmislio jedan Ceh Hi Poijak, 
po prezimenu: Dijakrycli. 
(Rijec zapravo dolazi od grckog 
diakritikos: koji razlikuje.) 
Natuknica dusevni sladoled: Starcevic 
u Pismima Magjaroiacaii ironizira 
jalovost Strossmayerovili napora oko 
stvaranja Akademije usred zaiosne i 
sveopce narodne i poiiticke zaostaiosti 
torn siikovitom frazom koja govori za 
sebe poglavlja. 

Buduci da su Balade ispjevane, kako 
Krieza kaze, iz plebejske perspektive 
(krv se staino provlaci kroz njih), u 
rjecniku su objasnjeni i glavni akteri 
krvavih dogadaja: 

Doza, Dozsa Gyorgy, voda seijacke 
bune u Ugarskoj 1514. ...Bioje 
smaknut tako, da su ga postavili na 
usijano zeijezno prijestoije, a na giavu 
mu tri puta phtisnuii uzarenu krunu, 
nacinjenu od bivoijili brnjica. Dozinom 
prijestoiju dotjeraii su devet smrtno 
izgiadnjelili seljaka. Na muziku sviraia, 
vioiina i zvizdanja morali su igrati koio, 
i posiije svakog zaokreta moraii su, 



kao gladni vuci i svinje, da jednom zagriznu u vodino tijeio i da te 
krvave dijeiove njegove progutaju. Onoga pak, koji nije litio da ga 
grize, a to se mogio poznati po tome, da li su mu usta bila crvena 
od krvi Hi nisu, na mjestu su posjekii. Trojica, cetvorica su tako 
platila svojim zivotom. 

Slicno je bilo i s Gupcem (natuknica u rjecniku Gobec, Matija 
Gubec): 

Kmet donjostubicke gospostine, voda seijacke bune 1573., 
koja je pianuia protiv krvavog zuiuma feud u ma. (J nedjeiju 15. 
februara dovedose Ivana Pasanca i Matiju Gupca u Zagreb gdje 
su pogubijeni uz uzasne muke, a narocito Matija Gubec. Najprije 
ga „okrunise" vrucom zeijeznom „krunom", zatim ga vucaraiiu po 
gradskim uiicama stipajuci ga uzarenim kiijestima, dokga najzad 
ne pogubise i rasjekose na cetvero - 59 godina nakon njegova 
pretliodnika Doze u Madzarskoj. 

Hi natuknica zijak: Prodavati Hi kupovati zijake. Kerempuliovska, 
frkijevacka fraza za biesavo ijencarenje i zurenje u nekog tkoje 
isto tako zinuo te se cudi papinoj macki. 
Proucavajuci rjecnik, doznat cete sto je to beskusencija, za 
sto sluzi bicka (sa B - i nije stamparska greska), tko je cipkes, 
sto je to futac a tko je giavac, sto je gazopliyiacijum, tko je 
to lirackoiizec, sto oznacava pridjev hijerozoiimitanjski, tko 
je izdumiavec ili kebrojedec, sto je to kontrafaktura, tko je 
krabonosec, kako djeluje kubuz zidoderec, sto oznacava rijec 
nadnspan, sto znaci sintagma nafarbana Toskana, tko je obiizac 
a tko overstiajdnandissa, koga zovemo paiandra, zasto treba 
izbjegavati porkoiaba, sto se skriva iza rijeci sfrisuntksuntati, tko 
je skrivnopisec a tko sipus, sto ili tko je vuk med nogami i sto 
oznacava sintagma zgubienje giavno - te tko se sve to skriva iza 
nadimaka Frass, Fuciis, Gondoia, Stan, Stroca... 
Dakako, nama kao kajkavcima, neke ce rijeci biti poznate jer se 
jos uvijek koriste: buncek, canjek, cendrati, curka, dund, feia, 
frigati, gverc, kaca, kusiec, musanka Hi masanka, najze, pajdas, 
poskubsti, pusiec, rincica, spaier, teca, tenja, vezda, zbetezati, 
zganje i zganica. 



DISLEKSIJA 



Ijeto2006. [veno] 87 



Uza sve to, Krieza je u razgovorima s Matvejevicem na pitanje 
zna li kajkavski, odgovorio: Znam. AH, da bi govorio - ne znam! 
Krieza je smatrao da su llirci, odlukom da odbace kajkavski 
i uzmu stokavski za knjizevni jezik, zapravo kajkavski bacili 
kroz prozor kao truplo. To se zbilo 1 836. - a Krieza je na tocno 
stotu obljetnicu tog „masakra" (1936.) tiskao Balade Petrice 
Kerempuha i u njima prikazao (izmedu ostaloga) i llirce, u 
negativnom kontekstu, kao grobare jednog knjizevnog jezika. 
Hrvatski preporod njemu je - sprovod. 
No, nije u Baladama sve tako mracno. Petrica Kerempuh sve 
promatra kroz smijeh, salu, ironiju, zafrkanciju: 



^Miroslav Krieza, Balade Petrice 
Kerempuha, Zora, Zg, 1963. (u okviru 
Sabranih djela, svezak deseti) ili neko 
drugo (novije) izdanje. 

^Predrag Matvejevic, Razgovori s 
Kriezom (VII. dopunjeno i prosireno 
izdanje), Prometej, Zg, 2001. 



Gdo pintu more vu se zlejati, 
taj lehko bude mogel spati. 
Gdo dobro spi, brez greha projde, 
a taksni pak vu nebo dojde. 
Gdo hoce tak vu nebe iti, 
taj navek mora pijan biti. 

Nije Krieza dosadan pisac, nije uvijek ozbiljan i namrgoden, ne 
pise nerazumljive kilometarske recenice, vec zna biti duhovit 
i razigran, u sto cete se uvjeriti kad u ruke uzmete Balade 
(prevedene i na neke strane jezike), po nekima, najbolje 
pjesnicko djelo cjelokupne hrvatske poezije. 



88 [veno] Ijeto2006. 



DISLEKSIJA 




ZNAKOVI 

PORED 

PUTA 



Pise: Antonije iz Panonije 



Pisac treba iznenaditi citateija necim poznatim. 

Odbijte ono sto o meni pisu moji kriticari - sto ostane - to sam ja. 

IvoAndric 

Knjizevnost Je rijec koja upucuje na knjigu, zacijelo bi rekao neki nas jezikoslovac. Guttenberg bi dodao: Sveje 

to ib/z/7/s/ Knjizevnost se puno pise (mnozi se), pa se onda mora i podijeliti na razne rodove i vrste, cime se ovdje 

necemo baviti i zamarati citateljstvo. 

IVIoze se raspravljati o knjizevnosti na milijun nacina, no, na kraju ostaje najbitnija podjela: na dosadne (zamorne) 

i zanimljive (zabavne) knjige. IvoAndric je rekao (odnosno, zapisao): Vlast moze na sve prisiliti Ijude, samone 

moze najedno: da s uzitkom citaju pisca kojeg ne vole. 

IVIedu svim Andricevim knjigama jedna se izdvaja - Znakovi pored puta? To su, zapravo, Andriceve zabiljeske 

koje je on pisao cijeli zivot - njegove misli. Iznenadit cete se koliko se dubokih, uznemirujucih, poticajnih i 

utjesnih misli moze izreci, npr., na temu - nistavila: 

Ne smrt, zaborav resava sve. Zaborav, i to ne samo pojmova, reel i Ilea, nego i svega sto postoji i zivi. Zaborav 

tela I zaborav vremena. Zaborav, da bl se moglo predahnuti I zlvetl dalje u telu bez secanja, sa duhom bez 

imena. Zaborav, smrt sa pravom na nadu. 

Izmedu bojazni da ce se nesto desiti i nade da mozda ipak nece, ima vise prostora nego sto se misli. Na tom 

uskom, tvrdom, golom i mracnom prostoru provodi mnogi od nas svoj vek 



DISLEKSIJA 



Ijeto2006. [veno] 89 



Nije najgore sto sve prolazi, nego sto mi ne mozemo 
i ne umemo da se pomirimo sa torn prostom i 
neizbeznom cinjenicom. 

U dijelu te knjige pod naslovom Zapisca, nalaze 
se njegova razmisljanja o umjetnosti, knjizevnosti i 
stvaralastvu uopce. Vjerojatno ste tisucu puta culi 
neku izreku u stihu ili je upotrijebili u nekoj prilici. 
Andric i o rimovanim izrekama ima svoje posebno 
misljenje: 

Treba se cuvati rimovanih istina i s nepoverenjem 
primati i njih i one koji ih prave ili suvise cesto 
upotrebijavaju. 

(Sljedeci put kad vam netko bude dokazivao nesto uz 
pomoc rimovanih sentencija, pripazite malo...) 
/Ato ne znamo znacenje nel<e reci Hi nam ono nije 
jasno, to ne znaci da ga ona nema; isto l<ao stojedna 
rijec moze da znaci drugo i da l<azuje vise od onoga 
sto mi o njoj znamo. 
Ili ovo: 

Kazana najuznom {= ijekavskom, op. a.) narecju, 
sval<a stvar izgieda ne samo nesto duza nego, al<oje 
tuzna, i nesto tuznije. 
Osebi kao piscu: 

Za meneje najboije l<adja pisem a ne govorim, i l<ad 
se o meni ne pise i ne govori. 

Ili: 

Umetnostje i u tom slicna zivotu: izgieda kao igra, a 

u stvarije davolski ozbiljna stvar; I utoliko ozbiljnija 

ukoliko vise lici na igru. 

Treci dio Znakova pored puta nosi naslov Slike, 

prizori, raspolozenja, „snovi i pomisli", kako kaze 

Andric: 

Ja bih mogao da uzmem za devizu {= lozinku, op. 

a.) imejedne kanadanske lade: „l'm alone" (Ja sam 

sam). All, ja sam I bez devize. 



Kad cujem ruske ciganske romanse i nase 
„sevdalinke", onakve kakve ih pevaju ovde po 
kafanama, osetim onaj boini I potresni stid koji 
sam poznavao u detinjstvu, stid od egzibicionizma 
osecanja, gori od stida od fizicke golotinje. 
Nalaze se tu i lirski zapisi: 
U prostranom krompinstu usamljen suncokret 
pod oblacnim nebom. Okrenutje ka istoku, lake 
sunce celog dana nije izaslo I sadje tamo negde 
na zapadu, iza oblaka. AH onje ocigledno izgubio 
orijentaciju I tako stoji, izbezumljen, jos odjutros. Ne 
moze drukcije. 

Dio knjige nosi naziv Nesanica (od koje je Andric 
patio), pa mozda nekome pomognu njegova 
razmisljanja u besanim nocima - barem kao utjeha... 
Posljednji dio knjige ima naslov Veciti kalendar 
materinskog jezika, u kojem je Andric namjeravao 
pribiljeziti „na desetinama i desetinama stranica 
stotinu reci, mozda i vise...". No, zanimljivu ideju o 
tom kalendaru rijeci (rijeci su ga opsjedale) samo je 
zapoceo a nije je uspio dovrsiti... 
Zapravo, Andric nije volio memoarske zapise, pa je 
i ova knjiga svojevrsni kuriozitet. (Knjiga je izdana 
nakon Andriceve smrti, u okviru njegovih Sabranih 
djela.) Ne znam tiskaju li se nova izdanja te knjige, 
no, staro izdanje se moze pronaci po antikvarijatima. 
Vjerojatno je nakladnicima vise u interesu tiskati 
Andriceve „lektirske" naslove jer ce se dobro prodati 
i dobro zaraditi. Knjiga ima vise od petstotinjak 
stranica (manjeg formata). Buduci da to nije roman, 
vec su to zapisi, tesko da cete ih moci procitati brzo, 
za nekoliko dana - ne zbog toga sto bi knjiga bila 
„naporna" ili „teska" vec jednostavno zbog toga sto 
sam vec istaknuo - to nije roman. Ali, to ni ne mora 
biti nedostatak - mozete svaki dan procitati 



90 [veno] Ijeto2006. 



DISLEKSIJA 



stranicu - dvije, pribiljeziti ili podcrtati misli koje vam 

se svidaju i uzivati u Andricevom majstorstvu, dubini i 

originalnosti. 

No, pustimo Andrica da nam prisapne koju lijepu 

sentenciju za promisljanje: 

Covjek nikad nije sam akoje sa svojom mislju i sa 

svojim cutanjem. 

All bez gluposti nema rata, a oni se uzajamno 

pothranjuju. 

Rat, i najduzi, samo protrese pitanja zbog kojih se 

zaratilo, a njihovo resenje ostavija vremenima koja 

nastupaju posle sklapanja mira. 

Slabe i plasljive Ijude strah nagoni da rade upravo 

ono cega se najvise boje. 

Ja se i ne bojim IJudi, nego onog stoje neljudsko u 

njima. 

Zemlje velikih ostvarenja su i zemlje velikih nepravdi. 

Ili ove, prorocanske rijeci: 

Suviseje ovaj narod patio od nereda, nasiija 

i nepravde, i suvise navikao da ih podnosi sa 

podmuklim roptanjem ili da se buni protiv njih, vec 

prema vremenima I okolnostima. Izmedu ziokovarnih, 

osvetnickih misli i povremenih pobuna prolazi im 

gorak I pusti vek Za sve drugo oni su neosetljivi I 

neprisutni. Ponekad se do vek pita da nije duh vecine 

balkanskih naroda zauvek otrovan I da, mozda, nikad 

vise nece ni modi nista drugo dojedno: da trpi nasilje 

Hi g acini 

(Sva sreca sto mi nismo ni blizu tog groznog Balkana 

i sto smo uvijek miroljubivi.) 



Tragika lepoteje u tome sto ne moze da ne postoji a 
ne moze da traje i da se drzi. 
Uz Znakove pored puta postoji i knjiga Sveske, 
takoder izdana davno u okviru Sabranih djela u kojoj 
se nalaze Andricevi zapisi i razmisljanja, od kojih su 
neki uvrsteni i u Znakove pored puta. 



^ Znakovi pored puta, Sarajevo, 1977., Sabrana djela 
Ive Andrica (drugo izdanje). Ne brkati ovu knjigu sa 
zbirkom pripovijedaka Znakovi, takoder Andricevom. 



Ipak, nije sve tako crno, nada postoji, samo se treba 
potruditi i pomuciti: 

1) Sve su Drine ovog sveta krive; 2) Nikad se one 
nece modi svekoliko ni potpuno ispraviti; 3) Nikad ne 
smemo prestati da ih ispravljamo. 



DISLEKSIJA 



Ijeto2006. [veno] 91 




TRAFFICKING 

S Ruzicom Mandic, koordinatoricom Udruge zona Vukovar, razgovarala Marina Kolar. 

Obiteljsko nasilje, trgovanje zenama, prisilna prostitucija i si. sve vise uzimaju maha. Trgovanje Ijudima prosle je 
godine bio drugi posao po zaradi, odmah poslije droge. Danas donosi vise dobiti nego prodaja oruzja. Kao da 
nismo u "civiliziranom" drustvu, vec smo otisli nazad u doba robova. Zena i zensko tijelo postalo je samo stvar 
kojom se trguje i koju se iskoristava. 

Istrazivanje javnog mnjenja u Hrvatskoj pokazuje da je - iako hrvatski gradani nisu narocito upoznati s pojmovima 
"trgovanje Ijudima" i "seksuaino trgovanje" - skoro dvije trecine ispitanika culo za slucajeve organizirane 
prostitucije koja ukljucuje i strane gradane, a vise od 40% zna za slucajeve koji ukljucuju i maloljetne osobe. Dio 
ispitanika je izjavio da je slucajeva medunarodne prostitucije bilo i u njihovim lokalnim zajednicama. Zanimljivo 
je da najveci postotak ispitanika koji su culi za slucajeve trgovanja ukljucuje gradane Zagreba i okolice, te 
stanovnike Slavonije, koji su u velikom broju izjavili da su te informacije dobili od prijateija i poznanika. Slavonija 
granici s Madarskom, Srbijom i BiH, a tamo je i bio smjesten najveci broj pripadnika medunarodnih mirovnih 
snaga, dok analiza novinskih napisa ukazuje na Zagreb kao centar organizirane prostitucije strankinja u 
Hrvatskoj. 

Medutim, diljem Hrvatske nicu mreze, udruge i institucije koje se bave osnazivanjem zena, edukacijom i 
direktnom pomoci. Jedna od njih je i Udruga zena Vukovar, s cijom sam koordinatoricom Ruzicom Mandic 
pricala o tom problemu. 



92 [veno] Ijeto2006. 



OPREZ. CIVILI U DRUSTVU 




DRUGI 

Tijekom godine se diljem svijeta 
kupe ili prodaju cetiri milijuna osoba. 
Procjenjuje se da je godisnji profit 
sudionika organiziranog kriminala 
koji trguju Ijudima izmedu 7 i 19 
milijardi dolara. Samo u zemlje 
zapadne Europe godisnje stize 
oko pola milijuna zrtava trgovine 
Ijudima... Trgovina Ijudima postala je 
jedan od najvecih problema s kojim 
se susrecu policije i vlade diljem 
svijeta, ali zbog njenog ilegalnog 
karaktera i iznimne prilagodljivosti 
novim uvjetima nemoguce je utvrditi 
koliko je trafficking stvarno rasiren. 



M: Molim Vas, ispricajte mi nesto o svojim pocecima. 

R: Udruga zena Vukovar osnovana je 1998. godine i prvo je radila s 

osobanna trece zivotne dobi. Sad radinno na pitanju suzbijanja obiteljskog 

nasiija kao i suzbijanja trgovanja zenanna. 

Jedna snno od 53 clanice Zenske nnreze Hrvatske, kao i suosnivacice 

Zenske nnreze "Petra", u kojinna je 11 organizacija. Zenska nnreza "Petra" 

bavi se suzbijanjenn trgovanja zenanna i djeconn. 

Ja sann vec drugu godinu koordinatorica za Hrvatsku i, kao takva, clanica 

Nacionalnog tinna za suzbijanje trgovanja Ijudinna u RH pri Vladinonn 

Uredu za Ijudska prava. 

M: Kako se dogodio prijeiaz s rada s Ijudima trece zivotne dobi na 
rad o pitanjima obiteljsi^og nasiija i trgovanja zenama? Je li na to 
utjecala i cinjenica da je Vukovar poratno podrucje? 

R: Vukovar je podrucje koje je dosta unisteno ratninn razaranjenn i 
poceo se javljati odijev nnladih Ijudi u trece zennlje (oko 60%), tako da su 
ostala vecinonn staracka donnacinstva. Iz toga je proizasia potreba za 
druzenjenn, a edukacijonn clanica sljedecih 2-3 godine potrebe clanica 



OPREZ. CIVILI U DRUSTVU 



Ijeto2006. [veno] 93 



su bile takve da su se - uz "Klub osoba trece dobi", 
na kojem i dan danas radimo - educirale u jos dva 
smjera: obiteljsko nasilje i trgovanje zenama. Sad je 
aktualan i cetvrti smjer - Antikorupcijski program. Tek 
cemo vidjeti sto cemo s tim raditi. 




M: Kakva je situacija u Vukovaru sto se tice 
obiteljskog nasiija? 

R: Okolina, kao takva, dosta je teska. Istrazivanjem 
smo dosli do rezultata da je Slavonija po torn pitanju 
jos vise nazadna od Dalmacije, regije gdje su zene 
dosta ugrozene. Nismo imali potporu Grada do prije 
nekakvih godinu dana, ali sad se situacija pomalo 
mijenja. Imamo dvije clanice u Povjerenstvu za 



ravnopravnost spolova koje smo mi inicirale i gdje 
sada radimo. Sad se taj rad poceo prepoznavati, 
obiteljsko nasilje dosta je zastupljeno. Nazalost, 
zene jos uvijek ne koriste postojece mehanizme 
zastite, nisu toliko upoznate s tim, ali kad smo se mi 
poceli pojavljivati s tim problemom, 2003., znatan 
broj poziva je bio na sos telefon. Ne mozemo reci 
da se povecao broj zrtava, nego su zene pocele 
prepoznavati i koristiti te mehanizme. 

M: S kakvim problemima Vam se javljaju zene i na 
koji nacin im Vi pomazete? 

R: Javljaju se s razlicitim problemima. Nekima je 
potrebna samo psiholoska pomoc, mi imamo SOS 
liniju na kojoj rade educirane volonterke, imamo 
pravno savjetovaliste, i imamo psiho potporu. 

M: Postoji li nekakva Sigurna kuca gdje se zrtve 
mogu skloniti? 

R: Ne, u Vukovaru nema nijedne sigurne kuce, pa 
Zajedno s Centrom za socijainu skrb, ali i same, 
smjestamo zene u Osijek, Karlovac i Rijeku jer 
je Vukovar mali grad gdje se sve zna, tako da bi 
Sigurna kuca predstavljala opasnost za sve one koji 
bi se sklonili i radili tamo. 

M: Sjecate li se nekog slucaja koji Vam je bio 
posebno potresan? 

R: Bilo je dosta prica jer ja radim psiho potporu, price 
zena su jako dramaticne, i svaki slucaj je potresan. 
Imamo zene koje sustavno trpe to nasilje... zena od 
50 godina koju sin-policajac dovede u Udrugu pa 
prica strahotama koje je dozivljavala. To su one 
predrasude koje navode na zakljucak da zena koja 
ekonomski nije sredena mora trpjeti takve stvari... Pa 
slucaj da je muz dovodio njenu sestricnu u krevet i 



94 [veno] Ijeto2006. 



OPREZ. CIVILI U DRUSTVU 



SOS TELEFON 

Broj hrvatskog SOS telefona za trgo- 
vanje Ijudima je 0800 11 99. 

CRNE BROJKE 

• Procjenjuje se da godisnje u 
svijetu ima oko 4 000 000 zrtava 
trgovanja Ijudima (Nacionaini plan za 
suzbijanje trgovine Ijudima, 2002.) 

• Barem 700 000 osoba, posebno 
zena i djece, zrtve su trgovanja 
svake godine (US State Department) 

• Samo u 1995. godini trgovanju je 
podvrgnuto 500 000 zena koje su 
uvezene u Europsku uniju (lOM, 
1996.) 

• Profit od trgovanja Ijudima iznosi 7 
milijardi dolara godisnje ( UN, 1998.) 

• Trgovanje Ijudima i ilegalna 
migracija danas ostvaruju jednaki 
profit kao i trgovanje drogom (UN, 
1998.) 

TRAFFICKING 

Trafficking obuhvaca sve radnje 
koje ukljucuju regrutiranje, transport 
unutar ili izvan granica zemlje, 
kupnju, prodaju, transfer, primitak 
ili pruzanje zaklona osobi na 
osnovi prijevare, prisile, ukljucujuci 
i prijetnje nasiljem ili ziouporabu 
moci kako bi se osoba drzala u 
"nedobrovoljnom polozaju obveze" 
bez obzira na placu, u kucanstvu, u 
prisilnom radu ili ropskim uvjetima, 
te u zajednici izvan one u kojoj je 
osoba zivjela kad su prijevara ili 
prisila nastale. 



da je ona to nnorala gledati, i sutjeti... To su zaista drasticni prinnjeri, inna 
slucajeva gdje se djeca drogiraju i nnaltretiraju roditelje... Dakle, nisu 
sanno supruzi, vec i djeca... Pa nad osobanna trace zivotne dobi, gdje ih 
djeca i unuci nnaltretiraju. Tako da inna stvarno razlicitih slucajeva, svaki 
je poseban i svaki je prica za sebe... Mi gledanno da sa zenanna radinno 
na nacin da one sanne postanu svjesne svog problenna, osnazujenno ih i 
radinno kao posrednici iznnedu njih i institucija. 

M: Koliko je zena koje se uspijevaju izvuci i koje ostaju? 

R: Od oko 16 poziva jedna osoba se obrati policiji, a crne brojke su do 
15% vece od onih koje se prikazuju. Tu dosta ovisi i o okolini u kojoj zene 
zive, pa ih se osuduje, one snose posljedice. odreduje inn se skrb nad 
djeconn, a nennaju posla... Tanno i nnalo nnuskaraca radi, zene posebno, 
alinnentacija se ne placa, a zakon jos nije reguliran u vezi toga... 

M: Ima li slucajeva traffickinga? 

R: Nedavno je otkriven prvi slucaj traffickinga jedne zene koja je 

deportirana iz Italije na nacin koji nije dozvoljen nnedunarodninn pravilinna. 

To je bio slucaj radne eksploatacije. Slucaj je odraden kako treba, i zena 

je vracena kuci uza svu nnogucu ponnoc. 

Dosad se predstavljalo da je Hrvatska sanno zennija prelaska, ali sad se 

vidi da je ona i zennija odredista i zennija u kojoj se desava i seksualna i 

radna eksploatacija, ali snno jos uvijek u toj nekoj drugoj zoni, sanno zato 

sto innanno nnali broj otkrivenih slucajeva. 

Sto se tice brojki, prosle godine je bilo evidentirano sest zrtava trgovanja 

zenanna, ali to nisu prave cifre... 

M: Ima II u Vukovaru seksualne eksploatacije? 

R: Bilo je nesto od toga evidentirano prije par godina, ali innanno jako velik 
broj zena koje odiaze u te trece zennlje na berbu povrca, cuvanje djece... 
Nisnno innali prijavljeni slucaj seksualne eksploatacije, ali nnislinn da radi 
toga jer bi te zene bile osudivane pa se boje prijaviti. No, bilo je slucajeva 
gdje su zene bile pretucene, nije inn se platilo za rad, ali se jos na to tako 
ne obraca pozornost, prednost se daje seksualnoj eksploataciji, ali inna 
sve vise slucajeva radne eksploatacije. 



OPREZ. CIVILI U DRUSTVU 



Ijeto2006. [veno] 95 



M: Mislite li da se situacija u Hrvatskoj pocela 
mijenjati, buduci da su se zene pocele osnazivati, 
imaju posao...? 

R: To je poslijeratna tranzicijska kriza kroz koju 
jos uvijek Hrvatska prolazi i koja je ostavila traga, 
posebice na zenama u Istocnoj Slavoniji. Tamo su bili 
veliki giganti gdje su zene radile. To je u ratu razoreno 
i zene su prve ostale bez posla. Nijedna zena u 
Hrvatskoj nema dijagnosticiran PTSP, a zna se da 
su - dok su muskarci ratovali - zene obavljale i svoje 
i njihove poslove, tako da je najstrasnije za zene 
sto one uvijek prve nastradaju. Tu je i veliki utjecaj 
Crkve, prisila na odrzavanje obiteiji povlaci zene jos 
dublje nego sto su bile prije rata. Srecom, Hrvatska 
je potpisala razne konvencije koje je sad pritiscu i 
kojih se mora drzati. Nicanjem civilnih udruga vrsimo 
monitoring da se to dovede u red. 



raditi od vrtica... Npr. Povjerenstvo za ravnopravnost 
spolova - zene ne rade protiv muskaraca nego se 
jednostavno pruza ravnopravna sansa i muskarcima 
i zenama, iste mogucnosti za sve. Feministice nisu 
negativne debele zene s brkovima vec borci za 
zenska Ijudska prava, znaci ono sto nam je vec 
Ustavom i zakonom omoguceno da iskoristimo. Kad 
djeca nauce u vrticu postovati jedni druge, onda ce i 
drustvo biti kvalitetnije. Sve ostalo je samo gasenje 
pozara... 



M: Sto biste porucili osobama koje se nalaze u 
nasilnoj vezi? 

R: Kad nam dolazi zrtva, prvo joj pokusamo dici prag 
samopouzdanja. Koliko god da je prosia nasilje, ona 
se time ojacala i uvijek postoje druge kvalitete koje 
moze razvijati. Ona o tome moze i ne mora pricati, ali 
je treba osnazivati u tom smjeru da bude sposobna 
za zivot. Ona mora sama naci iziaz, i mi ne mozemo 
pomoci zenama ukoliko one same ne traze pomoc. 
A zena koja je to zatrazila vec je na pola puta, vec je 
na putu da iz toga izade, ona pronalazi uzrok i izlazi 
iz toga. 

Mi radimo na pruzanju pomoci i zastiti zrtava, ali to 
je gasenje trenutnih pozara. Najbitnija je edukacija 
mladih vezana za problem i trgovanje Ijudima, da 
budu upoznati s problemima koji se mogu desiti i s 
mehanizmima pomoci koje mogu koristiti... 
Takoder, sto se tice obiteljskog nasiija, s djecom treba 



96 [veno] Ijeto2006. 



OPREZ. CIVILI U DRUSTVU 




DUHOVI I 
NADAHNUCA 



Citajuci prvi broj ovog lista, razveselila me ideja vodiija - 
bunt protiv inercije duha! Vrlo hrabro, nema sto! Kao osoba 
koja se nalazi na duhovnom putu, pokusah si napraviti 
mozgovnu oluju iliti brainstorming te rijeci - duh. Prisjetih 
se krscanske slike stvaranja, gdje je doslo do pobune 
oholog andela, nositeija svjetia, Lucifera. Nazalost, usprkos 
spoznaji posljedica svoje buntovnosti (andeli nemaju 
mogucnost ispovijedi jer nisu u mogucoj zabludi kao Ijudi, 
svjesni su istine i okolnosti), zbog oholosti ne samo da 
je ustrajao u svom protivljenju, nego mu se pridruzila i 
trecina andela na nebu. Tada je pocela najveca drama, 
najveca borba - borba koja nam moze postati tragedija, 
zavrsetkom s palim andelima - ili vjecnom radoscu s 
pobjednickim timom, s arkandelom IVIihaelom, Vojskom' 
mucenika, svetaca, i svih Ijudi koji su izborili pobjedu nad 
silama tame. Ova se istina rijetko spominje, danasnjem covjeku koji je okruzen tolikim stvarima i Ijudskom rukom 
promijenjenom prirodom, svom silom tehnike - cesto je totaino nepoznata i nezanimljiva stvarnost. Takav covjek 
je cesto s obje noge na zemiji, pogleda uprta samo u vidljivo, samo u danas i sada, samo u svoje interese i zelje, 
potrebe... Ukoliko ipak nije vezan samo na ovaj prolazni dio zivota, ukoliko nazire duhovnu stvarnost koja se 
krije iza vidljivog, pitanje je koliko shvaca da u duhovnom svijetu postoje te dvije sukobljene strane, u kojoj se 
vec zna pobjednik (procitaj Otkrivenje ili tzv. Apokalipsu). Mozda zivi u naivnom shvacanju kako je materijaino 
lose, a duhovno dobro. Mozda misli kako on ne cini nista lose, kako su oni drugi ti koji trebaju razmisljati o takvim 
stvarima, on samo zeli prozivjeti u miru svoj zivot... Tu dolazimo do srzi pitanja - imamo li mi svoj zivot? 
Zar smo ga sami sebi dali? 
Zar smo sami sebe rodili? 

Hocemo li sami sebe u grob zakopati, ili cemo opet druge Ijude trebati? 
Uostalom, zasto bismo uopce umrii, ako imamo svoj zivot? 
Zar ce nam ga netko uzeti? 
Komecemogadati? 



REAKCIJA 



Ijeto2006. [veno] 97 



Krscanima bi ti odgovori trebali biti jasni, jer ih 
krscanima cini vjera u Isusa koji je Krist, Uskrsli koji 
nam je otisao pripraviti mjesta. Ne bilo gdje, nego 
na nebesima. Dakle, pobjednicima te teske borbe 
duhova, tih nadahnuca koja nas okruzuju. Govori 
nam Isus u Ivanovom evandelju 3,5: "Zaista, zaista 
kazem ti, tko se ne rodi od vode i Duha Svetoga, taj 
ne moze uci u kraljevstvo nebesko. 
Sto je rodeno od tijela, tijelo je; sto je rodeno od 
Duha, duh je." Covjek je kao casa koja se napunja 
tekucinom, otrovom ili lijekom; kao DVD player 
koji moze prikazivati sadrzaj, konstruktivan ili 
destruktivan; kao noz, koji moze rezati, na primjer, 
hranu koju pripremate, ili ubijati; kao internet- po 
kojim stranicama surfate?... O nama ovisi cime 
cemo se ispunjati, kojim cemo nadahnucima 
dati vlast nad sobom. Naravno, da ne bi sve bilo 
prejednostavno, upozorenje - tko cini grijeh, rob je 
grijeha - objasnjava zasto neki Ijudi vise vole tamu 
nego svjetio (Iv3,19)... Jer, logicnije bi bilo da svi 
zelimo biti sretni, i nikome ne ciniti ono sto ne zelimo 
da oni cine nama. Ali, grijeh mnogo obecaje, 
malo daje, a sve uzima! I kao posljedica, postajete 
rob! Jeste li ikada osjetili da se Ijutite na nekog bez 
razloga, da vas nervira? Nije li ponekad problem bio 
u vama, iznutra, da ni sami niste znali kako i zasto? 
Osobito ako su te njegove rijeci vas osudivale ili 
raskrinkavale... Naravno, istina oslobada (Ijudska 
i ranjava), ali Bozja istina hrabri i opominje, ne zeli 
razoriti nista osim grijeha, zeli osloboditi covjeka! 
Svima nam je vjerojatno poznato kako je bolan 
popravak pokvarenog zuba kod zubara, kako je tesko 
prestati pusiti, ili uciniti neku drugu vrstu popravka ili 
oslobadanja. 

Ovo je bio nuzan uvjet minimalnog predznanja da bi 
se uopce mogli okrenuti temi homoseksualizma kroz 




prizmu Katolicke Crkve. Dakle, ako nekog 
podrobnije zanima odnos Katolicke crkve prema 
homoseksualnosti, ili cak i prema zajednici dviju 
homoseksualnih osoba, moze lako pronaci 
informacije u knjizici "Promisljanja u svezi sa 
zakonskim prijedlozima o priznavanju zajednica 
osoba istoga spola", u "Katekizmu Katolicke 
crkve", ili nekom drugom dokumentu koji je izdala 
"Kongregacija za nauk vjere". Pokusat cu ukratko 
sazeti kako Crkva gleda na takve osobe: 



98 [veno] Ijeto2006. 



REAKCIJA 



1) Bez osudivanja bilo kojeg covjeka. 

2) Crkva ne odobrava nikakve seksualne cine izvan 
braka, dakle, prije sakramenta zenidbe dvoje Ijudi 
(koji su Zajedno covjek), koji su obecali pred Bogom 

i Ijudima da ce se voljeti i postivati, u dobru i zlu, 
do kraja zivota svoga. Dakle, jedino s osobom za 
koju si se spreman zrtvovati, s kojom si primio Bozji 
blagoslov i obvezu, mozes uci u takvo zajednistvo, tj. 
nema prava bez obveza. 

3) Ukoliko netko ima homoseksualnih sklonosti, 
moze biti i dalje prihvaceni clan zajednice Crkve 
ukoliko uistinu vjeruje i postuje Isusa kao Krista, 
vjeruje u Njegovo uskrsnuce, spreman je boriti se 
protiv sklonosti onim cinima koje Crkva ne smatra 
dobrima (kao uostalom ni pedofiliju, poligamiju, 
preljub, krsenje celibata - na koji su obvezani 

svi neozenjeni krscani do sakramenta zenidbe, a 
zaredeni do kraja svog zivota). 

4) Prema onim Ijudima koji zele zivjeti prakticirajuci 
seksualne cine izvan sakramenta braka, osobito ako 
su homoseksuaini, Crkva ima tolerantan stav, ali 
zadrzava pravo to smatrati uistinu nepremostivom 
preprekom za clanstvo Crkve (de facto - zaista, 
nije moguce; de jure - zakonski, pravno je prividno 
moguce, uz laz, ali nevazece; jer se Boga ne moze 
prevariti, tada je to samo gluma), jer prihvaca slobodu 
te osobe da bira svoj put. Takoder, kao i sve druge 
vjerske ili bilo kakve zajednice, tako i Crkva zadrzava 
pravo na propisivanje svojih pravila, koja nam je 
donio Isus za kojeg vjerujemo da je Sin Bozji. U 
Bozjem je planu bilo da samo muskarac i zena mogu 
uci u zajednistvo bracnog zivota, i to nikakav covjek 
ne bi smio mijenjati, barem ne unutar Crkve. A izvan 
Crkve ce Ijudi i ovako i onako i dalje raditi sto hoce. 



Dakle, ovo su stavovi koje svaki krscanin polako 
usvaja kroz svoju krscansku inicijaciju (krstenje, 
prvu pricest, krizmu). Takoder, svaki roditelj koji trazi 
krstenje svog djeteta obecaje da ce svoje dijete 
odgajati u zajednickoj vjeri Crkve, odgovarajuci na 
pitanja - zelite li da se vase dijete krsti u ovoj vjeri koju 
smo sada ispovijedili; jeste li svjesni vase zadace da 
cete dijete odgajati u krscanskom duhu. Naravno, Ijudi 
cesto ne razmisljaju o tome sto su obecali, ali to je vec 
druga tema. Biti ili ne biti krscanin je stvar slobodnog 
izbora, i svaka bi osoba trebala biti postivana u tom 
izboru, kao i u izboru bilo koje druge religije. Danas 
ima mnogo opasnih inicijacija, reklamiranih kao "samo 
tehnike", uvodenja u neku vjeru koja nije dio priznate 
religije, ali i to je neka druga tema. . . 
Kao neko zaokruzivanje tema, zelio bih svim Ijudima 
ziv i obziran duh, pun istinske tolerancije i djelotvorne 
Ijubavi, bez podmetanja i napadanja, s iskrenom 
zeljom za mudroscu, saznanjem istine i tocnosti 
informacija. Kao i spremnost na dijalog i ispriku. 

Bog vas blagoslovio, mir i dobro! 
Aleksandar Vabec 



REAKCIJA 



Ijeto2006. [veno] 99 



-^' 



v^' 



b'^^ 






prvi dio 



SOTONA 
SPASAVA, 
SOTONA 
ZAVARAVA! 

(Uvod u "Knjigu o Sotoni" velecasnog Adtriana Caina) 
preveo: Konvertibiini Identitet(ec) 



Konfuzija oko termina "sotonist" sprjecava smislenu komunikaciju medu Ijudima koji 
bi bili mocni saveznici, ali koji nisu sposobni dokuciti sto, u stvari, sami jesu. Je li 
Crowley bio sotonist? Jesu li obozavateiji Hindu Shive ili Vouden Legbe sotonisti? 
Jesu li tibetanski Bon samanski demonsko/vrazji obozavateiji sotonisti? Mogu li samo 
krscani postati sotonisti? Je li Amerika "Velika Sotona" kao sto mnogi vjeruju? Postoji 
li uopce Sotona ili je to smisljena prijevara da se stvori i opravda "pravedan" gnjev 
prema nevjernicima? Na svako ovo pitanje odgovor je i da i ne. Za neke, npr. Rata 
Robertsona, sve osim njegovih krscana je sotonsko, za razliku od Dalaj Lame komu 
nista nije sotonsko. Sotonizam se ne moze ograniciti samo na jednu definiciju, jer 
su njegova obiljezja prihvacena od mnogih razlicitih Ijudi i grupa. Nadalje, elementi 
koji se smatraju sotonskim od strane triju najvaznijih monoteistickih religija, sastavni 
su dijelovi duhovnih tradicija sirom svijeta i ne smatraju se zlima od strane njihovih 
praktikanata. 

Ijeto2006. [veno] 101 



CROWLEY objasnjava:"Vrag je, historijski, Bog bilo kojeg covjeka kojeg 
osobno prezires. To je dovelo do velike konfuzije, a ZVIJER666 ne 
mari za imena, te ih ostavija onakvima kakva jesu, te je jednostavno 
proglasilo da je AIVAZ, solarno-falicno-hermeticki "Lucifer", njegov 
jedini Sveti andeo cuvar, a da je "Vrag" Sotona ili Hadit naseg dijela 
zvjezdanog Svemira. Ta zmija, Sotona, nije neprijatelj Ijudskoga roda, 
nego onaj koji je naucio bozanstva nase vrste razlikovati Dobro i ZIo; 
zapovjedio je: "Upoznaj sama sebe", te ih poducio Inicijaciji. On je "Vrag" 
Knjige Tothu (Tarot karte), a njegov je amblem bafomet, hermafrodit, 
hijeroglif tajanstvenog savrsenstva. Broj njegove karte je 15; Yod He, 
monogram vjecnog, Otac-IVIajka, Djevicansko sjeme (zacetak) jedno sa 
svesadrzajnim Svemirom. On je zivot i Ijubav. Povrh svega njegovo je 
slovo Ayin, 70, Oko. On je svjetlost i njegov je zodijacki znak Jednorog, 
jarac u skoku ciji je atribut sloboda." 

Crowley ovdje upotrebljava Kabalisticke metafore da bi opisao visok 
duhovni simbolizam Vraga. Doslovno i simbolicki on je stovao Sotonu 
i druga sotonska bozanstva, ali sebe osobno nije smatrao sotonistom, 
vec prorokom mnogo vise spiritualne filozofije negoli je to bilo koja 
svjetska religija u Ijudskoj povijesti, tj. Teleme. Stovanje mu vise ne 
znaci podredivanje samog sebe "vanjskim" silama, nego zajednistvo 
s bilo kojim oblikom bozanstva, odabranim iz osobnih razloga. Telema 
je iznad sotonizma, iznad dobra i zla, i iznad svih Ijudskih postignuca 
do ovog vremena. Telema ne poznaje apsolutno zIo te uzima u obzir 
svaku postojecu stvar, do svakog subatomskog dogadaja, kao Svetog 
samog po sebi. Svako Ijudsko bice je vjecna zvijezda u svojoj srzi. Grijeh 
ne postoji, osobito "izvorni grijeh". Nema razlike izmedu Boga i Davia, 
Covjeka i Boga, ili bilo koje velike polarnosti percipirane i projicirane 
od strane nase dualisticne svijesti. Transcendencija kroz ujedinjenje 
je vjecni cilj, opisan Bafometom u zapadnom okultizmu, dvospolnim 
zivotinjsko-ljudsko-bozanskim kompostnim jedinstvom, identicnim 
Panu, Sveprozdiruci, Sveradajuci, univerzaini tok stvaralackog zivota. 
Jednom kad individua spozna jedinstvo u suprotnosti, proucavajuci 
Telemsku filozofiju ili druge prosvjetiteljske tradicije, on/ona se budi u 
Apsolutu, Apsolutnoj tuzi i Apsolutnoj radosti promjene i transcendencije. 
Poznavati i ciniti svoju Istinsku volju, koja je jedno s Univerzalnom 
Bozanskom Voljom, je bit Teleme, kao sto Knjiga Zakona kaze: "Ciniti 



CROWLEY 

Aleister Crowley, okultist, mistik, 
sahovski majstor, pjesnik, pisac, 
astrolog, drustveni kriticar, planinar i 
jos stosta, roden u Engleskoj 1875. 
U svojoj poeziji velica pedofiliju, 
bestijalnost, nekrofiliju i kanibalizam. 



BAFOMET 




102 [veno] Ijeto2006. 



VENOOV KOD 



svoju volju bit ce zakon zakona.", "Ljubav je zakon, Ijubav pod 
vodstvom volje." Da bi se uzdigao sa zivotinjske razine, svatko 
se mora podvrci dugom putovanju upoznavanja samoga sebe 
i budenja sama sebe na svoj jedinstven nacin, bez obzira na 
drustvene konvencije ili religijske autoritete. Taj je pogled slican 
gnostickom pogledu koji je zabranjivan i povremeno istrebljivan 
kao "sotonski" od strane Ortodoksne institucionalizirane takozvane 
Krscanske crkve. Gnostici su smatrali vecinu Ijudi, ukljucujuci i 
sebe same, puzecim zivotinjama izgubljenim u neznanju, slijepim 
i gluhim za istinu, nesvjesnim svoje prave prirode, sputanim i 
zatocenim svojim strahovima i strastima, te mentaino, fizicki i 
duhovno bolesnima. Svi izgubljeni u strasti i patnji, prokleti na 
uzaludnu vjecnu muku. Jedini stvarni iziaz iz tog uzasa je vjestina 
Gnoze, neposredne Bozanske svjesnosti stvarnosti, iluminacije, 
oslobodenja, transformacije, ili prosvjetljenja. U srodnoj budistickoj 
filozofiji sve postojanje je nepostojano i jadno, te je za nju vazno 
naci spas od tog vjecnog Kola zivota i smrti budenjem u osobnoj 
istinskoj prirodi. Gnosticizam u to cesto ukljucuje podvrgavanje 
osobe kroz kompletnu revoluciju i revers svih konvencionalnih 
i religijskih obicaja te potpuno nadilazenje okova strasti i straha 
manifestiranog jastva kroz ekstremno prepustanje uzicima 
ili/i ekstremni asketizam. Kulturno kondicioniranje se prekida 
(ponistava) kroz radikaino ponasanje provodeno u masovnim 
svecanostima koje ukljucuju seksualna opcenja izmedu drustvenih 
razina uobicajeno razdvojenih. Podjele na rasu, spol, klasu i kastu 
su ignorirane kao iluzorne, utemeljene na vanjskoj pojavnosti a 
ne po Esencijalnoj prirodi duse... Razmnozavanje se izbjegava 
jer zatocuje duse u materiju, pa se pri seksualnom opcenju, 
kada se ono upraznjava, koriste "naopaki" nacini bez inhibicija. 
Njihov glavni neprijatelj nije zavodljivi i pun iskusenja Vrag, 
nego veliki ugnjetavac Ijudske rase koji je stvorio virtuaini svijet 
- zatvor, s namjerom da nas drzi zarobljene u tami i muci, patnji, 
smrti, krivici, kazni, strahu - iz toga i podlozne zakonu kazne; 
onaj koji opravdava svaki ziocin; onaj koji ima opravdanje za 
sve predrasude, sve tiranizme protiv Ijudi... njihov neprijatelj je 
lazni bog Jehova. Boga Starog zavjeta su smatrali zavedenim 



demiurgom (stvoriteljem), palim u 
ogranicenje neznanja i zlim poput 
nas, koji zeli zadrzati covjecanstvo 
u neznanju vezano za njega i pod 
svojom kontrolom. On je znao da je u 
nama Istinska Iskra Bozanstvenosti, i 
da bismo ga nadvladali i unistili te se 
vratili u Beskonacno kraljevstvo s Onu 
stranu da nismo sputani svim mogucim 
zakonima i lazima... Zmijoliki Lucifer 
je poslanik Onkraja koji nas pokusava 
osloboditi straha i neznanja, dajuci nam 
plod s drveta spoznaje dobra i zla - 
Gnozu, protivno voiji tiranskog cudovista 
Jehove. Oni su takoder prihvatili Isusa 
kao Bozanskog poslanika, vanjstinom 
hineci da su krscani, ali identificirajuci 
Isusa sa Zmijom i Luciferom, a ne 
Jehovom. Vjerovali su da Bozanska 
iskra unutar svakog muskarca i zene 
moze biti otkrivena samo kad se 
koprene konvencija i zakona skinu, te su 
cesto bill pacifisti i anarhisti ili anarho- 
socijalisti, odustajuci od privatnog 
posjeda, a njihova su uvjerenja slicno 
imala vise zajednickog s ucenjem Isusa 
nego ona Krscanske crkve, koja ih je 
ucestalo istrebljivala. 
Te grupe, kao i mnogi srednjovjekovni 
revolucionarni kultovi koji su nastavili 
sa svojim tradicijama kriomice u 
degradiranim formama, vjerovale 
su u stvarnog ali benevolentnog 
Sotonu-Lucifera-Zmiju koji predstavija 
neovisnost, pobunu, neposluh, 
oslobodenje te sve zabranjene, tajne. 



VENOOV KOD 



Ijeto2006. [veno] 103 



radosne i divlje stvari, ali sebe nisu smatrali sotonistima. Oni su sluzili ne 
zlu, nego onom sto su percipirali za najvise dobro. Lucifer luconosa ce 
prosvijetliti svijet te nas vratiti kuci u beskonacni onkraj. 
Hindus! nisu sotonisti, iako je njihovo vrhovno bozanstvo shiva 
unistavatelj, uvijek okruzen zmijama, obitava na mjestima kremiranja 
gdje ga i stuju. On je izvorno neortodoksni i oprecni bog cije su sluge 
demoni i dusi; koji oskrvnjuje i krade zrtve drugim ortodoksnijim 
bogovima, a cija je supruga Kali najveca, najagresivnija, zedna krvi, 
zastrasujuca i obozavana hindu bozica koja nosi Ijudske kosti i lubanje, a 
iz njenog isturenog jezika cijedi se krv. Ipak to nije simbolika zla, da plasi 
ili da ga se mrzi, nista vise nego zastrasujuci demon-bogovi tibetanskog 
budizma, ili ziokobna opsjednutost velikim Zmijolikim bicima u Karipskim 
Voodoo ritualima. U svakom od ovih primjera Demonski imidz je simbol 
viseg transcendentalnog Bozanskog principa, skrivenog iza maske koja 
zavarava i odbija nevrijedne od pristupanja nivou Stvarnosti za koji jos 
nisu spremni. Iz toga se nazire i okultna spoznaja da su andeli i demoni 
ista stvar, percipirani kao prijeteci ili dobrohotni ovisno o stupnju osobne 
vezanosti za ego i o otporu vjecnoj promjeni i fluksu Prirode/Stvarnosti. 



SHIVA 




104 [veno] Ijeto2006. 



VENOOV KOD 



EMILIJA KOVAC 



Sveti Jeronim, cakovecko seta Usee 

Dragi pismoznanec, zemljak i asket, 
eremit i fehtar, 
na svetost raspet 



Gda mi je sam Crni (grintavec, jalnus) 
rostal po pameti, 
rekel sem mu: Kus! 



mudrijas, vucitel (a bormes i fakin), 
bi Te pitat stela, 
ks, ks! Gospodin! 



Ne rivaj mi se v sen, dej zgini, mam, ofcas! 
Z Ijudmi se ne drzim, 
so ajgeli spas. 



Dej mi povec, sveti, s tve strane gledec, 
kaj je sinek Jezus - 
- Telo ali Rec? 



Ak zacutis jemput kak dusa sepeti, 
Visnji V njoj se gene 
(cvetje zadisi)... 



Zakaj ime Boze reci smeti ni... 
a! kaj za domovinu. 
Te gda zaboli 



Tak 'dzgor ruzdi zvezde, 'd Bozeg jognja vzgani, 
ja pak sem cist zdena 
i malo V nirvani. 



ak je se spomenes, Te scima sim i tam? 
Kaj ti znas, veli on, 
draga madam! 



IVIu reci kotaci kak zvoni cimberle, 
vu vuho me kusnu, 
za vrat me drze. 



Kaj furt cingilingas z velkimi recmi? 
je Bog domovina, 
za me druge ni. 



Naj sam' halaburi, velim, ves zareci! 
Praf nist sem, te den, 
ne mela za reci. 



Zemiji sem hitil salut popojdoc. 
ju Ijubit- nitsteti, 
a niti je moc. 



Bog moj, si mislim, kak dobro mucim, 
na cifre, gizdavo 
pak -kaj naj velim? 



Sekretum je Bog, a ne igrarija, 
Ijubav i ufanje, 
ne zmisljarija. 



(opaska: po legend i sv. Jeronim rodenje u Strigovi, 
jedanje od najobrazovanjih IJudi svog vremena, 
zivio kao pustinjak, preveo Bibliju na latinski; u 
cakoveckom Perivoju ima spomenik) 



POST SCRIPTUM 



Ijeto2006. [veno] 105 



FRANJO MESARIC 



JOSIP JANKOVIC 



E, moj vujca... 

Navek si se za Medimurje plakav 
da si zdovja v svet odhojav, 
i negda v kupici soze namakav, 
i nisei ne zna kak si tam shojav... 

Prvo gosto, a undaj retko, dimo si pisav, 
da si se na lepo IVIedimurje zmisliv, 
bele soze si z obraza brisav, 
i nisei ne zna kaj si tam misliv... 

I si tvoji bi nejrojsi dimo pobegli, 
na prevec let se to razveklo, 
i bezav bi ti i po dezdu i po megli, 
srce te prevec dimo vieklo... 

E, moj vujca, lucka zemija 
so radost v mefkom srcu potere, 
i covek se do kraja razdere, 
i srce se od zaiosti potere... 

Vujca, reci kaj gut oces ti, 
IVIura tak mirno IVIedimurjem sumi, 
i Drova je stiha, nikaj ne veli, 
vrni se vujca, vrni dimo ti... 

Vujca, vujca, griica isce popevie, 
mocek na prtuletnom soncu zevie, 
a fijolica, tu doma, drugac desi, 
IVIedimurje te zove, de si ve ti... 

Pa ne mislis v tudini hmreti, 
telo i kosti v lucki zemiji zakopati, 
dimo dojdi, tu je lepo ziveti, 
i neje se tebe fcekala tvoja mati... 



Klecanje v Sobotici 

Raspelo. Marijica pod slajeri. 
Deckeri z ftici predromljeni 
puckice, puce v belini snezni 
z zelezom vrocim lasi narudani. 
Vanjkusi z grozdjem i psenicom 
ztrnovom korunom pikecom. 

Perje nam raste dok popevljemo: 
«Ocemo Boga za Oca svoga!» 
Deca sobocka na pot bezijo 
gospodin Maiek z obloka gledijo 
presecijo lepo stefajnsko. 

Vuro celo na kolenaj klecimo 
za predaricom Bozeka falimo 
denes leto pak klecat demo 
ci nam Bozek zdravjice dajo?! 

Tak bomo i v nebi klecali 
z ajngeli svete pesme popevali 
a mesto kipa krusnoga 
lice Bozje navek gledali... 




106 [veno] Ijeto2006. 



POST SCRIPTUM 



STJEPAN JANKOVIC 



Drogi japa 

Drogi japa, jo bi se zenila 

kaj nej duze stora puca bila 

ali ne znam koga bi si zebrola, 

vu stero bi se selo za mozom dola? 

V Domasinco je od negda blato bilo 
tam vam meni ne bi lepo bilo 
tam se treba navek rano stati 
i po vrocim sonco kuruzu kopati! 

A dekanovski decki so po sveto 
tam si ne bi moza nasia celo leto. 
Jedino do zime ako bi cokala 
unda bi si mortik ga zebrola! 

Niti novakovski decki so ne doma 
ci se to ozenim vek bom spola soma 
Jo bi moza stela makar malo ima 
jer mi je duze somoj spati zima. 

Agordinovski decki so gizdavi 

ci ga nam posljuhnola me ostovi. 

Zo to moram dobra biti 

unda bi se mogia v Gordinovce ozeniti! 

A belcki decki sadijo kalampera 
tam pak niti v noci ne bi mela mira. 
Ne bi meni oni doli spati 
morala bi v skatule kalampera metati! 

Zoto, drogi japa, vi mi pomorite 
pak mi decka lepoga zberite. 
Pre steri je hizi malo dela 
toga bi se decka jo mom zela!!! 




LADISLAV RADEK 



Puz 

viece se 

kak mrak 

te muden tezak 

odzaj 

za sobom 

keli svetel trak 

a borme 
je ne siromak 
ima tak lepu hizu 
kak pravi kulak 



POST SCRIPTUM 



Ijeto2006. [veno] 107 



PETRANA SABOLEK 



STANISLAV S. PETROVIC 



Con na vodi 

con na vodi 
ober sonce 
Drava im se cela dala 

(saki kapiji vse se pusca - 
sam kaj Drava nej postala!) 

con na vodi 

aja riba 

sim-tam plavam 

V vir musiknem 

z vira skocim, pred con dojdem 

z repom zmasem, zablesiknem. 

(ali soder nit ne gene - 
trdo cuvie dravske stene!) 

con na vodi 

ober sonce 

smeje mi se kaj spelavam - 

da se crvu v vofkom protju 

na obali dodvoravam 

(spofundano je i jos se stima - 
ka protja kakti i v Dravi ima!) 

con na vodi 

a ja most sem 

beli kak sneg - kak se sika 

naslingani dravski vodi 

s ke vek znova nova slika! 



slika 

gledis me od zgora miren 

muoj fabricio 

namiren rezmislas 

zi srednjakom pri sliepom oku 

prislojenim 

(dzaj je krieza povijest hrvatov tin i dragutin 
rjecnik mare nostrum bastina nasa 
stoji stari sviet rieci sa zvirajka 
i kojekaj po stalazaj 
zbirano na lieta) 

a ti slika 

zaieplena kak i kipec erne marije 

kak jura zi sablom 

oca z menom i mater zacesanih crnih las 

kak isce mlada i liepa mlajsa od mene 

nemier i lepota zelenja zagorja 

tu si zmed nas 

slika med slikaj 

i zmed kojekaj po stalazaj 

vractva skatule flasice 

sirupe vitamini recepti nalazi 

ziozeni 

za dva betezna zivlenja 

gledis me z fotelje vu crienem poluoveru 

spod ocal direktno v uoci 

tak me negda oca gledal 

samo jemu sem bil sin 

a tebi je sejeno kak ja nepoznati zgledim 

tu za stolom i mislim na te 



fucka se Ijudima z fotelje 
za face nepoznate 



108 [veno] Ijeto2006. 



POST SCRIPTUM